OSNOVI ENERGETIKE

POJAM ENERGIJE I ENERGETIKE

Energija je osnovni preduslov tokova proizvodnje i progresa uopte.Imajui u vidu !injeni"u da sve
to je materijalno posjeduje u se#i i odgovarajui energetski poten"ijal$ da se zaklju!iti na prvi pogled
da je ima dovoljno %ako ne i previe&$ ali je osnovni pro#lem u njenom adekvatnom koritenju$
trans'orma"ijama iz jednog o#lika u drugi i naro!ito ra"ionalnoj$ to ra"ionalnijoj njenoj potronji.
Energija se ne troi nego trans'ormie$ ne proizvodi se$ jer ve postoji samim postojanjem materije.
Pojam Energije je predstavljen 'izikalnom veli!inom kojom se opisuje me(udjelovanje i stanje
!esti"a nekog tijela$ te njegovo me(udjelovanje s drugim !esti"ama ili tijelima$ odnosno sposo#nost
o#avljanja rada.Energija ne mo)e ni nastati ni nestati ve samo prelaziti iz jednoga u drugi o#lik pa
stoga izrazi kao to su *proizvodnja*$ *do#ivanje*$ *gu#i"i*$ *potronja*$ *po+rana* ili *tednja*
energije u 'izikalnom smislu nisu skroz ta!ni$ iako su u svakodnevnom govoru nezao#ilazni. ,z pojam
energije se !esto koristi i pojam snage.To je veli!ina koja pokazuje koliko je energije pretvoreno u
druge o#like %izmijenjeno&$ odnosno koliko je rada o#avljeno u odre(enom vremenu.
Energetski resursi su svi na -emlji dostupni izvori energije koji mogu #iti.
/ neo#novljivi ili is"rpivi
/ o#novljivi ili neis"rpivi.
Energetske rezerve su samo oni izvori energije koji se geoloki i geogra'ski mogu ta!no odrediti i
koji se uz postojee uslove i stanje te+nike mogu u!inkovito iskoristiti.Energetske rezerve o#u+vataju
postojee$ do sada otkrivene i veim dijelom ve iskoritavane izvore %o#novljive i neo#novljive&$ dok
resursi o#u+vataju sveukupne$ na -emlji raspolo)ive izvore.
Izvori energije ili energenti su sredstva koje slu)e za pretvor#u energije$ odnosno koja su sama neki
o#lik energije %npr. ugalj$ prirodni plin$ uran$ elektri!na energija$ Sun"e$ vjetar itd&.
Goriva su izvori energije u 'izi!kom$ stvarnom smislu %npr. ugljen$ na'ta$ prirodni plin$ vodik$ drvo i
sl&$ a s o#zirom na nji+ovu pojavnost u prirodi %agregatno stanje&$ mogu #iti.
/ kruta %npr. mrki ugljen& / te!na %npr. lo)ivo ulje& i plinovita.
Vrste energije su predstavljene pojmom o#lika u kome se energija pojavljuje$ odnosno samog na!ine
na koji se uo!ava djelovanje energije$ to je jednim dijelom povezano s njenim izvorima.%npr.
poten"ijalna$ kineti!ka$ kemijska$ elektri!na ili energija vode$ vjetra$ goriva itd&.
Oblii energije o#u+vataju izvore i vrste energije$ ovisno o nji+ovom mjestu u pro"esima pretvaranja.
Samo neki prirodni materijali ili pojave mogu da se koriste za proizvodnju energije i to su primarni$
koji se dalje mogu trans'ormisati u sekundarne %vjeta!ke& izvore %o#like& energije$ dok je potroa!ima
potre#na korisna energija
Energija se pojavljuje u razli!itim o#li"ima$ ali se u osnovi mo)e svrstati u akumulisane %nagomilane&
i prelazne o#like.0kumulisani o#li"i energije %poten"ijalna$ kineti!ka i unutranja& se u svom o#liku
mogu odr)ati po )elji dugo$ dok je za prelazne o#like karakteristi!na kratkotrajnost pojave.1relazna
energija %me+ani!ka$ elektri!na i toplotna& se pojavljuje kada akumulisana energija mijenja svoj o#lik i
kada prelazi sa jednog tijela na druga.
-ato energiju svrstavamo u sljedee o#like.
/ primarna energija
/ sekundarna energija
/ kona!na energija
/ korisna energija .
Primarna energija je energija koji se do#ija direktno iz prirode i koja jo nije prola nijedan pro"es
pretvor#e ili trans'orma"ije.
!ekun"arna energija je ona energija koja je te+ni!kim postup"ima pretvor#e do#iveni+ iz primarni+
izvora %npr. koks$ #riketi$ nuklearno gorivo$ #enzin$ lo) ulje$ elektri!na struja$ toplina itd&.Tim se
pro"esima pretvor#e mijenjaju +emijske ili 'izikalne oso#ine primarni+ izvora$ to je nu)no jer se
veina izvora$ u o#liku u kojem je do#ivena iz prirode$ ne mo)e direktno iskoritavati.
1rimarna i sekundarna energija se nazivaju zajedni!kim imenom energija goriva.
Kona#na energija su izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na raspolaganju %npr.
toplota$ elektri!na struja$ razna goriva i sl.&$ a o na!inu nji+ove primjene odlu!uje korisnik te i+
odgovarajuim pro"esima pretvara u korisnu energiju.Kona!nu energiju stoga !ine i primarni %npr.
ugljen& i sekundarni izvori %npr. #enzin&.1ri pro"esima trans'orma"ije$ prenosa i po+rane energije
dolazi do gu#itaka$ odnosno jedan dio primarne i sekundarne energije ne mo)e iskoristiti.
Korisna energija je onaj dio energije koji se do#ija nakon oduzimanja svi+ gu#itaka koji nastaju pri
pro"esima do#ijanja$ prerade %proizvodnje&$ po+rane i prijenosa primarni+ i sekundarni+ izvora te
pretvaranja kona!ne energije.Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u njemu
najprikladnijem o#liku.Trans'orma"ije energije teku do oni+ energetski+ o#lika koje korisni"i tre#aju$
a to su. toplinska energija$ me+ani!ka energija$ kemijska energija i energija svjetla. Od naro!itog
zna!aja su trans'orma"ije kojima se proizvodi elektri!na energija.
, nekonven"ionalne primarne o#like energije spadaju. kineti!ka energija vjetra$ poten"ijalna energija
plime i oseke$ toplotna energija zemljine unutranjosti$ sun!eva energija %neposredno koritenje&$
toplotna energija mora %koritenje razlike temperature mora na povrini i veim du#inama&$ te energija
'uzije laki+ atoma. -#og svoji+ do#ri+ oso#ina da se lako trans'ormira u druge o#like energije
%naro!ito je va)na trans'orma"ija u me+ani!ki rad i o#rnuto$ me+ani!ki se rad s malim gu#i"ima
trans'ormira u elektri!nu energiju& i da se lako transportira na vee udaljenosti$ elektri!na energija je
izuzetno zna!ajna za privredni razvoj zemlje.
Energetska intenzivnost je te+ni!ko/ekonomski pojam koji pokazuje koliko se primarne i sekundarne
energije troi po jedini"i na"ionalnog %drutvenog& proizvoda po stanovniku neke dr)ave ili podru!ja.
2anja energetska intenzivnost pri tome zna!i #olje iskoritavanje energije.
ENERGETIKA
1od pojmom 3Energetika podrazumijevamo nau!nu dis"iplinu koja se #avi prou!avanjem energije $
kao i te+ni!kom koritenju raspolo)ivi+ izvora energije.Energetika je grana privrede koja omoguava
sna#dijevanje potroa!a neop+odnom energijom.Osim toga$ mo)e se rei.Energetika je skup
privredni+ aktivnosti pomou koji+ se istra)uju i proizvode primarni izvori energije$ zatim
trans'ormiu$ prenose i distri#uiraju do potroa!a i kao primarna ili sekundarna energija ra"ionalno
koriste.
Klasi$ikaija %rimarnii& oblika energije
Primarni oblii energije se "ijele na'konven"ionalne i nekonven"ionalne.
, konven"ionalne primarne o#like spadaju. drvo$ ugalj$ sirova na'ta i zemni gas %'osilna goriva&$ te
vodne snage %poten"ijalna energija vodotoka&$ nuklearna goriva %uran i torij& i vrui / topli izvori. ,
nekonven"ionalne primarne o#like energije spadaju. kineti!ka energija vjetra$ poten"ijalna energija
plime i oseke$ toplotna energija zemljine unutranjosti$ sun!eva energija %neposredno koritenje&$
toplotna energija mora %koritenje razlike temperature mora na povrini i veim du#inama&$ te energija
'uzije laki+ atoma.
Osim podjele po u!estalosti primjene$ kada govorimo o konven"ionalnim i ne/konven"ionalnim
o#li"ima energije$ primarni se o#li"i energije mogu podijeliti na.
/o#novljive
/ neo#novljive o#like energije.
Obnovljivi su o#li"i oni koji se prirodno o#navljaju u intervalima koji su sumjerljivi ljudskom
poimanju vremena.%Sun!eva energija$ energija vodni+ snaga$ energija vjetra$ energija plime i oseke$
toplina mora.&O#novljive primarne o#like energije karakterizira promjenljivost energetskog toka.
4udui da uglavnom nije rijeeno skladitenje energije #arem ne sa stanovita energetike %izuzetak je
npr. akumula"ija vode/poten"ijalne energije u akumula"ijskom jezeru +idroelektrane&$ mo)e se
dogoditi da energije ne #ude #a onda kada je najpotre#nija. O#novljive primarne o#like energije nije
mogue transportirati u onom o#liku u kojemu se pojavljuje u prirodi$ za razliku od 'osilni+ i
nuklearni+ goriva. 1ojam o#novljivi izvori energije odnosi se na izvore energije koji su sa!uvani u
prirodi i o#navljaju se u "ijelosti ili djelomi!no. To su energija vodotoka$ vjetra$ neakumulirana
Sun!eva energija$ #iogorivo$ #iomasa$ #ioplin$ geotermalna energija$ energija valova$ plime i oseke$
#iomase$ plina iz deponija$ plina iz postrojenja za preradu otpadni+ voda.
Nebnovljivi oblii energije !ije se rezerve uslijed koritenja svakim danom smanjuju %energija 'osilni+
i nuklearni+ goriva te geotermi!ka energija -emljine unutranjosti&
(izi#ki %osmatrano) %rimarne oblike energije "ijelimo na'
/ nosio"e +emijske energije / kao osnovne energije$ %drvo$ugalj$ sirova na'ta i gas&$
/ nosio"e nuklearne energije %nuklearna goriva$ laki atomi koriteni za 'uziju&$
/ nosio"e poten"ijalne energije %vodne snage$ energija plime i oseke&$
/ nosio"e kineti!ke energije %vjetar&$
/ nosio"e +emijske energije %vrui izvori$ toplotna energija mora& i
/ nosio"e energije zra!enja %sun!evo isijavanje&.
Trans$ormaija oblika energije
5emijska energija drveta i 'osilni+ goriva naj!ee se trans'ormie u unutranju energiju$ a mogue je
neposredno pretvaranje u elektri!nu energiju$ a nekada se koristi i direktno kao +emijska energija %u
o#liku metalurkog koksa&.1ro"es trans'orma"ije +emijske u unutranju energiju nazivamo
sagorijevanjem.Takva unutranja energija mo)e se neposredno upotrije#iti za grijanje prostorija$
pripremu tople vode i sl.$ za te+noloke pro"ese pri visokim temperaturama %kerami!ka i "ementna
industrija i sl.&. Nosio"i energije su tada gasovi kao produkti sagorijevanja$ a postrojenja i ure(aje za
neposrednu upotre#u unutranje energije nazivamo lo)itima.Nosila" te energije predaje je$ kao
toplotu$ okolnom vazdu+u ili vodi$ a kod te+noloki+ pro"esa grijanim sirovinama.,nutranja energija
sagorjeli+ gasova mo)e se dalje$ u parnim kotlovima prenosom toplote$ predati vodi$ odnosno vodenoj
pari$ poveavajui joj tako unutranju energiju. Takva se para koristi za grijanje prostorija$ za
te+noloke pro"ese pri relativno ni)im temperaturama$ ali i za pogon parni+ tur#ina %o#i!no nakon
pregrijavanja&$ u kojima se unutranja energija pare kona!no trans'ormie putem kineti!ke u
me+ani!ku energiju. Naravno$ unutranja energija sagorjeli+ gasova mo)e se i neposredno pretvoriti u
me+ani!ku putem gasni+ tur#ina i motora S,S.
1otronja 6nuklearne7 elektri!ne energije ima viegodinji umjereni rast i 899:. godine iznosila je ;8<
mil. t EN$ tj. za =:> vie nego =??;. godine. , S0@/u se proizvodi i troi oko A9> svjetski+ koli!ina$
a u europskim i euroazijskim dr)avama B;>$ od !ega glavnina u Cran"uskoj %=;> svjetske
proizvodnje&$ Njema!koj$ Rusiji$ Velikoj 4ritaniji$ Dpanjolskoj i Dvedskoj.
Nuklearna energija u svijetu
Na osnovi podataka do#iveni+ iz in'orma"ijskog sistema 2e(unarodne agen"ije za atomsku energiju
%1RIS&$ tokom 899:. godine u pogonu ili izgradnji #ilo je B;< nuklearni+ reaktora u "ijelome
svijetu.Eetiri nulearna reaktora kapa"iteta AF8= 2G prole su godine priklju!ena na elektri!nu mre)u
u Hu)noj Koreji$ Hapanu %dva& i Indiji$ !ime je ukupni #roj nuklearni+ reaktora u pogonu iznosio BBA u
A= zemlji svijeta. ,z to$ u 899:. godini ukupno su 8B nuklearna reaktora #ila u izgradnji u == zemalja
svijeta.,dio elektri!ne energije proizvedene u nuklearnim elektranama$ u ukupnoj proizvodnji
elektri!ne energije pose#i"e je visok u deset zemalja. Cran"uskoj %<?>&$ Iitvi %<9>&$ Slova!koj
%:;>&$ 4elgiji %:;>&$ ,krajini %B?>&$ Dvedskoj %B<>&$ Hu)noj Koreji %B:>&$ 4ugarskoj %BB>&$
0rmeniji %BA>& i Sloveniji %B8>&. Sve u svemu$ u =; zemalja svijeta vie od !etvrtine ukupni+ potre#a
za elektri!nom energijom zadovoljeno je proizvodnjom u nuklearnim elektranama.,dio nuklearne
energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji elektri!ne energije iznosio je u 899:. godini =;>. Kada se
kao krajnji o#lik energije sagledava elektri!na energija tre#a$ ukazati da se +emijska i unutranja
energija mogu direktno trans'ormisati u elektri!nu energiju. Kod posredne trans'orma"ije$ putem
me+ani!ke energije$ koriste se. parne$ vodne i gasne tur#ine$ motori S,S$ vjetrenja!e i sl.$ a kod
neposredne trans'orma"ije unutranje u elektri!nu energiju primjeri su termoelektri!ni elementi$
termojonski elementi i magnetsko/+idrodinami!ki generatori.1ose#an slu!aj neposredne
trans'orma"ije energije zra!enja u elektri!nu predstavlja primjenu solarni+ elemenata.Energija
zra!enja mo)e se trans'ormisati u unutranju %kon"entra"ija sun!evog zra!enja za spe"ijalne
metalurke pro"ese$ za grijanje vode i sl.& ili$ pak$ direktno u elektri!nu energiju pomou solarni+
poluprovodni!ki+ elemenata.
Energija vo"e) %lime i oseke
-a koritenje poten"ijalne energije vode$ te plime i oseke$ rije! je prije svega o nji+ovom pretvaranju u
me+ani!ku energiju pomou vodni+ tur#ina$ a zatim putem elektri!ni+ generatora u elektri!nu
energiju.1otronja elektri!ne energije iz vodni+ snaga je neto vea i iznosi oko ;;? mil. t EN. Najvei
proizvo(a!i i potroa!i elektri!ne energije iz tog izvora su Kanada %=8>&$ S0@ %?>&$ Kina %=A$;>&.
Na Europu s Euroazijom otpada 8F> svjetske potronje i to najvie na Rusiju$ Norveku i Dvedsku.
Energija vjetra
Vjetar je +orizontalno kretanje atmos'erskog zraka u odnosu na -emljinu povrinu koje nastaje uslijed
razlika u gustoi zraka$ pri !emu se strujanje prirodno odvija s mjesta vee gustoe na mjesto manje
gustoe i traje dok se gustoe ne izjedna!e. 4rzina i smjer vjetra ovise o rezultanti svi+ sila koje
djeluju na zrak. Glavni uzrok razlika u gustoi zraka je nejednoliko Sun!evo zagrijavanje -emlje.
,koliko se$ primjeri"e$ za vrueg ljetnog dana zrak iznad nekog otoka zagrije ja!e nego zrak iznad
okolnog mora$ po!eti e se uzdizati prema gore u odnosu na +ladniji zrak koji ga okru)uje.
Istovremeno$ da #i se nadomjestio uzdi)ui zrak$ na drugom mjestu e se pod djelovanjem gravita"ije
zrak po!eti sputati. ,zdizanje rje(eg zraka stvara podru!je ni)eg tlaka$ a sputanje atmos'erskog
zraka podru!je vieg pritiska. Osim gradijenta pritiska$ na vjetar djeluju$ mijenjajui mu #rzinu i
smjer$ i e'ekti koji su rezultat interak"ije atmos'ere sa -emljom koja rotira oko vlastite osi$ trenja s
povrinom tla$ o#lika zemljine povrine te izmjene topline izme(u -emlje i zraka
O*+I,I PRIMARNE ENERGIJE
1rimarna energija je ona uzeta iz prirode #ez pretvor#e$ #ilo da se radi o kemijskom poten"ijalu
'osilni+ goriva$ drva ili #iomase$ nuklearnoj energiji$ kineti!koj energiji vjetra$ poten"ijalnoj energiji
vodeni+ tokova ili toplinskoj energiji geotermalni+ izvora.
-Komerijalni. oblii %rimarne energije
Neo#novljivi .
'osilna goriva
na'ta
plin
ugljen
nuklearna energija
O#novljivi .
+idroenergija
vjetar
Ostali /alternativni0 oblii %rimarne energije
O#novljiviJ
#alega
drvo
treset
#iomasa
sun!eva energija
geotermalna energija
Energetika %o sektorima
1gra"arstvo
Energija za grijanje u zgra"ama
Trans%ort
Energetski as%ekti
Tren"ovi u trans%ortu
Porast estovnog trans%orta 2
osobna %otro3nja i %rivre"a
4porast )ivotnog standarda / stalna te)nja za porastom kvalitete )ivota
/pad "ijene oso#ni+ vozila %B9> manji udio u potronji kuanstva u 4ritaniji& / jedan !ovjek jedno
vozilo
/demasi'ika"ija proizvodnje / de"entraliza"ija transporta
-lean manufacturing - just in time / proizvodnja #ez zali+a / daljnja de"entraliza"ija transporta
/transport / ""a. 8F> emisije KO8 / o!ekuje se daljnji rast porastom kupovne moi u zemljama u
razvoju
Granie %orasta estovnog %rometa
je"an #ovjek je"no vozilo) vi3e sati "nevno 4 krajnja grania
congestion 4 grania realnog sistema
5tete o" %oslje"ia takvog rasta estovnog %rometa
/pro#lem zaga(enja i e'ekta staklenika / smanjenje kvalitete )ivota
/smanjenje kvalitete )ivota za one koji provode B sata dnevno commuting
/tete za privredu z#og nepravovremene dostave / just in time
!manjenje %otro3nje goriva %ove6anjem e$ikasnosti
/za+valjujui na'tnom oku i kasnije poreznoj politi"i konstantno smanjenje potronje goriva na
=99km
/utje"aj politike na poveanje energetske e'ikasnosti / zamjena motora s unutranjim izgaranjem$
+i#ridnim rjeenjima ili postepenim po#oljanjem motora s unutranjim izgaranjem
/'uel "ell je mo)da naj#olji kompromis izme(u sve vee potra)nje za oso#nim vozilima i sve manje
toleran"ije prema zaga(enju L @aimlerK+rMsler prvo vozilo na tr)itu 899B / pro#lemi. visoka "ijena
%:999 ,S@NkG&$ kako uskladititi vodik $ te pitanje koliko su gorive elije u stvari uope ekoloko
rjeenje
Mogu6i na#ini smanjenja
po#oljanje javnog prevoza
poskupljenje vozila / "ijena vozila O "ijena registra"ije
gradnja "esta / pro#lem nee'ikasnosti
poskupljenje goriva
naplaivanje koritenja "esta / road pricing
Energetski resursi u *i7
Istorijat i %ostoje6e stanje elektroenergetskog sektora u *i7
/Elektroenergetski sistem 4i5 !ine o#jekti za proizvodnju$ prenos i distri#u"iju elektri!ne energije.
Sistem je kon"ipiran i gra(en$ u dijelu proizvodnje na vlastitim prirodnim resursima$ u skladu sa
potre#ama potronje u 4i5 i zadovoljenju potre#a podru!ja u sada susjednim dr)avama.4osna i
5er"egovina raspola)e zna!ajnim energetskim resursima koji nisu aktivirani.@io +idroenergetskog
poten"ijala je zajedni!ki sa susjednm dr)avama i njegovu podjelu$ aktiviranje i korienje tre#a
rijeavati u skladu sa me(unarodnim normama$ na osnovu me(udr)avni+ ugovora=.2e(utim$ uprkos
tome$ potre#e za ulaganje u sektor su jo velike jer pored sana"ije potre#no je osigurati moderniza"iju
i izgradnju novi+ o#jekata kako #i se po#oljala pouzdanost$sigurnost i zatita okoline$te osigurale
potre#e kupa"a u 4i5..@anas u 4osni i 5er"egovini djeluju tri odvojena vertikalno organizirana
preduzea koja se #ave proizvodnjom$ prijenosom i distri#u"ijom.
P E1 4i5 sa sjeditem u Sarajevu$
P E1 5-54 sa sjeditem u 2ostaru$
P E1 Repu#like Srpske sa sjeditem u Tre#inju$
1ostojee TE u 4i5 troe prosje!no godinje oko F miliona tona uglja odgovarajue vrste i kvaliteta$
koje svakako moraju #iti o#ez#je(ivane do kraja )ivotne do#i postojei+ termoelektrana.@akle$ mo)e
se zaklju!iti da u 4i5 postoje preduslovi za dugoro!no sna#dijevanje ugljem postojei+
termoelektrana i izgradnju novi+.1ri tome se mora voditi ra!una o optimalnom iz#oru novi+ kotlova u
TE prema realno raspolo)ivom kvalitetu i strukturi ugljeva.
7i"roenergetski %otenijali
Ekonomski +idroenergetski poten"ijal veliki+ vodotoka u 4i5 prema studiji QSadanja
saznanja o +idroenergetskom poten"ijalu SR 4osne i 5er"egovineR$ koju je =?F; godine uradio
Institut za elektroprivredu Sarajevo$ iznosi ""a =F.;99 GG+ godinje.,kupna iskoritenost tog
poten"ijala je oko B9> ili <.=F8 GG+ godinje.2e(utim$ do#ar dio ovog +idroenergetskog poten"ijala
je trajno izgu#ljen z#og prostorni+$ ekoloki+ i ekonomski+ ograni!enja koja su nastala u proteklom
periodu. 1ored +idroenergetskog poten"ijala veliki+ vodotoka$ 4i5 raspola)e i +idroenergetskim
poten"ijalom mali+ vodotoka na kojima #i se mogao izgraditi vei #roj +idroelektrana male snage.
1ro"jenjuje se da taj +idroenergetski poten"ijal iznosi =8> ukupnog +idroenergetskog poten"ijala
veliki+ vodotoka.Kvalitet +idroenergetskog poten"ijala u 4osni i 5er"egovini je visokog nivoa$
pogodan je za izgradnju veliki+ akumula"ija i vienamjensko korienje vode.
Ostali %otenijalni %roizvo"ni resursi
Projekt energetskog kori3tenja vjetra
1rojekt suradnje na studiji iskoristivosti energije vjetra u 5er"egovini prezentiran je 0gen"iji za
me(unarodnu suradnju 0EKI i do#iven je pozitivan odgovor o !emu je Generalni koordinator
Dpanjolske Koopera"ije za 4alkan o#avijestila H1 *Elektroprivredu 5- 5er"eg/ 4osne* d.d. 2ostar.
0EKI je imenovala International 2anagement Group %I2G& partnerom za proved#u projekta.
Tr8i3te elektri#ne energije i gra"nja novi& objekata
-a gradnju novi+ proizvodni+ o#jekata zna!ajno je pro"jeniti potre#e tr)ita %4i5 i okru)enje&$
prognozirati kretanje "ijena$ te utvrditi konkurentnost "ijena kotanja iz novi+ o#jekata u odnosu na
tr)ite i konkuren"iju., svr+u ini"ijalne analize$ neop+odno je pripremiti jedan integralni i
pojednostavljeni s"enario #ilansa do 8989. godine koji #i uva)avao sljedee . 4i5$ kao i sve ostale
zemlje u regiji e u "jelosti preuzeti odred#e direktiva E, o internom tr)itu$ to zna!i da e ovakva
vrsta prodaje postati dominantna. Kijene se utvr(uju ovisno o vremenu koritenja snage$ tako da su
povoljnije u slu!aju da je to vrijeme vee.
9%ravljanje %riro"nim
resursima u *I7
1ostup"i vrednovanja #ogatstva dr)ave moraju da uzmu u o#zir i vrijednost prirodni+ resursa kao i
punu "ijenu degrada"ije okoline. Veina nadle)nosti$ odnosno odgovornosti za drutveni$ ekonomski$
o#razovni$ zdravstveni i industrijski razvoj$ kao i koritenje prirodni+ resursa zemlje$ uklju!ujui i
davanje kon"esija za eksploata"iju prirodni+ resursa domaim ili stranim korisni"ima$ tj. osnovni
'aktori kojima se regulira odr)ivi razvoj$ su prakti!no u rukama entiteta$ a u Cedera"iji 4i5 i do#rim
dijelom$ sa zna!ajnim uti"ajem ni)i+ administrativni+ jedini"a L kantonaN)upanija. Repu#lika 4osna i
5er"egovina je$ kao sastavna 'ederalna jedini"a #ive Hugoslavije$ #ila$ u sklopu stratekog planskog
razvoja zemlje$ predodre(ena kao sirovinska i energijska #aza privrednog razvoja zemlje$ ali i prostor
za razvoj #azi!ne i vojne industrije. Srazmjerno veliki +idro i termoenergetski poten"ijal$ velike zali+e
uglja i ruda metala$ su omoguile proizvodnju.
vie od polovine tadanje jugoslovenske proizvodnje uglja$
<9> proizvodnje ruda i sami+ metala )eljeza$ aluminija$ olova i "inka$
te skoro :9> proizvodnje elektri!ne energije.
Tako(er$ veliki dio +emijske industrije %na #azi azota i klora& #ive Hugoslavije je #io lo"iran u 4osni i
5er"egovini.@akle intenzivna eksploata"ija prirodni+ resursa$ sa$ uglavnom prete)no zastarjelim i
visoko zaga(ujuim te+nologijama i devasta"ijom okoline$ od @r)ave diktiranim %netr)inim&
"ijenama sirovina i energije$ nisu #ili perspektivna osnova iz#alansiranog razvoja. ekonomija L
ekologija$ dakle odr)ivog razvoja u 4osni i 5er"egovini. , junu =??8. godine$ kada je "ijeli svijet #io
zaokupljen idejom odr)ivog razvoja i Rio kon'eren"ijom$ 4i5 je ve ulazila u trei mjese" tekog i
nametnutog rata$ koji je trajao skoro B godine. 1et godina kasnije$ u vrijeme Rio O :$ 4i5 je$ uz pomo
me(unarodne zajedni"e #ila zaokupljena aktivnostima o#nove$ u ratu devastirane zemlje i njene
in'rastrukture$ te pro"esom uspostavljanja novog dr)avnog sistema$ koji jo uvijek traje. Takva
situa"ija je rezultirala !injeni"om da 4i5 nije #ila dovoljno uklju!ena u razvijanje ideje i
implementa"iju odr)ivog razvoja. Ipak i pored teke situa"ije uzrokovane ratom$ 4i5 se uspjela$ kroz
nekoliko regionalni+ me(unarodni+ programa$ poduzeti+ od =??<. godine uklju!iti u pro"es razvijanja
ideje i implementa"ije odr)ivog razvoja. To su$ prije svega$ regionalni mediteranski i podunavski
programi$ kao to su. 2editeranski 0k"ioni 1lan %201&.
Osnovni oblii biolo3ke i geolo3ke raznolikosti i %riro"ni resursi
*iolo3ka i geolo3ka raznolikost
4ioloka raznolikost je 'undamentalna komponenta )ivotne sredine te naj#olji i najpouzdaniji
indikator stanja$ trendova i poten"ijalni+ mogunosti razvoja dr)ave
Ekolo3ko4biogeogra$ske %rilike'
Geogra'ski polo)aj na raskrsni"i najrazli!itiji+ #io/geogra'ski+ uti"aja i puteva i raznovrsnost velikog
#roja ekoloki razli!iti+ i mozai!no raspore(eni+ stanita uslovili su veliki spe"ijski diverzitet kako
pojedini+ dijelova$ tako i ukupne teritorije 4i5.Relativno veliki #roj vrsta je endemi!an. Dumski
ekosistemi zauzimaju oko B=> povrine.
*iolo3ka raznolikost'
4i5 se svrstava u podru!ja sa najviim stepenom #ioloke raznolikosti u Evropi. Na osnovu postojei+
inventara$ jasno je da je #ogatstvo )ivotinjskog svijeta 4i5 izuzetno veliko i da$ u pore(enju sa
#ogatstvom vrsta odgovarajui+ grupa u okviru 4alkanskog poluostrva ili Evrope$ predstavlja ne samo
na"ionalno #ogatstvo ve i izuzetan razvojni poten"ijal. 4i5 je jedna od naj#ogatiji+ po raznolikosti
domesti'i"irani+ divlji+ vrsta #iljaka i )ivotinja u dugoj prolosti razvoja "iviliza"ija na ovim
prostorima.Neke od nji+ su se toliko odomaile i adaptirale da predstavljaju zajedno sa divljim
o#li"ima vrijedan dio prirodne #atine 4i5.Geoloka raznolikost. Sa aspekta geoloke raznolikosti
4i5 predstavlja jedan od najunikatniji+ regiona u Evropi. Imajui u vidu povrinu zemlje$ te #roj do
sada utv(eni+ geoloki+ rariteta$ spada u red najraznovrsniji+ zemalja u Evropi. @inami!an relje'$
prava" pru)anja planinski+ masiva$ +idrogra'ska mre)a$ #lizina Hadranskog mora$ uvjetovali su irok
spektar tipova klime. Geoloki sastav podru!ja 4i5 je veoma kompleksan$ koje tre#a sistemskim
mjerama odr)ivog razvoja o!uvati za #udua pokoljenja. -emljite Orogra'ski$ 4osna i 5er"egovina je
#rdsko/planinska zemlja. Od ukupne povrine :> otpada na ravni"e$ 8B> na #re)uljke$ B8> na
planine$ a 8?> zauzima kr. Srednja nadmorska visina iznosi oko :99 m %na o#ali mora 9 m$ a najvii
vr+u$ na planini 2agli je 8AF< m&.
Vo"ni resursi i nji&ovo kori3tenje
4osna i 5er"egovina raspola)e sa zna!ajnim vodnim #ogatstvom to je jedan od najva)niji+ 'aktora za
opti privredni razvoj veine podru!ja u narednom periodu. Slatkovodni slivovi su klju!ni resurs u
4i5. Na teritorij 4i5 godinje padne oko =8:9 INm8 o#orina$ to$ o#zirom na povinu 4i5$ daje
ukupnu zapreminu o#orinski+ voda od ;B.999 miliona mA vode$ odnosno 8.9A9 mANs. Sa teritorije 4i5
oti!e =.=:: mANs ili u prosjeku :< > od ukupne pale koli!ine vode. Kvalitet povrinski+ voda je
razli!it od regije do regije. , donjim dijelovima neki+ slivova kvalitet voda pripada III klasi $ sredinji
tokovi II a izvorita I klasi kvaliteta. 1ose#nu vrijednost kao prirodni resursi imaju izvorita
povrinske i podzemne vode.Sve rijeke u 4i5 su uglavnom niskog kvaliteta jer primaju veliki teret
zaga(ivanja putem nepre!ieni+ otpadni+ voda naselja i industrije. Samo gornji tokovi nekoliko
rijeka %,na $ Sana$ Neretva& imaju uglavnom do#ar kvalitet vode. , 4i5 se nalazi 8; vei+ ili manji+
vodni+ akumula"ija. 2ada je veina izgra(ena u svr+u koritenja +idroenergije$ od pose#nog je
zna!aja uti"aj ovi+ akumula"ija na ure(enje re)ima voda %smanjenje poplava i poveanje minimalni+
proti"aja& kao i o#ez#je(enje potre#ni+ koli!ina vode za vodosna#djevanje i navodnjavanje. 4i5 je
#ogata podzemnim vodama odakle se o#ez#je(uje F9/?9 > pitke vode.,zurpa"ijom i nenamjenskim
koritenjem poljoprivrednog zemljita sadanjim tempom 4osna i 5er"egovina #i za :9 godina ostala
#ez poljoprivrednog tla.@rutveno/ekonomski razvoj 4osne i 5er"egovine u mnogome zavisi od
ekoloki odr)ivog stanja i pro'ita#ilnog koritenja resursa u poljoprivredi i umarstvu.
Razvoj energije i klju#ni&
in"ustrijski& grana u *i7
Sa aspekta intenzivnog koritenja ili uti"aja na koritenje energije$ kao i uti"aja na zaga(ivanje okoline
i odr)ivi razvoj$ u 4i5 su$ u periodu posljednji+ 89 godina$ pa i u znatnoj mjeri i danas$ najzna!ajnije
sljedee industrijske grane.
Energijski resursi i intenzivnost kori3tenja energije u *i7
Osnovni domai izvori energije u 4i5 su ugalj i +idroenergija.
4osna i 5er"egovina uvozi zemni gas i na'tu.
Struktura primarne energije je.
ugalj. :; >$
+idroenergija =9 >$
te!na goriva 8F > i gas ; >.
, proizvodnji elektri!ne energije instalisani kapa"iteti termoelektrana i +idroelektrana su u odnosu
B?.:=$ dok je proizvodnja elektri!ne energije iz ova dva izvora u odnosu <:.8:.Osnovna karakteristika
#+. energetike je sla#a e'ikasnost koritenja energije u "ijelom )ivotnom "iklusu %od ekstrak"ije uglja
ili uvoza goriva do konverzije energije u nova" ili kom'or&. 1osljedi"a je vrlo visoka energetska
intenzivnost L 4osna i 5er"egovina je =??=. godine imala gotovo 8$: puta veu potronju energije po
jedini"i 4@1 od neki+ drugi+ jugoslovenski+ repu#lika$ kao to su 5rvatska i 2akedonija. Hedan od
razloga visoke energetske intenzivnosti 4i5 u to vrijeme #io je izvoz elektri!ne energije$ po niskim
"ijenama$ u neke druge repu#like #ive Hugoslavije.,gljevi su mla(i sa visokim sadr)ajem pepela i
sumpora i niskom toplotnom vrijednou.1ro"jenjuje se$ da su ukupne rezerve uglja u 4i5.
a& 2rki ugaj =.FF; miliona tona
#& Iignit A.:<F miliona tona
9ku%no :;<=< miliona tona.
1ostojee TE u 4i5 troe prosje!no godinje oko F miliona tona uglja odgovarajue vrste i kvaliteta$
koje svakako moraju #iti o#ez#je(ivane do kraja )ivotne do#i postojei+ termoelektrana. @akle$ mo)e
se zaklju!iti da u 4i5 postoje preduslovi za dugoro!no sna#dijevanje ugljem postojei+
termoelektrana i izgradnju novi+.1ri tome se mora voditi ra!una o optimalnom iz#oru novi+ kotlova u
TE prema realno raspolo)ivom kvalitetu i strukturi ugljeva.4i5 ne raspola)e sa tipovima lo)ita$
pose#no manje snage %so#ne pei& koje #i odgovarale kvalitetu koriteni+ ugljeva !ime se smanjuje
stepen korisnosti nji+ove upotre#e i izaziva zaga(ivanje produktima nepotpunog
sagorijevanja.Termoelektrane na ugalj su veliki emiteri SO8$ te tako po spe"i'i!noj emisiji SO8 %po
glavi stanovnika& 4i5 zauzima tree mjesto u Evropi %=??9&.Iskoriteni +idropoten"ijal je ispod B9>
iskoristivog$ to je nisko u pore(enju sa drugim evropskim zemljama.
Mogu6nost gra"nje novi&
%roizvo"ni& ka%aiteta
Projekti %ove6anja %roizvo"ni& ka%aiteta na %ostoje6im lokaijama
, periodu do 899<. godina Elektroprivrede iz Cedera"ije 4i5 #i tre#ale potpuno zavriti sana"iju$
rekonstruk"iju i moderniza"iju o#jekata elektroenergetskog sistema i investi"ione aktivnosti
dominantno usmjeriti na nove projekte$ uklju!ivo nove proizvodne kapa"itete. 1rojekti rekonstruk"ije i
moderniza"ije$ te izgradnje o#jekata elektroenergetskog sektora$ #ie usmjereni u djelatnost
distri#u"ije i proizvodnje.1rojekti u djelatnosti proizvodnje elektri!ne energije su.
/ 1rojekti zavretka rekonstruk"ije termo #lokova
/ 1rojekat zavretka rekonstruk"ije svi+ agregata u 5E Ha#lani"a
/ 1rojekat rekonstruk"ije agregata u 5E Rama
/ 1rojekat rekonstruk"ije u 5E Haj"e$
/ 1rojekat rekonstruk"ije i moderniza"ije opreme u K5E Eapljina
Krajnji "ilj ovi+ projekata je produ)enje )ivotne do#i$ po#oljanje pogonske spremnosti$ smanjenje
trokova proizvodnje$ poveanje stepena korisnosti$ smanjenje emisije polutanata$ osiguranje novi+ i
zamjenski+ kapa"iteta. Tre#a napomenuti da u 4i5 postoji jo zna!ajni+ le)ita uglja$ a koja nisu
detaljnije o#u+vaena napred datim pregledima$ a to su., @uvnu i Iivnu$ na kojima su o#ra(ena dva
#loka od po A99 2G i to u varijantama odvojeni #lokovi$ neposredno uz rudnike i na zajedni!koj
loka"iji %o#ali akumula"ije 4uko 4lato&$ uz transport uglja jer je ta loka"ija na sredini izme(u rudnika
Kongora i rudnika Saprazlije %Tuni"a&., 4ugojnu postoje veoma zna!ajne rezerve uglja$ na kojima
do sada nije razmatrana mogunost izgradnje termoenergetski+ kapa"iteta$ mada ovo le)ite ima
veoma zamane rezerve$ koje nisu potpuno istra)ene i koje se "ijene na oko =$B<? miliona tona
geoloki+ rezervi i oko A89 miliona tona #ilansni+$ odnosno u energetskom smislu oko AA?8 1H ili 8;<
TG+. Od ovi+ rezervi ""a =99 miliona tona se mo)e otkopati povrinskom eksploata"ijom i to pod
veoma povoljnim uvjetima. -a realiza"iju ovog projekta pose#an interes je iskazan od strane
Srednjo#osanskog kantona i lokalne zajedni"e %opine 4ugojno i Gornji Vaku'/,skoplje&.Dto se ti!e
25E$ ovdje je iskoritenost jo ni)a. , 4i5 je =??=. godine #ilo == mali+ 5E$ !ime je #ilo iskoriteno
B$B > snage mali+ 5E$ odnosno :$< > raspolo)ive energije. , toku su izrade studija +idroenergetskog
poten"ijala. %Krivaja$ Neretvi"a...&-a koje se stvorene su zakonske pretpostavke za izgradnju privatni+
energetski+ postrojenja i nji+ovo uvezivanje u elektri!nu mre)u.1rvi zadatak odr)ivog razvoja
energetike 4i5 je smanjenje energetske intenzivnost i u okviru "ijelog )ivotnog "iklusa od do#ivanja
primarne energije$ preko pro"esiranja sirovina i proizvodnje$ do konverzije proizvoda i 'inalni+ o#lika
energije u nova" i kvalitet )ivotaJ ovo uklju!uje i koritenje otpadne toplote u drugim industrijskim
pogonima$ kao i u poljoprivredi.@rugi zadatak je poveanje energetske e'ikasnosti koritenja 'osilni+
goriva %mala kogenera"ija energije$ koritenje kondenza"ioni+ kotlova$ koritenje toplote dimni+
gasova&.Trei zadatak je postepeni prelazak na nekonven"ionalni+ izvora energije %koritenje #io/
mase$ pasivno koritenje solarne energije$ vee koritenje +idro poten"ijala za male 5E&.
In"ustrija 8eljeza i #elika u *i7
4osna i 5ere"egovina je #ila glavni jugoslovenski proizvo(a! )eljeza$ a u znatnoj mjeri i !elika.
Ova intenzivna proizvodnja je #ila zaustavljena ratnim doga(ajima. @anas se$ za+valjujui stranim
investi"ijama %Teljezara -eni"a&$ ova proizvodnja o#navlja UVVV $ to ima smisla z#og visoki+ donji+
ograni!enja %izgra(eni kapa"iteti$ osposo#ljena radna snaga$ vrsni stru!nja"i u mnogo#rojnim
djelatnostima&.2e(utim$ istovremeno je prisutno i miljenje$ da je o#navljanje proizvodnje !elika
neodr)ivo$ jer ta industrija nee moi da plaa trokove inputa %energije$ vode W& !ije e "ijene stalno
rasti.Vlasni"i ove )eljezare stoga za+tijevaju %od dr)ave UV& pose#ne popuste u "ijenama energije i
vode$ kako #i mogli da ostvare renta#ilnu proizvodnju. 1itanje je gdje se nalazi optimalno rjeenje.
odustajanje od proizvodnje i zapoljavanja postojei+ stru!ni+ radnika$ ili odr)avanje proizvodnje sa
nerealno niskim "ijenama inputaUVVVV
In"ustrija aluminija i "rugi&
obojeni& metala u *i7
4osna i 5er"egovina je relativno veliki proizvo(a! glini"e i aluminija.Najzna!ajniji troak u
proizvodnji sirovog aluminija je troak elektri!ne energije. 2ada to varira od slu!aja do slu!aja$ za
re"ikla)u starog aluminija %kao sekundarne sirovine& je potre#no :/=9> energije u odnosu na
aluminij do#iven iz rude #oksita$ !ime su izrazito ni)i trokovi proizvodnje sekundarnog
%re"ikliranog& aluminija$ nego primarnog.Kada se ovo ima na umu postaje jasno zato je visoka
"ijena aluminija na svjetskom tr)itu$ te da zemlje uvozni"i primarnog aluminija postaju renta#ilni
prera(iva!i primarnog aluminija i vie zara(uju kroz re"ikla)u nego zemlje proizvo(a!i primarnog
aluminija. 4i5 je zna!ajan izvoznik sirovog aluminija$ a zanemarivo male koli!ine se prera(uju u
zemlji. Isto tako$ vrlo male koli!ine aluminijskog otpada se prera(uju u zemljiJ i on se izvozi.Sa
stanovita odr)ivog razvoja 4i5 o#oje je nepri+vatljivo.Tre#a stimulisati razvoj prera(iva!ke
industrije na #azi aluminija$ to e poveati potre#e i za sekundarnim aluminijem$ a time i za
poslovima prikupljanja i re"ikla)e aluminijskog otpada u samoj zemlji, 4i5 se nalaze dvije
deponije L #azeni "rvenog mulja %ostatka rude #oksita i proizvodnje glini"e&. Ove deponije
predstavljaju istovremenu opasnost %mogunost ugro)avanja podzemni+ voda ili nesree u slu!aju
pu"anja #rana&$ a sa druge strane ogromne koli!ine %"a =9 miliona tona& predstavljaju zna!ajan
sirovinski poten"ijal za privre(ivanje. 1ostoje u 4i5 odre(ene ini"ijative za koritenje "rvenog
mulja u privredne svr+e.Najzna!ajniji poslovi$ za domau graditeljsku operativu$ su #ili$ a sad su
znatno manji$ na podru!ju o#nove devastirani+ stam#eni+ o#jekata. 2e(utim$ postojea zakonska
regulativa i poreska politika ne po d sti!e tednju energije %vee koritenje gra(evinski+ izola"ioni+
materijala$ najveim dijelom mogue domae proizvodnje i ra"ionalniju izgradnju sistema grijanja
i +la(enja&.V eina o#novljeni+ zgrada energetski je visokoza+tijevna .Sadanji imperativ je to
je'tinije doi do krova nad glavom. 1ostavlja se pitanje da li je to odr)ivo rjeenjeUV
Sigurno nijeJ takva rjeenja daju samo prividne i kratkotrajne e'ekte/je'tiniju gradnju$ ali sa daleko
skupljim odr)avanjem.@a li su te utede zna!ajne u odnosu na poveani utroak energije za
grijanje u nekoliko naredni+ godina$ i drasti!nog umanjenja uslova za stanovanje i )ivljenje$ po
minimalnim evropskim standardima.-a gra(evinsku operativu do#ar izvor pri+oda #i mogao #iti
sistematsko saniranje toplotni+ gu#itaka pojedini+ naselja u #+. gradovima.Ovaj program #i morao
#iti$ #ar prvi+ godina$ 'inansijski potpomognut od strane dr)ave %mogue i od me(unarodni+
organiza"ija i 'ondova$ koji podr)avaju projekte vezane za smanjenje uti"aja na klimatske
promjene$ te uz povoljne 'inansijske kredite&1rojekat #i kasnije #io ekonomski samoodr)iv$
ukoliko #i se u nastavak njegovog izvo(enja ulagalo :9> ute(ene energije.Ovaj projekat #i
mogao #iti zna!ajan i sa stanovita poveanja zaposlenosti$ a e'ekti #i se #rzo osjetili.Sana"ija
toplotni+ gu#itaka postojei+ zgrada je$ pored dugoro!ni+ ekonomski+ i so"ijalni+ e'ekata
%smanjenje trokova za odr)avanje/grijanje$ podsti"aj domaim proizvo(a!ima gra(evinski+$
pose#no izola"ioni+ materijala$ poveanje zaposlenosti&$ a i okolinski je vrlo po)eljan. Tre#a
koristiti one vidove koritenja solarne energije$ gdje nisu visoke investi"ijje %pasivno grijanje tople
vode i pasivno grijanje prostora&. , graditeljskim programima tre#a podr)avati i stimulisati %i
poreskom politikom$ tako(er& koritenje domai+ materijala$ materijala koji ne tete zdravlju i
okolini.Ne mo)e se o!ekivati prelazak energetike i industrije na odr)ive vidove razvoja #ez
zavrene privatiza"ije u ovim sektorima.2e(utim$ privatiza"ija nije sama se#i "ilj. To je samo
jedna komponenta tranzi"ije.Tranzi"ija mora #iti i te+noloka i okolinska) i to u isto vrijeme;
Rijetki su primjeri u 4i5 koji #i ovo ilustrovali$ ali je izvanredan primjer Tvorni"e "ementa
Kakanj$ gdje je privatiza"ija o#u+vatila te+noloku i okolinsku sana"iju$ kao i uvo(enje novi$
savremeniji$ sistem menad)menta.
OR>IVI RA1VOJ *I7 ?R95TVA
Odr)ivi razvoj zemlje je skup mjera koje imaju za "ilj po#oljanje materijalnog i so"ijalnog polo)aja
stanovnitva. On se posti)e legislativnim$ edukativnim$ podsti"ajnim i prinudnim %zakonodavnim&
mjerama i aktivnostima. @a #i 4i5 uspostavila odr)ivi razvoj$ nu)no je da se sagleda demogra'ska
slika i struktura njenog stanovnitva %starosna$ radna$ o#razovna i so"ijalna&$ kako #i se mogla kreirati
adekvatna strategija i program uspostavljanja odr)ivog razvoja. -#og toga su ideje odr)ivog razvoja i
poruke Skupa o -emlji poznate su samo malom #roju gra(ana$ uklju!ujui i stru!njake. Veliki #roj
me(unarodni+ organiza"ija$ kroz pose#ne programe i tekuu aktivnost$ podr)avaju oporavak i razvoj
4osne i 5er"egovine. 2e(utim domae vlasti %na nivou dr)ave$ sa ograni!enim poten"ijalom i
ingeren"ijama& uz nedovoljnu me(uentitesku saradnju$ ne postoji konzistentni strateki okvir oporavka
i razvoja$ !ak ni 'ilozo'ija koja #i pomirila kon'likte. 2e(unarodna zajedni"a %Evropska ,nija$
Svjetska 4anka$ programi neki+ drugi+ zemalja& u posljednje dvije godine organizovano uvode u
praksu 4i5 zatitu okoline$ ali ne i odr)ivi razvoj.
Analiza o"r8ivosti razvoja *i7
,zro"i trenutnog niskog ekonomskog poten"ijala velikog #roja ljudi koji )ive u ili na grani"i
siromatva u 4osni i 5er"egovini$ pokazano je$ vrlo su kompleksni. , takvim uslovima postavlja se
pitanje da li tre#a prvo rjeavati ekonomske pro#leme$ pa onda okolinskeUVVVIzgleda da veina u 4i5
tako misli %domae vlasti i me(unarodne organiza"ije&. 2e(utim$ nije teko pokazati da su uzro"i
siromatva i uzro"i okolinske degrada"ije$ dijelom zajedni!ki L pretjerana potronja resursa.1ose#na
analiza odr)ivosti razvoja na primjeru energetike L generatora ekonomskog razvoja i glavnog kriv"a
okolinski+ uti"aja za zemlje EEK ,N %,NEKE& pokazala je da je nera"ionalna potronja resursa$
karakteristi!na za pret+odni period drutvenog razvoja %=?B: L =??9&$ poja!ana politikom eX/
Hugoslavije prema 4i5$ dovela je do sla#ljenja ekonomske snage 4i5 i njeni+ gra(ana$ i istovremeno
do pretjeranog is"rpljivanja resursa i zaga(ivanja okoline. Stoga #i upravo djelovanje u prav"u zatite
okoline$ tre#alo da doprinese ekonomskom razvoju %tednja energije$ re"ikla)a otpada$ sana"ija u "ilju
smanjenja #olesti i ograni!enja lokalnog zaga(ivanja zraka itd.& i poveanju ekonomske snage dr)ave.
Dta je usko grlo za uvo(enje odr)ivog razvoja u 4i5U Neznanje.1ret+odna Hugoslavija je zaostajala u
znanjima vezanim za okolinu$ u odnosu na savremeni svijet. 4i5 je zaostajala u znanju za razvijenim
repu#likama u Hugoslovenskim uslovima %5rvatska$ Slovenija$ Sr#ija&$ a u vrijeme Rio kon'eren"ije u
4i5 je #jesnio rat.Odr)ivi razvoj se ne mo)e uvesti odjednom. 2ora postojati odre(eni redoslijed.
Sto+asti!ko uvo(enje !ie proizvodnje$ eko/menad)menta$ odr)ive poljoprivrede$ nee dati rezultat.
Sistemi menad)menta u 45 uslijed tri udara %raspad so"ijalizma$ raspad Hugoslavije i rat& su toliko
razoreni da se ne mo)e govoriti o korek"ijama razvoja$ nego samo o imperativnom uvo(enju novog
tipa razvoja. Stoga je 4i5$ koliko god da je danas nesta#ilna$ i na izgled neperspektivna$ ukoliko #i
postojale koordinirane ak"ije$ mogla #iti pogodno mjesto za uvo(enje prin"ipa odr)ivog razvoja.
Izgra"nja i te&nolo3ki razvoj
1ret+odno razdo#lje moglo #i se prema politi!kim dogovorima i mjerama na me(unarodnom i
na"ionalnom nivou$ te medijskim i drugim aktivnostima / nazvati razdo#ljem a'irmiranja i promo"ije
zatite okolia$ o#novljivi+ izvora i energetske e'ikasnosti. KMoto protokol je postao sim#ol
organiziranog odnosa dr)ava u zatiti okolia i "rta razgrani!enja odgovornog od neodgovornog
ponaanja prema okoliu.2e(utim$ izgradnja i struktura novi+ izvora pokazuje da je za sada KMoto
protokol samo poten"ijalna prilika.
Izgra"nja veliki& elektrana
, izgradnji veliki+ elektrana ugalj je zadr)ao svoju pozi"iju$ a koritenje plina je poraslo gotovo
dvostruko u odnosu na prosjek porasta svi+ drugi+ energenata za proizvodnju elektri!ne energije.
Izgradnja termoelektrana na mazut postala je prolost i mo)e se rei da je ta te+nologija naputena.
Nuklearke su imale rast$ ali znatno ispod prosjeka.Kod +idroelektrana.po#oljanja stepena korisnosti$
zna!ajniji rast kapa"iteta u "entralnoj i ju)noj 0meri"i. Termoelektrane na ugalj. poveanje stepena
korisnosti i vee instalirane snage$u!inkovito otklanjanje SO8 i pilot projekti smanjenja emisija KO8$
zna!ajan rast kapa"iteta pose#no u Kini i Indiji. Termoelektrane na plin. poveanje stepena
korisnosti$
zna!ajan rast kapa"iteta. Nuklearne elektrane produljenje )ivotnog vijeka %;9 godina&$ poveanje
jedini!ne snage$ evolu"ijska po#oljanja i radikalne izmjene u dizajnu i kon'igura"iji postojei+
te+nologija$ nekoliko ini"ijativa razvoja novi+ reaktora %GIC$ IN1RO$ ITER&.Va)no pitanje proteklog
razdo#lja$ koje e #iti prisutno i u #udunosti$ je pri+vatljivost izgradnje elektrana na pojedinim
loka"ijama ili podru!jima. To se u pravilu odnosi na nuklearne elektrane$ a tako(er i na elektrane na
ugljen.
Obnovljivi izvori energije
, proteklom razdo#lju pokrenuta je vrlo agresivna promo"ija izgradnje i koritenja o#novljivi+ izvora
energije. Koritenje vjetra u proizvodnji elektri!ne energije postala je energetska realnost i izgra(eni
su zna!ajni kapa"iteti. 1okazalo se da je te+noloki napredak u uskoj korela"iji s mogunou
komer"ijalnog koritenja$ to je rezultiralo poveanjem instalirani+ snaga$ smanjenjem #uke i
smanjenjem trokova kod vjetro4ez o#zira to se radi o +idrometeorolokim pojavama ili klimatskim
karakteristikama uvjetovanim izvorima male gustoe energije ili malog energetskog poten"ijala u
odre(enim te+nologijama i visoko ulo)enom energijom za proizvodnju goriva$ ure(aja ili postrojenja$
trendovi koritenju o#novljivi+ izvora su optimisti!ni i nji+ova uloga e rasti u narednom razdo#lju.
elektrana.1o pojedinim o#novljivim izvorima u pret+odnom razdo#lju ostvareno je.
Vjetar
poveanje jedini!ni+ snaga i smanjenje investi"ijski+ trokova$
visoki porast izgradnje.
1rema dosadanjim istra)ivanjima mogu"nosti koritenja vjetropoten"ijala u proizvodnji elektri"ne
energije koja su provedena na dvadeset loka"ija i za koje su uradene studije izvodljivosti i
kontinuirano se vri mjerenje utvrdeni su zna"ajni poten"ijali koji$ prema rezultatima studija daju
godinju proizvodnju od preko =;8= GG+ elektri"ne energije.
4iomasa
primjena u proizvodnji elektri!ne energije$ topline i u sao#raaju$
ostvaren te+noloki napredak.
Sun"e
prirast ugradnje kolektor po prosje!noj godinjoj stopi od =A>$ a sun!ani+ elija od 8<>$
dominanta te+nologija sili"ij %?A$<>&.
Geotermalna energija
porast kapa"iteta u proteklom razdo#lju od BB>J
proizvodnje elektri!ne energije BF>$
toplinski+ kapa"iteta <;>$ proizvodnje topline <9>.
2ale +idroelektrane
stalni porast proizvodnje$
mali poma"i u te+nolokom razvoju
S o#zirom na visoku "ijenu koritenja energije iz o#novljivi+ izvora nji+ova implementa"ija ovisi o
administrativnoj potpori i poti"ajnim sredstvima. O#novljivi izvori otvaraju pitanje realne "ijene
zatite okolia$ kao o#jektivnog troka kojeg je potre#no ukalkulirati u sve te+nologije proizvodnje$
trans'orma"ije i koritenja energije. Cinansijska i administrativna potpora nu)an su preduslov za
poveano koritenje o#novljivi+ izvora.
Nove te&nologije
Od novi+ te+nologija va)no je spomenuti vodik$ koji je u protekom razdo#lju do)ivio zna!ajnu
te+noloku zainteresiranost za razvoj i pomalo usporavanje u posljednjimgodinama.Glavni prav"i
razvoja proizvodnje vodika usmjereni su.
Cosilna goriva L re'ormiranje prirodnog plina$ rasplinjavanje uglja$ nepotpuna oksida"ija na'tni+
derivata$
Elektroliza vode koritenjem OIE L solarna 1V$ solarna termalna$ +idro$ geotermalna energija$ itd.
Termo/+emijska proizvodnja L dekompozi"ija vode u kemijskim reak"ijama s toplinom
Nuklearna energija L elektroliza i dekompozi"ija vode
4ioloki sistemi L rasplinjavanje #iomase$ #io'otoliza algi.
Novi objekti #ija se izgra"nja %re"la8e "o @A@ABCA
-a razdo#lje do 8989 temeljem strukture potronje i rasta potronje u prostoru #alansne odgovornosti
H1 E1 5- 54 sa"injena je prognoza potronje s parametrima porasta potronje od A$8B> kod
potroa"a u #alansnoj odgovornosti H1 E1 5- 54$ a sa stopom porasta od B$BA> kod potroa"a u
#alansnoj odgovornosti H1 E1 4i5. Stopa porasta potronje za nivo Cedera"ije 4osne i 5er"egovine u
razmatranom razdo#lju iznosi B>. Ovaj pristup odgovara i re'erentnim s"enarijima prognoze potronje
za 4osnu i 5er"egovinu koji je uraden od strane renomirane konzultantske tvrtke 1YK.Sigurnost
opskr#e ne ovisi samo ili isklju"ivo od sigurnosti pojedini+ izvora$ nego od uravnote)enosti
energetskog tr)ita i mogu"nosti zamjene jednog izvora drugim odnosno od drugi+ instrumenata poput
energetske e'ikasnosti. Razvoj tr)ita energije i s tim u svezi odgovaraju"eg zakonodavstva iz o#lasti
ekonomije i zatite okolia dovode do napetosti medju su#jektima u tim tranzi"ijskim pro"esima
po"evi od administra"ije do svi+ sudionika na tr)itu energije., "ilju po)eljnog proirenja spektra
primarni+ izvora energije za trans'orma"iju u elektri"nu$kao i radi postizanja #olje pogonske
'leksi#ilnosti EES $ ali i postizanja drugi+ korisni+ e'ekata u energetskom sustavu 4i5N C4i5
op"enito$ pri "emu naro"ito u sektoru prirodnog gasa. preporu"uje se izrada studije izvodivosti za
gradnju jednog #loka sa kom#iniranim "iklusom gasne i parne tur#ine %KKGT& na prirodni gas u TE
Kakanj.Odredene predstudije u tom prav"u su ve" uradjene$ kao i detaljan toplotni prora"un jedne
varijante takvoga #loka u TE Kakanj$ snage =99 2G.4i5 troi gotovo B9> manje energije od
prosjeka zemalja Hugoisto"ne Evrope$ tri puta manje od prosjeka 8: dr)ava E, i gotovo B9> manje od
svjetskog prosjekaJ 4i5 koristi 8:> manje elektri"ne energije od prosjeka zemalja Hugoisto"ne
Evrope$ 8 i po puta manje od prosjeka 8: dr)ava E, i za A9> manje od svjetskog prosjeka 4i5$ kao i
ostale zemlje Hugoisto"ne Evrope troi veliku koli"inu energije po jedini"i drutvenog proizvoda$
gotovo : puta vie od 8: dr)ava Evropske unije i 8 i po puta vie od prosjeka svijeta.
Parni kotlovi
Tenden"ija prilago(avanja in)injerski+ rjeenja parni+ kotlova i kotlovski+ postrojenja uslovima koje
u posljednje vrijeme diktiraju vrsta i kvalitet raspolo)ivi+ goriva za sagorijevanje u
kotlovima$predstavlja danas izazov za svaki tim in)injera koji se ovom pro#lematikom #avi u
sredinama koje do sada nemaju razvijenu kotlogradnju$a pose#an stimulans za #udue mlade inzinjere
da se u toku studija posvete izu!avanju pro"esa koji se odigravaju u kotlovima$na!inu komponovanja
kotlovskog postrojenja$i vjetinama nji+ove ra"ionalne eksplata"ije.-adatak pri iz#oru i na#av"i
kotlovskog postrojenja nije nita manje odgovoran od konstruk"ije i projektovanja parnog kotla.,
prilog tome neka ide saznanje o !estim rekonstruk"ijama kotlova sa svr+om nji+ove to ra"ionalnije
eksploata"ije$kao i prilago(avanje novi+ konstruk"ija sa iskustvima ste!enim pri radu sa jedini"ama
istog proizvo(a!a na jednom lokalitetu$praksa kod nas.Kona!no poznavanje kotlovski+ pro"esa i
konstruk"ija kotlovski+ elemenata predstavnja neop+odan osnov za ra"ionalnu eksploata"iju
kotlovski+ postrojenja$a time i to dugotrajnije koritenje nai+ raspolo)ivi+ rezervi 'osilnog goriva.
1arni kotao je ure(aj koji prilikom sagorijevanja goriva vodu pretvara u vodenu paru.@a #i slu)io
namjeni pritisak pare u kotlu mora #iti vei od atmos'erskog.Tako do#ijena para predstavlja
poten"ijalnu energiju$!ija je veli!ina odre(ena pritiskom i temperaturom$te sluzi za pokretanje parni+
strojeva$za zagrijavanje i sl.Konstruk"ija parnog kotla dosta je jednostavna., osnovi$parni kotao se
sastoji od lo)ita$u kojem se vri sagorijevanje i parnog kotla %zatvorene posude& u kojem se vri
isparavanje., svim kotlovskim elementima se deavaju slo)eni pro"esi prenosa toplote i mase$ tako da
su nau!ne o#lasti !ijim se rezultatima koristi u prou!avanju kotlova prvenstveno.termodinamika sa
prenosom topline$me+anika 'luida sa gasodinamikom$ zatim nauka o !vrstoi., kotlovima su
zastupljena sva tri vida prenosa topline. provo(enje %konduk"ija& toplote$ prelaz %konvek"ija& toplote i
zra!enje.Osnovni parametri prema kojima se mogu klasi'i"irati kotlovi su.
/namjena
/kapa"itet
/radni pritisak
/vrsta goriva
/sistem sagorijevanja
/+istorijski razvoj
/proizvod kotla itd.
Razvoj kotlogradnje po!inje sasvim malim jedini"ama sa snagom od nekoliko KG$a danas se grade
jedini"e snage do B999 G.Ilustra"ije radi poka)imo da je produk"ija pare ovakvog kotla =999 kgNs
pare$ a potronja uglja donje toplotne moi$tj voda u produktima se nalazi u parnom stanju$ iznosi
:99kgNs.1rvo gorivo koje se upotre#ljavalo u kotlovima #ilo je drvo$ da #i se neposredno nakon
industrijske revolu"ije prelo na ugalj.Krajem :9 godina se kao gorivo po!inju koristiti i na'ta te njene
prera(evine$pa sve do nuklearne energije.1o!etkom <9 godina$ spoznajom kako je na'ta mnogo
korisnija u druge svr+e$ ponovno do izra)aja dolazi ugalj kao jedan od osnovni+ goriva.Ova !injeni"a
ima pose#an zna!aj za nau zemlju.
Vrste %arni& kotlova
Prema veli#ini %ritiska vo"ene %are razlikujemo.
parne kotlove niskog pritiska do =; #ar
parne kotlove srednjeg pritiska do ;9 #ar
parne kotlove visokog pritiska do 88: #ar
Prema vrsti vo"ene %are koju %roizvo"e)kotlovi se "ijele na'
kotlove sa zasienom parom
kotlove sa pregrijanom parom
1rema konstruk"iji parni kotlovi se mogu podijeliti na.
kotlove sa velikim sa"r8ajem vo"e)u kojima se po jednom kvadratnom metru povrine kotla na
jedan sat proizvodi =:/89 kg vodene pare %vertikalni kotlovi$kotlovi sa plamenikom i vodogrejnim
"ijevima$kom#inovani kotlovi$lokomotivski i #rodski kotlovi&.
Kotlovi sa malim sa"r8ajem vo"e4sekioni kotlovi$ u kojima se po jednom metru kvadratnom
povrine kotla za = sat proizvodi =:/=99 kg vodene pare %kotlovi sa nagnutim vodogrejnim
"ijevima$kotlovi sa strmim vodogrejnim "ijevima i kotlovi spe"ijalne konstruk"ije u kojima
proizvodnja vodene pare dosti)e !ak i do 8:9kg po kvadratnom metru povrine kotla.
Osnovne karakteristike %arnog kotla
1arni kotao karakteriu tri veli!ine i to.
/to%lotno o%tere6enje grejne %ovr3ine %koli"ina vodene pare koja se do#ije sa = kvadratnog metra
grejne povrsine.&
/o%tereenje resetke gorivom %koli"ina "vrstog goriva u kg koja na = metar povrsine resetke sagori
potpuno za = sat.&
/to%lotno o%tereenje lozisnog %rostora %#roj kilogram kalorija koji se do#ija po = metru ku#nom
lozisnog prostora u vremenu od = sata prilikom sagorijevanja nekog goriva.
To%lotna mo6 goriva
To%lotna mo6 goriva je ona koli!ina toplote koja se oslo#a(a pri potpunom sagorijevanju =kg za
!vrsta ili te!na goriva ili jedin"a zapremine Nm ku#ni za gasovita goriva pri !emu se nastali produkti
sagorijevanja moraju o+laditi na po!etnu temperaturu prije sagorijevanja$odnosno da se voda u
produktima sagorijevanja nalazi u parnom stanju.
Gornja to%lotna mo647g je ona koli!ina toplote koja se oslo#a(a pri potpunom sagorijevanju = kg
goriva$pri !emu se produkti sagorijevanja moraju o+laditi na so#nu temperaturu.
?onja to%lotna mo647" je ona koli!ina toplote koja se oslo#a(a pri potpunom sagorijevanju = kg
goriva pod uslovom da se voda u produktima sagorijevanja nalazi u parnom stanju.@onja toplotna mo
je manja od gornje za koli!inu toplote potre#nu da se vlaga i voda nastale pri sagorijevanju pretvore
u parno stanje.
+o8i3ta %arni& kotlova
Io)ite mora da zadovolji dva osnovna uslova. da se njemu ostvari to potpunija trans'orma"ija
+emijske energije goriva u toplotnu energiju produkata sagorijevanja i da se produkti sagorijevanja
o+lade do temperature sa kojom oni mogu da se uvedu u konvektivne grejne povrine. 1ored toga
lo)ite mora da #ude kon"ipirano tako da se u moguoj mjeri sprije!i prljanje grejni+ povrina$ tj.$ da
se onemogui stvaranje !vrsti+ naslaga ljake$ da se u njemu ostvaruje to ravnomjernije toplotno
optereenje ekranski+ povrina$ da se postigne to ravnomjernije temperatursko polje na izlazu %ispred
"ijevne reetke&$ da se omogui odvijanje pro"esa sagorijevanja sa to manjim vikom vazdu+a itd.
-a sva lo)ita su$ #ez o#zira na nji+ovu veli!inu$ vrstu goriva i ure(aje za sagorijevanje$ karakteristi!ni
ekranski zidovi. Sagorijevanje uglja u sloju predstavlja najstariji na!in sagorijevanja gorivakoji se
organizuje na ure(ajima za sagorijevanje$ tzv. reetkama$ raznovrsni+ kon"ep"ija.Svi na!ini
sagorijevanja u sloju se$ prema smjerovima dovo(enja goriva i vazdu+a na reetku$ svode na pet ema
i to suprotna ema$ kod koje se gorivo dovodi odozgo$ a vazdu+ odozdoJ
+orizontalna unakrsna ema$ sa dovo(enjem goriva sa strane a vazdu+a odozdoJ
vertikalna unakrsna ema$ kod koje se gorivo dovodi odozgo a vazdu+ sa straneJ
paralelna ema sa dovo(enjem odozdo i goriva i vazdu+aJ
o#rnuta paralelna ema sa dovo(enjem goriva i vazdu+a odozgoJ
Sagorijevanje uglja u le#deem sloju na izvjestan na!in predstavlja prelazni pro"es izme(u
sagorijevanja u sloju i sagorijevanja u letu.
+O>I5TA 1A TEDNA I GA!OVITA GORIVA
Sagorijevanje te!ni+ i gasoviti+ goriva je +eterogen pro"es koji se odvija u vie 'aza. , pro"esau
sagorijevanja$ kaplji"a rasprenog te!nog goriva prolazi kroz sljedee 'aze. mijeanje sa vazdu+om$
zagrijavanje i isparavanje$ termi!ko razlaganje$ o#razovanje gasne 'aze$ paljenje i sagorijevanje.@a #i
se pro"es sagorijevanja odvijao uz to manje gu#itke$ neop+odno je da se omogui #rzo i e'ikasno
mijeanje kaplji"a goriva sa vazdu+om$ to 'inije rasprivanje radi poveanja aktivne povrine i
dovo(enje zagrijanog vazdu+a sa !to veim impulsom u korijen plamena.Rasprivanje te!nog goriva
#itno uti!e na #rzinu i kvalitet pro"esa sagorijevanja. -#og toga tre#a te)iti da kaplji"e goriva #udu to
sitnije i to jednorodnije.
9reEaji za %ri%remu goriva
1riprema uglja se vri izvan kotla u pose#nim postrojenjima. Eitav sklop pro"esa i ure(aja za pripremu
uglja naziva se sistemom za pripremu ugljenog pra+a., postrojenjima za pripremu ugljenog pra+a
odvijaju se sljedei pro"esi.mljevenje uglja$suenje uglja$+a#anje radni+ elemenata postrojenja.
2ljevenje uglja se vri u mlinovima. ,gljeni pra+ predstavlja 'ini polidisperzni materijal sa najsitnijim
dimenzijama !esti"a. Kvalitet ugljenog pra+a je zasnovan na sljedeim veli!inama.'inoa mljevenja ili
$granulometrijska struktura$1ovrina$Vla)nost$opasnost od eksplozije$transportna svojstva$gustoa.
Postrojenja za %ri%remu ugljenog %ra&a
Sistemi za pripremu ugljenog pra+a dijele se na entralne i in"ivi"ualne. Kod "entralni+ sistema se
priprema ugljenog pra+a vri izvan kotlovskog postrojenja$ u pose#nom pogonu$ u kome se vri
mljevenje i suenje uglja$ pa se ugljeni pra+ transportuje u kotao.Kod individualnog sistema$ priprema
ugljenog pra+a se vri u okviru kotlovskog postrojenja u pose#nim ure(ajima %mlinovima&. ,koliko se
usitnjeni pra+ uduvava neposredno u lo)ite$ onda se radi o individualnom sistemu sa direktnim
uduvavanjem$ a ako se ugljeni pra+ deponuje u pose#nom #unkeru iz kog se dovodi u lo)ite$ onda se
radi o individualnom me(u#unkerskom sistemu.
*rzo&o"ni mlinovi. -a #rzo+odne mlinove je karakteristi!no da se pro"es mljevenja odvija uglavnom
sudarom. 1redstavni"i ovi+ mlinova su mlinovi !ekiari i ventilatorski mlinovi.
Mlinovi #eki6ari. -a+valjujui svojoj jednostavnosti konstruk"ije$ sigurnosti i ekonomi!nosti
zauzimaju vodee mjesto me(u mlinovima za mljevenje mrki+ ugljeva.
Ventilatorski mlinovi. Oni su pogodni za mljevenje vla)ni+ ugljeva$ kakvi su ligniti$ pa se z#og toga
isklju!ivo oni koriste udomaim postrojenjima. Sli!ni su radijalnim ventilatorima$ s tim to su im
elementi koji u!estvuju u pro"esu mljevenja oja!ani .
Gorionii za ugljeni %ra&
Gorioni"i u konstruktivnom smislu predstavljaju jednostavne elemente mlinskog postrojenja$ ali je
nji+ov zna!aj presudan za ostvarivanje sta#ilnog i to potpunijeg sagorijevanja. Gorionik tre#a da
omogui #rzo paljenje ugljenog pra+a u to irem podru!ju$ da o#ez#ijedi sta#ilnost plamena$ da
ostvari dovod toplote u korijen plamena i da izvri intenzivno mijeanje aerosmjee sa sekundarnim
vazdu+om.-a sagorijevanje ugljenog pra+a koriste se dva tipa gorionika. vrtlo)ni %industrijski kotlovi&
i mlazni %energetski kotlovi& gorioni"i.
Osnovna o%rema termoelektrane
To su glavni pogonski strojevi za proizvodnju elektri!ne energije$ a$ prije svega$ tu su. parne turbine)
plinske turbine i parni kotlovi. , manjim elektranama ponegdje se primjenjuju motori S,S %dizel&$
naro!ito kao lokalni rezervni agregati koji se stavljaju automatski u pogon kod nestai"e struje u
javnoj mre)i.@anas u javnim termoelektranama kao pogonski agregat dominira isklju!ivo parna
turbina. Njene su prednosti. velika jedini!na snaga$ uz visoke parametre svje)e pare %=<9 #ar i
:;:ZK&$ te visoka sigurnost pogona$ pa mo)e #iti u neprekidnom radu s maksimalnom snagom u
trajanju od nekoliko +iljada sati.Veliki #roj o#rtaja tur#ine omoguava njen direktan spoj sa
elektri!nim generatorom odgovarajue snage$ a !itav agregat radi sa visokom ravnomjernou +oda$
!ime se osigurava #esprekoran paralelni pogon ovog tur#oagregata sa drugim sli!nim agregatima na
zajedni!ku mre)u doti!nog energetskog podru!ja. -a pogon termoelektrane sa parnim tur#inama mogu
se koristiti !vrsta goriva i ni)i+ toplotni+ moi$ ili koje drugo raspolo)ivo energetsko gorivo za
sagorijevanje u parnim kotlovima., nedostatke termoelektrane sa parnom tur#inom spada relativno
dugo trajanje stavljanja tur#ine u pogon %nakon stajanja z#og remonta ili sl.&$ te velike koli!ine vode
potre#ne za +la(enje kondenzatora. Savremene termoelektrane sa visokim parametrima svje)e pare
za+tijevaju #esprijekornu vodu za napajanje kotlova$ tako da pro#lem pripreme vode$ naro!ito u
toplanama sa znatnim gu#itkom kondenzata predatog industrijskim potroa!ima$ za+tijeva naro!itu
pa)nju$ jer od toga ovisi sigurnost pogona doti!ne elektrane$ odnosno toplane., termoelektranama se
kao pogonski stroj susree i plinska turbina. Takve su naro!ito pogodne za pogon vrni+ i rezervni+
elektrana$ jer mogu #iti stavljene u pogon za =: [ 89 min. 2aksimalna jedini!na snaga GT kod ulazne
temperature gasova od ;:9ZK iznosi 8< \2G]$ a kod ulazne temperature gasova od <:9ZK oko =:
\2G].1ri poveanju temperature spoljnog vazdu+a i ras+ladne vode$ smanjuje se i stepen iskoritenja
i snaga tur#ine$ a smanjenje optereenja tur#ine smanjuje i stepen iskoritenja i poveava potronju
toplote. Iz ti+ razloga se da zaklju!iti da je plinske tur#ine preporu!ljivo upotre#ljavati samo kao
dopunske i vrne agregate i to s konstantnim$ prete)no maksimalnim optereenjem., prvom slu!aju
iskoritenje otpadne toplote gasni+ tur#ina vri se odvodom izlazni+ vreli+ gasova plinske tur#ine u
kotao utilizator. 1ara proizvedena u ovom kotlu$ eventualno uz njeno dopunsko pregrijavanje$ mo)e
slu)iti za pogon parne tur#ine$ koja se u tom slu!aju postavlja uz plinsku tur#inu.,z parnu tur#inu
va)nu ulogu igra parni kotao koji sa tur#inom predstavlja jedan zajedni!ki #lok.
1arni kotao sastoji se od sljedei+ osnovni+ elemenata.
ispariva!a ili kotla u u)em smislu$ u kojem prijemnik toplote %voda& isparava$
pregrija!a pare u kojem se para isparena u ispariva!u pregrijava$
zagrija!a vode u kojem se prijemnik toplote zagrijava do temperature #liske temperaturi zasienja i
zagrija!a zraka u kojem se zrak zagrijava prije ulaska u lo)ite.
Gledajui sa strane predajnika toplote$ dimni+ plinova$ svi se osnovni elementi nalaze u dva osnovna
prostora.lo)itu i dimnim kanalima., lo)itu$ u kojem je dominantan prenos topline
zra!enjem$smjeteni su o#i!no ispariva! i ozra!eni pregrija!$ a u dimnim kanalima smjeteni su
konvektivni pregrija!i pare$ zagrija! vode i zagrija! zraka.1ojedine vrste kotlova nemaju sve osnovne
elemente. Takvi su na primjer$ toplovodni kotlovi i vrelovodni kotlovi koji uope nemaju ispariva!a$
kotlovi na te!no ili gasovito gorivo koji o#i!no nemaju zagrija! zraka$ ili kotlovi utilizatori koji uope
nemaju lo)ite.U pregrijaima pare isparena voda iz ispariva!a pregrijava se do temperature
pregrijanja pri konstantanom pritisku L uz gu#itke strujanja koji nisu veliki. 1ri porastu temperature
gustoa pare opada z#og !ega #rzina pare u pregrija!u raste od ulaza ka izlazu pare.1rema
dominantnom vidu izmjene topline pregrija!e pare mo)emo podijeliti na.konvektivne$poluozra!ene i
ozra!ene.-avisno od nji+ovog karaktera imaju razli!itu konstruk"iju. Kod konvektivni+ pregrija!a
"ijevi su malog pre!nika$ gusto raspore(ene u dimnom kanalu$ dok se ozra!eni pregrija!i sastoje od
"ijevi veeg pre!nika i veim me(uprostorom izme(u nji+. Temperature pregrijanja su za 'eritne "ijevi
do :B9 \ZK]$ dok su za austenitne "ijevi do ;:9 \ZK]. Kijevi pregrija!a o#i!no su skupljene u sa#irnike
u koje preko prestrujni+ "ijevi iz ispariva!a dolazi para$ ili iz koji+ se para evakuie iz kotla. Sa#irni"i
su o#i!no izolovani ili se nalaze izvan kotla$ tako da se mogu raditi i od manje legirani+ !elika.
Sa aspekta prolaza topline suprotnosmjerna izved#a pregrija!a pare povoljnija je z#og stalnog
poveanja #rzine pare$ a time i koe'i"ijenta prolaza topline po putu pare.2e(utim$ istosmjerna izved#a
omoguuje sigurniji rad pregrija!a$ jer je kod takvog pregrija!a para najvie temperature u zoni
+ladniji+ produkata sagorijevanja. Tako se izlazni stepeni pregrija!a ili visoko optereeni ozra!eni
pregrija!i ma+om izvode istosmjerno., konvektivnim pregrija!ima se toplina u veem dijelu$ ili
potpuno$ prenosi konvek"ijom. Konvektivni pregrija!i izra(eni su od zmijasto raspore(eni+ "ijevi$ kao
visea ili le)ea izved#a. , ozra!enom pregrija!u toplina se sa produkata sagorijevanja uglavnom
prenosi zra!enjem$ te je i nji+ova konstruk"ija podre(ena tome. Izved#a im mo)e #iti zavjesna$
pregradna ili ekranska.Zagrija vode % ekonomajzer & je naknadna konvektivna kotlovska ogrevna
povrina sa zadatkom da povisi temperaturu vode na ulazu u ispariva! neto ispod$ ili sve do
temperature isparavnja na pritisku kotla$ pa i da se kod neki+ izved#i u njemu jedan dio vode i ispari.
@rugi zadatak zagrija!a vode je da je to vie mogue snizi temperaturu produkata sagorijevanja na
izlazu iz kotla$ ako je zagrija! vode posljednja ogrevna povrina u kotlu.
-a kotlove vii+ pritisaka$ zagrija! vode je neop+odan element za sni)avanje temperature produkata
sagorijevanja na izlazu iz kotla$ jer je temperatura zasienja za takve kotlove nerijetko do 8<9 \ZK]$ to
#i uz neop+odnu temperaturnu razlikzu$ dovelo do temperature produkata sagorijevanja na izlazu iz
kotla sve do A:9 \ZK]. -a kotlove ni)eg pritiska$ kod koji+ je temperatura isparavanja ni)a od =F9
\ZK]$ zagrija! vode nije neop+odan.Kod kotlova termoenergetski+ #lokova$ s o#zirom na nji+ov
termi!ki koe'i"ijent iskoritenja$ napojna voda na ulazu u kotao je regenerativnim zagrijavanjem
dovedena na relativno visoku temperaturu$ tako da zagrija! vode kao posljednja ogrevna povrina nije
u mogunosti da snizi temperaturu produkata sagorijevanja na )eljenu mjeru$ pa kod takvi+ kotlova
zagrija! vode ne mo)e #iti posljednja ogrevna povrina. Tu ulogu tada vri zagrija! zraka.1o
konstruktivnoj izved#i$ zagrija!i vode su sa glatkim "ijevima za kotlove vieg pritiska$ ili sa vanjske
strane ore#renim$ o#i!no livenim "ijevima. , kotlu su o#i!no postavljeni +orizontalno sa popre!nim
nastrujavanjem produkata sagorijevanja. Kijevi su postavljene u koridornom poretku$ ili kod kotlova
koji rade sa gorivima koja nisu sklona zaprljanju ogrevni+ povrina$ u a+ovskom rasporedu. Strujanje
vode u zagrija!ima vode gotovo o#avezno je prostrujavanjem na ra!un napora napojne pumpe.
Strujanje vode mo)e #iti odozgo dole ili$ to je !ee odozdo gore.Zagrija zraka je konvektivna
kotlovska ogrevna povrina$ redovno na kraju puta produkata sagorijevanja u kojima se na ra!un
produkata sagorijevanja zagrijava zrak potre#an za sagorijevanje. 1oviena temperatura zraka u lo)itu
ostvaruje prednosti prilikom sagorijevanja koje se o!ituju u #r)em suenju goriva$ #urnijem
sagorijevanju i intezivnijem prenosu toplote zra!enjem u kotlovskom lo)itu.1rema na!inu izmjene
topline$ zagrija!i zraka mogu se podijeliti na.
rekuperatorske$ kod koji+ ogrevna povrina dijeli prijemnik i predajnik toplote i igra ulogu posrednika$
kao kod "ijevni+ i plo!asti+ zagrija!a zraka i
regeneratorske$ kod koji+ se ogrevna povrina naizmjeni!no opstrujava produktima sagorijevanja L
kada se grije i zrakom L kada se +ladi$ kao kod rota"ioni+ zagrija!a zraka.
Osim navedeni+ osnovni+ kotlovski+ elemenata$ kotlovsko postrojenje !ini i niz dodatni+ elemenata
#ez koji+ kotao ne#i mogao raditi sigurno$ e'ikasno i ekonomi!no$ i takvi dodatni elementi se jednim
imenom nazivaju opremom kotla. To su.ure(aji za napajanje i evakua"iju kotla$ure(aji za ventila"iju
kotla$ure(aji za upravljanje pro"esima u kotlu$ure(aji za sna#dijevanje gorivom.Hedini!ni u!inak
savremeni+ parni+ kotlova kree se oko =999 \tN+] kod parametara svje)e pare do A99 \#ar] i ;:9 \ZK].
@osta visok stepen iskoritenja savremeni+ parni+ kotlova %F< [ ?9>$ odnosno ?= [ ?A>& omoguava
postizanje relativno povoljnijeg ukupnog termi!kog stepena iskoritenja termoelektrane$ to u
kondenza"ionom pogonu dosti)e A: [ B=>., toplanama sa !isto protutla!nim pogonom <: [ F:>$ a
u kom#inovanom protutla!no/kondenza"ionom pogonu B9 [ ;9>.Ekvivalentna potronja topline$
ra!unajui na kotlu kod takvi+ stepeni iskoritenja za l \kG+] proizveden na pragu elektrane$ iznosi.
u kondenza"ionom pogonu FF99 [ =9A99 \kHNkG+]$
u !isto protutla!nom pogonu B8A9 [ BF99 \kHNkG+]$
u kom#inovanom pogonu javni+ toplana ;999 [ ?999 \kHNkG+]$ to se smatra niskom potronjom
topline za jedini"u proizvedene energije.
Energetske karakteristike elektrane
?ijagrami o%tere6enja elektrane
PROI1VO?NJA
Trans$ormaija
Energetika je nauka o energiji i o te+ni!kom korienju izvora energija i kao takva prou!ava
proizvodnju i potronju elektri!ne energije.
Iako se zapravo ne upotre#ljava neposredno$ve se pret+odno trans'ormie u toplotnu$me+ani!ku
+emijsku ili svjetlosnu energiju$elektri!na energija se z#og svoje rasprostranjenosti na razli!ite
kategorije korisnika u nekim podjelama ipak u#raja u korisnu energiju.
1otroa!i koriste energiju u jednom od sljedei+ o#lika. toplotna$ me+ani!ka$ +emijska i svjetlosna
energija.
To%lotna energija se naj!ee prenosi putem nosila"a toplotne energije %voda$ para$ produkti
sagorevanja& ili elektri!ne energije. ,koliko se kao nosila" toplote koristi 'luid$ potre#an je
izmjenjiva! toplote da #i se izvrila izmjena toplote u prostoriji ili ure(aju. Elektri!na energija se u
otpornim i induk"ionim peima i ure(ajima direktno pretvara u toplotnu energiju.
Me&ani#ku energiju ostvarujemo #ilo putem koritenja elektri!ne energije %elektri!ni motori& ili
sagorijevanjem goriva u motorima sa unutranjim sagorijevanjem$ gasnim tur#inama i motorima sa
spoljnim sagorijevanjem.
-a do#ijanje &emijske energije slu)i koks$ elektri!na energija ili o#a zajedno$ a koristi se u
reduk"ionim peima koje se #aziraju na +emijskim pro"esima. , poslednje vrijeme za te potre#e se
koriste prirodni gas i ulje za lo)enje umesto koksa. -a sna#dijevanje potroa!a svjetlosnom
energijom danas se koristi samo elektri!na energija$ mada su istorijski gledano zna!aj imali petrolej I
gradski gas.
Osnovni %ojmovi elektroenergetskog sistema
Elektroenergetski sistem %EES& je te+ni!ki sistem !iji je osnovni zadatak da osigura kvalitetnu
isporuku elektri!ne energije uz minimalne trokove u EES.
Te+noloki pro"es u EES sastoji se iz !etri 'aze.
obezbeEivanje "ovoljni& koli#ina %rimarni& oblika energije)
%roizvo"nja elektri#ne energije)
%renos I "istribuija /ras%o"jela0 elektri#ne energije "o kona#ni& %otroa3a#a)
%otro3nja elektri#ne energije.
Elektroenergetski sistemi o#u+vataju podru!ja jedne ili vie dr)ava pa se i upravljanje EES vri iz vie
"entara.
PROI1VO?NJA o#u+vata sve izvore elektri!ne energije %+idroelektrane/ 5E$ termoelektrane / TE$
nuklearne elektrane / NE i industrijske energane&.
PRENO! o#u+vata prenosnu mre)u$ koja se sastoji od nadzemni+ vodova %dalekovodi&$ ka#lovski+
vodova i interkonektivni+ trans'ormatora$ koji povezuju mre)e razli!iti+ naponski+ nivoa.
?I!TRI*9,IJA o#u+vata distri#utivne mre)e i distri#utivne trans'ormatore.
Naponski nivoi koji se koriste u distri#u"iji su ni)i od naponski+ nivoa koji se koriste u prenosu
elektri!ne energije. Tako se u naem EES u prenosu koriste naponski nivoi AF9%B99&kV$ 889kV i
==9kV a u distri#u"iji ==9kV$A:kV$ 89kV i =9kV$ a u velikim industrijskim pogonima i naponski nivo
od ;kV.
-a svaki EES postoji glavni KENT0R ,1R0VIH0NH0 odakle se upravlja proizvodnjom elektri!ne
energije.
, 2RET2 KENTRI20 ,1R0VIH0NH0 upravlja se prenosnom mre)om a u @ISTRI4,TIVNI2
KENTRI20 ,1R0VIH0NH0 upravlja se distri#utivnom mre)om i eventualno potronjom elektri!ne
energije. Kentri upravljanja nazivaju se I @IS1EEERSKI KENTRI.
Kao izvori elektri!ne energije koriste se elektrane. Elektrane su postrojenja za proizvodnju vei+
koli!ina elektri!ne energije. Elektri!na energija se u elektranama koje koriste konven"ionalne izvore
energije do#ija trans'orma"ijom iz me+ani!ke energije$ koja se do#ija trans'orma"ijom iz drugi+
o#lika energije.
, zadovoljavanju energetski+ potre#a veliki zna!aj ima i imae elektri!na energija kao najplemenitiji
vid energije. Elektri!na energija se mo)e proizvoditi koritenjem svi+ vidova energije.
1ogodne oso#ine elektri!ne energije su jo i mogunost transporta na velike udaljenosti$ mogunost
dovo(enja do krajnji+ potroa!a i sigurnost sna#djevanja postignuta povezanou EES.
Osnovni nedostatak elektri!ne energije je to sto se ona ne mo ) e akumulisati u energetski veim
koli!inama$ pa se u svakom trenutku mora o#ez#editi jednakost ukupne proizvodnje i ukupne
potro nje u EES .
1otronja elektri!ne energije u!estvuje sa oko =NA u ukupnoj potronji primarni+ o#lika energije$ a
sli!an udio ima i u potronji korisni+ o#lika energije.
Velika primjenljivost elektri!ne energije ima za posljedi"u i veliku prom jenljivost potronje tokom
dana$ nedelje$ mese"a i godine. 1omenute varija"ije u potronji su posljedi"a uklju!enja ili isklju!enja
postojei+ potroa!a$ uklju!enja novi+ potroa!a$ promjene temperature$ vjetra i sl.
-#og klimatski+ i )ivotni+ prilika u kojima )ive potroa!i elektri!ne energije javljaju se sezonske
varija"ije u potronji.
Na primjer$ potronja veine industrijski+ potroa!a nezavisna je od godinjeg do#a$ dok je potronja
za osvjetljenje$ grijanje i klimatiza"iju jako zavisna od godinjeg do#a.
1otronja elektri!ne energije varira i u zavisnosti od nivoa radne aktivnosti$ neradnim danima
potronja je manja$ ponedeljkom raste a u petak opada.
1rimjer dnevnog dijagrama optereenja$ koji predstavlja zavisnost snage optereenja od vremena u
toku dana$ prikazan ja na sl 8.
Slika 8.@nevni dijagram optereenja
Osnovni zadatak elektrana je da proizvedu potre#nu koli!inu energije u trenutku kada je potroa!
tra)i.
Kako ne postoji mogunost akumuliranja vei+ koli!ina elektri!ne energije$ proizvodnja elektri!ne
energije mora u svakom trenutku #iti jednaka potronji.
Hednakost proizvodnje i potronje elektri!ne energije ostvaruje se jednostavnije kada je vie elektrana
povezano u EES$to je redovno slu!aj.
Elektrane koje pokrivaju vr+ove %varija#ilni dio& potronje nazivaju se vr3ne elektrane$ a one koje
pokrivaju ustaljenu potronju osnovne elektrane. ,loga i re)im rada pojedini+ elektrana u EES
zavisni su s jedne strane od mogunosti prilago(avanja #rzim promjenama optereenja$ koja je
razli!ita za razli!ite tipove elektrana$ i sa druge strane$ od trokova proizvodnje po kG+.
, kinom periodu godine velika veina elektrana %osim oni+ sa velikom akumula"ijom& rade kao
osnovne elektrane$ a termoelektrane se to je mogue vie koriste kao vrne elektrane.
, sunom periodu godine uloge se zamenjuju. Kao vrne elektrane pose#no su pogodne pumpno/
akumula"ione +idroelektrane %postrojenja& jer je kod nji+ prakti!no omogueno akumuliranje
elektri!ne energije$ proizvodnja je je'tina i mogue je #rzo pri+vatanje optereenja.
S o#zirom na "ijenu proizvodnje energije potre#e za potronjom tre#a zadovoljavati prvo upotre#om
proto!ni+ +idroelektrana %ukoliko postoji potre#an protok vode&$ zatim nuklearni+ elektrana i
termoelektrana.
Izvori elektri!ne energije u EES mogu se podijeliti na &i"roelektrane i termoelektrane.
Pum%no4 akumulaione &i"roelektrane mogu se z#og spe"i'i!ne uloge u EES posmatrati i kao
pose#na kategorija izvora.
Nuklearne elektrane se mogu podvesti pod termoelektrane$ s o#zirom da se od nji+ razlikuju samo po
gorivu koje se upotre#ljava.
Osnovne karakteristike elektrana
Instalisana snaga je osnovna karakteristika svake elektrane.
Instalisana snaga se de'inie kao aritmeti!ki z#ir nominalni+ snaga generatora %2V0&$ odnosno kao
aritmeti!ki z#ir snaga tur#ina mjereni+ na priklju!"ima generatora %2G&. Instalisana snaga je
istovremeno i nominalna snaga elektrane.
Maksimalna snaga je najvea snaga koju elektrana kao "jelina mo)e proizvesti$ uz pretpostavku da su
svi djelovi elektrane sposo#ni za pogon.
-a 5E se pri tome pretpostavlja da su protok i pad optimalni$ a za TE da na raspolaganju stoji
dovoljna koli!ina goriva zadovoljavajueg kvaliteta i dovoljna koli!ina vode zadovoljavajue
temperature i !istoe za +la(enje kondenzatora.
Razlikuje sa maksimalna snaga na priklju!"ima generatora i maksimalna snaga na pragu elektrane
%izlazu iz elektrane prema EES&.
Ras%olo8iva snaga elektrane je najvea snaga koju elektrana mo)e da proizvede u nekom trenutku$
uva)avajui stvarno stanje u elektrani %kvarovi$ remonti i sl.& i uz pretpostavku da nema ograni!enja
z#og proizvodnje reaktivne energije.
1ri odre(ivanju raspolo)ive snage kod 5E tre#a uzeti u o#zir raspolo)ivi dotok vode i pad$ a kod TE
kvalitet goriva$ koli!inu i temperaturu vode.
METO?E PRE?VIFANJA I POTRO5NJE E+EKTRIDNE ENERGIJE
1rakti!ni zadatak energetike kao nau!ne dis"iplinine je planiranje %predvi(anje& #udui+ potre#a
energije pojedini+ u)i+ ili iri+ podru!ja.
-a rjeavanje tog zadataka primjenjuju se razni postup"i a zna!ajno mjesto imaju matemati!ki
modeli.
2odeliranje energetski+ "iklusa o#u+vata modeliranje glo#alnog razvoja energetski+ potre#a
kontinenta ili svijeta u "ijelini$ te modeliranje tokova energiije I razvoja energetike u proizvodno
potroa!kim sistemima %npr. u industrijskim pogonima$gradovima i regijama&.
,slovno se metode predvi(anja i potronje energije mogu podijeliti na.
komparativne$
ekstrapola"ione$
korela"ione i
modelske.
Komparativne metode se ustvari svode na intuitivno/empirijske postupke a ekstrapola"ione i
korela"ione metode se zasnivaju na utvr(ivanju me(uzavisnosti izme(u manje #roja %dva do tri& opti+
parametara kojima se uo#i!ajeno de'inie energetski sistem.
2odelske metode se zasnivaju na tzv. strukturnim modelima proizvodno potroa!kog sistema., ovoj
grupi pose#no mjesto zauzimaju ekonomsko/ energetski modeli razvoja.
Strukturnim #ilansima se na ekspli"itan na!in opisuje veza izme(u u!esnika proizvodno potroa!kog
energetsog sistema.
1rimjer jedne od metoda je data u daljem tekstu.
Potro3nja elektri#ne energije
@ugoro!na prognoza koju je izradila @irek"ija za NIR H1 Elektroprivreda 4i5 tretira period =???/
89=9 godina i konzumno podru"je Elektroprivrede 4I5.
2etodologija koritena za izradu prognoze #i se mogla ukratko opisati kao statisti"ko/analiti"ka$ gdje
se uzimaju"i posljeratni niz serija podataka o potronji za =??;$ =??<. i =??F. godinu vri
ekstrapola"ija karakteristi!nom 'unk"ijom potronje %krivom poten"ije ili stepenom krivom& i to.
trodimenzionalno. u vremenu$ prostoru i po strukturi potronje$
istovremeno uzimaju"i u o#zir 'aktore potra)nje kao to su kretanje popula"ije$ privredna aktivnost$
klimatski 'aktor i "ijena elektri"ne energije.
Caktori potra)nje su uzeti u o#zir kroz korek"iju eksponenta 'unk"ije poten"ije. Kao
glavni 'aktor potra)nje$ kretanje stanovnitva je uzeto u o#zir za svaku op"inu pose#no.
@rutveni proizvod je razmatran kao #itan korela"ioni 'aktor za potronju elektri"ne energije.
Klimatski 'aktor se mo)e razmatrati kao represivni 'aktor o#zirom na tenden"iju glo#alnog
otopljavanja i pove"avanja srednje godinje temperature$ dok "ijena elektri"ne energije na potronju
takode mo)e djelovati kao ograni"avaju"i 'aktor o#zirom na njen sadanji nivo i izra)ene potre#e za
promjenom u prav"u pove"anja.
/Najve"i dio potronje elektri"ne energije se sada odnosi na doma"instva. Oko :B> od ukupne neto
potronje ostvaruje se u doma"instvima i po udjelu doma"instava u potronji 4i5 je rekorder u Evropi$
a vjerovatno i u svijetu.
Sadanja potronja po doma"instvu %8F:9 kG+Ndom& je ve"a od one u =??9. godini$ a prognozom je
planirano da dostigne AF99 kG+Ndom 89=9. godine u osnovnom s"enariju$ sa udjelom od oko BF> u
neto potronji.
Ina!e je u zemljama koje su dostigle potpunu elektri'ika"iju trend da udio industrije u potronji
elektri!ne energije opada$ a raste u"ee usluga i domainstava. Ovo odgovara promjenama u strukturi
drutvenog proizvoda razvijeni+ zemalja gdje industrijski sektor gu#i$ a uslu)ni sektor poveava udio.
E'ikasnost potronje elektri!ne energije u 4osni i 5er"egovini je na niskom nivou$ tj. prisutno je
nera"ionalno troenje elektri!ne energije.
Odnos utroenog kG+ po ^%K2& ostvarenog drutvenog proizvoda je u 4i5 i Cedera"iji 4i5 vei od
=$ za razliku od svi+ visoko i srednje razvijeni+ zemalja Evrope gdje je taj odnos daleko ispod =.
@a #i se ovaj nepovoljan odnos popravio$ odnosno indikator energetske e'ikasnosti postao manji od =
u narednom periodu #i godinja stopa rasta drutvenog proizvoda u 4osni i 5er"egovini i Cedera"iji
4i5 morala #iti vea od stope rasta potronje elektri!ne energije.
1risutna nera"ionalna potronja je izme(u ostalog i posljedi"a niske prosje!ne "ijene elektri!ne
energije u 4i5 i Cedera"iji 4i5$ jer je to danas jedina ro#a na tr)itu !ija "ijena nije na svjetskom
nivou$ odnosno daleko je ispod tog nivoa.
/,dio elektri!ne energije u 'inalnoj potronji energije se poslije rata poveao u odnosu na
stanje prije rata. Ovo poveanje je nastalo na ra!un smanjenja u!ea uglja i plina %te!nog
i prirodnog&.
Proizvo"nja elektri#ne energije
1roizvodnja elektri!ne energije na pragu elektrana u =??? godini je iznosila B=99
GG+ a predstavlja ::> proizvodnje iz =??9 godine.
5E su proizvele =BB8 GG+$
male 5E :; GG+
TE 8;9= GG+.
1roizvodnja je pokrila #ruto potronju elektri!ne energije od AA?; GG+$ a iz elektroenergetskog
sistema je isporu"eno <9B GG+.
1roizvodnja elektri!ne energije za zadovoljenje planirane potronje elektri!ne energije
u konzumu H1 Elektroprivreda 4i5 sagledana je u studijama koje su uradili strani konsultanti$
a koje su 'inansirane od strane me(unarodne zajedni"e.
O%6enito o energetskim bilansama
Energetske #ilanse o#u+vataju tokove svi+ o#lika energije u nekom podru!ju ili dr)avi sa svr+om da
se na prikladan na!in prika)e iskoritenje primarni+ o#lika energije$energetske
trans'orma"ije$upotre#a trans'ormisani+ o#lika$uvoz i izvoz primarni+ i trans'ormisani+ energetski+
o#lika $zatim upotre#a pojedini+ o#lika energije za opskr#u potroa!ki+ grupa%industrija$transport$mali
potroa!i& kao i korisni o#li"i energije u koje se trans'ormiraju svi iskoriteni o#li"i.
Energetska #ilan"a je u #iti energetska statistika pose#nog o#lika koja prati tokove energije od njezine
pojave u energetskoj privredi podru!ja ili dr)ave do njezina prelaza u anergiju.
Energetska #ilan"a mora poslu)iti kao osnova za o"jenu #udunosti$ #ilo kao #aza za prognoziranje
razvoja #ilo kao podloga za elimina"iju negativni+ i stimuliranje pozitivni+ pojava.
Stoga se energetske #ilan"e ne smiju izra(ivati sumarno$ne razlikujui pojedine o#like energije i
pojedine energetske trans'orma"ije jer se tad gu#e karakteristike pojedini+ energetski+ o#lika$nji+ova
me(uso#na zamjenivost i upotre#ljivost za zadovoljenje energetski+ potre#a.
Energetska #ilan"a osim podataka o koli!inama energije tre#a da o#u+vate i strukturu njeni+
primarni+ o#lika.
Energetske #ilan"e sadr)e podatke o strukturi energetski+ o#lika a svi o#li"i energije moraju #iti
prikazani u istim jedini"ama kako #i se lako uspore(ivali o#li"i #ez prera!unavanja.
, daljem tekstu je dat izvjetaj o ostvarenju #ilansa za 899:.godinu$H1 Elektroprivreda 4I5 d.d./
Sarajevo.
Raionalno kori3tenje energije
1otronja elektri!ne energije u pro"esnoj industriji o#i!no je znatno manja od toplinske.
1ropor"ionalno su manje i mogunosti ra"ionalna koritenja i tednje elektri!ne energije prema
toplinskoj.
2e(utim$ #ez o#zira na to$ smiljenim i dosljedno provo(enim programom ra"ionalnoga koritenja
elektri!ne energije mogu se postii veliki u!in"i koji postaju jo vrijednijima kada se postignu #ez
ograni!enja potronje.
Trokovi koji u industriji nastaju z#og potronje elektri!ne energije proizilaze iz.
potronje radne energije$
potronje jalove energije$
postignutoga vrnog optereenja u odre(enom vremenskom razdo#lju
Radna energija je e'ektivno potroena energija na elektri!nim troilima$ koja je izmjerena #rojilima
radne energije$ a izra)ena je u kG+.
Halova energija proizlazi z#og induktivni+ otpora elektri!ni+ troila$ mjeri se #rojilima jalove energije.
Vrno optereenje je najvee elektri!no optereenje u kG koje je postignuto u =:/minutnom
vremenskom intervalu$ u vrijeme vie tari'e$ unutar o#ra!unskoga razdo#lja od mjese" dana.
,kupni mjese!ni trokovi za elektri!nu energiju proizlaze iz z#roja triju navedeni+ trokova$ koji se
o#ra!unavaju u skladu s va)eim tari'nim sistemom.
Stoga se pod ra"ionaliza"ijom mo)e smatrati svaki za+vat ili mjere koje pridonose smanjenju nekoga
od navedeni+ trokova.
Frekvencija
, svim dananjim elektroenergetskim sistemima proizvodi se izmjeni!na tro'azna struja uz odr)avanje
prakti!ki konstantne 'rekven"ije %u Evropi i u veini vanevropski+ zemalja nazivna 'rekven"ija iznosi
:9 5z$ a u S0@ i u nekoliko drugi+ zemalja ;9 5z& i uz odr)avanje napona kod potroa!a unutar
relativno uski+ grani"a %nekoliko postotaka vie ili ni)e od nazivnog napona&.
Crekven"ija se odr)ava unutar vrlo uski+ grani"a oko nazivne 'rekven"ije. @anas se nastoji odr)avati
'rekven"ija izme(u B?$? i :9$= 5z$ a ako se od#a"e kratkotrajni poremeaji u grani"ama izme(u B?$?:
i :9$9: 5z$ to zna!i da odstupanja od nominalne 'rekven"ije iznose _9$8>$ odnosno _9$=>.
Odr)avanje 'rekven"ije u spomenutim grani"ama jedan je od pokazatelja kvalitete pogona
elektroenergetskog sistema.
Crekven"ija se mo)e odr)avti konstantnom samo kad postoji jednakost proizvodnje i potronje$
odnosno kad generatori proizvode upravo toliko koliko preuzimaju troila$ uzmajui$ dakako$ u o#zir
sve gu#itke izme(u stezaljki generatora i mjesta priklju!ka troila. Ta se jednakost proizvodnje i
potronje mora odr)avati u svakom trenutku.Eim ta jednakost nije postignuta$ 'rekven"ija e se
razlikovati od nominalne.
Ona e #iti vea ako je proizvodnja vea od potronje$ a manja ako se manje proizvodi nego to
potroa!i tra)e.
To je jedna od karakteristika proizvodnje elektri!ne energije$ jer se ona proizvodi prakti!ki u trenutku
kad je potroa!i uklju!ivanjem troila zatra)e$ #udui da se elektri!na energija ne mo)e akumulirati.
Snaga koju #i preuzela troila$ kad #i sva #ila istodo#no uklju!ena$ #ila #i mnogo vea %i nekoliko
desetaka puta vea& od ukupne snage svi+ elektrana u sistemu.
,klju!ivanje svi+ troila elektroenergetski sistem ne#i$ dakako$ mogao izdr)ati$ pa #i se 'rekven"ija
toliko smanjila da #i se morali zaustaviti svi agregati u elektranama.
Karakteristike regulatora
Svaki agregat u elektrani ima regulator #rzine vrtnje$ kojim se regulie dovo(enje pogonskog sredstva
%voda$ para$ gorivo& u pogonski stroj.
Ovisnost #rzine vrtnje$ o kojoj ovisi 'rekven"ija$ i snage koju proizvodi generator$ a koja ovisi o
koli!ini dovedenoga pogonskog sredstva$ prikazana je karakteristikom regulatora (slika 2).
lika 2 Karakteristike regulatora pogonskog stroja u elektrani
1rema karakteristi"i regulatora$ poveanjem optereenja generatora smanjuje se njegova #rzina vrtnje$
a s njom i 'rekven"ija proizvedene struje.
Omjer promjene optereenja % !& i promjene 'rekven"ije % "& naziva se regula"ijska energija %#&$ koja
je odre(na rela"ijom.
"
!
#

=
Eesto se$ me(utim$ nagi# karakteristike regulatara de'inie stati!nou regulatara $ koja je odre(ena
izrazom.

gdje su.
"= i "8 / 'rekven"ije koje odgavaraju optereenju ! ` 9 i maksimalnom optereenju ! ` !n$
%"l O "8& N8 L srednja 'rekven"ija koja je jednaka nazivnoj 'rekven"iji "n ` :9 5z.
0ko se optereenje povea od ! ` 9 do ! ` !n$ 'rekven"ija e se smanjiti od "l do "8$ regula"ijska
energija do#ija se iz izraza.
pa se uvrtavanjem vrijednasti za "8 L "l u %8.8& do#iva.
Nagi# regulatara ma)e se mijenjati$ a o#i!no se nagi# oda#ire tako da stati!nost iznosi oko B >.
Takav regulator naziva se stati!kim regulatorom.
Ru#na regulaija $rekvenije
1ola)aj karakteristike regulatara$ me(utim nije nepromjenljiv$ jer #i to zna!ilo da #i se promjenom
optereenja mijenjala 'rekven"ija. Karakteristika regulatara mo)e se$ naime$ jednostavnim za+vatom
pomi"ati paralelno sama se#i.
Kad ima vie agregata u elektroenergetskom sistemu$ mogue je odrediti zajedni!ku karakteristiku
regula"ije. Ona se odre(uje sa#iranjem snaga koje odgavaraju istoj 'rekven"iji.
Automatska regulaija $rekvenije
Ru!nom regula"ijom 'rekven"ije ne mo)e se odr)avati konstantna 'rekven"ija u EES$ jer e se uvijek
pojavljivati vee ili manje os"ila"ije 'rekven"ije ovisno o iznosu promjene optereenja i o #rzini
interven"ije pogonskog oso#lja.
-#og toga je potre#na automatska regula"ija 'rekven"ije$ koja se ostvaruje pomou astati!kog
regulatora koji ima +orizontalnu karakteristiku.
0ko jedan od agregata ima astati!ki regulator$ sve e promjene optereenja preuzeti taj agregat a da se
pri tom 'rekven"ija nee promijeniti (slika %).
> =99 8
8 =
8 =

=
" "
" "

= 8
" "
!
#
n

=
> =99 8 =
#
&!

a& karakteristike regulatora

#& zajedni!ka regula"ijska karakteristika
lika % Regula"ija 'rekven"ije kada u sistemu postoji agregat s astati!kim regulatorom
S o#zirom na ulogu elektrana u elektroenergetskom sistemu razlikuju se elektrane koje rade prema
*voznom redu* i elektrane kojima se regulie 'rekven"ija.
Vozni red je program optereenja elektrane zadan od sata do sata$ pa i za krae vremenske intervale$
koji se izra(uju za svaku elektranu za sljedei dan.
Velika veina elektrana radi prema voznom redu$ a samo jedna ili nekoliko slu)i za regula"iju
'rekven"ije.
, dananjim EES odr)avanje 'rekven"ije na nazivnoj vrijednosti nije toliko va)no s o#zirom na troila
%najosjetljiviji me(u njima ne #i prakti!ki ni osjetili promjenu 'rekven"ije za _9$8 5z& koliko je to
va)no s o#zirom na sam EES.
Odstupanjem od nazivne 'rekven"ije$ naime$ mijenja se optereenje agregata u elektranama pa se z#og
toga kvari vozni red elektrana$ to zna!i odstupanje od optimalne raspodjele optereenja pa i
poveanje trokova proizvodnje.
Osim toga$ z#og promjene optereenja agregata u elektranama mijenja se optereenje vodova i
trans'ormatora$ pa u nepovoljnim situa"ijama oni mogu postati preoptereeni.
Oni e tada djelovanjem zatite #iti isklju!eni$ to mo)e poremetiti i opskr#u potroa!a i dalji pogon
EES.
Potro3nja i %roizvo"nja elektri#ne energije
Razvoj koritenja elektri!ne energije pokazuje trend stalnog rasta.
Intenzitet potronje elektri!ne energije u nekom sistemu karakterie se spe"i'i!nom potronjom po
stanovniku.
@osadanji razvoj potronje elektri!ne energije pokazuje da se potronja u svijetu pri#li)no
udvostru!uje svaki+ deset godina$ tj. da porast potronje ima prosje!nu godinju stopu rasta od <$8>.
1otra)nja energije je za svaki sistem karakterisana dnevnim dijagramima potro'nje$ odnosno
optere(enja %a / na slici )&$ koji se jedni od drugi+ razlikuju u pojedinim danima u sedmi"i i u
sezonama tokom godine
%npr. posmatranja ponedjeljkom u nekoliko uzastopni+ sedmi"a !esto nemaju sli!nosti jedna sa
drugom&.
?nevni "ijagram %otro3nje
Eesto se$ umjesto da se direktno koriste dijagrami optereenja$
koristi kriva trajanja optere(enja %# / na slici &.
Trajanje optereenja mo)e se podijeliti na dva perioda. period veliki+ optereenja %av& i period mali+
optereenja %am& L slika 2.* (a)J grani"a izme(u nji+ nije ta!no de'inisana$ a trajanje ti+ perioda zavisi
od o#lika krive trajanja optereenja$ odnosno od karakteristika potroa!a.
1eriod mali+ optereenja traje o#i!no nekoliko sati %B [ ;&. 0ko se koli!ina energije potre#na za taj
period podijeli sa trajanjem tog perioda %am&$ dolazi se do srednjeg optereenja %!k& u njemu L slika
2.* (+).
To je ujedno i konstantni dio optereenja i u razdo#lju veliki+ optereenja %av&.
1otre#na konstantna energija propor"ionalna je optereenju !k %Ek ` 8B !k&$ a potre#na varija#ilna
energija Ev je razlika izme(u ukupno potre#ne energije E i konstantne energije Ekb. 0nalogno se i
maksimalno optereenje dijeli na konstantno %!k& i varija#ilno %!v&.
, dijagramima optereenja i trajanja optereenja$ energija je prikazana povrinom u tom dijagramu.
1ogodnije je i !esto se koristi kriva energija snaga$ de'inisana izrazom.
a njegovo rjeavanje se vri gra'i!ki ili pak integrisanjem (slika ,).
0naliza prilika u EES ipak se naj!ee sprovodi na osnovu mjeseni- %ili dekadni-& krivulja trajanja
optere(enja.
@a #i potre#e potroa!a #ile zadovoljene$ elektrane moraju #iti sposo#ne *proizvesti* u posmatranom
periodu potre#nu energiju uz potre#nu snagu.
, EES gdje postoje samo TE$ potra)nja potroa!a #ie zadovoljena ako je suma raspolo)ivi+ snaga
termoelektrana %!t& vea od maksimalnog optereenja %!maX& u promatranom periodu$ ili upravo
jednaka njemu$ tj..
Ove veli!ine !t i !maX tre#a posmatrati na istom mjestu u mre)i %naj!ee na pragu temoelektrane&.
Suma raspolo)ivi+ snaga %!t& uvijek je manja od sume maksimalni+ snaga %!maX& z#og redovni+
pregleda$ popravaka i iznenadni+ de'ekata.
To se uzima u o#zir 'aktorom rezerve %c=&.

= =
!
d! ! " E & %

=
t
! !
maX

maX
! !
t
Svr+a analiza prilika u EES je da se odredi mogunost zadovoljenja potra)nje i najekonomi!niji na!in
da se to uradi sa postojeim elektranama$ a u slu!aju potre#e za novom termoelektranom$ odre(uje se
kakve #i nove tre#alo graditi.
To se !ini tako da se %na dijagramu !/E& pojedinim elektranama daje zadatak nji+ovog sna#dijevanja
energijom i one se dsmjetajue u dijagrame$ tako da se potra)nja zadovolji uz minimalne trokove.
Meto"e %re"viEanja %roizvo"nje i %otro3nje energije
Ra"ionalnost koritenja energije je ranije razmatrana uglavnom u okviru odre(enog "iklusa preko
njegovog stepena korisnosti$ dok je odlu!ujui kriterijum za promjenu #io minimum trokova
proizvodnje$ pri !emu je koritena prednost je'tine sirovine i niski+ investi"ija.
Nije se vodilo ra!una o kriterijima !uvanja energije$ odnosno resursa uopte. @olazilo je$ ali i danas
!esto dolazi$ do nesklada izme(u razvoja potre#a i mogunosti nji+ovog zadovoljenja.
1rakti!ni zadatak energetike kao nau!ne dis"ipline je planiranje %predvi(anje& #udui+ potre#a
energije pojedini+ u)i+ ili iri+ podru!ja. -a rjeavanje tog zadatka primjenjuju se razni postup"i$
me(u kojima zna!ajno mjesto imaju matemati!ki modeli.
.odeliranje energetski- ciklusa o#u+vata modeliranje glo#alnog razvoja energetski+ potre#a
kontinenta ili svijeta u "jelini$ te modeliranje tokova energije i razvoja energetike u proizvodno/
potroa!kim sistemima %npr. u industrijskim pogonima$ gradovima i regijama&.
2etode predvi(anja proizvodnje i potronje energije uslovno se mogu podijeliti na. komparativne$
ekstrapola"ione$ korela"ione i modelske.
Komparativne metode se$ u stvari$ svode na intuitivno/empirijske postupke$ a ekstrapola"ione i
korela"ione metode se zasnivaju na utvr(ivanju me(uzavisnosti izme(u manjeg #roja %dva do tri&
opti+ parametara kojima se$ kako je uo#i!ajeno$ de'inie energetski sistem.
2odelske metode se zasnivaju na tzv. strukturnim modelima proizvodno/potroa!kog energetskog
sistema. 1ose#no mjesto u ovoj grupi zauzimaju ekonomsko/energetski modeli razvoja.
Strukturnim #ilansima se na ekspli"itan na!in opisuje veza izmedu u!esnika proizvodno/potroa!kog
energetskog sistema.
Proizvo"no 4 %otro3a#ki energetski sistemi
Strukturna ema tog sistema sastojala #i se iz sistema proizvodnje energije %S1RE& i sistema potro'nje
energije %S1OE&.
1rvi se sastoji od tri podsistema. sistem proizvodnje primarne energije %S1E&$ sistem proizvodnje
sekundarne energije %SSE& i sistem transporta energije %STE&.
@rugi sistem se sastoji od podsistema. sistem proizvodnje sirovina %SSI&$ sistem proizvodnje
materijala i ro#e %S1R& i sistem tranzita energije %STR&.
1odsistem za transport nosila"a energije %STE& o#u+vata sve me+anizme za transportovanje %prenos i
distri#u"iju& nosila"a energije. 1od prenosom nosila"a energije podrazumijeva se transport !vrstog$
te!nog i gasovitog goriva$ zatim elektri!ne energije i toplote od mjesta proizvodnje do sa#irnog "entra$
smjetenog u #lizini zone potronje. 1od distri#u"ijom se podrazumijeva transport nosila"a energije od
sa#irnog "entra do neposredni+ potroa!a.
1ose#no interesantan pro#lem u energeti"i je skladitenje energije %stvaranje zali+a energije&. To se
vri u o#jektima za akumula"iju$ koji su$ naravno$ ograni!enog kapa"iteta.
1roizvodno/potroni sistem je dinami!an i mora se regulisati u opsegu kapa"iteta akumula"ije.
Regula"ija sistema$ po!ev od maksimalne snage proizvodnje$ zapo!inje postupnim sni)avanjem
e'ektivne snage proizvodni+ o#jekata do te+ni!kog minimumaJ poslije toga se pristupa isklju!ivanju
pojedini+ proizvodni+ o#jekata.
Skladitenje energije je te+ni!ki pro#lem prvostepenog zna!aja u energeti"i$ a koji$ na)alost$ jo nije
rijeen na zadovoljavajui na!in$ pogotovu kada je u pitanju elektri!na energija.
5idro i pumpne akumula"ije su jedini ekonomski opravdani i te+ni!ki pouzdani na!ini za skladitenje
energije u velikim EES.
%1umpne akumula"ije u sistemu reverzi#ilne +idroelektrane rade sa relativno niskim stepenom
korisnosti$ ali imaju i opravdanja svoje postojanosti&.
Kada je rije! o sistemu potronje energije %S1OE& tre#a konstatovati da se energija dijelom javlja u
nominalnim nosio"ima energije$ dijelom je *ugra(ena* u reproduk"ioni materijal i ro#u$ a ostatak
energije ne prelazi u novi *materijalizovani* o#lik %anergija&.
1raenje tokova energije u s'eri potronje je slo)en zadatak$ a tako pri+vaeni model #eznade)no
slo)en$ pa se !esto uvode pose#ne konven"ije i uproenja.
1osmatrajui sistem potronje energije %S1OE& na pret+odnoj emi (slika /)$ uo!avaju se tri
podsistema. SSI$ S1R i STR.
Sistem proizvodnje sirovina %SSI& se sastoji od rudnika i drugi+ nalazita prirodnog sirovog materijala$
postrojenja za oplemenjivanje$ pre!iavanje i primarnu preradu ovog materijala
1od pojmom korisna potronja energije podrazumijeva se upotre#a energije u korisne "iljeve.
Ostvarenje takvi+ "iljeva se posti)e naj!ee posredstvom odgovarajui+ ure(aja u koje se energija
dovodi u vidu nosila"a 'inalne energije.
Odre(ena koli!ina utroenog nosio"a 'inalne energije$ po jedini"i o#avljenog rada$ naziva se
specifina potro'nja.
TERMOENERGET!KA ANA+I1A PRO,E!A
ENERGET!KA PO!TROJENJA
Ovisno o vrsti radnog 'luida$ vrsti te na!inu trans'orma"ije energije$ energetska postrojenja u
pro"esnoj industriji mogu se uglavnom svrstati u.
energetska postrojenja sa parnim pro"esom$
energetska postrojenja sa plinskim pro"esom$
energetska postrojenja sa kom#inovanim pro"esom.
?ijagram razgrani#enja vo"e) vla8ne i %regrijane %are
Kao radni 'luid kod toplotni+ radni+ "iklusa koristi se vodena para.
T/S dijagram razgrani!enja vode$ vla)ne i pregrijane pare prikazan je na sljedeoj sli"i.
T/S dijagram razgrani!enja vode$
vla)ne i pregrijane pare
Kriva ozna!ena sa 0`9$ koja se zavrava u ta!ki #$ naziva se donja grani!na kriva.
Gornja grani!na kriva %0`=&$ koja po!inje u ta!ki #$ razdvaja podru!je vla)ne pare od podru!ja
pregrijane pare.
Kad sva voda pretvori u paru radi se o pregrijanoj %su+oj ili su+ozasienoj& pari.
Su+a para nije postojana$ a njena temperatura *temperatura zasienja* jednaka je temperaturi vrenja.
5la(enjem se jedan dio su+e pare pretvara u te!nost$ koja le#di u pari u o#liku sitni+ kaplji"aJ takva
para naziva se vla)na para.
Veli!ina X !ijim vrijednostima su ozna!ene pojedine krive na pret+odnoj sli"i predstavlja relativni
sadr)aj pare u vodi$to se mo)e iskazati rela"ijom.
Sa poveanjem temperature i pritiska gornja i donja grani!na kriva se sve vie pri#li)avaju i
spajaju se u ta!ki # koja se naziva kriti!na ta!ka.
Kriti!na ta!ka # ima parametre.
kriti#ni %ritisak pkG@@H)@Ibar)
kriti#na tem%eratura .TkG=<J)CAK)
4 kriti#na s%ei$i#na za%remina vkGA)AAC@= mCBkg
Na pret+odnoj sli"i prikazane su i dvije izo#are$ krive konstantnog pritiska.
Gornja od pomenute dvije izo#are ima jedna!inu p`pk i iznad nje nema razgrani!enja izme(u vode i
pare.
Energetska %ostrojenja sa %arnim %roesom
Radni medij L vodena para.
1arna energetska postrojenja rade po Klausius L Rankineovom kru)nom pro"esu.
Toplotna ema radnog "iklusa sa vla)nom parom
T/S dijagram toplotnog radnog "iklusa sa vla)nom parom
Razlika u odnosu na Karnoov "iklus je u polo)aju ta!ke A u "iklusu. , kondenzatoru se pari odvodi
toplota u toj mjeri da se sva pretvara u vodu %0`9&$ tako da se ta!ka A pomera na lijevu grani!nu krivu$
to omoguava nesmetan rad pumpe.
Kako postoji razlika u pritis"ima u kondenzatoru i u kotlu$ potre#no je vodu adija#atski komprimovati
od pritiska p2 na pritisak p1 pri !emu do(e do neznatnog porasta temperature %ta!ka :&.
Naziv "iklusa *sa vla)nom parom* poti!e od polo)aja ta!ke 8$ koja se nalazi du#oko u zoni vla)ne
pare$ to zna!i da je para pomjeana sa kaplji"ama vode.
Ove kaplji"e udaranjem me+ani!ki napre)u lopati"e tur#ine %kavita"ija&.
To%lotni ra"ni iklus s %regrijanom %arom
Kada se po izlasku iz kotla$ a prije ulaska u tur#inu para podvrgne dodatnom zagrijavanju u pose#nim
ure(ajima / pregrija!ima pare do#ija se toplotni radni "iklus sa pregrijanom parom$ !iji je T/S
dijagram prikazan na sli"i.
T/S dijagram "iklusa sa pregrijanom parom
1ostupkom pregrijavanja pare posti)e se po#oljanje polo)aja ta!ke 8 tako da se ona sada nalazi #li)e
zoni su+e pare.
Tako(e je poveana i temperatura 21sr !ime je do#ijen neto #olji stepen iskoritenja.
Razmotrimo sada mogunosti poveanja stepena iskoritenja toplotnog radnog "iklusa sa pregrijanom
parom promjenama parametara pare.
Smanjivanjem pritiska p2 posti)e se smanjenje temperature 22 pa i temperature 22sr
Radi se o pritis"ima koji se mjere stotim dijelovima #ara$ to predstavlja izuzetno niske pritiske i
za+tjeva do#ru zaptivenost opreme da vazdu+ ne #i prodreo u paru.
Sa druge strane pritisak p2 i temperatura 22 ne mogu da #udu ni previsoki.
Kako razlika izme(u temperature ras+ladne vode i temperature T8 o#i!no iznosi =9 do =:ZK$ zna!ajno
poveanje temperature 22 %na primjer$ iznad 8FZK& izazvalo #i i visoku temperaturu ras+ladne vode na
izlazu iz kondenzatora.
1oto se ras+ladna voda uglavnom vraa u rijeku iz koje je i dovedena previsoka temperatura na
izlazu iz kondenzatora zna!ila #i toplotno zaga(enje rijeke.
1oveanje temperature 21 uti"alo #i na poveanje temperature 21sr i stepena iskoritenja.
Temperatura 21 je ograni!ena oso#inama materijala tur#ine i "jevovoda i ne prelazi A99ZK.
1oveanje pritiska p1 uz zadr)avanje temperature 21 na istom nivou izazivalo #i pomjeranje ta!ke 8 u
nepovoljnom smjeru$ u zonu vla)ne pare.
1osmatra se idealan pro"es koji je reverzi#ilan$ te za njega vrijedi sljedee.
ne uzimaju se u o#zir gu#i"i pritiska z#og strujanja kroz generator pare$ "jevovod i
kondenzatorJ
ne uzimaju se u o#zir gu#i"i unutar parne tur#ine i napojne pumpe %ekspanzija radnog 'luida u
tur#ini$ kao i tla!enje u napojnoj pumpi su adija#atski/ izentropski pro"esi&J
ne uzimaju se u o#zir nikakvi gu#i"i topline u okolinu kroz pojedina!ne dijelove sistema
kru)nog pro"esa.
1regrijavanjem pare poveava se srednja temperatura dijela pro"esa na koji se dovodi toplota
T/s dijagram idealnog parnog kru)nog pro"esa
1ovrina sA/A/B/:/;/=/8/s=/sA / koli!ina toplote f=$ koja se dovodi radnom 'luidu
1ovrina izmedju sA/A/8/s=/sA / toplota f8$ koja se oduzima$
1ovrina =/8/A/B/:/;/= / do#ijeni korisni rad
f=` += L +B$
f8` +8 L +A.
Toplotno iskoritenje idealnog Rankinevog pro"esa.
ili
Razlika += L +8 predstavlja raspolo)ivi toplotni pad koji se unutar tur#ine pretvara u kineti!ku
energiju$
a +B L +A je me+ani!ki rad utroen za tla!enje radnog medija od pritiska na kojem se vri kondenza"ija
do radnog pritiska generatora pare
p/v dijagram idealnog parnog kru)nog pro"esa
+= L +8 odgovara povrini =/8/m/n/=$ a
+B L +A povrini B/A/m/n/B.
( ) ( ) ( )
B =
A 8 B =
=
8 =
- -
- - - -
3
3 3
t

=
( ) ( )
( ) ( )
A B A =
A B 8 =
- - - -
- - - -
t


=
razlika ordinata me(u ta!kama = i 8 odgovara radu do#ijenom u tur#ini$
razlika izme(u ta!aka B i A odgovara radu utroenom za pogon pumpe$
razlika izme(u ta!aka = i B odgovara toploti dovedenoj u pro"esu$ a izme(u ta!aka 8 i A
toploti odvedenoj iz pro"esa.
+/s dijagram idealnog parnog kru)nog pro"esa
Kada se rad +B L +A utroen za pumpu$ mo)e zanemariti u odnosu na znatno vei toplotni pad += L +8$
koji se u tur#ini pretvara u koristan rad$ jedna!ina za toplotno iskoritenje pro"esa je .
(aktori koji uti#u na e$ikasnost %arnog %roesa
Tem%eratura ulazne %are u turbinu
,ti"aj temperature pare na Rankine/ov pro"es
p=`F9 #ar
p8`9.9B #ar
4visnost toplotne Rankineova pro"esa o temperaturi ulazne pare iskoristivosti idealnog
( )
( )
A =
8 =
- -
- -
t

=
1ritisak ulazne pare u tur#inu
t=`:99oK$ p8`9.9B #ar
,ti"aj pritiska ulazne pare na Rankineov pro"es
Ovisnost toplotne iskoristivosti idealnog Rankineova pro"esa o pritisku ulazne pare
4visnost toplotne iskoristivosti idealnog 5ankineova procesa o temperaturi i pritisku ulazne pare
Izlazni pritisak pare iz tur#ine
Ovisnost toplotne iskoristivosti idealnog Rankineova pro"esa o pritisku izlazne pare iz tur#ine %p=`F9
#ar$ t=`:99oK&
@onja grani!na vrijednost temperature kondenza"ije ograni!ena je ulaznom temperaturom ras+ladne
vode te veli!inom kondenzatora.
Razlika temperature kondenza"ije i ras+ladne vode mo)e se smanjiti poveanjem ras+ladne povrine i
poveanjem protoka ras+ladne vode kroz kondenzatorJ prvi na!in poveava investi"ijske trokove$ a
drugim na!inom se poveavaju pogonski trokovi.
1ritisak kondenza"ije u parnom "iklusu najvie je predodre(en temperaturom ras+ladne vode.
Njegova uo#i!ajena veli!ina je 9.9B #ar$ !emu odgovara temperatura kondenza"ije od 8F.;oK.
@aljnje sni)avanje naj!ee nije ekonomi!no jer znatno raste spe"i'i!ni o#im izlazne pare$ to
za+tijeva vee dimenzije kondenzatora te vee du)ine lopati"a zadnji+ stepeni tur#ine.
1oveava se i vla)nost izlazne pare sa propratnim tetnim u!in"ima koji su pret+odno navedeni.
O%timalni uslovi regenerativnog zagrijavanja
,!inkovitost regenerativnog zagrijavanja ovisi o.
raspodjeli toplotnog optereenja izme(u pojedini+ zagrija!a$
kona!noj temperaturi napojne vode %na ulazu u generator pare&$ i
#roju regenerativni+ zagrija!a.
O%timalna ras%o"jela to%lotnog o%tere6enja
Najdjelotvornije regenerativno zagrijavanje vode$ u "iklusu #ez medjupregrijavanja pare$ posti)e kada
je porast entalpije vode u svim zagrija!ima jednak $
z#og konstruktivni+ razloga na tur#ini ne mogu se uvijek osigurati pozi"ije za oduzimanje pare koje #i
posve udovoljile tom za+tjevu$
iskoristivost "iklusa ne ovisi #itno o odstupanju od ovog uslova.
Orjentaione veli#ine sistema sa regenerativnim zagrijavanjem
,z navedene termodinamske uti"aje$ u de'inisanju i projektovanju "iklusa sa regenerativnim
zagrijavanjem tre#a voditi ra!una i o sljedeim propratnim konstruk"ijskim e'ektima.
za tur#inu odredjene snage protok pare se na ulazu u tur#inu poveava$ a na izlazu smanjuje$
to za+tijeva poveanje du)ine lopati"a tamo gdje su i ina!e du)eJ
poveanje protoka pare kroz prve stepene tur#ine i smanjenje kroz posljednje djeluje na
poveanje iskoristivosti same tur#ineJ
smanjenje protoka pare u kondenzator djeluje na smanjenje njegovi+ dimenzija$ a time se
smanjuje i potre#na koli!ina ras+ladne vodeJ
regenerativnim zagrijavanjem povisuje se ulazna temperatura napojne vode u generator pare.
MeEu%regrijavanje %are
T/s dijagram parnog pro"esa sa me(upregrijavanjem
2e(upregrijavanjem pare u parnim energetskim postrojenjima posti)e se dvojako koristan u!inak.
P poveava se toplotna iskoristivost$
P smanjuje se vla)nost pare na izlazu iz tur#ine$
P toplotna iskoristivost parnog kru)nog pro"esa sa me(upregrijavanjem pare
0ko je toplotna iskoristivost dodatnog pro"esa me(upregrijavanja %</F/?/8&$ vea od toplotne
iskoristivosti osnovnog kru)nog pro"esa$ tj. kada je
tada je gt$21 c gt
( ) ( ) ( )
( ) ( )
< F : =
A : ? F < =
$
- - - -
- - - - - -
.& t
+
+
=
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
: =
A : 8 =
< F
8 < ? F
- -
- - - -
- -
- - - -

2-s dijagram parnog procesa sa me6upregrijavanjem

h-s dijagram parnog procesa sa meupregrijavanjem
2e(upregrijavanjem pare smanjuje se njena vla)nost u posljednjim stepenima tur#ine to$ osim
direktnog uti"aja na poveanje unutarnje iskoristivosti tur#ine takodjer povoljno djeluje na me+ani!ko
ponaanje tur#ine u toku pogona
2e(upregrijavanje pare ima i neke nedostatke .
P me(upregrija! i dodatni spojni "jevovodi poveavaju trokove ulaganja u gradnju postrojenjaJ
P strujanjem pare kroz me(upregrija! i dodatne spojne "jevovode nastaju gu#i"i z#og pada
pritiska$ to donekle umanjuje koristan u!inak me(upregrijavanjaJ
,gradnja me(upregrija!a unutar generatora pare ote)ava regula"iju$ a pose#no se tre#a #rinuti o
njegovoj zatiti pri pokretanju i zaustavljanju pogona kada se me(upregrija! mo)e otetiti z#og sla#og
strujanja pare kroz njega.
To%lotni ra"ni iklusi sa meEu%regrijavanjem i regeneraijom %are
, "ilju daljeg po#oljanja stepena iskoritenja toplotni+ radni+ "iklusa uvode se i postup"i
me(upregrijavanja i regenera"ije pare.
, ovakvom postrojenju postoji tur#ina niskog i tur#ina visokog pritiska$ koje se nalaze na istoj osovini
sa generatorom.
1ara se sa izlaza iz tur#ine visokog pritiska vodi u me(upregrija! pare$ dogrijava se i vodi u tur#inu
niskog pritiska.
1ri postupku regenera"ije dio pare se prije nego to pro(e kompletan pro"es u tur#ini vodi u
regenerativni pregrija! pare. Time se neiskoritena toplotna energija pare vraa u pro"es na dalje
koritenje %a ne predaje se ras+ladnoj vodi u kondenzatoru&.
1ostupkom regenera"ije pare posti)e se poveanje stepena iskoritenja do 9$=.
Nije opravdano koristiti vie od A regenerativna pregrija!a$ jer se daljim poveavanjem #roja
regenerativni+ pregreja!a stepen iskoritenja zna!ajno ne poveava$ a znatno rastu investi"ioni
trokovi.
T/S dijagram "iklusa sa me(upregrijavanjem i regenera"ijom pare
To%lotni iklusi sa namjenskim o"voEenjem to%lote
/to%li$ikaioni iklusi0
Topli'ika"ioni "iklusi se koriste u kom#inovanim elektranama za proizvodnju elektri!ne i toplotne
energije %termoelektrane4to%lane&.
Topli'ika"ioni "iklusi se realizuju kao "iklusi sa pregrijavanjem pare$ samo to se para izvodi iz
tur#ine sa znatno viim pritiskom i temperaturom %p2 i 22&.
Temperatura 22 ima vrijednosti oko B:9K %=F9ZK&.
1ritisak p2 se za koritenje toplote u industriji kree izme(u 8$: i A9 #ara$ a za grijanje izme(u =$: i
8$: #ara.
Stepen iskoritenja topli'ika"ionog "iklusa mo)e se ra!unati po izrazu.
gdje je.
P 0/ me+ani!ki rad
P h8b / toplota odvedena potroa!ima toplotne energije.
Toplota 72b je z#og gu#itaka manja od ukupne odvedene toplote 72$pa je stepen iskoritenja manji od
= i iznosi od 9$< do 9$F$ to predstavlja znatno po#oljanje u odnosu na ostale "ikluse$ a nepovoljna
oso#ina ovakvog "iklusa je vezanost proizvodnje dva o#lika energije / toplotnu i elektri!nu.
T/S dijagram topli'ika"ionog radnog "iklusa
Energetski sistemi sa %linskim %roesom
radni medij / plin
rad plinske tur#ine se temelji na Houl/ovom kru)nom pro"esu koji se u literaturi naziva jo i
4raMtonov pro"es .
Osnovni %rini% ra"a %linski& turbina
plinske tur#ine mogu raditi sa otvorenim ili zatvorenim plinskim pro"esom
, otvorenom pro"esu te se promjene deavaju izmjenom toplote sa okolinom u koju se isputa plin iz
tu#ine$ a u zatvorenom pro"esu u pose#nom izmjenjiva!u toplote.
-#og gu#itaka
stvarni pro"es i teoretski pro"es
Karakteristike otvorenog plinskog pro"esa su.
jednostavnost i relativno mali investi"ijski trokovi$
iskoristivost je ni)a$
znatna osjetljivost na kvalitet goriva z#og erozivnog i korozivnog djelovanja dimni+ plinova
koji nastaju pri izgaranju.
1rednosti zatvorenog plinskog pro"esa su.
/ Radni medij u zatvorenom krugu je odgovarajui plin %zrak$ N8$ KO8$ 5e& koji u pro"esu
ostaje +emijski nepromjenjiv te ne djeluje tetno na materijal sa kojim dolazi u dodirJ
/ Indirektno zagrijavanje radnog medija omoguuje koritenje vie vrsta goriva sla#ijeg
kvaliteta$ #ez tetni+ posljedi"a na radne dijelove tur#ine i kompresora.
/ 2ogunost #olje regula"ije snage tur#ine u irem rasponu te z#og toga vea iskoristivost
postrojenja pri djelomi!nom optereenju.
Glavni nedostatak zatvorenog plinskog pro"esa su veliki investi"ijski trokovi z#og potre#e za
velikim izmjenjiva!em toplote$ to proizilazi iz relativno loeg prenosa toplote u sistemu plinNplin.
Teoretski Houl L 4raMtonov kru)ni pro"es sastoji se od sljedei+ promjena stanja.
Od =/8$ izentropska kompresija do pritiska na kojem zapo!inje davanje toplote. Ova promjena
stanja deava se u kompresoru.
Od 8 L A$ dodavanjem toplote uz konstantan pritisak. , otvorenom pro"esu to se deava u
komori izgaranja$ a u zatvorenom u izmejniva!u toplote.
Od A/ B$ izentropska ekspanzija plina u tur#ini do po!etnog pritiska.
Od B L =$ +la(enje plina uz konstantan pritisak.
p/v dijagram Houle/4raMtonova pro"esa
T/s dijagram Houle L 4raMtonova pro"esa
Glavne veli!ine koje uti!u na u!inkovitost plinske tur#ine su radne temperature na kojima se odvija
kru)ni pro"es.
Dto je temperatura predaje toplote via i to je temperatura oduzimanja toplote ni)a$ iskoristivost
plinske tur#ine je vea.
Glavne veli!ine koje uti!u na u!inkovitost plinske tur#ine su radne temperature na kojima se odvija
kru)ni pro"es.
Dto je temperatura predaje toplote via i to je temperatura oduzimanja toplote ni)a$ iskoristivost
plinske tur#ine je vea.
Kilj je te+nlokim razvojem$ a oso#ito primjenom spe"ijalni+ kerami!ki+ materijala$ dostii
temperature do =:99oK
Ostale utiajne karakteristike energetski& sistema
@a #i analiza$ radi odre(ivanja najpovoljnijeg rjeenja$ #ila to "jelovitija$ a prema tome i to realnija$
potre#no je uzeti u o#zir jo neke karakteristi!ne spe"i'i!nosti pojedini+ energetski+ sistema.
Energetski sistem sa parnim "iklusom
mogu se koristiti gotovo sve vrste gorivaJ
trokovi odr)avanja su relativno maliJ
vrlo do#re karakteristike u uslovima djelimi!nog i promjenjivog optereenjaJ
relativno mala #ukaJ
pogonske karakteristike vrlo malo ovise o okolnoj temperaturiJ
veliki dio postrojenja prikladan za vanjsku monta)uJ
potre#an je relativno veliki prostor za ugradnju.
Energetski sistem sa %linskom turbinom
P kompaktna izved#a i mali prostor za ugradnjuJ
P #rzo putanje u radJ
P do#ro prilagodjavanje naglim promjenama optereenjaJ
P mali vlastiti utroak pogonske energijeJ
P kratko vrijeme za izved#u monta)ni+ radovaJ
P osjetljivost na kvalitet pogonskog goriva.
Energetski sistem sa "izel motorom
P prikladan za autonomne energetske sisteme manje i srednje snageJ
P vei investi"ioni trokovi po jedini"i ugra(ene snage u odnosu na sisteme sa parnom
protutla!nom i plinskom tur#inomJ
P vrlo do#ro prilago(avanje uslovima djelimi!nog optereenja$ te mogunost odr)avanja
optimalni+ re)ima uz uklju!enje ili isklju!enje iz pogona pojedini+ jedini"a$ ovisno o
optereenjuJ
P kompaktna izved#a i mali prostor za ugradnjuJ
P vea emisija azotni+ oksida %NOX&J
P vee vi#ra"ije i #ukaJ
P mogunost ugradnje u neposrednoj #lizini potroa!a$ !ime se smanjuju prenosni gu#i"iJ
P #rzo putanje u pogon i preuzimanje punog optereenjaJ
P prikladnost za 'azno proirenje kapa"iteta dogradnjom novi+ jedini"a$ !ime se omoguava
uskladjivanje pogona sa optimalnim uslovima optereenja.
Mo8e se zaklju#iti slje"e6e'
Najvei #roj industrijski+ pro"esa$ prema svojim energetskim potre#ama$ spada u podru!je
primjenjivosti parni+ sistema$ ali optimalne izved#e !esto !ine sistemi sa plinskom tur#inom
ili dizel motoromJ
propusti i odstupanja koji nastaju ve u 'azi planiranja$ odnosno projektovanja energetskog
sistema$ uzrokuju dalekose)nije posljedi"e te se u kasnijoj 'azi vrlo teko ispravljaju.
Kom#inovani energetski sistemi za proizvodnju elektri!ne i toplotne energije naju!inkovitiji
su kada se projektuju za nova postrojenja jer se u takvim slu!ajevima #ilans energije mo)e
naj#olje prilagoditi uslovima maksimalne iskoristivostiJ
P struktura energetski+ potroa!a %elektri!ni i toplotni& u tipi!nim pro"esnim industrijama
razli!ita pa se ne mo)e openito postaviti zaklju!ak o vrsti energetskog sistema koji #i #io
najpodo#niji za pojedinu industrijsku granu$ nego tre#a svaki slu!aj pose#no i potanko
analiziratiJ
P postavljanje energetskog sistema tako da zadovolji za+tjev vrni+ potre#a u elektri!noj i
toplotnoj energiji$ naj!ee ne pru)a optimalne rezultate u pogledu ekonomi!nosti pogona.
-#og toga tre#a pa)ljivo uo!iti potre#e i za+tjeve energetski+ potroa!a prije nego se donese
odluka o pri+vatanju jednog od rjeenja.