Srčani Ibadeti I Njihov Uticaj Na Zivot Vjernika

Dr. Muhammed b. Hasan b.
Akil Musa E-enf

El-Ibadatul-kalbijje ve eseruha fi hajatil-
mu'minin
Preveo:
Muharem
CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska
biblioteka Bose i Hercegovine, Sarajevo
28-534.3
e-erif, Muhammed bin Hasan bin Akil Musa
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjernika/ Muhammed bin
Hasan bin Akil Musa e-erif; [preveo Muharem
Most: Medlis Islamske zajednice, 2004.- 229 str.; 21 cm
Prijevod djela: El-Ibadatul-kalbijje ve eseruha fi hajati!- mu' minin. -
Tekst na bos. i arap. jeziku.
-Bibliografske i druge biljeke uz tekst
ISBN: 9958-9864-1-X
COBISS BH-ID 13478662
Rjeenjem Federalnog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i
sporta br. 03-15-1992/04 od 29.07.2004. godine, a na osnovu 18.
stav 2. l O Zakona o porezu na promet, ovaj proizvod
je poreza na promet.
Dr. Muhammed b. Hasan b. Akil Musa e-erif
S r a n i ibadeti
l
njihov uticaj na ivot vjernika
Sanski M ost, 2004.
..
Uvod
UVOD
Hvala Allahu koji j e peru, obasuo nas
raznoraznim blagodatima, nas muka i
izbavio nas iz neznanja i nevj erstva i nas ummetom
najboljeg stvorenj a, Muhammeda, neka j e na njega spas i
mir. Time smo uzdignuti iznad ostali h naroda, i zbog te
veze smo u prednosti nad svim ostalim Uudima i
dinima. Stoga, dunost nam je da ustraj emo u i
slavi Allaha, da budemo iskreni i odani u Nj egovim
redovima, da budemo od onih onih koji su svake
obmane ili kako bi se radovali prilikom izlaganja
djela na Sudnjem danu i spokojno, te da bi uivali
u hladu Allahovog prijestoUa i bili prozvani <<VI.
ste Allahovi robovi i Njegova spaena skupiila. Od onih
ste koji strahovati: ndi tugovati u De1111et i
sladde se gledaju6 u Njegovo sjajno i Hce. Budjte
spokoJni i ne strahujte vie ni od Ujvajte se
s ehidjma i svim dobrim
uivajte u usluzi hurija i koji vas sluiti
Meleki vam ulaziti na svaka vrata Spas neka
j e sa lijep Jj je va za vre tak i prebivalite.
Kako su lijepi prizori, divne slike i velike blagodati,
da nas Allah od onih koj i sve to doivjeti, amin.
Prve generacije muslimana su, Allah bio zadovolj an
njima, bile u stvari koje pospjeuj u rad srca, tako
da su ukrotile svoja srca da oboavaju samo Jednog.
su ih od svake bolesti i mahane, pa su im srca bila
5
ibadeti i n;inov uticaj na ivot vjernika
kao i njihova djela, poput njihovih namjera -
nijjeta. Stoga im Allah dao da uspiju kod meleka i kod
ljudi, a spasio ih od vesvesa i zla ejtana napasnika,
uzdigao ih kao naknadu za trud njihovih srca, ih
vjernicima i izabrao ih svojim znanjem ostalih
svjetova.
nam je da radimo po njihovim
uputama, njihovim ibadetima i njihovim korisnim djelima.
Zbog toga elim da pojasnim njihov odnos prema
njihovim srcima kao i da naglasim veliku vanost
usmjerenosti srca ka Gospodaru. sam usporedio
ibadete i ibadete ostalih ljudskih organa, time
popraviti stanje naih srca, kako bi se ublaila grubost koja
vlada njima, te da pojasnim mrlje grijeha koji su zaokupili
naa srca. Pored svega, na Allahu je li ih i
okrenuti k Sebi, te nam na taj svima veliku
i blagodat. Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.
6
l. Pogla vlje
Pojanjavanje i j i srce
o
l
ibadeta vezanih za njega
Pojanjavanje srce i ibadeta vezanih za njega
Pojanjavanje srce i ih adeta
vezanih za njega
Mjesto ibadeta kod selefa
selef je
Terminoloki ova svaki dobar posao.
Isto tako, ova obuhvata i sve one koji su ivjeli prije
nas: djedovi i ostala rodbina koja nas je pretekla u
godinama i u dobm. Zbog toga, prvi tabi'ini su nazvani
es-selefu es-salihm>, tj. dobri prethodnici_(!)
Neki selef na
prve tri generacije, a kao dokaz za to navode
Allahovog
,.,_, ' .J /) ' ,) / A.
...
\ .... .. ..... \ ' .... .. ...... \ ",. /
((Od mog ummeta, najbolja generacija je moja, zatim
oni koji ih sllj"ede, a zatim oni koji ih sl lj" ede . .. >PJ
Svako ko bude ivot selefa i slijedio
nj ih ov put j e j edan od nj ih.
Ljudi su bili zaokupljeni stavova selefa
o nekim akaidskim pitanjima i fikhskim rjeenjima,
uglavnom ne panju na njihova dobra djela, na
njihovog imana, na njihovog na
stanja njihovih srca. Tim ljudima su srca okorjela,
(l) Vidi Tadul-arus, selefe.
(2) Hadis je zabiljeio imam Buharija u svome Salu/Ju, poglavlje:
Odlike Poslanikovih ashaba, a svaki musliman koji se druio s
Poslanikom ili ga samo vidio smatra sc ashabom, 5/2.
9
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjernika
zaslijepile, osim onima kojima se Allah smilovao. Na
savjete su se uglavnom ogluili, zabrane nisu ostavljali, a
dobra djela nisu
Ko bude sim (biografiju) Poslanika u
Medini, nakon to je narod prihvatio islam i vjera se
da se akaidskim pitanjima pridavala
mala panja u odnosu. na savjetovanje, adabe
(bonton), zikri ahlak (moral).
Allahov je primarni davao akidi u
svoje misije kada je pozivao nevjernike u islam.
Nakon masovnog prihvatanja islama i osnivanja islamske
drave, on se posvetio odgoju vjernika dihadom,
savjetima i lijepim postupcima, im na akidetska
pitanja prema potrebi. Navest nekoliko primjera:
1- sa drvetom kojeg su ashabi vidjeli na
Hunejnu.
; ; ;
"' ".."' .,. " ".
\ .. /,. " ..
J1 $ :;- :;-
/ / / / /
;.} ".. ".. ".. _,., .J.J o / / ,..
\fl :J\:;'?
/ // / // /
/ ,".,. ".. / ' ,.. / / / ., /
:J t; :J t; .
,.. ".. //
".. '-' o l" t; ".. ".. ... t ".. /o
\
" ' \) \ ' , ......-;, , ;/ ,; \"' \) \ ' , ;/ \"'\; \' 1"1 l::.!.._\
- lo:) :-..!JJ d ..J- lo:)

// -1- /
",, / .... / / ," ' ,) 1} J / " ,

// / / / /
? .) / / .... / // .J ' .J / .... .} ' / /'\J .... /? /

10
Pojanjavanje Srce i ibadeta vezanih za njega
Prenosi se od Ehu Vakida El-Lejsija da su ashabi
izali s Poslanikom van Mckke do Hunejna. Kae Ehu
Vakid: Nevjernici su imali drvo pod kojim su boravili, a
svoje oruje bi vjeali na njega. Zvali su ga Zatu Envat.<l)
On ' . .. zatim smo proli pored jednog ogromnog
olistalog drveta, pa smo rekli: 'O Allahov
i ti nama Zatu Envat. .. ',a u nekim predajama stoji:' .. . kao
to i nevjernici imaju Zatu Envat.' Zatim im se Poslanik
obratio 'Tako mi Onog u ruci moja
dua, rekli ste isto to i Musaov narod
,} ",. / .} ' / ,.1) ;' / / "".,

'Napravi i ti nama boga kao to i oni imaju bogove!
To su i vi zasigumo slijediti one koji su bili
prije vas, po '(
2
) Dok u nekim predajama
stoji: .. . a zatim je Vjerovjesnik rekao: Allail je
to je potpuno onom to su sinovi Israila rekli
.::J-//;:11 (3)
l VJ USa U r)l:j;:JI ))
( l) Naziv za drvo na koje su vje!;ali svoje oruje radi
Pogledaj djelo El-fetbu-r-J<:?bbani l l 199.
(2) El-A 'raf, 138.
(3) Hadis prenosi Ahmed. Vidi prethodno dj elo. ejh EI-Bcnna je za
lanac prenosilaca ovog hadisa rekao da je dobar.
ll
2- Primjer koji je rekao: Kako Allah i
ti, pa ga je Allahov Poslanik opomenuo rekavi mu:
.1 ' ,. "' "
' ' .
J.111 J. ,)!)s. J.11\J
"
(GZar me stavlja na isti stepen sa Allahom?! Treba da
kae: 'Samo kako Allah eli!'
3- Allahovog ashabima:
"" "' )' ,. ; )' ' /' "' .1 ".," .1 .J .J
)l :J\:;
"' -', _,._,",
J.111 : \,\_;;
(dzgovarali ste moj stid me da vam
ih zabranim, pa im (Nemojte gov01iti: Xako Allah
i kako Muhammed '>>
Isto tako im je rekao:
/ ""'-', .1 "."
. J.111 \.,\.;:,
'Kako Allah a onda MuhaJmned '(I)
4- Hadis u kojem Allahov Poslanik
beduina koji muje rekao:
"' ;" .J " ,.. " ' ". ,} ' ,

/ / " " / / " / :;" // / / ..
\ ' \ ..
J.11\ -e,. .. ... ,8 J.111
"' / / / / /
/ ,.. / .} .J _,", // .J
lj w
/ / / "'
(l) Sve navedene predaje biljei a i drugi autori. Lanac
prenosilaca ovih predaja je dobar. Vidi spomenuto djelo.
12
Pojanjavanje Srce>> i ibadeta vezanih za njega
,. ",. //) / '
2:::' .. ['1 ._P..J
/ ,. "' ,.". "' / / /
.} ;'/ / ,.. " 4 /
1/ i l ' . J, i/. .'\/ '. /i
.ul '.$.J .).J ,J' l .ul u l",o..l '<UA.> if
/ / / / // / ?
0 Allahov tijela su smorena, porodice
pogubljene, imeci rasuti, stoka uginula, pa zatrai od
Allaha da nam spusti kiu. Zaista se Allahu
preko tvoga efaata, a se tebi preko Allahovog
efaata! Tada mu Allahov Poslanik ta ti je?!
Zna li ti ta govons? Slava Allahu!>> i nastavi to
ponavljati tako da su ashabi shvatili opasnost
beduina, jer se lice Allahova Poslanika
promijenilo. Zatim mu ponovo ((ta je s tobom?/ Ne
moe mko od Allaha traiti da se zauzima za nekoga od
Njegovih stvorenja. Allah je daleko od toga, ta tije.
Zna li ti ko je Allah ?!>f
1
J
Pouka iz navedenog bi trebala da bude vodilja
dananjim muslimanima, jer je da njih
ispravno vjeruje. Stoga ih treba upozoriti na akidetske
greke kada se pojave, a zatim ih savjetovati i odgajati u
vojnom, vjerskom i moralnom pogledu. Ako se osvrnemo
na dananju situaciju vidjet da se pred ljude iznose
apstraktna pitanja koja ne razumije ljudi i shvatit
zbog nema jasne slike ispravnog odgoja, niti
pristupa razumijevanju Kur'ana, sunneta i prakse selefa.
Kada razmotri svoje stanje iznenadit se kada
uvidi da je on, ustvari, odbacio stroge dunosti i a
(l) Hadis biljei Ebu Davudu svom Sunenu, poglavlj e: Sunnet, tema:
Sekta el-dehmijje, 13/11-35. Had is j e hase n - dobar. O ovom
had isu je dosta rasprava. 13/11-35.
13
zabrane sve vie u grijeenje potcjenjuje
velike grijehe .i vremenom postaje ravnoduan dok ih
Razlog tome je to apstraktnim pitanjima treba da se bave
samo i oni koji trae nauku, a ostale ljude ne
treba takvim pitanjima. Sira Allahovog
Poslanika koju imamo pred sobom, njegov
odgajanja ashaba nakon Hidre u je najbolji
odgoja sve do Sudnjeg dana, a Allah najbolje zna.
ako se osoba nevjernicima ili
pristalicama nekih zalutalih sekti, najbolji djelovanja
je upravo onaj kojeg je Poslanik praktikovao u Mekki u
poslanstva, jer je tada njegovog djelovanja
bila usmjerena tevhidu- Allahovoj
Terminoloki, ibadet sve ono
to Allah voli i je zadovoljan, od i djela, bilo da
se radi javno ili tajno. CI)
Kada budem govorio o duhovnim ibadetima, pod tim
podrazumijevam tajna i prekrivena djela koja na
javna djela i
(i) Ovo je definicija Ibn Tejmije koja je
pogledaj Tejsirul-azizil-hamid, 46.
14
Prva
v
Sta se podrazumijeva pod
kalb - srce
Cilj ove studije je organa koji na
tijelo i duhovnu trezvenost, da li je to srce koje se nalazi u
prsima ili mozak?!
<<kalb - srce u arapskom jeziku ima dva

Prvo ukazuje na i plemenitost
a drugo na prebacivanje s jednog mjesta na
drugo.
Srce ili drugog je nazvano tim
nazivom zato to je ono najvrijedniji i
najplemenitiji dio bilo (I) Prvo je ono koje je
vezano za nau studiju.
Isto tako, <<kalb - srce je nazvano tako zbog
tekalluba - kolebanja i kao to na to ukazuju
pjesnika:
<d srce nije nazvano tako, osim zbog kolebanja.(
2
)
Mnogi ajeti iz Allahove Knjige - neka je hvaljen i
slavljen On- i hadisi Njegova govore o srcu
pa se postavlja pitanje: Da li je to organ smjeten u naim
prsima, ili je razum u naem mozgu?
Mnogo je miljenja po ovom pitanju. Allah
najbolje zna, ali ja smatram da kalb - srce nije ni prvo ni
( I ) Vidi Mu'dem mekajisiJ-luga, kalb.
(2) Vidi djelo Lisanul-areb, srce.
15
drugo, nego je to "boanski poklon jako povezan sa
srcem, (I) kao to je povezan i sa mozgom i
njegovim nervnim i osjetnim reakcijama na koji je
poznat samo Uzvienom Allahu. Zastupam miljenje, koje
objedinjuje ono to se moe razumjeti iz kur'ansko-
hadiskih, tekstova da je to srce u prsima i miljenja nekih
tefsira i anatoma, da je to razum u naem mozgu.
Prvo navesti uzviene ajete i hadise iz kojih se
da je srce organ smjeten rebara, a
zatim miljenja onih koji smatraju da je srce razum u
naem mozgu.
Prvo: Ajeti i hadisi koji dokazuju da se <<kalb
odnosi na taj organ smjeten u prsima.
ih shodno njihovoj prvi navesti hadis koji
direktno govori o ovoj temi:
' " ,J "" " "" . \ /. .
e::
" // ,. ,. ,.
,." ' ,. / '"' ' / / ,",. ,. / / /;J' ' '
w
.} / / / //.J
c.i _l;;. :Jw
/ / //
' ..... " .. .J / / /
c.i
. /

(l) Et-ta 'nJat, kalb nije nuno da se taj poklon ne vidi i da bude
dio, nego on moda postoji, ali ga jo nije otkrio,
a Allah najbolje zna.
16
1- Enes ibn Malik prenosi da je Boijem
Poslaniku doao Dibril dok se kao mali igrao s
djecom. Uzeo ga je, spustio na tlo, rasjekao mu grudi sve
do srca, izvadio srce vani i iz njega izvadio jedan ugruak
krvi, te rekao: <<Preko ovoga je ejtan mogao da ti naudi.
Zatim mu je isprao srce u zlatnoj posudi u kojoj je bila
zemzem-voda, zatim ga zaio i ponovo vratio na njegovo
mjesto. O tome dalje Enes kae: Vidio sam trag
ivanja na njegovim prsima. (!)
Ovaj navod Enesa 4fo> bi bio jasan dokaz da je srce
organ u naem tijelu, tj. prsima. Mnogi mufessiri su naveli
ovaj kod l. ajeta sure El-lnirah:

Zar grudi tvoje nismo prostranim . . (
2
)
Dibrilov postupak sa srcem Poslanika jasno
dokazuje da se u ovom organu nalazi ugruak koji
na ljudska djelovanja, a taj ugruak moe da bude
ali tako malehan i sitan da se golim okom ne moe
vidjeti, a moe biti i duhovni, a Allah najbolje zna.
Medicina jo nije otkrila taj ugruak niti njegovu
funkciju, ali to ne da on i ne postoji.
2- Rekao je Uzvieni Allah:
,.! .
"(.JJ '-:?' '-? .'JN" . ... .."
(( .. . ali ni;u ;rca u grudJina. ); (JJ
(l) Biljei ga Muslim u svome Sa!Jjhu, poglavlj e: Iman, tema:
putovanja Boijeg Poslanika ft?. 2/362-363.
(2) El-lnirah, l.
(3) El-Hadd, 46.
17
Allahove iz ovog ajeta: (<:. srca u gnidima>>
svaku dvosmislenog to
da se ne mogu niti shvatiti nego
doslovce.
3- Rekao je Boiji
",. ",. .t" " ) / ' / "'
&
;l' / / ;
,". ""

(<Doista se u tijelu nalazi komad mesa
7
pa ako je on
zdrav, zdravo je cijelo tijelo
7
a ako j e bolestan, bolesno je
tijelo, a to je srce.JI)
Allahovo g Poslanika (<:... komad mesa . . .
jasno ukazuju na to da se misli na srce od krvi i mesa i
samim tim odbija svako drugo a on ne govori po
hiru svome, to je samo Objava koja mu se obznanjuje.
Ibn Hader, (
2
) Allah mu se smilovao, kae: Ovaj
hadis dokazuje da je razum u srcu.(
3
)
4- Uzvieni Allah kae:
.1 .1.1 ,. .1 // / ' / / /
4{
/ / ". " ,
(l) Biljei ga Buharija u svome Sah1hu, poglavlje: Vj erovanje, tema:
Ko se bude zbog svoje vjere, 1/20.
(2) Ibn Hader je ejhul islam, Ahmed ibn Ali ibn Muhammed,
imam svoga vremena iz oblasti hadisa. u Egiptu 773.
god. po Hidri. j e mnoge znanstvene discipline i vrio
j e neke funkcije. Umro je 852. god. po Hidri u Egiptu. Pogledaj
njegovu opimiju biografiju u dj elu Ed-dav'ul-lami'u, 2/36-40.
(3) Fethul-ban; 1/211.
18
oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova
shvate ono to treba da shvate .. . >>(JJ
Allah u ajetu nije rekao: ... razum kojim
shvataju, naprimjer, iako to kontekst ajeta podrava.
5- Hadis Vjerovj esnika o bogobojaznosti kada je
rukom pokazao na svoja prsa. Prenosi Ebu Hurejre da je
Boiji rekao:
/ / G' ;
.. l"" ..... .. JI ' '"- , ... _ ;-_:'11 l' ... v.''
.. I,;.,JII
? // / /
zavidite jedni drug1ina . . . , 'bogobojaznost je
ovcije ', pa je pokazao rukom na svoja prsa tri puta.(
2
)
Iz svih ovih navedenih dokaza se razumije da se pod
pojmom srce misli na srce kao organ od mesa i da
postoji skrivena veza njega, djela i
stremljenja.
Drugo: Ono to me navelo na ovakvo miljenje jeste
da medicina ni do dan-danas sa nije
uspjela otkriti gdje je smjeteno dirigentsko mjesto
ljudskih duhovnih djela, stremljenja, emocija i
Jedino se moe ustvrditi da mozak na
radnje.
Prema tome, da je srce neto to jo uvijek
nije do kraja rasvijetljeno. Na tu nam ukazuju
ajeti i hadisi koje sam naveo.
uticaj razuma i srca.
(l) El-Hadd, 46.
(2) Biljei ga Muslim u svome Saililw, poglavlj e:
veze i lijepo ponaanj e, tema: Zabranjeno j e
muslimanu nasilje, iznevjeriti ga, poni avati ga, proliti nj egovu
krv, naruiti mu ili imetak, J 6/93-94.
19
Ono to podupire ovu tezu jeste CinJenica da ako
ljudske vidljive aktivnosti i postupci imaju veze sa srcem i
razumom istovremeno, onda je da i njegove elje i
izviru iz srca i razuma skupa. Zaista, ne
moe ivjeti jedan normalan ivot bez zdravog srca i
ispravnog razuma, pa zato srca i razuma ne bi
postojala ijaka veza koja na nae duhovno
stanje, na nae ibadete, duevne bolesti, i
unutranje emocije. Ova veza nije otkrivena niti dokazana
do danas, kao to nije poznata ni prava istina o spavanju,
i njihovim uzrocima, a Allah najbolje
zna.
Ovo miljenje suprotne stavove
jednih koji kau da je razum u srcu i da nema veze s
mozgom i drugih da je razum u mozgu i da nema veze sa
srcem.
Imam Nevevi,(l) Allah mu se smilovao, je saeo ova
miljenja prilikom hadisa: Zaista se u tijelu
nalazi komad mesa .. . On kae: Ovaj hadis je uzet kao
dokaz da je razum u srcu, a ne u glavi i oko toga postoji
veliko razilaenje. Stav afija i nekih teologa je da je
razum u srcu, a imam Ehu Hanife smatra da je razum u
mozgu, odnosno u glavi. Prvo miljenje se pripisuje i
filozofima, a drugo
Nakon toga imam Nevevi navodi neke dokaze
koji smatraju da je razum u srcu, a mi smo ih
(l) Nevevi je poznati veliki Jahja ibn eref ibn Merri,
slj edbenik afijskog mezheba. Bio je veliki alim fikha. Umro j e
u Siriji u selu Neva 676. god. po hidri. Pogledaj njegovu
opirniju biografiju u djelu Fevatul-vefejat, 4/264-268.
20
spomenuli, pa kae: koji smatraju da je
razum u mozgu navode kao dokaz da kada
do mozga, istovremeno dolazi i do
mentalnog To je njihovo miljenje za koje
nemaju argumente, jer je Allah zakonom da usljed
mozga dolazi i do razuma, to nuno
ne daje razum u mozgu ... <)
ejhul islam Ibn Tejmije,(2) Allah mu se smilovao, je
rekao: Smatra se da je razum u mozgu, to tvrde mnogi
kao to se prenosi od imam Ahmeda. Dio
njegovih sljedbenika kae: 'Sr razuma je u srcu, pa kada
sazrije zavri u mozgu. razmiljanje je stvar
mozga, a elje stvar srca. Pod razumom se ponekad misli
na znanje, a ponekad na djelo. Osnova znanja i slobodnog
djelovanja je u eljama, a baza elja je srce. Onaj ko neto
eli, to moe eljeti samo ako ima predstavu o tome.
Prema tome, srce mora imati predstavu da bi neto eljelo
i izabralo.'(
3
) .
ejhul-islama Ibn Tejmije su relavantne po
ovom pitanju.
Ibn Kesir,<
4
) u Allahovih
(l) Pogledaj erhu sah1hj Mus!Jin, 111209.
(2) Ibn Tejmije je: Ahmed ibn Abdusselam ibn Abdulhalim. Umro je u
Damasku, zbog titne- smutnje god. 728. god. po
Hidri. Vidi Ed-durerul-kamjne, 11154-170.
(3) Medmu'ul-fetava, 9/303. To sam prenio iz knjige El-kalbu ve
veza'ifuhu fi1-kitabi ves-sunne, 420.
(4) Njegovo puno ime je: Ismail ibn Omer ibn Kesir El-Basri,
Imaduddin. 700. god. po Hidri. Odrastao je u
Damasku i tu je i umro 774. god. po Hidri, nakon to je
oslijepio pred kraj ivota. Napisao je brojna vrijedna djela, a
21
,.., " "., .J //

... i daje vam sluh i ;id i razum ... >>(JJ kae:
'el-efideh' razum je centar u srcu, to je
ispravnije miljenje, iako neki kau da je to mozak.(Z)
moe se izvesti jedan kompromisan stav iz
onoga to se razumije iz ajeta i hadisa, miljenja nekih
i antropologa da srce ima nepobitnu vezu s
i emocijama, ali na poznat samo Allahu
Tu i razum ima ulogu, ali na neobjanjiv
i za savremene Niti koje povezuju srce
i razum su sve do danas ostale nepoznate.
Sve do sada spomenuto sam naveo zato to smatram
da razum ima neizostavnu ulogu u naem duhovnom
stanju i raspoloenju, pa stoga treba prihvatiti stav o
uticaju srca i razuma, a Allah najbolje zna.C
3
)
bavio se i hadisom. Pogledaj njegovu opirniju biografiju u
djelu Ed-Dureru El-Kamine, 1/399-400.
(I) En-Nahl, 78.
(2) Tefsirul-Kur'anil-Azim, 4/508.
(3) Postoje brojni primjeri, ali nisu provjereni, koji ukazuju na
promjenu u ljudskom ponaanju prilikom srca iz
jednoga tijela u drugo. Kau da se primijetila ta promjena kod
osobe kojoj su presadili srce svinje. Ako se ustanovi da je ovo
to moe biti dokaz koji podupire gore navedeno.
Postoje stvari koje treba pojasniti, kao npr. ubrzani rad srca
usljed straha, ili velikog Da li je to samo uticaj
mozga i nervnog sistema na srce, ili je to djelovanje
mozga i srca. To treba precizno razjasniti. Ne znam da li
medicina danas posjeduje neke dokaze po tom pitanju, ili ne,
Allah najbolje zna.
22
Druga studija
Odlike srca i njegova vanost
Ljudsko srce posjeduje mnoge odlike, brojne vrline i
vanije je od ostalih organa. Od tih odlika moemo
izdvojiti
1- Veza Allaha i roba je srce
Mnogi ajeti i hadisi govore o srca, njegovoj
vanosti, velikom uticaju i o tome kako Allah upravlja
ljudskim srcima onako kako eli, jer Allah se
i njegova srca. kae:
,,.. o .) / /
1 .wr /:;JJI-;; i 1 1.
"< r 0 ..,....-'J '7
(<[znajte da se A/lab i njegova
srca.>>(!)
Allah srca vjernika im snagu i
strpljenje. Kae Uzvieni:
f. ' ..... ) ) ) // / ' ).J / o
uu !J!w
/ / / //
((Osnaili smo bili njihova srca kada su se digjj i
rekli: 'Gospodar na, Gospodar je nebesa i Zemlje. '(
2
)
Na drugom mjestu kae:
(l) El-Enfal, 24.
(2) El-Kehf, 24.
23
l srce Musaove majke ostade umalo ga ne
da Mi srce njeno nismo i vjemicom je
(I)
Uzvieni Ailah uli j eva strah 1 nemir u srce
nepri j atelj a:
" .J)' ;' /

((/Onje u srca njihova strah ulio ..

Ovakvi i primjeri ukazuju na veliki srca,
kao i na nj e govu vanost.
2- Za srce se veu o ba veze
Islam, vjerovanje, i ostale radnje
su stvar unutranjeg ibadeta je mjesto u srcu.
Allahov Poslanik nam je rekao: Uistinu Allah ne gleda
u vaa tijela, niti u vae likove, u vaa srca., zatim je
pokazao rukom na svoja plemenita prsa.(3)
(l) El-Kasas, 10.
(2) El-Har, 2.
(3) Prenosi ga Muslim u svome Sahihu, poglavlj e:
rodbinske veze i lijep odnos, tema: Zabrana zuluma-
nasilja, varanja i mrnje, 16/94.
24
Pojanjavanje srce>> i ibadeta vezanih za njega
3- srce veliku nagradu
srcu daruje svjetlo i intuiciju, te s
takvim srcem vjernika svakog zla i ga na
svako dobro. Tu spada:
- Ilham- Kae:
t.... ",. o .... .... .. " "' ....
or. :.:11 1 1 -- ".,J' e r.)..
_,
1
-.- <../ . '_) u rf"'_,.. r . . :J '.J r
;' "' .... "' ,. ,. .... / ,. /./ .".. /
J / .J ' ". //

.... .... / .,. .,. /
(<[Mi nadahnusmo Musaovu majku: 'Doji a kad
se uplai za njegov baci ga u j ne strahuj i ne
tuguj Mi ti vratiti j poslamkom ga
'>/
2
)
Tu spada i tahdis - tj. da se meleki
Allahov Poslanik kae:
.J .J -; .... -:, " .... J "' ;l' "' "' //
l . l .. '. -; -'1/'-'Jb. l . / '. fY ... -; / . -;(':Ml
!JI_j"J u _r-S- .'.) r.r.'r' . u
.. ... ...
,. / .... "'"'"'"' ,.
/ ' A _, / '

"' .,. ". .. ,. .. .... ....
vas je bilo ljudi od sa kojima su
razgovarali meleki: a nisu bili poslanici. Ako u mom
ummetu ima iko onda je to Omer.>PJ
Tu spada i firaset- intuicija, istiniti snovi itd.
(l) Illiam da ulije u srce neto to poticati na
dobra i ostavljanje loeg. To j e neka vrsta objave kojom
odlikuje koga od Svojih robova. El-/isan, 1-h-m.
(2) EI-Kasas, 7.
(3) Biljei ga Imam Buharija u svome Sa/uhu, poglavlje: Odlike
ashaba, tema: Vrline Omera ibn El-Hattaba, 5/15.
25
ibadeti i nj1hov uticaj na ivot vjernika
4- porivi mogu donijeti uspjeh,
ali i propast
U srcu se ponekad javi plemeniti poriv
koji mu donese uspjeh, a ponekad se javi ruan poriv zbog
strada. Naprimjer, grubost je negativan poriv
koji moe unititi osobu ako se u njenom srcu, kao
to je sa enom o kojoj nas je obavijestio Allahov
kada je rekao:
,. .J ",,. ,, / , ,. ",
?.J t..f.::,. ii;l
/ / ,. / , / / /
" ,) ""' /
. J-l:.:>-::,. 't
/ / /
<dedna ena od sinova Isnulovih je zasluila
Dehennem zbog svoje koju je zavezala i nije je
htjela hraniti ni tiju je htjela pustiti da se sama nahrani.)PJ
S druge strane, moemo navesti primjer ene
plemenitog srca koj a je spaena. Kae Allahov Poslanik

;"G/ /,;/G 111 l/

" / ,. ,.,. / /
, .J; / /

((Neka ena, bludnica je jednog dana vicfjela
psa isplaena jezika od kako krui oko bl1J1ara.
(l) Prenosi ga Muslim u svome SaiJibu, poglavlje: Sunca,
tema: Ono to je Poslaniku i@. od Denneta i
Dehennema, 6/51 O.
26
Pojanjavanje i ibadeta vezanih za njega
Zagrabila j e vode u svoju j napojila psa
7
te joj je
zbog toga oproteno.)flJ
5- Zdravo srce je faktor uspjeha za pojedinca i
za zajednicu
Ispravno srce je prvi uslov za izgradnju zdrave
zajednice, jer je uspjeh pojedinca zasnovan na valjanosti
njegova srca. Kae Allahov Poslanik
,. / / .t" ' -' .1 / / o o

o..- t_, o

-/
<<Zaista se u tijelu nalazj komad mesa
7
pa ako je on zdraV; zdravo je 6tavo tijelo
7
a ako je
bolestan
7
bolesno je cijelo tijelo
7
a to je srce.)/
2
)
Postoje dvije vrste ispravnosti srca:
duhovna.
to se zdravlja i ispravnosti srca, ako je
srce zdravo tada i njegovo cijelo tijelo biti
zdravo, jer to da je udaljen od opojnih sredstava,
droge i razvrata. Kada je tijelo ispravno to biti dobra
osnova za izgradnju uspjenog islamskog ummeta i
civilizacije, to je veliki materijalni uspjeh.
Kada je o duhovnoj ispravnosti srca, iz njegove
ispravnosti iskrena pokornost u izvravanju
Allahovih propisa, kao to su: namaz, post, trud na
(l) Prenosi ga Muslim u svome Salnlw, poglavlj e: Selam, tema:
Vrijednost napajanja i hranjenj a pitomih ivotinja, 14/402.
(2) Kao to smo to ranije pomenuli , ovaj hadi s bilj ei Buharija.
27
ibadeti i njihov uticaj na ivot vfernika
Allahovom putu, irenje da've, a kada se narod i zajednica
posvete zdravlju i srca, tada i njihova tijela biti
zdrava. Radnje srca su ibadet po kome se izdvaja i
odlikuje islamski ummet, pa ako se popravi i pobolja u
tom ibadetu, vrhunac svjetske kulture i
civilizacije.
Iz svega do sada navedenog se da se srce
svojom izdvaja i posjeduje mnoge plemenite
vrline i odlike, te je stoga potrebna posebna panja i briga
za ispravnost srca, njegovo stalno i nadzor kako
ne bi skrenulo ili zalutalo.
28
Pojanjavanje Srce i ibadeta vezanih za njega
studija
Pravila robovanja<
1
>
Radnje srca se dijele na: vadib - obavezne,
mustehab - pohvalne, haram - zabranjene, mekruh -
i mubah - na bazi slobodnog izbora, to
da se ovih pet obligatnih propisa odnosi i na srce.
Oni ibadeti koji su vadib - obavezni za srce su:
ihlas-iskreno vjerovanje, tevekkul-oslanjanje na Allaha,
havf-strahopotovanje, reda'-nada u Allahovu milost
tevba-pokajanje.<
2
>
Svaki od ovih nabrojanih ibadeta ima dva stepena:
asl - sutina ili osnova, to je i
kemal - potpunost, to je mustehab-pohvalno i to je
stepen mukarrebina- onih koji su Allahu veoma bliski.
Mustehab je da se u obaveznim ibadetima,
kao to su zadovoljstvo, skruenost, za Allahom i
okretanje k Njemu, postigne to stepen kemala -
potpunosti.
Haram- zabranjene stvari koje mogu, a ne bi smjele
zadesiti srce su:
1- Kufr - nevjerstvo, kao npr. bezbotvo, irk -
pripisivanje Allahu sudruga, sumnja i sl.
(l) Ovaj dio je uz intervencije preuzet iz dj ela Tchzib
medaridis-salikin, 48-87.
(2) Slijedi opirnije pojanjenje o ovim ibadctima, inal lah.
29
ibadeti i n;ihov uticaj na ivot vjernika
2- Kebair - veliki grijesi, kao npr. pretvaranje,
. narcizam - samodopadanje, oholost, ponos, gubljenje nade
u Allahovu milost, radovanje koja zadesi
muslimane, zavidnost i sl.
3- Sagair- mali grijesi, a to su svi grijesi koji nisu na
stepenu velikih grijeha.
Mekmh - stvari, a u one koje mogu
zadesiti srce spadaju radnje koje udaljavaju od
Allaha i ljubav prema dunjaluku vie nego je
potrebno. Isto tako, u stvari spadaju i rune
misli kojih se moe kloniti. Vjernik treba nastojati
da se kloni ovakvih misli i radnji, iako za njih nema kazne.
Nakon to smo uvidjeli veliki ljudskog srca,
kao to sam pojasnio, navodim poglavlje,
koje nam, inallah, i pokazati stepen vanosti
ibadeta.
30
studij a
Komparacija i
tjelesnih ibadeta
Tjelesni ibadeti imaju veliku vanost i Oni su
ruknovi - glavni dijelovi islama, dokazi imana i jasan znak
koji ukazuje i predstavlja ljepotu islama, ali
sve to ne da ibadeti budu uzvieniji,
daleko uticajniji i u praktikovanju vrijedniji, jer je srce to
koje se raduje pribliavanju ono mu je pokorno
i ono je to koje sije ibadetski nur po cijelom tijelu.
Srce je to koje je nepokorno Allahu i
preko kojeg dolaze posljedice razvrata i raznovrsnog
grijeenja. Ono je znanja, bogobojaznosti,
ljubavi, mrnje, runih misli i namjera. Srce je to koje
spoznaje Allaha udi ka Njemu, a svi ostali organi
naeg tijela ga slijede i slue.
Nai dobri prethodnici - selefi su postigli veliki
uspjeh ljepotom i svojih ibadeta i vrlina,
pa su se po tome izdvojili od ostalih u 1m nema
ravnih. vie govora o tome, inallah.)
U izlaganju jasno se pokazati
vrijednost ibadeta nad tjelesnim;
Prvo: Nedostatak i krnjavost ibadeta
istovremeno ponitava i tjelesne ibadete.
31
ibadeti i n;iiwv uticaj na ivot vjernika
Ovo je veoma bitna i opasna cmJenica. Nedostatak
iskrenosti, na primjer, dovodi do nevjerovanja ili
licemjerstva, to ponitava tjelesne ibadete u potpunosti,
dok neispravnost i nedostatak tjelesnih ibadeta ne izvode
iz vjere, po miljenju
Kao primjere, kada dolazi do neispravnosti tjelesnih
ibadeta zbog krnjavosti moemo navesti:
a) Nedostatak ihlasa- vjerovanja
Ovo je najopasniji primjer, zato to to moe
odvesti u irk i najdublje licemjerstvo, da nas Uzvieni
Allah toga dodatna pojanjenja o
ovim, veoma vanim, ibadetima u
poglavlju, inallah.
b) Oholost
Ona je dokaz da u srcu nema skruenosti, a
skruenost je uzvieni vid ibadeta. Oholost,
ulazak u Dennet, ma koliko
imao dobrih djela, osim ako mu se ne smiluje, ili
ako se ne pokaje. O tome nas je Poslanik obavijestio
kada j e rekao:
.} ""'. ,",. "" "' .J
. %;y .y:; d 'j
"' """ " 'if " """;t' .. " -
u Dennet onaj u srcu bude i trun
obolosti.)PJ
e) Zavidnost
Zavidnost je dokaz da ne eli dobro ostalim
muslimanima, a eliti dobro drugima je, vaan
vid ibadeta.
(l) Biljei ga Muslim u svome Sah1hu, poglavlje: Vjerovanje, tema:
Zabrana oholosti: 2/268.
32
Zavidnost, kao i oholost, unitava dobra djela. Rekao
je Allahov
/ ",. o ,} .J tJ",. /' o _,.J o ' ". " .J
\:S'
. / /
.:_ ..... :J\:;
se zavisti, j er zEJvist unitava dobra cijela
kao to vatra wzitava drva>>, ili je rekao: ... travu.>flJ
Drugo: ibadeti su temelj i osnova za spas od
vatre i garancija za Dennet.
Tu spada tevhid- vjerovanj e u Al lahovu a
to je ibadet. Rekao j e Allahov Poslani k m:
1} --'" ' / .... o; .J / .J l ... -:.
ll.\21
' / / ... / ' .J, / '\) /
.pl .:r JS- -0.11
/
<<Ko da nema drugog boga, osim Allaha
.sJf8, da je Muhammed lit# Njegov rob i Poslanik i da je Isa
,%.! Njegov rob i PoslEJmk, Allahova koju je podario
Meijemi i udahnuo u njega od Svoga Rulza, da su Dennet
i Dehennem istina, uvest ga Allah u Dennet i
nagraditi shodno njegovim efi elima. (
2
)
(l) Hadis navodi Ebu Davudu svome Sunenu, poglavlje: Edeb, tema:
Zavidnost. Prenosi ga istim lancem i Ibn Made u poglavlju:
Zuhd, tema: Zavist, a hadis je po kriteriju obojice dobar.
(2) Hadis prenosi Buharija u svome SaiJihu, poglavlje: Vjerovjesnici,
tema: Allahove Kada meleki rekoe: 'O Melfema ... 'do
dijela ajeta: ' . . . budi i ono bude ... l.
33
Ebu Seid El-Hudri 4> kae: Rekao je Resulullah *':
/ ... ,. ' // / / .J " / .. / / / " "' " /
0--
/ // / / / /
o ' ... .J/ .J // o o ... ' "" ... o

// / // ... / / / / / /
1} ," -:; / / ... / .J .J ,.. .J
\tl \J eJ! J_; S
/ / / // ... / / / /
.1

Zbog razlike u vnjednost1: stanovmd Denneta u
one koji su na viem stepenu gledati kao to sa Ili
zapadnog honzonta gledate u svijetlu zvijezdu.' 'O Boiji
da li su to boravita vjerovjesnika koja su za
druge nedostina?' upitae. A on je odgovorio: 'Ne/ Tako
mi Onoga u je ruci moja dua, to su bonwita za one
koji Slili Allaha i Njegove poslanike r.:ferovali. )/1)
Tu spada: ne i ne eljeti zlo muslimanima na
bilo koji Malo je onih koji se pridravaju ove vrste
ibadeta.
- "., "
:Jw !3 L...k
.J .J / .. ..., .. 1}
\.:.1:! t;J J:o:-.; J:o:-.;
// / / "' / / / / /
{ " .1 " .1
:)1 J.. J:o:-)1
(l) Biljei ga Imam Muslim u svome Sabilw, poglavlje: Opis
dennetskih ljepota i osobine njegovih stanovnika, tema:
Sputanje zadovolj stva na dennetlije, 17/30 l.
34
,) * ;' ,) -
Js- J:-:-)1 , J..
o ... ., / .}
<il :J'W rs- J. lu ;.JI it; I.:U .
; / " .,..
.. J .. /
r :J\:;
lul .. ::J J\:;
/ /
k311 ... JJll if
... , / /
/ . .
1.:1;
". / / ,) ,_, ... / ,..
'-/.i Jf.J
/ / ... / /
"., .J /
w lul
* / ,.. /
.J " ,_, ,.. " // .. '\)
d:J1 j.l 0--
/ / / /
) // / o / .. , ' .J
j__,...._; J\:; w
/ * / / / /
/
:Jw :.:..i.J :J t; . :J lu1
... / - /
.1 // \ -',
') Jll t,./'J Jll J'W _;.>
/ ... .. :.. . .. ...
Enes ibn Malik prenosi: Jedne prilike smo sjedili
kod koji 'Sada pred vas
koji je zasluio Dem1et.' Nakon toga se pojavi jedan
35
ensanJa kojemu su se niz bradu slijevale kapljice od
abdesta. Sutradan je to Allahov Poslanik isto rekao,
nakon se pojavio isti dan je Allahov
Poslanik ponovio iste a pred nas je izaao isti
na isti kao i prvi put. Kada je Poslanik
ustao sa sijela, Abdullah ibn Omer je krenuo za tim
i rekao mu: 'Prepirao sam se sa svojim ocem, pa
sam se zakleo da mu tri dana. Mogu li kod tebe
provesti tri 'Moe', odgovorio je.
Dalje Enes nam je nakon toga Abdullah
da je s njim te tri ali da ga nije vidio kako
ustaje i provodi dio u ibadetu. Jedino to, kada
se prene iz sna i probudi, zikr i Allaha sve
do sabaha.' Jo je dodao Abdullah: 'Nisam ga da
osim hajr- dobro.' Nakon te tri provedene kod njega,
sam s omaloavanjem gledati na njegove postupke,
pa sam mu rekao: 'O Allahov robe, ja se sa svojim ocem
nisam prepirao, niti sam ga izbjegavao. Razlog mog
boravka kod tebe je to to sam Allahovog Poslanika
kada je rekao tri puta: 'Sada vam se pojaviti koji
je zasluio Dennet', pa si se ti pojavio sva tri puta, to me
navelo da proboravim s tobom i vidim koja su to djela, pa
da te slijedim. No, ja ne vidim nikakva posebna djela. ta
je to to te dovelo na stepen o kom nas je Allahov Poslanik
'Nije nita, do ono to si i sam vidio',
Abdullah ibn Omer nastavlja: 'Kada sam se okrenuo da
pozvao me i rekao: 'Ne radim nita vie osim to si
vidio, ali pored toga, ja nikoga od muslimana ne varam,
niti ikome zavidim na dobru koje mu je Allah podario.'
36
Zatim Abdullah 'To je ono to te dovelo na taj
stepen, i to je ono to mi ostali ne moemo.'(l)
Visoki stepeni u Dennetu se postiu putem
ibadeta.
Mnogi ajeti i hadisi govore o velikoj nagradi za
ibadete, kao i o visokom stepenu u Dennetu onih
koji ih praktikuju i pribliavaju se svom Tvorcu putem tih
ibadeta. Dok to nije kada su u pitanju tjelesni
ibadeti, bez obzira to su i oni bitni i vani. Od tih
ibadeta su: ljubav prema Allahu za Njim,
oslanjanje na Njega, Nj emu, traenje od
Njega. Sve nabrojana su radnje koje vode do
stepeni u Dennetu.
Tu spada i ljubav u ime Allaha, to je
ibadet.
Ibn Abbas Allahov je rekao:
. "
' \ .. i/ ' /
Js-- Js-
t .J .J
')_, ')_, ,_;_;, :r :r
".. "..".. // ? "" ? //
' .J ;.J \ ;"
.J\Ai_, :JG
/ / / /
'Na Sudnjem danu sjediti jedna grupa s desne
strane Ara - a obje J\!jegove ruke su desne - na
uzdignutim mjestima koja sijati. Njihova lica
svijetliti. Nisu ehidi a ni iskreni. ' Ashabi
upitae: 'O Allahov a ko su oni?' 'To su oni ko;i
(l) El-Husejmi kae: Prenosi ga Aluned i Bezzar. Lanac prenosi laca
kod Ahmeda j e vjerodostojan. Pogledaj djelo El-medme 'uz-
zeva 'id, 8/81-82.
37
ibadeti i njJlwv uticaj na ivot vjermka
se vole u ime Allaha, Slavljenog i Uzvienog: odgovori
on.>l
1
J
Ovdje moemo izdvojiti i ahlak - lijep
moral, jer sadri nmoge ibadete, kao to su:
skromnost, irokogrudnost, lijepo miljenje o dmgima,
milost, blagost prema dmgima i stvari.
Ebu Derda prenosi da je Allahov rekao:
.
. 0-"Jl.l \..
".", // / /
((Na vagi t:fennka na Sudnjem danu nita biti
tee od lijepog morala.>l
2
J
Na drugom mjestu je Allahov rekao:
.J .J ' .J ,..._ / / .) ' /
: J l '<'::._ l'.
r- . . . d 1.).
/ / / ;O' / / .1' / /
(Najdrai meni i najblii do mene na Sudnjem danu
biti oni s najljepim moralom.(JJ
Prijanji poslanici su se odlikovali po tjelesnim
ibadetima, te na taj stekli velike derede kod Allaha.
Tako se, naprimjer, Ibrahim odlikovao po velikom
tevekkulu - oslanjanju na Allaha, Ejub se isticao po
velikom saburu - Adem se pokajao od
(l) El-Hej semi kae: Prenosi ga Taberani, a lanac prenosilaca je
povjerljiv. Pogledaj djelo Medme 'uz-zevai'd, 10/280. Ovaj
hadis je poznat i prenosi se u verzijama u mnogim
djelima.
(2) Prenosi ga Tinnizi u svome Sunenu, poglavlje: Zuhd, tema: Predaje
o lijepom moralu. Hadis je ocjenjem kao basen- sahih.
(3) Prenosi ga Tirmizi u svome Stmenu, poglavlje: Zuhd, tema: Hadisi
koji govore o visokom moralu. Hadis je ocj enjen kao hasen -
gari b. Jo j e dodao: <<Hadis je dobar, inallah. Pogledaj djelo
Tubfetu-1-abvezi; 6/ 160.
38
Pojanjavanje <<Srce>> i ibadeta vezanih za njega
velikog prestupa, Isa se odlikovao zuhdom -
na dunjaluku, a to je ibadet.
Na Poslanik je sabrao sve to i jo mnogo dmgih
ibadeta na najljepi i najpotpuniji
Zbog ovakvih stvari su zasluili visoke derede kod
Allaha i zavidna mjesta, neka je Allahov blagoslov i mir
na njih sviju.
ibadcti su tei od tjelesnih. Poto je
ova tvrdnja onda su ibadeti zaista uzvieniji i
od tjelesnih, kao to su i loe osobine i djela
srca, poput irka i licemjerstva, puno gore i tee od
nevaljalosti i krnjavosti tjelesnih obreda.
Da bismo predstavili u izvravanju nekih
ibadeta, navest o jednom tabi'inu. Zvao se
Junus ibn Ubejd.(l) Jednog dana mu je stiglo pismo od
nekog brata koji je traio pojanjenja o
pitanjima, pa mu je Junus odgovorio: Stiglo mi je pismo
u kojem me pita za miljenje, pa da ti i odgovorim.
Predloio sam svojoj dui da voli i eli dmgima to i sama
sebi i da mrzi dmgima sve to mrzi i sama sebi. Uvidio
sam da je ona daleko od svega toga. Dmgi put sam joj
ponudio da ljudima ne govori nita sem dobra, pa sam
spoznao da joj je dan posta po danu laki i
prihvatljiviji od pridravanja toga. Takvo je stanje sa
mnom, brate, pa neka je mir i selam na tebe.(Z)
Peto: vrline su lj epe od tjelesnih obreda i
one su ukras tjelesnim ibadetima.
( l) Basrija, priznati imam i uvaeni Spada u mlade t<1bi 'ine i
njihove predvodnike. Pogledaj dj<.:lo Nuxhctu-1-/if(/a!<J, l /539.
(2) Pogledaj prethodno djelo.
39
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjermka
Kao to smo ranije rekli, tjelesni ibadeti su od
velike vanosti, ali to ipak nije zapreka da duhovne vrline
srca budu ljepe, uticajnije i vrednije.
Neki od selefa su rekli: Jadni su ljudi ovog svijeta
koji su ga napustili, a da nisu okusili ono najljepe na
njemu. Upitali su ih: <<A ta je to najljepe na ovom
svijetu? <<Ljubav prema Allahu i druenje sa Njim,
udnja za Njegovim susretom, pribliavanje k Njemu i
klonjenje od svega to je On zabranio, odgovorili su.<l)
ibadeti uljepavaju i ukraavaju tjelesne
ibadete, pa je velika razlika namaza
je srce skrueno i prisutno i namaza onoga
srce nije takvo, ili posta s
zadovoljstvom i pribliavanjem Allahu i posta bez svega
navedenog.
esto: ibadeti su od tjelesnih u
pogledu nagrade i uticaja.
Nai dobri prethodnici, Allah im se smilovao, su
pridavali puno vanost i ibadetima i
vrlinama, nego tjelesnim. Ovo su neke njihove izreke o
razmiljanju o Allahovom stvaranju i stvorenjima, o
a takvo razmiljanje predstavlja vrijedan
ibadeta.
- Ebu Derda,C
2
) Allah bio zadovoljan sa njim, je
rekao: Sat razmiljanja o Allahovom stvaranju je bolji od
ibadeta cijelu
(l) Pogledaj djelo Tehzibu medaridis-sa/JkiiJ, 245.
(2) On je veliki i poznati sahabija Uvejmir ibn Zejd ibn Kaj s El-Ensari.
Umro je u Damasku 32. po Hidri. Pogledaj djelo Nuzhetu-1-
fuda/a, 1/ 157-161.
40
- Upitali su njegovu majku<
2
): <<Koji ibadet je najvie
prakticirao? Ona je odgovorila: <<Razmiljanje
pouke iz toga.(J)
- Seidu ibn Musejjibu(
4
) su opisali ibadet jedne
skupine ljudi kako klanjaju neprekidno od podne do
ikindije, na to je rekao: Tako mi Allaha, to i nije neki
poseban ibadet. Pravi ibadet je da razmilja o Allahovom
stvaranju i da se kloni zabrana.(S)
- Od Jusufa ibn Esbata se prenosi da je rekao:
<<Rekao mi je Sufjan nakon jacije: 'Dodaj mi posudu da se
abdestim.' Dodao sam mu je, uzeo ju je desnom rukom, a
lijevom rukom je svoj obraz i zamislio se.
Zaspao sam, te sam se probudio na sabah, a ona posuda je
i dalje stajala u Sufjanovoj ruci. 'Evo, zora je svanula',
rekao sam mu. Odgovorio je: 'Svo vrijeme otkako si mi
dodao posudu pa do sada sam proveo u razmiljanju.'(
6
)
ibadeti su temelj sticanja ihsana
koji je najuzvieniji stepen u vjeri, ono za ude i
zbog se trude poboni. To je zato to je
zasnovano na murakabi - konstantnom samonadzoru i
preispitivanju, a to je ibadet. Allahov
Poslanik definisao rekavi:
(J) Pogledaj prethodno djelo.
(2) Ime joj je Hudejma El-Evsabijje El-Humejrijje Ed-Dimekijj e.
Ona je Ummu Derda, Pogledaj prethodno dj elo.
(3) Prethodno dj elo, 11160.
(4) Medinski i najistaknutiji tabi'in svoga vremena. Umro j e
94. po Hidri. Pogledaj prethodno dj elo, 1/370-377.
(5) Prethodno djelo, 1/376.
41
/ ',.. / .J / / / / ""' / / /
. lu
/ / /
je da oboava Allal1a kao da Ga
pa ako ti Njega ne On tebe zaista vidi.)f!J
Sedmo: ibadeti i organe na
rad.
Sve to je i i ljubav prema Allahu
u srcu, to biti podsticaj i tjelesnim
ibadetima.
Utbe El-GulamC
2
) je rekao: Ko spozna Allaha,
zavoljet Ga, a kada Ga zavoli, pokoravat Mu se.(
3
)
Ovo je poznata i nema potrebe
navoditi dokaze da bi se to utvrdilo, jer zna i
u dui da ako mu je srce pokorno i on sam se tluditi u
izvravanju tjelesnih ibadeta kao to su namaz i post.
ako mu srce bude nepokorno i njegovi ibadeti
oslabiti, a tijelo postati lijeno i tromo.
Osmo: ibadeti tjelesne ibadete.
Za to moemo uzeti za primjer nijet, jer ima veliko
u umnoavanju tjelesnih ibadeta, tavie,
ispravnost tjelesnih ibadeta gotovo ovisi o nijetu. Kae
(l) Ovo je dio hadisa kojeg biljei imam Buharija u svome Sahihu,
poglavlje: Vjerovanje, tema: Dibrilovo pitanje o imanu,
i nastupanja Sudnjega dana.
(2) Ime mu je Utbe ibn Eban El-Basri, poznat po skromnosti i
bogobojaznosti. Poginuo je kao ehid, Allah mu se smilovao, u
borbi protiv Rimljana. Pogledaj djelo Nuzhetul-fudala, 11564.
(3) Pogledaj prethodno djelo.
42
Abdullah ibn Mubarek(!): <<lma malih djela koje nijet
a ima i velikih djela koje nijet umanji.(
2
) .
Nijet je duhovni ibadet vezan za srce, a ostali
organi nemaju nikakvog uticaja na njega.
Deveto: ibadeti mogu u nekim situacijama
nadomjestiti tjelesne ibadete.
ibadeti mogu zamijeniti tjelesne u situacijama
koje je Zakonodavac odredio, naprimjer, dihad. Kae
Allahov Poslanik
" ,"
.. , .. ' __ ",,",,. l ... }/ .. ll .. ... .... / , .... ,",
,y u \..O
1
.J_,
1
.J_, u \..O ,y
/ /-? """ ;'
<<Ko a ne bude iao u borbu niti sebe
podsticao na to, taj je umro s jednom od osobina
Jicemjerstva.>/
3
)
Podsticanje due na dihad i odluka da se to
uraditi, kod Allaha ima stepen dihada u da postoji
neto to odlazak u dihad. Kae Allahov

" / ) ' ;'' .... , /'
Js- J\:.. :;
(l) Skromni i poboni Abdullah ibn El-Mubarek ibn Vadih El-
Mirvezi. Umro je 181. po Hidri. Pogledaj prethodno djelo,
2/654-660.
(2) Prethodno djelo, 11657.
(3) Prenosi ga Muslim u svome S;i/ulw, poglavlje: Vlast, tema:
Prekoravanje onog ko umre, a ne ode u borbu na Allahovom
putu, 13/217.
43
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjenn"ka
((Ko iskreno bude traio eha.det (pogibiju na
Allahovom putu) od Uzvienog On mu dati
stepene makar umro u svojoj poste/ji )PJ N a
njegovom srcu se odraziti to da li je iskren ili nije.
Tu spada i zlodjela. Kae Allahov
Poslanik j\:

((Ko od vas vidi neko zlocfje/o neka ga spriJeCI
a ako ne bude neka to a ako
ni to ne mogne onda neka to prezire svojim srcem. )f
2
J
Deseto: Tjelesni ibadeti su dok
ibadeti nemaju granicu se mogu

Razlog je to to tjelesni ibadeti, bez obzira o kojoj se
vrsti radilo, imaju granicu, dok ibadeti koji
imaju veze sa srcem, ako ih bude izvravao, donose
nagrade neprestano: dok je budan, dok spava, u
zdravlju, u bolesti, u radosti, u tuzi i u svim situacijama.
Primjer toga je ljubav prema Allahu 6\iT; zadovoljstvo
Njime, Njegovo i iskrenost prema Njemu. Ako
se okiti ovim svojstvima, koliko imati dobrih
djela i koliko se njegova nagrada Ovo nije
( l) Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlj e: Vlast, tema:
Pohvalno je moliti Allaha za pogibiju na Allahovom putu,
13/49.
(2) Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje: Vjerovanje, tema:
Vadib j e dobro i od zla, 2/21 7.
44
sa tjelesnim ibadetima koji su odvojeni od roba
njegovog ivota, ma koliko se t1udio, a dovoljno je
samo da ih ne dok spava, dok je na poslu, ili dok
izvrava neke ili potrebe i sl.
Jedanaesto: Neki ibadeti ne prestaju u
pojedinim situacijama u kojima tjelesni prestaju ili se
smanJUJU.
Vjemik je obavezan da u kaburu iskae svoj tevhid, a
to je ibadet, pa ga dva meleka pitaju o
Gospodaru, vjerovjesniku i vjeri, a vjernik odgovara
najljepe to moe, dok licemjer i nevjernik to ne mogu.
ibadeti ne prestaju ni u Dennetu, jer
vjernik u njemu voli Allaha, spoznaje Ga i Ga.
Ovakvi i ibadeti su
U Dennetu nema tjelesnih ibadeta, osim
Allaha jezikom, a to je opet uzrokovano doivljajem
Allahovog savrenstva u srcima Dennetlija, a to je
ibadet. Allahov Vjerovjesnik kae:
""'"' ,} o _,. ""
' \_":: -' ':} . _\ )/ ':} '. l :. ':} ' )' 'A / l ... ' l
UJP i.J i.J i.J . u- 0.
t::' r::J

(<IJennetlije u Dennetu jesti j piti: ali
pljuvati: niti vriti malu j veliku nudu, niti im se
pojavljivati sline. Njihova probava biti u obliku blagog
podrigivanja, poput prskanja Imska. im dato da udiu
45
tesbj}J (slavljenje Allaha) j bamd (zahvala Allahu)
7
kao to
vj udjete zrak.>PJ
lbadet ne treba poistovijetiti sa teklifom- obavezom,
jer je ibadet pojam. Ibadet je naziv za
sve to Allah voli i je zadovoUan, od i djela,
bilo da su javna ili tajna. I to ne prestaje ni u
Dennetu, kao to smo pomenuli, dok teklif prestaje sa
a Allah najbolje zna.
Iz svega navedenog, jasno vidimo da su
ibadeti u velikoj prednosti u odnosu na tjelesne ibadete,
korisniji, izgledniji i uticajniji na ljudsku duu. Ovo
iziskuje da srcu da mjesto i stepen, te
da nastoji da ga to prije i popravi kad god bude
umorno, puno dosade ili kad zaluta, jer ono caruJe,
gospodari i upravUa ljudskim organizmom.
( l) Biljei ga imam Muslim u svome Sa!JJbu, poglavlje: O Dennetu,
njegovim uivanjima i njegovim stanovnicima., tema: Tesbih
Dennetlija, 17/304.
46
Peta studija
Sredstva oivljavanja srca
ivo srce Je SVJesno Allahove blagodati, dok je
nemamo srce umrlo prije vremena, jer nema nikakve
koristi od njegovog kucanja.
Od stvari koje pospjeuju i oivljavaju naa srca su:
1- Zikr- spominjanje Allaha
Njegova korist je Onaj koji zikr
srcem, njegovo srce se pokvariti niti zamrijeti. Kae
Allahov Poslanik
' ' / )'o ;;; .J o ' .} ....
. ..::.;:liJ ifJI J:.
.. .. .. . ....
/ / / / /
(<Pninjer onog koji spominje svoga Gospodara i onog
koji to ne kao pninjer ivog i mrtvaca.>PJ
2- na smrt
Nade, onoga koji se smrti su kratke, djela
velika, a grijesi mali . Rekao je Seid ibn Dubejr,<
2
) Allah
mu se smilovao: <<Kada se ne bih smrti, pobojao bih
se da mi se srce ne pokvari.(
3
)
(l) Biljei ga Buharija, poglavlj e: Molitve, tema: Fadileti zikra.
(2) On je imam, ehid, hafiz, karija, Kur'ana iz Kufe. Ubio gaje
Haddad 95. god. po Hidri. Pogledaj djelo Nuzhetu-1-fudala,
1/393-396.
(3) Prethodno djelo, 1/ 394.
47
3- mezara
To je ostavljeni sunnet, ostavila ga je dobrih
ljudi, a i svi muslimani . To je najefikasniji
oivljavanja srca i njihovog usmjeravanja ka Allahu. Nai
dobri prethodnici su taj sunnet. Naprimjer, Safvan
ibn Selim(!) je imao dolaziti na Denneti Beki'u, pa
ga je vidio neki pobonjak i pratio ga, da vidi ta to
on radi. Pa kae: Sjeo je Safvan kod nekog kabura i
plakati toliko da sam ga aliti da
za nekim od svoje rodbine. Drugi put je
naiao pa sam ga pratio. Sjeo je pored drugog kabura i
radio isto to i na prvom. Spomenuo sam to Muhammedu
ibn El-Munkediru(2) i rekao mu: <<Mislio sam da je to
kabur nekog od njegove rodbine. Muhammed mi
odgovori: Sve je to njegova familija i On je
koji svoje srce oivi se umrlih svaki put kada
osjeti da je postalo kruto.C
3
4- dobrih ljudi i ugledanje na
njihova dobra djela
Ovo je jako korisna metoda oivljavanja srca. Ako to
nismo u situaciji, onda ih moemo upoznati preko djela
koja iznose njihovu biografiju, jer u tome vidjeti
veliku korist.
(l) Povjerljivi imam, hafiz, alim u fikhu. Umro je 132. god. po Hidri.
U svojoj 72. god. ivota. Pogledaj prethodno djelo, 1/498-499.
(2) Povjerljivi imam i hafiz. Rodio se trideset i neke, a umro 130. god.
po Hidri. Pogledaj prethodno djelo, 1/495-497.
48
Dafer ibn Sulejman je rekao: <<Kada god bih osjetio
grubost svoga srca, poranio bih i otiao do Muhammed ibn
Vasia(I) i pogledao u njegovo lice. Izgledao je kao da je
izgubio nekog blinjeg.<
2
)
uvijek mora paziti svoje srce kako se ne bi
zaprljalo nekim vesvesama i razvratima koje ga mogu
zadesiti, kao to su, naprimjer, pretvaranje ili irk.
Rekao je Ebu Hafs En-Nejsaburi(
3
) : sam i
titio svoje srce dvadeset godina, da bi ono mene
narednih dvadeset godina.<
4
)
mora da se pazi svega to kvari srce, a te
stvari pojasniti opimo u studiji, ako Bog
da.
(l) To je jako veliki imam, gnostik i predvodnik. Ime mu je Ebu Bekr
El-Ezdi El-Basri, jedan je od velkih tabi' ina. Umro je
123. god. po Hidri. Pogledaj dj elo Nuzbetu-1-fudala, 11526-
527.
(3) On je veliki imam i e j h predjela Horasan. Ime mu je Amr ibn Se lm
En-Nejsaburi Ez-Zahid. Umro je 264 god. po Hidri. Pogledaj
prethodno djelo, 2/913-914.
(4) Pogledaj prethodno djelo, 2/913.
49
v
Sesta studija
ta kvari srce
Kao to se obolijeva i kvari tijelo, isto tako se kvari i
srce.
Mnogo je uzroka da se to dogodi
1- Okupiranje i vezanje srca za neto drugo
mimo Allaha
Ono to srce moe udaljiti od Allaha su mnoge stvari,
od kojih su: ljubav prema dunjaluku, duga nada, traenje
mahana i sramota, netrpeljivost, elja za osvetom, da
srce ispuni mrnjom prema ljudima. Ko posjeduje ovakvo
srce, kada ga usmjeriti ka Allahu i kada ostaviti
ovakve osobine?!
Ovo i sve drugo ovom to zadesi je
zato to mu Allah nije bio na umu, nije zikr.
2- Grijesi
Njihova uloga u ocrnjavanju srca je poznata i
Oni zastor roba i Svevinjeg.
Kae Allah
G ,} "" ,},} ,; /

Ono to su uradjfj, ;rekdlo je njihova.)PJ
(l) El-Mutaffifin, 14.
50
Ram> - koprena u ajetu hadis kojeg prenosi
Ebu Hurejre kae da.je Allahov rekao:
",.o/ .... / o,. )' / ;4 "' '
t!.J 01
/ // / / /
4 ",. ' 4; )' '
J.%} ;y)\
o .J/ .J.J /

(<Kada u6ni neki grijeh, ostane mu cma
na srcu, pa ako se pokaje i zatrai oprost, njegovo srce se
a ako nastavi sa grijeenjem, ona se dok
potpuno ne prekrfje njegovo srce.)) Tn cn1a koja ga
potpuno prekrfje i zatvonje (<ram) (naslaga) o kojoj Allah
u Kur'anu govon: kada kae: ((Ono to su uradih
preknlo je srca n;ihova.)flJ
Kae Hasan El-Basri: To je nagomilavanje grijeha
na grijeh sve dok srce ne oslijepi i zarnre.(Z)
3- Prekomjerno druenje s ljudima
Mjerilo pohvalnog druenja je to, da druenje
bude u dobru, a izbjegavanje onog u kojem ima grijeenja,
ili prelaska granice u halalu. Onaj ko bude na
takvo illutvo, neka nastoji da svoje srce pokua
kao to bi da dlaka ne padne u tijesto. Neka se
njima ponaa kao prisutan a odsutan, blizak, a tako dalek,
(J) Hadis bi ljei Aluned u svome Musm:du. ejh El-Benna kae:
Biljei ga En-Nesaija, Tirmi zi, Ibn Madc i Ibn Derir, a
Tim1izije ocjenio ovaj badi s kao hascn-sahih. Pogledaj
prethodno djelo.
(2) TefSJiul-Kur'aml-Aziin, 8/373.
Sl
ibadeti i n;ilwv uticaj na ivot vjermka
uspavan a tako trijezan i pribran. Gleda u njih a ne vidi ih,
slua ih, ali ih ne niti ih razumije, zato to je on svoje
srce uzdigao ka u drutvo gdje su due.
4- Pretjerivanje u Jelu i
Kae El-Fudajl ibn Ijjad< >: Dvije loe navike
ogrubljuju srce: pretjerivanje u govoru i jelu.<
2
>
Imam afija kae: Nisam se najeo esnaest godina,
osim jednom, nakon sam stavio ruku u usta i
povratio, zato to sitost oteava tijelo, ogrubljuje srce,
potiskuje pronicljivost, uspavljuje slabi tijelo u
izvravanju ibadeta.<
3
>
Ebu Sulejman Ed-Darani<
4
) je rekao: Sve ima i svoju
a srca je sitost.(S)
5- Pretjerano spavanje
Mnogi ljudi izgube velik dio svoga ivota upravo to
prekomjerno spavaju. Neko umjereno spavanje je da
provede svoga ivota u spavanju, a ima ljudi koji
spavaju puno vie od.toga! Ako granicu, pa
(l) On je povjerljivi imam ejhul-islam Ebu Alij Et-Temimi, je
hareme. Umro je 186 g. po Hidri. Pogledaj djelo
Nuzhetul-fudala, 2/660-670.
(2) Nuzhetu-1-fudala, 2/667.
(4) Zahid i najistaknutija svoga vremena, Abdurrahman ibn
Ahmed El-Ansi Ed-Darani. oko 140-te god. po Hidri, a
umro je 215. god. po Hidri. Pogledaj prethodno djelo, 2/752-
753.
52
prespava neke farzove, njegovo srce zamrijeti, da nas
Allah toga.
53
2. Pogla vlje
Govor o glavnim s r n i m
ibadetima
Govor o glavnim ibadetima
Kada sam izlagao definiciju srca, objanjavao
njegove odlike i vanost njegovih ibadeta, smatrao sam da
trebam malo opimije iznijeti te ibadete kako bi se
uvidjela njihova vanost i vrijednost.
Naveo sam pet ibadeta na kojima se temelji
svako djelo, a to su:
1- El-Ihlas - iskrenost
2- Et-Tevba -pokajanje,
3- Et-Tevekkul- oslanjanje na Allaha,
4- El-Havf- stralz od Allaha i
5- Er-Reda -nada u Allahovu milost.
Nakon toga sam naveo neke bitnije vrline koje su
vezane za srce i njegove ibadete kao primjer da pored tih
pet postoje jo neke vrline i lijepe odlike.
Mnogo je onih koji su pisali o temi ibadeta,
jer od njih ovisi ispravnost djela. a ako ona budu
ispravna, djela biti usliana i moral ljepi. A se
obavezao da nam putem ovih ibadeta obistini nae i
djela, prije ili kasnije, kako bismo bili sretni na dunjaluku i
ahiretu i kako bismo slijedili put uspjenih i iskrenih.
57
ibadeti i n;ihov uticaj na ivot vjern1ka
l. Ihlas - iskrenost
On je ali i najopasniji ibadet. Postoje
mnogi ajeti, hadisi i predaje koje govore o vrijednosti
ihlasa i upozorenju na omalovaavanje istog.

<<Halesa je arapska koja u smislu
biti spaen, izbavljen nakon to se spotakne. Muhlis
je osoba koja i iskreno samo Allaha smatra
boanstvom i samo Njega oboava. Takvu osobu je Allah
od svake prljavtine i podlosti.
ll1las u pokoravanju je nepretvaranje, naputanje
rijaluk.(I)
Terminoloka ove
Islamski imaju nekoliko divnih definicija
ove od kojih su:
1- djela u javnosti i u tajnosti.
2- Ihlas je da ne trai za svoje djelo svjedoka mimo
Allaha, kao ni nagradu, osim od Njega.
3- Da nastoji da djelo sakrije od drugih ljudi. CZ)
Ihlas ima svoje stepene, neki su vii a neki nii. Vii
stepen je da ti budu tajna djela bolja i od javno
djela. ll1las je javnih i tajnih djela, a
najvii stepen je da ti tajna djela budu ogromna.
U ihlas spadaju i tajno djela koja su
sakrivena ljudima, pa za njih ne sazna ni melek kako bi ih
(l) Vidi djelo Lisanul-areb, h-1-s.
(2) Tehzibu medaridis-salikin, 322 str.
58
Govor o glavnim ibadetirna
zapisao ni ejtan kako bi ih unitio. Kae Allahov Poslanik
<<Na Sudnjem danu donijet se listovi te
se Allahu. Zatim Uzvieni <<Bacite
ove, a ove mi dodajte. Pa meleki Tako nam
Tvoje i slave, ne znamo ih osim po dobru! Pa im
Allah tada kae: Ova djela nisu bila u Moje ime, a ja ne
primam osim onog to j e u Moje ime.
Mnogi aj eti govore o ihlasu, kao npr.:
.". " ;: ' -t
.L -' },._
.
(<A 1inj; da s; . . . (I)
/ G ' ",..

" / .... / /
((... zato se klan;aj samo Allalw Iskreno Mu
ispovijedajub ljeru! Iskreno ISpovijedanje v:fere dug je
Allabuh/
2
)
'(;" " ',,. / //
A "1J w \;l
// / / / / / / ".. ",.
((Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo
neka dobra djela i se
Gospodaru ne smatra .Njemu ravnim mkogah/
3
)
' / / ' ... a.;
( . ./i
.. .. ....
? .... / / ",.
(! ) El-Bajjine, 5.
(2) Ez-Z ume1; 2-3.
(3) EJ-Kebf; 110.
",. / .... ... ; .. .J

....... / /
59
<v4 od nje daleko bifj onaj koji se bude Allaha
bojao, onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao da bi se
ne da mu se uzvrati,
jedino da bi naklonost Gospodara svoga Svevinjeg
stekao, i on zbilja, zadovoljan biti!>PJ
U hadisi- kudsiji kae:
.JI ,. _, "" / / ,} G" -;,
J.$.:; ,j- ..

,. ", // / // /
"

Ja sam najneovisniji od partnerstva. Ko uradi neko
djelo u ime Mene i drugog, i njega i to.>/
2
)
"A ' , "
JI:; ,J
. . ....
/ / /
t / / ,. / ' '
:JI:; ..
// / / ". /// ,.". / /
" " ,

Ubej ibn Kjab da je Allahov
rekao: Obraduj ovaj ummet, imat visok poloaJ: ugled,
pravu vjero i se na Zemlji ... Dalje kae: <<Ko
od njih bude uradio neko ahiretsko djelo zbog dunjaluka,
nagradu za to djelo na ahiretu imati(
3
)
(l) EI-Lejl, 17-21.
(2) Biljeiu ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje: O zuhdu, tema:
Zabrana rijaluka - pretvaranja, hadis br. 2985.
(3) Biljei ga imam Ahmed. Lanac prenosilaca ovog hadisa je
povjerljiv, kao to to kae El-Hej semi u Medme 'uz-zeva 'id,
l 0/223.
60
' ' ' )' '
.:;,;..J c:L... d81
// /;' '"'"""'
Prenosi se od Husejme ibn Abdurrahmana *' da je
rekao: <<Bio sam u drutvu sa Abdullahom ibn Amrom i
Abullahom ibn Omerom, radij allahu anhuma, pa
Abudullah ibn Omer: 'ejtan se hoz poput
krvi i due', nakon zaplaka Abdullah ibn Amr i
sam Allahova Poslanika da je rekao: 'Ko bude
elio da ljudi za njegova dobra djela
7
Al/all ga
poniziti.
7
>PJ
Iz prvih generacija je mnogo onih koji su podsticali
na ihlas, kao npr. Er-Rebia ibn Husejm(
2
) koji kae:
Uzmite lijek za tajno djela koja ljudi ne vide, a
Allahu su jasno A lijek nije nita drugo do
tevba-pokajanje, a zatim odluka da se to vie
raditi.(
3
)
(I) Biljei ga Ahmed i Taberani. Jedan od lanaca prenosilaca kod
Tabaranija u djelu E/-Kebir zadavoljava la.titerije sahih hadisa,
kao to to kaze imam El-Hej semi u svom djelu El-Mudma.
10/225.
(2) Jedan od velikana tabi'ina, ivio j e za vrijeme ali ga
nije vidio. Unuo je 65. god. po Hidri. Poledaj djelo Nuzbetui-
Fudala, 1/380.
(3) Prethodno djelo.
61
Na drugom mj estu je rekao: Svako djelo koj e nije
u ime Allaha propasti. (l)
sticanja ihlasa
Ihlas-iskrenost je teko odravati kao to ga je teko i
Mnogim ljudima je taj stepen ihlasa nepoznat.
Zbog toga su dobri prethodnici molili i traili od Allaha da
im podari ihlas. Jedan od takvih je i uvaeni Alij ibn El-
Husejin(2) u svojoj molitvi kae:
. .} / .} / .,
t1JI J1
""' / -,. / / /
<<Allahumme irmi 'euzu bike en tuhassine fi levaihil
'ujuni 'alanijeti.
((Boe, Tj se da moj javnj jvot bude u
o6ma drug1i1 dobaJ; a da moj tajnj jvot kojj ne vjde dn1gj
bude lo.)PJ
Od Allaha treba traiti da naa djela iskrenim,
zato to je ihlas teko i ne dobivaju ga osim
najuspjeniji i najuporniji. <<Ihlas a
iskrenost ihlasom, a to oboje moe samo
saburom.(
4
)
(I) Prethodno djelo, 1/381.
(2) Ime mu je Alij ibn El-Husej in ibn Alij ibn ebu Tali jedan je od
velikih pobonjaka i zahi da. Umro je u Medini 94. god. po
Hidri . Vidi dj elo Nuzhetu!-fi.tdela, 1/404.
(3) Vidi prethodno djelo, 11407.
(4) Vidi dj elo Tebzibu medandis-salikin, str. 323.
62
je nekom pobonjaku: ta je najtee po
duu sklonu strastima? 'Ihlas - iskrenost, Jer u tom
dua biva sputana. '(I)
Rekao je Ejjub Es-Sehistani:(
2
) Onima koji rade
neko djelo tee je nij et nego uraditi sve to to
rade.(
3
)
sticanja ihlasa i
stvar oko koje se prevare mnogi pobonjaci, imam Fudajl
ibn Ijad kae: <<Kada bi ti neko rekao: 'Ti se pretvara',
naljutio bi se i bilo bi ti teko - iskreno se nadamo da to
nije istina. ' Vjeto si se uljepao za dunjaluk, skratio si
svoju uUepao si svoj izgled i si
eventualni napad i pogrdu kako bi se za tebe kazalo: 'Ovaj
je pravi vjernik, kako mu je samo izgled divan' , nakon
te respektovati i blagodarivati. A ti si poput
lane je vanjski dio preliven srebrom, a
iznutra bakar, slabo ga ko moe otkriti, ali kad se skine
gornji sloj, ostane samo bakar.(
4
)
Vrijednost i uticaj ihlasa
Ihlas ima veliku vanost koja se reflektuje u

(l) Prethodno djelo.
(2) Iz Basre, povjerljiv, jedan od velikana selefa, mnogi su prenosili od
nj ega had ise i sl. Umro je 131 g. po h. u svojoj 65 g. Vidi djelo
ltllEifus-sadetll-muttekJiJ, 13/ 87-88.
(4) Vidi djelo Nuzbetul-fudala, 2/667.
63
1- Ih las je osnova i vrhunac svakog djela
Zato to je djelo bez ihlasa samo
trud za kojeg nema nagrade. Kae Allah
,} ' .... ) "' ,.
. .
1 prazm

/ / "' ,.
(d Mi pristupiti djelima njihovim koja su
i u prah i pepeo ih pretvoriti.)PJ
U tom kontekstu su i Allahova Poslanika
l / .J // / ;' w) ' ) / '
Jl \..ts;\ JJ
/ / / / / / /
((f)jela se vrednuju samo prema namjerama, i svaki
biti shodno svojim namjerama. Pa onaj
hidra bude zbog neke korist1: 1li ene koju
eli da oeni, onda nagrada za njegoVll hidru biti to.)/
2
)
Imam Ebu Fudajl, kur'anski ajet:

((Onaj koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji od
vas bolje postupati)), (3) kae: tj. naJcisce i
naj ispravnije, pa ga upitae: 'A ta je to i
najispravnije?' 'Djelo ako je a nije ispravno,
biti primljeno. A ako bude ispravno, a ne bude
biti primljeno sve dok ne bude i
ispravno. djelo je ono, koje je u ime Allaha,
( 1) El-Furkan, 23.
(2) Biljei ga imam Buharija u predgovoru svoga Sah1ha, 1/2.
(3) El-Mulk, 2.
64
a ispravno je ono, koje je po sunnetu', odgovorio
je, a.zatim je Allahove
".. d o tJ,; / / "..
\tJ J.:J,..;_,/ ..
/.-' / // / / // /
'Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo
primljen, neka dobra cfjela i neka, se
Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim mkogahfiJ
Allahov Poslanik nas je obavijestio ta biti s
onim djelo ne bude u ime Allaha. O tome nam je
rekao u i velikom hadisu. Taj hadis je
Ebu Hurejri, a Ebu Hurejre ga prenio ufejju El-
Asbehiju, pa kae ufejj: <<Doao sam u M edin u i vidio
masu ljudi koja se okupila oko jednog pa sam
upitao: 'Ko je to', 'Ebu Hurejre', rekoe. Pribliio sam se i
sjeo ispred njega dok se masi. Kada je zavrio,
upitao sam ga: 'Traim od tebe u ime Allaha da mi
navede hadis kojeg si od Allahova Poslanika i
kojeg si shvatio i zapamtio.' ti hadis kojeg mi
je Poslanik i kojeg sam zapamtio', odgovori
Ebu Hurejre, te se onesvijesti i tako ostade vrijeme.
Nakon toga je doao sebi i rekao mi: 'Navest ti hadis
kojeg mi je Allahov ovdje u ovoj sobi.
Nikog nije bilo sa nama.' Zatim se ponovo onesvijestio i
to je potrajalo kratko. Kada se osvijestio, potrao je svoje
lice i rekao: ti hadis kojeg sam od
Allahova Poslanika ovdj e u ovoj nije bilo nikog
osim nas.' Nakon toga se ponovo onesvijestio due
vrijeme. Nageo se naprijed da padne na svoje lice, ali sam
(l) El-Kehl; ll O. Vidi djelo Tebzib medmidis-SEJ!Jkin, str. 321.
65
ga prislonuo uza zid. Stajao je tako due vrijeme, a zatim
je doao sebi i rekao: 'Rekao mi je Allahov
l.) 6 o,..,..".. 6 ,.. ,.."..
'-'-:'", J' J-= 1
. - l) '.J lJ.
/ // ,.. / / / ".. /
\ .J ,.., " _, .J 6 ..., .J /' oJ ,A.
\.. J_j\; ,;;6:- ;;l
/ / / / ;'/ /
/ ,,., ""-'"' .).}". ';J

/ ./ // / / /
/ _, '; .J-;, ' '
JJII i_,:; l :J'.;
,.. / // ,.. / /
/ .}
. j.;; :u, 'ts.J '.";
/
/ / ,.. "' -t , .J ' ,..
fJI J_H JWI JJ[.J
,.. ".. ,.. ".. /
.J ",. .J .}/ o / ,.. /
:J'.; .J:_ Jl
/ / / ".. /
... "' .J, .J "..,.. .}/ .J .}/ / ... -', .) / .......
\",'/ . / ... l tiJ'' \','/ .. lJ' '""\
l) LJ: .u\ w !JA'.J .u\ w
/
/ .} /
. j.;;
/
-t .) ,_,. .J / \ /.J ' ,..
:J_H :".\ J\:Y s:; JJ!.J
/ / / / // ,.. / /
.) / ' .J / / J ' .} .. ,,., '

/ . ".. // "",.. .... / .
,...J .} ,.. : t ' ".. \ .J / ..
01
66
.1

", / //
'Kada nastupi Sudnji dan, se pojaviti da
presudi Svi stajati pred Njim. Prvi koji biti
prozvani su kojije Kur'an napamet- hafiz,
koji je poginuo na Allahovom putu i bogata.
Zatim hafizu: 'Zar te nisam onome to sam
objavio svome Poslamku?' 'Naravno
odgovorit 'I ta si uradio s tJin to si upitat
ga. sam ga i radio po on.
Tada mu Allah odgovonli: 'Lae/' Meleki isto
potvrditi 'Lae/' Zatim mu Uzvieni
'Htio si da se kae: 'Ovaj je i to se i reklo. '
Nakon toga biti doveden bogata, pa mu Allah
'Zar ti nisam dao izobilje kako bi bio neovisan?'
slijedit odgovor. 'ta si uradio s tim to sam
ti podario?' Upitat ga Allah. 'Odravao sam rodbinske
veze i udjel_;ivao sadaku 011. Tada mu Allah
'Lae/' Isto tako meleki dodati: 'Lae/'
Zatim Uzvieni 'Htio si da se kae kako si
plemenit, to je i '
Nakon toga dovesti, koji je bio ehid pa
ga upitati: 'U ime koga si ubijen?'
mi je da se bonin na Tvome putu, pa sam se borio sve dok
nisam poginuo. ' Tada mu Allah 'Lae/' To i
meleki potvrditi 'Lae/' Onda Allah dodati:
'Htio si da se kako si smion i neustraiv, a to je i
' ZaHm je Allahov Poslanik rukama dotakao
67
ibadeti i nj 1hov uticaj na ivot vjernika
moja koljena j rekao: 'O Ebu Hurejre, ova trojica biti
prvi kojima se Dehennem potpaliti na Sudnjem
danu. '(!)
2- Ih las va djelo i nagradu
Zato to ga Uzvieni i iskrenog
umnoavanjem njegovih djela i njegove
nagrade, da bi doao na Sudnji dan i iznenadio se
kada vidi da su njegova djela nego to je
Veliki imam Abdullah ibn El-Mubarek(
2
) kae:
<<Ima malih djela koja nijet a ima i velikih djela
koja nijet umanji.(
3
)
Neki pobonjaci bi imali napisati svojim
prijateljima: svoj nijet i bit ti dovoljno i malo
djela.
(I) Biljei ga Ibn Huzejme u svome Sahihu, poglavlje: Zekat, tema:
Strana kazna onog ko udjeljuje sadaku da bi ga ljudi vidjeli i da
bi svoj ugled, 4/115-1 16. Lanac prenosilaca ovog
had isa je povjerljiv, kao to je to naveo recenzent ovog djela. U
djelu Et-tergib vet-terhib na kraju ovog hadisa ima dodatak da je
doao neki i ovaj hadis Muaviji paje Muavija
rekao: Ovo je sa ovima, a kako tek sa ostalim
lj udima? Zatim je plakao toliko da smo se pobojali da mu ta
ne bude i rekli smo: Ovaj je donio sa sobom zlo. Zatim
je Muavija doao sebi i rekao: Istinu je rekao Allah i Njegov
Poslanik: 'Onima koji ele ivot na ovom svijetu i ljepote
njegove, Mi dati plodove truda n;ihova i im se u
njemu nita prikratiti. Nj1b na onom svijetu samo vatra
tamo imati nikakve nagrade za ono to su na Zemf;i radili i
uzaludno sve to su >>
(2) Umro je 181. god. po Hidri. Vidi djelo Nuzhetul -fudala, 2/654.
(3) Nuzhetul-fudala, 2/657.
68
3-lhlas srce
Srce je prevrtljivo, lahko ga je okupirati i zbog
najmanjeg razloga odluta od hajra, a ihlas srce
usmjerava ga Gospodaru. Allahov kae:
"". .} o ,,. / .} /
,pl
/ / / / / "'
.J .} , / .} ,}
. :r r.JJ.J
// / / "' / / "'
Ko bude td svojstva, u njegovom srcu
biti zlobe: Ko bude radio iskreno u ime Allaha, . ko
bude savjetovao i ko se bude drao zajednice
muslimana, dova mu se prima.)flJ
(( ... u njegovom srcu biti zlobe ... ))
da ta tri svojstva potisnuti mrnju iz takvog srca.C
2
)
Kae imam Mekhul(3), Allah mu se smilovao: Kada
neki bude muhlis - iskreni dana, na
njegovom jeziku se osjetiti izvori mudrosti koji naviru
iz srca.(
4
)
Rekao je Ebu Sulejman Ed-Darani,(S) Allah mu se
smilovao: <<Ako rob bude iskren, on imati vesvesa-
ejtanskih doaptavanja, niti rijaluka- pretvaranja.(I)
(l) Biljei ga nekolicina imama s nekoliko lanaca prenosilaca koji
jedni druge podupiru. Vidi djelo Medme'uz-zeva'id, 1/142-
144.
(2) Tehzib medaridis-salikin, 321 .
(3) Ebu Muslim Ed-Dimeki, j edan od tabi'ina. Umro je krajem 112. g.
po Hidri. Vidi djelo Sij er A 'JmmiJ-nube!a ', 5/155-160.
(4) Tehzib medaridis-salikin, 322.
(5) Veliki imam, Abdurrahman ibn Ahmed El-'Ansi Ed-
Darani. Umro j e 215. g. po Hidri. Vidi djelo SijerA 'Jamin-
nubela: l 0/ 182-186.
69
4- Ustrajavanje na dobrim djelima
Ihlas radniku daje snagu ustrajnosti, a onaj ko radi u
ime ljudi, zbog strasti stomaka ili spolnog organa, prestat
sa djelom onog trenutka kad nestane onog to
njegovu strast zadovoljiti. Isto tako, onaj koji bude radio
reputaciju ili poloaj, bit mlitav i lijen kada
uvidi da mu je nada teko ostvariva. i onaj koji
bude radio radi naklonosti nekog vladara ili funkcionera,
prestat onog trena kada do smjene ili smrti
vladara. Dok onaj koji bude radio iskreno u ime Allaha, on
prestati, niti se pokolebati, niti ikada popustiti, zato
to Onaj u se ime radi ne odsustvuje ni na tren, niti
Ga kad nestati, jer Allahovo lice ostaje i kad sva lica i
stvorenja budu nestala. Zbog toga su neki pobonjaci
rekli : Ono to je u ime Allaha je trajno i neprekidno, a
ono to nije u Njegovo ime je kratkotrajno i prestaje. To
naa zbilja i ono to smo vidjeli i doivjeli, kao i
ono to gledamo i u svakom vremenu 1 na
svakom mjestu.(
2
)
5- Preobraavanje mubaha u ibadet
Ihlas je eliksir djela, koji kada se u nekom djelu,
makar to bio mubah, preobrazit ga u ibadet, i u djelo
kojim se pribliavamo Allahu.
O onima koji se bore na Allahovom putu, Allah
kae:
(l) Tehzib medaridis-salikin, str. 323.
(2) En-nijetu vel-Ih/as, od dr. Jusufa El-Kardavija, l 03- 104.
70
..,_",. ' '!) o ",. 'i / /
\k;'f. Jl l l /. .. . / / . / '{. 4 / '{. L:J.;. n J":J '-' }._
U) :.J :.J r
;" // "" / //
::: "t) ". .1 ' ,... .J '"' ' .J
) '. /. -'S'{./
e 1,. . lfi.JY :_j .J '.Y
... / / ".,. / / ,. / ".
/ .J ' ? / ' ,. /// .J ' ..

"' ,. , / , ,. ,.,.
.} .} ,. "' '
.4."-. ....
.........
<< . .. jer n;ib zadesiti ni ni umoJ; ni glad na
Allahovom niti stupiti na neko mjesto koje
neTjernike naljutiti niti Ikakvu nevolju od neprijatelja
pretrpjeti: a da im to sve kao dobro djelo upisano biti:
- Allah zaista dopustiti da propadne nagrada onima
koji dobro - i dati mkakav prilog, ni mali ni
veliki m'ti ikakvu dolinu prevaliti a da im to
zapisano biti da bi 1b Allah nagradio za cfjela njihova
nagradom ljepom od one koju zasluuju.;/1)
Kao to se vidi iz ajeta, Allah je da njihova
glad, i opskrba budu od stvari koje biti na vagi
Sudnjeg dana kod Allaha Jf;, sve dok to bude u ime
Allaha.
Jo nagrada je onom ko spremi konja ili neku
drugu vrstu jahalice, da bi s njome iao u borbu na
Allahovom putu. Prenosi se od Ebu Hurejre da je
Allahov Poslanik rekao: Ko spremi konja za boj i
krene u borbu na Allahovom putu, u Allaha i
Njegovo to to nahraniti konja, ili
( I) Et-Tevbe, 120-121.
71
ga napojiti, pa izmet i kao dobra djela
na svojoj vagi.(I)(
2
)
6- Ihlas je put do Allahove bliskosti i
O ashabima koji su dali prisegu pod drvetom, Allah

.1.} ; / / ' ' :; ;' /
J
/ / / / / "" / ;"/ / /
/ ,,. // / / / ... ,.
.4. - b.:;. .. \;
"( '.i
/ /
(<Al/ah je zadovoljan onim r.:Jemicima koji su ti se
pod drvetom na vjemost zakleli. Onje znao ta je u srcima
pa je spustio smirenost na njih, i nagradit 1h
skorom pobjedom.)PJ
Emirul-mu'minin Omer je napisao Ebu Musau El-
E'ariju to ga je postavio za namjesnika Basre:
Ko svoj nijet Allah mu dati ugled i uljepati mu
odnos sa ljudima, a ko se dodvorava ljudima, Allah ga
osramotiti.(
4
)
Primjeri izostanka ili krnjavosti ihlasa
Imam Gazalija, Allah mu se smilovao, je naveo neke
primjere izostanaka i krnjavosti ihlasa, usljed srce
(l) Biljei ga Buharija u svome Sabihu, poglavlje: Dihad, tema: Ko
opremi konja u boj, Allahove ... i konja za
boj. .. )), 4/34.
(2) En-nijetu vel-ihlas, 104-105.
(3) EI-Fetb,, 18.
(4) Ithafus-sadeti-1-muttekin, 13/87, a Ez-Zubejdi prepisuje predaju
Hiljetu Ebu Nuajmu.
72
gubi svoju pravu vrijednost. Ova pojava se deava kod
velikog broja ljudi i nije lahko primjet!jiva. Onaj kome se
to deava ivi u iluziji da je pa Gazali u tom
kontekstu kae: . .. Sada spomenuti osobu koja je
motivisana i eli da se priblii Allahu, ali s tim motivom
se pomijeao jedan drugi motiv, pretvaranjem, ili
nekim drugim ciljem i Primjer toga je da
posti zbog dijete koju postom, a ujedno
eli da se priblii tim postom Allahu. Ili da oslobodi roba
kako bi se liio njegovog izdravanja i loeg ponaanja.
Takav je i sa onim ko ode na hadd kako bi uivao
u putovanju, ili kako bi izbjegao eventualnu koja
bi ga mogla zadesiti kod ili kako bi pobjegao tim
putovanjem od neprijatelja kod ili da bi se udaljio od
ene i djece koji ga uznemiravaju, ili da bi pobjegao od
posla i odmorio se na nekoliko dana. Tu spada i onaj ko
ode u rat kako bi isprobao i ratne vjetine; ili da
klanja a ustvari to kako bi drijeme i
bio u stanju svoju familiju ili stoku; ili znanje
da bi bio materijalno neovisan, kako bi bio ugledan
blinjim, ili kako bi se osposobio i tako svoj
imetak; ili da se posveti dranju predavanja kako bi se
oslobodio utnje i se sladiti ili bude na
raspolaganju kako bi bio potovan, ugledan i
kako bi na taj stekao respekt od strane drugih; ili
prepisuje Kur'an kako bi popravio svoj rukopis; ili se
abdesti kako bi se ili rashladio; ili prenese hadis da
bi se njegovo ime nalo u lancu prenosi laca tog had isa; ili
posti kako bi sebi olakao muku spremanja hrane, ili posti
da ga ne ometa jelo pri poslu; ili udjeli sadaku onom ko
trai zato to mu je dosadio ili bolesnika da
73
bi i on njega obiao u da se razboli; ili isprati
denazu da bi se i denaze njegove familije pratile; .ili
bilo ta od navedenog da bi se kao dobar,
spominjao po dobru i kako bi se gledalo u njega okom
divljenja i dostojanstva. Ako se pored motivacije
pribliavanja Allahu, neki od navedenih motiva,
njegova djela biti u C?kviru ihlasa.
Ukratko, kad god se neki ovosvjetski drag srcu,
umijea u djelo, prija ga i unitava iskrenost. je
vezan za te i zarobljen je u svojim strastima. Malo
je djela i ibadeta koji mogu biti od ovih stvari, pa se
zato kae: Onaj ko u cijelom ivotu makar jedan trenutak
iskreno posveti samo Allahu bit spaen zbog
ogromnog ihlasa i srca od
negativnih natruha i primjesa.(l)
Kao primjer manjkavosti iskrenosti navest
koji ma koliko iskren bio, u da ga neko
bude posmatrao pomisliti: Uljepaj svoj namaz kako bi te
prisutni vidjeli skruenog i pobonog, pa ti nakoditi,
niti te ogovarati, te mu tijelo postane skrueno i smireno,
a namaz mu dobije lijepu spoljanost.<
2
)
Postoji jo slikovitiji primjer, a to kada klanja
i ne se na ejtanske vesvese, pa mu ejtan na
drugi mu: Uzor si, slijede te, ugledaju se
na tebe. Ono to se prenositi sa koljena na
koljeno i slijedit te u tome, a ti zbog toga imati
nagradu za njihova djela shodno tvojim postupcima. U
(I) ltbafus-sadetii-muttekin, 13/93-95. Na stranicama
ako Bog da, navesti srca u poglavlju: Ihlas.
(2) lthafus-sadedil-muttekin, 13/ 108-110.
74
njihovom prisustvu, nastoj to ljepe postupati, moda se
ugledaju na tvoju skruenost i lijep izvravanja
ibadeta.(I) To je lijepo, ali ako kad se osami ne
bude posjedovao iste te odlike, onda njegov ibadet pred
ljudima biti samo produkt ejtanovog doaptavanja.
Moemo navesti jo precizniji primjer na ovu temu:
Da zna da je ihlas u tome da namaz u javnosti i u
tajnosti bude isti, i da se stidi sebe i svog Gospodara, ako
bi bio skruen zbog ljudi vie nego Zbog toga on
uljepa svoj namaz u tajnosti, onako kako bi to i
pred narodom, a isto tako, klanja pred narodom onako
kako bi klanjao i u tajnosti. Ovo je prekriveno pretvaranje,
jer je svoj namaz uljepao u tajnosti, zato to mu je takav
namaz i u javnosti. da nije napravio neku razliku
ta dva namaza. A do tog ga j e dovelo upravo to to
panju na ljude. Ihlas ti nalae da se ponaa isto,
svejedno posmatrale te ivotinje ili ljudi. <
2
)
I jo slikovitiji primjer je da ejtan doapne
dok bude klanjao ljudima: Razmisli o
Allaha Ko si ti da stane pred Njega?! Stidi se da ti
Allah zaviri u to nemamo srce!, te zbog toga svoje srce
prisutnim u tom ibadetu, a tijelo skrueno. Nakon
toga on misli da je upravo to ihlas, a ustvari to je obmana i
prevara, zato to bi njegova skruenost bila
njegovog ibadeta i u tajnosti, da je bila zbog toga to ga
Allah posmatra.<
3
) U ovakvoj situaciji moe biti
nemaran do te mjere da mu ejtan upropasti njegov
75
ihlas u potpunosti, da nas Allah toga. Jer, nije
siguran od ejtana, osim onaj koji. dobro posmatra i pazi,
onaj koji je zasluio Allahovu panju, uspjeh i uputu.
ejtan je uvijek uz one koji ude za Allahom i nastoje Mu
se pokoravati, ne ostavlja ih na miru sve dok ih ne navede
na pretvaranje, neiskrenost u svakom djelu i pokretu, pa
ni u momentu kada na svoje stavljaju surmu, krate
brkove, dok se miriu petkom ili se
(l) Prethodno djelo. U narednim stranicama, u poglavlju lhlas
navesti, ako Bog da, kako ove prepreke.
76
i napomene
l. sticanja potpunog ihlasa
Potpuni ihlas moe samo onaj koji se potpuno
predao Allahu i koji radi za onaj svijet. puno
zaboravlja, previe je predan dunjaluku, obmanut njime,
pa kako od takvog da se i iskreno
preda Allahu?! To moe samo onaj koga Allah blagoslovi.
Ko od nas, naprimjer, ne jede to mu se ta hrana
jede kako bi i lake izvravao obaveze prema
Allahu?! Ko spava da bi se odmorio i lake oboavao
Allaha Uzvienog?! Ko od nas samo neophodne stvari
vezane za dunjaluk kako bi ostalo vrijeme posvetio Allahu
i to manje se vezao za dunjaluk i na to bolji
uspostavio vezu s Allahom?!
mora da dobro izvaga i procijeni, da sebi za
cilj uzme potpuni ihlas i da se ne na ejtanske
vesvese po tom pitanju, jer su njegova doaptavanja
U da mu se dobra djela pomjeaju s
loim, to ne bi smio omalovaavati kad moe da ih
jer takve stvari ponitavaju dobra djela.
2. Dobro djelo se ne ostavlja zbog straha da se ne
pomijea sa loim
Ebu Talih El-Mekki,(I) Allah mu se smilovao, kae:
<<Allahov rob ostaviti dobro djelo, se to
ga pokvariti, jer je to upravo ono to na neprijatelj eli
od nas, ostati pri svom prvom ispravnom nijetu, a
(l) Muhammed bin Alij bin Atije EI-Harisi. Imam, veliki pobonjak i
gnostik. Umro je 386 g. po Hidri . Vidi djelo SijerA '!J!mniiJ-
IJabela' 16/536-537.
77
ako se poboji da se to djelo pomijeati s to ga
pokvariti, nastojat to neutralisati i ustraJati u
ostvarivanju dobrih namjera i lijepom odnosu prema
drugim ljudima. Isto tako, ostaviti dobro djelo zbog
ljudi, se njih i da pomisle da je
dobar i primjeran, jer dobrih djela zbog ljudi je
irk, a ostavljanje tih djela zbog njih je rija - pretvaranje.
Naputanje dobrih djela iz straha da ih neto ne pokvari je
dehl- neznanje, a njihovo ostavljanje nakon to ih neto
uprlja je slabost i Onom ko neko djelo u ime
Allaha i zavri ga u ime Allaha nakoditi ono
to se bude deavalo u nakon to je
nastojao da od sebe otjera svaku sumnju i vesvesu.
3. Nijet se moe popraviti i nakon to bude pokvaren
Neko bi mogao pomisliti da djelo koje bude
loom namjerom treba odmah prekinuti i ne ustrajavati na
njemu. Prava istina je da se nijet moe i ustrajati na
tom djelu ne ga. selefom je bilo onih
koji su tragali za znanjem uz krnjav nijet, nakon bi se
trgnuli, povratili Allahu, svoje nijete i nastavili
tragati za znanjem i ispravnih nijeta.
Imam Ez-Zehebi, Allah mu se smilovao, kae:
<<Rekao je Abdmrezzak: 'Pripovijedao nam je Ma'mer da
su ljudi imali govoriti: trai znanje u
ime pored Allaha ali ga to znanje natjera da bude
iskreno u ime Allaha Rekao sam: 'Da, prvo se
baviti naukom iz ljubavi prema znanju, iz elje da uniti
neznanje i ljubavi prema funkciji i sl. On tada nije bio
svjestan da to mora u ime Allaha, niti da svoj nijet
Ali, kada stekne znanje, on se preispitati i
pobojat se kada uvidi svoje neiskrene namjere. Nakon
78
toga se njegov nijet potpuno ili A
moda se i pokaje, zato to je imao lou namjeru. Znak
njegovog pokajanje biti taj to manje iznositi
miljenje i manje se raspravljati. Onaj kome bude cilj
znanja hvalisanje, ili potcjenjivanje drugih, pa ako se bude
hvalisao svojim znanjem, ili kae: 'Ja sam bolji od tog i
tog', teko njemu. '(I)
Imam Ez-Zehebi kae na drugom mjestu: Dobri
prethodnici su traili znanje u ime Allaha, pa su
postali ugledni, postali su imami koji se slijede. Neki od
njih na nisu traili znanje u ime Allaha, stekli su
znanje, ali poslije toga su se okoristili od tog znanja i
svodili su sami sa sobom. znanje ih je
dovelo do vjerovanja tokom samog kao to
je rekao Mudahid i drugi: ' Traili smo ovo znanje, a
nismo imali neki poseban ni jet, a poslije toga nam je Allah
podario iskreni nijet. '(Z)
4. Svaki nedostatak u ihlasu na ali
ne ponitava ta djela
ako neko radi djelo iskreno u ime ali
se u tu iskrenost ulije neto od ciljeva,
nesvjesno, ili iz zaborava, nagrada za to djelo ne ponitava
se u potpunosti dobroti Allahovoj i Njegovom
davanju Hvala Allahu da to nije tako, jer bi to bilo veliko
i uzrok gubljenja nade u Allahovu milost.
Gotovo da nema koji nema tih primjesa, to
uticati na za ta djela, ali to ne moe biti
razlogom potpunog ukidanja nagrade za njih. Stoga,
(l) Vidi djelo Nuzbetul-fudala, 2/560.
79
mora da bude uvijek, nakon uloenog
maksimalnog truda i napora, u nedoumici i strahu, da li je
njegovo djelo primljeno ili odbijeno. Mora da bude
oprezan, da li se u njegovom djelu nalazi neto to to djelo
unitava, pa da bude vie tete nego nagrade. Tako su
postupali oni koji su dobro shvatali stvari i tako treba
raditi svako ko razmilja.(I)
5. Dozvoljeno je pokazivati neka dobra djela s
lijepom namjerom
U osnovi svako dobro djelo se mora prikrivati i ne bi
smjeli da ga pokazujemo drugima, osim onih djela koja su
javna, kao to su, naprimjer, had i namaz u dematu.
Postoje situacije kada moe pokazivati i o
nekim djelima koja se moraju prikrivati, ali ako se
ispune dva uslova:
a) da je siguran da ga to odvesti u rijaluk i
b) da se u tom nalazi neka vjerska korist, naprimjer, da se
nejak ugleda na ili da na taj nekog osokoli i
obveseli. Primjer toga su Ebu Sufjana ibn El-Harisa
'*'' Poslanika kada je rekao svojoj porodici na
samrtnoj postelji: <<Ne zbog mene, jer ja msam
grijeha otkako sam primio islam.(
2
)
Pokazatelji ihlasa
Postoje pokazatelji ihlasa, a neki od njih su: strah od
slave; korenje samoga sebe zbog propusta i nedostataka;
rad i trud u tajnosti; pohvale i ugleda, niti da
( l ) Vidi djelo Jtbafus-sadetil-muttekin, 13/ 120.
(2) Prethodno djelo, l 01162.
80
se time uobrazi, da ne krtari kada nekog ko zasluuje
treba pohvaliti . i uvaavati, uz poznate uslove, da se
njegova djela usklade, svejedno bio ili
da se veseli Allahovom zadovoljstvu, a ne
ljudskom; da se raduje i ljuti samo zbog Allaha, a ne iz
razloga; da se strpi i pored toga to je mnogo
naredbi i obaveza i na tome to Allahova nekad
kasnije nego to on da se raduje uspjehu
svojih prijatelja, ili u najmanju ruku da se ne srdi zbog
toga; da nastoji svoju duu od samodopadanja i
oholosti, da se ne hvali, da svoju pokornost i ibadet krije,
osim ako to situacij a iziskuje. Jma jo pokazatelja,
a za svaki ima i primjer koji ga podupire, kao i podue
pojanjenje, ali sam to zaobiao poto sve izlaem
saeto. (I)
ta nam u ihlasa
1- Dova i Allahu
Zato to je On i kod Njega je za
svaku situaciju, hvalj en i uzvien da je On.
2-Znanje
spoznaje vanost ihlasa, upoznaje
ejtanove spletke i njegov uticaj na insana. Tako znati
ajete i hadise koji govore o ihlasu i na isti, a o
tome smo govorili.
(l) Vidi neto vie o ovome u djelu En-IJ{/ctu ve!-JJJ!as, od dr. Jusufa
Kardavija, 69-94.
81
3- Trud
Kae Uzvieni:
1
((One koji se budu zbog Nas tmdili Mi ih
putevima koji Nama vode a Allah
na strani onih koji dobra cijela
4- Druenje sa iskrenima
To, uistinu, ulijeva lj ubav prema ihlasu,
da se okiti tom osobinom, a saznavanje njihovog
truda na tom putu je j ako korisno.
biografije dobrih a i
onih koji. su doli poslije njih od dobrih ljudi
Pored Allahove Upute, nema nita korisnije od
biografije tih ljudi, njihovih govora i truda na
tom putu.
O svemu navedenom moemo opirno govoriti i
navoditi razne primjere, ali sam to izostavio zbog saetosti
knjige.<
2
>
(l) El-Ankebut, 69.
(2) Neto vie na ovu temu vidite pomenutu knjigu od dr. Jusufa
Kardavij a na str. 113- 120.
82
2. Tevba - pokajanje
Tevba - pokajanje je prva faza kroz koju prolaze svi
oni koji ele da se vrate Allahu kao i oni koji nastoje
poboljati svoj odnos prema Allahu. To je putokaz na
putu onih koji ele stepene. Kapital uspjenih, prva
stanica onih koji ele Allahu i za usmjerenje
zalutalih. To je izvor onima koji su bliski
Allahu

Stepen tevbe je prvi, srednji i posljednji.
Allahov rob ga napustiti sve dok je iv i boravit u
njemu sve do smrti.(
2
)
Allah na mnogim mjestima u Svojoj Knjizi
na tevbu, pa kae:
.... / } ? /? ""' :: / J ' J.
.ill\ J1\JJ lP J: jJI
/ ... / /
o "" ", .} ",. } ",.
..
/ / / ,. //
<<0 vi koji -r,:jenljete, pokajanje Allahu
iskreno, da bi Gospodar va preko rumll postupaka va1ll
preao i da bi vas u de1metske kroz koje rijeke
, o (3)
tec1, uveo ... ))
Allah Sebe opisuje kao Onog koji puno oprata
pokajnicima. On tvrdi:
, .J? ..... ... ,"..,. "
6.\\::C t
/ / / l
(l) Vidi djelo lthafus-sadetJJ-muttekin, J 0/547.
(2) Vidi djelo Tehzib medaridi-s-salikin, 121.
(3) Et-Tahrim, 8.
83
<da sigurno oprostiti onome ko se pokaje i
uzvjeruje i dobra djela i koji zatim na pravom putu
istraje.>flJ
Kae Uzvieni na drugom mjestu:
.4.-' l}..
"'{ ..r . Y' ..;. r
... Allah, uistinu, poina pokaJanje i mJlosti;je.>/
2
)
se raduje tevbi svoga roba, iako On
",. 4 ", ",

.. . moe bez sv1h sT-jeto va biti(
3
J., .,
U hadisi- kudsiju za Sebe kae:
,", /..... ",. .1 .} .J " / / ",.
.>..>l <--'l -1 <1-i
!J t..r:.) . ..,. r-u r" J> '.J r J ..; J'
",. / / /
.} -' .} '.} .} / // ' )
J_, \..
/ ",. / / /
? // .1 '"' ....
. :r \.. Js-
/ / "'?""' ? / /
Kada bi v1: od prvog do zadnJe& svi ljudi i dini
imali srce kao najbogobojazniji vama, to ne bi
minalo Moju vlast. Isto tako, kada bi vi od
prvog do zadnJe& svi ljudi i dini bili poput najgoreg
vama, to ne bi nita umanjilo Moju vlast.>/
4
)
(l) Taha, 82.
(2)Et-Tevbe, 118.
(3) El-Ankebut, 6.
(4) Prenosi ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje:
veze i lij epo ponaanje, tema: Zabranjivanje
zuluma - nasilja, 16/102.
84
Ali, pored svega toga, Allah & iz Svoje plemenitosti
i dobrote se raduje tevbi svakog ko se kaje. Allahov
je to najljepe
",. ) " / } "'),. ...",
Js- f d ll)
/ " / ", / / """ , /
"' ",.,.",, / /
Jh , O)U
/ ".. " /
.., . / / '/ ....... "' /
wt; Y' Y' u;,
/ / / .... ""'"' / " "" /
""" / ) , " / / ) , ....
J\; r
(<Allah se vie raduje pokajanju roba Svoga nego
koji je imao jahalicu negdje u pustinji pa mu
pobjegla, a na njoj mu hrana i J tako izgubljene nade
u njen povratak do nekog drveta i prilegne u
njegovom hladu J dok je u takvoj situaciji
iznenada pred sobom ugleda svoju jahalicu. Uzima za
njene uzde i od velike radosti izgovara 'O moj
Boe, Ti si moj rob, a ja Tvoj pogrijeivi od
neizmjerne radosti(I)
Imam Ibn El-Kajjim je opirno pojasnio razlog
Allahove radosti i te radosti. Ukratko, sve se
svodi na to da je Allah & opisan kao jako dareljiv,
milostiv i Grijeni rob je izloen Allahovoj
srdbi i kazni i on uzrokuje da Allahova srdba na
(l) Hadis biljei Muslim u svome Salulw, poglav Ue: Tevba -
pokajanje, tema: Podsticanje na tcvbu i radost zbog nje, 17/220.
85
mjesto zadovoljstva a kazna na mjesto plemenitosti i
On svojim grijeenjem izaziva djela koja
Allahu nisu draga, pa kad se pokaje svome Gospodaru, On
se raduje zbog povratka i plemenitosti koju
pokazati prema Svome robu.
Ima jo jedan razlog Boije radosti, a to je: Allah
je sve stvorio da Ga oboava i da Mu se pokorava. Ako
neki rob iz kruga u kome bi se trebao nalaziti, tj.
kruga oboavanja i pokoravanja, samim tim je izaao i iz
Allahu najdraih stvari i skrenuo s puta koji vodi sva
stvorenja krajnjem cilju zbog kojeg su stvorena. Povratak
roba na Pravi put je Allahu neto najdrae, te se zbog toga
Allahova ljubav prema tom robu To je ukratko
ono to je Ibn El-Kajjim izloio po ovom pitanju.
Isto tako, Ibn El-Kajjim, Allah mu se smilovao,
navodi hikaju koja govori o odnosu pokajnika prema
Allahu, pa kae:
su neki pobonjaci da su vidjeli kako su se u
nekom sokaku otvorila vrata na koja je izaao koji
trai i a njegova majka ga tjera sve dok nije
izaao napolje. Nakon to je izaao napolje, ona je ula
unutra i zatvorila vrata pred njim. se odmakao
nedaleko, razmislio i shvatio da nema drugog
do u iz koje je istjeran, niti ikog da ga prihvati do
njegove majke. Vratio se nazad, skrhan i tuan. Vidjevi
da su vrata zatvorena, prislonio je glavu uz njih stavivi
lice na prag i tako zaspao. Majka je izala i kad ga je
vidjela nije se mogla suzdrati, se bacila na njega i
ga ljubiti i plakati rekavi mu: 'O moje dijete, kuda
ide od mene? Ko ti drugi dati do ja? Zar ti
nisam rekla da mi ne da tvoje grijeenje ne
86
granicu i da ne iz kruga mojih pa
da ti ne mognem oprostiti, uprkos tome to te saalijevam
i to ti elim dobro.' Zatim ga je uzela i uvela u Sad
zastani na majke: 'I da tvoje grijeenje ne
granicu i da ne iz kruga moj ih pa da ti
ne mognem oprostiti ... ', to usporedi sa
Gospodara kada kae:
; ;
,y ll!
/ "'/ / / // //
(<Allah je nnlosni;i prema svojim robovima od majke
prema svom djetetzuPJ
voli pokajnika, jer je rekao:
:: -' '
.st.-:
"( lot! !r . . u. 'T
(<Allah uistinu, voli one koji se )) (2;
Allahov je rekao:
.} -' ' .} /
l .:\l j'. ; \ O; l .:t, ; .""\ l ' l l l j'. ; \ O; l l
.J't"'ll (.)::""11 oJ..I u.
/ :.. .. .. / .. " // . .. .. /
" ,Hl/ ' ' .J
. ::,. :-:: JI {.
// / / / /
(<Allah .3 ispmi Svoju ruku da bi se pokajao
onaj koji je grijeio danju i ispmi ruku danju da bi se
pokajao onaj koji je grijeio i tako sve dok Sunce ne
sa zapada.)PJ
( l ) Biljei ga Muslim, poglavlje: pokajanje, tema: Obilnost Allahovog
rahmeta koj i prestie Njegovu srdbu, 17 /226; u nj egovoj verziji
stoji: ... od ove prema svom djetetu ... .
(2) EI-Bekare, 222.
(3) Biljei ga Muslim u svome SahJlw, poglavlje: Pokajanje, tema:
Pokajanje od grijeha iako se ponavlj aju, 17/231.
87
Allahov Poslanik se puno kajao i na to podsticao
svoje ashabe,
/ // / ' >;,. ",. \ ,J J.
.... ; J1l/i ,;f81
/ // / /
((O ljudi, pokajte se Allahu, jer ja se pokajem u
jednom danu sto puta.)PJ
Dobri prethodnici su, to vidimo iz mnogih predaja,
podsticali na tevbu. Tako Talk ibn Habib,<
2
> Allah mu se
smilovao, kae: <<Allahova prava su nego to ih rob
moe oduiti, ali osvanite se i se.<
3
>
tevbe i koji je njen propis
Tevba je ostavljanje grijeha, a neki kau:
<<Naputanje onog to Allah ne voli, bilo to javno ili tajno,
a prihvatanje onog to voli javno i tajno.<
4
>
Pokajanje od svih grijeha je vadib - stroga naredba,
bez imalo oklijevanja. Kae
,_, .} ' / ' , ,J

/ / / / /
((/svi se Allahu o r-:iernici, da biste postigli
ono to elite.)/
5
) pourivanje s pokajanjem od
( l) Hadis biljei Muslim u svome Sahihu, poglavlje: Spominjanje
Allaha, dova, pokajanje i traenje oprosta, tema: Pokajanje,
17/191.
(2) Talk je iz Basre, bio je skroman i jedan od velikih Umro
je prij e stote hidretske godine. Vidi dj elo Nuzhetul-fudala,
11455.
(3) Vidi djelo l thafus-sadetil-muttekin, 10/603.
(4) Vidi djelo Tehzib medaridis-salikin, 176.
(5) En-Nur, 31 .
88
grijeha je stroga naredba bez oklijevanja. I nije dozvoljeno
kasniti s tevbom, jer kada zakasni samim tim
grijei, pa kad se pokaje od grijeha, ostaje mu jo jedna
tevba- tevba za zakanjenje. Malo ko je svjestan da ovo
mora misli da ako se pokaje od grijeha nije
nita vie ostalo. Naprotiv, ostala mu je tevba zbog
kanjenja s tevbom.<I)(Z)
Podjela grijeha
Grijesi se dijele na velike i male.
Neki ne priznaju ovu podjelu, smatraju
da je svaki grijeh prema Allahu veli ki grij eh, a kao razlog
uzimaju smjelost grijeha prema Allahu Isto
tako, razlog moe biti i to to mi, robovi, mnogo
dugujemo Allahu. Neki kau: Razlog to su neki
'mali grijesi ' je to to su drugi od njih, a svi
grijesi su veliki.(J) Ovo miljenje se ne prihvata, jer je
podjelio grijehe na velike, razvratne grijehe i na
male grijehe. Kae Allah
-: :; .... ' ' ,. ,. :;
.J. ::ll\ r.:lr. N. jj\}..
.i. .."
/ / " " " / ,
((One koji se klone velikih !Jlj{eha i
a one bezazlene On oprostiti..)) '4)
ispravno j e, a Allah najbolje zna, da se grijesi
dijele na velike i male. Broj velikih grijeha nije
se odnosi na sve to je Allah zabranio i za to je
(l) Tehzib medaridis-salikin, 157.
(2) Vidi djelo 1/612.
(3) Vidi djelo, 157.
(4) En-Nedm, 32.
89
vatru, ljutnju, proklestvo, kaznu, ili na ovom
svijetu odredio neku kaznu- had. Sve to se smatra velikim
grijehom, a mali su svi koji ne dostiu ovaj stepen. CI)
Razlozi koji mali grijeh pretvaraju u veliki
Imam Ibn El-Kajjim spominje da ako se
velikog grijeha stidi zbog toga i plai, svjestan ta je
to mu moe taj veliki grijeh preobraziti i spustiti
na stepen malog grijeha. ako se osoba ne stidi
to mali grijeh, ne obazire se na njega, ne plai se
zbog toga, smatra ga neznatnim, taj mali grijeh moe da
dosegne stepen velikog grijeha, pa da ga uzdigne na
sami vrh grije ha. (Z)
Pored onih koje je imam Ibn Kajjim spomenuo, mali
grijeh se moe preobraziti u veliki i iz razloga:
1- Upornost i ustrajavanje u malom grijehu
To okrutnim, grubim, a srcu nanosi
mrlje. Zbog toga se kae: Mali grijeh ne moe biti mali,
ako ga uporno niti grijeh moe biti velik, ako
donosi istigfar.>P)
2- Omalovaavanje grijeha
Rekao je Allahov
(l) Ithafus-sadetJi-muttekin, 10/615-616. Postoje i druga miljenja o
definisanju velikih grijeha, to sam zaobiao zbog saetosti
knjige. Zato, vidi spomenuto djelo.
(2) Tehzib medaridis-salikin, I 85-I 86.
(3) Ova izreka se pripisuje Ibn Abbas u u nekim predajama koje jedna
podupiru drugu. Vidi djelo Ithafus-sadetJ!-muttekin, 10/687.
90
u kom grijehe ne smatrajte malim, jer
takvi grijesi se nalalpljaju sve dok ga ne unite.)PJ
Ibn Mesud 4> je rekao: Vjernik vidi svoje grijehe
kao da sjedi pod brdom i plai se da se to brdo svaki ne
strovali na njega. A onaj ko uporno grijei gleda na svoje
grijehe kao na muhu koja je pro letjela ispred njegova nosa,
pa joj uradi ovako. Ibn ihab kae: <<Malmuo je svojom
rukom ispred nosa.
Neki alimi iz prvih generacija kau: Grijeh koji se
ne oprata su 'Oh, kamo da su svi
grijesi koje sam kao ovaj', tj. da grijehe smatra
sitnim.
Zbog toga je rekao Enes 4k> nekim tabi'inima: Vi
neke stvari koje smatrate sitnim i lagahnim poput
dlake, a mi smo ih, za vrijeme Poslanika, smatrali
ogromnim grijesima.(l) Enes .;#i. ovim nije htio da su
veliki grijesi, nakon Poslanika smatrani malim
grijesima. Rekao je to, jer ashabi su bolje poznavali
Allahovu i zbog toga su sitni grijesi u njihovim
izgledali veliki. Iz tog razloga, ono to alim izgleda
nego to uradi dahil . se moe
oprostiti ono to se ne oprata onome ko je spoznao, jer se
(l) EI-Hej semi u Medme 'uz-ze va 'id, l 01192, je rekao: <<Prenosi ga
Ahmed i Taberani u El-E vsat-u i nj i hovi lanci prenosilaca su
vjerodostojni, osim lmran bin Davuda EI-Kattana, ali i on je kod
nekih ocjenjen kao povjerljiv.
(2) Biljei ga Buharija u svome Sahilw, poglavlje: Rikak, tema:
se treba pribojavati od bezazlenih grijeha., 8/128.
91
svaki grijeh i prekraj mjeri shodno uvidu u taj
. grijeh, odnosno prekraj.(!) .
Prestup se mora u prestupnika, <ger
ako ga bude omalovaavao se ni pokajati zbog njega.
Kakvu on sliku stvori o tom grijehu, koliko bude svjestan
toga, toliko se kajati za taj grijeh. Onaj ko izgubi jedan
fening, aliti za njim, ali ako zna da je tu bilo vie
novca, njegova alost se i to gubljenje novca u
njegovim formu. Da bi bio
svjestan prijestupa, mora poznavati tri stvari; prvo:
naredbe, drugo: Naredbodavca, da
bude siguran da za to odgovarati.(
2
)
3- Radovanje malom grijehu
Naprimjer, kae jedan koji mali grijeh: <<Zar me
nisi vidio kako sam osramotio tog i tog?! Kako sam
njegove sramote objelodanio I tako ga zastidio?! Ili kae
nasilnik: <<Da si me samo vidio kako sam premlatio jednog
i osramotio ga!
<<Nemar i popustljivost u grijeniku rastu sve dok se
ne radovati u zabranjenim strastima. Sama
da se raduje grijeenju govori o tome koliko je
on eljan grijeenja, i kako on nije upoznat
naredbe kri, ne zna ta je krajnje ishodite u svemu tome,
kao to nije ni svjestan opasnosti u kojoj se nalazi.
Njegova radost dok grijei je sve to. Njegovo
veselje i elja za grijeenjem je jo gora od samog grijeha
u kom se nalazi ... Kad postane tako nemaran i njegova
{l) Ithafus-sadetil-muttekin, l 0/690.
92
ravnodunost prema grijeenju toliko tada prelazi u
drugu fazu, a to je upornost i u grijeenju, a to je
dodatni grijeh, moda jo od prvog. Jedna od
posljedica grijeha je i da on izaziva drugi, grijeh od
prvog.(l)
4- Pogreno shvatanje Allahovo g pnkrivanja
griJeha i Njegove blagosti
To se deava kada se prestupnik zanese i misli da ga
Allah u tome, a ne zna da ga Allah puta i
kaznu. on je da ga Allah voli i daje mu
prednost nad drugima. Isti je i sa idovima koji,
kako nam Allah o njima govori, kau:
<( )>
(<Mi smo Allabovi sinovi i I;iljenid.N(
2
)
Na drugom mjestu Allah sl% kae:
". / -' ..}/ ' ... ) J.}
1:+:: .;.. 'i J
((. .. i sobom govore: 'Trebalo bi da nas Allah
jednom kazni za ono to govonino!'- Dovoljan im
biti Dehennem! U njemu goriti: a grozno je on
prebivaliteh/
3
)
(!)Prethodno djelo, 122-123.
(2) El-Ma 'ide, 18.
(3) El-Mudadele, 8.
93
5- Da ti Allah sakrije grjjehe
7
a ti ih razotkn}e
Onaj ko mali grijeh i Allah mu ga sakrije, a
zatim sam razotkrivati svoj grijeh, pominjati ga i
drugima o njemu, to mu njegov grijeh,
jer uz taj grijeh poprimiti i druge. To se deava zato to
on time sluaoce na oponaanje. Usljed toga, taj
njegov mali grijeh se transformie i prelazi u veliki grijeh.
Allahov Vjerovijesnik
' """ / ,., A-t,.,
". 'o 1.: "'l -1 vt"
!.)'!"' o o l,) .) 'P.". d I,))J J/ . Jo'
/ // ... / / /
... ' ' / ,) / / ,)
..(;J cl:(, c;;":XJ
/ " /
\ " " ) )' / ,) .}
) ,". .. l "" "" ,) . ,./ .... ,} " .} ,) .... )'.} .. o ... )' .... _,. .... ),J .. " / \
.r:' o_r-:: o_r-::
((Svakom od mog ummeta se moe op1vstiti, os1in
amina koji same sebe razotkrivaju. Od toga je i da
neki grijeh

a zatim osvane ujutro
7
njegov ga
Gospodar sakrio
7
a on gov01i: 'O

ja sam
to i a njegov Gospodar mu sakrio grijeh.
Allah mu sakriva grijehe
7
probudi se ujutro 1
razotkriva Allahov zastor sa sebe.>flJ
6- Da grijeha bude za kojim se
. .
mase povode
7
1li kojije poznatpo pobonosti
Ako bude male grijehe namjerno ili iz oholosti,
ne se na ajete i hadise, mali grijesi mu mogu
u stepen velikih. Ali, ako to bude
ajete na neki svoj ili iz srdbe i sl., u tom
(l) Bilj ei ga Muslim u svome Sah1hu, poglavlj e: Zuhd, tema:
je zabranjeno da razotkriva svoje grijehe, 18/412.
94
Allah mu moda i oprosti, pogotovo ako bude imao drugih
djela koja to iziskuju. O tome Ibn El-Kajjim, Allah mu-se
smilovao, kae: Onome ko voli i ko posjeduje visok
stepen oprata se ono to se drugima ne
oprata. sam ejhul islama Ibn Tejmiju, Allah mu se
smilovao, kada kae: 'Pogledaj Musaa, Allahova i mir
neka su sa njim, bacio je na kojima su bile Allahove
koje je Svojom rukom napisao. Bacio ih je i
polomio, povukao za bradu vjerovjesnika, Haruna.
Oamario je Meleka smrti i izbio mu oko. Na Isra'a
nije mu bilo svejedno to je Allah uzdigao Muhammeda
iznad njega. Gospodar to sve zna, ali ipak mu je prelazio
preko toga, opratao mu i pored svega toga ga voli i daje
mu mjesto. To sve zato to je Musa ustrajao u
tekim trenucima i zasluio visoke stepene.
Isto tako, pogledaj primjer Junusa ibn Mete koji
nije imao visoke stepene kao Musa. Naljutio je samo
jednom Allaha, nakon ga je Allah u stomaku
velike ribe i nije mu opratao kao Musau. Zato je uspio
onaj dobra djela pretegnu nad loim, te mu loa
djela biti oprotena zbog dobrih.'
Uslovi pokajanja od malih i velikih grijeha
Uslovi pokajanja od malih grijeha
Da bi nam mali grijesi bili oproteni, trebamo
praktikovati stvari:
1- Izbjegavanje velikih grijeha
Od Allahove milosti prema ljudima je i opratanje
malih grijeha pod uslovom da se klonimo velikih. Kae

95
(<Ako se budete klonili velikih grijeha koji su vam
zabranjenj, Mi preko manjih ispada vaih i
uvest vas u divno mjesto.)PJ
Rekao je Allahov
.",. . "". .} . , '
.c"-'
1
. u
1
n JI " l
1
" -
1
1
.ul.,oiZoOJJ . .
/ / /
/ .1
"' /.l / l l" l -:; _,,._.

/ / /
((]Jet dnevnih namaza, petak do petka i ramazan do
ramazana briu grijehe u tom vremenu, ako se
ne budu veliki grijesi.)/
2
)
2- Dobra djela
Onaj koji dobra djela mali gtijesi biti
oproteni. Primjer toga je namaz u dematu, jer taj namaz
brie male grijehe. Kae Allahov Poslanik
/ ". / ,.l " / ,.... ,, ,.
Jl 0)\.,al
/ / ? /
, ", "".",. ' . "

((Onaj ko lijepo uzme abdest za namaz, pa ode na
farz namaz i klanja ga s ljudima, JJi nekom skupinom, ili u
damijj, oprostit mu se mali grijesi. J
1
J
(l) En-Nisa ', 3 1.
(2) Biljei ga Muslim, poglavlje: tema: Pet dnevnih namaza i
petak do petka briu grijehe u tom vremenu, 3/470.
96
3- Donoenje istigfara
Ebu Hurejre od Allahovog Poslanika prenosi
predaju: (<Rob u6ni neld grijeh, pa kae: 'O moj Boe,
oprosti mi/' Onda Allah kae: 'Moj mb je grijeh i
zna da ima Gospodara koji oprata grijehe: pa mu opmsti
taj grijeh. Zatim ponovo taj mb grijeh, pa kae: 'O
moj Gospodaru, oprosti mi grijeh: na to Allah uzvrati
'Moj 1vb je grijel1 i zna da ima Gospodara koji
prata grijehe', pa mu oprosti Ponovo pogrijei i kae: 'O
moj Gospodaru, oprosti mi grijeh. ' Tada Allah odgovori:
'Moj mb je grijeh i zna da ima Gospodara koji
prata g1jehe: pa mu oprosti to oprostio
sam ti. '))'2) Tj. sve dok bude grijeio i kajao se zbog toga,
opratat ti.
4- Slavljenje i
je rekao: Ko izgovori:
.. .J .. " / ..
f Js- Y'J lu1 41.11
.. / /
" -

'La ilahe illallah vahdehu la erike leh, lehul mulku
v e l eh ul hamdu vehuve ala kulli ej' in kadir.'
'Nema boga osim Allaha jedinog, On nema druga.
Njemu pripada vlast i zahvala i On sve moe', sto puta u
jednom danu, imat nagradu kao da je oslobodio deset
robova, upisat mu se sto sevapa i izbrisati sto grijeha.
Taj dan ga to od ejtana sve dok ne
(I) Prethodno djelo.
(2) Prethodno djelo, poglavlje: Pokajanje, tema: Prihvatanje pokajanje
od grijeha, iako se ponove, 17/230.
97
niko nita bolje od njega, osim onog ko to
izgovori vie puta, a onaj ko kae:
'Subhanallahi v e bihamdihi'
'Slavljen neka je Allah Njemu pdpada hvala: u
jednom danu sto puta, obrisat mu se grijesi, pa makar ih
imao kao to more ima pjene.(I)
UslovipakajaJJja od velikih grijeha
1- Kajati se zbog grijeha
2- Istog momenta prekinuti s grijeenjem
3- odluka da se vie ne tom grijehu u

Od stvari koje upotpunjavaju tevbu i izvinjavanje
zbog grijeha. Ne mislimo ovdje na izvinjavanje kao u
parnicama prilikom da kae u
sebi, a i jezikom: 0 moj Boe, nemam opravdanja zbog
grijeha i zbog toga se izvinjavam. Ja nemam
da bih se spasio. Ja sam samo grijenik koji trai
oprost. O moj Boe, ja nemam opravdanja za
grijeh, oprost je potpuno Tvoje pravo, a ovo je moj
grijeh. Moe ga oprostiti, a ako ne oprosti, to je Tvoje
pravo. Ovo izvinjenje je priznavanje slabosti i
Na ovaj on priznaje da je rtva ejtanovih spletki i
prohtjeva koji ga navode na zlo. 0 Gospodaru,
ovo to sam to nisam da bih omalovaavao
( l ) Prethodno djelo, poglavlje: Pominjanje Allaha, dova, pokajanje i
traenje oprosta, tema: Vrijednost 'i) .U) 'i (nema boga
osim Allaha), (Slavlj en neka je Allah) i dove, 17/186.
98
Tvoje pravo, niti zato to Te ne poznajem, niti to
da sve vidi, Tvoju prijetnju ne zanemarujem.
Ovo je samo zato to su preovladale strasti, a ja nisam
imao snage da se branim od te bolesti. Nadam se Tvome
oprostu, oslanjam se na Tvoju milost, lijepo mislim o
Tebi, Tvoju plemenitost. Izuzetno si Blag i
obilno Milostiv. Obmanut sam. Prevarile su me strasti koje
me navode na zlo, a moje neznanje me potpomoglo u
tome. Ja ne mogu opstati na Pravom putu, osim Tvojom
Niko mi ne moe u pokoravanju Tebi,
osim Tvoja uputa. Treba izgovarati ovakve koje
sadre umiljavanje, poniznost i ovisnost o Allahu,
priznavanje slabosti i da je On jedini
zasluan da se oboava. Ovo upotpunjava pravo
pokajanje, a praktikuju ga samo otroumni, oni koji se
umiljavaju Allahu, a On voli kada Mu se rob umiljava.<
1
>
Ovi uslovi vrijede ako je grijeh Allaha i
Njegova roba. Ali, ako je grijeh i nepravda
nekom robu, onda se uz navedena tri uslova dodaju jo
dva:
4- Traenje halala i oduivanje kojem je
nanesena nepravda
To se uraditi tako to mu se vratiti njegovo
pravo, ili mu se zatraiti oprost nakon o
nepravdi koja mu je naneena, bilo da se radi o
materijalnoj ili tjelesnoj teti nacillJenoj njemu ili
njegovom nasljedniku, kao to nas je o tome obavijestio
Allahov u hadisu koji glasi:
(l) Vidi dj elo Tehzib medaridis-salikin, 124.
99
,. ,. "' ' o-::: ,. '"" oJ "'' ""
ji :r
/ / ///
/ ' -
) , ll ) l/ / ' l ')l '11 / ') '11 l //
.;J
/ / / ",.
(<Ako je neko nanio nepravdu svome bratu u imetku,
Ili neka to rijei prije nego vrijeme kada
biti dinara, niti dirhema, samo dobra i loa djela.)flJ
Ako nepravda bude nanesena putem klevetanja,
ogovaranja, ili napadanjem na da li se za tevbu
uslov ljava da se navede ta je da se zatrai
halal, i da se spomene kako mu je naruena ili se ne
uslovljava nita od toga, je dovoljna samo pokajanje?
Po tom pitanju su se islamski razili na tri
miljenja.
Zatim je Ibn El-Kajjim spomenuo kako imam afija,
Ehu Hanifa i Malik smatraju da je uslov da mora
navesti kojem je nanio nepravdu ta muje i
onda traiti da mu halali. Ovo miljenje je analogno
miljenju o tijela, ili nanoenju materijalne
tete. U ovom se mora navesti ta je
pa tek onda traiti halala, u protivnom slijedi
kisas (odmazda). Ibn Tejmije zastupa miljenje:
(l) Biljei ga Buharija u svome Sabihu, poglavlje: nasilja,
tema: Ko je nanio nekom nepravdu, pa muje eli
nadoknaditi, da li mora imenovati ta mu je 3/170. A
Buharijina verzija hadisa glasi: <<Ko je nepravdu nekom
u ili drugom, neka mu to odui jo danas, prije
nego ne budu vrijedili dinari niti dirhemi. Ako bude imao dobrih
dj ela, oduzet mu se shodno nepravdi . A ako ne
bude ima dobrih djela, onda se loa djela mazluma uzeti i
dodati nasilniku.
100
Da bi bilo oproteno zuluma, ne uslovljava se
da o tome obavijesti osobu kojoj je naruio ogovarao
je i sl., je dovoljno da se pokaj e svome Gospodaru. to
se onog kome je nanio zulum, ogovarao ga ili mu
naruio dovoljno je da u istom drutvu popravi sliku
o njemu i da istigfar za njega. A razlog to ne treba
imenovati ta mu je je to je u tome samo teta u
kojoj nema nikakve koristi, jer to samo tmnju
i razdor njima, nije bilo prije nego je to
Takve stvari Zakonodavac ne dozvoljava, a kamoli da ih

Razlika potvore i ogovaranja, s jedne strane, i
nanoenja materijalne ili tjelesne tete, s druge strane, je u
tome to u drugom osobi slijedi materijalna
satisfakcija, te kada o tome bude obavijetena, biti
duevno tavie, moda se i obraduje.
takav nije s osobom koj a sazna da joj je
kaljana ogovaranjem, i
potvaranjem.(I)
5- Postoji i peti uslov koji je bitan, a to je da se na
vrijeme tevba- pokajanje, jer se pokajanje ne prima
od koji je na samrtnoj postelji, niti se primiti
kada Sunce sa zapada, kada se uvjeri da nastupa
Sudnji dan. Kae
".-l."' ,.. .J "..1 / ,} .} :; ' , .J ' '
C1t
/ / / ? / / // /
' / .} ,_, ' / ' / / ' .J
/ ./
. . . w -' \............-
/ ." // / / / /
(l) Tehzib medaridis-salikin, 162-163.
101
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjerm"ka
.,. .... / ... ... .(. -:" .} ' ' .J .,. / ; ' / " ".
(J
... ... , /

"
(<Allah prima pokajanje samo od onih koji
kakvo djelo iz lakomislenosti i koji se ubrzo
pokaju. Njima Allah oprostit, a Allah sve zna i mudar
je. Uzaludno je kajanje omh koji cfjela, sve
dok im se ne priblii smrt pa onda govore: ((Sad se zaista
kajem!>> a i onima koji umru kao nevje111ici. Njima smo
bolnu patnju pripremili.>PJ
.. Allahov je rekao:
/ o / /.J ' ,
. ' -'t\.. l
.r . LJ:'"::
" " "
(<Allah prima pokajanje robu sve dok dua ne
do grla.(
2
J
Na dmgomje mjestu Vjerovjesnik rekao:
.} .} ' .J /
"'. \\ji f.",.. ,j, .. -'"'._#"'\ 1'111 f.", ...
'-!.T!' .J"t"ll oJ-i '.J"t" .ul
// . .,. .. / .. ... // . .. .,. /
.JO / ,. '
. 0:
((Uistinu Allah prua ruku da bi se pokajao onaj
ko je grijeio danju, i prua ruku danju da bi se pokajao
(l) En-Nisa ', 17-18.
(2) Hadis biljei Tinnizija u poglavlj u: Da'vat, tema: Traenje oprosta i
predaje o Allahovoj milosti prema robovima, 5/547. Tim1izi je
ocijenio ovaj hadis kao hasan-garib.
102
onaj ko je grijeio i tako sve dok Sunce ne sa
zapada.)PJ
Znakovi primljene tevbe
Pravo i iskreno pokajanje ima znakove od kojih su:
1- Da pokajnik bude nakon pokajanja bolji nego to
je bio prije toga
2- Da strah od kazne sve do smrti, sve dok ne
meleke koji mu govore:
.} .J .J -:; G / .J / .} / ""' /
.L--. l Jr. l.
"'{ :JI l lf" . . !JI.,.,.,..., :J ."
.. / / ,. /
Ne bojte se i ne alostite se, i radujte se De1metu
koji vam je Tada strah prestaje.
3- Da to vie bude skruen i ponizan pred
Allahom
Od stvari koje uslijede nakon prave tevbe je i
izuzetna skruenost koja obuzme srce. Ta skruenost je
posebna i na nju ne nita, niti je iko do grijenik
koji se kaje. To se ne moe ostvariti niti bilo
kakvom ljubavlju. Ta je stvar daleko iznad sveg
nabrojanog. Takvo srce se slomi i zadrhti pred
Gospodarom i kompletno je takvo. Ono je pred svojim
Gospodarom ponizno i skrueno. Allahu nije nita drae
od ove skruenosti, skromnosti, poniznosti i predanosti.
Tako ti Boga, ima li ljepih u ovoj situaciji od:
'Molim Te Tvojom a ja sam ponizan, smiluj
(l) Prenosi ga Muslim u svome Salulw, poglavlje: Pokajanje, tema:
Dova se prima iako se grij eh ponavlja, 17/231.
(2) Fussi!et, 30.
103
mi se! Molim Te Tvojom snagom, a ja sam slab i Tvojim
bogatstvom, a ja sam ovisan o Tebi, ova je moja kika
lana i grijena pred Tobom. Tvojih robova, osim mene,
ima mnogo, a ja nemam Gospodara osim Tebe. Nemam
sklonita niti spasa, osim kod Tebe. Traim od Tebe kao
sitni i jadni rob. Preklinjem Te poput skruenog i poniznog
roba. Prizivam Te poput preplaena i slijepa roba, onako
kako to onaj je glava klonula pred Tobom, onaj
ko Ti se pokorio htio to ili ne, onaj su se napunile
suzama zbog Tebe i se srce ponizilo pred Tobom. '
Ovakve i su od znakova ispravne tevbe.
Onaj ko u svom srcu ne potrebu za ovakvim
neka preispita svoju tevbu i popravi je, jer zaista je teko
pravu i iskrenu tevbu! S druge strane je lahko
tvrditi jezikom i prizivati tevbu potpunu
tevbu je jedna od najteih stvari za iskrenog roba, da nam
Allah podari snagu i
Omer ibn Zer je rekao: Svaka tuga osim
tuge pokajnika nad svojim grijesima.(Z)
4- Da se Zemlja grijeniku stijesni i suzi, te da u
svojoj dui osjeti tjeskobu sve dok se ne pokaje
Ovo nam Allahove o trojici koji su
izostali iza bitke na Tebuku pa im je Allah oprostio. Kae

104

(<A i onoj troJici koja su bila izostala, i to tek onda
kad im je zemlja, koliko god da je bila prostrana, postala
tijesna, i kad im se bilo stisnulo u duama njihovim, kada
su uvidjeli da nema od Allaha nego samo u Njega.
On je poslije i njima oprostio da bi se i kajali, jer
Allah, uistinu, prima pokajanje i Milostiv je.)PJ
5- Naputanje loeg drutva
Onaj ko tvrdi da se iskreno pokajao, a i dalje se drui
s loim drutvom, ne odvaja se od njega, moe biti jedan
od dvojice: laov u svojim tvrdnjama ili da njegove strasti
dominiraju njime i da ga vuku u loe drutvo.
naputanje loeg drutva je osnovna pretpostavka i
nunost u pokajanju.
ekik El-Belhi, Allah mu se smilovao, je rekao:
<<Znakovi pokajanja su: plakanje zbog provedenog
vremena u grijeenju, strah od ponovnog zapadanja u
grijeenje, izbjegavanje loeg drutva i pronalaenje
dobrog drutva.<
2
>
(l)Et-Tevbe, 11 8.
(2) Nuzhetul-fudala, 2/711 .
105
Pravila i napomene
1- Ko se iskreno pokaje njegova loa djela se
promjeniti u dobra
Uzvieni je rekao:
/ ' .} / ,_, / '/

// ,. / / / /
.}/ ' /

/
(<Ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra cfjela
Allah njihova djela u dobra promjeniti, a
Allah prata i Samilostan je.(J)
2- Naj bolja vrsta pokajanja je tevba nesuh
To j e pokajanj e od grijeha, i ponovno na
taj grijeh kao to se mlijeko ne u vime. Imam Ibn El-
Kajjim je spomenuo da tevba biva nesuh ako se ispune tri
uslova:
a) Da se tom tevbom obuhvate svi grijesi i da se pri
tom ne izostavi niti jedan grijeh.
b) odluka da se nikad vie ne ti grijesi.
e) Da se tevba od bilo kakve natruhe, tj . da se
pokaje iskreno zato to se eli pokajanje, a ne da se pokaje
kao neko ko eli da time ugled, funkciju,
vlast, snagu i imetak, ili da bi time stekao hvalu ljudi; ili
da bi na taj izbjegao njihovo i korenje; ili da
se ne bi okomili na njega ili da bi na taj
izbjegao bankrot, ili svoju slabost i sl. natruhe koje bi
naruile ispravnost i tevbe koja mora biti iskrena u
(l) El-Furkan, 70.
106
ime Allaha, a to je najpotpunija
pokajanja.(!)
.. ..
naJISpravmJa vrsta
3- se mora i pokajati zbog svih harama
Oko tih zabrana, a ima ih dvanaest vrsta, kme svi
veliki grijesi. Tih dvanaest vrsta je spomenuto u Allahovoj
knjizi, a to su: nevjerovanje, pripisivanje Allahu druga,
licemjerstvo, griJesenje, neposlunost, zlodjela,
neprijateljstvo, razvratnost, zli postupci, razuzdanost,
govor o Allahu bez znanja i puta kojim ne idu
vjemici.<
2
>
4- Najkorisnije i najbolje za roba je da se kloni i
pokaje od svih grijeha, velikih i malih
Moe se desiti da se kloni velikih grijeha, a
male i dalje nastavi Isto tako, moe se desiti da se
pokaj e od nekog velikog grijeha, ili vie njih, ali da
i dalje druge velike grijehe za koje nije donio tevbu.
Kao to se moe desiti da se pokaj e od malih grijeha, a
velike nastavi Sve ovo se moe desiti, a
Allah je i On nam je oslonac.
5- Ima ljudi koji se ne mogu pokajati od grijeha, i
pored toga to priznaju da je tevba jako bitna, ali se ne
mogu suzdrati od grijeha zbog preovladavanja strasti u
njima. Takvima je jedini i put da poslije svakog
loeg djela, po jedno dobro djelo. Za takve Allah
kae:
( l) Tehzib medaridis-sa1ikin, 178-179.
107
((. . . i koji su djela dobra s drugim koja su va
njima moe Allah oprostiti. .. )flJ Moda
takvom Allah olakati put do tevbe zbog njegovog
ustrajanja na dobrih djela nakon loih. A ako se i
ne pokaje do svoje smrti, moda njegova dobra djela na
Sudnjem danu na vagi pretegnuti loa, pa Allahovom
bude spaen, a u protivnom bi bio u jako
nezavidnoj situaciji.
6- Onaj ko eli tevbu, mora se kloniti loeg
drutva i to iz dva razloga:
a) Zato to ga takvo drutvo poticati na
neposlunost, na grijeenje i buditi u njemu elju
za tim.
b) Zato to je u izbjegavanju takvog drutva dokaz
iskrenosti njegove namjere u tevbi i usmjeravanje ka
Allahu. kako bi mogao tvrditi da je doao tevbe, a i
dalje grijei i drui se s takvim drutvom. O tome smo

7- Kae pisac djela <<El-Qamus: 'et-tevbe' u
Kur'anu j e pomenuta u tri konteksta:
a) u prelaenj e preko pogreke, to se
moe razumjeti ako je upotrijebljen prijedlog na, (ala)

(<Pa vam je oprosti0)/
2
) ili u drugom ajetu:
((Oprata vam)), (I) ili:
(l) Et-Tevbe, 102.
(2) El-Bekare, 54.
108
-' , .1

<<Allah oprata onom kome On

b) u Tada se upotrebljava
prijedlog <<ka (ila). U tom kontekstu kae:
.1

/
'T' b. , (3)
<<. . . 1 e 1 se vracan1 . .. ,
" " ""
A 'CC.: t'JI l -' }...
"' r .J r
<< .. . zato se Stvon"telju svome . . , {
4
)
<< ... vratite se Allahu . . . >l
5
J
e) U kajanja i tugovanja zbog pogreke.
Tada se ne upotrebljava prijedlog <<ka niti na. Kae

' '
<(
samo omma koji se pokaju 1
poprave .. . >l6J
,} / / ,} J ,.
A .(\" " '-' . \:,}...
"' r .r.>-""' 0; r
Pa ako se pokajete, to je za vas bolje . . . (I)
(l) Alu- 'ln1ran, 128.
(2) Et-Tevbe, 15.
(3) El-'Araf, 143.
(4) El-Bekare, 54.
(5) En-Nur, 30.
(6) El-Bekare, 160.
109
8- Allah oprata svakom iskrenom pokajniku i on
biti kazne, ako se pokaje prije nego
to sazna vladar, osim vrsta:
a) Sihirbazi, zato to je sihir kufr- nevjerstvo i zato
to u pokajanje sihirbaza i njihov prestanak s tim fesadom
nikad ne moemo biti sigurni.
b) Onaj ko Vjerovjesnika, a j e
musliman, ubija se.
e) Bezbonik, ili ateista za kojeg ne postoji prava
vjera koja ima prednost nad drugom. On ne uzima ni jednu
vjeru za svoju, a u svemu tome sebe smatra za muslimana.
d) Rafidija koji proklinje i ashabe. Ovo je po
Ebu Hanifinom miljenju.<
2
)
Pokajanje od nabrojanih vrsta ljudi se ne prima na
dunjaluku, nego se ubijaju! A ono to je nj ih i
Gospodara je druga stvar, jer Allah zna ta je u njihovim
srcima i zna da li je iskrena tevba ili ne i na Sudnjem danu
se odnositi prema njima onako kako su bili iskreni prije
smrti.
(l) Jtbafus-sadetil-muttekin, l 0/812-813. Ovo je uzeto iz djela
Besa'irut-temJizod Fejruz Abadija.
(2) Ailkamut-tevbe, od pisca ejha Abdulganija En-Nabulusija, 94-98.
110
nekih pokajnika
1- Pokajanje kojije ubio 99 osoba
Ebu Seid El-Hudri da je Allahov Poslanik

Jj j Jw Js-
/ ? ,. /
' / ".. ,. ,. ' 1- / ""' / / //
Js- :r J\ .... :Jw
/ ./ "' //
:;.J ,ri :Jw Jj j Jw
1- "' 1-/
/ // ..:. / "'' '
'lJ r;:.kl 4\; lu 1:6" JP) Jl
/ / 1- ///;'
"" .. ,. " ,".. . ,. "" ' / ,.
=;...
' ., -'"" "" /

"' ,. "" /
.. ,. 1- ' ' ,} ,,. '
J-Ir tJ J ,JW lu1 Jl--F r-6:-
,. / ;'// "" /
. ) .. _... / ..
:Jw if-;1 o_-oo r-"t\J
/ ; l/ ,.
...... // .. .. " / "" ; / " J.
'll Jl J;l \?.w J;l
/ ""/ ,. / ",.;-
",

; ;
111
(<Davno prije vas bio je jed811 koji je ubio 99
osoba, pa je updao za na svijetu, te su
ga uputJJj na jednog rahiba (isposmka). On ode do
spomenutog rabiba i kae mu da je ubio 99 osoba, pa ga
onda upita, da Jj za njega ima oprosta kod Allaha
to mu rahib da za njega nema oprosta. se na to
podje j ubi i rah1ba kojjmje napunio sto{jnu ub.ijenih.
Zat1in je ponovo up1"tao za na
sv.ijetu, pa ga uputie na jednog kome je on
otiao i da je ubio sto osoba, a zatJin ga upitao da
Jj za njega takvog ima tevbe? mu na to
'Svakako, ko te da u6ni tevbu?! Jdj u tu i tu
zemlju, u njoj stanuju ljudi koji 1sh.c:no Allahu robuju, pa
im se i ti prklrui u njihovom robovanju, i nipoto se ne
u svoju sredinu, jer je ona pokvarena. '
se uputi ka toj zemlji, ali ga negdje na pola
puta zadesi smrt. Oko njega nastade spor meleka
milosti i meleka Meleki milosti rekoe: 'On je
doao kao pokajnik od grijeha i srcem svojim okrenut
prema Allahu. ' Meleki rekoe: 'On nikada n.ije
nijedno dobro djelo. ' Tada melekima stie jedan
drugi melek u ljudskom liku koga oni uzee za sud.iju koji
lin presuditi Melek sudija im 'Izmjerite rastojanje
jednog i drugog mjesta pa kojem od nJih bude blii
njemu i pripada. ' Meleki izmjerie rastoj811je i ustanovie
da je blii zemlji kojoj je bio krenuo, te ga uzee meleki
rahmeta. '>flJ
(l) Et-tergibu vet-terhib, 4/101-102. Rekao je hafiz El-Munziri:
Biljei ga Buharija, Muslim i Ibn Made
112
,
2- Pokajanje Maiza ibn Malika
Burejde rekao:
:Jw Jl t; o'.N:J d'
" .. / ". ",
J " "'"" ,, .... " "
, l :Jw 1 J'k
*"' L,. "' "' "'"' \..,---" .. """'
"' ,, J "' "'
1 Jw 1 4)'1:' :Jw
J \ "' "' "' J
,.i.I\IJ_,....,.J :Jw :J\,;
"' "' "' "' L,..
,;1' .... ) J "'
:Jw J li
"' "' "' / /
"' :: l" / J "'"'
JI ' ' 'l J i ' ' \_ c;"-t JJ i l J J ' Ji - .:\\ '
w .... llllJ .ul IY"'.J "-' 'df ,y
1- "' ,. "". "' "' "
J "' "' ",.., ? '

/' ? "' "' "' "'
-.J "'"' "' '"' " ,,
Jli :Jw
"' "' "'" / // "
.. "' " / ., / "' 11 )" / ' /
'f\.. ::,. \.. JI:; .J .Ml
#/ "' / / //
.} / ' 1)1)
:J \j \
'"' / .J "' / J J "'
:Jw
, , ,
/ ""' J / ' J
i*: .Ml :o -:u1 Jw . _rW
"' lo / , *" /
<<Maiz bin Malik je doao Poslaniku i rekao: ' O
Boiji Poslani me!' 'ta je s tobom, trai oprost
113
od A/laba i Njemu se obrati: mu. Otiao je nedaleko,
zatim se vratio i .rekao: 'O Boiji me!'
'ta je s tobom, trai oprost od A/laba i Njemu se obrati:
ponovi mu Allahov Ponovo je krenuo, vratio
se i ponovio: 'O Boiji me!' Zatim mu je
Vjerovjesnik ponovio iste Pa kad je doao
put, Allahov Poslanik ga je zapitao: 'A od da te
o6stim?' 'Od zinaluka', Zatim upita: 'Da
on nije lud?' Na to su mu odgovorili da nije lud, pa
'Da nije pio a/kobo/?' Nakon je ustao jedan
pomirisao ga, ali nije osjetio miris alkohola. Tada Allahov
ustade pa upita: 'Da Jj si po6nio zinaluk?{JJ
'Da', odgovori. Zatim je Vjerovjesnik naredio da ga
kamenuju. Ljudi su se u tome podjelili u dvije skupine,
skupina koja je govorila: 'Propao je, njegov grijeh ga je
unitio', i druga skupina koja je govorila: 'Nema boljeg
pokajanja od tevbe Maiza, on je doao Poslaniku stavio
svoju ruku u njegovu i rekao: 'Ubij me kamenjem
(kamenuj me).' l tako je to potrajalo dva-tri dana. Zatim je
doao Allahov Poslanik a oni su sjedili. Nazvao j e
selam, sjeo i rekao: 'Mo/j te za oprost Maizu bin Maliku'
'Da Allah oprosti Maiz bin Maliku', rekoe. Pa im
Allahov Poslanik 'Pokajao se tako da kada bi se
njegova tevba podjeli/a na jedan narod, b1la bi im
dovoljna. '>l
2
J
(l) U Buharijinoj predaji stoji daje bio oenjen.
(2) Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje: Propisi o
kaznama, tema: ta ako prizna da je
zinaluk? 11/345.
114
3- Pokajanje El-Gamidije
Prenosi se od Burejde je rekao:
"' ". """ .. "" ..1 ",lJ
l)1 :J t; ,y-
".,. A" / / /
/ /
/ } / .. ,.. .J , \ , J / "."'" / ..
1...5
""/ // - /
/// ".. "'"'"' /'}
LJJ \.:}:J t; 1 fl..! J1
. .
".". / / ""' /
' "' ,,.. -'" /
:J t; . ' \:U. j
.. .. .. .
/ "," / / / / / /
/ / ,".",. o / lJ
'" ""tt" "' ..
l :u. ,_;.;.. t; l t..k; LJJ
.. .. .. .. .. .. .
/ / / "'"' / /
/ j ' / :; // .J
;.;.:, J1 e !i..(;_, ,t.:k;
/ / // / ? /
/ ) / -:
;.:;, J."))\.;. J-;.) d81 .r1
? / /
/ \ ) / / / / }; / :
:Jw 0 , Js-
/ .J/ lJ / lJ; .. /

. . . . .. .. ..
/ ? / "" / /
/ .. } .. )
..(;_, Jw
/ ,. ,. / ?
' / .. J ? ,
:Jw
/ ,. ,. " / ,. /
.. ' .. ,. / ... ? "'
e: J' .lt l . :: / l l ::.\ . ..... / / / l ...
Uu ;,JJ 1,) i..J.).:>;_J If'-'
/ / / / /
Dola je El-Gamidija i rekla: 'O Allahov
sam zinaluk, me.' Vratio ju je, pa je dola
sutradan i rekla: 'O Allahov zato me odbija?
115
Moda me odbija kao i Maiza. Tako mi Allaha ja sam
trudna. ' 'Idi dok se ne porodi: joj. Kad se porodila, .
dola je sa djetetom umotanim u neku krpu, pa mu
'Evo ga, porodila sam se.' 'Idi i doji ga sve dok se ne
odvi/me,' Kada ga je odvikla od mlijeka, dola je s
djetetom koje je nosilo koricu hljeba u rukama, pa mu
'Evo, o Allahov ne doji vie, jede
hranu.' Dodala je dijete nekom od muslimana, a zatim je
da se iskopa rupa do njenih grudi, te je ljudima
da je kamenuju i kamenovae je. Doao je Halid
ibn El-Velid, uzeo kamen i pogodio je u glavu, pa joj krv
pljusnu do njegovog lica, nakon ju je Halid
povrijedio. to Allahov Poslanik obrati mu se
'Tako mi Onoga u je mei moja dua,
pokajala se takvom tevbon1 da kada bi se onaj ko
bespravno uzima dadbine i poreze pokajao takvom
tevbom, bilo bi mu oproteno. '))
U nekim predajama stoji: .. . a zatim joj je klanjana
denaza, pa Omer: 'Zar joj klanjati o Allahov
a zinaluk je Poslanik mu
'Pokajala se takvom tevbom da kada bi se podjelilo na
sedamdeset Medinelija bilo bi im dovoljno. Zar je mogla
bolju tevbu od rtvovanja svoga ivota u ime Allaha
na tomputu?'>flJ
4- Tevba Kjaba ibn
Njegova je poticajna i uzviena. Prenijet je
kompletnu zato to je prepuna pouka.
(l) Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje: Propisi o
kaznama, tema: Ako prizna da je
zinaluk? 111347.
116
(,Y, l;
"" ? ". , ? ,
... " '" " .. "" "' "'
t-' '.JJ:. ;_,_:J; Ji .:,y..
; ." " -"" "'
-', .1 ' ) '
tf-
/ /
'"" ; """"'; "
Js- ;.s, Js-
" " "' " ,",. "'"'
",.,.. .. .
1.)"81

, "' # "" " " "'
"" .}/ ., " '" /
.w :fir .:,y..
.. " , " / , "
/ "' " ' ' . "' "' " ,, l
J..
. .
" , " """
' .J ) ""
\ L' .. ' '-\ . :..1\ .ll \ ,,, l -:. "1-\
y> !.Jr' .J .... ,;_,y.. dMI .. Lr.-'-'.J
. . .
? " " " " ;
? .. " '" "' " "' ,,
l .\1 ,\ o/ 1':' ... \
r" )"' . '.) '.J /. !JL""
t ' .. " "" " '"'
.Jr ,r.-_,y.. yi
" "' / " "" "' , / ,
" ' ." "' ,

"" , "'" "" / "'
"' ' / ' ' ..... .... -:. .J .J ./'"' '

/ / /
"' // ' .. J " .. , ' J
_:,;;;.;
/ /
117
". ' "' .... .J ".... ?

.., {-/,J J' ",","'""
ill \ J_,-_;
... / ... / ... ;'/
' .... / /
t-' :;;} 4$j\p;::,.
' ' '
".J ' ". ... / / ... {"" ". . / " " ... / / "
Y ::;; J}JI
.,. ... / ...
.J ' / ... ....

.J 1- o ' "' / .,
'11 Ji
. -
... / ... / /
? // .J J'
r;JI y._, ,Jw t-'
/ / ... ". ...
/ -J "" /' / /
.::.. J\:; Jd \.. :.!l_;
/ / / ? ? /
/ 1.) ' ,} ... /
br, \.. Jw :by
.. . . .. .
/ / ? / /
" / ' ' ... / ' '
.!3 illi '114s- ,illi
/ / / ;
/ ///;' /.} .} ) .:,
_". :f :!3 Jw
... / //
/ ' / ;' ,..,..".

... ; / / / //
/ ' "'"' -J /
)A; illi Jw
. .
? / / ... / ?
... " / ... ' ) '" / ," ... , ' / / . /
if1 J;;r, '0
118
.........
.........
\0
C. ' \; '' ' t!..! ' ,_ ,<;_. 'i"' ' - ' 'C
e___ "
'P'
- '
\ loe!. \ s.- \ l 1" \ .t__. \
.... '-.; l:::-"- C- '\ . ,, '\ '\ (...' -.,.. '
.. \ \ ... \ " l. \;:;
,<;_ ' ' l " .( s.- ,r b" ' L . t;:"., . '
\ t <:. ' \ \ l!... "1... .ll t .
'E- '-. r ' \ ,._ ' , t' "' ' ' o _
C\ \ ' ' '--'! -\\ \ r ,.., ' ,. ' ' \ r
t; , o ... , , , , r, , - .
C'" , t . (" , - e.., r; , l ... ,. e- " "' ,
, l. - r' ' r. ' e- ' .'l.' t;; ... , L'., ') -
.._ t" V ' C- ' e ' C- '
. ' " r , , -a ' ' G: ... 1 t' " 1 , . .. \i
\ \ ,.. - \ l; '"' \ \..: \ t" t
'U \o. 'fco '-
\ \, - D 01 '- l, e-- \ \, \ ... \ Q e. \
' '-'" , Q r_. o ...
8' , fi: f," ,1'= \>::-
,C:.
.'1: \
t:.- v \ \ . . ' . ' ' \ ' ' . .. \ '
\ r. ,, . f;; -: v v \ \ (;._
- ,r e.. '(;,_ . ' e- ' '1 ' '"- . ' .f' .-::: ' '
r. '>-- , L e. - ,
' 1 e.- \; ' ' ' -0 ( ' (;i ' .. - ' - (;,_ ' '
' ' o r C.. ' _:..,.,
C- <. ,.., '- \ /\ _ ,., ' ll e\.
v- \..: Cl\ r: l=-, k" , - .f. , r....
\ L: C- ' \ ' ' ,. co ' '
l. \ (;i [' \ \ \ "''
\ . \; \ \ '\ -, \ f2\ (;i \
\ ;., _ \ \ ,.. - \e__ (. C- 1\ \ \ ili.> - -'

' '& t ' ' !:' e.... , , e *' V r.
.. ' - ' _,., _"., ' ' ' \\. \ '- '
t'" . e.=., , e... e f > , - , , ..
e
... ,.. _ ... , (;i 1 ,. } '{e- C \..: '
l:::.' t.!:. '- \ ct!.> o
' ' . ,.. - \; ' ' ... ; .._ ' ' - ,r
' \ 't. ' ' 1111 ' \ \ '- ' l.: ' \ "'
1' 1>' \ :-" \\ \ \ [: .?\, \ . q' \ "''
- ac.. \ _,., . ,, '- 't."" \
\ . '- \ .. \ . \ ... "''- . ... '-
' l; ,,e.. .1'\. t;_, \
'J. '\ l t -' Q. , r ...
\ .. ... 1' ,' -
. . \ (;,_ ., ' ' . \ - . ] . . ,..... "''
, ' __:..., ' , ' .' '' ' t , . '"" L ' '
' \ \ ''"' Cio \ ""
'\ .t." t t _:.., . ' r 1,, , \; \ '\;' t ' t (;i "' '
()

....
o
OQ

s
"'
....
n<

s
cr

rD
rt
s
P>
"" "' " "' " ... .... ' ....
J.,.... J J1 \.>.,. ,!11::1c.
, , , "'
.. .. ""' "'
ill l J.,.... \A.i.:.....\ (" ..w 4
:Jl
". ". ", "' ' ,,., .J ,,
'r =!Jll =Jl
", .. ..", .. ""
"" "' t I.J "" l "" ""
:&Jl W.j;d
""' , "' "" "'
"
l_,.{j.j :Jl ,f)J.'J ;y :\,)l
.. . .. . .
"" """" ""' ," ""
",", ,
:Jl :Jl .
"""' "' "' "'
"' "' .J "'
J
\0:. 'J .... , , l..\ (,/ \ ll !)\!';& l
: " tA..:.S- cr cr ....,)1\N w.)/0 U:--- atiJ !Jf.J

' .} "'l ) ' .} "' ... ,, "'
n. n.\ r .. Vo 11 tr , ..
!J
"' "' "'"'
"' , """' ' .J , .1!""
j_,...J. JIJ j
.. .. .. - ..
"' "" "'"' "'
. " .} , ,", "' . '"' .} ,.,"."

, "' "' ",.""' "' "' "'' "'
"' .1 "',, , , "' "' " l '"' "' "' , .} " "'
'Jl ')b JS- \;)
.... , , , , "" "'
120
;l' ;l' //;'' ",
:'.':.: P.- :r Js:. \k JS- :;;_;;i
",." ;l' "' .. " .,. ,
' , . ""' "
;,; \... Y'.J u d.\
,. "' .. "" .. ,. "'
J Y.
, , ,

J
" " . , l 'll "" , l l l l , : .t l 'l l " t. . ,. l ''l
,Y :l)_,..., oU.I..V.II i\.UZJII i,).J lfi\..o;..) r,T ,Y ,) oU.I..V.
". .,. .. . - . .. ..
"' ", , "' " ;l' ;l' "'
J1 J1 ;J :J l; JS-
" ", l" " ;l' ? "' "' 'l
""' " . ".,. "'"' "' ,} "' "'
\...\
, , ,
,} , ' ,} ' "' "'
l::,Q.: ').J
"' , ",. ,
,} "'
\ . . . . ' '' V. "''\ \."'..\. JI-:.
't'! .ff- 't'! "::-' ,y JJ> .J : .... ';J : "
,} '"' /
t3 J,.....) J,.....) : .. 0--
"' "' .. ,
" ,} ..... "' l,}/ N / / / / / l ;l'
r' :Jl; J;.:u t3 :Jw
, "' "' , ",.
"' "' ' ," "' , ' .J
J1 :Jl; \f;J:.I J,') :Jl;
. .. . .
, ,, "' ". "' ,
.J, ' .} "' ' ' "
=J,r;'l l;
121
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjermK.a
",.. , ,.. .... -t ,.
J_,...,..> $ -0.11 J).U. :J t; . 1.:u.
,.. .".
."",. ,,..,/ "'{ /
2 (::1 J).U. lu1
,} / / ' ,.. '
lJ L. lu l_,_, J1 j.(;.. #w L. lu \J
.... .. .. . ...
,. / // ". ,.. ,..
I.:U. J106'l. o;i::,.. 06'
". / / // /
" ".,. " ' / .. :,.,. / "
:w -0.11 J_,....,.) Jw :J t;
,.. ,.. ,.. ,.. .. ,.. .. ,..
' / :/ " ,} ' .... " -t "'
l._,$ -0.11 j_,...,..> :J t; . J. J).U.
/ / ,.. / ,..
' ,..,.. ." ," ,", .}
:Jt;
.. .. ....
/ ,.. ,.. ,,.
' ,} ,.. ". / // ,..
:J\:;.
/ ,.. "..
\\;.. 0 ci N'. 1<". /
t.r '-'"* . . d . .1f"" t.r C .r:-
,. ,.. ,.. /
/ / / / '"" ,.. / ,.. J "..,., '
Js. Js. \:... lul J\:l..l
;. .. .... " .. .. / /
Js- d)
,} - / / ' // {.
j_,...., .J :J\:; ::.;,h dl\..
,.. /
/
/ ,". ." / /
8_,A[dWI lu1 ;;..w1 lu1
/ / / / ,
122
"'o "' ,.
.. w; djt
, "" J ....... " / /
\.. iJ J';::/
. .. ... .. ..
/ "" "'"' / / / """
/ -:",", / /// ,,." / J "'"" / ,.
.. !J
.. ,. / / /
/ / / J J J JJ -: /

. .. . . .. ..
/ / / ,. / / ""'
..1 J ..... // / J
rw ,;fWI
/ / ; / /
/ o 'l) ,. /
' ""'
:Jti rr; \..ill \J
// / / / /
/ ' " '"" /
W:,
/ / /
A'"'-' "" " "-'J -' "
:Jti
/ / / ,. /
' . ' " ' ; / .. .,
ill\ 0-- J.,') :Jw 0-- rl ,il\\ 0--1
,. // / / ,, / / // /
/ / J /'t" ,. / ' J
:J ti . ;:; _r.. ill\
? ,. / /
/ ,.," 'J / /
0-- ill\ w:, :J\:;
.. ",.. / / / .. ,... .. . ;
/ J / / ?/ / "
Jw .
/ , 'J / ,.
J
t; /1 0/ "\j J ti
0
1) 0/
0
/}o /
0
O/
(.$ d. y.:> _,., u-'
. .. .. .. .
" / ,. l /
" / / o; -:: .... , / ' /
'11 ') 0-- ill\
.. . . .. ""
/ / ,. / / / / / / / //
123
' ",. "'" "'
:Jt; 1
// "'"' " ,. "' "'
\ -', ' "' ' . " \ """ J
illi J1A illi
.. ",. / .. ",. "' "' "' "'
' .. ' '-' J l< ' " "' ,.
}.;.)'i J!J if-" J1 ill\ J.?.J
.. "" .. .
"' "' ", "'
, J "' "'"' .1 "' "", .J "' "'
JS- J}t\; :JI,;
"" "" . "' ""
"' "' "' "'
.1.1 .} _, t
;y
." "' " "' ,. , "' "' "'"'
t: J ' " ' "' ' "' "' .1 "'
JS-J Z1 r; :,.)
"' " ,. "" "'"' "' "' , # ,
"' ' "'
... r+)C.
"' "' " "'
.} .. .1.1 "' ,, ' J.
ri JI,;
"' ",., "'
"' ,", , ' .... , . . / . / "'
J..,.... J :r illi JI:.V. 1.; e :r ;_;s.
.. ", / "' .. , "" "' ", .. , "' . ", "' ",.
, / ' "' , -l" J "' )/ "'
'i
"' "' / "'
/ .1 , .... / J , ' .1 .J, ' , "' "' "' ';
:il!IJ\,;J
// ", "/ , / "" /
' .J"' t ' J "'"' .1 .}
.... ........
.... l ....
.
,. , "' , / /
" ",, "' ,. , / J ,} "' ,}
JI,;
," / " / "' / /
\ .1 / / .. .. '"' / "'
r':;. 1:.A}.;:.
124
", / : / -;. ' .1 ' " / "",,. / _,",.
-.;, J> (J ;J
", // : / .1 ' / ' , -', / ; / "
...
/ ,. / ".
// / / "" ) '/ ' ,..,
J:W.IJ j-
/,/ /;' / ",
Kjab ibn Malik je rekao: Nisam izostao iza
Poslanika niti u jednoj bici koju je predvodio, osim bitke
na Tebuku. Pored toga, nisam u bici na Bedru,
ali Poslanik nije korio nikog ko je izostao iz te bitke.
Allahov Poslanik je izaao s muslimanima koji su
eljeli kurejijsku karavanu, pa je Allah dao tako da su se
sukobile dvije strane ne Isto tako, prisustvovao
sam s Poslanikom u Akabe, kada smo se
zavjetovali na islam i to mi je drae nego Bedr, iako je
Bedr ljudima poznatiji.
Moja situacija kada sam izostao iza bitke na Tebuku
je bila Nisam nikad bio i spremniji kao tada
kada sam izostao iza te bitke. Tako mi Allaha, nikad prije
nisam pripremio dvije jahalice, a za tu bitku sam ih
spremio. Allahov Poslanik se sukobio s neprijateljima po
jakoj a i preao je jako dug i naporan put.
Sukobio se s velikim brojem neprijatelja. To je
muslimanima bilo jasno, te su se spremili za tu bitku to
bolje. Allahov Poslanik .$ im se obratio kako je htio
povodom bitke. Bilo je jako mnogo muslimana, ali ih je
slabo ta moglo ujediniti . Dalje produava Kjab svoju
Ako bi neko htio izostati iza bitke, sakrio bi se
125
mislivi da se primjetiti, ali bi u takvim
dolazili ajeti od Allaha koji bi to otro
Ta bitka se dogodila u vrijeme kada su plodovi
sazrijevali i kada je hlad bio obilan, a to je mene mnogo
Allahov Poslanik i muslimani su se spremali za
tu bitku, pa sam i ja ujutro poranio da se pripremim.
Vratim se ne uradivi nita, ali u sebi govorim: 'Mogu ja
to ako elim.' I tako se to deavalo u meni, sve dok ljudi
nisu stvarno i ozbiljno prili tom pripremanju. Krenuo je
Poslanik bitku i muslimani sa njim, a ja nisam nita
od svojih stvari pripremio, otiao sam do i vratio se,
ali opet bezuspjeno. I tako se to oduila, sve dok ljudi
nisu pourili u borbu. Kucnuo je kada je bitka trebala
pa sam pomislio da bi ih mogao kamo
da sam to ali nije bilo Kada sam izaao
nakon odlaska Poslanika ljude, bilo mi je jako
ao kada sam uvidio da nemam nikog na kog bi se ugledao
kad je u pitanju izostanak iza bitke, osim onih koji su
optueni kao licemjeri, ili onih koji imaju erijatsko
opravdanje da ostanu, poput
Poslanik me se nije sjetio sve dok nije doao do
Tebuka. Sjedio je ljudima pa 'ta je sa Kjab
ibn Ma!Jkom?' Jedan od plemena Benu Seleme 'O
Allahov ga je njegov i njegova
zadivljenost sobom.' Tad mu Muaz ibn Debel uzvrati
'Runo o njemu, tako mi Allaha, o Boiji
od njega smo samo dobro vidjeli.' Nakon toga
se uutio Poslanik if!;.
I dok je tako sjedio, ugledao je u daljini u
bijelom, pa 'Budi Ebu Hajseme! ' Kad stvarno se
ukaza Ebu Haj seme, ensarija kojem je Allahov
126
udjelio sadaku, pregrt hurmi nakon su mu munafici
prigovarali.
Kae Kjab ibn Malik: Kada mi je dola vijest da je
Allahov Poslanik krenuo sa borcima prema Tebuku,
obuzela me panika i briga. sam smiljati lai, kako
da sutra izbjegnem njegov gnjev i ljutnju? U tom sam se
potpomagao sa svakim iz svoje familije koji su imali neki
prijedlog.
Kada mi je 'Allahov Poslanik se
svaka la i prevara je tako da sam shvatio da mu
nita slagati i da mi nema spasa. sam
se na iskrenost.
Doao je Poslanik a imao je da kada se
vrati s puta, prvo ode u damiju, klanja dva rekata, a zatim
sjedne s narodom. Kada je to doli su oni koji su
izostali iza bitke i donositi kojekakva opravdanja
se na iskrenost svojih Bilo ih je
osamdeset i neto. Poslanik je prihvatio njihova
opravdanja po vanjtini, po onom to Zakleli
su mu se na vjemost, a on je molio za njihov oprost.
Njihovu intimu i tajnost je ostavio Allahu. I tako dok nije
doao red na mene. Kada sam nazvao selam, osmjehnuo
mi se, ali u tom osmjehu je bilo gnjeva, a zatim mi
' Priao sam mu i sjeo pred njega, pa mi
'Zato si ostao? Zar nisi kupio jaha/ice?' Rekao sam: 'O
Allahov da sam pred bilo kim na dunjaluku,
vidio bi da bih pronaao neko opravdanje i ne bi se
naljutio na mene. U raspravi izgledam ubjedljivo i
dominantno. Ali ja znam, tako mi Allaha, da ako ti budem
iznio la s kojom se pomiriti i u koju povjerovati,
mogao bi Allah dati pa da se naljuti na mene. A ako ti
127
budem istinu, ljut na mene, ali na taj
biti pred Allahom. Tako mi Allaha, ja nemam
opravdanog razloga. Tako mi Allaha, nikad nisam bio
i spremniji za borbu kao tad kada sam izostao.' Tada
Allahov Poslanik 'to se ovo& istinu je rekao.
Ustani i idi dok ti Allah ne presudi u ovome. 'Ustao sam, a
za mnom su nahrnuli ljudi iz plemena Benu Seleme
slijedivi me. Rekli su mi: 'Tako nam Allaha, ne znamo da
si ikad neki grijeh do ovog sada. Zar nisi mogao
da navede neki razlog Poslaniku kao i ostali? Tvoje
grijehe bi saprao Poslanikov istigfar za tebe.' I tako su
nastavili da sam poelio vratiti se Poslaniku i kazati da
sam slagao. Tada sam upitao: 'Da li je iko postupio kao
ja?' 'Da, su to jo dvojica. Rekli su isto to i ti i
im je isto kao i tebi', rekoe. 'Ko su ta
dvojica?', upitah. 'Mirare ibn Rebia El-Amiri i Hilal ibn
Umejje El-Vakifi', odgovorie. Rekao sam sebi:
'Spomenuli su mi dva pobonjaka koji su u
bici na Bedru, ljudi od ugleda. Zato sam nastavio svojim
putem.'
Allahov Poslanik je zabranio ljudima da
komuniciraju s nama trojicom, svih ostalih koji su
izostali iza bitke. Ljudi su nas izbjegavali. Svi su
promijenili odnos prema nama, tako da i zemlja nije vie
bila to to je. Tako je potrajalo pedeset
Moja dva prijatelja su se umirili, zavukli u svoje
i plakali. A ja, ja sam izlazio ljude. Iao sam u
damiju obavljati namaz u dematu, etao po ali
niko da progovori sa mnom. kod Poslanika
nazovem mu selam dok bi sjedio na svom mjestu nakon
namaza, pa kaem sebi: 'Da li je pomakao usne
128
selam, ili nije?' Zatim bih klanjao blizu njega,
krao bih mu. pogled. Kada bih klanjati, pogledao bi
u mene, a kada bih se okrenuo prema njemu, okrenuo bi
glavu od mene.
Kada mi se oduljio taj period u kom sam bio i
od svih, doao sam i propeo se na zid Ebu
Katade, moga i meni najdrae osobe. Nazvao
sam mu selam, ali, tako mi Allaha, nije mi uzvratio selam.
Rekao sam mu: 'O Ebu Katade, tako ti Allaha, reci mi
volim li ja Allaha i Njegova Poslanika?' Preutio je.
Vratio sam se ponovo, zakleo ga Allahom i pitao ga, ali je
preutio. I opet sam sc vratio, zakleo ga Allahom i pitao ga
isto, pa mi 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.'
su mi zasuzile, vratio sam se i preao preko zida. I
tako dok sam hodao kroz medinske sokake, kad jedan
strani zemljoradnik iz ama, koji je doao prodavati hranu
u ' Ko mi pokazati gdje je Kab ibn
Malik?' I ljudi upirati prstom u mene, sve dok mi
ne Dao mi je pismo od kralja Gasana. Bio sam
pismen, pa sam to pismo u kom se nalazi: ' . ..
smo vijest da te je tvoj prijatelj napustio i odbacio, ali
te Allah nije stvorio u pustoj niti bez cilja. Istina je s
nama, mi te utjeiti ... ' Kada sam to rekao
sam sebi: 'Ovo je isto jedan u nizu belaja i Uzeo
sam pismo, stavio ga u i zapalio.
Kada je prolo dana od cjelokupnih pedeset
i kada je Objava dolazila, doao mi je izaslanik
Allahovo g Poslanika i rekao: 'Allahov Poslanik ti
da se odvoji od svoje ene.' 'Da joj dam razvod,
ili ta da radim?', upitao sam. Kae: ' Ne, samo se odvoji
od nje i ne pribliavaj joj se.' Isto tako je otiao i rekao
129
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjerm'ka
mojim prijateljima. Tada sam svojoj eni rekao: 'Idi kod
svojih i budi kod njih sve dok Allah ne presudi po ovom
pitanju.'
Nakon toga je dola ena Hilal ibn Umeje kod
Poslanika i rekla mu: 'O Boiji Hilal je
uistinu oronuli starac koji je izgubljen. On nema
slugu. Da li ti biti krivo ako ga ja budem sluila?' 'Ne,
ali ti se ne smije pribliavati', odgovorio je. Tada mu je
rekla: 'Tako mi Allaha, on se ne nikud. Allaha mi,
samo otkako ga je snalo to to ga je snalo sve do
danas.' Poslije toga, neki iz moje familije su mi rekli: 'Da
si i ti traio od Allahovog Poslanika dozvolu za enu da
te slui, dozvolio je eni Hilala ibn Umeje da ga slui.'
da traim dozvolu od Poslanika. Otkud ja znam ta
mi Poslanik na to kada mu budem traio dozvolu,
jer, ja sam jo mlad odgovorio sam.
I tako je potrajalo jo deset dana. Upotpunilo se
pedeset otkako je da budemo izolirani.
Otiao sam i pedesetog dana klanjao sabah namaz iza neke
nae I dok sam sjedio tako, ba u stanju u kojem nas
je Allah i opisao u ajetu, stisnulo mi se u dui, a zemlja,
koliko god prostrana bila, postala mi je tijesna, sam
kako Evfi na sav glas sa brda Sila: 'O Kjab ibn Malik,
raduj se.' Pao sam na seddu, znao sam da je doao izlaz i
rjeenje iz te situacije. Allahov Poslanik obavijestio
ljude da nam je Allah oprostio nakon sabah namaza, pa su
ljudi doli da nas obvesele. Neki su se uputili prema
mojim prijateljima, a meni je krenuo konjanik. Isto tako
mi je pourio to saoptiti jedan iz plemena Eslem koji je
bio bri od konjanika. Kada mi je doao onaj sam glas
skinuo sam svoja dva i odjenuo sam ga njima
130
od radosti i veselja. Tako mi Allaha, tada nisam imao nita
osim njih. Pozajmio sam dva obukao ih i uputio
se ka Poslaniku Ljudi su me u grupama,
mi zbog pokajanja i 'Neka si sretan
zbog toga to ti je Allah oprostio.' I tako sve dok nisam
uao u damiju. Uao sam, a Allahov je sjedio,
a oko njega masa ljudi. Tad je ustao Talha ibn Ubejdullah
korakom sve dok mi nije pruio ruku i mi.
Tako mi Allaha, nije niko od muhadira ustao osim
njega. Kjab to nikad nije zaboravio Talhi. Dalje nastavlja
Kjab: Kada sam nazvao selam Allahovom Poslaniku
ustao je, a na licu mu se ukazivala radost, te mi
'Raduj se najboljem danu kroz koji si proao otkako te
majka rodila.' Rekao sam: 'Je li to od tebe o Allahov
ili je od Allaha?' 'Ne, od Allaha je', odgovori.
Kada bi se radovao Allahov Pbslanik lice bi mu se
osvjetlilo i zasjajilo kao da je komad mjeseca, a mi smo
znali to.
Kada sam sjeo ispred njega, rekao sam mu: 'O
Allahov u moje tevbe ja sav svoj
imetak dati u sadaku radi Allaha i Njegova
'Bolje ti je da ostavi neto i za sebe od tog imetka',
odgovori. Tada sam mu rekao: 'Meni biti dovoljan
plijen od bitke na Hajberu.' I dodao sam: 'O Allahov
Allah me spasio zbog iskrenosti, a od mog
pokajanja je i to da nikom vie govoriti osim istinu,
sve dok sam iv.' Isto tako sam rekao: 'Tako mi Allaha,
ne znam nikog da ga je Allah iskuao otkako
sam ono spomenuo Allahovom Poslaniku do danas na
ljepi kao to je mene Allah iskuao. Tako mi
Allaha, nikad od tada nisam namjerno slagao do dana
131
dananj eg, i molim Allaha da me u preostalom
periodu.' Tada je Allah obj avio aj ete:
' ' ' .. . ' ,. ' ,.. //

/ ". "' .. ". / ",.,.. / ",
,.. ' / ' / / .1 ". )) .} ,..
1:;.
/ / ,..", ,.. ", , , ." ; /
. .F )'0<- ,. / / .... / ,.. ",. / ' .J '

/ / / / / /
' J. ' ' "} / / " / ' ' / ' "
/ \;* l
-.:: . !r Y' 0. . cf . 0
/ / / / / / " // /
.} .J ' _,,
\.P
N
Allah je oprostio i muhadirima i
ensarijama, koji su ga u tekom slijedili, u vrijeme
kada se srca nekih od njih zamalo nisu pokolebala; On je
poslije i njima oprostio, j er je On prema njima Blag i
Milostiv. A i onoj tro;id koj a su bila izostala, i to tek onda
kad im j e z emlja, k oliko god da je bila prostrana, postala
tijesna, i kad im se bilo stisnulo u duama n;ihovim, kad
su vicijeli da nema od Allaha nego samo u Njega.
On je poslije i njima oprostio da bi se i kajali: jer
Allah, uistinu, pnina pokajanje i milostiv je.)PJ
'Tako mi Allaha, nije mi Allah ukazao blagodat
nakon to me uputio u islam od toga to sam rekao istinu
Allahovom Poslaniku i to to ga nisam slagao pa da
propadnem i stradam kao to su stradali oni koji su lagali i
petlj ali. Allah je opisao one koji lau u Svojoj Objavi, u
( l ) Et-Tevbe, 117- 118.
132
runijem kontekstu nego to je ikad i za kog rekao ita.'
Kae Allah J;:
' " // " .} / .) ""' " ". .) / ' .J
"" l '"':/ l . '.\; '"':/ l . : ... :11 '<l .J.IV-; //.A.
lyP .r- lyP ..r- 1....-.-. r . r
/ / / /// / /; /
/ / / .)/ .J .}/ '
'. \; '':/ l' .... , .(i -:. -; ) //l 6't.:., r:n . ) (\;' .
.
/ / / / / /
.... "'' , ' / / /

// / / /
<<Kada se njih vratite, vam se
Allahom, samo da ih se okanite, pa okanite ih se jer su oni
pogan i prebivalite nJilwvo Dehennem kao kazna za
ono to su radili! Oni vam se zaklinju zato da biste bili
zadovoljni nJima. Ako vi budete zadovoljni njima, Allah
sigurno nije zadovoljan narodom
Od svih koji su izostali iza bitke, ostali smo samo nas
trojica, ostalima je primio Poslanik njihova opravdanja
kada su mu se zakleli, te su mu prisegu, a onje za njih
traio kod Allaha oprost. A na je prepustio Allahu
da nam On presudi . Zato je Allah J; rekao:
)' ' / ' "'
...
; / ;
a i onoj fJoJici koja su bila izostala ... ' U ajetu
Allah nije spomenuo nae izostajanje iza bitke,
nae presude za razliku od onih koji su se
zakleli da govore istinu i donijeli opravdanje i u to im se
uzelo u obzir.>PJ
( I) Et-Tevbe, 95-96.
(2) Ovaj hadis biljei Muslim u svome Sa/ubu, poglavlje: Pokajanje,
tema: Tevba Kjaba ibn Malika i njegova dva prijatelja, 17/239-
247.
133
5- Pokajanje Zazana El-Kindija
To je jedan velikan tabi'ina, mmo je 82 god. po
Hidri, Allah mu se smilovao.
Pokajao se Ibn Mesudovim posredstvom. Kae
Zazan: Bio sam i imao sam lijep glas. Dobro sam
svirao tamburu. Bio sam sa svojim prijateljem i imali smo
alkohola, a ja sam im svirao. Tad je naiao Ibn Mesud,
slomio je s alkoholom i prolio je, tamburu slomio I
rekao: 'Daj Boe da tvoj lijepi glas kako
Kur'an.' To je rekao zatim otiao. Zapitao sam svoje
drutvo: 'Ko je ovo bio?' 'Ovo je Ibn Mesud',
odgovorie. Taj je doprinio da sam se pokajao, te
sam plakati i uzeo ga za Priao mi je, zagrlio
me i zaplakao, a zatim rekao: 'Dobro doao onaj koga je
Allah zavolio! Sjedi.' Zatim je uao u i iznio
hurmi.(I)
6- Pokajanje El-F udaj la ibn !jada
El-Fudajl je umro 186 god. po Hidri. Bio je
a uzrok njegove tevbe je to to je zavolio
ropkinju. I dok se penjao i prelazio preko zidova do nje,
je nekog kako ajet:
.1 .1 o ;l' ;l' -; ' .?.1 o "' / ' ' .".
:Y .f".>l r;.,u r ::,i
... "' / , / / / //
J ,. / .}.} ,.". /o ; / / ;') ". / o J " '/
IW
,. / ". ,. / ,. ,.
(<Zar nije vrijeme da se vjemicima srca smekaju kad
se A/lab i Istina koje se objavljuje spomene i da oni ne
budu kao oni kojima je jo davno data Knjiga, pa su srca
(l) Nuzhetul-fudala, 1/386.
134
njihova, zato to je proteklo mnogo vremena, postala
nemilos1dna i mnogi su od n;ih.grj_jenici>PJ
Kada je te ajete rekao je: Da Gospodaru,
vrijeme je, te se vratio. Zatekla ga je u nekim
ruevinama, kad tamo neki Tada neki od nj ih
rekoe: 'Idemo', dok su drugi kazali: 'Kad se rasvane, jer
je El-Fudajl negdje na putu, nam put i
nas.' Tada sam se zamislio i rekao sebi: 'Ja
provodim u grijeenju, a ljudi se ovdje boje mene. Ovamo
me Allah nije uputio, osim da bih prekinuo s ovim to
Moj Boe, kajem ti se i zbog toga boraviti
pokraj Bejtullaha. '(Z)
(i) El-Hadid, 16.
135
3. Tevekkul- oslanjanje na Allaha
Tevekkul - oslanjanje na Allaha je jako veliki
ibadet. Mnogi pobonjaci i asketi su pogreno shvatili ovaj
ibadet, kao i jedna grupa ljudi koji su otili u dvije
krajnosti: ifrat - strogo i pretjerano pridravanje i tefrit -
nemar i proputanje, a sredinu toga koja je simbol
ovog ummeta su zapostavili i pogreno je shvatili.
Onaj koji nastoji hoditi Allahovim putem, mora da
posjeduje ovu osobinu, a pogotovo kada je u pitanju
sticanje opskrbe, to je obuzelo ljudska srca, a nekima i
smorilo tijelo, nanijelo brige, besanice i dnevne
patnje. Neki bi pristali da zbog toga budu ponieni, pognu
svoje glave, pogaze svoju zbog komada hljeba,
da je opskrba kod koji mu je moe pruiti
ili uskratiti, tako da njegov ivot i ivot njegove djece
ovisi o tom Neki su moda otili i dalje od toga
pa sebi dozvolili da jedu nedozvoljeno, uzimaju mito,
uzimaju kamatu, imetak na nedozvoljen
se za opskrbu kada u pozne godine nakon mladosti,
ili se bolesti nakon zdravlja, ili otkaza nakon
regularnog posla, ili iz straha za svoju obitelj nakon toga.
Izlaz iz sveg nabrojanog je oslanjanje na Uzvienog
Allaha.(I)
Rekao je Ibn El-Kajjim: Tevekkul je pola vjere, a
druga polovica je Allahu. vjera je traenje
(l} Et-tevekkuf, dr. Jusuf Kardavi, 9-1 O.
136
od Allaha i Njemu.<I) Tevekkul je
traenje a Allahu je ibadet. tavie,
tevekkul je ibadet i istiniti tevhid, ako ga se
bude istinski pridravao.(Z)
ta rij e tevekkul
zauzimanje za neto uz garanciju
da se to i obaviti.
Tevekul sadri pribjegavanja i
oslanjanja na neto, a i davanje povjerenja
nekoj osobi da ga moe zastupati .
Terminoloka onaj ko se oslanja na Allaha
je osoba koja zna da se Allah brine za opskrbu i njenu
sudbinu, pa se time zadovolji; Njemu se i ne
se na druge.
Tevekkul se u sutini ogleda u iskrenosti srca
prilikom oslanjanja na Allaha Uzvienog u sticanju
korisnog i dobrog i odricanju od svega nekorisnog i
tetnog, kako tako i ahiretskih stvari.
Preputanje svih stvari Allahu i ostvarivanje istinskog
da ne daje, ne ne teti, niti
koristi iko osim Njega.<
3
>
(l) Ovo je Ibn El-Kajjim preuzeo iz ajeta Svevinjeg Allaha gdje kae:
((Tebi se klanjamo i od Tebe traimO.))
(3) Ove definicije sam preuzeo iz predgovora profesora Dasima El-
Fuhejda knjizi: Oslanjanje na Allaha, od hafiza Ibn ebi Dunja'a,
31.
137
Tevekkul Je spoznaJa srca da je Allah dovoljan
robu.<I)
Postoje i definicije tevekkula: Da svaku
situaciju preda Onom ko je dostojan toga, da se Tvorcu
ne zamjeri i da se oslanja na Njega. Da se ne ponaa
onako kako eli, kako ti tvoja i snaga nalau, da
se ponaa onako kako ti to Gospodar nalae, jer si
Njegovom zahvalom postao, a ne zato to si to ti htio. Ovo
je sutina tevekkula- oslanjanja na Allaha.<
2
)
Stepeni ljudi u tevekkulu
1- Dobri, poboni i ljudi.
Ovakvi se oslanjaju na Allaha u imanu - vjerovanju,
u oivljavanju vjere, u uzdizanju Njegove u borbi
protiv Njegovih neprijatelja, u ljubavi prema Njemu i
izvravanju Njegovih naredbi.
2- Oni koji ne dostiu prethodni stepen, se
oslanjaju na Njega pri ustrajavanju na Njegovom putu i
veze s Njim, bez da trae ita od ljudi.
3- Oni koji ne dostiu ni prethodni stepen, a to su oni
koji se oslanjaju na Njega kada je u pitanju ono to svako
dobija, a to su opskrba, zdravlje, pomaganje protiv
neprijatelja, enidba, djeca i sl.
Najvredniji tevekkul
Oslanjanje na Allaha u vadibu, tj. dunostima prema
Gospodaru, prema stvorenjima i dunostima prema
samom sebi je najvredniji tevekkul.
(2) Prethodno djelo, 336-337.
138
Najobuhvatniji i najkorisniji tevekkul
Oslanjanje na Allaha kada je u pitanju uticaj na ljude
u korist vjere ili u procesu otklanjanja neke tete po vjeru,
a to je tevekkul Allahovih vjerovjesnika dok su irili
Njegovu vjeru i otklanjali tetu onih koji nered po
zemlji i taj tevekkul su naslijedili
Nakon toga, ljudi su stepenovani u tevekkulu na
osnovu njihovog interesovanja i namjera.<I)
Kur'an je prepun ajeta koji govore o tevekkulu. ivot
poslanika sa njihovim narodima, onim koji su ih
potpomagali i njihovim neprijateljima, je sjajan primjer
tevekkula.
Mnogi uzvieni ajeti pozivaju na tevekkul, njegovo
uljepavanje i upotpunjavanje. Kae Uzvieni:
J} ,.,, ;; ' "

(dna Allaha se ste
Na drugom mjestu je rekao:
f;;_::h
'
A onaj ko se na Allaha osloni, On mu biti
dovoljan.(
3
J
molitvu Njemu dragih robova, kae:

' ' '
((Gospodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se
i Tebi se vratiti(!)
(l) Prethodno djelo, 344.
(2) El-Ma 'ide, 23.
(3) Et- Tal ak, 3.
139
Allah svog Poslanika, pa kae:
" ; ., ' :; / o ' // ",. /

Pa kada se osloni se na Allaha,
uistinu Allah voli one koji se na Njega oslanjaju.>/
2
)
Allah pohvalio ashabe
.J / 1- ",. / .J / / / / / '
\,l \;J
/ / /
.J o '
.l .... .
r: .
One kojima je, kad su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se
okupljaju zbog vas, treba da ih se vate/ : to
pa su rekli: 'Dovoljan je nama Allah i divan je
On Gospodar/ '(
3
)
Postoji jo mnogo drugih ajeta je tematika
tevekkul.
Allahov Poslanik j e pojasnio ta je tevekkul i
pozivao na nj ega, a kako i ne bi kad je jedno od njegovih
imena <<El-Mutevekkil (onaj koji se oslanja na Allaha),
kao to se to spominje u nekim predajama.
Vjerovjesnik u svojim molitvama pojanjavao
ummetu ta je oslanjanje na Svevinjeg, pa je rekao:
d w
/ /
<<Allahumme leke eslemtu ve bike amentu ve alejke
tevekkeltu ve ilejke enebtu i ve leke hasamtu.
(l) EI-Mumtahine, 4.
(2) Alu- 1m.ran, 159.
(3) Alu-1mran, 173.
140
<<Moj Boe, Tebi se predajem, u Tebe vjerujem, na
Tebe sam se oslonio, Tebi se i u Tvoje 1ine
ulaz1in u diskusiju.)PJ
Svojim ashabima je da se oslanjaju na
Allaha
/ ". ,:; ;
' .) 0'
J;;.. '1:, -Oil JS- :q::,.::,. if \j:;.
" ". ". " // ;' / ". ".
:; '
'11 t; '1:,
/ / /
<<Ko kae (kada iz 'Bismillah tevekkeltu
alallah vela havle vela kuvvete illa billah.'
'U ime AlltJ!w, na Njega se oslanjam, nema snage
niti osim kod A llc?ha. mu se: 'Dovoljno ti je,
si, a ejtan sc od njega okrene. ')PJ
Allahov je rekao:
/ :; .1 .J .J o ". t ' )-: ",.". .J " ".
.J'.>;;; c;.kll f;JI Js- J
.
<<Kada bi se istinski oslanjali na Allaha, bili bi
opskrbljivani kao ptice, probude se ujutro gladne, a
punog stomaka.)PJ
(l) Biljei ga Muslim u svome S,?!ubu, poglavlj e: Spominjanje Allaha,
molitva, pokajanje i traenje oprosta, tema: Dove, 17/202.
(2) Bilj ei ga Tirmizi u svome Sunenu, poglavlje: Dove, tema: ta se
kae kada se iz 5/490. Tirmizi je rekao za ovaj
had is: <<Hadis j e hasen- sa h ih - garib.
(3) Hadis biljei Tirmizi u svome Sunenu, poglavlje: Zuhd, tema:
Oslanjanje na Allaha. Za had is je rekao: Hasen sahih.
141
ibadeti i nj1hov uticaj na ivot vjernika
Dobri prethodnici su podsticali na tevekkul, a njihov
ivot je slikovito to Evo nekih primjera:
Imam Seid ibn Dubejr, preminuo 95. god. po Hidti,
se molio Allahu Moj Boe, molim te podari mi
iskreni tevekkul i lijepo miljenje o Tebi. Isto tako, imao
bi Oslanjanje na Allaha donosi iman.(I)
je Hatimu El-Esammu (mmo 237. g. po H.):
Od se sastoji tvoj tevekkul? Kae: Od
stvari: Shvatio sam da moju opskrbu ne moe pojesti niko
drugi, pa sam se duevno smirio. Shvatio sam da moj
posao drugi, zato sam zauzet njime. Shvatio
sam da smrt dolazi iznenada, pa sam je pretekao i spremio
se za nju. Shvatio sam da se ne mogu sakriti od Allaha i
zato Ga se stidim.(l)
Prenosi Ibn Ebu Ed-Dunja (preselio 281. g. po H.)
svojim lancem prenosilaca od Seid ibn El-Musejjiba koj i
kae: Susreo se Abdullah ibn Selam sa Selmanom,
radijallahu anhuma, pa jedan od njih drugom: 'Ako
umre prije mene i obavijesti me ta si vidio kod svog
Gospodara, a ako ja umrem prije obavijestit te.' Pa
drugi: 'Zar se mrtvi sa ivim?' ' Da, njihove due
idu u Dennet gdje god ele', odgovori. I tako je umro
jedan<
3
> i doao drugom u san pa mu rekao: 'Osloni se na
Allaha i raduj se, nisam vidio nita bolje od oslanjanja na
(!) Nuzhetul-fudala, 1/393.
(3) A to je Selman EI-Farisi to j e naveo profesor Dasim EI-
Fuhejd kada j e knjigu od Ibn Ebu Ed-Dunja Et-
Tevekkul.
142
Allaha, osloni se na Njega i raduj se, ja nisam nikad vidio
ita korisnije od istinskog oslanjanja na Allaha. '(l)
Biljei Ibn Ebu Ed-Dunja svojim lancem prenosilaca
od A vn ibn Abdullaha da kae: <<Za vrijeme velikog
fitneta u vrijeme Ibn Zubejra u Egiptu je sjedio u nekoj
bati jedan naslonjen na neki alat kojeg je
kopao. Podigao je glavu kad pred njim jedan koji
mu 'O ti, izgleda mi tuno?' 'Nije mi nita',
odgovori ovaj s prezirom. Zatim mu pridolica 'Zar
si zbog dunjaluka takav? Dunjaluk je pijaca sa koje jede
posluan i neposluan, a ahiret je istinito tad
da On dobra i zla da
presudi.'
Kada je to kao da mu se svidio, pa mu
'Zato muslimani prolaze kroz sve ovo?' On mu odgovori:
'Allah te spasiti zato to ti je ao muslimana. Moli
Ga! Ko mu je zatraio neto a da mu to nije dao, zamolio
Ga a da mu nije usli ao, oslonio se na Njega a da mu nije
bio dovoljan, ili mu povjerovao a da ga nije spasio?' Pa
sam smislio dovu:

.. _,;/ / / ;
'Allahumme sellimni ve sellim minni.'
'Moj Boe, spasi me, i spasi druge od mene.' Fitnet-
smutnja je prola, a njemu se nije nita desilo, niti je on
kome nakodio.(
2
)
(l) Lanac prenosi laca ove predaje j e vj erodostojna, to je pojasnio
prethodni pisac. Vidi prethodno djelo, 63-64.
(2) Lanac prenosilaca ove predaje je vjerodostojan, vidi prethodno
djelo, 67-68.
143
Ibn Ebu Ed-Dunja prenosi svojim lancem od
Vuhejba ibn El-Verda (preselio 153. g. po h.) da se dvojici
potopila na moru, pa su dospjeli u neku zemlju i doli
do neke brvnare, te uli u nj u. I tako jedne dok je
jedan je spavao, a drugi bio budan, dole su dvije djevojke
i zastale na vratima. Samo dragi Allah zna kako su runo
izgledale. Tada jedna od njih drugoj: 'ta je s
tobom, ne mogu', odgovori. 'Zato, ta ti je?', upita. Tada
joj ova 'Zar ne vidi ta j e na vratima?!' Kad tamo
ISpisano:
\ " .)\ /;' .J,

<<Hasbijallahu ve kefa, semi'allahu limen de'a ve
lejse vera'allahi merma.
mije dovoljan i niko mi dn1gi ne treba. Allah
onog ko ga ne postoji vaniji cilj od Njega.
Stepeni tevekkula
Tevekkul - oslanjanje na Allaha ima i
derede, shodno snazi imana onog ko se oslanja na Allaha,
njegove i zainteresovanosti.
Prvi stepen: Spoznaja Gospodara Njegovih
svojstava, kao to su Njegova dostupnost,
sveobuhvatnost Njegovog znanja i da sve to se deava
biva Njegovom dozvolom i voljom. Ovo je prvi korak
kojeg rob prilikom tevekkula.
Drogi stepen: Shvatanje da je Allah za deavanje
stvari odredio njihove uzroke.
stepen: Koncentrisanje i srca da
shvati da se oslanja i samo na Allaha.
144
stepen: Navikavanje srca da trai od Allaha,
da se na Njega oslanja i da se uz Njega smiruje.
Pokazatelj da posjeduje nabrojane derede
jeste to da mu mnogo ne kakav mu je ivot na
dunjaluku. Njegovo srce ne pada u ako izgubi neto
od dunjaluka, niti kada ga ono to ne voli, zato to
su ga oslanjanje na Allaha, smiraj uz Njega, preputanje
stvari Njemu od straha za dunjalukom, ili elje za
nJim.
Peti stepen: Da lijepo misli o Allahu i ovisno o
tome, koliko lijepo misli o Allahu i koliko od Njega
tolika biti i njegovog tevekkula.
esti stepen: Da svoje srce preda i prepusti Allahu,
da sve to poeli bude u tom smjeru i da svaku sumnju
otkloni od sebe.
Ovakav tevekkul donosi spoznaju da bez
Allaha ne moe nita uraditi.
Sedmi stepen: Preputanje svega Allahu.
Ovo je bit i sr tevekkula, a to je preputanje svega
Allahu i to slobodnom voljom i izborom, a ne pod
prisilom. To ne osim iz volje da bi mu Allah
podario bolje za njegov ivot i onaj svijet. Ako se kojim
desi suprotno od i tad biti
zadovoljan, zato to zna da to to se desilo je bolje po
njega, pa makar ta korist ostala neotkrivena. (I)
<<Mnogi koji zagovaraju tevekkul budu obmanuti u
tome. Poput osobe koja je svoj tevekkul usmjerila ka
rjeavanju neke sporedne stvari, u nju je utroila svoj
tevekkul, a mogla je tu stvar rijeiti na jednostavan
( l) Tehzib medaridis-salikin, 337-341.
145
a svoje srce usmjeriti u sticanju tevekkula svoj
iman, znanje, vjere, ili da na taj
pozitivno na narod i mase. to je tevekkul
osobe koja je i nezainteresovana. Neki opet svoj
tevekkul, dove i ambicije usmjeravaju i koncentriraju na
neki bol koji se moe rijeiti na najlaki ili na glad
koju mogu utaliti s komad hljeba ili neto para, a
zapostavljaju drugi, bitniji aspekt, kao npr. potpomaganje
ljudi koji rade za vjeru, ili ukazivanje na osobe koje unose
neke novotarije u ovu vjeru, ili da ue imana koje
vee vjernike, ili da to utroe na korist po islam i
muslimane.
Period u kojem je ivio Allahov i njegovi
vjerni ashabi, radijallahu anhum, je jako svijetao primjer
svega nabrojanog, vaga svih stvari i kroz koje
prolazi jedan Na osnovu njihovih iskustava se
poznaje ispravno od neispravnog jer su njihove ambicije
bile od onih koji su doli poslije njih. Oni su svoj
tevekkul usmjerili ka otvaranju srca, i zbog toga se Allah
oboava irom svijeta. Oni su osvojili drave kufra i
nevjerstva i pretvorili ih u zemlje mira i spokoja. Oni ;m
izvrili uticaj i na svoje sljedbenike srca su se ispunila
vjerovanjem i
(l) Tehzib medandis-salikin, 343-344. Odgovor onima koji potpuno
negiraju uzroke.
146
Veza tevekkula i uzroka stvari
Ovo je krajnje bitno. Po ovom pitanju mnogi su
pogrijeili, a ispravno su shvatili samo pravi vjernici, oni
koji su uspjeli i koji se radovati.
Ima li onih koji nisu previe okupirani uzrocima
stvari i koji su u tome da se ne prevare po tom
pitanju? U prolosti je ovakvih bilo dosta, ali ih je malo u
dananje vrijeme. Ima onih koji su u zabludi po pitanju
rana na osnovu uzroka stvari, do te mjere, da
vjeruju kako se ne moe ivjeti bez toga, te su Allaha
zaboravili, do te mjere, da se ejtan raduje tome, da nas
Allah U nae doba takvih je dosta i oni smatraju
da je sretan onaj ko je neto od dunjaluka obezbijedio za
sebe i svoju djecu. Kod ljudi uzroci su se
oboavati pored Allaha. Malo je onih koji ovo pitanje
razumiju na ispravan
Oni koji uzroke stvari, njihov tevekkul ne
moe nikako biti ispravan, jer je tevekkul jedan od
uzroka i faktora postizanja onog zbog se
oslanjamo. To je poput dove koju je Allah uzrokom
postizanja onog za to si Ga molio. Pa ako pomisli
da Allah tevekkul nije uzrokom, ili da dovu nije
uzrokom postizanja onda je on u velikoj
zabludi. je da bude sit onda kad se
najede i da utoliti onda kad se napije, a ako to ne
se najesti, niti utoliti Isto tako, je da
u Mekku i obaviti hadd samo onda kad
otputuje tamo i taj put, a ako ostane u
nikad do Mekke.
147
Zato izmjeri ono to su rekli oni koji su zanijekali
uzroke i preduvjete koji dovode do cilja: <<Ako mi je
i propisano da se najesti, napiti, obaviti had i
sL, to mi se i desiti, svejedno da li se kretao ili sjedio,
da li putovao ili ne, a ako mi ne bude to mi
se to ni desiti, svejedno da li to pokuao ili ne.
Da li iko ovakvo razmiljanje ubraja u shvatanje
umnih osoba?! Zar nisu i pojedine ivotinje pametnije
od osoba koje tako razmiljaju? i ivotinja ide i
instinktivno traga za hranom. tavie, potpuno
odbacivanje uzroka je neprihvatljivo razumski, erijatski i
osjetilno. Allahov Poslanik nije nikad izostavio uzroke:
uvijek je preuzeo sve mjere predostronosti. U bici na
Uhudu se pojavio s dva tita. Nije nikad doao u saff
kao to to oni koji nemaju znanj a niti
shvatanja. Isto tako, Allahov Poslanik je unajmio
murika koji mu je pokazivao put dok je Hidru. Kao
to je ostavljao svojoj porodici zalihe hrane za narednu
godinu, a bio je prvi kada je u pitanju tevekkul -
oslanjanje na Allaha. Kad bi krenuo na put u dihad, na
had ili umru, uzeo bi sa sobom potreptine puta.(I)
Prva tema, tevekkul - oslanjanje na Allaha se ne
kosi sa uvaavanjem uzroka koje je Allah ustanov(o
kao temelje reda i zakona u kosmosu. Preko uzroka se
sprovodi sudbina, kao to je i erijat uspostavljen po toj
osnovi.(Z)
Kao dokaz za to se uzima poznati hadis od Enes ibn
Malika, koji kae:
(2) Et-tevekkul, od dr. Jusufa Kardavija, str. 35.
148
,) ' " :; ...... ) , ... , "'
,.&1 :Jw
. -
/ ,. "
O' "' 0 ) ' N
.f;.J .&1 Jw
"
Doao je jedan na svojoj devi i rekao: 'O
Allahov da li da je priveem pa se oslonim na
Allaha, ili da je pustim i oslonim se na Allaha?' Pa mu
Allahov Poslanik odgovori: 'Prjvej je pa se onda
oslom na Allaha. '
Ovo je jasan dokaz da se trebaju uvaavati uzroci i da
to ne tevekkul. (I)
Ima li ljepih od pjesnika koji kae:
((/na Allaha se oslonj u svakoj sjtuaclji,
Pa j kad te snaga jzda od toga ne odustaj.
Zar msj da je Allah rekao M eljenu
'Zatresj palmjno stablo, se datule sr.;jee po
tebi'
A da je h tj o da jh Jina bez da zatrese
jmala bj, alj sve jma svoje uzroke.>>
Rekao je profesor Jusuf Kardavi: Istina je da oni
koji posve zanemaruju razloge nemaju potpore za to u
Kur'anu, niti u sunnetu, kao ni u praksi nekog od ashaba i
onih koji su doli poslije njih. Da su oni koji su ivjeli u
najodabranije vrijeme postupali kako ovi zagovaraju, ne bi
vjera zaivjela, niti bi bilo civilizacije, niti bi imali nekog
uticaja na zemlji, jer je ovaj negativan pravac i stran
za islamsko shvatanje, islamski duh, islamski
149
ivljenja, koji radi na odgoju kako pojedinca tako i
porodice i cjelokupne zajednice, ummeta, drave ... Zato
su to miljenje odbacili fakihi ovog ummeta, oni se
slua i nai dokazani predvodnici. Evo primjer imama
Sufjana ibn Seida Es-Sevrija, koji je bio veliki poznavalac
fikha, hadisa i zuhda, koji kae: 'Ako nema
ivotne uvjete, nasilnike. Ako
pobonjak ne bude imao ivotne uvjete, hranit se u ime
vjere, a ako neznalica ne imadne ivotne
uvjete, pomagat grijenike. '(I)
Ibn Devzi, Allah mu se smilovao, je rekao: Ovo su
osoba koje ne znaju ta stvarno tevekkul. Oni
misle da je tevekkul pasivnost, i da u tevekkulu ljudski
organi nemaju nikakvog smo pojasnili da se
tevekkul srca, i to ne pokrete drugih organa
ljudskog tijela. Miljenje da se onaj koji radi i ne
oslanja na pobija da se u tom
nijedan poslanik nije oslanjao na Allaha. je da je
Adem bio zemljoradnik. Nuh i Zekerijja, alejhima
selam, su bili stolari, a Idris &.;\ Ibrahim i Lut,
alejhima selam, su bili zemljoradnici. Salih je bio
trgovac, a Sulejman je prodavao palmino
Davud Wl je pravio titove prodavao ih i od toga je ivio.
Musa, uajb i Muhammed, alejhim selam, su bili pastiri,
neka je Allahov mir i spas na svakog od njih.(
2
)
Replika onima koji se potpuno oslanjaju na
uvaavanje uzroka
(l) Prethodno djelo, 46.
150
Ovakvi su u velikoj opasnosti Jer su zaboravili
Uzvienog Allaha i okrenuli se posve prema tim uzrocima
koji u ovom mogu biti <<Ako se srce
posveti samo njima i svo se preda tome, a zaboravi Onog
koji je te uzroke uzrocima i koji ih je stvorio. On je
zaboravio pri tome da ti uzroci sami po sebi ne nita.
Kur'an nam je naveo primjer oslanjanja samo na vanjske
uzroke koji ne daju nikakve rezultate. Kae Uzvieni:
,_, ".". .} )' ,", .} ' ".o ", .J "' ,."..

". ... ". / /
..1 ' .} ,., .J / ... / .J
.J / :r. l:. ) l)<:"'\-;..:..:..:; l,;;' ,.
"'{ O'.f: r-.J r . : '.J - i"""
(<Allah vas je na mnogim bo;itima pomagao
7
a i
onoga dana na Hunejnu kad vas je mnotvo vae zanijelo,
ali vam ono nije ni od kakve koristi bilo, nego vam je
zemlja, koliko god da je bila prostrana, tijesna postala, pa
ste se u bijeg dali.>PJ
Bili su poraeni i pored toga to su bili mnogobrojni.
Njihova brojnost ih je zavela, a oslanjanje na Allaha su
zanemarili, te im zbog toga njihova brojnost nije nita
pomogla. S druge strane, su i pored toga to su
bili manjina kada su se oslanjali samo na Allaha, nakon
to su sve od sebe dali.(
2
)
Umjereno miljenje, pomenute dvije
krajnosti, je miljenje da se trebaju uvaiti uzroci uz
istinsko oslanjanje na Allaha, treba da bude uz uzroke i
preduvijete svojim organima i tijelom, a sa svojim
Gospodarem svojom razumom i srcem. To je osoba koja
(l) Et-Tevbe, 25.
151
ibadeti i n;i1wv uticaj na ivot vjernika
uvaava prirodne zakone koje je Allah postavio
stvorenjima, pridrava se Allahovih propisa u erijatu i
je da je Allah taj koji je postavio uzroke stvari i
i naredio da ih uzimamo u obzir. Uzvieni je dao
da to i rezultate. A on je u isto vrijeme
da to sve poremeti, ako eli, ili da prepreke
koje daljnje napredovanje, ili da poniti
efikasnost tih uzroka i preduvjeta.(!)
Tragovi tevekkula
Oslanjanje na Allaha, tevekkul, ima velike koristi i
znakove od kojih su skmenost, smirenost, snaga, ponos,
zadovoljstvo i nada. Za sve nabrojana postoje primjeri i
predaje koji ih podupiru. Izostavio sam ih zbog saetosti
djela.<
2
)
Koje stvari potpomau tevekkul
Postoje mnoge stvari koje pomau u tome, a neke od
njih su: spoznavanje Allaha na osnovu Njegovih lijepih
imena i uzvienih svojstava - sifata, povjerenje u Allaha
Uzvienog, spoznaja i slabosti,
spoznaja vrijednosti tevekkula i njegove vanosti. Isto
tako, za sve navedeno postoje primjer i predaje, ali sam ih
izostavio zbog saetosti knjige.<
3
)
(!)Prethodno djelo, 73.
(3) Prethodno djelo, 107- 116.
152
Prepreke tevekkula
tevekkul moe dehl- nepoznavanje
Allaha i Njegove umiljenost, oslanjanje na ljude
i ljubav prema dunjaluku te zadivljenost njime.<!)
Pravila i napomene
1- Tevekkul je ibadet koji je najue vezan za
Allahova lijepa imena
<<Ima veze s Allahovim imenima kao to je El-Gaffar
(Onaj koji mnogo prata), Et-Tevvab (Onaj koji prima
tevbu), El-' Afuvv (Onaj koji prata i ne zamjera), Er-
Re'uf Er-Rahim (Samilostan). Isto tako,
tevekkul je vezan za Allahova imena kao to su: El-Fettah,
El-Vehhab, Er-Rezzak, El-Mu'ti, El-Muhsin, El-Mu'izz,
El-Muzill, El-Hafid, Er-Rafi ', El-Mani'. Ova imena su
vezana za tevekkul u smislu poniavanja neprijatelja po
vjeri, da im se ne dozvoli pobjeda.
Isto tako, tevekkul ima veze sa Allahovom -
kudretom i Allahovom voljom - iradetom, kao to ima
veze sa svim Allahovim imenima i zbog toga su
ga neki definisali kao 'spoznaju Allaha, delle anuhu. '(Z)
2- Oslanjanje na Allaha ne traenje lijeka
U vjerodostojnom hadisu se spommJe opis
sedemdeset hiljada Dennetlija koji u Dennet bez
polaganja Kae Poslanik da su to oni:
", ,. ",, ",. ,. .1 "'

,
(l) Prethodno djelo, 117-125.
153
(<Kojj se ne rukjom, msu sujeTjemj, ne se
spaljivanjem j oslanjaju se na svoga Gospodara.)flJ
Iz hadisa se razumije da se onaj ko se rukjom i
vatrom ne oslanja na Allaha. Jedan broj je
pokuao uskladiti ovaj hadis sa hadisima koji govore o
tome da se Poslanik i da je naredio svojim
ashabima da se Postoji nekoliko
tih predaja:
a) U hadisu se misli na one koji to dok su zdravi
iz straha da se ne razbole, dok onaj koji to nakon to
se razboli nema nikakve smetnje.
b) Moe biti da se u hadisu misli na one koji ne znaju
o dunjaluku ba puno. Ne znaju kako se ne znaju
vatrom i rukjom, a nemaju sklonita pod
koje mogu osim dove i uzdanja u Allaha,
prihvatanja Njegove odredbe, a to se medicine i
medicinskog ili rukje,
oni nita od toga ne znaju.
e) U hadisu se pod ostavljanjem rukje i
kauterizacije misli na oslanjanje na Allaha u
bolesti i na zadovoljstvo njegovom odredbom, a ne na
zabranu toga jer se to odobrava u drugim
vjerodostojnim hadisima od Poslanika i predajama od
selefa, ali je bolje i sevap se pomiriti sa takvom
sudbinom, nego nabroj ana da bi se
<<Rukja je navedena u hadisima
Poslanikovim djelima nJegovim
(l) Biljei ga Buharija u svome Sahillll, poglavlje: Medicina, tema:
Onaj ko ne rukju, 7/ 174.
(2) Et-Tevekku!, dr. JusufKardavi, 85. (uz manje intervencije)
154
odobravanjem. U mnogim fonnama je spommJao mkju
kod nas. Imam Ibn Tejmije je naveo da se .
zabrana mkje odnosi na traenje mkje, a ne na
samu rukju.
Isto se moe da se hadisom ne eli da se
samo tih sedamdeset hiljada oslanja na Allaha se u
hadisu govori o vrsti ljudi koji se oslanjaju na
Allaha, te se iz toga uzima vrijednost njihovog postupka i
obaveza da svi oni koji se oslanjaju na Allaha moraju biti
takvi.<!)
3- Klanjanje istihare je jedan od oslanjanja na
Allaha.
Zato to se osoba koja klanja istiharu oslanja na
Allaha u razlikovanju dobra od zla i korisnog od
nekorisnog, to preputa Allahu, a Allah najbolje
zna.
(l) Prethodno djelo, str. 88.
155
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjemika
4. El-Havf- strah od Allaha
To je jedan od najkorisnijih ibadeta zato to
na ponaanje muslimana. A strah od Allaha je bol
srca i njegovo izgaranje zbog eventualnog zla koje se
desiti u
Kae Uzvieni:
.J,) " ) ". "' /

((. .. i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste
T:.femici/
2
) a na drugom mjestu je rekao:

(( .. . i samo se Mene bojte.)PJ
Kae Allah Ml u suri El-Mu 'min un:
' .J '
0:jJ!J :r 0:jJI 01 t
"' ,.... / / / / // / / ,. ,.
"' 1J / .},1 / .J ' ) '
(-i, J1 yi t: 0:jJ!J
// / ,. / / ",. / /
((Oni koji iz bojazni prema Gospodam svome
strahuju i oni koji u dokaze Gospodara svoga vjemju, i oni
koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju, i oni
koji od onoga to im se daje udjeljuju, i su srca puna
(l) Ithafus-sadetil-muttekin, 11/383.
(2) Alu-'Imran, 175.
(3) El-Bekan:, 40.
156
straha zato to se vratiti svome - oni hitaju
da dobra i radi njih druge
Rekla je majka vjernika, Aia, radij allahu anha:
)' ' ",. / ..J '

.,. .,. /.. / .... / / .. .. .. ",
,.f;_ ,,) ;:;..;: :Jl;
/ /' / ,. ",. "" / ? / /
/ / .} "'

'O Allahov u ovom ajetu: . .. i oni koji od
onoga to im se daje udjeljuju .. o Allahov
jesu li to oni koji kradu, zinaluk i piju alkohol?' On
odgovori: Ebu to su
oni koji poste i udjeljuju a pored toga se
boje Allaha. ')/
2
)
Hasan Basri je rekao za ovaj ajet: Tako mi Allaha,
su dobra djela, trudili se u tome i bojali se da im se
to odbije. Pravi vjernik je sakupio kod sebe i
strahopotovanje, a licemjer je sakupio loa djela i
sigumost.(
3
)
el-haj e (strepnja) i el-havf (strah) su
ali j e haje malo ueg od
<<havfa, jer <<haje vrijedi za one koji su spoznali Allaha,
tj. za Kae Uzvi eni:
/ . ' . '

// / / /
(l) Ef-Mu 'minun, 57-61.
(2) Biljei ga Ahmed u svome Musnedu s vjerodostojnim lancem
prenosi laca. Vidi dj elo EJ-kthur-rabbam; 18/216-217.
(3) Tebzib medaridis-salikin, 269.
157
<<A Allaha se boje od 1vbova Njegovih
to je strah spoznajom. Na drugom mjestu
Uzvieni kae:
/.J J ",. ' "} o / '{

"' ". / -f; / /
o.... /

"'- .. :.J-
/ / / /
<<A Dem1et biti pninaknut b1"ti ni
od jednog daleko - 'Ovo je je ono to vam je
svakome onom ko;i se kajao i koji se Milostivoga
bojao, iako Ga nije vidio, i kojije srce odano donio.
u nj u miru, ovo je Dan '(
2
)
Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik
rekao:
..
u vatn1 kojije zaplakao iz straha i
strepnje prema Allahu sve dok se mlijeko ne vrati u
vime.>/
3
)
Muhammed ibn El-Munkedir (preselio 130 g. po H.)
bi imao da kada obrie svoje lice i bradu
tim suzama sam da vatra ne pri mjesto
koje su suze dotakle.(
4
)
(l) Fatir, 28.
(2) Kaf, 31-34.
(3) Bilj ei ga Tirimizi u svome Sunenu, poglavlje: Zuhd, tema: Koja je
vrijednost plakanja iz straha i strepnje prema Allahu, 4/555. A
ovaj had is je ocij enio kao hasen- sahih.
158
Rekao je Kjab El-Ahbar, Allahu mu se smilovao:
Drae mi j e zaplakati iz straha prema Allahu nego
udj eliti sadake koliko sam teak.(I)
Neke izreke selefa o strahu prema Allahu
Strah je Allahov njime ispravlja sve one koji su
pobjegli s Njegovih vrata.
Ako se strah od Allaha nastani u srcima, on sve
strasti u njima unititi, a dunjaluk iz njih istjerati.
Istinski strah od Allaha je sustezanje od grijeha,
javno i tajno.
<<Pohvalni strah je onaj koji te od Allahovih
zabrana.<
2
>
Ne boji se onaj koji i brie svoje suze, se
boji onaj koji ostavlja ono zbog bi mogao biti
kanjen. (
3
)
Ko se bude bojao Allaha, niko mu nakoditi, a
onaj ko se bude bojao nekog drugog osim Allaha, niko mu

se rob boljim u vjeri od
straha i strepnje od Allaha.(S)
se boji dobri rob
Boji se nevjerstva i nifaka.
Boji se loeg zavretka.
(l) Prethodno djelo, 1/ 302.
(2) Sve prethodne izreke su preneene iz djela Tellzib medandis-
saiJkin, 270-271.
(3) lthafus-sadetil-muttekin, ll /387.
159
Boji se grijeenja.
Boji se smtti prije pokajanja.
Boji se krenja tevbe i ugovora sa Allahom.
Boji se postepenog u situaciji kad Ima
puno blagodati.
Boji se obmanutosti ukrasima.
Primjeri Poslanikovog straha i nekih dobrih
ljudi ovog ummeta
Enes prenosi: Drao je Allahov Poslanik
hutbu, nisam nikad prije takvu. Rekao je:
"' "' , ,. "' _,, "' " "' ,., / "' ",

'Kada bj znafj ono to ja znam, sjgumo bj se manje
smj_jali, a vie bj plakali. '>PJ
Aia prenosi da se na Poslanikovom licu mogla
primjetiti zabrinutost kada bi vidio oblak ili osjetio vjetar,
paje rekla:
"' l .} ". , "'' "' "'
\jG
/ , "' / / /
(l) Bi lj ei ga Buharija u svome Sahihu, poglavlje: Reka'ik, tema:
Allahova Poslanika iM: Kada bi znali ono to ja znam,
sigurno bi se manje smijali; a vie bi plakali.>.>, 71126.
160
0 Allahov ljudi kada bi vidili oblake,
bilo bi im drago jer su se nadali da im oni .donijeti kiu,
a ti se namrti kada ih vidi. Pa joj 'O A1sa
7
ko mj
garantuje da ne donose kaznu?! Narod je kanjen vjetrom.
Ljudj su vjdjefj kaznu
7
a govonli su: 'Ovo to se ukazalo
nam donosj kju. ')PJ
Kada bi Poslanik u namaz, iz njegovih prsa
bi se zvuk kao iz kaz ana. (l)
Prenosi se od Hasana Basrije, Allah mu se smilovao,
da je rekao: Omer bi imao dio
Kur'ana, pa bi naiao na neku jaku poruku zbog bi se
guio usuzama sve dok ne bi pao, pa bi zatim boravio u
sve dok ga ljudi ne bi obilaziti, da je
bolestan.<
3
)
Jednog dana je prolazio Omer 4;0 pored
koji je klanjao i u namazu suru Et-Tur, paje zastao da
ga slua. Kada je doao do ajeta:

(<Kazna Gospodara tvoga sjgumo se mko
je mo6 otklom"tb), siao je sa svoga magarca,
naslonio se na zid i ostao tako dugo. Nakon toga se vratio
i razbolio se mjesec dana. Ljudi su ga obilazili, ali
nisu znali kakva muje bolest.<
4
>
(l) Biljei ga Buharija u poglavlju: Tefsir- tema: Tefsir
sure El-Ahkaf, 6/ 167.
(2) Biljei ga Tirmizi u ema 'iJu, tema: Predaje o Poslanikovom
255. Lanac prenosilaca ovog hadisa je vjerodostojan.
(3) lthafus-sadetil-muttekin, 11/490.
(4) Ithafus-sadetil-muttekin, ll/490.
161
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjerm"ka
Hasan da mu je Omer 4> jednog jutra poslije
sabaha nazvao selam, a njegovo lice je prekrivala tuga, pa
mu ruku: Vidio sam ashabe Allahova
Poslanika dok danas ne vidim nikoga ko im je
Ustajali bi blijedi i pranjavi zato to su
na seddi i na kijamu i bi Allahovu Knjigu. Odmarali
bi se sad na seddi na sad na nogama na kijamu.
bi Allahovu Knjigu i odmarali na seddi i na kijamu.
Pa kada bi osvanuli bi Allaha se poput
drveta na vjetru, a njihove bi bile prepune suza toliko
da bi im bila skvaena. Tako mi Allaha, kao da sam
sada ljudima koji su nemarni i nehajni.
Zatim je ustao i nije se nakon toga vie vidio nasmijan sve
dok ga nije ubo Ibn Muldem.<I)
Jedne je ustao Muhammed ibn El-Munkedir
(preselio 130 g. po H.) da klanja pa je zaplakao. Nastavio
je plakati toliko da su se njegovi prepali zbog
njega, pa su ga pitali, ali nita nisu shvatali. Nastavio je i
dalje plakati, te su otili po Ebu Hazima, Selemu ibn
Dinara (umro 140 g. po H.). Doao je kod njega te ga
upitao: ta te je rasplakalo? On govori: Stigao sam do
jednog ajeta. <<A kojeg ajeta?, upita. On govori:
_,; -'.J ,. ' "

(( . .. a AllaiJ 111 kazniti kaznom kakvu nisu mogli ni
naslutiti.(
2
J Zatim je i Ebu Hazim da te su
skupa j os glasnije i vie plakali.(!)
(l) Tj . dok ga nije ubio haridij a Ibn Muldem. Vidi djelo Itbafus-
sadetif-muttekin, 111491.
(2) Ez-Zume1; 4 7.
162
Rekao je Ata El-Hifaf: Nikad nisam sreo Sufjana
Sevrija, a da nije plakao
1
pa sam ga zapitao: 'ta ti je?' On
odgovori: 'Bojim se da u Knjizi sudbine ne budem upisan
u nesretne.'(
2
)
Kae Ebu Abdurrahman El-Esedi: Rekao sam Seidu
ibn Abdulazizu (preselio 167. g. po H.): 'Kakav je ono
dok klanja?' 'Eh moj a zato te to
interesuje', odgovori. Pa sam mu rekao: 'Moda mi Allah
pomogne pa se okoristim time.' Tad m1 'Nikad
nisam ustao da klanjam, a da m1 se nije ukazao
Dehennem! '(J)
Malik ibn Dinar (preselio je 127. g. po H.) kae:
<<Dok sam tavafio oko Bejtullaha vidio sam ropkinju koja
se moli, se za Kjabe i govori: 'Gospodaru,
koliko je strasti nestalo, ali je ostalo popratnih pojava.
Gospodaru, zar nema drugog da ljude popravi i
kazni osim vatre?!' I nastavila je plakati. U tom poloaju
je stajala sve dok nije zora izala. Kae Malik: 'Kada sam
to vidio, stavio sam ruke na svoju glavu i vritao
'Da je dao Bog da te majka nije ni rodila, Malik. '(
4
)
Pripovijeda Nuajm ibn Hammad (preselio 229. g. po
H.): <<Ibn Mubarek (preselio 181. g. po H.) bi izgledao
poput ubodene ivotinje od kada bi knjigu o
rekaiku (ono to na srce i smeka ga). Niko od nas se
(4) lthafus-sadetil-muttekin, 11/493-494.
163
nije da ga neto pita, svakog bi odgurivao od
sebe.(l)
Kau da je imam Tirmizi (preselio 279. g. po H.)
toliko plakao daje oslijepio i ostao je slijep godinama.<
2
)
Neko je hafizu ejhul islamu Abdullahu ibn Vehbu
El-Misriju djelo koje je on pisao Ehvalul-
kijame (Strahote Sudnjega dana), nakon se
onesvijestio. Nakon nekoliko dana je preselio ne
progovorivi ni jednu

Imam afija je bio kod Suf} ana ibn Ujejne, pa mu je
Sufjan prenio jedan hadis nakon kojeg se afija
onesvijestio. <
4
)
Ali ibn Fudajl ibn Ajjad, jedan od istaknutih
pobonjaka i jako povjerljivih, je umro jedan ajet, a
to su Uzvienog:
.J " " "' ,} // "' / -' "' ".
q
A da ti je vicfjeti kako kad pred vatrom budu
zadranj, 'Da nam je da budemo, pa da
dokaze Gospodara naeg ne i da r:feJnici
postanemo. '>/
5
)
Sufjan Es-Sevri kada bi o Ahiretu bi
mokri o krv. <
6
)
(5) Prethodno djelo, 2/669, a ajet je iz sure El-An 'am, 27.
164
Ebu Hurejre .:ti> prenosi da je Vjerovijesnik rekao:
Neki je bio veliki grijenik. Kada mu se pribliila.
smrt, rekao je svojim sinovima: 'Kada umrem spalite me,
moje tijelo sameljite i bacite da to vjetar raznese. Tako mi
Allaha, ako me moj Gospodar proivi, nikog kazniti
kao mene!' Kada je umro, sinovi su uradili kako je traio.
Allah je rekao Zemlji: 'Sakupi ono to je u tebi!' Tako je
uradila i je ponovo sastavljen. Tada biti upitan:
'ta te je navelo na taj postupak?' 'Gospodaru moj, uradio
sam to iz straha od Tebe', odgovorio je i bilo mu je
oproteno. '(I)
Strah koji se trai i koji je pohvalan
Pravi pohvalni i iskreni strah je strah koji
od Allahovih zabrana, a tu granicu,
treba se pobojati da ne zapadne u da ne izgubi
nadu.(Z) Srce koje ide je poput ptice. Strah od
Allaha je glava te ptice, a nada u Allahovu milost su krila.
Pa ako su glava i krila zdrava, i ptica dobro letjeti, a
ako se glava toj ptici, ona uginuti. A ako
izgubi jedno od krila, bit izloena svakom
lovcu, ili grabljivici.(
3
)
Strah i nada su usko vezani jedno za drugo. U
izlaganju to opirnije pojasniti, ako Bog
da.
(l) Biljei ga Buharija u svome Sahihu, poglavlje: Hadisi koji govore o
vjerovijesnicima, neka je Allahov mir i spas na njih, tema:
S ino vi Israila, 4/214-215.
165
5. Er-Reda' - nada u Allahovu milost
ta je Er-Reda'
Reda' je da se raduje Allahovoj dareljivosti i
dobroti, te da bude zadovoljan Njegovom
A neki su ga definisali: <<Da bude siguran u
dareljivost Uzvienog Gospodara.(l)
Vrste nada u Allahovu milost
Postoje tri vrste nada u Allahovu milost:
- Nada koji je radio dobra djela na osnovu
Allahove upute i on se nada Allahovoj milosti.
- Nada koji je grijeio, a zatim ostavio te
grijehe, Allahov oprost, rahmet i
- Nada koji je preao granice u grijeenju,
nemaru i nehaju. On Allahovu milost, a ne
dobra djela.
Prve dvije vrste su pohvalne, a to se to je
samoobmana, pusta elja i lana nadaY>
Rekao je Uzvieni:

".". ", ",.",. / , .".,.. ",
<<Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo
primljen, neka dobra djela i neka, se
Gospodaru svome, ne smatra Njemu nikog ravnim/JI)
(l) Prethodno djelo, str. 297.
166
Postoje mnogi hadisi koji govore o reda'u i njegovoj
vrijednosti. Od tih hadisa je i hadis koji je rekao
da je Allahovog da kae: kae:
Js- 0:1
,. "' ". ,.
"' "'"' "' /'tl' "} , // / -t
'lJ
/ / /
.1 " / ". .1 / / .J /// / .(.
'l '-! . J 0:'1
". / , ,. l" / / / , "",.
.J .} ..... ?

'O sine Ademov, kada god Me iskreno zamoli i
ponada se Mojoj nul osti, ja ti oprostiti ma koliko 1inao
grijeha i to Meni biti teko. O sine Ademov, kada bi
tvo;i grijesi dostigli do nebesa, a zatJin Me zamolio za
oprost, Ja ti oprostiti i to Mi biti teko. O sine
Ademov, kada bi tvo;i grijesi potpuno prekrili Zemlju, a
zatim Mi doao ne Mi sudruga, Ja b1b ti sve to
oprostio. ')/
2
)
Ebu Hurejre 4fo, prenosi da je Allahov Poslanik
rekao: Rekao je Allah Uzvieni u hadisi kudsiji:
:;

...
'Ja sam kod svoga roba kada me etf . . . '))(3)
(l) El-Kehl; ll O.
(2) Prenosi Tirmizi u svome Sunenu, poglavlje: Dove od
tema: Predaje o vrijednosti tevbe, istigfara, te o Allahovoj
milosti prema robovima, 5/ 584, ga kao hasen garib.
(3) Biljei ga Buharija u svome Sahihu, poglavlje: Tevhid, tema:
Predaje o Allahovom svojstava i imena, 9/147.
167
Koji stepen ima reda' a
Reda' ima jednu od najuzvienijih i
dereda. Put do Allaha se zasniva na nadi,
ljubavi i strahu od Allaha. Da nema nade u Allahovu
milost, ibadeti i ibadeti ostalih organa bi zakazali.
ta vie, da nema nade ne bi bili pokorni.(!)
Svakom muslimanu treba nada u Allahovu milost.
Musliman je grijeha za koji se nada oprostu,
mahane za koju se nada da je ispraviti, dobrog djela za
koje se nada da biti primljeno, hodanja Pravim putem
za kojeg se nada da ustrajati, blizine Allahu koju se
nada da
Zato j e potrebna nada u Allahovu milost
1- Nada u Allahovu milost potiskuje veliki strah.
Objanjenje u nastavku.
2- Nada u Allaha uljepava put Allahu i
ga na isti.
3- U nadi je Allahove dobrote, a to
iziskuje stalno spominjanje Allaha, Njegovih imena i
svoj stava. (
3
)
Da li postoji veza Er-Reda(a i El-Havfa
Havf je kojeg Allah odgaja svoga roba, a
reda' to ublauje i smiruje kako vjernik ne bi preao u
fazu i gubljenja nade u Allahovu milost.
(!) Tehzib medaridis-salikin, 298-299.
168
Nai dobri prethodnici su voljeli da kod muslimana
strah pretegne nadu kada je zdrav kako bi ustrajao u dobru
i udaljio se od grijeha, ali kada se priblii smrt, onda je
bolje da se nada Allahovoj milosti nego da strahuje i plai
se.
Dabir prenosi od Allahovog Poslanika da je
rekao prije svoje smrti na tri dana:
' ' , ' ;

Neka svako od vas pnje svoje smrti lijepo misli o
de//e anulm.>PJ
"' "' / f ... / / ""'
Js-
",. / ... ",. ... , ?
' .J JI " ...., ' ' /
:<Illi Jw JlJ Jl ,<ll\ , :J \j
.. ... ", "" -
/
.
Enes pripovijeda: Allahov Poslanik je uao
kod nekog koji je bio na samrtnoj postelji te ga
upitao: 'Kako se Kae: 'O Allahov
elim susret sa Allahom, ali se plaim svojih zlodjela!'
Tada Allahov Poslanik 'Ove dvije osobine se kod
(l) Bi ljei ga Muslim u svome Sahilw, poglavlje: Dennet, njegove
blagodati i stanovnici, tema: da se lijepo misli o
Allahu prije stmti, 8/329.
169
ibadeti i njihov uticaj na ivot vjermK:a
roba ne mogu sasta[j u ovakvoj a da mu Allah ne
podari ono to eli i ga od onog se plai '(!)
Rekao je El-Fudajl: Strah je bolji od nade kada je
zdrav, a kada padne na sam1tnu postelju,
nada je bolja.<
2
>
Primjeri nade u Allahovu milost
Dobri prethodnici su se nadali u Allahovu milost
nakon to su strahovali. Od tih primjera su:
Bilal je bio na samrtnoj postelji, pa je njegova
ena uzviknula: Oh, alosti! Pa joj Bilal: Oh,
radosti, sutra se sa prijateljima dragim susresti, s
Muhammedom i njegovim drugovima.<
3
>
Muaz na samrtnoj postelji rekao: Moj Boe,
plaio sam te se, a danas za susretom s
Tobom ... <
4
>
Mekhul E-ami, jedan od velikana tabi'ina, je
tugovao, pa su mu doli u posjetu na sam1tnoj postelji, a
on se smijao. Zapitali su ga o tome, a on im odgovori:
<<Kako se ne bih radovao kad je dolo vrijeme da se
oprostim s onim sam se i plaio,
susretnem s Onim kome se nadam i za kim
(l} Biljei ga Tirmizi u svome Sunenu, poglavlje: Denaza, 3/311.
Ocijenio je ovaj hadis kao hasen- garib. Lanac prenosilaca
ovog hadisaje Munziri ocijenio kao dobar. Vidi djelo Et-Tergib
vet-ter/ub, 4/268.
(2} Nuzhetu-1-futala, 2/665.
(3) Ithaf sadetil-muttekin, 14/208.
170
Kada se pribliila smrt Ademu ibn ebu Ijasu, a bio je
ejh u amu, imam, hafiz i istaknuti predvodnik, (umro je
220. g. _po H.) zavrio je hatmu Kur'ana na postelji, a
zatim rekao: U ime moje ljubavi prema Tebi, Ti biti u
mom drutvu dok budem umirao, sam za ovim
danom, nadao sam Ti se. Zatim je ispustio duu nakon
<<Nema boga osim Allaha.(!)
Abdullah ibn El-Mubarek, (preselio 181. g. po H.) je
otvorio oko pred smrt, nasmijao se i rekao:
J ' '" /
J.:;\;, l J.J
(<Za ovakvo neto neka se o;11. koji
Zarobljenik svojih grijeha pred Tvojim vratima stoji
Strahuje zbog sveg onog to Ti zna
Boji' se gnjeha koji Ti se nisu sakrili
Moli Ti se za oprost, on se nada i strahuje
Koje taj od kog se moe nadati neto iplatiga se
Niko se Tvojojpresudi ne moe usprotiviti
Moj Gospodaru, nemoj me osramotiti u knjizi mojih
cijela
Kada se stranice podijele na Danu polaganja
(l) Prethodno djelo, 14/222.
(2) Es-Saffat, 61. Vidi prethodno djelo, 14/214.
171
Neke bitnije moralne osobine
Nakon to smo spomenuli neke ibadete na
kojima se zasniva ispravnost djela, spomenit neke
bitnije moralne osobine koje rob mora posjedovati i one su
usko vezane za ibadete, a moda i spadaju u njih:
Ne moe se zamisliti ispravnost ihlasa - iskrenosti,
tevbe- pokajanja, tevekkula- oslanjanja na Allaha, havfa
- straha od Allaha i redaa- uzdanja u Allaha, tj.
ibadeta koje sam pomenuo ranije, ako su osnovne moralne
vrline krnjave, naprimjer: iskrenost u odnosu
ljudima, skromnost i sl. J er, ispravnost i b adeta su
neka osnova, a lijepe moralnosti su bedem koji pokazuje
osnove. koliko je srce jednog roba okrenuto
prema Gospodaru, to se pokazati na njegovom
ponaanju i moralu. Stoga, brate muslime, navest ti
neke bitnije moralne osobine:
175
l. Sidk - istinoljubivost
To je moralna osobina jednog muslimana i
vjernika. Onaj ko se okiti tim ukrasom bit spaen, kako
na ovom tako i na onom svijetu, a onaj ko bude nemaran
po tom pitanju bit na ovom prije onog
svijeta i bit okaljan toliko da se sve do
Sudnjeg dana.
Neki ajeti koji govore o fadiletu
istinoljubivosti
Allah je pohvalio istinoljubive i naredio
vjernicima da se drue s njima, pa kae Uzvieni:
.J.} ' ",, ' J.

0 r:femici, bojte se Allaha i budite s onima koji su
iskreni /)ll)
Allah podijelio ljude na iskrene i licemjere, pa
kae Uzvieni:
" ,} " f .. '

/ "' // / ;'/ / / """" / /
<<Da Allah nagradi iskrene za njihovu iskrenost, a da,
ako stavi na muke hcemjere ili da im oprosti. .. )PJ
Iman - vjerovanje se bazira na istinoljubivosti, a
licemjerstvo na laima. Allah nas je obavijestio da nas
(I)Et-Tevbe, 119.
(2) EI-Ahzab, 24.
176
na Sudnjem danu spasiti od kazne nita osim
iskrenosti, pa kae:
.. )>
/ / , / / , //
'.J "' / J ' -? "

((Ovo je Dan u kome iskrenima n;ihova iskrenost
od koristi biti njima dennetske kroz koje teku
rijeke, pripasti i dovijeka u njima ostati Allah
zadovoljan njima bitJ: a i oni Njim. To veliki uspjeh
biti.)PJ
__ )>
(<Allah, uistinu, ukazati na pravi put onome koji
u zlu pretjeruje i koji mnogo lae.)/
2
)
Neke izreke o vrijednosti i sri istinoljubivosti
- Istinoljubivost je javnih i tajnih djela.
- Kai istinu u tekim situacijama!
- Kai istinu pred onim kog se boji kao i pred onim
koga eli!
- <<Prava istinoljubivost je da bude iskren u
situacijama iz kojih te moe samo la spasiti.(J)
- lstinoljubivog maiti jedan od tri uitka, a to
su slast, ljubaznost i ljupkost ili respekt.
(l) EI-Ma1de, 119. pogledaj djelo Tehzib medaridis-sahkin,
396.
(2) Gafir, 28.
(3) Tehzib medaridis-salikin, 40 l.
177
-Iskrenoga vidjeti, osim u farzu kojeg
izvrava, ili nekom hajr poslu koj eg
Neki hadisi koji govore o fadiletu
istinoljubivosti
Postoje mnogi hadisi koji govore o vrijednosti
istinoljubivosti, njenoj vanosti, kao hadisi koji
zastrauju od lai
/ . .... .... / / .,..., "
:J\:; i3
// / /.::; / / / /
.... / ". .... ' / ' / /

.
/ / // / / / /
/)' ' ....
d'-i
.
,. ,. ,. l" /
Ebu Umame od Allahovog da
je rekao: ((Garantujem da imati u niem stepenu
Denneta onaj ko se ostavi rasprava, pa makar bio u pravu.
Garantujem da imati u sred Denneta onaj ko
ostavi la pa makar se i alio. J garantujem da imati
u vriJu Denneta onaj ko uljepa svoj moral.))(2)
' .J .. "
:i3lul J_,...-J ::r \j ej$- :j
/ , / / "" ", """ ,./ /
" ""' -JI.}/ _, /
\.. Jl f:
// / / // / ,. /
Prenosi se od Hasana ibn Alija, radijallahu anhuma,
da je rekao: sam od Allahova Poslanika
(2) Biljei ga Ebu Davudu svome Sunenu, poglavlje: Lijepo
ponaanje, tema: Stidljivost.
178
'Ostavi ono to ti grize savjest, jer iskrenost je
spokoj i smiraj, a la bojazan i uznemirenost. )flJ
ll / ,.. .J ll
.11 J\; 1)_'1;;.
"'" / / / ". / ....
"'' ' // ' / '
.11 J1
/ ,.". / / "' / / / ", /
' // ; .JO _11 "" _".l
./ 1:011 r , 81 J I J I
. u-:Y IJJ.J .J . uJ.J . .
/ // // // ///
'/ .... ,
. .11
Ibn Mes'uda prenosi da je Allahov Poslanik
rekao: ((Uistinu, istinoljubivost vodi ka a
ka Dennetu. voljeti isfJiJU sve
dok kod Allaha ne bude upisan istinoljubiv. Doista, la
vodi ka nemoralu, a nemoral ka vatn: favoriti
la sve dok se kod Allaha ne upie kao laljivac.)P
Vjerovijesnik je da je vidio kako se
laljivac, pa kae:
'/ "' ", .} .}/ ' ,.. // / ; /' /
-.) 1./. .... . ; .. ").r ' l '"i .... Ito:. ti
"-! (J..j,).,JJJ ,.S.J>J .. r..r.-;.J
/ .,. .. "' " / .,.
' / / ;.) / j/ ' / '
. J1
/ / ; /// / / /
((Vidio sam dva koji su mi doli. ..
Rekli su mi: 'Onaj to si ga vidio rasparenih to je
(!)Biljei ga Tirmizi u svome Sunenu, poglavlje: Opis Sudnjega dana,
4/668, i rekao je za ovaj hadis: Hasen- sahih.
(2) Hadis biljei Buharija u svome Sab1hu, poglavlje: Lijepo
ponaanje, tema: Uzvienog Allaha: ((O vjemjc1; bojte se
Allaha j budjte s amina ko;i su Iskreni)) i predaj e o
zabranj ivanju lai, 8/30.
179
lal;ivac koji natovarit mu se teret sve dokle
pogled dopire i tako mu se raditi sve. do Sudnjega
dana! '(IJ
Ovaj hadis se moe odnositi i na onog ko iri lane
vijesti, i na njega se te lai natovariti i nosit ih sve
dokle pogled dopire.
Ehu Hurejre daje rekao:
;' " "' ". "' .1 ) _, \ .}
J\j
.J .J

" "
Licemjer ima tri svojstva: kada lae, kada
ne is;J;otuje i kada mu se neto poTderi on to
pronevjeri. '2)
Behz ibn Hakim prenosi, a on od svoga oca, a ovaj
od svoga djeda da je Allahovog Poslanika kada je
rekao:
. :ill J;
".,. "' // ,. "' "' ,. "'
(<Teko onom ko se bude laima koristio da bi
nasmijavao ljude, teko njemu, teko njemu.>PJ
(l) Biljei ga Buharija u svome Sah1hu, tema: Denaza, 2/125-126.
(2) Biljei ga Buharija u svome Sahihu, poglavlje: Lijepo ponaanje,
tema: Uzvienog Allaha: ((O bojte se Allaha i
budite s onima koji" su iskreniJJ i predaje o zabranj ivan ju lai,
8/30.
(3) Biljei ga Tirmizi u svome Sunenu, poglavlje: Zuhd, tema: Onaj ko
bude da bi ljude zasmijavao, 4/557 i dodao je: <<Hadis je
hasen.
180
Podjela istinoljubivosti
Istinoljubivost ima nekoliko vrsta, od kojih su:
l) Istinoljubivost jezikom
2) Istinoljubivost u namjeri i elji, a to je povezano
sa ihlasom, o smo govorili
3) Iskreno odluka da hajr
4) Iskreno i dobra djela
5) Iskrenost u nakani ostvarivanja nekih od vjerskih
vrijednosti, kao to su: strah od Allaha, uzdanje u Allaha,
Allaha, skromnost, zadovoljstvo, oslanjanje na
Allaha, ljubav prema Allahu i slY>
Neki primjeri istinoljubivosti i pojanjenje da je u
tome spas, iako na prvi pogled izgleda da je propast:
1- o Kjab ibn Maliku smo je naveli kada
smo govorili o tevbi)
2- Hafiz Rib'i ibn Hira (umro 81. g. po H.) je imao
dva sina vladaru nepokorna. Jedan dounik je doao
Haddadu i rekao mu: <<Ljudi smatraju da Rib'i ne lae,
a njegovi buntovni sinovi su se vratili Haddad
ga je pozvao i upitao: Gdje su ti sinovi? Pa je
odgovorio: Kod su, neka nam Allah pomogne!
Haddad je bio zadivljen njegovom pa mu
Ja im zbog toga opratam.
3- Rekao je Ebu Imran Ez-Zudadi: Umrla mi je
majka i ostavila mi u nasljedstvo pa sam je prodao za
pedeset dinara i uputio se na had. Kada sam doao do
Abila, preda me je izaao i rekao: 'ta ima sa
sobom?' Rekao sam u sebi: 'Iskrenost je bolja.' 'Imam
(l) lthafsadetil-muttekin, 13/134-158.
181
pedeset dinara', rekoh mu. 'Dodaj mi ih', I dodao sam
mu ih. Izbrojao ih je i vidio da je pedeset. 'Uzmi ih
nazad, tvoja iskrenost me je dirnula', Zatim je siao
sa jahalice i rekao: 'Penji se!' 'Ne elim' , odgovorio sam.
'Mora', Bio je uporan pa sam i uzjahao. Tada mi
'Pratit te.' godine me je pronaao i bio je
uz mene sve do svoje smrti.(I)
(I) lthafsadetil-muttekin, 13/ 161.
182
2. Sabur
To je jedna od najbitnijih moral11il1 osobi11a i
najvanijih za roba. Strpljivost za iman je isto to i glava
za tijelo. Sabur je u svakom korist. On je neto
najtee Saburati moe samo onaj kome se Allah
smilovao i posvetio mu posebnu panju.
e
sabur>> se prevodi kao susteza11je ili
suzdravanje, a terminoloka je: Sustezanje od
uztujanosti i ljutnje, jezika od aljenja i tugovanja
i tijela od onoga to je tetno.(t)
Ne:ki ajeti koji govore o fadiletu sabura
Kae U zvi eni:
(<. . . I 1-fjepo Gospodara tvoga sinovima
Israilovim bilo je ispunjeno- zato to su trpjeli ... ))(
2
)
Na drugom n1jestu je rekao:
;l' ;l'
;l' " til til
. ;'
4. ". ")"_,fJ ) l:al\
"'t .)':- Y. d-'! . r
;l' ;l' ;l' ;l' ;l'
<<.. . Samo oni koji budu strpljivi bit bez
-
(l) Tehzib medaridis-salikin, 3 5 3.
(2) El-A 'raf, 137.
(3) Ez-Zu1ner, l O.
183
Allah svoje robove na sabur pa kae:
/
l-:;' l l r. }..
t.
<< ... l budite izdrljivi jer Allah je, zaista, na strani
izdrf;iviluflJ
U drugom ajetu kae:
..1 .J". / " -; ,.

,. ,. / /
. . . One koji su trpjeli Mi sigumo nagratidi
mnogostrukom nagradom za ono to su

Neki hadisi koji govore o fadiletu sabura
Suhejb Er-Rumi prenosi da je Allahov Poslanik
rekao:
' -; ' / "' / ,_, ". ..1 ,
'll 'lfJll \#
/ "'1- /

/
je vjem1ka, svaka situacija je za njega
hajr, a to nije ni sa kim osim sa pravim vjem1kom.
Ako ga zadesi kakva radost, on zahvali i to bude dobro za
njega, a ako ga kakvo zlo, on se strpi i opet bude
dobro za njega.)PJ
Ebu Malik El-E'ari prenosi da je Allahov
rekao:
(I) El-Enfal, 46.
(2) En-Nahl, 96.
(3) Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje: Zuhd, tema: Hadisi
koji govore o raznim temama, 18/417.
184
-l" ,.. ' '
,1 .11 u_:; ,1
,. "" "" / ;
.J"; .J " /
" ,_t.:.J\ \.. 09:..:;
/ ;l' / /
je pola im ana. Elhamdulillah puni mizan, a
subhanallah i elhamdubllah pune prostor nebesa i
Zemlje. Namaz je n ur, sadaka dokaz, a sabur sljetlo. (JJ
Seid El-Hudri prenio da je Allahov Poslanik
rekao:
"' ? "' / "' .J "'
,,1\ ;;:,
/ / / "
((/(o nastoji biti st1pljiv, Allah ga
sti]Jljivim, a niko nije nita stekao bolje i ob1lnije od
sabura.)PJ
Mahmud ibn Lebid pripovijeda da je Allahov
rekao:
' // " // " / ? " "' " '
. lli tf';;:,
((Kada Allah zavoli jedan narod iskua ih, pa ko se
st1p1: on sabur, a onaj ko se i uznemiri, on
imati samo nemir i paniku.)PJ
(t) Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje: tema:
Namaz je svjetlost ... 3/457.
(2) Hadis biljei ga Buharija u svome Sa/uhu, poglavlje: Zekjat, tema:
Suzdranje od traenja sadake, 2/151-152.
(3) Rekao je El-Munziri u Et-tergibu vet-terhibu 4/283: Biljei ga
Ahmed, a prenosioci hadisa su povjerljivi.
185
Neke izreke o vrijednosti i sabura
Suzbijanje bijesa bez znakova
negodovanja.
- Navikavanje nagle due na nevolje i
- Ustrajanost sa Allahom, prihvatanje kunji koje
nam nanosi sa i
- Stabilnost u pridravanju propisa iz Kur'ana i
Sunneta.
- Okiti se saburom, pa ako te ubije, ubio te je kao
ehida, a ako te ostavi da ivi, ivjet
- Strpljivost radi Allaha je bogatastvo, opstanak uz
Allaha, iskuenje u ime Allaha, dosljednost sa Allahom i
krutost bez Allaha.
- Izreka Ebu Derde: Plod istinskog vjerovanja je
strpljenje u bilo kojoj presudi i prihvatanje sudbine ma
kakava bila.
- Sufjan ibn Uj ejna (preselio 197. g. po H.), Allah mu
se smilovao, j e o aj etu:
t
/ / / /
n;ih smo Mi i oni su,
se zapovijedi Naoj, na pravi put
.. )PJ rekao: U svom pozivanju na pravi put su
krenuli od najvanije prve stvari, pa smo ih
prvacima. (l)
(l) Es-Sedde, 24.
186
- <<Kad se u strpi, plod toga kasnije
uvidi.(I)
Strpi se o robe, ma gdje bio,
moda slast tog sabura bude osjetio.
I svaki teki ako se suzbije
ubrzo se izlaz iz njega razotkrije.
Strpi se, tako je blizu izlaz
Onaj ko bude Allahov hatar gledao, naao je spas.
Ko se bude Allahu nevolja ga
I Allah kada Ga zatreba, blizu biti.
Nastoj biti blag kada bude u srdbi
I svaki musibet saburom svojim suzbij.
Jer su prepune deavanja
One svako jutro donose novi razlog
Vrste sabura
Sabura ima nekoliko vrsta, a to su:
Sabur u ustrajnosti prilikom pokoravanja Uzvienom
Allahu.
Sabur u sustezanju od grijeenja Allahu
Sabur u belajima i musibetima
U prvom i drugom rob moe da bira li
saburati ili ne, dok je u primoran da trpi.C
2
)
Najljepi primjer sabura u sustezanju od grijeenja je
primjer Allahovog vjerovijesnika Jusufa, alejhi selam.
(l) Nuzhetul-fudala, 3/ 1363.
(2) Tehzib medarid-s-salikin, 353.
187
Bio je mlad, pun snage i elana. Neoenjen i bez nekog ko
bi mu tu strast suzbio. Stranac, a stranac se ne srami u
nepoznatoj zemlji, jer se od onih kojih se
stidi, prijatelja, poznanika i porodice. Bio je rob, a rob
nema pobudu, elju i ansu kao slobodan ena
lijepa, ugledna i to njegova vlasnica, gospodarica, a niko
ih ne nadgleda. Ona ga zove k sebi, uporna je u tome
koliko god moe. I jo pored svega, zaprijetila mu je ako
ne prihvati ponudu da ga zatvoriti i osramotiti. Pored
sveg toga, on je izabrao strpljenje i sustegao se,
prednost onom to ga kod njegovog Gospodara.(I)
- Allah 8f; je naredio da se lijepo strpimo, pa kae:
,
,.{ 9.,....:;.. l ./ \; }._
"" .. 7
(<Zato, tJ: budi strpljiv lijepim
lijepog sabura je da ne bude jadikovanja.
Napomene
l) Iznoenje tuge pred Allahom ne naruava sabur.
J je da osaburati ne pa
Uzvieni njegov kae:
/ / ' ", /<{- /" ". -'"' / ' /"'
\; 1.:... g,, ' l 'i 'C-' :.:i/ I:'J\j}..
7
,
((U vaim duama je ponikla zla misao>>, on, (d
ja se jadati, od Allaha ja traim protiv ovoga
(i) Prethodno djelo.
(2) El-Me'arid, 5.
188
to vi iznosite.)PJ I pored tih on se pojadao Alahu

' "' .J ".. '
L -.lilJI / A/ /Ai
"' l./ y> .J '-?- .J"-4" 'Y
(da tugu svoju ijad iznos/nvPJ
Allah nas obavijetava o Njegovom poslaniku
Ejubu pa kae:
o ? / '
L :\:;.ll/' l
"' . r"'/ !i: :.J : 'Y
(Mi smo znali da je on izdrljiv; divan je on rob
bio. )PJ U drugom ajetu je ipak svoj jad i tugu pokazao
indirektno, pa kae:
(<Mene je nevolja snala, a Ti si od milostivilz
najmilostiviji/
4
) Sabur se skrnavljuje jadikovanjem na
Allaha, a ne ispoljavanjem jada i tuge Allahu.(S)
Habib El-Basri bi zaplakao kada bi ovaj ajet:
. ", '
l
"' . r"'/ !i: :.J : 'Y
(Mi smo znali da je on izdrljiv; divan je on rob
bio ... )), rekavi: On je podario sabur i opet je
strpljivog pohvalio,<
6
> Uzvien neka je On.
(l ) Jusuf, 18.
(2) Jusuf, 86.
(3) Sad, 44.
(4) El-Enbija', 83.
(5) Tehzib medaridis-salikin, 356. Isto tako pogledaj dj elo lthafus-
sadetil-muttekin, ll/85.
(6) lthafus-sadetil-muttekin, ll /13.
189
2) Sabur na ustrajanju u dobrih djela je jedna
od vrsta sabura. u pokornosti Allahu
mora biti u jednom od tri
a- Sabur prije pokornosti, a to je popravljanjem nijeta
i nastojanjem da bude i iskren u ime Allaha.
b- Ustrajanost u toku pokornosti kako ne bi postao
nemaran i nehajan, i kako se ne bi razlijenio u
upotpunjavanju adaba i suneta.
e- Ustrajanost nakon pokornosti, kako se ne bi
razglasilo njegovo dobro djelo pa sebe izloi
pretvaranju i ili da ga gledaju mu se, a to
sve unitava ili naruava dobro djelo. Kae Uzvieni:
.1 ,. .1 .1

(( .. . i ne ni tite cijela svojai>PJ
3) Sabur prilikom kakve i to pri prvom oku,
tj. kad za to je onaj pohvalni i traeni sabur
prilikom kunje.
ji lu l JY"'.J J.
.,.", "' ? "' ,. /
." ,. .1 /' '
u. Q; :...:.Jw lu1 J': u. Jw
". " .. ,. ,. :. .. .... .,. // ; ,.
" ,. // .... ".... .1 / ,.... ' "
:...:.Jw J..
/ ,." / / / "
/ ' . / ; /
... /"' / . \
J_jl :Jw JY"'.J
/ / / / ,. /
Enes ibn Malik prenosi da je Allahov Poslanik
proao pored neke ene koja je plakala za umrlim sinom,
(l) Mubammed, 33. Vidi djelo Jtbafus-sadetil-muttekin, 11/43-44.
190
pa JOJ Je rekao: Boj se Allaha i saburaj.>> Te mu ona
odgovori: Tebe ne interesuje koja me zadesila.
Kada j e otiao rekli su joj da je to bio Allahov
nakon se ona okirala kao da je za smrtan
Otila je do njegovih vrata, ali nije nala na njegovim
vratima vratare, te je rekla: 0 Allahov nisam
te prepoznala. Tada joj odgovori: ((Sabur se ogleda pri
prvom udam, oku.>PJ
(l} Biljei ga Muslim u poglavlju: Denaza, tema: Strpljenje se ogleda
pri prvom oku, 6/525.
191
ibadeti i n;ihov uticaj na ivot vjermka
3. Tevadu' - skromnost
To je jedna od moralnih osobina vjernika. Niko ne
posjeduje tu osobinu a da mu Allah nije i
ugled, ili njegovo ime ljudima.
Svaki musliman koji ne bude ovom osobinom bit
ponien, ljudi ga mrziti i izbjegavat ga.
Fudajl ibn Ijjad, Allah mu se smilovao, je bio upitan
o skromnosti pa je rekao: Skromnost je istini, i
u isto vrijeme vodi ka istini koja se prihvata bez obzira ko
je kazao!
Neki su pak rekli: Skromnost je blagost i
poniznost.(!)
Neki ajeti koji govore o fadiletu skromnosti
Mutekebbiru, oholoj osobi, Allahova dobrota Je
kao i Njegova uputa. Kae Uzvieni:
o ",. ,., ", " ".

.. .. .. .. ..
,. ;" / / / / / ",.
<<Odvratit od znamenja Mo;ib one koji se budu
bez ikakva osnova na Zemlji obo!Jli>PJ
Na drugom mjestu je rekao:
/ / ,, .. ..) / ' o ",. /

11/ " / ;"
Tako Allah srce svakog oholog i nasilnog.>PJ
(i) Tehzib medariddis-salikin, 429.
(2) El-A 'raf, 146.
(3) EJ-Mu'min, 35.
192
Neki hadisi koji govore o fadiletima
skromnosti i kibura - oholosti
Ijjad ibn Hammar prenosi da je Allahov Poslanik

" " , ' ' ; , " " , .. ', "
Js- dl
.. .. .,. , ,
,
Allah mi je da budete skromni kako ne bi
niko nikog potc;jenjivao
7
ili
Ehu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik
rekao:
, , ' .J "', ",.
\.._, \.._, \..
, " ,
) , ' ' l!
l } ... .. ''l .lt \1 ... l
.ul :J. OU! J.>-
<<Sadaka umanjiti imetak, Allah zbog
oprosta ugled Kogod u ime Allaha bude ponizan
7
Allah ga
Ehu Seleme ibn Abdurrahman ibn A vf kae: Sastali
se Abdullah ibn Omer i Abdullah ibn Amr ibn El-As$, na
Mervi i porazgovarati, zatim je Abdullah ibn Amr otiao, a
Abdullah ibn Omer je ostao pa ga neki
zapita: 'Zbog o Ehu Abdurrahmane?' On
(!)Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje: Dennet, njegove
blagodati i njegovi stanovnici, tema: Osobine stanovnika
denneta i dehennema na dunjaluku, 18/323.
(2) Biljei ga Muslim u svome Sahihu, poglavlje:
odravanje rodbinskih veza i adabi, tema: Pohvalno je pratati i
biti skroman, 16/ 109.
193
odgovori: 'Ovaj, tj. Abdullah ibn Amr, kae da je
Allahova gdje veli:
,} / ,} "'. ,".
.)8\ d .y:;
/ .. / " / 11- / , ," .. ,
'Onaj u srcu bude oholosti ko!Jko je jedan
Allah ga oboriti na lice u vatru. )/l)
Ehu Hurejre prenosi od Allahova Poslanika da
je rekao:
.J ,., t / ," / 1)
#::d J ts: w;
.. .. .. .. .
""'' / / / / /
' /,} . / / ,} '

/ / / / // /
Dok je neki iao u lijepoj se
samom umiljen dok iznenada ga
Allah uniti prekrivi ga zemljom. Takav potrpan ostati
do Sudnjega dana.)PJ
Ibn Omer tvrdi da je Allahova Poslanika
kako kae:
/ / / / /, / / / / l ;o ' /
.&1 ,.(-..:J
, / // / " ,." ;
. /
(l) Rekao je hafiz El-Munziri: <<Prenosi ga Ahmed, a lanac prenosilaca
ovog hadisa su povjerljivi, pogledaj djelo Et-tergibu vet-terhib,
3/566, isto tako je rekao i El-Hejsemi u Medme 'uz-ze va 'id,
11103.
(2) Biljei ga Buharija u svome Sahihu, poglavlje: tema: Ko
spusti iz oholosti, 6/183.
194
(d(o sebe bude uzdizao 1lj oholo hodao, susret
Uzvjenog Allaha ljutog na njega.>PJ.
Na Vjerovijesnik je bio najskromniji i
najudaljeniji od oholosti.
Ehu Hurejre kae:
",. ., ;l'// ""1) "
\.>.,.. :l. ' Jw .. JI l. ' ' 1::...._
Jr. . . J""""' r...r.- Jr.
" " " " / """'"" "" " "
"" "" "" "" "" " "" .J ;l' "" "" '
:J\; Jj
. .
"' " "" " ""
" 1) ? "' ,J ... ""fl "'" ,}
J\; \Q:;i
"" " " ""

,, .1 , l ,,
.
Sjeo je Dibril pored Poslanika i pogledao u
nebesa, kad se pojavi melek. Tada Dibril 'Ovaj
melek nije siao otkako je stvoren, do sada.' Kada je siao
'Muhammede, poslao me je tvoj Gospodar i pita eli
li da bude kralj i iri vjeru, ili da bude rob - poslanik?'
Tad mu Dibril '!!!illi skroman svome Gospodaru, o
Muhammede.' 'elJin bjtj rob - odgovori
Poslanik

Ibn veli da je Allahov sjedio na
zemlji, vezivao ovcu i odazivao se robu koji bi ga pozvao
komad hljeba.<
3
)
(l) Rekao je El-Hej semi u Medme'uz-zeva'id, 1/103: Biljei ga
Ahmed, a lanac prenosilaca je povjerljiv.
(2) Imam El-Hej semi je naveo u Medme'uz -zeva'Id, 9/22, da hadis
biljei Ahmed i daje lanac prenosilaca povjerljiv.
(3) Imam El-Hej semi kae u Medme'uz-zeva'Id-u, 9123: Biljei ga
Taberani, a lanac prenosilaca ovog hadisaje dobar.
195
Ima li ljepih od pjesnikovih kada veli:
(<Ljudi su
njihov otac je a majka Ha va.
Ako u svojim precima imaju neku slavu i
kojom bi se ponos11i onda bi to bila glina i voda!>>
Nai dobri prethodnici su voljeli skromnost i prezirali
oholost. Jusuf ibn Esbat, Ez-Zahid je rekao: Dovoljno je
malo se nedozvoljenog i biti skroman, nego se puno
truditi u dobra.
Isto tako je rekao: Krajnja skromnost je da ne
sretne nikog, a da ga ne smatra boljim od sebe.(I)
Imam afija je rekao: Skromnost je osobina
plemenitih, a oholost je onih koji nisu plemeniti.
Skromnost ulijeva ljubav, a uvjerenost u nafaku ulijeva
rahatluk. je rekao: ljudi su oni koji
sebe ne vide kao takve, i najbolji su oni koji ne vide svoju
dobrotu.
(l) Biljei ga Tirmizi, poglavlje: i odravanje rodbinskih
veza, tema: Predaje o oholosti. Tirmizije ocijenio ovaj hadis
kao hasen - sahih - garib.
196
Napomene
l. Prva napomena: elja za lijepom
dobrim jelom, zatim ljubav prema lijepim stvarima 1
uivanje na dunjaluku u granicama, ne spadaju u kibur.
..... .... ; ' .1 .... \
.y:; :Jl; cf' "_;:..;: ,y_' -011
.. .. ... .
/" .... / .... .... , ....
.... ) "Cl ,",. .} / .J .....
:J\:; J\1... .y:; J\1...

.... /? / "'"' .... 1J / .... 1- ,
, / ",. .1 .... :; 1)
lu1 :Jt; Jw
.. / .. :.. .. "'/ / .. /
Prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda da je Allahov
rekao: u Dennet onaj ko bude imao
u svom srcu koliko jedan trun oholosti, niti u vatru
onaj ko bude imao u svom srcu koliko trun imana.)) Tada
mu jedan Ja volim da moja i
budu lijepi. Poslanik mu odgovori: (<Allah je lijep i
voli ljepotu. Ohol je onaj koji odbija istinu i ko potcjenjuje
druge.)PJ
Imam Tirmizija je rekao: <<Neki su
ovaj hadis: ' ... niti u vatru onaj ko bude imao u
svom srcu koliko trun imana ', rekli: 'To da
ostati u vatri.' U tom smislu je i hadis kojeg
prenosi Ebu Seid El-Hudri od
(l) Biljei ga imam Tirmizi, poglavlje: i odravanje
rodbinskih veza, tema: Predaje o oholosti. Tirmizi je ovaj had is
ocijenio kao hasen - sahih - garib.
197
,. -' fl;
. 0l:1 :r o) .y:; J 0'b;; _;81
/ ". "",. " ", ,.
iz vatre onaj ko u svome srcu bude imao
koliko trun imana.>>
Vie tabi 'ina je ajet:
/ " // .J '

((Gospodaru na, onoga koga Ti bude u vatru bacio
Ti si ga osramotio .. . OJ na da su rekli: Onaj ko
ostane u vatri je
2. Druga napomena: Vjernik se mora kloniti kibura i
njegovih uzroka, a njih ima sedam: znanje, dobrih
djela, porijeklo, ljepota, snaga, bogastvo, mnotvo
pri j atelj a. <
2
>
Ovih sedam svojstava su u osnovi poeljni i
pohvalni, ali ona, mogu biti uzrok oholosti. Stoga
vjernik ovim stvarima ne smije biti kako se ne bi
uzoholio, da nas Allah
(I) Alu-'Imran, 192.
(2) Vidi opirnije po ovom pitanju djelo Jthafus-sadetil-muttekin,
11286, i stranice poslije te.
198
Hadisi koji na lijepa svojstva i
izbjegavanje loih
1- Ebu Hurejre * prenosi da je Allahov Poslanik
rekao:
; / ; .... " / " J
l/ f9
". / / ;
? )) ) / ,. / ;
.
(<Ne smijete sumnja.t1: jer sumnja moe
odvesti u veliku la. Nemojte se prislukivati, nemojte
jedni druge pijunirati, ne zavidite jedni drugima, nemojte
se i ne mrzite se, budite, Allahovi robovi: kao

2- Imran ibn Husajn da je Vjerovijesnik
rekao:
/ -: : ,.
..

((Stid vodi samo ka dobru.>PJ / / /
3- Dabir ibn Abdullah El-Bedeli kae da Je
Allahov rekao:

((Onaj ko se smilovati, ni biti
pomilovan.(J)
(I) Biljei ga Buharija, poglavlje: Lijepo ponaanje, tema: Zabranjeno
je zavidjeti i se, 8/23.
(2) Prethodno djelo, tema: Stid, 811 l.
(3) Prethodno djelo, tema: Milost prema ljudima i ivotinjama, 8111.
199
4- N uman ibn Beir veli da j e Allahov Poslanik
rekao:
".". / o// .} ; / /' ' ",
J
"' ". ,. // ", / // ", //
' ' / /? '

/ /
Primjer Tjemika u milosti: ljubavi i je
kao primjer tijela. Ako se jedan dio razboli: na tijelo
nesanica i groznica.)PJ
5- Ebu urejh El-Adevi tvrdi da je svojim
uima i vidio svojim Allahova Poslanika gdje
veli:
.} / / / ' ,,. '
1 4 rP
/ / / /;1' ", / / /
.,) " / "'),. ... ) ,. .. .,J,.". ,.

:J\; j_,-.._;
/ /
"'? '.} .... - ' '
1 " r:'l:. ''ll " ,.w,...
l_r.> r.n!J . d-'! l,) d-' -
/ // / / / /
Ko -.:feruje u Allaha i Sudnji dan neka svoga
komiju. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka gostu
dodijeli nagradu koja ga sleduje.)) <<A ta je njegova
nagrada, o Allahov povikae, a on im
odgovori: ((Da dan i i da ga hrani tri dana, a
ono to je preko toga mu se kao sadaka. Ko
vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka dobro, Ili neka
uti.)PJ
(I) Prethodno djelo, 8/12.
200
6- Prenosi Ebu Ejjub El-Ensari od Allahovog
da je rekao:
,., / / !.
J>.!';)!
/ / ,. / ?- / / "'
'
,\
(<Nije dozvoljeno muslimanu da svoga brata
mushinana zapostavi tri da se susretnu i jedan
drugom okrenu, a bolji od njih je onaj koji prvi selam
nazovef(J)
7- Ibn Omer, radijallahu anhuma, veli da je Allahov
rekao:
.} / o ,.
kl 0\S"' J
,. ,. / ,. "/ "'
., J ? "" .} /? "' /
1..!1';y rl-- ::rtl ::,.J ,.G:-b. j
,. / / / ,. ; ? // .,.",
.} ? '

(<Musliman je muslimanu brat, on mu
nasilje, niti ga izdati Ko pomogne svome bratu, Allah
njemu Ko muslimanu otkloni neku brigu,
Allah njemu na Sudnjem danu otkloniti neku od
ahiretskih briga. Onaj ko sakrije sramotu muslimana,
Allah njegovu sramotu prekriti na Sudnjem danu.>PJ
(l) Biljei ga Muslim, poglavlje: odravanje
veza i lijepo ponaanje, tema: Zabraneno je
zapostavlj ati vie od tri dana bez opravdanog
erijatskog razloga, 16/91.
(2) Prethodno djelo, tema: Zabranjeno j e nasilje, 16/ 104.
201
8- Ebu Hurejre prenosi od Allahova Poslanika
daje rekao:
,. o " ' ........
:Jw .J '1;; t:.;, ;:,.w1
/ , / / ;
/ : ' : '',.

:r
.. , ? ; ? "..... ,. / / / / /
"
:r :r
" " "
.} ". .1/ / .... "" // / .} /
:r -.Js- \..
/ / / / / /
<GZnate li ko je pravi siromah?>> <<Pravi siromah po
nama je onaj ko nema novca niti imetka, odgovorie. Tad
im on <<Pravi siromah je ona osoba od mog ummeta
koja na Sudnji dan sa namazom, postom i
zekjatom, ali je ovog, naruio ovog,
imetak ovog, prolio krv ovog, udario ovog, te se doda
ovom od njegovih dobrih djela, i ovom pa kad nestane
dobrih djela prije nego rijei onda se uzimati
njihova loa djela i dodavati njemu, a zatim biti u
vatru.(/)
9- Ebu Hurejre da je Allahov
zapitao:
(l) Prethodno djelo, 16/105.
202
"' ".." ; ; J ) J J //
. !lG-i :J\; ru-i :\,lG
/ ". "... J J/ ) J-:. .. ...... /
,t_;:.\ :WJ;; :J;i
". / "'"' ". / / / /
" // J

, ,
li ta je gibe!? To najbolje zna Allah i
Njegov Poslanik, odgovorie. ((J]a spomene svoga brata
po onom to on ne volb)
7
<<A ta ako bude istina to
to je zapitae. Tad im se obrati <G-4ko
bude istina to to si rekao o njemu, onda si ga ogovorio, a
ako ne bude istina, onda si ga potvorio.)PJ
10- Derir ibn Abdullah El-Bedeli prenosi da je
Allahov rekao:
, .
r.;. r.;.;;
, , ,
((Onaj kome je blagost

mu je
veliko blago.)PJ
ll- Ebu Derda' da je Vjerovijesnik rekao:
". ) ' J
'l
((Oni koji mnogo proklinju
7
na Sudnjem danu
zasluiti eta 'at, niti biti sTjedoci.)PJ
12- Ebu Hurejre prenosi od Allahovog Poslanika
rekao:
(l) Prethodno djelo, tema: Zabranjeno je ogovaranje, 16/11 O.
(2) Prethodno djelo, tema: Fadileti blagosti, 16/ 112.
(3) Prethodno djelo, tema: Zabranjeno je proklinjati stoku i sl., 16/ 114-
115.
203
, "'' d.,- ' ' /

/ ,. / "' "' // /;
(<Nije snaan onaj ko;i nekog nadhrve, snaan je onaj
koji sobom vlada prilikom Jjutnje.)PJ
13- Isto tako Ebu Hurejre prenosi od
Vjerovijesnika je rekao:
:r J
// / / ".",. "
; )

((Vidio sam kako uz1va u Denneta zbog
drveta kojeg je posjekao i sklonio s puta kako ne bi
smetalo ljudima.)) (
2
)
14- Ebu Zerr *' prenosi od Allahova Poslanika da
je rekao:
"' / , '"' ". , ? ;"

?"' ? / / / /
((Ne potcj enjuj nita od pa i to da
susretne svoga brata s nasmijanim licem!)/
3
)
(l) Prethodno djelo, tema: Fadilet onog ko se suzdri prilikom ljutnje,
16/l25.
(2) Prethodno djelo, tema: Fadilet otklanjanja sveg to smeta ljudima s
puta, 16/ I 3 l.
(3) Prethodno djelo, tema: Pohvalno je biti nasmijana i vedra lica i
posredovati u onom to nije zabranjeno, 161136.
204
Ovo bi bio kraj knjige, Allah je najznamp 1
najmudnji. Neka je spas i mir na Allahova miljenika,
Muhammeda, njegovu s n u porodicu i sve vjerne
ashabe. Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih
svjetova.
205
Sadraj
Sadraj
u v o d ............................................................................ 5
l. Pogla vlje
Pojanjavanje "srce"
ibadeta vezanih za njega 7
Pojanjavanje srce i ibadeta vezanih za
l
njega ......................................................... .. .................................... 9
Mjesto ibadeta kod selefa ........................... 9
PRVA STUDIJA
ta se podrazumijeva pod <<kalb- srce ............... 15
DRUGA STUDIJA
Odlike srca i nj e gova vanost ........................................ 24
1- Veza Allaha i roba je srce ....................... 24
2- Za srce se veu obaveze ...................................... 25
3- srce veliku nagradu ..................... 26
4- porivi mogu donijeti uspjeh,
ali i propast ............................................................. 27
5- Zdravo srce je faktor uspjeha za pojedinca i
za zajednicu ............................................................ 28
STUDIJA
Pravila robovanja ............................................ .. 30
STUDIJA
207
Komparacija i tjelesnih ibadeta ........ ...... 32
PETA STUDIJA
Sredstva oivljavanja srca ........................ ............. ......... 49
1- Zikr- spominjanje Allaha .................................. .49
2- na smrt .......................................... . .49
3- mezara ........................................... 50
4- dobrih ljudi i ugledanje na
njihova dobra djela .; ............................................. .. 51
ESTA STUDIJA
ta kvari srce ............ .......... .................... .......... ............. 53
1- Okupiranje i vezanje srca za neto drugo
mimo Allaha .......................................................... . 53
2- Grijesi ..................... ............................ ............... .. 53
3- Prekomjerno druenje s ljudima ........................ 54
4- Pretjerivanje u jelu i .................................... 55
5- Pretjerano spavanje .............................. ........ ....... 56
2. Poglavlje
Govor o glavnim ibadetima 57
Govor o glavnim ibadetima .............................. 59
l. Ihlas - iskrenost ......................................................... 60
...................................... ........................... 60
sticanja ihlasa ........................................... 64
Vrijednost i uticaj ihlasa ............................... .......... 66
1- Ihlasje osnova i vrhunac svakog djela .. ... .............. 66
2-Jb/as va djelo i nagradu .................... ........... 71
J-lb/as srce ........ .... ............................... ... .. ......... 72
4- Ustrajavanje na dobnin djelima .............................. 73
5-Preobraavanje mubaba u ibadet ................. ........... 74
6-lb/as je put do Al/above bliskosti i ..... ....... 75
208
Sadraj
Primjeri izostanka ili krnjavosti ihlasa .................. . 76
i napomene .................................................. 81
Pokazatelji ihlasa ........................................ ............ 85
ta nam u ihlasa .......... ............. 85
1- Dova i Allahu .. ..... ......................... ...... ... 85
2- Znanje .. .................... ... ..... ....................................... 86
J- Trud ......... .. ............ .................. .................... ........... 86
4- Druenje sa iskrenima ........................................... . 86
5- biografije dobnh prethodmka, a i
omh koji su doli poslije njih od dobnh ljudi ............ 86
2. Tevba-pokajanje ............................. ......... .. ............. 88
tevbe i koji je njen propis ........................ 94
Podjela grijeha ........................................................ 95
Razlozi koji mali grijeh pretvaraju u veliki ............. 96
1- Upomost i ustrajavanje u malom grijehu ...... .......... 96
2- Omalovaavanje grijeha .. .. ..................................... 97
J- Radovanje malom grijehu .. ................ ..................... 98
4- Pogreno shvatanje Allahovog prikrivanja
grijeha i f\ijegove blagosti ........................................... 99
5- Da ti Allah sakrije grijehe, a ti Ih razotkrije .... .... J OO
6- Da grijeha bude za ko;ii11
se mase povode, Ili koji je poznat po
pobonosti .................. .............. .. ............. ..... ..... .. ...... l O l
Uslovi pokajanja od malih i velikih grijeha .......... 102
Uslovi pokajanja od malih grijeha ...... .. .. .. .. ........ .. .... l 02
Uslovipokajanja od velikih grijeha ...... .. .... .... .. ..... .. . l 05
Znakovi primljene tevbe ............................ ........... 110
Pravila i napomene ............................................... 114
nekih pokajnika .............................. 120
1- Pokajanje koji je ubio 99 osoba ............... 120
2- Pokajanje Maiza ibn Malika ...... ........................... 122
J- Pokajanje EI-Gamidije .... .. .. ................. .... ............. 124
4- Tevba Kjaba ibn Malika .>$ .................... .. ............. 126
5- Pokajanje Zazana EI-Kindija .. ................ .. .... ........ J 43
6- Pokajanje El-Fudajla ibn !jada ...................... ...... . 144
3. Tevekkul - Oslanjanje na Allaha .. .... ...... ................. 146
209
ta tevekkul ...................................... 147
Stepeni ljudi u tevekkulu .... .................................. 148
Najvredniji tevekkul .. ..... ....... ................. .................. !49
Najobuhvatniji inajkorisniji tevekkul ....................... 149
Stepeni tevekkula .................................................. 155
Veza tevekkula i uzroka stvari ................. 157
Tragovi tevekkula ................................................. 163
Koje stvari potpomau tevekkul ........................... 163
Prepreke tevekkula ............................................... 164
Pravila i napomene ............................................... 164
4. El-Havf- strah od Allaha ......................................... 167
Neke izreke selefa o strahu prema Allahu ............ 170
Primjeri Poslanikovog straha i nekih dobrih
ljudi ovog ummeta ................................................ l72
Strah koji se trai i koji je pohvalan ...................... 178
5. Er-Reda' (nada u Allahovu milost) ......................... 178
ta je Er-Reda' ............... ..................................... 178
Vrste nada u Allahovu milost ................................ 179
Koji stepen ima reda' a ........................................ 180
Zato je potrebna nada u Allahovu milost ............ 181
Da li postoji veza Er-Reda'a
i El-Havfa ............................................................. 181
Primjeri nade u Allahovu milost ........................... 183
Neke bitnije moralne osobine 187
Neke bitnije moralne osobine ...... ....................... ...... ... 189
l. Si dk - istinoljubivost... ............................................. 190
Neki ajeti koji govore o fadiletu
istinoljubivosti ....................................................... 190
Neke izreke o vrijednosti i sri istinoljubivosti .... 191
N eki hadisi koji govore o fadiletu
istinoljubivosti ...................................................... 192
210
Sadraj
Podjela istinoljubivosti ......................................... 195
2. Sabur- strpljenje .................................. .-.................. 198
............................................................... 198
Neki ajeti koji govore o fadiletu sabura ............... 198
Neki hadisi koji govore o fadiletu sabura ............. 199
Neke izreke o vrijednosti i sabura ........ 202
V rs te s abura .......................................................... 203
Napomene ............................................................ 204
3. Tevadu'- skromnost. ............................................... 208
N eki ajeti koji govore o fadiletu skromnosti ........ 208
N eki hadisi koji govore o fadiletima
skromnosti i kibura - oholosti ................ 209
Napomene ......................... ................................... 214
Hadisi koji na lijepa svojstva i
izbjegavanje loih ................................................. 216
Sadraj .............. .................. ... .. ................................... 225
211
Muhammed b. Hasan b. Akil Musa E-enf
El-Ibadatul-kalbijje ve eseruha fi hajatil-
mu'minin
Redaktura prijevoda:
Hfz. Devad
Recenzija:
Hfz. Munir
Hfz. Devad
Lektura:
Mirsad
Prelom teksta, DTP j arapsla tekst:
Muharem

Medlis islamske zajednice Sanski Most
Za
Mirsad ef. predsjednik Medlisa
Husejn ef. glavni imam
tamparjja:
"Bemust" - Sarajevo
Za tampariju:
Mustafa
Tka:
l 000
l l'
Dr. Mohammed bin Hasan bin Akil
Musa e-erif
je savremeni islamski
Rodio se 1381. H. godine u Diddi i rodbinski je
direktno povezan sa Poslanikom, s.a.v.s.
- Zavrio je studij islamskog prava na univerzitetu
"Muhammed bin Sa'ud".
-Magistrirao i doktorirao je iz oblasti Kur'ana i sunneta
na univerzitetu "Ummul-Kura" u Mekki.
- je Inicijativnog odbora Svjetske organizacije
za hifz Kur'ana i je njegovog Upravnog odbora.
-Imam i hatib je u poznatoj damiji
"Imam Zehebi" u Diddi, a radi i kao pilot u
"Saudijskoj kompaniji".
Napisao je mnoga djela, a od njih su najpoznatija:
1- Osam kiraeta (magistrat)
2- l'daz u Kur'anu (doktorat)
3- Saeta verzija djela ivotopis vrsnih
4- Odzivi muslimana na panske vapaje
5- Cvrsta odluka vodi ka cilju
6. Slavljenje i Uz1ienog Allaha
7- ibadeti i njihov uticaj na ivot vjernika
8- Uticaj dove u otklanjanju briga i problema
9- Ustrajavanje na pravome pulu
10- Kako lahko a efikasno
ISBN 9958-9864-1-X

Srčani Ibadeti I Njihov Uticaj Na Zivot Vjernika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Srčani Ibadeti I Njihov Uticaj Na Zivot Vjernika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dr. Muhammed b. Hasan b.

Akil Musa E-enf

\ ;., _ \ \ ,.. - \e__ (. C- 1\ \ \ ili.> - -'

You might also like