TURISTIKA GEOGRAFIJA znanstvena disciplina koja prouava prostorna kretanja turista, utvruje

elemente i faktore tih kretanja, izdvaja razliite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih i
strukturnih vrijednosti, prouava prirodne i antropogene turistike resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti,
naine valorizacije prostora te predlae metode i naine zatite resursa i prostora u cjelini.
- ona definira tipove turistikih regija i zemalja
PREDMET: prouavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske initelje turistikog kretanja i utjecaj
turizma na preobraaj stanovnitva i kretanja
ZADACI:
- prouavanje faktora turistikog kretanja
- upoznavanje vrsta turizma
- diferenciranje turistikih objekata
- uoavanje tokova kretanja turista
- izdvajanje turistikih podruja
- utvrivanje razlika u opsegu turistikog prometa
Pojam turizma
ime (naziv) turizam franc. TOUR = kruno putovanje (poinje i zavrava u istoj toki)
franc. TOURISME [tourism] = izletnitvo
lat. TORNUS = toilo; gr. TORNOS = lonarsko kolo
fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava biljei se od 1950.g.
Godina
Broj turista
u mil.
Prihod od
meunarodnog turizma
1950. 25 2,1 mlrd $
1960. 70 7,0 mlrd $
1970. 160 18,0 mlrd $
1980. 285 102,0 mlrd $
1985. 443 255,0 mlrd $
1990. 361 381,0 mlrd $
1995. 664 455,0 mlrd $
turizam stoji uz bok vodecim svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna)
definicija turizma:
prva definicija turizma (vicarci Hunziker i Krapp) turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz
putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i da
boravak nije povezan s gospodarskom djelatnocu
Roglic gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju
Turizam zadovoljava potrebe za: odmorom, razonodom, oporavkom, lijeenjem, podizanjem kulturne
razine stanovnitva, upoznavanjem i zbliavanjem ljudi i naroda
o turizmu ovise i na turizam utjeu brojne gospodarske djelatnosti: promet, hotelijerstvo, ugostiteljstvo,
trgovina,, kucna radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.
TURIST posjetitelj koji ostvari najmanje jedno nocenje u nekom smjetajnom objektu u mjestu koje je
posjetio.
Motiv putovanja: odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, portski i diplomatski
skupovi, posjet prijateljima i roacima, vjerske potrebe (hodoaca) i ostali razlozi (promjena ivotne i radne
sredine).
Znaajke dobrovoljnost i privremenost putovanja
Tko nisu turisti?
osobe koje dolaze u neko mjesto radi namjetenja ili pokretanja vlastite djelatnosti
osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivalita (preseljenje)
studenti i uenici u domovima
Turistik !"o!r#$
radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke
pogranino stanovnitvo koje ivi u jednoj, a radi u drugoj dravi
putnici u tranzitu, ako se ne zadravaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit moe biti dulji
od 24h)

Rekreacija
definicija ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju ovjek odabire prema vlastitim potrebama
i eljama
ona doprinosi: razvoju linosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihikom rasterecenju, kvaliteti ivota
obuhvaca razliite vrste ljudske aktivnosti: tjelesno vjebanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, drutveno-
zabavne aktivnosti, sakupljake aktivnosti, znanstvene i tehnike aktivnosti, aktivnosti u prirodi
znaajka aktivnosti se ne obavljaju iz nude ili iz potrebe za materijalnim koristima
REKREACJA oznaava obnavljanje ovjekovih psihofizikih snaga uz pomoc odmora i razonode
ona moe biti aktivna i pasivna
PASVNA REKREACJA - spavanje, sjedenje, itanje, gledanje TV, uivo pracenje neke sportske
priredbe, itd.
AKTVNA REKREACJA etnja, planinarenje, razliite sportske aktivnosti, itd.
turizam kao dio (nain) rekreacije
%
Rekreacija
= odmor ili razonoda
Pasivna
= psiholoka
Aktivna
= psiholoka i fizika
statina
dinamina
= TURIZAM
Turizam = dinamini oblik
aktivne rekreacije
Turistik !"o!r#$
Povijesni razvoj turizma
iako je pojava turizma jo starija, promatramo je od razdoblja Stare Grke
putovanja iz portskih pobuda (Olimpijske igre od 778. pr. Kr. do 383.)
776. odrane . Olimpijske igre (prve moderne O odrane su 1896.) koje su okupile Grke i na neko
vrijeme prekinule ratovanja
putovanja iz vjerskih motiva
proroite Delfi
na Kreti i Mikeni pronaene su badarene posude to svjedoi o organiziranom prenocitu i prehrani za
putnike
u Rimskom razdoblju zapoinje gradnja prometnica
putovanja i posjete amfiteatrima
postojale su arene (amfiteatri) koje u prvom redu slue za odmor i razonodu vojnika ("kruha i igara")
gladijatorske igre
putovanja iz zdravstvenih razloga
terme za okrijepu i lijeenje
ville rustice svojevrsne vikendice, kuce na osami kako bi se odmaknulo od grada
u Srednjem vijeku kontrolu nad ivotom preuzima Crkva
organiziraju se brojna hodoaca u sveta mjesta (Rim talija, Santiago de Campostela Spanjolska,
Lourdes Francuska, Jeruzalem zrael, Meka i Medina Saudijska Arabija, Varanasi ndija)
ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana prenocita i prehrana za
hodoasnike omogucuje upoznavanje stranih kultura
bogati slojevi stanovnitva odlaze na viteke turnire i u lov
koritenje toplica u potpunosti je zanemareno

u prijelaznom razdoblju (do 19. stoljeca) stvara se kulturna i socijalna podloga koja ce omoguciti kasniju
ekspanziju turizma pisci reagiraju protiv izvjetaenog naina ivota, javljaju se brojni kulturni pokreti
(npr. romantizam), propagira se povratak prirodi (J.J. Rousseau 1712 - 1778)
tekoe sa smjetajem, prometnicama i nesigurne politike prilike u Europi
ur!oaske revolucije, procesi uranizacije, ogaenje gra"anske klase
1787. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc
Talijani ureuju prva turistika naselja na Liburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete Rimu i Veneciji
(godinje 15.000-20.000 putnika)
brojni pronalasci krajem 18. stoljeca 1825. prva eljeznica Liverpool-Manchester; izum parobroda;
makadamske ceste (nazvane prema kotu McAdamu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po
Kini)
veliki problem predstavljaju smjetajne (ne)mogucnosti 1805. na Turskom jezeru u Svicarskoj
organizirano je prvo masovno nocenje za posjetitelje iz Velike Britanije, pri emu je uguceno 506 osoba
smatra se preteom modernog turizma
putuju samo povlateni, tj. bogati slojevi stanovnitva
19. st. stabilizacija prilika u Europi, poetak razvoja eljeznikog prometa
u razdoblju modernog turizma najznaajnija osoba je engleski poduzetnik Thomas Cook:
1841. organizirao izlet za 500 osoba (prvo skupno putovanje vlakom) na relaciji Leicester
Loughborough (Velika Britanija) pri emu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovno
putovanje eljeznicom (5.7.1841.) taj dogaaj se uzima kao poetak modernog turizma
1845. osniva prvu turistiku (putniku) agenciju "Cook and Son"
1851. uslugama njegove agencije za potrebe puta na EXPO u Londonu koristi se 160.000 osoba
1864. organizira prvo putovanje u inozemstvo (u Svicarsku)
1871. organizira prvo putovanje brodom oko svijeta
1890. organizira putovanje Nilom
Cook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se ponu baviti turizmom, pa se osnivaju i
druge turistike agencije
&
Turistik !"o!r#$
jaaju prometne veze:
eljeznica apsolutno vlada do prve polovice 20. stoljeca (unapreuje se, rade se bolji vagoni
pullmanovi vagoni, WC kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-
restorani...)
nakon otkrica benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon . ww) eljeznica dobiva jaku
konkurenciju automobilizacije uvjetuje znaajne promjene u prostoru koje utjeu na njegovu
turistiku valorizaciju (ceste, parkiralita, moteli, autoceste grade se od 1924.)
kao drugi konkurent pojavljuje se avion masovni razvoj nakon 1960., a u turistikom smislu
naroito vaan nakon pojave charter-letova (omogucuju turistiki razvoj udaljenih dijelova svijeta i
brojnih otoka)
brodski promet, unato unaprijeenjima, ne postaje konkurent eljeznici, jer se meusobno
nadopunjuju; dananji vodeni promet u turistikom smislu svodi se na nautiki turizam, a manifestira
se preko trajekata, amaca, glisera, jahti ( zahtjevaju gradnju marina) i ostalih plovila
Pr' (uto'n$ i turistiki 'o)ii
Alpe (St. Moritz (Svicarska), termalno i klimatsko ljeilite)
Mediteran (Nice, Cannes na Azurnoj obali (Francuska), San remo (talija), Opatija (HR))
putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorniari, trgovci,.)
smjetajni objekti visokog standarda
probrani gosti
dug prosjeni boravak
visoka potronja
Karl Bedecker krajem 19. st. prvi turistiki vodi
*
Turistik !"o!r#$
#unkcije turizma
dvije osnovne skupine funkcija:
A. neekonomske
a. zdravstvena
b. zabavna
c. kulturna
d. socijalna
e. politika
B. ekonomske pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plae...) u privredni resurs
a. preraspodjela narodnog dohotka (vecina turista potjee iz bogatih zemalja)
b. platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilance)
c. zaposlenost stanovnitva (uglavnom sezonska)
d. razvoj nedovoljno razvijenih krajeva
e. indirektni ekonomski utjecaji
Faktori razvoja turizma
a. Pokretaki faktori ("push faktori" ili faktori potra!nje
b. radna i !ivotna sredina
trai se suprotnost svakodnevici i bijeg od urbane sredine potreba za odlaskom na
odmor i za rekreacijom u icem okoliu
ambijent u kojem ovjek ivi (porast broja stan.; odnos grada i sela; urbanizacija
svjetski proces; oneicenje okolia; buka) sve to dovodi do elje za promjenom
sredine
c. slobodno vrijeme
tjedni i godinji odmor
1. svibnja 1866. u Chichagu odran trajk kojim radnici zahtjevaju bolje uvjete ivota (8
sati rada, 8 sati odmora, 8 sati zabave)
danas se u prosjeku radi 42 sata tjedno
dvodnevni vikend (prvi ga uvode Englezi)
placeni godinji odmor (prva ga uvodi Rusija nakon Oktobarske revolucije 1917., zatim
Francuska 1936., a zatim vecina ostalih zemalja)
u svijetu raste broj penzionera
u RH je u prosjeku svaki treci dan neradni (ako raunamo prosjeno trajanje GO izmeu
10 i 30 dana, vikende i dravne praznike)
d. slobodna sredstva
sredstva koja preostaju nakon zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih potreba
(stanovanje i prehrana)
procijenjeni minimum za ukljuivanje u meunarodna turistika kretanja iznosi 3.000$ do
5.000$ BDP per capita godinje
razlike u nacionalnom dohotku meu kontinentima, dravama, regijama, obiteljima
vecina turista potjee iz ekonomski razvijenih zemalja
e. subjektivni faktori
odnose se na ponaanje pojedinca, tj. na motivaciju za putovanjem formiranje
turistike svijesti
na odluku o putovanju mogu utjecati brojni razlozi moda, presti, ponaanje,
snobizam, ljubav, religija...
". Privlani faktori# faktori ponude ("pull" faktori
a. prirodni (atraktivni faktori
reljef ($eomorfolo%ki turistiki resursi
sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrinskih i podzemnih oblika zemlje, nastali
kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenih modeliranja od Zemljina
postanka do danas. To su: planine i planinski lanci, vulkani, kanjoni, jame, pilje,.
glacijalni reljef nastao radom ledenjaka; npr. dolina Rhone, dolina nna, dolina
Save Bohinjke, Alesch gleer...
+
Turistik !"o!r#$
dolinski (fluvijalni) reljef du toka rijeke smijenjuju se stijene razliite otpornosti,
pa uslijed diferencirane erozije dolazi do nastanka kompozitnih dolina u kojima se
smjenjuju suenja (sutjeske, klisure, kanjoni) i proirenja; npr. erdapska klisura,
kanjon Colorada, kanjon Drine, slapovi Niagare...
krki reljef privlai panju zbog brojnih povrinskih (krape, vrtae, polja,
ponornice) i podzemnih (spilje, jame, ponori, ledenice) fenomena koji nastaju
pukotinskom cirkulacijom vode i procesima korozije (otapanja vapnenakih stijena);
npr. Paklenica, Flinth-Mammoth Cave System (SAD), Optimistieskaja spilja
(Rusija), Postojna (Slovenija)
vulkanski reljef prepoznatljiv po stoastim uzvisinama iji su vrhovi okrnjeni zbog
stvaranja kratera, npr. Crater Lake (SAD), Vezuv (talija), Fujijama (Japan)...
morske obale njihov izgled uvjetovan je reljefom kopna i sastavom obale, to
utjee na horizontalnu (npr. stvaranje klifova) i vertikalnu ralanjenost (razvedenost)
obala; koeficijent obalne razvedenosti predstavlja odnos ukupne duine obalne
linije i zrane linije koja spaja odreene toke na obali i bitan je preduvjet kupalinog
turizma
Razvedenost obala Jadranskog mora:
zrana udaljenost koeficijent
Hrvatska 526 11,10
BiH 2 10,50
Grka 19 3,84
Crna Gora 92 2,83
Slovenija 17 2,62
Albanija 265 1,53
talija 1,37
hidrolo%ka osnova
hidrografski turistiki resursi: voda na povrini Zemlje i u podzemlju koja privlai
turiste
more vanu ulogu u turistikoj valorizaciji imaju hidroloka obiljeja mora poput
temperature, saliniteta, prozirnosti, gibanja morske vode (plima i oseka, morske
struje)...
jezera privlaan element krajolika; mogu biti prirodna ili umjetna; od prirodnih
jezera turistiki su znaajna ledenjaka (npr. Bodensko jezero (Svicarska), Lago
Maggiore (talija), Bled i Bohinj (Slovenija)), vulkanska (npr. Crater Lake (SAD)),
tektonska (npr. Ohrid (Makedonija), jezera u kru (npr. Skadarsko jezero), rijena
jezera (npr. Plitvice)
rijeke meusobno se razlikuju prema reljefu kroz koji protjeu (krke, planinske,
nizinske rijeke...) i reimu vode (pluvijalne, nivalne, mjeovite); turistiki su privlane
zbog izvora, vrela, slapova (obruavanje vode sa stepenicama), vodopada
(obruavanje vode bez stepenica najveci u Venezueli), brzaka, bukova, slikovitih
rijenih dolina, te kao sportsko-ribolovna podruja i kupalita
mineralni izvori imaju povecan sadraj otopljenih minarala koji vodi daju
specifian miris i okus, imaju znaaj u zdravstvenom turizmu
termalni izvori imaju temperaturu vode koja je via od prosjene temperature
zraka u tom podruju, dijele se na hipotermalne (20-34C), homeotermalne (34-
38C) i hipertermalne (vie od 38C), imaju znaaj u ljeilinom turizmu
klima
klimatski elementi vani za razvoj turizma: osunavanje (insolacija), temperatura
zraka, vlaga zraka (visoka temperatura + visoka vlaga = sparina, a maestral =
osvjeava i pogodan za jedrenje), vjetrovi, padaline, naoblaka; klimatski faktori:
geografska irina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrsta tla, biljni
pokrov.
insolacija predstavlja trajanje sijanja sunca u nekom mjestu u odreenom
vremenskom razdoblju; sunevo zraenje pozitivno utjee ne raspoloenje
(stvaranje melatonina i serotonina), potie stvaranje D vitamina, izaziva promjene u
pigmentaciji koe, ubrzava zacjeljivanje rana...
temperatura zraka ima fizioloki utjecaj na ovjekov organizam; optimalni uvjeti
za rad i odmor su 22C i relativna vlaga zraka od 60%
vjetar predstavlja strujanje zraka iz podruja relativno vieg u podruje relativno
nieg tlaka, a razlikuju se prema brzini i svojstvima; za turizam su znaajni zbog
utjecaja na zdravlje (npr. maestral pozitivno utjee na zdravlje, a fen nepovoljno) i
,
Turistik !"o!r#$
ugodu turista, igraju vanu ulogu u prometu (npr. bura ponekad onemogucava
vonju trajekata, vjetar omogucuje sportsko jedrenje...)
padaline turistiku vanost imaju kia (nepovoljan utjecaj) i snijeg (povoljan
utjecaj razvoj zimskog, skijalinog turizma)
biljni pokrov i !ivotinjski svijet
flora biljni pokrov ima zdravstveno (proizvodnja kisika), praktino (npr. smjetaj
kampova u boricima), estetsko (povecava kolorit i pitomost krajolika) i kuriozitetno
(npr. stabla gigantskih dimenzija i/ili tisucljetne starosti) znaenje; zaticena prirodna
podruja spadaju u turistiki atraktivna mjesta
fauna u mnogim je zemljama sastavni dio turistike ponude (npr. safari, lovni
turizam...)
b. dru%tveni faktori
kulturno&povijesna ba%tina
ostaci iz prapovijesnog razdoblja npr. Krapina, pilja Altamira (Spanjolska)
Antiki spomenici datiraju iz razdoblja starog Egipta, Grke i Rima; npr. piramide
(Keopsova, Kefrenova, Mikerinosova), hramovi (Partenon), rimski amfiteatri
srednjovjekovni spomenici razdoblje pod znaajnim utjecajem Crkve, turistiki su
znaajni ostaci naselja na uzvisinama, crkve; znaajni su i kulturni tragovi stoljetne
Turske vladavine, srednjovjekovni muzej-gradovi (npr. Venecija, Dubrovnik...),
arhitektonska dostignuca islamske (arapske) kulture...
spomen obiljeja . ww npr. St. Petersburg, Auschwitz
kulturne ustanove i do$a'anja (ne nastaju primarno zbog turizma, ali ga direktno i
indirektno potiu)
muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, arhivi... npr. British Museum, Louvre, Ermita,
Vatikanski muzej...
kazalita, koncertne dvorane... Scala (Milano), Metropoliten Opera (New York)...
obrazovne ustanove npr. Sorbonna, Oxfore, Cambridge, Harvard; turistiki su
znaajni zbog organizacije ljetnih teajeva
festivali npr. Salzburger Festspiele (posvecen Mozartu), Dubrovake ljetne igre,
filmski festivali (Cannes, Venecija, Motovun), zabavni festivali (San Remo)
folklorne priredbe npr. Sinjska Alka, Moreka
karnevali npr. Rio de Janeiro, Venezia, Rijeka
kongresi vani jer potiu rad hotela u 'mort-sezoni'
sportska dogaanja npr. Olimpijada, Univerzijada
gospodarske priredbe npr. Zagrebaki velesajama
svjetske izlobe (EXPO) po prvi put organizirana u Parizu (1896. kad nastaje
Eiffelov toranj)
c. komunikacijski faktori
podrazumijevaju sve vrste prometa i prometnih veza
u dananje vrijeme naroito su znaajni mobilna telefonija i nternet komunikacija
d. receptivni faktori
dio su turistike ponude namjenjeni su prihvatu turista
ovise o drugim faktorima (vie prihvatnih objekata gradi se u mjestima vece atraktivnosti)
turistika mjesta(
u irem smislu podrazumijeva ureeni prostor ili toku koju posjecuje turist
u uem smislu podrazumijeva naselje koje u sezoni ima velik posjet 'stranaca', tj.
koje bazira svoju egzistenciju na boravku posjetitelja
prema namjeni razlikujemo (u RH):
kupalina primorska turistika mjesta
gradska turistika mjesta
planinsko-klimatska turistika mjesta
toplice
ostala turistika mjesta
turistiko mjesto ima svoje obaveze (organiziranje prometa, ugostiteljskih i
prihvatnih objekata, organizacija priredbi i kulturnih dogaanja, zdravstvenu
infrastrukturu, estetski izgled naselja...) i svoje privile$ije (zajam na bazi statusa,
pravo na propagandu, ubiranje turistike takse...)
najvanija uloga turistikog mjesta je smje%taj $osta, tj. osiguravanje prenocita
-
Turistik !"o!r#$
u sklopu turistikog mjesta razlikujemo dvije osnovne skupine faktora materijalni
objekti (hoteli, apartmani...) i rad (kojim se oplemenjuje prostor)
turistiki kapaciteti(
mogu biti direktni (dolaze u izravan kontakt sa turistima smjetajni objekti,
prometnice, servisi, pote, kulturno-zabavni i sportski objekti...) i indirektni (ne ubiru
prihod od turizma, ali ih turisti koriste parkovi, vidikovci...)
kapaciteti su najbolji odraz razvijenosti turizma nekog podruja
najvaniji receptivni kapaciteti:
hoteli objekt za smjetaj gostiju s najmanje 15 smjetajnih jedinica; usluga se
prua u vidu garnita (soba s dorukom), prolaznog hotela (samo nocenje, danas
se gotovo ne koristi) ili pansiona (puni ili polupansion); kategorizirani su prema
standardu koji pruaju (Extra (ili De Luxe), A, B, C, D i E; ili oznake zvijezdica od
5 do 1); ine ih uglavnom glavna zgrada (koja sadri restoran, ugostiteljske
objekte, popratne sadraje...) i depadanse (objekti ovisni o glavnoj zgradi)
pansioni objekt srodan hotelu, no koji sadri manje od 15 smjetajnih jedinica;
prema kategorijama su oznaeni brojevima , , ...
moteli hoteli ije je poslovanje prilagoeno motoriziranim gostima (imaju
benzinsku stanicu, auto-servise...); uglavnom su smjeteni uz glavne prometnice
turistiko naselje podrazumijeva nekoliko turistikih prihvatnih objekata sa
jednom viefunkcionalnom centralnom zgradom
kampovi podruja u kojima je omogucen boravak u prirodi; osnovno obiljeje
mu je pominost, obavezno sadri zajednike infrastrukturne objekte (kupaonice,
WC-e, kuhinje...)
.
Turistik !"o!r#$
putnike a$encije su posredniki faktor turizma
distanca ponude i potranje skracuje se putem posrednika, tj. agencije
danas u svijetu postoji oko 20.000 velikih turistikih agencija
najstarije turistika agencija je "Thomas Cook & Son", a druga najstarija "American Express"
nae najznaajnije agencije su Generalturist, Atlas, Kvarnerexpress i Dalmacijaturist
podjela agencija:
A. prema djelatnosti
a. agencije koje nude informativne usluge
b. agencije koje nude posrednike usluge
prodaja karata
rezervacija smjetaja, prehrane, prijevoza
nabava putovnica, viza, lovakih i ribolovnih dozvola
putno osiguranje
c. agencije za sklapanje aranmana
suradnja s hotelima radi ostvarivanja orovizije
paualna putovanja (kolske i studentske ekskurzije, sindikalna putovanja...)
d. agencije koje vre sve ostale usluge
...sve ranije navedeno i jo
prodaja suvenira
mjenjanica
B. prema prostornom obuhvatu
a. regionalne (lokalne)
b. nacionalne (dravne)
c. meunarodne (internacionalne)
C. prema samostalnosti:
a. samostalne
b. u sklopu vece organizacije
D. prema sudjelovanju na turistikom tritu
a. inicijalne
b. receptivne
c. mjeovite
E. prema predmetu poslovanja
a. grosistike
b. detaljistike
F. prema udruivanju
a. s horizontalnim udruivanjem
vie agencija
ista poduzeca na razliitim mjestima
b. s vertikalnim udruivanjem agencija se vee s prometnim poduzecem ili hotelima
/
AGENCIJA potra!nja ponuda
Turistik !"o!r#$
G0'n turistik (o)ru$ s'i$"t
R"!ion0ni (r"!0") turi12
Turisti i primanja od meunarodnog turizma 1999.
Makroregija svijeta
Turisti Prihod od turizma
u mil u % u mlrd $ u %
Svijet ))* +,, *-- +,,
Afrika 27 4 10 2
Amerike 123 18 122 27
Angloamerika 68 10 84 18
Srednja Amerika i Karibi 40 6 26 6
Juna Amerika 15 2 12 3
stona Azija i Pacifik 97 15 73 16
Australija s Oceanijom 9 1 13 3
Europa 394 59 234 51
Sjeverna Europa 44 7 36 8
Zapadna Europa 136 20 80 18
Srednja i stona Europa 84 13 29 6
Juna Europa 118 18 79 17
stonomediteranska regija (Cipar, zrael, Turska) 12 2 10 2
Srednji stok (Jugozapadna Azija) 18 3 10 2
Juna Azija 6 1 5 1
Izvor: WToO
34
Turistik !"o!r#$
Turi12 An!0o2"rik"
povrina od oko 20 mil km
2
dvostruko vie od Europe
drugo najrazvijenije turistiko podruje svijeta (nakon Europe)
povezanost sa Europom (u svakom smislu)
golema prostranstva i raznolikost prostora s jedne, te visok stupanj razvijenosti omogucuju dobru
turistiku valorizaciju tog prostora
Angloamerika obuhvaca prostor S./ i 0anade
Turi12 S$")in$"ni5 A2"riki5 Dr6'
jedno od najjae razvijenih turistikih podruja svijeta
SAD trenutno ima pozitivnu turistiku platnu bilancu,
no ona pozitivan saldo biljei tek od 80-tih godina
veliko receptivno ali i emitivno podruje svijeta
vecinu turista ine stanovnici Kanade, Mexica i stonoazijskih zemalja (u prvom redu Japan)
faktori razvoja turizma:
povoljan geografski poloaj izmeu Atlantika i Pacifika
velika povrina jedna od najvecih zemalja svijeta (9,4 mil km
2
)
teritorij se prostire vecinom u umjerenoj klimatskoj zoni
zanimljive prirodne raznolikosti rano se poinje voditi briga o zatiti prostora
zanimljivi proizvodi ljudskog rada
visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost visok ivotni standard (stvaranje vika sredstava)
turistike regije:
(+ .tlantska obala
podruje nastanka prvih gradova (kolonizatori), danas najurbaniziranije podruje svijeta
povijesni nacionalni parkovi i spomenici Jamestown (Virginia), Plimouth
Boston povijesna jezgra, sveuilini centar (Harvard, Cambridge)
New York svjetska poslovna (WTC hi hi), politika (sjedite UN), kulturna (Metropoliten Opera) i
zabavljaka metropola
Washington planska gradnja i administrativno sredite
Philadelphia (ndependance Hall)
Atlantic City najvece kupalite istone obale SAD, jedini grad-kockarnica na istonoj obali
Florida suptropska klima omogucuje turizam tijekom cijele godine; najveci priljev turista zimi;
znaajna turistika mjesta Daytona Beach, Palm Beach, Miami Beach; NP Everglades (movare),
NP Biscane (koraljno podmorje) i NP Tartugas (velike kornjae); godinje biljei promet od oko 30
mil turista
(1 .ppalachian $orje
omogucuje bijeg iz bunih i smogom zagaenih gradskih sredita istone obale
brojna zimsko-sportska turistika sredita
NP Shenandoah i Great Smoky Mountain
Mammoth Cave System najdui piljski sustav na svijetu
(2 Sredi%nje nizine
najmanje atraktivan turistiki prostor SAD
Velika Jezera brojne plae, hoteli i gradovi (Chichago, Detroit)
Slapovi Niagare
ljeilini izvori Hot Springs, Eureka Springs, Mammoth Springs
New Orleans kolijevka jazza
Mount Rushmore isklesane glave 4 predsjednika (jedno od 18 modernih svjetskih uda)
(* Planinski zapad i zapadna obala
turistiki najatraktivniji dio SAD prirodna osnova je
receptivni faktor (planinski grebeni, vulkani, ledenjaci, ledenjaka jezera, rijeke...)
brojni NP Yellowstone (prvi svjetski NP zaticen jo 1872.); Yosemitee (gejziri i vruci izvori);
Sequoia; Mont Rainer (ugasli vulkan); Crater Lake, Rocky Mountain; Grand Canyon (kanjon rijeke
Colorado)...
kockarnice u pustinji Las Vegas i Reno
33

Turistik !"o!r#$
kupalini turizam zbog hladne kalifornijske struje moguc je tek junije od rta Concepcion niz
turistikih mjesta (Santa Barbara, Santa Monica, Long Beach, Laguna Beach, Oceanside, Pacific
Beach, San Diego, mperial Beach); za razliku od Floride ovdje je vecinski priljev turista ljeti
gradovi privlae prometnim poloajem, kozmopolitizmom i arhitekturom San Francisco
(Golden Gate Bridge, Alcatraz), Los Angeles (uz koji se veu zabavni parkovi Disneyland,
Marineland, te centar filmske industrije Holywood)
Hawaii zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obiljeja (vulkani Kilauea, Mauna Loa i Mauna
Kea), te gostoljubivosti domacina i originalnog folklora; najpoznatija plaa Waikiki (u glavnom gradu
Honoluluu)
(- .ljaska
u novije vrijeme sva znaajnija u turistikom smislu
turistiki privlana zbog egzotine prirode i kulture i obiaja starosjedilakog stanovnitva
Eskima i Aleuta
8 NP, najznaajniji Mt McKinley (najvii vrh SAD 6194 m nm/v)
Turi12 Kn)"
velika povrina (oko 10 mil km
2
), no slabo naseljen prostor
veliina prostora i raznolikost pruaju znaajnu prirodnu osnovu za razvoj turizma, no on nije razvijen u
skladu s mogucnostima i oekivanjima
Kanada ima negativnu turistiku platnu bilancu, a znaajno je emitivno turistiko arite
vecina turista su stanovnici SAD
faktori razvoja turizma:
prirodne raznolikosti tundre, crnogorine ume, glacijalna jezera...
drutvene raznolikosti 'suivot' britanskog i francuskog stanovnitva, starosjedioci (Eskimi i Aleuti)
velika povrina (10 mil km
2
)
blizina SAD, vanog emitivnog turistikog podruja
visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost visok ivotni standard (stvaranje vika
sredstava)
faktori koji nepovoljno utjeu na turizam:
mali broj stanovnika, uglavnom koncentracija uz Velika Jezera i granicu sa SAD u tom i neto
irem okolnom prostoru smjetena je vecina turistike ponude
nepovoljna (hladna) klima
turistike regije:
(+ .tlantska re$ija
gruba kamena obala, nema plaa ni pristupanih luka
umovito podruje (crveni javor "goruce ume")
uglavnom sportsko-rekreativni centri
(1 3uebec i 4ntario
tzv. Kanadska rivijera zbog brojnih hotela na Velikim Jezerima
*
slapovi Niagare najposjeceniji turistiki objekt Kanade (jedno od 12 prirodnih svjetskih uda)
gradovi Montreal (nakon Pariza najveci grad na svijetu u kojem se govori francuski; 1967.g.
odran EXPO, Olimpijske igre 1976.), Otawa (glavni grad, arhitektura), Toronto (najveci grad
Kanade, CV toranj-jedno od 18 modernih svjetskih uda)
(2 prostor od prerije do Stijenjaka (od 5anitobe do .lberte
jezera Winnipeg, Winnipegosis, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave Lake, Great
Bear Lake
NP Wood Buffalo
gradovi Winnipeg, Edmonton, Calgary
(* Planinski zapad
turistiki najatraktivniji dio Kanade visoki vrhovi, ugasli vulkani, ledenjaci, rijeke, kanjoni
u ovom je podruju smjetena vecina kanadskih NP najvaniji su Banff, Waterton, Glacier,
Jasper, Robson, Joho, Radium Springs, Ravalstock...
(- obala s otocima
strma, fjordovska, nepristupana
$
%anadi pripada &'( ukupne slatke vode svijeta
3%
Turistik !"o!r#$
Vancouver luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon zavretka gradnje
kanadske transkontinentalne eljeznice 1885.); istoimeni otok je najveci kanadski otok
3&
Turistik !"o!r#$
Turi12 7tinsk" A2"rik"
s obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloamerikog prostora
prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje jos nisu dosegle stadij tercijarnih (i kvartarnih)
drutava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam
zajednika osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turistikih kapaciteta vecina
hotela u vlasnitvu je SAD; taj problem se pokuava rijeiti nacionalizacijom postojecih hotela, te
ulaganjem domaceg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta
najvaniji atraktivni turistiki faktori ovog podruja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidroloka osnova),
bogata kulturna batina ndijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovnitva
u svim dijelovima Latinske Amerike turizam nije jednako razvijen, pa se u turistikom smislu izdvajaju tri
regije: 5e6ico# .ntilsko otoje i 7u!na .merike
Turi12 M"8i9
razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu
Mexico ima negativnu/0-pozitivnu turistiku platnu bilancu
vecina turista su stanovnici SAD (
3
/4 ukupnog broja posjetitelja)
faktori razvoja turizma:
duga obala
dinamian reljef
znaajni kulturni spomenici (povijesne starosti vie od 3 tisucljeca)
turistike regije:
(+ 8stona obala (obala 5eksiko$ zaljeva
najmanje privlaan turistiki prostor zbog nepovoljne klime (pasati donose vlagu i kiu)
turizam razvijen samo na poluotoku Yucatanu spomenici kulture Maya (glavni grad Maya
Chitzen tza piramida, hram ratnika, zvjezdarnica; grad Uxmal lijepe palae)
(1 5eksika visoravan
smjetena izmeu planinskih lanaca Sierra Madre Oriental i Sierra Madre Occidental
brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti
okosnica drave koncentracija vecine gospodarskih djelatnosti i stanovnitva
Ciudad de Mexico glavni grad, turistiki vrlo privlaan zbog povoljnog poloaja i ugodne klime
(iako u tropskom pojasu, smjeten je na nm/v od 2300 m, pa ima tzv. 'klimu vjenog
proljeca')
jezero Texcoco nedaleko Ciudad de Mexica, tu je smjeten Tenochititln (prijestolnica Asteka
koji u 14. stoljecu pokoravaju Tosteke)
vulkani Popocatapetl (5452 nm/v), Paricutin (jedno od 12 prirodnih svjetskih uda)
Teotihuacn glavni grad kulture Tosteka (piramida Sunca i piramida Mjeseca, hram s
karijatidama)
(2 Pacifiki obalni pojas
suha obala (pasati na putu do pacifikog primorja izgube svu vlagu, utjecaj hladne kalifornijske
struje) mala koliina padalina omogucila je razvoj kupalinog turizma
kupalina mjesta Acapulco (nekad pacifika trgovaka luka Mexica, danas mondeno ljetovalite
amerikanaca), Manzanillo, Mazatlan, Puerto Vallarta, La Paz
Turi12 Anti0sko! oto$
turistiki jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatak domaceg kapitala
faktori razvoja turizma:
klima 'vjenog ljeta' temperatura mora ni zimi ne pada ispod 25C omogucuje neprekidnu
turistiku sezonu tijekom cijele godine
pjeane plae, egzotini krajolik
flora tropske vegetacije
lak pristup zahvaljujuci brojnim aerodromima
turistiki je najrazvijenije Bahamsko otoje (zbog blizine SAD) turistiki centri Nassau (Bahami),
Montego Bay (Jamaica), te Port of Spain (Trinidad)
3*
Turistik !"o!r#$
Turi12 Ju6n" A2"rik"
turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Srednje Amerike
turistika ponuda koncentrirana je u nekoliko toaka
faktori razvoja turizma:
reljef, klima, voda
drevni spomenici ndijanske kulture nka
odlino sauvan folklor i tradicionalni nain ivota ndijanaca
arhitektura i kulturna dogaanja modernih gradova
turistike regije:
(+ 8stona obala
obuhvaca prostor zemalja koje izlaze na Atlantik Venezuela, Brazil, Argentina i Urugvaj
turistiki najrazvijeniji prostor brojne uvale (bahie) s pjeanim plaama
"razil
odnosi ukupnih turistikih nocenja June Amerike
turistiki su najprivlaniji gradovi Rio de Janeiro (karnevali, festivali sambe, plaa
Copacabana, statua Cristo Redendor jedno od 18 modernih svjetskih uda), Sao Paolo,
Santos, Belo Horizonte, Recife, Brasilia (prijestolnica poznata po planskoj gradnji i modernoj
arhitekturi)
planinska turistika mjesta Petropolis i Teresopolis u zaleu Rio de Janeira
jezero Patos turistiko sredite je grad Porto Alegre
vodopadi guassu slapovi visine 72 m, vrlo bogati vodom, jedno od 12 prirodnih uda
svijeta
.r$entina
najveca prepreka turizmu Argentine je velika udaljenost od glavnih svjetskih emitivnih
turistikih podruja
gradovi Buenos Aires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesni spomenici iz kolonijalnog
razdoblja, moderna arhitektura), Mar Del Plata (kupalite i najvece turistiko sredite)
Ande planinski masiv u kojem je smjeteno 11 NP najpoznatiji NP je Nahuel Huapi
(prema istoimenom jezeru) uz koji je smjeteno turistiko sredite Bariloche
9ru$vaj
najmanja junoamerika zemlja
gospodarstvo je orijentirano na izvoznu poljoprivredu, razvoj turizma biljei se tek u novije
vrijeme
Montevideo glavni grad
kupalini centri Piriapolis, Punta del Este
:enezuela
smjetena u pojasu vruce tropske klime, pa je turizam vezan uz klimatski ugodnije obale
Karipskog mora, te na podrujima viih nm/v
Caracas prijestolnica
slap Angel Salto (u Gvajanskom visoju) voda rijeke Karone (koja je pritok Orinoca) rui
se s visine od oko 1000 m, jedno od 12 prirodnih uda svijeta
(1 ;apadna obala
turistika valorizacija vezana uz obale Pacifika, te Ande
turizam slabije razvijen zbog loije prirodne osnove (strma i slabo razvedena obala), ali i zbog
slabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora
Guayaquil jedini veci zaljev na pacifikoj obali s nekoliko kupalinih mjesta
Cile turistika mjesta Vina del Mar i La Serena
Ande oduvijek sredite ivota i naseljenosti, zbog klimatskih pogodnosti koje proizlaze iz
smjetaja na viim nm/v nekadanje carstvo nka danas je turistiki znaajan prostor Cuzco
(glavni grad nka, dananji Peru) i Machu Picchu, jezero Titicaca (Bolivija, poznate graevine Vrata
Sunca, te hram Kopakabana)
suvremeni gradovi privlae modernom arhitekturom i muzejima Quito (grad u Andama,
prijestolnica Ekvadora), Bogota (Kolumbija, slap Tequendama), Lima (prijestolnica Perua), La Paz
(prijestolnica Bolivije), Santiago de Chile, Valparaiso
3+
Turistik !"o!r#$
Turi12 Austr0i$" i O9"ni$"
turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita
(13.000 km od Sueskog kanala i isto toliko od San Francisca)
prostor povrine 7,7 mil km
2
brojni prirodni kontrasti (potencijalni faktor razvoja turizma)
u turistikom smislu razlikuju se .ustralija i 4ceanija
Turi12 Austr0i$"
nerazvijen turizam (izoliranost)
turisti dolaze preteno avionom (96%)
godinji promet oko 9 mil turista, vecina turista su Novozelanani, Britanci, Japanci i Amerikanci
negativna turistika bilanca
faktori (potencijali) razvoja turizma:
endemina flora i fauna (ivi fosili) brojni NP i sanktuariji
raznolikost klime i reljefa
suvremena arhitektura
turistike regije:
(+ 4bala
Sydney najveci grad Australije, kupalini turizam (plae Bondi i Manly), parkovi, Opera House
(jedno od 18 modernih svjetskih uda)
Brisbane na obali Tihog oceana, kupalini turizam (Golden Coast i Sun Coast), Veliki koraljni
greben (sjeverno od grada, vana turistika destinacija)
(1 otok Tasmanija glavno naselje Hobart
(2 .ustralske .lpe
Kosciusko najvii vrh Australije (2235 m nm/v) i NP
gradovi Canberra (glavni grad), Melbourne
Turi12 O9"ni$"
sve vie dobiva turistiki znaaj
najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i strateke vanosti
sastoji se od tri glavne otone skupine: Melanezija, Mikronezija i Polinezija; najveci otok je Novi Zeland
faktori (potencijali) razvoja turizma:
endemina flora i fauna (ivi fosili)
raznolikost klime i reljefa vulkanski otoci, postvulkanske pojave (gejziri, topli izvori), koraljni
grebeni, slikovite pjeane plae, ledenjaci, glacijalna jezera
visok narodni dohodak stanovnitva
turistika podruja vezana su uz Novi Zeland Mt Cook (3764 m nm/v), Tasmanov ledenjak
3,
Turistik !"o!r#$
Turi12 A1i$"
turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita
prostor povrine 44,4 mil km
2
gotovo neograniene mogucnosti turistikog razvoja zbog prirodnih
(netaknuta priroda, specifina flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost...) i kulturnih
sadraja (ishodita sve 4 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela) kojima
raspolae
u turistikom smislu razlikuju se 8stona# 7u$oistona# 7u!na i 7u$ozapadna .zija
Turi12 Iston" A1i$"
stonu Aziju ine tri meusobno razliite prirodne sredine unutranje visoravni, nizine ue Kine, te
otoni niz koji se protee od Kurilskog otoja do Filipina
prostor u kojem ivi svjetskog stanovnitva
stona Azija obuhvaca Japan, Kinu, Mongoliju, Sjevernu Koreju, Junu Koreju i Tajvan
7apan
otona zemlja 4 velika (Honu, Sikoku, Hokaido i Kyuu) i oko 3000 malih otoka
gospodarski najrazvijenija zemlja Azije standard se odraava i na stupanj turistikog razvoja
vecina stranih turista su gosti iz SAD (
1
/3)
ima izrazito negativnu turistiku platnu bilancu prihod 3,6 mlrd $, a rashod ak 24,9 mlrd $ (1990)
vulkanski reljef turistiki najvaloriziranija planina-svetite Fujijama (3776 m nm/v)
termalni izvori ljeilini turzam i izvor geotermalne energije
izraen osjecaj za zatitu prirode 23 NP, 1150 prirodnih rezervata, te 300 sanktuarija
turistika privlanost gradova Tokio (glavni grad, Ginza- trgovaka ulica, politiko,
gospodarsko i kulturno sredite), Kyoto (nekadanja carska prijestolnica, brojni hramovi),
Hiroima (ratni turizam), Kagoima (obalni grad sa lijepim pjeanim plaama i toplim morem
zahvaljujuci toploj Kuroshio struji), Saporo (Zimske O 1972., skijake planine Teine i Okura)
0ina
najmnogoljudnija zemlja svijeta
ima velik turistiki potencijal, no nije turistiki razvijena
turistike destinacije Peking (nebeski hram i Carska palaa, te u okolici carska grobnica Tien
Shushan), Kineski zid (jedina graevina koja se vidi s Mjeseca!), Santung (Konfucijev hram), Sangaj
(Pagoda zmijske ljepote)
Sjeverna 0oreja zbog zatvorenosti razvijen je samo domaci turizam
7u!na 0oreja destinacije su Seul i Pusan
<on$ 0on$ do prikljuenje kini vano geopolitiko sredite i velik turistiki znaaj
Turi12 Ju!oiston" A1i$"
razlomljenost prostora uvjetuje stvaranje veceg broja drava Myanmar, Thailand, Laos, Kamboda,
Vijetnam, Malezija, Singapur, ndonezija, Filipini
turizam je punkcionalan (vezan uz pojedine toke) prvenstveno zbog nezdrave monsunske klime, niskog
BDP per capita, te politike nestabilnosti; tek u posljednjem desetljecu biljei pojaani razvoj
5=anmar ("urma
turizam vezan uz znamenitosti istonjake arhitekture
gradovi Rangun (glavni grad, veliki kip Bude), Pagans (5000 hramova nastalih pod indijskim
utjecajem), Mandalay (pagode i carska palaa nastale pod kineskim utjecajem)
postoje velike (i neiskoritene) mogucnosti iskoritavanja obale zbog razvedenosti, brojnih otoka i
lijepih plaa
3-
Turistik !"o!r#$
Thailand
turistiki razvijeniji od svojih susjeda kupalini turizam (hoteli uz plae privlae sve vie turista),
seks turizam
9 NP
gradovi Bangkok (budistiki hramovi), Ayuthaya
0ambod!a
turistiki nerazvijena zbog ratnih razaranja
najznaajnija destinacija je hram Angkor-Vat, te potom glavni grad Phnom Pehn (kraljevski
dvor)
8ndonezija
turizam slabo razvijen osnova su vulkanski krajolici i tropska vegetacija
"ali ivopisni folklor
>ilipini
glavna destinacija je glavni grad manila
vecina turista su stanovnici SAD
Sin$apur kao i Hong-kong, zbog vanog geografskog poloaja vaan je tranzitni turistiki centar
5alezija
turistiki se razvija u zadnjih 15-20 godina, danas zauzima 2. mjesto meu turistiki najrazvijenijim
zemljama Azije (nakon Japana)
turizam se bazira na povoljnoj prirodnoj osnovi (plae, tropske praume) i zanimljivoj
gradskoj arhitekturi
Turi12 Ju6n" A1i$"
podruje ndijskog potkontinenta (odvojen planinskim bedemima Himalaje od ostatka Azije)
razlikujemo tri razliite prirodne cjeline Himalaja (s najviim vrhom svijeta Mt Everestom 8848 m nm/v);
naplavne nizine juno od Himalaja (brojni gradovi i kulturno-povijesni spomenici); poluotok Dekan
turizam nije snano razvijen monsunska klima i slaba gospodarska razvijenost
ovaj prostor karakterizira mijeanje utjecaja hinduistike, budistike i islamske kulture, te utjecaj
europskih kolonizatora
ukljuuje prostor drava ndije, Pakistana, Nepala, Sri Lanke
8ndija turizam vezan uz gradove New Delhi (glavni grad), Agra (mauzolej Taj Mahal), Varanasi
(sveti grad hindusa), Hyderabad, luke Bombay, Madras i Calcutta
Pakistan gradovi Rawalpindi, Lahore, Karachi (luka)
?epal ishodite za Himalaju; Katmandu (glavni grad, brojne pagode i samostani)
@ri Aanka
turistiki najvaloriziraniji prostor ove regije
turizam se temelji na prirodnim ljepotama i starim kulturno-povijesnim spomenicima
gradovi Kandy (staro vjersko sredite), Colombo (glavni grad)
Turi12 Ju!o1()n" A1i$"
podruje kontakta 3 kontinenta Europe, Azije i Afrike vaan prometno geografski-poloaj (morski
tjesnaci Bospor, Dardaneli, Bab el Mandeb) i geostrateki poloaj (nafta)
3.
Turistik !"o!r#$
prostor najstarijih kultura i ljudskih civilizacija (mezopotamska, asirska, perzijska, fenika)
prostor odakle izniu tri svjetske religije judaizam, krcanstvo i islam
ogroman turistiki potencijal nedovoljno je iskoriten zbog politike nestabilnosti i ratnih sukoba
drave: Libanon, zrael, Saudijska Arabija, rak, ran
Aibanon
turistiki najrazvijenija zemlja ovog prostora sve do poetka ratnih sukoba
stacionarni hotelski turizam na mediteranskoj obali turistiko mjesto Batrun
stari feniki gradovi
Beirut (glavni grad)
planina Libanon skijalini turizam
ostaci rimskog grada Baalbeka (Jupiterov hram) u unutranjosti zemlje
8zrael
kupalini turizam na istonim (mediteranskim) obalama Tel Aviv, Haifa
vjerski turizam Jeruzalem, Nazareth, Betlehem, Jerihon
veliki problem su ratni sukobi (od 1967. rat sa Saudijskom Arabijom)
Saudijska .rabija
vjerski turizam Meka i Medina (islamska hodoasnika mjesta) uvjetovali su razvoj luke Jidda kao
tranzitnog turistikog mjesta
8rak Bagdad (glavni grad) i ruevine Babilona
8ran
Teheran ishodina toka za sve druge
turistike destinacije u zemlji
Demavend ugasli vulkan (5604 m nm/v) i najvii vrh Mt
Elbrusa
Kaspijsko more turistika mjesta Babol-Sar i Ram-Sar
Perzepolis nekadanja prijestolnica (kraljevska palaa)
3/
Turistik !"o!r#$
Turi12 A:rik"
prostor povrine oko 30 mil km
2
, a broji oko 600 mil. stanovnika
blizina Europe i Azije povoljan je faktor razvoja turizma, no turizam nije znaajno razvijen
prirodna sredina osnovni je faktor turistikog razvoja, ali i uvjet regionalizacije kontinenta u etiri pojasa:
Afriki Mediteran, stona Afrika, Juna Afrika i Tropsko-ekvatorijalna Afrika
Turi12 A:riko! M")it"rn
turistiki najrazvijenije podruje zbog blizine Europe (velikog emitivnog arita)
turizam se temelji na povoljnoj klimi (temperature u sijenju ne padaju ispod 11C, a prosjena insolacija
je izmeu 2850 i 3250 sati godinje), te na autohtonoj i orijentalnoj kulturnoj batini
podrazumijeva zemlje Magreba (Alir, Tunis, Maroko), Libiju i Egipat
5aroko
najjaa turistika zemlja Afrike
turizam se bazira na dugoj obali, povoljnoj klimi, hotelskoj infrastrukturi i zanimljivim gradovima
kupalita na Mediteranu: El Hoseima, Mohamedija, te na atlantskoj obali: Casablanca (ili Dar el
Baide, arap. Bijela kuca), Tanger, Safi, Mogador, Agadir, fni
Rabat glavni grad (kazba iz 12. stoljeca, sultanova palaa, sveuilite)
gradovi u unutranjosti Fez (biva prijestolnica), Marrakesh
Ulmas termalno ljeilite
.l!ir
turistiki znatno nerazvijeniji od susjeda, vezan preteno uz mediteransku obalu
termomineralni izvori Hamman Salhine, Hamman Meskhoutine i Hamman Boughara
Alir glavni grad, kazba
kupalita Oran, Djidjeli, Bejaji, Beni-Saf
Tunis
najveca koncentracija stanovnitva i turistike ponude du obale
gradovi Tunis (grad u dva dijela arapski i europski, muzej Bardo), El Dem, Kartaga (stara
fenika luka)
kupalita Bizerta, El Hammamet, Soussa, Monastir, Sfax, Gabez, Derba
Kairouan hodoasniki grad (4. svjetsko hodoasniko mjesto, nakon Meke, Medine i
Jeruzalema)
Aibija
pustinjska naftom bogata zemlja
turizam nerazvijen unato pogodnoj obali
kupalita Tarabulus (Tripolis) i Bengazi
ratni turizam ostaci iz .ww
B$ipat
sve do arapsko-izraelskog rata (1967) vodeca turistika zemlja Afrike, danas na 3. mjestu (iza
Maroka i Tunisa)
uglavnom pustinja ivot je vezan uz dolinu Nila
vaan prometno-geografski poloaj izmeu Sredozemnog i Crnog mora (od 1869.g.
spojena Sueskim kanalom)
turizam se bazira na kulturnim spomenicima, a ne na kupalinom turizmu
gradovi Memfis (politiko sredite drevnog Egipta), Gizeh (piramide Keopsova, Kefrenova,
Mikerinosova), Aleksandrija (luka), Kairo (glavni grad)
hramovi Abu Simbel (na Naserovom jezeru), hramovi u Luksoru, Karnaku i Tebi
%4
Turistik !"o!r#$
Turi12 Iston" A:rik"
iako spada u tropsko-ekvatorski prostor, prosjena nm/v od 1200 m osigurava zatitu od negativnosti
tropske klime povoljno za razvoj turizma
osnovu turizma ini autohtona flora i fauna (safari-turizam, brojni NP), te prirodne ljepote
0enija
brojni NP najvaniji Tsavo, Nairobi, Nakuru (flamingosi), Kilimanjaro
kupalita na ndijskom oceanu Mombasa i malindi
Tanzanija
zemlja vjenog proljeca (prosjena godinja temperatura 25C)
turizam vezan uz plae, jezera, 7 NP (najpoznatiji Serengeti)
9$anda
safari-turizam
NP Murchinson Falls slap na Nilu visine 50 m, nilski konji, slonovi, bivoli, krokodili
Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi, visine 108-122 m, jedno od prirodnih svjetskih uda
Republika Sej%eli
arhipelag od 84 otoka u ndijskom oceanu
turistika osnova su prirodne ljepote (klima, plae, koraljni grebeni, egzotini pejsa)
zanimljivost hoteli ne smiju biti vii od palmi kako se ne bi naruio prirodni sklad
Turi12 Ju6n" A:rik"
bazira se na istim atraktivnostima kao i stona Afrika prirodne ljepote i safari-turizam
7u!noafrika Republika 6 NP najpoznatiji Krger (u pokrajini Transvaal), Addo Elephant (slonovi)
Turi12 Tro(sko;"k'tori$0n" A:rik"
turizam slabo razvijen unato golemim potencijalima (plae, more, flora i fauna, sauvan folklor)
u turistikim investicijama tih zemalja (Senegambija, Gvineja, Sierra Leone, Obala Bjelokosti, Gana, Togo,
Benin, Zair) prevladava zapadnoeuropski i ameriki kapital
Sene$ambija jedina biljei znaajniji turistiki razvoj, Dakar sjedite brojnih meunarodnih
turistikih kompanija
%3
Turistik !"o!r#$
Turi12 Euro("
ima arinu ulogu u turistikom ivotu svijeta apsorbira vie od 70% ukupnih turistikih kretanja, te vie
od 50% dobiti iz turistikih kretanja
glavni razlozi takvog razvoja su:
strateki poloaj u sreditu Zemljine kopnne polutke
pejsana zanimljivost
povoljna klimatska osnova
politika rascjepkanost
bogata kulturna tradicija
prometna razvijenost
visok ivotni standard stanovnitva
turistika aktivnost koncentrirana ja na dva najveca podruja: Mediteran i Alpe
Turi12 Euro(sko! M")it"rn
najrazvijenije turistiko podruje svijeta
turizam je obiljeje razdoblja Mediterana u Novom vijeku (nakon starih kultura i civilizacija u Starom
vijeku, te trgovine i pomorstva u Srednjem vijeku) i bitno utjee ne gospodarsku strukturu i izgled tog
prostora
u Mediteranske zemlja ubrajaju se: @panjolska# >rancuska# 8talija# Slovenija# <rvatskam Crna Gora#
Grka# Turska (europski dio), "u$arska i Rumunjska; tu se ubraja i Portugal (iako nema izravan izlaz
na Mediteran, funkcionalno je s njim vrlo povezan), a Ukrajina, Rusija, Gruzija i Albanija iako posjeduju
izlaz na Mediteran nisu ukljuene u ovu regiju
@panjolska
danas vodeca turistika zemlja Europe iako je znaajniji razvoj turizma zapoeo tek nakon 1960. (u svrhu
kompenzacija gubitaka trgovake bilance)
razvoju znatno pridonosi fleksibilna i poticajna dravna politika
turizam se temelji na prirodnim raznolikostima, te na maurskoj gradskoj arhitekturi
dijeli se u nekoliko turistikih regija:
(+ visoravan 5eseta
Kastiljsko gorje djeli ovu regiju na Staru Kastilju i Novu Kastilju
sveuilina sredita (Stara Kastilja) Burgos i Salamanca
gradovi Toledo (stara prijestonica na rijeci Tajo, palaa Alcazar, memorijalni muzej El
Greco), Madrid (glavni grad, kraljevski dvorac Escorial), Cordoba (nekadanja zapadna
Meka Arapa), Sevilla (gotika katedrala), Granada (palaa Alhambra)
(1 5editeransko primorje
niz obala (costa) koje se nadovezuju jedna na drugu
Costa Brava (Vjetrovita obala) od Francuske granice do Barcelone, najposjecenija panjolska
obala
Costa Dorada (Zlatna obala) od Barcelone do uca rijeke Ebro; Barcelona (luka, katedrala
Pueblo Espanol, Kolumbov spomenik)
Costa del Azahar (Obala naranina cvijeta) od uca Ebra do rta Nao; plantae agruma;
turistika sredita Benicarlo i El Perello
Costa Blanca (Bijela obala) od rta Nao do rta Gat; palme datulje; turistiko mjesto Alicante
Costa del Sol (Sunana obala) izmeu rta Gata i Gibraltara; najsunaniji dio Spanjolske;
turistiko sredite Torremolinos; blizina Sierra Nevade prua mogucnost skijalinog turizma
(skijanje i kupanje u istom danu)
(2 .tlantsko primorje
Costa de la Luz (Obala svjetla) od Gibraltara do Portugalske granice, razvija se kasnije od
Mediteranskog dijela, zbog vece udaljenosti od emitivnih turistikih arita
Costa Verde (Zelena obala) puno kie no ona ne spreava razvoj turizma (blizina emitivnih
arita); turistika sredita Santader (polazite za pilju Altamira), Santiago de Compostela
(religiozni turizam)
(* "aleari
mala otona skupina (otoci Mallorca, Menorca i biza) u Mediteranu, povrine 5000 km
2

1
/100
povrine Spanjolske sadri
1
/3 smjetajnih kapaciteta te zemlje
%%
Turistik !"o!r#$
imaju vodecu ulogu u panjolskom turizmu
putnici dolaze uglavnom aerodromima (sagraeni na svim otocima)
Palma de Mallorca najstarije turistiko sredite (prvi hotel jo 1902.)
(- 0anarski otoci
skupina otoka u Atlantiku
blizina Afrike obale
osnovni privlani faktor je vulkanski reljef, suptropska vegetacija i povoljna klima (jedina godinja
doba su proljece i ljeto; ljeilini turizam za plucne bolesnike)
glavna sredita Las Palmas (na otoku Gran Canaria) i Puerto de la Cruz (otok Tenerife)
turizam je u ovom podruju uspio zaustaviti emigraciju stanovnitva i potaknuti gospodarski rast
Portu$al
u turistikoj sjeni Spanjolske
osnova turistikog razvoja je dobro ouvana antika, vizigotska i maurska arhitektura, te raznolika
prirodna osnova
turistiki se izdvajaju etiri regije (iako cijeli Portugal nudi turistike zanimljivosti)
(+ "eira Aitoral
150 km dug obalni pojas uz Atlantik, specifian zbog eolskih oblika (dine)
gradovi Figueira da Foz (kupalini centar), Coimbra (sveuilite), Fatima (svetite), Sierra de
Estrela (1991 m nm/v, najvii vrh Portugala)
(1 Aisabon
na ucu rijeke Tejo
jedan od najstarijih i najzanimljivijih Europskih gradova
zapadnood grada razvilo se turistiko sredite Estoril
(2 .l$arve
najznaajnija turistika regija Portugala
povoljna klima, suptropska vegetacija, temperatura mora 6 mjeseci iznad 18C
naziva se "dio Afrike u Europi"
turistika sredita Lagos, Albufeira, Olhao, Vila Real
gradic Sagres pomorska kola iz koje su nikli Bartolomeo Diaz i Vasco da Gama
(* otoje 5adiera
otoci u Atlantiku, odaljeni 1500 km od obale
zimski turizam (blaga klima)
>rancuska
druga najveca Europska zemlja (nakon Ukrajine)
bogato kultirno nasljee i lijepi gradovi
izvajamo 6 turistikih regija
(+ 5editeranska obala
turistiki najbolje iskoritena u svom istonom dijelu (od St. tropeza do talijanske granice)
Azurna obala (najstarija i najpoznatija primorska turistika regija na svijetu)
turizam se bazira na ugodnoj klimi, slikovitim plaima, a velik znaaj ima dobra prometna
povezanost s Parizom
turistiki centri Nice, Cannes (flimski gestival), St. Tropez, St. Rafael, Antibes, Monte Carlo (u
kneevini Monaco), Menton
razvoj ove regije odvija se u nekoliko faza
u prvoj polovici 18. st. ova regija je karakteristina po gostima iz 'visokog drutva', a meu
turistima dominiraju Britanci; ima funkciju zimovalita
nakon izgradnje eljeznice Paris-Nica (1864) zapoinje razdoblje pojaane izgradnej hotela,
a uz aristokraciju ovdje se poinju okupljati i buroazija; u turizmu prevladava i dalje zimski
turizam
posljednje razdoblje zapoinje nakon . ww i znaajno se razlikuje od prethodnih
naglasak se stavlja na ljetni turizam, a socijalni zakoni o placenom godinjem odmoru i gradnja
jefinijih hotela omogucuju irokim slojevima stanovnitva da ovdje provedu svoj godinji odmor
osim na Azurnoj obali, turizam se razvija i na Korzici, te zapadno od Azurne obale (gradovi
Toulon, Arles, tarascon, Avignon, Montpelier...)
(1 .tlantska obala
zaostaje za Azurnom obalom
%&
Turistik !"o!r#$
turistika sredita Biaritz, Arcachon, La Rochelle, Brest, Mt St. Michelle (do izgradnje ceste,
dva puta dnevno je bio otok, a dva puta pouluotok zbog velike razlike izmeu plime i oseke), te
Trouville i Deauville (plae Pariza)
(2 >rancuske .lpe
najstarija turistika regija zemlje
gostionica Grande Chartreuseu datira
iz 13. stoljeca
u 18. st postaju popularne J.J.
Rousseau 'Povratak prirodi'
1787. Jacques Balmat osvaja Mt.
Blanc (4810 m nm/v), najvii vrh
Europe, osnivaju se prrvi alpinistiki
klubovi, pristiu strani planinari
(Britanci)...
toplice Evian, Aix-les-Bains
gradovi (vecinom ishodini centri za
Alpe) Grenoble (Zimske O 1968.),
Chamonix, Chamberry
NP Venoise
(* Pirineji
vano turistiko podruje Francuske
velik broj termalnih izvora toplice Luchon, Ax-les-Thermes, Bagneres-de-Bigorre
utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 8. stoljeca koje su nastale kako bi sprijeile prodor
Arapa i slama s juga
Lourdes nakon Rima najvece katoliko hodoasniko mjesto
(- Centralni masiv
kupe ugaslih vulkana, vuklanska jezera, termalni izvori, kr i krki fenomeni
Vichy toplice
Clermond Ferrrand grad poznat po graevinama od crnog vulkanskog tufa
() Pari%ki bazen
zauzima teritorija Francuske u porjeju Seine i Loire
raskrce vanih prometnih puteva
Pariz glavni grad, sveuilite Sorbonne, muzeji, umjetniki saloni, dvorci Louvre i Versailles,
Eiffelov toranj (visok 320 m), crkve Sainte Chapelle i Notre Dame, Arc de Triomphe; godinje ga
posjeti 3 mil stranih turista
katedrale u Reimsu i Rouenu
8talija
jedan od turistikih divova Europe
primjer kako je uz organizirana i planska ulaganja gospodarski moguce valorizirati i prostore koji
nemaju naroito atraktivnu prirodnu osnovu
velik znaaj ima dobro razvijena mrea prometnica
ima pozirivnu turistiku bilancu koja je znaajna jer popravlja lou platnu bilancu talijanske
meunarodne trgovine
dijeli se u 4 turistike regije
(+ Ai$ursko primorje
Riviera di Ponente od Francuske grabice do Genove, blaga klima, uzgoj
mediteranskog bilja i cvijeca (karanfili); turizam se razvija od 19. stoljeca, slino kao i Azurna obala
u Francuskoj; glavna turistika arita su San Remo (glazbeni festival), Ventimiglia i mperia
Riviera di Levante istono od Genove; glavna sredita Portofino, Santa Margherita, Sestri i
Rapallo
Riviera Versiliese na podruju pokrajine Toscana, najveci centar Viareggio; Pisa (kosi toranj),
Firenza (djela Boccacia i Leonadrda da Vincia)
(1 Tirensko primorje
regijom dominira Rim glavni grad, grad-muzej (brojni antiki spomenici)
Vatikan Crkva Sv. Petra, Papinska palaa
u okolici Rima ugasli vulkani i vulkanska jezera
pokrajina Campagnie Napulj (vulkan Vezuv da iskopinama zatrpanih gradova Herkulanej i
Pompei)
gradici na obali Sorrento, Salerno, Amalfi
otoci schia (rimske terme), Capri (Modra pilja)
%*
Turistik !"o!r#$
Sicilija Costa Aranci (Obala Narani) sa centrom Palermom
Sardinija Costa Smeralda
(2 7adransko primorje
biljei znaajniji turistiki razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih plaa i
povoljan poloaj u odnosu na emitivna sredita Europe
najznaajnija naselja Rimini, Riccone i Catollica (zbirni naziv Riviera Romagnola)
u zaleu dravica San Marino
gradovi Ravenna, Bologna, Ancona, Venezia (mletake graevine, karneval, filmski biennale,
kupalite Lido)
terme Salsomaggiore
(* .lpsko&predalpski prostor
bitno razliit od ostalih regija
ledenjaka jezera (Lago) Maggiore, Como, seo, Garda (Gardaland) rekreacijsko vikend-
podruje industrijskog sjevera talije
razvoj zimskih sportova (oko 340 skijalita) ime su omogucene dvije turistike sezone
turistika mjesta Sestriere (nedaleko Torina), Cervini, Cortina d'Ampezzo (Zimske O 1956.)
Crna Gora
iako povrinom mala, prua brojne mogucnosti razvoja turizma, no on nije pretjerano razvijen
razlikuju se dvije osnovne regije
(+ Crno$orsko primorje
od rta Otra do Albanske granice, duine 271 m
brojne uvale, rtovi i grebeni akumulacijski oblici nastali selektivnom abrazijom
mimoze, maslina, morganj
turistika sredita Herceg-Novi (Sahat kula), galo (medicinska rehabilitacija), Kotor (od 1979
proglaen UNESCO- vom svjetskom kulturnom batinom), Budva, Beici, Miloer, San
Stefan (grad-hotel), Petrovac, Bar, Ulcinj (srednjovjekovna orijentalna arhitektura)
NP Skadarsko jezero i Lovcen
gradovi Cetinje i Podgorica
(1 Planinska re$ija
Durmitor (1980. proglaen prirodnom svjetskom batinom UNESCO-a) glacijalna
jezera (Biogradsko i Plavsko), skijaki tereni; naselje Zabljak (najvie gradsko naselje Jugoistone
Europe)
Grka
najjunija, najmaritimnija, najrazvedenija i najtoplija europska zemlja izvanredna prirodna osnova
turizma kojoj pridonose brojni antiki i bizantski spomenici .
turizam se razvija nakon 1950.g. snaan razvoj zbog ogromnog ulaganja kapitala
pozitivan saldo turistike bilance popravlja gubitke koji proizlaze iz negativnog neto-izvoza
razlikujemo 6 turistikih regija
(+ Poluotok .tika
najznaajnija turistika regija Grke
Delfi proroite sa Apolonovim hramom
Teba iskopine starog grada
Maraton poznato bojno polje, sjeverno od Atene
Atena glavni grad i turistiko arite; brgo Akropola sa hramom Partenonom na vrhu i
Dionizijevim kazalitem i olimpijskim stadionom u podnoju
(1 Poluotok Peloponez
od Atike odvojen umjetno porkopanim Korintskim kanalom koji je turistika atrakcija zbog
kanjonskog izgleda
antiki spomenici Olimpija, Sparta, Argolidi (ljeilite), Epidaurus, Mikena, Tirinz
(2 4tok 0reta
jedan od najvecih europskih otoka
sredite egejske kulture (3000-2200 g BC) ostaci u gradu Knososu
(* Sporadsko&kikladsko otoje
razvoj zahvaljujuci nautikom turizmu
otoci Rodos, Kos, Lamos, Lesbos
(- 0rf
u Jonskom moru
najvece grko zimovalite
najvece sredite yachting-turizma u Jugoistonoj Europi
%+
Turistik !"o!r#$
() Poluotok <alkidika
grad Solun
teokratska republika na gori Atos
brojni pravoslavni manastiri
Turska
ukupna provrina 780.000 km
2
, no u Europskom (razvijenijem) dijelu sudjeluje sa samo 24.000 km
2
geostrateka vanost (Bospor)
nema pretjerano razvijen turizam unato golemim mogucnostima, razvija se tek posljednjih 10-tak
godina
Ankara glavni grad, u unutranjosti koja nije turistiki valorizirana unato brojnim bizantskim i
antikim spomenicima
stambul (Carigrad) jedini izrazito turistiki prostor te zemlje zbog duge povijesti; bazilika Aja
Sofija (1453.g. pretvorena u damiju), Topkapi-Saraj (nekadanaj sultanova rezidencija, danas
najbogatiji muzej Turske), Sulejmanija (damija koja odjednom moe primiti 27000 vjernika), Plava
damija (remek-djelo turskog graditeljstva), Dolmabahe-Saraj (sutlanov dvor na obali Bospora),
Kapali-arija (zatvorena trnica)...
"u$arska
obiluje prirodnim raznolikostima koje su potencijal turistikog razvoja, no turizam nije
razvijen zbog loeg ivotnog standarda
Stara planina okosnica zemlje; vapnenaka graa brojne pilje (Rabika pecina, s crteima iz
prethistorijskog razdoblja), kanjoni (npr. kanjon rijeke sker), visoki vrhovi (najvii Boter 2376 m nm/v);
na junoj strani Stare planine (u dolini rijeke Tunde) poznato je uzgajalite rua
dolina rijeke Marice gospodarska okosnica Bugarske; gradovi Sofija (glavni grad duge povijesti,
brojni antiki i bizantski spomenici), Plovdiv
Rodopske planine na jugu zemlje, Musala (najvii vrh J Europe), zimsko sportski centar Borovec,
glacijalna jezera, Rilski manastir
Crnomorska obala teite suvremenog turistikog razvoja, brojne plae (ine 28% obale); gradovi
Varna, Burgas, Nesebr (grad-muzej), Sozopol, Miurin
Rumunjska
znaajni prirodni i druteni turistiki potencijali, no zbog gospodarske situacije turizam je slabo
razvijen
Karpati planinski lanac lunog oblika, vrhovi iznad 2500 m nm/v, proboj rijeke Olt, NP Retezat (u
Transilvanskim Alpama)
Dunav teritorijem Rumunjske prolazi duinom od 1075 km; bogato lovno i ribolovno podruje
zahvaljujuci movarama i rijenim jezerima uz obalu
Crnomorska obala turistiki najznaajniji prostor, najveca sredita Mamaia (sjeverno od
Constante) i Mangalia
gradovi Bukuret (etno-muzej 'Rumunjsko selo', Palaa parlamenta), Snagov (na istoimenom
jezeru), Sinaia, Predeal, Braovska Poljana, Braov (grof Drakula), Sibiu, Cluj-Napoca
Turi12 Euro(ski5 A0(
najrazvijenije turistiko podruje na Zemlji pojam turistikog svijeta
pruaju se preko 6 zemalja (Francuska, talija, Svicarska, Njemaka, Austrija, Slovenija) od Ligurskog
mora do Panonske nizine u duljini od 1.200 km, irina im varira izmeu 135 i 260 km, a na povrini od
relativno malih 220.000 km
2
nude obilje prirodnih i drutvenih atraktivnosti
najviu visinu doseu na Mt Blancu (4810 m nm/v), ujedno i najviem vrhu Europe
usprkos visni relativno su prohodne zbog brojnih prirodnih prijevoja i iskopanih tunela (najvii prijevoj
seran 2770 m nm/v, najnii i najfrekventniji Brenner 1370 m nm/v)
izmeu istonih i zapadnih Alpa velike su razlike u visini, irini, smjeru pruanja, klimi ..., a njihovom se
granicom smatra crta izmeu Bodenskog jezera i Lago di Como
prisutna je vertikalna klimatska zonalnost (sredozemna umjerena hladna visokoplaninska klima), te
velike koliine padalina (snjena granica je nia u zapadnim nego u istonim Alpama)
brojni ledenjaci (oko 1200, najveci Aletsch) turistika atrakcija
%,
Turistik !"o!r#$
zanimanje za Alpe zapoinje u 18. stoljecu kad ih pod parolom 'povratak prirodi' popularizira Jean
Jacques Rousseau, a razvija se paralelno s razvojem planinarstva i alpinizma (1787.g.
Jacques Balmat osvaja Mt Blanc)
Svicarska i Austrija se izdvajaju kao tipino alpske zemlje, jer je vecina njihova teritorija smjetena u
Alpama
@vicarska
nekadanja zabaena rimska provincija Helvetia, danas je jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja
i prva zemlja u svijetu u kojoj se meunarodni turizam zapoeo razvijati u obliku
najslinijem dananjem turizmu
1291. na podruju Svicarske izbija buna uzrokovana pritiskom feudalaca, koju je predvodio
Wilhelm Tell, nakon koje je stvorena Helvetska konfederacija od tri prakantona smjetenih uz prijevoj
St. Gotthard Schwyz, Uri i Unterwalden
u 18. i 19. st. jaa turistika valorizacija i popularnost tog kraja (posjete filozofa, knjievnika,
prirodoslovaca, umjetnika i bogataa)
danas razvija luksuzni, a ne masovni turizam i ima pozitivnu turistiku bilancu
u Svicarskoj nalazimo tri razliite prirodne cjeline:
(+ @vicarske .lpe
smjetene u SE dijelu zemlje
razlikujemo Bernske i Glarnske (sjever) od Peninskih, Lepontskih i Retijskih Alpi (jug) ija su
prirodna granica doline Rhone i Rajne
Peninske Alpe vrhovi Dufour ili Monte Rosa (4638 m nm/v, najvii vrh Svicarske), Matterhorn
(4447 m nm/v) i Weisshorn (m nm/v) s istoimenim ledenjakom; mondeno turistiko mjesto Zermatt
(poznato po groblju poginulih alpinista)
Bernske Alpe vrhovi neto nii od Peninskih Finsteraahorn, Aletschhorn, Jungfrau;
ledenjak Aletsch; turistiki centri nterlaken, Lauterbrunnen, Grindelwald
pokrajina Graubnden (istone Alpe) turistika sredita St. Moritz, Davos, Arosa
NP Engadin (jedini NP Svicarske,proglaen 1914.g.)
(1 @vicarska visoravan
prosjena nm/v krece se izmeu 500 i 1000 m nm/v
ova regija zauzima oko 30% povrine Svicarske
velikim je dijelom ispunjena glacijalnim nanosima, od kojih su mnoge zatvorene morenskim
nanosima, pa su se formirala lijepa glacijalna jezera Lac Geneva, Lac Neuchtel, Thuner See,
Vierwaldsttter See, Zrich See, Boden See
brojna turistika mjesta Geneve, Lausanne, Neuchatel, Thun, Zrich, Luzern, Bern
dio Luganskog jezera i jezera Maggiore na granici s talijom takoer pripadaju Svicarskoj; do tih
podruja dopire utjecaj mediteranske klime, pa se tu razvija kupalini turizam; taj se dio naziva
'Svicarska rivijera' i najposjecenije je turistiko podruje Svicarske jer istovremeno prua
mogucnost kupanja i planinarenja
(2 @vicarska 7ura
smjetena na krajnjem zapadu Svicarske i zazima 10% povrine zemlje
vapnenaki prostor sa vrhovima koji doseu do oko 1500 m nm/v
.ustrija
vodeca alpska turistika zemlja, iako ima kracu turistiku tradiciju od Svicarske; no takoer treba
uzeti u obzir da ima dvostruko vecu povrinu od Svicarske
turistiki razvoj slian kao u Svicarskoj, a prethodi mu prenocino-ugostiteljska uloga naselja uz
karavansko-trgovaki put Mnchen nnsbruck sedlo Brenner Venecija
. i . WW negativno utjeu na razvoj turizma, pa se pravi turistiki razvoj biljei nakon WW
turizam je iznimno znaajan, ne samo zbog priljeva kapitala (pozitivna turistika bilanca) vec i zato
to je njegov razvoj sprijeio odlijev stanovnitva iz tih krajeva
70% povrine ine Alpe, uglavnom prostor istonih Alpi koje se kroz Austriju prozeu u tri niza
Centralne (prakamene ili kristalinske) Alpe, Sjeverne Alpe i June (vapnenake) Alpe, a zajednika im
je odlika udaljenost od Atlantika to rezultira jaom kontinentalnocu i snjenim i sunanim zimama
(+ Centralne .lpe
pruaju se od Svicarske granice do Stajerske
najvanije su za turizam, jer zbog kristalinske pogloge imaju zaobljene strane koje ina izvrsnu
skijaku podlogu, pa su u tom podruju smjeteni i najvaniji turistiki centri
gradovi nnsbruck (dvije olimpijade), Kitzbhel
Visoke Ture vrh Gross Glockner (3797 m nm/v, najvii vrh Austrije), ledenjak Pasterze;
turistiki centar Badgastein; turistika atrakcija je i visokoalpska cesta koja prelazi Visoke ture na
visini 2505 m nm/v
%-
Turistik !"o!r#$
(1 Sjeverne vapnenake .lpe
u ovom podruju pleistocenski ledenjaci stvorili su brojna glacijalna jezera od kojih su
najpoznatija Salzkammergutska jezera, Mondsee i Wolfgangsee
toplice Bad schl
grad Salzburg brojne barokne graevine, dvorac Mirabel, Mozartove sveane ljetne igre...
(2 7u!ne :apnenake .lpe
nisu turistiki pretjerano znaajne, osim nekoliko jezera Wrther See (Vrpsko jezero) i
Ossiacher See (Osojsko jezero)
gradovi Villach; Klagenfurt (Celovec); Graz; Be glavni grad, smjeten na Dunavu,
turistika atrakcija su monumentalne graevine (gradska vijecnica, parlament, opera, sveuilite),
dvorci Schnbrun i Belvedere, zabavni park Prater, brojne glazbene i kulturne manifestacije
Slovenija
iako preteno alpska, Slovenija je i mediteranska zemlja, to oteava njenu regionalizaciju u
sklopu Europe, a u skladu s tim je i dijelimo na dva glavna podruja
(+ .lpsko&predalpski prostor
protee se od Julijskih Alpi i Karavanki do granice s Hrvatskom
tu je smjeten glavni grad Ljubljana administrativno, upravno i gospodarsko sredite
Slovenije; turustiki privlani su Tromostovje, Stari grad na brdu, te brojne sporteske, kulturne i
gospodarske manifestacije
Gorenjsko podruje NW od Ljubljane, prostor najdue turistike tradicije (Bled, Bohinj,
Kranjska Gora, Karavanke Zelenica, Krvavec, Velika Planina)
Srednja i Podravska Slovenija Logarska dolina (glacijalnog postanka), mjesta Lue (seoski
turizam) i Golte, toplice Dobrina, Lako, Rimske Toplice, Rogaka Slatina
Podravska Slovenija Mariborsko i Slovenjgradecko Pohorje ( Slatina Radenci gdje se
zdravstveni turizam razvija od 1833.g.)
Dolenjsko SE od Ljubljane; nije znaajno turistiko podruje; Dolenjske toplice (radioaktivna
voda)
Notranjsko S od Ljubljane, brojni krki fenomeni (Postojnska jama dugaka 19.850 m,
najdua i najposjecenija slovenska pilja)
(1 Slovensko primorje
protee se od talijanske granice do Hrvatske (na rijeci Dragonji)
morska obala duga je svega 44 km
turistika mjesta Portoro, Bernardin, zola, Koper, Ankaran
turistiki su znaajni Skocjanska jama i ergela Lipica
Turi12 ost0i5 "uro(ski5 1"20$
za razliku od mediteranskih i alpskih zemalja, ostale zemlje Europe karakteristine su po svojoj izrazitoj
turistikoj emitivnosti, tj. dio sredstava tih zemalja preko turista odlijeva se u tipine receptivne turistike
zemlje.
>inska
izvorni naziv za Finsku je Suomi, to znai 'zemlja jezera', i upravo su ledenjaka jezera (njih oko
70.000, tj. 9% povrine drave) i ume najvaniji dio turistike ponude Finske
gradovi: Helsinki (prijestolnica, brojne graevine i ustanove, enoloki muzej na otvorenom); Turku
(biva prijestolnica), Alandski otoci, Tampere i Lahti (zimski centri); Rovaniemi (utrke sobova)
@vedska
turistiki najvaloriziraniji prostor je podruje Jezerske depresije koju ine jezera Vnern, Vttern i
Mlaren, te odvirak rijeke Gta na kojoj je slap visine 23 m zvan 'Svedska Niagara', te oblini grad
Trollhtan i luka Gteborg
gradovi: Stockholm (prijestolnica, podignuta u 13. stoljecu srednjovjekovna gradska jezgra);
Uppsala (sveuilini grad), Falund i stersund (zimski centri)
Laponija sve popularnija turistika destinacija (folklor i ivot Laponaca)
%.
Turistik !"o!r#$
?orve%ka
sinonim za fjordove ( najdui Sogne, Hardanger i Trondheim), ribarstvo i Vikinge
gradovi: Oslo (prijstolnica, politiko i kulturno sredite); Holmenkollen (nedaleko Osla, zimski centar
s poznatim ski-muzejom); Hammerfest (najsjeverniji grad europskog kontinenta) i Nordkap (smjeten
na 71N najsjeverniji europski rt)
/anska
niska morenska zemlja (najvii vrh 173 m nm/v)
sve se vie orijentira prema turizmu, na temelju znaajnog i pogodnog geografskog poloaja (most
izmeu Svedske i Njemake)
gradovi: Kobenhavn (nekadanja ribarska luica, danas milijunski grad, popularno zvan 'Pariz
sjevera'; brojne graevine, zabavni parkovi i galerije); Helsingr (na otoku Sjelland , renesansni dvorac
Kronborg i Hamletov grob)
8sland
ima vrlo skroman posjet europskih turista, emu je uzrok izuzetno nepovoljan prometno-geografski
poloaj
zemlja poznata po fjordovima, aktivnim vulkanima, vulkanskim jezercima, gejzirima i izvorima tople
vode
turzam se razvija vrlo polagano, a privreda poiva na ribarstvu
grad Reykjavik (prijestolnica)
?jemaka
najemitivnija turistika zemlja europe (2. u svijetu nakon SAD), razlozi:
velik broj stanovnika
velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu
visok stupanj urbanizacije i ugroenosti okolia
visok ivotni standard i BNP per capita
istovremeno je i jaka receptivna turistika zemlja, zbog brojnih prirodnih i drutvenih zanimljivosti
(prihod od turizma premauje prihode nekih izrazito turistikih zemalja)
izdvajamo pet turistikih regija:
(+ "avarska
vrlo kontrastan krajolik
obuhvaca podruje Alpa turistiki privlano podruje zbog brojnih glacijalnih jezera (Amersee,
Wurmsee, Tegernsee, Konigsee i Chiemsee)
najvii vrh Njemake Zugspitze (2963 m nm/v)
skijalini centri Garmisch-Partenkirschen (O 1936.) i Oberstdorf
klimatsko ljeilite Berchtesgaden
Munchen glavni grad regije; dvorac Nymphenburg, dvorska pivovara, pinakoteka...
ostali gradovi: Augsburg, Regensburg, Nurnberg, Bayreuth (rodni grad Richarda Wagnera,
danas domacin ljetnih igara u njegovu ast)
(1 "aden&Durtenber$
turistiki su najprivlaniji Bodensko jezero, rijeka Rajna, umovita gorja Svapska Jura i
Schvartzwald, toplice Baden-Baden
gradovi: Stuttgart, Heidelberg (sveuilino sredite)
(2 ?jemako Sredo$orje (5ittel$ebir$e
najautentiniji turistiki prostor Njemake
podruje niskog starog gorja, s brojnim umama, mineralnih izvora i starih gradova
u ovo su podruje smjetene radnje mnogih pria brace Grimm, a tu su stvarali i umjetnici poput
Goethea i Beethovena
turistika atrakcija je klisura Lorelei uz Rajnu
gradovi: Frankfurt, Koln, Dusseldorf, Bonn, Osnabruck, Fulda
(* Sjeverna ?jemaka
turistiki su najprivlanije pjeane plae i ureena kupalita na Frizijskim otocima u Sjevernom i
Baltikom moru
%/
Turistik !"o!r#$
hanzeatski gradovi: Kiel, Lubeck, hamburg, Bremen i Emden
najposjeceniji turistiki prostor u unutranjosti je Luneburger Heide (Luneburka pustara)
(- 8stona ?jemaka
pjeskovita obala Baltika kupalita na otoku Rugen (Sassnitz, Warnemunde, Wismar),
hanzeatski grad Rostock
pojas glacijalnih jezera dijeli se u dva dijela: Mecklenburg (sjeverniji) i Brandenburg (Junije,
oko Berlina)
juni dio regije smjetene je na geoloki staroj sredogorskoj podlozi (niske gore Harz,
Thuringerwald, Erzgebirge); turistiki su atraktivni bizarni pjeani oblici istono od Dresdena pod
nazivom Saksonska Svicarska
gradovi: Berlin (graevine i ustanove, Brandenburka vrata, muzej Pergamon), Dresden, Leipzig
(velesajmovi), Weimar
?izozemska
mala i izuzetno gusto naseljena zemlja, turistiki izrazito emitivna
glavne turistike vrijednosti su obala Sjevernog mora (kupalita na Zapadnim Frizijskim otocima, te
pokraj Scheveningena) i gradovi
turistiki su atraktivni polderi i polja tulipana
gradovi: Amsterdam (prijestolnica, kanali, Rijksmuseum...), Rotterdam (najveca svjetska
luka), Haag (pravni i administrativni centar) i Utrecht
"el$ija
obala slina nizozemskoj glavno kupalino mjesto i ljeilite Ostende
Ardeni geoloki staro i umovito gorje zimi skijalita, ljeti izletita; ljeilite Spa
gradovi: Liege, Brugge, Gent, Antwerpen (luka), Bruxelles (prijestolnica, sastavljena od donjeg grada
sa srednjovjekovnom flamanskom jezgrom i gornjeg grada koji je valonski)
najveci dio turista ine Nijemci
&4
Turistik !"o!r#$
9jedinjeno kraljevstvo :elike "ritanije i Sjeverne 8rske
jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja, s nizom specifinosti koji imaju vanu turistiko-receptivnu
funkciju
glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naroito u Londonu, dok
prirodna osnova ne igra vanu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ulstera i Sjeverozapadne Engleske)
zbog nepovoljne klime i estih kia
NP Lake District
na obali tzv. Engleskog kanala razvijaju se kupalina mjesta Brighton, Eastbourne, Hastings,
Dover, te otok Wight
zanimljive lokacije su prethistorijski Stonehedge i Hadrijanov zid podignut u doba Rima
London gotika crkva Westminster Abbey (tu se krune britanski kraljevi), Parlament, katedrala Sv.
Pavla, The Tower i Tower Bridge, Buckingham Palace, British Museum, National Gallery...
ostale turistike lokacije su dvorac Windsor, sveuilini gradovi Cambridge i Oxford, te kotski
Edinburgh (tzv. sjeverna Atena)
e6&SSSR
s obzirom na veliinu i raznolikost teritorija, SSSR nikad nije u potpunosti iskoristio svoje turistike
potencijale
nakon raspada, situacija se u nekim dijelovima mijenja, no ne moemo sa sigurnocu definirati
turistika kretanja na tom prostoru
u bivem SSSR-u, najvecu turistiku vanost imala su dva podruja:
(1) turistiki trokut Moskva - St. Petersburg - Kijev
(2) Crnomorska obala
(+ turistiki trokut 5oskva & St. Petersbur$ E 0ijev
5oskva glavni grad Rusije smjetena na istoimenoj rijeci; najprivlaniji dio je Kremlj,
nekadanja tvrava sa brojnim kulama i crkvama (npr. Uspenski sabor), ispod koje se nalazi Crveni
trg privlaan zbog matovite arhitekture, mauzoleja V.. Lenjina, te crkve Vasilija Blaenoga;
Moskva je takoer grad brojnih muzeja (preko 150)
St. Petersbur$ tzv. "Venecija sjevera" smjestio se na rijeci Nevi, na nizu otoka i
rukavaca, smatra se jednim od najljepih gradova svijeta, a meu najznaajnije lokalitete ubrajaju
se Zimski dvorac (danas muzej Ermita), crkva sakijevski sabor, dvorac Smoljni, krstarica Aurora
(s koje su 1917. g. ispaljeni vatreni signali za poetak Oktobarske revolucije), te Petrodvorec
(carska rezidencija 30-tak km od St. Petersburga)
Kijev glavni grad Ukrajine smjetena na desnoj obali Dnjepra, sa poznatim graevinama
poput crkve Sv. Sofije i Zlatnim vratima
(1 Crnomorska obala
najrazvijenije turistiko podruje, gdje prevladavaju domaci turisti
najrazvijenija je Krimska rivijera sa poznatim kupalitima Yalta, Livadija i Alupka
u novije vrijeme turizam se razvija uzdu ostalih dijelova obale blizu Odese (kupalita Otrada i
Lebedevka), te turistiki centar Soi
takoer se razvija planinski turizam na Kavkazu
Poljska
glavne turistike oblasti Poljske formirale su se na osnovi prirodnih i drutvenih atraktivnosti, od
kojih su najvanije obala Baltika, pojas jezera na sjeveru, te granini planinski prostor na jugu
nakon WW Poljska je osnovala ak 13 NP u svrhu ouvanja prirode, koji su takoer dobra osnova
za turizam
(+ obala "altika
najvaniji i najvaloriziraniji turistiki prostor, ukupne duine 600 km
niska obala s brojnim dinama i lagunama
kupalini centri Sopot, Kolobrzeg, te Miedzyzdroje
(1 pojas jezera
dijeli se u dva dijela Pomorze (zapad) i Mazurija (istok)
jezera su ledenjakog postanka, te skupa sa breuljkastom i umovitom okolicom predstavljaju
ugodnoturistiko podruje
najvece jezero (u Mazuriji) je Sniardwy (100 m
2
)
(2 planinsko podruje na ju$u
ima poseban turistiki znaaj
najposjecenije su Tatre (najvii vrh Rysy 2449 m nm/v) koje zajedno sa slovakim dijelom ine
jedinstveni NP, a zatim Krkonoe i Beskidi
&3
Turistik !"o!r#$
tu su poznata glacijalna jezera "Morske oi", zimski centar Zakopane, te toplice Krynicy, Klodske
i Kudrova Zdroj
(* stari $radovi i kulturno&povijesne znamenitosti
DarszaFa nastao na raskriju starog rimskog jantarskog puta; potpuno sruena za vrijeme
.WW, no stara jezgra (Staro Mjasto) je obnovljena
0rakoF u razdoblju od 14. do 16. stoljeca poljska prijestolnica, sa jednim od najstarijih
sveuilita u Europi (iz 1364), te dvorcem Wawel
koncentracioni logori Majdanek (kod Lublina) i Oswiecim (Auschwitz)
muzej-rudnik soli Wielitzscka
Ge%ka
zemlja duge kulturne i turistike tradicije, iju osnovu ine gradovi zanmljive prolosti, termomineralni
izvori i planinski predjeli
u prirodno-geografskom smisli, u Cekoj postoje dvije regije, koje su ujedno i dvije turistike cjeline
(+ Ge%ka zavala
na zapadu zemlje
okruena starim poumljenim planinama (Sumava, Rudna Gora, Sudeti), koje naalost u
mnogim djelovima ugroavaju kisele kie
NP Krkonoe (dio Sudeta, najvii vrh Sneka 1605 m nm/v) godinje posjeti 7 mil posjetitelja
vulkansta aktivnost vidljiva je kroz postojanje brojnih toplica najpozbatije Karlovy Vary
(otvorene jo 1711.), Marianske Lazn i Frahntikovi Lazn
Pra$ glavnigrad smjeten u sreditu zavale; brojni povijesni spomenici dvor Hradani,
Katedrala Sv. Vita, Tynski hram, Karlov most preko Vltave, stare gradske Mala Strana i Staro
Msto
nekoliko umjetnih jezera, turistiki iskoriteno za rekreaciju domaceg stanovnitva (npr. Lipensko
jezero na Vltavi)
(1 5oravska
prijelazni prostor od kristalinsko-paleozojske mase prema Karpatima
turizam se temelji na Moravskom Kru sjeverno od Brna spilje Macocha i Sloup
gradovi Olomouc (stara moravska metropola), te Brno
Slovaka
preteno Karpatska zemlja, to je ujedno i najprivlanija turistika komponenta
Visoke Tatre najvii vrh Slovake Gerlachovski Stit (2663 m nm/v); turistika sredita Tatranska
Lomnica, Zdjer, Strebske Pleso i dr.
toplice nastale du tektonskih linija; najpoznatije Pietany, Treninske toplice, Smokovec i Slia
"ratislava glavni grad na vanom prijelazu Dunava, s kontinuitetom naseljenosti jo iz antikog
razdoblja
ostali gradovi Trnava, Trenin, Banska Bistrica
5a'arska
tipina nizinska zemlja (4/5 prostora je Panonska ravnica) ograniene prirodne atraktivnosti
prostora
dugogodinju tradiciju u meunarodnom turizmu Maarska ima zahvaljujuci prijestolnici Budimpeti,
te Balatonu
"udimpe%ta razvila se na prijelazu Dunava kod Margit Sigeta (Margaretinog otoka); brojne
prirodne atraktivnosti (123 termalna izvora s temp. vode iznad 40C), te bogata kulturna tradicija;
nastala spajanjem Bude/Budima (desna obala Dunava) koja biljei tradiciju naseljenosti jo od Kelta i
mlae Pete (na lijevoj obali Dunava); razvoju turizma pogoduje i izuzetno vaan prometno-geografski
poloaj
Balaton (Blatno jezero) drugo najposjecenije podruje Maarske i najvece jezero Srednje
Europe (600 km
2
, dugako 78 km, prosjena dubina 3 m, najveca dubina 10,8 m); uz obale se
razvijaju kupalina mjesta Tihany (ujedno i NP od 1952.), Siofk i Keszthely, te termalna ljeilita
Balatonfred i Heviz
ostale dijelove Maarske uglavnom posjecuju domaci turisti: gore Matra i Bkk, toplice Eger i
Mecsek, grad Pcs...
Srbija
&%
Turistik !"o!r#$
raspolae velikim turistikim potencijalom, ponajprije zbog geografskih razliitosti i prirodnih ljepota
(5 NP, 92 rezervata i 330 spomenika prirode)
turistiki srbiju moemo izdvojiti u nekoliko cjelina:
(+ "eo$rad
prijestolnica; ima kontinuitet naseljenosti jo od Antike (lat. Singidunum)
vaan geografsko-prometni poloaj na ucu Save u Dunav (vorite meunarodnih puteva)
brojne arhitekturalne i kulturne znamenitosti tvrava Kalemegdan, muzeji, galerije...
nedaleko grada smjeteni su sportsko-izletniki centri Avala i Grocka
(1 7u$ozapadna Srbija
atraktivno turistiko podruje, uglavnom zbog planinskih masiva koji pogoduju zimskom
turizmu
Zlatibor (1496 m nm/v) u turistiko-ljeilinom smislu valorizira se jo od 19. stoljeca
NP Tara (botaniki raritet Paniceva omorika)
Zlatar, s istoimenim umjetnim jezerom
NP Kopaonik
Vrnjaka Banja, u porjeju Zapadne Morave zdravstveni turizam zbog ljeilinog uinka
termomineralne vode
(2 Gornje Pomoravlje
Podruje juno od linije Kopaonik-Jastrebac-Ozren-bugarska granica
podruje kroz koje prolaze vane prometnice i turistiki tokovi meunarodnog znaenja
turistike atraktivnosti Grdelika (na Junoj Moravi) i Sicevaka klisura (na Niavi)
Vranjska banja ija temp. vode dosee i do 92C, Sijerinska i Nika banja, te Vlasinsko jezero
grad Ni tranzitni turizam (posjet Cele-kuli)
(* 8stona Srbija
podruje izmeu gornjeg Pomoravlja i Dunava
bez veceg turistikog znaenja
atraktivnosti: Bogovska pecima (3520 m) i erdapska klisura
(- :ojvodina
ravniarsko podruje s poljoprivrednom tradicijom
NP Fruka gora
turistike destinacije riki Venac i Strailovo
grad Novi-sad, regionalno sredite (sajam poljoprivrede, jodne toplice, Petrovaradinska tvrava)
Palicko i Ludoko jezero (ornitoloka stanica), te jezero Rusanda (ljekovito blato)
() 0osovo
reljefna zavala sa 4 prirodna vrata barska klisura (N), Topliko-kosanika klisura (NE),
Kaanika klisura (prema Makedoniji), te Rugovska klisura (prema Crnoj Gori)
podruje velikih turistikih mogucnosti, no neiskoritenih
prirodne atraktivnosti: slapovi Mirue (tzv. metohijske Plitvice), ljekoviti izvori klokot, Mermerna
pecina...
najveci grad Pritina
5akedonija
mozaini reljef sastavljen od visokih planina i niskih kotlina, te rijenih dolina
turistiki potencijal vezan je prvenstveno za visokoplaninska podruja pogodna za razvoj zimskog
turizma, te za bogatu kulturnu batinu i narodni folklor
u turistikom smislu razlikujemo nekoliko regija:
(+ ;apadna 5akedonija
najrazvijenije turistko podruje
Ohridsko jezero (ljetna temp. vode 23C), te grad Ohrid srednjovjekovna ahitektura, Crkva Sv.
Sofije, Samuilova tvrava
sva tri makedonska NP Pelister (na planini Babi), Galiica i Mavrovo
zimski turizam Sar-planina (vrh Popova Sapka 1750 m nm/v) i Bistra
(1 8stona 5akedonija
toplice Koanska i Stipska banja
Skopje glavni grad, poznat po sauvanoj srednjovjekovnoj islamskoj jezgri (unato potresu
1963.)
"osna i <erce$ovina
potencijali razvoja turizma lee u povoljnom prometno-geografskom poloaju, mozainom reljefu,
krkim i hidrografskim fenomenima, te kompleksnoj i zanimljivoj povijesti i tradiciji
turistike regije:
(+ Sjeverna "osna
&&
Turistik !"o!r#$
podruje peripanonskog sjevernobosanskog pojasa
unato gustoj naseljenosti i agrarnoj razvijenosti turizam nije naroito razvijen
gradovi Banja Luka (orijentalne graevine), Gornji i Donji Seher (damije)
rijeka Vrbanja
termomineralni izvori Laktai i Slatina
NP Kozara, s poznatim spomen-podrujem Mrakovica iz . WW
(1 ;apadna i Srednja "osna# te <erce$ovina
podruje bosanskohercegovakog visokog kra
gradovi: Bihac, Drvar, Livno, Mostar poznati po orijentalnim gradskim jezgrama
gradic Neum, turistiko naselje na 21 km dugakom obalnom pojasu
planinski prostor Srednje Bosne pogodan za zimski turizam
Sarajevo glavni grad, brojne znamenitosti ukljuujuci i ratni turizam (tunel ispod grada
iskopan tijekom rata 1993-1995)
planine gman, Bjelanica i Jahorina (zimski centri izgraeni za potrebe O 1984)
planina Vlaic, poznata po tradicionalnom stoarenju
Plivina jezera (kajakaka natjecanja)
grad Viegrad (kameni most Mehmad-pae Sokolovica), te oblinji NP Sutjeska
Meugorje vjerski turizam
&*
Turistik !"o!r#$
Turi12 <r'tsk"
Geo$rafsko&turistiki polo!aj
povrina 56.538 km
2
mala zemlja sa izuzetno vanim geografskim poloajem
smjetena izmeu 4222'40N i 4633'10''N, te 1329'40''E i 1927'00''E
ukupna duljina kopnenih granica 2028 km (Slovenija, Maarska, Srbija, BiH, te Crna Gora)
srednjeeuropska i mediteranska zemlja, dio prostornih cjelina Panonije i Mediterana, izuzetno
povoljno turistiki smjetena, promatrajuci tri obiljeja poloaja:
poloaj prema komunikacijama i turistikim tokovima
poloaj prema gusto naseljenim zonama i gospodarski razvijenim (turistiki emitivnim) zemljama
poloaj prema atraktivnim susjednim podrujima i zemljama s jakim turistikim strujama
prometni putevi ujedno su i turistiki tokovi:
zapadnoistarski turistiki tok iz smjera Trsta i Ljubljane
rijeki (kvarnerski) turistiki tok iz smjera Zagreba (veza sa Europom)
sjevernodalmatinski (zadarsko-ibenski) turistiki tok
srednjedalmatinski (splitski) turistiki tok
junodalmatinski (dubrovaki) turistiki tok predodreen prometnicama koje prolaze dolinom
Neretve i Sutjeske
transjadranske trajektne linije Zadar-Ancona (Rimini), SplitPescara, Dubrovnik-Bari
prema Hrvatskoj tradicionalno gravitiraju Austrija, Maarska, Ceka, Slovaka, Svicarska, Njemaka
i talije; u poslijednje je vrijeme zabiljeen porast broja turista iz Velike Britanije
na kvalitetu turistike ponude svakako utjeu i prometni putevi Hrvatska raspolae cestovnim,
eljeznikim, zranim i pomorskim kapacitetima, no ne u onoj mjeri koja je potrebna za potpuno
iskoritavanje turistikih potencijala
.traktivni sadr!aji i materijalna osnova turizma (pull faktori
Hrvatska ima golemi turistiki potencijal, a meu najvanije faktore razvoja turizma ubrajamo:
bogatu i raznoliku prirodnu osnovu
kr i krke oblike
maritimno-klimatski kompleks Jadrana s punkcionalnim ljeilinim svojstvima
planinska podruja Gorske Hrvatske pogodna za razvoj zimskog turizma
zaticena prirodna podruja (vidi prilog)
bogatu kulturno-povijesnu batinu, folklor, te spomenike i arhitekturu
drutvena dogaanja
materijalnu osnovu turizma ine prvenstveno smjetajni kapaciteti (broj kreveta i restoranskih
stolica), koji u Hrvatskoj postoje u znaajnoj mjeri, no zbog utjecaja ratnih okolnosti zaostaju svojom
kvalitetom i kvanitietom za turistiki razvijenim mediteranskim susjedima
&+