Doc. dr. sc.

Svjetlana Stani-Kotroman
1
Kolutiavi celomata
nastanak kolutiavosti ponavljanja organa i organskih sustava (celoma,
skeletnog, miinog, ivanog, optjecajnog i rasplodnog sustava)du
longitudinalne osi bilateralno simetrinih ivotinja:
gonocelna teorija nastanak celoma
iz proirenih mjehuria gonada kod
trocrijevnih virnjaka, koji se tijekom
evolucije poveavaju i preuzimaju
dodatne funkcije
enterocelna teorija nastanak
celoma iz perifernih izboina
gastrovaskularne upljine
tetraradijalnih koralja, iz kojih se
razvijaju: acelomatski oblici
redukcijom celoma, enterocelni
tripartitni celomata i kolutiavi
celomata
Nastanak kolutiavosti
nefrocelna teorija celomske upljine
nastaju na mjestu kolutiavo
rasporeenih vrnih protonefridijalnih
stanica
kormijska teorija kolonalno
razmnoavanje pretka kolutiavaca i
nastanak lanca zooida, koji ostaju
integrirani
lokomotorna teorija kolutiav
raspored celoma i ostalih organa
posljedica kontrakcije miia prilikom
kretanja i peristaltike crijeva
nastanak kolutiavosti ponavljanja organa
i organskih sustava (celoma, skeletnog,
miinog, ivanog, optjecajnog i
rasplodnog sustava)du longitudinalne osi
bilateralno simetrinih ivotinja:
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
2
Prednosti kolutiavosti
prednosti kolutiave grae tijela:
uinkovitije pokretanje - podijeljenost celomske
tekuine (hidroskeleta) omoguava bre kretanje
tijela uz manji utroak energije
preduvjet za energetski jo isplativiji proces
tagmatizacije specijalizacija tijela i zdruivanje
kolutia u vee funkcionalne jedinice
Kolutiavi Coelomata
najbrojnija i najraznovrsnija skupina ivotinja (obuhvaaju ivotinjskog
svijeta)
pripadaju im koljena:
kolutiavci (Annelida)
crvonoci (Onychophora)
dugoivci (Tardigrada)
lankonoci (Arthropoda)
zajednika svojstva:
triploblastinost
prohodno probavilo
razvoj celoma
metamerija
bilateralna simetrija
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
3
Kolutiavi Coelomata
razvoj dananjih kolutiavih Coelomata kretao se u 2 razvojna smjera: prema
kolutiavcima i prema lankonocima
Graa tijela Kolutiavci lankonoci
metamerija homonomna heteronomna
tjelesna upljina celom miksocel (blastocel+celom)
potporni sustav hidroskelet egzoskelet
miini sustav
kono-miini sloj; prstenasti i
uzduni miii oslonac imaju u
hidroskeletu
razvoj lankovitih nogu i krila
uvjetuje nastanak popreno-
prugastih miia organiziranih u
snopove
ivani sustav
jednostavan ljestviast
raspored ganglija
stapanje ganglija u vea funkcionalna
sredita
organi za disanje nisu posebno razvijeni krge i uzduniki sustav
organi za ekskreciju
parni protonefridiji i
metanefridiji u svakom
kolutiu
1 par metanefridija ili Malpighijeve
cjevice
optjecajni sustav zatvoreni otvoreni
Koljeno: Annelida -
kolutiavci
homonomna metamerija tijela izraena kod
veine predstavnika (osim sjedilakih)
tijelo podijeljeno na:
prostomij (akron) usni nabor (nije pravi
koluti, nema celoma)
peristomij 1. trupni koluti i ostali
kolutii trupa; nose parapodije ili etine
podruje rasta u
kojem nastaju novi
kolutii (teloblastiki
rast tijela)
analni koluti
(pigidij) nije pravi
koluti, nema celoma
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
4
Koljeno: Annelida - kolutiavci
stijenka tijela:
epiderma, pokrivena tankom kutikulom (osim kod sesilnih oblika u cijevima)
sa ljezdanim i osjetnim stanicama te etinama (chetae) izgraenim iz hitina
derma (cutis) iz vezivnog tkiva
miini slojevi: vanjski prstenasti i unutranji uzduni ispod derme te kosi
miii u unutranjosti tijela
celom
teloblastikog podrijetla
kolutiavo rasporeen
u svakom kolutiu postoji lijeva i
desna celomska vreica odvojene
lenom/trbunom mezenterom
stijenke celomskih vreica tvore
parijetalni i visceralni peritonij
izmeu celomskih vreica
susjednih kolutia je pregrada
(disepiment)
Koljeno: Annelida - kolutiavci
celom ispunjen tekuinom koja ima ulogu hidroskeleta i sadri celomocite
stanice za obranu organizma, rjee i prijenos plinova
ivevlje ljestviavo, ine ga:
dvodijelni cerebralni ganglij s
prostomijalnim ivcima i dvjema
konektivama okodrijelnog prstena
par poddrijelnih ganglija
parna trbuna ivana vrpca s parom
ganglija u svakom kolutiu trupa
periferni ivci postrani ivci koji izlaze
iz svih ganglija i okodrijelne konektive
osjetila: jednostanini kemijski, mehaniki i svjetlosni
receptori razasuti po cijelom tijelu, oi na prostomiju,
statociste
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
5
Koljeno: Annelida - kolutiavci
probavilo prohodno, prua se itavom duljinom tijela
podijeljeno u:
prednji dio (stomodeum): drijelo, jednjak,
eludac
srednji dio (mezenteron) - crijevo
stranji dio (proktodeum) stranje crijevo
optjecajni sustav zatvoren, graen iz:
lene krvne ile steljiva, krv
tee ka prednjem dijelu tijela
trbune krvne ile krv tee ka
stranjem dijelu tijela
ile spojene na poetku i kraju
tijela, te prstenstim steljivim
ilama (pojedini)
izmjena plinova preko povrine tijela,
tjelesnih nastavaka i krga
Koljeno: Annelida - kolutiavci
ekskrecija putem protonefridija (vrste bez krvoilnog sustava) ili kolutiavo
rasporeenih metanefridija (vrste s dobro razvijenim krvoilnim sustavom)
razdvojena spola ili dvospolci
brazdanje spiralno i inekvalno
liinka trohofora
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
6
Koljeno: Annelida - kolutiavci
pri brazdanju kod trohofore od
mikromere 4d nastaju nakupine stanica
(pramezodermalne pruge) s lijeve i desne
strane stranjeg dijela crijeva ijim
dijeljenjem nastaju pukotine iz kojih
nastaju parovi celomskih vreica
(shizocelni postanak celoma) te nastaje
kolutiava metatrohofora
nespolno razmnoavanje:
fragmentacijom, pupanjem,
poprenim dijeljenjem
opisano oko 16.000 vrsta
rasporeenih u 2 razreda:
Polychaeta mnogoetinai
Clitellata - pojasnici
1. Razred: Polychaeta - mnogoetinai
veinom morski oblici,
ive u intersticiju ili
epibentiki
esto stvaraju cijevi
izgraene od
bjelanevinastih
vlakana i uloenih
stranih estica
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
7
prostomij s ticalima i pipalima
peristomij s viticama (ciri) ili parom pipala
trupni kolutii s parapodijima (bataljicama)
analni koluti (pigidij) s viticama
1. Razred: Polychaeta - mnogoetinai
na kolutiavom tijelu se razlikuju:
1. Razred: Polychaeta - mnogoetinai
notopodij - gornja grana parapodija
neuropodij donja grana parapodija
u svakoj grani je potporni hitinski pruti acikula s miiima, osjetne vitice
(ciri) na notopodiju (lena vitica) i neuropodiju (trbuna vitica) i etine
graa parapodija (bonih izvrata stijenke tijela):
stijenka tijela: tanka kutikula, epiderma, derma te slojevi prstenastih i
uzdunih miia organiziranih u 4 snopa
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
8
1. Razred: Polychaeta - mnogoetinai
ivevlje ljestviavo, s uveanim cerebralnim ganglijma kod
vrsta s razvijenim osjetilima na prostomiju
osjetila: oi (2-4 para na prostomiju), statociste i
kemoreceptori na prostomiju - nuhalni organi
probavilo ine: drijelo sa zubiima katkada organiziranim u
eljust, jednjak, eludac, crijevo i rektum
optjecanje: putem celoma i krvoilnog sustava (sitniji oblici
ih nemaju)
disanje preko povrine tijela ili krgana (nastavcima na tijelu
ili parapodijima s tankom kutikulom i mreom kapilara)
1. Razred: Polychaeta - mnogoetinai
ekskrecija: protonefridiji ili metanefridiji
razmnoavanje: nespolno pupanjem i poprenim dijeljenjem
i spolno
opisano oko 10.000 vrsta
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
9
2. Razred: Clitellata - pojasnici
za predstavnike razreda znaajan
pojas (clitellum) kojeg ini niz
kolutia u prednjem dijelu tijela sa
zadebljalom ljezdanom
epidermom, vaan za kopulaciju
Oligochaeta maloetinai
Hirudinomorpha - pijavice
dvospolci s zigotom koja se razvija
unutar kokona
cerebralni gangliji pomaknuti iz
prostomija u prednje kolutie trupa
podijeljeni u 2 podrazreda:
2. Razred: Clitellata - pojasnici
na trupnim kolutiima imaju vreice
etina iz kojih u snopovima izlaze etine
stijenka tijela s tankom kutikulom,
epidermom, prstenastim i uzdunim
miiima
celomske pregrade dobro razvijene,
potpune s relativno stalnim volumenom
celomske tekuine
ivevlje ljestviavo s ivanim vrpcama
uraslim u miine slojeve stijenke tijela
cerebralni ganglij pomaknut unatrag,
esto iznad drijela, u 3. kolutiu
osjetila: fotoreceptori i
mehanoreceptori
2.1. Podrazred: Oligochaeta - maloetinai
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
10
probavilo poinje ustima ispred prostomija i nastavlja se u drijelo, jednjak
esto s vapnenim (Morrenovim) lijezdama, volju i miini eludac te crijevo s
tiflozolisom
optjecajni sustav s 1 ili vie pari steljivih bonih srca za zaliscima
2.1. Podrazred: Oligochaeta - maloetinai
2. Razred: Clitellata - pojasnici
disanje preko povrine tijela,
manji broj vrsta ima krge
respiratorni pigment je
hemoglobin
ekskrecija putem
metanefridija s nefrostomom
u jednom kolutiu i
nefridioporom u njemu
susjednom
nespolno razmnoavanje poprenim dijeljenjem i paratomijom (diferencijacija
tijela u niz spojenih spolnih jedinki zooida)
gonade smjetene u nekoliko spolnih kolutia u prednjem dijelu tijela (na
prednjoj predgradi kolutia) kolutii s mukim gonadama uvijek ispred enskih
gamete otputaju u specijalizirane celomske odjeljke: sjemene mjehurie i jajne
vreice u kojima dalje sazrijevaju
gonodukti su iza gonada, na stranjoj pregradi spolnih kolutia
2.1. Podrazred: Oligochaeta - maloetinai
2. Razred: Clitellata - pojasnici
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
11
pomona reproduktivna struktura je pojas (clitellum) koji izluuje vodenastu sluz
koja omoguava povoljnu sredinu za plivanje spermija od mukih gonopora jedne
jedinke do sjemenih spremita druge
pojas lui i hranjive tvari za jajne stanice te kokon, unutar kojeg se pohranjuju
oploena jajaca
2.1. Podrazred: Oligochaeta - maloetinai
2. Razred: Clitellata - pojasnici
kokon se stvara u
prednjem dijelu tijela, u
podruju pojasa i putuje
prema prednjem kraju
sakupljajui jajne
stanice i sjeme
oplodnja je u kokonu
embrionalni razvitak je
izravan, bez liinakog
stadija
opisano oko 6.000 vrsta
koje naseljavaju kopno,
more i vode na kopnu
ektoparaziti u vodama na kopnu, ali
postoje i vrste prilagoene na ivot
u moru i vlanim kopnenim
stanitima
znaajke:
2.2. Podrazred: Hirudinomorpha -
pijavice
2. Razred: Clitellata - pojasnici
stalan broj kolutia u tijelu (33) s
nekoliko prstenaka (anula) na svakom
kolutiu
dorzoventralno spljoteno tijelo,
reduciran celom i pregrade
nemaju etine
imanju stranju, a veina i prednju
prianjaljku (omogueno kretanje
koraanjem)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
12
2.2. Podrazred: Hirudinomorpha - pijavice
2. Razred: Clitellata - pojasnici
prednja prianjaljka je manja, okruuje usta, a ine
je prostomij i prvih 5 trupnih kolutia
stranju prianjaljku ini 7 trupnih kolutia i pigidij
celomska upljina reducirana (vrlo razvijeno vezivno
tkivo) i jedinstvena
ivevlje ljestviavo sa sraslim ganglijima u
podruju prianjaljki; cerebralni ganglij u 5. kolutiu
imaju ocele i osjetne papile
2.2. Podrazred: Hirudinomorpha - pijavice
2. Razred: Clitellata - pojasnici
probavilo s izvlaivim drijelom ili drijelom za sisanje koje moe imati zubie
u usnoj upljini su 3 eljusti s brojnim zubiima koji reu pokrovni sustav
plijena/domadara
u drijelo se otvaraju lijezde slinovnice koje izluuju antikoagulans hirudin te
kontrakcijama drijela usisavaju hranu
jednjak je proiren u volju i eludac,
esto 1 do 11 pari ogranaka (ceka)
crijevo moe takoer imati ogranke, a
stranje crijevo zavrava crijevnim
otvorom iznad trbune prianjaljke
disanje preko povrine tijela
ekskrecija putem metanefridija
proterandrini dvospolci s unutranjom
oplodnjom
liinka se razvija u kokonu
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
13
Koljeno: Onychophora -
crvonoci
monofiletika skupina koja ima
anatomska i funkcionalna obiljeja
kolutiavaca i lankonoaca
obiljeja kolutiavaca: prstensti i uzduni
miii ispod epiderme, tanka i elastina
kutikula, neznatna tagmatizacija,
jednostavan ne podijeljen cerebralni
ganglij i crvoliko tijelo
obiljeja lankonoaca: ezgoskelet s
hitinom, periodino presvlaenje
(ekdisis), reduciran celom, otvoren
optjecajni sustav, srce cjevasto s
ostijama, henocel izdijeljen u sinuse,
uzduniki sustav i superficijalno
brazdanje tijekom embrionalnog razvitka
Onychophora - crvonoci
tijelo podijeljeno na:
glavu prostomij + 3 kolutia s parnim privjescima: na 1. kolutiu parna ticala,
na 2. kolutiu su gornje eljusti (mandibulae) reducirane u 4 srpaste bradavice
i na 3. kolutiu su usne bradavice (papile) sa lijezdama ije izluevine slue za
obranu
trup sadri 13 do 43 para organa za kretanje (onkopodiji ili lobopodiji) koji
zavravaju stopalom s pandicama; s donje strane stopala otvaraju se kruralne
lijezde
analni koluti (pigidij) s crijevnim otvorom
stijenku tijela ine:
tanka kutikula sastavljena iz epikutikule i prokutikule, koju periodino presvae
jednoslojna epiderma
miii specijalizirani u miie
trupa: vanjski prstenasti i
unutranji longitudinalni te miie
tjelesnih privjesaka
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
14
Onychophora - crvonoci
celom reduciran na vreice uz metanefridije i upljine
plodila
tjelesna upljina hemocel (=blastocel) u kojem su
smjeteni unutranji organi; horizontalnom
membranom podijeljen je na leni perikardijalni i
trbuni perivisceralni sinus
tekuina u hemocelu s krvim stanicama hemocitima
ivevlje ljestviave grae
osjetila osjetne papile na povrini tijela
(mehanoreceptori), mjehuraste oi na osnovici ticala
Onychophora - crvonoci
predatori, hrane se sitnijim lankonocima
plijen omame sekretom iz otrovnih lijezda
eljustima probijaju egzoskelet plijena i iniciraju
sekret iz slinskih lijezda, koji zapoinju
razgradnju hrane
probavilo trodijelno:
prednje crijevo usna upljina, drijelo i jednjak
obloeni tankom kutikulom
srednje crijevo s probavnim epitelom
stranje crijevo obloeno tankom kutikulom
optjecajni sustav otvoren, obuhvaa i hemocel
srce s metamernim ostijama
disanje uzdunicama
za ekskreciju imaju segmentalne organe nastale
spajanjem celomske vreice i metanefridija
gonohoristike ivotinje, opisano oko 110 vrsta
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
15
Koljeno: Tardigrada -
dugoivci
lat. tardus spor, gradus - korak
sitni beskraljenjaci dugi od 100 do
500 m (vodeni medvjedii)
tijelo sastavljeno iz 5 kolutia: 1
koluti pripojen glavi i 4 kolutia s
nelankovitim privjescima
lobopodijima koji zavravaju
pandicama ili ljepljivim jastuiima
stijenku tijela ine: jednoslojna
epiderma i hitinska kutikula,
sastavljena iz 4 sloja (epikutikule,
egzokutikule, mezokutikule i
endokutikule)
kutikulu periodiki presvlae
Tardigrada - dugoivci
tjelesna upljina je hemocel (blastocel); celom reduciran na upljinu plodila
ivevlje ljestviavo s velikim naddrijelnim ganglijem (smatra se da je nastao
spajanjem proto-, deutero- i tritocerebruma)
osjetila: parne ocele, kutikularne dlaice (kemoreceptori i mehanoreceptori) na
povrini tijela i osjetni ciri i papile na glavi
hrane se isisavanjem citoplazme biljnih stanica, organskim detritusom ili su
predatori
probavilo trodijelno, u usnoj upljini s bodeiem
nemaju organa za disanje
i optjecanje
ekskrecija preko
Malpighijevih cjevica i
epiderme
uglavnom gonohoristi
opisano oko 800 vrsta,
prilagoenih na
ekstremne ivotne uvjete
(anabioza i kriptobioza)