Doc. dr. sc.

Svjetlana Stani-Kotroman
1
Koljeno: Arthropoda - lankonoci
heteronomno
kolutiavo tijelo s
lankovitim
privjescima s trbune
strane
graa tijela i broj i
vrsta tjelesnih
privjesaka ovise o
tagmatizaciji i
prilagoeni su
obavljanju razliitih
zadaa
razvijeni popreno-
prugasti miii i
tjelesni privjesci
omoguavaju efikasnu
pokretljivost
Koljeno: Arthropoda - lankonoci
tijelo prekriva egzoskelet kojeg lui epiderma, kojeg periodino presvlae
tjelesna upljina miksocel nastala je spajanjem blastocela i celoma; naziva se i
hemocel jer je ukljuena u optjecanje
optjecajni sustav otvoren
celomske upljine su reducirane i zadrale su se kao mjehurii i vreice u
eksretornim organima kod pojedinih skupina (antenalne, koksalne i maksilarne
lijezde
iz mezodermalnih stijenki celomskih
vreice razvijaju se srce, miii i gonade
ivevlje ljestviavo s razvijenim
naddrijelnim ganglijem
probavilo prohodno i trodijelno
organi za ekskreciju metanefridiji i
Malpighijeve cjevice
organi za disanje izvrati koe ili
lankovitih privjesaka (krge) te
uzdunice
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
2
Koljeno: Arthropoda - lankonoci
podijeljeni u 5 potkoljena:
1. Trilobitomorpha - trorenjaci
2. Cheliceriformes - klijetari
3. Crustacea - rakovi
4. Myriapoda - stonoge
5. Hexapoda - esteronoci
1. Potkoljeno: Trilobitomorpha trorenjaci (trilobiti)
izumrli lankonoci; pripadaju kambrijskoj ekspoloziji biocenotike raznolikosti
tijelo dugako od nekoliko do 70 cm podijeljeno dvjema uzdunim brazdama u tri
renja (lobusa): sredinji (aksijalni ili medijalni) i 2 postrana (pleuralna) renja
bilateralno simetrino i dorzoventralno tijelo sastojalo se iz 3 tagme: glava
(cephalon), prsa (thorax) i zadak (pygidiumili abdomen)
glavu ine 4 ili 5 sraslih kolutia; na glavi su bile sastavljene oi i ticala
prsa i zadak sloena iz razliitog broja kolutia s parom tjelesnih privjesaka
tjelesni privjesci su
dvograni (biramni) i
sastoje se iz protopodita,
endopodita i egzopodita
u ivotnom ciklusu imali su
3 liinaka stadija:
protapsis, meratapsis i
holapsis
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
3
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
tijelo sastavljeno iz 2 tagme:
prednje tijelo (prosoma) akron + 7 kolutia
stranje tijelo (opisthosoma) 12 kolutia + telzon; kod filogenetskih
starijih oblika podijeljeno je u mezosomu (7 kolutia) i metasomu (5 kolutia)
akron
1. koluti nema privjesaka
2. koluti klijeta
3. Koluti eljusna noga
4. do 7. koluti noge za
hodanje
prosoma
nema nogu ili su
preobraene u hilarije, spolni
poklopac i listiave ploice ili
predljive bradavice opsitosoma
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
podijeljeni su u 3 razreda:
1. razred: Merostomata - praklijetari
najvei klijetari, brojni u siluru i
devonu
brojni fosilni oblici; recentnih 5 vrsta
pripada redu Xiphosura (bodljai)
tijelo podijeljeno na prosomu (7
kolutia) i opistosomu (9 kolutia)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
4
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
1. razred: Merostomata - praklijetari
prosoma:
-prekrivena karapaksom, na prednjoj strani ocele, a na bonim sastavljene oi
- na 2. kolutiu su klijeta, na 3. jednograne eljusne noge i od 4. do 7. kolutia
lankovite noge za hodanje sa tipaljkama
- nastavci na kukovima nogu za hodanje zatvaraju hranidbeni lijeb
- noge od 1. do 3. para jednograne, 4. par dvogran
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
1. razred: Merostomata - praklijetari
opistosoma:
- moe biti podijeljena na mezosomu i metasomu, na koju se nastavlja bodlja
- sadri 7 pari dvogranih privjesaka: 1. par privjesaka preobraen u hilarije, 2.
par izgrauje poklopac oko spolnog otvora, privjesci od 3. do 7. kolutia su
noge plivalice sa listastim krgama, a na 8. i 9. kolutiu su trnovite izrasline,
koje se produuju u bodlju
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
5
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
1. razred: Merostomata - praklijetari
stijenka tijela: jednoslojna epiderma izluuje kutikulu zadebljalu na lenoj
strani i tvori karapaks
omnivori; hranu hvataju tipaljkama
tjelesna upljina je miksocel, celom je reduciran
optjecajni sustav je otvoren; srce cjevasto s 8 pari ostiola; iz srca izlaze
prednja i lijeva i desna postrane arterije koje se granaju na rubne i hepatike
arterije
disanje pomou 5 pari listastih krga
ivevlje: razvijen naddrijelni ganglij
koji se sastoji iz protocerebruma i
deuterocerebruma
sastavljene oi sastoje se iz oko 1.000
omatidija
ekskrecija putem listastih krga i
metanefridija (koksalnih lijezda)
razdvojena spola
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
2. razred: Arachnida - paunjaci
prilagoeni kopnenom nainu ivota: epikutikula, uzdunice, Malpighijeve
cjevice, lankovite noge
tijelo podijeljeno na prosomu (7 kolutia) i opistosomu ( 12 kolutia) kod
nekih podijeljenju na mezosomu i metasomu
prosoma: na 1. kolutiu nema privjesaka, na 2. su klijeta, na 3. eljusne noice,
a od 4. do 7. noge za hodanje izgraene iz 7 lanaka
opistosoma: nema privjesaka ili su preobraeni u listiave ploice i predljive
bradavice
klijeta prema kretanju
mogu biti ortognatna (pomiu
se paralelno s longitudinalnom
osi tijela) ili labiognatna
(pomiu se pod odreenim
kutom prema long. osi tijela)
oi su jednostavne ocele,
mogu biti primarne (glavne) i
sekundarne (sporedne)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
6
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
2. razred: Arachnida - paunjaci
3. para predljivih bradavica (najee, broj moe
varirati) paunjaka su preobraeni tjelesni
privjesci na 4. (1. par) i 5. kolutiu (2. i 3. par)
opistosome
izvodnim cjevicama su povezane s predljivim
lijezdama te izluuju pauinu
ispred predljivih bradavica je predljivo polje
(cribellum) koje izluuje tanke niti; u tanke niti
upredaju krupnije, pomou eljia (calamistrum)
etina na predstopalu 4. para nogu za hodanje
mree im slue za hvatanje
plijena i ispredanje kokona
po mreama se kreu
pomou eljastih pandica i
dlaica na vrhu nogu
2. razred: Arachnida - paunjaci
tjelesna upljina je miksocel
ivevlje ljestviavo: naddrijelni ganglij sastavljen iz protocerebruma i
tritocerebruma, kod paunjaka ostatak ivevlja uslijed tagmatizacije
koncentriran u poddrijelnom gangliju
povrina tijela obavijena tankom kutikulom s brojnim osjetnim dlakama:
trihobotriji i botriotrihi s funkcijom mehanoreceptora
karnivori koji uzimaju samo tekuu hranu, sa drijelom preobraenim u
miiavu sisaljku
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
7
disanje pomou cjevastih ili lepezastih uzdunica
otvoren optjecajni sustav ini srce sa 7 ostiola te prednja i stranja arterija
koje se granaju u postrane arterije; respiratorni pigment je hemocijanin
ekskrecija putem koksalnih lijezda (metanefridija), Malpighijevih cjevica
(izvrata stranjeg dijela srednjeg crijeva) te nakupina stanica u hemocelu (limfnih
lijezda i artrocita)
razdvojena su spola, s parnim gonadama i gonoduktima u opistosomi; oplodnja
pomou eljusnih noica kojim prenose spermatofore sa spermijima
2. razred: Arachnida - paunjaci
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
opisano oko 75.000 vrsta rasporeenih u 11 redova
2. razred: Arachnida - paunjaci
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
red: Acarina (Acari) grinje
imaju nekolutiavu prosomu koja je itavom irinom spojena s
opistosomom; prosoma je prekrivena titiem; brojne vrste su
nametnici: dlane grinje, ugarci, krpelji
red: Aaraneae - paukovi
paunjaci s tijelom podijeljenim na prosomu i opistosomu s
predljivim bradavicama pomou kojih pletu mree ili kokone
red: Scorpiones tipavci
tijelo ini prosoma (akron + 7 kolutia) i opistosoma podijeljena
na mezosomu (7 kolutia) i metasomu (5 kolutia + pigidij);
klijeta mala, eljusne noge dobro razvijene i nose snane
tipaljke; pigidij (telson) na kraju tijela ima otrovnu bodlju u koju
se otvara otrovna lijezda
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
8
opisano oko 1.000 vrsta morskih vrsta s
dugakim nogama kojima hodaju po morskom
dnu (noge mogu brzo regenirati)
tijelo nije jasno podijeljeno na prosomu i
opistosomu
prednji dio prosome produen u usni
breuljak proboscis, iza kojeg su klijeta i
eljusne noge
1. par nogu za hodanje preobraen u
jajonoce - ovigere
opistosoma reducirana u sitan nastavak na
stranjem dijelu posterodorzalna kvrica
uglavnom karnivorni predatori, pojedine
vrste se hrane algama
probava intacelularna, a probavilo se grana i
produuje u noge
nemaju organa za disanje i ekskreciju
3. razred: Pycnogonida - krakai
2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
glavu (cephalon) akron + 5
kolutia
prsa (pereion) 8 kolutia
zadak (pleon) 6 kolutia +
telzon
primarno vodeni lankonoci s bilateralno simetrinim ili sekundarno
asimetrinim heteronomnim tijelom
broj kolutia izmeu akrona (prostomija) i telzona (pigidija) u tijelu varira, osim
kod viih rakova iz skupine Malacostraca, ijih je 19 kolutia rasporeeno u tri
tagme:
glava i prsa kod nekih vrsta
spojeni u glavoprnjak
(cephalopereion)
na svim tjelesnim kolutiima
prisutni su parni tjelesni
privjesci
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
9
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
na glavi su 2 para lankovitih ticala: na 1. glavenom kolutiu je prvi par ticala
(antennulae), a na 2. kolutiu je drugi par ticala (antennae)
na glavi su sastavljene oi na onim stapkama, a kod brojnih dekapodnih rakova
prednji dio glave produuje se u glavin iljak rostrum
na 3., 4. i 5. glavenom kolutiu su 3 para usnih organa: gornje eljusti
(mandibulae) i 2 para donjih eljusti (maxillulae i maxillae)
na prsima je 8 pari privjesaka: 3 para su priljuena usmin organima i ine
eljusne noge (maxillipedi), a 5 pari su noge za hodanje - pereiopodi sastavljene
iz 6 lanaka (1. par pereiopoda moe zavravati klijetima)
na zatku je 6 pari privjesaka pleopodi: 1. par preobraene u kopulacijske organe
kod mujaka ili reducirane u kvrice kod enke; noge na 2., 3., 4. i 5. kolutiu su
noge za plivanje, a privjesci na 6. kolutiu su uropodi koji s telzonom tvore repnu
peraju
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
tjelesni privjesci rakova razvili su se iz dvogranih (biramnih) privjesaka
raljastih noica, na kojima se razlikuju 3 osnovna dijela:
osnovni ili bazalni dio protopodit koji odgovara kunom dijelu
sastavljenom iz: kuka (coxa) i osnove (basis); na kuku mogu postojati parni
nastavci: predepipoditi i epipoditi, na kojima se razvijaju krge (noge na
prsima)
vanjski ogranak egzopodit izgraen iz razliitog broja lanaka, reduciran
na nogama hodalicama
unutranji ogranak endopodit, kod nogu za hodanje izgrauje njihov
pokretaki dio:
1. praeischion
2. ischion
3. merus
4. carpus
5. propodus
6. dactilus
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
10
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
tjelesni privjesci:
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
tjelesna upljina je miksocel, podijeljena u zatone ili sinuse, ukljuena u
optjecanje
jednoslojni epiderm na povrini izluuje vieslojnu hitin-proteinsku kutikulu,
podijeljenu u epikutikulu i prokutikulu (egzokutikula + endokutikula)
kutikula esto s lene strane zadebljala, tvorei karapaks
tijelo ispod karapaksa prekrivaju 4 ploice: lena (tergit), trbuna (sternit) i
dvije postrane (pleurae)
za egzoskelet i endoskelet (apodeme i apofize) vezani kosi popreno-prugasti
miii, podijeljeni u miie tijela i miie tjelesnih privjesaka
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
11
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
ivevlje ljestviavo;
cerebralni ganglij sastavlje
iz 3 dijela: protocerebruma,
deuterocerebruma i
tritocerebruma
osjetila:
- mehanoreceptori (dlaice i
etine, kutikularne jamice
sa statolitima),
- kemoreceptori (osjetne
dlaice, estete) i
- fotoreceptori (sredinje
jednostavne oi nauplijevo
oko i sastavljene, fesetirane
oi izgraene iz okaaca -
omatidija); sastavljene oi
mogu biti apozicijske
(osvjetljena stanita) i
superpozicijske (tamna
stanita)
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
vitalnim tjelesnim funkcijama upravlja
hormonalni sustav; kod desetononih
rakova neurosekretorna aktivnost vezana
za X-organ, sinusnu lijezdu i
neurosekretornim sreditima ganglija;
endokrine lijezde Y-organ, sinusna
lijezda i endokrine stanice u jajnicima
hormoni uvjetuju i periodino presvlaenje
- ekdisis
hormon presvlaenja ekdison lui Y-organ,
uslijed ega dolazi do razgradnje stare
endokutikule te stvaranje nove kutikule
stara epikutikula i egzokutikula se odbacuju
(egzuvij), a tijelo ubrzano raste dok nova
kutikula ne ovrsne
nakon to nova kutikula ovrsne, X-organ lui
hormon MIH koji inhibira luenje ekdisona
(faza izmeu dva presvlaenja instar etapa)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
12
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
probavni sustav prilagoen je nainu prehrane (biljojedi, strvinari, predatori,
nametnici)
hranu drobe gornjim eljustima, a donje eljusti i eljusne noge slue za
pridravanje i prinoenje hrane ustima
probavilo trodijelno:
prednji dio: jednjak i eludac podijeljen u kardijalni i piloriki dio
srednji dio: esto s ograncima koji ine probavnu lijezdu
stranji dio
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
disanje preko povrine tijela ili krgama, koje kod deseterononih rakova mogu
biti:
podobranhijalne izlaze iz kuka prsnih nogu (pereiomera)
artrobranhijalne nastaju iz artikularnih membrana koje povezuju
pereiopode s trupom
pleurobranhijalne nastaju od bonih stijenki pereiomera
respiratorni pigment je
hemocijanin, rjee hemoglobin
optjecajni sustav je otvoren sa
srcem unutar perikardijalnog
sinusa, smjeteno u prsima, rjee
u zatku (ovisno o poloaju krga)
kod odvedenijih broj ostiola je
smanjen
kod pojedinih optjecajni sustav
reduciran ili ga nema
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
13
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
ekskrecija i osmoregulacija pomou ticalnih (antenalnih)
ili donoeljusnih (maksilarnih) lijezda (metanefridiji
koji se razlikuju poloajem ekskrecijskih otvora)
uglavnom razdvojena spola, rijetki hermafroditi, a
pojedini se razmnoavaju i partenogenezom
jaja su centrolecitalna, sa
superficijalnim brazdanjem
razvoj direktan ili preko liinke (nauplij,
protozoea te zoea/mizis)
partenogeneza znaajna za planktonske
rakove, osobito raljoticalce (amiktike
enke leu diploidna ljetna jaja iz koji
se razvijaju enke; dolaskom jeseni
nastaju miktiki mujaci i enke koji
stvaraju gamete; oplodnjom nastaju
zimska jaja iz kojih u povoljnim
uvjetima nastaju amiktike enke
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
opisano oko 75.000 vrsta podijeljenih u 11 razreda
sitni rakovi ije tijelo obavija
dvodjelni karapaks (ostracon
koljka)
tijelo se sastoji uglavnom iz
glavenog dijela, ostali kolutii
reducirani
kreu se veslanjem, pomou ticala
ive u moru i vodama na kopnu
razred: Ostracoda - ljuskari
razred: Branchiopoda - krgonoci
sitni rakovi, stanovnici voda na kopnu, manji
broj nastanjuje mora
tijelo homonomno metamerino
tjelesni privjesci u obliku listastih noica, s
egzopoditima i endopoditima sastavljenim od
plosnatih renjeva s gustim etinama; pomou
etina procjeuju hranjive estice
prokrvljeni epitel na kukovima listatih noica
slui za izmjenu plinova i osmoregulaciju
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
14
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
razred: Copepoda - veslonoci
sitni planktonski morski oblici; mnoge vrste
nastanjuju vode na kopnu, postoje i nametnike
vrste
tijelo podijeljeno u prednji dio (glavoprnjak i
4-5 slobodnih prsnih kolutia) s privjescima i
zadak bez tjelesnih privjesaka; telzon nosi vilicu
(kaudalni rami)
diu povrinom tijela, ekskrecija pomou
maksilarnih lijezda
razdvojena spola s izraenim spolnim dvolijem
liinka nauplij, kasnije kopepodit
razred: Cirripedia - vitiari
iskljuivo morski sjedilaki rakovi,
izuzev nametnikih oblika
kolutiavost reducirana ili je nema
za podlogu privreni prednjim glavinim
dijelom, preobraenim u stapku ili drak
kod nenametnikih oblika tijelo obavijeno
s 5 vapnenakih ploica (karina, 2 terge i 2
skute) karapaks
prsa ini 6 kolutia s 6 pari vitiavih
nogu (cira) procjeivanje hrane
zadak je reduciran
liinka nauplij, kasnije cipris
3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi
razred: Malacostraca
tijelo ini 19 ili 20 kolutia, umetnutih
izmeu akrona i telzona: 5 ini glavu, 8
prsa i 6 (rjee 7) zadak
endopoditi raljaste noice na
pereiopodima slue za pokretanje
esto imaju sloene oi
krge, ako postoje, u krnoj upljini
antenalne lijezde slue za ekskreciju
srce najee u pereionu, s malim brojem
ostiola
razdvojena spola; spolni otvor na
bazalnom dijelu pereiopoda (5. trupnom
kolutiu kod enke i 8. kod mujaka)
opisano oko 40.000 vrsta
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
15
4. Potkoljeno: Myriapoda - stonoge
kopneni lankonoci s kolutiavim tijelom izgraenim iz veeg broja kolutia s
lankovitim nogama
tijelo je podijeljeno u glavu (akron + 5 kolutia) i trup (s razliim brojem
kolutia, ovisno o skupini)
akron sadri oi; 1. koluti ticala; 2. koluti nema privjesaka; 3. gornje eljusti;
4. donje eljusti, kod dvojenoga i malonoaca sraslih u gnatohilarij; na 5. kolutiu
su kod striga i kratkonoaca 2. donje eljusti srasle u donju usnu (trignatne
stonoge)
privjesci na trupu parni maksilipedi na 1. kolutiu i noge za hodanje na trupnim
kolutiima sastavljene iz 7 lanaka; posljednji koluti nosi analne noice, a zadnja
2 tjelesna kolutia i par gonopora
4. Potkoljeno: Myriapoda - stonoge
kopneni epiderma na povrini izluuje kutikulu
biljojedi, predatori i detritivori s trodijelnim probavilom
disanje pomou uzdunica
za ekskreciju imaju Malpighijeve cjevice te koksalne lijezde
ivevlje ljestviavo s trodijelnim cerebralnim ganglijem
osjetila ocele, osjetne dlaice, Temesvarov organ (kemoreceptor,
higroreceptor i fonoreceptor)
razdvojena spola, oviparni s direktim razvojem
opisano oko 13.000 vrsta, podijeljenih u 4 razreda
1. razred: Chilopoda - strige
trignatne stonoge
s lene strane glave imaju glavin titi
na 1. trupnom kolutiu s maksilipedi s bodljom za hvatanje plijena
broj trupnih kolutia varira od 15 do 153
opisano oko 2.800 vrsta
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
16
2. razred: Symphila - kratkonoci
trignatne stonoge
na glavi duga ticala
trup izgraen iz 14 kolutia, od
kojih prvih 12 nose noge za hodanje
na lenoj strani imaju od 15 do 22
tergalne ploice
na predzadnjem kolutiu imaju
predljive bradavice
opisano oko 160 vrsta
4. Potkoljeno: Myriapoda - stonoge
3. razred: Diplopoda - dvojenoge
dignatne stonoge
gornje i donje eljusti srasle u gnatohilarij
1. koluti trupa nema nogu i ini okovratnik
kolum
tijelo sastavljeno iz diplosomita s 2 para nogu
tagma dvaju susjednih kolutia
unutranji organi s udvojenim rasporedom
mnoge vrste s repugnatorijalnim otrovnim
lijezdama
opisano oko 8.000 vrsta
4. razred: Pauropoda - malonoci
4. Potkoljeno: Myriapoda - stonoge
dignatne stonoge
tijelo malo, izgraeno iz 9 do 11 kolutia obavijenih mekanom kutikulom
pojedini kolutii mogu biti srasli
imaju 9 do 11 pari lankovitih nogu
gnatohilarij ine stopljene donje eljusti
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
17
osnovne morfoloke znaajke:
2. zadak (abdomen): nema
tjelesnih privjesaka, osim
kod nekih na zadnjem
kolutiu (cerci) i spolnih
privjesaka
1. glava (caput): akron + 5
kolutia, oi (jednostavne
i sloene), ticala
3. prsa (thorax): 3 kolutia sa po parom
lankovitih nogu i krilima (kod krilatih vrsta)
tijelo se sastoji iz tri tagme:
5. Potkoljeno: Hexapoda - esteronoci
taksonomska raspodjela:
1. razred: ENTOGNATHA unutarusti
primarno beskrilne ivotinje
usni organi obrasli naborom koe
nemaju sloenih oiju ili su one smanjene
tri reda:
PROTURA - bezrepci
COLLEMBOLA - skokuni
DIPLURA - dvorepci
5. Potkoljeno: Hexapoda - esteronoci
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
18
2. razred: INSECTA kukci
glava
(6)
prsa
(3)
zadak
(11)
graa tijela:
- razlikuju se tri odsjeka (tagme)
- obavijeno hitinskom kutikulom - egzoskelet
- egzoskelet u svakom kolutiu izgraen iz 4
ploice: 2 postrane (pleurae), 1 lene (tergit) i 1
trbune (sternit)
- vrste ploice meusobno povezane tankom
elastinom kutikulom artikularnom membranom
5. Potkoljeno: Hexapoda - esteronoci
GLAVA (CAPUT)
cjelovita hitinska ahura: akron + 3-7 kolutia
na glavi se nalaze 1 par ticala, jednostavne i sloene oi i 3 para usnih
organa
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
19
Glava
dijelovi glave:
1. tjeme (vertex)
2. obrazi (genae)
3. zatiljak (occiput)
4. elo (frons)
5. glavin titi (clypaeus)
6. dijelovi usnih organa
Kukci - glava
poloaj glave u odnosu na tijelo
1. prognatni usta poloene
prema naprijed, elo gore
2. ortognatni usta okrenuta
dolje, elo naprijed
3. hipognatni usta pomaknuta prema nazad,
uz trbunu stranu
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
20
Ticala
dijelovi ticala:
1. struak (scapus) prvi, esto najdui
lanak utaknut u ahuru glave
2. dra (pedicellus) drugi lanak s
Johansonovim osjetilom (zrana
strujanja, potresi)
3. bi (flagellum) sastavljen iz
razliitog broja lanaka (katkada vie
od 40)
Ticala
mogu biti razliitog oblika:
nitasta
etinasta
pilasta
eljasta
vrpasta
glaviasta
listasta
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
21
Usni organi
dijelovi:
razliito graeni ovisno od naina
ishrane (grizenje, lizanje, sisanje .)
gornja usna (labrum)
gornje eljusti (mandibulae)
donje eljusti (maxillae)
donja usna (labium)
Usni organi za grizenje
prvobitni usni organi su usni organi za grizenje:
Gornja usna (labrum):
neparni koni nabor koji s gornje strane prekriva
usni otvor
jedini dio usnih organa koji se nije razvio iz
tjelesnih privjesaka
s vanjske strane vrsto
hitiniziran
s unutranje strane mekan i
sadri nabor naddrijelni
lijeb (epipharynx)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
22
Usni organi za grizenje
Gornje eljusti (mandibulae):
parni, nelankoviti dijelovi
esto su jako hitinizirani
kod usnih organa za grizenje
sadre zubie du unutranjeg
ruba
kod drugih naina ishrane
nemaju zubie te slue
brojnim zadaama (struganju
algi, oblikovanju voska )
Usni organi za grizenje
Donje eljusti (maxillae):
parni, lankoviti dijelovi sastavljeni iz 5 dijelova:
stoerak (cardo),
drak (stipes),
unutranji reanj (lobus internus lacinia),
vanjski reanj (lobus externus galea) i
donjoeljusno pipalo (palbus maxillaris)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
23
Usni organi za grizenje
Donja usna (labium):
pridrava hranu koju grizu eljusti
djelomino srasla, a ine je
neparni podbradak (submentum) i brada
(mentum),
parni jezici (glossae), dojezici (paraglossae) i
donjousneno pipalo (palpus labialis)
osnovni plan grae
usnih organa za
grizenje moe biti
izmijenjen, ovisno o
nainu ishrane kukaca,
ime je promijenjen
njihov izgled
Usni organi
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
24
Oi
dvovrsne:
1. jednostavne oi (ocele) veoma osjetljive na svjetlosne
podraaje, ali male razluivosti
2. sloene (mreaste, fasetirane) oi
graene iz vie okaaca (omma) iji broj
odreuje jasnou vida
PRSA (THORAX)
srednji dio tijela kukaca
sastavljen iz 3 kolutia:
na svakom od 3 prsna kolutia
prisutne su parne lankovite
noge (pedes)
krilati kukci u pravilu na
srednjem i stranjem prsnom
kolutiu imaju parna krila
(aleae)
1. prednji prsni kolutia prothorax
2. srednji prsni koluti mesothorax
3. stranji prsni koluti - metathorax
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
25
Noge
prvobitno slue za kretanje po vrstoj podlozi, ali su esto izmijenjene
i prilagoene nainu ivota
tipino su graene noge za tranje
sastavljene su iz 6 lanaka:
noni prstenak
(trochanter)
kuk (coxa)
bedro (femur)
gnjat (tibia)
stopalo (tarsus)
predstopalo (praetarsus)
s pandicama (unuges)
Noge
esto je osnovni plan
grae izmijenjen prema
funkciji koju obavljaju
(noge grabilice, skakalice,
plivalice, kopalice )
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
26
Krila
nisu tjelesni privjesci (poput nogu) ve nastaju od postranih
konih udvostruenja lenih ploica - paranota
Krila
dijelovi krila:
rameni (humeralni)
pojas
vrh krila (apex)
vrh krila (apex)
kostalni rub krila
analni rub krila
prilikom formiranja u krila ulaze ogranci uzdunica i ivci, koji kasnije ostaju
u krilima kao krilna rebra
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
27
Krila
krilna rebra (ile):
1. prednja krilna uzdunica (trachea allaris anterior):
costa (C)
subcosta (Sc)
radius (R)
media (M)
2. stranja krilna
uzdunica (trachea
allaris posterior):
cubitus (Cu)
analis (An)
ZADAK (ABDOMEN)
kolutiavog izgleda i sastavljen iz 10/11 kolutia i pigidija
esto se kolutii meusobno spajaju te je zadak razliito graen
na kraju zatka su zaani privjesci cerci i dijelovi spolnog ureaja
zaani kolutii nemaju parnih tjelesnih privjesaka (kao kolutii na prsima),
izuzev kod pojedinih kukaca koji imaju panoice
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
28
POKROVNI SUSTAV
uloge:
titi tijelo od nepovoljnih vanjskih
utjecaja
oblae dijelove pojedinih unutranjih
organa: prednje i stranje crijevo,
uzdunice, lijezde
vrsti dio pokrovnog sustava kutikula
vezivno je mjesto za miie i ima ulogu
potpornog sustava egzoskelet
sudjeluje brojnim fiziolokim
procesima:
- osmoregulaciji,
- disanju,
- kretanju,
- obojanosti i ponaanju ivotinja
Graa pokrovnog sustava
ine ga:
bazalna (osnovna) membrana
epiderma i
kutikula
kutikula
egzokutikula
endokutikula
hipoderm
bazalna
membrana
epikutikula
dlaica
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
29
Bazalna membrana
amorfni, selektivno propusni sloj
debljine od 0,15 do 0,5 m
graena iz mukopolisaharida,
glikoproeina i kolagena
razdvaja pokrovne epitelne
stanice od hemolimfe
regulira protok tvari izmeu
epiderme i unutranjosti tijela
Epiderm
zbog debele kutikule koju izluuje na
svojoj vanjskoj povrini zove se i hipoderm
ini ga jedan sloj ploastih ili cilindrinih
epitelnih stanica tijesno povezanih
desmosomima
na vrnom dijelu stanica prisutni su
mikrovili (mjesta sinteze hitinskih vlakana)
epitelne stanice mogu biti diferencirane u:
osjetne stanice (mehanoreceptore i
kemoreceptore)
ljezdane stanice obrazujui
jednostanine ili viestanine
lijezde
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
30
Kutikula
oblae vei dio vanjske povrine tijela i dijelove nastale uvraanjem koe
tanka kuktikula (intima)
izgraena iz dva osnovna sloja:
- unutranjeg sloja prokutikule
(endokutikula + egzokutikula)
- vanjskog sloja epikutikule
u intimi primjerice kod
osjetnih stanica i uzdunica
pojedini slojevi kutikule mogu
nedostajati
Kutikula - prokutikula
vlaknati je sloj kutikule debljine od 10 m do 0,5 mm
nalijee na epitelne stanice
sainjena je od hitina (25-60%) i razliitih bjelanevina
Hitin:
graevni polisaharid netopiv u vodi
polimer je sastavljen iz podjedinica
N-acetil-D-glukozamina meusobno
povezanih u B-glikozidnim vezama u
dugu nerazgranatu lanastu molekulu
monomer hitina:
glukoza
amino-skupina
+
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
31
Kutikula - prokutikula
stvaranjem vodikovih veza meu razliitim molekulama hitina nastaju
hitinska mikrovlakna promjera 2,8 nm
mikrovlakna su uronjena u proteinski matriks
svojstva prokutikule uvjetovana su
koliinskim udjelom bjelanevina: u
elastinim dijelovima (artikularne
membrane) udio hitina i bjelanevina je
priblino jednak, a u vrstim dijelovima
udio bjelanevina je 3-4 puta vei
Kutikula - prokutikula
kod veine kukaca prokutikula je podijeljena
na:
1. endokutikulu elastini dio; elastinost
posljedica specifine grae niza paralelno
posloenih hitinskih vlakana
2. egzokutikulu sloj na kojeg nalijee
epikutikula; vrsti dio prokutikule (hitinska
vlakna kovalnetno vezana s bjelanevinama)
3. mezokutikula sredinji sloj prisutan kod
nekih kukaca
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
32
Kutikula - epikutikula
pokrovni je sloj koji ne sadri hitin
regulira propusnost kutikule
neelastini sloj ograniava rast
sastoji se iz vie slojeva:
1. kutikulinski sloj sloj sastavljen iz
proteina impregniranim lipoproteinima
2. votani sloj vodonepropusni sloj
3. cementni sloj vrsti zatitni sloj
Kutikularne tvorbe
1. Macrotrichia kutikularne
tvorbe u ijoj grai uz
kutikulu sudjeluje i epiderm:
- etine viestanine
strukture s
nediferenciranim stanicama
epiderma (a)
- dlaice viestanine
strukture sa specijaliziranim
stanicama epiderma (b)
- acanthae jednostanine
strukture s kutikularnim
zubiima (c)
2. Microtrichea tanki izdanci
kutikule bez stanine grae
(d)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
33
Kutikularne tvorbe
specijalizirane stanice dlaice:
trihogena stanica izgrauje
dlaicu
tormogena stanica izgrauje
opnastu akicu dlaice
osjetilna stanica prima
podraaje putem dlaice i provodi
ih do SS
tekogena stanica prisutna kod
nekih dlaica, obavija tijelo i
akson osjetilnih stanica
plojka
drak
izmijenjene dlaice su i ljuice (squamae) leptira
Obojenost kukaca
boja kukaca rezultat je postojana razliitih
pigmenata (melanin, pterini, omokromi) u koi
(pigmentne boje) i specifino graene kutikule
rasprivanje i interferencija svjetlosti na
neravnoj kutikuli (strukturalne boje)
kriptina - boja tijela prilagoena stanitu
semantika izazovne, upozoravajue boje na
tijelu (uta, crna, crvena)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
34
Presvlaenje kukaca
vrsti egzoskelet ograniava rast, te je za kukce znaajno povremeno
presvlaenje - ekdizis
presvlaenje je pod hormonskom regulacijom ekdisona i juvenilnog
hormona
Faze presvlaenje kukaca
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
35
MIINI SUSTAV
omoguava pokretljivost: hodanje, tranje,
skakanje, plivanje, puzanje te sposobnost
leta
miii kukaca pripadaju popreno-
prugastim miiima (glatkih miia u tijelu
kukaca nema)
dijele se na:
- skeletne miie privrene za vanjski
skelet te sudjeluju u kretanju
- visceralne miie oblau unutranje
organe
Skeletni miii
vezani za vanjski skelet, za uleknua kutikule (apodeme i apofize)
posredstvom specijaliziraneih epitelnih stanica - tendocita
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
36
Graa skeletnih miia
tipino graeni popreno-prugasti miii
sastoje se iz veeg broja miinih vlakana
Pokretljivost kukaca - hodanje
omogueno je specifinom strukturalnom graom
nogu hodalica, koje su dobro prilagoene za
kretanje
noge kukaca su lankovito graene, radi bolje
pokretljivosti, zavravaju pandicama, a esto i
prianjaljkama kojima se dre podloge, te sadre
brojne miie
razliiti oblici hoda:
- heksapodno polaganiji hod
- tripodno bri hod
- tetrapodno - tranje
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
37
Pokretljivost kukaca
skakanje noge skakalice ili specijalizirani drugi organi za skakanje
puzanje peristaltiki pokreti tijela ili pomou prvjesaka na
zatku (npr. panoge gusjenica)
Pokretljivost kukaca
plivanje specijalizirane noge plivalice: stranje, a katkada i srednje
noge spljotene s razvijenim dlaicama na stopalu i gnjatu
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
38
Pokretljivost kukaca - letenje
najvaniji oblik kretanja,
prvenstveno odraslih kukaca
pokretanje krila omogueno
radom krilnih miia:
- direktni (neposredni) miii
su preko apodema izravno
vezani za krilne ploice
- indirektni (posredni) miii
nisu privreni izravno za
krila, ve su privreni za
lenu ploicu (tergum) i trbunu
ploicu (sternum) drugog i
treeg prsnog kolutia
Pokretljivost kukaca - letenje
podjela krila prema fiziolokim
znaajkama:
- sinkroni (nuerogenetiki) miii -
za svaki ciklus podizanja i sputanja
krila zahtijevaju pojedinani ivani
impuls te je broj zamaha krila manji
(do 100 zamaha /sek)
- asinkroni (miogenetiki) miii -
svaki primljeni ivani impuls je
dostatan za vei broj ciklusa
zamaha krilima (od 5 do 40) bre
pokretanje krila (i do 1.000 zamaha
/ sek komarci)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
39
IVANI, OSJETILNI I HORMONALNI SUSTAV
omoguavaju praenje promjena u
njihovom vanjskom okoliu, ali i u vlastitom
organizmu
na navedene promjene organizam zatim
adekvatno reagira osiguravajui optimalne
uvjete za rast, razvitak i razmnoavanje
brzina reakcija na podraaje:
- brze reakcije privremene prirode i
kratko traju, a podraaj se prenosi putem
ivanog sustava (npr. bijeg od predatora)
- spore reakcije - posredstvom hormona,
due traju (npr. dijapauza)
Organizacija ivanog sustava kukaca
sainjen iz 3 dijela:
- sredinji,
- visceralni
- periferni
sredinji ivani sustav
ine : naddrijelni ganglij,
poddrijelni ganglij i
trbune ivane vrpce
ljestviastog rasporeda
kod liinki, a kod veine
odraslih uslijed
tagmatizacije prvobitni
ljestviasti raspored se
jedva raspoznaje
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
40
Sredinji ivani sustav
naddrijelni (cerebralni) ganglij mozak kukaca
Visceralni i periferni ivani sustav
visceralni ivani sustav inervira utrobne organe
periferni ivani sustav - ine aksoni svih motornih ivanih stanica
smjetenih u sredinjem i visceralnom ivanom sustavu, kao i osjetilne
ivane stanice koje prenose podraaje primljene putem razliitih
osjetila smjetenih u kutikuli.
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
41
OSJETILNI SUSTAV
primaju podraaja iz vanjskog okolia (egzoreceptori) ili unutranjosti tijela
(proprioreceptori) i provode ih do ivanog sustava
graa osjetila:
mehanoreceptori
fotoreceptori
kemoreceptori
termoreceptori
elektroreceptori
osjetni dio prima podraaje (energetske promjene); ine ga osjetne
stanice - razlikuju prema obliku energije na koju su osjetljive:
pomoni dio zatiuju, a esto i upravljaju radom osjetila
OSJETILNI SUSTAV
mehanoreceptori - osjetilne strukture osjetljive na razliite
deformacije uzrokovane mehanikim podraajima, poput dodira,
strujanja, vibracija, te strukture koji registriraju poloaj tijela u
prostoru prema sili tee
- tigmoreceptori osjetila za dodir
kutikula
bazalna
membrana
epikutikula
osjetna dlaka za
dodir
ivana osjetna
stanica
koa kukca:
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
42
OSJETILNI SUSTAV
mehanoreceptori:
- hordotonalni organi osjetila za primanje podraaja o poloaju
pojedinih dijelova tijela
OSJETILNI SUSTAV
mehanoreceptori:
- fonoreceptori osjetila za primanje zvunih podraaja: timpanalna
membrana
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
43
OSJETILNI SUSTAV
kemoreceptori osjetila za njuh i
okus
termoreceptori i
higroreceptori osjetila za
toplinu i vlagu
OSJETILNI SUSTAV
- mreaste (sastavljene) oi
- jednostavne oi (ocele)
fotoreceptori:
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
44
HORMONALNI SUSTAV
Hormonalnu djelatnost kod kukaca obavlja nekoliko razliitih struktura:
a) neurosekretorne stanice preobraene ivane stanice smjetene u
razliitim dijelovima ivanog sustava;
b) neuroendokrine lijezde poput corpora cardiaca, struktura
graenih od ivanih stanica koje osim to izluuju vlastite neurohormone,
imaju ulogu i neurohemalnih organa te sakupljaju i u hemolimfu otputaju
sekrete neurosekretornih stanica;
c) epitelne endokrine lijezde (corpora allata i protorakalne lijezde)
morfoloki neovisne o sredinjem ivanom sustavu;
d) gonade te druga tkiva i organi kojima je proizvodnja hormona
primarna ili sekundarna zadaa.
HORMONALNI SUSTAV
hormonska regulacija presvlaenja i preobrazbe kukaca
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
45
PROBAVNI SUSTAV
odsjeci na probavilu kukaca:
prednje crijevo (stomodeum) sa slinskimlijezdama,
srednje crijevo (mesenteron) i
stranje crijevo (proctodeum).
Prednje i stranje crijevo su nastali uvraanjem vanjskog epiderma u
unutranjost tijela (ektodermalnog postanka) i obavijeni su tankom
hitinskom kutikulom, intimom. Srednji dio probavila je endodermalnog
postanka, obavijen je probavnim epitelom i ima enzimatsku djelatnost
Prednje crijevo
ektodermalnog postanka
diferencirano u drijelo, jednjak, volju i vani predeludac
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
46
Srednje crijevo
endodermalnog postanka ima sposobnost izluivanja probavnih
enzima
nije diferencirano
na prednjem dijelu sadri crijevna izboenja (poveanje
sekrecijske i apsorpcijske povrina)
Stranje crijevo
ektodermalnog postanka
diferencirano u vratnik, tanko i zadnje crijevo
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
47
DINI SUSTAV
zadaa - opskrba stanija kisikom te
odvodnja jednog od nusprodukata
metabolikih procesa, ugljik(IV)-
oksida
za razliku od veine drugih ivotinja,
funkciju prijenosa plinova kod kukaca
ne obavljaju respiratorni pigmenti
otopljeni tjelesnim tekuinama, ve
posebno razvijeni, tzv. uzduniki
sustav koji prenosi O
2
i CO
2
u
plinovitom stanju
sastoji se iz niza cjevica, koje
dovode kisik direktno do svih stanica
u tijelu
cjevice nastaju uvratom vanjske
povrine tijela (ektodermalni
postanak) te su obavijene tankom
kutikulom - intimom
Organizacija uzdunikog sustava
izgraen je iz:
- oduaka (stigmi): otvori za ulazak zraka, nastalih na mjestima gdje je
zapoelo uvraanje epiderma
- cjevica: uzdunica (traheja) i njihovih tanjih ogranaka uzdunikih
vlasatica (traheola): koje vode O
2
do stanica, te iz njih preuzimaju CO
2
- uzdunikih mjehuria - proirenja uzdunica u obliku vreica ispunjenih
zrakom, a javljaju se kod kukaca koji su dobri letai
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
48
Oduci (stigme)
okruglasti su ili ovalni otvori smjeteni najee na bonim (pleuralnim)
dijelovima tijela kukaca
od pojedinih beskrilnih kukaca otvaraju na povrini kutikule, dok su kod
veine smjetene ispod njene razine, u malom udubljenju uzdunikom
predvorju ili atriju
na oduku se nalazi cjedilo, izgraeno od etina i gustih dlaica, te spreava
zapuavanje uzdunice ulaskom estica praine, mikroorganizama i neistoa.
Dno predvorja zatvoreno je valvulama koje omoguavaju da se udahnuti zrak
utisne dalje u cjevicu ime je smanjen gubitak vode isparavanjem
Uzdunice (traheje)
cjevice su promjera od 1 m do nekoliko milimetara
najee su prisutne dvije glavne bone uzdunice, koje se pruaju du
longitudinalne osi tijela, neposredno uz oduke
uzdunice su u svakom kolutiu povezane komisurama, obino jednom lenom
i jednom trbunom
kukci dobri letai esto imaju uzdunice proirene u uzdunike mjehurie
unutranjost uzdunice obavija
tanka kutikula intima
intima je na pojedinim mjestima
zadebljala i stvara prstenasta
pojaanja, pojedinana (annuli)
ili povezana u obliku spiralne
niti (taenidium). Tenidij je
pruiv i dri uzdunice uvijek
otvorenim za prolazak zraka
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
49
Uzdunike vlasatice (traheole)
uzdunice se u tijelu granaju u sve tanje ogranke, a kada im se promjer
smanji na 2 do 5 m zavravaju uzdunikom stanicom traheoblastom
traheoblasti se razgranjuju u tanke cjevice promjera od 1 do 0,1 m,
uzdunike vlasatice (traheole)
vlasatice slijepo zavravaju na povrini stanica ili zalaze u stanice te
zavravaju u neposrednoj blizini mitohondrija
vlasatice su obavijene samo kutikulinskim slojem epikutikule te se preko
njihovih tankih stijenki obavlja izmjena plinova
Otvoreni i zatvoreni uzduniki sustav
otvoreni uzduniki sustav na povrini
tijela uzdunice se otvaraju oducima, iji
se broj razlikuje od vrste do vrste:
- holopneustiki oblik 10 pari oduaka
- amfipneustiki oblik 2 para oduaka:
na srednjem prsnom i posljednjem
zaanom kolutiu
- metapneustiki oblik 1 par oduaka na
posljednjem zaanom kolutiu
zatvoreni uzduniki sustav uzdunice
nemaju funkcionalnih oduaka
(amfipneustiki oblik)
javlja se kod entozoikih i vodenih kukaca
(uzdunike krge)
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
50
OPTJECAJNI SUSTAV
funkcija: prijenos hranjivih tvari, produkata ekskrecije, hormona i drugih
vanih metabolita, sudjeluje u imunolokoj obrani organizma i zacjeljivanju
ozljeda, odravanju homeostaze te napetosti stijenke tijela prilikom
presvlaenja ili kod liinki bez opseno razvijenog krutog skeleta.
jednostavnije je graen jer nema funkciju prijenosa plinova (uzduniki
sustav)
otvorenog je tipa te se tekuina koja unutar njega cirkulira (hemolimfa)
izljeva u tjelesnu upljinu (miksocel) oplakujui unutranja tkiva i organe.
Graa optjecajnog sustava
okosnicu optjecajnog sustava kukaca ini lena krvna ila, koja se protee
cijelom duljinom njihovog tijela
sastoji iz dva dijela:
- srce: stranji, steljivi dio ile
- aorta - prednji, ui dio ile, koji se protee od prsa do glave
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
51
- srce: sadri ostije; smjeteno u zatku kukca za iju je stijenku
privren krilnim miiima
- aorta - kod mnogih kukaca je i ovaj dio ile je steljiv; od srca se
razlikuje jer nema ostije niti krilne miie; prednji dio aorte je otvoren, te
se iz nje hemolimfa izljeva u tjelesnu upljinu
Graa optjecajnog sustava
Graa optjecajnog sustava
od ostalih organa u tijelu lena krvna ila je odijeljena:
- lenim oitom (diaphragma dorsalis), pregradom koja omeuje okosrani
zaton (sinus pericardialis)
- i trbunim oitom (diaphragma ventralis) koji odjeljuje ivanu vrpcu od
ostatka miksocela omeujui oko nje okoivani zaton (sinus perineuralis).
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
52
Hemolimfa
bezbojna je ili katkada razliito obojena (uta, zelena, plava) tjelesna
tekuina kukaca, sastavljena iz dva dijela:
- tekue komponente plazme i
- stanine komponente hemocita
plazma hemolimfe
- medij putem kojega se hormoni, hranjive i otpadne tvari prenose u
razliite dijelove tijela kukaca
- mjesto je skladitenja razliitih metabolita
- ima i ulogu hidroskeleta osobito kod liinki bez krutog skeleta; napetost
tjelesne tekuine kukci iskoritavaju za odvajanje i odbacivanje stare
kutikule prilikom presvlaenja te ispruanje tjelesnih privjesaka
- kod kukaca koji aktivno lete plazma ima vanu ulogu u termoregulaciji,
prenosei toplinu iz prsa u ostale dijelove tijela.
Hemolimfa
hemociti
- stanice ukljuene u optok putem hemolimfe (samo pojedine su sesilne)
- meusobno se razlikuju funkcijom, veliinom i oblikom
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
53
Hemolimfa
uloge hemocita:
1. fagocitoza i unutarstanino probavljanje stranih estica, poput
mikroorganizama ili vlastitih dijelova, osobito znaajna pri
presvlaenju kukaca;
2. zaahurenje - imunoloka obrambena reakcija temeljena na
nakupljanju hemocita u skupine oko endoparazita (primjerice
bakterijskih agregata ili oblia) koji se ne mogu uinkovito ukloniti
fagocitozom;
3. koagulacija hemolimfe u svrhu obnavljanja i zacjeljivanja
ozlijeenih dijelova tijela;
4. skladitenje i transport hranjivih tvari te sudjelovanje u
odravanju homeostaze.
Optjecanje hemolimfe
optjecanje hemolimfe u tijelu kukaca postie se stezanjem organa
optjecajnog sustava: lene krvne ile, lenog i trbunog oita i dodatnih
steljivih organa.
smjer kretanja:
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
54
IZMETNI SUSTAV
uloge:
- odstranjivanje produkata mijene tvari, prvenstveno duinih ostataka
- reguliranje sadraja vode i pojedinih iona (osmotska i ionska regulacija)
Malpighijeve cjevice
organi u kojima se duini ostaci nakupljaju i prevode u amonijak ili mokranu
kiselinu, u obliku kojih se izluuju iz tijela
ektodermalni su izvrati stranjeg crijeva, koji slijepo zavravaju u tjelesnoj
upljini
smjeteni su na mjestu prijelaza srednjeg crijeva u stranje
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
55
Izluivanje duinih ostataka
amoniotelini metabolizam
izluivanje duinih ostataka u
obliku amonijaka: vodeni liinaki i
odrasli stadiji kukaca
urikotelini metabolizam
izluivanje duinih ostataka u
obliku mokrane kiseline: zrani
kukci
amonijak
mokrana kiselina
Ekskrecija i osmotska i ionska regulacija
1. primarna mokraa nastaje u Malpighijevim cjevicama
2. voda, eeri i ioni potrebni organizmu se iz primarne mokrae resorbiraju
u stranjem crijevu
3. sekundarna mokraa s kristalima mokrane kiseline i drugim tetnim
tvarima izluuje se iz organizma
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
56
RASPLODNI SUSTAV
osnovni plan grae:
parna plodila (gonade) jajnici i sjemenici,
izvodne cijevi (gonodukti) jajovodi i sjemenovodi,
njima prikljune ljezdane strukture i
spolne otvore sa spolnim privjescima koji izgrauju leglicu
enke i organe za parenje mujaka.
penis
jajnik
jajovod
sjemeno
spremite
plodnica
mujak pele-trut
spolno zrela enka pele - matica
sjemenik
sjemenovod
Rasplodni sustav enke
- stvaranje jajaaca (jajnici),
- opskrbljivanje jajaaca hranjivim
tvarima i zatitnim ovojem
(dodatne lijezde),
-primanje i skladitenje sjemene
tekuine katkada i od nekoliko
mujaka
- kontroliranje oplodnje (sjemeno
spremite i dijelovi jajovoda) i
polaganje zrelih jajaaca (leglica)
kod jajonosnih (oviparnih) kukaca.
uloge:
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
57
Ovariole
jajnici su graeni iz veeg broja jajnih cjevica ovariola
ovariole ine: vrno vlakance (terminalni filament), klicite (germanij),
umanjite (vitelarij) i jajni drak (pedicel).
Rasplodni sustav mujaka
ine ga:
- parni sjemenici
- izvodne sjemene cjevice
- sjemenovodi
- sjemeni mjehurii
- cjevice za izbacivanje sjemena
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
58
Folikuli
slino kao i jajnici i sjemenici su
graeni iz veeg broja sjemenih
cjevica folikula
na folikulima se moe razlikovati
nekoliko zona: klicite (germanij), zona
rasta, zona sazrijevanja i zona
preobrazbe
Rasprostranjenost i bioloka raznolikost
ine oko danas poznatih Metazoa
potkoljeno je podijeljeno u 31 red, svrstani u 2 podrazreda:
1. Apterygota beskrilni kukci:
usni organi nisu zatvoreni
konim naborom
(ektognatni), stopala graena
iz 3 lanka
2. Pterygota podrazred sadri
29 redova i brojnim vrstama;
najbrojniji redovi:
Coleoptera kornjai s preko 300.000 vrsta
Lepidoptera leptiri s 112.000 vrsta
Hymenoptera opnokrilci s 100.000 vrsta
Diptera dvokrilci s 85.000 vrsta