CIPRA TEMELJI ONTOLOGIJE

Matica Hrvatska, Zagreb, 200

!" RIJE# $NAPRIJE% &'(!2)
- Poetak gama knjige Aristotelove Metafzike: Postoji znanost o biu kao biu i onome
to mu pripada
- ie kao bie ! on he on ! tema ontologije
- "ogos izraza on - smisao bitka# ie kao bie znai: bitak sam$ to naprosto i nu%no
jest#
- &eovisno o tome kako s'vaamo bia i koja je stvarna istina svijeta$ bia postoje$ pa
postoji i biti bia$ dakle nji'ov bitak
- (vako bie mo%e biti i ne biti$ ali bitak jedino mo%e biti$ on jest
- Parmenid: itak jest$ nebitak nije)
- &adalje: biti znai misliti# Miljenje i bitak jedno su isto) oni imaju svoju istotu# &ji'ova
istota odnosi se na najdublju istinu o biu$ pa iz toga proizlazi: istina je istota miljenja i
bitka#
- *a +rke: istina ! aletheia - neskrivenost,nezaboravljenost bia) logiki: poklapanje
intelekta i stvari) ili pojedinane stvari i pojma u sudu) ili adekva-ija stvari i miljenja# .
kranstvu$ npr$ istina je sam og# Ako postoje takve razlike u odre/enju pojma istine$
kako je mogue imati jedinstvenu znanost o biu kao biu0 Aristotelovu znanost
ontologiju kao vjenu flozofju - philosophia perennis
- .m se ne mo%e otrgnuti od pomisli da istina mora biti jedna i vjena) 1egel to
objanjava ! um naprosto tako mora misliti i zato u sudaru s ontolokim na-rtima nastoji
razotkriti ono istinito#
- 2ntologija je naroito izgubila samorazumljivost nakon 1eideggera koji je drugaije
do%ivljava$ u sklopu razvoja du'ovnosti zapada ! povijest samog bitka kako se objavljuje u
pojedinim epo'ama#
- 3a bi se povijest *apada razumjela$ potrebno je razumjeti povijest ontologije *apada
- 4ipra 5emeljima 2ntologije 'oe pridonijeti razumijevanju doga/aja povijesti i odgovora
na pitanje to je bie$ a to je bivstvo# *a 4ipru$ bie je bitak sam$ a religiozno reeno:
og# 2ntologija je u tom smislu i teologija i flozo6ska teologija# 7ilozo6ska teologija te%i
dokuiti tajne vjere# 8azlika je to vjere i uma$ dva stupa europske du'ovnosti#
2" PRO*LEM *IT+A $ PO,IJE-TI .ILOZO.IJE &!(2/)
- &aziv ontologija za tu flozo6sku dis-iplinu: C0a1berg 9:;:# godine ! ontosop'ia
- 4'ristian 2304: prvi dio metafzike
- Arist3te0: prva flozofja$ sinonim: metafzika
- 7ilozofja nastaje i pokree se pitanjem o biu
- ie se izgovara i misli na vie naina
- +ovori se o bivstvu ! ousia ! supstan-ija ili o kategorijama: kvantiteta$ kvaliteta$
odnos$ mjesto$ vrijeme$ polo%aj$ 'abitus$ djelovanje$ trpljenje#
- P0at35: Metafzika,2ntologija$ kao nauk o biu: dijalektika#
- 3ijalektika kao metoda: kree se od 'ipoteze i razvija je se do najdalji' mogui'
posljedi-a$ da bi se ustanovilo kako stvar stoji#
- Platonov dijalog Parmenid raspravlja o bitku,o jednome
- Platonova ontologija: 'enologija i aksiologija ! mudrost o biu kao jednome i o
vrlinama) ono dobro) ideja dobrote
- +a5t 63v36i 1 7ita58e P0at353v i Arist3te03v 3b93r :eta;9ike
- . sudu ( je P$ bie se tretiralo kao predikat) no od <anta ono se nalazi u ovome
je$ u kopuli# Pitanje da to je bie kao bie <antu nema smisao# <antova knjiga
<ritika istog uma slu%i analizi toga#
- Po <antu$ bie kao bie je bitak sam$ on je sutinski sakriven i pojavljuje se kao
6antom stvari
- Po <antu$ o bitku ne mo%emo imati nikakva znanja
- &aslanjanjem na <anta novovjekovna spoznajna teorija tra%i odnos objekta i
subjekta# <ako objekt postoji samo u rela-iji spram subjekta$ proirio se
subjektivizam slijep za postojanje predmeta po sebi# 7antomsko pojavljivanje
stvari$ odre/enje subjektivnog idealizma
- Hei6egger je idui nakon <anta koji obnavlja i radikalizira pitanje o bitku
- . predavanju =to je metafzika >9?@AB genezu bitka vidi u egzisten-ijalnom
do%ivljaju dubinske tjeskobe) gdje se pojavljuje nitavilo$ iezavanje i tonue u
nepostojanje# Prevladavanjem tog do%ivljaja iznie pitanje =to bie jest0
- Aristotel: bitak nema rod i vrstu#
- itku se ne mo%e dati defni-ija# &o bitak svejedno jest$ u ovome je$ i pojavljuje se u
svakom biu#
- Ako jest$ svako bie sudjeluje u bitku
- Ako postoji bie$ ono je mogui bitak$ no bitak sam nu%no egzistira >Anaksimandarov
apeiron$ Parmenidov bitak na primjerB
- &u%nost bitka$ to 51<53 bi=e$ temeljni pojam ontologije
- 2dnos bitka i bia0
- +r-i: to je alet'eia$ odnosno istina: prikrivanje i otkrivanje bitka u biu
- P03ti5> emana-ija) isijavanje$ izranjanje bia iz bitka$ mnotva iz jednog
- . kranstvu$ bitak je osobni bog$ bitak je du' i svekoliko bie je du'ovno bie$ troje je
jedno i jedno je troje# 5ako se ispostavlja da je ontologija ujedno i teologija kada se stavi u
religijski kontekt$ bitak sam je bie koje religijski govor imenuje bogom#
- Cr'una- zapadne onto-teologije:
Hege0 i 58eg3va te3ri8a a7s301t53g i6ea0i9:a>
( ivstvo svijeta je du' i ideja#
( 3u' koji egzistira po sebi$ zatim za sebe$ te konano po sebi i za sebe#
( 3u' se otputa u svoju drugotnost$ u prirodu$ a odatle se vraa k sebi$ u
povijest
( 5ri 6aze du'a: subjektivni$ objektivni$ apsolutni: dovrenje u umjetnosti$ religiji i
flozofji) umjetnosti kao osjetilnog privida$ religiji kao predod%be i flozofji kao
pojam
( (vjetski "ogos kree se od najopenitijeg pojma ! bitka ! koji je po sebi prazan$
nita$ a preko bivanja dolazi do bia$ odnosno ideje#
( Tri 5a?i5 s@va=a58a bi=a 73 Arist3te01>
9B on he on ! bie kao bie) nu%no bie
@B dynamei on ! bie po mogunosti) mogue bie
DB energeia on: bie po zbiljnosti) stvarno bie
- *biljno bie je samo bog) pitanje: kako se odnosi prema nu%nom biu0 ie kao bie je
bitak kao nu%no bie$ ali bog je i trans-endentan svakom biu# <ako je bog ujedno i bitak$
te posjeduje stvaralaku mo$ onda su tri Aristotelove odredbe zapravo jedno te isto
odre/enje#
( #etiri vrste :eta;9i?ke 19r3?53sti 73 Arist3te01>
9B ca1se eAcie5s ! djelatni uzrok
@B ca1sa ;5a0is ! svrni uzrok
DB ca1sa :ateria0is ! tvorbeni uzrok
EB ca1sa B3r:a0is ! 6ormalni uzrok
- Mogu se oitati u svakom biu$ ali u ogu su sve odjednom uvijek jednako
- (amo mogue bie jest materija ! 'Fle ! koja ima mogunost i zadau primiti na sebe
6ormu
- Prijelaz izme/u mogunosti i zbiljnosti sainjava bit kretanje$ kretanje je uvijek
ozbiljavanje mogunosti
- <amen je materija koja mo%e dobiti 6ormu uz pomo djelatnog uzroka$ a to e npr# biti
kipar koji ima svr'u oblikovati dotini kip
( P38a: b3ga 73 Arist3te01>
9B 7rvi 5e73kre51ti 73kreta? -jelokupnog univerzuma prema kojemu te%e sva
bia
@B ?ista 9a9bi0853st koja vjeno jest
DB svetv3re=i 1:$ po kome sve jest
( T3:a Akvi5ski ! smjeta Aristotelovu flozofju u kranski nazor i produbljuje
- itak za 5omu ! ipsum esse subsistens ! samo subzistirajui bitak
- *anima ga kako bitak sudjeluje u postojanju bia# 8azvija teoriju @i8erar@i8e
&a5a03gi8e) bi=a) tome koliko je koje bie blizu bitka$ pa se ono biti mo%e rei sam za
oga$ a kada se govori biti za bie$ to je konven-ionalnost$ o tome se govori u slinosti
s bitkom# 5oma je razrijeio problem vieznanosti pojma biti) spojio panteizam i teizam
- . novovjekovnoj flozofji pitanje o bitku zamijenjeno je pitanjem o spoznaji
- <od <anta zapravo nema rasprave o bitku$ nego o spoznaji bia) bitak sveden na stvar
po sebi$ nita se o tome ne mo%e znati
- <od <anta$ svijet kao pojava za subjekt$ njegova -ijelost nije dokuiva u potpunosti
- .ic@te je prvi koji preuzima <antov kopernikanski obrat$ sada temeljen na metafzi-i
du'a i slobode
- 7i-'teovo flozofranje tako vie nije spoznaja ili bitak$ nego jastvo
- (vatko ima onakvu flozofju$ kakav je ovjek
- (lobodan ovjek ima flozofju slobode i ideje$ neslobodan ovjek ima flozofju
dogmatizma
- 7i-'etov nauk o znanosti ima -ilj prikazati postavljanje znanja i svijeta po istom
Ga
- Ga postavlja ne-ja i time zapoinje dijalektika subjektiviteta >subjektivnog
idealizmaB
- 5o je geneza svijeta$ odnosno znanja kao slobodne jastvene djelatnosti
- (vijet du'a ! svijet djelatnosti i slobode) samoposredovanje jastva koje 1egel
preuzima
- Cr'una- metafzikog miljenja i dovrenje jednog zaborava# 1eidegger to zove zaborav
bitka$ kod Niet9sc@ea se to pojavljuje kao ni'ilizam povijesti bitka ! nema odgovora na
pitanje zato i emu
- *a &ietzs-'ea$ biti je naprosto %ivjeti$ a %ivot uvijek 'oe jo vie %ivota
- 1eidegger: 2kree misao: svi polaze od pitanja bia$ a nitko od bitka#
-Pitanje o bitku je ono relevantno#
- . =to je metafzika0 1eidegger ispituje to je nitavilo# . tjeskobi dolazimo do
pojma nita$ a u tome nita pojavljuju se obrisi bitka
- 1eidegger smatra da se pjesnitvom lake pribli%iti bitku) odabire pjesnika
1olderlina) odnosno umjetnost openito na neposredan nain progovara o istini bitka#
Pjesnik 8ilke ! iskuava ni'ilizam
- .mjetnost i umjetniko djelo: sebe-u-djelo stavljanje istine-bitka
- .z 1eideggera$ o ontologiji progovara i 1artmann$ ali bavi se minimalnom metafzikom$
tvrdei da ne zna konane odgovore$ a da e se pitanja i problemi uvijek nanovo javljati
- Go jedno osnovno pitanje: pitanje slobode# (loboda pretpostavlja odgovornost ovjeka$ a
o samoj slobodi slabo se zna#
" ONTOLOC+A %I.ERENCIJA *IT+A I *IDA &2E(FE)
- 1eideggerov termin
- 2 bitku ne mo%emo znati to nije na osnovi bia) pa je pitanje o biu prvotnije od pitanja
o bitku
- itak je neodre/eno i neodredivo prvo) po (pinozi$ svaka determina-ija je ujedno i
nega-ija# itak je indeterminiran$ jedan i vjean$ bez drugotnosti i izvan vremena#
- &ajte%e flozo6sko pitanje: kako mi kao bia mo%emo vidjeti bitak0
- . naem jeziku istina dolazi od onog istog$ ili od onog jest kao jestina#
- *a 1egela$ istina je -jelina) istina je tek u -jelini bitka i znanja$ u sebi sadr%i sve
momente postojanja
- 1eidegger je krenuo iz pozi-ije vremena$ no prisiljen je vrijeme odba-iti# itak se ne
oituje u vremenu$ stoga 1eidegger poinje pisati o okretu k btku$ o zgodi$ gdje se tu-
bitak susree s bitkom
- 3ananje vrijeme jo uvijek se nalazi unutar &ietzs-'eova ni'ilizma$ kada su visoke
vrijednosti obezvrije/ene a pitanja zato i emu suvina# Hivi se u vrijeme sredstava$ ne
svr'a#
- Poslije 1egela i MarIa$ (-'open'auer$ &ietzs-'e$ <ierkegaard i egzisten-ijalisti ne vide
povijest kao svr'ovito napredovanje
- <od Platona$ 'ijerar'ijska ljestvi-a na vr'u ima bitak kao samo sebi identino$
nepromjenjivo i vjeno# (udjelovanje u bitku:
bivstveno bie ! ideja
nebivstveno bie ! dua
nebivstveno nebie ! osjetilni svijet
bivstveno nebie ! materija) kvantitativni' obilje%ja
- <ranski flozof razra/uju ovu Platonovu raspodjelu# &pr# 3ionizije Areopagiti to ini
detaljno$ putem tri teologije: afrmativna teologija$ koja o ogu pria kao spoznatiljivom
atributiranom entitetu$ negativna teologija koja odre/uje da je van svakog atributa i ni
jednim biem odre/en$ te superlativna teologija$ poznata 3ionizijeva teza o
nadneosjetilnim$ gdje se spoznaje bog kroz ekstazu due$ nadila%enje ovog svijeta#
- Jeis-'edel razlikuje boga flozofje i boga teologije >objaveB$ do boga flozofje dolazi se
openitim razumijevanjem$ do boga objave iskustvom#
- Poanta: <ako je ovjek jedini koji uoavaj di6eren-iju$ samo on mo%e doi dobitka$ a to se
doga/a mistikim putem
- <od Platona se ontoloka di6eren-ija-ija doga/a u razli-i izme/u jednog i drugog od
jednog >tekst ParmenidB# Platonovi zaklju-i su da jedno jest$ te da ne mo%e biti da nije jer
onda ne bi bilo bia#
- 1eidegger i 1artman smjetaju boga me/u 6enomene$ odnosno bia# Ako e se govoriti
o bogu$ nee se govoriti o konanom bitku
- <od Platona$ dakle$ bitak jest$ i bie jest$ stupnjevito
F" O HIJERARHIJI *IDA &FG(E/)
- U srednjovjekovnoj filozofi pitanje hijerarhije bia zamijenjeno pitanjem odnosa objekta i subjekta, to jest
spoznaje; time dovodei na novi, skeptian nain svako znanje o bitku pod upitnik
- Descartes ja kao mislei subjekt ego cogito mislim, dakle jesam !lijede ga "eibniz i !pinoza
- !pinoza nema hijerarizina ljestvice, sva bia su modus jedne supstancije; mi kao ljudi znamo dva# prote$nost
i mi%ljenje &res e'tensia i res cogitas( )o je !pinozima panteistika bezgraninost, paralelizam, mjesto vertikale
- "eibniz hijerarhija bia svijet sastavljen od monada du%evnih atoma u razlikovanju prema veem i
manjem stupnju spoznavanja *onade zavise o percepciji, spoznaju same sebe, nisu povezane s drugim
monadama, njihov harmonini odnos odre+uje ,og "eibnizove monade su spoznajni subjekt
- "eibniz te$i pomiriti uenje o supstanciji s teorijama spoznaje
- Kant: ovjek se usmjerava na pojave, ne stvari po sebi; tu mu je spoznaja ograniena -romatrajui kozmos
nailazimo na teze i antiteze koje dr$e podjednaku valjanost; ne znamo je li kozmos ogranien ili bezgranian,
postoji li nerazdjeljiva priroda ili je u konanici uvijek djeljiva, pripada li kozmosu jedno bie ili takvog bia
nema, itd# pokazuje se da je konano znanje kozmosa nemogue .sto vrijedi za pitanje ,oga# nema tog dokaza
koji i%ta takvo mo$e utvrditi /ant e utvrditi ,oga u /ritici -raktikog Uma, gdje mu se ispostavlja nu$nim za
uope utvr+ivanje neega takvog kao %to je kategoriki imperativ
- Uz 0eideggera, o hijerarhiji bia u 12 stoljeu pisati e bitno i *a' !cheler, rangirajui ih po vrijednosti, a
rangirajui i ovjeka prema vrijednosti 3ovjek se od $ivotinje razlikuje po mogunosti izrijeka 4ne5 svome
postojanju
- !artre e pak te vrijednosti negirati, naroito u knjizi ,itak i 6i%to ,itno kod !artrea# preokree prvenstvo
esencije i egzistencije, tj, egzistencija mu postaje prvenstvo
- 6ietzsche negira tradicionalne ideje hijerarhije; za 6ietzschea je tradicija metafizike pogre%na jer 6ietzsche
definira bitak kao volju za moi; da uope ima istine, to je la$; odnosno istine nema nihilizam
( 7ipra ponavlja %to je ve dva puta pisao
- 8azlika izme+u starogrke filozofije i novovjekovne filozofije u kontekstu pojma uzroka le$e u subjektivizaciji
uzrok se neko uzima kao objektivno svojstvo, u novovjekovnoj je subjektivan
- 0ume u pitanje dovodi objektivno postojanje uzronosti, odnosno svo+enje postojanosti na subjektivnu vezu
predod$bu, naviku subjekta 6i%ta po sebi nije uzrok ili posljedica, to tek ljudi povezuju doga+aje i daju im
znaenje
- /ant vraa kauzalitet kao dio na%eg razuma, ne%to %to nemaju stvari po sebi, ve %to im se pridaje kako bi se iz
mno%tvenosti razaznao red
- /ategorije razuma su inae#
9( kategorija uzronosti 1( kategorija kvalitete afirmacija, negacija, limitacija
:( kategorija kvantitete jedno, mno%tvo, sveukupnost
;( kategorija relacije supstancija i akcidencija, kauzalitet, uzrok i posljedica, uzajamnost, uzj djelova
<( kategorija modaliteta mogue i nemogue, nu$nost i sluajnost, stvarnost i nestvarnost
- 8azumom se sre+uje kaos mno%tvenosti i odre+uje svijet objektivnog iskustva
- !chopenhauer svijet kao volja i predod$ba nema objektivnog mi%ljenja, sve je skup predod$bi, svijet ovisi o
volji; nastavak na /anta .ako 6ietzsche uni%tava veinu znanja, pitanja se kod 0eideggera ponovno vraaju
- 0eidegger# 4*etafizika je temeljni doga+aj zapadnog mi%ljenja i ona je usud =apada5
/" O PO#ELIMA I $ZROCIMA *IDA &E/(GG)
- *etafizika nastala kao suprotstavljanje mitovima i politeizmu, te protiv antropomorfizma i $ivotinjskog prikaza
- -armenidu mi%ljenje i bitak isto, 0eraklit do "ogosa dolazi u potpunom izopenju od ljudske kulture
- >naksagora osnova svijeta um nous
- >naksagorin uenik !okrat okret k stvarima potrebno definirati pojedinu stvar, prvi pria o definiciji
- -laton, u vezi sa svojom idejom, uvodi pojam bivstvenog bia ontos on -laton kao otac fil ?ntologije
- U -latonovom -armenidu, teze o jednom# prva teza @edno nije ni dodirljiv ni pomislivo, onkraj svakog
bivstva; teza druga# ako jedno jest, a ne samo jedno, onda ima dva karaktera, da je jedno i da jest )rea teza#
kretanje jednogA Du%a kao posrednik izme+u carstva ideja i materijalnih odraza, du%a kao princip kretanja,
promjene se zbivaju u iznenadnom asu du%e, ono %to je po sredini izme+u bitka i nebitka
- /od >ristotela# jedno bog nepokrenuti pokreta vi%e kao princip samosvijesti, nego li osobni bog, kao %to
je to u kr%anstvu =amjeivanjem i mi%ljenjem dohvaamo bie, bit i bitak Um kao arhitekt univerzuma
- >ristotelova hijerarhija bia# na dnu materija prva tvar proto hBle dokuiva apstraktnim mi%ljenjem .znad
toga du%a princip i forma bia koje ima $ivot; du%a ima tri oblika# vegetativni, osjetilna i umska; ali du%a je i
sva bia jer sve shvaa i svima je pro$eta /od >ristotela, bieCbivstvo ima prvu i drugu supstanciju; prva je
svako ovo tu bie, a druga je rod i vrsta )o je njegovo poelo i uzrok bia
E" -RE%NJO,JE+O,NA ONTOLOGIJA TOME A+,IN-+OG &GH('/)
- Dilozofija kao slu%kinja teologije
- -odrazumijeva poredak bia jer onda imaju logiku da se sve kree k ,ogu
- ,ie ima etiri oznakeCtranscendentalije# jedno, istinito, dobro, lijepo ,ie je kao bie jedno, s obzirom na
spoznaju je istinito, s obzirom na volju je dobro, a s obzirom na osjeaje je lijepo
- Univerzum stvoren ni iz ega, pa nosi peat prolaznosti, pa je tako i ovjek prolazan, ali du%a nije
- Du%a se priklanja zlu iz udjela u niemu, ne zbog kreacije ,oga
- Ekstaza kao put do boga
- )oma ima < dokaza boga# 9( kretanje, lanac reakcija; mora dovesti do boga, ne mo$e biti beskonano 1(
!vrhovitost, njegovo ure+enje ne mo$e biti sluajno nego ima kreatora :( ?ntolo%ki# najveem biu ne mo$e
pripadati samo esencija nego i egzistencija &inae 7antenburBev dokaz( ;( Uro+en poriv za sreom i
bla$enstvom ovjeka koji ne bi imao svrhe kada ne bi bilo ,oga <( suglasnost svih ljudi svih vremena za neime
takvim kao %to je bog
- ?ve teze esto opovrgavane,
/ant posebno# ontolo%ki dokaz ne mora ukljuivati esenciju i egzistenciju; svrha prirode ne vrijedi jer je
to subjektivna predod$ba, samo si tako mi ure+ujemo svijet; Uzrok je subjektivno na%e vi+enje, pa tako nije
objektivna injenica, i ne vrijedi u argumentu o kretanju
- >kvinski preuzima univerzalije i hijerarhiju bia, ovjek izme+u $ivotinje i an+ela
- 3ovjek )omi jedinstvo duha i tijela 3ovjek nije besmrtan po nousu C intelektu
- .ndividuacija kod )ome kod slo$enih bia materije i forme kod duhovnih, individuacija je potencija
individualnosti
- /od >ristotela, mogunost je pasivno primanje forme; zato je bog nema jer je isti akt
- -o kr%anstvu, kod tome je bog aktivna mogunost
- )oma# ? biti i biu; tri bievna stupnja#
9( *aterijale tvari 1( Duhovna bia &kod aristotela ono %to pokree svemir, kod )ome an+eli(
:( ,og
-- !vi se sla$u da je uzrok svih drugih sam bitak bog
- Fto vi%e elemenata ima bie, bli$e je bogu
- )ek kod 0eideggera javlja se ponovno probu+eno pitanje bitka
- Edith !tein kombinira 0usserla i )omu, konani i vjeni bitak, ona ostaje u okvirima vjere, ne dovodi u pitanje
objavu
- .stina kod filozofa i teologa se razlikuje, iako mo$da govori o istome Dilozofu se oganj uzdi$e u vis, teologu
ima svrhu u bogu, filozof iz vlastitog uzroka, teolog iz iskonskog &bavi se najvi%im bogom pa je time
filozofija podlo$na teologiji &lol((
- !kolastika metoda# filozofiranje s tezama da i ne G citiranje biblije &dogmatski i cirkularnoH(
- 6ema razlike izme+u istine razuma i istine vjere
- Um je svojstveno posjedovanje principa
- ,og najvi%i princip
- Dokazi za postojanje ,oga#
9( 6etko je mora zaeti uzronost 1( netko je morao biti prvi djelatnik
:( 6etko mora kao bie biti nu$an ;( 6etko mora biti savr%en
<( !ve ide svrhovito, mora biti vi%e inteligencije
&dakle, kao %to vidimo, ove zastarjele teze van svake logike jo% uvijek su danas aktualne(
( Dokazi su opasni za spoznavanje kroz vjeru
- Iovorio da mu je sam .sus rekao 4Dobro si govorio o meni5 &lol(
- Jolja slijedi ono %to je dobro
- !vako odre+enje bia je negacija drugih ,ie je istinito, sebi odgovara
- !amo bog mo$e sama sebe shvatiti, a dokazi nikad nisu dovoljno dobri za vjeru &lol( najvea srea ovjeka je
pronicanje u otajstva vjere, predodre+enje za gledanje boga
G" NO,O,JE+O,NA .ILOZO.IJA &'E(!00)
- 6astupa -laton, renesansa
- Dicino# platonova ontologija, de la *irandola# ? dostojanstvu ovjeka
- 0omo universalis u ideji renesanse# svestrani pojedinac kao mjerilo stvari
- ,og spoznatiljiv kao ono ne-drugo
- /uzanski na razme+u srednjeg i novog vijeka
- !vijet je savr%en u bogu i on je u njemu implicite, kao razvijeno stvorenje
- 3ovjek je mikrokozmos u makrokozmosu
- ,og je mo$ebitak de possest
- -anteizam; prozvan heretiarem
- ,runo# !vemir beskonaan i vjean, jedno je sve i sve je jedno, sastavljeno od monada koje zrcale
makrokozmos ,og je ve tuK
- Utjecao na !pinozu, pa na klasine njemake idealiste
- ,runo kontra >ristotela# materija samostalni entitet i sadr$i latentne forme
- !vjetska du%a kao harmonija svijeta
- 6e postoje etiri aristotelovska uzroka
- 6e postoji jedan pokreta, bog je unutarnji umjetnik o svim stvarima, bog je formativni princip; bog nije
transcendentni uzrok stvari, nego imanentni
- 8enesansa# panteizam, naturalizam, ni%ta nije sigurno, bu+enje totalne skepse, jedinstvo boga i svijeta
H" %E-CRATE- &I!0!(!0E)
- U sve sumnjati @edini jasni i razgovijetni pojam je 4@a5
- @a kao mislei subjekt odvojen od materijalnosti jer mi%ljenje nije materijalan proces
- !vijet je evidentan u prostoru i prote$nosti
- *islea stvar# 8es cogitas
- -rote$na stvar# 8es e'tensa
- !amosvijest samosvijesti dovodi do nu$nog postojanja misleeg subjekta, u vrhuncu to je bog
- Jolju nalazim da bih odluivao i kretao se prema bogu
- Drugaije koncipiranje du%e# ?na vi%e nije oblikotvorni princip tijela s moguno%u $ivota, nego je
samosvjesno jastvo koje nema ni%ta materijalnog, ni%ta tvarnog
- *aterija nije pasivna mogunost za primanje forme, nego je ekstenzivna veliina shvatljiva kvantitativno i
mehaniki
- -riroda je savr%eni mehanizam funkcionalnih veza uzroka i posljedice, matematiki izrazivo
- ?rganska bia mehaniki razmatrati, njima upravljati, ovjek treba gospodariti prirodom
- 6ije rije%io dualnost du%e i tijela; spominje $lijezdu koja ih povezuje
- ,itak kao ego cogitans ono %to jest, ego sum ja sam koji jesam
- ?tvorio put racionalistiko-matematikom razumijevanju; prirodna nije hijerarhija; longitudinalna prote$nost
izvediva raunski
- ,og i svijet stoje jedan prema drugom u relativnoj samostalnosti
- /od Descartesa nema panteizma
- ,og nije promjenjiv
- Descartes otkrio pitanje intersubjektivnosti; subjekt naspram subjekta i me+usobno slobodno djelovanje
- ,og kao stvaralaka volja intenzivne beskonane moi
- Descartes za beskonanu supstanciju uvodi termin causa sui
'" -PINOZA &!0G(!!F)
- 7ausa sui !pinozino ishodi%te
- !pinozina etika je metafizika izlo$ena pod utjecajem geometrije &Euklid i Descartes(
- =astupao deduktivnu filozofiju
- -ostavlja problem kao odnos mislee i prote$ne supstancije &%to u sebi jest i pomou sebe se shvaa(
- !upstancija mu je bog ontoteologija i jedina supstancija, postoji samo jedna priroda
- !pinoza kao monist i filozof identiteta, ali spinozin causa sui, kao slijed posljedica, pretpostavlja panteizam;
bog nije transcendentalni uzrok prirode nego je imanentan
- ,og ne stvara po volji, nego nu$no%u
- 8enesansni naturalizam vrh u !pinozi
- Utvr+uje determinizam, svako doga+anje po nu$nosti
- .z boga slijedi niz atributa kao odre+eni izrazi bo$anske prirode
- *i znamo za dva atributa# mi%ljenje i prote$nost
- *odusi su konana bia koja ine prirodu, svaki modus izra$ava bo$ju bit
- /od !pinoze duh i tijelo modus jedne supstancije, u biti su identini
- *i%ljenje unutarnja strana prote$nosti, prote$nost vanjski dio mi%ljenja
- /ao causa sui, bog je sama priroda koja stvara i stvorena je deus sive natura
- !pinoza $eli pokazati kako matematiki doi do sree putem spoznaje i istine
- /od !pinoze postoje tri vrste spoznaje#
9( ?sjetilna 1( 8acionalna :( .ntuitivna
- ?sjetilno iskustvo zabludno, izvor imaginacije koji zamagljuje
- 8acionalna spoznaja je adekvatna
.manentno je malen trenutak zamaha &na temelju njega je pisana !pinozina etika( koji daje uvid u sr$
- 7ipra ovdje pi%e o tome kako !pinoa pi%e o ljubljenju ,oga
- Djelovao na mnoge naroito 0egela i !chellinga
!0" LEI*NIZ &!!/(!20)
- /r%anski teizam, veliki matematiar
- ?smislio infinitezimalni, diferencijalni i integralni raun
- Leli pomiriti tradicionalnu metafiziku supstancijalnih formi s modernim mehanicistikim shvaanjem prirode
- "eibniz ono temeljno nalazi u subjektu
- ,ie sposobno imati predod$bu, svijest i samosvijest
- !ubjekt nije apsolutna supstancija, ve mno%tvo pojavnih oblika
- -luralizam supstancija mno%tvo jednostavnih bia monade du%evni atomi od kojih je sve slo$eno
8alikuju se po jasnoi predoavanja
- "eibniz vraa hijerarhiju, podjela monada po razini svjesnosti
- *onada je mikrokozmos koji reflektira makrokozmos, subjekt-supstancija
- ,o$ja volja monade obuhvaa prestabiliziranom harmonijom
- )o je sklad kojim bog ure+uje najbolji od svih svjetova
- "judska spoznaja tako+er ima stupnjeve, osjetilno, intelektualno
- U intelektu se otkrivaju vjene istine
- Jjene istine prepoznaju se po MMMMMMMMM &99Noko(
- Uveo u logiku Odovoljan razlogP
- >utonomija monade slobodna djelovati po svojoj prirodi stvorenoj bogom
- "eibniz pita# =a%to ne%to radije jest, nego nijeA radi boga
- ; dokaza boga#
9( @er smo svjesni najvi%eg bia i obrazovani smo o njemu
1( Jjene istine trebaju vjeni izvor
:( 8azlog za%to ne%to jest kako jest
;( *onade harmonije stvarnosti
- Qolf sistematizirao "eibniza
- .za "eibniza dolazi radikalni skepticizam
!!" +ANT &!2!(!')
- ,udi 0umenov skepticizam, vraa u racionalnost pojam ideje i slobode
- U /ritici 3istog Uma /ant kree od pitanja koji su metafiziki sudovi moguiA
- *etafizki sudovi sudovi a priori sintetiki
- !intetiki sudovi su oni u kojima predikat pro%iruje na%u spoznaju o subjektu; dok su analitiki sudovi a priori
oni koji izra$avaju samo ono %to je subjektu po definiciji imanentno
- /opernikanski obrat u filozofiji spoznaja se ne utemeljuje na objektivnom, objektu primjerenom
spoznavanju, nego na subjektu i njegovu nainu do$ivljavanja stvarnosti
- !poznaja mora biti utemeljena u subjektu
- /ant razlikuje osjetilnu i racionalnu spoznaju me+u njima postoji stroga iskustvena razlika
- ?sjetilno odre+eno prostorom i vremenom; >". prostor i vrijeme nisu u samim stvarima, nego su to aprirone
forme osjetilnog zrenja, svakog osjetilnog iskustva
- 8acionalnoznanje dobiva se putem kategorija /ant navodi 91 kategorija po ; tipa# kvaniteta, kvaliteta, relacija
i modalitet; a najbitnije kategorije su supstancija i kauzalitet
- !poznaja je mogua jer je ona spoznavanje onoga %to je ve unaprijed dano u na%em iskustvu, sre+eni kaos
mno%tvenosti i ispunjenja iskustvene forme
- 6egira racionalnu spoznatljivost, ni%ta %to nije izra$eno kategorijama nije spoznatljivo
- Dok razm stvara pojmove, um proizvodi ideje#
9( kozmos 1( du%a :( bog
- /ozmolo%ke antinomije teza pokazuju nemogunost dola$enja do jednoznanog odgovora
- -roblem je %to sam samo RjaR MMMMM pojava u razmatranju &provjeriti 91;(
- 6i jedan pojam ne znai nu$no egzistiranje bia
- U /ritici 3istog Uma /ant u sumnju dovodi boga, isto kao regulativa totaliteta
- Uzrok i kategorija stvar razuma za vi+enje pojava, nikako stvar po sebi ovo je /antov kritiki agnostizicam
- -ojava fainomenon; bie noumenon
- U /ritici -raktikog Uma uvodi slobodnu volju da bi sistemu $ivljenja dao smisao
D.70)E
- -ostoje 1 sistema# dogmatizam i idealizam; dogmatizam kree od krive supstancije, determinizam, fatalizam
- .dealizam sloboda
- /akav e tko imati sistemCnazr, ovisi o ovjeku
- .dealizam slobode je patos moralnog ovjeka
- .dealizam slobode filozofija je moralnih individuuma
- Dilozofija onog @a koje vidi borbu nad ne-ja
- 6e miri se s /antovom nespoznatljivo%u
- Dichte na bitak odgovara kao na mrtvu supstanciju, ono %to niemu ne vidi; to je njemu negacija idealizma
bitka kao $ivota
- Um kao beskonana inidba, ja postavlja sebe i ne-ja u produktivnoj moi uobrazilje
- o !chellingu, 0egelu, 0artmanu i !cheleru 7ipra pi%e tako malo da nema smisla vaditi to ovdje
!2" +ANT &!F0(+RAJ)
- -od tim imenom !teuchus uveo kr%ansku filoofiju, naroito filozofiju )ome i to kao dovr%enje iste filozofije;
koja se sada samo mo$e malo popravljati ili nadogra+ivati, ali ne okretati
- "eibniz preuzima, ali vidi u svakom sistemu neku istinu, pa joj se tek pribli$avamo kao jednoj istini
- @aspers spominje
- 0eidegger vidi jedinstvo zapadne filozofije kao zaborav bitka; Dilozofija i kr%anski svjetonazor nespojivi
- ?no trajno u filozofiji njena su pitanja, a najvee ostaje pitanje o bitku