Islamski Odgovor Na Suvremena Pitanja

MIRZA TAHIR AHMAD
ISLAMSKI
ODGOVOR
NA SUVREMENA
PITANJA
ISLAM INTERNATIONAL PUBLICATIONS LTD
ISLAMSKI ODGOVOR NA SUVREMENA PITANJA
Bosanski prijevod
ISLAMS RESPONSE TO CONTEMPORARY ISSUES
Bosnian translaton
Mirza Tahir Ahmad
Prevodilac / Translated by:
Fahrija Avdi
Pregled teksta / Text review:
Wasim Ahmad
Prvo izdanje / First editon
June 2010
ISLAM INTERNATIONAL PUBLICATION LIMITED
Izdava / Published by:
Verlag der Islam
Genfer str. 11, 60437 Frankfurt am Main, Germany
Dizajn za okvir i raspored u knjizi: Salman Muhammed Sajid
ISBN: 978-3-932244-65-0
Ovu knjigu moete dobit na slijedeoj adresi:
Available from the following:
Mesdid Baitul-Islam
Ahmadija muslimanski demat
Tuzlanska 1b, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel/Fax.: 00387-33-612612
www.ahmadija.ba
e-mail: info@ahmadija.ba
Sva prava su rezervisana. Nijedan dio ovog izdanja ne moe bit ponovo
napravljen, pohranjen u sistem za popravljanje ili prenesen u bilo kojoj
formi ili bilo kojim sredstvima, elektronskim, mehanikim, fotokopiranjem,
snimanjem ili na drugi nain bez prethodnog pismenog odobrenja izdavaa.
O AUTORU
Hazret Mirza Tahir Ahmad (1928-2003), da Allah ima beskrajnu
milost prema njegovoj dui, Boiji ovjek, glas razuma ovog
doba, veliki govornik, uenjak dubokog znanja, izvanredne
inteligencije, plodan i svestran pisac, revan prouavatelj
uporednih religija, voljelo ga je i predano slijedilo vie od 10
miliona Ahmadi muslimana irom svijeta kao svog Imama,
duhovnog poglavara - kao etvrtog nasljednika hazret Mirze
Ghulam Ahmada (Obeanog Mesije i Mehdija a.s.), za iju je
uzvienu slubu bio izabran kao Halifatul Mesih 1982. godine.
Nakon proglaenja antahmadija zakona 26. aprila 1984. godine
od strane Zia-ul-Haqa on je morao napustt svoju voljenu zemlju
Pakistan i iselit se u Englesku, odakle je pokrenuo Muslimansku
televiziju Ahmadija (MTA), koja prenosi programe 24 sata
dnevno na sve etri strane svijeta.
Osim toga to je vjerski voa, on je bio svjetski poznat lijenik
homeopata, veoma nadaren poeta i sportst.
kolovao se u Kadianu (Indija) i kasnije na Vladinom koledu
(Lahore, Pakistan) i nakon to je s odlikovanjem diplomirao (na
fakultetu), u Damiji Ahmadija (Rabva, Pakistan) dobio je najviu
ocjenu iz arapskog sa Pundabi univerziteta (Lahore). Od 1955.
do 1957. godine studirao je na Fakultetu orijentalnih i afrikih
studija Univerziteta u Londonu.
Imao je od Boga nadahnuto i vrlo dobro poznavanje asnog
Kurana, koji je preveo na urdu jezik. Takoer je djelimino
ponovno pregledao i dodao biljeke za objanjenje engleskom
prijevodu asnog Kurana hazret Maulavi er Alija r.a. Objava,
razum, znanje i istna je njegovo epohalno djelo.
Premda nije imao formalno obrazovanje u flozofji i nauci, imao
je flozofski naklonjen um i s velikom preciznou i lahkoom
se lato krajnje tekih i mutnih teoloko-flozofskih pitanja,
i njegov intelektualni pristup je uvijek bio razborit i nauan.
Za onog koji nema odreenog strunog zvanja (u nauci) on je
posjedovao zadivljujue duboko poznavanje nauke, pogotovo
prirodnih nauka, koje su ga najvie privlaile. On je, takoer,
imao duboko znanje o ljudskoj psihologiji. Bio je analitki um
visoke inteligencije intelekt koji blista svjetlou, u stanju da s
lahkoom rijei najzamrenije probleme, ostavljajui oaranim
svoje sluaoce i itaoce.
DRUGE KNJIGE ISTOG AUTORA
Apsolutna pravda, uljudnost i srodnost
Tri kreatvna principa
Kranstvo Putovanje od injenica do izmiljanja
Osnovno prouavanje islama
Zaljevska kriza i Novi svjetski poredak
Homeopatja: prirodno lijeenje
Ubistvo u ime Allaha
Objava, razum, znanje i istna
Peat Poslanika, njegova linost i karaker
Istnski islamski koncept dihada
Istna o navodnoj kazni za otpadnitvo u islamu
Muslimanskom svijetu s ljubavlju
Biljeka
Svaka sura asnog Kurana poinje sa Bismillahi rahmani
rahim osim sure Teuba. Prema naem vjerovanju, ovaj ajet je
dio asnog Kurana i mi ga ubrajamo kao prvi ajet svake sure.
Neke druge izdavake kue i izdavai izdaju asni Kuran i ne
ubrajaju Bismillahi... kao prvi ajet svake sure. Prema tome, ako
italac u svom prijevodu Kurana ne nae ist broj ajeta kako je u
knjizi navedeno, onda treba ovaj broj iz knjige smanjit za jedan.
Naprimjer, ajet 286. iz sure Al-Bakara koji smo naveli u ovoj
knjizi u prijevodima drugih izdavaa bit e ajet broj 285. Takoer
je kod navoda ajeta uz prijevod dato dodatno objanjenje koje
je napisano u zagradi.
to se te knjiga hadisa, poto ima mnogo izdanja, mi smo samo
naveli ime knjige hadisa odakle je odreeni hadis uzet i nismo
naveli koji tom knjige, poglavlje itd.

IZDAVA
SADRAJ
Predgovor sadanjem izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I
Predgovor prvom izdanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . III
Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Odsustvo mira. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Islamski doprinos svjetskom miru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
Prvo poglavlje - Meureligijski svjetski mir i harmonija
Religijske vrijednost se smatraju beznaajnim . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Svakom narodu su dolazili poslanici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Svi poslanici su jednako poslani od Boga prema svojoj slubi. . . . . . 8
Mogu li poslanici imat razliit poloaj i pored toga to su jednako
poslani? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Nijedna pojedinana religija ne moe drat monopol spasa . . . . . 17
irenje harmonije i uzajamnog potovanja meu religijama . . . . . 21
Univerzalni koncept vjere. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Islam je univerzalna religija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Naini irenja religije, potpuno negiranje sile . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Koja e religija ostat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Sloboda govora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Granica za slobodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Kleveta za asne religijske vrijednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Meureligijska suradnja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Drugo poglavlje - Drutveni mir
Suvremeni drutveni sistem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Dvije vrste drutvene atmosfere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Kraj materijalistkog drutva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Negiranje ivota poslije smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
etri karakteristke materijalistkog drutva. . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Odgovornost za djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Posebna atmosfera islamskog drutva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Temeljni principi islamskog drutva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
esttost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Veo i njegova stvarnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Poetak novog doba u pravima za ene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Jednaka prava za ene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Dozvola za vie ena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Briga o starijim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Budua generacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Osuivanje besmislenih, beskorisnih zanimanja . . . . . . . . . . . . . . . 99
Kontrola elja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Potovanje obeanja i ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
Uklanjanje zla je zajednika odgovornost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
Naredbe i zabrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Islam odbija rasizam. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
Tree poglavlje - Drutveno-ekonomski mir
Ekonomski koncept pravde u kapitalizmu, socijalizmu i islamu . . 121
Troenje na Boijem putu, ak i u bijedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Troenje za siromane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Zahvalnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Nema oekivanja nagrade od ljudi za dobroinstvo . . . . . . . . . . . 129
Prosjaenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Finansijsko rtvovanje je uvjet da imetak bude ist. . . . . . . . . . . . 132
Troenje javno i tajno na Boijem putu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
Drutvene odgovornost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
Jedan dogaaj iz historije islama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Troenja iz svih vrsta Boije blagodat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
Sluenje ovjeanstvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Zabrana alkohola i kockanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Smrt zbog alkohola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Godinji ekonomski gubitak zbog alkohola. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
etvrto poglavlje - Ekonomski mir
Ekonomske flozofje kapitalizma, komunizma i islama . . . . . . . . . 146
Kapitalizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
Nauni socijalizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
Islamski koncept . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
etri karakteristke kapitalistkog drutva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Kapitalizam konano vodi unitenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Mijenjanje ekonomskog poretka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Islamski ekonomski sistem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
Zekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Zabrana kamate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Visoke kamatne stope u Britaniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Druge tete zbog kamate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Kamate kao opasnost za mir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Zabrana gomilanja imetka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
Jednostavan nain ivota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Trokovi na svadbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Prihvatanje pozivnica na jelo od siromaha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
Umjerenost u navikama jela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
Pozajmljivanje novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Ekonomske klasne razlike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Islamski zakon o nasljedstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
Zabrana korupcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
Moralna pravila u trgovakim poslovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Osnovne ivotne potrebe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Oboavanje je jedan nain za postzanje jedinstvenost . . . . . . . . 185
Meunarodne odgovornost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
Peto poglavlje - Nacionalni i meunacionalni politki mir
Dravni i meunacionalni politki mir treba bit paljivo ispitan na
nacionalnom i meunarodnom nivou. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Islam ne odbija potpuno ni jednu vrstu politkog sistema. . . . . . 194
Monarhija/kraljevina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
ta je demokratja?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
Islamski koncept demokratje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Dva stupa islamske demokratje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Uzajamno konsultranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
ta je islamska vlada?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
Boija vlast. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
Islamsko sveenstvo (mullahizam) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Da li odanost religiji moe bit izdajnitvo drave?. . . . . . . . . . . . . 208
Da li samo vjera ima pravo da donosi zakon?. . . . . . . . . . . . . . . . . 209
Islam i drava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
Temelji meunarodnih odnosa zasnivaju se na potpunoj pravdi . 217
Uloga Organizacije ujedinjenih nacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
esto poglavlje - Pojedinani mir
Bit u miru sa samim sobom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
Meusobno nadmetanje u dobrim djelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
Ljubav s blinjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
Sluenje ovjeanstvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
Traenje Boijeg zadovoljstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
Stalna obavijetenost o boli i patnjama drugih ljudi . . . . . . . . . . . 232
iroki krug brige iz ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
Cilj stvaranja ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Bez Boga nema mira. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
I
PREDGOVOR SADANJEM IZDANJU
Hazret Mirza Tahir Ahmad r.h. (1982-2003), etvrt nasljednik
Obeanog Mesije a.s. i poglavar Internacionalnog Ahmadija
muslimanskog demata, odrao je predavanje 24. februara 1990.
u Centru za konferencije kraljice Elizabete II (Queen Elizabeth
II Conference Centre) u Londonu. Ovo predavanje je kasnije,
1992. godine, Islam Internatonal Publicatons Ltd., London,
Engleska izdao u formi knjige pod nazivom Islamski odgovor na
suvremena pitanja. Glavna tema predavanja je mir u svijetu ili,
da budemo taniji, uenja islama o miru. U svijetu koji danas
pat od nasilja, krvoprolia, sukoba, ratova, ugroavanja ljudskih
prava, drutveno-ekonomskog iskoritavanja zemalja Treeg
svijeta i svega to naruava mir i stvara nered mi trebamo mir
vie nego bilo ta drugo. U svom uvodu autor kae:
Ja sam za dananji govor podijelio u kategorije neke
oblast u kojim suvremeni svijet ima potrebu za uputom:
1. Meureligijski mir i harmonija
2. Drutveni mir openito
3. Drutveno-ekonomski mir
4. Ekonomski mir
5. Mir u nacionalnim i internacionalnim politkama
6. Pojedinani mir
Ovo predavanje je relevantno danas kao to je bilo u vrijeme
kad je bilo odrano, pogotovo u pozadini podizanja takozvanog
islamskog fundamentalizma. Islam je danas oslikan kao religija
nasilja. Nazvat islam religijom nasilja predstavlja proturjeje
u samim terminima, jer rije islam znai mir. Jedanaest
septembar je dao izgovor odreenim interesima da zaponu novi
II
kriarski rat protv islama. Ova knjiga primjereno udovoljava
takvom izazovu. Takoer, iz nekih sfera ujemo potrebu za
meureligijskim dijalogom na koji je Kuran pozvao ljude prije
vie od 1400 godina. Ovo predavanje se obuhvatno bavi ovim
pitanjem.
Ako letmino pogledate sadraj knjige, uvidjet ete kako je
irok djelokrug njenog sadraja. Diskutujui o miru pod raznim
naslovima, autor je obuhvato iroku razliitost tema koje se
granaju od osnovne teme i tako je stvorio estetski ugodan i
intelektualno zadovoljavajui motv u kojem su razne islamske
teme isprepletene u udesnom dodiru.
Obaveza je za nemuslimane da je itaju kao i za one muslimane
koji su zaboravili istnsku poruku islama.
Mirza Anas Ahmad
M.A.M. Lit. (OXON)
Vakilul Iaat, Rabva
24. decembar 2006.
III
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Demat Ahmadija osnovao je 1889. godine hazret Mirza
Ghulam Ahmad iz Kadiana, koji je, po Boijoj naredbi, tvrdio da
je bio Obeani Mesija i svjetski reformator kasnijeg doba, iji
je dolazak bio predskazan u starim svetm knjigama svih velikih
religija.
U 1989. godini ova Zajednica muslimana proslavila je svoju prvu
stoljetnicu. Jedan znaajniji dogaaj u sastavu ove proslave bilo
je predavanje koje je 24. februara 1990. godine u Centru za
konferencije kraljice Elizabete II (Queen Elizabeth II Conference
Centre) u Londonu odrao poglavar Demata Ahmadija hazret
Mirza Tahir Ahmad r.a., Halifatul Mesih etvrt (nasljednik
Obeanog Mesije).
Osam stotna uglednih gostju doli su da sluaju ovaj govor,
ukljuujui politare, pripadnike arapske kulture i identteta,
novinare, profesore, uitelje, mukarce i ene iz drugih profesija
i zanimanja i ugledne vjerske uenjake. Gospodin Afab A.
Khan, nacionalni amir Ahmadija muslimanske asocijacije (VB)
gostma je zaelio dobrodolicu. Gospodin Edward Mortmer
predsjedavao je konferencijom, a gospodin Hugo Summerson
(lan Parlamenta) dao je rijei zahvalnost. Poslije predavanja
bio je kratki program sa pitanjima i odgovorima.
U toku skupa vremena koje je bilo odreeno za takav govor
nije bilo dovoljno da ova tema bude detaljno obraena, pa je
govornik dijelimino obradio navedene teme. Meutm, zbog
brojnih zahtjeva onih koji su prisustvovali ovom govoru kao i
onih koji nisu bili u stanju da ga uivo uju, mi smo odluili da
ga objavimo u formi knjige po diktatu i pod nadzorom samog
govornika, na bazi originalnog rukopisa.
Kad smo htjeli tampat ovaj govor, premda vrlo kasno, bili
smo duboko svjesni injenice da su brojna pitanja tretrana u
IV
njemu poprimila centralno mjesto. Odreene mogunost koje
je govornik spoznao svojom dalekovidnou poele su da se
udnovatno dokazuju istnitm. Naprimjer, bilo je prilino dosta
rasprava o meureligijskoj harmoniji u pogledu obnove fetve o
bogohuljenju. Dogodile su se ogromne promjene nakon pada
komunizma u istonoevropskim zemljama. Sigurnosno vijee
UN-a sada igra upravo istu ulogu koju je poglavar Ahmadija
zajednice istakao u svom obraanju. U Velikoj Britaniji visoke
kamate su jako ubrzale ekonomski pad. O svim ovim pitanjima
i dogaajima, i zaista o jo mnogim, bilo je u potpunost i
temeljito unaprijed objanjeno u ovom govoru. Ali! Da smo mi
otli ranije u tampu!
Kad je halifatul Mesih odrao ovaj govor poetkom 1990.
godine, znakovi ovih promjena nisu jo bili na vidiku. Rijetko
se dogaalo da svijet bude upozoren prije vremena. Vanost
poruke ovoga govora trajna je i to je vezano za budunost mira
u svijetu. Dogaaji koji su se desili u svijetu pokazali su istnitm
predskazanja koja su data u ovom govoru. Svjetskim voama
je potrebno da shvate vanost ove poruke. I kad budu pravili
novi svjetski poredak, treba da se u potpunost okoriste ovim.
Da Allah tako uini. Amin.
Mansoor A. ah
London, juli 1992.
1
UVOD
POSLIJE TRADICIONALNOG UENJA i prouene sure Al-Fatha
(poetna sura asnog Kurana) poglavar Demata Ahmadija
nastavio je sljedeim rijeima:
Gospodin Edward Mortmer (predsjedavajui), svi nai uvaeni
gost, dame i gospodo!
Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost svima vama,
uenim ljudima, na vaem prisustvu ovdje ovog poslijepodneva.
Dopustte mi da priznam kako je govor koji u odrat ogroman
izazov za mene. Ovo je jedna iroka tema i zato se bojim da za
ovo kratko vrijeme neu bit u stanju da je u potpunost i kako
treba obradim.
Dopustte mi, meutm, da ponem postavljajui dva temeljna
pitanja. Prvo pitanje je: Koji su problemi suvremenog doba koji
su izazov za nas? Drugo pitanje je: Kako nas vjera moe uputt
u tome? Ovo su temeljna pitanja.
Odsustvo mira
Jedinstveni najvaniji problem svijeta danas je odsustvo mira.
U suvremenom svijetu ovjek je kao cjelina dosegnuo visoki
standard dostgnua u materijalnom napretku, to je bilo
mogue zbog zapanjujueg napretka nauke i tehnologije u
svakoj oblast ljudskog ivota takvom brzinom da um zadrht.
Nema sumnje, sretniji dijelovi ljudske zajednice, poznat kao
Prvi i Drugi svijet, imaju mnogo vei udio plodova naunog
napretka u suvremenom dobu, ali Trei svijet je, takoer, imao
korist od ovoga do nekog stepena. Svjetlost napretka prodrla je
i do najveih dubina najmranijih dijelova svijeta, gdje jedan dio
2
ISLAMSKI ODGOvOR NA SUvREMENA PITANJA
ljudskog drutva jo ivi u dalekoj prolost.
Uprkos svom ovom napretku, ovjek danas nije sretan i
zadovoljan. Raste uznemirenost, strah, slutnja, nedostatak
povjerenja u budunost i nezadovoljstvo svojim naslijeem.
Ovo su neki od vanih elemenata koji predstavljaju izazov prirodi
suvremenog svijeta. To, zauzvrat, raa duboko ukorijenjeno
nezadovoljstvo ovjeka, bilo njegovom prolou ili njegovom
sadanjou; pogotovu to ide duboko u procesu formiranja
miljenja mlade generacije. ovjek traga za mirom.
Islamski doprinos svjetskom miru
Rije islam doslovno znai mir. U ovoj jedinstvenoj rijei krasno
i jezgrovito su odraena sva islamska uenja i vladanja. Islam
je religija mira. Njegova uenja osiguravaju mir u svakoj sferi
ljudskog interesa i elja.
Za dananji govor ja sam svrstao u kategorije neke oblast u
kojima suvremeni svijet ima potrebu za uputom:
1. Meureligijski svjetski mir i harmonija
2. Drutveni mir openito
3. Drutveno-ekonomski mir
4. Ekonomski mir
5. Nacionalni i meunacionalni politki mir
6. Pojedinani mir

Zaista, Mi smo tebe poslali sa Istnom, kao nosioca
radosnih vijest i onog koji upozorava; a nije bilo
naroda (na Zemlji u bilo kojem dobu) kojem (od
Boga) nije bio poslan onaj koji upozorava.
asni Kuran, 35:25
Sigurno oni koji su vjerovali (u Muhammeda kao
Boijeg poslanika), i Jevreji, i Sabiani, i krani ko
god vjeruje u Allaha i Sudnji dan i ini dobra djela,
nad njim nee bit straha i oni nee tugovat.
asni Kuran, 5:70
4
Prvo poglavlje
MEURELIGIJSKI SVJETSKI MIR I HARMONIJA
Religijske vrijednost se smatraju beznaajnim
Ispitujui sveukupni religijski scenarij, ne moemo a da ne
zapazimo kako u religiji danas prevladava proturjena situacija.
Openito, religija gubi svoj zahvat - u stvarnoj djelotvornost na
srca i umove ljudi, i njihov ivot - a ipak ga istovremeno pritee
na razne naine. U nekim dijelovima drutva, u gotovo svim
religijama, ini se da je snaan zamah natrag u pravcu prihvatanja
naela sa srednjovjekovnom krutou i netolerantnou.
S moralne strane, religija je u povlaenju; kriminal je u porastu;
istna brzo nestaje; jednakost i provoenje pravde su na
rubu nestajanja; drutvene odgovornost prema zajednici su
zanemarene; i sebini individualizam postaje sve snaniji ak
i u zemljama svijeta koje inae tvrde da su religijske. Ova i
mnoga druga drutvena zla, koja su sigurni znakovi moralnog
propadanja drutva, postali su dio svjetske svakodnevnice. Ako
moralne vrijednost u bilo kojoj religiji formiraju ivot i duu
same religije, onda nas slobodoumno guenje ovih vrijednost
moe vodit neizbjenom zakljuku da izgleda kao da dua urno
5
izlazi iz tjela religije dok se njeno tjelo ponovo oivljava. Prema
tome, takozvano oivljavanje religije koje danas zapaamo
postaje jednako oivljavanju mrtvih tjela koja idu unaokolo
kao mjeseari, bez stvarnog simbola ivota, kao to kod nekih
plemena u junoj Africi postoji vjerovanje da mrtva tjela hodaju.
U drugim oblastma dugogodinje mrtvilo i nedostatak
uzbudljivog napretka stvara dosadu meu religiji naklonjenim
ljudima. udnovate stvari koje oni oekuju da se dogode ne
dogaaju se. Neobian fenomen natprirodne intervencije u
svjetskim dogaajima da se promijeni svijet onako kako se
njima dopada ne ostvaruje se. Oni ele vidjet ispunjenje udnih
predskazanja da daju vjeru svojoj vjeri. No, ipak se nijedna
njihova elja ne ostvaruje kako oni ele. Takvi ljudi omoguavaju
hranu za nove vjerske grupe, koje niu na ruevinama njihovih
razoarenja. Bijeg iz prolost stvara elju da se ova praznina
ispuni neim novim.
Osim ovih opih razarajuih sklonost, drugi izuzetno
uznemirujui fenomen, koji je moda vezan za oivljavanje
fundamentalizma u religiji, predstavlja opasnost za svjetski mir.
Dizanjem takvih dogmi stvorena je zatrovana atmosfera koja
se pokazuje smrtonosnom za zdrav duh dijaloga i slobodne
razmjene ideja. I kao da ovo nije bilo dovoljno, nesavjesni
politari, uvijek spremni da za svoju dobit iskoriste prevrtljive
situacije, svojeglavo ine napore da ukaljaju ugled religije.
Zatm, stoljeima duga meureligijska rivalstva i svae odigrale
su svoju ulogu i ljepota vjere tme je dalje bila ukaljana zbog ovih
sukoba u ime vjere. Uz to, takozvani slobodni mediji openito
su pod kontrolom nevidljive sile umjesto da budu slobodni da
igraju potpuno neutralnu ulogu u svjetskim poslovima. Zato, kad
se mediji jedne zemlje gdje veina stanovnika pripada istoj vjeri
udrue u borbi za klevetu druge religije manjine, onda scenarij
postaje vrlo zamren. Prva rtva ove guve je, nesumnjivo, sama
religija.
MEURELIGIJSKI SvJETSKI MIR I hARMONIJA
6
Ja sam, zaista, duboko zabrinut i uznemiren nad onim to se
dogaa u svijetu religije danas. veoma je vano da religije
hitno uine istnski i ozbiljan napor da uklone meusobno
nerazumijevanje. vjerujem da islam moe s odlikovanjem
ispunit oekivanja na nain koji u potpunost moe zadovoljit
nae zahtjeve i potrebe.
Radi boljeg razumijevanja, ja sam ovu temu dalje svrstao u
razliite dijelove. Naprimjer, vjerujem kako neophodno da
religija - da bi bila od pomoi u utemeljenju mira u svijetu
koja je sveobuhvatno u stanju da konano ovjeka ujedini,
mora sama prihvatt sveobuhvatnost religije u smislu da su sva
ljudska bia, bez obzira koje su boje ili rase ili koji dio svijeta
nastanjuju - stvorenja istog Stvaraoca. Prema tome, ako su
Boije pouke ikada bile date bilo kojem dijelu ljudske zajednice,
onda su sve one, kao takve, jednako ovlatene da prime Boije
pouke. Ovo stajalite uklanja shvatanje da bilo koji narod ima
pravo monopola nad istnom.
Sve religije, kakav god da je njihov naziv ili vjerovanje, gdje
god da se nalaze i kojem god dobu pripadaju, imaju pravo
tvrdit da posjeduju neku nebesku istnu. Takoer, moramo
priznat, i pored razlika u vjerovanjima i uenjima, da religije
najvjerovatnije imaju zajedniko porijeklo. Ist Svemogui Bog,
koji je poslao jednu vjeru u jedan dio svijeta, takoer je ispunio
religijske i duhovne potrebe i drugih ljudskih bia u drugim
dijelovima svijeta i u drugim vremenima.
Ovo je upravo poruka asnog Kurana, koju je dao svijetu.
Svakom narodu su dolazili poslanici
asni Kuran kae slijedee u ovom pogledu:
7
Zaista, Mi smo svakom narodu poslali poslanika
(sa uenjem): Oboavajte Allaha i klonite se
idola.
(Sura 16: ajet 37)
Drugo, asni Kuran kae: O Boiji Poslanie, t nisi jedini
poslanik u svijetu!
A Mi smo i prije tebe slali poslanike; neke od njih
smo t spomenuli, a neke t nismo spomenuli.
(Sura 40: ajet 79)
asni Kuran podsjea asnog Poslanika islama:
Ti samo upozorava. Zaista smo Mi tebe poslali
sa istnom, kao nosioca radosnih vijest i onoga
koji upozorava; a nije bilo naroda kojem nije bio
poslan onaj koji upozorava.
(Sura 35: ajet 24-25)
U pogledu navedenog, oito je jasno da islam ne uzima monopol
8
istne kako bi odbacio sve druge religije, nego kategoriki
proglaava da je u svim vremenima i u svim dijelovima svijeta
Bog vodio brigu o duhovnim i religijskim potrebama ljudi aljui
poslanike koji su dostavili Boiju poruku ljudima za koje su bili
uzdignut i odreeni.
Svi poslanici su jednako poslani od Boga prema svojoj slubi
Budui da je bilo toliko mnogo Boijih poslanika, poslanih
radi reforme svim narodima svijeta i u razliitm vremenima,
postavlja se pitanje: Da li su oni jednaki po svojoj slubi? Prema
asnom Kuranu, svi poslanici pripadaju Bogu, i kao takvi, to
se te njihovog boanskog ovlatenja, oni takvu ovlast provode
jednakom vrstnom i sigurnou. Niko nema pravo pravit razliku
meu poslanicima. to se te izvornost njihove poruke, svi se
poslanici moraju smatrat jednakim po principu da je objava,
koju je svaki od njih primio, bila poslana od jednog Boga i treba
bit jednako potovana. Ovo uenje islama o drugim religijama
i njihovim osnivaima, kao i niim poslanicima, moe djelovat
kao vrlo vaan ujedinjujui i uvrujui faktor meu razliitm
religijama. Princip da vjerodostojnost objave svakog poslanika
uiva ist status moe posluit kao vrlo mona sjedinjujua sila
koja povezuje razliite religije. To mijenja neprijateljsko stajalite
o objavi poslanika drugih religija u potovanje i naklon. Ovo je,
opet, jasan i logian stav koji asni Kuran zauzima.
Poslanik (asni Osniva islama) vjeruje u ono
to mu je objavljeno od Gospodara njegovog,
a i vjernici. Svi oni vjeruju u Allaha, i u Njegove
9
meleke, i u Njegove Knjige, i u Njegove poslanike,
(govorei): Mi ne pravimo razliku izmeu
Njegovih poslanika; i govore: Mi ujemo i mi se
pokoravamo.
(Sura 2: ajet 286)
Ova se tema ponavlja i u drugim ajetma asnog Kurana.
Naprimjer:
Zaista, oni koji odbijaju Allaha i Njegove poslanike
i ele da naprave razliku izmeu Allaha i Njegovih
poslanika, i kau: Mi emo u neke vjerovat, a
neke emo poricat, i ele da zauzmu neki pravac
izmeu toga, oni su pravi nevjernici, a Mi smo za
nevjernike pripremili poniavajuu kaznu. A oni
koji vjeruju u Allaha i Njegove poslanike i ne prave
razlike ni meu jednim od njih, oni su t kojima
e Allah sigurno dat njihove nagrade. A Allah
najvie prata (i) milostv je.
(Sura 4: ajet 151-153)
Mogu li poslanici imat razliit poloaj i pored toga to su
jednako poslani?

Ako su svi poslanici jednako poslani od Boga po svojoj dunost,
moraju li oni takoer bit jednaki i po poloaju? Odgovor na
10
ovo pitanje jeste da se u mnogim pogledima poslanici mogu
razlikovat po svojim linim odlikama i nainom ispunjavanja
svojih dunost. to se te njihove blizine Bogu i vezano s tm
poloaja koji imaju u Boijim oima, vjerovjesnici i poslanici
mogu se razlikovat jedan od drugog. Prouavanje historije
poslanika iz navoda Biblije, asnog Kurana i drugih knjiga
takoer potvruje ovaj zakljuak.
asni Kuran priznaje da postoje razlike u poloaju, ali to ne
treba bit razlog da pripadnici razliith vjera postanu neprijatelji
meu sobom. Sam asni Kuran, koji kae da su svi poslanici
donijeli jednako potvrenu poruku od Boga i da u pogledu toga
nema razlike meu Boijim poslanicima, takoer proglaava:
Ovo su poslanici, neke od njih smo Mi uzdigli iznad
drugih; sa nekima od njih Allah je govorio i neke
od njih uzdigao po poloaju...
(Sura 2: ajet 254)
Kad prihvatmo ovaj prijedlog, moda e se neko zapitat koji se
od poslanika treba smatrat poslanikom sa najviim poloajem.
Ovo je osjetljivo pitanje; no, ipak ne moemo zatvorit oi
naspram njegove vanost.
Pristalice gotovo svih religija tvrde da je Osniva njihove religije
iznad svih poslanika i da mu niko drugi ne moe bit ravan u
izvanrednost, dostojanstvu, poloaju, pobonost, ast, i
ukratko u svim vrlinama koje ine poslanika. Prema tome, da
li islam takoer tvrdi da je Muhammed, asni Poslanik s.a.v.s.
islama najuzvieniji od svih poslanika? Da, islam daje jasnu
tvrdnju o jedinstvenom savrenstvu i vrhunskim odlikama
asnog Poslanika s.a.v.s. nad svim ostalim poslanicima svijeta.
11
Pa ipak, vrlo je jasna razlika izmeu islama i drugih religija u
njihovom stajalitu o ovoj tvrdnji.
Prije svega, treba da imamo na umu da ni jedna druga religija
osim islama ne priznaje opu valjanost poslanstva. Naprimjer,
kad Jevreji tvrde da je hazret Musa a.s. bio najuzvieniji
poslanik, oni ne porede Musaa a.s. sa Budom a.s., Krinom
a.s., Isaom a.s. ili Muhammedom s.a.v.s., zato to oni poriu
tvrdnje svih drugih spomenuth velikih osnivaa navedenih
religija da su istnit i vrijedni prihvatanja. Odatle oni ne priznaju
poslanike osim onih koji su spomenut u Starom zavjetu; prema
njima, iskljuena je ak i mogunost da moe bit poslan neki
drugi poslanik osim njihovog. U svjetlu ovog stajalita, njihova
tvrdnja o prvenstvu bilo kojeg jevrejskog poslanika nije jednaka
stajalitu islama, jer Jevreji smatraju da poslanici izvan Biblije
jednostavno ne postoje. Upravo je ista priroda slinih tvrdnji
budizma, zoroastrianizma, hinduizma itd. Meutm, islam ui
da su istnski poslanici dolazili svim nacijama.
Tu je jo jedna razlika koju trebamo imat na umu. Kad mi,
muslimani, govorimo o njihovim poslanicima, mi smo upoznat
s tm da se oni ne pozivaju uvijek na svoje svete vjerske linost
kao na poslanike. Koncept poslanika i vjerovjesnika kako je
shvaen u judaizmu, kranstvu i islamu nije ba ist kao kod
veine drugih religija. Umjesto toga, oni osnivae svojih religija i
svete ljude tretraju kao svete linost, ili ponovno raanje Boga,
ili ih smatraju Bogom lino, ili kao neto slino tome. Moda i Isa
a.s. (Isus Krist) takoer treba bit smatran izuzetkom s ove take
gledita, po kojoj krani vjeruju u njega.
Meutm, prema uenju islama, svi ovi takozvani bogovi ili
takozvani sinovi ili djeca Boija tek su poslanici ili vjerovjesnici,
koje njihovi sljedbenici oboavaju ili proglaavaju bogom mnogo
kasnije. Zapravo, da budemo taniji, prema islamu, oboavanje i
proglaavanje bogom sveth osoba u raznim religijama nastajalo
je postepeno i ne pripada generaciji iz vremena poslanika. No,
12
mi emo o tome govorit kasnije.
Kad islam, meutm, tvrdi da je njegov asni Osniva uzvieniji
meu poslanicima, on uzima u obzir svete linost svih religija
svijeta u smislu koncepta poslanika kako ga shvataju Jevreji i
muslimani. Moemo ponovit da islam osnivae svih objavljenih
religija tretra tek kao ljudska bia koja su bila uzdignuta od Boga
do statusa poslanstva. Nema izuzetka u ovom univerzalnom
fenomenu. Naprimjer, asni Kuran proglaava:
A kakvo e bit stanje kad Mi dovedemo jednog
svjedoka od svakog ummeta, a tebe dovedemo
kao svjedoka nad njima!
(Sura 4: ajet 42)
Nakon to smo ovo razjasnili, to je bilo neophodno, sada
idemo dalje prouit kakav je, prema asnom Kuranu, poloaj
asnog Poslanika islama s.a.v.s. Najjasnija i neosporna tvrdnja
u pogledu asnog Poslanika islama data je u dobro poznatom
ajetu asnog Kurana o kojem je nairoko diskutovano:
Muhammed nije otac ni jednog od vas ljudi, nego
Allahov Poslanik i peat Vjerovjesnika; a Allah
ima dobro znanje o svim stvarima.
(Sura 33: ajet 41)
Arapska rije khatam u ovom ajetu ima mnogo znaenja, ali
sutna ttule khataman Nebijjin, bez ikakve sumnje, znai
najbolji, vrhunski, zadnja rije, konana ovlast, onaj koji
13
obuhvata sve i svjedoi istnitost drugih. (Leksikoni arapskog
jezika F. W. Lane, Aqrab Al-Muwarid, Mufradat imama Ragiba,
Fath i Zurqani)
Drugi ajet koji govori o izvanrednost asnog Osnivaa a.s. islama
proglaava da su uenja asnog Poslanika s.a.v.s. savrena i
konana. Ovaj ajet glasi ovako:
...Danas sam Ja za vas usavrio vau vjeru i
upotpunio Svoju blagodat prema vama i izabrao
sam za vas islam kao vjeru...
(Sura 5: ajet 4)
Oigledan zakljuak iz ove tvrdnje bio bi: od svih poslanika
svijeta koji su donijeli zakon i u davanju svijetu najsavrenijeg
uenja asni Poslanik s.a.v.s. zauzima najvii poloaj meu
poslanicima.
Razvijajui dalje ovu temu, asni Osniva s.a.v.s. je (od Boga)
uvjeren nesumnjivim terminima da e njemu objavljena Knjiga
bit uvana i zatena od umetanja od strane ljudi. Za njeno se
uenje tvrdi ne samo da je savreno nego je takoer proglaeno
trajnim da e bit odrano istm i po svom stvarnom obliku
i po istm rijeima kojima je bilo objavljeno asnom Osnivau
islama s.a.v.s. historija zadnjih etrnaest stoljea je dovoljan
svjedok istnitost ove tvrdnje.
Navodimo neke relevantne ajete:
Zaista smo Mi objavili ovu opomenu i zaista emo
je (Mi) uvat.
(Sura 15: ajet 10)
14
A ovo je uzvieni Kuran, na ploi uvanoj.
(Sura 85: ajet 22-23)
Prema ovim ajetma, jasno je da asni Osniva islama s.a.v.s.
nije samo proglaen najviim, nego je takoer i onaj koji je
donio zadnji i trajni erijat (zakon), ija e ovlast ostat valjana
do Sudnjeg dana.
Kad ovo kaemo, moda e se neko zapitat da li se ova tvrdnja
o prednost asnog Osnivaa islama s.a.v.s. ne moe svest na
stvaranje ljutnje ili nerazumijevanja meu sljedbenicima drugih
vjera i da li moda ova tvrdnja ini tetu. I kako se ova tvrdnja
moe uskladit sa spomenutom temom da islam osigurava mir
u svim oblastma ljudskog interesa, a religija nije nita manje
vana meu njima?
Imajui na umu ovo pitanje, ja sam ovu tvrdnju morao malo
detaljnije razradit. Na ovo pitanje se moe odgovorit na
zadovoljstvo nepristrasnom i ispitvakom umu na vie naina.
Kao to je ve ranije spomenuto, sline tvrdnje takoer iznose
sljedbenici mnogih drugih religija. Jedino je razborito da svaki
pojedinac istrauje prikladnost opravdanost ove tvrdnje bez
bespotrebnog uzbuivanja. Sama po sebi takva tvrdnja ne treba
vrijeat osjeanja sljedbenika drugih religija koji iznose sline
protuzahtjeve.
Ali islam ide korak dalje i svoje sljedbenike ui poniznost i
pristojnost tako da se njihovo vjerovanje u prednost asnog
Poslanika s.a.v.s. ne izraava nerazborito da se nanese uvreda
drugima.
Sljedea dva hadisa asnog Osnivaa islama s.a.v.s. osvjetljavaju
ovu temu:
(i) Jedan od drugova asnog Osnivaa islama bio je
15
ukljuen u vrlo estoku diskusiju sa nepokolebljivim sljedbenikom
poslanika Junuza a.s. - poslanika ribe. Obje strane u debat tvrdile
su da je njihov poslanik daleko nadmaio druge u izvanrednost.
Izgledalo je da je musliman uesnik u raspravi objanjavao ovu
tvrdnju na nain da je povrijedio osjeanja sljedbenika Junuza,
koji je priao poslaniku Muhammedu s.a.v.s. i iznio prigovor
protv ovog muslimana ukljuenog u debat. Obraajui se svim
muslimanima, Poslanik je dao sljedeu uputu:
Nemojte mene proglaavat da sam uzvieniji od
Junuza (Jonah), sina Mataha.
(Bukhari: Knjiga o poslanicima)
Neki muslimanski komentatori hadisa zbunjeni su ovim
hadisom, jer se ini suprotnim od Kuranske tvrdnje da je
Muhammed s.a.v.s. uzvieniji ne samo od Junuza a.s. nego i od
svih poslanika. No, oni zapravo nisu shvatli glavnu poruku: ono
to je asni Poslanik rekao nije se odnosilo na to da on nije bio
vii od Junuza a.s., nego jednostavno njegovi sljedbenici ne treba
da ga proglaavaju superiornijim tako da to povrijedi osjeanja
drugih. U kontekstu onoga to se dogodilo, jedini zakljuak koji
moemo izvui jeste da je Poslanik a.s. uio muslimane kako
bit pristojan. On im je nalagao da vode rauna o tome da se
ne hvaliu. Trebaju vodit rauna da izbjegavaju diskutovanje o
njegovom poloaju na nain da to povrijedi osjeanja drugih,
jer bi takvo vladanje zaista bilo tetno putu islama. U protvnom
e umjesto da pridobiju srca i umove za poruku islama bit
postgnut posve suprotan rezultat.
(ii) Ovaj stav asnog Poslanika s.a.v.s. dalje je
potkrijepljen drugim hadisom u kojem je jedan musliman bio
ukljuen u slinu prepirku sa Jevrejom. Obojica su govorili i
16
tvrdili o superiornost svojih duhovnih voa. I ovog puta se isto
dogodilo nemusliman je doao asnom Poslaniku i alio se
na ponaanje muslimana. asni Poslanik s.a.v.s. odgovorio je
svojom uobiajenom poniznou i razboritou i pouio ovog
muslimana lekciji o pristojnost i uljudnost savjetujui ga:
Nemojte mene proglaavat da sam uzvieniji od
Musaa.
(Buhari; ibid)
Ukratko reeno, ovo podrazumijeva da Bog odluuje i proglaava
razmjerno visoke poloaje razliith poslanika najbliih Njemu.
Posve je mogue da je u neko posebno vrijeme, u kontekstu
neke odreene religije, Bog moda izrazio Svoje zadovoljstvo
poslanikom tog vremena posebnim rijeima, kao da proglaava
da je on najbolji. Superlatvi najbolji, najuzvieniji - mogu, na
koncu, takoer bit upotrijebljeni u odgovarajuim terminima u
kontekstu ograniene primjene vremena i prostora.
Ovo je lahko moglo odvest sljedbenike te svete osobe da vjeruju
kako je on bio najbolji i najsvetji za sva vremena, a zapravo je ta
njihova uzvienost pripadala jednom ogranienom vremenu. No,
iskreno vjerovanje u ovo ne treba se smatrat uvredom za druge.
Civilizirano vladanje e zahtjevat da se takve stvari ne trebaju
zloupotrebljavat, da se stvara ogorenost meu religijama.
Upravo je to istnsko znaenje savjeta asnog Poslanika s.a.v.s.,
navedenog ranije. Ako pristalice svih vjera usvoje ovaj princip
poniznost i pristojnost, svijet bi mogao uklonit sline prepirke
kako bi atmosfera bila prijatna.
17
Nijedna pojedinana religija ne moe drat monopol spasa
Pitanje spasa, koliko god moda bezazleno izgledalo, utjecajno
je u svojoj opasnost prema miru u religijskom svijetu.
Jedna je stvar za neku religiju da oituje kako oni koji trae
izbavljenje od ejtana i postzanje spasa treba da poure
sigurnom okrilju te religije jer e tamo nai spas i vjeno
oslobaanje od grijeha. No, posve je druga stvar za istu religiju
da odmah potom oituje da e oni koji ne dou da trae njeno
utoite bit vjeno osueni, svi zajedno i svaki pojedinac. Prema
tome, ta god da rade kako bi zadovoljili Boga, koliko god mnogo
voljeli svog Stvaraoca i Njegovo stvaranje, koliko god vodili ivot
istoe i pobonost, oni e zasigurno bit osueni na vjenu
vatru. To e jedino rezultrat stvaranjem nemira u toj osobi.
Poznato je da tako krut, uskogrudan i netolerantan pogled
izraen provokatvnim jezikom kakav openito koriste religijski
pobornici- proizvodi estoke pobune.
U svijetu postoje razliite vrste ljudi. Neki su obrazovani, kulturni
i fni, i takve su i njihove reakcije na uvrede upuene njima. Ipak
je ogroman broj religijski naklonjenih ljudi, bilo da su obrazovani
ili neuki, za koje je vjerovatno da e burno reagovat kad se
povrijede njihova religijska osjeanja.
Naalost, izgleda da je ovo vladanje sveenika (i uleme) gotovo
svih religija svijeta prema onima koji ne postupaju saglasno
sa njihovom vjerom. ak je veina srednjovjekovnih uenjaka
predstavljala islam jedinim vratma spasa - da je od pojave
islama svim potomcima Adema koji su ivjeli i umrli izvan okrilja
islama uskraen spas. Kranstvo ne nudi drugaiji pogled, nit
bilo koja druga religija, koliko ja znam.
No, dopustte mi da uvjerim svoje sluateljstvo da pripisivanje
ovog nazadnog i uskog pogleda islamu nema nikakvog
opravdanja. asni Kuran nam govori potpuno drugaiju priu
u ovom pogledu.
18
Prema asnom Kuranu, nijedna religija svijeta ne moe drat
monopol spasa. ak i ako su objavljene nove istne i dolo novo
vrijeme svjetla, oni koji ive ivotom neznanja bez svoje krivnje
i ne znaju za novi erijat i da je nastala nova era upute, i oni koji
openito nastoje vodit istnit i odan ivot, ak i ako su naslijedili
pogreno vjerovanje od svojih predaka, nee od Boga bit lieni
spasa.
Sljedei ajet iz asnog Kurana objanjavaju dalje temu spasa:
Svakom ummetu Mi smo odredili naine
rtvovanja da se prema njima rtvuju; zato, neka
se oni ne raspravljaju s tobom o tome; a t pozivaj
Gospodaru svome, jer t sigurno slijedi Pravu
uputu.
(Sura 22: ajet 68)
U drugom ajetu asni Kuran proglaava u istom kontekstu:
Sigurno, oni koji su vjerovali (u Muhammeda), i
Jevreji, i Sabiani, i krani ko god vjeruje u Allaha
i Sudnji dan i ini dobra djela, nad njima nee bit
straha i oni nee tugovat.
(Sura 5: ajet 70)
Dozvolite mi da vas podsjetm - iako je izraz Narod knjige
primjenjiv i na Jevreje i na krane, potencijalno, on ima mnogo
iru primjenu. U kontekstu Kuranske tvrdnje da nema naroda
19
u svijetu kojem nije doao onaj koji upozorava i slinih ajeta
(citranih ranije), nije nam ostalo nikakvog prostora za sumnju
da nisu bili samo narodi Starog zavjeta i Gospela (ili Tevrata i
Indila), kojima je bila data knjiga, nego da su za dobrobit ljudi
zasigurno bile objavljene i druge knjige. Tako e sve religije koje
tvrde da su osnovane na Boijoj objavi takoer bit ukljuene
meu Narod knjige.
Zatm, asni Kuran upotrebljava termin Sabi, to dalje
razjanjava ovaj predmet i otklanja sumnju. Sabi je termin
upotrijebljen od Arapa koji vrijedi za sljedbenike svih nearapskih
i nesemitskih religija koje imaju svoje vlastte objavljene knjige.
Kao takvim, sljedbenicima svih religija zasnovanih na Boijoj
objavi bilo je dato uvjerenje da se nemaju ega bojat od Boga
i da im nee bit uskraen spas ako ne uspiju, uprkos iskrenih
napora, prepoznat istnitost nove religije, i iskreno i istnski se
budu drali vrijednost svoje stare religije.
asni Kuran, govorei o bilo kojoj grupi meu vjernicima:
Jevrejima, kranima i Sabijancima, koji su s odanou slijedili
svoju vjeru, obeava:
...imat e nagradu svoju kod Gospodara svoga; i
nad njima nema straha, oni nee tugovat.
(Sura 2: ajet 63)
I:
I da se dre (uenja) Tevrata i Indila i onoga to
im je objavljeno od Gospodara njihovog, oni bi jeli
20
(ono) iznad njih i (ono) ispod svojih stopa. Meu
njima je jedan demat, sredina; a mnogi meu
njima rade ono to je najgore.
(Sura 5: ajet 67)
Da bi sprijeio muslimane da odreda kritkuju sve one koji ne
pripadaju islamu, asni Kuran kategoriki proglaava:
No, nisu oni svi ist. Meu sljedbenicima Knjige
ima jedna ispravna zajednica (u svom vjerovanju);
u toku noi oni ue Allahove ajete i ine seddu.
Oni vjeruju u Allaha i Sudnji dan, i nareuju dobra
djela, i zabranjuju loa djela, i ure da se natjeu
jedan s drugim u dobrim djelima. I ovi su meu
ispravnim. A koje god dobro djelo oni ine, nee
im bit odbijeno; a Allah dobro zna bogobojazne.
(Sura 3: ajet 114-116)
Danas postoji pogreno shvatanje, nastalo zbog nedavnog
rivalstva izmeu Jevreja i muslimana, da e, prema islamu, svi
Jevreji ii u Dehennem. Ovo je, u svjetlu onoga to sam pred
vama prouio iz asnog Kurana i u svjetlu sljedeeg ajeta koji u
vam prouit, potpuno pogreno:
A od Musaovog naroda ima ljudi koji upuuju
(ljude) sa istnom i tme pravdu ine.
(Sura 7: ajet 160)
21
irenje harmonije i uzajamnog potovanja meu religijama
U asnom Kuranu, jasnim terminima je proglaeno da nisu samo
muslimani t koji vrsto stoje uz istnu i savjetuju i ispravno dijele
pravdu meu sljedbenicima drugih vjera. Meu sljedbenicima
drugih vjera ima takoer i drugih ljudi koji ine isto.
Ovo je stav koji cijeli svijet religije danas mora usvojit kako bi
popravio kvalitet odnosa sa drugim vjerama. Religijski mir ne
moe bit postgnut bez njegovanja takvog iroko tolerantnog,
velikodunog i humanog razumijevanja stavova prema ljudima
drugih vjera.
Mislei na sve religije svijeta openito, asni Kuran proglaava:
A od onih koje smo Mi stvorili, bili su ljudi koji
su upuivali ljude sa istnom i tme su provodili
pravdu.
(Sura 7: ajet 182)
Univerzalni koncept vjere
Od pamtvijeka mnogi flozof sanjali su o trenutku kad e se ljudi
okupit kao jedna velika ljudska porodica pod jednom zastavom.
Ovaj koncept ujedinjenja ljudi je bio podravan ne samo od
politkih mislilaca nego takoer i od ekonomista i sociologa.
Ali nigdje ova ideja nije bila promicana sa veim arom nego u
domenu religije.
Premda islam takoer dijeli ovo gledite s drugim religijama
(neke imaju vrlo ambiciozne programe o svjetskoj dominaciji),
unutar ovog prividnog zajednitva islam se izrazito razlikuje u
svom stajalitu prema spomenutoj ambicioznoj tvrdnji. Ovdje
22
nema mjesta za dalju diskusiju o ovoj kontraverznoj temi, nit za
debatu o tome koja religija je zapravo odreena od Boga da okupi
cijelo ovjeanstvo pod jednu boansku zastavu. Ali za nas je
vrlo vano da razumijemo dublji smisao takvih tvrdnji iznesenih
od vie religija svijeta. Ako dvije, tri ili etri mone religije sa
vrsto utemeljenom historijskom tradicijom istovremeno tvrde
da su univerzalne, zar to nee stvorit ogromnu zbunjenost i
nesigurnost u umovima svih ljudskih bia? Zar njihovo uzajamno
suparnitvo i borba za dominacijom nee predstavljat stvarnu i
znatnu prijetnju svjetskom miru?
Samo takvi pokret globalne dimenzije na strani religija stvar
su ogromne zabrinutost. Ali, dodat tome opasnost da takvi
pokret padnu u ruke neodgovornog, radikalnog i netolerantnog
rukovodstva znai da e rizik bit mnogostruk i vie stvaran nego
teorijski.
U sluaju islama, naalost, iroko je rasprostranjena propaganda
da islam, gdje god je mogue, promovie upotrebu sile za
irenje svoje ideologije. Takve rijei potjeu ne samo od
protvnika islama nego takoer i od muslimanskih hoda
srednjovjekovnog razmiljanja. Razumljivo je, ako jedna religija
izabere napad, druge e imat pravo da se brane istm orujem.
Naravno, ne slaem se s tm i strogo odbijam stanovite da islam
zagovara upotrebu sile za irenje svojih ideologija ali u se
ovom aspektu vratt kasnije.
Prvo emo ispitat loginost takve tvrdnje od bilo koje religije
svijeta. Moe li bilo koja religija islam, kranstvo, ili kako god
je moda zvali postat univerzalna u smislu da ta poruka bude
primjenjiva za sve ljude svijeta, kakva god da je njihova boja,
rasa ili nacija? A ta rei o mnotvu razliith rasnih, plemenskih,
nacionalnih tradicija, drutvenih navika i kulturnih nazora?
Koncept univerzalnost kakav je predloen od strane religija ne
samo da treba prevazilazit geografske i nacionalne granice nego
treba takoer da prevazilazi i vrijeme. Prema tome, pitanje je:
23
moe li neka religija bit trajna, tj. mogu li uenja bilo koje religije
bit jednako primjenjiva na ljude ovog doba kao i na one od prije
hiljadu godina ili jo mnogo ranije? ak i ako jedna religija bude
globalno prihvaena od cijelog ovjeanstva, kako ona moe bit
dovoljna da ispuni potrebe budue generacije?
Na sljedbenicima je svake religije da ukau kako uenja njihove
religije predlau da rijee probleme o kojima smo naprijed
diskutovali. Meutm, u ime islama, ja elim ukratko objasnit
islamski odgovor na ova pitanja.
Islam je univerzalna religija
asni Kuran neprestano objanjava da je islam religija ija
su uenja srodna s ljudskom prirodom. Islam iste da bilo
koja religija koja je ukorijenjena u ljudsku prirodu prevazilazi
vrijeme i prostor. Ljudska priroda je nepromjenjiva. Zbog toga,
religija koja je istnski ukorijenjena u ljudsku prirodu postaje
nepromjenjiva i ini dokaz tome pod uvjetom da sama sebe ne
ograniava pretjeranim uplitanjem sa prolaznim situacijama
ovjeka, u kojem god vremenu, kako on dalje napreduje. Ako se
religija vrsto dri ovih principa koji proistu iz ljudske prirode,
takva religija ima logian potencijal da postane univerzalna
religija.
Islam u tome ide korak dalje. U njegovom jedinstveno
razumljivom stavu, on sve religije svijeta opisuje kako do
odreenog stepena posjeduju ovaj karakter univerzalnost.
Znai, u svakoj od Boga objavljenoj religiji, kao takvoj, uvijek se
nalazi centralna jezgra uenja koja je vezana s ljudskom prirodom
i vjenom istnom. Ova jezgra religije ostaje nepromjenjiva
ukoliko, naravno, sljedbenici te religije ne iskvare njena uenja
u kasnijem periodu.
Slijedei ajet ilustriraju sluaj o kome govorimo:
24
A njima (narodu knjige) nije bilo nareeno drugo
osim da Allaha oboavaju, da Mu budu iskreni
u vjeri, uvijek naklonjeni Njemu, i da obavljaju
namaz, i daju zekat. A ovo je uenje vjere koja je
ispravna i vodi ispravnom.
(Sura 98: ajet 6)
Zato, vi usmjerite panju svoju prema vjeri,
okreui se uvijek (prema Allahu). Ovo je Allahova
priroda po kojoj je On stvorio ovjeanstvo. Nema
mijenjanja Allahovog stvaranja. To je zaista vjera
koja je vrsta i uvruje (druge). Ali veina ljudi
ne zna.
(Sura 30: ajet 31)
U vezi sa navedenim, mogue je da se pojavi pitanje o tome
kakva je mudrost u slanju jedne religije poslije druge ako su
sve imale isto osnovno uenje. Dalje, moda se neko pita
zato islam, odgovarajuim terminima, tvrdi da je univerzalna
i savrena religija u odnosu na sve prethodne ako su sve imale
isto nepromjenjivo univerzalno uenje primjenjivo na sva
ljudska bia u svim vremenima?
1) U odgovoru na ovo pitanje asni Kuran skree panju
ovjeanstva na nepobitnu historijsku injenicu da su u knjigama
i skriptama objavljenim prije Kurana uinjene neovlatene
promjene. Uenja u njima bila su iskrivljena u procesu
postepenih popravljanja ili su kroz umetanje bili uvedeni novi
element dok valjanost i vjerodostojnost ovih knjiga i skript nisu
25
postali sumnjivi i nepouzdani.
Zato, na ljudima koji pripadaju takvim religijama, naravno, lei
dunost da dokau kako nikakva promjena ni na koji nain nije
bila uinjena. to se te Kurana, on ima jedinstven i poseban
poloaj meu svim religijskim knjigama i skriptama. ak i
pojedini od nepokolebljivih neprijatelja islama, koji ne vjeruju
da je Kuran Rije Boija, moraju priznat da asni Kuran, bez
ikakve sumnje, ostaje ista stalna i nepromijenjena knjiga za koju
je Muhammed s.a.v.s. tvrdio da je Rije Boija.
Naprimjer:
Postoji svaka sigurnost, prema unutranjim i vanjskim
injenicama, da posjedujemo tekst koji je Muhammed lino
najavio i koristo. (str. XXvIII)
Mi moemo, uz najstroije pretpostavke, tvrdit da je svaki
ajet u Kuranu originalni i nepromijenjeni sastav Muhammeda
lino. (str. XXvIII)
(ivot Muhammeda od Sir Williama Mur , London, 1878)
Moda tamo postoje beznaajne pisarske greke, ali
Kuran Osmana ne sadrava nita do nepatvorene osnove, iako
je ponekad u vrlo neobinom redu. Napori evropskih uenjaka
da dokau postojanje kasnijih umetanja u Kuran su propali.
(Prof. Noldeke u Enciklopediji Britannica; 9. izdanje, pod Kuran)
Potpuno je drugaije podruje rasprave o tome ko je koju knjigu
sastavio. No, ista Knjiga kojoj je od drugih naroda Knjige bilo
osporavano autorstvo od Boga stoji svjedokom injenici da su
ne samo Tevrat i Indil (zajedno Stari Zavjet i Gospeli) djelimino
Boije rijei nego da su takoer i druge knjige koje pripadaju
raznim religijama u drugim dijelovima svijeta, nesumnjivo,
takoer od istog Boga samo su proturjeja koja danas nalazimo
26
u njima napravili ljudi. Mora se rei da je stajalite Kurana
daleko najrealnije i vodi miru meu religijama.
2) to se te drugog pitanja, asni Kuran skree nau panju
na proces evolucije u svakoj oblast ljudskog drutva. Bile su
potrebne nove religije ne samo radi obnavljanja temeljnih
uenja starih religija koja je ovjek iskvario nego i to se vie
uenja, kako se drutvo razvijalo, trebalo dodat prethodnim
kako bi ila ukorak s vremenom i napretkom.
3) To, ipak, nije sve. Drugi faktor djelovanja u ovom procesu
mijenjanja religije bio je element s vremenom povezanih
sporednih uenja, koja su bila objavljena samo da zadovolje
zahtjeve odreenog naroda ili perioda. To znai da se religije
ne sastoje samo od centralnih jezgri nepromjenjivih principa,
nego su takoer bile odjenute i perifernim, sporednim i ak
prolaznim uenjima.
4) Na kraju, ali nita manje vano, treba rei da ovjek nije
odjednom bio obrazovan i obuen boanskim uputama, nego je
postepeno voen korak po korak do stadija mentalne zrelost,
gdje je bio smatran valjanim i zrelim da primi sve temeljne
principe koji su bili potrebni za njegovu uputu. Prema Kuranskoj
tvrdnji, sporedno uenje utemeljeno na neodvojivim trajnim
temeljnim principima bilo je takoer objavljeno kao dio konane,
savrene i usavrene religije, tj. islama. Ono to je bilo isto
lokalnog ili privremenog karaktera bilo je stavljeno van snage
ili izostavljeno, a dio uenja koje je bilo potrebno u budunost
bilo je osigurano i zadrano (vidi asni Kuran, Sura 5:14-16).
Ovo je sutna islamskog koncepta religijske univerzalnost, za
koju islam tvrdi da posjeduje. Na ovjeku je da istrauje i prosudi
uporedne zasluge raznih tvrdnji u ovom pogledu.
Mi se sada ponovo vraamo pitanju takvih religija koje su
sebi postavile cilj globalne prevlast. Jasno je, islam ima takve
ambicije. asni Kuran predskazanjem proglaava da je za islam
odreeno da e jednog dana postat jedina religija ovjeanstva.
27

On je Taj koji je poslao Svog Poslanika s uputom
i vjerom istnitom, da uini da ona prevlada nad
svim vjerama, pa makar to mnogoboci mrzili.
(Sura 61: ajet 10)
Uprkos tome to je obavezan promovirat mir i sklad meu
raznim religijama, islam ne odvraa od natjecateljskog irenja
poruka i ideologija u vidu postzanja prevlast nad drugima.
Zapravo, on krajnju prevlast islama nad svim drugim religijama
proglaava plemenitm ciljem, kojem sve pristalice islama
moraju teit.
Govorei o asnom Osnivau islama s.a.v.s., asni Kuran kae:
Ti reci: O ljudi! Uistnu sam ja svima vama
Allahov poslanik, ija je vlast na nebesima i na
Zemlji. Nema boga osim Njega. On ivot i smrt
daje. Zato vjerujte u Allaha i Njegovog Poslanika,
Vjerovjesnika nepismenog, koji vjeruje u Allaha i
Njegove rijei; i slijedite njega, da budete upueni.
(Sura 7: ajet 159)
Meutm, da bi preduhitrio suprotnost i pogrena shvatanja,
islam propisuje skup jasnih pravila vladanja koji za sve jednako
osiguravaju poteno postupanje, apsolutnu pravdu, slobodu
govora, pravo izraavanja i pravo neslaganja.
28
Nain irenja religije potpuno negiranje sile
Kako moe religija tvrdit za sebe da je univerzalna,
internacionalna ili globalna a da ipak ne izazove suprotnost?
Nijedna religija sa univerzalnom porukom i globalnim
ambicijama da ujedini ovjeanstvo pod jednom zastavom ne
moe se ak ni trenutano bavit idejom upotrebe sile da bi irila
svoju poruku.
Sablje mogu pobijedit teritorije, ali ne mogu srca.
Sila moe savit glave, ali ne moe umove.
Islam ne odobrava upotrebu sile kao instrument za irenje svoje
poruke. On proglaava:
Nema prisile u vjeri. Sigurno se Pravi put razlikuje
od zablude...
(Sura 2: ajet 257)
Kad je vidljiva razlika izmeu upute i zablude, nema potrebe
za prisilu u vjeri. Ostavite ovjeku da sam odlui gdje je Istna
i Uputa. Obraajui se asnom Poslaniku islama s.a.v.s., Bog ga
jasno upozorava da ne upotrebljava silu u nastojanju da reformie
drutvo. Njegov status reformatora jasan je iz slijedeeg ajeta:
Pa nastavi savjetovat, jer t si samo savjetnik; t
nisi uvar nad njima.
(Sura 88: ajet 22-23)
U vezi s istom temom, poslanik Muhammed s.a.v.s. upozoren je:
29
A ako oni okrenu glave, pa Mi tebe nismo poslali
kao uvara nad njima. Tvoja dunost je samo da
prenese (poruku). (Prepust Bogu da tu poruku
uini djelotvornom.)
(Sura 42: ajet 49)
ak i u sluaju svae ili prepirke u procesu propagiranja nove
ideologije i silovite reakcije s druge strane, islam i tada strogo
savjetuje svoje pristalice da pokau strpljenje i ustrajnost, i
koliko god je mogue da izbjegavaju sukob. Zato, gdje god je
muslimanima savjetovano da poruku islama urue svijetu
openito, jasno im je izloeno moralno pravilo postupanja. Od
mnogih ajeta koji govore o ovoj temi mi navodimo nekoliko da
ilustrujemo ovu taku:
Pozivaj putu Gospodara svoga mudrou i
lijepim savjetom, i raspravljaj s njima s najboljim
argumentom. Sigurno, Gospodar tvoj najbolje
zna ko je zalutao s Njegovog puta; i On zna one
koji su ispravno upueni.
(Sura 16: ajet 126)
I:
Odbijajte zlo najboljim (nainom). Mi smo dobro
upoznat sa stvarima koje oni izjavljuju.
(Sura 23: ajet 97)
30
Ovdje ahsan znai najbolje, najprivlanije, neto krasno.
Opisujui moralno pravilo vladanja pod kojim vjernici treba da
dostavljaju Poruku, asni Kuran daje sljedei komentar:
Kunem se vremenom, zaista, ovjek je na velikom
gubitku, osim onih koji vjeruju i dobra djela ine
i, drei se istne, jedan drugom istnu savjetuju,
i, drei se strpljenja, jedan drugom strpljenje
savjetuju.
(Sura 103: ajet 2-4)
Zatm:
Uz to, on treba bit od onih koji vjeruju i, drei
se strpljivo, oni jedan drugom strpljenje savjetuju
i, drei se milost, oni jedan drugom milost
savjetuju.
(Sura 90: ajet 18)
Koja e religija ostat
Prema asnom Kuranu, preivljavanje i konana pobjeda Poruke
potpuno ovisi o snazi njenih argumenata, a ne o materijalnoj sili
koju ona moe upotrijebit. asni Kuran je vrlo jasan i specifan
u vezi s ovim i naglaava da e takvi napori, ak i da najsnanije
sile budu upotrijebljene kako bi satrle Istnu i poduprle neistnu,
uvijek bit poniteni i neuspjeni. Razum e uvijek prevladat
nad grubom silom materijalnog oruja. Naprimjer, u asnom
Kuranu je reeno:
31
...A oni koji su vrsto vjerovali da e srest Allaha
rekli su: Koliko puta su malobrojne skupine, po
Allahovoj naredbi, pobijedile velike! A Allah je sa
strpljivima.
(Sura 2: ajet 250)
Koncept nadmoi islama treba bit shvaen u kontekstu naprijed
spomenute Boije naredbe.
U drugom dijelu ajeta asnog Kurana reeno je:
...Allah je zadovoljan s njima, i oni su zadovoljni
Njime. Ovo je Allahova skupina. Pazite! Allahova
je skupina koja e bit uspjena.
(Sura 58: ajet 23)
U toku Bitke na Bedru (prve bitke u historiji islama) protv malog
broja muslimana digla se mo mekkanskih idolopoklonika,
brojno nadmonih, daleko monijih u oruju i opremi, i prisilili
su muslimane da radije vode odbrambenu bitku za ouvanje
svoje ideologije nego za vlastto preivljavanje.
asni Kuran o ovom kae:
...da sa otvorenim dokazom pogine onaj za koga
je bilo odreeno da pogine, a da sa otvorenim
dokazom preivi onaj za koga je bilo odreeno da
preivi.
(Sura 8: ajet 43)
32
Ovo je trajni princip koji je odigrao najvaniju ulogu u evoluciji
ovjeanstva. Bit ove poruke je preivljavanje najprikladnijih.To
je, ustvari, metodologija evolucije ivota.
Sloboda govora
Sloboda govora i izraavanja vrlo je bitna za irenje poruke, kao
i za uspostavljanje dostojanstva ovjeka. Nijedna religija nije
vrijedna ukoliko se ne bori za uspostavljanje i zattu ljudskog
dostojanstva.
U pogledu onoga to je prolo, oito je da je za religiju kao
to je islam nemogue da negira slobodu govora i izraavanja.
Naprotv, islam na takav nain i sa takvom smionou podrava
ovaj princip, to se rijetko moe vidjet u bilo kojoj drugoj
ideologiji ili religiji u svijetu. Naprimjer, asni Kuran proglaava:
Oni kau: Sigurno niko nee ui u Dennet osim
Jevreja ili krana. Ovo su samo njihove elje. Ti
reci: Iznesite vrst dokaz ako ste istnit.
(Sura 2: ajet 112)
Zatm:
Jesu li oni uzeli bogove mimo Njega? Ti reci:
Iznesite svoj vrst dokaz. Ovdje je opomena za
one koji su sa mnom, i opomena onih koji su bili
33
prije mene. Ali veina njih ne zna Istnu, i zato se
okreu.
(Sura 21: ajet 25)
I:
I Mi emo izvest iz svakog naroda jednog svjedoka
i rei emo: Donesite svoj dokaz. Onda e oni
znat da istna pripada Allahu. A da e im ono to
su izmislili bit izgubljeno.
(Sura 28: ajet 76)
I:
Ili, imate li neki nadmoan i svijetao dokaz? Onda
donesite svoju knjigu, ako ste istnit.
(Sura 37: ajet 157-158)
Granica za slobodu
Sloboda i jednakost su dva vana slogana koji imaju utjecaja u
cijelom svijetu sa razliitom jainom i drugaijim oznakama u
razliitm dijelovima svijeta. Nema sumnje, meutm, da ovjek
poste vee znanje i svijest o vanost i vrijednost slobode. Svuda
se osjea strana potreba za oslobaanjem. Ali, od ega? Je li od
jarma strane uprave, diktatorstva, faizma, teokratskih ili drugih
reima sa totalitarnim flozofjama, ugnjetakih demokratja i
korumpiranih birokratja, ekonomskog smrtonosnog pritska
siromanih zemalja od strane bogath, neznanja, praznovjerja
ili klanjanja idolima? Ali ovjeku je to dosadilo. Zapravo, danas
ovjeanstvo trai slobodu od svih ovih nevolja.
34
Islam se zauzima za put oslobaanja od svih ovih nevolja, ali ne
na nain da to izaziva nered, haos i osvetu bez razlike, to izaziva
patnje nevinih.
A Allah zaista ne voli nered.
(Sura 2: ajet 206).
Ovo je poruka islama.
Islam, kao i svaka druga religija, iste ulogu uravnoteene
slobode u duhu davanja i uzimanja, da pojedinac ima neke
odgovornost prema drutvu i da mu drutvo daje neka prava.
Koncept apsolutne slobode je prazan, nadnaravan i nerealan
u kontekstu drutva. Ponekad se ovakav koncept slobode
pogreno shvaa i pogreno primjenjuje, tako da se ljepota
ovog cijenjenog principa slobode govora preobraava u slobodu
vrijeanja i klevetanja, to sve postaje odvratno.
Kleveta za asne religijske vrijednost
Islam ide korak dalje od bilo koje druge religije u darivanju
slobode govora i izraavanja ovjeku. Nema sumnje, kleveta
asnih religijskih vrijednost osuena je na moralnim i etkim
osnovama, ali nikakva fzika kazna u islamu nije prepisana za
ovu klevetu uprkos veinskom miljenju u dananjem svijetu.
Ja sam detaljno i s dubokom koncentracijom prouavao asni
Kuran, ali nisam uspio nai ni jedan jedini ajet koji proglaava
da je kleveta za asne religijske vrijednost prijestup koji treba
bit kanjiv od strane ovjeka.
Premda asni Kuran vrlo strogo osuuje nepristojno ponaanje
i bestdan govor, ili povredu osjeanja drugih, bez razloga ili
s razlogom, islam ne zagovara kaznu za ovu klevetu na ovom
svijetu, nit ikome daje takvo pravo.
35
Kleveta za asne religijske vrijednost spomenuta je pet puta u
asnom Kuranu.
1) Naprimjer, spominje se openito:
Sigurno vam je On ve objavio u Knjizi odredbu:
kad ujete da se Allahovi ajet poriu i da im se
ruga, ne sjedite sa tm ljudima dok se ne zauzmu
u drugaiji razgovor; jer bi u tom sluaju vi bili kao
i oni. Zaista e Allah okupit licemjere i nevjernike
u Dehennemu, sve skupa.
(Sura 4: ajet 141)
A kad vidi one koji se izruguju Naim ajetma,
onda se odvoji od njih dok ne zauzmu drugi govor.
A ako te ejtan navede da zaboravi, onda nemoj
sjedit sa ljudima silnicima, nakon to se sjet.
(Sura 6: ajet 69)
Kakav krasan odgovor krajnjoj odvratnost klevete! Ne samo
da islam ne dozvoljava da bilo koje ljudsko bie preuzme kaznu
klevetnika u svoje ruke nego proglaava da ljudi trebaju pokazat
svoj protest protv klevetanja demonstratvnim odlaskom iz
skupine ljudi gdje se ruga i ismijava religijskim vrijednostma.
Nema ni prijedloga za bilo kakve izriite mjere; ak ni stalni
bojkot klevetnika nije propisan asnim Kuranom. Naprotv,
asni Kuran vrlo jasno govori da ovaj bojkot treba trajat onoliko
vremena koliko je trajao in klevete.
36
2) Zatm, kleveta je spomenuta u suri Al-Anam, gdje je,
hipotetski, diskutovano o pitanju klevetanja ne samo Boga nego
i o klevetanju idola i zamiljenih predmeta oboavanja mimo
Boga. ovjek je opijen ljepotom Kuranskih uenja kad ita:
I ne psujte one koje oni pozivaju mimo Allaha,
da ne bi oni, iz neprijateljstva, psovali Allaha u
neznanju. Ovako smo svakom narodu Mi prikazali
lijepim njihova djela. Onda je njihov povratak
Gospodaru njihovom; i On e ih obavijestt o
onom to su radili.
(Sura 6: ajet 109)
Muslimani su t kojima je ovaj ajet upuen. Njima je strogo
zabranjeno da kleveu (psuju) idole i zamiljene bogove
idolopoklonika. Istaknuto je da se drugi, ako neko tako ini,
mogu uzvraanjem upustt u klevetanje (psovanje) Boga. U
ovoj hipotetskoj diskusiji klevetanja Boga i idola na jednak nain
nije propisana nikakva fzika kazna ni u kom sluaju.
Moralna pouka ovog uenja nadahnuta je dubokom mudrou.
Ako neko poini prijestup protv neijih duhovnih osjeaja ili
protv duhovnih osjeaja drugih, povrijeena strana ima pravo
uzvratt na ist nain bez obzira na prirodu svojih vjerovanja i
bez obzira je li upravu ili nije. Ni jednoj strani nije dozvoljeno
uzvraat na drugaiji nain. Iz ovoga moemo pouzdano zakljuit
da vjerska uvreda treba bit uzvraena istm sredstvima ba kao
to se i fzika povreda fziki uzvraa ali bez prekoraenja.
3) Kleveta je spomenuta u asnom Kuranu u vezi sa
Merjemom i Isaom a.s.:
37
I zbog njihovog nevjerovanja i njihovog iznoenja
teke klevete protv Merjeme.
(Sura 4: ajet 157)
Ovaj ajet se odnosi na historijsko stajalite Jevreja u vrijeme Isaa
a.s. (Isusa Krista). Prema ovom ajetu, Jevreji su poinili teku
klevetu proglaavajui hazret Merjemu neasnom i izjavljujui
da je Isa a.s. dijete sumnjivog roenja.
Arapska rije Buhtanan Azeema (naprijed prevedeno kao teka
kleveta) najstroijim rijeima izraava osudu ove klevete na
strani Jevreja. Pa ipak, iznenaujue je da nikakva fzika kazna
nije bila propisana.
4) Zanimljivo je primijett: dok su Jevreji osueni
Kuranom to su poinili djelo klevete protv Merjeme i Isaa
a.s., u isto vrijeme krani su ukoreni za in klevete protv
Boga, tvrdei da je Bog dobio sina sa enom, ljudskim biem.
U sljedeem ajetu asni Kuran to proglaava strahotom. Pa
ipak, fzika kazna bilo koje vrste nije odreena za to, nit je dato
pravo ljudskom sudu da kazni one koji su klevetali Boga. Slijedei
ajet u asnom Kuranu govori o osudi krana za klevetu protv
Boga:
Oni nemaju znanja o tome, a nisu imali ni njihovi
oevi. Velika je rije koja izlazi iz njihovih usta. Oni
ne govore nita nego la.
(Sura 18: ajet 6)
5) Na kraju, dopustte mi da preem na najosjetljiviju
oblast u smislu da su dananji muslimani osjetljiviji na klevetu
protv asnog Osnivaa islama s.a.v.s. nego na klevetu protv
bilo ega drugog ak i protv Boga!
38
Ipak, tu je i jedan sluaj klevete koji je toliko teak da je
zabiljeen u samom asnom Kuranu, a govori o Abdullahu bin
Ubayy bin Salulu, poznatom u historiji islama kao poglavica
licemjera. Jedanput je, vraajui se sa ratnog pohoda, Abdullah
bin Ubeyy javno izjavio da e u momentu kad se vrate u Medinu
najugledniji istjerat najnieg meu Medincima.
Oni kau: Ako se vratmo u Medinu, sigurno e
onaj najugledniji odatle istjerat onog najnieg!,
a ast pripada Allahu i Njegovom Poslaniku i
vjernicima, ali licemjeri ne znaju.
(Sura 63: ajet 9)
Svi su shvatli da se navedena uvreda odnosila na asnog
Poslanika s.a.v.s. Sljedbenici su kljuali od gnjeva i ljutnje
do te mjere da bi, ukoliko bi im bilo dozvoljeno, zasigurno
ubili Abdullaha bin Ubayya. Preneseno je vjerodostojno da
je uzbuenje u ovom dogaaju bilo tako veliko da je ak i sin
Abdullaha bin Ubayya lino priao asnom Osnivau islama
s.a.v.s. i traio odobrenje da vlasttm rukama ubije svog oca. Sin
je opravdavao taj svoj prijedlog u smislu da bi, ako neko drugi
to uini, on mogao kasnije u neznanju mislit o odmazdi protv
ubice svog oca. Arapi su stoljeima imali obiaj da se svete
ak i za malu uvredu upuenu njima ili njihovoj bliskoj rodbini.
vjerovatno je njegovom sinu takva osveta bila na umu. No,
asni Poslanik s.a.v.s. odbio je njegov zahtjev, a nije dozvolio
nikome drugom od svojih drugova da na bilo koji nain kazni
ovog licemjera, Abdullaha bin Ubeyya. (Prenio Ibn-Ishak: Al-
Seera tun Nabavijja od Ibn-haima, dio III; str. 155)
Nakon to se vrato iz Medine poslije ratnog pohoda, Abdullah
39
bin Ubeyya je nastavio ivjet u miru. Kad je na kraju umro
prirodnom smru, asni Poslanik s.a.v.s. je, na iznenaenje svih,
Abdullahovom sinu dao svoju vlasttu koulju da moe omotat
tjelo svoga oca za ukop to je jedinstven in blagoslova; zaista
su ostali sljedbenici sigurno imali elju da sebi uzmu tu koulju
od njegovog sina u zamjenu za sve to su imali. I ne samo to,
asni Poslanik je odluio da mu klanja denazu. Mora da je
ova odluka duboko uznemirila mnoge od njegovih drugova,
koji nikada nisu mogli oprostt Abdullahu za spomenutu teku
uvredu. Ipak je ostalo u amanet hazret Omeru r.a., koji je kasnije
naslijedio Poslanika s.a.v.s. kao drugi halifa, da izrazi ovu njihovu
potsnutu tjeskobu.
Preneseno je i to da je Omer r.a., kad je asni Poslanik s.a.v.s.
krenuo na denazu, iznenada istupio naprijed i stao mu na
put molei ga da promijeni svoju odluku. Pri tome je Omer
r.a. podsjeto Poslanika s.a.v.s. na ajet asnog Kurana u
kojem je spomenuto da za neke licemjere nee bit primljeno
posredovanje ak i ako asni Poslanik s.a.v.s. bude traio oprost
za njih sedamdeset puta. Uzgred reeno, broj sedamdeset se ne
treba uzimat doslovno zato to je, prema arapskoj upotrebi, on
bio samo upotrijebljen da ukae na veliki broj.
Meutm, asni Poslanik s.a.v.s. nasmijao se i odgovorio: Stani
po strani, Omere. Ja znam bolje. Da znam da mu Bog nee
oprostt ak i ako traim oprost sedamdeset puta, ja bih traio
oprost za njega vie od sedamdeset puta. Poslanik je onda
predvodio denazu za Abdullaha bin Ubeyya. (Buhari II, Kitab
Al-Danaiz, str. 121, i ibid Bab-al-Kafn, str. 96-97).
Ovaj dogaaj je oit primjer onima koji do iznemoglost trae
smrt za klevetnika koji se usudi da uvrijedi asnog Osnivaa
islama s.a.v.s. i koji trae da kazna bude smrt i nita drugo.
I zaista, ovakva vjera ima pravo tvrdit da moe stvorit mir meu
svim religijama svijeta.
40
Meureligijska suradnja
U meureligijskim odnosima islam ide korak dalje proglaavajui:
...I nemojte da vas neprijateljstvo nekog naroda
navede na nasilje, zato to su vas oni zaustavljali
od Mesdidil-harama. I pomaite jedan drugom
u dobroinstvu i bogobojaznost; a nemojte
pomagat u grijehu i neprijateljstvu. I bojte se
Allaha, zaista je Allah otar u kanjavanju.
(Sura 5: ajet 3)
asni Kuran ne odobrava muslimanima da nepravedno
postupaju, ak i sa neprijateljima koji su poinili agresiju protv
njih zbog religijske mrnje.
Sada se okreemo kategoriji onih nevjernika za koje se ne zna da
su preuzeli aktvnu ulogu u neprijateljstvima protv muslimana.
S obzirom na njih, vjernicima je reeno u asnom Kuranu:
Uskoro e Allah uspostavit ljubav izmeu vas
i onih sa kojima ste u neprijateljstvu; a Allah je
svemoan; i Allah najvie prata (i) milostv je.
Allah vam ne zabranjuje da onima koji se nisu
borili protv vas zbog vae vjere i koji vas nisu
istjerali iz vaih domova inite dobroinstvo i da
41
postupate pravedno; zaista Allah voli one koji ine
pravdu.
(Sura 60: ajet 8-9)
Muslimani su takoer poueni tome da pozivaju narod Knjige
i da s njima surauju u irenju poruke Boijeg Jedinstva -
zajednikog vjerovanja koje imaju. Smisao sljedeeg ajeta je da
istakne taku zajednitva i zacrta uzajamni program za korist
ovjeanstva prije nego da iste razlike koje dovode do nesloge
i razdora.
Ti reci: O sljedbenici Knjige! Doite oko rijei
jednake izmeu nas i vas da ne oboavamo
nikoga osim Allaha, i da ne pripisujemo druga
Njemu, i da neki od nas ne uzimaju nekog drugog
za gospodare mimo Allaha. Pa ako se oni okrenu,
onda reci: Budite svjedoci da smo mi muslimani.
(Sura 3: ajet 65)
Zakljuak
Prije istraivanja o bilo kakvoj znaajnoj ulozi koju istnske
religije svijeta mogu imat u osiguravanju mira ovjeku u svim
oblastma ljudske aktvnost, veoma je bitno da kritki ispitamo
ulogu religija u utemeljenju mira unutar razliith dijelova svojih
vlastth pristalica i, isto tako, da ocijenimo da li religije sve
dotle dok postoje mogu ikada nauit da ive u miru jedna s
drugom. Sudei po rastuem utjecaju materijalizma i istcanju
svijeta kao cjeline koja eli da se umjesto ka duhovnim kree
42
ka tjelesnim i bludnim zadovoljstvima, moemo poet vjerovat
da religija nema nikakve vane uloge za ovo stanje i da to zato
trebamo zaboravit.
Naalost, ja se ne slaem s takvim zakljukom. Jer, ukoliko ne
reformiemo religijsko vladanje, unutarnje i vanjsko, religija e
i dalje igrat vrlo snanu negatvnu ulogu, prije nego korisnu
pozitvnu ulogu u naim naporima da postgnemo globalni mir.
Religija, koja je trebala igrat vodeu ulogu u stvaranju mira,
uklanjajui nerazumijevanje meu pristalicama raznih sekt
i religija, njegujui pristojnost, i promoviui princip - ivjet i
dat drugima da ive, naalost u ovom vremenu igra vrlo malu i
beznaajnu ulogu, ako uope i ima neku ulogu u promovisanju
mira bilo gdje u svijetu. Ipak, u stvaranju nereda i krvoprolia i u
izazivanju bijede i ogromne patnje ona je jo uvijek vrlo mona
i dinamina sila koja se uope ne treba potcjenjivat. Nikakav
globalni mir ne moe se zamislit bez vraanja ovom vanom
problemu i popravljanju njegovih pogreaka.
Unutar religije, religijska osjeanja mogu bit snano potaknuta
i aktvirana kako bi irila bijedu i patnju meu dijelom svojih
pristalica za koje se, naalost, dogaa da pripadaju manjinskoj
sekt unutar te religije.
Cijela historija muslimana puna je takvih negatvnih i prijezira
vrijednih dogaaja, gdje je upravo islam, religija mira,
upotrijebljena da unit mir nevinih vjernika, koji, naravno,
vjeruju u islam, ali ne na nain kako bi drugi htjeli. Zapravo,
prouavanje historije islama dokazuje, izvan svake sumnje, da
je islam zloupotrebljavan za proganjanje samih muslimana.
Svet ratovi koje su muslimani vodili protv muslimana daleko
su brojem nadmaili i daleko preteu nad svetm ratovima koje
su muslimani vodili protv kriara u zadnjih etrnaest stoljea.
Ovo poglavlje nije zatvoreno. Ono to se dogaa u Pakistanu
protv ahmadi muslimana i nerijetko i protv iija manjine
dovoljno je da centar nae panje skrene na injenicu da ovaj
43
gnusni problem, koji je trebao davno izumrijet, jo ivi.
U kranstvu meusobno proganjanje krana moda izgleda
kao neto posve drugaije, sahranjeno pod krhotnama evropske
i amerike historije. No, prouavanja religijsko-politkog sukoba
Irske izgleda dokazuju drugaije. Takoer, postoje potencijalne
opasnost sektakog sukoba unutar kranstva u drugim
dijelovima svijeta, koji su trenutno okupirani drugim sukobima
i svaama.
U meureligijskim odnosima, kao to su hindu-muslimanski
nemiri u Indiji, ili muslimansko-kranski sukobi u Nigeriji, ili
jevrejsko-muslimanska neprijateljstva na Srednjem Istoku i na
drugim mjestma, i takoer skrivena struja politki i ekonomski
krhkog jevrejsko-kranskog odnosa, samo ine nekoliko
znakova skrivenih opasnost koje lee kao neaktvni vulkani u
podzemlju religijskog svijeta.
vanost reformisanja postupanja prema ovakvim problemima
je velika, i koliko god je naglaavali, ne moe bit pretjerano
naglaena.
Da ukratko ponovim islamsko stajalite o tome kako ovakvi
problemi trebaju bit rijeeni. U zakljuku istemo:
1) Sve religije svijeta, bilo da vjeruju u islam ili ne, moraju
postupat suglasno sa ovim naglaenim islamskim principom
neodobravanja upotrebe sile i prinude na bilo koji nain kao
instrumenta u rjeavanju meusektakog i meureligijskog
sukoba. Izbor religije, sloboda ispovijedanja, propagiranja,
praktkovanja i vrenja obreda, ili odricanje ili prestanak
vjerovanja ili promjena neijeg vjerovanja moraju bit potpuno
zateni.
2) ak i ako se druge religije ne mogu sloit sa islamskim
konceptom univerzalnost istne i ak i ako su, naprimjer, s
take gledita judaizma, kranstva, budizma, konfuionizma,
hinduizma, zoastroizma itd., sve druge religije neistnite i nemaju
nita s Bogom, onda uprkos ovom negiranju istne negdje
44
drugo, sve religije moraju postupat suglasno sa islamskim
principom obzirnost i potovanja prema osnivaima i svetm
osobama drugih vjera. Ovim svjedoenjem oni nee ugrozit
svoje principe. To je jednostavno stvar temeljnih ljudskih prava.
Mora bit priznato pravo svakog ljudskog bia da njegova vjerska
osjeanja nee bit ugroena i povrijeena.
3) Treba da zapamtmo da navedeni princip ne moe bit
nametnut bilo kakvim nacionalnim ili meunarodnim zakonom.
On treba bit shvaen zajedno sa principom da kleveta ne treba
da se kanjava dravnim ili meunarodnim zakonom, nego to
treba bit presueno i da se od toga odvraa promovisanjem
javnog mnijenja da bi se takvi postupci osudili kao nepristojni,
nerazborit i prezira vrijedni.
4) Potrebno je to vie podstcat i promovisat
meureligijske konferencije po uzoru kakav je u prvom dijelu
ovog stoljea uvela Ahmadija muslimanska zajednica. Dua
i duh takvih konferencija mogu bit ukratko izloeni sljedeim
karakteristkama:
a) svi govornici trebaju bit podstaknut da istaknu dobre
take, i privlane i osobite odlike svojih pojedinanih vjera bez
klevetanja (i omalovaavanja) drugih vjera;
b) poeljno je da govornici koji pripadaju jednoj vjeri
iskreno nastoje otkrit dobre odlike drugih vjera, te da govore o
njima i objasne zato su impresionirani njima;
c) govornici koji pripadaju razliitm vjerama trebaju
odat potovanje plemenitost i karakteru voama drugih
vjera. Naprimjer, Jevrej govornik moe govorit o znaajnim
odlikama asnog Poslanika Muhammeda, koje mogu cijenit
sva ljudska bia bez ugroavanja svojih religijskih naela. Slino
tome, musliman govornik moe govorit o Krini a.s., hindu
govornik o Isau a.s., budist o Musu a.s. i tako dalje. U toku
tree decenije ovog stoljea ovakve konferencije je odravala
45
Ahmadija zajednica i bile su od ogromne korist i dobivale su sve
veu popularnost u popravljanju hindu-muslimanskih odnosa u
Indiji;
d) bez predrasuda prema onom to je bilo predloeno
u taki c svetost religijskog dijaloga mora bit zatena izmeu
sekt i vjera. Meureligijska razmjena miljenja ne smije bit
osuena kao nastojanje da se ometa religijski mir. To je nain
voenja dijaloga, koji, ako je pogrean, treba bit osuen, a
ne sam dijalog. Slobodan tok ideja je najvanije od temeljnih
ljudskih prava, neophodno za preivljavanje najprikladnijih. To
ne treba bit ugroeno ni po koju cijenu.
e) da bi se smanjio krug razlika i proirile mogunost
usaglaavanja, veoma je vano da sve religije prihvate princip da
svoje debate sa sljedbenicima drugih vjera ogranie na izvore
njihovih pojedinanih religija. Kuranski proglas da su sve religije
jednake po svom poetku ne treba bit uzet olahko. To sadri
ogromnu mudrost, koju trebaju ispitat i istrait sve religije za
svoju vlasttu korist, kao i za korist ljudskog roda uope;
5) mora bit promovisana i podstcana suradnja u svim
dobrim planovima i programima za uzajamnu korist ljudi.
Naprimjer, dobrotvorni projekt mogu se pokrenut zajedno
meu kranima i muslimanima, hindusima i Jevrejima itd.
Samo se onda, nadamo se, moe ostvarit stari utopijski san
prijanjih mudraca i mislilaca o ujedinjenju svih ljudi pod jednu
zastavu u svim oblastma ljudske aktvnost bilo da su one
religiozne, drutvene, ekonomske ili politke prirode i svega to
je zbilja vano.
46
BILJEKE:
1. Sura 16: An-Nahl: 37.
2. Sura 40: Al-Mumin: 79.
3. Sura 35: Fatr: 24-25.
4. Sura 2: Al-Bakarah: 286.
5. Sura 4: An-Nisa: 151-153.
7. Sura 4: An-Nisa: 42.
8. Sura 33: Al-Ahzab. 41.
9. Leksikon arapskog jezika, E. W. Lane, Aqrab al-Mavarid,
Mufradat Imama Ragiba, Fath i Zarkani
10. Sura 5: Al-Maida: 4.
11. Sura 15: Al-hidr: 10.
12. Sura 85: Al-Burud: 22-23.
13. Al-Bidaya van Nihaya Libni Kathir, tom 1, str. 171.
14. Ibid. Tom 1, str. 237. vidi takoer Buhari.
15. Sura 22: Al-had: 68.
Zaista Allah nareuje pravednost, i dobroinstvo,
i da dajete kao (to dajete) blinjim svojima;
i zabranjuje bestdnost, i ruan govor, i
prekoraenje. On vas savjetuje da primite pouku.
asni Kuran, 16:91.
Znajte da je ivot ovog svijeta samo igra i
zabava, i ispunjavanje elja due koje vas
ine nemarnim prema glavnom cilju, i ukras i
meusobno hvalisanje i nadmetanje u bogatstvu
i djeci; (ovaj ivot je) kao kia ije rastnje veseli
(srca) nevjernika. Ono brzo raste i onda ga vidi
poutjelog; zatm to postaju polomljeni komadii.
A na drugom svijetu je otra kazna (odreena),
a i oprost od Allaha, i zadovoljstvo. A ivot ovog
svijeta samo je jedna privremena varljiva korist.
asni Kuran, 57:21.
48
Drugo poglavlje
DRUTVENI MIR
hAJDE DA SE SADA vRATIMO PITANJU uloge islama u
omoguavanju drutvenog mira u ovom vremenu.
Suvremeni drutveni sistem
Naalost, religijski utjecaj na moralno ponaanje brzo se gubi
u drutvu. Da bi dalje pogorala situaciju, u pokretu je snana
elja za oslobaanjem od religijskih obaveza i to uzima maha
skoro svuda u suvremenom svijetu. Pa ipak, prisutna je panika
nastala iz sve veeg pomanjkanja sigurnost i razuzdanost u
drutvenom ponaanju koje ide uporedo sa opim sklonostma
da se zanemare i omalovae religijska i moralna pravila.
vjerovanje u ivog Boga, koji je oblikovao ne samo sudbinu
ljudskih bia nego takoer ima pravo da odredi uzore njihovog
svakodnevnog ivota naglo opada.
49
asni Kuran ukratko o ovom stanju kae:
Nered je zavladao kopnom i morem.
(Sura 30: ajet 42)
Kranstvo, kao dominantna religija Zapada, imalo je do
nastanka devetnaestog stoljea strog i djelotvoran utjecaj na
moralno ponaanje svojih pristalica na Zapadu. Naalost, vie
nije tako.
Umjesto toga, zbog uzajamnog utjecaja naunog socijalizma,
naglog naunog razvoja i materijalnog blagostanja, razvila se
civilizacija koja prisiljava kranstvo da korak po korak uzmie,
i dobiva sve slabiju ulogu u oblikovanju drutvenog ponaanja.
Moralno ponaanje je zato na Zapadu toliko malo ili toliko
mnogo kransko u svom karakteru koliko je moralno ponaanje
u veini muslimanskih zemalja islamsko. Naalost, isto je stanje
drutvenog i moralnog ponaanja na drugim mjestma u svijetu.
Toliko je mnogo budista, konfuionista i hindusa u svijetu danas.
Naalost, vrlo se malo od budizma, konfuionizma ili hinduizma
moe opazit.
More, more na sve etri strane, a ni kapi da ugasi e.
Ako religiozna ili tradicionalna pravila etke nestaju u drutvu,
moral e izgubit sav znaaj za generaciju koja vie ne prihvata
slijepo svoje tradicionalno naslijee kao zdravo i valjano. Takva
generacija e obavezno proi kroz kritni prijelazni period
praznine. Ovo e, zauzvrat, proizvest novi ar za istraivanjem.
Takav proces istraivanja moe ali i ne mora vodit otkrivanju
boljeg i prikladnijeg vladanja. On moe, s druge strane, zavrit
u potpunom haosu ili u stanju moralnog bezakonja. Naalost,
kako ja vidim stvari, ovaj drugi put je onaj koji je dananje
DRUTvENI MIR
50
drutvo izabralo.
vjetar promjene pue kroz drutva svijeta, bilo da su istona
ili zapadna, vjerska ili svjetovna. To je zao vjetar koji zagauje
cijelu svjetsku klimu.
Ali tragedija je to moderni svijet izgleda daleko vie svjestan
i upoznat s rastuim stepenom zagaenja u materijalnoj
atmosferi nego s naglim rastom stepena moralnog zagaenja u
naem drutvenom okruenju.
asni Kuran, oito govorei o takvom vremenu, kae:
Kunem se vremenom, zaista, ovjek je na velikom
gubitku, osim onih koji vjeruju i dobra djela ine
i, drei se istne, jedan drugom istnu savjetuju
i, drei se strpljenja, jedan drugom strpljenje
savjetuju.
Eksploatacija, varanje, licemjerstvo, sebinost, tlaenje,
pohlepa, suluda potraga za zadovoljstvom, nedisciplina,
korupcija, kraa, pljaka, ugroavanje ljudskih prava, podvale,
izdajnitvo, nedostatak odgovornost i nedostatak uzajamnog
potovanja i povjerenja postali su obiljeja modernih drutava.
Tanki uljepani izgled civilizacije ne moe vie sakrit runou koja
postaje sve oiglednija. Meutm, bilo bi pogreno rei da ovi
prijetei znakovi ljudskih padova nisu bili prisutni i u vremenima
koja su prola. Zapravo, mnoge civilizacije u prolost takoer
su patle od isth bolest prije nego to je njihovo poglavlje u
knjizi ljudske historije bilo konano zatvoreno. Bilo bi pogreno
razluit bilo koju religiju svijeta koja je bila opkoljena moralnim
zlima - ovo je historija koja se stalno ponavlja.
51
Drutva se poinju raspadat svuda jednako. U suprotnost sa
zemljama u kojima vlada totalitarna flozofja, rastua svijest o
individualnoj slobodi u takozvanom slobodnom svijetu u sebi
postaje nesrazmjeran trend slobode bez granica, koji je uveliko
odgovoran za rast drutveno loeg ponaanja.
U zemljama sa totalitarnim flozofjama progresivan rast svijest
o individualnoj slobodi danas se nalazi u otroj bici oslobaanja
pojedinca od potpune totalitarne kontrole. Ukoliko ne bude
kontrarevolucionarnog uzbuenja u monom krajnjem lijevom
krilu oruanih sila, da stanu na put tome, ovaj trend za vee
slobode ima sve izglede da uskoro dobije ovu bitku. Ono to se
moe desit poslije toga ne slut na dobro za moralne izglede
osloboene omladine u nekadanjim komunistkim zemljama.
Gotovo su dvije generacije odrasle do svog zrelog doba u praznini
bezbonog drutva, bez iega to bi uputlo i discipliniralo
moralno ponaanje. Osim nedostatka zakonskih osnova moralnih
vrijednost ustanovljenih u religijskim ideologijama, opasnost
isprazne, obijesne potrage za zadovoljstvom i neodgovornih
sklonost koji preplavljuju sa Zapada omladinu SSSR-a i istone
Evrope moe proizvest razarajue efekte na njihovo moralno
ponaanje u godinama koje dolaze.
U isto vrijeme, ne moemo a da ne opazimo kako iskustvo
ivljenja bez religije u toku mnogih decenija nije samo ostavilo
u nasljedstvo bolest suvremenoj zajednici nego je takoer
donijelo i neke jasne korist. Socijalistka revolucija Rusije nije
samo presjekla veze socijalistkog svijeta sa religijom nego i sa
religijskim dogmama i pogledima koji su i sami bili iskvareni i
iskrivljeni. Bilo u kranstvu ili islamu, kojoj god sekt krani
ili muslimani pripadali, postojalo je srednjovjekovno gledanje
na koncept njihovih pojedinanih religija, to je u mnogim
oblastma vjerovanja stvorilo promjenu prividnog mjesta
izmeu religijskih naela i stvarnost prirode. Ove razlike su bile
tako duboke da nije bilo mogue prihvatt i religiju i prirodu u
DRUTvENI MIR
52
isto vrijeme. Trebao je poseban odgoj umova da gledaju ove
nesuglasnost izmeu religijskih pogleda i injenica prirode, a
da se ipak ne osjeaju smetenim. ivjet sa proturjejima nije
lahko, osim u sluajevima kad se te suprotnost gaje u ljudima
generacijama. Postepeno je dostgnuta taka u vremenu kad
vjerske zajednice mogu nekako ivjet sa suprotnostma bez
opaanja njihovog prisustva.
Izmeu ostaloga, ono to je socijalistka revolucija uinila svom
narodu bilo je da ih je oprala i oistla od idelogijskih dogmi i
izlijeila od razrookost i kratkovidost.
Ovo ih je, zauzvrat, obdarilo jednom vrstom nevinost koja se
samo moe posti kad je licemjerstvo potpuno odsutno. Isuvie
je rano rei da li ovo stanje nevinost moe bit preokrenuto u
njihovu moralnu korist u tekom vremenu borbe pred njima. No,
jedna stvar je sigurna: oni su daleko prilagodljiviji za primanje
poruke istne i njeno prihvatanje bez predrasuda od bilo kojih
drugih ljudi u svijetu danas.
Jao! Isto se ne moe rei o sve veim sklonostma individualizma
u takozvanim slobodnim ljudima koji ive u svijetu danas. Ne
moemo uradit praktno nita da bismo opravdali slobodu
u ime individualne slobode. Amerika, kao voa u ovome, u
ogromnoj mjeri i ima vrlo dubok utjecaj ne samo na evropske
zemlje Prvog svijeta nego takoer i na narode Drugog i Treeg
svijeta. Odjek ovog iskrivljenog koncepta individualne slobode
koji osobu ini osloboenom od discipline moralnog ivota uje
se daleko preko ideolokih zavjesa naunog socijalizma.
homoseksualci, lezbejke, ovisnici o drogi, grupa obrijanih
glava, prosttutke i kriminalci svih vrsta, svi iz dana u dan rastu
po broju i snazi. Njihova drskost da opravdaju svoje ponaanje
jednostavnim odgovorom: Zato ne? postala je kobni izazov
suvremenom drutvu.
53
Dvije vrste drutvene atmosfere
asni Kuran opisuje dvije vrste drutvene atmosfere:
a) onu u kojoj zlo ima potpunu slobodu i
b) onu u kojoj je rast zla strogo sprijeen.
Ako uzmete islamska moralna uenja pojedinano, bit e vrlo
teko zapadnjacima da razumiju flozofju njegove poruke. To je
zbog toga to se moralna uenja moraju prouavat kao dijelovi
drutvene atmosfere. Na njih se mora gledat u sveukupnost.
Ne moete razumjet jesenju sezonu samo gledanjem na
opalo suho lie ili neke biljke koje mijenjaju svoju boju. Treba
zamislit i osjeat cijelu atmosferu i ud jeseni da biste znali ta
je jesen i ta ona ini biljnom ivotu. Isto tako, jedan oblak ne
nagovjetava kinu sezonu. Uzevi u obzir da jesen ne podste
ivot, proljee je simbol ivota. Ne dogaa se samo promjena u
temperaturi, nego preobraaj u cijeloj atmosferi kad se ini da
sam vjetar udie ivot. Drutveni sistemi su takoer kao godinja
doba sa svojim vlasttm odlikama i utjecajima.
Kraj materijalistkog drutva
Islam se bavi ovom temom upravo na ist nain. Prvo, dozvolite
mi da opiem drutvo koje je, prema Kuranu, neislamsko.
Znajte da je ivot ovog svijeta samo igra i
zabava, i ispunjavanje elja due koje vas
ine nemarnim prema glavnom cilju, i ukras i
DRUTvENI MIR
54
meusobno hvalisanje i nadmetanje u bogatstvu
i djeci; (ovaj ivot je) kao kia ije rastnje veseli
(srca) nevjernika. Ono brzo raste i onda ga vidi
poutjelog; zatm to postaju polomljeni komadii.
A na drugom svijetu je otra kazna (odreena),
a i oprost od Allaha, i zadovoljstvo. A ivot ovog
svijeta samo je jedna privremena varljiva korist.
(Sura 57: ajet 21)
Zatm, pozivajui se na besmislenost materijalnog ivota, asni
Kuran kae ovo:
A oni koji ne vjeruju njihova djela su kao takva
obmana u pustnji za koju strano edan misli da
je voda, dok kad stgne do toga, ne nae nita tu.
A nae Allaha na tom mjestu zato e mu On u
potpunost naplatt njegov raun; a Allah veoma
brzo obraunava.
(Sura 24: ajet 40)
asni Kuran ovaj materijalistki sistem slikovito prikazuje kao
samoobmanu koja mui ednoga neprestanim uzmicanjem od
njega sve dok ne postane toliko izmoren da je vie ne moe
gonit. To je vrijeme kad on biva kanjen (za svoja djela); i prisiljen
da uvidi kako je ovo cilj besmislenost i praznine, koji je slijedio
sve vrijeme. I odjednom mu obmana prestane bjeat i pust mu
da je sustgne kao da mu kae: hajde, doi i uzmi me, samo da
ga navede da shvat gorko znaenje praenja nitavnost i onoga
to stoji iza lane stvarnost. To je kazna odmjerena onima koji
slijede ispraznost ivota, i sva takva drutva, prema asnom
Kuranu, zavre na takav nain.
Suprotno tome, religija zagovara ideologiju koja proglaava da
55
ivot na Zemlji nije sve i nije kraj, nego da postoji drugi ivot
poslije ovosvjetskog ivota.
Ako mi na Zemlji ne umiremo trajnom smru nego nastavljamo
preivljavat u jednoj formi ili drugoj kako islam i mnoge
druge religije ele da vjerujemo, i ako se ivot na Zemlji ne
moe shvatat odvojeno od ivota na drugom svijetu, i ako se
oba ivota moraju shvatt kao nastavak jedan drugom, onda
e bit krajnje nerazumno zanemarit ulogu drutvenih utjecaja
na pojedinca ovdje na Zemlji. Zlo, nemoral i nezdravi utjecaji
moraju proizvest nezdravu duu u buduem ivotu.
Negiranje ivota poslije smrt
Ovo nije mjesto da detaljno diskutujemo o islamskoj flozofji
ivota poslije smrt, ali se moramo zadovoljit tme da spomenemo
kako, prema islamu, nain na koji ivimo svoje ivote na Zemlji
utjee na nae due kao to ponekad odreene bolest trudnice
utjeu na njeno dijete u embrionom stadiju. Takvo dijete moe
imat uroene smetnje da mu moe bit Dehennem ivjet sa
svojim invalidnostma meu zdravom djecom, u stanju potpune
bespomonost. Takva patnja e postat jo gora i dublja sa
sazrijevanjem njegove svijest. Ovo je, ukratko, prema islamu,
nain na koji mi oblikujemo svoj vlastt Dennet ili Dehennem.
U ovom kontekstu, trebalo je postat jasno da bilo koji
drutveni sistem koji promovie neodgovorno, neumjereno i zlo
ponaanje, nije vano kako privlaan ili zavodljiv moda izgledao
usputnom posmatrau, mora bit odbaen.
Materijalistki odgovor na islamsku flozofju s obzirom na to
kako drutvo treba bit oblikovano i na kojim principima treba
da bude bazirano jeste da je za vjernike ispravno da kau stvari
i iznose tvrdnje koje se odnose na Drugi svijet. Uostalom, ko
se vrato sa takozvanog Drugog svijeta da posvjedoi takve
DRUTvENI MIR
56
tvrdnje ili bude svjedok protv njih? Zato ne moemo radije
bit zadovoljni ptcom u ruci nego to mijenjat za dvije u grmu?
(Zato da bez razloga rtvujemo ovosvjetsku stvarnost za onu
koju nismo vidjeli?)
Islamska flozofja obuhvata ivot na Zemlji i ivot na Drugom
svijetu kao neprekidni tok koji se trenutno prekida smru, a
ona je, zapravo, samo prijelazni stadij jednog ivota ka drugom.
Suprotno tome, materijalistka flozofja zamilja ivot samo
kao kratki, sluajni raspon svijest koja se u momentu smrt
stapa sa nitavnou. Zbog toga, drutveni sistem treba samo
da se brine za potrebe koje su vezane za ovaj kratki ivotni
raspon. Pojedinac je odgovoran zajednici samo dotle dok ivi
i samo za onaj aspekt ivota koji je vidljiv i koji se moe otkrit;
ono to je skriveno u formi njegovih misli, namjera, planova,
zavjera i zloina potajno poinjenih prolazi neotkriveno i bez
odgovornost.
Opet, zloin protv drutva jedino je osuen kao zloin kad je bez
ikakve razumne sumnje utvreno da je bio poinjen. Tu postoji
mogunost pogreke suda. U takvom drutvenom sistemu
utjecaj pravde nije samo povran i ogranien nego takoer
postaje i povodljiv za prekraje protv drutva. To promovie
praenje ustanovljenih interesa i podste krajnju sebinost na
strani pojedinca.
Takoer je interesantno spomenut da u bezbonom ili
polubezbonom drutvu, gdje je koncept odgovornost poslije
smrt potpuno odbaen ili se tretra tako olahko i neodreeno da
je praktno beznaajan, zaista je vrlo teko nai defniciju zloina
koja je potpuno poduprta zdravom moralnom flozofjom. vrlo
je teko zamislit da e lanovi bezbonog drutva bit istnski
uvjereni u krivicu koju su poinili kad prekre zakon. Uostalom,
ta je zakon? Je li to rije despota ili apsolutnog upravljaa,
odluka totalitarnih reima ili diktat demokratske veine? Koji
e od ovih zakona obinom ovjeku izgledat kao pravedno
57
zakonodavstvo bazirano na zdravoj moralnoj flozofji? Kojoj
moralnoj flozofji, zaista?
Ako ovjek svoje postojanje ne duguje Stvaraocu, ili nema
straha da e u buduem ivotu bit pitan za svoje vladanje u toku
ovozemaljskog ivota, budui da, po njemu, nema ivota poslije
smrt, onda e odgovori na naprijed postavljena pitanja, sa
njegove take gledita, bit vrlo razliit od zahtjeva odgovornog
drutva. On ima samo ovaj kratki ivot. Treba drutvo samo
za svoju vlasttu korist. I pokorava se vrhovnoj vlast samo iz
potrebe. Ako moe pobjei s nekom prisvojenom korist i otet
nekoliko trenutaka zadovoljstva tu i tamo, a da ostane dovoljno
pametan da izbjegne otkrivanje, zato ne? Koja takozvana
moralna zapreka moe zaustavit njegov put?
Takav psiholoki stav prema zloinu poinje se razvijat i
vremenom postaje sve jai u bezbonim i materijalistkim
drutvima.
Upravo je ovo spomenuto u asnom Kuranu kao sutna
materijalistkog drutva.
Oni koji ne vjeruju u Boga i poriu ivot poslije smrt kau:
Na je samo ovozemaljski ivot. Mi ivimo i
umiremo (ovdje), i nikada neemo bit ponovo
oivljeni.
(Sura 23: ajet 38)
Onda se nevjernici podrugljivo obraaju ranijim poslanicima
pitajui ih:
I oni govore: Kad postanemo samo kost i
polomljeni komadii, hoemo li zaista bit oivljeni
novim stvaranjem?
(Sura 17: ajet 50)
DRUTvENI MIR
58
Oni kau: ta! Kad budemo mrtvi i postanemo
praina i kost, hoemo li zaista bit izvedeni?
(Sura 23: ajet 83)
Prema asnom Kuranu, ovo vjerovanje je korijen svih zlih djela
u jednom materijalistkom drutvu. Iz tog razloga se toliko
naglaava budui ivot i Dan obrauna.
U jednom od hadisa u Buhari Ibn-Masud navodi da je asni
Poslanik s.a.v.s. nacrtao pravougaonik i u sredini nacrtao liniju
po duini iji je gornji kraj izlazio van pravougaonika. Preko
ove srednje linije on je nacrtao jedan broj kratkih linija. Onda
je pokazao da ova fgura predstavlja ovjeka, da je okrueni
pravougaonik smrt, srednja linija predstavlja njegove elje,
a kratke linije preko toga bile su kunje i nevolje ivota. On je
rekao: Ako ga jedna od ovih promai, on postaje rtva drugoj.
U drugom hadisu u Tirmizi smrt je opisana kao kraj elja.

etri karakteristke materijalistkog drutva
ta vas je uvelo u Dehennem? Oni e rei: Mi
nismo bili meu klanjaima, i nismo hranili
siromane. I uputali smo se s onima koji se
uputaju u besmislen govor, i poricali smo Sudnji
dan.
(Sura 74: ajet 43-47)
Ove karakteristke bezbonog i materijalistkog drutva nisu
59
mogle bit preciznije i obuhvatnije saete. One su:
1. Neoboavanje Allaha
2. Nehranjenje siromanih
3. Uputanje u besmislena zanimanja
4. Negiranje Dana obrauna ili odgovornost
Prije nego to dalje nastavim, treba uklonit zbunjenost koja
oteava istnsko postavljanje dijagnoze stanja drutva. ak i
u drutvima gdje vjerovanje u Boga izgleda vrsto i istaknuto
i gdje vjerovanje u Drugi svijet ini sastavni dio njihove vjere,
ine se takva zla koja je nemogue logino zamislit kako postoje
meu onima koji vjeruju u Boga i ivot poslije smrt s punom
odgovornou.
Onda se postavlja pitanje o tome zato takva drutva vjeruju u
Boga i Drugi svijet, a ipak sve druge karakteristke ostaju posve
materijalistke? Odgovor na ovo pitanje nije teko nai kad
pomno ispitamo prirodu ovih vjerovanja. Zapravo, samo udaljeno
teozovsko vjerovanje u Boga ne moe utjecat na drutveno
ponaanje takvih vjernika. To je zato to su takva vjerovanja po
prirodi samo teorijska i nikada nisu sprovedena u odgovorno
pobono ponaanje. Kako iskreno vjerovanje u Boga moe
ivjet zajedno sa laima, nepotenjem, krajnjom sebinou,
otmanjem prava drugih, korupcijom i okrutnou? Koncept
Boga u takvim drutvima samo je kozmetka, isuvie nerealan i
prozraan duh da bi igrao neku aktvnu ulogu u buduem ivotu,
i odgovornost je smanjena samo na blijedu sjenku udaljene
mogunost. U svakom momentu izbora trenutni interesi uvijek
dominiraju i istsnu bilo kakav obzir prema buduem ivotu.
Kad govorimo o materijalistkim drutvima, mi ne mislimo
samo na drutva koja su se izravno pobunila protv ideja o Bogu
i ivotu poslije smrt. Neateistka i ateistka drutva mogu
izgledat kao sasvim suprotstavljena u svojim ideologijama, pa
DRUTvENI MIR
60
ipak, u svim praksama, imaju vrlo veliku slinost.
Odgovornost za djela
asni Kuran predstavlja koncept suprotan materijalistkom
drutvu i govori o ovjekovoj odgovornost za djela:
Allahu pripada sve to je na nebesima i sve to je
na Zemlji; i bilo da vi pokaete ono to je u vaim
srcima, bilo da to skrivate, Allah e od vas trait
rauna za to; onda e On oprostt kome On hoe
i kaznit e koga On hoe; a Allah je uvijek kadar
uinit sa svakom stvari ta On hoe.
(Sura 2: ajet 285)
I asni Kuran dodaje:
I ne zauzimajte stav o onom o emu nemate
znanja. Zaista e uho i oko i srce svi bit pitani.
(Sura 17: ajet 37)
Ovdje rijeju srce asni Kuran misli na prvobitnu ivotnu silu
koja je iza svakog ljudskog postupka. Fuvad u asnom Kuranu
znai tu prvobitnu presudnu volju koja kontrolie mozak kao to
neko kontrolie kompjuter. Tako je ta prvobitna volja izvor sveg
zla i dobra, i to je volja koja e u formi novog ivota poslije smrt,
uz uho i oi, bit odgovorna za svoja djela.
61
hajde da sada bolje prouimo karaktreristke bezbonih
drutava. Dogaa se da ateizam i nevjerovanje u Drugi svijet
lee u ovjeku neodreeni i neotkriveni i u polusvjesnom
stanju. Prividno, on moe da se suglaava sa postojanjem
Boga i vjerovanjem u Drugi svijet, ali se nita od tog ne moe
vidjet u njegovom svakodnevnom ivotu, i ponekad mora doi
do krize da bi se povratle ove skrivene stvarnost njegovom
svjesnom umu i one izbijaju na vidjelo iz njegove podsvijest.
Ponekad, ak i generacije mogu ivjet a da istnski ne uvide
kolebljivost i krhkost svojih vjerovanja. U takvim vremenima
ateizam i nevjerovanje u Drugi svijet, koji su leali neotkriveni i
neizazvani, poinju izranjat. U drutvu ve predanom slijepom
i neumjerenom slijeenju zadovoljstva svjesno odbijanje Boga i
Drugog svijeta dovodi do procesa brzog moralnog propadanja i
razaranja vrijednost.
Pravac civilizacije, bez obzira koje religije svijeta ili koje ere ljudske
historije, uvijek ide od proste ka oplemenjenoj. Osnovni ljudski
psiholoki potcaji, koji rade kao potpovrinska motvirajua sila
ljudskog ponaanja, ostaju nepromjenjivi (kao osnovne potrebe
ljudske prirode). Ono to se mijenja je odgovor promjenama,
to jest nain kako ljudi stu do th ciljeva. Naprimjer, ovjekova
glad moe bit zadovoljena uzimanjem mesa ili povra. Kvalitet i
vrsta mesa i povra se mijenjaju. Moemo ih kuhat i zainit na
mnogo naina ili ih uzet svjee, ako tako vie volimo.
Kako se drutvo razvija, odgovori na temeljne potcaje poinju
se razvijat i postaju sve utananiji i sloeniji. Ovaj proces se
nastavlja premda njegovo napredovanje moe do velike mjere
bit odreeno ekonomskim i politkim faktorima ljudi. No,
vodei ljudi drutva uvijek idu naprijed ponekad sporijim,
ponekad brim korakom.
Kad jedna civilizacija sazrijeva ili dozrije, pretjerana sloenost
i neke druge tetne pojave poinju mijenjat tok ovog
progresivnog smjera. U drutvima koja propadaju ovaj smjer
DRUTvENI MIR
62
je obrnut, od oplemenjenog ka prostom i niem. Ovo je jedna
iroka tema i zahtjeva detaljno prouavanje. ao mi je to je
to izvan podruja dananjeg govora, no, ja bih elio objasnit
nekoliko taaka.
Kad se drutva poinju izopaivat ili postaju pretrpana i
nesrazmjerna s pretjeranom sloenou, ona poinju da se
rue i vraaju se istom primitvnom ivotnjskom odgovoru
svojim potcajima. To moda nije vidljivo u svakoj drutvenoj
i kulturnoj aktvnost, ali je gotovo uvijek izraeno u ljudskom
odnosu i stlu traenja zadovoljstva. Kratko prouavanje
ovjeka u njegovim odgovorima na seksualne potrebe jasno
e pokazat sluaj o kome govorimo. Oko osnovnog uroenog
osjeaja za razmnoavanjem kroz seksualno regeneriranje po
prirodi su vezana zadovoljstva u cijelom ivotnjskom carstvu.
Ono to nalazimo u ljudskom drutvu postepeno je udaljavanje
od pukog zadovoljavanja primitvih elja ka postupnom, vie
oplemenjenom stavu za ispunjavanjem ivotnjskih nagona.
Priroda nikada nije eljela seks kao krajnji cilj. Krajnja svrha je
uvijek bilo razmnoavanje vrsta. Seks je bio na drugom mjestu
u odnosu na to. Kad drutva ponu propadat, uloga seksa je
skoro obrnuta.
Moda sociolozi smatraju da su postepeni razvoj insttucije
braka, obiaja vezanih s ovom insttucijom i zabranjene stvari
u pogledu uzajamnog utjecaja mukih i enskih spolova pojave
nastale iz prirodnog razvoja drutva i da nemaju veze s religijom.
No, bilo da je taj razvoj upravljan od nekog uzvienog Bia ili
je sluajna pojava koja se sama od sebe kree naprijed, nema
negirajue injenice da su postupni odgovori za zadovoljavanjem
osnovnih nagona postali sve vie sloeni i zamreni.
Porast mijeanja mukih i enskih odnosa moe se smatrat
znakom iste bolest. Ne radi se samo o popustljivom, slobodnom
stavu prema seksualnim odnosima, nego je, zaista, mnogo vie
onoga to ide s tm da promijeni cijelu atmosferu ove krajnje
63
vane oblast ovjekovih interesa i aktvnost. Na debate o
ispravnost ili zabrani takvih odnosa gleda se prezirno kao na
stvar prolost. Naravno, postoje neke nepokolebljive, religiji
sklone grupe koje i dalje diskutuju o ovom pitanju. Ali u toku
njihovih diskusija u medijima ne moemo a da ne opazimo da
su takvi staromodni ljudi, strogo religijskog miljenja, svedeni
na manjinu bez vanost.
Na Zapadu postaje sve vie moderno smatrat seks prirodnom
potrebom na koju treba odgovorit bez ikakvih smetnji i
prepreka. Tradicionalni osjeaj stda u razgovoru o ednost ak
je i meu enama postao pria iz prolost. Golotnja, otkrivanje,
pokazivanje, bestdne diskusije i priznavanje smatraju se samo
kao javno iskazivanje istne.
Izgleda da niko nee da se potrudi pruit ist argument za druge
prirodne ljudske nagone. Zar nije prirodni ivotnjski nagon,
primjeren takoer i ljudima, da imaju ono to vole? Zar nije,
opet, prirodni ivotnjski nagon da osjeaju ljutnju i nemir i da
ova osjeanja pokau na divljaki nain? Slabiji pas e imat iste
nagone kao i jai, ali, dok jai ujeda, slabiji e bar lajat. Je li
onda doputeno ovjeku da bez ikakvih ogranienja pokazuje
svoje prirodne potrebe?
Koje su to zabranjene stvari u drutvu pravila uljudnog
ponaanja, pojam pristojnost itd. koje ostaju smetnja
slobodnom izraavanju prirodnih nagona? Zato seks mora bit
jedina pokretaka sila kojoj treba bit data sloboda da se izrazi
bez obzira na tradiciju, norme, pristojnost, prikladnost ili pitanja
pripadanja ili nepripadanja? Ono to danas opaamo je pojava
koju treba paljivo razabrat i analizirat. Ono to mi nazivamo
pretjeranom tolerantnou u seksualnom odnosu izraeno je u
formi rastue sklonost za kraom i pljakom u drugim oblastma
ljudske aktvnost, i ljudi osjeaju zadovoljstvo da ozlijede i
rane druge. Nesputano slijeenje zadovoljstva sa izopaenim
ukusima proiste iz isth razarajuih sklonost koje unitavaju
DRUTvENI MIR
64
najplemenitja zdanja civilizacije i vraaju nain ivota natrag,
na poetak.
Ne samo da opaamo ogroman porast obreda, zabranjenih
stvari i naredbi i zabrana koje su drutva nametnula na
pojedince nego takoer uviamo i da preputanje romansama
i podilaenju igraju vrlo vanu ulogu u ovoj oblast. Poezija,
literatura, umjetnost, muzika, stlovi, moda, pokazivanja, ljubav
prema miomirisima i rast pristojnog i uljudnog ponaanja - sve
su nusproizvodi, ako ne u cjelost, bar do nekog stepena, istog
osnovnog nagona u formi drutvenih odgovora. Moda e doi
vrijeme kad e budua generacija poet da se buni i odbacuje
dostgnua drutva steena hiljadama godina napretka. Moda
ova pobuna nee poprimit formu potpunog odbijanja svega. Pa
ipak, otroumno oko ne moe a da ne opazi kretanje u ovom
pravcu. hipizam, boemstvo, sadizam, rastue nasilje povezano
sa seksom i vraanje seksualnog ponaanja njegovim poetnim,
ivotnjskim, primitvnim izgledima predstavljaju samo nekoliko
primjera koji stvaraju sklonost ka spomenutom.
Samo se trebamo usudit da obratmo panju na grupu
pobunjene, neuredne omladine koja ivi u svojim komunama,
da uvidimo ta se dogaa mlaoj generaciji. Neistoa i smrad
su, izgleda, zamijenili istou i miris. ista besprijekorna odjea
dala je mjesto otrcanoj, raskalaenoj odjei. Proli su dani kad je
jedna mrlja na odijelu mogla izazvat ogromnu sramotu. Iznoeni
dins, namjerno pocijepan da otkrije meso ispod, postaje
daleko vredniji od novog para pantalona. Naravno, ne pokazuju
sva drutva takve krajnje znakove nezadovoljstva prolim ili
tradicionalnim naslijeem, no kad nastupi bolest, moda cijelo
tjelo ne bude zauvijek otrovano. Nekoliko sramota pojavi se tu
i tamo i one otkrivaju potpovrinsko bolesno stanje ili bolest.
Neodgovornost poinje rast. Nedisciplina i razuzdanost poinju
bit naredba dana. Sve vie znakova raspadanja poinje izlazit
na povrinu u razliitm oblastma ovjekovog ivota.
65
Potraga za zadovoljstvom u svakoj oblast ivota zahtjeva
promjenu i neto novo kako bi omoguilo jo vei uitak. Stvari
koje su nekada davale zadovoljstvo sada vie ne ispunjavaju.
Puenje i tradicionalna opojna sredstva vie ne uspijevaju pruit
osobit ar, koji progresivno nespokojno drutvo trai. Poinju se
pojavljivat droge svih vrsta i nikakve mjere koje se poduzimaju
da zaustave ovu prijeteu ovisnost o drogi nisu dovoljne. A
ipak, ovisnik o drogi trai jo vei uitak. Tako je izumljena jaa,
smrtonosna droga kao to je crack, koja izaziva veu ovisnost.
U oblast muzike postepeno su nastale iste sklonost u toku
zadnjih nekoliko decenija ovog stoljea. Prouavanje razvoja
muzike tokom nedavnih stoljea, naspram naglih i zastraujue
eruptvnih promjena koje vidimo u toku zadnjih nekoliko
decenija ovog stoljea, omoguava zanimljive i intrigantne
podatke za uporedbu.
Ja lino ne znam mnogo o muzici i neka mi bude oproteno
ako moj komentar ne bude odgovarao pravoj prirodi svijeta
muzike. Moja intuicija me tjera da vjerujem, zapravo, da se
razvoj muzike u toku zadnjih nekoliko stoljea na Zapadu
kretao u pravcu dostojanstvene, izabrane i plemenite. Takva
vrsta muzike je ulazila u dubinu due i istovremeno donosila
mir umu i dui. Najbolja muzika je bila ona koja se potpuno
poistovjeivala i utapala sa skrivenom muzikom ljudskog uma i
due. Sklad i mir bili su krajnji ciljevi za kojima je razvoj muzike
iao. Naravno, bilo je odlomaka u radovima velikih kompozitora
i umjetnika koji su stvarali dojam vulkanskih eksplozija, tajfuna,
gromova i osjeaj uzrujanost koji je odgovarao vanjskom
fenomenu prirode. Njeni spomeni su pohranjeni i sauvani
neizbrisivi u ivotnom mehanizmu pamenja. Ponekad je njen
vrhunac dostzao takvu jainu kao da e cijeli svemir raspuknut.
Pa ipak je publika sjedila nepokretno, utapajui se u poplavu
muzike, bez kretanja miia ili udaranja onih kapaka, sve
dok odjedanput ne bi nastala potpuna tina. Jedino onda bi
DRUTvENI MIR
66
sala eksplodirala ogromnim aplauzom. ak ni muzika najvie
ispunjena energijom, emocijama nije sluaoce preokretala u
silovita, eksplozivna i pobunjenika bia. Poruka sve muzike
bila je plemenita, miroljubiva i skladna, i iznosila je na vidjelo
i budila ono najbolje u ovjeku, a najgore je bivalo odagnano.
Ali, jao! Tokom nekoliko zadnjih decenija opaamo u cjelini
drugaiju pojavu. Ui suvremene generacije zagluene su
muzikom koja je u stanju da pobudi grubost i niske ivotne
strast. Uzrujana i nespokojna generacija identfcira se jedino
sa takvom muzikom koja ih dovodi do ludila. to je muzika vie
nasilna, to e bit popularnija. Opet, neka mi bude oproteno
za bilo kakvo opaanje poteklo iz mog nepoznavanja svijeta
klasine i popularne muzike, ali u jednu stvar sam siguran -
nasilje, pobuna, ludilo, razbojnitvo itd. brzo kvare plemenite
ljudske sposobnost.
Profesor Bloom, kojem se mora priznat odreeno znanje o
zapadnoj muzici, izgleda da se slae sa mnom u svojoj knjizi
The Closing of the American Minds (Pomraenje amerikih
umova) kad oplakuje razaranje osjeaja omladine suvremenog
doba, koja je, po njegovim rijeima, postala divlja i neovjena,
zbog neprekidnog izlaganja rok-muzici, koju on odbacuje kao
tetnu hranu za duu.
Mnogo je vidljivih i opipljivih znakova ovog bolesnog stanja
drutva, koje postepeno ivot ovjeka ini sve vie uznemirenim
i sve manje zadovoljnim i veselim, bez strpljenja, mira i
sigurnost. ovjek moe negirat postojanje Boga kako eli, ali ne
moe negirat postojanje svemonih zakona prirode, koja vrlo
dobro zna da kazni prijestupe poinjene protv nje.
U svim materijalistkim drutvima glavni faktori odgovorni
za progresivan rast i irenje zla skoro su ist. O ovoj temi smo
diskutovali ranije, tako da emo ukratko nabrojat odgovorne
faktore da poslue kao podsjetnik. To su:
a) rastui ateizam;
67
b) slabljenje vjerovanja u stvarnog monog Boga, koji se
ivo zanima za ovjekove poslove i nain kako se ljudi ponaaju;
c) progresivna slabost u vjerovanjima u tradicionalne i
etke vrijednost;
d) rastua tenja da se zaboravi stvarni cilj i kraj ivota i
da se sredstva postzanja ciljeva po sebi smatraju ciljevima.
Ovo je situacija koja prevladava u svim takozvanim civilizovanim
ili naprednim drutvima svijeta. Postepeno, kako moralne
i etke vrijednost nastavljaju slabit, one poinju utcat na
zakonodavstvo i izvrne postupke vlada. Kad nema nikakvog od
Boga datog zakona koji bi bio prihvaen i kad se svakodnevno
pobijaju iste etke vrijednost i plemenite tradicije i opire
im se, bilo kakvo donoenje zakona da bi se discipliniralo
moralno ponaanje takoer postaje slabo i vie popustljivo.
Sama platorma na kojoj su zasnovani zakoni koji se odnose na
drutveno ponaanje poinje izmicat.
Uporedno prouavanje donoenja zakona u ovoj oblast tokom
zadnjih nekoliko stoljea valjano e dokazat ono o emu
govorimo. Proli su dani Oskara Wilda kad je homoseksualnost
smatrana zloinom od strane drutva, koje bi to krajnje
nemilosrdno kaznilo. Proli su dani kad esttost nije bila samo
vrlina nego i drutveno povjerenje, za koje se, ako se izigraju,
stavljalo na odgovornost. Ova popustljivost prema zloinu ne
smatra se vie zabrinjavajuim. To je problem.
Defnicija samog kriminala potpuno je promijenjena. Ono to
je juer smatrano zlom danas nije vie tako. Ono to je bilo
skriveno iz straha od sramote ili prijekora otkriveno je i pokazuje
se sa velikim ponosom. Ako se ova flozofja smatra zdravom i
vrijednom preivljavanja, onda se sve religijske, etke i moralne
flozofje mogu smatrat zastarjelim i nepoeljnim. One vie ne
slue danas nikakvoj svrsi.
Univerzalni i svemoni princip kazne za zlo i nagrade za dobro
DRUTvENI MIR
68
upravljaka je sila u prirodi, zajednika i za ivi i neivi svijet.
U neivom svijetu djelovanje ovog principa moe se raspoznat
u nesvjesnom radu zakona prirode. U ivom svijetu evolucija
prije stvaranja ovjeka bila je upravljana istm principom koji je
stekao polusvjesno ili poluaktvno stanje. Kako putujemo kroz
najnie stepenice evolucijskih stadija do ovjeka, izgleda da je
to putovanje od manje svjesnog ka svjesnijem. U evolucijskim
terminima princip zla i kazne i dobrote i nagrade opisan je
kao preivljavanje najprikladnijih. Kroz cijeli proces evolucije
ovo ostaje upravljaka i pokretaka sila koja neprestano tjera
evoluciju naprijed i navie.
Kad je ovaj proces dostgao svoj vrhunac u ovjeku - najboljem
stvorenju, i svijest postgla vidokruge izvan divlje zamisli u mat
bia koja su nia od ovjeka, nezamislivo je da se odjedanput
ovaj princip zla i kazne podigne i uini zastarjelim. Ako postoji
vii cilj za stvaranje, mora postojat neka odgovornost bez koje
bi ova cijela upotreba bila beznaajna.
Izuzetno je iznenaujue da ponekad i najvei intelektualci i
vidovnjaci nisu u stanju vidjet ovako oitu i jasnu istnu. Takav
je sluaj sa Albertom Ajntajnom, tvorcem teorije relatviteta,
koji opaa:
Ja ne mogu zamislit Boga koji nagrauje i kanjava
predmet svog vlasttog stvaranja i iji su ciljevi nalik naim
ciljevima ukratko, ja ne prihvatam takvog Boga koji ima sjenu
ljudske slabost. (Albert Ajntajn)
Ako postoji Bog, Gospodar Stvaralac, ije postojanje Albert
Ajntajn nije mogao porei, i ako su svi nauni zakoni koji djeluju
u Njegovom stvaranju zasnovani, stvoreni i upravljani od istog
stvaralakog vrhunskog Bia, nezamislivo je za Njega da napust
krajnji cilj Svog stvaranja podizanjem principa zla i kazne, i
ostavi ovjeka da luta u haosu neobuzdanog i nekontrolisanog
69
ponaanja, bez odgovornost za svoja djela.
to se te drugog dijela ovog opaanja, oito je da on nije uspio
razumjet ne samo ulogu zla i kazne u ovom progresivnom
razvoju stvaranja nego je takoer i potpuno pogreno razumio
znaenje ovjeka u smislu da je stvoren po Boijem ugledu.
ovjek je stvoren po Boijem ugledu ne kao savreni uzor Boga
na Zemlji. Da je bilo tako, svijet bi postao vie nego Dennet na
Zemlji i sva ljudska bia bi bila zapravo jednaka. Naravno, sporno
je da li bi takvo mjesto bilo vrijedno da bude nazvano Dennetom
ili dosadom, gdje nema nikakve raznolikost, promjene ili razlike
izmeu mirisa, boje i nijanse da su umjesto toga mirna,
mnogobrojna mora bezbojnih istovjetnih kapi. To nije znaenje
i svrha toga da je ovjek stvoren po Boijem ugledu.
Ova fraza je obogaena dubokom mudrou i govori o
sposobnostma kojima je ovjek bio obdaren. Ona govori o
krajnjem plemenitom cilju kojem ovjek mora neprestano
teit. Taj cilj je da bude savren, koliko je za ovjeka mogue
da bude, postzanjem boanskih atributa, i da tako postaje sve
vie nalik Bogu. Ovo nije jedan utvreni cilj koji ovjek moe
dosti i da onda, uivajui u slavi to je postao po Boijem
ugledu, tu ostane. Kako je Boije Bie neogranieno ili beskrajno
u Svojim atributma, tako i svako putovanje prema Njemu ostaje
beskrajno. Savrenstvo u ovom kontekstu samo znai kretanje
prema savrenstvu od nieg ka viem redu stvari.
Bog je Najsavreniji u Svom Biu, Najpravedniji, Najsamilosniji,
Najmilostviji, sve vidi, sve zna, Gospodar Stvaralac i Gospodar
Sudnjeg dana. Sva hvala pripada Bogu. asni Kuran kae:
DRUTvENI MIR
70
On je Allah, nema boga osim Njega, Znalca
nevidljivog i vidljivog. On je Darovalac bez traenja,
beskrajno Milostvi, Samilosni. On je Allah, nema
boga osim Njega, Vladara, asnog, Darovaoca
mira, Darovaoca sigurnost, Zattnika, savreno
Nadmonog, Ispravljaa neispravnog, Uzvienog.
ist je Allah iznad onog to (Mu) oni pridruuju. On
je Allah, Stvaralac, Onaj koji zapoinje stvaranje,
Onaj koji daje oblik. Njemu pripadaju najljepa
imena. Sve to je na nebesima i na Zemlji Njega
velia. On je Moni, Mudri.
(Sura 59: ajet 23-25)
Takav je Bog, koji je stvorio ovaj svemir. On ne pat od ljudskih
slabost. asni Kuran ponavlja i trai od vjernika da se zamisle
nad Njegovim znakovima. Naprimjer:
Blagoslovljen je Onaj u ijoj ruci su sva kraljevstva,
i On ima trajnu mo nad svim stvarima init ta
On eli; Onaj koji je stvorio smrt i ivot da iskua
ko je od vas najbolji po djelima; a On je Moni,
(Onaj) koji najvie prata. Onaj koji je stvorio
sedam nebesa jedno na drugom. Ti ne vidi
nikakve proturjenost u stvaranju Milostvog, pa
baci pogled vidi li ikakav nedostatak? Potom
baci pogled drugi put, (i) tvoj pogled e se vratt
neuspjean i umoran.
(Sura 67: ajet 2-5)
71
Nakon to smo razumjeli znaenje rijei Boiji ugled, kad
pogledamo natrag na cijele sile stvaranja svemira od vremena
velikog udara do sada cijeli put stvaranja od nesvjesnog ka
svjesnom je, zapravo, putovanje da ovjek postane ugled Boiji
i da u njemu razvije boanske atribute.
Posebna atmosfera islamskog drutva
Islam, s druge strane, hoe da stvori atmosferu koja se toliko
razlikuje od ranije opisane koliko se proljee razlikuje od jeseni.
Unutar islamskog koncepta drutva islam obuzdava, odgaja
i dovodi u red prirodne elje koje e, ako se ne kontroliu,
imat unitavajuu ulogu sa opsegom ljudskih osjeanja. Islam
osuuje ili zabranjuje ispunjavanje elja koje mogu, u krajnjim
analizama, rezultrat veom bijedom i patnjom u drutvu nego
zadovoljstvom.
U isto vrijeme, islam usavrava nove ukuse i razvija sposobnost da
steknemo uitak i zadovoljstvo iz postupaka koji neobrazovanom
i neobuenom mogu izgledat bezbojni, nezanimljivi i bez ukusa.
Ukusi su promijenjeni i proste tjelesne udnje su odgojene i
proiene i preokrenute u elje za plemenitm.
No, pitanje je kako moemo odredit koliko su suvremeni
drutveni trendovi koji prevladavaju nezdravi za drutvo? Za
mene, odgovor izgleda jednostavan. Zdravlje drutva treba se
ocjenjivat po istm vanjskim znakovima kao i zdravlje pojedinca.
Kad je neko u bolu, uznemiren, nenormalan ili ispod normalnog u
svojim reakcijama ili kad tjeskoba zamijeni njegovo zadovoljstvo
i mir srca i uma, ne trai se izvanredno mudar ovjek ili posebno
struan ljekar da procijeni ili dadne dijagnozu takvoj nezdravoj
osobi da je ozbiljno bolesna. Svi ovi simptomi su ispoljeni u
suvremenom drutvu.
Kako su istnite bile rijei Isaa a.s. (Isusa) kad je rekao:
DRUTvENI MIR
72
Prepoznat ete ih po njihovim plodovima. Zar se s trnja
bere groe ili s drae smokve? Tako svako dobro stablo raa
dobrim rodom, a zlo stablo raa zlim rodom. Ne moe dobro
stablo rodit zlim plodom, nit zlo stablo dobrim plodom.
(Matej 7:16-18)
Danas ljudi toliko plau zbog gorine ovog ploda, ali nekako
ne ele zamijenit ovo drvo gorkim plodom. Oni ne uspijevaju
vidjet da nije drvo krivo, nit plod koji ono donosi. Islamska
drutvena atmosfera se zauzima za iskorjenjivanje zlog drveta i
zasaivanje zdravijeg umjesto njega.
Prema asnom Kuranu, kad je Ademu a.s. bilo zabranjeno da
jede plod drveta, precizno se mislilo:
Zar nisi razmislio kako Allah objanjava primjer
dobre rijei? Kao dobro drvo iji je korijen vrst
i iji je vrh prema nebu. Ono donosi plodove u
svako doba naredbom Gospodara svoga. A Allah
iznosi primjere za ljude da prime savjet.
(Sura 14: ajet 25-26)
Ovdje je drvo samo simbol. Kuran jasno govori o nezdravoj
flozofji protvnoj zdravoj istm simbolikim jezikom. U naredna
dva ajeta opisani su zlo drvo i stanje nevjernika:
73
A primjer loe rijei je kao loe drvo, koje je
iupano iz zemlje i za njega nema stabilnost.
Allah uvruje vjernike vrstom rijeju na ovom
svijetu i na ahiretu; a Allah puta da grjenici idu
u zabludu. Allah ini ta On hoe.
(Sura 14: ajet 27-28)
Ovdje je u ovom kontekstu upotrijebljen termin rije u
sporednom znaenju flozofje, sistema, i poredak ba kao to
je ist termin rije takoer je upotrijebljen u svom sporednom
znaenju u poetnoj izreci Evanelja po Ivanu:

U poetku bijae Rije, i Rije bijae kod Boga i Rije
bijae Bog.
(Ivan, 1:1)
Loe flozofje i sistemi moraju se suoit sa sudbinom zlog
drveta koje padne na ispitu preivljavanja najprikladnijih i na
kraju razbijenjelom olujom biva iskorijenjeno i baeno s jednog
mjesta na drugo.
S druge strane, primjer zdravog sistema i poretka stvari je kao
zdravo drvo koje je vrsto ukorijenjeno u ovo tlo, ali ija visoka
stabla i grane doseu istu nebesku atmosferu. Ono se hrani
nebeskim svjetlom i donosi dobar, koristan plod svake sezone.
Kuran opisuje vjernike tako to kae da oni imaju vrstu vjeru
u Boga; njihova cijela etka i moralna struktura je sigurno i
vrsto utemeljena u ovom vjerovanju. To daje odliku savrenost
islamskom konceptu morala i etke, koji ne odobrava pravit
razliku na bilo kojoj poznatoj razini drutvenih, religioznih ili
rasnih podjela.
vodei princip primjenjiv na sve ljudske aktvnost izraen je u
slijedeem ajetu asnog Kurana:
DRUTvENI MIR
74
A Allahu pripadaju neviene stvari nebesa i Zemlje,
i Njemu se svaka stvar vraa. Zato oboavajte
Njega i uzdajte se u Njega. A va Gospodar nije
nemaran za ono to vi radite.
(Sura 11: ajet 124)
Isto tako:
...Uistnu, stvaranje je Njegovo djelo i vladavina.
Blagoslovljen je Allah, Gospodar svih svjetova!
(Sura 7: ajet 55)
Sve islamske flozofje poinju i zavravaju se bezuvjetnim
autoritetom Boga, Gospodara, Stvaraoca svemira.
Temeljni principi islamskog drutva
Glavni Kuranski ajet koji je najvaniji za ovo pitanje je sljedei:
Zaista, Allah nareuje pravednost, (i vie od
pravednost; da dajete ljudima vie nego to
im pripada) i dobroinstvo, i da dajete kao (to
dajete) blinjim svojima (kao da pripadaju vama,
kao vaa blia rodbina); i zabranjuje bestdnost
(i pokazivanje zla, kao to opaamo danas tako
esto na televiziji, radiju ili na ulicama mnogih
drutava svijeta), i ruan govor (i sve to se smatra
pogrenim, ne po religiji nego po ljudskoj savjest),
i prekoraenje (sve to vodi buni i haosu). On vas
savjetuje da primite pouku.
(Sura 16: ajet 91)
75
Prvi dio ovog ajeta je vie primjenjiv na ekonomsku oblast nego
na drutveni poredak. On daje jasnu predodbu islamskog
koncepta pravde, potenog postupanja i dobroinstva u
tretranju uskraenih dijelova drutva. Drugi dio se odnosi na
sliku drutva za ije stvaranje je islam obavezan. U ovom dijelu,
Bog zabranjuje sve to se po sveopim standardima smatra
pogrenim, kao to je nepristojno ponaanje, uvreda, napad,
i zaista sva drutvena zla koja su, bez pozivanja na bilo koja
religijska uenja, osuena sveopom suglasnou ljudskog
drutva u cjelini.
Slino tome, islam strogo odbacuje i osuuje svaku tenju,
ponaanje i stajalite koji mogu vodit neredu, pobuni i nasilju.
Rije pobuna treba da se razumije u smislu neopravdanog
nastojanja da se zbaci utemeljeni poredak. Ali to nije sve. Gdje
god je u asnom Kuranu upotrijebljena arapska rije baghji, ona
se ne odnosi samo na oruano ili politko dizanje, nego takoer
na pobunu u drutvu protv njegovih plemenith tradicija, etkih
standarda, vjerskih uenja i moralne vrijednost.
Na kraju, drutvo je jasno upozoreno da je ovaj savjet za
ovjekovu vlasttu korist. To upotpunjuje sliku neophodnih
odlika islamskog drutvenog poretka. Moemo dodat da je prvi
dio ovog ajeta duboko proet islamskim drutvenim uenjima.
Drutvo koje je neosjetljivo na patnje drugih ljudskih bia i nije
uvijek sklono sluit putu humanost ne moe se predstavljat
kao islamsko drutvo koliko god se ono moda pridravalo
drugih aspekata islamskih drutvenih uenja.
hajde da se sada okrenemo drugim odlikama islamskog drutva
predoenim u asnom Kuranu. Islam iste potenje, odanost,
vjernost i promovie sve takve mjere koje e stvorit mir uma
i srca. On poduzima preventvne mjere protv toga da drutvo
postane jednostrano u svojoj tenji za zadovoljstvom. Prema
tome, bilo koje ponaanje - koliko god nevino moda izgledalo
na poetku, za koje je vjerovatno da vodi neogranienoj
DRUTvENI MIR
76
popustljivost u drutvu, osueno je, jer je njihova teta koju
nanose drutvu ogromna i mnogostruka. Za takva drutva je
odreeno da zavre u stanju haosa koji nalazimo u svijetu danas.
U takvim drutvima neograniena tenja za zadovoljstvom,
izmeu drugih teta, vodi ka raspadanju i konanom unitenju
porodinih veza. Suprotno ovome, islam daje vanost i revno
uva sve oinske, majinske, bratske, sestrinske i sinovske
odnose. Islam eli promovisat prijateljstva koja su to vie
duhom nego tjelom.
esttost
Odreujui poloaj ene u drutvu, neophodno je, prema islamu,
da se poduzmu sve mjere koje promoviu esttost, odanost i
uzdran i ist ivot. Naglaavanje istog ivota, dobro izolovanog
od opasnost ispada seksualnih nagona, vana je odlika islamskog
drutva.Ovaj aspekt islamskih drutvenih uenja vrlo je vaan
za zattu i preivljavanje porodinog sistema. To je strana
potreba dananjeg doba. Islam nastoji proirit porodinu
jedinicu na iru rodbinu, a ne smanjit je do minimuma:
porodicu u kojoj je ovjekova sposobnost da voli i elja da bude
voljen zadovoljena ne pukim ispunjavanjem seksualnih nagona,
nego vie profnjenim i proienim prijateljstvom i vezom kakvi
normalno prevladavaju izmeu blie i dalje krvne rodbine.
Iznenaujue je kako mudri ljudi modernog doba ne uspijevaju
uvidjet ljudske slabost kad se jednom odobri da za seks vezana
zadovoljstva igraju neobuzdanu ulogu u drutvu; ona e cvjetat
po cijenu drugih prefnjenih vrijednost i isisat im krv kao
parazit. Sigmond Frojd je, nema sumnje, bio proizvod takvog
drutva. On je poeo analizirat svaki ljudski potcaj kroz prizmu
seksa. Za njega je najpoboniji odnos majka-dijete bio vezan
za seks. ak ni odnos otac-ki nije imao nikakve svetost, nego
77
je bio seksualno orijentsan ili seksualno prouzrokovan. Skoro
sve to je ovjek uradio, bez obzira bio toga svjestan ili ne, bilo
je zbog dubokih podsvjesnih seksualnih nagona. Pitam se je li
u vrijeme Frojda drutvo postglo ovakav haos koji prevladava
danas, no, to je bilo dovoljno da stvori seksualno razumijevanje
ljudske prirode u potpunost. No, ako je Frojd bio upravu, onda
je jo neophodnije da se drutvu ne dopust neoprezna igra tako
opasnim silama koje mogu prouzroit kratki spoj.
Ali, jao! Sadanja klima modernih drutava nee ak ni nastojat
da razumije prirodu i odlike islamske drutvene klime. Treba
zapamtt: bilo da se ovjek slae ili ne slae sa konceptom da
Bog igra ulogu u ovjekovim poslovima i oblikuje ovjekovu
sudbinu, i bilo da je ovjek voljan uskladit svoje drutveno
ponaanje prema objavljenoj Boijoj Rijei ili ne, jedna je stvar
posve sigurna ovjek nit moe pobijedit Djelo Boije (to jest
Prirodu), nit Rije Boiju (to jest, objavljenu Istnu). Oboje, i Djelo
i Rije moraju se nalazit u meusobnom skladu da se smatraju
valjanim. Bilo koje drutveno ponaanje koje ovjek usvoji u
direktnoj oprenost Boijoj Rijei mora zavrit unitenjem.
ovjek ne moe imat neizmjerno i neogranieno zadovoljstvo
koliko god on to elio. Sve to moe jeste da zamijeni odreene
vrijednost i izbore. Drutvo koje nastoji da uz pomo opijuma
i droge izbjegne odgovornost ili ivotne stvarnost, drutvo
koje je opsjednuto seksom, beskorisnim uzbuenjem i
razveseljavanjem, drutvo gdje su ukusi namjerno izopaeni da
odgovaraju vjetaki stvorenoj trgovini za novim instrumentma
zadovoljstva, napravljenim samo da stvaraju uzbuenje i tenju
za neim veim, trite koje su smislila mona udruenja ija je
jedina svrha gomilanje imetka - takvo drutvo izabire sve ovo po
cijenu gubitka plemenith ljudskih vrijednost, duevnog mira i
sigurnost u drutvu kao cjelini. Ne moete istovremeno imat i
jedno i drugo ne moete imat svoj kola i jest ga.
Ono to islam naglaava je upravo suprotno. Islam priznaje
DRUTvENI MIR
78
zadovoljstvo ali ne po cijenu mira i sigurnost drutva kao
cjeline. Islam strogo osuuje sve takve tenje za koje, ako su
neprovjerene, postoje veliki izgledi da e vodit postepenom
raspadanju porodinog ivota i promovisat sebinost,
neodgovornost, prostotu, kriminal i nasilje.
Drutvene klime stvorene dvjema flozofjama, materijalistkom
i islamskom, u potpunoj su suprotnost.
Zaprepauje me kako neki ljudi vjeruju da poveavanjem
ambicija ili slobodnim udovoljavanjem elja u drutvu mogu
ikada s nadom obeat mir u glavi. Ni jedno drutvo u svijetu,
koliko god ekonomski jako bilo, ne moe potpomagat
neogranieni i razuzdani narataj bludnih elja.
ak i u najbogatjim drutvima svijeta uvijek postoje bogatai
i siromasi. Oni kojima su uskraene najosnovnije ivotne
pogodnost ine mnogo vei dio drutva od mnogo manjeg
broja onih koji mogu priutt da plate za ono to ele. ak i to je
upitno, zato to, izgleda, sa poveanjem imetka i elje takoer
rastu i ak ni najbogatji ne mogu potpuno ostvarit sve svoje
snove. Ali sluaj mnogo siromanije veine je gori. Oni ak ne
mogu imat pristup ni osnovnim ivotnim podobnostma, da
ne govorimo o luksuzu koje bogato drutvo moe priutt.
Siromani su t ije emocije i elje moderni mediji pustoe. Iz
dana u dan oni u njihova bijedna boravita ubacuju ruiaste
slike sjajnog ivota sa velikim i raskonim kuama, basnoslovnim
baama, mnotvom luksuznih auta, helikoptera, privatnih
aviona i armije posluitelja. ivotni stl holivuda i Beverli hilsa sa
bunim pijankama, plesovima, zabavama i veseljima, ili ivota
u kasinima, kockarnicama, ili sve to sapunice i serije mogu
doarat zamame su kojima se najsiromaniji ljudi obasipaju. Pa
ipak, samo mali broj njih, od najbogatjih, mogu samo sanjat
da steknu ovaj Dennet na Zemlji. No, siromani ljudi e posve
sigurno izgubit interes za svoja siromana obina okruenja.
Dom i ognjite nee vie za njih imat nikakve privlanost.
79
Nedostatak kulture i civilizacije stoje nanizani naspram ove
ruiaste vizije, i, u ovom kontekstu, stvarnost njihovog
vlasttog ivota poinje gubit svako znaenje. Ako je ovo krajnje
dostgnue drutva, koje se hrani ispraznim zadovoljstvima i
nestvarnim vizijama, onda e sve toplina i mir doma i ognjita
- postat sve vie samo privid. Za njih nee ostat nita za ta bi
ivjeli u budunost.
Trebat e vie od jedne mjere da se ponovo uspostavi
tradicionalna porodina jedinica neophodna da svoje lanove
vee uzajamnim povjerenjem, pouzdanjem i toplinom koja
stvara mir. Ali, moda smo isuvie zakasnili da govorimo o
ovome.
Islam ima jasnu poruku. On ima dobro defnisan plan da zatt,
nadzire i uva univerzalni porodini sistem ili da ga ponovo
izgradi gdje god je bio potpuno uniten.
Prema islamu, disciplina mora bit usaena kroz uvjerenje i
razumijevanje u svakoj oblast drutvene aktvnost, i izgubljena
ravnotea mora bit ponovo uspostavljena.
Veo i njegova stvarnost
Ljudi na Zapadu oigledno su pogreno razumjeli islamski
drutveni sistem pardah (to jest -veo), vien kao razdvajanje
izmeu dva spola. Ovo pogreno razumijevanje djelimino
pote iz zloupotrebe istnskih uenja islama u mnogim
dijelovima muslimanskog svijeta i negatvne uloge zapadnih
medija. Postalo je pravilo kod zapadnih medija da sa islamom
poveu nedolino ponaanje gdje god se ono dogodi, ali da se
uzdre od toga da poveu ponaanje Jevreja, krana, budista ili
hinduista s njihovim religijama.
Islamska naredba vela (nemijeanja) sigurno nije proizila
iz uskogrudih stajalita prolih mranih vremena. Zapravo,
DRUTvENI MIR
80
pitanje mijeanja ili nemijeanja u drutvu nema nikakve veze
s napretkom ili zaostalost vremena. Drutva su kroz historiju
ili plivala skupa sa krunom ili padala u korita drutvenih ili
religioznih valova.
Koncept enske slobode uope nije napredni trend ljudskog
drutva. Postoje snani dokazi da su i u dalekoj prolost kao i
u bliem periodu ljudske historije ene kao klasa drutva imale
vrlo utjecajan i istaknut poloaj u ljudskom drutvu u raznim
dijelovima svijeta.
Slobodno i nesputano spolno openje izmeu mukaraca i ena
u drutvu nije nita novo i neobino. Civilizacije su dolazile i
odlazile. Naini ponaanja su nastavljali da se kolebaju izmeu
jednog stla i drugog. Bezbrojno mnotvo drutvenih tenji
padalo je i vraalo se u svakidanji ivot u drugaijim uzorcima
samo da bi, na svaki okret kaleidoskopa, prolo kroz nove
pokuse i uobliavanja. Pa ipak, nikada nije bio utvren nikakav
trend pomou kojeg bismo sa sigurnou mogli zakljuit da su
se kroz historiju drutva kretala od odvajanja ka mijeanju ili od
ogranienja do razmjerne jednakost i slobode ena.
Poetak novog doba u pravima za ene
Ovdje je jedino prikladno da svoju panju skoncentriemo na
mrani period u historiji Arabije kad je dolo do pojave islama,
kroz Boije naredbe kako mi muslimani vjerujemo, ili kao
lina uenja Muhammeda s.a.v.s. kako nemuslimani hoe
da to bude. Kakav god da je pogled nekih teologa, islamska
uenja u pogledu nemijeanja spolova uope nisu predstavljala
ponaanje Arapa.
Drutvo u Arabiji je u to vrijeme bilo krajnje proturjeno u
svom stavu prema enama. S jedne strane, seksualna sloboda,
slobodno mijeanje mukaraca i ena i raskalaene orgije sa
81
vinom, enama i pjesmom bile su odlike arapskog drutva.
S druge strane, roenje djevojice smatralo se ponienjem i
krajnjom sramotom. Izvijeteno je da su neki ponosni Arapi
svojim rukama ukopali svoje novoroene keri da izbjegnu ovu
sramotu.
ene su bile tretrane kao pokretna imovina i bile su liene prava
da se suprotstave svojim muevima, oevima ili drugim mukim
lanovima porodice. Meutm, bilo je izuzetaka u ovom pravilu.
Povremeno bi neka ena sa izvanrednim sposobnostma za
rukovoenjem igrala znaajnu ulogu u poslovima plemena.
Islam je promijenio sve ove drutvene situacije, ne kao prirodni
progresivni ishod drutvenih zategnutost nego kao izabrani
sudac vrijednost - utemeljenjem novih vrlina. Kroz Boije objave
bio je diktran jedan novi drutveni sistem koji nije bio povezan
sa uobiajenim silama koje oblikuju drutvo.
Kroz uenja nemijeanja seksualna rasputenost bila je
odjednom zaustavljena i bio je uveden red u odnosima izmeu
mukaraca i ena na temeljima dubokih moralnih principa.
Status ena je istovremeno bio podignut do tako visokih
standarda da one vie nisu mogle bit tretrane kao bespomona
potrona roba. Njima je bio dat jednak udio kao i mukarcima u
svim ivotnim poslovima. Dok su prije islama one bile tretrane
kao pokretna imovina nasljedstva, sada su mogle naslijedit ne
samo imetak svojih oeva nego takoer i svojih mueva, djece i
blie rodbine. One su sada mogle hrabro stat nasuprot svojim
muevima i uzvratt im. Mogle su raspravljat s njima i, naravno,
imale su puno pravo da se ne slau. One su mogle ne samo bit
razvedene nego su imale jednaka prava da se razvedu od svojih
mueva ako su tako eljele.
Kao majke one su u islamu tretrane sa tako dubokim
potovanjem da je teko nai slian primjer u drugim drutvima
svijeta. asni Osniva islama s.a.v.s. bio je taj koji je trebao da se
zalae za prava ena proglaavanjem po Boijim naredbama da:
DRUTvENI MIR
82
Dennet lei pod nogama vaih majki.
On nije samo ukazivao da e ovo obeanje bit ispunjeno u
ivotu poslije smrt, nego i na drutveni Dennet koji je bio
obean ljudima koji pokau duboko potovanje i naklon svojim
majkama i budu uvijek nastojali da ih zadovolje i omogue im
sve udobnost.
Uenje nemijeanja treba se shvatt u ovom kontekstu. Ono
nije bilo zbog bilo kakve muke superiornost, nego je bilo
namijenjeno da utemelji svetost doma; da stvori vee povjerenje
izmeu mukarca i ene; da donese umjerenost osnovnim
ljudskim eljama i nagonima; i da ih zauzda i disciplinuje da bi
oni, umjesto da u drutvu budu osloboeni kao moni demoni,
igrali konstruktvnu ulogu, kao to upregnute sile igraju ulogu u
prirodi.
Uenje o nemijeanju je oito pogreno shvaeno kad se uzima
kao nametanje ogranienja na enske lanove muslimanskog
drutva u njihovom punom ueu u svim oblastma ljudskih
aktvnost. To nije istna. Islamski koncept nemijeanja treba
jedino shvatt u kontekstu mjera da se zatt svetost enske
istoe i ast ena u drutvu, tako da opasnost ugroavanja ovih
ciljeva bude svedena na najmanju moguu mjeru.
Strogo su osueni slobodno mijeanje oba spola i tajne afere
izmeu mukaraca i ena. I mukarci i ene se savjetuju da se
uzdre ne samo od pruanja meusobnih poudnih pogleda
nego da se uzdre i od takvih pogleda ili fzikih kontakata koji
mogu vodit nekontrolisanim izazovima. Od ena se oekuje da
se pristojno pokriju i savjetuju se da se ne ponaaju tako da
bi privukle nepoeljnu panju udljivih mukaraca. Upotreba
kozmetke i ukrasa nije zabranjena, ali ne treba da se nosi kad se
ena pojavljuje u javnost da bi privukla panju. Mi u potpunost
razumijemo da se u sadanjem stanju drutava irom svijeta
ovo uenje ini zapravo grubim, ogranienim i beivotnim.
Meutm, dublje prouavanje cijelog islamskog drutvenog
83
sistema dovest e vas do vjerovanja da je ovaj sud bio ishitren
i povran. Zbog toga se takvo uenje treba shvatt kao sastavni
dio cijele islamske drutvene klime.
Uloga ene u islamskom drutvenom sistemu sigurno nije
uloga priljenica u haremima, nit uloga u drutvenom ivotu
zatvorenom u etri zida doma, bez doputenog pristupa
napretku i lienog svjetla znanja. Ova nedolina slika islamskog
drutvenog sistema samo je prikazana od unutranjih i vanjskih
neprijatelja islama ili hoda koji su strano pogreno shvatli
islamski nain ivota.
Jedina stvar koju islam nee dozvolit jeste da ene budu
pretvorene u igrake, da bude eksploatsane ili ostavljene na
milost ili nemilost muke vulgarnost. Islam uope ne podupire
takva stajalita o enama.
Budui da je drutvo kao cjelina postalo sve vie zahtjevno,
prava je okrutnost prema enama ako se zahtjeva da one uvijek
moraju bit svjesne svog izgleda, pojave i naina kako su obuene
i naminkane. enski arm se stalno izlae. ak je i kod prodaje
prehrambene robe ili dnevnih potreptna, kao to je praak za
pranje, potrebno reklamiranje enskim modelima. Neprirodan,
otmjen i skup nain ivota predstavljen je kao neophodnost za
enu da bi ostvarila svoje snove. Takvo drutvo ne moe dugo
ostat uravnoteeno, umjereno i zdravo.
Prema uenju islama, ena mora bit osloboena od iskoritavanja
i igranja uloge instrumenta zadovoljstva. ene moraju imat vie
vremena za sebe da ispune odgovornost prema svom domu i
svojoj buduoj generaciji.
Jednaka prava za ene
Danas se uje mnogo o enskim slobodama i enskim pravima
itd. Islam govori o sveobuhvatnom temeljnom principu koji
DRUTvENI MIR
84
podrazumijeva sve situacije:
... I one (ene) imaju pravo nad mukarcima kao
to oni (mukarci) imaju nad njima (u jednakost);
(to jest, za ene su jednaka prava kao i za
mukarce, kakva mukarci imaju prema enama.
Tu je, prema tome, potpuna jednakost i nema
nikakve razlike izmeu temeljnih ljudskih prava
ena i mukaraca;) inae, mukarci imaju jednu
vrstu prednost nad njima. A Allah je moan,
mudar.
(Sura 2: ajet 229)
Na drugom mjestu asnog Kurana navedeno je:
Mukarci su zattnici ena zbog prednost koju je
Allah podario jednima nad drugima, i zato to oni
(mukarci) troe (na njih) svoj imetak...
(Sura 4: ajet 35)
Iz arapske rijei Qavvamun (to znai-staratelj i uvar, koji je
odgovoran za one podreene, da idu Pravim putem) neka
ulema orijentsana ka miljenju iz srednjeg vijeka (doktori
religije) zakljuuje i tvrdi da to znai superiornost mukaraca nad
enama, dok se ajet samo odnosi na prednost koju izdravatelj
ima nad svojim lanovima obitelji. Kao takav, staratelj je bolje
osposobljen da upotrijebi moralni pritsak i odgoji ih da ostanu
na ispravnom putu i on je odgovoran za to. to se te osnovnih
ljudskih prava, to se ni na koji nain ne odnosi na to da ene nisu
85
jednake s mukarcima ili na muku superiornost nad enama.
Zadnji dio ajeta odnosi se na ve spomenutu prednost i ini
oiglednim da su uprkos ovoj prednost temeljna prava ena
potpuno jednaka pravima mukaraca. Arapska slova va trebaju
bit prevedena sa znaenjem uprkos injenici da ili dok i u
ovom kontekstu to se ini jedinim ispravnim prijevodom.
Dozvola za vie ena
Na Zapadu je, kad se govori o islamu, posve uobiajeno
suprotstavit se pitanjem: da li islam dozvoljava mukarcu da se
eni etri puta i istovremeno dri etri ene? Ja imam mnogo
iskustva u ueu na mnogim javnim i odabranim skupovima
intelektualaca u zapadnom svijetu. Rijetko pamtm priliku kad
ovo pitanje nije bilo postavljeno.
ee se deava da ustane neka gospoa, i, naravno, uz duno
izvinjenje, nevino pita da li stvarno islam odobrava etri ene ili
ne. Oigledno, svako zna odgovor. No, moe bit da je ovo jedini
aspekt islama koji je tako dobro poznat na Zapadu. Drugi dobro
poznat aspekt na Zapadu je terorizam, ali u stvarnost terorizam
nema nita sa islamom. (vidi knjigu Ubistvo u ime Allaha od
govornika.)
Kakvu vrstu jednakost izmeu mukaraca i ena islam predoava
kad je mukarcu dozvoljeno da ima etri ene, a ena moe
zadrat samo jednog mua? Ovo je druga forma istog pitanja,
koje je, ja vjerujem, samo upotrijebljeno kao instrument
brisanja bilo kakvog dobrog dojma o islamu koji je govornik
moda stvorio. Na manje formalnim skupovima, na kojima se
ne dri pedantno do uljudnost i utvost, isto pitanje postane
predmet ale i ruganja prije nego jednostavno pitanje.
Prije mnogo decenija, kad sam studirao u koli orijentalnih i
afrikih studija Univerziteta u Londonu, jednog pakistanskog
DRUTvENI MIR
86
studenta salijetao je student Englez uvijek istm pitanjem i
nekako je svaki put to izmamilo smijeh. Jedanput, sjeam se,
kad je njihovo ruganje prelo granicu, on se odjednom okrenuo
i pitao mladog Engleza: Zato vi nama prigovarate to imamo
etri majke kad nemate prigovora protv toga to vi imate etri
oca? On je, naime, igrom rijei, na mudar nain iskoristo
englesku rije forefathers, koja znai predak, ali je u izgovoru to
zvualo kao rije fourfathers, to znai etri oca, to je potuklo
izazivaa njegovim vlasttm orujem.
Prividno, to je bila ala, ali kad to dublje ispitate, otkrit ete
mnogo vie od ale, jer se ona odnosi na traginu situaciju koja
prevladava u drutvima i nudi prikladan sluaj za poreenje
vladanja islama sa vladanjem modernog drutva. To nije samo
tema za bezbrine studentske skupove, nego ak ni ozbiljni i
potovani lanovi drutva ne smatraju neljubaznim i neutvim
da alom izraze svoju osudu ove islamske naredbe.
Ja sam nedavno primio pismo od starijeg sudije u Frankfurtu,
za kojeg lino znam da je vrlo mudar, otvorenog uma, uljudna
i dobronamjerna osoba. On je, takoer, prigovarao na islamsku
dozvolu za vie ena i nije mogao potsnut izazove da to uvjerljivo
objasni uz pomo grube ale - ili sam bar ja tako mislio. Za jedan
moment ja sam mislio da uzvratm na njegovu alu alom o
etri oca (fourfathers), ali je nadvladala razboritost i ja sam,
elhamdulillah, donio bolju odluku.
Kratak odgovor koji sam mu poslao bio je, kao prvo, da ova
islamska odredba o enidbi sa vie ena nije openito naelo.
Ona se odnosi na odreene situacije kad postane neophodno
za ouvanje zdravog drutva i prava ena da ovu odredbu imaju
na raspolaganju.
asni Kuran je logina Knjiga. Kao takva, ona nije mogla naredit
muslimanima da izvre ono to je nemogue. Bog je stvorio
mukarce i ene u gotovo jednakom broju tu i tamo manje ili
vie. Kako moe razumna religija kao islam, koja neprestano iste
87
injenicu da nema nedosljednost izmeu Boijeg Djela i Boije
Rijei, propovijedat neto tako oito neprirodno i nerealno, to
bi, ako bi se poduzelo, stvorilo strane situacije neravnotee,
nepremostvih tekoa i razoarenja. Zamislite malu zemlju sa
jednim milionom mukaraca u godinama za enidbu i skoro ist
broj ena. Ako bi se ova odredba uzela kao naredba da je svi
doslovno slijede, onda bi, u najbolju ruku, 250.000 mukaraca
oenilo jedan milion ena, a 750.000 mukaraca ostalo bi
neoenjeno.
A opet se meu svim religijama svijeta islam iste po svom
naglaavanju braka za svakog mukarca i enu. asni Kuran
opisuje odnos izmeu mua i ene kao prirodno zasnovan na
ljubavi i ono to omoguava izvor mira jedno za drugo:
I (dozvoljene su vam) estte ene vjernice, i estte
ene od onih kojima je data Knjiga prije vas, kad
im dadnete njihove vjenane darove, zakljuujui
vaei brak, a ne inei blud, nit uzimajui tajne
ljubavnike...
(Sura 5: ajet 69)
U isto vrijeme Kuran odbija beenstvo (npr. Sura 57:28) tvrdei
da je to insttucija koju su ljudi stvorili. Nema se ta posti
zatvaranjem od ostatka svijeta ili kaznom sa poricanjem prirodnih
elja. Insttucija braka je u islamu dobro utemeljena, ali vrijeme
mi ne dozvoljava da se udaljavam i diskutujem o razliitm
zahtjevima odabira branih partnera, pravnim lijekovima koji su
na raspolaganju i naredbama i propisima o razvodu itd.
Da se vratmo odredbi za vie ena. Oito je iz prouavanja
DRUTvENI MIR
88
asnog Kurana da se govori o posebnoj situaciji poslijeratnog
perioda. To je vrijeme kad je drutvo ostalo sa velikim brojem
siroadi i mladih hudovica, i ravnotea mukog i enskog
stanovnitva je ozbiljno poremeena. Slina situacija je
prevladavala u Njemakoj poslije Drugog svjetskog rata. Poto
islam nije veinska religija u Njemakoj, ova zemlja je ostala
bez rjeenja ovog problema. Strogo uenje kranstva o braku
s jednom enom nije moglo ponudit rjeenje. Zbog toga su
stanovnici Njemake morali trpjet posljedice ovih neravnotea.
Bio je ogroman broj djevica, pottenih neudath djevojaka i
mladih hudovica za koje je bilo nemogue da se udaju. Brak je
za njih postao san koji nisu mogle ostvarit.
Njemaka nije bila jedina zemlja na prostranom kontnentu
Evrope koja je doivjela takve krajnje opasne drutvene
probleme gigantskih razmjera. Glavni razlog ovoga bila je
neravnotea mukog i enskog stanovnitva. Bio je isuvie velik
izazov za poslijeratno njemako drutvo da se suprotstavi takvoj
struji i kontrolira rast moralnog propadanja i zbrkanost koje su
prirodno, obilno i neuravnoteeno bujale.
Kao to svaka nepristrasna osoba moe jasno vidjet, jedino
rjeenje za sve takve teko rjeive uznemirenost je da se
mukarcima odobri da oene vie od jedne ene. Ovo nije
predloeno kao rjeenje za zadovoljavanje njihovih tjelesnih
elja, nego za zadovoljavanje iskrenih potreba ogromnog broja
ena. Ako se odbaci ovo vrlo logino i realno rjeenje, jedini
alternatvni put koji je drutvu ostao jeste da se naglo izopai u
pokvareno i raskalaeno drutvo.
Ali jao! Zapad je ve odabrao ovaj put.
Kad ponovo realnije i trezvenije ispitate ova dva stajalita
doputenje ili nedoputenje za vie ena, ne moete a da ne
primijette kako nije pitanje jednakost izmeu mukaraca
i ena, nego je to jednostavno izbor izmeu odgovornost i
neodgovornost.
89
Islam jedino odobrava vie od jedne ene pod uvjetom da
mukarci sa punom odgovornou prihvate izazov takvih tekih
i posebnih situacija i da u potpunost postupaju pravedno i sa
drugom, i sa treom i sa etvrtom enom:
A ako se bojite da neete postupat pravedno
prema siroadima, onda oenite ene koje elite,
po dvije, i po tri, i po etri. A ako se bojite da
neete postupat pravedno (i jednako) izmeu
njih, onda samo jedna (je dosta), ili one koje vae
desne ruke posjeduju. To je najblii (nain) za vas
da se uvate od nepravednost.
(Sura 4: ajet 4)
Izbor koji iskljuuje ovu odredbu je mnogo tei i opasniji.
Prekomjeran broj ena ostavljenih bez braka ne moe se krivit za
nastojanje da primame i zavedu oenjene mukarce u drutvima
koja nisu duboko religiozna. Konano, i ene su takoer ljudska
bia. One imaju svoje emocije i neispunjene elje. Dok su
psihike traume rata uveale nagon da nau nekoga kome se
mogu obratt, ivot bez sigurnost braka i doma, bez ivotnog
partnera i bez nade za djecom je prazan ivot. Takva budunost
je toliko prazna i tuna koliko i sadanjost.
Ako takve ene nisu zbrinute i usvojene u skladu sa zakonom
kao dio drutvenog sistema na principu obostranog poputanja,
to moe igrat haotnu ulogu u vezi s mirom u drutvu. One e,
svakako, na nedozvoljen nain trait mueve udath ena. Ishod
mora bit protvan zdravom razumu. vjernost e bit upropatena.
Udate ene e poet da gube vjeru u svoje mueve; sumnje
e rast. Rastui nedostatak uzajamnog povjerenja izmeu
DRUTvENI MIR
90
mua i ene e poljuljat temelj mnogih domova. Za nevjerne
mukarce koji e ivjet sa osjeajem krivice dalje e stvorit
psiholoke komplekse i sklonost prema veem zlu. Plemenit
koncept ljubavi i odanost bit e meu prvim rtvama. Romansa
e poet da gubi dostojanstvenost i spustt e se na otrcanu,
prolaznu zaslijepljenost.
Oni koji govore o jednakost mukaraca i ena u svakoj oblast
zaboravljaju da pitanje jednakost postaje nevano u onim
oblastma gdje su mukarci i ene drugaije graeni.
Naprimjer, samo ene mogu raat djecu. Jedino one mogu
proi kroz vie od devet mjeseci uzgajanja sjemena ljudske
generacije. ena je ta koja moe pazit na svoje bebe, bar u toku
ranog perioda njihovog djetnjstva, dok ni jedan mukarac to
ne moe. Zbog dugih i krajnje intmnih krvnih veza sa svojim
potomstvom, ene su te koje imaju daleko snaniju psiholoku
povezanost sa djecom u poreenju s mukarcima.
Ako drutveni i ekonomski sistemi zanemare ovu uroenu razliku
izmeu mukarca i ene, i tome odgovarajue razlike u ulozi
dvaju spolova u drutvu, onda je za takav drutveno-ekonomski
sistem odreeno da ne moe proizvest zdravu ravnoteu.
Uglavnom zbog ovih uroenih razlika izmeu mukog i enskog
islam predlae odgovarajue razliite uloge za svakoga.
ena mora bit osloboena, koliko god je mogue, obaveze
da zarauje za porodicu. U principu, ova odgovornost mora
past na ramena mukaraca. Pa ipak, nema razloga da enama
bude uskraeno pravo da igraju svoj dio u koloteini ekonomije
pod uvjetom da nau slobodno vrijeme za to, to jest, da ne
zanemare svoju najvaniju odgovornost ljudske reprodukcije,
porodine brige i propratnih dunost. Ovo je upravo ono to
islam predlae.
Opet, ene openito imaju slabiju i njeniju grau. Pa ipak ih
je Bog, iznenaujue, snabdio jaim potencijalima u njihovoj
prirodi. Ova svojstva su uglavnom zbog prisustva dodatnog
91
pola hromozoma u njihovim elijama, koji je odgovoran za
razliku izmeu mukaraca i ena. To je oito omogueno zbog
zadovoljavanja posebnog izazova koji je stavljen na njih u toku
trudnoe, poroda i perioda dojenja. Svejedno, ovaj potencijal
ne ini enu vanjski snanijom i jaom. One se ne trebaju, tek
u ime jednakost ili neko drugo ime, tjerat na teke poslove
sa proizvodnog ekonomskog polja. To, takoer, zahtjeva da se
trebaju tretrat sa vie njenost i ljubaznost. ene trebaju nosit
manji teret u svakodnevnom ivotu i ne treba ih prisiljavat da
nose jednak teret s mukarcima u javnim aktvnostma.
Iz navedenog proizlazi - ako je zadatak voenja doma posebna
oblast odgovornost koja treba bit pripisana bilo mukarcu ili
eni, ena oito onda ima mnogo veu zaslugu nego mukarac
da obavi takve odgovornost. Uz to, enama je po prirodi
pripisana odgovornost da paze na djecu. Takva odgovornost
moe se samo djelimino dijelit sa mukarcima.
enama mora bit poklonjeno pravo da ostanu u domu vie nego
mukarci; ako u isto vrijeme one budu osloboene odgovornost
zaraivanja sredstava za ivot, slobodno vrijeme koje im je na
raspolaganju moraju iskoristt za sebe ili za drutvo kao cjelinu.
Ovako je roen koncept enino mjesto je u kui. Nema pitanja
o tome da su one zavezane za svoje pregae ili zatvorene u etri
zida svoje kue. Islam ni na koji nain ne posee za pravima ena
da idu izvan kue u svoje slobodno vrijeme kako bi obavile bilo
koji zadatak ili uestvovale u bilo kojem zdravom zanimanju koje
izaberu, pod uvjetom, opet, da ne ugroze interese i prava budue
generacije ljudskog roda koja im je povjerena. Izmeu ostalih
razloga, zbog ovoga islam strogo osuuje pretjerano druenje ili
slobodno mijeanje spolova. Zbog toga je islamski prijedlog da
je dom centar eninih aktvnost vrlo mudro i praktno rjeenje
za veinu bolest modernih vremena. Kad ene prenesu svoje
interese dalje od doma, to mora bit po cijenu porodinog ivota
i zanemarivanja djece.
DRUTvENI MIR
92
Izgraivanje porodinog ivota oko vane centralne fgure
majke zahtjeva jaanje drugih krvnih veza i uspostavljanje
iskrene naklonost sa blinjima. ak i ako svako od njih moda
ivi odvojeno, islam podupire i promovie ovaj koncept uveane
porodice iz mnogo razloga, od kojih su neki sljedei:
1) To spreava pojavu neravnotee u drutvu.
2) Ako su u porodici promovisani snana ljubav i
naklonost izmeu brae i sestara, oca i keri, majke i sinova
itd., to e prirodno vodit uvrivanju i zatt zdrave porodine
jedinice. Ovo prirodno vezivanje je dalje ojaano sistemom
odnosa koji ga okruuju u formi istnske naklonost i bliskost
izmeu tetaka, tetna, amidia, roaka, unuka i djedova i
nena. Za ovaj uveani porodini sistem bit e otvorene nove
avenije traenja topline i zdravog zadovoljstva, proizilih iz
svijest pripadanja.
3) Za insttuciju porodice u takvim sluajevima manja je
vjerovatnoa da e se razdijelit. Dijelit ist krov u ime porodice
nee vie bit beznaajno kako openito nalazimo danas.
lanovi porodice e nastavit da tee ka centralnom svjetoniku
starijih lanova porodice i veina porodinih aktvnost e se
vrtt oko ovih osovina. Nee vie bit zaboravljenih i snudenih
pojedinaca poslanih u potkrovlje ili podrum drutvenog poretka,
ili uklonjenih iz porodica kao beskorisni predmet.
Ovo je upravo islamski koncept doma i porodice, koja se smatra
najvanijom centralnom jedinicom u drutvu. Uglavnom, zbog
ove razlike u stajalitma mi danas u modernim drutvima
svijeta nalazimo mnogo vie sluajeva naputenih starih ili
nesposobnih roditelja koji se smatraju teretom za porodice.
93
Briga o starijim
Odgovornost za brigu o starima postepeno se prebacuje na
dravu. Briga o starijim predstavlja teki teret za nacionalnu
ekonomiju. Koliko god je drava spremna da potroi, to im
nikada ne moe kupit mir i zadovoljstvo. Najstranije osjeanje
da su odbaeni, ostavljeni, naputeni, i najbolnija spoznaja
rastue praznine unutranje usamljenost, problemi su za
mnoge bez rjeenja. Smatrat da e se o daljoj rodbini brinut
ostatak porodice postalo je skoro nemogue i zamislit.
U takvim drutvima vremenom je potreba za domovima za
starije sve vea. Pa ipak, nije uvijek mogue da drava odvoji
dovoljno novca da im osigura ak ni minimalne zahtjeve
pristojnog ivota. Fizike bolest se mnogo lake lijee ili ublae,
ali duboke psiholoke traume od kojih prilian broj starijih
lanova modernih drutava pat daleko je tee lijeit.
U preteno muslimanskim zemljama, koliko god su se moralne
vrijednost moda i pogorale, ovakvo stanje koje prevladava
u ostatku suvremenog drutva nezamislivo je. Smatra se
nemilou, sramotom i uvredom ako se sa starijima postupa s
takvim nepotovanjem i beutnou. Za veinu muslimana je
sramota da se na dravu prenese odgovornost za stariju rodbinu
ak i ako je drava voljna da ih pazi.
Tako se uloga muslimanske ene u domu i porodici ne zavrava
kad djeca odrastu. Ona ostaje duboko vezana za prolost kao i
za budunost. Njena ljubaznost i ljudska briga, njena uroena
sposobnost da pazi na one kojima je potrebna briga postaje
potpora za starije lanove drutva. Oni ostaju dragocjeni i
potovani kao i prije i smatraju se neodjeljivim lanovima
porodice. Majka igra glavnu ulogu u brizi o njima i pravi im
drutvo, ne kao naporno i dosadno zanimanje, nego kao prirodan
izraz ljudske srodnost. Tako, kad i ona ostari, moe bit sigurna
da je takvo drutvo nee odbacit nit ostavit naputenom kao
DRUTvENI MIR
94
ostatak prolost.
Naravno, postoje izuzeci u svakom drutvu; i ima sluajeva da se
stariji smatraju ostacima prolost i zamornim teretma u nekim
muslimanskim porodicama koje ive pod utjecajem modernih
trendova. Ali u cjelini, muslimanska drutva, za razliku od drugih
drutava, u sutni nemaju domove za naputene roditelje.
Ovo me podsjea na alu koja e moda neke ljude nasmijat, a
drugi e plakat. Jedanput je dijete s mnogo bola i neugodnost
posmatralo loe postupanje svog oca prema djedu, koji je
postepeno bio premjeten iz dobro pripravljene i udobne glavne
spavae sobe u manji i manje udoban smjetaj, dok konano
nije bilo odlueno da ga uklone u dio za sluge. U toku izuzetno
otre zime djed je prigovarao za svoju sobu da je isuvie hladna
i da mu je jorgan pretanak i ne moe da ga utopli da mu bude
udobno. Otac je poeo trait dodatnu deku iz zalihe starih,
nekorisnih deka. Posmatrajui ovo, dijete se okrenulo svom ocu
i trailo: Molim te, nemoj dat sve deke djedu. uvaj neke za
mene da ih ja mogu dat tebi kad ostari.
U ovom nevinom izrazu djeijeg nezadovoljstva koncentrisana
je sva duevna muka starije generacije u modernim vremenima.
U muslimanskim drutvima rijetko se mogu nai takvi izuzeci
koliko je rijetko i postaje sve rjee nai izuzetke meu rodbinom
u modernim drutvima da postupaju dobro prema starijim.
Muslimani su poueni:
Tvoj Gospodar je naredio: Ne molite se nikome
osim Njemu, i pokazujte dobroinstvo prema
roditeljima. Ako jedno od njih ili oboje doive
95
starost s tobom, nikada im nemoj rei: Uf, ili
podviknut na njih, nego sa njima govori blagim
rijeima i sa potovanjem. I spust prema njima
ponizno krilo milost, i reci: Moj Gospodaru,
smiluj im se oboma, kao to su njih oboje mene
podizali dok sam bio dijete.
(Sura 17: ajet 24-25)

Ovi ajet su najznaajniji u vezi s navedenom temom. Poslije
Boijeg Jedinstva, ljudska bia trebaju kroz svoju ljubav,
naklonost i uljudnost dat prednost nad svim drugim stvarima
svojim roditeljima, koji su dostgli stare i teke godine.
Dalje, ovi ajet govore o situacijama kad ponaanje jednog ili
oba roditelja postane izuzetno naporno, i ponekad uvredljivo.
U odgovoru na to, ak ni mali izraz gnuanja ili osude ne smije
prijei preko jezika. Naprotv, s njima trebate postupat s
dubokim potovanjem.
Naglaavanje vanost izvanrednih odnosa izmeu jedne i druge
generacije osigurava nam da se ne javljaju nikakvi generacijski
jazovi. Takvi jazovi uvijek spreavaju prenoenje tradicionalnih
moralnih vrijednost na novu generaciju.
Islamska drutvena flozofja zbog toga ui da ni jedna generacija
ne treba dopustt da se pojavi jaz izmeu nje i prethodne
generacije i izmeu nje i budue generacije. Generacijski jazovi
su potpuno strani islamu.
Kao to sam ranije rekao, porodini koncept u islamu nije
ogranien na lanove jednog doma. Sljedei ajet nalae
muslimanima da troe ne samo na svoje roditelje nego takoer
i na svoje blinje koji su spomenut uz roditelje, po redoslijedu
koji vie vole, tako da njihov osjeaj ast ne bude povrijeen i
da se promovie uzajamna ljubav.
DRUTvENI MIR
96
I oboavajte Allaha i nemojte Mu nikakvog druga
pripisivat, i inite dobroinstvo roditeljima, i blioj
rodbini, i siroadima, i siromanim, i komiji koji
vam je rodbina, i komiji koji vam nije rodbina,
i prijateljima, i putniku, i onima koje vae desne
ruke posjeduju. Sigurno, Allah ne voli ohole i
hvalisave.
(Sura 4: ajet 37)
asni Kuran govori da morate vodit rauna o ljubaznost prema
svojim roditeljima.
Ako suvremeno drutvo naui pouku iz ovih naredbi, mnogi
problemi s kojima se danas suoava i koji predstavljaju mrlju
u naprednom drutvu nee vie postojat. Nikakvi domovi za
stare nee bit potrebni, osim za neke stare ljude koji, naalost,
nemaju bliske rodbine da pazi na njih. Uza sve to, u islamskom
drutvu ljubav izmeu roditelja i djece toliko se naglaava da je
nemogue za dijete da radi vlasttog zadovoljstva napust svoje
roditelje kad oni ostare.

Budua generacija
to se te budue generacije, asni Kuran obrazuje i odgaja
drutvo na jedinstven nain. On ui da je za postzanje najboljeg
odnosa izmeu vas i vae djece prijeko potrebno da odnos
izmeu mua i ene takoer bude izvanredan.
U vezi s ovim, ranije citrani ajet (Sura 4: ajet 35) koji se odnosi na
staratelje (Qavvamun) stavlja vrlo veliku odgovornost na mua.
Ako njegovo postupanje ne vodi stvaranju idealne atmosfere
97
za zdrav porodini ivot, on nije uspio u svojoj odgovornost i
postupcima kao staratelj (Qavvam). Treba da zapamtte da
je najbolji primjer Qavvam bio asni Osniva islama s.a.v.s.
lino. On nije bio ni grub, ni diktator, nit je na bilo koji nain
bio neugodan ili pretjerano naporan u odnosu prema svojoj
porodici. Da ih uva na pravom putu bila je velika odgovornost,
no nain kako je on ispunio ovu dunost slui kao izvanredan ivi
primjer za sva budua vremena i za sve one koji ele da istrauju
i shvate stvarno znaenje rijei Qavvam.
U poznatom hadisu Abu-hurejra navodi da je asni Poslanik
s.a.v.s. rekao:
Najbolji od vjernika u stvari vjere je onaj ko ima lijep
moral; a najbolji od vas su oni koji najbolje postupaju prema
svojim enama. (Tirmizi)
Ako roditelji zaista ele da njihova djeca odrastu u lanove
ispravnog drutva, treba da zapamte da e uzajamni odnosi
izmeu mueva i ena igrat vanu ulogu u stvaranju dobrog ili
loeg karaktera njihove djece.
asni Kuran ui:
I oni koji ne svjedoe lano, i kad prolaze pored
neeg besmislenog, prolaze dostojanstveno; I
oni koji, kad ih opomenu o ajetma Gospodara
njihovog, ne ostaju ni gluhi ni slijepi; I oni koji
govore: O Gospodaru na, podari nam u naim
branim drugovima i djeci radost oima naim i
uini nas voama bogobojaznim.
(Sura 25: ajet 73-75)
DRUTvENI MIR
98
Ova dova posjeduje jedinstven arm i puna je duboke mudrost.
Oba partnera u braku pouena su da ine dove jedno za drugo
i za svoju djecu da im Bog uvijek osigura duboko zadovoljstvo
i sreu koju e dobivat jedno od drugog, kao i od djece, i da
njihovu djecu uini prethodnicima i voama bogobojazne,
ispravne generacije.
Samo treba svako na sebi primijenit ovo uenje da u potpunost
shvat znaaj ovog ajeta. Kad vi neto elite odsutnog duha,
to moda nee znaajno utcat na vae vladanje, ali kad za to
revno molite, onda e ta dova sigurno utjecat na vae vladanje.
Naprimjer, ima mnogih koji ele govorit istnu, ali ova njihova
elja rijetko biva ostvarena. Onima koji revno mole Boga da
im On podari istnoljubivost njihove dove donose daleko vei
utjecaj u njihovom vladanju od onih koji tek poneto ele
odsutnog duha. Mora bit uinjen istnski napor u popravljanju
ovjekovog vladanja. ovjek bi postupao zaista neobino ako
poslije ovakve dove prema svojoj eni i djeci postupa na nain
koji nije u skladu s navedenom dovom.
Okreui se posebno mlaoj generaciji i njihovim pravima,
obavezama i odgoju, asni Kuran opominje:
O vi koji vjerujete! Bojte se Allaha; i neka svaka
dua gleda ta unaprijed alje za sutra. I bojte se
Allaha; uistnu je Allah dobro obavijeten o onom
to vi radite.
(Sura 59: ajet 19)
asni Kuran upozorava roditelje da ako ne ispune svoju obavezu
prema svom potomstvu i iza sebe ostave generaciju ije je
vladanje za osudu, onda e roditelji bit odgovorni pred Bogom.
Opet, roditelji se upozoravaju da ne ubijaju svoju vlasttu djecu
99
u smislu da postanu posrednici i odgovorni na neki nain u
unitavanju njihovog karaktera. (Sura 6: ajet 152)
asni Poslanik s.a.v.s. strogo je savjetovao da postupamo s
ljubavlju, ljubaznou i potovanjem ne samo prema vlasttoj
djeci nego isto tako i prema mlaoj generaciji u cjelini.
Uvijek postupajte s potovanjem i ljubavlju prema
svojoj djeci.
(Ibn- Mada; Knjiga Adab; glava Birul-valad)
Ne moemo a da ne opazimo kako je upravo ovo uenje ono
to suvremeni svijet treba danas. Danas se u Britaniji odvija
ozbiljna debata u vezi sa moguim donoenjem zakona po
kojem e roditelji bit posredno odgovorni, u oima zakona, za
zloine koje poine njihova djeca i prema tome e sudovi za
maloljetnike s njima postupat kao s prijestupnicima. Smatra se
da bi na ulicama velike Britanije bilo mnogo manje kriminala da
su roditelji ispunili svoju dunost i ozbiljnije disciplinirali i odgojili
svoju djecu. No, pitanje je dokle kaznene i ograniavajue mjere
mogu popravit kvalitet drutva kad u pozadini nema nikakvog
religijskog morala da djeluje u svakoj sferi ivota?
Osuivanje besmislenih, beskorisnih zanimanja
asni Kuran ide dalje govorei o navedenoj temi prisutnoj u
drutvu:
I koji se okreu od svega to je besmisleno.
(Sura 23: ajet 4)
DRUTvENI MIR
100
U ovom ajetu Allah kae: Mudri ljudi ne gube svoju energiju i
sposobnost u beskorisnim i beznaajnim zanimanjima.
U islamu nije ni loe ni zabranjeno nai vremena za neku
lahku zabavu i islam to ne zabranjuje. Ali ako zabava poinje
vrit negatvan utjecaj na drutvo kao cjelinu, to sigurno nije
preporueno. Osim toga, ako umjesto omoguavanja istnskog
oduka za ivotne stresove zabava postane cilj sam po sebi, to
e u Kuranskoj terminologiji bit osueno kao laghv (beskorisno
i prazno). Kad se zabava pone uplitat u svakodnevne vane
ivotne poslove ili uzimat dragocjeno ovjekovo vrijeme koje
inae moe bit bolje potroeno, to e takoer, prema arapskoj
rijei laghv, bit smatrano besmislenim.
Nema sumnje u to da je televizija donijela ogromno dobro
drutvu. Ali djeca sjede cijeli dan pred tv-ekranima buljei u
njih. Poslije povratka s posla mukarci nastavljaju sjedit pred
ekranom bez obzira ta televizijski program nudi. Na taj nain
oni zanemaruju svoje odgovornost prema djeci, enama,
prijateljima i drutvu kao cjelini. Televizija je zaista postala
prokletstvo modernog doba. Toliko se vremena danas gubi na
gledanje televizije da bi bilo zaista teko i izazovno ispravno
odvagat pozitvne i negatvne razloge. Ali to nije sve.
Prikazivanjem flmova o kriminalu televizija esto predstavlja
sliku kriminala tako da u srcima djece stvara osjeaj odbojnost
prema kriminalu umjesto ona poste suprotno. ak i u
programima koji su iskljuivo za djecu nije rijetko nai popularne
likove kako izazivaju nered izmiljanjem dovitljivih obijesnih ala
koje unitavaju mir u kui. Koliko god da su t programi smijeni i
zabavni, oni sigurno nisu pouni. Nema sumnje da je danas sve
vei broj hirovite djece zbog gledanja takvih programa. Ovakvo
dijete uzrasta s potencijalom da postane kriminalac.
Programi za odrasle nehotce pouavaju novim metodama
injenja kriminala. Tako je ruiasto oslikan lagodan ivot zabave
i veselost, slikovito opisuje ta ivot treba bit, a sve to ostavlja
101
lani dojam na um. Ali jao! Oni ne shvataju udaljenost izmeu
fantazije i stvarnost, i izmeu onog ta treba bit i ta jest.
Traenje ispraznih zadovoljstava koja su u asnom Kuranu
zabranjena nije tako malo ili nevano, kako veina misli da jest.
Ovaj i mnogi drugi oblici zabave igraju vanu ulogu u stvaranju
atmosfere gdje stepen razoarenja stalno raste. ovjek se pita
kad moe bit dostgnuta taka zadovoljenja.
Kontrola elja
asni Kuran zahtjeva obuzdavanje elja: ne moe se pustt da
zavist stvara neumjerene, nezasite elje.
Takvo uenje sadri vrlo vanu poruku u vezi sa disciplinom i
kontrolisanjem elja. Islam, naravno, nije religija bjeanja od
stvarnost ili odricanja monatvom ili religija asketzma, ime
se od ovjeka zahtjeva da nijee sve svoje prirodne elje da bi
postgao nirvanu (spas) ili oslobaanje od materijalnog ropstva.
Prema flozofji nirvane, elje su ono to nas vezuje za materiju
za materijalizam. Jednostavan odgovor je, zapravo, da se
odreknemo svih elja.
Islam odbija takvu flozofju koju je ovjek stvorio, kao neprirodnu
i neprimjerenu rjeavanju problema. Koncept nirvane je blii
smrt nego miru. Islam nudi potpuno drugaije rjeenje. Prema
islamu, unitt elje nije rjeenje ivotne zagonetke.
Meu mnogim mjerama predloenim za stvaranje drutvenog
mira je savjet da ovjek treba disciplinirat i ograniit svoje
elje i drat ih pod kontrolom. Inae, nemogue je za bilo kojeg
ovjeka da postgne mir kroz zasienje elja. Kao to je ranije
izneseno, elje uvijek dolaze bre nego to ih ovjek moe
slijedit. Koliko god ove mjere izgledale male, one su potencijalno
vrlo djelotvorne i vane. Naprimjer, asni Kuran kae:
DRUTvENI MIR
102
I ne pruaj svoje oi za onom privremenom korist
koju smo Mi dali nekim grupama od njih za ljepotu
ovozemaljskog ivota da ih tme iskuamo. A
opskrba Gospodara tvoga je bolja i trajnija.
(Sura 20: ajet 132)
asni Kuran zabranjuje loe miljenje o drugima, znatelju,
radoznalost, ogovaranje:
O vi koji vjerujete! uvajte se pretjeranog
sumnjienja; jer neke sumnje su zaista grijeh. I
ne uhodite, i ne ogovarajte jedni druge. Bi li iko
od vas volio da jede meso svog mrtvog brata? Vi
biste to, zaista, mrzili. I bojte se Allaha, sigurno
Allah esto prima pokajanje (i) milostv je.
(Sura 49: ajet 13)
Potovanje obeanja i ugovora

U islamskom drutvu izgradnja povjerenja igra vrlo vanu ulogu.
Nepovredivost povjerenja i meunarodnih ugovora smatra se
temeljnim prema konceptu jedinstva u islamskom drutvu.
vjernici su ovako opisani u asnom Kuranu:
103
Koji paze na svoje amanete i na svoje obaveze.
(Sura 23: ajet 9)
Otklanjanje zla je zajednika odgovornost
Odgovornost pouavanja i odgoja ljudi nije povjerena vladama,
nego samim ljudima kako bi inili dobra djela i uzdrali se od zla.
U naprednijim drutvima posao sakupljaa smea je da skupljaju
nepoeljni otpad iz kua i sa ulica radi odlaganja. U siromanijim
zemljama domaice jednostavno bacaju otpad i smee na ulice
dok one ne postanu zatrpane neistoom i vie nisu prikladne
kao prolazi. Naravno, odgovornost stanovnika je da iste kue,
ali tu mora postojat i neki sistem da se ulice i prolazi odravaju
istm.
Tragino je da je Zapad nauio vanost ove drutvene
odgovornost da odrava istm mjesta koja ljudi esto posjeuju,
a ipak tek treba da prepozna stranu potrebu stjecanja
odgovornost drutva da se oist od zloina ljudskog otpada koji
se svakodnevno izlijeva iz domova na ulice i javna mjesta i truje
cijelo drutvo.
Islam ovo pitanje tretra obuhvatnije. Primarna vanost je na
starijim lanovima porodice da svedu na najmanju moguu
mjeru drutveni otpad, tako da se drutvu pridonese vie
dobra nego zla. Drugo, islam stavlja odgovornost na drutvo
da poduzme, pojedinano kao i zajedniki, svet rat protv zla,
ne uz pomo sablje i zakonskim ogranienjima, nego stalnom
opomenom, savjetom i mudrom preporukom. Prema asnom
Kuranu, opomena i uvjeravanje sa strpljenjem najbolji su
instrument da se drutvo oist od drutvenih zala:
DRUTvENI MIR
104
I neka meu vama bude jedna zajednica koja e
pozivat dobru, i nareivat pravednost i odvraat
od zla. Oni su t koji e uspjet. (To jest, takva
drutva e preivjet).*
(Sura 3: ajet 105)

Iz naprijed spomenutog ajeta ne treba zakljuit da islamski
pristup za odravanje zdravlja i dobrobit drutva nije na vladi i
da drava nema nikakve uloge u tome. Apsolutno ne. Naravno,
oblast donoenja zakona i njegove primjene iskljuiva su prava
drave. No, ono to ja nastojim istaknut samo je injenica da
prema islamu dravna mainerija sama po sebi nije dovoljna da
zaustavi kriminal, da odvrat od njega ili ga svede na najmanju
moguu mjeru. Kad se jednom dopust da se kriminal rairi i
procvjeta u domovima i drutvima openito, najbolje to vlada
moe uradit je da s vremena na vrijeme uklanja simptome
kriminala. Korijeni zla isuvie su duboki da bi ih duga ruka
zakona dokuila. Prvobitni je posao porodice, vjerskih voa i
voa javnog miljenja u svakom drutvu da iskorijene zlo.
Imajui ovaj i mnoge druge sline ajete u vidu, asni Poslanik
s.a.v.s. jedanput je rekao da su ljudi prije vas doivjeli tragian
kraj zato to se nisu pokoravali vlast i bili su odani prijestupima.
Oni nisu jedan drugog spreavali da ine pokvarenost. Onda je
nastavio:
Zaista, Allaha mi, vi morate nareivat dobro i zabranjivat zlo;
zgrabite ruku zlotvora i nagovorite ga da postupa pravedno;
uvrstte ga u ispravnom, inae e Allah uinit slinim srca nekih
od vas srcima drugih i proklet e vas kao to je njih prokleo.
(Abu -Daud i Tirmizi: Riadhus Salihiin 198, str. 50)
*
Rije mufihuun ovdje moe takoer bit prevedena kao oni koji su
najprikladniji za preivljavanje.
105
Prema asnom Poslaniku s.a.v.s., jedan od opasnih znakova
propadanja ljudi jeste to e izgubit hrabrost da pokau svoje
nezadovoljstvo zbog javnog ispoljavanja nepristojnost i loeg
vladanja. asni Poslanik s.a.v.s. u hadisu povlai paralelu izmeu
takvog drutva i putnika na lai:
Od hazret Numana Ibn-Beira r.a. prenosi se da je vjerovjesnik
s.a.v.s. rekao: Primjer onog ko se dri Allahovih granica i onog
koji ih prelazi je kao primjer ljudi koji su bacili kocku da dobiju
mjesto na lai, pa je neke zapao gornji a neke donji dio. Oni to
ih je zapao donji dio, kad bi traili vodu, prolazili bi pored onih
iznad i govorili: Kad bismo mogli probuit rupu u naem dijelu,
da ne smetamo ovima iznad nas.
Ako oni na gornjem dijelu dopuste ovima da urade to su htjeli,
svi e oti u propast, a ako ih sprijee, svi e ostat spaeni.
(Buhari: Riadhus Salihiin, 189, str. 48)
Bojim se da je ova parabola u velikoj mjeri primjenjiva na
suvremena drutva svijeta.

Naredbe i zabrane
Drugi ajet iz asnog Kurana koji su vezani za druge drutvene
odgovornost koje unapreuju mir jesu slijedei:
A robovi Milostvog su oni koji skrueno idu
Zemljom, i kad im se neznalice obrate, oni kau (u
odgovoru): Selam.
(Sura 25: ajet 64)
DRUTvENI MIR
106
Ako vam neko dadne poklon, uzvratte boljim od
toga ili bar istm. Sigurno, Allah uzima obraun za
sve stvari.
(Sura 4: ajet 87)
I ne okrei svoj obraz od ljudi naduto, nit hodaj
Zemljom ponosito; sigurno Allah ne voli nadute
hvalisavce. I u svom hodu umjeren budi, i spust
svoj glas; uistnu, najruniji glas je glas magarca.
(Sura 31: ajet 19-20)
Osobine koje islam nastoji usadit meu muslimanima jesu da
ovjek sam sebe obuzdava od neodgovornog ponaanja i zla.
Islam stvara zdravu podlogu koja spreava rast parazita i korova.
Ovaj cilj se poste samo detaljnim i sveobuhvatnim uenjima
naredbi i zabrana iji broj see do nekoliko stotna. Centralna
jezgra ovog uenja je zajednika za skoro sve religije. Umjesto
istcanja naelnih razlika izmeu jedne i druge religije, ja
pred vas stavljam kao primjer neka od njih sa odgovarajuim
Kuranskim (sura: ajet) uputama:
NAREDBE:
ednost: 2:223; 5:7; 9:103,108; 24:22; 33:34; 74:5; 87:15;
91:10-11.
esttost: 17:33; 23:6-8; 24:31, 34, 61; 25:69; 33:36; 70:30-32.
injenje dobra: 2:196; 3:135; 5.94; 7:57.
107
istoa: 2:223; 4:44; 5:7; 22:30; 74:5-6.
Davanje istnske evidencije: 4:136; 5:9; 25:73.
Dobar odnos prema zaposlenim: 4:37.
Dobar odnos prema komijama: 4:37.
Dobar odnos prema rodbini: 2:178; 16:91; 30:39.
hrabrost: 2:178; 3:173-175; 9:40; 20:73-74; 33:40; 46:14.
hranjenje gladnih: 76:9; 90:15-7???.
Iskrenost: 4:136: 5:120; 9:119; 17:82; 22:31; 25:73; 33:25,36,71;
39:33.
Kontrolisanje ljutnje: 3:135.
Nadilaenje u injenju dobra: 2:149.
Nareivanje dobra i zabranjivanje zla: 3:111.
Nesebinost: 2:208,263; 11:52; 59:10; 64:17; 76:9-10; 92:20-
21.
Oprost: 2:110; 3:135, 160; 4:150; 5:7, 90; 14:8; 39:8, 67; 46:16.
Poniznost: 6:64; 7:14,56,147; 16:24,30; 17:38; 28:84; 31:19-20;
40:36.
Pravda: 5:9; 6:153; 16:91; 49:10.
Uspostavljanje mira meu ljudima: 4:115; 49:10.
Samokontrola: 4:136; 7:202; 18:29; 30:30; 38:27; 79:41-42.
Suradnja: 5:3.
Strpljenje: 2:46, 154, 156, 178; 11:12; 13:23; 16:127-128; 28:81;
29:61; 39:11; 42:44; 103:4.
Ustrajnost: 13:23; 41:31:33.
Odravanje povjerenja: 2:284; 4:59; 23:9; 70:33.
Zahvalnost: 2:153, 173, 186, 244; 3:145; 5:7, 90; 14:8; 39:8, 67;
46:16.

ZABRANE:
Blud: 17:33.
Beznadenost: 39:54.
Davanje nadimaka: 49:12.
Davanje umanjene mjere: 83:2-4.
DRUTvENI MIR
108
hvalisanje: 57:24.
Kleveta: 49:12.
Kraa: 5:39.
Laganje: 22:31; 25:73.
Nabusitost: 17:38; 23:47; 31:19.
Ogovaranje: 49:13.
Oholost: 2:35,88; 4:174, 7:37.
Podmuklost (izdaja): 4:106,108; 8:28,59.
Rasipnitvo: 7:32; 17:27-28.
Ruganje: 49:12.
Praenje onog to ne poznajemo: 17:37.
Sumnje: 49:13.
krtost: 4:38; 47:39; 57:2-5; 59:10; 64:17.
Zavist: 113:6.
Islam poziva voe svih religija da se udrue u naporu
unapreivanja i usaivanja dobrote i upozoravanja zbog zlih
djela.
Ako se ovo dogodi, svijet e ii nabolje.
Islam odbija rasizam
Od svih prokletstava koja zagauju suvremeno doba rasizam je
jedno od najveih opasnost svjetskom miru.
asni Kuran podsjea na ovu stvarnost ne samo muslimane
nego i cijelo ovjeanstvo:
O ljudi! Bojte se Gospodara svoga, koji vas je
stvorio od jedne due i od nje stvorio njenog
109
partnera, i od to dvoje rairio mnoge mukarce i
ene; i bojte se Allaha, u ije ime traite jedno od
drugog, i pazite na rodbinske veze. Doista je Allah
uvar nad vama.
(Sura 4: ajet 2)
Niko nema prednost nad drugima. Slino tome, asni Kuran
kae:
O ljudi, Mi smo vas stvorili od muka i enska;
i Mi smo vas podijelili u narode i plemena da
biste se upoznavali (jedni druge). Uistnu, kod
Allaha je najplemenitji onaj meu vama ko je
najbogobojazniji. Sigurno, Allah sve zna (i) uvijek
je obavijeten.
(Sura 49: ajet 14)
O vi koji vjerujete! Neka se jedan narod ne ruga
drugom narodu, moda e oni bit bolji od njih, a ni
ene (neka se ne rugaju) drugim enama, moda
e one bit bolje od njih. Ne kleveite svoj narod,
i ne zovite jedan drugog runim nadimcima. Loa
je neposlunost nakon vjerovanja; a oni koji se ne
pokaju, silnici su.
(Sura 49: ajet 12)
Prividno, ini se da se suvremeno drutvo udaljuje od rasizma i
DRUTvENI MIR
110
politke rasne diskriminacije i da postaje svjesnije uasa vezanih
s njima. No, ako ovaj predmet paljivije ispitate, poet ete
shvatat da rasizam postoji svuda.
Jedna od glavnih tekoa je defnicija rasizma. Rasizam moe
izgledat drugaiji iz razliith perspektva. Teko je povui
vrste i vjerne linije izmeu rasizma, svijest klasne ili religijske
superiornost, plemenskog ureenja, faizma, imperijalizma i
nacionalizma. Moda se ini da je najtraginiji i neljudski odnos
prema Jevrejima od strane krana za vie od hiljadu godina
u zapadnoj Evropi stvar prolost, ali nedavni okrutni odnos
prema Jevrejima u toku 30-ih i 40-ih godina od strane nacista
isuvie je svje u naem pamenju da bi bio zaboravljen. Zbog
toga se u momentu kad ujemo rije rasizam nai umovi
nehotce okrenu ka antsemitzmu i dugoj historiji loeg odnosa
prema semitskoj rasi od strane dentlis (arijske rase, pripadnika
nesemitske rase).
Ovo je, naravno, vrlo ogranieno poimanje rasizma. Toliko je
ogranieno da naoj panji potpuno izmiu druge suoznake
istog scenarija. Teko da zastanemo i mislimo o ekstremistma
meu Jevrejima, koji na pripadnike arijske rase gledaju sa istm
uasnim predrasudama kojima su sami bili meta.
Ali to nije sve. Rasizam je mnogo vie nego to se vidi golim
okom. Rasizam, iako nije jasno prepoznat kao takav, postoji pod
razliitm maskama; nacionalizam je jedna od njih. Isto tako,
religijske, plemenske i regionalne predrasude samo predstavljaju
nekoliko primjera gdje rasizam djeluje pod raznim imenima.
Predrasude bijelaca protv onih koji ne pripadaju bijeloj rasi
takoer su forme rasizma, ali je nepravedno krivit samo bijelce
za stvaranje predrasuda protv ljudi koji nisu njihove boje i put.
Tu, takoer, postoji i crni rasizam, ut rasizam i rasizam onih
ljudi koji ne mogu bit tako lahko svrstani u bijele, crne ili ute
nego su negdje izmeu.
Bit rasizma je klasna predrasuda. Moda je ovo najbolja defnicija
111
rasizma. Kad god ljudi ponu postupat pristrasno protv druge
klase ljudi pod izgovorom da se bore za svoje klasne interese,
zmija rasizma isprua i die svoju odvratnu i otrovnu glavu.
Nema nikakvog obzira u izraavanju takve mrnje, nikakva
pojedinana zasluga se ne uzima u obzir, i openitost postaje
zakon. Dobri, loi, veliki i mali, svi su uhvaeni u tome i drutvo
postaje mjesto mrnje.
Prije nekoliko stoljea zapadna hemisfera bila je podijeljena
uglavnom po liniji kranstva protv islama. Kakvu su ulogu
Jevreji igrali u toku tog doba strogih religijskih predrasuda prema
muslimanskom Istoku relatvno je skriveno. Ono to je poznato,
meutm, jeste injenica da su Jevreji bili dio kranske Evrope,
koja je mrzila i nije vjerovala muslimanima oko Mediterana i bili
su u strahu od muslimanskog irenja prema zapadu.
U toku perioda intenzivnih neprijateljstava izmeu krana i
muslimana bio je prisutan dodatni element rasizma baziranog
na razlici u boji. U to vrijeme muslimani Indonezije, Malezije,
Kine i Indije ostali su potpuno po strani i ravnoduni. Ovaj
sukob je izgledao vie kao sukob Tursko-arapske osovine protv
kranske Evrope openito.
Iako ova historija izgleda sahranjena i zaboravljena, ja mogu
vidjet da ponovo podie svoju glavu. Izgleda da ljudski
problemi nikada ne umiru zastalno, koliko god duboko zakopani
moda izgledaju. vraajui se sadanjem dobu, moemo rei
da sve dotle dok je svijet bio usmjeren dvjema supersilama i
njihovim saveznicima, bilo je vrlo vano za interes Zapada da
ne pote takva pitanja i da nikom ne dozvoli da ih pote. No,
od svanua nove ere istono-zapadnog odnosa mrana no
iz srednjovjekovnih vremena uskoro e bacit svoju zloslutnu
sjenku.
Postoji stvarna opasnost od oivljavanja kransko-muslimanskih
vjersko-politkih suparnitava u novoj klimi stvorenoj znaajnim
promjenama u SSSR-u i istonoj Evropi. Ovo moe bit dalje
DRUTvENI MIR
112
proireno znaajem uloenih interesa na obje strane. Bojim
se da e u ovom pogledu sveenici i kranstva i islama vrlo
vjerovatno igrat zlokobnu ulogu u oteavanju ove situacije i
daljem unitavanju izgleda mira i harmonije izmeu muslimana
i krana. Ako se to dogodi, bit e sigurno korisno za Izrael. Ne
moe se zamislit Izrael u ulozi nezainteresiranog i neupletenog
posmatraa.
Osim toga, tu su politko-ekonomske linije podjele, koje
stvaraju novu vrstu rasizma, to jest rasizma izmeu bogatog
Sjevera i siromanijeg Juga, i izmeu Istoka i Zapada najbolje
predstavljenog izrazom:

Istok je Istok, a Zapad je Zapad.
I nikad se ovo dvoje nee sastavit.
Nedavno ponovno uspostavljanje skladnih odnosa i poputanja
zategnutost izmeu supersila moda e oivjet historijske
religijsko-politke nesuglasice i suparnitva izmeu kranskih
zapadnih zemalja i muslimanskog Istoka. Uope ne treba bit
iznenaujue ako Istok i Zapad ponu da se opet udaljavaju kao
rezultat novog imperijalizma i iroko utemeljenog rasizma, koji
e se sigurno rodit iz ovog nedavnog poputanja zategnutost
izmeu supersila.
Prema opeprihvaenoj terminologiji, moe se init da
prekoraujem defniciju rasizma i proirujem je na oblast za
koje se ne smatra da nemaju nikakve povezanost sa rasizmom.
No, moje opaanje je utemeljeno na samostalnom i dubljem
prouavanju ljudskih motva koji stvaraju rasizam. Sve dotle
dok pokretne sile u pozadini ostaju iste, bilo da vi odreeni
izraz izopaenog ljudskog ponaanja imenujete rasizmom ili to
nazovete bilo kojim drugim pristojnim i civiliziranim imenom, u
sutni bolest ostaje ista.
Rasizam, u irem smislu, treba shvatt kao skup grupnih
predrasuda suprotstavljenih znaenjima apsolutne pravde i
113
potenog vladanja.
Naglo slabljenje otre podjele izmeu istonog i zapadnog bloka
ulo je u potpuno novu eru u kojoj se kreemo prema globalnom
ponovnom prilagoavanju prije nego nestajanju podjela. Kako
ideoloke podjele blijede, podjele ve oznaene na raznim
nivoima u meunarodnim odnosima obavezno e rast i postat
sve otrije defnirane. Godinama stara tradicionalna podjela
izmeu zapadnih zemalja i Istoka bila je u toku ere pojaanih
kapitalistko-socijalistkih suparnitava potsnuta na relatvno
nevano drugo mjesto. Kako to nije vie tako, nastupit e ponovo
istono-zapadna podjela kao najizrazitja linija podjele izmeu
razvijenih nacija Zapada i nerazvijenih nacija Istoka.
Osamostaljene istonoevropske zemlje kao i Rusija postepeno
e mijenjat svoje boje i na kraju e se sjedinit sa kapitalistkim
dravama usvajajui ist stav prema Treem svijetu. Premda e
nova nadmetanja nastat iz utrke da osvoje i imaju monopol
stranih trita, Zapad e, kao cjelina, proizii kao mnogo vea
politko-ekonomska jedinica nego ikada prije, sa konanim
asimiliranjem istonog bloka. Ovo e tradicionalnu podjelu
izmeu zapadnih zemalja i Istoka uvest u odreeno olakanje i
istcanje.
Ovome dodajte raanje neosocijalizma, gdje e nacije
zamijenit pojedinca i klase pojedinaca. Otra podjela na
bogate i siromane zato nee bit izmeu bogath jedne nacije i
njihovog meusobnog djelovanja sa siromanim druge zemlje.
Za nekoliko narednih godina ova katastrofalna otra podjela
moda e se obuzdat i ostat nezaotrena, ali krajnje suoenje
visokih razmjera ne moe se zauvijek sprijeit. Ovako e se
dogodit.
Ja imam veliki strah da ulazimo u novu eru globalnog rasizma
najodvratnije vrste, koji e dalje potcat dio zionistkog
politkog vodstva. Ako se Benjamin Beit-hallahmi sa
Univerziteta u haif i autor djela Izraelska veza: koga Izrael
DRUTvENI MIR
114
naoruava i zato (The Israeli Connecton: Whom Israel Arms
and Why) (objavljena 1988. od I.B.Tauris&Co. Ltd, London)
uzme ozbiljno, i ako se evidencija koju je on iznio o prikladno
osnovanoj i jasno odreenoj politkoj flozofji zionista smatra
mjerodavnom, to zaista predstavlja zlo za svjetski mir.
Proizlazi slijedea slika uloge koju je igrao i koju e tek odigrat
Izrael u globalnim poslovima:
David Ben-Gurion, izraelski utemeljitelj, rekao je u januaru 1957:
Sa take gledita naeg postojanja i sigurnost, za nas je
prijateljstvo jedne evropske zemlje vie korisno od miljenja svih
ljudi Azije. (Medzini, 1976; str. 75; p5)
...Izraelska vlastta briga za ponovno postzanje
superiornost naspram Arapa podudarila se sa amerikim ciljem
zaustavljanja dravnog propadanja. (str. 205)
Ono to desniar modernog krila voli je Izraelac
visok, krut, naoruan sa Uzi i ubija domae sinove tamne
koe u pobjedi nad silama radikalizma Treeg svijeta. Tako su
argentnski generali, paragvajski pukovnici i afriki brigadiri
zavoljeli Izraelce. (str. 218)
Novi slogan - Dolje s Treim svijetom, koji se u
Sjedinjenim Amerikim Dravama razvija od 1970-ih, bio je
eho i plan Izraela i njegovih pobornika kao to su Daniel Patrick
Moynihan i Jean Kirkpatrick, koji su Izrael smatrali saveznikom i
inspiracijom. (str. 222)
Vladimir Jabotnsky, voa desnog krila zionizma prije
Drugog svjetskog rata, bio je sasvim izravan o saveznitvu
izmeu zionizma i imperijalizma... Zionizam ima nepokolebivu
115
rijeenost da uva cijeli Mediteran u evropskim rukama... U
svakom istono-zapadnom sukobu mi emo uvijek bit na strani
Zapada, jer Zapad je predstavio superiorniju kulturu nego Istok
tokom zadnjih hiljadu godina nakon to su Mongoli unitli
bagdadski kalifat... i mi smo danas najistaknutji odani nosioci te
kulture... Mi nikada ne moemo pomagat arapski pokret koji je
nama suprotstavljen do Sudnjeg dana, i mi se zduno radujemo
svakoj nezgodi ovog pokreta... (Brenner, 1984. pod str.75-77)
(str. 227)
Ideja oslobaanja Treeg svijeta prijet samoj bit
zionizma. Koncept ljudskih prava su isuvie opasni za izraelski
politki sistem... Nepravda uinjena Palestncima je tako jasna
i tako oita da se o njoj ne moe otvoreno diskutovat i bilo koja
diskusija o onome to Izrael ini u Treem svijetu sigurno e
vodit ispitvanju prava Palestnaca... (Izraelci) jedva ekaju da
optue ostatak svijeta i nazovu ih licemjerima kad se diskutuje o
pitanjima ljudskih i meunarodnih prava. U ovom pogledu oni
su posve slini bijelim Junoamerikancima. (str. 236-237).
Od Manile na Filipinima do Tegucigalpa u Hondurasu
i do Windhoek u Namibiji izraelski izaslanici bili su upleteni u
neprestani rat, koji je istnski svjetski rat. I s kojim se neprijateljem
Izrael bori? To je stanovnitvo Treeg svijeta, kojem se ne moe
dozvolit da dobije svoju revoluciju (str. 243).
Izrael moe imat lijepe snove o budunost samo dotle
dok arapski svijet i ostatak Treeg svijeta ostaje podijeljen i slab.
Bilo kakva promjena u ovom stanju slut na zlo (str. 247).
Ono to Izrael izvozi nije samo tehnologija, rue i
strunost, nego i posebna vrsta logike tlaitelja, nain vienja
svijeta koji je vezan za uspjenu vladavinu (str. 248).
DRUTvENI MIR
116
vrsto se nadam da e protv ovog ratnog poklia zionizma
prevladat glas trezvenijeg dijela izraelskog vodstva. Od svih
izraelskih pisaca koji se moda mogu opisat umjerenim i
loginim harkabi bi bio tpini primjer. On ne samo da osuuje
sokolast stav zionistkih ekstremista nego to takoer iskreno
smatra samoubilakim za sam konani zionistki interes. Inae
se drugi izraelski mislioci i intelektualci ne slau potpuno sa
harkabijem. harkabi, naprimjer, uzima vie koristan i realan
pogled prema istom problemu. Pogotovu njegov prijedlog
Zemlja za mir otvara aveniju nade za Arape.
Ja vrsto vjerujem da razlikovanje (pristrasnost) i bilo kakav
napor da podijeli ljudski rod na bilo kojoj razini moe za neke
donijet kratkotrajne dobit, ali, dulje su posljedice sigurno gore
za sve. U ovom suvremenom scenariju islam ima vrlo pozitvnu
i jasnu poruku, koja daje nadu i moe igrat vrlo djelotvornu
ulogu.
Islam strogo osuuje rasizam i klasnu mrnju. Stvarat nered
u bilo kojoj formi je prezreno. Ajet asnog Kuràna navedeni
ranije malobrojni su u odnosu na mnoge s ovom temom.
Karakter asnog Poslanika s.a.v.s. opisan je kao Boije Svjetlo
koje ne pripada ni Istoku ni Zapadu, to jest jednako ga dijele i
jedni i drugi:
Allah je svjetlo nebesa i Zemlje. Primjer svjetla
Njegovog je udubina u kojoj je svjetljka. Ta
svjetljka je u staklenoj kugli. Staklo je kao jedna
sjajna i blistava zvijezda. Ova (svjetljka) je
upaljena od blagoslovljenog drveta masline, koje
117
nije ni istono ni zapadno, ije ulje gotovo da
zasvijetli iako ga vatra nije dotakla. Ovo je svjetlo
nad svjetlou! Allah upuuje Svome svjetlu koga
On hoe. I Allah ljudima objanjava primjere, i
Allah ima vjeno znanje o svakoj stvari.
(Sura 24: ajet 36)
On je dalje predstavljen kao:
Milost (i izvor blagoslova) svim svjetovima (i
cijelom ovjeanstvu).
(Sura 21: ajet 108)
To znai da je on potpuna milost za cijeli svijet i za cijelo
ovjeanstvo.
Ja sam veoma zaprepaen to vidim mnoge muslimanske
uenjake srednjovjekovnih nazora, na koje se pogreno upuuje
kao na fundamentaliste, kako se usaglaavaju s miljenjem da
se muslimani moraju suprotstavit nemuslimanima u oruanoj
borbi i ostat u ratu s njima sve dok ne budu istrijebljeni ili dok
ne prihvate islam. Islam kakav se nalazi u asnom Kurànu,
nema nita sa ovim iskrivljenim i iskvarenim pojmom `svetog
rata` (dihada). Budui da su mnogi ajet bili navedeni u prvom
poglavlju, u dijelu koji obrauje religijski mir, ovdje nema
potrebe da ih ponavljamo.
Dozvolite mi da zakljuim opet tvrdei da islam istnski zagovara
i predlae mjere da ovjeanstvo okupi zajedno kroz miroljubiv
proces s ciljem utemeljenja svjetskog mira i ujedinjenja
ovjeanstva.
to se te stava asnog Osnivaa islama, zadovoljit e sljedei
isjeci iz posljednje hutbe (poznate kao Oprosni had), koju je
odrao prije smrt ispred najveeg skupa ljudi kojima se ikada
obrato:
DRUTvENI MIR
118
O ljudi, sluajte me paljivo jer ja ne znam hou li opet
stajat pred vama u ovoj dolini i obratt vam se kako vam se
sada obraam. Vae ivote i vae imetke je Bog uinio zatenim
od meusobnog napada do Sudnjeg dana. Bog je za svakoga
odredio udio u naslijeu. Nikakva oporuka nee bit priznata
koja bi tetla interesima zakonith nasljednika. Dijete roeno
u neijoj kui bit e smatrano djetetom oca u toj kui. Ko god
osporava roditeljstvo takvog djeteta bit e podloan kazni po
zakonu islama. Ako bilo ko pripisuje svoje roenje neijem
drugom ocu, ili lano tvrdi za nekoga da je njegov vlasnik - Bog,
Njegovi meleki i cijelo ovjeanstvo e ga proklinjat.
O ljudi, vi imate neka prava na svoje ene, ali vae ene takoer
imaju prava na vas. Vae pravo prema njima je da one treba da
ive esttm ivotom, da ne ine takva djela koja mogu donijet
sramotu muu pred njegovim narodom... Ali ako ponaanje
vaih ena nee donijet sramotu njihovim muevima, onda je
vaa dunost da ih opskrbite hranom i odjeom i osigurate im
sklonite, prema svojim linim ivotnim standardima. Zapamtte,
morate se uvijek lijepo odnosit prema svojim enama. Bog vam
je dao dunost da ih pazite. ena je slaba i ne moe zattt svoja
vlastta prava. Kad se oenite, Bog vas je odredio starateljima i
uvarima ovih prava. Vi ste svoje ene doveli svojim kuama po
Boijem zakonu. Zato ne smijete zloupotrijebit povjerenje koje
je Bog stavio u vae ruke.
O ljudi, vi jo posjedujete neke ratne zatvorenike. Ja vas, zato,
savjetujem da ih hranite i odijevate onim to vi jedete i to sami
odijevate. Ako oni urade bilo ta pogreno to niste u stanju
oprostt, onda ih predajte nekome drugom. Oni su, takoer,
Boija stvorenja. Nikada ne moete imat pravo da im zadajete
bol ili da im izazivate patnju....
O ljudi, ono to vam kaem morate ut i zapamtt. Svi muslimani
su braa jedan drugom. Svi ste vi jednaki. Svi mukarci, kojoj god
naciji ili plemenu pripadali i kakav god poloaj imali, jednaki su
119
kao ljudi. (Podiui svoje ruke i sastavljajui prste jedne i druge
ruke, on je dodao): Ba kao to su prst dviju ruku jednaki, tako su
ljudska bia jednaka jedno s drugim. Niko nema nikakvo pravo da
tvrdi kako ima superiornost nad drugim. Vi ste braa. O ljudi, va
Bog je jedan i va predak je jedan. Arap nema superiornost nad
nearapom, nit nearap nad Arapom. Bijelac ni na koji nain nije
bolji od crnca, nit je crnac bolji od bijelca. Mogu bit bolji samo
dotle dokle ispunjavaju svoju dunost prema Bogu i ljudima.
Najplemenitji meu vama u Boijim oima je najbogobojazniji
meu vama....
Ba kao to je i ovaj mjesec svet, i ova zemlja sveta, i ovaj dan,
tako je Bog uinio ivote, imetke i ast svakog ovjeka svetm.
Uzet ivot bilo kojeg ovjeka ili njegov imetak, ili napast
njegovu ast, nepravedno je i pogreno kao i oskrnavit svetost
ovog dana, ovog mjeseca i ove teritorije. Ono to vam ja danas
nareujem ne vrijedi samo za danas. Ovo je za sva vremena. Od
vas se oekuje da to zapamtte i postupate u skladu s tm dok
ne napustte ovaj svijet i ne odete na budui da sretnete svog
Stvaraoca...
Ono to sam vam ja rekao treba da prenesete do svih krajeva
Zemlje. Moda e oni koji me nisu uli imat korist od toga
vie nego oni koji su uli. (Sihah Sita, Tabari, Hisham, Khamis i
Baihaqi)
Ovaj isjeak je vrlo snaan i sam po sebi jasan. Ali posebno je
vrijedno panje podsjeanje od strane asnog Poslanika s.a.v.s.
da smo mi djeca istog oca. Ovo zapravo oito podrazumijeva
da ne treba dopustt razliitm religijama da dijele ujedinjeno
bratstvo ljudi koje je poteklo od jednog roditelja.

DRUTvENI MIR
A oni koji svoj imetak troe da trae Allahovo
zadovoljstvo i da uvrste svoje due nalik su bai
koja je na visokom mjestu. Jaka kia padne na nju,
i ona dadne dvostruke plodove. A ako na nju ne
padne jaka kia, onda je i rosa dovoljna. A Allah
prozire ta vi radite.
asni Kuran, 2:266

Ljudima je uljepana ljubav prema eljenim
stvarima enama i djeci, nagomilanom zlatu i
srebru, obiljeenim konjima, i stoci, i usjevima.
Ovo je privremena opskrba zemaljskog ivota; a
Allah je Onaj kod kojeg je lijep povratak.
asni Kuran, 3:15
121
Tree poglavlje
DRUTVENO-EKONOMSKI MIR
ISLAM TAKOER IMA SAvJET u vezi s onim oblastma gdje
se horizont drutva i ekonomije dotu. Ako se ova uenja
islama primijene, mogu preokrenut nae tame i zore u sutone
izvanredne ljepote.
Ekonomski koncept pravde u kapitalizmu, socijalizmu i islamu

Ekonomska pravda je krasan slogan. Dok je bilo nastojanja da se
ona monopolizira ka iskljuenju drugih, ovaj slogan je, naprotv,
zajedniki i za kapitalistko drutvo sa ekonomijom slobodnog
trita kao i za nauna i drutvena naela dijalektkog
materijalizma: oboje govori o pravdi. No, ja, uz duno izvinjenje,
moram izrazit svoju obeshrabrenost da su oboje promaili da
pravedno postupe prema zlatnom principu ekonomske pravde;
ali vie o ovome kasnije.
Islamski koncept apsolutne pravde je sveopi i prodire u sve. On
obuhvata svaki aspekt islamskog uenja. Ali to nije sve. Islam ide
jedan korak dalje.
DRUTvENO-EKONOMSKI MIR
122
U naunom socijalizmu nastojalo se da se ekonomsko tlo
potpuno i savreno izravna kako ne bi ostale nikakve razlike
izmeu bogath i siromanih. Ako je navodnjavano, takvo tlo
e jednako dobit svoj udio, to jest svi e imat jednaku korist
od nacionalnog bogatstva. Nema nikakvog prostora za bilo
kakav zahtjev od strane siromanih, nit bilo kakve prijetnje
za bogatm od strane manje sretnih dijelova drutva da e ih
prisilom orobit njihovog vika imetka.
U kapitalistkom drutvu oni vie govore o jednakim prilikama,
izjednaenim uvjetma natjecanja i slobodnim ekonomijama
nego o jednakoj raspodjeli imetka. Prema tome, uvijek postoji
prostor za traenje prava i stvaranje grupa koje e vrit pritsak,
kao to su radniki sindikat itd., koji trai najvie od vlade i
drugih kapitalista u ime zaposlenih i radnika koji uvijek ive pod
dojmom uskraenost.
Da je nauni socijalizam idealno primijenjen, ne bi bilo nikakve
potrebe da bilo koji dio drutva daje zahtjeve. To drutvo bi bilo
ili dovoljno bogato da jednako raspodijeli nacionalno bogatstvo
prema potrebama ili bi bilo tako siromano da ne uspije
zadovoljit njihove potrebe, ostavljajui svakog lana drutva da
jednako dijeli svoju bijedu. I u jednom i u drugom sluaju to
bi zavrilo kao drutvo gdje traenje prava vie nema nikakvu
znaajnu ulogu.
Kapitalistki sistem je, s druge strane, orijentsan u traenju
svojih prava. Manje sretnim dijelovima drutva mora bit dato
pravo da izraze svoje nezadovoljstvo i da dobiju slobodnu priliku
da se uje njihov glas - odatle potreba za formiranjem grupa
koje vre pritsak na vladu, trajkovi, industrijski sukobi itd., i na
kraju e fabrike bit zatvorene.
Islam nastoji stvorit odnos kojim e se vlade i imuni stalno
podsjeat na to da je njihov vlastt konani interes da utemelje
pravedan ekonomski sistem. Oni se, takoer, neprestano
opominju da paze na prava drugih. Slabi i siromani ne treba da
123
budu lieni temeljnih ekonomskih prava, kao to su sloboda da
odaberu svoje zanimanje, jednak pristup povoljnim prilikama
i osnovnim ivotnim zahtjevima. Nedostatak upravo ovog
posebnog stava ve je izazvao mnogo bijede, bola i nereda u
historiji ovjekove borbe za preivljavanje. U islamu je, prema
tome, vei naglasak na davanju nego na uzimanju ili uvanju.
vlade i imuni moraju neprestano pazit da neki dio drutva
ne bude lien temeljnih ljudskih prava i da ivi dostojanstveno.
Istnska islamska drava e osjeat ovu potrebu i poduzet
odgovarajue mjere za njeno ispunjavanje. Prije nego to se jad
preokrene u pla i protest, i prije nego to potreba zaprijet miru
i redu, uzrok jada mora bit uklonjen i potreba ispunjena.
ini se da islam u ovom pogledu dijeli svoje osobine sa
socijalistkim drutvom, ali je, zapravo, ta slinost samo
povrna. Islam poste svoj cilj, ali ne kroz ista prinudna sredstva
koja propisuje nauni socijalizam. vrijeme mi ne dozvoljava da
u detalje opiem kako islam nastoji posti ovaj uzvieni cilj, ali
moemo kratko spomenut da islamski pristup ovom pitanju
nije beivotan i mehaniki kao to je flozofja dijalektkog
materijalizma. Islamski drutveni sistem ostaje duboko povezan
sa uroenim zakonima ljudske psihe.
Izmeu ostalih stvari, islam stvara atmosferu gdje zahtjevi
za pravom daju prednost obziru prema pravima drugih. Nivo
svijest i osjeajnost prema patnji ljudi je podignut do stepena
gdje se lanovi drutva kao cjeline vie brinu o tome ta duguju
zajednici nego ta zajednica duguje njima.
Stalno podsjeanje asnog Poslanika s.a.v.s. i uputa njegovim
sljedbenicima je: Podaj radniku vie nego to mu pripada. Plat
mu ono to je zaradio prije nego mu se znoj osui. Nemojte
onima koji vas slue stavljat zadatke koje ni vi sami ne moete
obavit. Koliko god je mogue, hranite svoje sluge onim ime
hranite svoju porodicu. Omoguite im istu odjeu. Nemojte
init prijestupe protv slabih ni na koji nain; inae ete bit
124
odgovorni pred Bogom. Da ne biste podlegli lanom ponosu,
povremeno neka vae sluge sjede za istm stolom s vama i vi ih
sluite.*
Troenje na Boijem putu, ak i u bijedi
Ljudsko dostojanstvo je najstroijim terminima istcano u svakoj
sferi ivota. Sljedei ajet asnog Kurana predstavljaju zakonik
etke u pogledu potreba siromanih i onih u nudi i kako one
trebaju bit ispunjene.
Boija nagrada za oprost je:
One koji troe kad su u blagostanju i u bijedi, i one
koji potskuju ljutnju i oprataju ljudima; a Allah
voli one koji su dobroinitelji.
(Sura 3: 135)
Troenje za siromane
Koncept milostnje openito shvaen u svijetu je ma s dvije
otrice. S jedne strane, to izraava potovanje vrlina davaoca
milostnje, a s druge strane, to stvara neugodnu, ako ne i
poniavajuu sliku primaoca. Samo djelo primanja milostnje
umanjuje njegov poloaj. Islam iz temelja mijenja ovaj koncept.
U sljedeem ajetu asnog Kurana data je oaravajua analiza
razloga zato su neki ljudi vrlo siromani, a neki bogat:
*
Razni izvori hadisa
125
I u njihovom imetku bio je jedan dio za prosjaka i
za siromanog koji ne trai.
(Sura 51: 20)
Detalj koji se openito proputa u upotrebi rijei haq (doslovno
znai pravo) kazuje jako mnogo o stajalitu onoga ko daje
milostnju, kao i o stajalitu onoga ko prima milostnju. Onaj ko
daje podsjea se da ono to daje siromanim u stvarnost nije ni
bio njegov imetak. Rije haq (istna) daje poruku da onaj kome
je data milostnja ne treba da se osjea posteno jer mu je Bog
dao pravo da moe ivjet poteno i dostojno. Ne moe se za
drutvo rei da je zdravo ako su neki siromani ljudi ostavljeni
bez pomoi i prisiljeni su da prose za ivot. U takvom drutvu
sigurno postoje mahane koje stvaraju ovu najgoru situaciju.
U zdravom ekonomskom sistemu ne bi trebalo bit ljudi bez
osnovnih ivotnih sredstava. Ne postoji istnska potreba da se
prosi za preivljavanje. Poruka uruena primaocu milostnje
podsjea ga da nema potrebe da se stdi ili da pat od kompleksa
manje vrijednost, jer mu je, zapravo, Bog poklonio temeljno
pravo da ivi dostojanstveno i asno. Prema tome, ta god vam
va oit dobroinitelj daje, to je vae pravo koje je nekako bilo
preneseno davaocu.
Kao to je ve ranije reeno, Boija uenja su direktno vezana
sa ljudskom prirodom. Bilo koji izriit nalog, za koji je mogue
da e poremett ravnoteu, ispravljen je korektvnim mjerama
uravnoteenja.
Zahvalnost
U naprijed spomenutom sluaju postojala je, naravno,
uroena opasnost da e neki ljudi postat nezahvalni svojim
dobroiniteljima; da e umjesto izraavanja zahvalnost za ono
to prime od drugih moda zavrit govorei: Ono to nam je
126
dao bilo je nae pravo. Nije uope potrebno da budemo zahvalni
takvoj osobi. Ako se pote ovako razmiljanje, onda e to bit
na tetu uljudnog i pristojnog ponaanja.
Okreui se primaocu naklonost, asni Kuran ga stalno
opominje i podsjea na njegovu dunost da bude zahvalan ak i
za najmanje naklonost koje su mu pokazane. vjerniku se stalno
govori da Bog ne voli nezahvalne; naprimjer:

Ako vi odbijate, zaista je Allah posve nezavisan
od vas. I On ne voli nevjerstvo kod svojih robova.
A ako ste zahvalni, On to voli radi vas. I nijedan
nosa tereta nee nosit teret drugog. Poslije
ete se svi Gospodaru svome vratt; i On e vas
obavijestt o onom to ste radili. Sigurno On
dobro zna tajne grudi.
(Sura 39: ajet 8)
Istui dalje vanost zahvalnost, asni Osniva islama s.a.v.s.
podsjea vjernike:
Onaj ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni
Bogu.
(Tirmizi, Kitabul Birri Was Silat An Rasulillahi, Babu Ma
Jaa Fishshukri Liman Ahsana Ilaika)
To znai da se onome ko je nezahvalan ljudima, ak i ako je
zahvalan Bogu, njegova zahvalnost nee primit kod Boga.
Tako se porukom asnog Kurana ne odvraa od pristojnost,
uljudnost i zahvalnost, kao to je reeno u spomenutom ajetu
127
(39:8). To je samo tha poruka primaocu naklonost da ne treba
patt od bilo kakvog kompleksa manje vrijednost i njegovo
dostojanstvo treba ostat nepovrijeeno. Zakljuak bi bio da
izraavanje zahvalnost nije protv ovjekovog dostojanstva;
naprotv, to je vrlina koja dalje uzdie potovanje.
Okreui se davaocu, islam pouava potpuno drugaijem
stajalitu. Smatra se protv dostojanstva i skromnost primit
zahvalnost onako kako ju je neko zasluio. Nalazimo da je
ova sklonost dio civilizovanog ponaanja svuda u svijetu, ali
tu je jedna temeljna razlika izmeu univerzalne osobitost u
ponaanju i islamskih uenja plemenitog vladanja. Islam nalae
davaocu da slui ovjeanstvu radi viih i plemenitjih ciljeva, a
ne tek radi zadovoljenja prirodne elje ili stcanja dobrog ugleda
dobrotvornim postupcima. Islam stalno podsjea ovjeka da
ini djela dobrote radi Boga i samo za Njegovo zadovoljstvo i da
zaradi Njegove naklonost.
Iz ovoga postaje oito: kad istnski musliman daje neto nekome
u nudi, on to, uistnu, ne radi radi sebe ili radi bilo koga drugog,
nego samo radi zadovoljstva svog Gospodara, koji mu je dao sve
to posjeduje.
U svjetlu ovog principa, davalac ne smatra da svojim troenjem i
davanjem drugima ini usluge nekome, nego izraava zahvalnost
svom Gospodaru. Ovo oplemenjeno stajalite ima svoje korijene
u jednom od ranijih ajeta asnog Kurana, koji podsjea vjernike:

i udjeljuju od onoga to im Mi dajemo;
(Sura 2: ajet 4)
Zbog toga, istnski vjernik ne odbija zahvalnost tek iz puke
uljudnost, nego on iskreno vjeruje da primalac njegove
naklonost duguje zahvalnost jedino Bogu, a ne njemu. Istnski
vjernici, koji doista shvataju znaenje vjere, osjeaju veliki std
128
kad god im se za njihove naklonost uzvrat zahvalom. asni
Kuran kae:
I hrani siromaha, siroe i zatvorenika, iako je i
sami ele. Mi vas samo za Allahovo zadovoljstvo
hranimo. Mi od vas ne traimo ni naknade ni
zahvalnost
Nije dovoljno samo nahranit ljude; vi treba da ih hranite kad
sami razumijete glad i patnju i sudjelujete u njihovom bolu, ne
oekujui nikakvu nagradu ili hvalu zauzvrat.
Ljepota ovog ajeta je sjajna. Da su vjernici bili poueni da pokau
povrnost i ljubaznost samo odbijanjem da prime zahvalnost i
postavljajui se kao ponizni ljudi, postojala bi svaka opasnost da
e ovo potcat licemjerstvo. Kad mi kaemo: Ne, hvala, mi smo
zapravo svjesni injenice da poveavamo svoje dostojanstvo
pred osobom koja prima uslugu.
Islamsko uenje je mnogo plemenitje. Dobroinilac se podsjea
da ne moe prodat ono to ima dvjema razliitm stranama.
Djelo dobrote moe bit uinjeno ili da zaradi Boije zadovoljstvo
ili zadovoljstvo ljudi. Prema ovom ajetu, ne mogu se imat obje
namjere istovremeno.
Kad plemenit Boiji rob zadovolji neiju potrebu i kae da su
njegove namjere zaista bile da dobije Boije zadovoljstvo, to
takoer u isto vrijeme podsjea siromanog da je Bog njegov
stvarni dobroinitelj. Tako se kompleks manje vrijednost, ako
se negdje stvori, brie.
129
Nema oekivanja nagrade od ljudi za dobroinstvo
U islamu bit uljudan prema drugima nije tek povrna navika
steena iz vrijednost civilizacije, nego je duboko ukorijenjena u
vjerovanju u Boga. Sva milostnja data siromanim daje se bez
skrivenih motva da se dobije bilo ta zauzvrat od primaoca.

I ne ini dobroinstvo da bi dobio vie!
(Sura 74:7)
Kad ovjek jednom pokae naklonost prema nekome, islam od
njega trai da to zaboravi, kao da se nita nije dogodilo. Klicanje
nad svojim djelom dobrote i prisiljavanje da se spoznaju neije
usluge proglaeni su unitavajuim za samo djelo dobrote.
Nasuprot ovome, istnski vjernik se ponaa kako je opisano u
slijedeim ajetma, koji posve obuhvatno uporeuju ispravno
ponaanje s neispravnim:
Primjer onih koji svoj imetak troe na Allahovom
putu je kao primjer zrna iz kojeg iznikne sedam
klasova, u svakom klasu stotnu zrna. A Allah (to)
130
dalje uveava kome On eli; i Allah je Darovalac
proirenja (i) ima trajno znanje. Za one koji svoj
imetak troe na Allahovom putu, pa za ono to
su potroili ne prigovaraju i ne vrijeaju, nagrada
je kod Gospodara njihovog, i nad njima nee bit
straha, oni nee tugovat. A lijepa rije i oprost su
bolji od milostnje koju prat vrijeanje. A Allah
je Sam Sebi dovoljan (i) blag.O vi koji vjerujete!
Ne kvarite svoju milostnju prigovaranjem i
vrijeanjem, kao onaj koji svoj imetak troi da bi
ga ljudi vidjeli, a ne vjeruje u Allaha i u Sudnji dan.
Njegov primjer je kao primjer glatke stjene nad
kojom je (sloj) zemlje, na koju padne jaka kia, i
ostavi je golom. ta god zarade, oni nee imat
moi nad bilo im. A Allah nee pokazat Pravi put
nevjernicima.
(Sura 2: ajet 262-265)
Isto tako:
I na prosijaka ne vii,
(Sura 93:11)
Prosjaenje
ak se i prema prosjacima treba postupat s potovanjem.
Nemojte s prosjakom govorit grubo. Iako islam odvraa od
prosjaenja, pravo prosjaka je zajameno kad je u stranoj
nevolji. Ne samo to, nikome nije dozvoljeno da povrijedi
samopotovanje onih koji su prisiljeni da prose.
U poetku islama, uprkos injenici da je i samopotovanje
prosjaka bilo u potpunost ouvano, drutvo kao cjelina je u
potpunost shvatlo da je sigurno bolje ne prosit nego prosit.
131
Jedanput je asni Osniva islama istakao ovo poreenje
govorei:
Ruka koja daje bolja je od ruke koja prima.
(Buhari, Kitabuz Zakat, Babun La Sadaqata illa An Zahri Ginan)
Kao rezultat ovoga, mnogo muslimana je vie voljelo umrijet u
siromatvu nego prosit za preivljavanje. Radi brige o njihovim
potrebama, asni Kuran podsjea drutvo kao cjelinu da meu
nama ima ljudi koji se bore na Allahovom putu, a nemaju
nikakvog naina da se oslobode svog siromatva.

I to (troenje je) za siromane koji su opkoljeni na
Allahovom putu i ne mogu da se kreu po Zemlji.
Onaj koji ne zna, misli o njima da su bogat - da
izbjegne njihova pitanja. Prepoznat e ih po
njihovom izgledu; oni ne prose salijeui ljude. A
ta god od imetka troite, Allah to sigurno dobro
zna.
(Sura 2: ajet 274)
Ovaj princip postaje vrlo jasan iz slijedeeg ajeta:
132
ta god je (od bogatstva) Allah dao Svom Poslaniku
kao ratni plijen od naroda nekih naselja, to je za
Allaha i za Poslanika, i za blinji rod, i za siroad,
i siromahe, i putnike, da ne bi ovo (bogatstvo
plijena) kruilo samo meu vaim bogataima. A
ta god vam Poslanik dadne, uzmite to; a ta god
vam zabrani, uzdrite se od toga i bojte se Allaha;
sigurno je Allah vrlo estok u kazni.
(Sura 59: ajet 8)
asni Poslanik islama s.a.v.s. takoer spominje ovaj princip u
hadisu, iji dio prijevoda glasi:
Prenosi hakim Ibn-hizam r.a.: asni Poslanik s.a.v.s. je rekao:
Gornja ruka je bolja od donje ruke (to jest, onaj ko daje milostnju
bolji je od onoga ko je uzima). Osoba treba da pone davat prvo
lanovima porodice. Najbolja sadaka je ona koju imuna osoba
dadne kao ostatak svog imetka poslije izmirenih trokova. Ko
god se uzdri od traenja neke fnansijske pomoi od drugih
Allah e mu dat i sauvat ga od traenja od drugih, i uinit e
ga neovisnim.
(Buhari, Kitabuz Zakat, Babun La Sadaqata illa An Zahri Ghinan)

vi budite gornja ruka koja daje i sluite drugima radije nego da
ljudi ine dobroinstvo vama i da vi primate sadaku.
Finansijsko rtvovanje je uvjet da imetak bude ist
Osim naina na koji dajete, takoer je vano i ono to dajete.
Ako dadnete neto ega bi se i sami stdjeli da primite od
133
nekoga drugog, ovo se prema asnom Kuranu nee svrstat u
okvir defnicije milostnje. To e bit vie kao da bacite neto u
kantu za smee.
O vi koji vjerujete! Troite od dobrih stvari koje
ste zaradili, i od onog to Mi za vas izvadimo iz
zemlje; i nemojte za troenje na Allahovom putu
namjenjivat ono to je loe, kad vi sami to sigurno
ne biste uzeli, osim sputenih oiju. I znajte da je
Allah neovisan, hvale vrijedan.
(Sura 2: ajet 268)
Njihovo meso ne ste do Allaha, nit njihova krv,
ali e vaa bogobojaznost sti do Njega. On je
njih ovako potinio vama, da veliate Allaha zato
ta vas je uputo. I podaj radosne vijest onima
koji ine dobro.
(Sura 22: ajet 38)
Troenje javno i tajno na Boijem putu
Islam ostavlja otvorene obje mogunost: da troite javno i
tajno. asni Kuran ui:
134
A ta god potroite od stvari koje se troe i na ta
god se obaveete, Allah to sigurno zna; a za silnike
nee bit pomagaa. Ako javno dajete sadaku, to
je dobro; ali ako se sakrijete i dajete siromanim,
to je bolje za vas; a On (Allah) e uklonit od vas
mnoge vae grijehe. A Allah je uvijek obavijeten
o onome to vi radite
(Sura 2: 271-272)
Drutvene odgovornost
U islamu se smatra neophodnim da oni na vlast budu osjetljivi
prema opoj dobrobit ljudi do tog stepena da nema nikakve
potrebe da se formiraju grupe za pritsak na vladu.
Prema asnom Kuranu, stalno se govori da upravlja snosi
odgovornost i da je odgovoran Bogu za poslove onih koji su pod
njim i koji su mu podreeni i kojima je on staratelj. U jednom
hadisu asni Poslanik islama s.a.v.s. je rekao:

Svaki od vas je kao pastr kojem pripada ovca. Njemu je povjerena
odgovornost da pazi na ovcu. Vi ete bit odgovorni.
(Buhari, Kitabun Nikah, Babun Al-Maratu Raiyatun f Bait
Zaujiha)
Ovaj hadis spominje razliite odnose u kojima neko moe bit
zaduen za druge ljude, naprimjer: gazda nad slugom, ena
koja je gazdarica kue i otac koji je glava porodice, a oboje su
odgovorni za cijelu porodicu, poslodavac koji je odgovoran
za zaposlenike i tako dalje. Svaki put je asni Poslanik s.a.v.s.
ponavljao: Zapamtte da ete bit odgovorni i da ete odgovarat.
135
Jedan dogaaj iz historije islama
Jedanput je hazret Omer r.a., drugi halifa u islamu, prolazio
nou ulicom u predgrau Medine. Bila mu je navika da tajno
prolazi ulicom i da vidi iz prve ruke ta se dogaa ljudima pod
njegovom vlau. Iz jedne kue je uo pla djece koja su, izgleda,
bila u nekoj tekoj nevolji. Njegovo ispitvanje je otkrilo da je tu
bilo troje djece koja su sjedila oko vatre na kojoj je kuhao kotao
ili posuda i njihova majka je sjedila pored njih. On je pitao ta
se desilo. Ona je rekla: Moja djeca su bila gladna. Nisam imala
nita da ih nahranim. Samo da ih utjeim, ja sam stavila vode i
kamenja u kotao ili posudu da stvorim dojam da se kuha hrana.
To je ono to vidi.
U dubokom bolu i tjeskobi hazret Omer r.a. smjesta se vrato
svom sjeditu vlade. Uzeo je neto brana, mesa i hurmi i stavio
ih u vreu. Traio je od sluge koji je stajao pored njega da mu
pomogne da vreu stavi na svoja lea. Sluga je, u iznenaenju,
pitao hazret Omera r.a. zato on eli sam to nosit i traio je
da mu odobri da umjesto njega on nosi vreu. hazret Omer
r.a. odgovorio je: Nema sumnje da t moe nosit ovu teinu
umjesto mene danas, ali ko e nosit moj teret na Sudnjem
danu? On je mislio da na Sudnjem danu ovaj sluga nee bit
u poloaju da odgovara u ime Omera na to kako je ispunio
svoje dunost. On je to morao uradit sam. To je, takoer, bila
jedna vrsta samonametnute kazne zato to se hazret Omer r.a.
osjeao odgovornim za bijedu bespomone siromane ene i
njene djece koju je upravo vidio. On je, zapravo, osjeao da su
svi stanovnici i njihovi poslovi bili njegova konana odgovornost
povjerenje koje je sam morao ispunit.
Nemogue je da poglavar svake vlade uradi ba onako kako je
hazret Omer r.a. uradio, ali i u duhu i u vladanju hazret Omer
r.a. ostaje jedan izvanredni uzor. Ovo je duh koji moderna
drutva moraju svuda slijedit. Ako vlade postanu osjetljive
136
prema opoj dobrobit i patnjama ljudi, onda, prije nego to
ljudi ponu prigovarat za svoju muku i neimatnu, oni na vlast
e bit primorani da poduzmu mjere lijeenja, ne iz straha od
zahtjeva, nego iz prinude glasa svoje vlastte savjest.

Troenje iz svih vrsta Boijih blagodat

asni Kuran uveliko proiruje granice onoga ta treba da se troi
na Allahovom putu. esto se ponavlja fraza u asnom Kuranu,
koja teko da se moe ut negdje drugo:
(Istnski vjernici) udjeljuju (na Naem putu) od
onoga to im Mi dajemo.
(Sura 2: ajet 4)
Ovo se odnosi na sve sposobnost, odlike i, naravno, na svaku
vrstu materijalnog posjeda, ljudskih odnosa i veza. Ova fraza,
takoer, obuhvata i takve vrijednost kao to su ast, mir,
udobnost itd.
Ukratko, nita to se moe zamislit nije izvan domena arapskog
izraza ve mimma rezaqnahum.
Osim toga, upada u oi kako upotreba rijei min (doslovno znai
neto od, od tog) daje savjet u svaijem pristupu. To ne znai da
treba potroit sve na Naem putu ili neki utvreni dio onoga
to smo vam Mi dali. Sve to se trai je da potroite neto od
onoga to vam je Bog dao. Opseg rijei neto tako varira da i
obini ljudi koji ne nalaze snage da naprave neke znatne rtve
mogu bar uestvovat do tog stepena do kojeg mogu to priutt.
Ovo je atmosfera drutvene slube, koju islam nastoji potcat.
To dijelom pripada drutvenom ponaanju ovjeka, a dijelom se
te njegovih ekonomskih aktvnost.
137
U takvim vrstama ekonomskog sistema u kojem se svaka osoba
samo brine o onom ta moe uzet vrlo je teko i nepraktno
povui liniju izmeu onoga to je nedozvoljeno i onoga to je
dozvoljeno. Takvo drutvo e vrlo vjerovatno posegnut za
pravima drugih umjesto da ostane unutar svojih granica.
S druge strane, drutvo koje se stalno podsjea da drugima
treba dat vie nego to im po pravu pripada treba bit najdalje
od otmanja prava drugih. Teko je i zamislit kako eksploatacija
moe cvjetat u takvoj klimi.
Sluenje ovjeanstvu
Princip islamskog koncepta sluenja je krasno i sveobuhvatno
opisan u jednom jedinom ajetu. On kae:
O ljudi islama! Vi ste najbolji ummet izveden za
dobrobit ovjeanstva; vi nareujete dobra djela i
zaustavljate zlo i vjerujete u Allaha...
(Sura 3: ajet 111)
vi ete ostat najbolji sve dotle dok posjedujete svijest sluenja.
Ako ne budete sluili ovjeanstvu, onda vie neete imat pravo
da se hvalite o superiornost islama i muslimanskog ummeta.

Zabrana alkohola i kockanja
Kad neko govori o ovisnost openito, pada nam na pamet
droga. Postoje i druge ovisnost u irem smislu, koje su rijetko
povezane sa rijeju ovisnost. Ja mislim na panju drutva prema
138
odreenim nainima zadovoljstva, primjerice prema uzimanju
alkohola i kockanju, od kojih ni jedno ne predskazuje dobro za
mir i dobro drutva.
Kockanje je pretvoreno u insttuciju u gotovo svim naprednim
zemljama svijeta. Ali ak i u zemljama Treeg svijeta, gdje to nije
toliko uvrijeeno, kockanje se nalazi na gotovo svakom nivou i
predstavlja mala mjesta za zabavu. Uzimanje alkohola je druga
ovisnost kojoj su drutva svijeta rtva.
asni Kuran zabranjuje i kockanje i uzimanje alkohola:
O vjernici! Opojna sredstva, i kocka, i kipovi, i za
sreu bacanje strelica prljava su djela ejtanovog
rada. Zato se potpuno uvajte ovoga da biste
uspjeli. ejtan jedino eli da stvori neprijateljstvo
i mrnju meu vama vinom i kockom, i da vas
zaustavi od spominjanja Allaha i namaza. Hoete
li vi, onda, prestat?
(Sura 5: ajet 91, 92)
asni Poslanik s.a.v.s. proglasio je da je uzimanje alkohola:
Majka svih zala.
Ove dvije ovisnost tako su rasprostranjene i sveope u prirodi
da je teko povui granicu meu njima. Politki, Istok i Zapad
se moda nikada nee sjedinit, ali moda su se u velikom
stepenu porasta kockanja i uzimanja opojnih sredstava i Istok
139
i Zapad i Sjever i Jug ve sjedinili. Oboje, i alkohol i kockanje su
drutveno-ekonomska zla. Iznos novca potroenog na alkoholna
pia u jednom danu u velikoj Britaniji dovoljan je da osigura
hranu za nekoliko sedmica glau pogoenog svijeta Afrike. Pa
ipak, u zemljama Afrike koje su najvie pogoene glau, kao i
na drugim kontnentma, alkohol se ne smatra luksuzom koji
ljudi ne mogu priutt. Bez obzira to ne uspijevaju osigurat
sredstva za osnovne ivotne potrebe i obrazovanje svoje djece,
postoji na milione Afrikanaca kojima je alkohol ipak dostupan.
Na siromanom jugu Indije, gdje tvorniki pravljeno vino nije
na raspolaganju svima, domae napravljeno pie rakija slui kao
zamjena. Meutm, siromatvo do nekog stepena zaustavlja
irenje majke svih zala. Ako se prihod po glavi stanovnika
poveava, tako se poveavaju i trokovi na pie. Dok neko ne
postane alkoholiar, niko se, izgleda, mnogo ne brine o tome.
Moda e se neko zaudit zato alkohol i kockanje trebaju bit
tretrani kao problemi suvremenog svijeta, ali su oni, zapravo,
toliko stari dokle seu biljeke o ljudskoj historiji. vino i kocka
su, zaista, bili prisutni u svakom vremenu i svakom dijelu svijeta;
ve po samoj svojoj prirodi nevezani su za vrijeme, i nisu samo
problem ovog doba, te se mogu smatrat trajnim problemima
svih vremena.
U ekonomiji je kockanje vie vrijedno prijekora nego alkohol.
U kockanju novac mijenja ruke bez potcanja toka ekonomije
upravo kao to se na novanim tritma novac mijenja za novac
bez ukljuene razmjene artkala. U kockanju novac mijenja ruke
bez uestvovanja u procesu ekonomskog razvoja i proizvodnje
bogatstva. Premda novani market slue nekoj ekonomskoj
svrsi, kockanje ne slui skoro niemu. Pod slobodnom trgovinom
i industrijskim okruenjem, novac ne mijenja ruke bez sluenja
ekonomiji u materijalnoj formi. U trgovini i razmjeni dobara
izmjena vrijednost je ee korisna za sve koji sudjeluju.
Nezamislivo je da najee veina trgovaca podnosi gubitak.
140
U kockanju je pravilo da ogromna veina uesnika uglavnom
najee podnosi gubitak. Naprimjer, nekoliko kasina krahiraju.
Za zaradu malog broja stotne hiljada ljudi moraju patt. Jedina
vrijednost koju dobiju u zamjenu za novac koji gube je izazov i
uzbuenje iekivanja sve do spoznaje da su zadnjim buenjem
izgubili svoj dio. Poslije toga oni poinju ponovo da se klade sa
slabim ansama da e nadoknadit svoje gubitke, dok napetost
i tuga rastu i daleko su od zadovoljstva i uzbuenja koje dobiju
u ovoj razmjeni; strepnja i bol u srcu vie nisu intma pojedinca,
nego poinju da ga odaju u porodinim odnosima. U siromanijim
dijelovima drutva dnevne potrebe lanova porodice moraju
bit rtvovane na oltaru kockanja. Mada asni Kuran zabranjuje
alkohol i kockanje, priznaje da se tu, naravno, moe izvui i neka
djelimina korist, ali je zasigurno njihova teta uvijek vea od
korist:
Oni tebe pitaju o vinu i igrama na sreu. Reci: U
oboma je veliki grijeh, a i neka korist za ljude; ali
je grijeh toga dvoga vei nego njihova korist. I
oni te (takoer) pitaju ta treba da potroe. Reci
im: Viak (svojih potreba). Ovako vam Allah
objanjava (Svoje) znakove da duboko razmislite.
(Sura 2: ajet 220)
Moda e se raspravljat o tome da zadovoljstvo iz novca koje
pojedinac zaradi nije niija briga: neka svako uiva kako eli.
Drutvo nema pravo da se uplie u slobodu pojedinca i da mu
govori gdje moe potroit svoju zaradu.
Ali treba zapamtt da veina religijskih uenja ima namjeru
opominjat i upozoravat. Mjere prisile na Zemlji ne igraju nikakvu
ulogu u uenjima bilo koje religije ukoliko nisu poinjeni odreeni
zloini prema drugima zloini koji su kao takvi prepoznat
141
ak i sa nereligijske take gledita. Ubistvo, kraa, pronevjera,
korupcija i uzurpiranje prava spadaju u ovu kategoriju. Ali tu
su i drugi zloini koji su, prema religijama, otrovni za drutvo
kao cjelinu. Pa ipak, kazna za takve prijestupe nije odmjerena
pojedinano; drutvo kao cjelina pat. iri drutveni zakoni su t
koji izriu kaznu.
Ne treba mnogo vremena da bi preputanje alkoholu i kockanju
postalo pretjerano za drutvo kao cjelinu. No, to nije nikakvo
iznenaenje.
Osim toga, takva drutva su sve skuplja za uzdravanje. Znatan
dio nacionalnog imetka i dalje bespotrebno propada. U ovoj
atmosferi raste razoaranost. Zloini idu ruku pod ruku sa
alkoholom i kockanjem. Bijeda i tragedije mnogih domova,
gdje je mir porodice rastrojen, stalno rastu i predstavljaju
nusprodukte alkohola i kockanja. Mnogi upropateni domovi i
uniteni brakovi njihova su direktna posljedica.
Alkoholizam ima ozbiljne ekonomske i drutvene posljedice, kao
to pokazuje magazin Nauni Amerikanac (Scientfc American).
Osim kunog nasilja, tu je zloupotreba djece, rodoskrnavljenje i
silovanje, jer je pod utjecajem alkohola uklonjeno sustezanje, a
prisutan je i smrtonosni alkoholiarski sindrom.
Statstke smrtnost:
- 10 godina skraenje u prosjenom ljudskom vijeku kod
alkoholiara;
- dva puta ea smrtna stopa kod mukaraca, tri puta kod ena;
- est puta ee samoubistvo kod alkoholiara;
- alkohol je glavni faktor u etri vodea uzroka smrt kod
mukaraca izmeu dobi od 25. i 44. godine: nesretnih sluajeva
(50 procenata), ubistava (60 procenata), samoubistava,
alkoholne ciroze.
142
Ekonomski gubici za godinu:
- Izgubljena proizvodnja: $ 114.9 biliona
- Usluge zdravstvene brige: $ 18.3 biliona
- Gubici nesretnih sluajeva: $ 14.7 biliona
- Gubici u poaru: $ 10.3 biliona
- Novane naknade za prekraje nasilja: $ 11.5 biliona
- Cijena odgovora drutva za navedeno: $ 11.9 biliona
- Ukupno kotanje zloupotrebe alkohola: $ 181.6 biliona
veina drutava svijeta ponajee smatraju uzimanje alkohola,
kockanje, muziku, ples i druge naine zadovoljstva bezazlenim
poslovima. Oni se predstavljaju kao neophodni dijelovi drugaijih
kultura. Iako se nain izraavanja mijenja od drutva do drutva,
glavne odlike ostaju iste. Osim vajarstva, slikanja itd., veina
zanimanja spomenuth ranije vie nisu bezazlena obiljeja
kulture, nego postaju beutno zahtjevni gospodari koji ponekad
pretjerano optereuju i slamaju kimu drutva. Drutvo nije
vie gospodar svojih tokova. Pie, kockanje, muzika, ples itd.
neizbjeno poinju privlait sve veu panju drutva. Tolika je
brzina kojom oni osvajaju omladinu da ne treba puno vremena
da se to pretvori u bezglavu jurnjavu.
Gledajui na ovakva drutva, moemo se povest uvjerenjem
kako je traenje ispraznih zadovoljstava i potpuno potinjavanje
pohotnim eljama zapravo sama svrha ovjekovog stvaranja.
No, prema islamu nije tako. asni Kuran govori o svrsi stvaranja
ovjeka i kae:
Zaista, u stvaranju nebesa i Zemlje i u smjeni
143
noi i dana znakovi su za ljude od razuma; one
koji spominju Allaha stojei, sjedei, i (leei)
na svojim stranama, i razmiljajui o stvaranju
nebesa i Zemlje: Na Gospodaru, Ti ovo nisi
uzalud stvorio; slavljen neka si Ti; spasi nas, onda,
od kazne Vatre.
(Sura 3: ajet 191-192)
Ovo je proglas koji asni Kuran pripisuje mudrim Allahovim
robovima koji nakon dubokog razmiljanja nad zagonetkom
stvaranja i zagonetkom ivota spontano uzvikuju da nije
uzaludno ta god da je svrha stvaranja.
Ovi ajet asnog Kurana podsjeaju ovjeka na Arhimedov veliki
izraz radost kad je uzviknuo: Eureka! (Ja sam naao! Ja sam
naao!)
Prema tome, tu su dvije potpuno razliite klime. Prema asnom
Kuranu, ovjek je stvoren da postgne plemenit cilj slijeenja
puta koji vodi njegovom Stvaraocu. U ovom irem znaenju
oboavanja, asni Kuran kae:
Ja nisam stvorio dinove i ljude osim da Mene
oboavaju.
(Sura 51: ajet 57)
Ispitvanjem svakog pojedinanog naina traganja za zado-
voljstvom mogue je da osoba nee nai mnogo nedostataka
kod bilo ega da bi se opravdala njihova potpuna zabrana.
Pogotovu u slobodnim drutvima svijeta vrlo je teko ljudima
razumjet zato je islam pretjerano strog u ovome, toliko da
izgleda suhoparan. Islam uope nije suhoparan i dosadan, koliko
god to moda izdaleka izgledalo. Prije svega, oni koji postgnu
ukus za dobrotu takoer ue kako osjett uzvieno zadovoljstvo
iz postupka koji za nekoga izvana moe izgledat jednolian.
144
Drugo, sretniji meu onima koji iskuse istnsku Boiju ljubav
prijeu u stanje uzvienost, odakle ovosvjetska zadovoljstva
izgledaju isuvie niska, nedostojna, beznaajna i prolazna.
Tree, u svojoj mnogo iroj primjeni drutvo koje nije predano
traganjima za zadovoljstvima nikad ne moe ostat praznih ruku.
U konanim analizama, to postaje ne samo zamjena vrijednost
gdje su uzbuenje, razveseljavanje, snana pohotna iskustva i
eksplozivne zanesenost zamijenjeni za mir, spokoj i ravnoteu
nego i sve vei osjeaj sigurnost, plemenitost i zadovoljstva,
to je po sebi najplemenitja od svih nagrada.
Kad se uporede ove dvije atmosfere i klime kao cjeline, uope
nije teko razumjet da drvo Boije ljubavi i posveenost Njemu
rijetko moe uzet korijen u materijalistkoj klimi drutva
zaljubljenog u zabavu. Naravno, ima izuzetaka, ali izuzeci ne
ine pravilo. Ove dvije klime su vrlo razliite.
Allah e unitt kamatu i poveat sadaku. A
Allah ne voli nikoga ko je jako nezahvalan i veliki
grijenik.

(Sura 2: ajet 277)
Pazite! Vi niste dali ast siroetu, i niste podstcali
jedan drugog da hranite siromanog, i vi cijelo
nasljedstvo pohlepno jedete, i pretjerano volite
imetak.
(Sura 89: ajet 18-21)
146
etvrto poglavlje
EKONOMSKI MIR
Ekonomske flozofje kapitalizma, komunizma i islama

Islamski ekonomski poredak ne pripada ni kapitalizmu ni
naunom socijalizmu. Ekonomska flozofja islama je nauna a
da nije mehanika. Ona je disciplinovana, ali je bez nepotrebnih
ogranienja. Ona dozvoljava privatni posjed i privatnu
poduzetnost, ali ne pote pohlepu i gomilanje imetka za mali
broj ljudi, ime se ogroman dio drutva pretvara u siromahe,
ovisne seljake i sluge prema okrutnom nemilosrdnom sistemu
iskoritavanja.
Postoje temeljne razlike u ekonomskim flozofjama kapitalizma,
komunizma i islama.
Kapitalizam
U kapitalizmu je kapital nagraen kamatom. U principu,
147
prihvaeno je da kapital ima pravo da raste. Kamata predstavlja
centralnu pokretnu silu za gomilanje kapitala, koji je onda
kanalisan (voen proveden) kao sredstvo da pokree i dri u
pokretu lanani nain proizvodnje. Ukratko, kamata slui kao
potcaj da kapital ostane u optcaju.
Nauni socijalizam
U naunom socijalizmu, premda nema potcaja kamate da
obre i ponovo vraa u optcaj kapital u proizvodni mehanizam,
drava uzima monopol nad kapitalom. Tako nema potrebe za
davanjem potcaja.
U slobodnom privatnom poduzetnitvu, bilo da neko plaa ili
ne plaa kamatu, njegov osjeaj linog vlasnitva je dovoljan da
stvori revnost kako mu kapital treba rast najveom moguom
mjerom. Ako neko mora platt kamatu na posueni novac,
kamatna stopa slui kao znak za ravnanje. Ona slui kao prozor
kroz koji se moe pratt uporedni rast ili smanjenje kapitala.
U socijalistkom ekonomskom sistemu, meutm, nema ove
revnost, zato to oni koji koriste kapital ne posjeduju ga, nit
postoje bilo kakva sredstva uporedbe ime bi se moglo prosudit
da li je stepen rasta ekonomski dovoljan ili nije.
U sistemu naunog socijalizma drava prisilnim uzimanjem u
posjed cijelog dravnog kapitala ini sistem kamate potpuno
nevanim i beznaajnim. Kad ne postoji nikakav pritsak da
zaradite vie od kamate koju moda morate platt, gubite svaki
potcaj i bilo kakav osjeaj odgovornost, i u tome je nevolja.
Ako cijeli kapital u optcaju u komunistkoj dravi moe,
naprimjer, bit vrednovan po tome koliku kamatu bi mogao
zaradit da je bio deponovan u banci, to bi nam pokazalo
samo jednu stranu slike. Druga strana slike moe se zamislit
procjenom ekonomije na osnovama zarade i gubitka. Naravno,
EKONOMSKI MIR
148
to bi predstavljalo velike komplikacije kao to je procjenjivanje
zarada itd. Ali ako se fnansijski strunjaci dogovore o tome,
takve prepreke mogu bit savladane. Poreenje ovog dvoga bi
pokazalo vrlo interesantne mogunost.
vie je nego vjerovatno da se stvarni krivci za opadanje ivotnog
standarda mogu na ovaj nain precizno odredit. ak i bez
velikog truda uope nije teko odredit uzrok takvog opadanja. Ja
vjerujem, budui da drava postaje kapitalist, da nema sistema
praenja i kontrole kako bi je upozorio na propuste, gubitke i
omake u pogledu naina rukovoenja dravnim kapitalom, zato
to ona nema nikakvih fnansijskih obaveza koje mora ispunit i
moe koristt kapital bez odgovornost. Takva situacija je puna
svojstvenih opasnost. Nedostatak linog interesa i sistema
upozoravanja o zaradi ili gubitku koji proizlaze iz korienja
kapitala djeluju unitavajue s omjerom ulaz-prihod. Iznos
dozvoljenog gubitka nastavlja rast.
Osim toga, nema ustanovljene provjere u politci usmjeravanja
kapitala. Naprimjer, nema naina da socijalistke vlade procijene
stvarnu stopu ekonomskog rasta u poreenju sa ekonomijama
slobodnog trita vanjskog svijeta. Dodatni problem je da
komunistke drave zahtjevaju mnogo vee trokove na
odbranu, nadzor i slube za provoenje zakona unutar zemlje.
Druge pratee stvari su to to zahtjeva nesrazmjeran nivo
trokova na odbranu i odravanje zakona i reda. Ovi i drugi
slini faktori uzimaju teak danak ekonomiji. Krajnja propast
ekonomije moe, naravno, bit odgoena, ali se ne moe sasvim
sprijeit.
Islamski koncept
Dok komunizam ne omoguava nikakav potcaj za direktno i
predano ukljuivanje u proizvodnju bogatstva, islam, uprkos
zabrani kamate, omoguava ovaj potcaj. Islam ukida sistem
149
lihvarstva i kamate bez problema svojstvenih komunistkom
svijetu. U odsustvu kamate koja povlai kapital u neproizvodne
kanale islam vodi kontrolu o neuposlenom kapitalu. Ova kontrola
je jedan oblik takse poznate kao zekat, koji nije nametnut na
prihod ili zaradu, nego na sam kapital.
Kontrast je vrlo jasan. U kapitalistkim drutvima kapital je
nagomilan u rukama malog broja ljudi iz pohlepe da kroz
skupljanje kamate poveaju kapital koji se ponovo vraa u optcaj
u ekonomiju s postavljenim zadatkom ubiranja zarade vee od
uobiajene kamatne stope. Ako ovo ne uspije, ekonomija e
obavezno ii u privrednu krizu. U islamu, iz straha da e bilo koji
neuposleni kapital postepeno propast kroz nametanje zekata,
svako sa vikom uteevine mora tu uteevinu uposlit da bi
zaradio dobit kako bi nadoknadio uinak zekata.
Prema islamu, odgovor na ekonomske probleme svijeta ne
lei ni u naunom socijalizmu, nit u kapitalizmu. Nemogue je
ovdje detaljno izloit ovaj predmet ali moramo imat tematsko
miljenje o ekonomskoj neravnotei stvorenoj kapitalizmom, da
bismo izvukli neke pouke za budunost.
etri karakteristke kapitalistkog drutva
Putokazi za odreivanje da se u drutvu pojavila neka
neravnotea vrlo su jasno izneseni u sljedeim ajetma asnog
Kurana:
Pazite! Vi niste dali ast siroetu, i niste podstcali
jedan drugog da hranite siromanog, i vi cijelo
nasljedstvo pohlepno jedete, i pretjerano volite
imetak.
(Sura 89: ajet 18-21)
EKONOMSKI MIR
150
Ukratko, ove karakteristke su:
1. Nedostojan tretman siroadi
2. Nije potcano hranjenje siromanih
3. Uzurpiranje nasljedstva drugih
4. Neprekidno gomilanje imetka za mali broj ruku.
Kapitalizam konano vodi unitenju
Islam ne prihvata flozofju naunog socijalizma i odbija neke
aspekte kapitalizma iz sljedeih razloga:
Uinilo vas je nemarnim nadmetanje jednog s
drugim, dok ne posjette grobove. Pazite! Sigurno
ete saznat!

Mijenjanje ekonomskog poretka
ini se da je iskoritavanje siromanijih stanovnika kapitalizmom
baziranim na kamat, to daje povod socijalistkoj pobuni,
protjerano u historiju. Meutm, dublje prouavanje e otkrit
da je to samo promjena maske.
Svijet je ve kao cjelina podijeljen na bogate i siromane,
zahvaljujui uglavnom iskoritavanju od strane naprednih
kapitalistkih zemalja. Dodajte ovoj situaciji znaajni povratak
pokajnike istone Evrope kapitalizmu. ovjek strahuje od zamisli
koliko e jo krvi bit isisano od ve oslabljenih i malokrvnih
nacija Treeg svijeta. Ali, izgleda da e vampira kapitalizma jo
nije ugaena.
151
Jasno je da je prolo doba sukobljavanja izmeu dvije glavne
suprotstavljene ekonomske flozofje - kapitalizma i naunog
socijalizma. Ekonomski sistem baziran na marksizmu
lenjinizmu ispraen je sa pozornice svjetskih poslova. S druge
strane, takozvana slobodna ekonomija Zapada izgleda likuje
nad svojom prividnom pobjedom. Osim Kine, zemlje istone
Evrope jo uvijek se bore da u viru tek naene slobode u svojim
zemljama ublae patnju najirih slojeva onih koji nemaju nita.
Ekonomski jaz izmeu Istoka i Zapada nije tako velik kao jaz
izmeu Sjevera i Juga. Zemlje Prvog svijeta Sjevera podijeljene
su na drugaijoj razini od zemalja Treeg svijeta Afrike i June
Amerike. Iako je u terminima ekonomske nejednakost jaz
izmeu Sjeverne i June Amerike sigurno tetan, on nije ni blizu
jaza izmeu Evrope i Afrike. Afrika je tako u blizini Evrope, u
terminima ekonomske nejednakost, najdalje od Evrope.
Osjeaj sigurnost koji su jednom uivale slabije zemlje svijeta
zbog suparnitva izmeu supersila i bilo kakva ansa da se
siromanije nacije okoriste posljedicama hladnog rata brzo
je izblijedila. Bit e mnogo vee i mnogo revnije nadmetanje
izmeu USA, Rusije i ostatka Evrope da pobijede, dre monopol
i zaposjednu trita zemalja Treeg svijeta.
Japan nee vie bit samo ozbiljan rival Americi. Nova Evropa
koja nastaje iz naglog rasta Evropske zajednice i mogueg
uea istone Evrope u veem zajednikom tritu predstavljat
e daleko opasnijeg takmaca Americi nego suparnike drave
Evrope.
Milioni ljudi istone Evrope i Rusije oekuju i imaju stranu
potrebu za podizanjem svog ivotnog standarda. Nee bit
dovoljna samo rehabilitacija zatvorenog trita da zadovolji
ovu visoku narudbu. Ovu stranu potrebu vanjskih trita da
potpomognu ivotne standarde u porastu u istonoj Evropi i
Rusiji mogu zadovoljit Evropska zajednica, Amerika i Japan. To
daje malo nade za zemlje Treeg svijeta mrana slika, zaista, za
EKONOMSKI MIR
152
Trei svijet i mnogo mranija za nesretne ljude Afrike.
Politari ekonomski i politki naprednih nacija svijeta daleko
su vie zabrinut kapitalistkom ekonomskom revolucijom koja
se dogaa na Dalekom Istoku Japanu, Junoj Koreji, Farmozi,
hong Kongu i Singapuru. Izgleda da je razdaljina izmeu Dalekog
Istoka i Zapada premoena preko lea mnogih manje sretnih
azijskih zemalja - Indonezije, Malezije, Kambode, Tajlanda,
Burme, Bangladea, Indije, ri Lanke i Pakistana.
Da bi se zadovoljio rastui izazov gigantske ekonomije Japana
i provjerio nagli rast njene ekonomije, mogue je, takoer,
da drave Dalekog Istoka nee i dalje ostat u korist amerike
tehnologije i kapitala. S druge strane, takoer je mogue da se
Amerika jo vie osloni na svoje saveznike Dalekog Istoka da bi
zadovoljila nove udruene prijetnje Japana i ekonomski mnogo
vee i ujedinjene Evrope. Ovo predskazuje zlo za budunost
ovjeanstva i moe konano unitt izglede za mir na potpuno
drugaijoj razini od ideolokih rivalstava izmeu kapitalizma i
komunizma.
Isuvie je rano predvidjet kako promjene u istonoj Evropi i
Rusiji mogu utcat na ekonomsku ravnoteu svijeta i da li e
njihov povratak kapitalizmu bit potpun ili djelimian, spor ili
nagao. ta god se dogodi, jedna stvar je sigurna: ove promjene
e i dalje tetno utjecat na ekonomiju Treeg svijeta. Takvo
stanje stvari ne moe trajat beskonano. Svijet ve ide prema
globalnoj katastrof.
Islam ima savjet za kapitalistke zemlje izgraene na lanom
temelju lihvarstva i kamate koje sada likuju. One e se na
kraju obavezno sruit i propast. Takozvana nedavna pobjeda
kapitalizma nad socijalizmom samo e omoguit prolazni mir.
Kapitalistke flozofje e same od sebe rodit mone demone
koji e naglo rast do gigantske veliine u odsustvu rivalstva
od strane socijalizma. vulkan kapitalizma e konano buknut
takvom silom da e se cijeli svijet uzdrmat, potrest i zgrit.
153
Islamski ekonomski sistem
Poput drutvenog sistema koji islam zagovara, islamski
ekonomski sistem zapoinje s tm da je sve to je na nebu i
na Zemlji stvoreno od Boga, koji je ovjeku dao na povjerenje
razne blagodat. Kao povjerenik, ovjek e bit odgovoran za
ispunjavanje ovog povjerenja. Posjedovanje imetka ili neimatna
sredstvo je kunje, tako da se i u izobilju i u neimatni oni koji
vode rauna o svojoj odgovornost mogu razlikovat od onih koji
su neosjetljivi i nepaljivi prema patnjama ostatka ovjeanstva.
asni Kuran nas stalno podsjea:
A Allahu pripada kraljevstvo nebesa i Zemlje; i
Allah je kadar nad svakom stvari init ta hoe.
(Sura 3: ajet 190)
Onda pouava sljedee: ako je sve bilo stvoreno od Boga za
svakoga, onda neto od toga treba bit podijeljeno meu ljudima.
Da li oni imaju udio u kraljevstvu? Onda oni (od
ovoga) ne bi dali ljudima ak toliko kolika je mala
udubina straga hurmine kopice.
(Sura 4: ajet 54)
Allah je nekima od vas dao prednost nad drugima
u opskrbi. Pa oni kojima je data prednost ne daju
od svoje opskrbe onima koji su pod njihovom
vlau, da bi bili jednaki u tome. Zar oni onda
poriu Allahove blagodat?
(Sura 16: ajet 72)
EKONOMSKI MIR
154
ovjekova odgovornost je da ovo povjerenje ispuni iskreno i
pravino:
Uistnu, Allah vam nareuje da povjerenje dajete
onima koji imaju pravo na to, i da, kad vladate
meu ljudima, vladate s pravdom. A sigurno je
vrlo dobro ono to vam Allah savjetuje! Allah sve
uje, vidi duboko.
(Sura 4: ajet 59)
injenica da je materijalni imetak izvor kunje izraena je u
asnom Kuranu na sljedei nain:
Uistnu su vai imeci i vaa djeca samo iskuenje;
a Allah je Taj kod koga je velika nagrada.
(Sura 64: ajet 16)
vaan koncept posjedovanja po islamu je da su odreena
prirodna bogatstva izdvojena iz vlasnitva pojedinca i data u
ruke ovjeanstva kao cjeline. Prema tome, mineralna bogatstva
i proizvodi mora i okeana nisu iskljuiva svojina pojedinca ili
grupe ljudi.
Zekat
Zekat je jedan od pet stupova islama ostali su: potvrda da
nema Boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik;
post u tok mjeseca ramazana; hodoae Allahovoj kui u Meki.
Naprimjer, asni Kuran nareuje:
155
I obavljajte namaz, i dajite zekat, i pokoravajte se
Poslaniku, da vam bude pokazana milost.
(Sura 24: ajet 57)
Arapska rije zekat doslovno znai oistt neto, i u kontekstu
mandatnog poreza znailo bi da je preostali imetak odvajanjem
zekata oien i tako je doputen za vjernike.
On se obino plaa 2.5% na raspoloivu imovinu preko odreenih
pragova, koji je ostao u rukama vlasnika preko jedne godine.
Premda je mnogo govoreno o stopi ili procentu ove takse, u
asnom Kuranu ne nalazimo navoenje bilo kakvog utvrenog
procenta. U pogledu ovoga, doputam sebi da se ne slaem sa
dogmatnim pogledom srednjovjekovnih uenjaka. vjerujem
da pitanje procenta ostaje feksibilno i treba bit odreeno
prema stanju ekonomije u odreenoj dravi.
Zekat kao poseban porez nametnut na kapital preko odreenih
mjera moe samo bit upotrijebljen za odreene kategorije
trokova. Oni su detaljno objanjeni u sljedeim ajetma asnog
Kurana:
Sadaka je samo za siromane i bijednike, i za one
koji je sakupljaju, i one ija srca treba privui (vjeri),
i za oslobaanje robova, i za one u dugovima, i za
ono to se troi na Allahovom putu, i za putnike
ovo je odredba od Allaha. A Allah je sveznajui,
mudar.
(Sura 9: ajet 60)
EKONOMSKI MIR
156
Baitul mal (Dravna blagajna) zaduena je za upravljanje ovom
odredbom. U ranoj historiji islama hazret Ebu-Bekr i Omer, prva
dvojica halifa, bili su uveni po tome to su lino osigurali da
milostnja bude brzo isplaena u sistemu koji je postao poznat
kao prva drava socijalnog staranja. Ovaj sistem je stoljeima
funkcionisao s velikim uspjehom u toku Abazovia perioda.
Kao to je ve objanjeno, pokretna sila kamate nadomjetena
je upravljakom silom zekata. Kad ispitamo ovaj sistem na djelu,
izlaze na svjetlo mnoge razlike izmeu islamskog ekonomskog
poretka i drugih ekonomskih sistema. Poinju se pomaljat
odlike potpuno drugaije ekonomije.
Nikakav neiskoriteni novac, bez obzira je li veliki ili mali,
ne moe dugo preivjet a da se ne umnoava bre od stope
utvrene takse. Upravo tako zekat podupire ekonomiju u istnski
islamskoj dravi.
Zamislite situaciju gdje pojedinac s malim iznosom kapitala
nije u stanju direktno uestvovat u trgovini, a nema banaka
da ga kreditraju uz kamatu na njegov ulog. A ako je ipak
njegov pohranjeni novac dovoljno velik da podlijee taksi u
formi zekata, skupljai prihoda svake godine kucaju na njegova
vrata da bi ubrali procent njegovog kapitala, jer zekat se
ubire po propisanom iznosu. Takvi pojedinci imaju samo dvije
mogunost: ili da lino uloe unosno svoj kapital ili da ujedine
svoja sredstva kako bi osnovali mala ili velika poduzea.
Ovo e unapreivat udruene smione pothvate i rizike,
partnerstva, formiranje malih kompanija na strogim osnovama
zarade i gubitka. Takve kompanije nee nita dugovat bilo kojoj
fnansijskoj insttuciji kojoj bi trebali vratt dugove s kamatom.
hipotetki, kad uporedite sudbinu ovih kompanija sa sudbinom
isth takvih kompanija u kapitalistkim ekonomijama, vidjet
ete da su suprotstavljene i da funkcioniu na potpuno
drugaijim platormama u toku perioda kunji i kriza. U sluaju
trgovine i industrije, koje se suoavaju sa privrednom krizom
157
u kapitalistkoj ekonomiji, usporavanje u proizvodnji zbog
smanjene potranje moe ih gurnut na rub likvidacije. Kamata
koju one moraju platt da bi vraale svoje dugove nastavit e se
nemilosrdno gomilat dok vie ne budu mogle ostat na povrini.
S druge strane, ako se ekonomija vodi na islamskim principima,
usporavanje u biznisu i trgovinskim povoljnim prilikama
samo e trgovinu i industriju uspavat. Tako priroda osigurava
preivljavanje najpogodnijih u vrijeme velikih pritsaka i nevolja.
Kad energija na ulazu opada, i na izlazu mora bit smanjena da
ne bi pala ispod kritnog nivoa neophodnog za preivljavanje.
Poto u islamskom fnansijskom sistemu nema nemilosrdnog
pritska duga, on moe izdrat daleko vei pritsak i izazove u
toku privredne krize.

Zabrana kamate
Islamski ekonomski sistem radi potpuno bez kamatnog faktora.
Ipak, nema nikakve historijske ni sadanje evidencije koja bi
ukazala na to da se kao rezultat odsustva kamate demon infacije
razbjesnio i doveo do ogromnog porasta cijena. U dananje
vrijeme imamo vrlo interesantnu priliku da uporedimo utjecaj
kamatnih stopa ili njihovog odsustva na infaciju.
vlada Kine pod Mao Ce Tungovom erom napravila je mnoge
eksperimente sa ekonomijom. Neki su uzmakli. Neki su proizveli
izvanredne rezultate. Ali u toku cijele vladavine Mao Ce Tunga
nije bilo dozvoljeno da kamata igra bilo kakvu ulogu, bilo na
domaem ili meunarodnom nivou. Ipak, u toku ovog perioda
nije bilo nikakvog istaknutog porasta infacije. Zapravo, kad se
konano ukupna proizvodnja poveala, cijene su poele padat.
U poreenju s ovim, u dravi Izrael, koja je moda u svijetu u
najveoj mjeri kapitalistka zemlja, stopa infacije bila je meu
najviim zabiljeenim u svijetu, osim, naravno, u latnoamerikom
EKONOMSKI MIR
158
zemljama i u poslijeratnom izuzetnom fenomenu infacije u
Evropi, naroito u Njemakoj. Meutm, ovo nije bilo obino
vrijeme. Tako se uloga kamate u bilo kojoj ekonomiji ne moe
opisat drugaije osim da je infacijska.

Visoke kamatne stope u Britaniji
Sadanja gorua debata u velikoj Britaniji o visokim kamatama
nudi interesantan primjer za prouavanje. ve dugo vremena
konzervatvna vlada kamatne stope drala je neopravdano
visoko i proglasila da im je iskljuivi cilj da obuzdaju privatnu
potronju i tako suzbiju infaciju. Ekonomija ve posustaje i
stenje pod pritskom koji je ova politka izazvala.
Iz ovog prouavanja mogu se izvui mnoge pouke. Izmeu
ostaloga, ovo prouavanje predstavlja prikladan sluaj o
izvanredno vanim ekonomskim odlukama donesenim na bazi
teorije koja je sama po sebi sporna.
Miljenje da e infacija bit vie smanjena to je vie podignuta
kamatna stopa izgleda da je jedini razlog koji bi opravdao
odravanje kamatnih stopa na neprirodno visokom nivou za
tako dugo vremena.
U sluaju naeg sadanjeg prouavanja onog to se dogaa u
velikoj Britaniji, moemo rei da kamatna stopa nikada nije bila
stvarni krivac u infacijskom toku. Mora da je postojalo loe
upravljanje u mnogim oblastma ekonomije i ukupno uzeta
pogrena ekonomska politka, to je dovelo do relatvno visoke
stope infacije sadanjeg vremena. Poveanje kamatnih stopa
samo je sluilo da odvrat panju od korijena pravih uzroka na
neto drugo. Ova strategija moe u prvi mah pokazat odreen
uspjeh u suzbijanju infacije, ali ona je ve pokrenula mone
faktore koji e proizvest sekundarne efekte. Zemlja e bit
dovedena do nezamislivog stanja privredne krize i nezaposlenost
159
e se naglo poveat.
Nemogue je vjerovat da savjet vodeih ekonomista, iskusnih
fnansijskih planera, glavnih bankara i drugih strunjaka nisu na
raspolaganju istraivakom centru vlade konzervatvaca. Mora
postojat neki razlog za ovo veoma dugo samovoljno odlaganje
smanjenja visoke kamatne stope sa lanim izgovorom da je
to neophodno za preivljavanje nacionalne ekonomije kako
bi oborila infacijski tok sa utcajem visokih kamatnih stopa.
Da li je mogue da odabir trenutka za nie kamatne stope nije
politki podesan za sadanju vladu? Ako to bude odgoeno
do pribliavanja narednih opih izbora, neposredno olakanje
smanjenjem kamatnih stopa, koje e osjett svi dijelovi
drutva, mogue je da e se pokrenut u politku prednost
konzervatvaca. Ako se to uradi previe rano, sekundarni efekt
koje sam ve natuknuo mogu se poet pokazivat i neutralisat
bilo kakvu korist iz kratkotrajnog olakanja stvorenog niim
kamatnim stopama.
Neki od faktora koji mogu utjecat na to da se razuzda ovaj
nepoeljni fenomen su sljedei:
1) visoka kamatna stopa ne samo da je zaguila kupovnu
mo ope javnost nego je takoer stegla i ilu kucavicu
industrije.
2) Ona je sigurno imala tetan utcaj na ogroman dio
britanske javnost u njihovoj potrazi za osnovnim ivotnim
potreptnama. Oni koji su pozajmili ogromne sume novca za
krov nad glavom dobro su izraunali prije uzimanja kredita sa
zalogom imovine. Oni su stegnuli svoju platenu sposobnost
da otplate zaloenu imovinu i smanjili su svoj dnevni budet
da namire otplate. Takve ljude je ve muilo ograniavanje u
neophodnim i nesmotrenim trokovima. U svakom sluaju, bilo
je malo nesmotreno da tako urade. Ovaj dio britanskog drutva
sigurno nije bio odgovoran za infacijske tokove. Ali, ironino
je, ovaj je sloj najotrije kanjen takozvanom protvinfacijskom
EKONOMSKI MIR
160
mjerom vlade toboe za korist ope javnost. Za to vrijeme,
vrijednost njihovih kua poela je padat i oni dolaze u nerjeivu
situaciju: nisu u stanju da zadovolje vee otplate i nisu u stanju
da nau kupca za svoju imovinu.
3) Infacija je kompleksan fenomen. Nije svrha ovog
govora nepotrebno posveivanje vremena ovoj temi, ali iz
razloga koji e postat oit poslije kratkog vremena ja moram
zamolit da uz vae odobrenje neto kaem o ovome.
Izmeu ostalog, infacija moe bit pokrenuta kad neumjerena
koliina novca u rukama kupca vjetaki podie potranju
dok snabdijevanje dobrima ostaje nisko. Previe novca za
isuvie malo dobara. Mo kupovine je mnogo vea od koliine
roba na prodaju. No, moda u sluaju britanske ekonomije
nije prevladala ova situacija. vea koliina novca u optcaju
uveliko je potpomagala britansku industriju poveavanjem
potronje na domaem tritu. Dodajte ovom i utcaj smanjenja
takse i umjerene stope razmjene na vrijednost sterlinga na
meunarodnim tritma. Ova umjerena stopa sterlinga privukla
je prekomorske kupce za britanskim proizvodima u korist
britanske industrije, koja je ve bila openito potpomognuta
irenjem domaeg trita.
Najloginiji ishod e bit pad cijena proizvedenih dobara. Rast
u proizvodnji je trebao apsorbirat utvrene reijske trokove,
ostavljajui samo neznatne trokove potekle iz prijanjih
fabrikih cijena takvih roba. ak e i vea zarada od mare
zattt proizvoae u dovoljnoj mjeri da smanje cijene.
Dugotrajne visoke kamatne stope obrnule su ovaj prirodni rast
britanske ekonomije sa stranim posljedicama za budunost. Za
to vrijeme strana trita koja su im iskliznula iz ruku bit e teko
ponovo zadobit.
4) Promjene u Evropi pretau jo krvi ve snanoj ekonomiji
zapadne Njemake, ili emo rei, openito Njemake. Drugi
negatvni efekt nabrojani ranije mogu slutt na zlo za britansku
161
ekonomiju.
Sadanja vlada moda uspjeno manipulira vremenom za
neophodni pad u kamatnim stopama, ali naredna vlada,
ako bude konzervatvna, naslijedit e ogromne probleme od
negdanje vlade svoje vlastte partje.
Ono to proizlazi iz svega ovoga je vrlo vana pouka za one koji
kroje politku irom svijeta. Kamata kao orue za nadziranje
nacionalne ekonomije zadire u sami koncept ekonomije
slobodnog trita. Ni jedna ekonomija voena na flozofji
kamatnog kapitala ne moe istnski bit proglaena slobodnom
kad njena vlada ima svu mo da podigne ili snizi kamatne stope.
Islamski ekonomski sistem ne omoguava vladi uope takvu
mjeru iskoritavanja.

Druge tete od kamate
Moda nee bit neumjesno da spomenemo nekoliko drugih
aspekata kamate. Meubankovna kamatna stopa samo se
plaa na velikotrgovake depozite, a ne na tedni raun za
korist ulagaa. Uprkos sloenom djelovanju kamate, povrat
postgnut na mali ulog je daleko ispod istnske kupovne moi
novca. Premda se kratkorone stope mijenjaju nadue, kamata
zaraena na uloge je ispod stope infacije. S druge strane, slina
glavnica investrana u neke poslovne pothvate ima mogunost
rasta u stvarnim terminima.
U kamatom potaknutom drutvu vlasnici kapitala uvijek
su spremni da pozajme novac bez istraivanja sposobnost
pozajmljivaa da ga otplat. Na strani pozajmljivaa, mali je broj
onih koji ozbiljno uzimaju u obzir svoju sposobnost otplate. Oni
ne znaju da se pozajmljivanje od derikoa, kao to su zelenai,
i uglednih fnansijskih kua i banaka svodi na pozajmljivanje
od svojih vlastth buduih zarada. To podste naviku ivljenja
EKONOMSKI MIR
162
preko vlastth sredstava i dovodi do pretjeranog troenja i sve
vee nesposobnost otplate i ispunjavanja svojih obeanja.
Takva drutva daju nestvarni polet proizvodnji kako bi zadovoljili
potroake zahtjeve.
Ovaj zli aspekt ekonomija voenih na kamat treba dalje
objasnit i ilustrovat.
U drutvu gdje nadmetanje sa susjedima postaje opsjednutost
to je u velikoj mjeri podstaknuto reklamama zadnjih modela
ovoga i onoga. Opoj javnost je omogueno predstavljanje
luksuznog naina ivota bogath pokazivanjem zadnjeg dizajna
divana, luksuznih vila opremljenih najmodernijim kuhinjskim i
ureajima za kupatla i napravama.
Ljudi koji imaju manje sredstava na raspolaganju da kupe sve
to hoe su, htjeli ili ne htjeli, okrenut lanim sredstvima da bi
ispunili svoje elje. Razumljivo, to znai da oni kupuju daleko
vie od svojih zarada. Ako se ovaj novac mora vratt ak i bez
kamate, to e se svodit na trenutno poveanje kupovne moi
pojedinca po cijenu smanjenja kupovne moi u budunost.
Ako ovjek zarauje 1.000 $ mjeseno i hoe da kupi skupe
stvari uz pomo pozajmljenog novca, recimo, u iznosu od
40.000$, njegova sposobnost otplate bit e odreena njegovim
istm mjesenim uteevinama. hajde da pretpostavimo da
on moe jedva sastavit kraj s krajem na 600$. Tako e ostat sa
istm utedama od 400$ mjeseno. On e morat da ivi s tm
tjesnim budetom narednih 100 mjeseci da otplat zajam koji
je posljedica njegovog troenja od 40.000$ bez kamate samo
iz zabave. Prema tome, on je pozajmio novac iz svojih buduih
100 mjeseci (to jest 8 godina i 4 mjeseca) da potroi na poetku
ovog perioda. Jedina korist koju je postgao jeste da zadovolji
svoje nestrpljenje i ispuni svoju elju umjesto da eka narednih
osam godina ili slino.
Ali, ako on takoer treba platt kamatu na svojih 40.000$
pozajmice, njegov fnansijski poloaj bit e daleko gori nego onaj
163
o kojem smo diskutovali u prethodnom primjeru. Po prosjenoj
stopi, recimo 14%, njegov ukupni zajam od buduih zarada bio
bi daleko vei od stvarnog novca koji je pozajmio. To e smanjit
njegovu sposobnost otplate i do prilinog stepena produit
period otplate. Takva osoba e morat strpljivo patt otprilike 20
godina i to e bit neka vrsta kazne za nestrpljenje s mjesenom
otplatom od oko 500$, to jest ukupno oko 120.000$ otplate
zajma sa sloenom kamatom.
Gubitak je zasigurno pozajmljivaa, a ne zajmodavca. Zajmodavac
je dio vrlo monog sistema iskoritavanja koji osigurava da
poslije naknade za infaciju i sluaja gubitka zajma zajmodavac
zavri sa vie novca u svom depu.
Sa infacijom situacija ovog pozajmljivaa o kojem smo govorili
dalje e se pogorat. Njegova kupovna mo e i dalje opadat.
Prema tome, ako je bilo teko ivjet u granicama nekih 600$,
kako vrijeme prolazi, bit e nemogue izai na kraj sa istom
sumom. Samo je mali broj onih koji su dovoljno sretni da imaju
godinja poveanja ravna stopi infacije.
Da bi dalje otealo situaciju, u drutvu gdje ljudi sve vie tragaju
za zadovoljstvom nemogue je da izdre dugo u potpunoj
jednostavnost i tedljivost koju su sami sebi nametnuli poslije
nekoliko momenata nesmotrenog troenja. Sve se vie novca
pozajmljuje s veom nesmotrenou i trokovi se poveavaju
daleko preko sredstava prihoda. Zapravo, decenije ovjekovih
buduih zarada sa stalno rastuom otplatom duga i problemima
propratnih okolnost dat su u zalog pozajmljivakim bankama i
fnansijskim insttucijama.
Kao cjelina, takve ekonomije neizbjeno se kreu prema velikim
krizama. Ne moete neogranieno davat u zalog svoju budunost
sadanjost prije nego dostgnete ponor fnansijskih kriza koje
proizlaze iz neodgovornog troenja, koje onda podie stopu
infacije. Suzbijat infaciju podizanjem kamatnih stopa u nadi da
se zaradi manje raspoloivih sredstava za troenje obavezno e
EKONOMSKI MIR
164
povui lanac dogaaja koji e kulminirat u ekonomskoj recesiji.
To je dovoljno loe na nacionalnom nivou, ali kad ist faktori
stvaraju recesiju u veini zemalja svijeta, globalna recesija
poprimi prijetee izglede za ovjeanstvo. Takve globalne
recesije utru put za globalne ratove i gigantske katastrofe.
Steaji i likvidacije poinju rast. Trgovina i razmjena ulaze u
podruje zatja. Granina stopa nezaposlenost poinje polahko
rast. Poslovi sa nekretninama u zemlji poinju propadat.
Rezultat opeg razoarenja u svakoj oblast pote da raste
broj beskunika, oskudica, prevara i kriminal. Ako se to pojavi,
ne treba iznenadit nikoga, najmanje one odvane pobornike
kapitalizma.
U kapitalistkoj ekonomiji ova situacija nije ograniena na
pojedince koji su potpomognut novcem iznad svojih sredstava
otplate. Zapravo, budunost cijele industrije stavlja se na kocku
po cijenu privremene dobit. Prvo se, naravno, industrija te
zemlje okorist do odreene mjere. To pomae smanjenju
cijena domaih proizvoda. Prijenos novca pojedincu ne samo
da podie njegovu kupovnu mo nego takoer ima i utjecaj na
produktvnost nacionalne industrije. Porast potranje prat vea
proizvodnja i sa porastom proizvodnje postu se nii trokovi
proizvodnje. To nacionalnoj industriji daje konkurentnu snagu
na meunarodnim tritma. Sve izgleda ruiasto. Onda dolazi
mahmurluk.
Kad se drutvo kao cjelina duboko zadui u bankama, zbog
nestrpljenja i prekomjernog troenja preko svojih fnansijskih
mogunost, kupovna mo cijelog drutva postepeno dolazi do
iznemoglost. Takva industrija nema izbora nego da trai vee
strane markete da bi opstala i ostala konkurentna. to je manja
dravna ekonomska baza, ona bre doste kraj slijepog prolaza.
to je vea ekonomska baza, dui e bit period krajnje spoznaje
predstojeih kriza.
hajde da se vratmo u USA i vidimo kako stvari tamo stoje. Nema
165
sumnje da je to zemlja sa najveim domaim tritem koje
potpomae svoju industriju u tolikoj mjeri da neki ekonomist
vjeruju da ak i ako se Amerika iskljui iz Meunarodne zajednice,
iroka baza domaeg trita moe osigurat preivljavanje njene
industrije. Ali takve ekonomije ne uzimaju u obzir druge srodne
faktore. Ako, naprimjer, sluaj o kojem smo ranije diskutovali
primijenite na ameriki scenarij, sigurno ete vidjet da ne moe
bit drugog loginog zakljuka osim onog ranije iznesenog.
Samo je pitanje vremena. Sa ogromnim budetskim defcitom
i trilionima dolara u zaostalim dugovima USA kao cjelina ve
je previe potroila i amerika javnost je pod velikim dugom
prema svojoj vlasttoj budunost. Kupovna mo nacije kao
cjeline usporit e se ili e pozajmljivake kue morat ii u
bankrot. Samo je pitanje u kom stepenu e to bit. Ali neizbjeni
zakoni prirode moraju djelovat i odnosit se jednako na sve
sline situacije.
U toplom ljetu movare i bare brzo se ugriju prema stanju
okruenja, ali malo due treba za jezera. Isto tako, i manja
mora budu bre toplija nego velika. Pa ipak, svi oni slijede istu
neizbjenu sudbinu. Pacifkom okeanu treba toliko dugo da
se zagrije do tog stupnja tako da u veini zemalja koje granie
sa ovom ogromnom masom vode ve tada nastane zima. Zato
je ova klima umjerenija nego klima onih zemalja koje granie
sa manjim okeanima. Takoer je takav sluaj i sa okeanima
ekonomije. Sama flozofja troenja pozajmljenog novca u osnovi
je tako nepotena i prevarantska da bi bila ludost oekivat
potene iskrene rezultate.
Drugi vaan faktor takoer treba bit doveden u arite panje.
Kad industrija i nacionalna ekonomija dostgnu taku guenja,
siromanije i manje razvijene zemlje suoavaju se sa stalno
rastuom opasnou patnje od radioaktvne praine ove
eksplozivne situacije razvijenih i naprednih zemalja.
To poinje s veom urbom politkih voa da prodaju vie
EKONOMSKI MIR
166
dobara na tritma kako bi spasili industriju od usporavanja i
kako bi odrali standard ivljenja svojih ljudi. Problemi s kojima
se oni susreu su dvostruki:
1) ljudi su naviknut na moderne udobnost;
2) radi svog vlasttog preivljavanja industrija nastavlja da ih
uzbuuje novim izumima i spravama, to donosi udobnost i
zadovoljstvo njihovim domovima.
Nijedna politka vlada koja nastavlja potcat vie ivotne
standarde ne moe preivjet pritsak javnost. Ekonomija se
mora odravat po svaku moguu cijenu.
Oigledno, zemlje Treeg svijeta moraju bit iskoritene vie
nego prije radi odravanja vjetaki visokih ivotnih standarda
u naprednim zemljama. A ta s novim izazovom ekonomije
USSR i Istone Evrope, koje se preustrojavaju i ta s rastuom
potrebom za stranim tritma novonastalih kapitalistkih
drava nekadanjeg komunistkog svijeta? Nadalje, ta s
haosom koji zapadni mediji ve ine sa eljama i ambicijama
siromanih i obinih ljudi socijalistkih i zemalja Treeg svijeta,
koji su gotovo bez osnovnih ivotnih sredstava? Svi ovi faktori
uzet zajedno sigurno nee promijenit svijet nabolje.

Kamata kao opasnost za mir
Ovo je smisao upozorenja koje je asni Kuran tako snano
izrekao ovjeanstvu prije 1400 godina o potpunom unitenju
kojem e na kamat bazirane ekonomije konano odvest
ovjeanstvo. To upozorenje je vrlo jasno u slijedeim ajetma:

167
Oni koji jedu kamatu ne stoje drugaije osim kao
osoba koju je ejtan izbezumio (svojim) dodirom.
Ovo je zbog toga to su rekli: `Trgovina je kao
kamata;` a Allah je trgovinu dozvolio, a kamatu
zabranio. Zato onaj kome doe opomena od
Gospodara njegovog i on odustane, onda ono to
se prije dogodilo ostaje njegovo; a njegova stvar
je kod Allaha. A oni koji to ponovo ine, stanovnici
su Vatre; u njoj e oni dugo boravit.
Allah e unitt kamatu i poveat sadaku. A
Allah ne voli nikoga ko je jako nezahvalan i veliki
grijenik.
Sigurno e oni koji vjeruju i ine dobra djela, i
obavljaju namaz, i daju zekat imat nagradu
kod Gospodara njihovoga, i nad njima nee bit
straha, oni nee tugovat.
O vi koji vjerujete! Bojte se Allaha i odustanite od
onoga to je ostalo od kamate, ako ste vjernici.
No, ako vi to ne uinite, onda vam je najavljen rat
od Allaha i Njegovog Poslanika; a ako se pokajete,
onda e vam ostat glavnice vaeg imetka; ovako
neete nikoga otett, nit ete vi bit oteeni.
A ako (dunik) bude u tekom stanju, onda (mu)
odgodite plaanje duga dok mu se stanje ne
popravi. A za vas e bit bolje da mu poklonite, da
samo znate.
(Sura 2: ajet 276-281)
EKONOMSKI MIR
168
Upozorenje o ratu od Boga u citranim ajetma znai da e zakoni
prirode kojima Bog upravlja poet da kanjavaju kapitalistko
drutvo kad inioci o kojima je ranije diskutovano konano
dovedu ovjeka do ekonomske neravnotee i ratovanja.
Neredi, uznemirenost i ratovi uvijek slijede za eksploatacijom
i prisvajanjem prava siromanih. Mi vas upozoravamo o ratu s
Bogom i Njegovim Poslanikom znai da e drava koja se bogat
na kamat neizbjeno zavrit u situaciji gdje e narodi ustat na
oruje jedan protv drugog.
vrijeme mi ne dozvoljava da detaljno izloim ovaj aspekt kamate.
U asnom Kurànu gdje god se spominje zabrana kamate sljedei
ajet uvijek govore o ratu. To ukazuje na meusobnu povezanost
kamate i rata. Oni koji su upoznat sa historijom Prvog i Drugog
svjetskog rata sjett e se da je kapitalizam imao unitavajuu
ulogu ne samo u uzrokovanju nego i u produavanju ovih ratova.
Zabrana gomilanja imetka
Islam odbija svaku formu eksploatacije i nedozvoljenih sredstava
kao to je nagomilavanje imetka, kapitala, robe i zaliha koji su
uzrok poveanja cijena i zavravaju u opoj infaciji. asni Kuràn
kae:
O vi koji vjerujete! Uistnu, mnogi od vjerske
uleme i sveenika nepravedno jedu imetak ljudi i
zaustavljaju od Allahovog puta. A one koji zlato i
srebro gomilaju i ne troe ga na Allahovom putu
169
obavijest o bolnoj kazni, na Dan kad zlatom
i srebrom bude uarena vatra Dehennema, i
njihova ela i strane i lea budu igosani tme, (i
bude im reeno): Òvo je ono to ste nagomilali za
sebe, zato okusite ono to ste gomilali.`
Ipak, islam poklanja slobodu pojedincima da zarade novac na
bilo koji dozvoljen nain, ali to mora bit u okviru islamskog
zakonika ekonomskog ponaanja. Prema tome, pojedinac je
slobodan i ima pravo da posjeduje imetak i ue u privatno
poduzee.
U oblikovanju ekonomija svojih zemalja veina vlada svu panju
usmjerava na to kako lanovi drutva zarauju svoja ivotna
sredstva. Nametnut je porez na trgovinski obrt, zaradu od
trgovine, promet i zaradu od poslova. Nakon to to urade, kasnije
se manje upliu u fnansijske poslove pojedinca. Openito
govorei, nacionalni interes je ogranien na stranu prihoda, a
na ta ili kako pojedinac troi svoj zaraeni ili nagomilani prihod
nije briga veinu drava. Ako eli, pojedinac moe svoj prihod
ili imetak bacit. On moe imat raskoan i razuzdan stl ivota
ili, uprkos svom imetku, moe ivjet u tekoi ako tako izabere.
Nije posao drave da se uplie u to kako on namjerava troit ili
uloit svoj novac.
Ipak, ovo je oblast gdje religije interveniu i, radi opomene ili
savjeta, ne samo da kau pojedincu kako treba da zaradi nego
i kako treba da troi i kako ne treba troit ono to je zaradio.
veina naredbi koje se odnose na trokove prije svega su moralne
i duhovne smjernice. Naprimjer, kad islam zabranjuje trokove
na pie, kocku i pretjerano preputanje raznim nedozvoljenim
zadovoljstvima, premda takve naredbe moda ne ciljaju direktno
na oblikovanje trokovnog budeta, one su ipak nusproizvod
moralnih i duhovnih uenja religije. U kapitalistkim sistemima
takve se naredbe smatraju invazijom na privatnost i uplitanjem
EKONOMSKI MIR
170
u prava pojedinca kako da troi sredstva. No, ovaj stav nije novi
ovjeku.
Prema asnom Kurànu, i prije su ljudi i civilizacije pokazivali
upravo ist stav prema religijama, koji je ponekad prelazio u
debate o opravdanju religija da se upliu u line poslove ljudi.
Kad je uaib a.s., stari poslanik, nastojao pouit ljude Mediana
o tome kako najbolje treba da troe svoj imetak i od ega treba
da se uzdre, njegov narod ga je ukorio:
Oni su odgovorili: Ò uajbe, je li tvoj namaz tebi
nareuje da mi napustmo ono to su nai oevi
oboavali, ili da s naim imetkom inimo ta mi
hoemo? Ba si fn i pametan (govornik).`
(Sura 11: ajet 88)
Jednostavan nain ivota
Islam zagovara jednostavan nain ivota. On zabranjuje
rasipnitvo, ali i podste troenje:
I ne drite svoje ruke stsnute (krtarei), nit ih
potpuno ispruajte (rasipajui); inae ete ostat
prekoravani i oaloeni.
(Sura 17: ajet 30)
171
I podaj blinjem pravo njegovo, i siromanom, i
putniku, i ne rasipaj imetak. Zaista su rasipnici
braa ejtana, a ejtan je nezahvalan Gospodaru
svome.
(Sura 17: ajet 27-28)
Trokovi na svadbe
Stl svadbenih proslava izmeu bogath i siromanih porodica
moe bit osjetljiv predmet koji moe izazvat stranu muku i
glavobolju siromanim porodicama koje imaju keri za udaju.
Rasipne svadbe sa velikim pokazivanjem spoljanjeg sjaja,
imunost i raskone sveanost potpuno su osuene u islamu.
Zapravo, iz rane historije islama opaamo da su svadbene
proslave bile tako jednostavne da su u oima mnogih izgledale
kao suhoparni dogaaji. Premda su se pod utcajem obiaja i
tradicija okolnih drutava u muslimanske svadbene proslave
bogath uvukle mnoge novotarije i nesavjesni postupci, osnovna
slubena proslava ostaje ista skromna, jednostavna i neskupa,
jednako i za bogate i za siromane.
Najava braka, to jest nikah veinom se obavljala u damijama
u prisustvu svih, gdje su jednako okupljani i bogat i siromani.
Damija je kua oboavanja i nije mjesto za pokazivanje
spoljanjeg sjaja.
to se te gozbi na svadbama i drugih trokova veselja, bogat
se vrlo strogo upozoravaju da je nepozivanje siromanih na
gozbe prokleto u Boijim oima. Tako ete meu veinom dobro
obuenih najbogatjih lanova drutva nai skromnije obuene
siromane ljude kako se slobodno mijeaju sa bogatm, to je
velianstven nain da se bogatm otvore oi i posebna prilika za
siromane da okuse neku od dobre hrane bogataa.
EKONOMSKI MIR
172
Prihvatanje pozivnica na jelo od siromaha
Bogat i ljudi na viim poloajima u drutvenom sistemu strogo
se savjetuju da prihvate pozivnicu na jelo najsiromanijih ako ih
takva osoba pozove u svoj dom. Naravno, ne moemo rei da je to
neophodno, jer mogu bit sprijeeni nekim drugim obavezama i
ranije zakazanim dogovorima, ali je to bila stalna praksa asnog
Osnivaa islama da prihvat pozivnicu ak i od najsiromanijih.
Svi oni koji ga vole kao svog asnog Uitelja vrlo su ponosni da
postupaju prema ovom savjetu, bilo da su siromani ili bogat.
U suvremenom drutvu bi se inilo da bogat nemaju nikakvog
drugog posla nego da se odazivaju ovim pozivnicama kad bi
uvijek prihvatali takve pozivnice. Meutm, neophodno je da se
duh ove naredbe odrava u ivotu povremenim prihvatanjem
ovakvih pozivnica.
ve smo naveli da su vino i kocka zabranjeni. Rasipniko
troenje na gozbe je zato odstranjeno. Ova openita opomena
koja osuuje rasipno troenje i visoki stl ivota vrijedi ne
samo za svadbe nego i za sve oblast ljudske aktvnost. Ljepota
ovog uenja jeste u tome da nije nemetnuto prisilom, nego je
podstaknuto rijeima savjeta i ljubavi.
Umjerenost u navikama jela
O djeco Ademova! Uzmite svoje ukrase
(bogobojaznost) u svakoj damiji, i jedite i pijte,
ali ne prelazite granice; sigurno, On ne voli one
koji prelaze granice.
(Sura 7: ajet 32)
173
vrijeme mi ne dozvoljava da se zadrim na potrebi voenja rata
protv gladi i da je spreavanje rasipanja hrane vana stepenica
za postzanje ovog cilja. Uprkos tome, ja u se kratko osvrnut na
ovaj predmet kasnije.
Pozajmljivanje novca
to se te pozajmljivanja novca za osnovne ivotne potrebe,
islam strogo i stalno nalae da zajmovi za neku nudu i vanredna
stanja budu bez kamate. Oni koji imaju sredstva treba da
pomognu onima kojima je fnansijska pomo potrebna. Takoer
je jasno propisano - ako dunik nije u stanju vratt zajam u
odreeno vrijeme zbog svojih skuenih prilika, treba mu se dat
odgoda plaanja. Blia rodbina moe pomoi duniku. Dugovi
mogu bit vraeni od nepokretne imovine umrle osobe. Zekat,
takoer, moe bit upotrijebljen da olaka fnansijske obaveze
osobe optereene dugom. Ako bogat moe otpisat zajam,
to e bit jo bolje u Boijim oima. Unato tome, dunik koji
moe priutt da vrat zajam mora ispunit svoje obeanje o
vraanju zajma u okviru njegovog odreenog roka i treba dat
dodatni iznos zahvalnost. Ovo, meutm, nije obavezujue, nit
unaprijed odreeno, poto bi to onda spadalo u iru defniciju
kamate. asni Kuràn ui:
EKONOMSKI MIR
174
O vi koji vjerujete! Kad jedan od drugog
pozajmljujete za odreeni rok, onda to zapiite.
I neka pisar pravedno zapie meu vama; i ni
jedan pisar neka ne odbija da to zapie, zbog
toga to ga je Allah pouio; zato neka on zapie
i neka diktra onaj ko je dunik; i on treba da se
boji Allaha, Gospodara svoga, i da nita ne umanji
od toga. A ako osoba koja je duna (drugom)
bude slaboumna ili nemona, ili ne bude u stanju
da lino diktra, onda neka njegov zastupnik
pravedno diktra. I pozovite dva svjedoka od
mukaraca; a ako ne mogu dva mukarca, onda
jedan mukarac i dvije ene, od onih kojima ste vi
zadovoljni; (to je) zbog toga da ako jedna od njih
zaboravi, onda je druga moe podsjett. A neka
svjedoci ne odbijaju kad budu pozvani. I nemojte
da vam bude mrsko da to zapiete, bilo da je to
mala suma ili velika, sa utvrenim rokom. Ovo
vam je kod Boga pravednije i ini svjedoenje
sigurnijim i da ne sumnjate; osim ako je to trgovina
koju meu sobom obavljate iz ruke u ruku, onda
za vas nee bit grijeh ako to ne zapiete. I kod
(velike) kupoprodaje neka tu budu svjedoci; i neka
ne bude oteen ni pisar ni svjedok. A ako uinite
tako, to je za vas veliki grijeh. I bojte se Allaha. A
Allah vas poduava i Allah dobro zna sve stvari.A
ako budete na putovanju, i ne naete pisara, onda
neka neto bude zalog. A ako jedan od vas dadne
drugom neto na povjerenje, onda onaj kome
je to dato treba da vrat i neka se boji Allaha,
Gospodara svoga. I ne skrivajte svjedoenje; a ko
god ga skriva, njegovo srce je zaista grjeno. A
Allah dobro zna ono to vi radite.
(Sura 2: ajet 283-284)
175
vrlo je vano zapamtt da su uenjaci sa srednjovjekovnim
nazorima, koji uporno tvrde da prema islamu svjedoenje
jedne ene nije dovoljno, ove ajete totalno pogreno primijenili
i upotrijebili potpuno izvan konteksta. Oni kau da je za svaki
zakonski zahtjev gdje je dovoljno svjedoenje jednog mukarca
neophodno svjedoenje dviju ena. Shvatajui potpuno
pogreno znaenja ovih ajeta, oni su u islamskom pravosuu
netano predoili ulogu mukih i enskih svjedoka. Oni misle
da u sluaju kad asni Kuràn zahtjeva jednog mukarca kao
svjedoka, svjedoenje dviju ena treba bit umjesto toga; gdje se
trai svjedoenje dvaju mukaraca, bit e potrebno svjedoenje
etri ene; i gdje se trae etri muke osobe kao svjedoci, bit e
potrebno osam ena da svjedoe isto.
Ovaj koncept je tako nerealan i stran Kurànskim uenjima da
ovjek postane ogoren kad vidi takav srednjovjekovni stav o
ovako vanom pravosudnom pitanju.
Treba primit na znanja sljedee stavke u vezi s ovim ajetma:
1. Ovi ajet uope ne zahtjevaju da obje ene svjedoe.
2. Uloga druge ene je jasno oznaena i ograniena na ulogu
pomonika.
3. Ako druga ena koja ne svjedoi uvidi da bilo koji dio izjave
svjedoka pokazuje da nije u potpunost shvaen duh pogodbe,
ona je moe podsjett i pomoi joj da ispravi svoje razumijevanje
ili da je podsjet na bilo ta to zaboravi.
4. ena koja svjedoi u potpunost moe da se sloi ili ne sloi
sa svojom pomonicom. Njeno svjedoenje ostaje neovisno
svjedoenje i u sluaju da se ona ne sloi sa svojim partnerom,
njezina e bit zadnja rije.
Poslije ovog kratkog udaljavanja od predmeta, hajde da se
vratmo svom predmetu.
Neophodne odlike ugovornih obaveza u islamu formiraju:
EKONOMSKI MIR
176
zapisivanje ugovora zajma s tm da dunik diktra uvjete u
prisustvu svjedoka za prodaju dobara, da je dunik potpuno
iskren i uvijek ima na umu Boga u ispunjavanju svojih obaveza,
te da povjerenici iskreno ispunjavaju povjerenje.
Treba napose da spomenemo kako u ekonomiji gdje
pozajmljivanje tei da bude osloboeno kamate zajmodavac
nee nepotrebno prelijevat (poplavljat) ekonomiju zajmovima
i kreditom. Zbog toga e kupovna mo drutva ostat unutar
stvarnih granica i bit e dovedena u vezu sa sadanjou. Tenja
za posuivanjem od budunost automatski e bit prekinuta.
Industrija zasnovana na ovoj platormi obavezno e ostat vrsta
i u stanju da preivi promjene ekonomskih opasnost.
Narodni imetak ne treba se zadravat na razini imunih, nego
se treba kretat nie u pravcu razine siromanih.
Islam njeguje jednostavan stl ivota. Premda taj stl striktno
govorei nije krut, on ni na koji nain nije raskoan i rasipan do
te mjere da povrijedi siromanije dijelove drutva, da izaziva
glavobolju i iri jaz izmeu bogath i siromanih.

Ekonomske klasne razlike
Ovdje treba ispravno razumjet da klase nisu stvorene tek
nagomilavanjem imetka u rukama malog broja ljudi, nego
podjelom kapitala meu vlasnicima i radnicima ili meu
zemljoposjednicima i onima koji obrauju zemlju.
Jo je mnogo toga to se moe rei o stvaranju klasnog drutva.
Nemogue je spomenut sve faktore i na koji nain udrueno i
pojedinano doprinose stvaranju klasa.
Prouavanje tradicionalnog indijskog drutva omoguava
izvanredan primjer postojanja klasne strukture razvijene
tokom hiljada godina. Na cijeli put ove evolucije nije utjecala
raspodjela imetka, nego rasni, drutveni, vjerski i politki
177
faktori. U sistemu kasta Indije ouvana je duga historija invazija,
unutranjih razdora, borbe za preivljavanje i prevlast, koja je
isklesala toliko mnogo klasa.
Marks je ozbiljno obrato panju na ovu situaciju. U nizu pisama
njujorkom listu herald Tribune on je smatrao da je stanje
drutva u Indiji u protuslovlju sa flozofjom naunog socijalizma.
Zakljuio je da je postojanje sistema kasta uinilo Indiju zemljom
s najmanjom vjerovatnoom okretanja komunizmu.
Sa islamske take gledita, stvaranje klasa u drutvu poinje bit
tetno samo kad ne postoji nikakav zakonik moralnog utjecaja
na naine kako novac treba bit potroen. Zamislite drutvo gdje
ljudi ive jednostavnim ivotom, bez rasipnikog troenja na
odjeu, hranu ili smjetaj i gdje razlike u nainu ivota nisu tako
vidljivo obiljeene. Nije vano koliko je imetka nagomilano u
rukama malog broja ljudi, to samo po sebi nije tetno; troenje
je to to tet prije nego nagomilavanje imetka u rukama malog
broja ljudi; i samo poinje tett kad je nejednako ili nesmotreno
ili izgubljeno. Luksuzan nain ivota bogath i sve popratne
okolnost - pokazivanje, rasko i sjaj utjeu na siromane, koji
ive u bijedi i patnji i bore se za preivljavanje, i onda nejednaka
raspodjela imetka poinje stvarat nepremostve jazove izmeu
ovih dviju skupina.
Zbog toga se islam ne uplie neopravdano u slobodu pojedinca
da zaradi i tedi. Naprotv, on unapreuje i podste privatni
sektor vie nego javni. Postavlja jasno defnirani pravilnik o
nainu ivota koji e, kad se slijedi po obliku i sadraju, ivot u
cjelini uinit okrepljujue jednostavnim za sve.
Poto je o ovom aspektu islamske ekonomske flozofje
bilo diskutovano ranije, nema potrebe da se dalje na tome
zadravamo.
EKONOMSKI MIR
178
Islamski zakon o nasljedstvu
Islamski zakon o nasljeivanju takoer igra vanu ulogu u
raspodjeli imetka umrlih njegovim nasljednicima. Prepisani
dijelovi moraju bit raspodijeljeni meu roditeljima, branim
drugovima, djecom, rodbinom i blinjima. Oni ne mogu bit lieni
svog prava naslijea koje im je dato od Boga ukoliko ne postoji
dobar razlog, iju e valjanost odredit sudovi u islamskoj dravi,
a ne pojedinac. Jedna osoba moe, u najboljem sluaju, ostavit
u naslijee najvei iznos od jedne treine svoje raspoloive
imovine drugim ljudima ili drutvima po svom izboru. (An-Nisa:
8-13). Ove mjere djelotvorno spreavaju gomilanje imetka u
rukama malog broja ljudi.
Po islamskom zakonu o nasljedstvu, onemogueno je pravo
prvoroenog sina na cijelo nasljedstvo ili podjelu imetka s
pristrasnou ili neogranienu mo oporuioca da ostavlja
imovinu po svojoj volji iz inata. I pokretna i nepokretna imovina
tako se nastavlja dalje dijelit u svakoj generaciji i unutar
tri ili etri generacije, tako da ak i ogromna imanja bivaju
isparcelisana u manje posjede i ne stvara se nikakva stalna
podjela meu ljudima iskljuivim pravom vlasnitva zemlje.
Zabrana korupcije
I nemojte svoj imetak jest meu sobom s laima
i prevarom, i nemojte ga nudit vlastma da bi na
grjean nain jeli imetak drugih ljudi (nacionalni),
a vi to (dobro) znate.
(Sura 2: ajet 189)
179
Ja ponovo moram prijei preko ove teme koja je u zemljama
Treeg svijeta posebno uoljiva u formi korupcije i mita, ali u se
na to osvrnut pod naslovom Individualni mir.
Moralna pravila u trgovakim poslovima
Islam se ne slae ni sa kapitalizmom nit u potpunost odbija
nauni socijalizam, nego u sebi zadrava neke njihove dobre
take i stavove.
Slijede neki primjeri gdje je islam prije 1400 godina savjetovao
pravilnik zdravog morala razmjene koji je moderni ovjek na
kraju otkrio poslije gorkog eksperimentsanja i tekoa:
(1) Islamski odnosi razmjene bazirani su na apsolutnom
povjerenju i iskrenost. (Al-Bakarah: 283-284)
(2) Islam zabranjuje upotrebu neispravnog vaganja i davanja
kratke mjere. (Al-Mutaffn: 2-4)
(3) Trgovcima je zabranjeno prodavanje neispravnih stvari ili
dobara koji su se pokvarili ili su beskorisni. Trgovac ne smije
nastojat da sakrije bilo koje nedostatke predmeta koji nudi
na prodaju. (Muslim). Ako takav predmet (roba) bude prodan
bez kupevog prethodnog znanja, on ima pravo da to vrat kad
otkrije greku ili nedostatak i da dobije povrat novca. (hadis)
(4) Trgovcu je zabranjeno naplaivat razliite iznose od razliith
kupaca premda ima slobodu odluke da ponudi popust bilo
kojem kupcu (ili kupcima). On je slobodan da utvrdi cijenu koju
smatra razumnom. (Buhari i Muslim)
(5) Islam zabranjuje lano nadmetanje ili izazove koji stvaraju
lano nadmetanje. Takoer, zabranjuje previsoko podizanje
cijena na licitaciji lanim ponudama na drabi ili nabavljanje
lanih novanih ponuda da se prevari budui kupac. (Buhari i
Muslim).
(6) Isto tako, islam preporuuje da se kupovina i prodaja dobara
EKONOMSKI MIR
180
dogaaju na otvorenom, najradije u prisustvu svjedoka i da
kupac bude upuen i na oprezu o onom ta kupuje. (Al-Bakarah:
283-284; Muslim)
Da skratmo, islam usvaja strategiju smanjivanja jaza izmeu
bogath i siromanih:
1. nametanjem odreenih zabrana kao to je ve ranije
spomenuto, naprimjer: pie, kockanje itd.
2. zabranjivanjem gomilanja imetka i njegovog nakupljanja
kamatom;
3. podstcanjem privatnog poduzetnitva;
4. promoviranjem brzog obrta imetka;
5. potrebom stalnih opomena, uvjeravanja i uputa koji
doprinose plemenitost u ovjeku da dobrovoljno usvoji ponizni,
krotak i jednostavan nain ivota koji nije predaleko od dosega
siromanog ovjeka.
Cilj ovoga je da ovjeka uini osjetljivijim prema osjeanjima
drugih i da u njemu unit ivotnjske i sadistke porive. Poveden
je dihad u stvarnom smislu rijei protv sujete, dvolinost,
povrnost, snobizma, ponosa i oholost. Sve to je proieno
i plemenito u ovjeku pokazano je i on postaje tako osjetljiv
prema patnji drugih da ponekad osjea kako je zloin ivjet u
luksuzu i udobnost dok drugi pate i sastavljaju kraj s krajem
ivot bijede i jada.
Naravno, tako visoko kultvirani ljudi koji tvore prethodnicu
uzvienih ljudskih vrijednost uvijek su u manjini, ali je
sveukupna savjest za dobrobit drugih uzdignuta u drutvu do
tako visokog nivoa da je za njih nemogue brinut se samo o
svojim potrebama i udobnostma, a da zaborave na bijedno
stanje manje sretnog dijela drutva. Oni vie ne mare samo za
vlastto bie, okrenut sami sebi. Ue ivjet sa irom svijeu
181
o ivotu oko njih i osjeaju se neudobno ukoliko materijalno
ne uestvuju u ublaavanju patnji i podizanju standarda ivota
drugih.
Karakteristke takvog drutva vjernika opisane su u jednom od
najranijih ajeta u asnom Kuranu i citrane prethodno u ovom
govoru.
I udjeljuju od onoga to im Mi dajemo.
(Sura Al-Bakarah: ajet 4)
Osnovne ivotne potrebe
U prethodnom dijelu o drutveno-ekonomskom miru vidjeli smo
kako je islam iz temelja preinaio koncept davanja milostnje
za siromane i one u nudi. to se te prava pojedinaca u
nacionalnom bogatstvu, asni Kuran nam daje kriterij po kojem
moemo odredit koliko je imetka koji je trebao oti obinom
ovjeku bilo preneseno u ruke nekoliko kapitalista:
I onih u ijim je imecima jedan odreen dio za
prosjaka i siromaha koji ne prosi.
(Sura 70:25-26)
Ovi ajet upueni su bogatm i podsjeaju ih da dio njihovog
imetka obuhvata ono to po pravu pripada prosjaku i
siromanom.
Kako moemo prosudit da se pojavila neravnotea u drutvu
prenoenjem prava koja pripadaju siromanim u ruke malog
broja bogath ljudi? Mjerilo za ovaj kriterij je odreeno
EKONOMSKI MIR
182
zagarantovanim pravima.
Prema islamu, etri su osnovne potrebe ovjeka koje moraju
bit ispunjene. asni Kuran kae:
Za tebe je odreeno da t ne bude u njemu ni
gladan ni bos. I da ne bude edan, ni da gori na
suncu.
(Sura 20: ajet 119-120)
Prema tome, islam utemeljuje minimalna prava u formi povelje
od etri take jasnim defniranjem osnovnih potreba koje
drava treba osigurat:
1. hrana
2. Odijevanje
3. voda
4. Stanovanje
Ostavljajui druge drave po strani, ak i u Engleskoj i Sjedinjenim
Amerikim Dravama je stotne hiljada ljudi bez sklonita i onih
koji moraju zavirit u kante za smee kako bi nali ostatke hrane
da utole glad.
Tako rune scene razotkrivaju neraskidive, uroene slabost
kapitalistkog drutva i iznose na povrinu simptome duboke
bolest iz pozadine. Materijalizam u svojoj krajnjoj formi gaji
sebinost i beutnost, otupljivanje ljudske osjeajnost prema
patnjama drugih.
Naravno, tu su ak i gore scene bijede izazvane krajnjim
siromatvom u veini zemalja Treeg svijeta, ali tamo je drutvo
kao cjelina siromano i samim tm zemlja se upravlja na istm
kapitalistkim principima. Prema tome, nije pitanje jesu li veina
stanovnika takvih zemalja krani, Jevreji, hinduist, muslimani
183
ili pagani ekonomski sistem po svojoj prirodi u sutni ostaje
kapitalistki.
Kriminal cvjeta i poroci napreduju u getoima, koji su mrlja na
samom licu ovjeanstva u takozvanim razvijenim nacijama
svijeta.
Ima oblast u Africi i u drugim zemljama gdje ak ni pitka
voda nije na raspolaganju veem dijelu drutva. Ako dobijete
jedan obilan obrok dnevno, smatrate se sretnim. voda postaje
svakodnevni problem. Na drugoj strani, ima zemalja u svijetu
koje imaju sav potencijal i sredstva da za nekoliko godina
promijene sudbinu ljudi u Africi i na drugim mjestma, a da se
njihove riznice ne umanje. Ipak, takve zemlje se ne brinu za to
da dio svojih sredstava predaju kako bi olakali patnje stotnama
miliona ljudi u siromanijim zemljama.
Sa islamske take gledita, ovo pitanje je od velike vanost.
Prema islamu, drutvo jedne zemlje nije odgovorno samo za
patnje jednog ovjeka u tom drutvu, nego i za patnje bilo kojeg
ljudskog bia u bilo kojem drutvu; takorei, islam promovira
ljudskost koja nema ni geografskih granica, nit boje, vjere ili
politkih mea. ovjeanstvo openito snosi odgovornost i
ljudska bia kao takva odgovorna su Bogu. Kad na bilo kojem
mjestu glad, neuhranjenost ili druge prirodne nesree pogode
ljude, to se mora tretrat kao ljudski problem. Sva drutva i
drave svijeta moraju uestvovat kako bi ublaili ove patnje.
Sramota je da uprkos svemu napretku u nauci i tehnologiji
nije posveena potrebna panja uklanjanju ei i gladi. Mora
postojat sistem po kojem prikupljeno bogatstvo drave moe
bit brzo i djelotvorno upueno onim oblastma koje pogodi glad
ili vlada opa glad, ili nestaica hara meu ljudima ili tamo gdje
su ljudi osiromaili ili postali beskunici.
vlade imaju i nacionalne i meunarodne odgovornost.
Odgovornost na nacionalnom nivou podrazumijevaju ispunja-
vanje osnovnih potreba svakog lana drutva osiguravajui
EKONOMSKI MIR
184
svima primjerenu hranu, odjeu, vodu i krov nad glavom.
Meunarodna dunost, o kojoj u kasnije govorit, podrazumijeva
potpuno uee u osnivanju centralnog fonda za udruivanje
sredstava i osiguravanje druge pomoi, u sluaju iroke lepeze
prirodnih katastrofa ili nesrea izazvanih ljudskim faktorima,
kao i pomoi onim zemljama koje nisu u stanju da se same bore
s ovim krizama.
Dunost je drave kao takve da ispravno postavi stvari vraanjem
prosjacima i siromanim ono to istnski pripada njima. Prema
tome, ova etri temeljna zahtjeva za hranom, odjeom, vodom
i stanovanjem imaju prednost nad svim drugim stvarima.
Drugim rijeima, u istnskoj muslimanskoj dravi nit moe bit
prosjaka nit siromanog bez hrane, odjee, vode i stana. Kad
ovi opi zahtjevi budu zagarantovani, ispunjena je minimalna
odgovornost drave. Ali od drutva kao cjeline oekuje se da ini
mnogo vie od toga.
Geslo ovjek ne moe ivjet samo od hljeba ima vrlo duboko
znaenje. Ovome jo dodajte zahtjev za zdravom vodom,
prikladnim odijevanjem i krovom nad glavom. Ipak, svi t zahtjevi
uzet zajedno ne mogu ivot uinit potpunim. ovjek e uvijek
bit u potrazi za neim veim, to je vie od golih ivotnih potreba.
Zato mora postojat neto drugo to drutvo treba uradit da se
ukloni sumornost, da doda ivotnu obojenost siromanima i da
uini da uivaju neka od zadovoljstava imunih.
Osim toga, nije dovoljno da sretniji lanovi drutva dijele
svoj imetak sa manje sretnim lanovima drutva. Takoer
je neophodno da dijele i bijedu koja ide uz siromatvo, koje
pogaa ogroman broj ljudskih bia. Mora postojat neki sistem
meusobnog mijeanja bogath i siromanih kako bi se, od
svoje volje, vii slojevi drutva mijeali sa siromanim ljudima,
ljudima na nioj razini, kako bi se lino osvjedoili ta stvarno
znai ivjet u siromatvu. Islam predlae veliki broj mjera koje
onemoguavaju da razliite klase budu razvrstane u kategorije
185
i odijeljene u svojim vlasttm sferama. Mi smo ranije ukratko
spomenuli neke od ovih mjera.
Oboavanje je jedan nain za postzanje jedinstvenost
1) Poinjanje sa potvrdom da nema drugog boga
osim jednog Boga utemeljuje jedinstvenost Boga i Njegovog
stvaranja, ujedinjujui tme ljude pod Svemonim Stvaraocem.
2) Pet dnevnih namaza koji bi se trebali obavljat
zajedniki moda je jedna od najdjelotvornijih od svih mjera
u ovom pogledu. Od bogath i siromanih, malih i velikih, bez
izuzetka, trai se da svoj namaz obavljaju u damijama, ako
je dostupno. Iako je teko svima doi u damiju, ogroman dio
muslimanskog drutva ima tu mogunost i odgovoran je za
ispunjavanje ove naredbe. Procent onih koji pet puta dnevno
redovno obavljaju namaz moe u nekim zemljama bit nii, a
u drugim vii, ali uobiajeno je da se u veoj ili manjoj mjeri
veina muslimana dri ove naredbe.
Sistem namaza je u sebi velianstvena poruka jednakost ljudi.
Onaj ko prvi stgne u damiju zauzima mjesto po svom izboru i
niko ko doe kasnije, na koliko god visokom poloaju u drutvu
bio, ne moe ni pomislit da ima pravo da ga premjest. U vrijeme
namaza svi stoje zajedno rame uz rame bez jaza izmeu
sebe. Onaj ko je besprijekorno obuen moe stajat odmah do
nekoga ko je u poderanoj odjei. Slabi i blijedi, ili zdravi i snani,
svi se pet puta dnevno sastaju na jednakoj platormi, gdje se
stalno ponavlja poruka: Bog je Najvei.

Srest ljude iz svoje okoline i osjett lino njihovu bol ostavlja
vrlo snaan dojam na srce ovjeka koji ivi u prilinoj udobnost.
Poruka je glasna i jasna - morate uinit neto da olakate njihove
patnje i podignete njihov standard ili da u protvnom budete
EKONOMSKI MIR
186
umanjeni u Boijim oima i vi i vae vlastto samopotovanje.
Ovaj kontakt je dalje proiren na svaki petak, kad se muslimani iz
ire okoline okupljaju u glavnoj damiji, tako da ljudi iz bogatje
okolice sretnu one iz siromanijih oblast. Ovaj kontakt je jo
dalje proiren na svaka dva bajrama u godini; prije Ramazanskog
bajrama siromanim se daje pomo iz vitra (fonda skupljenog
od dobrovoljnih doprinosa za pomo siromanim).
3) Muslimanski mjesec posta takoer stavlja na jednaku
razinu bogatog i siromanog. Bogat izdravaju e i glad da se
podsjete na sudbinu siromanih, za koje su e i glad svakodnevni
nain ivota.
4) Zekat koji se daje siromanim ini dio imetka koji se
prenosi iz kapitala bogath kao njihovo pravo u tom kaplitalu.
5) I konano, pet stup islama je hodoae, esto opisano
kao najvei prizor ljudskog jedinstva. enskim hodoasnicima
je odobreno da oblae jednostavno saivenu odjeu. Muki
hodoasnici su odjeveni u dva nesaivena arafa uniforma
koja je i za bogate i za siromane.
Ali to nije sve. Pored navedenih postupaka oboavanja u
muslimanskom drutvu je uvedeno i provedeno mnogo drugih
mjera koje neprestano premouju jaz izmeu razliith dijelova
drutva i omoguavaju toliko potreban javni kontakt za zdravu
atmosferu u kojoj je bogatm dozvoljeno da ostanu razumno
bogat i da imaju korist od svog bogatstva, ali se od njih takoer
trai i da se brinu za siromane.
Slian princip je objasnio i Isa a.s. (Isus) kad je rekao: Slabi
i ponizni e naslijedit Zemlju. alosno je da je, uprkos ovoj
moralnoj naredbi, kapitalizam u velikoj mjeri zanemario brigu
za siromanim i slabim lanovima drutva.
187
Meunarodne odgovornost
Diskutujui o redoslijedu izbora toka djelovanja koji bi bio
usvojen u toku perioda neke prirodne nesree ili velike nevolje
koja napada neko drutvo (vidi osnovne potrebe spomenute
ranije), asni Kuran opisuje ispravan izbor po sljedeem redu:
Oslobodit roba; ili nahranit u vrijeme gladi siroe
blinjeg roda, ili siromanog palog u praini.
(Sura 90: ajet 14-17)
Drugim rijeima, ispravan izbor je sljedei:
1. Ovdje je opisana istnska usluga ljudi, koja je Bogu
ugodna. Na elu onih kojima treba prvo pomoi jesu oni koji
ive u zarobljenitvu i zatvoru, ili su na neki drugi nain lieni
slobode. Bilo kakva usluga suprotna ovom konceptu u Boijim
oima se smatra bezvrijednom. U svjetlu ovoga, moderni
sistem pruanja fnansijske pomoi manje razvijenim zemljama
sa preduvjetma i posebnim ogranienjima vezanim za pomo
potpuno je osuen.
2. Sljedei izbor je da nahranimo siroe, ak i ako on ili
ona ima staratelja da ga pomae.
3. Zadnji izbor je da nahranimo bijednog koji je toliko
bespomoan da izgleda kao da je porinuo u prainu.
Iako se u navedenim ajetma govori u jednini, oni oito
opisuju krize irokih razmjera. Sporedno znaenje rijei jaum
(doslovno znai dan) i opi stl izraavanja tako je oit. Kad bolje
razmislimo, dublji smisao ovog ajeta daje vrlo jasnu sliku o tome
kako velike, imune i mone nacije tretraju siromanije, koje u
EKONOMSKI MIR
188
velikoj mjeri trebaju pomo u vrijeme krajnje bespomonost.
One njima omoguavaju pomo, ali uz mnoge uvjete vezane za
to. Tako su sama svrha i duh pomaganja drugih uniteni. Oni
su prividno osloboeni jedne bijede samo da budu odvedeni u
zamku druge.
Cijeli suvremeni sistem meunarodne pomoi sa odreenim
uvjetma povezanim s tm ovdje je jasno opisan kratkim rijeima.
vjernicima je reeno da otklone patnje i nevolje bespomonih
ljudi i nacija, ali da ne koriste njihovo stanje kako bi ih u isto
vrijeme liili njihove slobode.
Rije siroe je upotrijebljena u irem smislu, poto se odnosi
i na ovisne pojedince i na nacije koje ovise o drugima. Nacije
koje su njihovi blinji napustli kao siroad s imunom familijom
ne treba ostavit bez pomoi, zato to mogu bit pomognut od
drugih koji su prvobitno odgovorni za njih.
Sluaj drava bogath nafom je prikladan primjer. Da se samo
nekoliko drava Zaljeva udruilo kako bi ublailo patnje ljudi
openito, mogli bi rijeit problem gladi i sue u Africi, a da i
ne osjete manjak u svojim riznicama. Ogromni novac koji imaju
poloen u bankama i stranim posjedima u zapadnim zemljama
proizvodi kamatu i prihod koji je sam dovoljan da smanji bijedu
i patnju u Africi. Svakako im islam zabranjuje da kamatu troe za
svoje line potrebe.
Sluaj ogromne gladi, bijede i nestaice od brojnih nesrea u
Bangladeu drugi je sluaj koji zavreuje prouavanje u ovom
kontekstu. Oni su od ostatka svijeta bili preputeni svojoj vlasttoj
sudbini. Pomo koja im priste, ako uope dolazi, praktki je
nedovoljna za ublaavanje njihove bijede.
Takve nacije moraju se smatrat siroadima nacija prema iroj
defniciji ovog termina. Kad su takve sirote nacije naputene od
svojih blinjih, to predstavlja veliki prijestup u Boijim oima.
Ljudi imaju vrlo naivno i ak uvrnuto stajalite prema Bogu
i prirodi kad njih krive zbog patnji siromanijih nacija, dok
189
je, zasigurno, sam ovjek taj koji je kriv zbog svoje potpune
beutnost i nehata. Ako mi ispunimo srca ljudskih bia takvim
posebnim svojstvom da su u stanju da podnose patnju radi
drugih, svijet ipak moe bit preokrenut u Dennet.
U svijetu izvan islama na svakom mjestu prevladava isto sebino
ponaanje. Ako se dogodi da Etopija, naprimjer, ima bliske
veze sa Sovjetskim Savezom, pomo ovoj zemlji ne treba bit
uskraena s izgovorom da je na Sovjetskom Savezu da ispuni
svoje obaveze prema njoj kao pokrovitelj. Ako milioni muslimana
u Sudanu umiru od gladi, njihov poloaj ne treba bit zanemaren
pod izgovorom da imune nacije kao Saudijska Arabija i druge
nafom bogate muslimanske drave, praktki njihovi blinji,
imaju konanu odgovornost da ih hrane. Ovo je istnsko znaenje
arapskog izraza jetimen za maqrabate (doslovno znai siroe,
bliski rod).
Osim toga, u ovom ajetu je istaknuto da pojedinci ili nacije koji
pate kroz pojedinane ili nacionalne ekonomske krize moraju
bit pomognut da bi stali na vlastte noge. Ovaj scenarij je
primjenjiv za mnoge zemlje Treeg svijeta ija se ekonomija
naglo raspada zato to nije pravovremeno omoguena pomo
opsenih razmjera.
Trea vrsta pomoi je au miskiinen za martabate, to je
primjenjivo za propale ekonomske sisteme. Prema asnom
Kuranu, nije dovoljno samo nahranit ljude u takvim zemljama.
Odgovornost ljudi je da usvoje mjere obnove i ponovo postave
na zdrave temelje njihovu ekonomiju.
Naalost, trgovinski odnosi u suvremenom dobu predstavljaju
upravo suprotno. Imetak ide uvijek u pravcu bogatjih i
naprednijih zemalja, dok ekonomije siromanijih zemalja tonu
dublje u dug.
Ja nisam ekonomista, ali razumijem bar toliko da je nemogue
za zemlje Treeg svijeta da zadre obostrane trgovinske odnose
sa naprednim zemljama, a ipak da sprijee otjecanje novca iz
EKONOMSKI MIR
190
svojih zemalja bogatm tme da osiguraju da prihod od izvoza
bude jednak trokovima uvoza.
Drugi vaan faktor koji trebamo imat na umu je da je u
svim ekonomski naprednim nacijama prisutna stalna elja
za poboljanjem ivotnog standarda. Siromanije nacije
podstaknute su da pozajmljuju novac kako bi dostgle rastue
ivotne standarde razvijenog svijeta. Napredak tehnologije vodi
lakem i udobnijem ivotu, ak i ako takve sklonost modernim
pogodnostma, na kraju, moda tetno utjeu na vrstnu
ljudskog karaktera. Ali ako ljudi u naprednim zemljama samo
ele napunit svoj stomak i povratt krv u svoje obraze i ojaat
svoje zdravlje, kako od bogatjih nacija moemo oekivat da
oslobode siromanije nacije iz stanja opasne, smrtonosne
anemije kad njihova vlastta e za krvlju ne zna za granice i kad
se njihov vlastt standard ivljenja mora poveavat i sve to se
za novac moe kupit mora neprestano bit prelijevano u njihove
ekonomije?
Ova luda utrka za podizanjem ivotnog standarda bez razlike ne
samo da unitava anse za preivljavanjem siromanijim nacijama
nego takoer unitava same napredne nacije i njihov mir i
zadovoljstva srca. Cijelo drutvo je umorno od zadovoljavanja
vjetaki stvorenih potreba, tako da svaki pojedinac neprestano
eli imat vie i ii korak ispred drugih. Ovo je, nadalje, stanje
koje potencijalno moe vodit ratu.
Od ovih tenji se u islamu strogo odvraa. Islam vam predstavlja
sliku drutva u kojem ljudi ive u okviru svojih sredstava i tede za
tea vremena; takav nain ivota nije samo na pojedinanom ili
porodinom nivou, nego je isto tako i na nacionalnim osnovama.
Za siromanije zemlje takva situacija nosi mnoge opasnost.
Naime, kad napredne zemlje trpe gubitke zbog novih izazova
nadmetanja ekonomija koje se razvijaju, i njihove vlastte
ekonomije poinju zaostajat, oni e postat bezosjeajniji u
svom odnosu prema zemljama Treeg svijeta ili siromanijim
191
zemljama. Ovo je neizbjeno zato to na bilo koji nain vlade
bogatjih zemalja moraju odrat odreeni standard ivota za
ljude koji su postali predani takvom ivotu.
Na kraju, ove situacije postaju sve tee i kulminiraju faktorima
koji stvaraju ratove. Islam nastoji sprijeit takve ratove.
EKONOMSKI MIR
Uistnu, Allah vam nareuje da povjerenje dajete
onima koji imaju pravo na to, i da, kad vladate
meu ljudima, vladate s pravdom. A sigurno je
vrlo dobro ono to vam Allah savjetuje! Allah sve
uje, vidi duboko.
(Sura 4: ajet 59)
193
Peto poglavlje
NACIONALNI I MEUNACIONALNI POLITIKI MIR
Dravni i meunacionalni politki mir treba bit paljivo
ispitan na nacionalnom i meunarodnom nivou
to se te nacionalnih politka, prvo pitanje je koji je politki
sistem dobar ili lo za ovjeka. Isto tako, trebamo ustanovit
jesu li propust politkih sistema i njihovi osobeni nedostaci
odgovorni za bijedu i nezadovoljstvo ljudi ili je to neto drugo.
Treba li sistem bit okrivljen ili oni koji ga vode? Moe li nemoralno,
sebino, pohlepno ili iskvareno politko vodstvo koje se uzdie
na vlast demokratskim sredstvima bit stvarno bolje i korisnije
za drutvo od dobroudnog diktatorstva, naprimjer?
S ciljem utemeljenja i garancije meunarodnog mira, islam
ima savjete za suvremene politare o savrenom drutvenom
sistemu.
Islam stavlja poseban naglasak na uvoenje apsolutnog morala
u svim oblastma ljudske aktvnost politka nije izuzetak.
194
Islam ne odbija potpuno nijednu vrstu politkog sistema
Poet emo sa opaanjem da u islamu nije spomenut nijedan
politki sistem kao jedini valjan sistem naspram svih drugih.
Nema sumnje da asni Kuran govori o demokratskom sistemu
gdje upravljae biraju ljudi, ali to nije jedini sistem koji islam
preporuuje. Ne moe bit temeljno pravo iskljuivo jedne
univerzalne religije da odabere jedan sistem vlade bez dunog
obzira prema injenici da praktno nije mogue da jedan sistem
bude primjenjiv na sve oblast i drutva svijeta.
Demokratja se nije dovoljno razvila ak ni u najrazvijenijim
zemljama svijeta kako bi dostgla stadij politkog poretka koji
je konana politka vizija demokratje. S raanjem kapitalizma
i izgradnjom izuzetno monog ustrojstva u kapitalistkim
zemljama istnski demokratski izbori ne mogu svuda bit odrani.
Ovome jo dodajte rastui problem korupcije i raanje mafje i
drugih grupa pritsaka kao opasnost za demokratju. Moemo
sigurno zakljuit da demokratja nije u sigurnim rukama
ak ni u najdemokratskijim zemljama svijeta. Kako, onda,
demokratja moe bit primjerena Treem svijetu? Zato, rei
da zapadna demokratja moe prevladat u afrikim, azijskim ili
junoamerikim zemljama ili takozvanim islamskim zemljama
svijeta svodilo bi se na praznu i nerealnu tvrdnju.
to se te mene, islamska uenja ne odbacuju bilo koji politki
sistem svijeta, ali islam to ostavlja izboru ljudi i historijski
potvrenim tradicijama koje prevladavaju u nekoj zemlji. Ono
to islam iste nije forma vlade, nego kako vlada treba ispunit
svoje dunost.
Razliit sistemi vlada, kao to je feudalno vlasnitvo, monarhija,
demokratja itd., mogu se prilagodit prema islamu pod uvjetom
da sistem postupa suglasno islamskom uzoru u ispunjavanju
povjerenja koje duguje ljudima.
195
Monarhija/kraljevina
Monarhija se stalno spominje u asnom Kuranu bez njene
osude kao insttucije.
Jedan poslanik Izraela podsjea Izraelce o Talutu:
I njihov Poslanik im je rekao: Zaista, Allah vam
je odredio Taluta za kralja. Oni su rekli: Kako
on moe imat vlast nad nama kad mi imamo
vie prava na vlast, i njemu nije dato veliko
bogatstvo? On je rekao: Sigurno je njemu Allah
dao prednost iznad vas i podario mu veliko znanje
i tjelesnu snagu. A Allah daje vlast onome kome
On eli i Allah je darovalac uveanja, ima trajno
znanje.
(Sura 2: ajet 248)
Monarhija je takoer spomenuta u irem smislu u vezi s ljudima
koji su sami bili kraljevi/monarsi:
I kad je Musa rekao svom narodu: O narode moj,
sjette se Allahove blagodat prema vama kad
je On poslao poslanike meu vas i odredio vas
kraljevima, i dao vam ono to nije dao nikome
drugom nad svjetovima.
(Sura 5: ajet 21)
196
Meutm, vrhovna vlast stvorena ili proirena osvajanjem
openito ne uiva dobar ugled, kao to nalazimo u ajetu o kraljici
Sabi kad savjetuje svoje dravno vijee.
Odluka kraljice Sabe je ovako istaknuta:
Ona je rekla: Zaista, kad kraljevi uu u neko
naselje, prave nered u njemu, i njegove potene
ljude ponize. Oni tako rade.
(Sura 27: ajet 35)
Kraljevi mogu bit dobri ili loi, naravno, ba kao i demokratski
izabrani predsjednici ili ministri, koji mogu takoer bit dobri ili
loi.
Meutm, asni Kuran spominje kategoriju kraljeva koji su bili
odreeni od Boga. Oni pripadaju onoj vrst kao to je bio kralj
Sulejman a.s., koji nije bio samo kralj, kako to shvataju Jevreji
i krani, nego je, prema asnom Kuranu, takoer bio i Boiji
poslanik.
Ovo pokazuje da su ponekad slube poslanstva i vlast spojene u
jednoj osobi i oni su vrhovna vlast odreena od Boga.
U asnom Kuranu je spomenuta druga vrsta vrhovne vlast kroz
ovlast poslanika. Sljedei ajet ilustruje ovu injenicu:
O vjernici! Pokoravajte se Allahu, i pokoravajte
se Poslaniku i onima koji imaju vlast nad vama. A
ako se u bilo emu razilazite (sa onima koji imaju
vlast), uputte takvu stvar Allahu i Poslaniku ako
uistnu vjerujete u Allaha i Sudnji dan. Ovo je
najbolji nain i najbolje po ishodu.
(Sura 4: ajet 60)
197
Mi smo odabrali ovaj ajet ne samo da nabrojimo kategorije
vrhovne vlast nego i da istaknemo kako, prema asnom Kuranu,
ponekad demokratski izbori nisu obavezno uvijek pravi. Posve
je mogue da pretena veina ljudi ne uspije u nekoj osobi
prepoznat neophodne odlike za dobro rukovodstvo i protestuje
protv njegovog izbora, ako im je on nametnut. Po svim politkim
kriterijima, njegovo postavljanje e bit smatrano diktatorskim.
Ovaj izbor moe bit protv volje javnost, ali sigurno nije protv
javnog interesa.
Nezaobilazne slabost u demokratskoj formi glasanja jesu u tome
da mase vre svoj izbor na povrinskim dojmovima i najnovijoj
procjeni i nisu u stanju prosudit prave odlike rukovodstva koje
najvie odgovaraju za njihovo konano unapreenje.
Izgleda da je u historiji od Boga povlatenih ljudi bilo vremena
kad je njihovo politko preivljavanje zahtjevalo boansku
intervenciju. U takvim vremenima Bog uzima u Svoje ruke
izbor kralja, vrhovne vlast ili voe. Iz ovoga ne treba zakljuit
da su svi monarsi/kraljevi i voe odabrani od Boga ili kao takvi
posveeni. Ovo pogreno shvatanje, koje je bilo uobiajeno u
srednjovjekovnom kranskom sistemu, nije shvatanje asnog
Kurana. Naprimjer, kralj Richard oplakuje:
Ni sve vode uzburkanih burnih mora ne mogu oprat
balzam premazanog kralja. (ekspir).
ta je demokratja?
Koncept demokratje je, uprkos svom grkom porijeklu,
zasnovan na kratkoj defniciji Abrahama Linkolna - vladavine
ljudi, od ljudi, za ljude. To je, zaista, vrlo zanimljiva otrcana fraza,
ali rijetko primjenjivana u potpunost bilo gdje u svijetu.
Trei dio ove defnicije za ljude vrlo je neodreen i pun je
198
opasnost. ta moe s punim pouzdanjem bit proglaeno da je
za ljude? U sistemu uprave veine vrlo esto se dogaa da ono
to se smatra da je za ljude tek je za veinu, a ne i za preostalu
manjinu.
U demokratskom sistemu takoer je mogue da se najvanije
odluke donose na bazi apsolutne veine. Ipak, kad se detaljnije
analiziraju injenice i brojevi, otkrivamo da je to u stvarnost bila
manjinska odluka, demokratski donesena i nametnuta veini.
Jedna od brojnih mogunost jeste da vladajua partja bude
izglasana na bazi osvajanja vrlo malog broja veinskih glasova u
odnosu na druge partje u veini izbornih jedinica i u stvarnost
nema veinu ostalih. Nadalje, ako je izlazak na biraka mjesta
prilino nizak, postoji dvojba da li vladajua partja zapravo uiva
potporu veine. ak i ako se pokae da partja ima sveukupnu
veinu birakog tjela, mnoge se stvari mogu dogodit u toku
razdoblja njenog uivanja poloaja. Naprimjer, javno miljenje
moe se drastno promijenit tako da predsjedavajua vlada nije
vie istnski predstavnik veine. Na koncu, na svakoj promjeni
vlade manifestuje se postepeni proces promjene miljenja
birakog tjela.
ak i ako vlada ostane popularna kod svojih glasaa, nije
nevjerovatno da se prilian broj lanova vladajue partje,
kad se donose kljune odluke, ne slae s veinom, ali glasa iz
partjske odanost. Ako postoji razlika u snazi vladajue partje i
opozicije ili drugih partja, ili razlika unutar te partje, onda e u
najveem broju sluajeva takozvana odluka veine bit, ustvari,
odluka manjine nametnute ljudima.
Takoer je vrijedno spomenut da se koncept onoga to se
vidi kao dobro za ljude mijenja vremenom. Ako odluke nisu
donesene na savrenim, trajnim principima, nego onim to
neko smatra da je dobro za ljude, ili bar to ta partja smatra
da je dobro, to moe vodit neprestanom skretanju u politci s
vremena na vrijeme. Ono to danas izgleda dobro moe sutra
199
bit loe i ono to je sutra loe prekosutra moe postat dobro.
Za obinog ovjeka ovo moe bit zamrena situacija. vrenje
pokusa vladavine komunizma na tako ogromnoj razini za preko
pola stoljea bilo je nakon svega bazirano na istom sloganu za
ljude. Nisu sve socijalistke drave bile diktatorske.
Takoer, treba zabiljeit da je linija koja odvaja socijalistke
drave od demokratskih, to se te vlade od ljudi, vrlo tanka i
ponekad i ne postoji. Kako neko moe osudit sve svjetske vlade
izabrane u socijalistkim zemljama kako nisu dovedene na
vlast od ljudi? Naravno, u totalitarnoj dravi mogue je diktrat
izbor kandidata birakom tjelu na nain da im se ostavlja malo
prostora da izaberu zamjenu. Ipak, sline i druge neprimjerene
taktke mogu takoer bit upotrijebljene - osim za nekoliko
izuzetaka u zapadnom svijetu - u zemljama sa demokratskim
sistemom vlade.
Zapravo, demokratji u veini dijelova svijeta nije data potpuna
sloboda i izbori su rijetko od ljudi. Sa namjetanjem izbora,
trgovinom glasova, zadavanjem straha kroz policijsku taktku i
druge sline iskvarene mjere duh i sutna demokratje u svijetu
su oslabljeni krivotvorenjem, tako da je na kraju ostalo malo od
demokratje.
Islamski koncept demokratje
Prema asnom Kuranu, ljudi imaju slobodan izbor da prihvate
bilo koji sistem uprave koji im odgovara. Demokratja, kraljevina,
nezavisnost, plemenski ili feudalni sistemi valjani su pod
uvjetom da su prihvaeni od ljudi kao tradicionalno naslijee
njihovog drutva.
Meutm, izgleda da je u asnom Kuranu demokratja vie
cijenjena i mnogo pohvaljena. Muslimani se savjetuju da imaju
demokratski sistem, premda ne ba sasvim po uzoru na zapadni
200
stl demokratje.
Islam ne predstavlja prazan koncept demokratje i to se ne
spominje nigdje u asnom Kuranu. On se samo bavi principima
od ivotnog znaaja i daje ostatak ljudima. Slijedite i koristte se,
ili skrenite i budite uniteni.
Dva stupa islamske demokratje
Postoje samo dva stupa islamske demokratje. Oni su:
1. Demokratski proces izbora mora bit baziran na povjerenju i
potenju.
Islam ui da u situaciji kad vrite glasanje trebate to init svjesni
da Bog gleda na vas i da ete bit odgovorni za svoju odluku.
Glasajte za one koji su najsposobniji u ispunjavanju svog
nacionalnog povjerenja i koji su sami vrijedni povjerenja. Ono
to je bezuvjetno u ovom uenju je zahtjev da oni koji imaju
pravo na glasanje moraju iskoristt svoje glasako pravo ukoliko
ne postoje okolnost izvan njihove kontrole ili postoje prepreke
u vrenju te dunost.
2. vlade moraju funkcionirat na principu apsolutne pravde.
Drugi stup islamske demokratje sastoji se u tome: kad donosite
odluke, donosite ih na principu apsolutne pravde. Bilo da je
to stvar politka, religiozna, drutvena ili ekonomska, pravda
nikada ne moe bit ugroena. Poslije formiranja vlade glasanje
unutar partje treba takoer uvijek ostat orijentrano prema
pravdi. Prema tome, ne treba dozvolit da bilo kakav stranaki
interes ili politki motv ute na proces donoenja odluke. Na
koncu, svaka odluka donesena u ovom duhu obavezno e bit
istnski odluka vlade ljudi, od ljudi i za ljude.
201
Uzajamno konsultranje
U asnom Kuranu vrlo jasno je iznesena bit demokratje. to
se te savjeta muslimanima, iako monarhija nikada nije bila
iskljuena kao nereligijska i bezbona insttucija, demokratja je
sigurno vie cijenjena u odnosu na sve druge oblike vlade.
Opisujui idealno muslimansko drutvo, asni Kuran kae:
A ta god vam je dato, samo je privremena stvar
ovog ivota, a ono to je kod Allaha bolje je i
trajnije za one koji vjeruju i uzdaju se u Gospodara
svoga, i koji se klone velikih grijeha i onog to je
bestdno, i kad su ljut, oproste, i oni koji se odzivaju
Gospodaru svome, i obavljaju namaz, i njihovi su
poslovi odlueni uzajamnim savjetovanjem, i koji
troe od onog ime smo ih Mi opskrbili, i kad im
neko uini nepravdu, oni odvrate.
(Sura 42: ajet 37-40)
Arapske rijei amru hum uura bejnehum (iji su poslovi
odlueni uzajamnim savjetovanjem) odnose se na politki
ivot islamskog drutva, jasno ukazujui da su u poslovima
vlade njene odluke donesene uzajamnim savjetovanjem, koje,
naravno, podsjea na prvi dio defnicije demokratje, to jest
vlada ljudi. Zajednika volja ljudi postaje upravljaka volja ljudi
kroz uzajamno savjetovanje.
Drugi dio defnicije demokratje odnosi se na dio od ljudi. Na
ovo se jasno ukazuje u sljedeem dijelu ajeta:
202
Allah vam nareuje da povjerenje dajete onima
koji imaju pravo na to.
(Sura 4: ajet 59)
To znai - kad god izraavate volju da izaberete svoje upravljae,
uvijek dadnite povjerenje onima koji su najvie zasluni za to,
kojima ono s pravom pripada.
Pravo ljudi da izaberu svoje upravljae spomenuto je, naravno,
samo uzgredno. Stvarni naglasak je na tome kako pojedinac
treba iskoristt ovo pravo. Muslimani se podsjeaju da to nije
samo pitanje njihove line volje koju mogu provest na bilo
koji nain, nego daleko vie od toga, to je pitanje nacionalnog
povjerenja. U stvarima povjerenja niste ostavljeni s mnogo
izbora. vi ovo povjerenje morate ispunit sa svom iskrenou,
potenjem i duhom nesebinost. Povjerenje se mora stavit
tamo gdje ono istnski pripada.
Mnogi muslimanski uenjaci navode ovaj ajet jednostavno da bi
ukazali kako islam predlae sistem i teoriju demokratje kako se
shvata u zapadnoj politkoj flozofji, ali to je samo djelimino
istna.
Sistem savjetovanja spomenut u asnom Kuranu nema nikakvog
prostora za partjske politke suvremenih zapadnih demokratja,
nit daje dozvolu nainu i duhu politkih debata u demokratski
izabranim parlamentma i domovima predstavnika. Poto smo
ovaj aspekt diskutovali detaljno, ovdje to nije vie neophodno.
Treba, takoer, zabiljeit da u pogledu drugog dijela defnicije
demokratje prema ovom konceptu uzajamnog savjetovanja,
pravo glasanja pripada glasaima gotovo apsolutno bez ikakvih
propisa ili uvjeta koji zalaze u ovo pravo.
Prema utemeljenim normama demokratje, glasa moe dat
svoj glas u prilog marionete, ili ga pokvarit, ili svoj glasaki
203
list bacit u kantu umjesto u glasaku kutju. On e ostat
besprijekoran, a ne moe bit ukoren za ugroavanje bilo kojeg
principa demokratje.
Prema Kuranskoj defniciji, meutm, glasa nije apsolutni
gospodar svoga glasa, nego je povjerenik. Kao povjerenik, on
ovo povjerenje mora ispunit poteno i otvoreno i stavit ga
ondje gdje on osjea da istnski pripada. On mora bit oprezan i
svjestan da e u Boijim oima bit smatran odgovornim za svoj
postupak.
U pogledu ovog islamskog koncepta, ako je politka partja
imenovala kandidata za kojeg neki pojedinani lan partje
smatra da nee uspjet ispunit svoje nacionalno povjerenje, taj
lan treba napustt partju radije nego da glasa za nekoga ko ne
zavreuje ovo povjerenje. Nije dozvoljeno da se odanost partji
uplie u njegov izbor.
Isto tako, povjerenje mora bit ispunjeno u dobroj vjeri. Zbog
toga, svaki glasa mora u cjelost uestvovat u davanju svoga
glasa u toku izbora, osim ako to nije u stanju uinit. Inae e
izvrit izdaju u ispunjavanju svog vlasttog povjerenja. Koncept
izostajanja i uzdravanja od vrenja glasanja, kao to se dogaa
u USA, gdje se, po izvjetaju, gotovo polovina izbornog tjela
zapravo ne gnjavi glasanjem, nema prostora u islamskom
konceptu demokratje.
ta je islamska vlada?
Postaje popularno meu muslimanskim politkim misliocima
suvremenog doba da tvrde kako je islam drugo ime za
demokratju. Prema njihovoj politkoj flozofji, budui da je
Bog krajnja vlast, vrhovna vlast pripada Njemu.
204
Boija vlast
Apsolutna vrhovna vlast pripada Bogu. asni Kuran ukratko
izlae Njegovo gospodarstvo u sljedeem ajetu:
Uzvien neka je onda Allah, istnski Vladar. Nema
boga osim Njega, Gospodara asnog (uzvienog)
Ara.
(Sura 23: ajet 117)

Temeljni princip, koji govori o tome da konano sva prava
vladavine pripadaju Bogu i da je On Gospodar vrhovne vlast,
spominje se na razliite naine u asnom Kuranu, od kojih je
navedeni ajet samo jedan primjer.
U voenju politkih poslova Boija vrhovna vlast je izraena na
dva naina:
a) Zakonom (erijatom), kako je izveden iz asnog
Kurana, sunneta asnog Poslanika s.a.v.s. i takoer iz utvrenih
hadisa koje su mu pripisali rani muslimani, po ovom redoslijedu
poloaja na prvom su mjestu. Oni pokazuju bitne smjernice
za donoenje zakona i nikakva demokratski izabrana vlada ne
moe se uplitat u izraavanje Boije volje.
b) Nikakav zakonodavni proces koji je u proturijeju
naprijed spomenutom principu nee bit valjan.
Naalost, ne postoji usaglaenost meu uenjacima raznih sekt
islama o tome koji su isto erijatski zakoni. Svi su se uenjaci
sloili u tome da je davanje zakona iskljuivo Boije pravo i da je
On izrazio Svoju volju kroz Kuransku objavu asnom Osnivau
islama s.a.v.s.
205
U pogledu naina na koji muslimanske vlade treba da se
vode, popularna ideja je da svakodnevnim upravljakim
stvarima, poslovima i mjerama vlada, kao predstavnik ljudi,
postaje sredstvo u izraavanju Boije volje. Budui da na nain
prenesenog (delegiranog) prava vrhovna vlast pripada ljudima,
prema tome je i takav sistem demokratski.
Islamsko sveenstvo (mullahizam)
Krut pogled takozvanih ortodoksa podrazumijeva da e
doi do razumijevanja s modernim demokratskim tenjama
muslimanskih narodnih masa samo pod uvjetom da mullah
(hodama) bude dato konano pravo da prosude valjanost
demokratskih odluka na osnovama erijata.
Ako bi bio prihvaen, ovaj zahtjev bi se svodio na to da konano
pravo davanja zakona ne pripada Bogu, nego se stavlja u ruke
ortodoksima mullah ili nekoj drugoj koli vjerskih uenjaka.
Kad uzmete u obzir stranu mo u njihovim rukama u pozadini
temeljnih razlika koje prevladavaju meu samim muslimanskim
sveenstvom u pogledu njihovog shvatanja o tome ta jeste
i ta nije erijat, posljedice izgledaju zastraujue. Meu
ortodoksima postoji veliki broj kola prava i ak i unutar svake
od njih uenjaci nisu uvijek usuglaeni o svakoj naredbi. Osim
toga, njihovo stajalite o tome ta je istnski Boija volja koja je
izraena u islamskom erijatu, mijenjalo se u raznim periodima
historije.
Ovo predstavlja sloen problem u suvremenom svijetu islama,
koji je, izgleda, jo uvijek u traganju za svojim istnskim
identtetom. Postepeno muslimanskim intelektualcima postaje
sve jasnije da je to jedina dodirna taka meu mullah (hodama)
i da su jedino ujedinjeni u svom nepopustljivom zahtjevu za
prisilno provoenje erijata.
206
Iranska revolucija je dalje potakla apett mullah u zemljama
gdje su muslimani sunit u veini. Prema njima, ako je homeini
mogao uspjet, zato oni ne bi uspjeli? Iza ovog lei njihova
fantazija zemlja njihovih snova.
Mase obinih ljudi su zbunjene: da li da daju prednost Boijoj
Rijei i rijei asnog Poslanika s.a.v.s. islama ili da radije imaju ljude
pod zattom bezbonog i neustraivog drutva da bi upuivali i
oblikovali svoje politke proglase? Ovo pitanje je krajnje teko
za obinog ovjeka, koji se nalazi u stanju smetenost. Mase u
mnogim muslimanskim zemljama potuju islam i radije bi umrli
za Boiju volju i ast asnog Poslanika islama s.a.v.s. Ipak, tu je
neto unutar cijelog scenarija to ih ini zbunjenim, uznemirenim
i vrlo tjeskobnim. Uprkos njihovoj ljubavi prema Bogu i prema
asnom Poslaniku s.a.v.s, to priziva mnoga krvava sjeanja o
vladama u prolost koje su ili bile pod utjecajem mullasa ili su
iskoritavali mullahizam za svoju politku korist.
to se te muslimanskih politara, oni su izgleda podijeljeni
i kolebljivi. Neki se ne mogu zaustavit od iskoritavanja ove
situacije pristajui uz mullase i ttei ih. Oni, meutm, gaje
tajnu nadu da u vrijeme izbora nee mullasi bit izabrani kao
smioni ampioni erijata, nego oni. Mase bi radije da njima
daju povjerenje kao uvarima erijata nego mullasima. ivot
bi bio laki i potpuniji u njihovim rukama nego pod krutom i
nepopustljivom kontrolom uvara Denneta. veina savjesnih
politara su promiljeni i smatraju da je ovo opasna igra. Jao!
Ali oni se brzo pretvaraju u manjinu. Politka i dvolinost, istna i
kolebanje savjest, ili zapravo bilo koja plemenita vrlina, izgleda
da ne idu ruku pod ruku. Openito, intelektualci su uvijek
naklonjeni demokratji. Oni vole islam, ali se boje vlast hoda.
Oni demokratju gledaju ne kao zamjenu za islam, nego iskreno
vjeruju da je politka flozofja sam asni Kuran, koji predlae
demokratju:
207
I oni koji se odazivaju Gospodaru svome, i
obavljaju namaz, i njihovi su poslovi odlueni
uzajamnim savjetovanjem, i koji troe od onog
ime smo ih Mi opskrbili.
(Sura 42: ajet 39)
I savjetuj se s njima o (svakoj) vanoj stvari; a kad
se odlui, onda se osloni na Allaha. Sigurno Allah
voli one koji se oslanjaju.
(Sura 3: ajet 160)
Kao jasan rezultat ove estoke borbe izmeu raznih grupa,
mlade muslimanske zemlje, kao to je Pakistan, nalaze da su u
besmisleno kompliciranom postupku zbunjenost i proturjeja.
Glasai su protv povratka mullasa u ustavotvornu skuptnu u
nekom veem broju. ak i na visini erijatske groznice, jedva pet
do deset procenata mullasa uspije dobit izbore. Ipak, nakon to
se pred mullasima obaveu na Boiji zakon u zamjenu za njihovu
dodatnu potporu, politari se nau u vrlo nezavidnom poloaju.
Zapravo, duboko u sebi oni su potpuno uvjereni da je prihvatanje
erijata u stvarnost proturjeno principima donoenja zakona
kroz demokratski izabrani Donji dom kongresa.
Ako je vlast davanja zakona kod Boga - to nijedan musliman ne
moe negirat onda su, kao logina posljedica, mullasi i voe
sekt oni koji imaju iskljuivo pravo razumijevanja i defnisanja
zakona erijata. U ovom scenariju, cijelo provoenje izbora
zakonodavnog tjela postat e beskorisno i beznaajno. Nakon
svega, od lanova parlamenta ne trai se da samo zatvorenih
208
oiju stave potpis na mjesto gdje mullasi pokau.
Upravo je tragino da ni politari ni intelektualci nikada nisu
iskreno pokuali razumjet formu ili forme vlade koje asni
Kuran zaista predlae ili priznaje.
Da li odanost religiji moe bit izdajnitvo drave?
Nema nikakve proturjenost izmeu Rijei Boije (vjere) i Djela
Boijeg (prirode). U islamu nema nesklada izmeu odanost
prema svojoj dravi i religiji. Ali ovo pitanje se ne odnosi samo
na islam.
Mnogo je dogaaja u ljudskoj historiji gdje su mnoge osnovane
drave bile suoene s ovim pitanjem.
Rimska imperija, pogotovu u toku prva tri stoljea kranskog
perioda, krivila je kranstvo za podvojenu odanost izmeu
Imperije i kranstva. Ova optuba drave dovela je do krajnje
okrutnog i neljudskog proganjanja ranih krana u njihovim
domovima zbog navodne optube da su izdajnici Rima.
Takva borba izmeu Crkve i drave uvijek je bila vaan faktor
u oblikovanju evropske historije. Napoleon Bonaparta je,
naprimjer, krivio rimski katolicizam da narod pretvara u izdajnike
drave i tvrdio da prva odanost treba bit francuskom narodu
i vladi Francuske i da nijednom vatkanskom papi nee bit
dozvoljeno da vlada poslovima rimskih katolika, nit e rimskom
katolicizmu bit dozvoljeno da se mijea u poslove drave.
U ne tako davnoj prolost moja vlastta zajednica ahmadi
muslimana u Pakistanu suoila se sa ozbiljnim problemima sa
slinim razlozima. Kako je utjecaj srednjovjekovnog sveenstva
poeo rast pod pokroviteljstvom generala Zia-ul haka, najdue
vladajueg vojnog diktatora Pakistana, ahmadi muslimani su
postali sve popularnije rtve ove godinama stare optube. vlada
Pakistana je pod generalom Ziom ak otla i dalje i izdala je
209
jednu vrstu bijele knjige (spisak lanih optubi) protv ahmadi
muslimana, proglaavajui da oni nisu odani ni islamu ni dravi
Pakistan.
To je bio ist stari duh, isto staro ludilo koje je sada ulo u nove
glave. vatra ostaje ista iako sada gori u drugim grudima.
Ne tako davno, u toku opepoznate Selman-Rudijeve situacije,
muslimani u Britaniji i mnogim dijelovima Evrope suoili su se
sa slinim problemom tako to su bili optueni kako nisu odani
dravi nego homeiniju. Premda se plamen ove vatre nije mnogo
rairio i dostgao stepen groznice, ogromna skrivena opasnost i
teta koju predstavlja za uzajamne odnose zajednice ne treba
bit potcijenjena.
Da li samo religija ima pravo da donosi zakon?
To je jedan univerzalni fenomen koji nikada nije bio ozbiljno
istraen. Ni politari, ni religijske voe nikada nisu rijeili tanku
plavu liniju podjele izmeu religije i drave.
to se te krana, ovo pitanje je trebalo bit rijeeno jednom
zauvijek kad je Isa a.s. (Isus) dao svoj historijski odgovor
licemjerima (Farizejima):

Onda im je on rekao: Podajte, zato, caru carevo, a Bogu Boije.
(Matej 22:21)
Ovih nekoliko rijei sadre duboku mudrost; sve to je trebalo
bit reeno, reeno je.
Religija i dravnika mudrost dva su od mnogih kotaa drutva.
U stvarnost je nevano da li su tu dva, etri ili osam kotaa; sve
dotle dok se svi budu drali svog ispravnog stajalita i dok budu
razmiljali unutar isth podruja djelovanja, ne moe bit pitanja
uzajamnog sukoba ili sueljavanja.
U potpunom slaganju sa ranijim boanskim uenjima, asni
210
Kuran objanjava ovu temu jasnim razgraniavanjem podruja
aktvnost svakog sastavnog dijela drutva i prema njemu
stvar voenja drave i vjerskog uenja nema proturjeja. Bilo
bi pretjerano pojednostavljivanje ove stvari ako neko misli da
nema dodirne take ili zajednike podloge koju religija i drava
meusobno dijele. One se, zaista, preklapaju, ali samo u duhu
meusobne suradnje, bez namjere dranja monopola.
Naprimjer, ogroman dio moralnog obrazovanja sadranog u
svakoj religiji postaje sastavni dio zakonodavstva u svakoj dravi
svijeta; u nekima to moda ini mali dio, u drugim relatvno vei
dio zakona. Ali se u propisanim kaznama, koje mogu bit blage
ili otre, moe uvijek nai trag religijskog negodovanja protv
mnogih zloina koji su proglaeni kanjivim, bez upuivanja na
religiju. Iako se ljudi koji pripadaju razliitm religijama mogu ne
slagat sa mnogim svjetskim zakonima, oni ipak rijetko biraju
doi u sukob sa utemeljenom vladom na takvim pitanjima.
Ovo vrijedi ne samo za muslimane ili krane nego takoer
jednako i za sve religije svijeta. Naravno, ist hindu zakoni
Mnusmatri potpuno su u proturjeju sa svjetovnim zakonom
vlade u Indiji. Pa ipak, izgleda da na neki nain ljudi ive u
suglasju toga dvoga.
Zapravo, da se u svijetu ozbiljno priziva (obraa) religijski
zakon protv prevladavajuih politkih sistema u raznim
zemljama, svijet bi zasigurno uao u krvoprolie. No, sreom za
ovjeanstvo, ovo se ne dogaa.
to se te islama, ne bi trebao postojat takav problem, zato to
je konani i neprikosnoveni princip koji islam predlae u ovom
pogledu princip apsolutne pravde. Ovaj princip ostaje centralni
i temeljni svim oblicima vlada koje tvrde da funkcioniraju u
islamskom duhu.
Jao! Ovu najvaniju taku u razumijevanju islamskog koncepta
voenja dravnih poslova veoma su povrno shvatli politki
mislioci u islamu (ako su uope shvatli). Oni ne mogu napravit
211
razliku izmeu primjene obiajnog prava koji se odnosi na
zloine - koji su po prirodi univerzalni i bez bilo kakvog odnosa
s religijom - i takvog kriminala koji je svojstven odreenim
naredbama te religije. Zbog toga samo pristalice takvih religija
podlijeu sudskom gonjenju.
Ove dvije kategorije nisu jasno defnisane. Postoji odreena
mjera nejasnoa gdje opi kriminal moe imat oznake i
stepen religijskog ili moralnog prekraja kao i prekraji protv
prihvaenih ljudskih normi. Naprimjer, postupak krae je
prekraj koji se mijenja po stepenima osude i propisane kazne.
Slino tome, tu je pitanje ubistva, alkoholizma i javnog nereda,
to su mnoge religije djelimino ili u cijelost zabranile. Neke
religije su prepisale posebne kazne za ove prijestupe.
Javlja se pitanje o tome kako e se drava oslobodit takvih
prekraja. Ovo pitanje namee i slijedee - da li islam uope
daje jasnu i dobro defniranu formulu za muslimansku i za
nemuslimansku vladu? Ako je muslimanska vlada bila u islamu
defnirana kao takva, onda e bit pokrenuta druga vrlo vana
pitanja naprimjer, o valjanost neke drave koja smatra da
slijedi neka osobita religijska uenja i o nametanju th religijskih
uenja na sve njene stanovnike, bilo da oni pripadaju ili ne
pripadaju toj religiji.
Religije imaju dunost da skreu panju zakonodavstva na
moralna pitanja. Nije neophodno da cijelo zakonodavstvo bude
stavljeno pod sudbenu nadlenost religija.
Sa toliko mnogo razliith sekt i nijansi njihovih razliith
vjerovanja rezultat e bit potpuna zbunjenost i bezakonje.
Uzmite za primjer kaznu za alkohol. Iako je on zabranjen u
asnom Kuranu, tamo nije navedena neka posebno odreena
kazna. Povjerenje je dato nekim hadisima, koji su prema nekim
vjerskim kolama prava dovedeni u pitanje. U jednoj oblast
ili zemlji kazna e bit potpuno drugaija od kazne u drugoj.
Nepoznavanje zakona uzet e maha. Ono to vrijedi za islam
212
takoer je istna i za druge vjere. Talmudski zakon (dijelovi
jevrejskog zakona) bio bi potpuno nepraktan. Isto se moe rei
i za uenje kranstva.
vjernik koji pripada bilo kojoj religiji moe praktkovat svoja
vjerovanja ak i pod svjetovnim zakonom. On se moe drat
istne a da nikakvi dravni zakoni ne diraju u njegovu mogunost
da govori istnu. Moe obavljat svoje namaze i naine
oboavanja bez potrebe donoenja posebnog dravnog zakona
o odobravanju toga.
Ovo pitanje moe, takoer, bit ispitano i iz drugog zanimljivog
ugla. Ako se islam slae sa pitanjem muslimanske vlade u
zemljama gdje su muslimani u veini, onda kao dokaz apsolutne
pravde, islam mora odobrit pravo drugim vladama da vladaju
zemljama prema propisima religije veine. Prema tome, zbog
najblie susjedne Indije, Pakistan e morat priznat i odobrit
hindu zakon za sve indijske stanovnike. Ako bude tako, to e
zaista bit vrlo tragian dan za vie od stotnu miliona indijskih
muslimana, koji e izgubit sva svoja prava na dostojno
preivljavanje u Indiji. Nadalje, ako bi Indijom bilo upravljano
Manusmart zakonom, zato bi dravi Izrael bilo uskraeno
pravo da vlada Jevrejima kao i pripadnicima neidovske vjere,
Talmudskim (jevrejskim) zakonom? Ako bi se to dogodilo, ivot
bi postao krajnje bijedan ne samo za narod Izraela nego takoer
i za ogroman broj Jevreja uope.
Meutm, ovaj koncept razliith religijskih drava u raznim
zemljama moe imat valjano mjesto u islamu samo ako predlae
da i u zemljama sa muslimanskom veinom islamski erijat
(zakon) mora prevladat silom zakona. Ovo e opet stvorit
openito proturjenu situaciju, zato to e, s jedne strane, u
ime apsolutne pravde, svim dravama bit omogueno pravo
da svom narodu nametnu zakon veinske religije, a s druge
strane, svaki postupak religijske manjine u zemljama svijeta bit
e podloan otrim zakonima religije u koju oni ne vjeruju. Ovo
213
e bit u proturjeju sa samim konceptom apsolutne pravde.
Zagovarai islamskog zakona u takozvanim muslimanskim
dravama nit su se upuivali na ovu dilemu nit su je pokuali
rijeit. Prema mom razumijevanju islamskih uenja, sve drave
trebaju bit voene na istom principu apsolutne pravde i kao
takva svaka drava postaje muslimanska drava.
U pogledu ovih argumenata i najvanijeg koncepta koji govori
o tome da nema prisile u pitanjima vjere, religija ne treba imat
vrhovnu zakonodavnu vlast u politkim poslovima drave.
Islam i drava
Moje prouavanje mi je nedvojbeno otkrilo da se asni Kuran
bavi predmetom vlade bez ikakve razlike izmeu muslimanske i
nemuslimanske drave.
Upute o tome kako drava treba bit voena zajednike su
ovjeanstvu, iako su vjernici t kojima su u asnom Kuranu
prvenstveno upuene; i zapravo je ovo upueno cijelom
ovjeanstvu. asni Kuran govori o umijeu voenja dravnih
poslova koje je jednako primjereno hindustma, i sikima,
i budistma, i konfuionistma, i kranima, i Jevrejima, i
muslimanima itd.
Sutna ovog poduavanja je sadrana u ajetu navedenom ranije
i drugim slinim ajetma koje sada navodimo.
Tako Mi tvoga Gospodara, oni ne mogu vjerovat
ako tebe ne uzimaju sudijom za one stvari zbog
kojih se svaaju meu sobom i onda u svojim
srcima ne osjete nikakvo protvljenje to god t
odlui i potpuno se pokore.
(Sura 4: ajet 66)
214
O vjernici! Budite strogi u uvanju pravde;
svjedoite u ime Allaha, ak i ako to bude protv
vas, ili roditelja, ili blie rodbine. Bilo da je taj
bogat ili siromaan, Allah najbolje brine o njima
oboma. Zato ne slijedite svoje niske elje, pa
da budete nepravedni. A ako vi izokreete ili
izbjegavate (istnu), pa Allah je dobro obavijeten
o onom to vi radite.
(Sura 4: ajet 136)
hadisi asnog Poslanika islama s.a.v.s. vrlo su jasni o ovom
predmetu. Po njemu je svaki upravlja i bilo ko na vlast ko je
nadreen nekome, u nainu kako tretra svoje potinjene ili one
pod njegovom vlau, direktno odgovoran Bogu. No, budui
da su ove diskusije ve ranije iscrpljene, ne treba o tome dalje
diskutovat.
Bit ovog prouavanja podrazumijeva da islam predlae potpuno
neutralnu centralnu vladu u kojoj su pitanja umijea upravljanja
dravnim poslovima zajednika i jednako primjenjiva na sve
stanovnike drave i da religijskim razlikama nije dozvoljeno da
igraju bilo kakvu ulogu u tome.
Islam zasigurno opominje muslimane da slijede upravu zakona
u svim svjetskim stvarima.

O vjernici! Pokoravajte se Allahu, i pokoravajte
se Poslaniku i onima koji imaju vlast nad vama. A
ako se u bilo emu razilazite (sa onima koji imaju
vlast), uputte takvu stvar Allahu i Poslaniku ako
215
uistnu vjerujete u Allaha i Sudnji dan. Ovo je
najbolji nain i najbolje po ishodu.
(Sura 4: ajet 60)
Meutm, to se te odnosa izmeu ovjeka i Boga, to je oblast
iskljuivo religije i drava nema pravo da se uplie. U pitanjima
vjerovanja i propovijedanja vjere postoji potpuna sloboda uma
i srca. Temeljno je pravo ovjeka ne samo da vjeruje u neto to
eli nego takoer i da oboava Boga ili idole kako je nareeno
njegovom vjerom ili paganskim vjerovanjem.
Zato, prema islamu, religija nema pravo da se uplie u oblast
koje pripadaju iskljuivo dravi, nit drava ima bilo kakvo pravo
da se uplie u oblast koje su im zajednike. Prava i odgovornost
u islamu su tako jasno defnirani da je osujeeno bilo kakvo
pitanje sukobljavanja. Mnogi ajet koji se odnose na ovaj
predmet ve su navedeni u dijelu koji obrauje religijski mir.
Naalost, postoji sklonost kod mnogih svjetovnih drava da
ponekad prijeu te granice svjetovnost. Isto je i kod teokratskih
drava ili drava pod pretjeranim utjecajem religijskog
sveenstva.
Iako moda ne moramo suosjeat s njima, moemo do nekog
stepena razumjet jednostrane nazore drava kojima upravljaju
religijski fanatci. Ali kad takvo nezrelo vladanje uoimo kod
takozvanih naprednih i tolerantnih ljudi svjetovnih zemalja,
teko je vjerovat. Ovo nije jedino to je teko razumjet u
politkom ponaanju ovjeka.
Sve dok politka ostaje vrsto povezana s nacionalnim interesima
i doprinosi njenoj flozofji, ne moe postojat apsolutni moral.
Sve dok politkom scenom upravljaju nacionalne predrasude i
dok su istna, iskrenost, pravda i potena igra odbaeni kad god
su u sukobu sa vaeim nacionalnim interesom, i sve dotle dok
ovo ostaje defnicija odanost svojoj dravi, politko vladanje
ovjeka ostat e dvosmisleno, sporno i uvijek proturjeno.
asni Kuran spominje odgovornost vlade i ljudi. Neke od ovih
216
odgovornost spomenute su u navedenim dijelovima ovog
predavanja opskrbljivanje hranom, odjeom, prostorom za
stanovanje i osnovnim potrebama za ivot svojih stanovnika;
principi meunarodne pomoi; odgovornost i vladi i ljudima;
njihov meusobni odnos; apsolutna pravda; osjeaj za probleme
ljudi da ne moraju dizat glas u traenju svojih prava.
U istnskom islamskom sistemu vlade odgovornost vlade je
da bude oprezna tako da ljudi nemaju potrebe pribjegavat
trajkovima, industrijskom sukobu, demonstraciji, diverziji ili
da imaju razloge za prigovor, kako bi dobili svoja prava. Da se
kratko osvrnemo na neke druge odgovornost.
asni Kuran kae:
A ako se t boji izdaje nekog naroda, t isto
uini njima kako su oni radili. Allah nikad ne voli
izdajnike.
(Sura 8: ajet 59)
Oni koji vladaju ne treba da vladaju tako da podupiru nered,
haos, patnju i bol, nego treba da rade marljivo i djelotvorno
kako bi utemeljili mir u svakom segmentu drutva.
Ili, ko je Taj ko prihvata dovu uznemirene osobe
kad Ga ona poziva, i uklanja zlo, i ini vas
nasljednicima na Zemlji? Postoji li neki (drugi)
bog uz Allaha? Veoma malo vi primate savjet.
(Sura 27: ajet 63)

217
Temelji meunarodnih odnosa zasnivaju se na potpunoj pravdi
ak i dananji politari i dravnici imaju potrebu za islamskim
uenjima. To je vjera iji je kamen temeljac u meunarodnim
poslovima apsolutna pravda.
O vjernici! Budite vrst radi Allaha, svjedoite u
ime pravde i nemojte da vas neprijateljstvo nekog
naroda navede da ne postupate pravedno. Budite
pravedni, to je najblie bogobojaznost. I bojte se
Allaha. Zaista je Allah uvijek obavijeten o onom
to vi radite.
(Sura 5: ajet 9)
Ja ne mogu tvrdit da sam proitao sve o svim glavnim religijama
svijeta, ali sam dovoljno upoznat sa njihovim uenjima. U toku
mog studiranja, meutm, u takvim knjigama nisam uspio
nai slinu naredbu kao to je ajet o kojem diskutujemo. ak
se rijetko spominju meunarodni odnosi. Ako se slino uenje
nalazi i u drugoj religiji, onda mi dozvolite da vas uvjerim kako
se islam u potpunost slae s tm uenjem, jer u tome lei klju
svjetskog mira.
Danas je svijet u cjelini zabrinut za mir u budunost. Znaajne i
epohalne promjene u socijalistkom svijetu i poboljani odnos
supersila nude traak nade. Svijet je u radosnom raspoloenju.
Ope suglasje u miljenju meu vodeim politarima izgleda
krajnje optmistno, ak euforino s obzirom na vjerovatni
ishod ovih znaajnih revolucionarnih promjena kojima smo
svjedoci danas.
Zapad je posebno pretjerano uvjeren u to i zanosan. Postaje sve
tee za Amerikance da prestanu likovat nad onim to smatraju
218
vrstom potpunom pobjedom nad komunistkom hemisferom,
pobjedom na koju neki gledaju kao na pobjedu dobra nad zlom
i ispravnog nad krivim.
Bilo bi neumjesno detaljno analizirat sadanju geopolitku
situaciju i njen ishod. Moda u bit u stanju da posvetm
nekoliko sat ovom predmetu na godinjem skupu Ahmadija
muslimanske zajednice u vB krajem jula ove godine (1990).
Uloga Organizacije ujedinjenih nacija
Od mnogih debata koje se kao rezultat nedavnih dogaaja
burno vode oko buduih izgleda svjetskog mira pogotovu jedna
treba bit posebno spomenuta. Ona se odnosi na ulogu koju
e Organizacija ujedinjenih nacija igrat kako bi bila u stanju da
daleko djelotvornije nego ikada ranije osigura i odri (to jest da
stvori i uva) svjetski mir.
Sa zavretkom hladnog rata izmeu dvije supersile kau da
postoji prilino dobra ansa prevladavanja jaza izmeu njihovih
do sada odvojenih gledita: manje prava veta u zasjedanjima
Sigurnosnog vijea, i, ini se, vie zajednikih odluka o tome kako
globalni problemi trebaju bit rijeeni. Ovo moda predstavlja
potpuno novi pogled prema Sigurnosnom vijeu u budunost.
Jedina tekoa do sada je opasnost da Kina igra ulogu onog ko se
ne uklapa. Meutm, u pogledu jako komplikovanih ekonomskih
i politkih problema Kine, ne bi trebalo bit nemogue uvjerit
Kinu u prednost slaganja.
Bilo da se ovaj san obistni ili ne, nije predmet govora. Poznato
je da su Sigurnosno vijee kao i Ujedinjene nacije proizili kao
najmoniji politki instrument koji utjee na globalne dogaaje
i primorava manje nacije da se pokore volji vrhunske vlast nacija
svijeta. Takav scenarij bio je nezamisliv prije padanja Berlinskog
zida. Ali ostaje veliko pitanje koje ono poprima veu vanost na
219
politkom horizontu vie nego ikada prije - da li e Ujedinjene
nacije u svojoj novoj ulozi sa pravom i izvrnom moi ogromnih
proporcija bit zapravo u stanju da postgnu globalni mir?
Molim da mi bude oproteno ako budem zvuao pretjerano
pesimistno, ali moj odgovor na ovo pitanje je, uz izvinjenje,
negatvan. Pitanje rata i mira u svijetu ne ovisi samo o odnosu
supersila. To je duboko i sloeno pitanje koje ima korijene u
politkoj flozofji i moralnom vladanju nacija svijeta.
Osim toga, ekonomska nejednakost i irenje jaza izmeu bogath
i siromanih u svijetu obavezno e igrat vanu ulogu u buduim
dogaajima svijeta. O nekim djelovanjima ve je prethodno
diskutovano. Ukoliko princip apsolutne pravde u ekonomskom
odnosu zemalja ne bude prihvaen i striktno se ne ostane pri
njemu, i ukoliko sve lanice Ujedinjenih naroda za sve lanice
ne uklone nepotene trine prakse koje iskoritavaju resurse
siromanih, nikakav mir nikada ne moe bit garantovan nit se
moe zamislit za nacije svijeta. Sve dotle dok odnos Organizacije
ujedinjenih nacija sa njihovim pojedinanim dravama lanicama
ne bude jasnije defniran, izgledi svjetskog mira nee bit jasni.
Potrebno je poduzet neke mjere kako bi se sprijeile vlade
da budu okrutne prema svom vlasttom narodu. Ujedinjenim
nacijama moraju bit na raspolaganju odreeni instrument da
se pravedno bore protv nepravde gdje god ona prevladava. Do
tada, ovjek ne moe sanjat o svjetskom miru.
vrlo je osjetljivo pitanje do koje se mjere Ujedinjene nacije
mogu mijeat u takozvane unutranje poslove jedne zemlje,
a to je ipak vitalno pitanje za postzanje svjetskog mira.
Meutm, ako se u konanim analizama politka Ujedinjenih
nacija ne bude upravljala principom apsolutne pravde, i ako
budu primjenjivani drugaiji standardi za pojedine nacije, onda
omoguavanje veeg utjecaja Organizacije ujedinjenih nacija da
se mijea u unutranje poslove odreene drave moe stvorit
vie problema nego to ih moe rijeit. Zbog toga, ovaj predmet
220
zahtjeva potpuno, hladno i zasebno prouavanje.
Ono to se do sada dogaalo jednostavno je u tome to su
Sovjetski savez i zemlje Istonog bloka bili prinueni priznat
neuspjeh flozofje naunog socijalizma u unapreivanju
kvaliteta ivota u Sovjetskom savezu i njegovim susjednim,
istonovropskim zemljama. To je stvorilo ogromnu zbunjenost.
Tek treba da se rasvijetle neke injenice prije nego to
mognemo vidjet kakav e ishod bit. hoe li to bit potpuni
poraz naunog socijalizma, to e rezultrat naglim povratkom
u kapitalizam u cijelost, ili e se ponovo pravit pokusi sa
povezanim ekonomijama? hoe li bit potpunog sloma stroge
kontrole od totalitarnih vlada ili e se totalitarna kontrola sama
raspast i doi u stanje bezakonja u odreenoj mjeri? Ili e to
bit postepeni prijelaz u totalitarnu dravnu kontrolu u pravcu
novog sporazumnog sistema davanja i uzimanja izmeu drave
i pojedinca, tako da bi vremenom bile uvedene graanske
slobode i vraena temeljna ljudska prava.
vano je da ekamo na ishod nove borbe izmeu Gorbaovih
ideja perestrojke i glasnost s jedne strane i vladanja striktnih
ortodoksnih stajalita u komunistkoj slubenoj ljestvici. Koliko
ja znam, veinu dobit u besklasnom drutvu SSSR-a uzajamno
su podijelile partjska hijerarhija, dravna administracija i
odbrambene sile. vitalno je pitanje koju e ulogu oni igrat u
ovom kritnom razvojnom stadiju kontrarevolucije bez krvi,
koja sada poprima svoj oblik.
Na ovo i slina pitanja treba odgovorit prije nego to mognemo
razumno zamislit utjecaj ovih promjena na izglede svjetskog
mira.
Samo slabljenje neprijateljstva izmeu dviju supersila u sebi ne
donosi nikakvu nadu u mir. Naprotv, to priziva mnoge prijetee
opasnost pogotovo za zemlje Treeg svijeta. Nepovjerenje koje
je prevladavalo izmeu dviju supersila i njihova zavist zapravo
su omoguili neku vrstu utoita za slabije nacije. To je, takoer,
221
bila pravna sposobnost slabijih nacija da promijene strane
(naklonost) i odanost sa Zapada na Istok ili obratno, to im je
omoguilo malu mjeru manevrisanja i mogunost pogaanja.
Ali to nije vie tako. Kakvu nadu sada mogu imat ove slabije
nacije da pristojno preive kao neovisne nacije u budunost?
Na ovom stupnju se razmiljanje prebacuje na UN uvara mira
i jedinu baklju nade za utemeljenje novog svjetskog poretka. Bar
elimo da je to tako. Meutm, pomnijim kritkim istraivanjem
proizlazi potpuno tmurna, tlaiteljska i ak prijetea slika.
U novonastaloj ravnotei moi nee li Ujedinjenim nacijama
praktno upravljat samo jedna supersila? Ovo manjim i slabijim
nacijama ne prua nikakve anse da izbjegnu neminovnu
sudbinu ivotnja opkoljenih lovcima, bez ikakvog prostora za
bijeg.
Sadanje Ujedinjene nacije uvijek su se iznova dokazivale da su
snana organizacija, koja ne radi za pravdu, nego za politke
ciljeve nacije koja ima veu utjecajnu mo na zastupnike.
Koncept pravednog i nepravednog nikad nije imao udio u
procesu donoenja odluke Ujedinjenih nacija u skoroj prolost,
nit sa sadanjim stanjem stvari moe igrat znaajnu ulogu u
budunost. Politka i diplomatja isuvie su duboko i neraskidivo
ukorijenjeni u tlo modernih politka da bi ostavile ikakvog
prostora za apsolutnu pravdu koja bi uzela korijena i kojoj bi
bila data potena prilika preivljavanja. Teka i gorka injenica,
koju nijedan istnoljubiv ovjek ne moe negirat, jeste da je ova
velika i strana insttucija bila svedena na poprite zamrenih
diplomatskih aktvnost, lobiranja, tajnih odnosa i borbi moi,
sve u ime svjetskog mira.
Zato, prema asnom Kuranu, ono to svijet treba jeste insttucija
koja sebi postavlja zadatak utemeljenja pravde. Bez apsolutne
pravde nikakav mir nije zamisliv. ovjek moe povest ratove u
svom protestu u ime mira, uguene savjest i bit otpadnik zbog
pokazanog cilja utemeljenja mira, ali sve to moe posti je
222
smrt a ne mir.
Jao! Samo mali broj meu velikim politarima svijeta razumiju
razliku izmeu smrt i mira.
Smrt je roena iz nejednakost, tranije i proganjanja od strane
monih. Mir je dijete pravde.
asni Kuran esto govori o miru, ali uvijek u vezi sa pravdom.
Mir se esto spominje kao uvjet irenja pravde.
U situaciji izbijanja sukoba ili rata izmeu dva pojedinca
muslimana ili izmeu dviju nacija asni Kuran predlae sljedee:
Ako dvije skupine vjernika (bili oni pojedinci ili
nacije) ratuju meu sobom, izmirite ih; a ako
jedna od njih (ustrajava u ratovanju i) napravi
prijestup prema drugoj, borite se (svom silom)
protv onih koji su prestupili dok se ne vrate (sloe
da njihova svaa bude rijeena prema) Allahovoj
naredbi. A ako se povrate, (tako pokore) izmirite
ih meusobno (i prinudite ih da svoju svau
rijee) po pravdi i (Mi vas savjetujemo da morate
vrit apsolutnu pravdu) budite pravedni. Uistnu,
Allah voli pravedne. Zaista su (svi) vjernici braa.
Zato napravite mir meu dvojicom brae, i bojte
se Allaha (vodite rauna o svojoj dunost prema
Allahu) da vam bude milost pokazana.
(Sura 49: ajet 10-11)
U navedenom ajetu nemuslimani nisu spomenut iz oitog
razloga to se od njih ne moe oekivat da se pokore uenjima
Kurana. Pa ipak, ovaj ajet slui kao izvanredan uzor cijelom
svijetu.
223
Dok se svijet okree prema Ujedinjenim nacijama i Sigurnosnom
vijeu u nadi da e posti aktvniju, iru i znaajniju ulogu u
rjeavanju meunarodnih nesporazuma i tako uinit svijet
sigurnijim i mirnijim boravitem, vrlo je malo dostgnua
Ujedinjenih nacija u proteklom povijesnom zapisu da bi vjerovali
ovom graenju kula u oblacima. Svjetsko poprite lobiranja,
spletkarenja, snane diplomatske aktvnost uperene protv
formiranja grupa koje vre pritsak i nastoje posti prvenstvo
nad svojim protvnicima svim raspoloivim sredstvima, gdje
obazrivost ne igra nikakvu ulogu i gdje nema mjesta ljudskoj
savjest, moe, naravno, bit nazvano Kuom nacija, ali u sukobu
i neredu. Bila bi ironija nazvat takvu kuu Kuom Ujedinjenih
nacija. Ako e to bit koncept ujedinjenja, eto, ja bih, naprimjer
radije rizikovao preivljavanje u zajednici Nacija koje su
neujedinjene, ali su ujedinjene u istni i pravdi.
volja povezivanja moi kako bi se unitli neprijatelji, a uutkala
druga stajalita, vitalno je pitanje koje svaka nacija mora
razmotrit i rijeit. udimo se, sa dubokim osjeajem tuge,
koliko e jo dugo lanice nacija ove uzviene Kue zatvarat
svoje oi i odbijat da otvoreno razmisle o opasnostma koje su
tjesno povezane sa nainom na koji su voeni poslovi nacija.
Svjetski mir nesigurno visi na koncu slabe nade da e pravda
prevladat i da e pravda bit provedena. Moda e se to jednog
dana ipak dogodit.
Dakle, one ljude koji vjeruju i ija se srca smiruju
spominjanjem Allaha. Sluajte! Sa spominjanjem
Allaha srca budu smirena;
(Sura 13: ajet 29)
225
esto poglavlje

POJEDINANI MIR
Bit u miru sa samim sobom
Na kraju, kao zadnje ali ne manje vano, dozvolite mi da
istaknem kako odlike i vladanje pojedinanih lanova drutva
igraju najznaajniju ulogu u stvaranju mirnog ili rasputenog
drutva.
Do sada smo diskutovali o arhitekturi i planu religijskih,
drutvenih, ekonomskih i politkih zdanja koje islam planira
podii. to se te prirode blokova (cigli) koji trebaju bit
upotrijebljeni kao graevinski materijal, islam stavlja veliki
naglasak na karakter i odlike pojedinca.
Ovo je irok predmet koji se protee kroz cijeli asni Kuran.
Slijedee su bitne odlike koje, po mom shvatanju, islam nastoji
usadit kod svakog lana drutva.
Meusobno nadmetanje u dobrim djelima
Prema islamu, i elje i ambicije potaknute su ili uskraene po
Boijoj uput, tako da bude postgnuta savrena ravnotea.
Bez takve ravnotee nemogue je posti drutveni mir. Islam
unapreuje elje i ambicije koje su uveliko ovisne o fnansijskom
POJEDINANI MIR
226
stanju i na raspolaganju su pojedincima na svim nivoima bez
ikakve cijene ili sa neznatnom cijenom.
Ambicija da se ovjek izdigne iznad obinog prosjeka ljudi i bude
istaknut prirodna je. Meutm, ova prirodna elja da nadmai
i izdigne se iznad drugih, ako se ne kontrolie, moe postat
nezdrava. Ljubomorno i nepoteno nadmetanje, naprimjer,
moe zatrovat duh slobodne utrke do stepena da cijelo drutvo
pone patt umjesto da ima korist od takmiarskog duha.
Tenja ka upotrebi droge u sportu samo je mali primjer; no utrka
u industriji, trgovini i razmjeni u nacionalnim i meunarodnim
sferama prua nam vrlo rune primjere odsustva izjednaenih
takmiarskih terena.
vrsta nepotenog nadmetanja razlikuje se u zemljama Treeg
svijeta od one u naprednijim nacijama. U Treem svijetu
korupcija, krivotvorenje, zloupotreba povjerenja, podvale i
prevare samo su neki od instrumenata koji se slobodno koriste
za postzanje brze ekonomske dobit. Zbog toga je potrebno da u
svim oblastma ovjekove aktvnost bude primijenjeno religijsko
i moralno obrazovanje. Nedostatak takvog obrazovanja moe
izazvat strane posljedice.
Islam nam prua detaljne upute koje obuhvataju cijelu oblast
natjecateljskog ponaanja. Ali, jao! U samim muslimanskim
zemljama, gdje se moe ut toliko mnogo o islamizaciji i
islamskom fundamentalizmu, rijetko se sreemo sa ozbiljnim
nastojanjem za islamizacijom industrije, trgovine, razmjene i
ekonomskih odnosa tragedija prvog reda, zaista.
Sljedei ajet asnog Kurana predstavlja bit islamskog uenja u
ovoj oblast:

Svako ima cilj prema kojem se kree, (koji njime
dominira). (Mi smo za vas odredili taj cilj);
227
nadmeite se onda jedan s drugim u dobrim
djelima. Gdje god budete, Allah e vas sve dovest
zajedno. Zaista je Allah uvijek kadar nad svakom
stvari da ini ta On hoe.
(Sura 2: ajet 149)

U ovoj kratkoj tvrdnji divno je saeta i sauvana neograniena
mudrost. To slui kao vodei princip koji obuhvata nadmetanje
svih vrsta i u svim poljima. Dobrota mora bit glavna. Ona mora
ostat krajnji cilj. Ona sama mora postat cilj svakog nadmetanja.
Svako nepoteno nadmetanje i podlost potpuno se odbacuju
jednim udarcem.
Da vrijeme dozvoljava, ili bismo mnogo dalje i omoguili bismo
obilje ilustracija iz islamskih uenja o tome kako nadmetanje
treba bit zdravo, isto i ispravno. Rijetko ljudi uviaju da
stvarni mir uma i srca lee u ovjekovoj spoznaji da je dobar,
a ne u nekom golemom djelu postgnutom koritenjem loih i
nepotenih sredstava.
Takvi pojedinci nikada nisu u miru bilo sa drutvom ili sa
samim sobom. Oni na prvi pogled predstavljaju fasadu velikog
dostgnua i iz toga proizalog zadovoljstva, ali je to uznutra
samo lana pobjeda, prije nego stvarni trijumf.
Blizak prijatelj umrlog multmilionera iz Pakistana jednom
prilikom mi je ispriao iznenaujuu priu o njegovom potpunom
oaju. Jedanput kad je esttao svom prijatelju na njegovom
visokom dostgnuu i uspjehu, umjesto da bude zadovoljan,
njegova je spontana reakcija bila krajnje iznenaujua. On je
otvorio dugmad svoje koulje i pokrenuo ruku kao da e noktma
razderat svoja prsa napola kao kandama ivotnje i uzviknuo:
Proklet bio ovaj uspjeh. Da neko moe razderat i otvorit moja
prsa i vidjet ta je unutra, ne bi naao nita osim razbuktale
vatre.
Neki priznaju ovu teku stvarnost, neki ne. Niko ne moe
pobijedit ljudsku prirodu. ovjek moe uspjet u gomilanju
POJEDINANI MIR
228
ogromnog bogatstva i imat pristupa svim pogodnostma i
ivotnom luksuzu. Ali nezavidna je injenica da je mali broj, ako
uope postoje, bogath ljudi koji su istnski sretni i zadovoljni.
Njihovo stanje je u asnom Kuranu opisano na sljedei nain:
Teko svakom ogovarau, velikom klevetniku,
koji gomila imetak i prebrojava ga. On misli da
e ga njegov imetak uinit vjenim! Pazite, on
e sigurno bit baen u Al-Hutamah!. A ta e
tebi objasnit ta je Al-Hutamah? To je Allahova
zapaljena vatra, koja e udarat na srca. Zaista,
ona je ostavljena zatvorena protv njih, u
stupovima dugim, ispruenim.
(Sura 104: ajet 2-10)
Ipak e istnski iskreno zadovoljstvo nastavit izmicat ovjeku
ukoliko ne zadovolji uroeni nagon ljudske prirode da ini
dobro, bude dobar i vodi plemenit ivot.
Ljubav s blinjima
O unapreivanju ljubavi meu blinjima kako bi izgradili
vri porodini sistem ve je bilo diskutovano u poglavlju o
drutvenom miru. Ovdje je to spomenuto da istakne potrebu
popravljanja vrlina pojedinca kako bi u drutvu vrio ulogu koja
je slina ulozi cigle u graditeljstvu. Bez unapreivanja kvaliteta
cigle kvalitet graevine ne moe bit unaprijeen.
229
Sluenje ovjeanstvu
U islamu se posebno iste da budemo u stanju nai zadovoljstvo
u tome da smo radije od korist drugima nego obratno. Sljedei
dio ajeta asnog Kurana daje ovu poruku:
Vi ste najbolji ummet (odlikom toga da ste od
korist) izveden za dobrobit ovjeanstva; vi
nareujete dobra djela i zaustavljate zlo i vjerujete
u Allaha.
(Sura 3: ajet 111)
Ovo ukazuje na to da muslimanima nije data prednost nad
drugima bez razloga. Samo bit musliman nee automatski
podrazumijevat da su on ili ona bolji od drugih. Osoba treba
zaradit ovu ttulu najboljeg ummeta sluenjem drugima tako da
dobroinstvo ide od te osobe prema drugima.
Defnirajui znaenje rijei hair, to znai i bolje i najbolje,
asni Poslanik s.a.v.s. je jedanput rekao: Gornja ruka je bolja
od donje ruke: gornja ruka daje i troi, donja ruka prosi i prima.
(Navedeno od Ibn-Umara Buhari i Muslim)
U asnom Kuranu i hadisima asnog Poslanika s.a.v.s. ovo
stajalite je toliko istcano da su neki ashabi asnog Poslanika
s.a.v.s. postavili nove i uzviene standarde u ovoj sferi ljudskih
vrlina. Oni su ne samo teili da budu od pomoi drugima nego
su se ustezali od toga da prime i mole pomo od drugih.
Auf Ibn-Malik Ajai navodi: Sedam, osam ili devet od nas bili
smo sa asnim Poslanikom s.a.v.s. jednom prilikom kad je on
rekao: Zar neete dat zavjet Allahovom vjerovjesniku? Mi smo
POJEDINANI MIR
230
samo kratko prije toga dali zavjet. Tako smo rekli: Mi smo dali
svoj zavjet tebi, Allahov vjerovjesnie. asni Poslanik s.a.v.s. je
ponovio ovo pitanje i mi smo dali ist odgovor dodajui: Koji
zavjet emo sada napravit s tobom? On je rekao: Da ete
oboavat Allaha i neete nita pridruivat Njemu, da ete
obavljat pet dnevnih obaveznih namaza, pokoravat se Allahu,
i da neete nita trait ni od koga. Poslije toga, ja sam opazio
- ako iba padne iz ruke jednog od njih, da on nee trait ni od
koga da to njemu vrat. (Muslim)
Istcanje sluenja ovjeanstvu nije samo jalov i opor pristup
da se stekne neija naklonost, nego nastojanje da se proist
ljudsko vladanje i da se u ovjeku razvije ukus za profnjenije
vrijednost. Kad se jednom razviju oplemenjeniji ukusi, ljudi
se mogu uit da daleko vie uivaju u tome da su od pomoi
drugima nego da primaju pomo i usluge drugih. Jedna polovina
vjere je sluenje Boijem stvaranju. Izgleda da je u islamu moto
da je djelo dobrote nagrada sama po sebi. O tome se ne moe
obrazlagat; to se samo moe doivjet.
Traenje Boijeg zadovoljstva
U njegovanju viih vrijednost u ljudskom ponaanju islam
stalno ide dalje. Islam meu svojim sljedbenicima stvara svijest
o tome da sve to je vano i treba bit vano jeste to da Bog cijeni
sve ovjekove dobre odlike. Istcanje ovoga unitava potcaj za
pokazivanjem neijih dobrih djela kako bi zasluio esttke ljudi.
Za istnskog vjernika je vie nego dovoljno da Bog zna za sva
njegova djela, bilo dobra ili loa, Bog koji sve vidi. Govorei o
ovome, asni Kuran kae:
231
Tog dana ona (Zemlja) e svoje vijest kazivat,
zato to Gospodar tvoj njoj objavljuje. Tog dana
ljudi e izlazit u podijeljenim grupama, da im
budu pokazana djela njihova. Pa ko god bude
uradio i trun dobra, vidjet e ga, a ko god bude
uradio i trun zla, vidjet e ga (sve pribiljeeno od
Boga).
(Sura 99: ajet 5-9)
Treba da zabiljeite kako je ovo vaan korak u pravcu popravljanja
ljudskog drutva. To je jedini djelotvoran lijek za ovjekovu
samodopadljivost i njegov nagon za istcanjem i slavom.
U iru defniciju milostnje asni Poslanik s.a.v.s. ukljuio je
sljedee postupke koji zasluuju nagradu od Boga:
Ebu hurejre r.a. prenio je kako je asni Poslanik s.a.v.s. rekao:
Milostnja je dug sadake od svakog dijela tjela osobe na svaki
dan u kojem se sunce raa. init pravdu izmeu dvije osobe je
sadaka, pomoi osobi da uzjai svoju jahaicu ili pomoi da stavi
svoj teret na nju je sadaka, uklanjanje s puta onog to uzrokuje
neugodnost je sadaka. (Buhari i Muslim)
hazret Adi hatam r.a. prenio je kako je asni Poslanik s.a.v.s.
rekao: Ako jedan musliman zasadi drvo i onda se od toga neto
pojede, to e bit sadaka od onoga ko ga je zasadio; ako neko od
toga ukrade ili uzima, to je takoer sadaka. (Buhari)
Adijj Ibn-hatam r.a. prenosi kako je asni Poslanik s.a.v.s. rekao:
uvajte se vatre, makar davanjem pola hurme u sadaku, i ako
nemate mogunost, onda govorei lijepu rije. (Buhari)
Abu Musa Aari r.a. navodi kako je asni Poslanik s.a.v.s. rekao:
Ako osoba nema nita, treba radit svojim rukama za svoju
vlasttu korist i takoer dat sadaku. Ako nije u stanju da radi,
treba pomoi siromanom i bespomonom. Ako ne moe ak
POJEDINANI MIR
232
ni to, treba potcat druge na dobrotu. Ako to takoer nije
u mogunost, onda treba da se uzdri od injenja zla. To je
takoer sadaka.
(Buhari i Muslim)
U jednom hadisu je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Ako neko stavi
zalogaj hrane u usta svoje ene, to zasluuje Boiju ljubav.
Stalna obavijetenost o boli i patnjama drugih ljudi
Islam razvija osjeajnost i osjetljivost prema bolu i patnjama
drugih. Mi smo ve diskutovali o ovom aspektu u dijelu koji
se bavi drutveno-ekonomskim i politkim mirom. Ovdje nisu
potrebni nikakvi dalji komentari.
iri djelokrug brige iz ljubavi
Islam proiruje ovjekov djelokrug i sposobnost da voli ne
samo druga ljudska bia nego isto tako i cijelo Boije stvaranje.
Poto islam tvrdi da je zadnja objavljena religija upuena ne
samo jednom narodu nego cijelom ovjeanstvu, za ovjeka je
normalno oekivat da e asni Poslanik s.a.v.s., prema tome,
bit opisan kao izvor svjetla i blagoslova za cijelo ovjeanstvo.
Ali je iznenaen kad proita da je, umjesto toga, asni Poslanik
opisan u asnom Kuranu kao:
...milost svim svjetovima.
(Sura 21: ajet 108)
Rije alem u arapskom znai svijet ili cijeli svijet. Meutm, rije
233
koja je ovdje upotrijebljena je al-alemin, to je mnoina od
alem (cijeli svijet). Mi smo je tako preveli ovdje kao cijeli svemir.
Oni koji sumnjaju moda nee bit uvjereni u znaaj tako visoke
ttule. Ali dublje razumijevanje razmjere univerzalnog poslan-
stva, koje je asni Poslanik s.a.v.s. nesumnjivo posjedovao,
moe otkrit mudrost ttule milost svim svjetovima.
Cilj stvaranja ovjeka
Prema Kuranskom konceptu stvaranja, flozofja stvaranja
samo neivog svemira ne bi sluila drugoj svrsi osim da je to,
Boe sauvaj, beskoristan in od strane Stvaraoca. Ko bi znao
i ko bi dijelio ovo znanje sa Stvaraocem o postojanju stvari da
nisu stvorena bia koja nemaju intelekt kako bi prepoznala
Stvaraoca? To bi bilo ravno stvaranju niega. Svrha stvaranja je
bila da stvori svijest i na kraju popravi, proiri i uvea odlike te
svijest prema svrsi stvaranja.
To nije jednostavan cilj i zahtjeva odvojenu cjelovitu diskusiju
koja bi bila izvan djelokruga ovog dananjeg obraanja.
Relevantan dio, da jednostavno kaemo, jeste kako je krajnji cilj
stvaranja bio da se stvori svjesno bie najvie vrste koje e se
ne samo svojevoljno pokorit najpotpunijoj Boijoj ljepot, koja
je direktno odraena u Njegovom stvaranju, nego e takoer
vodit druga stvorenja najvieg poretka (to jest ovjeanstvo)
ovom krajnjem cilju stvaranja, ili to bar uinit moguim za one
meu njima koji ele da Ga slijede.
hipotetki gledano, zaboravite za asak krajnji cilj stvaranja,
i odjednom e se cijeli raison detre za stvaranje i odravanje
ovog svemira sruit. U svom pojednostavljenom primjeru, svrha
zasaivanja sjemena, presaivanje i hranjenje, navodnjavanje,
podrezivanje i odravanje plodnog drveta jeste sam plod. Da
nema ploda, ne bi bilo ni drveta. Sav napor zasaivanja, ishrane
POJEDINANI MIR
234
i odravanja plodnog drveta bez koncepta ploda kao krajnjeg
proizvoda bio bi potpuno beskoristan i beznaajan. Kao takvo,
cijelo plodno drvo, ukljuujui i njegove korijene, stablo, grane,
granice, lie i pupoljke, u bit ostaju podreeni plodu. Premda
mu prethode, nastaju prije ploda, svi dijelovi drveta ostaju
podreeni svojoj krajnjoj svrsi nastajanju ploda. U tome je
dobrobit ove svrhe, koja stvara sredstvo samog stvaranja.
U svjetlu odnosa izmeu vrhovnog cilja stvaranja i ostatka
svemira, kad prouavate uenja islama, ostajete iznenaeni kad
uvidite da islam obuhvata ne samo odnos izmeu ovjeka i Boga
i Boga i ovjeka nego takoer i ovjekov odnos sa ivotnjskim
carstvom i neivim svijetom oko njega.
Sve to postoji postaje sveto ne samo zbog svoje nadmonost
nad ovjekom nego i zato to je naroito stvoreno od Gospodara
stvaranja radi ovjeka, direktno ili indirektno. Nita u svemiru
ne ostaje beznaajno ili daleko i iskljueno. ak i najudaljenije
zvijezde stu znaenje i mjesto u planu ljudskog stvaranja. To
je ono o emu se u asnom Kuranu ponavljajui diskutuje iz
razliith uglova, od kojih su slijedeih samo nekoliko primjera:
Kunem se Suncem i njegovim svjetlom, i
Mjesecom kad ga slijedi, i danom kad on potpuno
prosvijetli (Sunce), i noi kad ga ona prekriva, i
nebom i njegovim stvaranjem i Zemljom i njenim
prostranjem, i svakom duom i Onim koji je nju
savreno napravio - On je njoj objavio ta je tetno,
a ta ispravno za nju - zaista uspjet e samo onaj
ko je (bogobojaznost) povea, a propast e onaj
ko je u zemlju zabije.
235
I to god je na nebesima i na Zemlji, On je sve
vama potinio. U tome su sigurno znakovi za ljude
koji razmiljaju.
(Sura 45: ajet 14)
I On je za vas potinio no i dan, i Sunce i Mjesec;
i zvijezde su potinjene Njegovom naredbom.
Sigurno su u tome znakovi za ljude koji imaju
razum.
(Sura 16: ajet 13)
Zar vi ne vidite da vam je Allah potinio to god
je na nebesima i to god je na Zemlji, i upotpunio
Svoje blagodat prema vama, i vidljive i skrivene?
A meu ljudima ima nekih koji raspravljaju o
Allahu, bez znanja ili upute ili prosvjetljujue
Knjige.
(Sura 31: ajet 21)
Zaista, Mi smo stvorili ovjeka na najboljem
evolucijskom stepenu.
(Sura 95: ajet 5)
POJEDINANI MIR
236
Mnogi drugi ajet i ak i manje sure asnog Kurana posveene
su u cjelost ovom predmetu, objanjavajui da je ovjek svemir
u malom, koji je primio utjecaj od svih formi stvaranja. ak je i
najudaljenija zvijezda doprinijela ovom mikrosvemiru ovjeka.
Ali ovaj odnos nije odnos sluge prema njegovom gospodaru,
nego gospodara prema njegovom slugi. Gospodari se ne saginju
i ne padaju na tlo pred onima koji ih slue. ovjek, prema tome,
postaje gospodar cijelog svemira i sluga samo Jednog, koji je
Gospodar i Stvaralac svemira.
Kako je drugaija ova flozofja od flozofje mnogih drugih
religija, koje ne samo da ue oboavanju idola nego takoer i
oboavanju prirode u toliko mnogo formi. U njihovim flozofjama
Mjesec, zvijezde, Sunce, okeani, drvea, kia, munja, gromovi
ili ak ivotnje kao to su krave, zmije ili ptce - svi izgledaju
na neki nain superiorniji od ovjeka. ovjek se pouava da ih
oboava kao bogove na temelju neke vrste njihove nadmonost
nad ovjekom. Ukratko, ovjek se stavlja na najnii red stvari i
potinjen je svemu to je stvoreno samo da slui njemu.
U islamskom razumijevanju poretka stvari, ovjek je, takorei,
gospodar cijelog stvaranja. ovjek, zato, stoji pod najveom
obavezom prema Stvaraocu zato to je on taj koji ima najvie
korist od Boijeg stvaranja, a Bog je sve potinio ovjeku.
Drugim rijeima, ovjek je osloboen svakog ropstva prihvatanjem
samo jednog ropstva ropstva njegovog Stvaraoca. ovjek je
utjelovljenje i simbol svijest i savjest cijelog svemira. Kad se on
saginje i pada na tlo pred svojim Stvaraocem, u njemu se saginje
i pada na tlo cijeli svemir. Kad se on vraa svom Stvaraocu, cijeli
se svemir, takorei, vraa Stvaraocu.
Ova krajnja spoznaja i oblikovanje ovjekovog ivota prema
ovom cilju predstavlja, prema islamu, konani mir.
Jedna fraza u asnom Kuranu, koju muslimani esto ponavljaju,
iste nevedenu flozofju u nekoliko rijei:
237
Mi Allahu pripadamo i Njemu se vraamo.
(Sura 2: ajet 157)
Malo ljudi razumije da ovdje znaenje vraanja nije fziko nego
duhovno. To nije samo iznoenje injenice nego i podsjetnik o
svrsi ovjekovog stvaranja. Ba kao to losos ne moe nai mir
dok se ne vrat mjestu svog porijekla svog mjesta mrijetenja,
ni ljudsko srce ne moe nai mir bez duhovnog vraanja svom
izvoru stvaranja. Znaenje ajeta je sljedee:
Oni ljudi koji vjeruju i ija se srca smiruju
spominjanjem Allaha. Sluajte! Spominjanjem
Allaha srca bivaju smirena.
(Sura 13: ajet 29)
Bez Boga nema mira
ovjek ne moe ivjet u miru sa sobom, nit mir moe bit
osiguran drutvu bez ove formule; ni jedna druga formula ne
moe djelovat. Samo Boija ljubav moe proizvest istnsko
potovanje prema Njegovom stvaranju. to je vii red stvaranja,
ono postaje blie Stvaraocu i postaje sve jaa veza izmeu
stvorenog i Stvaraoca.
ovjek poinje potovat druge ljude s viim i plemenitjim
ciljem; to jest iz potovanja i obaveze koju duguje svom
Stvaraocu ovjek poinje potvat ljudski rod. Prema tome,
moemo rei da je, u bit, Boija ljubav ono to postaje ljubav
prema Njegovom stvaranju. hipotetki gledano, uklonite
Boga iz scenarija nakratko i odjednom e ljudski odnosi dobit
potpuno drugaiju perspektvu.
vakuum stvoren nepostojanjem Boga odjednom se puni
POJEDINANI MIR
238
ovjekovim egom. vrlo je naivna i krajnje laika flozofja da
ovjek moe ivjet bez Boga. ta ateizam konano poste? Nije
to samo smrt jednog Boga, nego to odjednom oivljava mnotvo
bogova. Svako svjesno bie koje postoji odjednom dobija ulogu
boga u sebi. Ego, sebinost i potpuna predaja svojim vlasttm
konanim ciljevima raste i postaje sve jaa i sve snanija.
Drutva koja lee na temeljima takvih pojedinaca uvijek ostaju
samoiva, samoorijentsana.
Nema logike u tome da smo korisni drugima ako nema daljnjeg
motva. Ne postoji nikakva vanjska taka upuivanja u formi
dobrotvornog Boga, a On je jedina vezujua i dodirna taka svih
formi stvaranja.
Ovo je konana islamska flozofja. Bez vraanja Bogu ovjek
ne moe posti mir, i bez tog mira mir u drutvu ne moe bit
izgraen. Svi ljudski napori da stvore mir iz sebinih motva
obavezno e propast i svest se na nita.
Ako ne postoji Bog, ne postoji mir. To je krajnja mudrost.
Hvala vam.

Ako elite vie informacija o Ahmadija muslimanskom dematu
preporuujemo Vam slijedeu literaturu na bosanskom jeziku:
Kako se oslobodit grijeha Elementarno prouavanje islama Islamski
odgovor na suvremena pitanja Jesu li Britanci osnovali Ahmadija muslimanski demat
Muslimanima svijeta s ljubavlju Isus u Indiji Filozofja uenja islama Osnovne i
bitne informacije o Ahmadijanstvu Istna o Ahmadijama i njihovom svetom osnivau
Knjiga o namazu Preporod vjere Ljubaznost asnog Poslanika prema djeci
Ahmad i Sara Ahmad i Sara idu u damiju Molba za nau brau i sestre Zato
sam postao Ahmadi Poruka mira Ahmadija muslimanski demaat - kratak uvod
Odgovor na primjedbe protv Ahmadija i njihovog osnivaa Nae uenje Odabrani
ajet iz asnog Kurana Odabrani hadisi asnog Poslanika Islama Odabrana pisanja
asnog Mesije Hazret Ahmad - Obeani Mesija Halifat u Ahmadijatu Oporuka
ta je Ahmadija muslimanski demaat ponudio ovjeanstvu? Letke na razliite
teme: Isa, a.s.; Islam; Ahmadija demaat; Obeani Mesija itd.
Bilo kakve informacije o Islamu ili literaturu na raznim jezicima
moete dobit na slijedeim adresama:
Bosna i Hercegovina:
Mesdid Baitul - Islam
Tuzlanska 1b
71000 Sarajevo
Tel. 00-387-33-612612
Web: www.ahmadija.ba
E-mail: info@ahmadija.ba
Belgija:
Brusselstraat 3
1700 Sint-Ulriks-Kapelle
(Dilbeek), Brussels
Tel. 00-32-2-4666856
Holandija:
De Moskee
Oostduinlaan 79
2596 JJ, Den Haag
Tel. 00-31-70-3242881
Kanada:
Baitul - Islam
10610 Jane Street
Maple, Ontario
L6A 3A 2
vedska:
Nasir Moske
Tolvskillings Gatan 1
414-82 Gotenborge
Tel. 00-46-31-414044
vicarska:
Mahmud Moschee
Forchstrasse 323
8003 Zurich
Tel. 00-411-3815570
Njemaka:
Genfer Strasse 11
60437 Frankfurt am Main
Tel. 00-49-69-50688600
Fax. 00-49-69-50688666
Norveka:
Ahmadiyya Muslim Mission
Frogner VN 53
0266 Oslo 2
Tel. 00-472-244718
Velika Britanija:
The London Mosque
16 Gressenhall Road
London SW 18 5QL
Tel. 00-44-20-8870-8517

Islamski Odgovor Na Suvremena Pitanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Islamski Odgovor Na Suvremena Pitanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MIRZA TAHIR AHMAD

You might also like