Professional Documents
Culture Documents
Nematerijalni Sredstva
Nematerijalni Sredstva
VOVED
1. Me|unarodniot odbor za smetkovodstveni standardi go donese ovoj promenet standard kako del
od proektot povrzan so delovni spojuvawa. Cel na ovoj proekt e unapreduvaweto na kvalitetot i
baraweto za me|unarodno pribli`uvawe na smetkovodstvata na delovnite spojuvawa i
dopolnitelnoto kni`ewe na gudvilot i nematerijalnite sredstva steknati po delovnoto spojuvawe.
2. Proektot ima 2 fazi. Prvata faza e rezultat na naporedno izdavawe na MSFI 3 – Delovni
spojuvawa i promenite vo MSS 38 Nematerijalni sredstva i MSS 36 Zaguba poradi o{tetuvawa
(Namaluvaweto na imotot). Razmisluvaweto na Odborot vo tekot na prvata faza na proektot be{e
naso~en na slednite problemi:
(a) smetkovodstvenite metodi za delovni spojuvawa
(b) po~etnoto steknuvawe na steknatite identifikuvani sredstva i obvrski i nepredvideni
obvrski nastanati vo delovnoto spojuvawe
(v) priznavawe na rezervaciite za prekinuvawe odnosno namaluvaweto na aktivnosta na
steknatiot entitet
(g) tretmanot na bilo kakov vi{ok na udeli na steknuva~ot, vo fer vrednosta na
identifikuvanite neto sredstva steknati vo delovnoto spojuvawe nad tro{okot na spojuvawete
(d) smetkovodstvoto na gudvilot i nematerijalnite sredstva steknati vo delovnoto
spojuvawe.
Prethodniot MSS 38 bara{e nematerijalnoto sredstvo da bide priznaeno ako i samo ako, e
verojatno deka od nivno idno ekonomsko koristewe, }e se o~ekuva priliv na sredstva vo
entitetot, a nivniot tro{ok }e mo`e verodostojno da se izmeri. Ovie kriteriumi na priznavawe bea
vklu~eni vo standardot. No sega se davaat dopolnitelni upatstva so cel da se pojasni:
DOPOLNITELNI TRO[OCI
2. Isto taka prethodnoto izdanie na MSS 38 bara{e da vo slu~aevite koga kontrolata nad idnite
ekonomski koristi od nematerijalnoto sredstvo e postignata po pat na zakonski prava vo nekoj
ograni~en iden period, korisniot vek na traewe na toa nematerijalno sredstvo nema da mo`e da go
nadmine ovoj period determiniran so ovie zakonski prava, pa duri standardot dozvoluva i
namaluvawe na ovoj period dokolku se o~ekuva deka sredstvoto }e se upotreba pred istekot na
ovoj period. Isto taka, vo slu~ai koga e ostavena mo`nost rokot na koristewe na zakonskite prava
da mo`e da se prodol`i, korisniot vek na nematerilnoto sredstvo ]e se prodol`i samo dokolku ova
prodol`uvawe bide izvr{eno bez pogolemi tro{oci.
OBELODENUVAWE
2. DELOKRUG NA STANDARDOT
3.PRIZNAVAWE I MEREWE
Ovie uslovi se vo vrska tro{ocite prvobitno nastanati pri steknuvaweto ili pri internoto sozdavawe
na nematerijalnoto sredstvo i na onie tro{oci koi dopolnitelno nastanale pri negovoto
dopolnuvawe, zamena na nekoj negov del ili pri servisiraweto.
Vo sega izmeniot standard nematerijalno sredstvo e definirano kako sredstvo koe mo`e da se
identifikuva kako nepari~no sredstvo i koe nema fizi~ki karakteristiki.
Sredstvoto e resurs:
(a) koe e kontrolirano od subjektot kako rezultat na minati nastani
(b) od koe se o~ekuvaat idni ekonomski koristi koi ]e bidat priliv vo subjektot.
Subjektot ima kontrola nad sredstvoto dokolku od istoto o~ekuva deka od upotrebata na
sredstvoto ]e ima idni ekonomski koristi i e vo mo`nost da go ograni~uva pristapot na
drugi subjekti kon ovie koristi. Naj~esto, kontrolata na edno sredstvo se ostvaruva so
zakonski dobieni prava kako i od prava koi proizleguvaat od dogovor.
Idnite ekonomski koristi, vooba~eno naj~esto se doveduvaat vo vrska so prihodot od
proda`ba na stoki i uslugi, no isto taka kako ekonomska korist mo`e da se smeta i
namaluvaweto na tro{ocite. Na primer nekoja inovacija na proizvodniot proces koja e
priznaena kako nematerijalno sredsvo mo`e da gi namali idnite proizvodni tro{oci i so toa
posredno da vlijae na zgolemuvawe na ekonomskite koristi.
(a) e verovatno deka idni ekonomski koristi koi mo`at da se pripi{at na toa sredstvo ]e bidat
priliv vo subjektot
(b) tro{okot na nabavka na toa sredstvo mo`e verodostvojno da se utvrdi.
Pri prvoto priznavawe na nematerijalnoto sredstvo, negovoto vrdnuvawe treba da se utvrdi
spored tro{okot na nabavka
Primer 1:
Trgovska firma od Makedonija ima sklu~eno dogovor so stranska kompanija za otkup na pravata
za proda`ba na patiki od marka ADIDAS za podra~jeto na Repubilka Makedonija za period od 5
godini. So dogovorot e regulirano deka trgovskata firmata od Makedonija ima eksluzivno pravo
na proda`ba od ovoj brend, odnosno deka e edinstven uvoznik i distributer na ovie prozvodi za
Makedonija
Alternativa
Kni`ewe
R.B. OPIS Dol`i Pobaruva
I. Alternativa
Otkup na pravo za proda`ba 614,700
1 Obvrski sprema dobavuva~i 614,700
Po faktura za otkup na prava
Tro{ok za amortizacija 76,837
2 Akumulirana amortizacija 76,837
Presmetka na amortizacija za 2007
II.Alternativa
Tro{ok za otkup na pravo na proda`ba 614,700
1 Obvrski sprema dobavuva~i 614,700
Po faktura za otkup na prava
Obrazlo`enie:
Vo prvata alternativa se ispolneti site uslovi za priznavawe na edno nematerijalno sredstvo i toa:
- zadovolena e definicijata za sredstvo, subjektot ima kontrola nad idnite ekonomski koristi
{to mo`at da se pripi{at od upotrebata na nematerijalnoto sredstvo
- sredstvoto mo`e da se identifikuva, odnosno toa e steknato vrz osnova na dogovor
- tro{okot na nabavka mo`e verodostojno da se utvrdi a toa e fakturata za otkup na pravata
vo iznos od 10.000 EUR
Primer 2 :
Kni`ewe:
R.B. OPIS Dol`i Pobaruva
Nematerijalni sredstva vo podgotovka 6,141,000
1 Obvrski sprema dobavuva~i vo stranstvo 6,141,000
Po faktura za kupen patent
Nematerijalni sredstva vo podgotovka 100,000
2 Prethoden danok 18,000
Obvrski sprema dobavuva~i 118,000
Po faktura za instalirawe na patent
Tro{oci za edukacija na vraboteni 50,000
3 Prethoden danok 9,000
Obvrski sprema dobavuva~i 59,000
Po faktura za edukacija na vraboteni
Patenti 6,241,000
4 Nematerijalni sredstva vo podgotovka 6,241,000
Aktivirawe na nematerijalnoto sredstvo
Amortizacija na patent 1,248,200
5 Akumulirana amortizacija na patenti 1,248,200
Presmetka na amortizacija za prvata godina
Obrazlo`enie:
4.1.Tro{oci za finansirawe
Primer 3 :
Kni`ewe
R.B. OPIS Dol`i Pobaruva
Nematerijalni sredstva vo podgotovka 6,141,000
1 Obvrski sprema dobavuva~i vo stranstvo 6,141,000
Po faktura za kupen patent
Nematerijalni sredstva vo podgotovka 100,000
2 Prethoden danok 18,000
Obvrski sprema dobavuva~i 118,000
Po faktura za instalirawe na patent
Dobavuva~i vo stranstvo 6,141,000
3 Obvrski za kredit 6,141,000
Za platena obvrska po odobren kredit
Nematerijalni sredstva vo podgotovka 150,000
4 Obvrski za kamata 150,000
Za kamata pripi{ana na nematerijalno s-vo
Tro{oci za edukacija na vraboteni 50,000
5 Prethoden danok 9,000
Obvrski sprema dobavuva~i 59,000
Po faktura za edukacija na vraboteni
Tro{oci za kamati 150,000
6 Obvrski za kamata 150,000
Za presmetana kamata za tekovnata godina
Patenti 6,391,000
7 Nematerijalni sredstva vo podgotovka 6,391,000
Aktivirawe na nematerijalnoto sredstvo
Amortizacija na patent 1,278,200
8 Akumulirana amortizacija na patenti 1,278,200
Presmetka na amortizacija za prvata godina
Obrazlo`enie
Vkupnata kamata za tekovnata godina iznesuva 300.000 den. Spored usvoenata smetkovodstvena
politika na subjektot tro{ocite za kamata pri steknuvaweto na nematerijalni sredstva se
kapitaliziraat do denot na stavawe na nematerijalnoto sredstvo vo upotreba a vo slu~ajot mo`e da
se kapitalizira samo kamatata presmetana do 30.09. a toa e 150.000
Site dopolnitelni tro{oci soglasno revidiraniot kako i spored nerevidiraniot standard MSS 38 treba
sekoga{ da se priznaat kako rashod na periodot. Ova e pred se zaradi samata priroda na
nematerijalnite sredstva, kade {to zaradi nemaweto fizi~ki karatkeristiki, ne mo`e da slu~i
zamena na delovi nitu pak drugi dopolnitelni tro{oci za odr`uvawe na sredstvoto.
Vo nekoi slu~ai pri delovnoto spojuvawe nematerijalnite sredstva mo`e da bide nevozmo`no da se
izdvojat od materijalnite sredstva. Na primer kupuvaweto na brendot „DOBRA VODA” ne mo`e
da bide odvoeno od samiot izvor na voda i vo vakvi okolnosti se priznava fer vrednosta i na
materijalnite i nematerijalni sredstva zaedno no bitno e izdvojuvaweto od gudvilot.
Pri delovnite spojuvawa, steknuva~ot mo`e posebno da priznae edno nematerijalno sredstvo
samo dokolku fer vrednosta na tie sredstva mo`e verodostojno da se utvrdi spored cenite na
aktivniot pazar na nematerijalni sredstva.
Nematerijalno sredstvo mo`e da se stekne i koga dr`avata, ili edinica na lokalna samouprava,
prenesuva na subjektot prava kako {to se: avionski sletuvawa ,koncesii, uvozni dozvoli, kvoti ,
dozvoli za rabota na radio i TV stanici i sl. Podr{kata mo`e da bide celosna ili dr`avata da donira
eden del od tro{okot za nabavkata na nematerijalnoto sredstvo.
Vo vakvi slu~ai treba da se postapi soglasno MSS 20 – Smetkovodstvo za dr`avni podr{ki pri {to
istite treba da se prika`at:
Kni`ewe
R.B. OPIS Dol`i Pobaruva
I. Alternativa- odlo`en prihod
Vlo`uvawa vo koncesija 5,000,000
1 Obvrski sprema dobavuva~i 5,000,000
Po faktura za otkup na licenca
@iro smetka 2,500,000
2 Odlo`en prihod od dr`avna podr{ka 2,500,000
Primena dr`avna podr{ka
Amortizacija na licenca 1,000,000
3 Akumulirana amortizacija 1,000,000
Presmetana godi{na amortizacija
Odlo`en prihod od dr`avna podr{ka 500,000
4 Prihod od dr`avna podr{ka 500,000
Prihodi od dr`avni donacii
II. Alternativa-namaluvawe na nematerijalni
sredstva
Vlo`uvawa vo koncesija 5,000,000
1 Obvrski sprema dobavuva~i 5,000,000
Po faktura za otkup na licenca
@iro smetka 2,500,000
2 Vlo`uvawa vo koncesija 2,500,000
Primena dr`avna podr{ka
Amortizacija na licenca 500,000
3 Akumulirana amortizacija 500,000
Presmetana godi{na amortizacija
Obrazlo`enie
a) faza na istra`uvawe
b) faza na razvoj
6.1.FAZA NA ISTRA@UVAWE:
6.2.FAZA NA RAZVOJ
Interno dobienite za{titni znaci, za{titeni imiwa i sli~ni sredstva ne terba da se priznaat kako
nematerijalno sredstvo.
Pri~ina za vakvo barawe na MSS 38 to~ka 63 e zaradi toa {to tro{ocite za steknuvawe na vakvi
materijalni sredstva ne mo`at da se razlikuvaat od redovnite tro{oci na subjektot vo celina.
6.3. Tro{oci na interno sozdadeno nematerijalno sredstvo
Tro{ocite vklu~uvaat:
Primer 5
Menaxmentot na edno pretprijatie odlu~uva da razvie nov proizvod i dava nalog na stru~nata
tehni~ka slu`ba za po~nuvawe so istra`uva~ki aktivnosti. Finansiraweto na proektot e obezbedeno
od sopstveni sredstva na pretprijatieto.
Kni`ewe
R.B. OPIS Dol`i Pobaruva
Potro{ok na materijali 500,000
1 Obvrski sprema dobavuva~i 500,000
Po faktura za nabaveni materijali
Tro{oci po dogovor za delo 100,000
@iro smetka 100,000
Isplateno na eksperi
Drugi tro{oci 300,000
3 @iro smetka 300,000
Isplateni drugi tro{oci
Nematerijalni sredstva vo podgotovka 150,000
4 Obvrski sprema dobavuva~i 150,000
Za fizibiliti studija
Nematerijalni sredstva vo podgotovka 50,000
5 @iro smetka 50,000
Za za{tita na noviot proizvod
Nematerijalno sredstvo 200,000
6 Nematerijalni sredstva vo podgotovka 200,000
Aktivirawe na nematerijalnoto sredstvo
Obrazlo`enie
Soglasno barawata na MSS 38 tro{ocite vo fazata na istra`uvawe od bilo koe interno vlo`uvawe
za steknuvawe na nematerijalno sredstvo, se priznavaat kako rashodi vo periodot vo koj se
nastanati. Vo konkretniot primer se dodeka ne e dobieno soznanie deka za tehni~kiot opis na
noviot proizvod (prototip) i mo`nosta za negovoto proizvodstvo, site nastanati tro{oci treba da se
priznaat kako rashodi na periodot, {to e i logi~no bidej}i mo`na e i druga opcija, so ispituvaweto
da se dojde do soznanie deka nema uslovi za sozdavawe na nov proizovod.
So ogled deka prethodnite primeri bea raboteni spored metodot na nabavna vrednost, ]e se
zadr`ime na metodot na revalorizacija so slednive zabele{ki:
Fer (objektivnata) vrednost se utvrduva sprema vrednosta na aktivniot pazar, {to podrazbira
zadovoluvawe na slednive kriteriumi:
Vrednuvaweto na nematerijalnite sredstva za koi ne postoi aktiven pazar, treba da se vr{i spored
tro{okot na nabavka namaleno za akumuliranata amorizacija i zagubite poradi o{tetuvawa.
Postojat dva na~ina za revalorizacija :
Spored prviot na~in se revalorizira vo ramnomeren soodnos i bruto nabavnata vrednost i
vkupnata akumulirana amortizacija , taka {to nivnata razlika ja dava revalorizacionata
vrednost
Spored vtoriot na~in akumumiranata amortizacija se prebiva so nabavnata vrednost i se
revalorizira samo neto knigovodstvenata vrednost.
Primer 6
Kni`ewe
R.B. OPIS Dol`i Pobaruva
Nematerijalno sredstvo (pravo) 500,000
1 Akumulirana amortizacija 400,000
Revalorizacioni rezervi (analitika) 100,000
Za izvr{ena revalorizacija
Amortizacija 150,000
2 Akumulirana amortizacija 150,000
Presmetka na amortizacija vo slednata godina
Revalorizacioni rezervi 50,000
3 Akumulirana dobivka 50,000
Prenos na rev. rezervi od upotreba na sredstvo
Obrazlo`enie:
Vo kni`eweto pod r.br. 1 e sprovedena tehnika na revalorizacija so ramnomerno zgolemuvawe i
na nabavnata vrednost i na akumuliranata amortizacija, so {to se doveduva do vrednosta na
nematerijalnoto sredstvo na aktivniot pazar.
Spored MSS 38 to~ka 85- 87 efektite od revalorizacijata direktno se iska`uvaat vo smetkite od
kapitalot , vo delot na revalorizacionite rezervi, so toa {to treba da se otvori posebna anlitika za
sekoe sredstvo posebno, za da ponatamu se ima podatoci za ponatamo{nite vrednuvawa.
Vo kni`eweto pod r.br. 2 e dadena amortizacijata za slednata godina koja e presmetana na novata
(zgolemena) nabavna vrednost (1.500.000 h 10%= 150.000) , dodeka za razlikata pome\u
amortizacijata koja bi se izvr{ila na nabavnata vrednost od pred revalorizacijata i novata
amortizacija (150.000-100.000=50.000) se vr{i prenos od revalorizacionite rezervi vo korist na
akumuliranata dobivka (kni`ewe br. 3) Imeno vo to~kata 87 od MSS 38 se dozvoluva:
...„ nekoj vi{ok mo`e da bide realiziran otkako sredstvoto od strana na subjektot e upotrebeno.
Vo toj slu~aj iznosot na realiziraniot vi{ok ja pretstavuva razlikata me|u amortizacijata
zasnovana na revaloriziranata smetkovodstvena vrednost i amortizacijata koja bi bila priznaena
vrz osnova na nabavnata vrednost na sredstvoto...”
9.OBELODENUVAWE
Obelodenuvawata se vsu{nost bele{kite kon finansiskite izve{tai i tie se del od vkupniot set na
finansiski izve{tai.
So ogled deka standardot bara vo bilansot na sostojba da se iska`e smetkovodstvenata vrednost na
nematerijalnite sredstva vo neto iznos, vo bele{kite najprvo treba e da se dade vrednosta na sekoe
posebno nemateriajlno sredstvo i toa: nabavnata vrednost, akumulirana amortizacija i
smetkovodstvenata vrednost na po~etokot i na krajot na periodot, kako i korisniot vek na
upotreba na sledniov na~in:
TEKOVNA
NABAVNA VREDNOST
VKUPNO
KORISEN VEK
Po~etno saldo
Otu|uvawa vo
tek. godina
S-do 31.12.
Nabavki vo tek.
GODINA
godina
OPIS
PATENTI
KONCESII
LICENCI
ZA[TITEN ZNAK
DRUGI PRAVA
VKUPNO
AKUMULIRANA
MORTIZACIJA
VEK KORISEN
Po~etno saldo
Ispravka vo
S-do 31.12.
tek godina
OPIS
PATENTI
KONCESII
LICENCI
ZA[TITEN ZNAK
DRUGI PRAVA
VKUPNO
VREDNOSTSEGA[NA
AMROTIZACIJA
AKUM.
NAB. VRED.
OPIS
PATENTI
KONCESII
LICENCI
ZA[TITEN ZNAK
DRUGI PRAVA
VKUPNO