POVEZANOST VERBALNE I

NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
- Seminarski rad -
Predmet: Ps!"ne km#nika$i%e
& 'r#(t"ene i )si*!(ke sn"e +
Zato komuniciramo?
- Da bi dobili potrebne informacije;
- Da bi drugima dali povratne informacije;
- Da bi stekli / ispoljili svoj uticaj;
- Da bi stvarali veze sa ljudima;
- Da bi ispunili svoju potrebu za izraavanjem.
Da bi to postigli postavljamo pitanja saoptavamo povratne informacije aktivno sluamo
gledamo sve signale uskla!ujemo verbalnu i neverbalnu poruku i sli"no.
#omunikacija predstavlja dijeljenje znanja interakcijom sa drugim jedinkama i predmetima. $vo
uklju"uje vizuelne metode kao to su znakovni jezik te audio metode kao to su glas i muzika
kao i fizikalne kao to je dodir.
%judska komunikacija se odnosi na socijalnu interakciju razmjenjivanja informacija a sve u
svr&u razumijevanja i socijalne povezanosti. #ao drutvena ivotinja ljudi posjeduju prirodnu i
uro!enu potrebu da komuniciraju jedni sa drugima da stvaraju me!uljudske odnose te da
odravaju i podravaju ljudske veze. #omunikacija omogu'ava ljudima da izraze "itavu paletu
fizi"ki& emocionalni& i psi&oloki& potreba. #ada imamo neku potrebu komunikacija nam
omogu'ava da predamo ovu informaciju drugim ljudima u svr&u oboga'ivanja vlastitog kao i
ivota drugi& ljudi. $boga'ivanje ivota se odnosi na uro!enu ljudsku potrebu da doprinosi
za dobrobit sebe i drugi& ljudi kroz procese socijalne interakcije te empatijsko vezivanje.
(oznato je da postoje razli"iti oblici verbalne komunikacije kao i razli"iti oblici govorne i
pisane komunikacije. Zatim postoje razli"ite strategije te&nike i instrumenti da se ti oblici
unaprijede. )noge studije do sada su se bavile istraivanjima iz oblasti komunikacija kao sto su
razli"iti oblici komunikacije; osnovne strategije te&nike i instrumenti koji se koriste u
komunikacijama; uticaji razni& oblika komunikacija na pojedinca i na drustvo; i sli"no..
*emogu'e je ne - komunicirati. +ak i kad osobe jedne drugima okrenu le!a alju odre!enu
poruku. $dbijanje komunikacije je tako!e komunikacija. ,vaka komunikacija sastoji se iz
sadrajnog i odnosnog aspekta. -emelji se na s&vatanju da poruka nosi dva tipa informacije.
jednu o "injenicama objekta / sadrajni aspekt 0 i drugu o odnosu i stavu prema poruci drugima
itd. ,adrajni aspekt se odnosi na osobine predmeta ljudi doga!aja opise. $dnosni aspekt
vezan je uz odnose izme!u osoba koje komuniciraju i uti"e na sadrajni aspekt. *arav odnosa
uslovljena je interpretacijom komunikacijski& tokova od strane partnera. $vo pravilo ukazuje na
"injenicu da svaki partner za po"etak odre!enog komunikacijskog toka ima svoju po"etnu ta"ku
prema kojoj svojoj verziji pripisuje klju"nu ulogu za razumijevanje uzroka i posljedice.
#omunikacija moe biti digitalna ili analogna. Digitalna / verbalna 0 komunikacija se koristi za
razmjenu informacija znakovima tj. jezi"kim simbolima koje svako moe razumjeti na jednak
na"in. 1erbalnom komunikacijom se razmjenjuje sadrajni aspekt poruke. 2nalogna / neverbalna
0 komunikacija se slui znakovima koji omogu'avaju priblinu predstavu i njome se prenose
poruke o odnosu. $ba na"ina se odvijaju istodobno ali je analogni manje osvijeten. -ok
me!uljudski& odnosa je simetri"an ili komplementaran. ,imetri"an odnos razvija odnos
ravnopravnosti i jednakosti a izbjegava se razli"itost. #omplementarni odnos podrazumijeva
razli"ito ali nadopunjavaju'e ponaanje. 3zmjena ova dva na"ina znak je zrele komunikacije.
1erbalna je komunikacija svakako temelj odgojno-obrazovne komunikacije bilo da su rije"i
prenijete usmeno kao predavanje ili razgovor ili uz pomo' nekog drugog medija koji moe
posredovati prenosu verbalni& poruka / npr. knjiga mikrofilmkompjuter 0.
4obi"ajeno je da se komuniciranje rije"ima ozna"ava izrazom verbalna komunikacija a ostali
vidovi komuniciranja izrazom neverbalna komunikacija. *eki autori me!utim izrazom
neverbalna komunikacija ozna"avaju samo prenoenje poruka pokretima ruku o"iju lica i tijela.
4 odgojno - obrazovnom procesu neverbalna poruka moe zamijeniti verbalnu / klimanje glave
umjesto 5da6 0 zatim moe dati ve'u snagu verbalnoj poruci / smijeak pri izraavanju veselja 0.
*everbalna komunikacija moe biti u funkciji pra'enja podrke i dopune verbalnom
komuniciranju ili zamjena za verbalnu komunikaciju. $sim to dopunjuje i oboga'uje verbalnu
komunikaciju ona moe biti i parazitarni faktor odnosno moe ometati verbalnu komunikaciju
/ tikovi pretjerano gestikuliranje ili etanje za vrijeme izlaganja 0.
*everbalna komunikacija sastoji se od mnotva znakova od koji& svaki ima svoje zna"enje. )i
svakodnevno komuniciramo pomo'u ti& znakova i 5"itamo6 i& kod drugi& ljudi a da toga nismo
ni svjesni. 4 ve'ini slu"ajeva ne znamo nama svojstvene pokrete i izraze lica. )noge gestove
apsorbiramo iz socijalne sredine u kojoj ivimo i one se tokom naeg ivota snano modificiraju
nesvjesnim podraivanjem drutveni& obi"aja. 3 uro!eni su izraaji "esto drasti"no modificirani
pod drutvenim pritiscima. %judska strast vjebanja pokreta je tolika da su u prolosti pokuavali
nau"iti 5govorni"ku gestikulaciju6 usprkos "injenici da su malom broju ljudi potrebne takve
instrukcije. (ri svakoj interakciji aljemo emocionalne signale a ti signali uti"u na osobe oko
nas. 7to smo drutveno umjeniji to bolje nadziremo signale koje upu'ujemo. Do ovakvog
prenosa dolazi zbog nesvjesnog oponaanja emocija koje vidimo na nekom drugom uz pomo'
nesvjesne motori"ke mimike nji&ovi& izraza lica gesta tona i drugi& neverbalni& izraza emocija.
*everbalna komunikacija puno je vaniji i kompleksniji aspekt me!uljudske interakcije nego to
se to na prvi pogled moe u"initi.
*everbalna komunikacija vri tri funkcije. 8edan dio naeg neverbalnog ponaanja usmjeren je
reguliranju samog me&anizma socijalne interakcije drugi dio se odnosi na izraavanje stavova a
tre'i je vezan za izraavanje emocionalni& stanja.
Kana!i ne"er,a!ne km#nika$i%e
a0 1izualna komunikacija
)nogi socijalni psi&olozi smatraju vizualnu komunikaciju jednim od najvaniji& kanala ako ne i
najvanijim kanalom neverbalne komunikacije.
1izualna komunikacija odnosi se ne samo na gledanje i kontakt o"ima nego i na vi!enje
dostupni& i korisni& socijalni& znakova. #ontakt o"ima se doga!a kad oboje ljudi gledaju jedno
drugo u podru"je o"iju. $bi"no su razdoblja kontakta o"ima vrlo kratka. #ad su produena ili
kad jedna od osoba po"ne buljiti u drugu moe do'i do pojave tjeskobe i to se moe protuma"iti
kao prijetnja. 3zbjegavanje pogleda i gledanja u o"i povezuje se s nepostojanim ponaanjem to
navodi na prepredenost pa "ak i na nepotenje. -a se gesta moe smatrati neprijateljskom eljom
jedne osobe da se socijalna interakcija prekine. (okazalo se da su gledanje i kontakt o"ima
sin&ronizirani s govorom posebno s izmjenama govornika izme!u dvoje ljudi. #od bilo koje
interakcije dvoje ljudi licem u lice mogu'e je uzeti tri mjere gledanja. -o su trajanje pogleda
broj pogleda i prosje"na duina pogleda mjere koje se mogu uzeti i kod kontakta o"ima. -e se
mjere "esto uzimaju posebno za gledanje i posebno za sluanje. 4stanovilo se da gledanje i
kontakt o"ima variraju s temom razgovora / manji su kad je tema intimnija 0 fizi"ke bliskosti
/ manji su kad je osoba blizu druge 0 polom osoba u interakciji i karakteritikama li"nosti.
Dokazano je da se dvostruko due gleda pri sluanju nego to se gleda pri govorenju. #ontakt
o"ima je obi"no vrlo kratak u prosjeku traje jednu sekundu dok je prosje"na duina pogleda
oko tri sekunde.
1eza izme!u dvoje ljudi rezultuje razli"itom koli"inom gledanja i kontakta o"ima individualne
varijacije su velike. (rijatelji manje gledaju i kontaktiraju o"ima od stranaca. 3pak ako je dvoje
ljudi zaljubljeno gledanje i posebno kontakt o"ima puno su "e'i nego kod bilo koje druge
socijalne veze. -ako!e pri istraivanju submisivni ispitanici gledali su manje pri sluanju od
dominanti& ispitanika. 3sto tako ekstraverti gledaju vie i pokazuju vie kontakta o"ima od
introverata. )e!utim kontakt o"ima manje je funkcionalan nego to se to mislilo. (redvi!a se
da je stepen vizuelnog pristupa drugoj osobi nazvan 5vi!enje6 vaniji od specifi"ni& pojedini&
znakova. Dakle to vie neverbalnog ponaanja druge osobe moemo vidjeti to 'e nam vie
socijalni& znakova biti dostupno.
3straivanja 9utera iz :;<=. godine pokazala su da kako se broj dostupni& neverbalni& znakova
smanjuje i dolazi do nivoa 5nepostojanja znakova6 osje'aj psi&oloke udaljenosti postaje ve'i.
,adraj razgovora postaje manje li"an to rezultuje ve'om usmjereno'u na zadatak. Dokazana
je ve'a izmjena informacija povezani& sa zadatkom rasprava o rezultatima i izbjegavanje
nevani& / li"ni& 0 informacija. (romjena sadraja uti"e na stil razgovora koji postaje manje
spontan / prekidi se doga!aju "e'e 0.
1izuelna komunikacija obavlja dvije osnovne funkcije. (rva je izraajna zna"i odnosi se na
prenoenje stavova i emocija. Druga je informacijska; ona upravlja i nadgleda drutvene susrete.
(oto se upravo te funkcije navode kao osnovne i kad je rije" uopteno o neverbalnoj
komunikaciji moemo zaklju"iti da je vi!enje dostupni& socijalni& znakova odnosno vizuelna
komunikacija zaista najvaniji kanal koji omogu'ava neverbalne interakcije i uveliko olakava
verbalne.
b0 3zrazi lica
3zraavanje emocija izrazima lica bilo je prou"avano znatno prije svi& vidova neverbalne
komunikacije. %ice je najizraajnija i najprepoznatljivija karakteristika svi& ljudski& bi'a. *jime
se izraavamo a da ne upotrebljavamo rije"i. (omnim promatranjem facijalne espresije mogu'e
je saznati mnogo o ljudima iza nestalne maske kojom namjerno ili nesvjesno iskazuju svoje
reakcije na doga!aje i podraaje oko sebe. 1e'ina socijalni& psi&ologa tvrdi da obi"no svi mogu
prepoznati est osnovni& emocija. sre'a tuga stra& bijes iznena!enje ga!enje. ,re'a se
izraava smije&om pri "emu se donji kapci uzdiu i nabire se koa oko vanjskog ugla oka. #ad
je osoba iznena!ena irom otvara o"i obrve joj se uzdignu i zakrive a donja "eljust padne i usne
joj se rastave. #od stra&a se o"i tako!e otvore ali donji kapci su napeti; obrve se uzdignu i
priblie. 4sne se povuku u vodoravnom poloaju. Za gnevan izraz lica karakteristi"no je
sputanje obrva ravan pogled i intenzivno gledanje u o"i gornji kapci su sputeni a donji su
napeti i suavaju pogled. Zga!eno lice ima podignute donje kapke i stisnute vilice ili otvorene
vilice i "esto ga prati boranje nosa. 3zrazi lica se pojavljuju u nizu u kontekstu i okviru cjeline
ponaanja tako da se promatra" obi"no ne mora oslanjati isklju"ivo na nji&. $n tuma"i ne"ije
emocionalno stanje kroz konfiguraciju znakova. )e!utim facijalni izraaji pod ve'om su
kontrolom nego tjelesni pokreti. %judi "esto potiskuju emocije i maskama zatvaraju socijalnu
okolinu.
c0 >ovor tijela
>ovor tijela pokriva znakove dodira orijentacije tijela dranja tijela geste rukama i klimanja
glavom. Dodir ili uopteno tjelesni kontakt varira sa stepenom intimnosti koji postoji izme!u
dvoje ljudi. #ad se to doga!a onda je ono to vidimo proces me!usobnog povla"enja u
privrenosti koja savla!uje prirodnu tenju svakog pojedinca da titi svoj osobni prostor. (oto u
osnovi postoji konflikt izme!u 5dranja na udaljenosti6 i 5uspostavljanja kontakta6 posljedica je
toga da se javljaju mnoge varijante i razli"iti stepeni prijateljskog dodirivanja. *ajuobi"ajeni
oblik dodira pojavljuje se kad se sretnemo ili se opratamo. *aj"e'e dolazi do rukovanja koje
je o"ekivana formalnost pri pozdravljanju. -oplina pozdrava "esto se izraava prenaglaavanjem
te radnje na razli"ite na"ine. $na se progresivno amplicira &vatanjem ake objema rukama
&vatanjem za nadlakticu &vatanjem za rame i zagrljajem oko ramena.
(otreba da se pri konverzaciji ograni"i sagovornikovo kretanje "esto se pokazuje sputanjem
obuzdavaju'e ruke na njegovo rame dok ga dodiriva" nastavlja uvla"iti u razgovor. >rljenje
predstavlja snaan doivljaj u djetinjstvu a kod odrasli& osoba je rezervisano za duboko
emocionalne trenutke. (oljubac kao javni znak veze prikazuje varijacije od jedne kulture do
druge. 4 ve'ini zemalja "e'e je ljubljenje u obraz na javnim mjestima nego ljubljenje u usta
koje se opet pripisuje ljubavnim parovima. $rijentacija tijela i dranje tijela vani su za
socijalnu interakciju. $bi"no orjentiramo svoje tijelo prema osobi s kojom pri"amo tako da
okretanje od osobe za&tjeva pokret tijela. #ad se spremamo izvesti neku radnju "esto radimo
pripremne pokrete. $ni djeluju kao nagovjetaji onog to namjeravamo u"initi. +injenica je da
se sluimo pokretima nakane i da reagujemo na nji& kod drugi& u mnogim situacijama a da toga
nismo svjesni. (rimjer smatra se da smjeraju'i pokret ka ustajanju sa stolice "esto djeluje kao
nagovjetaj nae potrebe da prekinemo razgovor. Dranje tijela tako!e moe biti dobar
pokazatelj je li osoba napeta ili oputena. >este rukama uskla!ene su s govorom i predstavljaju
vanu dopunu emocionalnim izrazima lica. $ne su toliko integralan dio naeg verbalnog
iznoenja da ponekad gestikuliramo "ak i kad razgovaramo s nekim preko telefona. *ezavisno
od razlika izme!u grupa i razlika izme!u pojedinaca postoje varijacije u u"estalosti
gestikuliranja od prilike do prilike kod istog pojedinca. *aglaavanje ili precizniji opis
sadraja koji verbalno iznosimo popra'eno je "estom gestikulacijom. #limanje glavom slui kao
povratna informacija govorniku upu'uju'i na to da se razumije ono to se govori i kao
potkrepljenje govorniku da nastavi. 4z to klimanje i odma&ivanje glavom dva su
najrasprostranjenija znaka za 5da6 i 5ne6. )e!utim odma&ivanje glavom "esto se zamjenjuje
ma&anjem kaiprstom i pobo"nim ma&anjem akom.
d0 (rivatni prostor
(rivatni prostor pretpostavlja stepene fizi"ke blizine koji su dozvoljeni zavisno od intimnosti
odnosa s osobom s kojom smo u interakciji. (ostavljaju se nevidljive granice unutar koje
5uljezi6 ne smiju u'i. Drutveni kontekst moe promjeniti te udaljenosti. 4 velikim guvama u
svoj intimni osobni prostor prisiljeni smo pustiti neznanca to izaziva negodovanje. 4"inci
naruavanja tog 5nepisanog pravila6 nastoji se drasti"no smanjiti izbjegavanjem pogleda. 3sto
tako ako je rije" o prevelikoj udaljenosti potreba za intimno'u nadokna!uje se "estim i duim
vizuelnim kontaktom. Dakle kod ljudi kao i kod ivotinja naruavanje privatnog prostora
predstavlja naruavanje onoga to neko smatra vlastitom teritorijom. *aruavanje teritorije
smatra se prijete'im i na njega se reaguje borbom ili bijegom ili tjeskobom. +ak i kad nam je
sasvim jasno da ne"iji motivi nisu ni neprijateljske ni seksualne prirode teko nam je potiskivati
reakcije na njegovo primicanje dolaenje u nau neposrednu blizinu. #ad postoje problemi u
konverzaciji onda je jasno da su teko'e jo ve'e kad ljudi moraju obavljati svoje privatne
poslove u nekoj zajedni"koj prostoriji. 4 nekim slu"ajevima oni podiu male fizi"ke barijere kao
to su zakloni i pregrade koje materijaliziraju nevidljive granice nji&ovi& osobni& prostora.
#oritenje privatnog prostora je neverbalno ponaanje koje uveliko varira me!u kulturama.
e0 (rikazivanje sebe
$dje'a koju nosimo na"in na koji se "eljamo koristimo minku i ukraavamo tijelo drugim
umjetnim proizvodima predstavljaju na"ine izraavanja sebe. *a"in na koji projektujemo sebe
prua ljudima informacije o drutvenoj klasi etni"koj identifikaciji bra"nom statusu. )oe se
zaklju"ivati i o karakternim crtama li"nosti. (rimjer vjerojatnije je da 'e ekstravertirani ljudi
"e'e obla"iti izrazito jake boje od introverata. 2ktiviraju'i drutvene stereotipe ljudi upravljaju
miljenjima koje drugi o njima stvaraju. *a taj na"in doprinosimo predvidljivosti socijalne
interakcije to je uveliko olakava.
f0 (arajezik
(arajezik je zajedni"ki naziv za prodiziju / visinu naglasak vremenski raspored i pauze 0
emocionalni ton glasa naglasak i greke u govoru kao to je zamuckivanje glasovi na 5aaa6
5&m6 itd. -e paralingvisti"ke aspekte govora na primjer intonaciju koristimo da bismo naglasili
re"enice a ponekad i da bismo izmjenili upotrebnu gramatiku. (odiu'i glas tvrdnju moemo
pretvoriti u pitanje. ?rzina kojom osoba govori moe biti indikator emocionalnog stresa.
-jeskobni ljudi "esto govore vrlo brzo. (onavljanja i zamuckivanja su tako!e pokazatelji
anksioznosti dok 5&m6 i 5ovaj6 slue za dobivanje vremena a istovremeno signaliziraju da se
govor i dalje nastavlja.
Ne"er,a!ni -nak"i i ra-."r
(risustvovati u najjednostavnijoj drutvenoj interakciji za&tjeva upotrebu sloenog niza znakova
me!utim jasno je da se razgovor izme!u dvoje ljudi ne prekida kad se oni ne mogu vidjeti. -ri
su znaka vana za glatke izmjene govornika. -o su verbalni znakovi / zavretak re"enice i izreke
kao to su 5zna6 0 znakovi u intonaciji / otezanje zadnji& slogova i pad u ja"ini 0 i geste
/ posebno geste rukama koje ozna"avaju kraj izreke 0. Zna"i i glasovni i neglasovni aspekti
spontanog govora doprinose glatkom naizmjeni"nom preuzimanju rije"i. 4vijek kad je rije" o
spontanom govoru prisutno je i oklijevanje. (razno oklijevanje je tiina izme!u rije"i ili
re"enica dua od @AA milisekundi. (ostoje "etiri vrste ispunjeni& oklijevanja. (rvo je ponavljanje
isti& rije"i ili izraza. 4zgredne opaske su druga vrsta zatim stanke ispunjene glasoima na 5aaa6
ili 5&m6 i na kraju lani po"eci / greke u govoru koje govornik brzo ispravi 0. 3spunjeno
oklijevanje pomae govorniku da zadri rije" jer ga je teko prekinuti u takvim okolnostima a
prazno oklijevanje pomae govorniku pri planiranju onog to 'e re'i. 3straivanja su pokazala da
je vjerojatnije da se planiranje dogodi na po"etku re"enice. 7to je dua izjava pauza 'e biti dua.
#od spontanog govora "esti su i prekidi koji upu'uju na slom socijalne interakcije budu'i da
naruavaju pravila o izmjeni govornika. , tenjom prekidanja uvelike su povezane zna"ajke
li"nosti ali i sposobnost iznoenja i prepoznavanja neverbalni& znakova. +esta je prisutnost
simuliranog govora ili nedostatak zavretka izjave prvog govornika.
S$i%a!ne "%e(tine
(onaanje koje se doga!a pri socijalnim interakcijama nazivamo socijalnim vjetinama.
)e!uljudska komunikacija bila bi nemogu'a kad ne bismo mogli protuma"iti neverbalne
znakove druge osobe i prikladno na nji& reagovati. $d bitne je vanosti kako ono to se kae i
u"ini djeluje na drugu osobu kao i uskla!ivanje vremenskog rasporeda svoji& reakcija kako bi
pristajale sugovorniku. ,vaka osoba nezavisno djeluje na drugu osobu i sposobna je empatizirati
s time to druga osoba misli i osje'a. 3 naravno druge ljude privla"imo ako smatraju da boravak
s nama prua nagradu.
Ne"er,a!na km#nika$i%a je na"in kojim ljudi komuniciraju bez rije"i bilo namjerno ili
nenamjerno. *everbalno ponaanje se koristi za. izraavanje emocija pokazivanje stavova
odraavanje osobina li"nosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije.
*everbalna komunikacija govor tijela kineti"ka analogna komunikacija vrlo je vaan i
neizostavni dio cjelokupnog komuniciranja s drugima. *ju "ine ponaanje tijela / dranje
usmjerenost i pokreti pri sjedenju stajanju &odanju i leanju 0 mimika / "ela obraza brade
obrva usta 0 o"ni kontakt / pogled zjenice o"ni mii'i 0 govorno ponaanje / brzina ritam
ja"ina i boja glasa artikulacija melodija jasno'a smijanje glasovi bez verbalnog sadraja 0
gestikulacija / govor ruku velike i male geste radnje 0 dodirivanje odijevanje prostorno
ponaanje / intimna osobna drutvena i javna zona razmaka 0 vremensko ponaanje / intimno
osobno drutveno i javno vrijeme za kontakte 0 vanjski kontekst / vanjske okolnosti za vrijeme
komuniciranja 0.
*aj"e'a podjela neverbalni& znakova razlikuje tri tipa.
:. paralingvisti"ki - izgovor popratni glasovi visina i ja"ina glasa ritam i tempo govora
naglasak;
@. kineti"ki - pokreti geste kontakt o"ima dodir miris;
B. proksemi"ni - distanca u odnosu znakovi kontroliranja osobnog izgleda.
)nogi autori bavili su se neverbalnom komunikacijom i do danas je zabiljeeno oko milion
neverbalni& znakova. 1e'ina se slae da se govorni kanal prvenstveno koristi za prenoenje
poruka a neverbalnim putem se prenose me!usobni stavovi i pokazuju odnosi. %judi "esto nisu
svjesni neverbalni& znakova koje alju i ne znaju i& opisati. ,toga neverbalni znakovi manje
obavezuju i njima se mogu 5izricati6 stavovi koji bi drutvu mogli biti nepri&vatljivi.
*eki smatraju da cjelokupan uticaj poruke sastoji se od verbalnog dijela / rije"i 0 koji je
zastupljen sa CD vokalnog / ton glasa 0 zastupljenog s B<D te neverbalnog zastupljenog s EED.
Direktna verbalna komponenta u komuniciranju iznosi manje od BED a ostatak / FED 0
komuniciranja je neverbalan.
*everbalna komunikacija ima mnogo vrlo vani& funkcija u naem cjelokupnom me!usobnom
komuniciranju. *a sadrajnom nivou neverbalne poruke mijenjaju ili potvr!uju zna"enje
verbalnog sadraja oblikuju verbalne poruke zamjenjuju dopunjuju i proiruju verbalno tee
izrazive sadraje vrednuju izgovorene sadraje i upu'uju na postupanje sa sadrajem. *a
privatnom nivou neverbalnim porukama izraavamo svoja emocionalna stanja namjere i
o"ekivanja ali i otvaramo sebe drugima. *a odnosnom nivou neverbalnim porukama
izraavamo stavove prema izgovorenim sadrajima odre!ujemo uzajamne stavove i odnose
odravamo i reguliramo strukture mo'i i socijalni poredak kao i nae op'e du&ovne stavove. *a
utjecajnom nivou neverbalne poruke su snano sredstvo saoptavanja kao i uticaja nai& poruka.
$ne poti"u ili ko"e komunikacijski 5feedback6 i dijalog.
*everbalna komunikacija ne mora biti svjesno odaslana i primljena ali mora potencijalno
prenositi obavijest. -u obavijest poiljatelj kodira a dekodira je primatelj. ?udu'i da ne postoje
jasna pravila "esto dolazi do greaka u dekodiranju. -aj proces moe biti neuspjean iz vie
razloga. razlike me!u polovima kulturalne i subkulturalne razlike itd. Zbog prenoenja poruke
neverbalnim putem ni jedna strana nije svjesna ti& razlika.
-ajna uspjenosti interpersonalnog komuniciranja sastoji se u me!usobnoj uskla!enosti
verbalni& i neverbalni& poruka. -aj proces uskla!ivanja verbalnog i neverbalnog dijela nae
komunikacije sastoji se od tri etape. (rva etapa je uo"avanje prepoznavanje i osvjetavanje
vlastitog i tu!eg neverbalnog ponaanja tokom me!usobnog komuniciranja. Druga etapa je
razgovor verbalizacija metakomunikacija u vezi s vlastitim i tu!im neverbalnim porukama.
-re'a etapa je zajedni"ko uklanjanje neuskla!enosti tj. obostrano uskla!ivanje uo"eni& i
protuma"eni& razilaenja verbalni& i neverbalni& poruka.
/a!-e0ekt
*aro"ito vaan aspekt neverbalne komunikacije je tzv. 5&alo-efekt6. Galo-efekt je naziv za prvi
utisak o pojedinoj osobi koji se moe stvoriti u prvi& C sekundi susreta dvije osobe a koji "esto
determinira cjelokupni budu'i odnos ti& osoba. (osljednji& decenija provedena su brojna
istraivanja "iji je cilj bio utvr!ivanje oni& elemenata koji utje"u na &alo-efekt. 1e'ina otkri'a
ukazuju na vanost slijede'i& elemenata. cjelokupni izgled osobe / visina teina stav kretnje
&od simetri"nost i ljepota lica boja o"iju duina nosa itd. 0 miris osobe sli"nost osobe s
drugim osobama uz koje nas vezuju pozitivne ili negativne emocije glas i druge karakteristike
govora osobe te naravno odje'a i drugi tjelesni ukrasi osobe.
Ne"er,a!na km#nika$i%a kd d%e$e
(si&olog 2lbert )e&rabian utvrdio je da se u razgovoru izme!u dviju osoba EED zna"enja
poruke prenosi neverbalnim putem B<D tonom glasa a CD rije"ima. (si&olozi ,tep&en *oHicki
i )ars&al Duke ukazuju na "injenicu da problemi u neverbalnoj komunikaciji "esto oteavaju
djetetovu drutvenu interakciju vie nego nedostatak konverzacijske vjetine. Dijete koje "ini
greke u verbalnoj komunikaciji drugi 'e smatrati neobrazovanim ili neinteligentnim. Dijete koje
"ini greke u neverbalnoj komunikaciji izgledat 'e "udno. *a temelju verbalne komunikacije
ocjenjujemo ne"iju inteligenciju i obrazovanje a na temelju neverbalne I psi&i"ku stabilnost.
*everbalna komunikacija je neprekidna nema definisani& pravila ve' su pravila uglavnom
implicitna. 9azumijevanje neverbalne komunikacije moe djetetu pomo'i da razvije
samopouzdanje da bude omiljeno i nau"i suosje'ati s potrebama i problemima drugi&.
*oHicki i Duke navode est podru"ja neverbalne komunikacije u kojima djeca obi"no imaju
teko'a te su zbog toga ponekad odba"ena i obiljeena.
:. *a"in govora koji odudara od govora druge djece I dijete koje dolazi u novu sredinu iz
podru"ja u kojem se govori druk"ijim narje"jem ili naglaskom
@. 3nterpersonalni prostor I dijete koje stoji predaleko ili preblizu kad razgovara s drugim
djetetom ili ga pre"esto dodiruje izazvat 'e nelagodu kod drugog djeteta
B. (okreti i dranje I pokreti upotpunjavaju emocionalni sadraj djetetovi& rije"i. *pr. isuvie
oputeno dranje prenijet 'e dojam nepotivanja ili nezainteresiranosti premda dijete to ne osje'a
=. #ontakt o"ima I tokom razgovora BA-FAD vremena provedemo gledaju'i drugu osobu u lice.
1e'a odstupanja od te norme mogu se "initi neprili"nima.
E. Zvukovi - zvukovi kojima se prenose emocije bilo u govoru / ton glasa intenzitet glasno'a 0
ili neverbalno / zvidanje pjevuenje mrmljanje 0 vrlo su vani. >otovo tre'ina djetetove
neverbalne komunikacije odvija se putem parajezika. +ak i bezazlena navika kao kaljucanje
moe dovesti do drutvene odba"enosti.
F. 3zgled I djeca se kao i odrasli koriste razli"itim na"inima recimo odje'om nakitom
frizurom kako bi neto prioptila svojoj okolini. *eka djeca su zaokupljena svojim izgledom
kao na"inom izraavanja drutvenog poloaja i pripadnosti skupini. Druga djeca nesvjesna su
poruka koje prenose izgledom. Djeca a posebno adolescenti nesvjesni svojeg izgleda u ve'oj su
opasnosti da budu drutveno nepri&va'eni.
9oditelji i nastavnici trebali bi obratiti panju na na"in neverbalne komunikacije djece.
Jmocionalna komunikacija podrazumijeva svijest o neverbalnom ponaanju drugi& / geste
tijela izraz lica itd. 0 kao i vlastitu neverbalnu komunikaciju.
ZAKLJU1AK
+ovjek uvjek ima potrebu da neto iz sebe izrazi ili da sebe izrazi i to uvek "ini na svjesni ili
nesvjesni na"in "ak on sebe mnogo "e'e izraava i emituje razli"ite poruke na na"ine koje ne
kontrolie njegova svjest. 4 psi&ologiji su poznati razli"iti oblici verbalne i neverbalne
komunikacije naravno mnogo sloeniji i nedovoljno poznati su upravo oblici neverbalne
komunikacije. #ao to je mnogo sloenije i tajanstvenije doku"iti koji sve to me&anizmi u nama
pokre'u potrebu da se izrazimo / bazi"ni instinkti potrebe namjere svjest podsvjest aspekti
li"nosti i dr. 0.
4 svakom slucaju jasno je da "ovjek uvjek i u svakom trenutku govori o sebi i u svakom bas
svakom trenutku neto poru"uje svijetu oko sebe. 7to zna"i da i onda kada govori o drugima -
"ovjek uvijek govori i o sebi; i onda kada potpuno za'uti kada se zatvori ili potpuno autisti"no
izoluje - on uvijek nesto poru"uje i uvek govori o sebi.