SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA UPRAVLJANJE
INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA
SUSTAVI ZA POTPORU ODLUIVANJU
Emir Imamagi









Zagreb, rujan 2010.

Sadraj
Uvod ...................................................................................................................................... 1
Sustavi za potporu odluivanju.............................................................................................. 2
Arhitektura ......................................................................................................................... 2
Usporedba s ostalim informacijskim sustavima ................................................................ 4
Razvoj sustava ....................................................................................................................... 5
Kategorizacija sustava ........................................................................................................... 7
Podatkovni ......................................................................................................................... 7
Zasnovani na modelu ......................................................................................................... 7
Zasnovani na znanju .......................................................................................................... 8
Dokumentni ....................................................................................................................... 8
Komunikacijski .................................................................................................................. 8
Ostale kategorizacije.......................................................................................................... 8
Primjeri sustava ................................................................................................................... 10
Kliniki sustavi za potporu odluivanju .......................................................................... 10
Okoline za razvoj sustava za potporu odluivanju .......................................................... 10
Zakljuak ............................................................................................................................. 12
Literatura ............................................................................................................................. 13







1
Uvod
Od same pojave i irenja raunalnih sustava razmatra se nain uporabe istih u
poboljavanju donoenja sloenih poslovnih odluka. Za donoenje kvalitetne odluke
voditeljima je potreban niz informacija predoen na razliite naine (npr. grafovi, tablice,
sumarna stanja). Uz same informacije esto su potrebni mehanizmi simulacije koji
prikazuju posljedice pojedinih odluka (npr. to-ako, analiza hijerarhijski strukturiranih
podataka).
Sustav za potporu odluivanju (engl. Decision Support System DSS) je vrsta
informacijskog sustava namijenjena pruanju potpore voditeljima pri donoenju odluka.
Sustav ne obavlja donoenje odluke nego voditelju prua sve relevantne informacije te
omoguava istraivanje utjecaja moguih odluka.
Ostatak seminara organiziran je na sljedei nain. Drugo poglavlje definira sustave za
upravljanje odluivanjem. Sljedee poglavlje opisuje povijest razvoja sustava za
upravljanje odluivanje. U etvrtom poglavlju navedena je openita podjela sustava, a u
petom praktini primjeri sustava. esto, posljednje poglavlje sadri zakljuak seminarskog
rada.

2
Sustavi za potporu odluivanju
Sustav za potporu odluivanju definira se kao informacijski sustav namijenjen pruanju
potpore pri donoenju poslovnih i organizacijskih odluka. Sustav koristi baze podataka i
dokumenata, pohranjeno znanje te ugraene modele i procedure za prikaz razliitih
pogleda na traene informacije (npr. grafovi, slike, tablice). Sustav ima mogunost
interakcije s korisnikom kroz koju korisnik moe istraivati i analizirati posljedice
moguih odluka na poslovnu okolinu. Sustav se moe koristiti za razliite oblike odluka
(npr. strateke, operativne, odluke o resursima) od strane razliitih voditelja (npr. izvrni
voditelji, voditelji ljudskih resursa, voditelji projekata). Stoga treba postojati visoka razina
prilagodljivosti korisnikog suelja.
Osnovna svojstva sustava za potporu odluivanju su ([2]):
dizajnirani su specifino za procese donoenja odluke
interaktivno pomau pri odluivanju, ali ne automatiziraju odluivanje
imaju mogunost brze prilagodbe potrebama korisnika.
Arhitektura
Openiti sustav za potporu odluivanju sastoji se od sljedeih komponenata ([7]):
baza podataka
baza modela
komunikacijska komponenta
korisniko suelje.
Odnos izmeu komponenata prikazan je na slici 1.

3

Slika 1 Komponente sustava za potporu odluivanju
Komponenta baza podataka je openito spremite podataka (npr. relacijske baze podataka,
skladita podataka, baze znanja i spremite dokumenata). Ovisno o ostvarenju spremita,
sustavi koriste razliitu programsku podrku za pristup podacima. Dodatno, komponenta
moe imati mogunost pristupanja vanjskim izvorima podataka (npr. udaljena baza
podataka, web stranice).
Baza modela je openiti skup operacija koje se koriste nad podacima (npr. matematiki ili
analitiki modeli, funkcije zakljuivanja). Ova komponenta ostvaruje analizu uinka
odluka i treba biti paljivo dizajnirana te ukljuivati znanje o poslovnoj okolini na kojoj se
sustav primjenjuje. Nadalje, sustav treba omoguiti upravljanje raspoloivim modelima te
definiranje dodatnih.
Komunikacijska komponenta se odnosi na organizaciju i arhitekturu same programske
podrke. Pojedine komponente mogu biti smjetene na jednom raunalu ili raspodijeljene
na vie raunala povezanih mreom. Ova komponenta obuhvaa i sigurnosne mehanizme
koji su naroito bitni ukoliko je sustav dostupan putem globalne mree Internet.
Korisniko suelje je komponenta kojom se slue korisnici prilikom rada sa sustavom.
Suelje je ujedno i najbitnija komponenta sustava koja izravno utjee na uinkovitost

4
cijelog sustava. Sustavi su namijenjeni prvenstveno netehnikoj skupini korisnika pa
suelje mora biti ergonomino, intuitivno i jednostavno za koritenje.
Usporedba s ostalim informacijskim sustavima
Transakcijski sustav (engl. Transaction Processing System TPS) je sustav koji obavlja
automatsku obradu poslovnih transakcija (npr. prodaja, kupovina, uplata, narudba, itd).
Dodatno, transakcijski sustav omoguava stvaranje jednostavnijih izvjea o
transakcijama. Osnovna razlika u odnosu na sustav za potporu odluivanju je u tome to je
transakcijski veim dijelom automatiziran s oskudnim mogunostima izvjetavanja. Sustav
za potporu odluivanju je interaktivan te posjeduje razliite oblike izvjea ovisno o
potrebama korisnika.
Upravljaki informacijski sustav (engl. Management Information System MIS) je
informacijski sustav koji omoguava obradu podataka dokazanim matematikim i
statistikim metodama te izradu periodikih strukturiranih izvjea. Izvori podataka
upravljakog sustava su transakcijski sustav ili podaci raunovodstva. Osnovna razlika u
odnosu na sustav za potporu odluivanju je u tome to upravljaki samo izrauje izvjea i
nema mogunosti interakcije s korisnikom niti istraivanja posljedica moguih odluka.
Dodatno, sustavi za potporu odluivanju imaju naprednije korisniko suelje s vie naina
prikaza informacija.
Sustav za podrku poslovanju (engl. Enterprise Resource Planning ERP) je sustav koji
povezuje i omoguuje razmjenu informacija izmeu svih funkcionalnih i organizacijskih
jedinica tvrtke (npr. raunovodstvo, ljudski resursi, raunalni resursi, poslovne transakcije,
itd). Kao u prethodna dva sluaja, razlika je u tome to sustav za podrku poslovanju nije
interaktivan te ne omoguava upraviteljima istraivanje posljedica moguih odluka.
Sustav za potporu odluivanju moe biti ostvaren na nain da koristi informacije iz svakog
od tri gore opisana informacijska sustava. No, za uinkovitu potporu odluivanju nuni su
modeli i znanje o podruju na kojem se sustav primjenjuje. Uz pomo takvog ugraenog
znanja sustav moe obavljati napredne analize uinka odreenih odluka.



5
Razvoj sustava
Prvi oblici sustava za potporu odluivanju pojavili su se 60-tih godina prolog stoljea
([5]). Ne postoji jednoznana povijest razvoja sustava, a pojedini autori naglaavaju
razliite dogaaje i sustave kao relevantne. U nastavku je dan kratak pregled bitnih otkria
u razvoju sustava od 60-tih do danas.
Tijekom 60-tih godina zapoeto je sustavno istraivanje koritenja raunala za potporu
planiranju i donoenju odluka u poslovnim procesima. Polovicom desetljea na tritu su
se pojavila snana IBM-ova raunala koja su omoguila razvoj i uspostavu sloenih
upravljakih informacijskih sustava. Krajem desetljea pojavila su se snanija raunala
koja su omoguila uspostavu i sami sustava za potporu odluivanju.
Znaajan doprinos podruju je rad M. S. Scott-Mortona na Sveuilitu Harvard 1967.
godine. U okviru rada razvijen je i testiran interaktivni sustav za potporu odluivanju. U
testiranju sustava sudjelovali su voditelji stvarne tvrtke za proizvodnju opreme za pranje
rublja. Scott-Mortonov daljnji rad u podruju rezultirao je izdavanjem knjige
Management Decision Systems: Computer-Based Support for Decision Making 1971.
godine.
Poetkom 70-tih godina objavljen je niz lanaka iz podruja potpore odluivanju. U lanku
autora Gorrya i Scott-Mortona objavljenom u asopisu Sloan Management Review 1971.
godine po prvi put se pojavljuje pojam Decision Support System. U istom asopisu 1971.
godine objavljen je znaajan rad autora T.P. Gerrityja "The Design of Man-Machine
Decision Systems: An Application to Portfolio Management". U okviru lanka Gerrity je
ostvario sustav za potporu donoenju odluka o ulaganju dionica te upravljanju portfeljem
dionica.
John D. C. Little s instituta Massachusetts Institute of Technology razvio je 1975. godine
sustav Brandaid. Sustav je namijenjen potpori donoenju odluka o proizvodnji, promociji,
oglaavanju i definiranju cijena proizvoda. Dodatno, Little je definirao etiri kriterija
sustava za potporu odluivanju: robusnost, potpunost relevantnih detalja te jednostavnost
koritenja i upravljanje. Kriteriji se koriste i za ocjenu suvremenih sustava.

6
S. Alter objavio je 1980. godina rezultate doktorskog rada u knjizi Decision Support
Systems: Current Practice and Continuing Challenge ([2]). Rad sadri definiciju sustava
za potporu odluivanju i precizne primjere sustava. U okviru rada proveo je analizu 56
sustava. Znaajna je i Alterova kategorizacija sustava zasnovana na openitim funkcijama
koje sustav obavlja. Kategorizacija je detaljnije opisana u etvrtom poglavlju.
Autori R. Bonczek, C. Holsapple i A. Whinston 1981. godine definirali su teoretsku
arhitekturu sustava za potporu odluivanju ([3]). Arhitektura se sastoji od etiri openite
komponente: jezik koji sustav prihvaa, komponenta koja sprema znanje, komponenta za
obradu problema i prezentacijski sloj. U svome radu objanjavaju vezu potpore
odluivanju s podrujem umjetne inteligencije i ekspertnih sustava.
R. Sprague i E. Carlson 1982. godine objavili su knjigu Building Effective Decision
Support Systems ([9]). Knjiga sadri openite upute za izgradnju sustava za potporu
odluivanju.
Tijekom 90-tih godina dolazi do razvoja tehnologije skladitenja podataka i OLAP (engl.
On-Line Analytical Processing). Razvoj ovih tehnologija omoguava razvoj posebne vrste
sustava za potporu odluivanju informacijskih sustava za izvrne rukovoditelje (engl.
Executive Information Systems EIS).
S pojavom weba i globalne mree Internet stvara se novi oblik sustava za potporu
odluivanju sustav zasnovan na webu. Neka od svojstva ovih sustava su: posluitelj je
smjeten na udaljenom raunalu i korisnik mu pristupa jednostavnim klijentom (web
preglednik), orijentiranost koritenju raunalne mree za pristup razliitim udaljenim
izvorima podataka.
Razvoj sustava za potporu odluivanju nastavlja se i u dananje vrijeme. Znaajan utjecaj
na smjer istraivanja i razvoja imaju razliite tehnoloke promjene koje omoguavaju
ostvarivanje novih oblika sustava.

7
Kategorizacija sustava
Postoji vie kategorizacija sustava za potporu odluivanju. U nastavku poglavlja detaljno je
opisana jedna kategorizacija, a u zadnjem odjeljku su navedene druge kategorizacije.
Kategorizacija zasnovana na dominantnoj komponenti u arhitekturi sustava dijeli sustave
na sljedee kategorije ([8]):
podatkovni
zasnovani na modelu
zasnovani na znanju
dokumentni
komunikacijski.
Podatkovni
Podatkovni sustavi orijentirani su prvenstveno na pristup, upravljanje i analizu podataka. U
ovu kategoriju spadaju sljedei sustavi: skladita podataka (engl. data warehouses),
zemljopisni informacijski sustavi (engl. geographical information systems GIS) i
informacijski sustavi za izvrne rukovoditelje.
Zasnovani na modelu
Sustavi zasnovani na modelu orijentirani su prvenstveno na komponentu baza modela te
uglavnom ne zahtijevaju velike baze podataka. Sustavi na osnovu definiranog modela i
ulaznih podataka koje definira korisnik analiziraju situaciju i prikazuju posljedice odluke.
Ukoliko model zahtjeva veliku koliinu podataka (npr. sloeniji OLAP metode) sustav se
smatra hibridom izmeu podatkovnog i zasnovanog na modelu.

8
Zasnovani na znanju
Sustavi zasnovani na znanju sadre bazu znanja iz odreenog podruja. Na osnovu baze
znanja i zadanih ulaznih parametara sustav izraunava posljedice.
Ukoliko stvaranje baze znanja zahtjeva obradu velike koliine podataka (npr. rudarenje
podataka) sustav se smatra hibridom izmeu podatkovnog i zasnovanog na znanju.
Dokumentni
Dokumentni sustavi orijentirani su na dohvatu i analizi nestrukturiranih dokumenata i web
stranica. Ovaj oblik sustava nije namijenjen analizi posljedica odluka nego prvenstveno
dohvatu dokumenata. Primjer dokumentnog sustava su web trailice.
Komunikacijski
Komunikacijski sustavi ili sustavi namijenjeni grupama (engl. Group Decision Support
System GDSS) omoguavaju zajedniki rad voditelja prilikom donoenja odluke. U ovu
skupinu spadaju razliiti groupware alati (npr. telekonferencije, udaljeni whiteboard, itd).
Ostale kategorizacije
Sustavi za potporu odluivanju mogu se podijeliti i na: Unutarorganizacijske i
meuorganizacijske. Unutarorganizacijski koriste se iskljuivo unutar jedne tvrtke.
Meuorganizacijski su ponueni i korisnicima izvan tvrtke koja je vlasnik sustava.
Ovisno o primjeni sustavi se mogu podijeliti na openite i specifine. Openiti sustavi
mogu se koristiti za iri skup primjena (npr. upravljanje projektom). Poseban oblik
openitog sustava su okoline za razvoj sustava za potporu odluivanju (vidi AMMIS u
nastavku). Specifini sustavi izraeni su iskljuivo za koritenje u jednom podruju (npr.
financijske odluke, analiza trita).
Jedna od ranijih kategorizacija ([2]) definira kategorije sustava prema openitim
funkcijama sustava:
podatkovni (file drawer): sustavi koji omoguavaju izravan pristup i analizu nad
podacima (transakcijski sustavi)

9
analiza podataka (dana analysis): sustavi koji omoguavaju manipulaciju nad
podacima kroz pripremljene forme, npr. analiza budeta i investicija (skladita
podataka)
analiza informacija (analysis information): sustavi koji omoguavaju pristup skupu
modela, npr. analiza konkurencije, prognoza prodaje na tristu (OLAP)
financijski (accounting and financial): sustavi analiziraju posljedice akcija (modeli
to-ako)
reprezentacijski: sustavi izraunavaju posljedice akcija na osnovi modela
zasnovanog na vezama, npr. odziv trita, analiza rizika
optimizacijski: sustavi za zadani unos izraunavaju optimalno rjeenje, npr.
rasporeivanje resursa
sugestivni: sustavi slijede niz logikih koraka koji vode do predloene odluke, npr.
izraun obnove rate kredita, traenje optimalnog fonda.

10
Primjeri sustava
U ovom poglavlju opisani su praktini primjeri sustava za potporu odluivanju.
Kliniki sustavi za potporu odluivanju
Kliniki sustavi za potporu odluivanju (engl. Clinical DSS CDSS) koriste se za pomo
lijeniku prilikom donoenja dijagnoze i definiranja naina lijeenja. Postoje dva glavna
oblika klinikih sustava: sustavi zasnovani na znanju i sustavi koji nisu zasnovani na
znanju.
Sustavi zasnovani na znanju sastoje se od baze znanja o utjecaju lijekova pohranjene u
obliku ako-onda pravila. Prilikom koritenja sustav koristi informacije o aktualnom
pacijentu i upite od strane lijenika. Dodatno, sustav sadri suelje koje omoguava unos
novih pravila u bazu znanja.
Sustavi koji nisu zasnovani na znanju koriste metode strojnog uenja nad prijanjim
dijagnozama ili pronalazei uzorke u klinikim podacima. Najee metode su neuronske
mree i genetski algoritmi.
Neke od implementacija klinikih sustava su: MYCIN, CADUCEUS, RODIA (engl.
Relative Optical Density Image Analysis) i Internist-I.
Okoline za razvoj sustava za potporu odluivanju
AIMMS ([1]) je razvojna okolina koja omoguava razvoj openitih aplikacija za
operacijska istraivanja, napredno planiranje i potporu odluivanju. Okolina se sastoji od
skupa programskih alata te grafikog suelja za programere i krajnje korisnike.
Svojstva programskih alata za razvoj su:
poseban viedimenzionalan programski jezik optimiziran za matematiko
modeliranje
implementaciju standardnih matematikih operacija koje se koristi
vremensko modeliranje uz podrku vremenskih zona i ljetnog raunanja vremena

11
mogunost integracije s drugim aplikacijama.
AIMMS se koristi u sljedeim podrujima: kemijska industrija, naftna industrija,
upravljanje prometom, upravljanje umama, upravljanje ljudskim resursima te openito
planiranje u proizvodnji.



12
Zakljuak
U velikim poslovnim okolinama donoenje kvalitetnih odluka zahtjeva usporednu analizu
velike koliine informacija. Suvremene poslovne okoline su opremljene razliitim oblicima
informacijskih sustava kao to su upravljaki, transakcijskih ili sustavi za podrku
poslovanju. Ti sustavi sadre velike koliine informacija o poslovanju u digitalnom obliku
te se mogu iskoristiti za unaprjeenje cjelokupnog poslovanja. Neispravno koritenje ili
ignoriranje ovih informacija esto vodi k gubicima u poslovanju ili pak zatvaranju tvrtki u
potpunosti.
Sustavi za potporu odluivanju namijenjeni su za pruanje pomoi voditeljima poslovanja
prilikom donoenja odluka. Svrha sustava nije automatizacijom donoenja ukloniti
voditelje niti voditeljima ponuditi rjeenja problema. Osnovna svrha sustava je sluiti kao
pomono sredstvo voditeljima. Prva cilj sustava je integrirati podatke o poslovanju tvrtke i
predoiti ih voditelju na odgovarajui nain. Ovisno o vrsti voditelja sustav podatke
prikazuje na razliit nain. Drugi i bitniji cilj sustava je omoguiti istraivanje i analizu
uinka pojedinih odluka na cjelokupno poslovanje. Na taj nain voditelji mogu vidjeti
uzrono-posljedine veze u poslovnim procesima i donijeti kvalitetnije poslovne odluke.
Sustavi za potporu odluivanju razvijaju se ve dui niz godina. U samim poecima
razvoja pojedini oblici nisu bili primjenjivi u praksi. S razvojem tehnologije i teorije
odluivanja pojavljuju se i nova praktina ostvarenja i primjene sustava. Razvoj globalne
mree Internet i weba posebno je utjecao na irenje sustava zbog mogunosti koritenja
online baza podataka i udaljenih web dokumenata.

13
Literatura
[1] AIMMS, https://www.aimms.com
[2] ALTER, S.L. Decision Support Systems: Current Practice and Continuing Challenge,
Addison-Wesley, Reading 1980
[3] BONCZEK, R. H., HOLSAPPLE, C. W., WHINSTON. A. Foundations of Decision
Support Systems, Academic Press, 1981
[4] DSS RESOURCES, http://www.dssresources.com/
[5] POWER, D. J. A Brief History of Decision Support Systems, DSS Resources
http://dssresources.com/history/dsshistory.html, version 4.1, 2007.
[6] POWER, D. J. Decision Support Systems: Concepts and Resources for Managers,
Westport,Greenwood/Quorum, 2002.
[7] POWER, D. J., SHARDA, R. Decision Support Systems, Springer Handbook of
Automation, Springer, 2009. 1539-1548.
[8] POWER, D. J., Sharda, R. Supporting Business Decision-Making, Decision Support
Systems Hyperbook. Cedar Falls, IA: DSSResources.COM
http://dssresources.com/dssbook/, 2000.
[9] SPRAGUE, R.H., CARLSON, E.D. Building Effective Decision Support Systems
Prentice Hall, 1982.
[10] TURBAN, E., ARONSON, J. Decision Support and Intelligent Systems 5th edition
Prentice Hall, 1997.