Oaza Imana - Vjerovanje U Allaha

Oaza lmana
Saeti prikaz iz djela Ibn Kajjima El-Devzijj e

Iaslov originala:
Vahatu-1-imani inde Ibn Kajji m
Autor saetog prikaza:
Dr. Omer Sulejman el-Ekar
LNJ1t H1OtttHA
Knjiga "Oaza imana" sastavljena je na osnovu vie djela poznatog i
priznatog autora Ibn Kajjima ei-Devzijje. Knjigu je uredio, sastavio i
tematski obradio dr. Omer Sulejman ei-Ekar. Jasmin Hadikaduni,
nakon niza prevedenih djela, obradovao nas je jo jednim znaajnim
prijevodom. lz rukopisa se vidi da knjiga tretira akaidsku tematiku.
Sadraj knjige je struno obraden i adekvatno preveden na na jezik.
Autor knjige Ibn Kajjim i prirediva dr. ei-Ekar, oigledno su
verzirani u svim islamskim disciplinama, a posebno u akaidu. Ibn Kajjim
je u posljednje vrijeme, s pravom, najee prevodeni autor na na jezik.
| tom pogledu nimalo za njim ne zaostaje i dr ei-Ekar. Ova knjiga
pokazuje narav islamskog poimanja vjere u Allahovu jednou. Svako
autorovo miljenje je utemeljeno na Kur'anu i Sunnetu, to i jeste
zadatak ljudskog uma da u stvarima jasno preciziranim ,lij edi objavljeno
a ne znanje zasnovano na pretpostavkama.
Sve to je navedeno u knjizi autor je potkrijepio pouzdanom i vrlo
opsenom literaturom koju je tokom pisanja ovog djela koristio i
konsultovao, pa time ova knjiga s pravom dobiva svoje zapaeno mjesto
u literaturi akaida. Ona e postati nezaobilazan izvor svima koji ele da
sc bave ovom tematikom.
Najvea vrijednost ove knjige jeste u injenici da na veoma detaljan,
ali u isto vrijeme jednostavan nain, obinog itatelja uvodi u svijet
islamskog vjerovanja. l ranije je na ovu temu pisano, ali su autori
ostavljali sVoje knjige na nivou nedovrenosti ili su imdi pristup koji ne
moe imati ocjenu utemeljenosti na nauku ehli-sunneta vel-dema'ata, u
smislu da su vie nego to je dozvoljeno u ovoj nauci unosili svoga, ili
filozofskoga ili terminoloki zaucnoga, to ova temeljna islamska
znanost ne tq>i s obzirom na obavezno uvanje nepovredivosti islamskog
pra VOVJClJa.
Ovu knjigu svesrdno preporuujem naem itateljstvu. Molim
Uzvienog Allaha ea autore i prevodioca nagradi najljepom nagradom, i
du im ovo djelo uini nepresunim izvorom sevapa ...
/. h}. 5cnuiJZa)imo\i.
O
M _
arA-Nahes
I'UcI & .tS JOrGB|1
. - J l
*-
_,_Y I\ 'l1,_m %bM!1+ _u G.h\|I1l uQ ' .1_p y ' _
e1 atre'asqnoimoli tm w^D WTM?YTOT
7
Ot7t1A7A H1t1`J1 hJ!1
Izdavaka kua (En-Netis) daje pismenu saglasnost gospodinu
Jasminu (Hamdijc) Hadikaduniu za prevoenje knjige "Oaza imaJ:i".
od doktora Omera Sulejman EI-Ekar-a, sa arapskog na bosanski jezik.
tO
Ibn Tejmijje, Allah mu sc smilovao, njegova braa i uenici imali su
mnogo blagoslovljenog znanja, posebno o pitanjima islamskog
vjerovanja. Od toga imaju veliku korist oni koji tragaju zu znanjem.
lmam
emsuddin ebu Abdullah Muhammed b. Bekr ez-Zur'i 0U-

Dimeki prednjaio je u znanju medu Ibn Tejmijjinim uenicima. lza
sebe je ostavio veliko nauno blago, posebno iz podruja islamskog
kreda.
Jo odavno sam primijetio obimnost njegove panje prema pitanjima
islamskog vjerovanja Ibn Kajjima i njegovim djelima. Me<.tutim, nije ih
sabrao u jednu zbirku, ve je na zasebnim mjestima govorio o temama
islamskog vjerovanja.
Sva ta pitanja uoio sam dok sam iitavao njegova qclu, H O!H su
izlagana jednostavnim stilom, u potpuno prihvatljivoj uavnoteenosti.
Kao potporu tim navodima. izlagao je tckstovl iz Kur'ana i sunneta.
Tada mi je naumpalo da je sva ta pitanja potrebno objedniti tematski
uvezati kako bi se pojavila u jednoj knjizi, koju sam nazvao ,\u.u
imana", jer se onaj koji iitava ovu tematiku osjea kao da |c U zelenoj i
ugodnoj oazi usred suhe pustinje.
uvodu elim skrenuti panju na povod sastavljanja OC
knjige na ovakav nain. Nisu mnogobrojna eljela starijih autora iz
reda nae uleme u pogledu propisa vezanih za islamsko vjerovanje.
Nai prethodnici vie su pridavali panju razilaenju ehliss-unneta i
sekti i grupacija koje nam se suprotstavljaju. I, uistinu, nai emo
veoma mnogo djela i spisa koja govore o Allahovim imenima i
svojstvima, koja preciziraju znaenje i definiciju imana, koja
govore o kada'u i kaderu, pojanjavaju propis o poiniocu velikog
grijeha. Meutim, uistinu su malobrojna djela koja jasno tretiraju
sve teme islamskog vjerovanja u jednoj knjizi. Zato mi se javila
elja da u jednoj knjizi saberem sve lbn Kajjimove spise O imanu
kako bih, Allahovom voljom, popunio nedostatak O kojem >U! ve
govorio. Ibn Kajjim je bio uenjak enciklopedijsko:: ranga u onome
to je prenosio od drugih i
h
sam pisao. Pitanja islamskog
vjerovanja obradio je u svojim knJigama, ali su ona u nj l I |J| ostala
ratrkana. Pi sao j e o dennetu u zasebnoj knj i zi , koj u j e nazvao
"
Hadi l -ervah i l a bi l adi l -efrah" (Podstreka dua na odl azak u
zemlju veselj a). Ovdj e je objedi ni o sve to se o dennetu spomi nje
u Kur'anu i sunnetu. I sto j e ui ni o u vezi sa tematikom kada' i i
kadera. Takoer, vezano za mel eke, knj ige, posl ani ke, Dehennem
i td. Nema sumnj e da j e tema o koj oj j e i mao namj eru pi sati bi l a
apsol vi rana na najbolj i nai n.
italac e primijetiti da pril i kom sastavlj anj a ove knj ige nisam
donosio svoje navode, ve sam sabrao nauni materijal i napravio
poredak kako bih dobio knji gu koja je, ustvari, djelo Ibn Ka jj ima. Stoga,
u taj nauni materij al ni sam ubacivao svoje navode, osim na pojedinim
mjestima, zbog nunih okolnosti, ili da bih uvezao prethodni govor sa
sljedeim. Takoer, uoio sam da su neki pisci pokuavali objedniti
naunu materiju vezanu za neke teme kod lbnul Kajji n.la, pa se dogodilo
da su neke navode pripisivali Ibn Kajj imu, to je velika greka, a ustvari
ih nije napisao Ibn Kajj im. Problem na koj i sam ja naiao je Ibn
Kajj imovo tretiranje tematike vezane za dennet u knj izi
"
Hadi l -ervah",
u kojoj ima slabih i apokrifnih predaj a. Ibn Kajji m je bio jedan od
velikana u hadisu, pa je ponekad navodio sl abe i l i apokrifne predaje da bi
na nji h skrenuo panju i upozorio. Nekad bi se dogodilo da ne skrene
posebno panju na slab hadis, shodno pravi lu koje su potvrdi l i mnogi
uenj aci dozvoljavajui navoenje slabih hadisa u pitanjima dobrovoljnih
dj ela.
Ovu knj igu sam podijeilo u etiri velika dijela nakon uvoda.
Prvi govori o tevhidu. Spomenuo sam va71ost i vri jednost tevhida.
Drugi dio posebno sam odredio za Kelimetu'l-tevhid, jer sam
napravio dvanaest manih poglavlja u koji ma sam spomenuo ono to
govori Ibn Kajj i m u vezi sa ovim vel ikim rijeima.
U treem dijelu iznio sam dokaze koj i ukazuju na tevhid, donosei
Ibn Kajj imove navode o ovoj tematici .
etvrti dio posebno sam ostavio da bih istakao ci lj ovjekovog
postojanj a, a on je realizacaija ubudijj eta jedinome Al l ahu. Tu sam
napravio etraest manjih poglavlja shodno onome to je pojasnio Ibn
Kajj im, Al lah mu se smi lovao.
Peti dio ostavio sam za tematiku onoga to se suprotstavlja tevhidu i
imanu, kao to su kufr, irk, fsk i nifak, govorei o onome to lbnul
Kajj im navodi o historijatu tevhida i irka, kako je doao irk na
l O
Arabljansko poluostrvo u vidu oboavanja kipova poslije Al l ahovog
vjerovjesnika Ismaila, te navodei primjere drugih naroda u pogledu ove
tematike, da bih na kraju ovu tematiku u potpunosti iscrpio njegovim
navodima.
Poslije ove kj ige doi e i druge kjige, inal lah, o vjerovanju u
meleke i dine, poslanike, u knjige, vjerovanje u berzeh, predznake
Sudnjeg dana te vjerovanje u Sudnj i dan.
Molim Uzvienog Al laha da mi pomogne da zavrim ovu knj igu na
najpotpunij i nain, da mi dadne l ijep nijet kojim elim postii Nj egovo
zadovoljstvo. On sve uje, On je blizu i odaziva se.
Dr. Umcr Sulcjmcncl-Lkur
JJ
I.
LaZamana
13
1 4
Prvo poglavlj e
Definicija imana
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, na vie mjesta \ svojim knjigama
predstavlja definiciju imana kao terminoloku znaenje i kae:
"Sutina imana se sastoji od govora i djela.
Govor se dijeli na dvoje: govor srca (ubjeenje), /iz)govor jezika, a
to je izgovaranje ehadeta.
Djelo se dijeli na dva dijela: djelo srca (njegova namjera i iskrenost)
i djelovanje O|unu`.
Na drugome mjestu kae:
"Sutina imaHd se sastoji od spoznaje onoga sa ime je doao
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Vjerovanje srcem, izgovor
jezikom, pokomost s ljubavlju (i praksa), javno i tajno prakticiranje i
pozivanje njemu shodno mogunostima". 2
Miljenje 'uleme o poimanju imana
Istu definiciju ili priblino slinu OVO prenose najeminentniji
islamski uenjaci, mCukojima su:
Imam Malik cs-Sagir ebu Muhammed Abdullah bin Ubejj
ei-Kinvani, koji kac:
"Iman je izgovor jezikom, iskrenost (potvrda) srcem djclo\anje
organa. Smanjuje 5C i poveava. Poveava se pokorou, a smanjuje
grijeenjem
"
.
afijin prijatelj, imam afijskog mczheba u c]c,ovovrijeme,
Ebu lsma'il bIn Jahja ei-Muznijj, kae:
"Iman se 5astoji od govora l djela .. Meusobno su povezani tako da
nema imana bez djela, niti djela bez imana
"
.
4
1
Kitabu-s-salat, `
!-luVu:U
|dIinu` ckdu;uel-islamijjch
|rcIhodni izvor
Defnicija imana
Pravedni halifa Omer ibn 'Abdulaziz rekao je:
"
Doista, iman ima svoje ogranke, obligatne dunosti, sunnete
propise, pa ko ih upotpuni upotpunit e i iman
"
.
5
Nedostatnost sranog govora i izgovora jezikom
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, konstatuje da iman nee biti
potpun ako se manifestu je samo izgovorom jezikom ili spoznajom srctm
ili putem i jednog i drugog zajedno, ve je uz to potrebno djelo srca, a to
je ljubav prema Al l ahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
poslunost u njegovoj vjeri, ustrajnost u pokorosti i slijeenje
Allahovog Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Dakle, ovo je opreno miljenju onih koji smatraju da se iman
sastoj i samo od vjerovanj a srcem i potvrde jezikom.
Ibn Kajj im, rahimehull ahu te' ala, navodi nekoliko pnmJ era iz
Kur'ana i sunneta o nevjerstvu onih koj i su odbi l i da se pokore
Allahu, subhanehu ve te' al a, i Nj egovom Posl aniku, sal l al l ahu alejhi
ve sellem, i pored vj erovanj a u All aha, u ije posto_anj e nisu nimalo
sumnjal i :
Takav j e i predvodnik grijenika lblis, lanetul l ahu 'alejh.
On je znao da mu je Allah, subhanehu ve te' ala, naredio da uini
seddu Ademu, ' alejhisselam. Nije sumnjao u Allaha, subhanehu ve
te'ala, ve se uzoholio i odbio poslunost radi koje je zasluio Allahovo
prokletstvo i vjenu patnju.
Uprkos spoznaje Allaha i nesurnjanja u Njega, zakleo Mu se
Njegovim dostojanstvom da e sve robove na stranputicu odvoditi osim
onih meu njima koj i budu prema Al l ahu iskreni.
Dakle, nije sumnjao u Allaha, kao ni u Njegovo postojanje, Dan
proivljenja, Dennet i Dehennem, a opet je, i pored svega toga,
odabrao vjeno boravite u vatri dehenemskoj .
Na sebe je navukao Allahovo prokletstvo i srdbu, i udaljenje od
Denneta. Mnogo je onih koji ovo jo nisu spoznali, i ree ejtan:
5 Prethodni izvor, str. 35. Omerov govor je zabiljeio Buhari u poglavlju
"
El-Iman"
i govor Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"
Islam se gradi na pet
temelja"
17
Defnicia imana
"Gospodaru moj ," - ree on -
"
daj mi vremena do dana kada e oni
biti oivljeni !
"
6
Iblisovo nevjerstvo proizila je iz neposlunosti i omalovaavanja, a
ne iz neznanj a.
Njemu j e sl ian bio faraon kada mu j e Musa, 'alej hisselam,
rekao:
.~ , , . * (
Q ~ ^ .
f
-. .. - >
q q
,
}
L q
"
"Ti zna da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i
Zemlje, kao oigledna znamenja . . .
"
7
O njemu i njegovom narodu, Uzvieni Allah kae:
"
I kad im oito dooe znamenja Naa, oni rekoe:
"
Ovo je prava
arolija! ' I oni ih, nepravedni i oholi, porekoe, al i su u sebi vjerovali da
su istinita, pa pogledaj kako su skonali smutljivci
"
.
8
Ovi ajeti ukazuju na to da njihovo nijekanje i poricanje potie iz
vrstog ubjeenj a (jekina) koji je najjai put spoznaje, i iz zuluma
(nepravednosti) i oholosti, a ne iz neznanja. 9
Ovoj skupini, prema rijeima Ibn Kajjima, rahi mehullah, pripadaju i
ehlu-1-kitabije (sljedbenici Knjige - idovi i krani)
El-Hidr, 36
7
EI-Isra' , 1 02
En-Nami, 1 3- 1 4
Miftahu dari es-seaden I /322-323
18
Defnicija imana
O nj ima Al l ah, tebarake ve te' ala, kae:
, }' ^ } l , , j }
_ ^ _

u
j
l
u
j
.r
,L sljedbenici Knj ige, zato u Allahove dokaze ne vjerujete, a da su
istina, dobro znate? O sljedbenici Knjige, zato istinu neistinom
zamraujete i svjesno istinu krijete?
"
1
0
A to je Kur'an i Onaj Ko poziva njemu. Vi svjedoite da je to
autentina knj iga i da je Istina u njoj . Nj ihovo nevj erovanje svjesno
potie iz znanja o istini, a ne iz neznanja. " ''
Takoer je, Al l ah mu se smi lovao, spomenuo i druge dokaze koje
prenosim od njega. A zatim kae:
"
Dovolno o ovome su Allahove vijesti o nevjericima koj i kau nakon
to (su) svojim oima gledali kaznu i pribliio im se Sudnji dan, vide i
uvjere se u ono u ta su vjerovjesnici pozivali i o emu su obavjetaval i .
~
^
~ w
}
w
l >
_
w
*
+
J
"

^ } .
, ,
. ,)~
_
=
)~,
~-
,=
.
~' ;- c,))
~
*
+
.
+
,|,o|,, _,|:

-'
"
Da nam je da povraeni budemo, pa da dokaze Gospodara naeg
ne poriemo i da vjerici postanemo! ' Ne, ne! Nj ima e oevidno postati
ono to su prij e kri l i ; a kada bi i bi l i povraeni, opet bi nastavi li da rade
ono sto im je bilo zabranjeno, jer oni su doista laljivci
"
. 1 2
Pa, koje j e saznanje oevidnije od saznanja onoga ko j e vidio Sudnj i
dan i osjetio patnju onoga svijeta, a zatim, kada bi ponovo bio povraen
na ovaj svijet, dao bi prednost zabludi nad uputom?! A zato mu nije
koristi lo ono to je ugledao svoj im oima?
1 3
lU
Ali lmran, 70-7 1
1
Mifahu dari es-se' adeh l /323
El-En'am, 27-28
Miftahu dari es-se'adeh l /328
19
20
Drugo pogla vij e
TEELJI IANA
Temelj i imana
Ibn Kajj im, rahimehullah, uporedio je iman (vj erovanj e) sa
temeljom zgrade koju ovjek eli izgraditi.
Njegov temelj je ono to se nastanilo u njegovom srcu od imana i
potpunog predanja pokorosti Uzvienom Allahu i Nj egovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem. Sve to iman u srcu roba bude vri i jai , i
djelo e biti sagraeno na vrem temelju.
I o tome kae:
"
Ko eli da nadograuje svoju zgradu, neka poradi na uvrivanju
njenog temelja i pobrine se o njemu. Jer, nadogradnj a zgrade upravo
zavisi od vrstine njenog temelja.
Temelj je iman, a djela i stepeni su zgrada. Ako temelj bude vrsto
uraen onako kako treba, onda e moi nositi sav teret i dalju
nadogradnju.
Ako se neki dio zgrade pone ruiti, lahko e se popraviti (takav
sluaj nije sa temeljom). A ako temelj nije vrst i stabilan, onda se na
njega ne moe vriti nadogradnja. A ako se odruni neki dio od temelja,
gotovo itava zgrada e se srui ti .
'Arif
1 4 stalno vodi brigu o temelju ! ne dozvoljava da se njegova
zgrada tako lahko srui .
Uzvieni Allah kae:
"
Da li je bolji onaj koji je temelj zgrade svoje postavio na strahu od
Allaha i u elj i da mu se umi li - i l i onaj koj i je temelj zgrade svoje
postavio na rub podlokane obale koja se nagnula, da se zajedno s nj im u
vatru dehenemsku srui?
"
1 5
1 4
znalac, onaj koj i je spoznao Allaha, subhanehu ve te' ala
Et-Tevba, 109
22
Temeli imana
Temelj za izgradnju dobrih djela je poput snage u lj udskom tijelu.
Ako je insan snaan, moi e nositi teret tijela i zatiti ga od raznih
bolesti .
Ako je insan slab, onda nee biti u stanju podnijeti teret tijel a i bit e
vie podloan bolestima.
Zbog toga, nastoj graditi svoju zgradu na vrstim i postoj anim
temeljima vjerovanja.
Usput, ako bi neto bi lo neuredno na jednom spratu ili krovu zgrade,
lake je to popraviti nego da mora sruiti temelje.
Ovaj temelj sadri dvije stvari :
Ispravna spoznaja o Al l ahu
svoj stvima i atributima
Nj egovim savrenim
Ispolj avanje pokorosti samo Njemu, tebarake ve te'ala, i
Njegovom Posl aniku, sallallahu alej hi ve sellem.
Ovo je najjai i najvri temelj na kojem bi rob trebao sagraditi
svoju zgradu, i na takvom temelju se moe izgraditi zgrada beskrajno
visoka.
23
24
Tee poglavlj e
Y ANA PR$ VIL U
POGLVLJU O \J EROV AJU
OAZA !MANA Ibn Kajjim el-Devzijje
Prvo pravilo: Izgraivanj e vj erovanja na vrstom UVJ erenJ U
(ekinu)
Ibn Kajj im, rahimehutlah, prenosi od Dunej da defniciju o vrstom
uvjerenju, i kae:
"
To je uvrenje znanja koj e nije podlono ni kakvim promjenama,
niti se mijenja u srcu".
lb
I defni sao je i lmu-1-jekin
!J
kao:
"
Potpuno uvjerenje u kojem se
sumnja ne j avlj a, niti negativno djeluje na njegovo vjerovanje.
Naprimjer, uvjerenje da postoji dennet i vrsto ubjeenje da je on
vjeno boravite bogoboj aznih i kao to je vrsto ubjeenje da su
vjerovjesnici to prenijeli od Uzvienog Allaha i ubjeenje u njihovu
iskrenost. Do vrtstog uvjerenja dolazi se znanjem i dovoljno je od
koristi znanja to je to plod njegov vrsto ubjeenje koje je neophodno
srcu kako bi bilo spokojno i jako koz ivot.
-!6
Zbog toga je Uzvieni Allah u Svojoj Uzvienoj Knjizi pohvalio one
koji ga posjeduju, i kae:
"
. . . eto tako Mi podrobno izlaemo dokaze ljudima koj i znaju
"
.
1
9
I kae u vezi sa Svojim prijateljem Ibrahimom, ' alejhisselam:
@ Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje da bi vrsto
vjerovao
"
. 2
0
Mifahu dari es-se'adeh, 1 /477
vrsto uvjerenje
Et-tibjan f aqsamil Kur'an, str. 119
EI-E rafg 32
El-En'am, 75
26
OAZA IMANA - Ibn Kajji m el-Devzijje
! ukorio je onog koji nema uvjerenja i kae:
" . . . da ljudi u dokaze Nae nisu uvjereni
"
. 2
1
22
Ibn Kajjim, rahimehullah, govorio je o viem stepenu uvjerenja u
odnosu na iman, pa je kazao:
"
Uvjerenje u odnosu na iman je kao dua u odnosu na tijel o. Radi
nj ega su se arif meusobno nadmetati ko e biti bolji i natjecali oni koji
su eljeli (htjel i) da se natjeu, i prema njemu su se uputi l i i trudi li su se
da ga postignu i usavre. A kada se strpljenje spoji sa uvjerenjem, iz toga
e proizii vostvo u vjeri .
Uzvieni Al l ah, ijom rij eju se povode upueni , kae:
"
Izmeu nj ih smo Mi voe odreivali i oni su, odazivajui se
zapovijedi Naoj , na pravi put upuivali, jer su strplji vi bi l i i u dokaze
Nae vrsto vjerovali
"
. 23
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, sakupio je odlike onih koji su
dosegli stepen vrstog uvjerenja (ekina), pa je rekao:
Uzvieni Al l ah je posebno odlikovao ehli-jekin time to su
se okoritavali aj etima i j asnim znakovima. Kae Uzveeni Al l ah,
Koji j e naj iskreniji govorik:
+ " } _ M

.l L
"1 na Zemlji su dokazi za one koji vrsto vjeruju
"
.24
En-Nami, 82
"Miftah dari es-se'adeh
"
, 1 /476
Es-Sedda, 24
Ed-Darijat, 20
27
OAZA IMANA - Ibn Kajim el-Devzije
Odlikovao je one koj i su dosegli stepen uvjerenja uputom i
uspjehom na oba svijeta, i kae:
"
I onima koji budu vjerovali u ono to se objavljuje tebi i u ono to
je objavljeno prije tebe, i onima koji u onaj svijet budu vrsto vjerovali
.
Njima e Gospodar nj ihov na pravi put ukazati i oni e ono to ele
ostvariti
"
.
2
5
Obavij estio j e. o stanovnicima dehennema da oni nisu bili
pripadali ehli-j ekinu, i kae:
"
Kad se govorilo: ' Al lahovo obeanje je, zaista, istina! I u as
oivlj enja nema nimalo sumnje' - vi ste govoril i : ' Mi ne znamo ta je as
oivlenja, mi samo zamiljamo,mi nismo ubijeeni. ' "
2
6
vrsto uvjerenj e je sr sranih dj ela koj a su u osnovi due

djela organa i ono j e sutina ove vjere.
Jekin (vrsto uvj erenj e) u vezi je sa tevekkulom (oslanj anj e
na Allaha) i zbog toga je tevekkul ovisan o jaini vrstog uvjerenj a
i nj egov j e plod.
Uzvieni kae:
El-Bekara, 4-5
El-Dasije, 32
28
OAZA !MANA - Ibn Kajim el-Devzijje
"
Zato se pouzdaj u Allaha, jer ti, doista, slijedi pravu istinu!
"
2
7
' (el-hal u ovom ajetu podrazumijeva vrsto uvjerenje.
Vjerovjesnici su govoril i :
"
Zato da se ne uzdamo u Allaha kad nas je On putevima koj ima
U
q ?6
t ero uputto . . . .
Kada j ekin dospie do srca, tada ono zablista i obasj a ga
svj etlost, tako da iz nega iezne svaki vid sumnj e i
nezadovolj stva, brige i tuge. Ispuni ga ljubav (prema Allahu),
traenj e utoita i oslanj anje iskljuivo na Nj ega, subhanehu ve
te' ala".
29
Ibn Kajj i m, rahi mehullah, estoko je osudio slj edbenike zablude
koji smatraj u da se putem Allahovoga govora i govora Nj egovog
Poslanika, sal l al l ahu alej hi ve sell em, ne moe stei znanje, niti
vrsto ubj eenj e o spoznaj i Al laha, Nj egovih savrenih i mena,
svojstava i dj el a, niti dokazi vanje o postoj anj u mel eka i nj ihovih
svoj stava i vrsta.
Kae, Allah mu se smilovao:
"
Ako Kur'an nie dovoljan za spoznaju Allaha, premda najvei dio
Kur'na govori o Allahu i Njegovim svoj stvima, kako je, onda, dovoljan
za spoznaju ahireta i propisa? 30
Drugo pravilo: Osnova vjere je vjerovanje u ono to je objavio Al lah
i saopio Njegov Poslanik i poslunost naredbama
Ibn Kajj im pojanjava:
"
Iman se zasniva na vrstom uvjerenju u ono to dolazi od Al laha i
Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i ispoljavanje pokorosti
u svakom obliku naredbe. Zatim, poslije ova dva temelja slijedi
En-Nem!, 79
Ibrahim, 1 2
"Medaridu-s-Salikin
"
Es-sevaiqul Mursele 21769
29
OAZA !MANA - Ibn Kajjim el-Devzijje
odbacivanje lanih sumnji i borba sa strastilila. Na ova dva temelja gradi
se vjera: vjerovanje u objavljeno i poslunost u nareenom, a potom
odbacivanje sumnji i borba protiv strasti .
Prema tome, govorimo o etiri emra:
Prvo: vrsto uvjerenje u dokaze koj i dol aze od Uzvienog A
l
l, ha.
Drugo: Odstranj ivanje svake ubhe koja dolazi od dina i eJtana u
vidu ljudi i suprotstavljanje nj ima.
Tree: Ispoljavanje pokornosti .
etvrto: Borba due u otkl anjanju strasti koje se javljaju izmeu
roba i nj egovog upotpunjenja pokorosti.
Ove dvije stvari podrazumijevaju ubhe i strasti koje u osnovi bivaju
glavni izvor nesree i propasti roba, kako u ovozemalj skom ivotu, tako i
na buduem svijetu, kao to prva dva temelja (uvjerenje u dokaze koji
dolaze od Uzvienog Al l aha i pokornost) bivaju uzrok sree i uspjeha na
oba svij eta.
Nai me, rob posj eduj e dvije snage: mo spoznaje i razmi ljanj a i
ono to slij edi od znanj a i govora, i mo elj e i lj ubavi koj a je
propraena i sti m nijetom, znanjem, vrstom odl ukom i dj el om. ubha
e negativno uticati na snagu spoznaje i snagu razmi lj anj a ako se rob
ne bude od nj e uvao putem odbacivanj a, dok e, takoer, strast
negativno djel ovati na snagu elje i dj ela ako se rob ne potrudi da je
izbaci iz sebe.
"
3
1
Tree pravi l o: O granici imana i kufra
"
I man se sastoji od vrstog ubjeenja srcem, i zgovora jezikom i
djelovanj a organa. Sastavljen je iz vie dijelova, koji su podijeljeni
izmeu vanjtine i unutranjosti , tj . vanjtine koja se tanifestuje putem
jezika i djel a, a proistie iz unutranjosti (srca). Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, djelovanje imana podijelio je na ogranke. Ebu
Hurejre, radijal lahu 'anhu, prenosi da je Poslanik, sall all ahu al ejhi ve
sel lem, rekao:
"I man se sastoji od ezdeset i nekoliko ogranaka, a stid je dio
imana".
31
,Miahdari cs-sc'adch, l / 1 95- 1 96
30
Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala, nastavlja i kae:
"
Sutina imana podijeljena je na vie ogranaka, svaki ogranak se
naziva imanom. Namaz je dio imana. I sto tako, dio 1mana su davanje
zekata, had i post. Unutranj a djela, kao to su stid, tevekkul (oslanjanje
na Al laha), bogobojaznost, tenj a ka Allahu, dijelovi su imana. Dijelovi
imana zavravaju se na najmanjem, a to je uklanjanje sa puta neega to
smeta prolaznicima. l ovaj postupak ubraja se u ogranke imana.
Ruenjem ili nedostatkom nekih od ovih ogranaka prestaje validnost
imana, kao to je npr. ehadet, dok sa nekim od nj ih njegova sutina i
dalje ostaje validna, naprimjer neuklanjanje sa puta neega to smeta
prolaznicima.
3
2
Izmeu ova dva ogranka postoje drugi ogranci koji se meusobno
razlikuj u po stepenu vanosti . Jedni su blii i na taj nain povezani sa
ogrankom ehadeta, a drugi su blii ogranku
"
uklanjanja s puta neega
to smeta prolaznicima", i sa nj im povezani .
Isto tako je i sa kufrom. Kufr ima svoj temelj i ogranke kao i iman.
Stid je dio imana, a neposjedavanje stida je ogranak kufra. Iskrenost je
dio imana, a la je ogranak kufra. Namaz, zekat, had i post ubrajaju se u
ogranke imana, dok se njihovo ostavljanje ubraj a u ogranke kufra.
Suenje po Allahovom zakonu je ogranak imana, a nesuenje po njemu
je ogranak kufra. Svi grijesi su ogranci kufra, a dok svaki vid pokorosti
spada u ogranke imana.
Dvije su vrste ogranaka imana i kufra: kufr koj i se poini grijesima
(rijei koje su same po sebi kufr) slobodnom voljom, i kufr koj i se
poini dj elom, npr. injenje sedde kipovima ili oskrnavljenje svetosti
Kur' ana. 33
etvrto pravilo: Nestanak nekih dijelova imana
Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala, ustanovio je da iman predstavlja
govor srca, to znai njegovo uvjerenje, govor jezikom, djelovanje srcem
i djelovanje tjelesnim organima. Potom poj anjava propis kada nestanu
sva etiri njegova dijela ili dio nj i h.
Buhari,9; Muslim, 35
Es-Salat, 53
3 1
OAZA IMANA Ibn Kajim el-Devzije
On o tome kae:
"
Sr imana sastoj i se od govora i dj el a. Govor se sastoj i iz dva
dj el a: govor srca, a to je uvjerenje, i govor j ezika, a to je izgovaranje
rijei koj ima se ulazi u islam. Dj el o j e takoer sastavlj eno iz dva
dijel a: dj el o srca, koj e se odnosi na nj egov nijet i i skrenost, te dj elo
tj elesnih organa. Kada u potpunosti nestanu ova etiri temelja,
nestane i i mana. Kada nestane potvrde srcem, preostal i dij elovi
imana nee kori stiti , jer potvrda srcem je uslov vjerovanj a u nj ih i
nj i hovu kori st. Ako nestane dj ela srca, a ostane i skreno uvjerenje,
onda dol azimo na mj esto poprita izmeu murdij a I ehlus-s-sunneta.
Ehlu-s-sunnet je u saglasnosti da tada nestaj e imana i da potvrda
nee koristiti kada nema dj el a srca, a to znai kada nestane srane
lj ubavi i podreenosti . Isto tako, Iblisu, faraonovom narodu,
idovima i muricima koji su bi l i uvj ereni u istinitost Poslanika,
sal l al l ahu al ejhi ve sel lem, svima nj ima to nee koristiti . Oni su ga
priznavali i j avno i tajno i govoril i su da nij e l aov, ali ga nisu
sl ijedi l i , niti u nj ega vj eroval i .
Kada iman nestaje sa nestankom djela srca, onda se ne moe porei
da moe nestati sa nestankom najveeg dijela tjelesnih udova. A naroito
kada nestane imana zbog nepostoj anja ljubavi srca i njegove
podreenosti, a to nestaje zbog nepostoj anja vrste potvrde, kao to je to
prethodno ustanovljeno. Iz nepokorosti srca nuno proizlazi
nepokorost tjelesnih udova, jer kada se srce pokori i podredi, pokore se i
podrede tjelesni udovi. Iz njegove nepokorosti i nepodreenosti nuno
proizlazi nepostojanje potvrde koja iziskuje pokorost, a to je sutina, sr
tman a.
Iman nije samo potvrda, kao to je prethodno poj anjeno, ve
potvrda koja nalae pokorost i podreenost. Isto ovo odnosi se i na
uputu, koja ne znai samo spoznaju i oitovanje istine, ve spoznaju koj a
nalae slijeenje istine i djelovanje na koje ona obavezuje. Ako se prvo
nazove uputom, onda to nije potpuna uputa koja nalae upuenost. Isto
tako, uvjerenje u potvrdu, iako se naziva potvrdom, nije potvrda koja
nalae vjerovanje. Zato dobro sagledaj ovaj temelj i pazi na njegove
princ i pe.
"
34
Es-Sala!, 54
32
OAA IMANA - Ibn Kajjim el-Devzijje
Peto pravi lo: Kufr u vjerovanju i djelu
Dvije su vrste kufra: kuf u djelu i kufr nijekanj a i prkosa.
Kufr nijekanja je poricanje iz znanja onoga to je dostavio Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, od Allaha, subhanehu ve te'ala, Njegovih
savrenih imena i atributa, djela i propisa. Ova vrsta kufra u svakom
pogledu je oprena imanu.
Kufr u dj elu se dijel i na stvari koje su oprene imanu i one koj e
ni su oprene imanu. Naprimjer, injenje sedde kipovima,
oskvrnavlj ivanje svetosti Kur' ana i ubijanje i psovanje poslanika
opreno Je 1 manu.
Nesuenje po Allahovom zakonu i ostavlanje namaza spada u
apsolutni kufr, jer je to poi njeno djelom i to se ni kako ne moe
promijeniti. Ostaju, dakle, kufr zato to su ih Allah, subhaneh, i Nj egov
Poslanik, sallal lahu alejhi ve sellem, tako imenovali . To je djelo kufr
djelom, a ne u sranom ubjeenju.
Kafir je ko ne sudi po Allahovom zakonu, onaj koj i ostavlja namaz
je kafr, spomenut u takvom kontekstu u Poslanikovim, sallallahu alejhi
ve sellem, rijeima, ali to djelo je kufr djelom, a ne u sranom ubjeenju.
Nemogue je da Uzvieni Al lah onoga ko ne sudi po onome to je On
objavio nazove kafrom, a i
.
da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, onoga koj i ostavlja namaz nazove kafrom, a da se u isto vrijeme
ne moe pripisati kufr.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svoj im rijeima je u
potpunosti li io imana bludnika, kradlj ivca, onoga ko konzumira alkohol
i onog od ijeg zla nije siguran njegov komija.
+
Dakle, od njega je odstranio iman u opem smislu, jer to je kufr u
djelu, a ne ubraja se u kufr poricana i uvjerenja.
Takoer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Ne vraajte se kufru nakon mene udarajui jedni druge po
vratovima
"
.
3
5
Ovo je kufr dj elom. U drugom hadisu je Poslani k, sallal lahu alejhi
ve sellem, rekao:
Buhari, l 74 l ; Muslim, 1 . 679
. 33
OA IANA - Ibn Kajjim el-Devzije
"Onaj ko ode sihirbazu i povjeruje u ono to mu on kae, ili onaj ko
opi sa enom u stranj icu, porekao je ono sa ime je doao Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem"
36
I u hadisu:
"
Ko muslimanu kae: 'Kafre! ' , a on doista ne bude takav, njegove
rijei vratit e se njemu
"
.
3
7
Uzvieni Allah je okarakterisao onog ko postupa po jednom dijelu
Knj ige, a ne provodi drugi mu'minom u onome to provodi, a kafrom u
ono to zapostavlja.
Uzvieni kae:
% - - , J J -

~
l
-
.L
_,,.

,)
, cl
,,,, _,,,,,,,,,
J
, } f J
-
J
- J ~ @ J
~ -
ll
-+
)
_
)
,
J
.
J
, g -' -
J ., _ J . . J . .
* ~ f -
_
,,
) ,
,
cl
36
37
B ubari, 6. 1 04; Muslim, 60
34
OAZA IMANA - Ibn Ka.i m el-Devzi.je
I kada smo od sinova Israilovih zavjet uzel i da ete se jedino Allahu
klanjati , i roditeljima, i blinj ima, i siroadi , i siromasima dobroinstvo
initi, a lj udima l ijepe rij ei govoriti i molitvu obavljati i zekat davati,
vi ste se posl ije, izuzev vas malo, izopaiti i zavjet iznevjeri l i ; i kada
smo od vas zavjet uzel i da Kjedni drugima neete proljevati i da j edni
druge iz zemlje vae neete i zgoniti- vi priznajete da je tako i svj edoci
ste - vi ipak jedni druge ubijate, a poj edine od vas iz zaviaja nj ihova
izgonite - pomaui j edan drugom protiv nj ih, inei i grij eh i nasi lje; a
ako vam kao sunj i dou, vi ih otkupljujete - a zabranjeno vam je da ih
izgonite. Kako to da u jedan dio Knj ige vjerujete, a drugi odbacuj ete? !
Onoga od vas koji ini tako stii e na ovome svijetu ponienje, a na
Sudnj em danu bie stavlj en na muke najtee. A Al lah motri na ono to
radite
"
.
38
U ovom ajetu Uzvieni kae da su jevreji prihvatili i posvjedoili
zavjet koji im je On naredio i pridravali ga se. Ovo govori o njihovom
zavjetu da jedni druge nee ubijati, niti e jedni druge iz domova svoj ih
protjerivati, a zatim nas Allah, subhaneh, obavjetava da su oni prekrili
taj zavjet, da su iznevjerili obeanje, pa su poeli jedni druge ubijati i
izgoniti iz svojih domova. To je njihovo nevjerstvo u ono ime ih je
Allah zaduio u Kjizi.
Potom je obavijestio da su oni oslobaati iz wpstva iz druge,
suprotstavljene skupine, to predstavlja njihov iman, zbog toga to su
tada postupali po nareenju koje im je dolo u Knji zi . Po tome su bi l i
vjerici, jer su postpi l i po datom zavjetu, a nevjerstvo im se pripisuje
radi onoga to su od tog zavjeta pronevjeril i i zapostavi l i . Iman djelom
oprean je kufru koji se poini u djelu, a iman u uvjerenju je oprean
kufu u uvjerenju. Ovo potvruju Poslanikove, sallallahu alejhi ve
sellem, rijei :
"
Psovanje muslimana je grijeh, a borba protiv njega je kufr
"
.
39
Postoji razlika izmeu psovanja muslimana i borbe protiv njega.
Jedno od ovo dvoje nazvano je grijehom, a drugo kufrom. Naravno, to se
odnosi na kufr poinjen u djelu, a ne u ubjeenj u. I ova vrsta kufra ne
izvodi ovjeka u potpunosti iz i slama, isto kao to bludnika, kradlji vca i
alkoholiara to to ini nije izvelo iz vjere, ali su lieni toga da se zovu
mu'minima.
El-Bekara, 83-85
35
Razlikovanje izmeu kufra u djelu i kufra u uvjerenju je stav ashaba,
radijallahu 'anhum.
Dakle, navedeno pojanjenje je stav ashaba koji su bolje poznavali
Al lahovu Knjigu od svih pripadnika Kible i koj i su najbolje poznavali
pitana i propise koji se tiu islama i kufra.
Ovakve mes'ele 4
0
uzimaju se samo od nji h. Oni koji su doli poslije
njih, ni su razumjel i sutinu ovih mes'ela.
One se dijele na dvije skupine:
- Prva skupina je poinioce velikih grij eha protekfrila 4 1
i
zauzela stav da e poinioci velikih grijeha vj eno ostati u Vatri .
- Druga skupina smatra da je poinilac velikih grij eha mu'min
potpunog imana. Ova skupina j e u potpunosti otila u krajnost.
Uzvieni Al l ah uputio je ehlu-s-sunnet na srednj i , umjereni put i
stav, a to j e kufr koji nije pravi kufr, li cemj erstvo koje nije pravo
l i cemjerstvo, irk koj i nije pravi irk, neposlunost koj a nije
neposlunost i nepravda koja nije nepravda. Uenj aci koj i su zauzel i
ovaj stav:
Rekao je Sufan ibn Ujejna, od Hiama ibn Hudejna, a on od
Tavusa, a on od Ibn Abbasa prenosi rijei o ajetu:
" . . . A oni koji ne sude prema onome to je Allah obj avio, oni su
pravi nevjerici . "
"Nij e to ono nevjerstvo koje oni misle. "
'AbdurRezzak vel i :
"
Obavijestio nas je Me'mun, a on prenosi od Tavusa, a on od svog
oca, da je rekao: 'Rekao je Ibn Abbas o rijeima:
0
t T J;
j
Mes'ela - pitanje
Protekfriti - proglasiti nekoga nevjerikom, kafrom
36
'Nije to kufr koji izvodi iz vjere. Onaj ko ga bude uinio, poinio je
kufr, al i taj kufr nije poput kufra onog koj i ne vj eruje u Allaha i Sudnj i
dan'".
U drugoj predaj i stoj i : "To je kufr koj i ne izvodi iz vjere".
Rekao je Tavus: "To je kufr koj i ne izvodi iz islama".
' Ata kae: ' "To je kufr dune kufr4
2
, zulm dune zulm,4
3
fsk dune
fisk44"
Ovo to je rekao 'Ata poj anjeno je u Kur' anu i jasno onome ko ga je
u potpunosti shvatio i razumio.
Uzvieni Allah nazvao je kafrom onoga ko ne sudi prema onome
to je On objavio i nazvao je kafrom onog ko zanijee ono to je Allah
objavio Poslaniku, sallal lahu alejhi ve sellem. Ali, ove dvije vrste kufra
nisu na i stom stepenu. Kafr se naziva i nasilnikom, kao to se spominje u
ajetu:
"A kafri su pravi nasilnici
"
.4
5
Onaj ko prelazi Allahove granice u braku, prilikom razvoda i l i
povratka (u brak), taj je nazvan imenom nasilnik. Uzvieni kae:
" . . . Onaj koj i Allahove granice prelazi - sam sebi nepravdu ini . . . "4
6
I Njegov poslanik, Junus, ' alejhisselam, rekao je:
42 Tj . mali kufr
43 Tj . mali zulm
44 Tj . mala neposlunost
45 El-Bekara, 254
4
6
Et-Talaq, l
37
OAZA IMANA - Ibn Kajim el-Devzijje
" . . . Nema boga, osim Tebe, Hvaljen neka si ! a Ja sam se zaista
ogrijeio prema sebi ! " 4
7
A Adem, 'alejhisselam, rekao je:
" . . . Gospodaru na, sami smo sebi nepravdr i1anijeli . . . "48
I Musa, 'alejhisselam, rekao je:
"
Gospodaru moj , !dsam sam sebi nepravdu nanio, oprosti mi !
"
4
9
Nepravda koja se spominje u navedenim ajetima je mala nepravda". 5
0
esto pravil o: Sastajanje imana i kufra u srcu ovjeka
Ibn Kajji m kae:
"
Moe se dogoditi da se u srcu roba istovremeno nastane kufr I
iman, irk i tevhid, bogobojaznost i pokvarenost, licemjerstvo i iman.
Ovo je jedan od glavnih temelja vjerovanja ehli-s-sunneta. Jasno su im se
u tome suprotstavi l i sljedbenici novotarije, kao to su haridije, mu'tezile
i kaderijje. Mes' ela koja je vezana za poinioca velikih grijeha, tj . hoe li
vjeno ostati u vatri i l i ne, vezana je za ovaj princip, a na koji upuuju
Kur'an i sunnet, ftra i konsenzus ashaba radijallahu 'anhum.
Uzvieni kae:
"Veina ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Njemu smatra
ravnim
"
.
5 1
El-Enbija', 87
48 El-E'raf, 23
49 El-Kasas, 1 6
Es-Sa1at 55-57
Jusuf, 1 06
38
OA IMANA - Ibn Kajjim el-Devzije
Potvrdio i m je iman uporedo s a irkom.
Uzvieni kae:
"Neki beduini govore: "Mi vjerujemo! " reci: "Vi ne vjerujete, ali
recite ' Mi se pokoravamo! ' jer u srca vaa prava vjera jo nije ula. a ako
Allaha i Njegovog Poslanika budete sluali, On vam nimalo nee
umanjiti nagradu za djela vaa. " - Allah, uistinu, prata i samilostan
je. "
5
2
Iz ovog ajeta moe se zakljuiti da je iman neto specifnije u
odnosu na i slam, kako smatraj u pripadnici ehli-s-euneta, pa navode
hadis kada je Dibrila, ' alejhi sselam, upitao ta je i slam, zatim iman,
zatim ihsan. On je spomenuo prvo ono to je openito, zatim ono to je
specifno, a potom ono to je jo specifnije. A poto su beduini za
sebe tvrdili da su na poloaju do kojeg jo nisu dostigli, na ovaj nain
im se skree panj a zbog toga. Oni se ne ubraj aj u u kategoriju
munafka, kako ih neki smatraju, jer da su kao oni bi l i bi j avno
osramoeni i kritikovani, kao to se spominj u munafci u devedeset
sedmom aj etu sure Tevba. Meutim, o nj ima se ovdje govori na
odgoj an nain. Dakle, potvrdio i m je i slam i pokornost Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, bez posjedovanja imana, tj . iman, poseban
iman koj i je u potpunom smislu.
Uzvieni kae:
`Hudurat, 1 4
39
OA IMANA - Ibn Kajim el-Devzijje
"
Pravi vjerici su samo oni koj i u Allah i Poslanika Njegova vjeruju,
i poslije ve ne sumnjaju, i bore se na Al lahovom putu sa njihovim
imetkom . . . "
53
To su oni ij i je iman upotpunjen, tj . ne sumnjaju i ne kol ebaju se
u nj ihovom vj erovanju. Oni se nalaze u jednom stanju, stanju
i stinskog i i stog vjerovanj a. Znai predaj u se punim srcem i rtvuju
svoj im najvrednijim imetkom da bi stekli Njegovu pokornost i
zadovolj stvo.
Ovi beduini ni su licemjeri, po ispravnijem miljenju, nego se
smatraju muslimanima po onome to posjeduju od pokorosti prema
Allahu i Poslaniku, a nisu ni vjerici, ak iako pesjeduju jedan dio imana
koji ih je izbavio iz kufra.
Imam Ahmed je rekao:
"
Ko uradi ove etiri stvari ili vie njih, ini zinaluk: krade, pije
alkohol, ili pljaka, on se smatra muslimanom, ali ne vjerikom. A ko
poini neto drugo to je manje od vel ikih grijeha, nazivamo ga
mu'minom kmjavog imana. "
Na ovo ukazuje i hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem:
"
Kod koga se nae jedno od etiri svojstva licemjerstva, on ima
jedno svojstvo licemjera sve dok ga ne ostavi". 54
Ovo podrazumijeva da se u ovjekovom srcu i3tovremeno moe
spoj iti licemjerstvo i iman. I sto tako, rijaluk je irk.
Ako se i stovremeno u ovjekovom dj elu sastave irk i i slam, tj .
ako ne sudi po Al l ahovom zakonu ili uradi neko djelo za koje je
Poslanik, sal l al lahu alejhi ve se1 1 em, rekao da je kufr, a i stovremeno
se pri drava i slama i erijata i njegovih propisa, u nj emu su se
nastani l i i slam i ku fr.
Ranije smo spomenuli i pojasnili da su svi grijesi ogranci kufra, kao
to se svaki vid pokorosti ubraja u ogranke imana. Ponekad se zbog
posjedovanja nekih od tih ogranaka ovjek naziva mu'minom, a ponekad
ne, kao to se zbog posjedovanja nekih od ogranaka kufra ovjek naziva
kafrom, a ponekad se ne izrie sud kufra nad nj im.
53 El-Hudurat, 1 5
54 Buhari, 34
40
Ovdje dolazimo do dvije injenice. Prva je termi noloke naravi , a
druga je znaenj sko-propisne naravi .
Znaenjska se odnosi na to je li ova osobina nevjerstvo i l i ne, a
terminoloka na to je l i onaj pri kome se nae ta sobina kafr il i nije.
Prva injenica je isto erijatska, a druga je jeziko-tenni noloka.
Sedmo pravil o: Postojanje jednog od ogranaka imana ne znai da je
neko vj erik
Ibn Kajj i m kae:
"Iako je ono to se izvri djelo vj erovanj a, isto tako, i ako se pri
njemu nae neki od ogranaka kufra, nije obavezno da se naziva
kafrom. Takoer, ako neko ima dio znanja, to ne znai da je uenj ak.
Il i ako bude poznavao neka pi tanja fkha i medicine, to ne znai da je
on fakih i l i lj ekar. Takoer, nije i skljueno da se ogranak imana nazove
imanom, a ogranak nifaka nifakom, kao i ogranak kufra kufrom.
Nekada su ovo nazivi za dj ela, kao to Poslanik, sal l al lahu alejhi ve
sellem, kae:
"
Ko ga ostavi, poinio je kufr"; 55
"Ko se zakune nekim drugi m mimo Allaha, postao je kafr"; 56
"
Ko ode vraaru, pa povjeruje u ono to govori, postao je kafr". 5
7
Od koga proizie neka osobina kufra ne zasluuje da dobije ime
kafr u apsolutnom smislu. Tako se za onoga koj i poini kakvu zabranu
kae da je uinio fsk, ali nije obavezno da dobije ime fasika, osim ako
fisk prevlada kod njega. Isto se odnosi na bludnika, kradlj ivca, pij anicu i
onoga koj i otima. Ne dobijaju naziv vjerika ako imaju vjerovanje, kao
to ne dobijaju ime kafra, iako ono to su uini li spada u odlike i
ogranke kufra, jer su sve nepokorosti ogranci kufra, kao to su sve
pokorosti ogranci imana.
Osmo pravilo: Namaz kao uslov imana
Ibn Kajjim, rahimehullah, zastupa mi ljenje Hanbelija i uslovljava
namaz za ispravnost imana. On o tome kae:
Tirmizi, 262 1 . Kae da je ovaj hadis hasen sahih-garib.
s
6
Tirmizi, 1 535. Kae da je hasen.
3!
Hakim u svom Sahihu.
41
OAZA IMANA - Ibn Kajji m el-Devzije
"eli se rei da je liavanje imana onoga koj i ostavlja namaz pree
nego da ga se lii poini lac velikih grijeha. Liavanje imena islama kod
takvoga je pree nego da se lii onaj od ije ruke i jezika nisu siguri
muslimani . Ko ostavlja namaz ne naziva se ni muslimanom, ni
mu'rinor, iako kod sebe moe imati neke ogranke islama i irana. Da,
preostaje da se kae hoe li mu koristiti to to ira iman kod sebe da ne
ostane vjeno u Vatri. Rei e se: Koristit e mu ako ostavljeno djelo ne
bude uslov za ispravnost i relevantnost ostatka djela. Ako je ostavljeno
djelo uslov za valjanost preostalih djela, nee mu koristiti . Stoga, nee
mu koristiti vjerovanje u Allaha i Njegovu jednou, tj . da nema drugog
boga osim Njega. Ko ne negira poslanstvo Muhamreda, sallallahu alejhi
ve seller, nee mu koristiti namaz koji bude klanjao namjero bez
abdesta. Ogranci imana nekada se veu jedni za druge, kao to se ono to
se uslovljava vee za svoje uslove, a i ne mora biti tako. Preostaje da se
razmotri pitanje namaza -je li on uslov za i spravnost imana?
Ovo je tajna tog pitanja. Dokazi koje smo spomenuli, a i drugi mimo
njih, ukazuju da se od roba nee primiti nijedno djelo ako nje obavljen nama.
Namaz j e klju njegovih odaja, kapital njegove zarade i nemogue je
da se zarada ostvari bez kapitala. Ako ga izgubi , izgubila su se sva djela,
pa makar ga i izvravao formalno. 'Omer, radijallahu 'anhu, na ovo
ukazuje svoj im rijeima:
"Ko ga zapostavi, time je jo vie zapostavio i ostala djela". 5
8
udno je da se sumnja u kufr onome koj i ustrajava u njegovom
ostav ljanju i bude pozvan u javnosti da ga izvrava dok gleda kako sablja
sijeva iznad njegove glave, dok se vee za pogubljenje i dok se veu
nj egove oi . Njemu se kae:
"
Klanjaj i li emo te pogubiti", a on kae:
"
Pogubite me, nikada neu klanjati".
Ima onih koj i ne smatraju kafrom onoga ko ostavlja namaz i kau:
"
Ovo je vjerik, musliman, kojeg treba ogasuliti, klanjati mu denazu i
ukopati ga u muslimansko mezarje".
Neki su rekl i :
"
On je vjerik potpunog imana. Njegov iman je poput
imana Dibrila i Mika'i la. " Ko ovako govori, ne stidi se poreknuti izlazak
iz vjere onoga za iji kufr svjedoe Kur'an, sunnet i konsenzus svih
ashaba. A Allah daje uputu". 5
9
58 Muvetta, str. 3 1 , br.6
Es-Salat, 62-63
42
OAZA IMANA - Ibn Kajjim el-Devzijje
Deveto pravilo: Neispravno vjerovanje
Ibn Kajjim, rahimehullah, pojanjava da veina ljudi smatra da su
VJertct.
Uzvieni Allah kae:
"A veina ljudi, ma koliko ti elio, nee biti vjerici .
"60
U veine ljudi iman je saeto g karaktera.
A to se tie detaljnog imana i potpunog, sa kojim je doao Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a koji sadri istu spoznaju, znanje,
potvrivanje ljubavi i spoznaju svega to mu je opreno. Takav iman je
osobina ispravnih vjernika i Poslanikovih ashaba, Ebu Bekra, radijal l ahu
anhu, i njegove stranke.
Mnogobrojni su oni koj i smatraj u da je iman priznavanje
(potvrivanj e) Al l ahovog postojanj a, da j e On Jedan i da j e On
stvorio nebesa i Zemlj u i ono to je izmeu nj ih, a ovo nisu porekli
ni oboavaoci kipova Kurej ije, ni nj ima slini.
Drugi smatraj u da iman podrazumijeva samo izgovor
ehadeta, bez obzira je li ga pratilo dj elo i l i ne, i l i srce potvrivalo
i l i zanijekalo.
Postoj i skupina koja vjeruje da je iman samo potvrda da je
Allah, subhanehu ve te' ala, Stvoritelj nebesa i Zemlje, i da j e
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Nj egov rob i posl anik, ak
iako to ne prizna j ezikom i l i potvrdi djelom.
ak i kada bi psovao
Allaha i Nj egovog Poslanika i provodio sve naredbe i vjerovao u
Allahovu Jednou i poslanstvo Muhammedovo, sallallahu alejhi ve
sellem, on biva vj erik.
Opet, ima i onih koj i misle da je iman nijekanje, kao
naprimjer da se Allah, tebarake ve te' ala, nij e uzvisio nad 'Arom,
da Kur' an nij e Al l ahov govor kao ni Njegove Knj ige koj e j e
hU
Jusuf, l 03
43
OAZA IMANA - Ibn Kaijim el-Devziie
objavio, zatim da Allah ne uje i ne vidi, niti da posjeduje Njegovu
volj u, mo, lj ubav, mrnj u i drugo kako je On Sebe opisao i Nj egov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Kod nj ih iman ne predstavlja
nita drugo osim nijekanj e postavki i potpomagane s onim na ta
ukazuj u mi lj enja zbunj enih i ideje klevetnika koj ima jedni druge
pobijaj u i proturjee sebi u svoj im stavovima.
O nj ima su kazali Omer, radijallahu 'anhu, i Imam Ahmed:
"Razilaze se u pogedu Knj ige, odstupaju od Nje ! jednoglasni su u
njenom naputanju".
Neki smatraj u da se iman mani festuje robovanj em Allahu
putem osjeanja i strasti i onim za ime se povode nj ihove due bez
ikakvog uvj erenja u ono sa ime je doao Al l ahov Poslanik,
sallal lahu alejhi ve sellem.
Ima i onih koj i mi sle da je iman ono u emu su zatekli svoje
oeve i djedove i saglasni su o tome ma o emu da se radi . Nj ihovo
uvjerenj e zasniva se na tome da je:
-
to je milj enj e oeva i naih predaka,
-
prava j e i stina ono to su oni kazal i.
Takoer, postoj e ljudi koji su shvati l i da se iman ogleda kroz
l ijep moral/ahlak ili lijepo ophoenje prema lj udima, nasmijanoga
l ica, i lij epim miljenjem o drugima i ienj u ljudi od nj ihova
gafeta (nemara).
Nasuprot tome, druga skupina kae da se iman gradi na
potpunoj izolovanosti od ovosvj etskih uitaka i sustezanju due od
svega to je pokueno i skromnom ivljenju. Ako vide ovj eka sa
ovakvim osobinama, smatraj u ga gospodom i vlasnikom istinskog
vjerovanj a, ak iako bi takav u biti, po znanju i djelu, bio lien
imana. I gori od ovakvih su oni koj i su iman shvati l i kao puko
znanje koj e ne prate djela
".
Zatim je imam Ibn Kajj im, rahi mehullah, ovih osam dijelova
podijelio na etiri vrste i rekao:
44
OAZA IMANA Ibn Kajjim el-Devzijje
"
Niko od njih nije spoznao pravu sutinu vjerovanjalimana, niti su
kad spoznali ta je iman, niti se iman ikada obistinio u nj ima. Oni su
podijeljeni na kategorije:
-
neki od njih su pripisali imanu ono to mu je opreno,
- drugi su odredili da imanu pripada ono to mu uope ne
pripada,
-
trei smatraj u imanom ono to je uslov za njega, ali nije
dovoljno, a etvrti su uslovili njegovu validnost onim to mu je
suprotno". 6
1
Deseto pravi lo: Potpuni iman i iman u opem smislu
Ibn Kajjim, rahimehullah, kae:
"
Potpuni iman je potpuna pokorost Allahovim naredbama, dok se
iman u opem smislu moe odnositi na potpuni i na nepotpuni iman
.
Zato
Allahov Poslanik, sallal lahu alejhi ve sellem, kada kae da onaj koj i ini
zinaluk u tom trenutku nije mu' min, kao i onaj koj i pije alkohol il i
kradlj ivac, misli na nepotpuni iman, na koj i se ne odnose rijei
Uzvienog:
" . . . A Allah je zatitnik vjernika",
6
2
niti rijei Uzvienog:
"Ono to ele - vjernici e postii", 63 niti rijei Uzvienog:
6
1
El-Fevaid, 1 20- 1 2 1
Z
Ali hnran, 68
63 EI-Mu' minun, l
.
i

-
. , ,
~
)
- ~
'
?? ~
-
-
-
)
. ,,
45
OAZA IMANA Ibn Kajji m el-Devzijje
"
Pravi vjerici su samo oni ija se srca strahom ispune kad se Allah
spomene, a kad im se rijei Njegove kazuju, vjerovanje im uvruju i
samo se na Gospodara svoga osl anjaju
"
.
6
4
Za razliku od drugih ajeta koj i upuuju na to, a to su:
"
. . . Mora osloboditi ropstva jednog roba vjerika . . . ",
65
"
Ako se dvije skupine vjerika sukobe . . . ",
66
a ni rijei Allahovog
Poslanika:
"Vjerik se ne ubija za odmazdu za ubistvo kafira".
6
7
U kontekstu toga, rijei Uzvienog:
"
Neki beduini govore: "Mi vjerujemo! " Reci : "Vi ne vj erujete, ali
recite 'Mi se pokoravamo! ' ",
68
pobijaju potpuni iman, a ne iman u
opem smislu.
Evo nekoliko primjera za to:
Uzvieni Allah im je naredio (ili dozvolio) da kau:
"
Mi smo
se pokorili
"
, a to se tie licemjera, tako im se nee kazati .
Uzvieni kae: "
Mi se pokoravamo! ",69 a nij e rekao:
"
Licemj eri govore
"
.
64 El-Enfal, 2
65 En-Nisa, 92
66
El-Hudurat, 9
67 Buhari, l l l
68
El-Hudurat, 1 4
69 EI-Hudurat, 1 4
46
OAZA IANA - Ibn Kajjim el-Devzije
A oni okrutni koji su dozivali Allahovog Poslanika, sallal lahu
alejhi ve sellem, ispred soba i to su dizali glasove svoj e iznad
Vjerovj esnikovog, sallallahu alejhi ve sell em, glasa, inili su to iz
grubosti i otrine, ali ne iz licemjerstva ili nevj erstva.
Uzvieni kae:
"
. . . Jer u srca vaa prava vjera jo nije ula
"
.
7
0
Nije porekao da islam nije uao u njihova srca, a da su bili l icemjeri,
liio bi ih ulaska u islam, kao to su bili l i eni imana.
Uzvieni kae:
"A ako Allaha i Njegovog Poslanika budete sluali, On vam nimalo
nee umanjiti nagradu za djela vaa
"
.
7 1
Znai , nimalo vam nee uskratiti za ono to ste uradili od dobra. A
to se tie l icemj era, on u biti nisu pokori i nemaju za ta biti
nagraeni .
Uzvieni kae:
, ,
,c' o,-
"
Oni ti prebacuju to su primili i slam. Reci : "Ne prebacujte mi to
ste islam primi l i
"
. 7
2
Posvjedoio im je da su primili i slam, a zabranio im da to prebacuju
Poslani ku, sallallahu alejhi ve . sellem. A da i slam nije bio valjan
(ispravan), rekao bi :
70 El-Hudurat, 1 4
7
1
El-Hudurat, 1 4
7
2
EI-Hudurat, 1 7
47
"
Ni ste islam primili, nego ste laovi", kao to se la spommJe u
nj ihovim rijeima: ' J,, | \ - ' "Mi tvrdimo da si ti, zaista,
Allahov
.
poslanik! ",
7
3
u kojima se njihov ehadet nije podudarao sa
nj ihovim ubjeenjem.
Uzvieni kae:
"
Allah je vama mi lost podario . . . "
Da su bi li l icemjeri, zasigurno im Uzvieni Allah ne bi ukazao svoju
mi l ost.
Uzvi eni kae:
14
"
. . . tune sto vas Je u pravu VJeru uputio . . .
Ovaj ajet nije proturjean ajetu:
"
Vi ne vjerujete", nego upuuje na
to da im je Uzvi eni Allah uskratio da osjete slast potpunog imana, a
smi lovao im se time to ih je uputio u islam, a koj i ujedno obuhvata
potpuni iman.
Tu je i primjer Al l ahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vrio
raspodjelu (ratnog) plijena, S' ad mu je rekao:
"
Dao si tom i tom, a tom i
tom ni si . A on je mu'mi n! " Ree Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em: "I l i
musli man?", i ponovio je to tri puta.
7
5
Ovaj primjer jasno ukazuje na razliku i zmeu potpunog imana i
imana u opem smi slu. Samo to, potpuni iman sprjeava mu'mina da
ue u Vatru, dok iman u opem smislu spreava vjeni boravak u njoj .
7
6
Jedanaesto pravi l o: Spoljanjost imana i njegova bit
El-Munafikun, l
74 El-Hudurat, 1 7
Buhari,27/ 1 478; Muslim, 1 50
76 Beda' i el-Fevaid
48
OAA IMANA Ibn Kajir el-Devzije
Vjera se sastoj i od vanjskog ispoljavanja i unutarjeg ubjeenja.
Vanjsko ispoljavanje sastoj i se od djela jezika i djela organa, dok se
unutranje ispoljavane sastoji od sranog ubjeenja i potpunog
predavanja.
Stoga, nije dovolj na vanj tina bez ubjeenja, pa iako se K prolije u
ime vjere, niti je dovolno ubjeenje bez ispoljavanja, pozivajui se na
nemo i l i pritisak ili strah od smrti.
Neispoljavanje vjere bez nunog uzroka dokaz je nepostojanja
ubjeenja. Njegova manjkavost je dokaz njegove nepotpunosti, a njegova
jaina je dokaz njegove snage i potpunosti .
Plodovi sranih djela:
Srana djela su plodovi vanj skih djela. O ovome je Ibn Kajji m,
rahimehullah, rekao:
"
Strah uzrokuje bogobojaznost i traenje utoita kod Njega, ' azze
ve delle, i kratkou nade. Jaina imana uzrokuje zuhd kod roba, a
spoznaja ljubav strah i nadu.
Uvjerenje (ubijeenost) uzrokuje zadovolj stvo. Spoznaja Al lahovih
imena i atributa uzrok je istinske spoznaje Allaha.
Iz pokajanj a proizlazi ljubav prema Allahu i konstantno prakticiranje
zikra (spominjanje Allaha jezikom uz prisustvo srca).
Zadovoljstvo uzrokuje zahvalnost.
Odlunost i strpljivost uzrok su prisutnosti svih stanja mekameta.
Iskrenost i estitost jedno drugom su oslonac i uvijek su spojeni
jedno sa drugim.
Istinska spoznaja uzrokuje lijep moral. Razmiljanje je uzrok
odlunosti.
Samokontrola uzrokuje pravilno iskoritavanje dragocjenog vremena
i ivota i u srcu roba budi strahopotovanje.
Obuzdavanje due i slamanje nenih prohtjeva uzrokuju ponos i
ivot srca.
Spoznaja due uzrokuje stid od Uzvienog Allaha i zahvalnost na
blagodatima, to iskljuivo dolazi samo od Njega.
Ispravno razmiljanje o vidljivim dokazima uzrok je postojanja
ispravnog razumijevanja i razboritosti koju rob posjeduje.
49
OAZA !MANA - Ibn Kaijim el-Devziije
A bit svega spomenutog ogleda se u sljedeem:
Da iseli svoje srce iz ovozemaljskog doma i da ga nastani u
ahiretskim divanima, zatim se usmjeri ka Njemu I u potpunosti se
posveti dubokom razmiljanju i prouavanju kur'anskih ajeta i nj ihovom
znaenju i povodima njihove objave, tako da iz svakog ajeta uzme udio i
svoje sudjelovanje. Sve ovo treba pruiti srcu, to je i njegov lijek.
Dakle, ovo su lahki i skraeni putevi koj i vode ka Najuzvienijem
Prijatelju, Allahu, tebarake ve te' ala; siguri putevi na kojima putnik
zasiguro nee osjetiti strah, glad, e, niti bilo kakvu neprijatnost.
Na njima se nee susresti sa nekom od bolesti na koje se moe naii
na nekim drgim putevima. Na njima su uvari koje je Allah, subhanehu
v e te' ala, postavio da tite i uvaju (putnike, pobone) i da ih brane.
I niko, doista, nee moi spoznati duinu njihovu (duinu tih puteva)
osim onog koj i je spoznao ljudske puteve, njihove zablude, nesree i
presretae na njima.
77
77 "Medaridu-s-Salikin
"
, 2/29
50
etvrto poglavlje
TEELJI VJEROVAJA
OA IMANA - Ibn Kajim el-Devzije
"Islamsko vjerovanje gradi se na vjerovanju u Allaha, Njegove
meleke, Njegove knj ige, poslanike i Sudni dan. Ko ne povjeruje u ovih
pet temelja, ne zasluuje da se zove mu' minom.
Uzvieni Allah kae:
" . . . estiti su oni koj i vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u
Knjige, i u vjerovjesnike . . . '
m
I kae:
"A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u
knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj svijet - daleko je
zalutao
"
.
79
A kada j e Dibril , ' alej hisselam, upitao Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, o imanu, odgovorio mu j e: "Da vjeruje u Al laha,
Njegove meleke, i u Njegove knj ige, i u Njegove poslanike, i Sudnj i
dan".
Ree mu Dibri l : "Istinu si rekao".
80 8 1
7
8
EI-Bekara, 1 77
79 En-Nisa', 1 36
80 Buhari,50; Muslim, 9, od Ebu Hurejre, a on ga prenosi od ' Umera 8, Mifahu dari es
Se' adeh str.480
Miftahu dari es-Se'adeh st.480
52
OAZA IMANA - Ibn Kajim el-Devzi]e
Spomenuo je hadis koj i biljei Ahmed:
"
Upitao je neki ovjek Allahova Poslanika o imanu, i rekao: "A ta
je iman?
"
Ree: "Da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knj ige,
Njegove poslanike, i u proivljenje nakon smrti".
82 83
Takoer je spomenuo ajet koj i je nazvan El-birr iz sure El-Bekara u
kojem su sakupljeni temelj i imana.
To je ajet u kojem Uzvieni Allah kae:
.,
_
, . _ .
.,
" . . . estiti su oni koj i vjeruju u Allaha, i u onaj sviet, i u meleke, i u
knj ige, i u vjerovjesnike . "
84
Zatim je kazao:
"
Uzvieni Allah nas je obavijestio da se estitost ogleda u
vjerovanju u Allaha, Njegove meleke, Njegove knj ige, Njegove
poslanike i u Sudnj i dan.
Dakle, ovo je pet temeljni h istina vjere, bez koj ih nema i spravnog
vjerovanja".
Nije spomenut esti rukn,
85
a to je kader (odreenje dobra i zla), jer,
kao to kae Ibn Kajjim, rahimehullah:
"
To je Al l ahova mo, On je kadar svemu. I svako stvorenj e j e
On, subhaneh, stvorio i sve e s e Nj emu vrati ti . A vj erovanj e u
Nj egov kader j e sr tevhida (vjerovanja u Al l ahovu jednou), bez
ega i man nee bi ti potpun, j er on j e jedan od temelj a i stubova
ihsana".
8b
82
Ahmed 4/ 1 1 4, AbdurRezzak 20 1 07,
83 E' a1am e1-muveqine 6/361
El-Bekara, 1 77
85 Sastavni dio
8
6
ifa el-Alil, 6/44
53
54
Peto poglavlje
VJERO\ AJE U ALHA
OA IANA - Ibn Ka.i m el-Devzije
TEVHID8'
DEFINICIJA TEVHIDA
Ibn Kajjim, rahimehullah, kae o definiciji tevhida:
"
Ispravni prethodnici u svoj im knjigama koje su pisali o sunnetu
Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, o pritvrivanju atributa
Uzvienog Allaha i Njegovog Uzvienja iznad Njegovih stvorenja, o
Nj egovom govoru i razgovoru, nazivali su tevhidom, istim
monoteizmom, zato to nijekanje bilo ega od navedenog biva
nevjerstvo i poricanje Uzvienog Allaha.
Dok se tevhid (iskreno ispovijedanje All ahove jednoe) upravo
temelj i na vjerovanju i potvrivanju AHabovih svoj stava savrenstva i
liavanju Uzvienog Allaha od tebiha i svih manj kavosti".
Tako su mu'attile
88
svoje vjerovanje zasnovali upravo na
opovrgavanju i nijekanju AHabovih atributa i to su nazvali tevhidom,
smatrajui to tebihom i antropomorfizmom. Neistinu su nazvali istinom
sustezanjem i bjeanjem od nje.
Ljudi su u vanjtini poput kovanog novca na kojem se nalaze razni
likovi i obiljeja. I veina ih ne posjeduje kritika mjerila.
Uzvieni Al lah kae:
"Koga uputi Allah, tad je on upuen; a koga zavede, tad mu nee
nai zatitnika vodia".
89
"
Vjerovanje u Allaha, Jedinog, ne pridruujui mu druga ni u emu
""
Oni koji negiraju Allahove savrene atibute
"
El-Kehf, 1 7
56
Hvaljen se ne pohvaljuje za ono to ne posjeduje i to ne govori
osim kad neposjedovanje mahana i nedostataka biva potvrda nj ima
suprotnih, afrmativnih svojstava savrenosti. U suprotnom, potpuno
neposjedovanje ne zasluuje hvalu i pohvalu i ne odraava potpunost.
Takav je sluaj kad On hvali Sebe zato to nema dijete, jer je to odraz
Njegovog Savrenstva u gospodarenju, nezavisnosti i vlasti.
Uzvieni Allah kae:
7
f
c ,
"Oni govore: "Allah je sebi uzeo dijete! ' - Hvalj en neka je On!
On ni O kome ovisan nij e! Sve to je na nebesima i na Zemlj i Njegovo
je! Vi za to nikakav dokaz nemate. Zato o Al l ahu govorite ono to ne
znate!
"
90
VRSTE TEVHIDA
Imam Ibn Kajjim, rahimehullah, pojanj avajui vrste tevhida, kae:
"
Tevhid u koji su pozivali svi Allahovi poslanici i na osnovu kojeg
su obj avlj ivane Knj ige, dijeli se na dvije vrste:
Tevhid koji proizlazi iz poznavanja Allaha i priznavanja
Njegovih svoj stava,
- Tevhid koji proizlazi iz potrebe za Njim
.
Tevhid koji proizlazi iz poznavanja Allaha i priznavanja Njegovih
svojstava
Sutine Allahovog bia, Njegovih imena, atributa i djela; Njegovog
uzvienja iznad nebesa na Prijestolju; Njegovog govora i razgovora sa
onima sa koj ima On eli od Svoj ih robova; potvrivanje Njegovog
kadera i Njegove zapovijedi .
Junus, 68
57
OAZA IMANA - Ibn Ka
.
iim el-Devzi.e
Ova vrsta tevhida spomenuta je na vie mjesta u Kur'anu; npr. na
poetku sure El-Hadid, u suri Taha, na kraju sure El-Har, na poetku
sure Es-Sedda, na poetku sure Ali Imran, itava sura El-Ihlas i druge.
Tevhid koji proizlazi iz potrebe za Njim
Naprimjer, ono to sadri sura El-Kafirun i ajet u suri Ali I mran:
"
Reci : "O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i
nama i vama zajednike . . . "
9
1
I ono o emu govori poetak i kraj sure Es-Sedda, poetak, sredina
i kraj sure Junus. Poetak i kraj sure El-A'raf, itava sura El-En' am.
Gotovo itav Kur'an sadri obje vrste tevhida".
92
Drugo mjesto na kojem je pojanjenje o vrstama tevhida:
Kada je imam Ibn Kajj im, rahimehullah, govorio o vrstama tevhida,
odredio je tana mjesta u Kur'anu gdje se te vrste tevhida spominju, kao i
mjesta gdje je Uzvieni Allah spojio te dvije vrste tevhida, i kae:
"
Svaki vid radosti i uspjeha moe se postii putem ostvarivanja dvije
vrste tevhida, na kojima su se temelj ile sve ranije objave i u ta su
pozivali svi vjerovjesnici, i sa kojima je Uzvieni Allah poslao kao peat
svemu tome Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. A te dvije vrste su:
Tevhid koji proizlazi iz zanja, a koje sadri objava je tevhid,
93
koji se
zasniva na potvrivanju svih svojstava savrenstva i potpunosti Uzvienom
Allahu, u kojem je Allah opisan sa svim svojstvima savrenstva i u kojem je
On, sub han ehu v e te' ala, lien svih nedostataka i mahana.
Drugi tevhid
9
4 ogleda se u robovanju samo Njemu, jer drugog boga
osim Njega nema; ispolj avanju iskrenosti u strahu i nadi, u dovi, u
osl anjanju na Njega i zadovoljstvu Nj ime, subhanehu ve te' ala; u tome da
je samo On istinski bog i Zatitnik onih koj i vjeruju; i u bojazni da Mu se
u neemu ne pripie drug.
91 Ali I mran, 64
"
, 488-489
93 Tevhid esma'i ve-s-sifat (Tevhid imena i svojstava)
94 Pod ovom vrstom tevhida autor podrazumijeva tevhid uluhijje
58
OAZA IMANA - Ibn Ka.ijim el-Devzijje
Ove dvije vrste tevhida Uzvieni Allah spominje u suri El-Ihlas, koja
sadri tevhid robovanja samo Njemu, Jedinom, i u suri El-Kafirun tevhid
spoznaje i uvjerenja, s tim to sura El-Ihlas pojanjava obavezu
pripisivanja Al lahu svih svojstava savrenstva i liavanje Allaha od svih
nedostataka i mahana, a sura El-Kafrun sadri oba.vezu robovanja samo
Allahu Jedinom, Koji nema sudruga, i da se svi oblici ibadeta samo
Njemu upuuju.
I nijedan tevhid ne moe biti potpun bez onog drugog. Radi toga je
Al lahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio ove dvije sure na
sabahskom sunnetu i na vitr-namazu, a koje sadre poetak i kraj djela,
tako da bi dan otpoeo s tevhidom i zavrio ga s tevhidom.
Tevhidu koj i proizlazi iz znanj a koj e sadri obj ava opreno je dvoje:
ta'til 95 i temsil.
9
6
Ko zanijee Al lahova svojstva i hoe ih opvrgnuti, time e zanijekati
tevhid znanj a. A ko svoga Gospodara poistovijeti sa stvorenjima, time e,
takoer, zanijekati tevhid spoznaje.
Tevhidu-1-uluhijje koji proizlazi iz potrebe za Allahom i njegovom
primjenom u ivotu suprotno je odvraanje od ljubavi prema Njemu i
oslanjanje, utjecanje Njemu, irk Njemu u tome i traenje zastupnika i
posrednika mimo Njega.
Uzvieni Allah je na vie mjesta u Kur' anu spoji o ove dvije vrste
tevhida. Meu tim ajetima su:
_
,
_
',
}
~ - . ~- - -
,
L
- , - , ~ , , f * ~ _ j _ | *
J
J
^ < _ _
L l
J
_l
j
;
lj
c_
U
j )l _, _
', .|
, (
,
i _ . _u
95 aIl - obesnaivanje AHabovih svojstava
96 C05 uporeivanje Allahovih svojstava sa svojstvima Njegovih stvorenja, a to
znai smatranje da su Allahova svojstva ista kao i svojstva ovjeka, kao npr. da je
Allahova ruka kao ljudska ruka i sl. (op.prev.)
59
OAZA IMANA - Ibn Kajjim el-Devzije
,L ljudi , klanjajte se Gospodaru svome, koj i j e stvorio vas i one
prije vas, da biste se kazne sauval i ; koj i vam je Zemlju uinio
posteljom, a nebo zdanj em; koji s neba sputa ki u i ini da s njom
rastu plodovi, hrana za vas. Zato ne inite svjesno druge Al l ahu
ravnim! "
9
7
- > J f
J
+
= - m
J
. w
. J' . j
I

~,
. . Q : . : .
,* *^ J
J
_
J
, ,
f
^
J
J
_
-
_
7
_- tw
J
5 >
,
'- L.
... |
. `
~ _ .
+ Q . - , _ . ~
<
7^
^ ^
.
~ l J
_ , , Q0
J
.
"
Allah je nebesa i Zemlju i ono sto je izmeu nj ih u est vremenskih
razdoblja stvorio, a potom se nad 'Arom uzvi sio; vi, osim Njega, ni
zatitinika ni posrednika nemate, pa zato se ne urazumite? On upravlja
svima, od neba do Zemlje, a onda se sve to Njemu vraa u Danu koji ,
prema vaem raunanju vremena, hilj adu godina traje. To je onaj koji zna
! nevidlj ivi i vidlj ivi svijet, Silni i Milostivi
"
.
98
OSTVARENJE TEVHIDA
Ibn Kajjim, rahimehullah, veli:
"
Dvije su vrste tevhida:
Prva je vjerovanje u odvojenost Gospodara od stvorenja i Uzvienost
Njegovu nad Njegovim Prijestoljem iznad sedam nebesa, o emu su
obavijestile sve Njegove obj ave i svi Njegovi poslanici, i vjerovanje u
Njegova svoj stva potpunosti, kao to je Sebe njima opisao, daleko od
negiranja i l i prenesenog tumaenj a, ili poistovjeivanja sa ljudskim
osobinama ili ulaenj a u kakvou.
.
97 El-Bekara, 2 1 -22
Es-Seda, 4-6
60
"
. . . Niko nij e kao On! On sve uje i sve vidi.
"99"
1
00
Potom Ibn Kajj i m prenosi ono to kau Ehlus-sunne vel
dema' at :
"Opisujemo Allaha onako kako je On Sebe opisao i kao to Ga je
opi sao Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bez prenesenog
tumaenja, niti negiranja Njegovih svoj stava potpunosti, kao to j e
Sebe nj ima opisao, niti poi stovjeivanja s a ljudskim osobinama. Na
je put pridravanje za njihovo vanjsko znaenj e i poricanj e
poistovj eivanja sa lj udskim osobinama. Stoga, ne kaemo da Al l ah
nema dvije ruke, niti lice, niti s luh, niti vid, niti ivot, niti mo, niti da
se nije uzdigao nad Svoji m Prijestoljem, niti kaemo da su Mu ruke
poput ruku stvorenja, niti lice poput lica stvorenj a, niti i ta od
Njegovih osobina poput osobina stvorenja, ve kaemo da Njegovo
bie nije poput stvorenih bia niti, nam je poznata bit i kakvoa
Njegovog bia, niti to Allah trai od nas, niti nas je osposobio za to,
kao to ne znamo ni sutinu mnogih stvorenih stvari, poput due, ali je
mogue razlikovati duu insana od due haj vana.
Uzvieni Allah nas je obavijestio o detaljima Sudnjeg dana, i
denneta i dehennema, i srca i due vjerika svjedoe i ne sumnj aju da
su rijeke u dennetu od vina, meda i mlijeka, ali ne poznaju nj ihovu bit,
niti kakvou, kao to veli Ibn Abbas, radijallahu 'anhu: ' Nita nema na
dunjaluku od onog ta ima na ahiretu, osim imena'".
VANOST KORISTI TEVHIDA
Kae Uzvieni :
"Oni koji U onaj svijet ne vjeruju hravih su osobina, a Allah ima
svojstva naj uzvienija; On je silan i mudar".
1
0
1
99 E-
ura, l l
1 00
"Medaridu-s-Salikin
"
, 3/485
1
0
1
En-Nabi, 60
61
I veli :
"
On je Taj Koji iz niega stvara i On e to ponovo uiniti, to je Njemu
lahko; Onje uzvien i na nebesima i na Zemlji; Onje silan imudar".
1 0
2
I kae:
" . . . Niko nije kao On!
" 1
0
3
KaeAllahov Poslanik, sal l allahu alejhi ve sellem:
"
Sedam je nebesa u odnosu na Allahovo Postolje (Kursi) poput
halke u pustinji , a Allahovo je Prijestolje (' Ar) u odnosu na postolje kao
pustinja u odnosu na halku".
1 0
4
Samo Allah zna veliinu Svog Prijestolja nad kojim je Uzvien i
Vidi ta Njegovi robovi rade. Takvog Ga vjerici poznaju u svoj im
srcima i kao takvom Mu robuj u i takvog Ga vole i od takvog strahuju i
nadaj u se, i na takvog se oslanj aju i srca im se smire kada Ga spominju.
Zato im nije teko shvatiti Njegovo uzdizanje nad Njegovim
Prij estoljem i ostala svojstva potpunosti kojima je Sebe opisao, jer
znaju da nita nije nalik Nj emu, niti im na srca pada nal ikovanje
stvorenjima, a iz Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sell em, rijei
poznato im je da:
"
On zahvati Svojom rukom nebesa, a Zemlju drugom rukom, pa ih
pro trese".
1 0
5
A kod Buharije, hadis pod brojem 4. 8 1 1 :
"
Zahvati Allah Svojom akom Zemlju i smota nebesa Svojom
desnicom, a onda ree: ' Ja sam Vladar! Gdje su zemaljski vladari?'"
1 0
2
Er-Rum, 27
1
0
3 E-
ura, l l
1
0
4 Albani, Silsiletu' I-hadisi sahiha
1
0
5 Muslim, 2. 787
62
Pa, koja stvorena ruka nalikuje ovoj ruci , pa da vjerovanje u njeno
postojanje bude poistovjeivanje Al laha sa stvorenjima?!
Stoga su oni koji ele preneseno tumaiti Allahova svojstva ili ih
ele potpuno porei , poput onih kojima su si lazili men i selva bez truda i
napora, pa zatraie luk i soju".
1 0
6
Zatim kae Ibn Kajjim, rahimehul lah:
"
Druga vrsta tevhida je vjera u Stvaraoca i robovanje Njemu, s
ljubavlju i strahom, nadom, oslanjanjem na Njega, traenjem pomoi od
Njega i traenjem puta do Njega.
S ovom vrstom tevhida poslani su poslanici, sile objave i
uspostavljeni zakoni. Radi toga su stvorena nebesa i Zemlja, dennet i
dehennem, nagrada i kazna. Odredba je samo Njegova, oslanjanje je
samo na Njega, traenje pomoi je samo od Njega, zakletva je samo
Njime, pokajanje je samo Njemu, i sedda je samo Njemu".
1 0
7
1
0 Es-Savaiqul mursele 2/426-433
1
"
, 3/485
63
OA IMANA Ibn Kajim el-Devzije
Prvi ogranak
BISTRINA TEVHIDA
Veli Ibn Kajj im, rahimehullahu te' ala:
"
Nema nita bistrije od tevhida, stoga i najmanja mrlja biva vidljiva,
makar se dogodila u trenu ili makar bila rije i l i pohota potajna. Pa, ako
pouri vjerik i ukloni H mrlju onim to joj je suprotno, opet se vrati
bistrina njegova tevhida, a u suprotnom mrla ostane i zakori se i kasnije
ju je teko ukloniti. Neke od ovih mrlja brzo se steknu i brzo odstrane.
Neke se sporo steknu, a brzo odstrane, dok se druge, pak, sporo steknu, a
sporo i odstrane. Ima vjerika iji je tevhid veliki, pa se mnoge ove mrlje
utope u njemu i nestanu. Takoer, na istoj podlozi mrlj a se lahko vidi,
pa zbog toga vjerik uri da je odstrani, dok je i ne primijeti onaj sa
neistom podlogom".
1
08
1
El-Fevaid, str. 21 6
64
OA IMANA - Ibn KajiO el-Devzijje
Drugi ogranak
VJEROVJESNICI SU PRVO POZIVALI U TEVHID
"Svi vjerovjesnici i poslanici govoril i su o Uzvienom Allahu kao
Jedinom Tvorcu i Gospodaru svega postojeeg, i to su potvrivali kroz
lini primjer.
Uzvieni Allah kae:
.J + =
J ~
, ,
* J ~ ~ ~
~ ~
^
> J . .
f , ~ -
'
,
,- -
=, _[ j =,=
)
"Mi smo poslali Nuha narodu njegovu, i on je govorio; "O narode
moj , Al l ahu se samo klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate; zar se
ne bojite?' ". J
09
Obraajui se svom narodu, Hud je rekao:
"A Adu - njegova brata Huda. "O narode moj, " - govorio je on -
"Allahu se klanj ajte, vi drugog boga osim Njega nemate, zar se ne
bojite?""
1 1 0
Obraajui se svom narodu, Salih je rekao:
JJ *
<
W
J
. . - J J - . .
~
,
J
^ f _
J
~
'
0

,, . , _
El-Mu'minun, 23
1 1
El-A ' raf, 65
65
"A Semudu - njegova brata Saliha. "O narode moj, " - govorio je on
- "Allahu se klanajte, vi drugog boga osim Njega nemate! Evo vam znak
od Gospodara vaeg: ova Allahova kamila za va je znak. Pustite je neka
pase po Allahovoj zemli i ne zlostavljajte je pa da vas patnja nesnosna
stigne!
"
1 1
1
u' ajb, 'alejhisselam, govorio je svom narodu:
&
7 -
?
- - " J J
-

- > -
J
l
_ - --

-,,
~
,
J
L ~
_~ _
{ {
|

.
< = Q Q ,
.
y .
"A Medjenu - njegova brata u' ajba. "O narode moj", govorio je on,
"Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim njega nemate! Dolazi vam
j asan dokaz od Gospodara vaeg, zato pravo na litri i na kantaru mjerite i
ljudima stvari njihove ne zakidajte, i red na Zemlj i ne remetite kad je ve
na njoj uspostavljen red. To je bole za vas ako vjerujete
"
. 1
1 2
Uzvieni Allah kae:
"Mi smo svakom narodu poslanika poslal i : "Allahu se klanjajte, a
taguta se klonite! " bilo je meu nima onih kojima je Allah na pravi put
ukazao, a i onih koj i su zaslui li da ostanu u zabludi; zato putujte po
svijetu da vidite kako su zavrili oni koj i su poslanike u la utjerivali.
"
1 1 3
1 1
El-A'raf, 73
1 Z
El-A'raf, 85
1 1 J
En-Nahl, 36
66
Tevhid je bi o klju da've svih vjerovjesnika koje je Uzvieni Allah
slao.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je slao Mu'adha u
Jemen, rekao mu je:
"Ti e, uistinu, doi narodu od ehli-kitabija,
1 1 4 pa neka prva stvar u
koju e ih pozivati bude svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha
(la ilahe i l l allah) i da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov
poslanik. I obavijesti ih da im je Allah uinio obaveznim pet namaza u
toku svakog dana i noi".
Rekao je Allahov Poslanik, sallal lahu alejhi ve sellem:
"Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoe da
nema boga osim Allaha i da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
Njegov poslanik".
l zbog toga je ispravno da je prva obaveza kojom je zaduen
mukeller
1
5
svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha.
Tevhid je prvo sa im se ulazi u islam i posljednje ime se naputa
ovozemalj ski ivot.
Na ovo ukazuju rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem:
"
Kome posljednje rijei budu La i lahe i l lAllah, ui e u dennet".
Dakle, tevhid je prva i posljednj a obaveza.
"
1 1 6
l 1 4
Krani i idovi
1 1
5
erijatski obaveznik
1 1
"
, 3/482
67
Trei ogranak
SA V KUR'AN GOVORI O TEVHIDU O NJEGOVIM
PR VIMA I ZASLUGAMA
Poj anj avajui ovu reenicu, Ibn Kajjim, rahimehullah, kazao je:
"
Svaki aj et u Kur' anu u sebi sadri tevhid, potvruje ga i pozi va
nj emu
.
Kur' an kazuje vijesti o Al l ahu, Njegovim imenima, savrenim
atributima i dj elima. Ili, poziva na injenje ibadeta samo Nj emu,
Jednom i Jedinom, Koj i nema sudruga. Il i , govori o Njegovim
naredbama i zabranama, i o ustraj nosti u pokoravanju samo Njemu.
Ovo je i sti i potpuno ispravni tevhi d i injenice koje ga
upotpunj avaju.
Takoer, kazuje o Allahovoj plemenitosti naspram iskrenih i
pokorih muvehhida
1 1 7
i kako e postupati prema njima na ovom svijetu i
ime e ih nagraditi na buduem. A to su zasluge za ispoljavanje istog i
ispravnog monoteizma (tevhida).
Kazuj e vij esti o pripadnicima irka i sa kakvim vrstama kazni i
patnji e se suoavati na ovom svijetu i kakvu zaslugu e za to imati na
ahi retu.
To su vijesti o onima koji su se suprotstavljal i ispravnom tevhidu i
koji su odstupali od svih propisa koje on nalae.
Kao to smo spomenuli, cijeli Kur' an kazuje o tevhidu, njegovim
pravima i zaslugama, o stanjima irka i njegovih pripadnika i o patnjama
koje e ih sti i .
Primjer u suri EI -Fatiha:
~ . .
.
W *
_ _

_ :. .., Q ,_ '.. Q
1
1 7 Monoteisti; oni koji vjeruj u samo u jedog boga, Al laha, ne smatraj ui Mu nikoga
ravmm
68
OAZA IMANA - Ibn Kajjir el-Devzijje
Hvala Allahu u sebi sadri tevhid.
_Gospodaru svjetova sadri tevhid.
: Jii L,i Uputi nas na pravi put, ovo je tevhid koji
podrazumijeva traenje upute na Pravi put, put sljedbenika istog tevhida
koji im je Uzvieni Allah darovao .
" C * ?
vj 1 _a ne onih koji su protiv sebe srdbu
izazvali, niti onih koji su zalutali , ovaj ajet se odnosi na one
1
1
8
koji su se
otisnuli od tevhida.
1 1 9
1 1 8
idovi i krani
1 1
"
, 3/489
OV
etvrti ogranak
TEVHID OTKIV A GOSPODARA SRCU NJEGOVOG ROBA
Ibn Kajjim, rahimehullah, vel i :
"
Kada se udubi u kur' ansku poruku, nah e Vl adara Kojem sva
vlast pripada i Kojem sva hvala pripada. Svi !u emrovi u Njegovoj ruci ,
od Njega potiu i Njemu se vraaju. Uzvien na Prijestolju, nita ne
ostaje skriveno od Njega. Zna ta je u duama Njegovih robova, ta
i skazuju, a ta kriju. Sam upravlja Svojom Kraljevinom, uje i vidi, daje i
uskrauje, nagrauje i kanjava, ukazuje ast i ponizuje, stvara i
opskrbljuje, usmruje i oivljava, odreuje i presuuje. Svi emrovi od
Njega silaze i Njemu se vraaju, i ne opadne ni liska bez znanja Nj egova.
Razmisli kako savjetuje Svoje robove i upuuje ih ka onome u emu je
njihova srea i uspjeh i upozorava od onoga u emu je nj ihova propast.
Upoznaje ih o Sebi Svojim imenima i svojstvima i podsjea ih na
blagodati kojima ih je obdario i koje im je poasti pripremio ako Mu
budu posluni, i kakve im je kazne pripremio ako mu budu neposluni, i
poziva u Kuu spasa i upozorava na Kuu propasti.
Podsjea Svoje robove na njihovu nemo i potrebu za Nj im, i da
niko ne dosee trunke dobra bez Njegove milosti , niti trunke zla bez
Njegove pravde i mudrosti.
Svjedoi u Njegovoj rijei blagi ukor Njegovim robovima, koj ima, i
pored toga, oprata njihove pogreke i l ijei ono to je kvaro u nj ima.
On je njihov Branitelj i Pomaga u svakoj nedai, On i spunjava Svoje
obeanje. On je njihov Gospodar Istinski, i On im daje pobjedu nad
njihovim neprijateljima, pa krasnog li Gospodara i krasnog Ii Podritelja".
ejh na zavretku svoga pojanjenja kae:
"
Kada srca uei Kur'an svjedoe postojanje velikoga vladara,
Mi lostivog, Dareljivog, Lijepog, ije su to osobine, kako da ga onda ne
vole i ne takmie se da zadobiju Njegovu blizinu, i ne troe svoje udisaje
umiljavajui se Njemu.
Tim srci ma On biva drai od svega to j e mimo Nj ega i Njegovo
zadovolj stvo ima prednost kod nj ih nad zadovolj stvom svih drugih
mimo Nj ega. Kako onda da Ga ne spominj u svoj i m j ezicima, a
70
ljubav, enj a, i bl iskost Nj emu, postaju hrana i l ij ek srcima, tako da
kada izgube tu hranu, pokvare se i propadnu i ne okoriste se svoj i m
ivotom. "
1 20
OB/ST/NJA VANJE TEVHIDA U SRCIMA
Ibn Kajji m poj anj ava kako se srce uvjerava u postojanje samo
jednog Boga:
"Svjedoi srce Uzvienog Gospodara nad Svojim Prijestoljem, Koji
nareuje i zabranjuje, Koji obuhvata Svojim pogledom sve to se zbiva
na Zemlji i ispod nje, Svojim sluhom sve to se uje, a Svoj im znanjem
tajne u duama, K
<
i je opisan svojstvima potpunosti, kao to opisa Sebe
u Svojoj Knj izi, Zivi, Koji ne umire i ne spava i Kojem nita nije
skriveno ni na nebesima, ni na Zemlj i .
Ne porede se Njegova svojstva sa svoj stvima bia koje je stvorio.
On je Prvi, prije Kojeg nita nema, i On je Posljednji , nakon Kojeg nita
nema. Njegova imena su sva hvala i slava i zato su naj ljepa, kako ih On
naziva, a Njegova su djela sva mudrost, milost i pravda.
Sve stvoreno upuuje na Njega, nije bez razloga. stvorio nebesa i
Zemlju i ono to je izmeu nj ih, niti je pustio ovjeka da luta, nego stvori
stvoreno da Mu robuje, i prosu po njima blagodati Svoje kako bi Mu se
pribliili zahvalom traili da im ih povea.
Poziva Svoje robove da Ga zavole i odredi Sebi da Njegova milost
nadvlada Njegovu srdbu".
1 21
A na drugom mjestu, Ibn Kajjim, rahimehullahu hala, kae:
"Kao da srca gledaju u svog Uzvienog Gospodara nad Njegovim
Prijestolj em, kao to obj avi u Svojoj Knji zi , i kao to o Nj emu ree
Njegov Posl ani k; ureuje zbivanja, nareuje, zabranjuje, stvara i
opskrbljuje, usmruje i oivlj ava, uzvisuje i ponizuje, ugasi mo j edne
drave i povea mo druge. Njegovi meleki od Njega si l aze i Njemu se
uspinju sa Njegovim odredbama, pa bude ono to On hoe kad On hoe,
i kako hoe, bez ikakva dodavanj a ili umanjivanj a, bez ikakva
odlaganj a i l i ubrzavanj a. Njegovo Znanje obuhvata svaku stvar, i
Nj egov sluh svaki glas, i Njegov vid sve vieno, i On zna sve skriveno i
1 2
0
El-Fevaid, str. 36
1 21 "Medaridu-s-Salikin
"
, 1 / 1 53
7 1
to j e u srcima Nj egovih robova. Njegovo je stvaranje i odredba;
Njegova je vlast i hvala; Nj egov je dunj aluk i ahi ret; u Nj egovoj ruci je
svako dobro i Njemu se sve vraa. Nj egova mo obuhvata svaku stvar, i
protee se Njegova milost na svaku stvar i dohvata blagodat Njegova
svako bie.
Oprata grijehe, odgoni brige, poduava neznalicu, upuuje
zalutalog, zasiti gladnog, odijeva nagog, l ijei bolesnog i podrava onog
kome je nepravda uinjena, nagrauje onog koji dobro ini, obraunava
se s nasilnikom.
Kae Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"
Ne spava, niti Mu dol ikuje da spava. Njemu se diu poslovi noni
prije dana i poslovi dnevni prije noi. Njegov zastor je svjetlo; da ga
zadigne, svjetlost Njegova lica sprila bi sve stvoreno
"
.
1
22
I kae Al lahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"
Njegova desnica je uvijek puna; nafaka dana i noi ne smanjuje
nita u njoj
"
.
1 23
Zemlja je u Njegovoj aci i nebesa smotana u Njegovoj desnici, a
onda ih potrese i ree:
"
Ja sam Vladar! Ja sam Vladar! Ja sam Onaj Koj i
je otpoeo dunj aluk nakon to nieg ne bi, i Ja sam Onaj Koji ga vraa
kao to bi".
Nema grijeha koj i je vei od Njegova oprosta, niti molbe vee od
Njegova davanja.
Kad bi svi meleki, ljudi i dini, od prvog stvorenja do posljednjeg,
bi l i poput najbogoboj aznijeg meu njima, to nita ne bi umanjilo
Njegovu vlast. I kad bi svi meleki, ljudi i dini, od prvog stvorenja do
posljednjeg, bili poput najpokvarenijeg meu njima, ne bi to umanji lo
nita od Njegove vlasti. I kad bi se sve stvoreno okupilo i od Njega
zatrailo ta im treba, to ne bi umanj i lo ni trunku onoga to On posjeduje.
On je Prvi, prije Kojeg nita ne bi, i On je Posljednji , poslije Kojeg nita
nema. Njegova odredba je na osnovu Njegova znanja, i Njegov oprost je
i pored Njegove moi.
l ZZ
Muslim, 1 89
lZJ
Buhari ,4.684; Muslim, 993
72
OAZA !MANA - Ibn Kajim el-Devzije
Ako se srce roba obasja ovim svojstvima putem spominjanj a Allaha
i Njegovih svojstava, to je njegovo svjetlo na dunjaluku i u berzehu1 24 i
na Sudnjem danu.
Shodno jaini vjere u srcu roba, proizlaze njegova djela i rijei .
Moe svjetlo njegovih djela biti poput svjetla Sunca onda kad dou pred
Allaha, kao i svjetlo njegove due kad se pomoli pred Nj im. I to e ga
svjetlo voditi kada bude prelazio preko Sirat uprije, i to bude svjetlo
njegova lica na Sudnjem danu".
! 25
UTICAJ UPOZNA VANJA S GOSPODAROM NA ROBA
Kae Ibn Kajj im, rahimehul l ah:
"
El-Kur'an je A1 1 ahov govor, u njemu Allah ukazuje Sebe Svoj im
robovima putem Svojih osobina, jednom u Ogrtau uzvienosti i
strahopotovanj a kako bi se vratovi pognuli i oholost istopila, a drugi put
u Ogrtau potpunosti i lj epote, kako bi ljubav prema Nj emu u srcu roba
potisnula svaku drugu lj ubav.
A ako se prikae u svojstvima milosti i blagosti, probudi se nada kod
roba i, koliko god se povea nada, povea se i napor u pribliavanju
Gospodaru.
Ako se prikae u svojstvima pravde, osvete, srdbe i kazne, pokori
se dua bolesna od strasti i oslabi joj nagon za strastima, razbije brigu i
zabranjene stvari i postane pokora od straha.
Ako se pokae svoj stvima naredbe, zabrane, obeanj a, slanj a
poslanika, objava i zakona, dua roba usmjeri se pokorosti i ustezanju
od zabranjenog.
A ako se prikae u svojstvima sluha, vida i znanja, probudi se u robu
stid da ga Gospodar u neem loem vidi ili da uje od njega neto loe,
ili da zna ono to krije u prsima. Zato, mjeri svoje postupke shodno
mizanu Allahovih propisa.
Ako im se prikae kao Onaj Koji se brine za nj ihove potrebe i odbij a
od njih nedae, pomae Svoje tienike i titi ih, ovo u srcu roba
prouzrokuje oslanjanj e na Njega i preputanje Njemu i zadovolj stvo
svime to mu je odreeno".
1 2
4 Berzeh - meusvijel izmeu dunjaluka i ahireta
1
25 El-Vabilu-s-Sejjib 62-64
73
Ako im se pri kae u osobinama ponosa i oholosti, nj egova
smi rena dua daje ono do ega je dol a u vidu poniznosti pred
Nj egovom vel i inom i predanou pred Nj egovom snagom,
podreenou pred Njegovom Vel ianstvenosti , skruenou srca i
tj el esni h organa. Tada ga obuzmu spokoj i respekt u srcu, na j eziku,
tj el esni m organima, nj egovom cj elokupnom izgledu, a nestaju njegova
sila, snaga i otrina.
1 26
Potom nastavlja:
"Uzvieni upoznaje Svoje robove sa Sobom nekad putem
upoznavanja s osobinama Njegove boanstvenosti, a nekad putem
upoznavanja sa osobinama Njegovog Gospodarstva."
ej h na kraj u ovog pojanj enja kae:
"
Rezime ovoga glasi : Uzvieni Allah se nekada predstavlja robu u
osobinama Svoje boanstvenosti a nekada u osobinama Svoga
Gospodarstva. Potom, svjedoenje svojstvima boanstvenosti nalae
nastanak posebne ljubavi, enju za Nj egovim susretom, bliskost i radost
s Njime, radost sluenjem Njemu, takmienjem u zadobijanju Njegove
bliskosti, umiljavanjem Njemu putem pokorosti, spominjanjem Njega I
bjeanjem od stvorenja ka Njemu. Tada On ovjeku predstavlja jedini
interes u odnosu na druge. Svjedoenje osobina Gospodarstva nalae
oslanjanje na Njega, ovisnost o Njemu, traenje pomoi od Nj ega,
poniznost, predanost i podreenost Njemu, Njegove dostojnosti, da bude
hvaljen u Svome carstvu, Njegovog ponosa u oprostu, mudrosti u presudi
i odreenju, blagodati u iskuenju, davanja u uskraivanju, dobroinstva,
blagosti, dobrote i samilosti u svojoj opstojnosti, pravednosti u Svojoj
osveti, darelj ivosti i plemenosti, u oprostu, sakrivanju grijeha i prelasku
preko nj ih. Svjedoenje Njegove mudrosti i blagosti se ogleda u
Njegovoj naredbi i zabrani, ponosu, u zadovoljstvu i srdbi, blagosti u
odgaanju kazne, plemenitosti u spremnosti prihvatanja i neovisnosti u
udaljavanju.
Ako shvati El-Kur' an onakav kakav je, bez tumaenja koja
i skrivljuju oni koj i pozivaju na preneseno znaenje, vidjet e Vladara
iznad Njegovih nebesa, na Prijestolju Nj egovom, Koj i upravlja
poslovima Svoj ih robova, nareuje i zabranjuje, alje posl anike i
sputa Objave, biva zadovoljan i srdit, nareuje i kanjava, daje i
| 2
El-Fevaid, str.80
74
uskrauje, uzvi suje i ponizuje, vi di i uj e sve od iznad sedam nebesa,
zna skriveno i j avno, ini ta hoe, opisan svoj stvima potpunosti,
dalek od svakog nedostatka, ne pokree se ni trunka bez Njegove
dozvole, ni ti opadne l iska bez Nj egova znanj a, niti iko posreduje kod
Nj ega bez Njegove dozvol e, nema robu zatitni ka, niti pravedni ka
osi m Nj ega".
1 27
EI-Fevaid, str. 80-81
75
OAZA IMANA - Ibn Ka.im el-Devzi.e
Peti ogranak
NAUKA O TEVHIDU JE NAJASNIJA NAUKA
Nauke se razlikuju po svojoj vrijednosti shodno informacijama koje
tretiraju. Nema sumnje da je najasnija infonnacija i znanje o Al lahu,
subhanehu ve te'ala. Ova nauka je asnija od svih istraivakih nauka koje
tretiraju stvaranje nebesa i zemlje, mora i rijeka, ljudi, dina i meleka
.
Kae Ibn Kajjim, rahimehullah:
"Znanje je asnije to je asniji predmet (koj i se prouava) i to je
vea potreba za nj im. Stoga, nema sumnje da je najasnije znanje znanje
o Allahu i sve to se vee za Njega".
1 28
A na drugom mjestu vel i :
, nema sumnje da je znanje o Allahu, Njegovim svojstvima i
Njegovim djelima najasnije znanje u odnosu na druga znanj a, kao to je
predmet Njegov naspram predmeta drugih nauka".
Takoer, objanj avajui ast poznavanja tewhida i opseg njegove
vanosti, kae: "Poast znanja slijedi i poast onoga to se izuava i
pouzdanje due u dokaze Njegova postojanj a, te veliinu potrebe za
njegovom spoznajom i veliinu koristi od te spoznaje. Nema sumnje da
je najuzvienije, najvee znanje o Allahu mimo kojeg drugog boga nema,
Gospodaru svih svjetva, Odravatelju nebesa i Zemlje, istinskom
Vladaru, opisanom svim svojstvima savrenstva, istom od svake
mahane i manjkavosti, te od svakog usporeivanja i poreenja sa
Njegovim savrenstvom.
1 29
, ne budite kao oni koji su zaboravi l i Al laha, pa je On uinio da
sami sebe zaborave; to su pravi grenici . "
1 30
1
2
8
El-Fevaid, 97
1
2
9 Miftahud-daris-seade, 1 /3 1 1
1 3
0
E-Har, 1 9
76
OAA IMANA - Ibn Kajji m el-Devzije
Razmisl i o ovom ajetu pa e u njemu nai jedno vel iko i prefinjeno
znaenje, a ono glasi :
"
Ko zaboravi Svog Gospodara, On e dati da taj
zaboravi sebe. Nee znati svoju sutinu a ni korist, ak e i zaboraviti na
ono u emu je njegova ispravnost i spas na ovom i buduem. svijetu.
Tako e ostati beskoristan i ostavljen na stepenu sebi preputenih
ivotinj a. Zapravo, moda ivotinje budu bolje poznavale svoje koristi od
njega ostajui na potpunoj uputi koju im je dao Njihov Stvoritelj , dok je
ovakav izaao iz okvira prirodne uroenosti na kojoj je stvoren.
Zaboravio je svoga Gospodara pa je On dao da zaboravi sebe i svoje
osobine, kao i ono ime se upotpunjuju, iste i bivaju sretne na ovom i
buduem svijetu.
^
" "
^
"
! | .L
, .l
l '
J -J J : . -+ O.

o o
.
*
f @ * ~
> ^
+
" - *
*
~
>
- ? >
-
_
l
_!
)
.-
~ , !
)
"
Budi vrsto uz one koj i se Gospodaru svome mole ujutro i navee
u elji da naklonost Njegovu zaslue, i ne skidaj oiju svoji h s nj ih iz
elje za sjajem u ivotu na ovom svijetu, i ne sluaj onoga ije smo srce
nehajnim prema Nama ostavil i koj i strast iji su postupci daleko od
razboritosti. "
l 3 I
Nemaran je prema svome Gospodaru, i nesmotren prema sebi i
svome srcu. Ne obazire se na svoje koristi i potpunosti, te ono ime
njegova dua i srce postaju isti. Zapravo,on se zapostava a i rastae
svoje srce, nesmotren je i zbunjen i ne nalazi pravoga puta. 3
2
Ibn Kajj im poj anjava ovaj temelj na drugom mjestu,pa kae:
"Pobraj anje i uenje Al l ahovih l ijepih imena i znanje o nj ima je temelj
nauke o svakom znanu. Znanje, svejedno moe biti ono to je On
stvorio il i naredio, i li znanje o onome to je oblikovao i propi sao. Izvor
stvaranja i naredbe proistie iz Njegovih l ijepih imena. Stvaranje i
naredba su vezani za ova l ijepa imena kao to su vezane injenice koje se
meusobno nalau. Izvorite svih naredbi su Al lahova lijepa imena. Sve
ovo je lijepo i ne izlazi iz okvira koristi robova, brinosti i mi l osti prema
1 3
1
EI-Kehf, 28
` Mifahu-d-dari es-se'adeh, 1 /3 1 1
77
OAZA INA Ibn Ka.jim el-Devzijje
nj ima, te dobroinstvo upotpunjavanjem onoga to i m je naredio i
zabranio. Sve Allahove naredbe su korist, mudrost, milost, bl agost,
dobroinstvo, jer proistiu iz Njegovih lijepih imena. Sva Njegova djela ne
izlaze iz okvira pravednosti, mudrosti, koristi i milosti jer proizilaze iz
Allahovih l ijepih imena. U Njegovom stvaran]u nema nesklada ili
poigravanja. On nije stvorio svoja stvorenja besciljno, uzaludno i
poigravajui se. Kao to je sve postojee mimo Njega nastalo Njegovim
stvaranjem tako ono to postoji mimo Njega je popratna za Njegovo
postojane, tj . nainjeno i stvoreno slijedi svoga Stvoritelja. Tako je znanje
o ovome temelj znanj a o svemu to je mimo Njega. Znanje o Njegovim
imenima, i njihovo pobrajanje i uenje je temelj svi ostalih nauka. Ko
pobroji i naui Njegova imena, to treba da ini svako stvorenje, nauio je
sve nauke, jer uenje Njegovih imena je temelj za uenje svakog znanja.
Znanje je zahtjev Allahovih imena i vezano je za njih. Razmisli o nastanku
stvaranja i naredbe ili Njegovog znanja i mudrosti, u njima nee nai
nikakvog propusta ili nesklada, jer propust u onome to On nareuje ili
ini biva zbog njegova neznanja il i nepostojanja mudrosti. Uzvieni
Gospodar sve zna i Mudar je. Za Negovo djelo i naredbu se ne moe
vezati propust, nesklad i oprenost. " 3 3
1 3 3
Bedau-1-feva'id , 1 / 1 47
78
OA !MANA Ibn Kaji m el-Devzije
esti ogranak
ZNANJE O ALLAHU JE TEMELJ SVIH ZNANJA
nastavlj a Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala:
"Kao to je znanj e o Al l ahu naj asnije znanje, tako je ono i
temelj svih znanja, pa ko i ma znanj e o Al l ahu - i ma znanj e o svemu
ostalom, a ko ne zna svog Gospodara - jo manje zna o svemu
drugom.
Kae Uzvieni :
_ ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha, pa je On uinio da
sami sebe zaborave . + u "1 34
Stoga, ne znaju svoju svrhu, niti ta im je korisno na dunjaluku i na
ahiret, pa lutaju poput stoke u traganju za ispaom i l i gore od nje, jer su
napustili svoju prirodu u kojoj su stvoreni, pa zaboravie svog
Gospodara.
Kae Uzvieni :
,. . . ne sluaj onoga ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili,
koji strast svoju slijedi u e u "1 3
5
Dakle, znanje o Allahu je temelj svakog znanj a, i temelj znanj a roba
o svojoj srei i potpunosti i to mu je korisno za dunjaluk i ahiret, dok je
neznanje o Allahu temelj nesree svakog roba".
1 36
Na drugom mjestu, Ibn Kajjim pojanjava:
1
34 El-Har, 1 9
1 35 El-Kehf, 28
1
36 Miftahu-d-dari es-seade 1 13 1 1
79
OAA !MANA - Ibn Kajim el-Devzije
"Poznavanje Allahovih imena temelj je svakom znanju, jer je svako
znanje ili znanje o onome to je Allah stvorio ili o onome to je propisao.
Svaka Njegova zapovijed je korist robovima, i mudrost, i mi lost, i svako
Njegovo djelo je pravda, mudrost, korist i milost. .
I kao to je sve stvoreno od Njega, isto tako je stvoreno znanje o
Njemu osnova svih znanja. Zamisli kako se dogaa stvaranje Njegovim
znanjem i mudrou, stoga ne nalazi u Njemu mahane poto mahana
biva kod roba radi neznanja i odsustva mudrosti, dok je Gospodar
Sveznajui i Mudri". 1
3
7
Beda' iul Fevaid 1 1 1 47
80
OAA INA Ibn Kajji m el-Devzije
Sedmi ogranak
TEVHID PROIAVA SRCE I DUU
Doista, tevhid proiava duu i srce od neistoa irka i grijeha. O
tome Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, kae:
"Stasanje srca ovisi o injenici je li ono isto i l i ne, kao to i razvoj
tijela ovisi o tome ima li u njemu tetnih materija ili ne.
Uzvieni kae:

||
.
<
3
' 3 3
-~
"{

.
"
A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, ni jedan
se od vas ne bi nikad od grijeha oistio; ali Allah isti onoga koga On
hoe. Allah sve uje i sve zna. "1 3
8
Ovo je Uzvieni Allah kazao nakon ajeta koji govore o zabrani
bluda, kazni za blud i sklapanju braka s bludnicom, to upuuje na to da
se istoa ogleda u izbjegavanju ovakvih nedjela.
Takoer, Uzvieni Allah govori i o traenju dozvole za ulazak u
neiju kuu:
"
. . . A ako vam se kae: "Vratite se! " - vi se vratite, bolje vam
je . . . "t
39
A ako i m bude nareeno da se vrate kako ne bi vi djel i neto to
je intimno i to domainu ne bi bi lo drago da se vi di , tako j e bolj e
skrenuti i spustiti pogled pred neim u ta je . i nae zabranj eno
gledati .
En-Nur, 2 1
1
39 En-Nur, 28
8 1
OAZA !MANA - Ibn Kaji m el-Devzije
Uzvieni kae:
"
Postii e sta eli onaj koji se oisti i spomene ime Gospodara
svoga, pa molitvu obavi !
"
1
4
0
Uzvieni Allah govori kako je Musa, ' alejhisselam, obraajui se
Faraonu, rekao:
"
i reci : ,Da li bi tida se oisti?'
"
1 4
1
Uzvieni, takoer, kae:
"
A teko muricima,
1
4
2
koji zekat ne daju . . . ' < 43
Veina mufessira, 1 44 kako onih iz prvih, tako i iz potonjih
generacija, smatraju da ova istota podrazumijeva tevhid, svjedoenje da
je jedino Allah bog, i vjerovanje koje isti srce, jer ovo ukljuuje da srce
negira postojanje il i oboavanje bilo ega drugog osim Allaha. To je u
osnovi ienje srca i vrsto uvjerenje da je samo Allah istinski bog, to
podrazumijeva da je to osnova svakom vidu napredovanja.
1 4
0
EI-E'a1a, 1 4 - 1 5

En-Naziat, 1 8
Mnogobocima; onima koj i Al lahu pripisuj u druga
EI-Fussilet, 6-7
Mufessir-tuma Kur'ana
82
OA !ANA - Ibn Kajjim el-Devzije
IENJE (DUE) KOJE JE NAREENO RAZLIKUJE SE OD
IENJA KOJE SE ZABRANJUJE
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, pojanjavajui razliku izmeu
ovog dvoga, kae:
"
Uzvieni Allah kae:
"
. . . Zato se ne hvaliite bezgrenou svojom. '"45
I na drugom mjestu kae:
"
uspjet e samo onaj ko je oisti
"
1
4
6
U prvom aj etu Al l ah, ' azze ve del l e, govori kako ne treba
govoriti :
"
Mi smo i sti, estiti , bogoboj azni", i zato u nastavku aj eta
kae:
"
On dobro zna onoga koji se grijeha kloni
"
.
1 4
7
Zejneb,
1
4
8
majka pravovjemih, prvo se zvala Herre (() - ista,
bezgrjena, pa j e za nju bilo reeno:
"
Njena je dua ista".
Kada je Al lahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za to uo,
promijenio joj je ime u Zejneb. Poslanik, sal l allahu alejhi ve sellem,
kae:
"
Allah najbolje zna ko je od vas dobroinitelj".
En-Nedm, 32

E-
ems, 9
En-Nedm, 32
1
4
8
Rije je o Zejnebi bin t Dah
83
OA IANA Ibn Kajim el-Devzije
Takoer, Uzvieni Allah u drugom ajetu kae:
"
Zar ne vidi one koji sebe smatraju od grijeha istim? . "1 4
9
Tj . , On j e Taj Koji e roba oistiti od grijeha i kazati da nema
grijeha.
Za razliku od ovoga, Uzvieni Allah kae:
"
Uspjet e samo onaj ko je oisti".
1 50
Spomenut je ajet u kontekstu ajeta koj i kae:
,,I reci :
"
Da li bi ti da se oisti?
"
"
1 5 1
A to bi znailo:
"
Bi li ti htio biti pokoran svome Gospodaru i na taj
nain se oistio?" Slino ovom ajetu, stoji u drugom ajetu:
"
Postii e sta eli onaj koj i se oisti
"1 52
A zamjenica , , (men tezekka) upuuje na Allaha, tj . spaena
e biti ona dua koju Allah, subhanehu ve te' ala, uini istom.
Hadis koji prenosi Ibn Ebi Mulejka, od ' Aie, radijall ahu ' anha,
ukazuje na ispravnost naeg miljenja:
4
En-Nisa' , 49
J
E-
ems, 9
J
En-Naziat, 1 8
JZ
El-E'ala, 1 4
84
OAZA INA Ibn Kajji m el-Devzije
"Jedne noi zatekla sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, kako ui : 'Gospodaru moj , podari mojoj dui bogobojaznost i
oisti je. Ti e je najbolje oistiti, Ti si njen Zatitnik i Pomaga"' .
Ova dova tumai spomenuti ajet, ukazuje na to da je Uzvieni Allah
Taj Koji isti due dok ne postanu potpuno iste. On je Onaj Koj i isti, a
rob je taj koji isti. Razliku izmeu ovo dvoje u tome je to se u prvom
sluaju radi o aktivnom, a u drugom o pasivnom iniocu, kao to
Uzvieni Allah kae:
"Uspjet e samo onaj ko je oisti
"
1
53
"
Da li bi ti da se oisti?
"
1
54
To znai : Prihvata li Allahovu ponudu da oisti tvoj u duu i tako
postane ist? Oni kau da je ovo i spravno znaenje, , jer spaen e biti
samo onaj koga Allah, subhanehu ve te' ala, oisti".
Oni, takoer, kau da je takav stav imao samo Ibn Abbas, ' Ali ibn
Ebi Talih, Ata i el-Kelbi, kako je on rekao:
"
Uspjet e samo onaj iju
duu oisti Uzvieni Allah".
"
1
55
1
53 E-
ems, 9
1
54 En-Naziat, 1 8
1
55 Igaset-u' l-ihfan, 1 /49-50
85
OAZA !MANA - Ibn Ka.i m el-Devzi.je
Osmi ogranak
TEVHID JE UZROK SREE NA DUNJALUKU I AHIRETU
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, kae:
"Klju uspjeha i sree je u ostvarenju dvije vrste tevhida na kojima
je zasnovana Allahova Knj iga zbog kojih su poslani Poslanici".
1 56
Na drugom mjestu, Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, veli :
"
Potreba robova za poznavanjem svoga Gospodara i Stvaraoca je
iznad drugih potreba, jer ne znaju za sreu, niti spas bez poznavanja
Njega i bez robovanja Njemu. On je nj ihov jedini cilj i pribliavanje
Njemu oivljava njihova srca.
Ukoliko su toga lieni, stanje im je gore od ivotinja. Kad je rob
svjestan nude za poznavanjem svog Gospodara i pribliavanja Njemu,
putevi za sticanje tog znanja postaju lahki".
1
5
7
ZNANJE O TEVHJDU JE UZROK SREI
Kae Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala:
"Znanje o Allahu i Njegovim imenima, svoj stvima, djelima i putu ka
Njegovom zadovoljstvu najasnije je na dunjaluku, a na ahiretu ga eka
naj asnija nagrada. Naj asnij i je cilj enja za susretom za njim i to je
najvea ahiretska srea i sva znanja se razlikuju po stepenu blizine do
znanja o Allahu. Ista je stvar sa djelima, stoga su namaz i dihad najbolji
nain pribliavanja Allahu. S druge strane, to je tei neposluh, toliko se
srce vie udaljava od ovog cilja".
1
5
8
A na drugom mjestu, kae:
"Kod insana su dvije moi : mo spoznaje i mo voljne primjene.
Njegova potpuna srea opstoj i na upotpunjenu ove dvije moi . Mo
spoznaje upotpunjuje se spoznajom njegova Stvaraoca i Njegovih imena i
svojstava i kako se stie do Njega, te spoznajom sebe i svojih mahana.
1
56 Idtima' u duj u-il-lslamijje, str. 99
1
57
Es-Sevaiq-u' l-Mursele 1 /366
1
5
8
Iddetu-s-Sabirin, str. 1 30
86
OAA IMANA Ibn Kajji m el-Devzije
Mo voljne primjene ostvaruje se pridravanj em obaveza roba prema
svome Gospodaru, iskreno i predano, i pozivanjem drugih robova na to
savjetom i djelom. S druge strane, silazak sa ove staze vodi u zabludu i
Allahovu srdbu.
Kae Uzvieni u poglavlju sure El-Fatiha:
"Hvala Al l ahu, Gospodaru svjetova, Milostivom, Samilosnom,
Vladaru Dana sudnjeg . e"
1
59
Ovi ajeti govore o spoznaj i Gospodara i Njegovih imena, svojstava i
djela.
"Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo. "
Ovi aj eti upuuju na put dostizanj a Allahovog zadovolj stva, a to je
robovanje samo Njemu onako kako je On time zadovoljan, uz Njegovu
pomo u tome.
"
Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju
darovao"
Pa, nema druge sree robu osim u pridravanju io;pravnog puta, uz
Allahovu uputu.
+
" . . . A ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali , niti onih koji su
zalutali ! "
.
1
59 El-Fatiha, 1 -3
87
Okretanje od iskrenog robovanja vodi u Allahovu srdbu, a skretanje
s puta ispravne spoznaje vodi u zabludu".
1 6
0
Nastavlj a Ibn Kajjim:
"
Srce se ne smiruje dok ne dosegne do Allaha. Takvo srce je
smireno u nedaama, predano svom Gospodaru, Njegovoj milosti i
onome to mu je odredio Svojom mudrou. Pa, ako bude zadovoljan
time, dosegne ga Al l ahovo zadovoljstvo, a u protivnom - Njegova
srdba.
"
1 6 1
Ako pita ta je to skrivena brinost - to je ono to se dogaa srcu
pri dolasku spokoj a, smirenosti, nestanka zabrinutosti, nesigurnosti i
oaja. Tada se preda Svom Gospodaru ponizno i posluno gledajui u
Nega svoj im srcem, nalazei smirenost due i nutrine. Promatranjem
Njegove brinosti prema njemu ga je zaokupiralo u odnosu na estoku
bol koju osj ea. Od prisustva stvarnog osjeanja te boli ga je odvela
vlastita spoznaja da mu je On dao najbolj i odabir, te da je on samo rob
nad koji m se odvijaj u pravi l a Njegovog Gospodara, bio on zadovoljan
i l i ne. Ukoliko j e zadovoljan, zadobie zadovoljstvo, a ukoliko je srdit
srdbu. Ova skrivena brinost je plod tog skrivenog ophoenj a,
poveava se sa njegovim poveanjem i smanjuje sa njegovim
smanj enj em.
A na drugom mjestu veli :
"Kad Al l ahovo zadovolj stvo postane robu j edina briga, Allah
snosi njegove dunj al uke brige i terete. A ako mu dunjal uk bude
briga, Al l ah ga nj emu prepusti , pa mu se srce i spuni ljubavlju za
stvorenj ima umjesto ljubavi prema Al l ahu, j ezik mu spominje
stvorenj a umj esto Stvaraoca i robuj e nj ima umj esto Nj emu. Kae
Uzvieni :
"
Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Mi lostivog veliao, Mi
emo ejtana natovariti, pa e mu on nerazdvojni drug postati
"
.
1 62
l 0
El-Fevaid, 26-27
l 0l
El-Fevaid, 224
l0Z
Ez-Zuhruf, 36
88
OAZA IMANA - Ibn Ka.jim el-Devzi.je
Deveti ogranak
SRCE JE MJESTO VJEROVANJA, A ONO JE NAJASNIJI
OVJEKOV ORGAN
Ibn Kajj im, r_ahimehullahu te' ala, kae:
"Uzvieni Allah stvorio je srce i uinio da ono bude mjesto
spoznaje, ljubavi i enje prema Njemu. Ono je prijesto najuzvienijeg
primjera, a to je spoznaja Allaha, ljubav i enja prema Njemu. Uzvieni
kae:
"
Oni koji u onaj svijet ne vjeruju hravih su osobina, a Allah ima
svojstva naj uzvienija; On je silan i mudar
"
.
1 6
3
Uzvieni kae:
"On je Taj Koji iz niega stara i On e to ponovo uiniti, to je Njemu
lahko; Onje uzvien i na nebesima i na Zemlji ; Onje silan i mudar."
1 6
4
Uzvieni kae:
N' k

K L
"
1 65 @e e e ! o DIJe ao n . . . .
I61
En-Nabi, 60
1 6 Er-Rum, 27
!6!
E-
ura, l l
89
. OAA IMANA Ibn Kajim el-Devzi.je
Prema tome, postoje dvije vrste srca:
Srce koj e je prij estolje Svemilosnog, u koj em su svj etlo i
ivot, radost i svako dobro,
Srce koj e je prij estolj e ejtanovo; u nJemu su tj eskoba,
tama, smrt i tuga
".
bb
00
El-Fevaid, str. 36
90
Deseti ogranak
SPOZNAJA ALLAHA 1ROBOV ANJE SAMO NJEMU
"
Spoznaja Allahovog jedinstva nije dovoljna sama po sebi, ve mora
biti praena robovanjem Nj emu, Jedinom, i u tom robovanju nita Mu se
ne smije pripisati. Spoznaja Uzvienog Allaha postie se putem Njegovih
naj ljepih imena i svojstava ! kroz Njegova djela i propise, pa mu se
stoga robuje onako kako je On to odredio. "
1 6
7
Uzvieni Al lah kae:
"Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo
nareenje na sve se nj ih odnosi, a nek znate da je Al l ah kadar sve i da
Allah znanjem Svoj im sve obuhvata! "
1 68
Uzvieni Allah nas je obavijestio da je On Taj Koji je stvorio nebesa
i Zemlju i sve to je izmeu njih da bi Njegovi robovi spoznali da je On
Sveznajui i Svemogui . Ova spoznaja je i sutina istinskog robovanja
koje se trai od robova.
Uzvieni Allah kae:
"
Znaj da nema boga osim Allaha! trai oprosta za svoje grijehe i za
vjerike i za vjerice! Allah zna kud se keete i gdje boravite. "
1 6
9
1
6
7
Miftahu-d-dari es-seadeh, 535
1
68
Et-Talak, 1 2
169 Muhammed, 1 9
91
OAZA IMANA - Ibn Ka.jim el-Devzi.je
Znanje o Allahovoj Jednoi i da nema drugog boga osim Njega se
samo po sebi trai, iako ono nije samo dovoljno, ve je neophodno da se
uz to robuje Jedinome, Koj i sudruga nema. Ove dvije stvari se trae samo
po sebi: da se Gospodar uzvieni spoznaje putem svoj ih imena, svojstava,
djela i propisa, i da se oboava prema onome to one nalau i zahtijevaju,
kao to se ibadet Njemu trai sam po sebi, i sto se odnosi na znanje i
spoznaju o Njemu. "
1 70

Miftahu-d-dari es-se'adeh, l /554
92
OAZA IANA Ibn Kajjim el-Devzijje
Jedanaest ogranak
TEVHID JE UTOITE ONIH KOJI MU SE
SUPROTSTAVLJAJU I ONIH KOJI GA ISPO LJAV AJU
Ibn Kajjim, rahimehul lahu te' ala, pojanjavajui razliku izmeu
istinskih muvehhida i onih koj i se tevhidu suprotstavljaju, kae:
"Oni koji se suprotstavljaju istinskom tevhidu najee se obraaju
Uzvienom Allahu kada zapadnu u velike potekoe i kada i m due do
grkljana njihovih dopru, a On, Uzvieni, dovu im primi .
Uzvieni kae:
"Kad se u lae ukrcaju, i skreno se mole Allahu a kad ih On do
kopna dovede, odjednom druge Njemu ravnim smatraju. "
1
7
1
Za razliku od istinskih muvehhida, koje izbavlja iz dunjalukih i
ahiretskih patnji i iskuenja.
Primjer tome je Junus, ' alejhisselam, koga je Uzvieni Allah
oslobodio iz tmina u koj ima je bio. Takoer, spasio je sljedbenike
Vjerovj esnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada su ih murici izlagali
svim vrstama iskuenja.
A kada je faraon zatraio utoite prilikom utapanja, to mu nije bilo
od koristi, jer vapaj i i kajanje se ne primaju u smrtnom asu.
Ovo je Allahov zakon koji se ne mijenja.
Ne postoji nita to se moe suprotstaviti potekoama kao to to
moe tevhid. A, isto tako, ne postoj i nita to odvodi u propast i nesreu
kao to to ini irk, niti ima spasa i li izbavljenja osim s tevhidom, jer je
on utoite i zatita robovima.
El-Aebut, 65
93
Dvanaesti ogranak
ZABLUDE FRKCIJA PO PITANJU TEVHIDA
Ibn Kajj im, rahimehul l ahu te' ala, pojanjava stavove raznih frakcija
koje su svoje vjerovanje zasnovale na zabludi i to vj erovanje nazivaju
monoteizmom, i kae:
"Pristalice Aristotel a, Ibn Sine i En-Nesiha Et-Tusija, sutinu
tevhida zasnivaju na:
- nijekanju bia Allaha, subhanehu ve te' ala,
- tvrdnj i da svemir nema svoj poetak,
- da Uzvieni Allah nee proivjeti mrtve iz nj ihovih kaburova,
- da se Posl anstvo nasljeuje i da je to jedna vrsta zanata,
- da Allah ne zna broj zvijezda i da On, ' azze ve delle, uope nema
znanj a o stvorenom,
- da ne postoji dozvoljeno, niti zabranjeno, niti naredba, niti
zabrana,
- da ne postoje dennet i dehennem.
Ovo je sutina njihovog tevhida, koji u sebi sadri ir k
1
7
2
i kufr
1
7
3
. "
2. Ittihadijje (panteisti)
Oni pod Boijim Jedinstvom podrazumijevaju da je sve stvoreno, pa
i sam Al lah, i da su nazivi svega stvorenog nita drugo nego imena, a ne
sutina, za ta Ibn Seb' ine kae da je tajna od prvih vremena i sutina
svih obj ava.
Stoga su za njega faraon i njegov narod vjerici s
f
Otpunim imanom,
s potpunom spoznajom Allaha i smatraju da je ispravno robovanje
idolima, jer faraon je bog, idol i su bog.
1 7
2
mnogobotvo
1 73 nevjerstvo
94
OA !MANA - Ibn Kajjim el-Devzijje
Stoga, nema razl i ke izmeu openja sa enom koja nij e hal al i sa
onom koj a nij e hal al , niti ima razl ike izmeu vode i vi na, niti
zinal uka braka i, samo oni koj i ne znaju za. ovu tajnu, kau: ' Ovo je
haram, a ovo je hal al ' . Ui stinu, nj ima je haram j er ne znaju za istinski
tevhid.
3. Dehmijje
Ova zabludjela fakcija tevhid gradi na sljedeim temeljima:
Nijekanje uzdignua Uzvienog Allaha Svojim biem iznad
Svojih robova,
- Nijekanje da se Uzvieni Allah uzdigao nad 'Arom,
- Nijekanje da Allah vidi i uje, kao i nijekanje Njegove snage i
moi,
- Nij ekanje svih Njegovih svojstava i djela.
Jednom rijeju, tevhid nj ima predstavlja pretjerivanje u nijekanju
tevhida sa koj im je Uzvieni Al l ah slao vjerovjesnike i preko koj ih je
dolazila objava".
1
7
4
"Istim putem krenule su i mu'tezi l e. Oni tevhid zasmvaJU na
poricanju Allahovih svojstava i Njegove savrenosti .
"
1
7
5
4. Kaderijje
Kaderijj e su defnisale tevhid kao negiranje postoj anj a Al l ahovog
odreenja, Al lahovih l ijepi h imena i savrenih atributa. ak su
negiranj e kadera
1
7
6
nazvali
"
nevjerovanj em u Al l ahovu odredbu i
volju" i o sebi kau: "Mi smo zastupnici pravde i istinskog tevhida
(monoteizma)".
1
74 "Medaridu-s-Salikin", 3/486
Tariq u ' 1-hidretejn, 682
1
7
6
Allahovog odreenja
95
OAZA IMANA Ibn Kaiim el-Devziie
5. Debrijje
Oni su tevhid zasnovalni na sljedeem:
Smatraju da su pri si ljeni na injenje svoj ih djela i da se njihova djela
dogaaju izvan njihove moi . Smatraju da je glavni pokreta njihovih
djela neko drugi , a ne oni sami. Deberijje su gore od onih koji potpuno
negiraju postojanje kadera.
1
77
1 77 "Medaridu-s-Salikin
"
, 3/488
96
esto poglavlj e
RIJE TEVHIDA
OAZA !ANA Ibn Kajim el-Devzije
FADILETI TEVHIDA178
Rije tevhida je .JI Y) ^! Y(la i lahe i llallah)
1 7
9
i to je najuzvienija
rije.
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, pojasnio je njeno znaenje !
spomenuo naine na koje e rob dokuiti bit i vrijednost te rijei i,
izmeu ostalog, kae:
"Rijei la i lahe i llallah su rijei imama muvehhida,
1 80
koje su svi
vjerovjesnici prenosili svoj im sljedbenicima do Sudnj eg dana. Na tim
rijeima opstoje nebesa i Zemlja; nj ih je Uzvieni usadio u ftru
1 81
svih
stvorenja. Na nj ima se zasniva vjera i na nj ima je podignuta Kibla. Zbog
nj ih su podignute sablje dihada. One su Allahovo neprikosnoveno pravo
kod svih ljudi . Ovim rijeima se uvaju K, imetak i potomstvo na ovom
svijetu. One oslobaaju od patnje u kaburu i Vatri. Bez njih niko nee
moi ui u dennet. To je ue bez kojeg niko ne moe stii do Allaha. To
su rijei i slama i klju Kue spasa. Tim rijeima su ljudi podijeljeni na
sretne i nesretne, prihvaene i odbaene. Zbog njih se nevjemika mjesta
razlikuju od nastambi islama, kue blagodati od kua nesree, ponienja i
patnji .
Te rijei su nosei stub farzova i sunneta.
"Kome zadnje rijei budu La ilahe illallah, ui e u dennet".
1 8
2
Fadilet - korist
1 7
9 Ar: Nema drugog boga osim Allaha
1
8
0 O
vdje misli se na Ibrahima, ' alejhisselam
1
81
Ar. tra - ljudska priroda
1 8
2
Ehu Davud ,,itabu-1-denaiz" br. 3 1 1 6; Ahmed "Musned", 2 1 529, 2 1 622 Hadis je
5ahih
98
SV JE TLOST LA ILAHE ILLALLAH
Svjetlost rijei La i lahe illal lah prodire kroz tmine grijeha. O ovome
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, vel i :
"Svjetlost rijei La i lahe illallah prodire kroz tmine grijeha u
zavisnosti od jaine te svjetlosti. Snagu te svjetlosti kod roba zna samo
Uzvieni Al lah.
Ima ljudi u ij im srcima svjetlost ovih rijei svijetli poput Sunca.
Ima ih ija je svjetlost poput blistave zvijezde. Ima ljudi ija srca ta
svjetlost obasjava poput velike baklje. A ima i onih ija je svjetlost u srcu
poput svjetla svjetiljke. I, posljednji su oni u ijim srcima je svjetlost
poput slabe svjetiljke.
to je svjetlost ove rijei jaa i svjetlija, sve vie se spaljuju sumnje i
strasti , sve dok ne izgore sve sumnje, strasti i grijesi. Takav je sluaj sa
istinskim muvehhidom, koji nikada nije Allahu irk uinio.
I, ako se bilo koj i grijeh, strast ili ubha
1 8
3
priblii ovom svjetlu,
bivaju spaljeni. Nebo njegovog vjerovanja uvaju zvijezde od svakog
kradljivca njegovih hasenata
1 8
4 Kadljivac ukade neko od njih, a to je za
vrijeme ovjekove nepanje. A kada insan shvati ta mu je ukradeno, on
to nadoknadi dvostruko vie od onoga koliko mu je ukradeno. I tako mu
se stalno dogaa sa kradlj ivcima od ljudi i dina i on nije jedan od onih
koji im otvaraju svoje riznice i okrenu im lea".
1 85
SKLAD TEVHIDA SA ,SAMO TEBE OBOtA VAMO
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, pojanjava da znaenje rijei La
ilahe i l l allah obuhvata rijei Uzvienog Allaha ,i da ovaj ajet u
sebi sadri naj uzvienije ci ljeve.
'
On tome kae:
"
A kada rob kae:
1
8
3 Ar. ubha - sumnja
I K4
Ar. hascaat - mnoina od rijei hascac - dobro (dobro djelo)
1
8
5
"Medaridu-s-Salikin", 1 /369
99
OAZA !MANA - Ibn Kaiji m el-Devzijje
"
Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo", u tim
rijeima je tajna stvaranja i upravljanja dunjalukom i ahiretom. Ove rijei
u sebi sadre najuzvieniji cilj i naj uzvienije sredstvo. Najvanij i cilj je
robovanje samo Njemu, a najuzvienije sredstvo je traenje pomoi od
Njega. Ne postojj drugo boanstvo koje zasluuje da mu se robuje, niti
ljudi imaju drugog pomagaa pri injenju ibadeta osim Njega. Robovanje
Njemu je najvaniji ci lj , a Njegova pomo je najuzvienije sredstvo.
Uzvieni Allah je objavio stotinu etiri knj ige, a ije je znaenje svrstao u
etiri, a to su: Tevrat, Zebur, Indil i Kur' an. Nj ihovo znaenje je u
Kur' anu. Kompletna znaenja sabrana su u posljednjoj treini Kur'ana
(mufessal) i njegova znaenja sabrana su u suri el Fatiha, a njena bit je u
ajetu:
"
Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo"b.
Ovaj aj et obuhvata obje vrste tevhida, a to su: tevhid er
rububijjeh i tevhi d el-uluhijj eh. Obuhvata vjerovanje i robovanj e radi
imena Rabb i da vjerovanj e u rije Allah znai da se samo Njemu
robuje. Od Njega se trai pomo sa Njegovim rububijjetom i jedino se
On oboava zbog Njegovog uluhijjeta, i On Svojom milou upuuje
na Pravi put.
Zbog toga je na samom poetku sure spomenuo Svoja imena:
Al lah, Rabb i Rahman, a to se, ujedno, podudara sa onim to se od
roba trai, a to je robovanj e samo Nj emu i traenje pomoi i upute od
Njega. On j e jedini kadar sve to dati, niko nije u stanju pomoi robu u
njegovom robovanju osim Njega i niko ne upuuje na pravi put osim
Nj ega. "I S
6
1
8
6 Es-salah, 1 74- 1 75
1 00
ZNAENJE RIJEI TEVHIDA
Duh i tajna ovih rijei j e u jednoi Gospodara, Hvale dostojnog,
ija su imena sveta, ime uzvi eno, spomen uzdignut, osim Kojeg
drugog boga nema u ljubavi, potivanju, velianju, strahu, nadi i sl .
One poveavaj u ljubav prema Nj emu, ovj ek se uz nji h ne boji nikog
drugog, ne trai utoite ni kod koga drugog, potuju se samo Njegovi
emrovi (naredbe) i oekuju Njegove nagrade, samo se Njemu u
tekoama obraa i Njemu pribjegava, samo se Nj emu kl anj a i u
Njegovo ime rtve se prinose.
Sve ovo se moe iskazati u jednoj reenici :
Bi lo koja vrsta ibadeta ne upuuje se nikome drugom osim Njemu.
Ovako se ostvaruje ehadet La ilahe i llallah, tj . ovako se ostvaruje
svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha.
Radi toga je Uzvi eni Al l ah zabranio Vatri da pri onoga ko
iskreno svj edoi da nema boga osim Al laha. I nemogue je da u
Vatru ue onaj ko real izuj e ehadet na pravi nain, kao to Uzvieni
kae:
"i oni koji dug svjedoenja svoga budu izvravali",
1 87
ispoljavajui svoje svjedoenje javno i tajno, u srcu i u vanjtini. Ima
ljudi koji u sebi nose mrtvo, neki ak usnulo svjedoenje koje eka da
bude probueno; kod nekih je u leeim poloaju, a kod nekih je izmeu
stajanja i sjedenja. Ovo svjedoenje je poput due u tijelu, dok dua moe
biti mrtva, bolesna, blizu smrti, blizu ivota, a moe biti zdrava i
postojana.
U sahih hadisu se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"
Doista, znam rije iji duh ostavlja trag na ovjekovu duu kada je
on izgovori na samrti". 1
88
1 87 El-Meaid, 33
1 01
ivot ove due zavisi od te rijei . Kao to ivot tijela zavisi o sui i
kao to e onaj ko presel i na ahiret nakon izgovora tih rijei biti u
dennetu i uivati u njegovim blagodatima, tako e i dua onog koji bude
ivio izvravajui i realizuj ui ove rijei biti u dennetu i ivjeti
naj lepim ivotom u njemu.
Uzvieni Allah kae:
-
? ~ @ _ ~ _
, * ,
<
* o ,

,
,__ ,, , :.
l j
_,c

"A onome koji je p.ed dostojanstvom Gospodara svoga strepio i
duu od prohtjeva uzdrao, dennet e boravite biti sigumo. ' d
89
Dakle, dennet e biti boravite due na Sudnjem danu, kao i
dennet spoznaje, ljubavi, bl izine Allahove i elje i enje za susretom sa
Nj ime, radosti zbog nega i zadovoljstvom Nj ime. U tom dennetu e
boraviti dua i na ovom svijetu. Kome ovakav dennet bude boravite na
ovom svijetu, vjenost denetska bit e mu boravite Ila Sudnjem danu.
Kome dennet bude uskaen na ovom svijetu, njemu e istinski dennet
jo vie biti uskraen. estiti se nalaze u blagodatima ak i kada im je
ivot teak na ovom svijetu, dok se grijenici nalaze u Vatri ak i ako m
je ivot ugodan i l ijep.
Uzvieni kae:
"Onome ko ini dobro, bio mukarac i l i ena, a vjerik je, Mi emo
dati da proivi lijep ivot. . . "
1 90

Ibn Made, 3,795 Albani, rahimehullahu te' ala, ocijenio ga je kao sahih U
,,Sahihu" Ibn Made

En-Naziat, 40-41
1
90
En-Nahl, 97
1 02
OA IMN A Ibn Kaji m el-Devzije
POGRENO UBJEENJE JE SMATRA TI DA "NEMA BOGA
OSIM ALLAHA" ZNAI SAMO "NEMA DRUGOG
STVORITELJA OSIM ALLAHA"
"Tevhid se ne ogleda samo u tome da rob priznaje da nema
stvoritelja osim Allaha i da je On Gospodar i Vlasnik svega, kao to su to
idolopoklonici priznavali, ali i pored toga su bili murici .
1 9 1
Dakle,
istinski tevhid je onaj tevhid koji obuhvata ljubav prema Allahu,
skruenost, poniznost, potpunu predanost u pokorosti Njemu, isto
oboavanje, davanje prednosti Njemu nad svim riJeima i djelima,
uskaivanje, davanje, ljubav i preziranje to se uplie izmeu osobe koja
to posvjedoi, sa jedne, i uzroka grijeenja i ustrajnosti u grijeenju, sa
druge strane.
Ko to spozna, shvatit e i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,
rijei :
"Allah je zabranio Vatri svakog ko kae: Nema drugog boga osim
Allaha".
1 92
U drugom hadisu bi ljei se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"N e e ui u Vatru ko i skreno svj edo i La i l ah e i l l allah", 1
93
i drugi
hadisi koj i su spomenuti na ovu temu, a ije je znaenj e mnogim
lj udima nej asno. Neki smatraju da su derogirani , a drugi kau da su
izreeni prij e prij e izricanja naredbi i zabrana ili prije upotpunjenosti
erijata. J
9
4
1
95
1
9
1
Ar., murik - mnogoboac
1 9
2
Buhari, 5.40 l ; Muslim, 33
1
9
3
Isti izvor
1
94 "Medaridu-s-Salikin", l /369-370
1
95 Pod ovom temom Ibn Kajjim pojanjava da tevhidu-r-rububijje nije upotpunjen bez
tevhidu'l-uluhijje, jer sam tevhid-ur-rububijje kojeg su Kurejije murici imali, nije im
bio dovoljan, bez
1 03
GREK JE SMATRATI DA SE USPJEH (DENNET) NALAZI
U SAMOM IZGOVARANJU TEVHIDA BEZ NJEGOVOG
RAZUMIJE V ANJA
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, nastavlja:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije potvrdio da se
tevhid postie samo izgovorom jezika. To je opreno onome to svaki
ovj ek zna o i slamu. Munafci
1 96
tu potvrdu izgovaraju svoji m jezicima,
a oni su na samom dnu dehennema, ispod onih koji ga u potpunosti
zanijeu. Mora postojati govor srcem i govor jezikom A govor jezika i
govor srca podrazumijevaju spoznaju tog svjedoenja i spoznaju biti
Allahove boanstvenosti, i kao potvrdu da ju je nemogue bilo kome
pripisati osim Njemu. Znaenje toga mora postojati u srcu, znanjem,
spoznajom, ubjedenjem i stanjem, da bi onome koj i to izgovori bilo
zatita od Vatre. Za svaki govor koji je Uzvieni Zakonodavac odredio
nagradu potpun je govor i jezikom i srcem. Ovo pojanjava i hadis u kom
se biljei :
"Ko u jednom danu izgovori stotinu puta: Subhanallahi ve bi
hamdihi, bit e mu oproteni grijesi, shodno onome to se nalazi u
srcu".
1 9
7
Djela se ne vrednuju prema formi i broju, nego prema namjerama.
Razlika i zmedu nji h je poput razlike izmedu nebesa i Zemlje. Dva
ovjeka klanjaju u istom saf, ali razlika izmedu njihovih namaza je
poput razlike izmedu nebesa i Zemlje.
Dobro promi sl i o bi ti vj erovanj a u srcu ubice koj i je ubio stotine
ljudi da ga to nij e sprij ei lo u nj egovom putovanj u prema selu.
Pomoglo mu je da u takvom stanj u pobnese bol u prsima i smrtne
muke. To je j edno, a vj erovanje j e neto sasvim drugo. Ne moe se
zasi gurno tvrditi da je pridruen estitom selu i da je ui nj en
Nj egovim stanovni kom".
1 98
1
96 Ar. munak - licemjer
1
97 Buhari,6.405; Muslim, 2. 694
1
9
8
"Medaridu-s-Salikin", 1 /370-372
1 04
ZA ISPRAVOST EHADETA NIJE USLOV IZGOVORANJE
RIJEI "EHEDU"
Ulazak u I slam biva izgovaranjem dva ehadeta. Kada bi osoba
izgovorila
"
la ilahe i llellah" bilo bi dovoljno i nije obavezno da izgovori
rijei "
ehedu".
"
Ispravnost ehadeta nije uslovljena s pomenom rijei
"ehedu".
Zapravo, kada svjedok kae
"
Vidio sam to i to" ili
"
uo sam" i sl ino, to
je njegovo svjedoenje. U Allahovoj Knjizi i sunnetu Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nema ni jednog mjesta koj i ukazuje
na uslovljenost izgovaranja
"
svjedoim",kao ni od jednog ashaba, ni
analogijom a ni izvlaenjem zakljuaka i z propisa koje bi to zahtijevalo.
Ustvari mnogobrojni dokazi iz Kur'ana , Sunneta, izreka ashaba i
arapskog jezika to poriu. Ovo je pravac Malika, Ehu Hanife i vanj tina
govora od Ahmeda. To se od njega prenosi tekstom.
"Dovedite te svoje svjdoke, one koj i e posvjedoiti da je Allah to
zabranio! " Pa ako oni posvjedoe, ti im nemoj povjerovati i ne povodi se
za eljama onih koj i Nae dokaze dre lanim i koji u onaj svijet ne
vjeruju i koji druge Gospodaru svome ravnim smatraju. "
1
99
Ovo jasno ukazuje da izgovor
"
ehedu" ne ukazuje na ehadet, ve
ukazuje na propis o zabrani . I Uzvieni kae:
199 El-En'am, 1 50
1 05
OAZA IMANA - Ibn Kajim el-Devzie
"
Allah svjedoi da je I stina ono to ti objavljuje
.
_
Z
Validnost ehadeta nije uvjetovana rijeima Uzvienog
"
ehedu bi
keza" (svjedoim o tome).
I Uzvieni kae:
"
Oni kojima se oni, pored Njega, klanjaju - nee moi da se za
druge zauzimaju; moi e samo oni koji istinu priznaju . . .
/
To znai da ovaj ajet ukazuje na tevhid.
Ispravnost Islama ne ovisi o tome da onaj ko ulazi u njega kae
"ehedu en la i lahe il lellah", ve ako kae
"la ilahe illel lah Muhammedu
r-Resulullah, bie musliman prema saglasnosti svih uenjaka. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"
Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvj edoe
da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Nj egov
poslani k. "
ZZ
Ako izgovore
"
la ilahe i l lellah", bie sauvani makar i ne izgovorili
"
ehedu".
NUNE POSLJEDICE RIJEI TEVHIDA
Ibn Kajjim, rahimehullah, poJaSnJaVaJUCI nune posljedice
izgovaranje rijei "la ilahe illel lah" kae:
"I sti nska potvrda rij ei "la i l ahe i l l el lah" nalae potvrdu svi h
nj i hovi h ogranaka. Sve osnove i ogranci vj ere potpadaj u pod ove
rij ei . Rob i h nee i sti nski potvrditi sve dok ne bude vj erovao u
Al l aha, Nj egove mel eke, Knj i ge, poslanike i susret sa Nj i m. Nee
Z
En-Nisa', 1 66
Z
Ez-Zuhruf, 86
ZZ
Bubari 25, Muslim 22
1 06
OAZA IMANA - Ibn Kaiim el-Devziie
vj erovati u Al laha, boga svih svj etova, dok dok ne bude vj erovao u
svoj stva Nj egove uzvi enosti i epitete Nj egovog savrenstva. Nee
vj erovati da nema drugog boga osim Al l aha sva dok ne uskrati
odl ike boanstvenosti svemu to postoj i mimo Nj ega, i ne uskrati ih
svome uvj erenj u i htij enj u kao to su ona negi rana u sutini i
vanj tini .
Nee u nj ih vjerovati onaj ko negira uzviena svoj stva, a ni onaj
ko negira Nj egov govor i razgovor s drugima, kao i onaj ko negira
Nj egovo uzdignue na 'Ar, da se njemu uzdiu l ijepe rijei i djel a, da
je On sebi podigao Mesiha, da je svoga Poslanika, sallal lahu alejhi ve
sellem, poveo na nono putovanj e, da On ureuj e sve stvari na nebu i
sprovodi ih na Zemlji a zatim se ponovo Nj emu uzdiu, u sve ostalo
ime je On sebe opi sao il i opisao Njegov poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem. Nee vj erovati u ove rijei potvrujui ih u nj ihovoj sutini
onaj ko negira Njegovo stvaranj e svih stvari, da je On nadmoan nad
svim, da sve zna, da e proivjeti tij ela iz kaburova radi dana
iskupljanja.
Nee u nj ih istinski vjerovati onaj ko tvrdi da Al lah svoja stvorenja
preputa same sebi, ne nareujui i m i ne zabranjujui jezicima svojih
poslanika. Takoer, potvrda ovih rijei nalae pokorost i priznavanje
nj ihovih prava, a t o su: propisi Islama koj i poblie tumae ove rijei s
uvjerenjem u sve Njegove obavijesti, izvravanje Njegovih naredbi,
izbjegavanje njegovih zabrana. To je podrobnije tumaenje "la i l ahe
illellah."
Sutinski ih potvruje samo onaj koj i ovo sve prethodno uini.
Takoer, apsolutno se ne moe zatititi imetak i ivot osim putem ovih
rijei i izvravanjem njihovih prava. Apsolutno nema spasa od patnje
osim putem ovih rijei i izvravanjem njihovih prava. Kazna na
dunjaluku i na ahiretu sljeduje za onoga ko ih izostavi i l i izostavi nj ihova
prava. "
ZJ
Pravo sjedinj enje i nestanak se ostvaruju samo sa ostvarenjem
tewhida.
Ispravno sjedinjenje i nestanak koj i se opetuju jezicima sufja
ostvaruju se samo sa relacijom rijei "la ilahe il lellah".
Et-Tibj an fi aksamil Kur'an, str.26
1 07
O tome Ibn Qajjim kae:
"
Sjedinj enje i nestanak (ittihad ve fena), znai uzimanje elite onih
koj i vole Allaha i nj ihovo utapanje. Oni su se utopi l i u robovanje (ibadet)
svoga Voljenog za razliku od ibadeta drugima. Utopili su se u
.
Njegovu
ljubav, strah, nadu, oslanjanje, traenje pomoi, za razliku od ljubavi,
straha, nade i pouzdanja u druge mimo Njega. Jedan od oblika realizacije
(utapanj a-nestanka) je da osoba voli samo radi Al l aha, da samo mrzi u
ime Njega, da samo prijateljuje u ime Njega, da samo ne prijateljuje U
ime Njega, da samo daje u ime Njega, da uskrauje radi Njega, da se
samo od Njega nada, da samo od Njega pomo trai - tek tada e sva
njegova vjera vanj tinom i unutrinom biti radi Al l aha, tj . Allah i njegov
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, e mu biti drai od svega to je
mimo njih. Nee voljeti one koji se suprostavlj aju Allahu i njegovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, makar mu bili najblii srodnici,
ve e se protiv takvih pa makar mu bi l i i najprisnij i prij atelji .
Sutina toga je da bude l ien strasti i prohtjeva due, te da zadobija
zadovolj stvo i ostvaruje prava svoga Gospodara. Sve se to objedinjuje
realizacijom svjedoenj a da nema drugog boga osim Allaha, znanjem,
spoznajom, djelom, stanjem, i namjerom. Sutina ove negacije i potvrde
koje sadri ovaj ehadet jesu nestanak i opstanak.
Kod njega e nastati uzimanja drugih mimo Allaha za bogove
znanjem, potvrdom i ibadetom, a opstae samo uzimanje Al l aha za
Jedinog boga. Ovaj nestanak i opstanak su sutina tevhida kojeg su
ispovijedali Poslanici, zbog njega (tevhida) su obj avljene Kj ige,
stvorena stvorenj a, postavljeni propisi, i na njemu opstaje ivot u
Dennetu i na njemu su sazdani stvaranje i naredba."
Z4
20 Nedardu - s- 5aIikn1J196
1 08
OAZA IMANA - Ibn Ka.iji m el-Devzi.je
PREDANOST TEVHIDU OSTVARUJE SE PUTEM SPOZNAJE
BOiANSKJH OSOBINA
Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala, pojanjavajui boanske osobine,
vel i :
"
l . Boanska osobina je da Njemu jedinom pripadau vlast,
mogunost nanoenj a tete, koristi, davanja i oduzimanja.
Ove osobine za sobom povlae dovu, strah, nadu i oslanjanje samo
na Njega, a ko to dovede u vezu sa nekim stvorenjem, taj je to stvorenje
stavio na nivo Stvoritelja i uinio onoga ko sebi ne moe priutiti
nikakvu korist, tetu, smrt, ivot i l i oivljenje boljim od ostalih poredei
ga sa Onim Koji o svemu odluuje.
Svi emrovi su u njegovim rukama i sve e se njemu vratiti . Ono to
on hoe - bit e, a ono to ne eli - nee ni biti.
Nita se ne moe sprijeiti od onoga ono to On da, niti se moe dati
ono to On sprijei. Ako On otvori vrata milosti nekome od svojih
robova, niko je ne moe zaustaviti ; ako je On uskrati, niko mu je ne nee
dati.
Najgnusniji tebih (poreenje) je poreenje tog nemonog,
siromanog i nesposobnog stvorenja sa Uzvienim i Monim
Stvoriteljem.
2. Boanska osobina je potpuna savrenost i perfekcija u svemu u
emu ne postoj i bilo kakva manjkavost. Ova osobina obavezuje da se
robovanje ini samo Allahu: velianje, potovanje, strah, dova, nada,
pokajanje, osjeanje, traanje pomoi , maksimalna pokorost uz
maksimalnu ljubav
.
Sve ovo obavezuje razum, uroena prirodnost (fitra),
da sve to pripada samo Allahu i nikome drugom. Ko posveti bilo ta od
navedenog nekom osim Allahu, taj je uporedio Gopodara, Kojem nita
nije slino i Koji nema ortaka, sa onim kome je taj ibadet uputio. Ovo je
najgore poreenje j er u sebi sadri krajnju nepravdu i runou, i zato je
Allah, subhanehu ve te' ala, obavijestio Svoje robove da im taj in nee
oprostiti.
3. Boanska osobina je pokorost ili robovanje. Ova osobina zasniva
se na maksimalnoj ljubavi i maksimalnoj pokorosti . Samo e na taj
nain robovanje biti potpuno.
1 09
OAA lMANA - Ibn Kajji m el-Devzijje
Stepeni ljudi razlikuju se prema zastupljenosti tih osobina. Ko svoju
ljubav, pokorost, poniznost posveti nekom drugom mimo Al l aha, taj ga
je uporedio po osobini koja samo Njemu pripada.
Prosto je nemogue da sa ovim irkom doe bilo koj i zakon.
Odbojnost prema ovakvom inu osjea svaka priroda i svaki razum.
Meutim, ejtani su iskvariti ljudske prirode i razum veine ljudi , dok se
po ftri povinuju oni kojima je nagrada od Gos.podara njihovog jo prije
obeana.
Njima je Allah slao poslanike i sputao Objave u skladu sa nj ihovom
ftrom i razumom, pa se time njihova svjetlost pojaala:
"
. . . Al lah vodi ka svjetlosti Svojoj onoga koga On hoe . .
.
"
2
0
5
Shodno ovome, boanska osobina je i sedda. Ko uini seddu
nekome drugom mimo Allaha, taj je uporedio Stvoritelja sa stvorenjem.
Boa
ska osobina je i tevekku1 .

2
0
6
Ko se osloni na nekog drugog
mimo Al laha, taj je, takoer, uporedio Stvaraoca sa stvorenjem.
Ko se zakune neim drugim mimo Allaha, pri tome ispoljavajui
velianje i oboavanje, taj je poinio irk.
Ovo su oblici poreenja Stvoritelja sa stvorenjima koj i vode u
irk".
2
0
7
205
En
-
Nur, 35
206
O
slanjanje na Al laha
207 l ' lamu' l-muveqi ' in, 1 93- 1 95
1 1 0
O NEPRAVDI ONOGA KO SEBI PRIPIE NEKU OD OSOBINA
KOJE PRIPADAJU SAMO ALLAHU
Ibn Kajjim, rahimehull ahu te' ala, ukorio je one koj i opomraJu
Uzvienom Allahu i koj i pozivaju ljude da ih veliaju, da im se
pokoravaju, da srca svoja veu za nj ih i da se od njih trai pomo. O
tome, on, rahimehullahu te' ala, kae:
"Ko se uzdie, oholi, poziva ljude da ga veliaju kroz hvalu, da ga
mole, da strahuju od njega, nadaju se od njega, da trae pomo i utoite
od njega, takva osoba smata da je ona bog i pokuava sebi pripisati osobine
koje pripadaju samo Al lahu. Takvi zasluuju najveu kaznu i ponienje.
U sahih
2
0
8
hadisi-kudsiju
209
prenosi se da je Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, prenijeto:
"Velianstvenost je Moja odjea, a ponos je Moj ogrta. A ko sebi
pripie jedno od ovih svoj stava, kaznit u ga".
2 1
0
Ako slikare, koji svojim rukama "stvaraju", oekuje najea patnj a
na Sudnjem danu zato to su se poistovijetili sa Allahom u "stvaranju",
ta se moe kazati za one koji sebi pripiu jednu od boanskih osobina?!
Kao to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, kae:
"Najeu kaznu na Sudnjem danu imat e slikari. Nj ima e biti
reeno: ' Oivite ono to ste stvoril i
'
".
2 1 1
U dva "Sahiha" prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem,
rekao:
"Allah, subhanehu ve te'ala, rekao je: 'Ima li veeg nasilnika od
onoga koji stvara stvorenja slina mojim. Neka stvore zro ita! Neka
stvore zro penice! '
"
2 1 2
208 vjerodostojnom
20
9 Hadis-k0dssu rijei Allaha, subhanehu ve te' ala, koje je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, dostavio putem hadisa, tj . to je Allahov govor koji nije dio Kur'ana
2
1
0 Ahmed 2/248; Ehu Davud, 4.090; Ibn Made 4. 1 74, hadis od Ehu Hurejre,
radijallahu 'anhu
2
1 1
Buhari,5.95 1 ; Muslim, 2. 1 08
21 2
Buhari,7 . 559; Muslim, 2. 1 1 1
1 1 1
OAZA IMANA - Ibn Ka.im el-Devzije
To to je Allah, tebarake ve te' ala, spomenuo penicu i kukuruz
ukazuje na ono to je krupnije i vanije od njih.
Ovo podrazumijeva sljedee:
Ovako e zavriti oni koji se poistovjeuju sa Allahom u stvaranju
oblika, a zamislimo tek kakav e kraj imati oni koji su sebi pripisali neku
on Njegovih boanskih osobina, nazivajui se imenom koje se odnosi
samo na Njega, poput imena Vladar vladara ili Sudija sudiama i sl.
Potvreno je sahih predajom da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"Najbjednije ime kojim se ovjek moe nazvati je ahin-ah (Vladar
vladara). Ne postoji Vladar osim Allaha".
U drugoj predaj i se biljei :
"Najomraeniji ovjek kod Allaha je onaj koji sebe naziva Vladarem
vladara. 2
1
3 Uzvieni Allah je jedini istinski Vladar".
2 1
4
U jo jednoj predaji se biljei:
"Najgori ovjek kod Uzvienog Allaha je onaJ ko sebe naztva
Vladarom vladara".2
1 5
"
21 3 Buhari,6. 205, 6.206; Muslim, 2. 1 43
21 4 Buhari,6. 206; Muslim, 2. 1 43
2
1
5 Muslim, 2. 1 43, Ahmed "Musned", 27. 393
1 1 2
OA IMA - Ibn Kajim el-Devzje
PRIMJER RIJEI TEVHIDA
Ibn Kajj im, rahimehullahu te' ala, spomenuo je rijei Uzvienog:
|
| |
|
_ . . - .
- . J - J
> ^
,,Zar ne vidi kako Allah navodi primjer - lijepa rije je kao lijepo
drvo: korijen mu je vrsto u zemlj i, a grane prema nebu; ono plod svoj
daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi . . . "
2 1 6
A zatim kae:
"
Uzvieni Allah je kao primjer naveo l ijepu rije i uporedio je sa
lijepim drvetom zato to iz lijepe rijei proizlazi dobro djelo,

a lijepo
drvo daje l ijepe i korisne plodove".
2 1
7
Potot j e kazao da po konsenzusu mufessira l ij epa rij e

( znai svj edoenje da nema drugog boga osim Al laha (l a
ilahe i l
l
allah) i da iz nje proizlaze sva dobra dj ela, i vanj nska i
unutranj a. I svako dobro djelo sa koj im j e Uzvieni Allah zadovoljan
plod je l ijepe rijei .
U tefsiru alije i bn Ehi Talhe, od Ibn Abbasa, radijallahu ' anhu,
prenosi se da je On rekao:
,( ) Liepa rije znai : svjedoenje da nema drugog boga
osim Allaha;
() kao l iepo drvo aludira na mu' mina;
2I 6
Ibrahim, 24-25
2I 7
E' alamu muveqi' ine, 2/298
1 1 3
OAZA IANA Ibn Kajim el-Devzije
(t
t
)korijen mu je vrsto u zemlji je rije La ilahe illallah koja
je nastanjena u srcu vjerika;
(L.I ~,,)a grane se uzdiu prema nebu znai : njima se djela
uzdiu prema nebesima".
Rebi'a ibn Enes je rekao:
)
"
Lijepa rije" je poput imana, a iman je lijepo drvo,
njegov korijen je vrst i ne uvehne (iskrenost u njemu);
e ;,,)
"
a grane se uzdiu prema nebu" znai bojazan od
Allaha".
Bolje, jasnije i ispravnije poreenje od navedenog je da je Uzvieni
Allah uporedio stablo tevhida u srcu roba sa l ijepim drvetom vrstog
korijena, visokih grana koje se granaju uzdiui se prema nebesima, a
koja svoj plod daju u svako doba.
Ako dobro promisl i o ovom poreenju, doi e do zakljuka da
se to odnosi na vrsto stablo tevhida, koj e je svoje korij ene pustilo
duboko u srce vjernika, a ije su grane dobra dj ela koja se granaju ka
nebesima".
2 1
8
A zatim kae:
"
Takvo drvo e stalno davati lijepe plodove, tj . dobra djela
shodno vrstini u srcu vj erika, ljubavi i i skrenosti prema njoj ,
2 1
9
istinskoj spoznaji , pravima koje ona zahtij eva i izvravanju potpune
obaveze prema njoj . Kome se ova rije duboko nastani u nj egovom
srcu, sa svim potpunim pravima i obavezama koje ona nalae i ije se
srce povede za Allahovom uputom, od ije upute nema lj epe, nema
sumnj e da e ta rij e iz takvog srca na j eziku (istinskog Al l ahovog
roba) stalno davati l ij epe plodove (dobra dj ela), koja se uzdiu
Uzvienom Allahu.
Iz te l ijepe rijei proizlazi mnotvo drugih lijepih rijei koje su u
skladu sa dobrim djelom, a Allah, tebarake ve te' ala, prima dobra djela
zajedno sa lijepim rijeima koja se do Njega uzdiu.
Z
E' lamu muveqi ' in, 2/299
Z
Prema rijei tevhida, tj . prema Lailaheillallah
1 1 4
OAZA !MANA Ibn Kajjim el-Devzije
Uzvieni Al lah kae:
"K Njemu se diu l ijepe rije:i, i dobro djelo On prima".
220 22
1
I nastavlja Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala:
"Spomenuto podrazumijeva da, ako vjerik ispovijeda tevhid,
poznavajui sutinu njegovog znaenja i obaveze koje on zahtijeva,
svjedoei ga srcem, rij eima i djelima, bez ikakve sumnje, onda e,
zajedno sa l ijepom rijeju koja je duboko usaena u srcu i sa njenim
granama, biti uzdignut ka nebesima i u svakom asu e davati zrele
plodove".
222
NEKE OD TAJNI POREENJA VJERNIKA SA DRVETOM
Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala, kae:
"Drvo se sastoj i od il a, korijena, stabla, grana, l i stova i plodova.
Od i stih dijelova se sastoji stablo imana i islama. Da uporedimo ovo
dvoje:
Korijen imana i islama je znanje, spoznaja i uvjerenje; stablo je
iskrenost; grane su dobra djela, a plodovi su sve ono to se ubraja u
dobroinstvo od pohvalnih djela, osobina i lijepog morala. Ako je znanje
u srcu ispravno i saglasno sa Objavom koju je Uzvieni Allah spustio
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i vrsto ubjeenje u sve ono to je
ITzvieni Allah kazao o Sebi i Njegovi poslanici, a iskrenost vrsta i
postojana u srcu, onda su i djela u skladu sa tim (iskrenosti i znanjem), a
smjer i pravac tih djela bude i skladu sa korijenjem. I nema sumnje da e
stablo imana u srcu imati vrste korijene, a grane e biti usmjerene prema
nebu.
+
A da je suprotna situacija, onda bi srce bilo poput runog drveta koje
je iupano iz zemlje, a takvo drvo u tim uslovima ne moe preivjeti .
Drvo nee ivjeti, a kamoli rasti ako ne bude zalijevano i ako se ne bude
na njega pazilo, tako da se takvo drvo osui.
220
El-Fatir, l O
22I
E' I amu muveqi ' in, 2/300
222
E' lamu el-muveqi ' in, 2/300
1 1 5
OAZA INA Ibn Kajim el-Devzije
Takav sluaj j e sa stablom isl ama u srcu roba: ako ga rob ne bude
stalno nadgledao, pazio, zalijevao na vrijeme korisnim znanjem,
dobrim djelima i podsticanjem na zikr, osuit e se i potpuno
uvehnuti".
DOKZI KOJI UPUUJU NA POSTOJANJE I JEDNOU
ALLAHA
Kae Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala:
"
Uzvieni Allah u Svojoj Plemenitoj Knjizi poziva robove Svoje da
Ga spoznaju. Ova sJoznaja ima dva naina:
- podrobno i detaljno razmilj anje o svim kur' anskim ajetima,
- upoznavanje sa znaenj em svih Allahovih lij epih imena,
imajui na umu nj ihovu apsolutnost, potpuno savrenstvo i
vjerovanj e da su ona j edinstvena po svemu
Kae Uzvieni :
"
Stvaranj e nebesa i Zemlj e, smj ena noi i dana, l aa koj a
morem plovi s korisni m tovarom za ljude, kia koju Al l ah puta s
neba, pa tako u ivot vraa zemlj u nakon mrtvi l a nJ ezina - po koj oj
j e rasij ao svakoj aka iva bi a, promj ena vj etrova, oblaci koj i
i zmeu neba i Zemlj e lebde - doista su dokazi za one koj i imaju
pameti".
223
223 El-Bekara, 1 64
1 1 6
OAZA IA Ibn Kajim el-Devzije
Kae U zvi eni :
"
U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noi i dana su, zaista,
znamenja za razumom obdarene".
22
4
Mnogo je ajeta u Kur' anu koji ovjeka podstiu na razmiljanje o
Allahovim savrenim zamenjima i djelima. Takvi ajeti koji upuuju na
razmiljanje su Njegove rijei:
K k
o

l K
,
?
"
22
s
" a o om ne razmts e o ur anu . . . .
I Njegove rijei :
,,Zato oni o Kur' anu ne razmisle?
"
226
I Njegove rijei:
"Knj iga koju ti objavlujemo blagoslovljena je, da bi oni o rijeima
njezinim razmislili . . . "227
Ovaj aj et ukazuj e da j e Kur' an i stina, da j e Allah obj avi o
Nj egovom Posl aniku; u koj oj su dokazi koj i upuuj u na
Posl anikovu, sal l allahu alejhi ve sellem, i skrenost u dostavlj anju
Obj ave. Al lah j e dovolj an kao svj edok za Svoj a dj ela, dj ela Svoj i h
Ali-Ima, 1 90
225 Muhammed, 24
ZZb
El-Mu'minun, 68
Z
As-Sad, 29
1 1 7
robova i nj ihovih rij ei , dok i oni sami svj edoe i znaj u da j e
Posl ani k, sal l al l ahu alejhi ve sel l em, i skren i doslj edan u onome to
prenosi od Nj ega.
Jedan od 'arifa je rekao:
"Kako da traim dokaz za postojanje Onoga Koj i je dokaz svemu
postoj eem?! Koj i god dokaz da zatraim, Njegovo postojanje je jasnije i
vidljivije od svega".
Zbog toga su vjerovjesnici govorili narodima koje su pozival i :
"
. . . Zar se moe sumnjati u Allaha?"
22
8
On je jasnij i od svega poznatog i od svakog dokaza".
229
RZMILJANJE O ALLAHOVIM ZNAMENJIMA
"
Uzvieni Allah upuuje Svoja stvorenja na razmiljanje o
Njegovim dokazima i blagodatima, o Njegovoj velianstvenoj moi
kojom je stvorio nebesa i Zemlju i sve na nj ima od razl iitih stvorenja,
svakojakih vrsta na nebesima i na zemlji, kopnu, moru, zraku, i u onome
to je izmeu nebesa i Zemlje; o smjeni noi i dana, kii koju iz oblaka
sputa, kojom Zemlju oivljava iz mrtvila; o tome kako svakovrsne
vjetrove alje da kiu tjeraju, kako se plodovi oploavaju i iva bia
hrane. Sve su to dokazi i upute onima koj i ele primiti pouku. Takoer,
uzimanje pouke iz svega onoga sa ime su doli svi vjerovjesnici i u ta
su pozivali od tevhida i vjerovanja u Sudnj i dan. Uistinu, to moe postii
samo ko srcem i tijelom eli spoznati Gospodara svoga. Zatim, Uzvieni
Allah upuuje Svoja stvorenja na razmiljanje o hrani kojom ih je
opskrbio, odjei koju oblae, o jahalicama koj ima se slue i koriste i h u
raznorazne svrhe, a od kojih imaju veliku korist. Takoer, i o baama,
vrtovima i rijekama. Sve su to dokazi koj i u sebi sadre pouku ljudima
koji su razumom obdareni.
"
2
3
0
22
8
Ibrahim, l O
229 El-Fevaid, 28-29
2
30 El-Fevaid, 1 4- 1 5
1 1 8
DOKZI ALLAHOVE JEDNOE NUNO SU PRIRODNO
UROENI
Dokazi koji upuuju na Allahovu jednou i Njegovo postojanje su
ftra - prirodno stvaranje.
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, rekao je:
"
Najbolji dokaz na postojanj e Uzvienog Allaha je ftra.
23
1
Njegovo
postojanje je vidlj ivije i jasnije od svakog dokaza. Zbog toga su
vjerovjesnici govorili narodima koje su pozivali :
"Zar se moe sunmjati u Allaha, Stvoritela nebesa i Zemlje?! "
2
3
2
Obraali su im se govorom poslije kojeg ne bi trebali sunmjati u
postojanje Allahovo. Uspostavio je dokaze koji jasno ukazuju na
postojanje Njegove jednoe i savrene osobine, uz svu nj ihovu
raznolikost. Ne moe ih niko pobrojati osim Allah. Zatim je to usadio u
ftru i u razum openito, da bi potom slao vjerovjesnike koj i bi ih na to
podsjeali . I zato Uzvieni kae:
, opominji, opomena e vjericima, doista, koristiti".
233
Njegove rijei :
"
. . . Zaista si ti onaj koj i pouava
"
2
34
2
3 1
Uroena ljudska priroda
2
3
2
Ibrahim, l O
2
33 Ez-Zarijat, S5
2
34 El-Gaija, 2 1
1 1 9
1PP P Ibn Kajim el-Devzije
I Njegove rijei :
"
Pa zato oni pouku izbjegavaju?
"
2
3
5
I mnogi drugi ajeti koji na to ukazuju.
Uzvieni Allah je ukazao robu na prave puteve spoznaje i olakao
mu u tome, sve radi njegove ivote potrebe na ovom i buduem svijetu.
Zatim je u njegov razum usadio da posvjedoi istou Njegovog zakona i
vjere, koja je, u sutini, njegov hlad na Zemlji , i koja uspostavlja
pravednost meu Njegovim robovima i koja je uputa svietu. Kad bi se
svi razumi ujedinili u j edan razum, zasiguo ne bi mogli doi sa neim
bolj im, pravednijim i korisnij im ljudima, njihovom ivotu na oba svijeta.
Dakle, ovo je naj vei dokaz kojim se dokazuje da je On Bog, pored
Kojeg drugog boga ni slinog njemu nema, a kamoli da je u mogunosti
da neko izvana posvj edoi dokazima Njegovu jedncu zbog mnotva
puteva koj i vode uputi, a koji iskljuuju svako opravdanje i sumnju.
Uzvieni Allah je u ftru ovjeka usadio pravednost, nepristrasnost,
i skrenost, dobroinstvo, ispunjenje obaveza, savjetovanje robovima,
milost prema nemonima, zatitu mazluma,
23
6
uzvraanje na dobro
dobrim, strplj ivost pri nedaama i na neugodnostima, blagost, lijep
moral, lijepo ophoenje prema rodbini i drugima, skrivanje tuih
mahana, pruanje pomoi onome ko je zatai , raznovrsno potpomaganje
u dobru, hrabrost, toleranciju, otroumnost, ustrajnost, odlunost, snagu
pri ispolavanju istine, blagost prema porodici, ispoljavanje snage i
estine prema sljedbenicima zablude, popravljanje stanja meu ljudima,
potivanje onog ko zasluuje da se potuje, davanje prava ljudima koje
oni zasluuju, poduavanje neukih i druge obaveze koje je postavio kako
da se meusobno ophode jedni prema drgima. Takoer, usadio je u ftru
spoznaju o svemu to je runo i to mu se suprotstavlja. Zatim je slao
vjerovjesnike da bi uvrstili ono to je u ftri dobro i potpuno, da ukau
na odvratost onoga to je samo po sebi runo, manjkavo i pokueno,
kako bi se vjera u potpunosti spoj ila sa ftrom".
2
3
7
` El-Mudessir, 49
Mazlwn - onaj kome je uinjena nepravda

Mifu-d-dari es-Sea'de, 2/443-446
1 20
OA P " Ibn Kajjim el-Devzijje
DOKZI KOJI UPUUJU NA ALLAHOVU JEDNOU
Prvi dokaz: Zemljina pogodnost
Meu dokazima koji upuuju na jednou, vlast i mo Stvoritelja je
to da je Zemlju uinio pogodnom.
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, rekao je:
"Uzvieni kae:
= > 7 A _ J . ", ,
J
_ *m
J
7 ~ > _ >
j ._
._
u _ _
J
] ~
"On vam je Zemlju pogodnom uctmo, pa hodajte predjelima

njezinim i hranite se onim to On daje, Njemu ete poslije oivljenja
odgovarati".
238
Obavijestio nas je da je On Zemlju uinio za sve pogodnom, tj .
zaravnjenom, pripremljenom, ureenom, pogodnom za ivot, mirom i
stabilnom.
Obavijestio nas je i da je Zemlju posteljom uinio i prostranom.
Postavio je planine kao klinove pomou kojih ju je uvrstio, kako sa
stanovnicima na sebi ne bi podrhtavala. I pukotinama je pocijepao, tj .
kiu na Zemlj i zadrao, i dao da se kroz pukotine njome napaja, da je
sjemenke upijaju, pa potom niu i rastu na njenoj povrini. Razne vrste
itarica iz nje izlaze, raznorazne blagodati u vidu hrane za ljude i stoku
na ovom svijetu sve do Sudnjeg dana.
Nj ena bl agodat j e i to to ona na svoj im plei ma podnosi
razne neugodnosti koj e j e prouzrokovao ovj ek, a dok i stovremeno
niu bezbroj ne bl agodati i pored toga to je ona prekrivena
sramotama robova. Pa, ima l i veeg dokaza za one razumom
obdarene? !
El-Mulk, 1 5
1 21
OAZA !MANA - Ibn Ka.im el-Devzi.e
Drugi dokaz: Proivljenje ljudi nakon nj ihove smrti
*
* -~
_,
~, , ~
"Kako moete da ne vjerujete u Allaha, vi koj i ste bili nita, pa vam
je On ivot dao; On e, zatim, uiniti i da pomrete i poslije e vas
oivjeti, a onda ete se Nj emu vratiti
.
/'
2
39
Ovaj ajet slui kao neoborivi dokaz da je vjerovanje u Allaha

uroeno u ovjekovom instinktu i razumu i da apsolutno niko nema
opravdanja za svoj kufr. Uzvieni je spomenuo etiri etape, tri se odvijaju
na ovom svijetu, dok etvrta ostaje kao istinsko obeanje koje e se
obistiniti. Prije nego to vas je stvorio, bili ste zemlja koja je mrtva, a
zatim vas j e stvorio i oivio, to znai ivot. A zatim e vas usmrtiti kako
bi se Njemu u kaburovima vratili , to predstavlja drugu smrt. A zatim e
vas ponovo oivj eti na Dan suda, to predstavlja drugi ivot. ta je
razumnom insanu?! Posvjedoio je prve tri etape, dok u etvrtu ne
vjeruje. Zar etvrta etapa nije od etape stvaranja? ta Onoga Koj i vas je
oivio nakon to ste bi l i mrvi, a zatim vas usmrtio nakon to ste ivi bil i ,
sprjeava da vas ponovo oivi nakon vae smrti? Odnosi li se to vae
nijekanje na nijekanje Njegovog postojanja? Kako se usuujete poricati
neto u ta ste u potpunosti uvjeri li da je istina?
Ovo su ajeti koji ukazuju na Allahovu jednou i Njegova savrena
djela i atribute".
24
0
Trei dokaz: Stvaranje ovjeka
,,Stvaranje ovjeka je ejdan od najveih dokaza koji upuuju na
postojane Allaha. A dokazi su sljedei :
"Nek ovjek pogleda od ega je stvoren!
"
24
1
239 El-Bekara, 28
Z4
Beda'iul fevaid, 4/ 1 1 6- 1 1 7
Z4
Et-Tarik, 5
1 22
Uzvieni kae:
'
. < J
+ f " @ *
, _
.
-
-~
~ -
- Q _@ " ^ _ ^ _
-
"
_ = P_ _
>
"
- >
_
, . , .
-}
L, _
>
,L ljudi, kako moete sumnj ati u oivljenj e - pa, Mi vas
stvaramo od zemlj e, zatim od kapi sjemena, potom od ugruka, zatim
od grude mesa vidlj ivih i nevidlj ivih udova, pa vam pokaemo mo
Nau! A u materice smj etamo ta hoemo, do roka odreenog, zatim
inimo da se kao doj enad raate i da poslij e do muevnog doba
uzrastate; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost doivljavaju, pa
zaas zaboravljaju ono to saznaju. I ti vidi zemlju kako je zamrla, ali
kad na nju kiu spustimo, ona ustrepe i uzbuja, i iz nje izni kne
svakovrsno bi lj e prekrasno";
242
El-Hadd, 5
1 23
OAZA IMANA - Ibn Kaim el-Devzje
"Zar ovjek misli da e sam sebi preputen biti, da nee odgovarati?
Zar nije bio kap sjemena koja se ubaci, zatim ugruak kome On onda
razmjer odredi i skladnim mu lik uini, i od njega onda dvije vrste,
mukarca i enu, stvori, i zar Taj nije kadar mrtve oiviti?";
2
4
3
,,Zar vas od neznate tekuine ne stvaramo, koju na pouzdano
mjesto stavljamo do roka odreenoga?! Takva je Naa mo; a kako smo
Mi samo moni ! ";
2
44
"Kako ovjek ne vidi da ga Mi od kapi sjemena stvaramo, i opet je
otvoreni protivnik";
2
45
"Mi ovjeka od biti zemlje stvaramo, zatim ga kao kap sjemena na
siguro mjesto stavljamo, pa onda kap sjemena ugrukom uinimo, zatim
od ugrka grudu mesa stvorimo, pa od grude mesa kosti napravimo, a
onda kosti mesom zaodjenemo, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oivimo
- pa neka je uzvien Allah, najljepi Stvoritelj ! "
2
4
6
El-Kijama, 36-40
El-Murselat, 20-23
` Ja Sin, 77
El-Mu'minun, 1 2- 1 4
1 24
OA PP Ibn Kajim el-Devzije
Dokaz su i mnogi drgi ajeti koji podstiu roba na razmiljanje o
poetku njegova stvaranja, ivotu i smrti. Njegovo stvaranje i postojanje
jedno su od najveih Allahovih znamenja. Samo kad bi o sebi dobro
razmislio, svojim uenjem bi se daleko udaljio od kufra.
Kae Uzvieni :
"Proklet neka je ovjek! Koliko je on samo nezahvalan! Od ega ga
On stvara? Od kapi sjemena ga stvori i za ono to je dobro za njega
pripremi, i Pravi put mu dostupnim uini, zatim mu ivot oduzme i uini
da bude sahranjen, i poslije e ga, kada On bude htio, oivjeti". 247
"Ne spominje Uzvieni periode formiranja ovjeka od sjemena vie
puta kako bi nas samo upoznao sa njima, ve radi drugog, vanijeg cilja.
Pogledaj i promisli od ega nasta insan: od bijedne kapljice vode kojoj je
potreban samo sat vremena da se pokvari; pogledaj kako je izvede
izmeu kime i slabina i dovede u sigo stanite, i kako spoji muko i
ensko kroz ljubav i strast kao uzrok stvaranja djeteta.
I pogledaj kako od zametka nastadoe kosti, i nervi, i krvni sudovi, i
kako se kosti odjenu mesom, i kako naini otvore za sluh, vid, i nos, i
usta, i udove sa prstima i noktima, i unutranje organe, i to svaki od njih
sa svojim zadatkom.
I pogledaj kako se kosti meusobno razlikuju shodno svojoj zadai, i
kako se uklapaju jedna u drugu razliitim vrstama uklapanja, i kako su
zglobovi ojaani miiima i ilama, to robu omoguava da pokrene onaj
dio tijela koji mu teba.
I pogledaj glavu i ula u njoj, poloaj njen iznad tijela, da nadzire
tijelo i vodi ga; i oko od sedam slojeva, da uvaju zjenicu kojom vidi
svijet oko sebe poput kralja okruenog straarima, potom onih kapaka,
pa trepavica.
247 'Abese, 1 7-22
1 25
I pogledaj uho, u naj ljepem obliku i najpodesnijem za svoju zadau,
u obliku koljke, kako bi sakupilo glasove i odaslao ih u unutranjost
uha, gdje se smanjuje njihova jaina, dok ne stignu do ujnih elija.
I pogledaj kako uini vodu uha gorkom da insekt ne bi proao ovu
prepreku i uao u unutranjost uha, i kako uini vodu oka slanom da bi ga
sauvala od kvarenja; i kako uini vodu usta slatkom da bi mogao
razlikovati ukus svakog jela ponaosob.
I pogledaj nos, u najljepem obli ku i poloaju. Dva su uha i dva oka
u skladu sa jednim nosem, koji se sastoj i od dvije upljine i izmeu nj ih
je pregrada. U njemu je smjeteno ulo mirisa i nj ime udie zrak potreban
pluima.
Pogledaj usta, u najpodesnijem poloaju sa ulom okusa, i
sredstvima govora i jela, sa zubima poput bisera okruenim usnama,
takoer najljepeg oblika i boje, bez kostiju, kako bi se omoguilo
pijenje, otvaranje i sklapanje, i vilicom, nepokretom gornjom i
pokretnom donjom.
I stvori grkljane razliite da bi se svako odlikovao posebnom bojom
glasa; i ukrasi glavu kosom, lice obrvama, i mukarce bradom.
I dvije ruke, koji ma naorua roba da sa njima privreuje, i ake radi
zahvatanja njima, sa etiri prsta na jednoj strani, i . palcem na drugoj,
okruuje ostala etiri . A na prstima nokti, uljepavaju ih, pored drugih
zadaa koje imaju.
I pogledaj kako se kosti donje polovine tijela razlikuju od kostiju
gorje polovine po krupnoi i vrstini, poto one nose tijelo.
I pogledaj u vrat, nosa glave, od sedam prljenova to se
meusobno precizno uklapaju na vrhu lea, sastavljenih od dvadeset
etiri prljena, za koje se veu rebrene kosti i ramene kosti, a ove za kosti
nadlaktice, a ove za kosti podlaktice, a ove za kosti ake i, na kraju, za
prste.
I pogledaj kako odjenu kosti mesom, svaku shodno veliini, tristo
ezdeset kostiju, dvjesta etrdeset osam njih sa zglobovima. Da ima
ijedna kost vika, bila bi tetna insanu i trebao bi je ukloniti; da samo
jedna manjka - trebao bi je nadomjestiti. I poveza ih sa petsto dvadeset
devet ila, poput struna, razliitih duina i deblj ina, shodno potrebi.
Dvadeset etiri njih oko oka, da samo jedna od nj ih ztaji , onesposobilo
bi se itavo oko.
1 26
udesa Njegova stvaranja su i tri spremita u glavi, jedno u
prednjem dijelu glave, jedno u zadnjem i jedno u sredini, odgovoro za
sjeanJe l ponaanje.
udesa Njegovog stvaranja su i unutranji organi, svaki sa svojom
zadaom.
Kae Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"
Uistinu je u tijelu komad mesa; dok je on zdrav, zdravo je i itavo
tijelo, a ako se on pokvari, pokvari se i itavo tijelo. To je srce".
2
48
"
2
49
etvrti dokaz: Koji sve stvori, a potom uputi
Kae Uzvieni :
" . . . "Gospodar na je onaj Koji sve stvori, a potom uputi" .
"
2
50
Prenosi Ibn Kajjim od Mukatila, Ibn Abbasa i el-Kelbija, tefsir ovog
ajeta:
"
Stvori par od svakog stvorenja, pa uputi mujaka kako da prie
enki".
Nastavlja Ibn Kajjim, rahimehullah:
"
Znaenje ajeta moe biti i ire, pa se uputa moe odnositi na sve to
je od koristi stvorenj ima. Novoroene hrli prema dojci im se rodi i zna
ko mu je majka, pa je slijedi gdje god se ona makne. Hajvan zna ta mu
je korisno od ispae, a pela zna pronai put nazad u konicu koliko god
da se udalji od nje. Pele su podijeljenje u grupe, svako sa odreenom
zadaom. Jedna grupa uva maticu i ne odvaja se od nje, druga grupa je
odgovora za vosak, trea je odgovora za pravljenje konice, etvrta je
odgovora za vodu, peta za istou, i tako redom. U konici se prvo gradi
prijestolje matice u obliku etverougla. Ispred prijestolja se gradi korito
za med koj im se hrani matica i njeni uvari . Potom se grade estougaone
elije jednakih ivica bez upotrebe linijara. Po povratku u konicu, straar
248 Buhari , 52; Muslim, 1 599
249 Miftahu-d-dari es-se' ade 1 6- 1 7
25
0
Ta-Ha, 50
1 27
OA IANA - Ibn Kajim el-Devzije
na vratima onjui svaku pelu, pa ako osjeti ruan miris, ne dozvoljava
joj ulazak, ve je otjera u stranu dok uu ostale pele, a onda ponovo
provjeri one kojima je zabranio ulazak, pa ako nae ostatke neisti na
nekoj od njih, prepolovi je na pola, a ako joj je zloin laki, ostavi je van
konice. Pela je jedno od najistijih stvorenj a, pa zato ona svoj izmet ne
ostavlja u konici, ve ga izbacuje prilikom leta". 2
5
1
Peti dokaz: Precizni svemirski sistem
Ibn Kajjim kae:
"
Svemir je poput kue sa svime to joj je potrebno; nebesa su poput
stropa, a zemlj a poput prostirke; zvijezde su joj ukras, a Sunce svjetiljka.
Sve upuuje na jedinstvo Stvoritelja i Njegovo znanje, i Njegovu mudrost
i Njegovu mo.
Zamisli samo da se dan i no ne smjenjuju, ne bi ljudi znali za
odmor i sve bi na Zemlji izgorj elo od neprekidne suneve ege. Da
Sunce ne mijenj a svoj ugao, ne bi bilo godinjih doba, a da je
nepokretno, ne bi nj egove zrake dosegle do mnogih dij elova Zemlj e
ve bi uvij ek ostali u sjeni. Da s e Mjesec ne poveava i ne smanjuje,
ne bi ljudi znali kad poinje koj i mjesec u godini, i kad poinje had, i
koj i j e dan u mjesecu, niti koliko j e ko star. Da nema Mjeseca i
zvijezda, no bi bil a tamna i mrkla, u njoj se ne bi moglo putovati, niti
privreivati.
'
I pogledaj vatru kako je stvorena skrivenom unutar materije;
koristimo j e kad nam zatreba, pa je potom ugasimo. A kad bi bila
ispolj ena poput zraka ili vode, spril a bi Zemlju i sve na noj . Samo je
insan koristi, dok j e ivotinj e ne koriste, ve im j e Stvoritelj podario
krzno da ih titi od hl adnoe, a hrana im ne zahtijeva kuhanj e, niti
hljeb.
Kae Uzvieni:
251
ifau' l-'Alil, 1 /230-236

1 28
OAZA !MANA - Ibn Kajj im el-Devzijje
"Kaite vi Meni : vatru koju palite - da li drvo za nju vi il i Mi
stvaramo? Mi inimo da ona podsjea i da bude korisna onima koj i
konae".
2
5
2
I pogledaj povjetarac to oivljava tijela poslije ege i vjetar koj i
oblake goni s mjesta na mjesto i gomila ih, pa ponesu kiu; odnese ih
tamo gdje su potrebni ljudima i hajvanima, a onda doe topli vjetar da
osui travu, da se ne upl ijesni".
2
5
3
esti dokaz: Allahovo zaklinjanje
Kae Ibn Kajjim:
"Uzvieni Allah zaklinje se Sobom i Svojim svoj stvima, i dokazima
koji na Njega ukazuju, kao to se zaklinje osnovama vjere i Svojim
jedinstvom, i injenicom da je Kur'an istina, i da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, istina, i nagradom i kaznom, i ovjekovir stanjem.
Kae Uzvieni :
"Ja Sin. Tako Mi Kur'ana mudrog, ti si, uistinu, poslanik, na pravom
putu".
25
4 2
55
ZJZ
El-Yakia, 7 1 -73
ifau' I - 'Aiil, 2/643-649

2
54 Ja Sin, 1 -4
EI-Tibjan, str.7
1 29
1 30
Sedmo poglavlj e
ROBOV ANJE AL_HU JE
SVRHA OVJEKOVOG .
POSTOJANJA
"
Uzvieni Allah je stvorio sva stvorenja da mu robuju, l to je glavni
zadatak koji se od njih trai. Uzvieni Allah kae:
"
Dine i ljude sam stvorio samo zato da me oboavaju".
2
56
"
O glavnoj svrhi postojanja robova, Ibn Kajj im, rahimehullah, dalje
kae:
"
Glavni ishod robovanja je pravedna nagrada ili kazna. Uzvieni
Allah kae:
"
Allahovo je sve to je na nebesima i to je na Zemlji - da bi, prema
onome kako su radili, kaznio one koji rade zlo, a najljepom nagradom
nagradio one koj i ine dobro"."
2
57
Uzvieni Allah kae:
"
as oivljenja e siguro doi - od svakog ga tajim - kad e svaki
ovjek prema trudu svome nagraen ili kanjen biti".
2
58
Uzvieni takoer vel i :
ZJ0
Ez-Zariat, 56
2
57 En-Nedm, 3 1
Z3
Ta Ha, 1 5
1 32
"Da bi im objasnio ono oko ega su se razilazil i i da bi saznali oni
koji nisu vjerovali da su laci bili".
2
59
I kae:
"
Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlj u za est
vremenskih razdoblja stvorio, a onda, - a potom se iznad ' Ara
uzvisio. Ni ko se nee moi zauzimati ni za koga bez doputenj a
Njegova. Eto t o vam j e Al lah, Gospodara va, pa Ga oboavajte. Zar
se neete opametiti? !
Nj emu ete se svi vratiti - Al l ahovo je i stinito obeanj e - On
doi sta i z niega stvara, On e posl ij e to ponoviti, da bi pravedno
nagradio one koj i budu vj eroval i i dobra dj ela i ni l i . A one koj i ne
budu vj eroval i eka pie od kljuale vode i patnj a nesnosna zbog
toga to ni su
vj eroval i ".
260 26
1
I nastavlja:
"
Uzvieni Allah je poslao vjerovjesnike, obj avio knjige i stvorio
nebesa i Zemlju, kako bi Ga spoznali i samo Njega oboavali, nj emu
ibadet i vjeru istinski ispovijedali i Njemu pozival i.
En-Nal, 39
Junus, 3
-
4
ZP
Beda'i el-feva'id, 4/ 1 38
1 33
OAZA IMANA - Ibn Kaji m el-Devzi.e
Uzvieni Allah kae:
"Mi smo nebesa i Zemlju i ono to je izmeu njih mudro stvorili"
.
2
6
2
Uzvieni kae:
"Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo
nareenje na sve se nj ih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da
Allah znanjem svojim sve obuhvata! "
2
63
I kae:
L -
_.
. . , . ,-

5 ; 5 _ _ ;
,
_ , _ , ''
.
,,, .
"Allah je uinio da Kaba, asni hram, bude preporod za ljude, a tako
i Sveti mjesec i kurbani, naroito oni ogrlicama oznaeni, zato da znate
da je Allahu poznato ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji , da
Allah, zaista, sva zna".
26
4
Iz ovoga se da zakluiti da je glavna svrha stvaranja spoznaja
Njegovih savrenih imena i svojstava, oboavanje Njega, Jedinog, ne
pripisujui mu druga, i pravedno ophoenje sa ljudima.
0
El-Hidr, 85
0J
Et-Talaq, 1 2
0
El-Ma'ide, 97
1 34
OAA IANA - Ibn Kajim el-Devzije
Uzvieni Allah kae:
"
Mi smo izaslanike Nae s jasnim dokazima slali i po Njima knj ige i
terazije objavlj ivali, da bi ljudi pravedno postupali".
2
65
Ovim ajetom Uzvieni ukazuj e na to da je poslao Svoj e poslanike
i obj avio Knj ige kako bi ljudi pravedno postupali . Naj vea pravda j e
tevhid - jednobotvo, a irk - mnogobotvo je najvea nepravda i
zulum.
Uzvieni Allah kae:
"
Kada Lukman ree sinu svome, savjetujui ga: "O sinko moj , ne
smatraj druge Allahu ravnim, mnogobotvo je, zaista, velika
nepravda" .
"
2
66
Dakle, irk je najvea nepravda, a tevhid je najvea pravda, i ovo
ukazuje na to da je irk najvei grijeh.
Stepeni jaine ovoga grijeha zavise od sukobljenosti sa ovom
vrijednou (tevhidom), a to je god vie u skladu sa njom, sve je vea
obaveza izvravanj a takvog djela.
I stinski i duboko razmislimo o ovom temelju. Uzmimo pouku iz
njega i njegovih poj edinosti kako bismo spoznali Najuzvienijeg i
Najveeg znalca, ono to je On naredio i zabranio Svojim robovima, i
stepenovanju, kako u injenju dobrih djela, tako i u grijeenju".
2
6
7
2
6
5 El-Hadid, 25
266
Luqman, 1 3
26
7 El-Devabu el-Kaf, 1 83
1 35
OAZA IMANA Ibn Ka.im el-Devzi.e
DEFINICIJA ROBOVANJA
Ibadet (robovanje) gradi se na dva temelja: potpunoj ljubavi
potpunoj pokorosti i poniznosti.
Arapi kau:
|
~ (tarik el-mu'abbed) - dobro ugaen
uravnan put.
A (te'abbud) znai poniznost i poslunost; ne robuje istinski
onome koga voli ako mu nisi posluan. A isto tako, nije istinsko
robovanje pokorost bez ljubavi sve dok ne spoji ovo dvoje: lj ubav i
pokorost.
Zbog toga oni koji nijeu iskazivanje ljubavi Al lahovoh robova
prema Njemu, subhaneh, ustvari nijeu bit vjerovanja.
Oni koj i nijeu da je On, Slavljeni i Uzvieni, da ga vole Njegovi
robovi, dok je to u biti glavni domet nj ihovog cilja, a cilj nj ihove tenje
je Njegovo zadovolj stvo njima. Oni poriu da je On Bog, iako priznaju
da je On Gospodar svih svjetova i njihov Stvoritelj . To je sva sutina
njihovog monoteizma tevhida, tevhidur-rububijje (tevhid
gospodarstva), kojeg su priznavali i arapski murici (Kurejije), ali ih ta
vrsta tevhida nije spasila od nj ihovog irka. Kao to kae Uzvieni u 87.
ajetu sure Ez-Zuhruf:
"A ako ih zapita ko ih je stvorio, siguro e rei : "Allah! " Pa kuda
se onda odmeu?"
Takoer veli:
"Ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, siguro e rei :
"Allah! " ;
268
Zh
Ez-Zu er, 38
1 36
"
Upitaj : "ij a je zemlj a i sve ono to je na njoj, znate l i ?"
"Allahova! ' - odgovorit e, a ti reci : "Pa zato onda ne doete sebi?"
Upitaj : "Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar svemira
velianstvenog?" "Allah! " - odgovorit e, a ti reci : "Pa zato se onda ne
bojite?" Upitaj : "U ijoj je ruci vlast nad svim, i ko uzima u zatitu, i od
koga niko ne moe zatien biti, znate li?" "Od Allaha! " - odgovorit e, a
ti reci : "Pa, zato onda doputate da budete zavedeni ?' "'
26
9
Ova njihova tvrdnja je dokaz protiv njih kada je u pitanju tevhidu
uluhijje, a to je da ne ispolj avalju robovanje nikom drugom osim Nj emu,
kao to nema Gospodara, a ni Stvoritelja osim Njega".
2
7
0
OSNOVE POTPUNOG ROBOVANJA
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, kae o defniciji potpunog
robovanj a:
"
Robovanje se gradi na temelj ima koje sainjavaju etiri osnove
putem injenja onoga to Uzvieni Allah i Njegov Poslanik, sall allahu
alejhi ve sell em, vole i ime su zadovoljni, a to su:
svj edoenj e srcem,
svj edoenj e j ezikom,
djela srca,
269 El-Mu'minun, 84-89
"
, I /99-1 OO
1 37
djela tjelesnih organa.
Zatim spominje ove etiri osnove potpunog robovanja i ibadete koj i
im pripadaju i kae:
Prva osnova: Svjedoenje srcem
To je vrsto uvjerenje u ono o emu nas je Allah, subhanehu ve
te' ala, obavijestio o Sebi, Svoji m imenima, svoj stvima i djelima te o
Svojim melekima, Njegovom susretu na Sudnjem danu, i sve ono to je
dolo putem poslanica Njegovih vjerovjesnika.
Druga osnova: Svjedoenje jezikom
Ovo podrazumijeva otvoreno pozivanje Njemu, subhanehu ve te'ala,
objanjavajui neistinitost, novotarije i ostalo to Mu je opreno, kao i
stalno spominjanje Allaha i dostavljanje Njegovih naredbi .
Trea osnova: Djela srca
U djela srca ubrajaju se: ljubav prema Allahu, oslanjanje na Njega,
obraanje samo Njemu, strah i nada u Njega, i skren ibadet Njemu,
strplj ivost u njegovim zabranama, naredbama i odredbama, zadovoljstvo
Njime i svim onim to je od Njega, ispolavanje privrenosti i odricanja u
Njegovo ime, poniznost prema Njemu i smirenost sa Njim i druga djela
srca ija je uloga vea i obaveznija i draa Allahu od djela organa. Jer,
bezvrijedna su ili vrlo malo korisna djela organa bez djela srca.
etvrta osnova: Djela organa
To su: namaz, dihad, klanjanj e dume i odl azak u dema'at,
pomaganje nemonom ispoljavanje dobroinstva prema
stvorenj ima".
271
271 .,Medaridu-s-Salikin", 1 26
1 3 8
VEZA IZMEU ALLAHOV/H IMENA, ATRIBUTA
ROBOVANJA NJEMU
Ibn Kajj im, rahimehullahu te' ala, veli :
"
Poznavanje svakog Al l ahovog svojstva vodi u poseban vid
robovanja Njemu povezanog sa tim svojstvom. Kad Allahov rob zna da
je samo kod njegovog Gospodara korist i teta, davanje i uskraivanje,
stvaranje i opskrba, ivot i smrt, takvo znanje vodi ga u robovanje Njemu
putem potpunog oslanj anja na Njega, tebarake ve te' ala.
Kad rob zna da je Uzvieni Onaj Koj i sve uje i sve vidi,
Sveznajui, Koji zna ta kriju prsa i skrivene poglede, ovakvo znanje ga
vodi u robovanje Al lahu putem uvanja jezika, organa i pomisli od
svega sa im Al lah, tebareke ve te' ala, nije zadovolj an, zbog stida od
Njega, subhaneh.
Kad rob zna kolika je plemenitost i milost njegova Gospodara, ovo
ga znanje vodi u robovanje Allahu putem velike nade u Njegovu mi lost
prema njemu. A kada rob zna savrenost svog Gospodara poznavanjem
Njegovih svojstava, onda ga ovo znanje vodi u robovanje Njemu putem
iskrene ljubavi prema Allahu.
Uzvieni kae u hadisi-kudsiju:
,Lrobovi moji , ne moete Mi ni natetiti, a ni korist donijeti".
272
U drugom hadisi-kudsiju, veli:
,L robovi moj i, vi grijeite i danu i nou, a Ja opratam sve grijehe,
stoga traite oprosta, da vam oprostim. O robovi moji , kad bi svi ljudi i
dini bili poput najbogoboj aznijeg meu vama, to ne bi povealo Moju
vlast; a kada bi svi ljudi i dini bili poput napokvarenijeg meu vama, to
ne bi umanj ilo Moju vlast''.
2
7
3
Stoga, Allahov oprost grijeha koje Njegovi robovi uine i
usliavanje nj ihovih molbi, injenje ibadeta i uvanJe od loih djela,
Njemu, tebarake ve te' ala, ne donosi nikakvu korist, niti Mu moe
Z1Z
Sahih
2
7
3
Muslim, 2. 577
1 39
nanijeti ikakvu tetu, ve je Njegova neizmjera mudrost da odreuje i
zabranjuje Svojim robovima shodno Svojoj potpunoj vlasti . A zahvala
Njemu na neizmjerim blagodatima koji m je obdario robove Svoje, to je
robu naj korisniji in".
27
4
UZVIENI ALLAH JE ROBOVANJE UINIO SVOJSTVOM
NAJPOTPUNIJIH STVORENJA
Ibn Kajj im, rahimehul lahu te' ala, pojanjava ovo znaenje:
"Uzvieni Allah je robovanje (el-'ubudijje) uinio svojstvom
Njegovih najbl iih robova i najpotpunijih, pa kae:
`
- o .s ' ' :
3 _
3
'

Mesihu nee biti zazoro da prizna da je Al l ahov rob, pa ni
melekima, Njemu najbliim. A one kojima bude zazoro da Mu ibadet
ine i koj i se budu ohol i l i , Allah e ih sve pred sebe sakupiti".
27
5
I kae:
"
Oni koji su bliski Gospodaru tvome doista ne zaziru da Mu ibadet
ine; samo njega hvale i samo Njemu seddu ine".
27
6
I ovo pojanj ava u suri El-Enbija' :
--_ ,
-_
274 Miftah dari-s-se'adeh 2/5 1 0-5 1 3
275 En-Nisa', 1 72
276
EI-A'raf, 206
1 40
OAZA !MANA - Ibn Kajjim el-Devzije
"
Njegovo je ono to je na nebesima i na Zemlj i ! " - potpuno stajanje
_
| .|' a zatim nastavlja:
"
A oni koji su kod Njega ne zaziru da Mu
ibadet ine, i ne zamaraju se".
To znai da se meleki, koji su kod Njega, ne ohole u robovanju
Njemu, subhaneh, tj . ne osjeaju odbojnost prema ibadetu, niti im je to
teko initi, niti se umaraju, da bi time prekinuli injenje ibadeta.
Naprotiv, nj ima je nj ihov ibadet i vel ianje Al laha, tebarake ve te' ala,
kao to je disanje Ademovom potomstvu.
Prvo se odnosi na opis robova Njegova rububijjeta,
2
77
a drugo
ukazuje na opis robova Nj egova uluhijjeta.
2
7
8
Uzvieni kae:
_
J J
w
~ "
J
.
lj l:j l
;.-lj
,
_
_ _ ,
- ^
J
~ } _, .-l + J ,yi + - l .,
| -~ |
.

|
_

t
, :
- 3 ;3 ; J
3

' "
P
.. "
J
" . . ~
."j ?
l
; lj 3
`
(;ij Gl l
t
f j ,,
J ? j _-'
Vlasti i gospodarstva
27
8
Njegove boanstvenosti, tj . da se robovanje ispoljava samo Njemu, subhanehu ve
te'ala
1 41
OAZA IMANA - Ibn Kajji m el-Dcvzije
"A robovi Mi lostivoga su oni koji po Zemlj i mimo hodaj u, a kada ih
bestidnici oslove, odgovaraju: "Mir vama! " I oni koji provode noi pred
Gospodarom svoj im seddu Mu inei i stojei; i oni koj i govore:
"Gospodaru na, potedi nas patnje u dehennemu, jer je patnja u njemu,
doista, propast neminovna. On je runo prebivalite i boravite"; i oni
koji , kad udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome dre sredine; i
oni koj i mimo Allaha drugog Boga ne oboavaju, i koji , one koje je Allah
zabranio, ne ubijaj u, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludnie; a ko
to radi, iskusie kaznu. Patnja e mu na onom svijetu udvostruena biti i
vjeno e u njoj ponien ostati;
Ali onima koj i se pokaju i dobra djela ine, Allah e njihova hrava
djela u dobra promijeniti, a Allah prata i samilostan je; a onaj ko se bude
pokajao i dobra djela inio, on se, uistinu, Allahu iskreno vratio; i oni
koji ne svjedoe lano, i koji , prolazei pored onoga to ih se ne tie,
prolaze dostojanstveno; i oni koji, kada budu opomenuti dokazima
Gospodara svoga, ni gluhi ni slijepi ne ostanu; i oni koji govore:
"Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini
da se estiti na nas ugledaju! ' - oni e biti, za ono to su trpjel i , odajama
denetskim nagraeni i u Nj ima e pozdravom i blagoslovom biti
susretani, u Njima e vjeno ostati, a kako su one divno prebivalite i
boravite! Reci : "Allah vam poklanja panju samo zbog vae molitve, a
poto ste vi poricali, neminovno vas eka patnja' "'.
2
7
9
2
79 El-Furkan, 63-77
1 42
I kae:
"
Sa izvora iz kojeg e samo Allahovi tienici piti i koji e kuda
hoe bez muke razvoditi . "
I kae:
"
Sjeti se roba naeg Davuda, vrstog u vjeri, koji se uvijek Allahu
obraao".
280
I kae:
"
I sjeti se roba naeg Ejjuba kada je Gospodaru svome zavapw:
"Sejtan me na zlo navraa i misli lane mi uliva! ""
28 1
.
I kae:
.
"
+ @ . . > ~ ~ ~ ~
* w
,
u
Y
' )-
,
[,} >"
"
I sjeti se robova naih Ibrahima i Ishaka i Ja' kuba, sve u vjeri
vrstih i dalekovidnih".
282
I kae o Sulej manu:
"Mi smo Davudu poklonili Sulejmana, divan je On. rob bio i mnogo
se kaj ao! "
283
280
Sad, 1 7
28|
Sad, 41
282
Sad, 45
Z4
Sad, 30
1 43
OAZA !MANA Ibn Kajim el-Devzijje
I kae o Mesihu, sinu Merjeminom:
"On je bio samo rob koga smo mi posl anstvom nagradili
. . .
"
28
4
To ukazuje na to da je njegov cilj bio samo robovanje Allahu, a ne
da je on pozivao da se njemu robuje i da je on bog, kao to to smatraju !
tvrde njegovi neprijatelji krani".
2
8
5
UZVIENI ALLAH OPISAO JE POSLAN/KOVO ROBOVANJE
KO NAJVII STEPEN ROBOVANJA, PR/DAJUI MU TAKO
NAJASNIJE STEPENE (MEKAME)
Ibn Kajj im, rahimehullahu te' ala, o ovome kae:
"
Uzvieni Al lah je opisao Svog najasnijeg roba, koji je kod Njega
na najasnijem stepenu kada je u pitanju robovanj e, dajui mu tako
najasnije stepene
.
Uzvieni kae:
"A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi
jednu suru slinu objavljenim njemu, a pozovite i boanstva vaa, osim
Allaha, ako istinu govorite".
286
I kae Plemeniti i Uzvieni :
2
84 Ez-Zuhruf, 59
2
"
, 1 / 1 28- 1 29
2
R
6
El-Bekara, 23
1 44
"Neka je uzvien Onaj Koji robu Svome objavljuje Kur'an da bi
svjetovima bio opomena".
28
7
I kae:
"Hvaljen neka je Allah, Koji svome robu objavljuje Knjigu . . . '
<
2
88
Spomenuo ga je, , kao istinskog roba u vrijeme kada mu je Kur' an
objavljen i za vrijeme izazova drugima da napiu neto slino onome to
je u Kur'anu.
Uzvieni Allah u Kur'anu kae:
"A kad je Al lahov rob ustao da Mu se pomoli, oni su se u gomilama
oko njega tiskati stali
"
.
289
Pa ga je spomenuo i kao istinskog roba kada je pozivao u i slam .
kae Uzvieni :
"
Hvaljen neka je Onaj Koji je u jednom asu noi preveo Svoga
roba iz Hrama asnog u Hram daleki . . . "
2
90
Opisuje ga, isto tako, i za vrijeme Isra' (Nonog putovanja) kao
Svog istinskog roba.
U sahih-hadisu spominje se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
v e sell em, rekao:
El-Furkan, l
El-Kehf, l
El-Din, 1 9
290
El-Isra', l
1 45
OAZA !MANA - Ibn Kajim el-Devzije
"
Nemojte me pretjerano veliati kao to su krani preli granicu u
velianju Mesiha, sina Merjemina. Ja sam samo rob. l recite:
"
Allahov
rob i Njegov poslanik"."2
9 1
U drugoj predaji s e biljei :
"
Ja sam rob, jedem kao to jede rob i sjedim kao to sjedi rob
"
.
2
9
2
U Buharijinom
"
Sahihu" biljei se da je Abdullah ibn Amr rekao:
"U Tevratu sam itao Muhammedov, sallallahu alejhi ve sellem,
opis:
"
Muhammed, Allahov poslanik, Moj rob i Moj poslanik. Nazvao
sam ga mutevekkilom.2
93
Nije osoran, niti grub, niti
,
odie glas na
javnim mjestima, niti na zlo uzvraa zlim, nego prata
"
. 2
9
Uzvieni Allah je Svoje robove obradovao potpunom radou.
Uzvieni kae:
"Za one koj i izbjegavaju . da oboavaju taguta I koj i se Allahu
obraaju, Njima su namijenjene radosne vijesti, zato obraduj robove moje

koj i Kur'an sluaju i slijede ono naj ljepe u Njemu; Njima je Allah na
pravi put ukazao i oni su pametni
"
. 2
95
I samo njima jami potpunu sigurost, pa kae:
2
9
1
Buhari, 3. 455; Ahmed, 1 55; Darimi, 2. 784
292
EI-Adini, 1 97;
"
Kadi Ijjad", sira, 1 1 1 88
2
93 Onaj koji se oslanja na Al laha, subhanehu ve te'ala
2
94 Buhari, 2. 1 25; Ahmed 6. 585
295 Ez-Zumer, 1 7- 1 8
1 46
OAA IMANA Ibn Kajim el-Devzie
,L robovi moji , za vas danas straha nee biti, niti ete i za im
tugovati; oni koji su u ajete Nae vjerovali i posluni bili
"
.
"
296
sprijeio je ejtana da samo nad takvima nema nikakve vlasti, a
dopustio da ejtanova vlast nadvlada one koji ga slijede i koj i Allahu irk
ine, pa kae:
"Ti nee imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima
koji te budu slijedili, od onih zalutalih".
29
7
I kae:
"On doista nema nikakve vl asti nad oni ma koj i vj eruj u i koj i se
u Gospodara svoga pouzdaj u; Nj egova j e vl ast j edino nad oni ma
koj i nj ega za zatiti ni ka uzimaj u i koj i druge All ahu ravni m
smatraju
"
.
298
IHSAN U ROBOVANJU JE NAJVEI STEPEN VJERE
Ibn Kajj im, rahimehullahu te' ala, o ovome kae:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istakao je da je ihsan
299
u upotpunjavanju robovanj a najvei stepen vjere. U hadisu kada je
Dibril, ', upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o ihsanu,
odgovorio je:
"Da robuje Allahu kao da Ga vidi, jer iako t i Njega ne vidi, On
vidi tebe
"
.
300
"
Ez-Zuhruf, 68-69
2
97 El-Hidr, 42
En-Nahl, 99- 1 00
dobroinstvo
Buhari ,50, 4. 777; Muslim, 9; Nesai 4.99 1 , Ibn Made 64, Ahmed 9. 2 1 7
1 47
OAA !MANA Ibn Kajim el-Devzije
IHSAN SE POSTIE SAMO KROZ POTPUNU ISKENOST
PREMA ALLAHU
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, o ovome kae:
"
Iskrenost je jedan od stepena potpunog vjerovanja Samo Tebi
robujemo i samo od Tebe pomo traimo" .
.
Zatim dalje nastavlja:
"Uzvieni veli :
"
A nareeno im je da se samo Al l ahu klanjaju, da mu iskreno, kao
pravovjeri, vjer ispovjedaju, i da molitvu obavlj aju, i da milostinju
udjeljuju; a to je - ispravna vjera
"
.
301
Uzvieni kae:
G
~ " J
J
" .
J
" "
J
. ., " " ." .. " "J - -_ l
> _
~= . =
.
.
G
J
J
,. , ~ f
J
J
- ^ "J
J
", ,
J
- =
![ - ~_
-_ ,
, `
. _
``
"

"
Mi Ti, doista, objavljujemo Knj igu, pravu istinu, zato samo Allaha
oboavaj iskreno mu ispovijedajui vjeru!
Iskreno i spovjedanje vjere dug je Allahu! A onima koj i pored Njega
uzimaju zatitnike: "Mi im ibadet inimo samo zato da bi nas to vie
4
El-Bejjina, 5
1 48
Allahu pribliil i " - Allah e njima, zaista, presuditi o onome u emu su
se oni razilazi l i . Allah nikako nee ukazati na Pravi put onome ko je
lalj ivac i nevjerik. "
30
2
Uzvieni Allah je rekao Svom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:

w
@ "
*
>*

@ f _ =
c} -_ -
|
_
_
| <
|
^ * _ - -l _ ~ , , f _
f g _ _
~ - m
_
'
`
|
|
| | ` | |
7 ' * ~
"
Reci : "Samo se Allahu klanjam, iskreno mu ispovijedajui vjeru
svoju, a vi se, pored Njega, klanjajte kome hoete! " Reci : " Stradae
uistinu, oni koji na Sudnjem danu izgube i sebe i porodice svoje. Eto, to
je pravo stradanje! " 30
3
I rekao mu j e:
"
Reci: " Kl anjanje moje, i obredi moji , i ivot moj , i smrt moj a doista
su posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema sauesnika; to mi je
naraeno i Ja sam prvi musliman. "30
4
I Uzvieni kae:
302
Ez-Zumer, 2-3
3
0
3 Ez-Zumer, 1 4- 1 5
30 EI-En'am, 1 62- 1 63
1 49
"On vas od Zemlje stvara i as smrti odreuje, i samo On zna Kada
e Smak svijeta biti, a vi opet sumnj ate
"
.
305
Fudej l ibn Ijj ad je rekao:
"
To je najiskrenije i najispravnije djelo". Upitae:
"Ebu ' Ali, a ta znai najiskrenije i najispravnije?" On im odgovori :
"Ako djelo bude iskreno, ali ne bude ispravno, nee biti primljeno. A ako
bude ispravno, a ne bude iskreno, opet nee biti primljeno. Djelo e biti
primljeno samo onda kada bude i skreno i ispravno. Iskreno dj elo je ono
djelo koje se uini u ime Allaha, a ispravno djelo je ono djelo koje bude
uraeno u skladu sa sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sell em. "
Zatim je prouio rijei Uzvienog:
' ^ ^
U
" . . . Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini
dobra djela i neka, oboavaj ui Gospodara svoga, ne smatra Njemu
ravnim nikoga! '"
'
306
Uzvieni kae:
"
Ko je bolje vjere od onoga koj i se iskreno preda Allahu, ineci jo i
dobra djela, i koj i slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu? - a Ibrahima je
Allah uzeo za prijatelja
"
.
30
7
305
El-En'am, 2
306
El-Kehf, l l O
307
En-Nisa', 1 25
1 50
OAA !MANA Ibn Kaim el-Devzi.e
Predavanje svog lica Allahu podrazumijeva iskrenu namjeru i
injenje djela Allaha radi, a dobroinstvo u njemu podrazumijeva
slijeenje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegov
sunnet.
Uzvieni kae:
"I Mi emo pristupiti djelima njihovim koj a su uini l i , u prah i
pepeo ih pretvoriti
"
.
308
To su djela koja nisu injena u skladu sa sunnetom Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nisu uinjena iskreno u ime
Al laha.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je S'ad ibn Ebi
Vekkasu:
"
Uistinu, nee poivjeti inei dobra djela All aha radi a da ti se
nee uveati dobro i zasluit e visoke stepene i ugled
"
.
309
U vjerodostojnom hadisu biljei se od Enesa ibn Malika, radijallahu
'anhu, da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"
U tri stvari
srce muslimana nee osjetiti zlobu: prema iskreno uraenom djelu
uinjenom u ime Allaha, savj etovanju predpostavljenim, i dranju uz
zajednicu muslimana i zaista nj ihova dova sustie one koji im se
suprotstave
"
.
3
1
0
Ovo podrazumijeva sljedee: u srcu nee biti zlobe, a niti e u sebi
nositi pakost uz ovakva djela, nego ak to otklanja iz njega svaku vrstu
zlobe, isti je i izbacuje. Pored ovoga se pakost u srcu ne moe nastaniti .
Doista, srce osjea najveu odbojnost prema irku. Isto tako se
osjea odbojnost prema varanju i naputanju muslimana i njihove
zajednice sa novotarima i svim ostalim zabludjelim. Ovo troje uzrokuje u
srcu pakost i mrnju, a lijek za pakost i odstranjivanje svih njenih
El-Furkan, 23
309 Buhari,3936, 4409, 63 73; Muslim, 1 628; Tirmizi 2 1 1 6; E bu Davud 2864
l | 0
Ahmed 2 1 080; Dari mi 23 1 , Ibn Made 230; za ovaj h adis Al bani kae da je sahih.
1 5 1
OAZA IANA Ibn Kaji m el-Devzijje
pnmJ esa iz srca postie se injenjem dobrih djela sa potpunom
iskrenou prema Allahu, savjetovanjem i slijeenjem sunneta Al lahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Upitan je Allahov Poslanik, sallall ahu alejhi ve sellem, o ovjeku
koji se bori da bi ga ljudi vidjeli (rij a'), o ovj eku koj i se bori da bi se
reklo da je hrabar i o ovjeku koj i se bori da iz pristrasnosti . Koj i od nj ih
je borac na Allahovom putu? Allahov Poslanik je odgovorio:
"Onaj koji se bori da Allahova rije bude iznad svega, taj se bori na
Allahovom putu
"
. 3 1 1
Allahov Poslanik, sallal lahu alejhi ve sellem, obavijestio nas je o
troj ici s koj ima e se potpaliti dehenemska vatra. To su: ua Kur' ana,
borac (mudahid) i onaj koji je dijelio svoj imetak, a koji su sve te
poslove radi li da bi se reklo: Ovaj je ua, ovaj je doista hrabar i ovaj je
doista onaj koj i dijeli svoj imetak, jer ta nj ihova djela nisu injena radi
Uzvienog Allaha. 3
1 2
U vjerodostojnom hadisi-kudsij biljei s e da je Uzvieni Allah
rekao:
"
Ja sam najneovisniji od sudjelovanja i od toga da Mi se neko
pripisuje ravnim. Pa, ko uradi neki posao pripisujui Mi sudruga, taj
posao pripada onome u ime koga ga je uradio, a Ja sam daleko od
toga
"
. 3
1
3
U drugom eseru se biljei se:
"
Rei e mu: 'Idi, uzmi nagradu od onoga za ije si zadovoljstvo
radio. Doista za tebe nema nagrade od Nas' . "3
1 4
. U vjerodostojnom hadisu biljei se da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao:
"
Uistinu, Allah ne gleda u vaa tijela, niti u vae likove, nego gleda
u vaa srca
"
. 3
1 5
3 1 1
B ubari, 1 23; Muslim, 1 904
3 1 2 Muslim, 1 . 905; Tirmizi 2. 382; Nesai, 3 . 1 37; Ahmed, 8. 078
31 3 Muslim
3 1
4 Ahmed, hasen
Muslim, 2. 564
1 52
OAZA !ANA - Ibn Kajim el-Devzije
Uzvieni Allah kae:
"
Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i K njihova, ali e Mu stii
i skreno uinjena dobra djela vaa . . .
"
3 1 6
Raznoliko se spominju objanjenj a pojmova ihlasa i sidka, dok ona u
biti imaju isto znaenje.
Reeno je da je t o ispoljavanje jednoe Allahu, s namjerom
pokorosti Njemu, subhanehu ve te' ala.
Reeno je i da je to proiavanje i analiziranje uinjenih djela od
zapaanja ostalih Allahovih stvorenja.
Reeno je i da je to klonjenje od zapaanja ostalih Allahovih
stvorenj a, pa ak i od samog sebe.
Iskrenost isti od zapaanja samog sebe. Ko neto uradi u ime
Allaha, ne moe u svome djelu imati primjesa da to ini radi nekog
drugog, a ko je iskren, taj nije umiljen. Iskrenost se ne moe potpuno
>stvariti sve dok se ne bude iskren u tome (sidk), a niti ima iskrenosti
1 sidk) bez ihlasa. A to dvoje se postie samo strpljivou.
Reeno je da je ihlas uravnoteenost javnih i tajnih djela. A rija'
( uraditi neto da bi te drugi vidjeli ), to je onda kada javna djela ovjeka
budu bolja od tajnih.
Iskrenost u ihlasu (djela koja se ine u ime Allaha) u tome je da
neija tajna djela budu bolj a od njegovih javnih djela.
Jedna od Fudej lovih izreka je:
"
Ostavlj anje injenja djela radi ijudi je rija'luk, dok je irk injenje
djela u ime ljudi. A ihlas je da t e Allah sauva od toga
"
.
3 1
7
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, odgovorio je onima koji tvrde da
'U dosegli stepene zbog kojih vie nisu obavezni robovati Allahu na
l l VOm svijetu:
El-Hadd, 37
. ,Medaridu-s-salikin", 2/1 00- 1 03
1 53
"
Uzvi eni Allah Svome Poslani ku, sallal lahu alejhi ve sellem,
kae:
"I sve dok si iv, Gospodara svoga oboavaj !
"
3
1 8
Stanovni ci Vatre e rei :
, Sudnj i dan smo poricali, sve dok nam smrt nije dola" .
3
1 9
Rije 'jekin, konsenzusom svih mufessira, u spomenutim
ajetima znai smrt.
U vjerodostojnom hadisu - u kazivanju o smrti Osmana ibn
Mez'una, radijal lahu 'anh - biljei se da je Allahov Poslanik, sal lallahu
alejhi ve sellem, rekao:
"A Osmanu od njegovog Gospodara doe jekin
"
.
320
To podrazumijeva smrt i ono to ona donosi sa sobom. Rob se ne
rastavlj a od robovanja sve dok je u daru-t-teklif.
32
1 Takoer se i u
berzehu
3
22
nalazi druga vrsta robovanja, a to je kada bude upitala dva
meleka koga je oboavao, ta je rekao za Allahovog Poslanika i kada
budu od njega trai l i odgovor.
32
3
Isto tako, na Sudnjem danu rob e biti obavezan robovati kada
Uzvieni Allah pozove sva stvorenja koja je stvorio da Mu uine seddu;
svi vjerici e uiniti seddu, dok je nevjeri ci i licemjeri nee moi
uiniti . Tek kada svi u Kuu nagrade i l i Kuu kazne uu, tek tada
prestaju obaveze.
El-Hidr, 99
3 1
9
El-Mudessir, 46-47
J
Buhari, 1 . 243; Ahmed, 2. 69 1
J l
ivot na ovom svijetu od punoljetstva pa sve do smrti

J
ivot u kaburu
JJ
Ebu Davud, 4. 753, Ahmed, u
"
Musnedu", 30/499, br. 1 8. 534 u predaj i od Bera'a ibn
A
ziba
1 54
OAA IMANA Ibn Kajim el-Devzijje
Tada e robovanje onih koji su slavi li i veliali Al laha biti tesbih,
i stodobno sa uzdasima, radi ega nee osjetiti zamor ni potekou.
Onaj ko smatra da je dosegao do stepena poslije kojeg misli da sa
njega spada obaveza robovanja, doista je on murted
3
24 i kafr u Al laha i
Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sel l em. On je dosegao mekam
kufa u Allaha, subhanehu ve te' ala, i izlazak i z Njegove vjere. Sve to se
vie rob uvruje na stepenima robovanja, njegovo robovanje bit e vee.
Njegove obaveze u donosu na onog koj i je na stepenu ispod njega vee su
i mnogobrojnije. Zato su obaveze Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i svih poslanika, ' alejhimusselam, bi le vee od obaveza nj ihovih
sljedbenika. Isto tako, obaveze ulul 'azm
3
2
5
u odnosu na ostale vjerovjesnike
vee su i mnogobrojnije. Obaveze onih kojima je dato znanje vee su od
onih koji ne zaju, i sve tako, shodno njihovim stepenima
"
?2
6
DVIJE SU VRSTE ROBOVANJA: OPE I POSEBNO
ROBOVANJE
Ibn Kajj im, rahimehullahu te' ala, podijelio je robovanje na ope i
posebno robovanje.
"
Ope robovanje je robovanje svi h stanovnika nebesa i Zemlje,
dobrih i loih, vjerika i nevjerika. Ovo je vrsta robovanja koja proizlazi
iz vlasti i moi .
Uzvieni Allah kae:
Odmetnik
3
2
5 Odabrani vjerovjesnici, a njih su peterica: Adem, Ibrahim,
I
sa', Musa, i Muhammed,
'alejhimusselam
"Medaridu-s-Salikin
"
, 1 / 1 30
1 55
"Oni govore: "Milostivi je uzeo dijete! ' - Vi, doista, neto odvratno
govorite! Gotovo da se nebesa raspadnu, a zemlja provali i planine
zdrobe to Milostivom pripisuju dijete. Nezamislivo je da Milostivi ima
dijete - ta svi e oni, i oni na nebesima i oni na Zemlj i , kao robovi u
Mi lostivog traiti utoite! "
32
7
Znaenja navedenih ajeta podrazumijevaju vjerike i nevjerike.
Uzvieni Allah kae:
_ _?
+ f
?
f
?
? g^
? ? J + ^
?
?
^
- - *
_
_| ,
J
. _
.
,
,
~ = ? f g~ ? _
"
A na Dan kada ih On sakupi, a i one koje su pored Allaha
oboavali, te upita: "Jeste li ove robove moje u zabludu zaveli, i l i su oni
sami s pravog puta zalutali?""
3
28
Pa ih je Uzvieni Allah nazvao Svojim robovima, iako su u zabludi,
ali je taj naziv odreen pokaznom zamjenicom (ove).
A to se tie Njegovih potpunih robova, oni pripadaj u drugoj vrsti,
koju emo, ina'AIHih, poslije pojasniti .
Uzvieni kae:
"
Reci : "Allahu, Stvoritelju nebesa i Zemlje, ti koj i zna nevidljivi i
vidlj ivi svijet, Ti e robovima Svojim presuditi u onome oko ega su se
razilazil i ! ""3
29
3
2
7 Merjem, 88-93
3
2
8 EI-Furkan, 1 7
3
2
9 E-Zumer, 46
1 56
OAZA IMANA - Ibn Kaji m el-Devzije
I kae:
"
. . . A Allah nije nepravedan robovima Svoj im
"
.
330
kae:
"
. . . Allah je presudio robovima Svoji m. "
33 1
Ovi ajeti obuhvataju obje vrste robovanja: ope i posebno.
Druga vrsta robovanja obuhvata robovanje pokorosti, ljubavi
slijeenja naredbi.
Uzvieni kae:
"O robovi moji , za vas danas straha nee biti, niti ete i za im
tugovati
"
.
332
I kae:
"
. . . Zato obraduj robove moje koji Kur' an sluaju i slijede ono
najlepe u Njemu . . .
"
333
330
Mu'min, 3 1
33 1 Mu'min, 48
332 Ez-Zuhruf, 68
333 Ez-Zumer, 1 7- 1 8
1 57
I kae:
"
A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlj i miro hodaju, a kada ih
bestidnici oslove, odgovaraju: "Mir vama! "334
I Uzvieni kae o Jblisu:
" . . . potrudi u se da ih sve zavedem, osim meu Nj ima tojih robova
iskrenih. "
335
O nj ima Uzvieni kae:
"
"Ti nee imati nikakve vlasti nad robovima Moji m . . . "
336 33
7
Ljudi se u odnosu na robovanje dijele na etiri vrste:
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, klasirao je ljude u pogledu
robovanja na etiri vrste, i o tome veli :
"
Ljudi se na osnovu ova dva temelja, robovanj a (ibadet) i traenja
pomoi (istiane), dijele na etiri vrste.
Prva vrsta
Najvrednij a i najbolja vrsta su oni koj i robuju Allahu i od Njega
pomo u tome trae. Nj ihov glavni eljeni cilj je robovanje i elja da im
On u tome pomogne i da ustraju u tome. Stoga, najbolje to se moe
traiti od Uzvienog Gospodara jest traenje pomoi za postizanje
334 EI-Furkan, 63
El-Hidr, 39-40
El-Hidr, 42
"Medaridu-s-Salikin
"
, 1 / 1 32
1 58
Njegovog zadovoljstva, a to je ono emu je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sel lem, pouio svoga ashaba Mu'aza ibn Debela, radij allahu 'anhu, kada
mu je rekao:
,L Mu'aze, tako mi Al laha, ja te uistinu volim, pa ne zaboravi da
poslije svakog namaza proui : 'Gospodaru moj, pomozi mi da Te
spominjem, da Ti zahvaljujem i da Ti lijepo ibadet inim"' . 33
8
Najkorisnij a dova je traenje pomoi za postizanje Njegovog
zadovoljstva, a najbolji dar je da ova dova bude primljena i sve dove koje
su uil i poslanici u kontekstu ovog znaenja i traenj a zatite od onoga
to je tome suprotno i dova za upotpunjenje i olakanje njenih uslova, pa
razmisli o tome.
ejhu-1-Islam Ibn Tejmijje, rahimehullahu te'ala, rekao je:
"Razmilj ao sam o najkorisnijoj dovi , . pa sam doao do zakljuka da
je to traenje pomoi u postizanju Njegovog, subhanehu ve te' ala,
zadovoljstva. A zatim sam uvidio da je ona u suri El-fatiha, u ajetu: Samo
Tebi robujemo i samo od Tebe pomo traimo".
Druga vrsta
U drugu vrstu ubrajaju se oni koj i se okreu od robovanj a Njemu u
traenju pomoi od Nj ega. Takvi ne robuju Al lahu, niti od Njega pomo
trae, a ako neki od njih zamoli i l i zatrai pomo od Nj ega, onda je to
samo radi udovoljavanja prohtj evima i uicima, a ne radi sti canja
Njegovog zadovoljstva, niti i spunjenja obaveza prema Njemu. Od
Nj ega, tebarake ve te'ala, pomo trae i oni na nebesima i oni na Zemlj i ,
Njegovi istinski robovi, a i Nj egovi neprijatelji , a on se odaziva i prua
pomo i j ednima i drugima. Iblis je Njegovo najprezrenije stvorenje,
Nj egov neprijatelj , al i i pored toga, kada Mu se obratio radi svoje
potrebe, On mu se odazvao i usliao mu dovu, i dao mu da u toj
blagodati uiva, ali to mu je samo povealo nj egovu nesreu, tugu,
udaljenost i odbaenost od Allaha, poto to nije bilo s namj erom
sticanj a Allahovog zadovolj stva.
Tako e zasiguro svako ko od Njega trai pomo u neemu, a to ne
bude potpuno u pokorosti prema Njemu, biti uzrok udaljenosti od Njega
i Njegovog zadovoljstva.
Ebu Davud , 1 . 522; Nesai, 1 303
1 59
Trea vrsta
U treu vrstu se ubraj aju oni koji ine neku od vrsta robovanja, ali
bez traenj a pomoi . Oni su podijeljeni na dvij e skupine: j edna od nj ih
su kaderijje - koj i kau da robu pripada sve to mu je odreeno od
dobra i , u tim njegovim postupcima koj i su mu odreeni, nee mu biti
pomognuto, j er ga j e Uzvieni Allah pomogao time to mu je dao
zdrave organe tijela, poj asnio pravi put, poslao vj erovjesnike i dao mu
sposobnost djel ovanj a. I nakon ovoga nije mu odreena nikakva pomo
koju bi mogao zatraiti.
Uzvieni Allah nije napravio razliku izmeu Svoj ih iskrenih robova i
neprijatelja u pogledu pruanja pomoi; kako je pruio pomo jednima,
tako je postupio i sa drugima, s tom razlikom to su Njegovi iskreni
robovi odabrali sebi iman (vjerovanje), a Njegovi neprijatelji kufr
(nevjerstvo). Tako da Uzvieni Allah nije pomogao prvim Svojom
dodatnom podrkom sa kojom bi ih uveo 'u vjerovanje, niti je ove druge
radi nekog razloga ostavio bez podrke, pa ih tako time odveo u
nevjerstvo.
Ovi posjeduju manjkavo robovanje u kojem nema nistinskog
traenja pomoi i oni su preputeni sami sebi. Ispred nj ih je zatvoren put
istinskog tevhida i isti'aneta (traenj a pomoi).
Ibn Abbas, radijallahu 'anhu, rekao je:
"
Vjerovanje u kader (sudbinu) sastavni je dio tevhida, pa ko vjeruje
u Allaha, a zanijee Njegovu odredbu, njegovo negiranje kadera ponitilo
je njegov tevhid".
U drugu skupinu ulaze oni koji ine ibadete i zikrove, ali posjeduju
veoma mali udio u tevekkulu (oslanjanju na Allaha) i traenju pomoi.
Njihova srca nisu obuhvatil a uzroke koj i su usko vezani za sudbinu te da
se uzroci utapaju u njoj i sa njom opstaju. Uzroci bez sudbine su poput
mrtvih koj i nemaju nikakvog uticaj a ili ak kao neto to ne postoji .
Sudbina je kao dua, pokreta uzroka koji upuuje na Pravog Pokretaa.
Nemaju sposobnost da spoznaju Pokretaa od pokrenutog, niti Onoga
Koji daje uzroke, niti da naprave razliku izmeu radnika i sredstava za
rad.
Njihova odlunost je oslabila, a ambicije opale, i imaju veoma mali
udio u rijeima Samo od Tebe pomo traimo, to im sprjeava da osjete
ljepotu robovanja putem tevekkula i traenja pomoi i pored toga to
nalaze slast u naflama i ostalim dobrim djelima i zikrovima.
1 60
Nj ihov udio u Al lahovoj uputi i uspjehu u skladu je sa nj ihovim
traenjem pomoi i tevekkulom, kao to je nj ihovo ostavljanje bez
podrke i nj ihova sl abost i nemo u skladu sa ne traenjem pomoi i
manjkavosti njihovog tevekkula.
Kada bi se rob i stinski oslonio na Allaha, pomjerio bi brdo sa
njegovog mj esta ako bi mu to bilo nareeno.
etvrta vrsta
To su oni koj i svjedoe da teta i korist dolaze samo od Al l aha, da
biva ono to On hoe, a ne moe biti ono to On nee. Meutim, oni
ne ine ono to je u vezi sa postizanj em Nj egove ljubavi i
zadovolj stva, nego se takvi osl anj aj u na Nj ega i trae pomo u
postizanju svoji h elja, prohtjeva i ci ljeva. To ele, pa im se to i
udovolj i . Sudbina im bude nakl onj ena i prui im se pomo, bi l o to u
imetku, vlasti i l i ugledu meu ljudima i l i stanji ma nekih od
otkrovenja, uticaj a snage i uvrenja. Meutim, nj ihov ishod nee biti
sretan. To je samo prividna vl ast i imetak, a ko to posjeduj e ne znai
da se pridrava vj ere, a kamol i da je posti gao Al lahovu, tebarake ve
te' ala, zatitu i bl izinu.
Doista se vlast, ugled, imetak i duhovna stanj a daju i dobrom i
l oem, vj erniku i nevjerniku. A onaj ko smatra da neto od navedenog
predstavlj a dokaz Allahove lj ubavi i Nj egovog zadovolj stva i da
smatra da je on j edan od Njegovih bl i skih i estitih robova, taj j e
najvei neznal i ca i naj udaljeniji od spoznaje Al l aha, subhanehu vc
te' al a, Nj egove vj ere i razlike izmeu onoga to On vol i i ime je
zadovoljan od onoga to mrzi i prezire. Spomenuto stanje pripada
dunjal uku, kao to mu pripadaj u i vlast i imetak. Ako mu ona
potpomognu da bude ustraj an u pokornosti Al l ahu, Nj egovom
zadovoljstvu i praktikovanju Njegovih zapovijedi , bit e u drutvu
estitih osoba i pravednih vl adara. U protivnom, to je nj egova nesrea,
a ono to ga udalji od Al l aha uzrokoj e da bude uvren meu
nepravedne vl adare i pokvarene bogatae".
3
39
Mi ahcd-dari cs-scadch
1 6 1
ISPRA VNOST IBADETA USLOVLJENA JE SLIJEENJEM
ALLAHOVOG POSLANIK suIluIluhuuIe]htveseem
ISKRENOSTI PREMA ONOME KOJI SE OBOtA VA
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, veli :
"Rob moe ostvariti } ; . j Samo Tebe oboavamo sa dvije

velike osnove: prva je slijeenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i
druga je iskrenost prema Onome Koj i se oboava.
Ovo podrazumijeva istinsko i potpuno ostvarenje , .j Samo
Tebe oboavamo. Shodno ovome, ljudi su podijeljeni u etiri grupe.
Prva grupa
To su oni koji su iskreni prema Allahu u ispoljavanju robovanja
prema Njemu i oni koji u tome slijede Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem. Oni uistinu zasluuju da budu pripadnici ;. Samo Tebe
oboavamo. Sva njihova djela, rijei, dijelenje, uskraivanje, ljubav i mrja
iskljuivo su u ime Allaha. Njihovo vanjsko i unutnje ophoenje je iskljuivo
radi sticanja Allahovog zadovoljstva, Jednog i Jedinog. Oni sa tim od ljudi
ne oekuju nagradu, niti zahvalnost, niti ugled kod njih, a ni pohvalu. Ne
trae mjesto u nihovim srcima, niti strahuju od njihovog ukora, nego
posmataju lude kao stanovnike mezarja koji nisu u stanju nanesiti tetu, niti
doprinijeti ikakvu korist, niti mogu usmrtiti, niti oivjeti. injenje djela radi
ljudi i elja za sticanjem asti i poloaja kod njih te nada u njihovu mo u
pribliavanju tete ili koristi, nikada se nee nastaniti u srcima onih koji su
spoznali ljude. To se dogaa samo kod onih koji ih nisu spozali, a ni svog
Gospodara. Ko pozaje ljude, daje m mjesto koje oni zasluuju, a ko spozna
Allaha, sve svoje rijei i djela, dieljenje, uskraivanje, ljubav i srdbu ini
iskljuivo sao radi Njega. Ko se obraa samo ljudima, mimo Allaha, to
proizlazi L njegovog nezanja. A onaj ko duboko i istinski spoza Allaha i
upoza ljude, taj e uistinu dati prednost ophoenju prema Allahu nad
ophoenjem prema ljudima. Takoer, sva njihova djela i ibadeti su u skladu
sa Allahovim erom,34
0
i ta On voli i ime je zadovoljan, i to je djelo koje
On doista prima. On je Taj Koji iskuava Svoje robove smru i ivotom.
Naredbom
1 62
OAZA IMANA Ibn Kajim el-Devzijje
Kae Uzvieni :
_ . '' ,
"
Onaj koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koj i od vas e bolje
postupati . . .
'
o
34
1
Fudej l ibn Ijjad je rekao:
"To je naj iskrenije i najispravnije djelo". Upitae: "Ebu ' Ali, a ta
znai najiskrenije i najispravnije?" On im odgovori :
"
Ako djelo bude
iskreno, ali ne bude ispravno, nee biti primljeno. A ako bude ispravno, a
ne bude iskreno, opet nee biti primljeno. Djelo e biti primljeno samo
onda kada bude iskreno i ispravno. Iskreno djelo je ono djelo koje se
uini u ime Allaha, a ispravno djelo je ono djelo koje bude uraeno u
skladu sa sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem".
Zatim je prouio rijei Uzvienog:
- *

" . . . Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini
dobra djela i neka, oboavajui Gospodara svoga, ne smatra Njemu
ravnim nikoga! "34
2
.
Uzvieni kae:
"Ko je bolje vjere od onoga koj i se iskreno preda Al lahu, inei jo i
dobra djela, i koj i slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu? - a Ibrahima je
Allah uzeo za prijatelja
"
. 343
34
1
El-Mulk, 2
342 El-Kehf, l l O
343 En-Nisa', 1 25
1 63
OAZA !MANA - Ibn Ka.ji m el-Devzijje
Uzvieni Allah nee primiti djelo ako nije uinjeno radi Njegovog
zadovoljstva i ako nije u skladu sa Njegovim naredbama. Sva druga djela
osim toga odbij a se i vraa se njegovom poiniocu. A kada mu budu
najpotrebnij a, doi e mu u vidu razasute praine. U sahihu koji se biljei
od Aie, radijallahu 'anha, Allahov Poslanik, sal lal lahu alejhi ve sel lem,
rekao je:
"
Ko uradi djelo koje mi nismo inili, odbijeno je
"
.
Svako djelo koje nije u skladu sa Poslanikovim, sallallahu alejhi ve
sellem, sunnetom, njegovog poinioca jo vie e udaljiti od negovog
Gospodara. Uzvienom Allahu robuje se samo onako kako On,
subhanehu ve te'ala, nareuje, a ne na osnovu miljenj a ili strasti .
Druga grupa
U drugu grupu ubrajaju se oni koj i msu iskreni, niti slijede put
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Nj ihova djela oprena su erijatu i nisu iskreno uinjena radi Allaha.
Oni to svoj a djela ukraavaju pred drugim ljudima i koji se pretvaraju sa
onim to nisu propisati Allah, a ni Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, takvi su najgora i najprezrenija stvorenj a i na nj ih najvie ukazuju
rijei Uzvienog:
; ,

L. J | ' ,
3 . . 3 _ . c} , ,
"Ne misli nikako da e oni koje veseli ono to rade i kojima je drago
da budu pohvaljeni i za ono to nisu uinili - nikako ne misli da e se
kazne spasiti; nj ih eka teka patnj a
"
. 344
Oni se raduju inei novotarije, zablude i irk, a time ele biti
pohvaljeni, i skazujui da slijede sunnet i da su i skreni . Ovoj skupini
pripadaju veinom oni koj i sebi pripi suju znanje, zuhd i ibadet, a ne
znaju da su skrenuli sa Pravog puta. Oni prakticiraju novotarije,
prihvataju zablude i pretvaraju se pred ljudima da bi stekli
popul arnost. Oekuju da budu pohvalj eni zbog toga, a u sutini ne
Al i Imran, I 88
1 64
OA !MANA - Ibn Kajji m el-Devzijje
sl ijede Poslanika, sallallahu alejhi ve sel lem, niti su i skreni u svoj im
dj elima, niti posjeduj u znanje. Oni su time skrenuli u zabludu i
zasluili Al l ahovu srdbu.
Trea grupa
U ovu grupu ubraj aj u se oni koji su i skreni u svoji m dj el ima, al i
t a dj ela ni su u skladu sa naredbom; takvi su pobone neznalice koj i
sebe uvrtavaju meu askete i pobone. U tom stanju s u svi oni koj i
robuju Al l ahu onako kako On nije propisao, vj eruj ui da se na takav
nain pribl iavaju Al lahu. Naprimjer, sluanj e zviduka i pljeskanje
rukama, osamlj ivanje radi kojeg se isputa i duma-namaz i l i
dema'at, spaj anj e dana i noi u postu, post u vrij eme kada j e Baj ram i
druga dj ela.
Sl ino ovima, drugi smatraju da su to dobra djela koj a pribliavaju
Allahu.
etvrta grupa
To su oni ija su djela u skladu sa naredbama, ali nisu uinjena u
ime Allaha, kao to je to sluaj sa onima koj i ine djela da bi ih ljudi
vidjeli; kao to je onaj koj i se bori da mu se kae da je hrabar, da bude
vien ili iz srdbe ili ide na had ili ui Kur'an da bi mu se reklo:
"Hadija je", i l i :
"
Karija345 je". Njihova djela su u izvana dobra, dok u
sutini nisu i zbog toga nee biti primljena.
,. | |
`
.
=
3
- . J 3
"
A nareeno im je da samo Allaha oboavaju, da Mu iskreno, kao
pravovjemi, vjeru ispovjedaju . . .
"
34
6
Svima j e nareeno da ine ibadet Uzvienom Allahu onako kako je
On to propisao i da u svom robovanju budu iskreni, ispovijedajui ibadet
samo Njemu, tebarake ve te' ala.
To su istinski predstavnici _ . .Samo
Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo.
34
7
345 Ua Kur'ana
34
6
El-Bejjine, 5
"
, 1 07- 1 09
1 65
K TE GORIJE LJUDI U POGLEDU NAJKORISNIJIH I
NAJVREDNIJIH IBADETA
Ibn Kajjim, rahimehullahu te' ala, spomenuo je da ljudi u pogledu
naj korisnij ih i najvrednijih ibadeta zastupaju etiri stava. Shodno tome,
oni su svrstani u etiri grpe.
Prva grupa
Oni smatraju da je najvredniji i najkorisnij i ibadet onaj koji je
duama najtei i najnaporiji . Kau da je sr ibadeta ono to je najtee
dui . Kau da nagrada ovisi o koliini potekoe
.
Spominju i hadis koj i
nije vjerodostojan:
"
Najvrednija djela s u ona koja su najtea i najnaporij a".
To su i ehli-mudahede/4
8
koj i svoje duevne prohtjeve suzbijaju i
sputavaju smatrajui da samo tim putem dua moe postati ista i
ustrajna, jer dua je po svojoj prirodi sklona lijenosti i slabosti i tei ka
vj enom opstanku na Zemlj i . To znai da dua ne moe biti ustrajna osim
kroz stalno injenje tekih i naporih djela.
Druga grupa
Kau da se u najbolja djela ubraja odricanje od ovozemlj askih
uitaka i njihovo naputanje i da se od ivota na ovome svijetu uzme
samo ono to je neophodno za opstanak na nj emu, a da se zapostavi
interes za bilo im u vezi s njim.
Dakle, i ova grupa je podijeljena na dvije podgrupe. Obini ljudi koj i
su ivot uzeli kao glavni cilj i rade samo za njega i druge tome pozivaju,
govorei :
"
Ovo je vrednije od svakog znanj a i ibadeta, i smatraju da je
zuhd na ovome svijetu najbolji ibadet, dok nj ihovi predstavnici dre do
toga da je to samo sporedni cilj kojim se eli postii usmjerenje srca
samo prema Allahu i posvetiti ljubav Njemu, pokajanje i oslanjanje samo
na Njega, injenje djela sa kojima je On zadovoljan.
Isto tako, smatraju da su najbolja djela spominjanje Al laha srcem i
jezikom, uz neprestanu samokontrolu, jer, u protivnom, srce se rastura i
postepeno zamire.
348 Oni koj i C mnogo trude
1 66
OAZA INA Ibn Ka.ji m el-Devzi
.
ie
Trea grupa
Oni koj i smatraju da se u najvrednije i najkorisnije ibadete ubraja
injenje djela koj a najvie koriste ljudima. Smatraju da je to vrednije od
onih djela koja donose vrlo malu korist nj ihovim poiniocima. Zbog toga
misle da su briga o siromanim, iskazivanje dobroinstva prema ljudima,
ispunjavanje njihovih potreba te njihovo duhovno i materj alno
pomaganje naj korisnija djela koj ima su se posvetili i njima su okupirani.
Svoje miljenje podupiru hadisom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem:
"Sva stvorenj a ovise o Allahovoj opskrbi, a naj draa su Mu ona koja
su naj korisnija njegovim stvorenj ima
"
.
34
9
Kau:
"
Zbog toga je data prednost uenom nad pobonim, kao
vrijednost Mjeseca nad ostalim zvijezdama".
Kau:
"
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sel lem, rekao je Aliji
ibn Ebi Talibu:
"
Da Allah sebebom tebe uputi samo jednog ovjeka, to ti je vrednije
nego da ima u svome posjedu najbolju stoku
"
.350
Ovo ukazuje na vrijednost one koristi koja se prenosi na druge. Ovo
dokazuju hadisom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"
Ko poziva uputi, imat e nagradu svih koji ga budu slijedili, s tim
da se njihova nagrada nee nimalo umanj iti".
3 5 1
I dokazuju hadisom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
,,Allah i meleki donose salavate onome koji poduava ljude dobru
"
.
3 5
2
I hadisom:
"Doista istigfar
353
za uenog ini sve to je na nebesima i na Zemlji ,
ak i riba u vodi
"
.
354
349 Bi ljei E bu Ja' la. Valorizator knjige kae da je hadis daif (slab).
350 Buhari, 3. 009
351 Muslim, 2. 674
352 Tirmizi, 2. 885, hadis je hasen-garib-sahih. Albani ga je ocijenio kao sahih u
"
Sahihu' l-Tirmizi"
353 Traenje oprosta
354
Ebu Davud, 364. Albani gaje ocijenio kao sahih u Ebu Davudovom
"
Sahihu"
1 67
Dokazuju i time to se djelo pobonog prekida njegovom smru, dok
se djelo onoga koji koristi drugima ne prekida sve dok je prisutna
nj egova korist.
dokazuju time da su vj erovjesnici bili poslani da ine dobroinstvo
prema ljudima, i da ih upuuju i koriste im na ovem i na buduem
svijetu.
Nisu poslani da bi se osamlj ivati ili izolirali od lj udi . zbog toga je
Al lahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio skupinu onih koj i su
eljeli da se potpuno izoliraj u od svijeta da bi inili ibadet.
etvrta grupa
Oni kau da je najbolj i vid robovanja dj elo koje je ui njeno
iskljuivo radi sticanja Al l ahovog zadovoljstva u svakom vremenu,
zavisno od potreba tog vremena.
Najvredniji ibadet u vremenu dihada je dihad, ak i ako bi to
dovelo u pitanje ostavljanje dobrovoljnih ibadeta, poput nonog namaza
ili posta, pa ak i do skraivanja namaza u vremenu kaCa su prisutni strah
i neigumost.
355
Nakon ovog pojanjenja, napominjem da ejh Ibn Kajj im,
rahimehullahu te' ala, dri do toga da je ipak naj korisnije djelo sticanja
Allahovog zadovoljstva i da su takvi pravi predstavnici i stinskog
robovanja. Svaki od nj ih za time udi gdje god bio. Potom Ibn Kajj im
nastavlja:
"
Naj korisniji ibadet je, kada doe musaafr,
356
da se ispune dunosti
prema nj emu time to e se njemu pridati panja, a zapostaviti
dobrovoljni ibadet. Takoer, to se ujedno odnosi i na ispunjavanje
obaveza prema supruzi i porodici.
Najkorisnij i ibadeti u zoru su: zauzetost namazom, uenje Kur'ana,
dova, zikr i istigfar. Najkorisnije je u, vrijeme kad ljudi tragaju za
uputom i ele biti podueni, biti sa nj ima i poduavati ih.
Za vrijeme uenj a ezana najkorisnije je kloniti
'
se svega ime si
zauzet i ponavljaj za mujezinom.
355
"
Medaridus-Salikin", 1 1 1 1 0- 1 1 2
356 Putnik
1 68
OA IMANA - Ibn Kajjim el-Devzijje
Za vrijeme obavljanja pet dnevnih namaza najkorisnije je da, uz
maksimalan trud i iskrenost, obavi namaze na najpotpuniji nain; da ih
obavlja u prvom vaktu; da ih obavlja u damiji, a korisnije je i vrednije
to je damija dalja.
Najkorisnije je da se pomogne onome ko je u nevolji i trai pomo.
Da mu se pomogne fziki ili materjalno i da se rjeavaj u njegovi
problemi, daj ui im prednost nad nafilama i osamljivanju.
Za vrij eme uenj a Kur' ana najbitnija je koncentracija srca i htijenje
za njegovim razumijevanjem i prouavanjem, da zamisli kao da ti se
Al lah direktno obraa, uz vrst odluku da se Njegove naredbe provedu,
uz veu panju nego to bi se italo pismo pred vladarem.
Za vrijeme stajanja na Arefatu najkorisnije je nastojati da se stekne
skruenost dovom i zikrom, a ne postom koj i bi time oslabio ovjeka.
Najvrednije djelo u toku prvih deset dana zu' l-hiddeta je da se
povea ibadet, a posebno izgovaranje tekbira,35
7
tehlila35
8
i tahmida,
359
a
to je vrednije od dihada koj i je fard-kifaje
Jb
Najkorisnije djelo u toku posljednjih deset dana ramazana je osamiti
se u damiji i stalno boraviti u njoj , tako da bi se izbjeglo mijeanje sa
ljudima i zauzetost sa njima. Veina i slamskih uenjaka smatra da je
osamljivanje u damij i u tim mubarek danima korisnije ak i od
poduavanja lj udi Kur'anu.
Kada se brat musliman razboli il i umre, najkorisnije je da ga obie,
odnosno da prisustvuje njegovoj denazi.
Kada si u u nevolji i ljudi te vrijeaju, najkorisnije ti je da se strpi i
ostane meu nj ima, jer vjerik koj i se mijea sa ljudima i trpi njihove
uvrede bolj i je od onog koji ih izbjegava kada ga ne vrieaju.
Najkorisnije je da sa ljudima sudjeluje u dobru. To je bolje nego da ih
tada izbjegava. A da ih u zlu izbjegava, kori snije ti je nego da se
mijea sa njima.
357 Allahu ekber
La ilahe illallah
359 Elhamdu lillah
360 Obaveza koj u kada obavi jedna skupina muslimana, sa ostalih muslimana spada
obaveza njenog izvravanj a
1 69
Ali, ako zna da bi se tvojim prisustvom uklonilo ili umanj ilo zlo,
tada je prisustvo korisnije od izolacije.
Naj korisnije je da se u svakom vremenu trai Allahovo zadovoljstvo
shodno ljudskim obavezama i potrebama.
Ovako su opisani oni koj i u potpunosti robuj u, dok oni koj i su
ranij e spomenuti pri padaju grupama ogranienog robovanja. Kada
neki od nj ih privede kraju nain svog robovanj a, vi di sebe u takvom
stanju kao da je napustio ibadet, jer on robuje Al lahu samo na jedan
nai n. Meutim, rob koj i potpuno robuj e ne bazira se samo na jedan
ci lj u ibadetu, niti ga preferira nad drugim, nego stalno prelazi sa
jednog stepena na drugi . Kad god se pred nj i m isprij ei naredni stepen
robovanj a, ulae sve napore da dospije do nj ega i tako se stalno kree
iz jednog stepena u drugi.
Oni se tako vladaju na svom putovanju sve dok ne stignu do svog
ci lja.
Ako vidi uene, on je prisutan meu nj ima. Ako vidi pobone, on
je uz nj ih. Ako vidi mudahide, on je meu nj ima. Ako vidi one koji
Allaha spominj u, vidjet e ga meu njima. Ako vidi one koj i sadaku
dij ele i dobroinstvo ine, on je sa njima. On je potpun i savren rob
Allahov. Njime ne vlada forma, niti ga ograniava, niti udovoljava
svoji m prohtjevima pri svoj im djelima, nego ini same ono to Uzvieni
Allah trai od njega.
I on je taj koj i je potpuno ostavio i primijenio u djelo:
Samo Tebi robuj emo i samo od Tebe pomo trai mo; i skren je u
tome, odij eva i jede ono to mu je dostupno, provodi na vrij eme u
dj elo ono to mu je Uzvi eni naredi o. Kada j e u drutvu, sj eda na
mj esto koje je prazno, nij e ograni en, a ni ti potinj en formom.
Potpuno je sl obodan. Stalno je p.isutan tamo gdje je Al l ahov emr i
sl ua Nj egove zapovij edi gdj e god se bi o. On j e poput ki e: gdje god
padne - kori sti , i poput palme ij i l istovi ne opadaj u i koj a korist
daj e ak i bodlj ama na vrhu l i stova. Otar je prema onima koj i su
neposluni Al l ahu i ljut je kada se Al lahove zabrane kre. On je
Al lahov, radi Al laha i sa Al lahom; prema Al l ahu se ophodi kao da ne
postoj e ljudi , a prema lj udima kao da on sam ne postoj i . Kada je u
1 70
OAZA !MANA " Ibn Kajim el-Devzije
drutvu ljudi , ne i sti e se meu nj i ma i daleko je od nj ih, a koliko
samo osjea Al l ahovu bl i skost i koliko se tome raduj e i kol i ku
smirenost i spokoj stvo osjea pred Nj i m! Samo od Al laha pomo
trai i osl anj a se samo na Nj ega.
361
ROBOVANJE JE PODIJELJENO NA TROJE
"Robovanje je podijeljeno i ono se protee na srce, jezik i organe. "
Potom kae: "Propisi koji su vezani za robovanje, a to su vadib,
36
2
mustehab,
363
haram
364, mekruh,
365
mubah.
366
Ovih pet propisa odnose se na srce, jezik i organe. 3
6
7
PRVI OGRANAK ROBOVANJE SRCEM
Prvo: Vadibi i obaveze koje se vezuju za srce i O kojima je ulema
postigla konsenzus
To su naprimier ihlas
368
tevekkul
36
9 mehabbe
37
0
sabur
37
1
1
inabet
37
2
, strah od Allaha i nada u Njega, et-tasdik el-dazim
373
, nijet koji
dolazi kao dodatak uz ihlas, jer je iskrenost ispoljavanje robovanja samo
Uzvienom Allahu.
"
, l / 1 1 3- 1 1 5
362 Nareena djela
363 Pohvaljena djela
364 Zabranjena djela
365 Pokuena djela
366 Dozvoljena djela, za koja ovjek ako ih uradi nee imati nagrade, a isto tako ako ih
ne uini, nee biti kanj en
367 Isti izvor, l / 1 36
36
8
Iskrenost
369 Oslanjanje na Allaha
370 Ljubav prema Allahu
371 Strpljivost
372 Pokajanje i vraanje Allahu
373 Kategorika potvrda
1 7 1
OAA IMANA - Ibn Kajj im el-Devzijje
A to se tie nijeta, on ima dvije svrhe:
da razdvoj i ibadet od adeta (obiaja) i
da razdvoj i stepene i bad eta j edne od drugi h.
Dakle, ih l as i dva stepena nijeta su zasebni vadibi, a dok je ummet
saglasan na tome da se sve spomenute vrline openito ubrajaju u djel a
srca. Isto tako i odanost u robovanju na kojoj se gradi vjera. Nush
3
7
4
oznaava maksimalno ulaganje napora da se robovanje ispolji na nain
koj i e biti drag Allahu i sa kojim e on biti zadovoljan. Osnova ovog
nusha je vadib svakom pojedincu, a dok nj egovo upotpunjavanje dovodi
na stepen Al lahu bliskih robova.
Stoga, svaka od ovih obaveza ima dva obiljeja: neminovnu
obavezu (vadib mustehakk), a to je stepen sretni h, ashabu-1-jemin; I
pohvalnu savrenost (kemal mustehabb ), a to je stepen Al lahu bli skih
(mukarrabun).
Isto tako se i sabur ubraj a u kategoriju vadiba srca konsenzusom
cijelog ummeta
.
Imam Ahmed, rahimehullahu te' ala, rekao je:
"
Uzvieni Al lah je u Kur'anu spomenuo sabur na devedeset i l i vie
od devedeset mjesta''.
Sabur ima svoje dvije karakteristike: neminovnu obavezu i pohvalnu
savrenost".
3
7
5
Drugo: Djela zabranjena srcu
U kategoriju zabranjenih djela srca ubrajaj u se: kibur/7
6
rijaluk,377
samodopadljivost, hased,
37
8
+ munafkluk,379 i ona se dijel e na dvije vrste:
kuf
80
i ma'sijeh. 3
8 1
U kufr s e ubraja sljedee: sumnja, munafkluk, i rk i slino.
Odanost
"Medaridu-s-Salikin'', 1 / 1 36- 1 37
Oholost

.
retvaranJe
`Zavist
Licemjerstvo
`Nevjerstvo
`
I
Grijeh
1 72
A grij esi se dijele takoer na dvoje: veliki i mal i .
U velike grijehe ubrajaju se: rijaluk, samodopadlj ivost, kibur,
uznositost, gubljenje nade u Al lahovu milost i dobrotu, sigurost od
Njegove zamke, iskazivanje radosti radi nedaa muslimana, iskazivanj e
zlobe pri nedaama u kojima se nalaze muslimani, elja da se meu
njima iri razvrat, zavist prema njima radi onoga to im je Al lah,
subaneh, podario od Svoj ih blagodati, enja za nj ihovim ieznuem i
sve to je slino, tome a ubraja se u stroije zabrane, kao to su zinaluk,
konzumiranj e alkohola i drugi vidovi vanjskih velikih grijeha.
Srce i tijelo nee biti zdravi sve dok se ovjek ne bude klonio velikih
grijeha i kajao se zbog nj ih. U suprotnom, srce e biti pokvareno, a ako je
srce pokvareno, bit e i tijelo pokvareno. Ove bolesti proizlaze iz
neznanja o robovanju srca i njegovom neprovoenju u djelo.
U male grijehe srca ubrajaju se: prohtjevi za haramima i elja za
njima, dok su, u biti, prohtjevi razliiti te se stoga mogu manifestovati u
obliku velikih, a i malih grijeha, zavisno od jaine onoga prema emu se
iskazuje tenja.
Tako je tenja i ela za kufrom i irkom kufr, a tenja i elja za
novotarijom fsk,3
8
2 a tenja i elja za velikim grijehom je veliki grijeh
.
Ako ih se kloni Al laha radi, a bude u stanju da ih se ini, bit e za to
nagraen. A ako ih ne poini zbog toga to mu se nije pruila prilika, a
ujedno se trudio da do njih dospije, zasluuje kaznu isto kao i njihov
poinilac, jer se isto tretiraju kada je u pitanju nagrada i kazna, iako nisu
isti, ak i kada je u pitanju erijatski propis
.
Zbog toga je Allahov Poslanik, sallal lahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Kada se dva muslimana sukobe sabljama, i ubica i ubijeni e u
Vatru
"
. Rekoe:
"
Jasno nam je u vezi s ubicom, Allahov Poslanie. Ali,
zbog ega ubij eni?" On im odgovori : "I on je nastojao ubiti svoga
suparika
"
. 3
8
3
Ubijenom j e propisao status ubice u grijehu, a ne u erijatskom
propisu, jer je imao namjeru ubiti svoga suparika. Ovakvih primjera ima
mnogo u pogledu nagrade i kazne
"
.3R4
JhZ
Grijeh
3
8
3 Buhari, 6. 875; Muslim, 2. 888 od Ebu Bekra
"Medaridu-s-Salikin
"
, 1 / 1 40- 1 41
1 73
OAZA !MANA - Ibn Kajim el-Devzijje
DRUGI OGRANAK ROBOVANJE JEZIKOM
Poj anjavajui ovu vrstu ibadeta, Ibn Kajj im, rahimehul lah, vel i :
"
Pet je ubudijjeta jezika.
Vadib za jezik je izgovor dva ehadeta, uenje Kur'ana onoliko
koliko je potrebno da bi namaz bio ispravan, izgovaranje obaveznih
zikrova u namazu koje su Al l ah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, naredil i, kao to je tesbih na ruku'u i na seddi te izgovor rijei :
Rabbena lekel -hamd
385
nakon vraanja sa ruku' a, zatim uenje teehhuda,
kao to je i izgovor tekbira.
Vadib j ezika je odgovoriti na sel am. O pitanju nazivanj a sel ama,
imaju dva mi lj enj a: j edni smatraju da je vadib, drugi kau da je
sunnet.
Vadib jezika je i nareivanje dobra i odvraanje od zla,
poduavanj e neukih, upuivanje zalutalih, svjedoenje i istinit govor.
U pohvalne radnje jezika ubrajaju se: uenje Kur'ana, konstantno
inj enje zikra, obnavljanje i prenoenje korisnog znanja.
U zabranjene radnje jezika ubrajaju se: izgovaranje svega to
Uzvieni Al l ah i Njegov Poslanik, sal l allahu alejhi ve sellem, preziru,
kao to su novotarije koje su kontradiktore onome sa ime je Uzvieni
Al l ah posl ao Svoga Poslanika, sallal l ahu alejhi ve sellem, te pozivanje u
nj ih, njihovo uljepavanje i j aanje, zatim potvora, psovanje i vrijeanje
brata muslimana najrunij im govorom, laganje, lano 8vjedoenje, govor
o Al lahu bez znanj a, a to se ubraja u najbrojnija i naj stroije zabranjena
djela.
U pokuene radnje jezika ubraj aj u se: izgovaranje onoga to je u
bi ti bolje da se ne izgovara i pored toga to za takav izgovor ne sl ijedi
kazna
.
Generacija selefe u pogledu govora koji je dozvoljen, mubah - je l i
i sto priati i l i ne priati - imaju dva miljenja. Ibn Munzir ih je
spomenuo u svojim djel ima, a i drugi
.
3
85 Gospodaru na, Tebi pripada hvala
1 74
OAZA IANA Ibn Kajjim el-Devzije
Prvo miljenje je da se za svaku izgovorenu rije njenom vlasniku
pie nagrada ili kazna i ne postoji govor koji nee sluiti u njegovu korist
ili na njegovu tetu. Dokaz za ovo miljenje je hadis (mehu
86
), koji
kae:
"Svaki govor sina Ademovog je na njegovu tetu, osim onoga
govora koji se tie spominj anja Allaha i ono to se u to ubraja
"
.
38
7
Takoer, dokazuju da mu se pie svaki njegov govor, bio dobar ili
lo.
Drugo miljenje je da govor koji je mubah, a koji govoriku ne
koristi, a i ne teti ; naprimjer: pomjeranje organa tijela. To je zato to
veina govora nije vezana za naredbu, a ni zabranu, a to je u sutini
mubah
"
.
388
TRI OGRANAK ROBOVANJE ORGANA
"
to se tie robovanja organa, ono se dijeli na pet propisa. Postoj i
pet ula i za svako od njih vezano je pet propisa, pa ukupan broj propisa
iznosi dvadeset pet.
Ono to je u vezi sluha: vadib je da se slua sve to nareuje
Uzvieni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a vezano je
za pokoravanje, vjerovanje i zapovijedi. Isto tako, u to se ubraja sluanje
Kur'ana za vrijeme namaza kada imam ui naglas, kao i sluanje hutbe za
vrijeme dume-namaza, to je ispravnije miljenje koje zastupa veina
uleme.
Haram je sluanje o kufru i novotarijama, osim ako u tome nije
korist i l i da se moe odgovoriti na to ili svjedoiti protiv onoga koji to
ini, osim ako e se sluanjem oj aati iman i na taj nain spoznati ono to
se kosi kufru i novotarij ama.
Takoer se zabranjuje sluanje glasova ena koje nisu u bl iem
srodstvu iz boj azni da se ne pojavi smutnja zavoenja, koju bi mogli
Poznati hadis
Tinnizi 241 2, a rekao je: ,,Hadis je hasen-garib", a Albani ga je ocij enio kao daif
(slab).
"Medaridu-s-Salikin
"
, 1 / 1 41 - 1 42
1 75
prouzrokovati njihovi gl asovi , osim u sluaju kada to nuda zahtijeva.
Naprimjer, svjedoenje, mu'amelat, traenje fetve ih parienje pred
kadijom, l ijeenje i drugo.
Sluanje muzikih instrumenata, poput tambura, frula i tome sl i no.
Ne treba zatvarati ui ako bi se uo neki od zvukova spomenutih
instrumenata, osim ako ne postoj i elja za sluanjem istih i l i bojazan da
e se odati sluanju. Tada je obaveza izbjei sluanje i z obaveze koja
proizlazi iz preventive (sedduz-zera' i).
Slian ovoj zabrani je i iznenadni pogled koj i nije zabranj en, ali zato
drugi jest ako se to namjero uini.
U sluanje mubah radnj i ubrajamo: sl uanje korisnog znanja, uenje
Kur' ana, spominjanje Allaha i sluanje svega to uzvi eni Al lah vol i , a
to ne spada u farz.
U mekruh radnje ubraj a sve to je suprotno pohvalnom, a to je
sluanje svega to je runo a zato ne postoji kazna. A ono to je
dozvoljeno, to je vidljivo i opepoznato.
U vadib gledane ubraja se: gl edanje u Kur' an, pounu l i teraturu iz
koje smo obavezni neto nauiti; gledanje u ono to se jede, troi i l i
koristi da bi se moglo razlikovati dozovoljeno od zabranjenog; obraanje
panje na emanete koji su nam povjereni , a koje smo duni vratiti
nihovim vlasnicima i da bi se mogli lake razli kovati jedni od drugih i
slino tome.
U haram gledanje ubraja se: strastveno gl edanje u ene koje nisu
mahrem, al i i bez strasti, osim ako postoj i nuna potreba za to, kao
mladoenj a kada prosi djevojku - tada mu je dozvoljeno da pogleda u
mladu; gledanje u svjedoke pri svjedoenj u i suenju, pogled doktora i
onoga ko je u bl i em srodstvu.
U mustehab gl edanj e ubraja se: gl edanje u vjerske i naune knji ge
koj ima e se oj aati i man i poveati znanj e; gl edanje u Kur' an;
gl edanje u l i ca ul eme i dobrih Al lahovih robova i roditelja; gledanj e u
Al l ahova vi dlj i va znamenja koja sl ue kao dokaz Nj egovoj jednoi ,
mudrosti i izvoru Nj egove spoznaje, a koj a je najvanij a obaveza
svakog roba.
U mekruh gledanje ubraja se: sve od ega nema koristi. U pogl edu
se moe pretjerati kao i u govoru. Kol i ko je puta samo pretjeranost
dovela ovjeka u takav poloaj da je se vi e nije mogao osloboditi, ak
niti l ijekovima koje je kori stio. Neki selefij a je rekao:
1 76
OAZA IANA Ibn Kajjir el-Devzijje
"
Prezirali sro pretjerano gledanje isto kao i pretjeran govor".
Mubah pogled je onaj od kojeg pera niti tete, niti koristi kako na
ovom, tako i na buduem svijetu.
U haram gledanje ubraj a se gledanje u stidna mjesta. Ovo se odnosi
na mjesta koj a su ispod odjee i iza vrata u kui . Ako bi se dogodilo da
ovjek izbije oko onome koji je kriom pogledao u stidno mjesto iza
njegovih vrata, ne bi za to snosio odgovorost, niti bio duan nadoknaditi
gubitak oka. Ovo se dokazuje hadisom Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, o ijoj vjerodostojnosti su saglasni Buhari i Muslim, od
ebu Hurejre, a u kojem se kae:
"
Onaj ko pogleda unutar neije kue bez dozvole vlasnika,
dozvoljeno je vlasniku da mu izbije oko
"
.
3
89
Ovo se odnosi na onog koji pogleda bez razloga koj i mu to
dozvoljava.
U vadib ula okusa ubraj a se jedenje i pijenje onoliko koliko je
potrebno i l i nuno da se opstane u normalnom ivotu. Ko to sebi uskrati i
umre, bit e grijean i smatrat e se samoubicom.
Rekli su imam Ahmed i Tavus:
"Onaj ko bude primoran da jede strvinu, a ne pojede je, te umre zbog
toga, ui e u Vatru".
U haram se ubraja pijenje vina i smrtonosnih otrova, kao to je
zabran jano konzumirati hranu pri postu koji je obavezan.
Mekruh je probati neto to je sumnj ivo; prekomjero jesti ; jesti
hranu sa sofre za kojom zatekne nekoga, a on ne eli da mu se pridrui;
hranu koju jedu oni koji se uzdiu na gozbama.
U sunnenima se biljei da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, zabranio da se jede kod onih koj i se pri jelu takmie. 3
90
Mekruh je jesti hranu kod onoga koji eli da te nahrani iz stida
prema tebi, a ne drage volje.
389
Buhari, 6. 902; Muslim, 2. 1 58
390
Ebu Davud, 3. 754
1 77
OAZA IANA Ibn Kajjim el-Devzi_ ie
Mustehab je jesti hranu kojom e postii izdrljivost u pokorosti
Al lahu, jesti sa gostom da bi mu bilo prijatnije, ime se postie eljeni
cilj , kao to je takoer pohvaljeno jesti hranu na gozbi na koju si pozvan i
na koju si ujedno i duan odazvati se.
Neki od islamskih uenj aka smatraju da jelo na svadbi na koju je
dunost odazvati se ima status vadiba koj i je propisao Zakonodavac.
Mubah je sve ono u emu nema grijeha, a ni podsticanja na grijeh.
to se tie pet propisa robovanj a koji su vezani za ulo mirisa, to su:
Vadib mirisanje koj im se utvruje razlika izmeu dozvoljenog i
zabranjenog. Naprimjer, mirisanje kojim utvrujemo da je neto dobro ili
loe i l i da je smrtonosni otrov i l i neto bezopasno, i l i da se utvrdi je li je
korisno ili ne. Odgovorost u ovome ima onaj koj i odreuje vrijednost ili
. je strunjak.
U haram mirisanje ubraja se namjero mirisanje mirisa dok je
ovjek u ihramima na hadu, mirisanje ukradenog mirisa te namjerno
mirisanje mirisa tuih ena, a zabranjeno je iz boj azni da nas to ne
dovede u kunju.
U mustehab mirisanje ubraja se sve to e nas podstai na pokorost
Uzvienom Allahu, ojaati ula, oraspoloiti i podsticati na izuavanje i
rad, kao i miris koji dobije na dar.
U Muslimovom
"
Sahihu" prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao:
"
Kome bude ponuen rejhan,
391
neka ga ne odbij a. Lahko ga je
nositi, a ugodno mirie
"
.
392
U mekruh mirisanje ubraja se mirisanje mirisa nasilnika i ljudi koj i
se bave sumnjivim poslovima i slino tome.
U mubah djela ubraj a se sve ono to nema zabrane od Allaha, a niti
vjerske koristi, niti bilo kakve veze sa erijatom.
Petero u vezi sa ulom dodira:
U vadib dodirivanje ubraja se doticanje vlastite supruge radi
spolnog odnosa, a zabranjeno je doticanje tuih ena.
39
1
Vrsta mirisa
39
2
Muslim, 2. 253
1 78
U mustehab radnje ubraja se doticanje svoje supruge, jer e to
pozitivno uticati na obaranje pogleda, suzdravanje od zabranjenog, to
e, ujedno, prouzrokovati skladan i krepostan ivot u porodici .
U mekruh djela ubraja se strastveno dodirivanje supruge dok je u
ihramima, itikaf i prilikom posta, u trenucima kad ovjek nije siguran u
sebe. Ovo obuhvata i doticanje tiela mrtvaca onome koji ga gasuli, jer
njegovo je tijelo avret393 ivima iz potovanja prema njemu. Zbog toga,
po jednom od dva mi ljenja, poeljno je pokriti njegovo tijelo i kupati ga
ispod platna i ne doticati njegove butine, ako se uzme i to da je i taj dio
tijela avret.
Mubah je dodir u kome nema niti koristi, niti tete. U ove propise
ubrajaju se pokreti ruku i nogu i drugi primjeri koji na to upuuju.
Vadib394 je izdravanje sebe i svoje porodice vlastitim trudom, dok
postoji razilaenje je li vadib u sluaju kada se ovjek treba osloboditi
duga.
Meutim, ispravno je da je vadib ako je u mogunosti da svoj dug
izmiri i nije vadib da radi toliko da bi dostigao ni sab na koji bi morao
dati zekat, za razliku od hada, koji je tada duan obaviti.
Postoji razilaenje meu ulemom395
o tome je li tada dunost obaviti
had ako ovjek dostigne materij alnu mogunost kako bi u potpunosti
bio sposoban za njegove obrede. I pored toga, poznatije je miljenje da se
to ne ubraja u vadib.
U vadibe ruku ubraja se: pomagane nemonom, bacanje
kamenia na demretima pril i kom obavljanja obreda hada.
U haram djela ubrajaju se: ubijanje onoga to je Allah, subhanehu ve
te' ala, zabranio da se ubije, kraa tueg imetka, udaranje onoga koga nije
dozvoljeno tui i slino tome. Isto tako, u ovu skupinu ubraja se i igranje
zabranjenih igara, kao to su kockanje, igranje aha, koje je po stavu
uenjaka Medine stroije zabranjeno od nerda,39
6
dok je, prema stavu
uenjaka hadisa, kao to je imam Ahmed, ah zabranjen kao i herd.
Druga ulema igranje aha smatra manje zabranjenim od herda.
393 Stidno mjesto
394 Obligatna (obavezujua) dunost
395 Islamskim uenjacima
396 Nerd - vrsta kocke
1 79
Zabranjeno je pisanje i prepisivanje novotarij a, osim ako se time one
ele opovrgnuti. Zatim, pisane nepravde i lai o pravednim presudama,
svj edoenje za potvaranje estitih ena i svega ostalog to ide na tetu
muslimanima na dunj aluku, a i na ahiretu.
Uzvieni Al lah kae:
"A teko onima koji svoj im rukama piu Knji gu, a zatim govore:
"Evo, ovo je od Allaha" - da bi za to korist neznatnu izvukli. i teko
Njima zbog onoga to ruke njihove piu i teko Nj ima to na taj nain
zarauj u!
"
3
9
7
I mufij i je zabranjeno da napie fetvu koj a je u kontradiktorosti sa
Allahovim propisima i propisima Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, osim ako to uradi iz vlastitog idtihada, pa pogijei. U tom
sluaju, ne pie mu se grijeh.
U mekruh se ubrajaju: uzaludno gubljenje vremena i igre koje nisu
. zabranjene i pisanje onoga od ega nema koristi ni za dunjaluk, a ni za
ahiret.
A mustehab je pisati o svemu to e koristiti muslimanima, uraditi
svojom rukom dobroinstvo tako to e se pomoi zanatliji ili izraditi
neto onome koj i nije za to nadaren. Takoer, preliti iz svoje ae u au
onoga koj i se eli napiti, priuvati konj aniku uzde jahalice kako bi se
lake popeo, pridrati j ahalicu dok se na nju stavlja tovar ili na bilo koji
drugi nain pomoi j ahau i dr.
Pohvaljeno djelo je i doticanje ugla Ka'be prilikom tavafa, a to se
tie ljubljenja ruke nakon doticanja ugla, postoje dva miljenja.
Mubah je sve ono to u sebi ne sadri tetu niti korist.
3
9
7
F|-Bckara, 79
1 80
OAZA IMANA - Ibn Ka
.
ijim el-Devzi
.
ije
U vadibe koraanj a ubraja se: ii na dumu i klanjati namaze u
dema'atu, prema ispravnijem miljenju uenjaka, zato to postoj i
dvadesetak dokaza koji su spomenuti na drugim mjestima. Potom,
injenje obaveznog tavafa oko Ka'be i hodati izmeu Saffe i Merve i l i na
jahaoj ivotinji .398
Isto tako, odazivanje sudu Allaha i Njegovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada se za to dobije poziv; obilazak
rodbine i injenje dobroinstva roditeljima; odlazak u skupove u koj ima
se stie znanje o onome to je obaveza da se radi; odlazak pjeke na had
ukoliko razdaljina nije velika i ako to nee prouzrokovati loe posljedice.
Haram koraanje je ono koje vodi u grijeenje prema Allahu. Ko
tako radi, pripada skupini ejtanovih pjeakae. Uzvieni Allah kae:
,. . . potjeraj na njih svoju konjicu i svoju pjeadiju . . "399
Mukatil vel i :
"
Pomozi se protiv njih konjicom i pjeadijom svojom"
.
Svaki konjanik i pjeak koj i koraa putevima koji vode grijeenju
prema Allahu, smatra se pripadnikom lblisove vojske.
Isto tako, ovih pet propisa vezani su i za jahanje.
Vadib j ahanje je jahanje u bitki, dihadu i zbog hada koji je
obavezan.
U mustehab jahanje ubraj a se ono tb je pohvalno, od traenj a
znanja, obilaska rodbine i roditelja, iskazujui time dobroinstvo prema
njima.
U pogledu stajanja na Arefatu postoji razilaenje meu ulemom je li
jahanje bolje i l i je bolje ii pjeke. Ispravnije je miljenje da je j ahanje
bolje ukoliko u tome postoji korist, kao to je pouavanje obredima
hada, da bi ga ljudi mogli lake vidjeti i slijediti pri obavljanju obreda ili
da bi mu bilo lake initi dove, pod uslovom da u tome nee biti tete za
jahali cu.
398
U dananj e vrijeme ne ne upotrebljavaju j ahalice, nego za to postoje druge olakice
kojima se koriste iznemogle i nepokretne osobe, kao to su: invalidska kolica ili nosila;
op. prev.
399
El-lsra', 64
1 8 1
Haram je j ahanje da bi se grijeilo prema Allahu.
Mekruh je j ahanje radi igre i zabave i radi svega drugog ega se
bolje kloniti nego ga uraditi .
Mubah jahanje je onda ako se zbog toga hoe izostaviti nagrada, a
nee se poiniti grijeh.
Ovo je pedeset propisa koji su vezani za srce, jezik, sluh, vid, nos,
usta, ruke, noge, spolni organ i jahanje. 4
00
"Medaridu-s-Salikin
"
, 1 / 1 43- 1 50
1 82
OAZA IMANA - Ibn Ka.im el-Devzi.je
Primj eri robovanja prvi ogranak
OSLANJANJE NA ALLAHA
Ibn Kajjim, rahimehullah, defnisao je tevekkul na sljedei nain:
"To je stanje srca koje proizlazi iz spoznaje Allaha i vjerovanja u
Njegovu jednou u stvaranju i upravljanju, davanju tete i pruanju koristi,
davanju i uskraivanju i da biva ono to On hoe, ak iako to ljudi i ne ele
da se dogodi, i da biva ono to On hoe iako bi to ljudi eljeli.
Ovo podrazumijeva vrsto oslanjanje na Njega, subhaneh,
preputajui Mu svoje sluajeve sa potpunom smirenou srca. U Njega
se vjeruje sa vrstim ubjeenjem i da je On dovoljan da se u tome na
Njega osloni, da je On Taj Koji sve odreuje i da !ita ne biva bez
Njegove volje, htjeli to ljudi ili ne.
Njegovo stanje je uporedio sa stanjem djeteta i Njegovih roditelja u
onome to eli i od ega strahuje. Njih dvoje ga podstiu i zastrauju, jer
podstrek i prijetnju odreuju roditelji .
Pogledaj samo kako je njegovo srce usmj ereno prema roditelj ima,
dok ono ni ne mari za druge koj i ga okruuju. Njega jedino zanima
ono ta e nj egovi roditelji misl iti . Takvo je stanje onoga koj i se
oslanja. A onaj koj i prema Al l ahu bude ovako postupao, doista mu je
On dovolj an.
Uzvieni kae:
"Onome koji se u Allaha uzda, On mu je dovoljan

.
_
"
401
A ko pri tom bude jo i bogobojazan, uistinu e imati lijep zavretak.
Postoje dvije vrste tevekkula:
Prva: Potpuno oslanjanje roba na Uzvienog Allaha pri sticanju
dunjalukih potreba i blagodati i oslanjanje pri otklanjanju svih nedaa i
neugodnosti .
4
Ft-Talaq, 3
1 83
OA IMANA - Ibn Kaijim el-Devziije
Druga: Oslanjanje na Allaha u postizanju svega to On voli i sa ime
je zadovolj an; od vjerovanja u Njega, potpunog uvjerenja, borbe na
Njegovom putu i pozivanj a Njemu.
Pojasnio je odliku svake od vrsta, iju vrijednost samo Allah zna.
Kada se rob istinski osloni na Allaha kako bi postigao drugu vrstu
tevekkula, prva vrsta e mu u potpunosti biti dovoljna. A kada se rob
osloni na Allaha kako bi postigao samo prvu vrstu tevekkula, takoer e
mu biti dovoljna, ali nee biti potpuna, jer mu nee biti ishod djelo koje
istinski mutevekkil
402
voli i s kojim bi bio zadovoljan
"
.
403
Potom kae:
"Najvei stepen tevekkula na Allaha je u uputi iskazivanjem istog
tevhida, slijeenjem Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i dihadom
protiv sljedbenika zablude. Dakle, ovo je tevekul vjerovjesnika i onih
koji ih slijede
"
.
404
Govorei o tajnama tevekkula, Ibn Kajj im, rahimehullah, izmeu
ostalog, kae:
"Tajna i sutina tevekkula je u istinskom oslanjanju na Allaha, kojem,
pri oslanjanju na Njega, direktno ne teti slijeenje uzoka bez sranog
prisustva, kao to mu ne koriste ni rijei: "Pored Allaha, oslonio sam se i
vrsto se pouzdao u Njega". Oslanjanje jezikom je jedno, dok je tevekkul
srcem potpuno druga stvar, isto kao to je ustrajno pokajanje srca jedo, a
pokajanje jezikom bez prisustva srca neto sasvim drugo. I kada rob kae:
"Oslonio sam se na Allaha", a srce mu usmjereno prema nekom drugom, to
je poput govora: "Kajem se Allahu
"
, a i dalje ini grijehe hrli ka njima
"
.
405
Na drugom mjestu pojanjava i kae:
"Tevekkul proistie iz pouzdanosti i oslanj ana. To je sutina rijei
Samo Tebe oboavamo i samo od tebe pomo traimo. Ova dva temelja,
tevekkul i ibadet, zajedno su u Kur' anu spomenuti na vie mjesta.
Spomenuti ajet je jedno od tih mjesta, dok su takoer spomenuti i u
sljedeim ajetima:
Onaj koji se oslanja
EI-Fevaid, 98
El-Fevaid, str. 99
405 EI-Fevaid
1 84
OA IMANA - Ibn Ka.im el-Devzi.e
Rijei u'ajba, ' alejhisselam:
" . . . A uspjeh moj zavisi samo od Allaha; u Njega se uzdam i Njemu
se obraam". 4
06
Takoer, i Njegove rijei :
..|
`ì
`
`
.
J _ .
,.
.
Lj
>
" Allah zna tajne nebesa i Zemlje i Njemu se sve vraa, zato samo
Njega oboavaj i samo se u Njega uzdaj ! A Gospodar tvoj motri na ono
to radite
"
.4
0
7
Rijei Uzvienog o vjerovjesnicima:
"
. . . Gospodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraamo i Tebi
emo se vratiti
"
. 4
08
I rijei :
_ spominji ime Gospodara svoga i Njemu se potpuno posveti, On je
Gospodar istoka i zapada, nema boga osim Njega, i Njega uzmi za
zatitnika! "4
09
406
Hud, 88
407 Hud, 1 23
40
EI-Mumtahina, 4
409
El-Muzemmil, 8-9
1 85
OAA IMANA Ibn Kajim el-Devzije
Kao i rijei:
"
. . . U Njega se ja uzdam i Njemu se obraam
"
. 4
1 0
Ovo su est mjesta na koj ima su zajedno spomenuta ova dva temelja:
Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo".4
1 1
4I 0
E-
ura, !
4I I
"Medaridu-s-Salikin
"
, 1 / 1 00
1 86
Drugi ogranak
LJUBA V PREMA ALLAHU
Ibn Kajj im, rahimehullahu te' ala, kae:
"
Jedan od glavnih temelja robovanja je ljubav prema Allahu i
ispoljavanje ljubavi samo Njemu, tebarake ve te'ala. Sva ta ljubav mora
biti samo radi Njega i niko se ne voli kao On; mora se voljeti u Njegovo
ime i radi Njega, to se iskazuje voljenjem vjerovjesnika, poslanika,
meleka i Njegovih evlij a
.
Naa ljubav prema nj ima proizlazi iz te ljubavi
prema Njemu. To nije ljubav prema nekome pored Njega, kao ljubav
onih koji pored Allaha uzimaju druga boanstva, volei ih kao to vole
Njega.
Ako je sutina i tajna robovanja ljubav prema Nj emu, subhaneh, ona
se ne moe ostvariti drukije osim prakticiranjem nareenog i
ostavljanjem zabranjenog, putem ega bit robovanja i ljubavi postaju
Jasm.
Radi toga je Uzvieni Allah slijeenje Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, uinio znakom i dokazom ljubavi prema Njemu, tebarake ve
te'ala.
Uzvieni kae:
"
Reci : "Ako Allaha volite, Mene slijedite, i vas e Allah voljeti . . .
"
4 1 2
Tako da je Allah, tebareke ve te'ala, odredio da je nj ihova ljubav
prema Njemu uslovljena slijeenjem Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i isto tako je U takvu ljubav odredio da bude uslov Njegovoj
ljubavi prema nj ima. Nemogue je postojanje uslovljenog bez postoj anj a
ispunjenja uslova i obruto: ono to je postavljeno kao uslov nee imati
rezultata bez ostvarivanja tog uslova. To znai, ako nema slijeenj a
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, onda nema ni ljubavi prema
Allahu. Nepostojanje njihove ljubavi prema Allahu znak je da oni ne
slijede poslanike, 'alejhimusselam. A to njihovo neslijeenje Poslanika,
4| z
Ali Iman, 3 1
1 87
sallallahu alejhi ve sellem, ukazuje na nepostojanje Allahove ljubavi
prema njima. I zato, iz toga proizlazi da je nemogua njihova ljubav
prema Allahu, niti je mogua Allahova ljubav prema njima ukoliko ne
budu slijedili Poslanika, sallal l ahu alejhi ve sellem.
Zato je sl ijeenje poslanika ujedno i ljubav prema Al lahu, a
iskazivanje pokorosti Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, odazivanje
Njegovoj naredbi.
Sama ljubav u robovanju nije dovoljna i nee biti potpuna sve dok
robu ne budu Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, drai
od svega to postoji , a ako mu neto bude voljenije od Allaha i Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, onda je to irk, koji Allah zasiguro nee
oprostiti, niti e takvoga uputiti na Pravi put.
Uzvieni kae:
"
Reci : "Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i ene
vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba za koju
strahujete da prUe nee imati, i kue vae u koj ima se prijatno osjeate
- mi l ij i od Allaha i Njegova Posalnika i od borbe na Njegovu putu, onda
priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grjenicima nee
ukazati na Pravi put". "4
1 3
Svako ko ispoljava pokorost prema onima koji s u spomenuti u
ovom ajetu i daje prednost njima nad Allahom i Njegovim Poslanikom,
sallallahu alejhi ve sellem, i l i daje prednost njihovim rijeima nad
rijeima Allaha i Njegovog Poslanika i l i nj ihovom zadovoljstvu nad
Allahovim zadovolj stvom i zadovoljstvom Njegovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i l i strah, nadu ili oslanjanje na nj ih iznad
4
1 3 Et-Tevba, 24
1 88
Allaha, ili daje prednost lijepom ophoenju prema nj ima nad l ijepim
ophoenjem prema Al lahu, taj se doista ne ubraj a meu one kojima su
Allah i Negov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, drai od svega to
postoji . Cak iako bi to svojim jezikom izgovarao, takav se smatra
laovom, jer govori ono to u biti nije tano.
Isti sluaj je i sa onim koji daje prednost nekim propisima iznad
propisa koje su postavili Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem.
U dva "Sahiha" prenosi se hadis Enesa ibn Malika, radijal lahu 'anhu,
da je Allahov Poslanik, salla1 1 ahu alejhi v e sell em, rekao:
"
Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, niko od vas nee
vjerovati sve dok mu ne budem drai od djece, roditelja i svih ljudi
"
.4 1 4
U Buharijinom ,,Sahihu" se biljei predaja od Omera ibn Hattaba,
radij a1 1 ahu 'anhu, da je rekao:
"
' Allahov Poslanie, tako mi A1 1 aha, drai si mi od svega, osim od
mene samog'. On odgovori : 'Ne, Omere! Treba da sam ti drai i od tebe
samog'. 'Tako mi Onoga Koji te je s istinom poslao, drai si mi od mene
samog! ' Odgovori mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ' Sada je
uredu, Omere' . "4 1 5
Ako s e ovo odnosi na ljubav prema Allahovom robu i Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, i obavezu nareivanj a iste ljubavi prema sebi,
roditelju, djetetu i svim ljudima, ta se onda moe kazati za ljubav koj a se
tie Allaha i njenog preferiranja nad svim drugim ljubavima? Ljubavi
prema Uzvienom Gospodaru daje se prednost nad svim ljubavima prema
ostalim stvorenjima, shodno njenoj j aini, osobenosti i jedinstvenosti.
Njegovo pravo je da On bude drai ovjeku od djeteta, roditelja, sluha,
vida i svoje due. Jedini Gospodar je svome istinskom robu drai od
svega toga
"
. 4
1 6
` Buhari , l 4, Muslim,
Buhari, 6. 632
41 6 "Igasetu'l-hifan
"
, 2/ 1 32- 1 36
1 89
1 90
Osmo pogla vl j e
KO EU VJENU SREU
NEK SE DRSI IBADETA
OAA IMANA - Ibn Kajim el-Devzije
Nema kraeg puta do Al l aha od ibadeta, pod uslovom, da ne
odvede u oholost i samopouzdanj e. Poniznost i spoznaja potrebe za
Allahom vodi Njemu i prouzrokuje ljubav u Nj ega. Uzvieni vol i one
koj i trae oprost i kaju se. Kada se rob sj eti blagodati svoga
Gospodara prije nego se odlui da uini grijeh, u trenu i njenj a grij eha
i poslij e nj ega, u nj emu se probudi ljubav prema Nj emu i elja za
susretom za Nj i m.
Prenosi Ahmed u Musnedu rijei Allahovog Poslanik sallall ahu
alejhi ve sellem:
"N era dana da ne zatrai more od svog Gospodara da utopi sina
Ademova i da ne zatrae meleki da ga usmrte, a Gospodar Uzvieni kae:
'Pustite Moga roba, Ja ga bolje poznajem, jer sam ga Ja od zemlje
stvorio. Ako je va rob, inite ta hoete, a ako je Moj , Ja ga stvorih i
Meni se vraa. I tako Mi moi Moje i Uzvienosti, ako Mi doe nou,
prihvatim ga, i ako Mi ako mi doe danju, prihvatim ga. Ako Mi se
priblii za pedalj , Ja se njemu pribliim za ruku, a ako Mi se priblii za
ruku, Ja se njemu pribliim za dvije. Ako krene prema Meni, pourim
mu. Ako zatrai oprost, opristim mu. A ako se pokaje, primim mu
pokaj anje. A ako se ne pokaje, Ja ga l ijeim i skuenj ima da ga oistim od
mahana' .
"
4 1 7
Kae ibn Kajj im na drugom mjestu:
"
Osnova vjere je ljubav prema Uzvienom Al lahu i enja za
susretom sa Njim, a znanje o Njemu, Njegovim imenima, svojstvima i
djelima je najuzvi enije znanje. Allahov Poslanik sallal l ahu alejhi ve
sel lem savjetovao je svoje ashabe da kau kada osvanu:
f
"
Osvanusmo u rijei iskrenoj i vjeri naeg Poslanika Muhammeda i
oca naeg Ibrahima, koj i nije bio od murika
"
.4
1 8
Rije j e i skreno svjedoenje da nema drugog boanstva osim
Allaha, i to je vj era svih poslanika, i druge vj ere kod Allaha nee biti
primljene:
4
1
"
, 475-477
m
Taberani, Ahmed i Nesai
1 92
"A ko bude slijedio neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti
primljena, a na ahiretu je meu gubitnicima
"
. 4
1
9
Kae Uzvieni Allah:
"
Ima ljudi koji Allahu pridruuju druge, vole ih kao to se Allah
voli. A vjerici jo vie vole Allaha".4
20
Nije Uzvieni Allah stvorio dine i ljude ni radi ega drugog osim da
Mu robuju, i zato je poslao poslanike i objavio objave i uspostavio
zakone, nagradu i kaznu, dennet i dehennem, i podijelio ljude na sretne
i nesretne. I , kao to niko nema ravan Al lahu, tako nema ni ljubavi prema
stvorenju koj a je ravna Al lahovoj ljubavi . Ljubav prema stvorenju, ako
nije radi Allaha, postaje patnjom za onoga koj i voli, jer voljeni ne
uzvraa jednakom ljubavi . Ljubav prema Allahu je drukija, jer nita nije
drae srcima od nj ihova Tvorca.
On je nj ihov Gospodar, Njemu robuju, On ih opskrbljuje, o njima se
brine, On ih usmruje i oivljava. Stoga je ljubav prema Njemu uitak za
duu, hrana za srce i svjetlo za razum. Sve to je ova ljubav potpunija i
spoznaja Allaha bolj a i blizina Njemu vea, toliko je uitak u njoj jai.
Ukoliko Al lah nije jedini ci lj robu, onda kada voli, ne voli radi Njega, i
ne ostvaruje time svjedoenje da nema boanstva osim Allaha. Onoliko
koliko ne voli radi Allaha, toliko mu vjera biva kmj ava i posjeduje u sebi
i rk.
Stoga rob prilikom grijeenja, kada zaboravi na Allaha i preda se
strastima i uitku, zaboravi na uitke vjere u Allaha, jer da je vjera bila
prisutna kod njega u svojoj potpunosti, ne bi dao prednost strastima i
dunjal ukom uivanju. Zato je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve
sellem rekao:
419 Ali-Imran, 85
E-bckara,J5
1 93
OAZA !MNA - Ibn Kajim el-Devzije
"
Bludnik dok ini blud, nije vjerik. Kradlji vac dok krade, mJe
vjerik. Onaj koji pije vino, dok ga pije, nije vjerik
"
.
42 1
Stoga se rob, ako je i skren prema Allahu i eljan susreta sa Njim, ne
osvre na ove zabranjenosti i gleda na njih kao na zamjenu dragulja
balegom" .
422
TA JE PROTIVNO TEVHIDU
Kae Ibn Kajjim, rahimehul lah:
"
ovjeanstvo je bilo na pravom putu i na jednoj VJen robujui
jednom Gospodaru.
Kae Uzvieni:
"
Ljudi su jednu zajednicu sainjavali , a onda su se jedan drugome
suprostavili. A da nije rijei ranije izreene od Gospodara tvoga, ovima
bi ve bilo presueno o onome oko ega se razilaze
"
.
42
3
Kae U zvi eni :
,,Svi ljudi su sainjavali jednu zajednicu, i Allah je slao
vjerovjesnike da donose radosne vijesti opomene, i po Njima je slao
Knji gu, samu istinu, da se po njoj sudi ljudima u onome u emu su se
razilazili . . . "
424
42
1 Buhari,i Muslim, . 810, 57
422 "lgaset' l-ihfan
"
, J95-199
42
3 Junus, 1 9
424 El-Bekara, 2 1 3
1 94
Prenosi Sa'id od Katade:
"Reeno nam je da je izmeu Adema i Nuha, ' alejhimusselam,
bilo deset stolj ea na uputi i zakonu koj i je na I stini. A onda se
razioe, pa Uzvieni Allah posla Nuha, i on bij ae prvi Poslanik
kojeg posla Allah Uzvieni stanovnicima Zemlj e kad zapoe
nesuglasje i naputanje istine".
Kae Ibn Abbas, radijallahu ' anh:
"Svi su ljudi bili jedan narod i svi su bili u islamu".
KKO JE ZAPOEO /RK U NUHOVOM NARODU
Kae Ibn Kajj im, rahimehullah:
"Kae Uzvieni :
, govore: ' Nikako boanstva svoja ne ostavlj aj te, i nikako H
Vedda, ni Suvaa, a ni Jegusa, ni Jeuka, ni Nesra ne naputajte! '
"
425
Prenosi Buhari u "Sahihu" od Ibn Abbasa:
"Ovo su imena dobrih ljudi iz Nuhova naroda, pa kad pomrijee,
nadahnu ejtan nj ihov narod da im podignu spomenike tamo gdje su
obiavali zasijedati i da ih nazovu po njihovim imenima. Oni tako
postupie, a nisu im robovali dok ne pomrijee i dok se ne zagubi znanje,
pa im se poe robovati".
4
2
5 Nuh, 23
1 95
OAZA IANA - Ibn Ka.im el-Devzi.je
AMR BIN LUHAJJ UVODI KIPOVE NA ARAPSKO
POLUOSTRVO
Kae Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala:
"Prvi koji je promijenio vjeru Ismaila, 'alejhisselam, i uveo kipove i
svete deve bio je Amr bin Rebi'a Luhajj ebu Huza'a, iz plemena El-Ezd.
Djed njegove majke je bio El-Haris, zaduen za odravanje Ka' be. Ali,
Amr preote brigu o Ka'bi i otjera pleme Durhum iz kojeg je bio oenjen
I smail, ' alejhisselam, iz Mekke.
Prenosi ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, od Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem:
"Vidio sam Amra kako vue crijeva u Vatri. On je prvi koji proglasi
svete deve i promijeni vjeru Ibrahima, 'alejhisselam
"
.
4
2
6
Kae EI-Kelbi :
"Amr bin Luhajj je bi o vraar, pa mu njegov din ree: ' Otputuj iz
Tuhame u Deddu. Nai e tamo kipove, pa ih unesi u Tuhamu i pozovi
Arape da im robuju. Odazvat e ti se' . l on postupi tako i ode na had, i
pozva sve Arape u robovanje kipovima. I odazva mu se Avf bin ' Uzra iz
plemena Kelb, i uze za sebe Vedda u Vadi l-kura u Devmetu' l-dendel i
prozva sina 'Abdulvedda'. Potomstvo Avfovo bili su uvari Vedda sve do
dolaska islama.
Priao mi je Malik ibn Harise kako ga je otac slao da napoji Vedda
mlijekom, govorei : 'Napoj i svog boga', pa bi ga napojio. Onda je vidio
Hali d ibn Velida, radij allahu 'anhu, kako ga razbija u komadie kada ga
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao sa tom zadaom
nakon to je porazio pleme 'Abdulvedd i Benu Amir, koji ga u tome
htjedoe sprijeiti".
Potom nastavlj a El-Kelbi :
"Pa rekoh Maliku: 'Opii mi Vedda'. A on ree: ' Poput ogromnog
ovjeka sa sabljom, lukom i kopljem' .
I odazva mu se pleme Mudar bin Nizar, pa uzee sa sobom Suva'a u
podru ije pod imenom Ba tn N ahle i od tada mu robovae.
426
Buhai, 4. 623
1 96
OAZA IANA - Ibn Kajim el-Devzijje
Pleme Mezhed uze Jegusa u Jemenu, i tamo mu robovae.
Pleme Hamdan uze Je'uka u Jemenu i robovae mu.
Pleme Himjer uze Nesra u Sebe'a u Jemenu i robovae mu sve dok
ne primie jevrejsku vjeru u doba Zun-Nuvasa".
Prenosi Buhari od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhu:
"Poe se kipovima iz doba Nuhovog naroda robovati kod Arapa,
Vedd kod plemena Kelb u Devmetu-1-dendel , Suva'a u plemenu Huzej l,
Jegus u Sebe'a, Je' uk u plemenu Hamdan i Nesr u Himjeu. To su bili
ispravni ljudi Nuhovog naroda".
ROBOVANJE MENATU, LATU I 'UZA'U KOD ARAPA
Najstarij i kip kod Arapa je bio Menat na obali mora izmeu Mekke i
Medine. Svi su mu Arapi poast ukazivali, meu nj ima El-Evs i El
Hazred, i kurbane mu prinosili. Sinovi M' ada, pleme Rebi' a i pleme
Mudar drali su ostatke vjere Ismaila, 'alejhisselam, a El-Evs i El
Hazred su ga najvie potovali.
Prenosi Hiam lancem prenosilaca do Muhammeda bin 'Ammara bin
J asira:
"El-Evs i El-Hazred i ostala arapska plemena iz Jesriba inili su
had i ne bi brijal i glave dok ne bi na kraju hada doli kod Menata i kod
njega se obrijali. l nisu smatrali had potpunim bez toga".
Menat je pripadao plemenu Uzejl i Uza'a. U godini osvajanja
Mekke, Al lahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je Aliju,
radijall ahu 'anhu, da ga srui.
Nakon Menata, uzet je Lat u Taif za boanstvo. Bio je u osnovi
etverougaona stijena, koju je nadogradilo pleme Sekif, koje ga je
uvalo.
Oboavali su ga Kurej ije i sva arapska plemena. Nakon to pleme
Sekif primi islam, posla Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, El
Mugiru bin u'be da ga srui i zapali .
Potom za boanstvo uzee 'Uzaa u Batnu' l -Nahle, sjevero od
Mekke, i sagradie hram na njemu iz kojeg su uli glas.
1 97
Prenosi Hiam lancem prenosilaca do Ibn Abbasa:
"El-'Uzaa je bila ejtanka unutar tri drveta u Batnu-1-Nahle. Kad je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, osvojio Mekku, poslao je
Halida ibn Velida i rekao mu: 'Idi u Batnu-1-Nahl e. Nai e tri drveta, pa
posijeci prvo' . Tako Hald i uini, pa ga Al l ahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, po povratku upita: 'Jesi l i ta opazio?' Halid ree da nije.
Pa mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve .;ellem, ree da posijee
drugo drvo. Halid tako uradi, ali opet nita ile opazi, pa mu Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree da posijee i tree drvo. Kad je
posijekao i tree drvo, iz njega izae crkinja raupane kose s rukama
na stranjici, iskeenih onjaka, a iza nje njen uvar. Halid joj prepolovi
glavu sabljom i ostade od nje samo pepeo. Onda posijee drvo i ubi
uvara 1 obavijesti Al l ah JVog Poslanika, sallal lahu alejhi ve sellem, koji
mu ree: 'To je bila El-' J za' a i nee vie biti Uza'a kod Arapa, niti e joj
se robovati od danas' . '
HUBEL, ISAF NA 'ILA
Kae Ibn Kajjim, rahimehullahu te'al a:
" Kae Hiam: 'Kurej ije su imale kipove unutar Ka'be i oko nje.
Najznaajnij i im je bio Hubei, sainjen od crvenog ahata, u liku ovjeka
otkinute desne ruke. Kurej ie su ga zatekle takvog, pa su mu napravile
ruku od zlata. Ispred njega je bilo sedam strjelica, pa kada bi Kurejije
htj ele odluiti u nekom pitanju, poklonili bi Hubelu kurban, pa bi onda,
shodno strjelicama, odluili ta e raditi"'.
Kae Hiam: 'Prenosi El-Kelbi lancem prenosilaca do Ibn Abbasa:
' Isaf i Na' ile bila su iz plemena Durhum, iz kojeg se oenio Ismai l,
'alej hisselam. Bili su lj ubavnici u Jemenu i, kada su doli na had, dok je
Ka' ba bila prazna, htjedoe uiniti zinaluk u njoj , pa !h Allah okameni.
Ljudi ih stavie i spred Ka'be kao opomenu drugima, pa im pleme Huzaa
poe robovati, kao i Kurejije i plemena koja su dolazila na had' . "
DRUGI KIPOVI KOJIMA SE ROBOVALO
"Zu' l-Hulsa je bi l a bijela stijena sa izrezbarenom krunom. Podignut
joj j e hram na putu iz Mekke prema Jemenu. uvalo je pleme Benu
Umame i prinosila joj je kurbane plemena Husam i Ba' ile. Rekao je
Allahov Poslanik, sal l allahu alejhi ve sellem, Deriru:
1 98
OAZA IMANA Ibn Kajjim el-Devzije
'Zar nije dosta Zu' l-Hulse?' , pa se Derir uputi: zapali je srui
nakon borbe sa ova dva plemena".
ROBOVANJE KMENJU
"Kae Hiam: ' Pripovijedao mi je moj otac, a i drugi, kako se Ismail,
'alejhisselam, nastanio u Mekki i kako se njegovo potomstvo namnoilo i
popunilo Mekku i prognalo gorostase koji su u njoj ivjeli. Onda su se
dogodili ratovi meu nj ima, ratovi neprijateljstva, pa istjerae jedni druge
i rairie se po drugim podruijima, i donese svaki od njih kamen iz
harema Mekke, oko kojeg su tavaf inili. Tako nastavie initi had i
'umru u Mekki po uzoru na Ibrahima i Ismaila, 'alejhimasselam, uz
stajanje na Arefatu, Muzdelif i klanje kurbana, ali su unijeli u VJeru
robovanje idolima i tako zaboravili izvoru vjeru.'
Kae Hanbel : ' Pripovijedao mi je Hasan ibn Rebi'a, lancem
prenosilaca do Ebu Rede'a el-Utaridija, da kae: 'Robovali smo kamenju
U dahilijjetu,
4
2
7
pa kada bi nali ljepi kamen, bacili bi prethodni . A ako
ne bi nali kamen, zgruli bi zemlje i po njoj posuli ovije mlijeko, pa bi
onda tavafli oko nje' .
Kae ebu Rede'a: 'Robovali smo pijesku. Sabrali bismo gomilu
pijeska, a potom je posuli mlijekom i inili joj ibadet. Takoer, robovali
smo neko vrijeme bijelom kamenu, a potom ga bacili' .
Kae Ebu Bekr ibn Ebi ejbe: 'Pripovijedao mi je Jezid ibn Harun
lancem prenosilaca do Ebu Osmana el-Hindija: 'Robovali smo kamenu u
dahilijjetu, pa bi uli dozivanje: 'Nomadi, izgubio se va gospodar, pa
naite drugog! ' Tako bi izili i traili ga, dok ne bismo uli da nam je
gospodar pronaen i l i dok ne bismo nali drugi kamen koji mu je slian,
pa bismo mu zaklali kurban. '
Kae Muhammed ibn S'ad: 'Pripovijedao mi je Muhammed ibn
Omer, lancem prenosilaca do Amra ibn 'Abese: 'Kad bi se zaustavili u
nekom kraju gdje nije bilo boanstava, jedan od nas bi otiao i donio bi
etiri kamena. Mi bismo izabrali naj ljepi i inili mu ibadet, a ako bi nali
ljepi, ostavi li bi prethodni .
Period neznanja, prije dolaska islama
1 99
OA IMANA - Ibn Ka.jim el-Devzi.je
Kad je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, osvoj io Mekku, naao je
u haremu Ka' be trista ezdeset kipova, koje je poobarao svoji m lukom,
uei kur' anski ajet:
_ reci: "Dola je istina, a nestalo je lai
"
428
A potom je naredio da se iznesu iz harema i spale"' .
EMU SU ROBOVALI DRUGI NARODI
"
Drugi narodi su uzel i zvijezde za svoja boanstva, podigli im
hramove i prinosi l i im kurbane. Neki od ovih hramova bili su u
Jemenu. U dananjem glavnom gradu bio je Sana' a, pa na vrhu brda U
Isfahanu, i Hram Sunca u Fergani , koji je sruio abasij ski halifa El
Mu' atesim".
Zatim spominje brahmansku vjeru u Indiji , koja je imala bezbrojna
boanstva, i spominje oboavaoce Sunca i kae:
"
Smatrali su ga melekom koji ima duu i razum. Sagradil i su mu kip
koji je u ruci imao dragulj boje vatre. Sagradili su mu hram, postili i
klanjali mu se.
Oboavaoci Mjeseca smatrali su da on upravlja donjim svijetom.
Sagradil i su mu kip u obliku teleta, sa draguljem, klanjal i mu se i posti li
svakog mjeseca odreeni broj dana, prinosili mu hranu i pie, pjevali bi i
plesali".
VELIINA ISKUENJA ROBOVANJA IDOLIMA
"
Veina stanovnika Zemlje pala je u i skuenje robovanja idolima i
spasili su se od toga samo sljedbenici vjere Ibrahima, 'alejhisselam. Kae
Ibrahim, 'alejhisselam, u Allahovoj Knjizi :
42K
El-Isra', 8 1
200
OAZA IMANA Ibn Kaij im el-Devziije
". . . Sauvaj Mene i sinove moje da ne oboavamo kumire, oni su,
Gospodaru moj, mnoge ljude na stranputicu naveli . . . "
42
9
to se tie naroda koje je Uzvieni Allah unitio, svi oni su bili
oboavaoci idola i spasili su se samo Allahovi poslanici i vjernici koji su
ih slijedil i.
Biljee Ahmed i Buhari da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao da e od svake hiljade ljudi devetsto devedeset devet biti
stanovnici Vatre.
Kae U zvi eni :
" . . . Ali veina ljudi odbija sve osi
m
nevjerovanja
"
.
4
3
0
I kae Uzvieni :
"Ako bi ti slijedio veinu onih koji ive na Zemlj i, oni bi te od
Al lahova puta odvratili u u u "
4
3
1
I kae Uzvieni:
"
A veina ljudi, ma koliko ti elio, nee biti vjerici
"
.
432
Ibrahim, 35-36
El-Furkan, 50
43
1
EI-En'am, 1 1 6
Jusuf, !03
201
UZROCI ROBOVANJA IDOLIMA
"Mnogobrojni su uzroci robovanja idolima: velianj e umrlih,
podizanje kipova u njihovom liku, zbog ega je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, prokleo one koji podiu damije na
kaburovima i koji stavljaju lampe na njih, zabranio je namaz na nj ima,
upuivanje dove, da se od nj ih prave mjesta na kojima e se initi ibadet,
i zabranio je svom ummetu praznovanje na kaburovima.
Kae Allahov Poslanik, :
"estoka je Allahova srdba nad narodom koji je uzeo kaburove
svoj ih poslanika za damije
"
.
4
33
Naredio je, sallallahu alejhi ve sellem, da' se kaburovi poravnaju sa
zemljom i da se porue kipovi
.
Ovaj uzrok robovanja idolima najvie je
rairen meu obinim svijetom, dok su drugi izabrah zvijezde da im
robuju, a trei uzvi sili stvorenja iznad onoga to jesu i ak im dodijelili
boanska svojstva i uporediti ih sa Uzvienim Al lahom
.
Uzroka robovanja idolima je i ulasku ejtana u nj ih, obraanje
ljudima iz njih i obavjetavanje o nekim stvarima iz gajba, pa ljudi
povjeruju da idoli govore ili njihove due ili meleki, dok drugi kau da je
to apsolutni razum, a trei da su to due nebeskih tijela
.
"
O NEISPRAVNOSTI ROBOVANJA IDOLIMA
Uzvieni Allah, subhanehu ve te'ala, navodi primjer koji ukazuje na
neispravnost robovanja kipovima:
`` Buhari i Muslim
202
"Allah vam navodi kao primjer dvojicu ljudi, od koj ih je jedan
gluhonijem, koji nita nema i koji je na teretu gospodaru svome - kud
god ga poalje, nikakva dobra ne donese. Da li je on ravan onome koji
trai da se pravedno postupa, a i sam je na Pravome putu?
"
434
"Uzvieni Allah ovim ajetom navodi primjer kipova koji ne uju, ne
govore, ne razumiju i koj i su na teretu onima koj i ih oboavaju. Oni ih
moraju nositi, uspravljati, istiti itd. Pa, kako kipove mogu izjednaavati
sa Allahom, Koji nareuje pravednost i isti tevhid, Koji sve moe, koji
govori, koj i je nezavisan i Koj i je na Pravome putu u pogledu svoj ih
rijei i djela? !
Njegove rijei su istina, upuuju na ispravnost, sadre savjet i uputu,
a djela su Mu mudra, pravedna, donose korist i milost.
Ovo je naj ispravnij i komentar ovog ajeta, i mnogi mufessiri nita
vie nisu dodaval i .
Kaem, to to Uzvieni ukazuje na put, nuni je ishod injenice da je
On uistinu na Pravome putu, i rijeima i Svojim djelom. Zbog toga je
ispravno rei da je Uzvieni na Pravome putu.
Reeno je da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nareuje
pravdu i da je na Pravom putu. Ovome dodajem da ajet i ovo tumaenje
nisu opreni prethodnom tumaenju, jer Allah je na Pravom putu, i
Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a i oni koji slijede
Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem".
43
5
En-Nabi, 76
"lgaset' l-hifan", 2/230-23 1
203
204
Deveto poglavlje
OA IMANA - Ibn Ka.jim el-Devzi.e
Prvi ogranak
PET VRSTA VELIKOG KUFRA
"Veliki kufr se dijeli na pet dijelova:
kufr poricanj a,
kufr oholosti i odbij anja istine priznavanjem i stine,
kufr okretanja,
kufr sumnj e,
kufr licemjerstva.
KUFR PORICANJA
(kufrut-tekzib)
To je smatranje poslanika laovima. Ova vrsta nevjerovanja
malobrojna je meu nevjericima. Uzvieni Al lah je pomogao Svojim
vjerovjesnicima vrstim dokazima i znamenjima koja su upuivala na
njihovu iskrenost. Ujedno, sa tim dokazima otklonjeno je svako
opravdanje. Uzvieni Al lah o faraonu i njegovom narodu kae:
, oni ih, nepravedni i oholi, porekoe, ali su u sebi vjerovali da su
istinita . . . "
4
3
6
Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
" . . . Oni , doista, ne okrivljuju tebe da si ti laac, nego nevjerici
poriu Allahove rijei
"
.4
3
7
` En-Nahl, 1 4
El-En'am, 33
206
KUFR OHOLOSTI I ODBIJANJA
(kufru' l-istikbari vel-iba' i)
to se tie ovih vrsta kufra, one su poput Iblisovog kufra. On
nije zanijekao Al lahovu odredbu, niti ju je ospori o, ve je odbio iz
oholosti . A ovo j e, uj edno, i kufr onih koj i su dobro poznavali
Poslanikovu, sallal l ahu alej hi ve sel l em, iskrenost, nisu sumnjal i da
je doao sa i stinom od Al l aha, ali ga nisu htj el i slij editi i sto i z
oholosti .
Ovakva vrsta kufra bi la je meu neprijateljima poslanika, kao to je
Allah, subhaneh, obavijestio o faraonu i njegovom narodu:
"Zar da povjerujemo dvojici ljudi koji su isti kao i Mi , a narod
njihov je roblje nae?"
43
8
Kao i rij ei prijanj ih naroda koj e su uputili nj ihovim
poslanicima:
V. l ' d' k
.
. ..
43
9 _. . . l ste ]u ao l mt . . .
I Njegove rijei:
"Semudje zbog obijesti svoje poricao
"
.
44
0
To je kufr jevrej a, kao to Uzvieni kae:
438 El-Mu'minun, 47
Ibrahim, l
E-
ems, l l
207

! "
'
l .
, ,"
.
~
- "
|
{ _ -
, . .. .
, ,i _ _,: _.
J
-
,
'
"
A Kada im Kj iga od Allaha dolazi, koj a priznaj e kao istinitu
Knj igu koju imaj u oni - a jo ranije su pomo protiv mnogoboaca
molili - i Kada im dolazi ono to im je poznato, oni u to nee da
vjeruj u . - - "
44
1
I kae:
? ,
J
, .
~
J ,
J
~
_- =
~<
" . . . Znaju Poslanika kao to sinove svoje znaju . . . "

4
4
2
To je takoer Ebu Talibov kufr. On nije sumnjao u iskrenost
Poslanika, sallallahu ale j hi ve sell em, i vjerovao mu je, ali, zbog ponosa i
velianja svoji h predaka, nije mogao napustiti svoju vjeru i posvjedoiti
protiv nj i h da su oni kafiri .
44
3
KUFR OKRETANJA OD ALLAHOVE VJERE
(kufru' l -i'rad)
to se tie kufra okretanja od Allahove vjere, on podrazumijeva
okretanje sluha i srca od Poslani ka, sallal l ahu al ejhi ve sellem, niti ga
takvi smatraju i skrenim, niti nei skreni m, niti su u saveznitvu sa nj i m,
a niti protiv nj ega. Uope se ne obaziru, a niti sl uaju ono sa i me je
on, sallall ahu alejhi ve sellem, doao. Kao to je rekao jedan od
pri padnika pl emena Abd-Jali l Al l ahovom Poslaniku, sal l allahu alejhi
ve sel l em:
441 EI-Bekara, 89
4
2
El-Bekara, 1 46
Nevjerici
208
"
Tako mi Allaha, rei u ti neto: Ako si iskren u onome to govori,
ti si u mojim oima potovan i ne bih ti se suprotstavi o. A ako si laov,
onda si ponien da bih sa tobom razgovarao".
KUFR SUMNJE
(kufru-ekk)
To j e kufr koji m se kategorino ne tvrdi da je i stina ono sa ime
je doao Poslanik, sallal lahu alejhi ve sellem, niti da je l a, nego se
sumnja u nj egovu poslanicu. Ako se osoba koj a sumnj a okrene od
izuavanja dokaza koj i upuuju na iskrenost Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, ta sumnja e u njemu potraj ati i nee ieznuti . On
nj ih ne slua, niti obraa panju na nj ih. A ako se osvre na te aj ete
koj i upuuj u na to, onda e sumnj e nestati, j er ti ajeti ulaze u sastavni
dio Poslanikove, sallall ahu alejhi ve sellem, iskrenosti, posebno ako se
uzmu u obzir svi dokazi u potpunosti, j er ti dokazi, zapravo, upuuju
na iskrenost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao to Sunce
ukazuj e na dan.
KUFR LICEMJERSTVA
(kufru-n-nifak)
To je ispoljavanje vjerovanja jezikom koji lano potie iz srca. Ovo
se ubraja u veliko licemjerstvo, tj . en-nifaku-1-ekber, ije emo vrste,
inallah, kasnije objasniti.
Dvije su vrste kufra nijekanjem (kufru-1-duhud). Ibn Kajjim,
rahimehullahu te'ala, kae:
"
Dvij e su vrste kufra nijekanjem: openito neogranieni kufr i
posebno ogranieni kufr.
U neogranieno nijekanje ubraja se nijekanje svega ono to je
Uzvieni Allah obj avio i nijekanje vjerovjesnika koje je poslao.
Posebno ogranieni kufr je nijekanje nekih i slamskih farzova,
zabrana i atributa koj ima je Uzvieni Allah Sebe opisao, i l i vijesti
koj ima je On obavijestio Svoj e robove hotimino, i l i davanj em
prednosti govoru koj i j e oprean govoru Allaha, subhaneh, radi
postizanj a nekog ci lja.
209
OAA IMANA - Ibn Kajim el-Devzije
Ako bi neka osoba zanijekala neto od spomenutog iz neznanja i l i iz
(pogrenog) te'vila
444
koji se oprata poiniocu, takva se osoba time nee
proglasiti kafrom, kao to se govori u hadisu o osobi koja je zanijekala
Allahovu mo i proivljenje, pa je naredio svojoj porodici da ga, kad
umre, spale i pepeo prospu u vjetar. Uprkos tome, Allah mu je oprostio i
smilovao mu se zbog njegovog neznanja. Njegov postupak je bio
zasnovan na onome do ega je njegovo znanje doprlo. On nije iz prkosa
zanijekao Allahovu mo proivljenja, niti radi utjerivanja u la onih koj i
u to vjeruju.
"445
Tumaenja
445 Buhari, 3.48 1 ; Muslim, 2. 756
2 1 0
OAA IMANA Ibn Kajim el-Devzije
Drugi ogranak
UZROCI NEV JER OV ANJA
Ibn Qajjim, rahimehulHhu te'ala, spominje deset povoda koji vode u
kufr,a oni su :
Prvi povod :
Da munafk ima slabu spoznaju o onome to mu je dostavljeno od
istine.
Drugi povod:
Nepodobnost - moe poznavati u potpunosti tstmu, ali je ona
uslovljena istoom onoga koji prihvata i eljan je za prihvatanjem
ienja. Ukoliko onaj ko prihvata istinu nije ist niti prihvata ienje poput
je skamenjene zemlje u koju voda ne moe zai. Nemogue je da ista iz nje
nikne zato to je nepodobna i to ne prihvata. Kada je srce okruto i
skamenjeno i ne prihvata ienje niti na nju utiu savjeti, nee mu koristiti
da bilo koje znanje naui kao to skamenjena zemlja nee dati rastinja iako
na nju pada svaka vrsta kie i zasadi se svaka vrsta sjemena.
O ovoj vrsti ljudi Al l ah, subhanehu we te' ala, kae:
"
A oni nad kojima se ispuni Rije Gospodara tvoga zaista nee vjerovati,
makar im doli svi dokazi, sve dok ne doive patnju nesnosnu. " 44
6
Uzvieni kae:
Junus, 96-97
2 1 1
OAA IANA - Ibn Kajjim el-Devzijje
"
Kada bismo im meleke poslali, i kad bi im mrtvi progovorili, i kad
bismo pred njih oigledno sve dokaze sabrali, - oni opet ne bi vjerovali,
osim ako bi Al lah htio, ali veina njih ne zna." 447
Uzvieni kae:
"
Reci : "Posmatrajte ono to j e na nebesima i na zemlj i ! " - a ni
od kakve koristi nee biti dokazi i opomene narodu koj i nee da
vj eruj e. " 448
Ovakvi primjeri u Kur'anu mnogobrojni.
Kada je srce tvrdo, okrutno i osoro, i kada znanje u njemu ne
djeluj e, a i kada je bolesno, prezreno i itko, bez vrstine, snage i
odlunosti znanje na njega nee djelovati.
Trei povod:
Postoj anje zapreke pakosti i l i oholosti . To j e sprij ei l o Iblisa da
se podredi naredbi . To j e bolest prvih I potonj ih, osi m koga Al l ah
sauva, zbog toga j e vjerovanj e izostalo kod idova koj i su vidjel i
Al l ahovog Posl anika, sal l al l ahu alejhi ve sel l em, . i spoznali
i spravnost nj egovog vj erovj esnitva, a i sto vai i za ostal e koj i su
tako postupi l i . To je sprij ei l o Abdullaha ibn Ubejj a da uzvjeruj e.
Zbog toga j e izostalo vjerovanj e kod Du Dehla i kod ostalih
murika. Oni nisu sumnjal i u i stinitost Posl anika, sal l al lahu alejhi ve
sel lem, i da je i stina sa nj im dola, ali i h je oholost i pakost
natj erala na kufr. Zbog toga je izostao Iman kod Umejj e i nj emu
slinih koj i su imali znanj e o Muhammedovom, sallallahu al ejhi ve
sl l em, vj erovj esni tvu.
447 El-En'am, l l l
448 Jius, 1 02
2 1 2
OAZA INA Ibn Kajim el-Devzije
etvrti povod:
Zapreka vodstva i vladavine, iako takav nije pakostan niti se oholi u
pogledu podreenosti istini. Meutim, ne moe da objedini podreenost
istini svoju vladavinu i vostvo, pa ih zadui, kao to je sluaj sa
Heraklom i njemu slinim nevjerikim vladarima koj i su znali za
istinitost njegovog vjerovjesnitva. Priznavali su ga srcima i voljeli su
ui u njegovu vjeru ali su se bojal i za svoju vlast. Ovo je bolest
posjednika vlasti, namjesnitva i vodstva. Malo je onih koji su su se
spasili ove bolesti osim onoga koga je Allah sauvao. Ovo je bolest
Faraona i njegovog naroda, a zato su rekl i :
"
'Zar da povjerujemo dvoj ici ljudi koji su isti kao i Mi , a narod
njihov je roblje nae?' - govoril i su." 44
9
Odbili su da vjeruju i slijede Musaa I Haruna, te da im se podrede
dok sui m Izraelani bili robovi. Zato je reeno Faraonu, kada je htio
slijediti Musaa i potvrditi njegovu misiju, kada se o tome konsultovao sa
Hamanom, svojim vezirom, koj i mu je rekao: "Sada si oboavani bog, pa
e postati rob koj i e druge oboavati . "
Peti povod:
Prepreka povoenja za strastima i imetkom. Ovo je sprijeilo veliki
broj sljedbenika Knjige da povjeruju u Muhammedovo, sallallahu alejhi
ve sellem, poslanstvo iz straha da im njihovi sunarodnjaci nee uskratiti
hranu i imetak koji im oni daju. Kurejije su imali taktiku pri odvraanju
ljudi od Upute, nudei im ono za im oni naj vie ude, i pri emu su .
najslabiji . Govorili bi onome ko ini blud i ostala odvratna djela :
"
Muhammed zabranjuje blud I konzumiranje alkohola", i na takav nain
bi i slijepog pjesnika odvratili od Islama.
esti povod:
Ljubav prema porodici,rodbini i plemstvu. Takav smatra ako bi
slijedio istinu i suprostavio se onome na emu su njegovi najblii,
zapostavie ga, odstraniti ili deponovati u drugo mjesto. Ovo je bio
povod mnogim ljudima da ostanu u kufru zajedno sa svojim narodom.
49
EI-Mu'minin, 47
2 1 3
Sedmi povod:
Ljubav prema mjestu boravka i domovini, ak iako u njemu ne bi
imao porodicu niti rodbinu, i smatra da bi ga slijeenje Poslanikove,
sallallahu alejhi ve sellem, upute primoralo da napusti svoje ognjite i da
se odseli u mjesto gdje ga niko ne poznaje. I to mu je glavna prepreka da
ne ue u vjeru.
Osmi povod:
Ko mi sl i da je u sl ij eenju Isl ama i povoenje za Poslanikom,
sallal lahu alejhi ve sellem, potcjena i omalovaavanj e nj egovi h
predaka i dj edova. Ovo j e sprijeilo Ebi Taliba i nj emu sline da
private Isl am. Bi lo im je isuvie teko da za svoj e pretke posvjedoe
da su kafri i zabludjel i , i da odaberu suprotno onome ta su ti preci za
sebe odabral i . Smatrali su da ako preu na Islam, da e svoje
prethodnike proglasiti ludima , neuraunlj ivima, i da e protiv nj ih
iznijeti najveu uvredu, a to su kufr i irk. Zato su Al l ahovi neprijatelji
rekli Ebi Talibu na nj egovoj samrti :
"
Zar e odbiti vjeru
AbdulMuttalibovu?
"
Zadnj e to im j e rekao je bilo da ostaj e na vj eri
AbdulMuttal ibovoj .
45
0
Allahovi neprijatelji su jedino nali mogunost da ga pozovu sa
ovog aspekta, jer su znali koliko je cijenio svoga oca AbdulMuttaliba,
zato to je zadobio ponos i poast putem njega. Kako onda moe
prihvatiti stvar iz koje sljeduje krajnje skavljenje i pokuda njegovog
oca.
Deveti povod:
Ne ulazak u Islam zbog vlastitih neprijatelja koji su prihvati li
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pretekli ih u ulasku u vjeru, pa ih je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebno prihvatio i pribliio sebi .
Ovo j e sprijeilo mnoge ljude da slijede Istinu. Neki ovjek ima
neprijatelja i mrzi njegovo mjesto, ne voli zemlju po kojoj on hoda i
stalno mu se namjero suprostavlja i kontrira mu. Zatim vidi kako ovaj
slijedi Istinu pa ga namjera njegovog kontriranja i neprijateljstva natjera
da bude neprijatelj Istine i sljedbenika istine, iako izmeu njega i ostalih
nema neprijateljstva. Tako se desilo idovima u pogledu Ensarija - bili
su njihovi neprijatelji i obeavali su im skori dolazak Vjerovjesnika
buhr1360,Muslim 24
2 1 4
OAZA !MANA Ibn Kajim el-Devzije
kojeg e slijediti i boriti se sa njim. Kada su ih Ensarije u tome pretekle,
preavi na Islam, njihovo neprijateljstvo ih je natjeralo da ostanu u
svome kufru i idovstvu.
Deseti povod:
Zapreka navika, obiaja i tradicije. Obiaj moe toliko ojaati da
nadvlada prirodu. Zato je reeno da je obiaj druga priroda. ovjek bude
odgojen u duhu odreenog govora i stasa sa nj im od malih nogu, srce i
dua mu se odgoje u njemu kao to odrastaju njegove kosti i meso na
uobiajenoj naravi . On se ne vidi osim kao zastupnik tog miljenja, a
zatim mu doe znanje iznenadno koje iz njegovog srca eli otkloniti i
izbaciti takvo miljenje i nastaniti se na njegovom mjestu. Njemu biva
teko to pomjeranje i nestanak.
Ovaj povod, iako je najslabiji po svom znaenju, najee se deava
narodima i predvodnicima ideologija i vjera. Ne samo veina, ve svi,
osim rijetkih, imaju tradiciju i odgoj od malih nogu."
4
5
1
45 1 Mifahu daris-seade, 1 /335-339
2 1 5
2 1 6
Deseto poglavlj e
VEUKI I MAU IRK
OAZA IMANA - Ibn Kajj im el-Devzije
Ibn Kajjim, rahimehul l ahu te'ala, pojanjava i vel i:
"Postoje dvije vrste irka: veliki i mali . irk koji izvodi i z i slama je
veliki irk ( e-irku-1-ekber) i irk koji ne izvodi iz islama, a to je mali
irk ( e-irku-1-asgar), poput rija'a.
452
O velikom irku Uzvieni kae:
" . . . Ko drugog Al l ahu smatra ravnim (irk Mu ini ), Al l ah e mu
ulazak u dennet zabraniti i boravi te Nj egovo e dehennem
biti . . . "
453
I kae:
i . i,,i <.L
-J
. _

.
" . . . A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan (ko Mu bude
irk inio) - bit e kao onaj koj i je s neba pao i koga su ptice razgrabile
ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio
"
.
4
5
4
O irku pretvaranja kae:
"Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini
dobra djel a i neka, oboavajui svoga Gospodara, ne smatra Njemu
ravnim nikoga (irk Mu ne i ni) !
"
4
55
452 Pretvaranja
453 El-Maide, 72
454 El-Hadd, 3 1
455 El-Kehf, l l O
2 1 8
Na ovu vrstu malog irka (irk pretvaranja) odnose se rijei
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ko se zakune neim mimo Allaha, poinio je irk
"
.
4
5
6
Poznato je da onog ko se zakune neim mimo Al l aha ta zakletva
nee izvesti iz vjere i zbog toga ga ne moemo smatrati kafrom. Na ovo,
takoer, upuuju i rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"irk u mome mmmetu je skriveniji od mravljeg hoda
"
. "
4
57
4
5
8
Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala, navodi :
"Postoje dvije vrste irka: veliki i mali irk. Allah nee oprostiti
veliki irk osim ako mu se zbog toga uini iskreno pokajanje. Veliki irk
znai uzeti nekoga drugog pored Al laha za boanstvo i voljeti ga kao to
se voli Allah. Ova vrsta irka u sebi sadri izjednaavanje boanstava
murika sa Gospodarom svih svjetova.
VELIKJ IRK
Osnova irka
4
5
9 je u smatranju nekog Allahu ravnim u ljubavi, kao
to kae Uzvieni :
"Ima ljudi koj i su mjesto Allaha idole prihvatili, vole ih kao to se
Allah voli, ali pravi vjerici jo vie vole Allaha . . . "
46
0
Uzvieni Allah pojanjava da ima ljudi koj i umjesto Njega
prihvataju druga boanstva i smatraju ih Njemu ravnim. Vole ih kao to
se voli Allah. Uzvieni Allah poj anjava da oni koji istinski vjeruju vie
vole Allaha nego to murici vol e svoja boanstva.
456 Ebu Davud, 3. 25 1 , Tirmizi, 1 . 535, od Ibn Omera, radijallahu 'an hu
Va1orizator knjige kae da ovaj hadis bi ljei Ahmed, dok ga je E1-Munziri u
"
Tergibu" pripisao Taberanij u, a ocijenio ga je kao sahih
.,E1-Sa1at", str. 58
459
Pripisivanje Al lahu druga
460
E1-Bekara, 1 65
2 1 9
Reeno je da se ovim ajetom eli rei da vjerici vie vole Allaha
nego to Ga vole murici. I pored toga to (murici) vole Allaha, njihova
ljubav slabi zato to su je usmjeril i drugim boanstvima. A istinski
muvehhidi svoju ljubav posvetili su samo Uzvienom Allahu i njihova
ljubav je vra i jaa prema Allahu nego ljubav murika prema nj ihovim
boanstvima.
Skretanje sa puta Gospodara svih svjetova i Njegovo
poistovjeivanje sa drugim boanstvima biva upravo poistovjeivanjem
ove ljubavi njima pored Njega.
Uzvieni Allah zahtijeva od Svoj ih robova da ta ljubav bude
usmjerena samo Njemu. On najstroije ukorava upravo one koji tu ljubav
dijele na druga boanstva. Ponekad se ove dvije ljubavi spominju
zaj edno, a ponekad odvojeno.
Uzvieni Allah kae:
"
Gospodar vas J e All ah, koj i je nebesa i Zemlju za est
vremenskih razdoblj a stvorio, a onda se iznad ' Ara uzdigao. Niko se
nee moi zauzimati ni za koga bez doputenj a Nj egova. Eto to vam
j e Allah, Gospodara va, pa Njega oboavajte ! Zato ne
razmi slite?
"
46
1
Uzvieni kae:
46|
Junus, 3
220
OA IMANA - Ibn Kaiim el-Devzijje
"
Allah j e nebesa i Zemlju i ono to je izmedu nj i h u est
vremenskih razdoblj a stvorio, a onda se iznad ' Ara uzdigao; vi, osim
Njega, ni zatitinika ni posrednika nemate, pa zato se ne
urazumite?
"
46
2
Uzvieni kae:
"
I opominj i Kur' anom one koji strahuju to e pred Gospodarom
svojim sakuplj eni biti, kad osim Njega ni zatitnika ni zagovorika nee
imati - da bi se Allaha boj al i
"
.
4
6
3
Odvojeno su spomenuti u sljedeim ajetima:
"
Oni bez Allahova odobrenja posrednike uzimaju. Reci : 'Zar i onda
kada ne budu nita posjedovali i kada nita ne razumiju! ' Reci : 'Niko ne
moe bez Njegove volje posredovati . . . "'
464
Uzvieni Allah kae:
462 Es-Sedde, 4
463 El-En'a, 5 1
464 Ez-Zuer, 43-44
~ '
'
22 1
"Pred nj ima je dehennem, i ni od kakve koristi im nee biti ono to
su stekli, niti oni koje su, pored Allaha, za prijatelje prihvatili, njih eka
muka golema
"
.
46
5
Ako rob za zatitnika uzme samo svog Gospodara uzme Ga kao
zatitnika bez uzimanja onih koji se kod murika nazivaju posrednicima
te sklopi ugovor izmeu sebe i Allahovih robova vjerika, postat e svi
All ahovi tienici, za razliku od onih koji stvorenja uzimaju za zatitnike
mimo Allaha.
Ovo dvoje potpuno je razliito, poput razlike izmeu murikog i
ispravnog muvehhidskog zauzimanja koje je vezano za isti tevhid. Ovo
je glavna taka koj a rastavlja muvehhide od murika. ^ Allah je taj koji
upuuje na ispravan put onoga koga On el i . Ovo znai da se bit
robovanja i pokorosti Uzvienom Allahu ne moe ostvariti, niti odrati
uz irk putem ljubavi, za razliku od ljubavi prema All ahu, jer ta ljubav
ulazi u sastavni dio robovanja.
Bez ljubavi prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i davanja
prednosti ljubavi nad samim sobom, oevima i sinovima, ne moe se
upotpuniti istinsko vjerovanje, jer ispoljavanje ljubavi prema Poslaniku,
sallal lahu alejhi ve sellem, podrazumijeva i ljubav prema Allahu
.
To se
takoer odnosi i na svaku drugu ljubav koja je radi Allaha i u ime Njega,
kao to se to spominje u dva "Sahiha" da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"Ukoliko vjerniku Al l ah i nj egov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, budu drai od svega to postoj i, ukol iko vol i ovj eka samo
radi Al l aha i prezire povratak u kufr nakon to ga je Al l ah izbavio iz
njega, kao to prezire da bude baen u Vatru, tada e osjetiti slast
i mana
"
.
4
6
6
U drugom hadisu koji se biljei u sunenima, kae se:
"Ko voli radi Allaha, mrzi radi Njega, daje i uskrauje radi Njega,
upotpunio je svoje vjerovanje
"
.
4
6
7
465 EI-Dasije, l O
466 Buhari, l 6, 2 1 ; Muslim, 43, od Enesa, radijallahu ' anhu
467 Ebu Davud 4. 68 1
222
OAZA IMANA - Ibn Kajim el-Devzi.e
U drugom hadisu je zabiljeeno:
"
Kada se dva ovjeka zavole Allaha radi, bolji od nj ih je ko vie
upotpuni ljubav prema svome bratu
"
.
4
68
Ova ljubav usko je povezana sa ljubavlju prema Al lahu, tebarake ve
te'ala, i sve to ona biva jaa, j ai je i njen korijen.
468
Hakim, 7. 323; Buhari u
"
El-edeb el-mufred", 544; hadis je sahih
223
Prvi ogranak
VRSTE VELIKOG IRK
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, kae:
"Postoje sljedee vrste velikog irka:
irk u Allahovom Biu (Zat), imenima, atributima i djelima;
pokorosti i ophoenje prema Njemu, bez obzira na to smatra li dotina
osoba svoga Gospodara jedinstvenim u Njegovom biu atributima i
djelima. "
224
OAZA IMANA - Ibn Kajjim el-Devzie
Drugi ogranak
IRK U POGLEDU ALLAHOVOG BiA
Potom nastavlja, Allah mu se smilovao, i kae:
"Prva vrsta irka dijeli se na dvije podvrste: irk negacije (Njegovih
savrenih atributa), to se ubraja u najgoru vrstu irka. Ovu vrstu irka
zastupao je faraon, koji je rekao:
" . . . A ko je Gospodar svjetova?"
46
9
koji kae:
' \ i _ _,, .,
,`L Hamane' - ree faraon - ' sagradi mi jedan toranj ne bih li stigao
do staza, staza nebeskih, ne bih li se popeo do Musaova Boga, a ja
smatram da je On, zaista, laov"'.
4
7
0
Paralelni su irk i obesnaivanje (negacija) Al lahovih savrenih
atributa. Svaki obesnaiva Allahovih svoj stava je murik. Meutim, to
se nuno povlai obesnaivanjem u osnovi (u potpunosti); murik moe
priznavati Stvoritelja i Njegova svojstava, ali obesnauje pravo tevhida.
Osnova i temelj irka, na koji se vraa, jest obesnaivanje (ta' til). Temelj
irka i njegova sutina jest ta'til
4
7 1 . "
Potom, Allah mu se smilovao, spominje:
"irk obesnaivanja (negacije) sastoji se iz tri dijela:
E-
uara', 23
EI-Gafir, 36-37
Negiranje atributa Uzvienog Allaha
225
-
negacij a onoga ko j e stvoren da ga j e stvorio Tvorac svega,
- negiranje savrenog Tvorca svega stvorenog, Njegovih
imena, atributa, djela
- negiranj e u ophoenj u roba prema Stvoritelju u pogledu
sutine tevhida. Ovu vrstu irka zastupaj u panteisti,472 koj i kau da
ne postoj i Stvoritelj i stvoreno i da to nisu dvije stvari nego j edna,
tj . da se storenj e uliva u Stvoritelja i Stvoritelj u stvorenj e i potom
biva kao j edna istina.
- Sa ovog aspekta su i ateisti upali u irk time to kau da je
svijet vjean i bez poetka i da j e on u bO ti neunitiv. A to se tie
pojava, one zavise od uzroka i posrednika i nazivaj u ih umovima i
duama. U ovu vrstu irka upale su dehmijje i keramijje, koj i su
zanij ekali Allahova imena, atribute i djela. Oni ne vj eruj u, niti
potvruju nij edno Allahovo ime ili atribut, nego smatraju da su
stvorenj a savrenija od Nj ega i da je zavisin od imena i osobina
nekog bia.
Oni koji vjeruju u vadetu' l-vudud, tj . utjelovljenje
226
OAZA IMNA - Ibn Kajim el-Devzije
Trei ogranak
PRIPISIVANJE ALLAHU SUDRUGA
U ovu vrstu i rka ubraj a se vj erovanj e u nekog drugog osi m
Al l aha, i pored priznavanj a Nj egove boanstvenosti , i mena i
atributa.
U tu vrstu irka ubraja se:
-
irk kana, koj i smatraj u da je Allah jedan od troj ice,

pored Mesiha i njegove majke;
-
irk medusija,473 koj i dobre dogaaj e pripisuju svjetlu, a
loe tami;
-
irk kaderij a, koj i kau da iva boa sama stvaraj u svoja
dj ela te da ona nastaju bez Allahovog uticaja, volj e, moi i znanja.
Po tome su naj sl inij i medusij ama;
- irk Ibrahimovog, ' alejhisselam, sagovorika koji je sa nj im
raspravljao o nj egovom Gospodaru.
M _f -
J J
w
J - -
,
.
_
_o_._ _ _o
"
. . . Kad Ibrahim ree: 'Gospodar moj j e Onaj Koj i ivot i smrt
daj e' , on odgovori: 'Ja dajem ivot i smrt! ' . e e "
4
7
4
Taj je sam sebe smatrao bogom, time to je vjerovao da on daje
ivot i smrt, kao to to ini Allah, pa ga je Ibrahim, 'al ejhisselam,
uvjeravao da to podrazumijeva da moe uiniti da Sunce izie sa
suprotne strane od one sa koje je Allah propisao. Ovo nije premj etanje,
kao to smatraju neki polemiari, ve prinudenost na dokazivanje onoga
to je istina;
473 Oboavaoci vate
474 El-Bekara, 258
221
OAZA IMANA Ibn Kajim el-Devzi_ie
irk onih koj i zastupaj u miljenje da zvijezde imaj u uticaja

na ovj ekovu sudbinu i da upravljaju ovim svij etom, a takvi su
sabejci i drugi;
irk onih koj i oboavaju Sunce, vatru i dr. U ovu skupinu

murika ubrajaju se i oni koj i svoje boanstvo uzimaj u za i stinskog
boga, dok ga neki od nj ih smatraju najveim, time to e nekom od
svoj ih boanstava to i skazati putem panje, pokorosti i robovanja.
Takvima pripadaj u i oni koji ispolj avaj u robovanj e naj niem
boanstvu, koje e ih pribliiti onom boanstvu koj e je iznad njega,
a to boanstvo e ih pribliiti onome koje je iznad nj ega, i sve tako
dok se ne stigne do Allaha, putem uzimanja manjeg ili vieg broja
posrednika
"
. 475
475
"
El-devab-u' l -kaf" st. 1 86- 1 87
228
etvrti ogranak
IBADETI KOJI SE UBRAJAJU U VELIKI /R
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, naveo je mnogo primjera ibadeta
koji se ubrajaju u veliki irk:
Da muridi
476
ine seddu ejhu
To je irk koj i murid ini onome kome se sedda ini (tj . ejhu).
Doista, udno je da kau da to nije sedda ve sputanje glave pred
ejhom iz poniznosti i iskazivanja poasti prema njemu. Takvima e se
rei sljedee:
"Defnisali vi to onako i l i ovako, stvarno znaenje sedde je
sputanje glave pred onim kome se sedda ini, bez obzira spustili vi
glavu i l i uinili seddu kipu, Suncu, zvijezdama i l i kamenu, sve je to
isto".
Pokajanje upueno ejhu
Doista je to opasan irk. Pokajanje se upucuJe samo Uzvienom
Allahu, kao i namaz, post, had i obredi . To je pravo koje pripada samo
Uzvienom Allahu.
U "Musnedu" se biljei da je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi
v e sellem, doveden zarobljenik koji je rekao:
"Gospodaru moj, ja se kajem Tebi, i ne kajem se Muhammedu
"
.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to ree: "Ovaj ovjek je
dao pravo svom Vlasniku
"
.
477
Tevba
47
8
je ibadet, poput sedde i l i posta, i ne smije se initi nikome
drugom osim Allahu.
Zavjetovanje nekome drugom mimo Allaha
Ovo je opasnije od zaklinjanja neim drugim mimo Allaha.
476 Murid - sljedbenik
477 Taberani ,
"
El-Kebir"; Aed, 1 5 . 1 60; hadis je daif
478 Pokaj anje
229
OAZA !NA - Ibn Kajim el-Devzije
Ako je:
"
Ko se zakune neim drugim mimo Allaha, pnptsao je
Allahu druga,
"
47
9
kako je tek onda sa onim koji se zavjetuje nekome
drugom mimo Allaha?!
Pored ovoga, u sunenu se biljei od 'Ukbeta ibn Amira da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Zavjet je zakletva
"
.
4
80
Strah od nekog drugog mimo Allaha, ostanjanje na nekog drugog
mimo Allaha, injenje djela radi nekog drugog mimo Allaha, traenje od
nekog drugog mimo Allaha, skruenost i poniznost pred nekim mimo
Allaha, traenje opskbe od nekog drugog mimo Allaha, zahvalj ivanje
nekom drugom mimo Allaha na onome to je dao, uvjerenje da se tom
zahvalom moe biti ner visan od zahvale Allahu, prijekor i srdba radi
toga to mu Allah ni j e dao i odreenjem odredio, pripisivanje Njegovih
blagodati drugom i ubjeenje da se u kosmosu sve dogaa bez Allahove
volje i htijenja.
Traenje od mrtvih da udovolje nekoj potrebi, preko nj ih traiti
pomo i prema njima se okretati
Ovo je glavni i osnovni vid irka na svijetu. Djela umrlog prestaju sa
smru. On sebi nije u stanju natetiti, a niti koristi pribaviti. Kako takva
osoba moe biti u stanju pomoi onome koji od nje trai pomo i moli je
da udovolji nekoj potrebi ili da se kod Allaha zauzima za to?!
Ovo je rezultat neznanja o odnosu osobe koja se zauzima (afja) sa
osobom koju uzima za svog posrednika (mef'a). Ne moe se kod
Allaha zauzimati ni za koga osim sa Njegovom dozvolom.
Uzvieni nije uinio moljenje i traenje putem Njega razlogom
dobijanja Njegove dozvole za zagovoritvo, ve je glavni razlog
Njegovoga doputanja bistrina svjedoenja Allahovog tevhida.
Onaj murik koji trai od mrtvih, koji smatra druge Allahu ravnim,
ne trai direktno od Allaha imajui svoj razlog koj i mu zabranjuje
Allahovo zagovoritvo.
Takva osoba je kao i onaj koj i trai pomo sa onim to sprejava
njeno postizanje. Takvo je stanje svakog murika.
4
79 Ebu Davud, 3. 25 1 ; Tirmizi, 1 . 535; Ahmed, 5. 352, od Ibn Omera, radijallahu 'anhu
48
0
Ahmed,
"
Musned", 28/575, br. 1 7340; Muslim, 1 . 645; Ebu Davud, 3. 323; Nesai,
3 . 832
230
OAZA IANA Ibn Ka
.
ijim el-Devzi.e
Umrloj osobi potrebno je da neko moli Allaha da joj oprosti i
smiluje joj se, kao to je Poslanik oporuio da to inimo prilikom posjete
muslimanskim mezarovima; da budemo samilosni prema njima i da za
njih molimo oprost i spas.
481
Suprotno ovome ine murici koji obilaze kaburove i posjeuju ih
radi ibadeta, udovoljavanja potrebama i traenja pomoi od njih i
nj ihovim posredstvom.
Nj ihove kaburove pretvoril i su u bogomolje, odredita za had i
mjesto na komeg se brije glava, tako da su na taj nain spoji li irk sa
robovanjem Gospodaru, mijenjajui time pravu vjeru, suprotstavljajui se
istinskim muvehhidima.
Takvi se ubrajaju u najgoru skupinu neprij atelja, nasuprot svim
vjerovjesnicima i muvehhidima u svakom vremenu i na svakom mjestu, i
veina takvih nee se odazvati vjerovjesnicima. Uvieni Allah je
sauvao Svoga prijatelja, Ibrahima, 'alejhisselam, kada je rekao:
"
. . .I sauvaj Mene i sinove moje da oboavamo kumire, oni su,
Gospodaru moj , mnoge ljude na stranputicu naveli . . .
"48
2
Od ove vrste velikog irka bit e spaeni samo oni ije svjedoenje
Allahovog tevhida bude iskreno i isto i koji se budu borili samo u ime
Allaha protiv onih koji Mu druge budu smatrali ravnim.
Ko se odricanjem od nji h i mrnjom prema nj ima priblii Allahu i
ko samo Allaha uzme sebi za zatitnika, jedinog Gospodara Kojem se
ibadet ini, onaj ija su ljubav, strah, nada i poniznost u ime Allaha, koji
se samo oslanja na Njega, samo od Njega pomo i utoite trai, ija je
namjera u slijeenju Njegovih zapovijedi u postizanju Njegovog
zadovolj stva iskrena i ista, kada moli - samo Allaha moli, kada pomo
trai - samo od Allaha pomo trai, kada radi - ini to samo radi Allaha,
takav je Allahov, kod Allaha je i sa Allahom je.
Mnogobroj ne su i razliite vrste irka. Njihov broj zna samo
Allah. Kada bismo ih htj el i sve navesti, ne bismo ih mogli nabroj ati .
Ako s e rob uspij e sauvati i zatititi od irka, bit e mu se l ake nositi
Muslim, 975; hadis je zabiljeen u prenesenom znaenju
Ibrahim, 35-36
23 1
OAZA IMANA Ibn Kajjim el-Devzije
s a onim to j e manj e opasno od nj ega. U protivnom, ako ne uspije u
tome, bit e j edan od onih koj i su propal i , a ruan l i je to put koj i vodi
ka vj enoj patnj i .
"
4
8
3
Uzimanje nekog drugog pored Allaha za boanstvo i ljubav prema
njemu kao prema Al l ahu
Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala, spomenuo je jo dvije vrste
velikog irka:
-
irk koj i sadri izj ednaavanje nj ihovih boanstava sa

Gospodarom svj etova. Zbog toga e murici u dehennemu kazati
svoj im boanstvima:
"
Al l aha nam, bili smo, doista, u oitoj zabludi kad smo vas s
Gospodarom svjetova izjednaavali
"
.
4
84
I pored toga to su priznavali da je Al l ah Jedan, Stvaralac svega
postojeeg, Gospodar i Vlasnik, i da nj ihova boanstva nisu u stanju
stvarati, opskrbljivati, niti ivot dati, niti usmrtiti, izjednaavali su Ga sa
svojim boanstvima u ljubavi, velianju i ibadetu, kao to je to sluaj sa
veinom i l i ak svim muricima na svijetu.
Vole svoja boanstva, veliaju ih i povinjavaju se njima, a ne
Uzvienom Allahu. Veina njih, ako ne i svi, ispoljavaju veu ljubav
prema nj ima nego prema Al lahu. Mnogo vie se obraduju kada se ona
spomenu, nego kad se Allah spomene. Svoju srdbu vie ispoljavaju
prema onima koji izraavaju manju vrijednost prema njihovim
boanstvima i onima koji robuju ejhovima, nego prema onima koje ne
potuju.
I kada se svetost nj ihovih boanstava oskmavi, i l i povrijedi, oni
kojima robuju naljute se poput razjarenog lava. A kada se kre Allahove
zabrane i Njegove svetinje, to ih nimalo ne ljuti, nego su zadovolni sa
onim ko i h kri, ili ako im tagod da ili ih nahrani . Tada to njihova srca
apsolutno ne preziru. Kako to oni u javnosti provode, u to smo se i mi, a i
"
, 1 /385-387
484 E-
uara', 97-98
232
drugi uvjeri l i . Tako e vidjeti neke od nji h da svoja boansta, kojima se
klanjaju, usamljeni svojim jezicima - umjesto Allaha - spominju sjedei,
stojei, nesretni, bolesni .
Njihovo spominjanje stalno je prisutno u srcu i na jeziku takve osobe
i ona to ne porie, smatrajui to putem koj i je vodi u postizanje nj ene
potrebe za Allahom svojim sredstvom i posrednikom kod Njega.
U pogledu toga, svi murici su na istom stepenu. To je ono najvee
to se usadilo u njihovim srcima. Najkrae, to je murika tradicija, koju
su nasl ijedili shodno raznolikosti nihovih boanstava. Nj ihova boanstva
bila su od kamena, dok su druga uzeli sebi od ljudi. O precima tih
murika, Uzvieni Allah kae:
.i
_
j `_ì
l
"
`
`., )., g | . ,
~
" w ,
.
.
~. J
`

B
`
>" ^ w
*
^
; _ ~
, - ,
.,
" . . . A onima koji pored Njega uzimaju zatitnike: 'Mi im se klanjamo
samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili' - Al lah e njima, zaista,
presuditi o onome u emu su se oni razi lazili . . . "
4
8
5
Zatim je ukazao na njihovo nevjerovanje i la i obavijestio je da im
nee ukazati na pravi put. Uzvieni kae:
" . . . Allah nikako nee ukazati na Pravi put onome ko je lalj ivac i
nevjerik".
4
8
6
vrsto uvjerenje da njihova boanstva imaju udjela u zauzimanju za
njih kod Allaha na Sudnjem danu
.
U srcima ovih murika i njihovih predaka je da e se oni za njih
zauzimati kod Allaha, a to je irk. Uzvieni Allah im je u Svojoj Knj izi to
porekao i osporio. I obavijestio je da efa'at
4
8
7 pripada samo Njemu,
Ez-Zumer, 3
Ez-Zumer, 3
4
8
7 Zagovomitvo
233
OAZA IMANA - Ibn Kajim elDevzije
subhaneh; da se niko ne moe zauzimati za drugog osim onaj kome On
dozvoli i sa ij im rijeima i djelima On bude zadovoljan. To su ehlu+
tevhid,
488
oni koj i mimo Allaha nisu uzimali nikakve zagovorike. On,
subhanehu ve te'ala, dozvolit e onome kome On bude htio da se za njih
zauzima, zato to oni nisu traili, niti su eljel i druge zagovorike, i to su
naj sretniji ljudi .
efa'at koj i Uzvieni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sell em , spominju, a koj i proistie iz Njegove dozvole, pripada samo
onima koji su Mu ispoljavali tevhid i smatrali da je On jedan jedini
ilah
48
9.
efa'at koji Allah negira je muriki efa'at, koj i je nastanjen u
srcima murika, koj i pored Allaha druge uzimaju za zagovorike. Prema
njima e se postupiti shodno namjeri koju su imali prema svojm
zagovoricima, dok e pobjeda pripasti muvehhidima.
Dobro razmisli o rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem ,
upuenim Ebu Hurejri , radij allahu 'anhu, kada ga je upi tao:
"Ko e biti obradovan tvojim efa'atom, Allaho
v
Poslanie?" Rekao
je: "Moj im efa'atom e biti obradovan onaj ko bude iskreno iz srca
izgovarao " La ilahe i llallah. "
4
9
0
Razmisli samo kako je kao najvei razlog za postizanje prava za
efa'at odredio da bude isto priznavanje Allahovog tevhida, koje je u
potpunosti suprotno efa'atu kod murika.
Oni efa'at postiu putem robovanja, pripadanj a, uzimanja miljenika
za zagovorika pored Allaha.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opovrgnuo je ono to
se nalazi u nj ihovim lanim tvrdnjama i obavijestio da je uslov za
sticanje efa'ata istinsko ispoljavanje Allahovog tevhida.
Samo u tom sluaju Uzvieni Allah e dozvoliti zagovoriku da se
zauzima. Dehl murika je njegovo ubjeenje da e se onaj kojeg je on
uzeo sebi za miljenika ili zagovorika zauzimati za njega i biti mu od
koristi kod Allaha, kao to je to sluaj sa ljudima koji su bliski kraljevima
i namjesnicima, meu koj ima nj ihovo poistovjeivanje i zauzimanje
4
88
Pripadnici istog monoteizma
489 Tj . Bog
49
0
Buhari, 6570
234
koristi onima koj i ih slijede. Oni ne znaju da se kod Allaha nee moi
zauzimati niko bez Njegove dozvole, a dozvolu za zauzimanje imat e
samo oni sa ij im rijeima djelima On bude zadovoljan, kao to
Uzvieni Al lah kae:
"
. . . Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez doputenja
Njegova? ! "
4
9 1
Kae Uzvieni :
"
+ oni e se samo za onoga koj im On bude zadovoljan zauzimati, a
oni su i sami, iz stahopotovanja prema nj emu, brini
"
.
4
9
2
Allah e biti zadovoljan rijeima i djelima samo ehlut-tevhida,
onima koj i svjedoe Allahovu jednou i koj i slijede put vjerovjesnika.
Za te dvije reenice bit e pitani prvi i posljednji narodi, kao to veli Ebul
Alija:
"
Dvije reenice za koje e biti pitani i prvi i posljednj i narodi su:
Koga ste oboaval i ?, i: ta ste odgovoril i poslanicima?"
Ovo su temelj i koj i u korijenu sasijecaju stablo irka u srcu onih koj i
i h shvate i razumije.
Uzvieni Allah, doista, nee oprostiti irk onima koj i druge sa Nj ima
izjednaavaju, kao to kae:
"
. . . Pa opet oni koji ne vjeruju - druge sa Gospodarom svoj im
izjedanaavaju!
"
4
9
3
491 EI-Bekara, 255
492 EI-Enbija' , 28
493 EI-En'am, !
235
Od dva miljenja koja postoje u vezi s ovim aj etom ispravnije je ono
J
u kom se pod pojmom _izjednaavaja misli na izjednaavanje u
robovanju, slijeenju i ljubavi. To potvruje i drugi ajet:
"
Allaha nam, bili smo, doista, u oitoj zabludi kad smo vas s
"
.
4
9
4
Isto je i u ajetu sure El-Bekare:
"Ima ljudi koji su mjesto Al laha kumire prihvati li, vole ih kao to 5C
Allah voli . . . "
4
9
5
Vidi li kako murika u l a odvodi nj egovo stanje, rije i dj el o?
Oni kau:
"
Ne vol imo ih kao Al laha, niti ih izj ednaavamo sa Nj im",
zatim se ljute radi nj ih i radi nj ihove svetosti ako je neko oskrnavi
vie nego to bi se srdili radi Al l aha. Raduju se kada i h spominju,
posebno ako se spomenu po onome to nemaju i po onome to ne
posj eduju, kao to su, naprimjer, otkl anj anj e nesree i potekoa,
udovolj avanj e potrebama i da su oni vrata izmeu Al l aha i Nj egovih
robova. Doista, vidi murika kako se nj egovo srce raduje i vesel i i
kako se ari od lj ubavi, slavlj enj a i skruenosti prema nj emu. A kada
se pred nj i m samo spomene Uzvieni Al l ah i Nj egov tevhid, vidi
kako ga obuzima strah, tjeskoba i nelagodnost. Gl eda te smrtnim
pogledom, smatraj ui da si u nj egovim oima umanj io svoj stva
Njegove boanstvenosti . ak moda da ti postane i neprijatelj . Tako
mi Al laha, ovo smo kod nj i h svoj im oima gledal i - kako su samo
prema nama svoju mrnju i neprijatelj stvo i spolj aval i i raznovrsne
spletke nam spremali . Neka i h Allah ponizi i na dunj aluku i na
ahiretu. Oni nee imati drugog dokaza osim to e govoriti onako
kako su i nj ihova braa govori l a:
"
Naa boanstva nam je ponizio i osramotio".
E-
uara', 97-98
Èl-Bekara, 1 65
236
Ovi e kazati:
"Ponizili ste nae ejhove i vrata naih potreba koja su otvorena
prema Allahu".
Ovako su krani rekli Poslaniku, sal lallahu alejhi ve sellem, kada
im je kazao:
"Mesih je Allahov rob", oni rekoe: "Ponizio si Mesiha i osramotio
. ga".
Tako su uzvratili i murici onima koji su zabranjivali da kaburi
postanu boanstva koja se oboavaju i koj i podstiu da se mesdidi
posjeuju onako kako su to Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, dozvolili. Oni na to kau: "Time si umanjio vrijednost njegovog
vlasnika (mejj ita u kaburu).
"
4
9
6
"
, 1 /382-383
237
OA !MANA - Ibn Kajim el-Devzijje
W
MALI SIR
DEFINICIJA MALOG IRK
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, veli :
"U malu vrstu irka ubraja se: injenje dobrih djela radi ljudi,
rijaluk, i zaklinjanje neim drugim mimo Allaha, kao to se pouzdano
prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, rekao:
"Onaj ko se zakune neim drugim osim Allahaom, pripisao je
Allahu druga
"
.
4
9
7
Primjer malog irka je kada ovjek kae drugom ovjeku: "Ono to
je Allah htio i to si ti htio", ili : "Ovo je od Allaha i od tebe", il i : "Ja sam
sa Allahom i sa tobom", i li : "Nemam nikoga osim Allaha i tebe", ili :
"Oslanjam se na Allaha i na tebe", ili "Da nije bilo tebe, bilo bi tako i
tako". Ovo ponekad moe biti i veliki irk, zavisno od toga ko ove rijei
izgovori i kome budu upuene.
Vjerodostojno se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
da je ovjeku koji mu je rekao: "Ono to je Allah htio i to si ti htio",
odgovorio:
"Jesi li me to izjednaio sa Allahom? Reci samo: Ono to je Allah
htio
"
.
4
98
Ove rijei su znatno lake od drugih rijei.
497 Ehu Davud, 3. 25 1 ; Tirizi, l . 535, od Ibn Omera, radijallahu 'anhu
498 Ahmed, 1 . 842
238
Prvi ogranak
MALI /R U IBADETU
Ibn Kajjim, rahimehullahu te'ala, pojanjava da se putem ibadeta
vrlo lahko moe upasti u mali irk. irk u ibadetu moe biti mali i veliki.
O ovome, Allah mu se smilovao, kae:
"to se tie irka u ibadetu, ova vrsta je blaa i manj e tetna od
prethodne. Ona potie od osobe koja svjedoi da nema boga osim
Allaha te da ne moe natetiti, niti donijeti korist, davati i uzimati ni ko
drugi osim Al l aha. U ovoj vrsti irka vjeruje se da nema boga, niti
gospodara osim Nj ega. Ali onaj koj i oituje nij e u potpunosti predan i
iskren u svoj im postupcima i ibadetu, nego to ini radi dunjalukih
interesa, sticanj a poloaja i uti caja medu ludima. U ovome svoj udio
ima Al lah, ovj ek i nj egovi prohtjevi, ejtan, ljudi i dr
.
U ovakvom
stanju je veina ljudi . To je irk o koj em je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao u hadisu koj i je zabilj eio Ibn
Hibban u svome "Sahihu":
"irk u mom ummetu je manji od zvuka mravljeg hoda
"
. Upitae:
"Kako emo se sauvati od njega, Allahov Poslanie?" A on ree: "Reci :
Gospodaru moj , utjeem se Tebi od irka za koji znam, a traim oprost za
ono to ne znam
"
.
499
Pretvaranje u ibadetu, tj . rija', jasan je irk. Uzvieni Allah kae:
&
| 5
. '
,'
~
J
J ~
'
.-.
j ,--.
"Reci : 'Ja sam ovjek kao i vi, Meni se objavljuje da je va Bog -
jedan Bog. Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka
ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra Njemu
ravnim nikoga! '"5
00
499 Ahmed u Musnedu, 32/383-384; Ibn Hibban, 1 9.606
50 EI-Kehf, 1 1 0
239
Kao to nema drugog boga osim Allaha, ovo podrazumijeva da se,
isto tako, ni ibadet ne treba posveivati drugome. Tevhid u boanstvu
podrazumijeva i tevhid u robovanju, tj . rububijj etu.
Dobro djelo je ono djelo koje je lieno i isto od pretvaranja i koje je
vezano za sunnet. ! Omer ibn el-Hattab, radijallahu 'anlm, esto je inio
dovu:
"
Gospodaru moj, uini da moja djela sva budu dobra, posveena
samo Tebi, bez imalo iijeg drugog udjela u njima".
Ova vrsta irka u ibadetu niti nagradu za djela, ak ponekad nalae i
kaznu, ako je to dj elo vadib. To djelo se smatra neizvrenim i njegov
poinilac se zbog toga kanjava. Uzvieni Allah je naredio da Mu se
iskreno robuje. Kae Uzvieni :
,.
| |
`
u
'
?
- ?
?
"
A nareeno im je da samo Allaha oboavaju, da mu iskreno, kao
pravovjemi, vjeru ispovjedaju y . .
I
Ko iskreno ne ispovijeda Allahu vjeru, taj nije izvrio naredbu, nego
je ono to je uradio oprena naredbama i neispravno je i zbog toga nee
biti primlj eno. Uzvieni veli u hadisi-kudsijj :
"
Ja sam najneovisniji od toga da imam sudruga. Ko uradi neko djelo
radi nekog drugog mimo Mene, ono e pripasti njemu i sa Mnom nema
nita".
5Z
5
0
1 El-Bejjine, 5
5
0
2 Ibn Made, 4. 202; hadis je sahih, od Ebu Hurejre
240
OA !ANA Ibn Kajim el-Devzie
Drugi ogranak
POSLAN/KOVO ZALAGANJE U OUVANJU TEVHIDA
Mnogo predaja biljei se o zatiti i ouvanju tevhida. Navest emo
neke od nj ih.
Zabrana uzimanja kaburova za bogomolje
"
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je one koji su kaburove
vjerovjesnika i dobrih ljudi uzeli za bogomolje. da se klana u njima.
Kakav je tek sluaj sa onima koji na tim mjestima robuju drugim
boanstvima? U dva
"
Sahiha" biljei se predaja u kojoj Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae:
"
Allah je prokleo jevreje i krane koji su mezare svojih poslanika
pretvorili u bogomolje
"
.
5
0
3
Isto tako, u sahihu se prenosi da je Poslanik, sallal lahu alejhi ve
sellem, rekao:
"
Najgori ljudi su oni koje ive zatekne Sudnji dan i oni koji
pretvaraju kabure u bogomolje
"
50
4

I u drugom sahihu se takoer biljei :
"
Doista su oni koji su prije vas bili pretvarati kaburove u bogomolje,
zbog toga to vi nipoto ne inite. Ja vam to zabranjujem
"
.
505
U
"
Musnedu" imama Ahmeda i u
"
Sahihu" Ibn Hibbana
zabiljeena je predaja da je Al l ahov Poslanik, sal lallahu alejhi ve
sellem, rekao:
"
Allah je prokleo one koji esto posjeuju kaburove i one koji su ih
uzeli za bogomolje i na njima postavljaju kandilje
"
.
50
6
503 Buhari, 1 . 330, 1 . 390; Muslim, 529, 530, 53 1
Ahmed, u
"
Musnedu", 3. 843
5
0
5 Muslim, 532
5
06
Tirizi, 1 . 056, od Ebu Hurejre, radijallahu 'anh; Tirmizi kae daje hadis hasen-sahih
241
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ljudi koji su ivjeli prije vas bi, kada bi umro neki poboan ovjek,
na njegovom kaburu sagradili bogomolju i na njoj postavil i razne slike.
To su kod Allaha na Sudnjem danu najprezrenija stvorenja
"
. 507
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je iz preventive da se
izgovaraju rijei koje su irk po svom znaenju i sadraju
Bi lj ei se da je Poslanik, sallallahu alejhi v e sellem, rekao:
"Ne govorite ono ta je Allah htio i ta je htio Muhammed
"
. 50
8
Ukorio je onoga koji kae: "Ko je pokoran Allahu i Poslaniku, on je
na Pravom putu, a ko grijei prema njima - taj je zalutao.
"
50
9
To je uinio
preventivno, da bi se izbjeglo upadanje u irk putem rijei koje su same
po sebi irk, pa ak i po svom znaenju, kako bi se izbjegao ovaj grijeh
ak i govorom.
Zato je rekao onome koji mu je rekao: "Ono to je Allah htio i to si
ti htio": "Zar me to smatra Allahu ravnim?
"
5 1 0
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sprijeio je upadanje u irk
izgovorom, znaenjem i djelom.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je muktedijama
5
1 1
da
klanjaju sjedei ako tako postupa njihov imam
Ovo se pouzdano prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u
mutevatir5 1
2
predajama i nije preneseno bilo ta to bi derogiralo
prethodnu predaju. To je dolo iz preventive da nas to ne bi odvelo u
slijeenje i oponaanje nevjerika, koji stoje pred svojim kraljevima dok
oni sjede. Ovo je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objasnio i
njegovo objanjenje ujedno ponitava miljenje koj i kae da je ova
predaja derogirana, a za to ne postoj i nikakav dokaz.
5
0
7 Buhari, 427; Muslim, 528
5
0
8
Nesai, 4.980, od Huzejfe, radijallahu 'anhu: "Ne govorite : Ono to je Allah htio
i to je taj i taj htio"
5
0
9 Muslim, 870
5 1
0
Ahmed 1 842, Ibn Made 2 1 1 7, A1bani kae da je ovaj hadis hasen-sahih
5 1 1 K1anjaima koji klanjaj u iza imama u dema'atu
5 1 2 Predaja koja dopire do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
242
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio onome ko klanja
nou i obuzme ga drijeme da legne, rekavi : "Da ne bi, traei istigfar,
dovio protiv sebe
"
5
1
3
Poslanik, sallallah alejhi ve sellem, naredio mu je da l egne iz
preventive da u takvom stanju ne bi dovio protiv sebe, a da to i ne
osjeti .
Takoer j e zabranio da ovjek kae: "Zla mi j e dua", ali moe
rei : "Kudim svoju duu". Sve je to i z preventive da bi se j ezi k
sauvao od loeg govora i nazivanj a due ovakvim i l i s linim
rijeima.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se kae svom
slugi ili slukinj i : "Robe moj" i l i : "Robinja moja", ali se moe rei :
"Djeae moj" i l i : "Slukinjo moja
"
5
1
4
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio da ovjek kae
svom slugi : "Poisti svome gospodaru", i l i : "Nahrani svoga gospodara"
iz preventive da se time ne bi poinio irk kako u izgovoru, tako i u
znaenju, i pored toga to rije "gospodar" ovdje oznaava vlasnika
neega, npr. vlasnik kue ili deve. Rijei "rob" i "robinja" promijenio je
u nazive "sluga" i "slukinja".
Zabranio je da se vlasnik neega naziva gospodarem iz preventive
da bi se ouvao tevhid i da se ne bi poinio irk.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je naklon pri susretu
sa nekom osobom, kao to to ini veina onih koji se smatraju uenim,
dok u sutini nemaju nikakve veze . sa sunnetom Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, prelazei time svaku mjeru i pretjerujui u tome, a sve to
iz nepoznavanja istine.
Neke od nj ih e vidjeti kako ine ruku' pred svojim bratom i nakon
toga se isprave, kao to to rade njihovi istomiljenici svoj im ejhovima
pri seddi i vraanju sa nje, kako ivima, tako i mrtvima. Ovi su od
namaza uzeli seddu, drugi su uzeli ruku', a trea skupina kijam (stajanje)
dok oni sjede.
Ljudi stoje pred nj ima isto kao to se stoji u namazu.
Buhari, 2 1 2; Muslim, 786
514 Buhari, 2. 552; Muslim, 2. 249
243
Spomenute grupe namaz su podijelile na tri dij ela. Ovo
podrazmijeva da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio
naklon ovjeku pred drugom osobom iz preventive da se ne bi poinio
irk. Isto tako je zabranio da se sedda uini nekome drugome mimo
Allaha.5 1 5
Zabranio je da se u namazu kl anja u stojeem poloaju dok imam
klanja sjedei. Kl anjanje u stojeem poloaju ubraja se u robovanje
Allahu, a moe zamisliti tek da stajanje biva iz velianja nekog od
stvorenja i na takav nain mu robovati? ! Od Allaha pomo traimo.
5
1
5 Tirmizi, 1 . 1 59 (
"
Da sam ikome naredio da uini seddu mimo Allaha, naredio bih
eni da uini seddu svom muu zbog prava koje on ima nad njom"); Tirmizi kae da je
ovaj hadis hasen-garib
244
Jedanaesto pogla vl j e
6RIJEENJE l VRTE
6RIJERJA
OAZA IANA " Ibn Kajim el-Devzije
U Kur'anu se spominju dvije vrste grijeenja:
pojedinano-neogranieno grijeenje i grijeenje uz koje je
uzajamno prisutna i neposlunost.
Pojedinano grijeenje dijeli se na dvije vrste: grijeenje kufra, koje
izvodi iz i slama i grijeenje koje ne izvodi iz islama.
Kao primjer, navest emo rijei Uzvienog:
,
,
,_ .
; .
J
^
^
~ ~
^
I '
J >
?
J
"
. . . Ali Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i u srcima
vaim ga l ijepim prikazao, a nezahvalnost i neposlunost vam omrazio.
Takvi su na Pravome putu
"
.
5
1
6
to se tie pojedinanog grijeenja koje izvodi lZ islama, ono Je
spomenuto u sljedeim ajetima:
. . . Ti me On mnoge u zabludi ostavlja, a mnogima na Pravi put
ukazuj e; al i , u zabl udi ostavlja samo vel ike grjeni ke, koj i kre ve
vrsto prihvaenu obavezu prema Al lahu i preki daju ono to je
Al l ah naredio da se odrava, i prave nered na Zemlj i ; oni e
nastradati
"
5
1 7
1
5
1
6 El-Hudurat, 7
EI-Bekara, 26-27
246
"
A mi Tebi j asne dokaze objavljujemo i jedino nevjerici nee u njih
da vjeruju";
5 1 8
"
A one koji nisu vjerovali eka vatra u kojoj e prebivati. Kad god
pokuaju da iz nje iziu, bit e u nju vraeni i bit e i m reeno: "Trpite
kaznu u vatri koj u ste poricali" . "5
1
9
Spomenuti ajeti govore o grijeenju nevjerovanj a koje izvodi iz
islama.
A to se tie grijeenj a koje ne izvodi iz islama, ono se spominje u
sljedeim ajetima:
"
. . . A ako to uinite, onda ste zgrijeili. I bojte se Al laha - Al l ah vas
ui, i Al l ah sve zna
"
;
5
20
El-Bekara 99
5 1 9 Es-Sede, 20
520 El-Bekara, 282
247
,L vjerici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese kakvu vijest,
dobro je provjerite, da u nezananju nekome zlo ne uinite, pa da se zbog
onoga to ste uinili pokajete
"
.
521
.
Ovaj ajet je objavljen povodom dogaaj a koji se vee za osobu po
imenu El-Velid ibn Ikbe ibn Ehi Mu'ajt, kojeg je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, po zavretku borbe poslao plemenu Beni Mustalek da
preuzme od njih zekat. Izmeu El-Velida i plemena Beni Mustalek u
dahi l ijetskom periodu postoj alo je veliko neprij ateljstvo. Oni, kada su
uli da im dolazi, izioe iz poasti prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, da ga prime i doekaju. Idui putem prema njima, ejtan mu je
doaptavao da ga oni hoe ubiti. Zbog toga se on uplai i vrati nazad
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ree mu:
"
Allahov Poslanie, Beni Mustalek je odbio dati zekat i htjeli su me
ubiti". Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naljutio se do te mjere da je
pomislio dignuti vojsku protiv nji h. Oni su uli da se Ibn Vel i d vratio,
zatim dooe Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekoe mu:
"
Allahov Poslanie, uli smo za tvog izaslanika, izili smo da ga lijepo
doekamo i ugostimo i da mu uruimo pravo koje pripada Allahu".
522
El-Hudurat, 6
` "Medaridu-s-Salikin
"
, 1 /401
248
OAZA IANA Ibn Ka.im el-Devzi.e
VELIKI I MALI GRIJESI
Ibn Kajji m kae:
"
Grijesi se dijele na velike i male. Na to ukazuju Kur' an, sunnet,
konsenzus ashaba, tabiina i svih imama.
Uzvieni Allah kae:
`

~
'
^

^
`
` `
~ ~ _ ~
"
Ako se budete klonili velikih grijeha, oni koji su vam zabranjeni,
m1 emo prei preko manjih ispada vaih i uvest emo vas u divno
mjesto";
5
23
"
One koj i se klone velikih grij eha i naroito razvrata, a grij ehe
bezazlene On e oprostiti j er Gospodar tvoj , zaista, mnogo prata -
On dobro zna sve o vama, otkad vas j e stvorio od zemlj e i otkad ste
bi l i zameci u utrobama majki vaih; zato se ne hval i ite
bezgrjenou svojom - On dobro zna onoga koj i se grij eha
kloni
"
. 5
2
4
5
2
3 En-Nisa', 3 1
524 En-Nedm, 32
249
OAA IMANA Ibn Kaim el-Devzije
U sahihu se bi ljei predaja u kojoj Al l ahov Poslanik, sal l al lahu alejhi
ve sel l em, kae:
"
Pet dnevnih namaza, duma za dumom, namaz za namazom, briu
sve grijehe osim veliki h grijeha koji se poine izmeu nji h
"
.
525
5
2
5 Muslim, 232, od Ebu Hurejre
250
Prvi ogranak
DJELA KOJA BRU GRIJEHE PODIJELJENA SU NA TRI
STEPENA
Prvo: Djela koj a mogu brisati samo male grijehe radi svoje sl abosti ,
nepotpunosti, ihlasa i neposveenosti njima, kao to lijek radi svoje
koliine i kvaliteta ne moe bolesniku pruiti adekvatne rezultate.
Drugo: Dj ela koj a sputavaju i pozitivno neutral iu male grijehe, al i
nisu dovoljno j aka da bi se suprotstavil a velikim grijesima.
Tree: Dj ela koj a svojoj istoom unitavaju male grijehe i neke
vrste velikih grijeha.
Razmisli o ovome, jer ti to moe rijeiti mnoge nej asnoe.
U sahihu se biljei da je Allahov Poslanik, sallallahu al ejhi ve
sellem, rekao:
"
Hoete li da vas obavijestim koji je najvei grijeh?" Rekosmo:
"
Hoemo, Allahov poslanie", a on ree: "
irk Allahu, neposlunost
roditelj ima i lano svjedoenje
"
.
5
2
6
U sahihu se takoer biljei hadis:
"
Klonite se sedam velikih grijeha
"
. "
Koji su to grijesi, Al l ahov
Poslanie?", upitae prisutni, a on odgovori :
"
irk, sihr, bespravno
ubijanje nevine due, jedenje imetka siroadi, uzimanje kamate, bjeanje
sa bojnog polja i potvora estitih, nedunih, udatih ena vj emica
"
. 5
27
U sahihu se takoer biljei da je Al l ahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, bio upitan koj i je grijeh najtei kod Al laha, pa je odgovorio:
"
Da Allahu pripie druga, a On te stvorio
"
.
"
Koji zatim?"
"Da
ubije svoje dijete iz bojazni da se s tobom hrani
"
. "Koji zatim?
"
"
Da
poini zinaluk sa suprugom svoga komije
.
"
5
2
s
Buhari, 2. 653; 2654; Muslim, 87, od Ebu Hurejre
5
2
7 Buhari, 2. 766; Muslim, 89, od Ebu Hurejre
5
28
Buhari, 4.477; Muslim, 86; Tirmizi, 3 . 1 82, i kae da je ovaj hadis hasen-garib; Ehu
Davud, 2. 3 1 , od Abdullaha ibn Mes'uda, radij allahu 'anhu
25 1
OAZA !MNA- Ibn Kajim el-Devzije
Drugi ogranak
DEFINICIJA VELIKIH GRIJEHA
Dolazi do razilaenj a po pitanju velikih grijeha, jesu li ogranieni ili
ne. Postoje dva miljenj a. Neki kau da su oni odreeni, ali su se razili u
tanosti njihovog broja. Abdullah ibn Mesud kae da imaju etiri,
Abdullah ibn Umen kae da ih ima sedam, Abdullah ibn Amn ibn el-As
kae da ih ima devet, dok neki smatraju da ih ima jedanaest, a drugi da ih
ima sedamnaest.
Ebu Talih el-Mekki kae:
"
Sakupi o
s
m sva mi ljenj a od ashaba i naao sam etiri vrste
grij eha koji su vezani za srce, a to su: irk, ustraj nost u grijeenju,
gublj enj e nade u Al l aahovu mi l ost i bezbrinost od Al lahove
prij etnj e.
etiri grijeha koji su vezani za jezik: lano svjedoenje, potvora
estitih vjerica, lano zaklinjanje i sihr.
Tri grijeha koji se tii stomaka: pijenje alkohola, bespravno
koritenje imetka siroadi i uzimanje kamate.
Dva grijeha koj i se tiu stidnih mjesta: blud i pederastija.
Dva grijeha koj a se ti u ruku: ubijanje i kraa.
Jedan grijeh koj i se tie nogu: bjeanje sa bojnog polj a".
Oni koj i smatraju da veliki grijesi nisu odreeni brojem, takoer
imaju razliite stavove u tom pogledu.
Neki od nji h smatraju da su veliki grijesi sve to je zabranjeno u
Kur' anu, a mali grijesi ono to je Poslanik, sallal l ahu alejhi ve sellem,
zabranio.
Druga skupi na kae da su vel i ki grij esi ono to za sobom
povl ai kl etvu, srdbu ili kaznu, dok se u male grij ehe ubraj a sve
ostalo.
Reeno je da su veliki grijesi djela koja za sobom povlae kaznu na
onom svijetu i l i prijetnju na Sudnjem danu i da sve ostalo spada u male
grijehe.
252
Reeno je da sve o emu je po svim zakonima postignut konsenzus
po pitanju zabranjenog, spada u velike grijehe, dok ono to j e po nekih
zakonima zabranjeno, spada u male grijehe.
Reeno je da se in ili djelo ijeg poinioca obuhvata Allahova
kletva i kletva Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ubraj a u
velike grijehe i sve to je spomenuto u prvim ajetima sure En-N isa:
,L ljudi, boj te se Gospodara svoga, Koji vas od jednog ovjeka
stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge
mukarce i ene rasij ao. I Allaha se bojte - s imenom iji m jedni druge
molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Al lah, zaista, stalno nad vama
bdi
"
.
529 530
Èn-Nisa', l
` El-Devabul Kaf, 1 8 1
253
Trei ogranak
NAJVEI GRIJEH
Vel iki irkje najtei veliki grijeh. Ibn Kajj im kae:
"
Uzvieni Al lah je poslao poslanike, objavio knj ige i stvorio nebesa
i Zemlju, da bi Ga spoznali, jedino Njemu roboval i , tevhid Mu
ispolj avali, vjeru i pokornost posveti l i i Njemu pozival i.
Uzvieni Al lah kae:
"
Dine i ljude sam stvorio samo zato da Me oboavaj u
"
;53 1
"
Mi smo nebesa i Zemlju i ono to je izmeu nj ih mudro stvoril i .
as oivljenja e zacijelo doi, zato ti velikoduno oprosti ;
"
532
. _ ! _|
^
"
Al lah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo
nareenje na sve nj ih se odnosi, a nek znate da je Al lah kadar sve i da
Al lah znanjem svoj im sve obuhvata!
"
;5
33
531 Ez-Zarijat, 56
532 Hid, 85
533 Et-Talak, 1 2
254

` |,
, i
- - ' - - ' ~
:'
,
,
=,
,
.
,
'
iJ: l
; ~!
,
"
Allah je uinio da Kaba, asni hram, bude preporod za ljude, a tako
i Sveti mjesec i kurbani, naroito oni ogrlicama oznaeni , zato da znate
da je Allahu poznato ono to je na nebesima i ono to je na Zemlj i , da
Allah, zaista, sva zna
"
.
534
Ovaj ajet govori da je svrha stvaranja i obaveza da se Allah spozna
putem Njegovih imena i atibuta, da se robuje samo Njemu, Jedinom, da
mu se irk ne ini i da se pravedno postupa prema ljudima.
Kae Uzvieni :
"
Mi smo izaslanike nae s jasnim dokazima slali i po njima knjige i
terazije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali . . . "
53
5
Ovaj ajet poj anjava da je Uzvieni Allah poslao poslanike i obj avio
knjige da bi ljudi pravedno postupal i . Najvea pravda je tevhid, a irk je
nepravda i zulum.
Kae Uzvieni :
.
k
. .
l " k d
"
536
"
. .. 1r Je, zaista, v e 1 a nepra v a .
534 El-Ma'ide, 97
535 El-Hadid, 25
536 Lukan, 1 3
255
Dakle, irk je najvea nepravda, a tevhid je najvea pravda. Ono to
je opreno ovoj vrijednosti jest da je to najvei grijeh. Stepeni jaine tog
grijeha zavise od stepena njihovog suprotstavljanja toj vrijednosti.
Dobro razmisli o ovom pravilu. Izvuci pouku iz njega i njegovih
pojedinosti kako bi uspio spoznati jednu od mudrosti Najmudrijeg
Mudraca i Najveeg Znalca u onome to je propisao svoj im robovima,
onome to je zabranio te u stepenima pokorosti i grijeha.
Poto je irk direktno u sukobu sa ovom vrijednou, on je apsolutno
najvei grijeh koji postoji . Uzvieni Allah zabranio je ulazak u dennet
svakom muriku. Allah nee primiti djela murika i niko se za njih ne
moe zauzimati . Njihve molbe bit e odbijene na Sudnjem danu. Doista
je murik najvei dahi l u Allaha, jer je na najgnusniji nain potcijenio
Allaha time to Mu je pripisao druga. To je najnii stepen dehla o
Allahu i najvei vid zulma murika prema Njemu.
256
etvrti ogranak
BROJ VELIKIH GRIJEHA
Ibn Kajjim je spomenuo zajedno velike i male grijehe:
"
Upitan je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o velikim grijesima,
pa je odgovorio:
'Pripisivanje Allahu druga, neposlunost prema roditeljima, lano
svjedoenje, bespravno ubijanje nevine due, bjeanje sa bojnog polj a i
lano zaklinj anje,
5
37
da ovjek ubije svoje dijete iz boj azni da sa nji m
jede, injenje zinaluka sa komij inom suprugom, sihr, uzurpiranje imetka
siroadi, potvaranje estitih ena vjerica'.
Ovo je, zapravo, sakupljeno iz svih hadisa.
U velike grijehe spada: ostavljanje namaza, nedavanje zekata,
izostavlj anje hadd i pored mogunosti da se obavi, prekidanje posta u
ramazanu bez opravdanog razloga, pijenje alkohola, kraa, blud,
pederastij a, iznosenje lai na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
govoriti bez znanja o Allahu, Njegovim imenima, svojstvima i propisima,
uvjerenje da Njegov i Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, govor ne
utiu pozitivno na temelje jekina, uvjerenje da su Njegov govor i govor
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, po svom vanj skom znaenju batil i
greka, ak kufr, dalalet i tebih.
U velike grijehe takoer spada davanje prednosti razumu u odnosu
na j asne erijatske dokaze i njihovo pogreno interpretiranje i vjerovanje
u to, davanje prednosti pogrenim uvjerenjima, politici, miljenj ima,
ejtanskim otkrovenj ima nad onim sa ime je doao Allahov Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, oholost, hvalisanje, samodopadanje, rijaluk,
sputanje odjee iz oholosti i ponosa, davanje prednosti u strahu i ljubavi
stvorenju nad Stvoriteljem, elja za uzdizanjem i irenjem nereda na
zemlji , psovanje bilo kojeg ashaba, drumsko razbojnitvo, osoba koja
dozvoljava svojoj porodici da ini razvrat pored njegovog znanja o tome,
prenoenje tuih rij ei, neuvanje od mokrae, da ene oponaaju
mukarce, da mukarci oponaaju ene, tetoviranje, udaranje, naricanje,
cijepanje odjee i drugih radnji prilikom neke nesree, svjesno tvrditi da
Buhari,27, ,Maslim,89
257
OA IMANA Ibn Kajim el-Devzije
tJ J e neko drugi otac, kidanj e rodbi nskih veza, lano svjedoenje
pri likom oporuivanj a, sprj eavanj e naslj ednika da uzme svoje
nasljedstvo, jedenj e strvine, krvi i svinj skog mesa, formalno se oeniti
sa enom, a zatim se razvesti da bi postala dozvoljena prethodnom
muu, dozvolj avanj e onog to je Allah zabranio, neposlunost ene
prema muu, sticanj e znanj a zbog dunj aluka i nj egovo zataj ivanj e,
uzdizanj e pred ljudima, spletkarenj e i prijevara, spolno openje sa
enom u njenu stranj icu ili dok je u hajzu, imati loe miljenje o
Al l ahu, poricanj e Njegovog kadera, Njegove moi, uzvi sivanj a nad
Njegovim prijestolj em, poricanje da j e On iznad svoji h robova,
poricanj e Poslanikovog , sallallahu alejhi ve sellem, nonog putovanja
i uzdizanj a ka Allahu (Isra' i Mi'rad), poricanj e da j e Allah uzdigao
Sebi Isaa, poricanje da se Nj emu uzdiu l ijepe rij ei i dobra dj ela,
poricanj e da je On napisao knj igu koj a je na Njegovom 'Aru,
poricanj e da je Nj egova milost pretekla Njegovu srdbu, poricanje da
se Allah svake noi sputa na ovozemalj sko nebo, poricanje da je On
priao sa Musaom, poricanj e da je On stvorio Adema Svojom rukom,
poricanje da e On zahvatiti nebesa jednom, a Zemlju drugom rukom
na Sudnjem danu.
U velike grijehe ubraj a se i prislulivarije onoga to ljudi taje,
pokazivanje snage nad slabim robom, sluki njom, enom i ivotinjom,
slike na odjei, zidovima, kamenu i dr. , prepriavanje lanih snova,
davanje, uzimanje i svjedoenje prilikom uzimanja kamate, toenje,
pijenje, noenje, proizvodnja, prodaj a, kupovina alkohola i zarada od
njega, proklinj anje onoga koji ne zasluuje da se proklinje, vjerovanje
vraarima i astrolozima, odlazak vraarima, sihirbazima, astrolozima,
vjerovanje i postupanje po onome to oni govore, injenje sedde
nekome mimo Allaha, zaklinj ane neim drgim mimo Allaha, kao to je
to Allahov poslanik rekao:
"
Ko se zakune neim drugim mimo Allaha, poinio je irk
"
5
3
8
,
i spolj avanje neprijateljstva prema Allahovim tienicima, slijeenje
strasti i povoenje za njima, prinoenje rtve nekom drugom osim
Allahu; izbjegavanje brata muslimana godinu dana, jer je to kao da si ga
ubio.
to se tie izbjegavanja brata muslimana due od H dana, mogue je
da se to ubraj a u velike grijehe; pozivanje u injenje novotarija i
odvraanje od sunneta ubraj a se u najvee fatalne grijehe, a to je
Valorizator knjige kae da ovaj hadis biljee Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi i dr.
258
suprotstavljanje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem; dvolinost - ona
se ogleda u tome da se ovjek na jedan nain predstavlja pred ljudima, a
pred drugim suprotno.
Dizanje eljeznog predmeta na svog brata, kraa ratnog plijena, da
voa vara podanike i njegovo nasilje nad nj ima, kockanje i igranje
razvratnih igara, ostavljanje namaza u dema'atu, ostavlj anje dume
namaza, gubljenje nade u Allahovu milost i padanje u oaj, nazivanje
muslimana kafrom, spletkarenje i prijevara, uznemiravanje komij a,
jedenje ili pijenje iz zlatnog il i srebrog posua, C8 mukarci nose
svilenu odjeu ili zlato, bjeanje roba od svog vlasnika, zabranj ivanje
blagodati vode, zakidanje pri l i kom mjerenj a na vagi, sigurost od
Al lahove kazne, nesuenje prema Allahovom zakonu, igosanje lica
ivotinj a, ogovaranje, poricanje da je sudbina odreena, prigovaranje,
naricanje za umrlim, mijenjanje mea, uvoenje loeg obiaja i pozivanj e
zabludi, stavlj anje umjetne kose, upanje i traenje da s e upaju dlake sa
lica, pravljenje razmaka izmeu sjekutia radi ljepote, namjero injenje
grijeha i l i nasilja, skavljenje Mesdidu' l-harama, neposlunost
roditeljima, jedenje imetka siroeta, bespravno uzimanje poreza, jedenje
harama i njegovo sticanje na bilo koji nain, samoubistvo i drugo, a
Allah najbolje zna
"
.
539
E'alam-u' l -muveki'in 6/569 i 584
259
260
Dvanaesto poglav lj e
OA IMNA - Ibn Kaim el-Devzije
"
Nifak je unutranja opaka bolest, koja kopni ovjeka, a da on to
gotovo i ne osjeti. U biti, ona je skrivena Cd ljudi i veinom biva
pritajena u osobi kojom je ovladala, a koja mil i da uspostavlja red na
Zemlji , dok, ustvari, ona samo pravi fesad.54
0
Postoje dvije vrste nifaka: veliki i mali nifak.
V eliki ni fak odvodi na samo dno dehenemske vatre. On se
manifestuj e na takav nain da osoba pred drugim muslimanima
i spolj ava svoj e vj erovr nj e u Allaha, meleke, obj ave, poslanike i
Sudnj i dan, dok duboko u nj enoj dui to nij e tako i potajno to smatra
nei sti nom. On ne VJ eruj e da je Allah razgovarao govorom koj i je
obj avio ovj eku i uinio ga vj erovjesnikom kako bi voljom i
dozvol om upuivao, upozoravao i zastraivao od nj egove kazne.
Uzvi eni Al l ah je razotkrio vel a iza koj ih su se kri l i munafi ci /4
1
u
Kur' anu j e otkrio nj ihove tajne i svoj im robovi ma objel odani o
nj ihovu sutinu ne bi l i se sauvali od te bol esti i zla nj enih
pristal i ca. Na samom poetku sure El -Bekara spomenuo je tri vrste
ljudi : vj ernike, nevj ernike i l icemjere. etiri aj eta govore o
mu' minima, dva o kafirima, a trinaest o munafi ci ma. Radi nj ihove
brojnosti, openitosti kunj e nj i ma i estine nj ihove mrnj e prema
i slamu i muslimanima, i slam je teko nj ima iskuan, jer se
izj anj avaju da pripadaju i slamu, da mu sl ue i iskazuju loj alnost,
dok su u biti nj egovi otvoreni neprij atelj i . Svoj e neprij atelj stvo
i skazuju u svakoj moguoj formi , to neuk i nsan smatra znanj em i
uspostavlj anj em reda i pravde, dok je to u biti kraj nje neznanje i
fesad. Al laha ti, zna li kol i ko su samo utoita l i slamu uniti l i ,
kol i ko su nj egovih tvrava unitili i temelj a porui l i ? Kol i ko su samo
nj egovih znamenj a zbri sal i ? Koliko su nj egovih podignutih zastava
obori l i ? Sa kol i ko su motika sumnj i udarili na nj egovo rastinje da bi
ga u korijenu sasj ekl i ? Koliko su samo nj egovih i zvora zatrpali i
ugasi l i ?
54
0
Nered
541 Licemjeri
262
OAZA IANA Ibn Ka.im el-Devzi.e
MALI N/FAK
Mali nifak se dijeli na: nifak po ubjeenj u i nifak djelom.
to se tie nifaka po ubjeenju, Allah, subhaneh, je u Kur'anu
ukorio munafke i obeao im kaznu na dnu dehennema.
A to se tie nifaka djelom, ono je opisano u vjerodostojnom hadisu,
u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Tri su svojstva licemjera: kada govori - lae, kada obea - ne
ispuni i kada mu se neto povjeri - iznevjeri
"
.
5
4
2
Dakle, ovo se ubraj a u ni fak dj el i ma, koj i ponekad biva spoj en
sa imanom. Ako neka od tih osobina nadvl ada i l i prevagne, iman
roba moe l ahko izvesti i z vj ere, ak i ako kl anj a, posti i smatra se
musl imanom. I man vj ernika stalno podsti e i odvraa od tih
osobina. Al i , ako se koj i m s luajem one nastane u srcu roba, a ne
bude prisutno neto to e i h udalj iti ili odvratiti od toga, doista j e
taj pravi munafi k.
Na ovo upuuj e i govor Ahmeda ibn Hanbela, rahimehullah:
"Ismail ibn Se'id kae: 'Upitao sam Ahmeda ibn Hanbela o ovjeku
koji je ustrajan pri injenju velikih grijeha, a klanja i dijel i zekat. Smatra
li se takav ustrajnim u injenj u velikih grijeha? On mi je odgovorio:
'Premda klanja i dijeli zekat, smatra se ustrajnim u grijeenj u, kao to
kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ' Bludnik kada ini zinaluk, nije
vjerik"'.
Time izlazi iz okvira imana, i pada na stepen i slama. Shodno
Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, rijeima: "Alkoholiar kada
pije alkohol, nije vjerik, kao to kradljivac dok krade nije vjemik".
5
43
Takoer, shodno Ibn 'Abbasovim rijeima o rijeima Uzvienog
Allaha:
54
2
Buhari, 33; Muslim, 59
543 Buhari, 2. 475; Muslim, 57
263
" . . . A oni koji ne sude prema onome to je Allah objavio, oni su pravi
nevjernici
"
.
5
44
"udno je da se moe sumnjati u kufr onoga koj i ostavi namaz, a
koji se .javno pred svijetom poziva da ga obavlj a gledajui naotren u
sablju koj a se priprema da njome bude ubijen. Stojei povezanih oiju,
biva mu reeno: ' Ili e klanjati ili emo te ubiti?', a on odgovara: 'Ubijte
me, nikad neu klanj ati' . Ima onih koji ne tekfre onoga koji ostavlja
namaz i vele za njega da je on vjerik, musliman, koji se gasuli kada
umre, klanja mu se denaza i kopa se u muslimanskom mezarju. Dok
neki od nji h vele da je on vjerik potpunog imana i da je njegov iman
poput imana Dibrila i Mikaila. Takvi se ne stide svoga govora i ne
tekfre onoga iji su kufr posvjedoili Kur' an, sunnet i konsenzus ashaba,
radij allahu 'anhum, a jedino Allah daje uspjeh.
"
5
4
5
544 El-Ma'ide, 44
545 Es-Salat, 59-60
264
Tinaesto poglavlj e
TETA OD IRKA I GRIJEHA
Prvi ogranak
POJANJENJE DA SU GRIJESI GLAVNI UZROK SVAKOG
ZLA
Ibn Kajj im, rahimehul l ahu te'ala, o tome kae:
"
Doista, grijesi i poroci tete. Nema sumnje da oni tete dui, kao to
otrov teti tijel u, u razliitoj mjeri i kol iini . Postoji l i ita to moe
prouzrokovati bolest i tetu na oba svijeta osim grijeha i poroka? ta je
izvelo Adema i Havu i z denneta - kue uivanja, slasti, radosti i sree, u
kuu bola, tuge i nesree? ta je Iblisa izvelo iz nebeskog carstva,
prokleto ga, istjeralo ga, zaprljalo njegovu vanj tinu i nutrinu, pa je
njegov izgled pretvoren u naj runji izgled?
Njegova nutrina je znatno runij a od vanjtine. Umjesto bl izine,
izabrao je daljinu, umjesto milosti - prokletstvo, umjesto ljepote -
runou, umjesto denneta - vatru rasplamsalu, umjesto imana - kufr,
umjesto prijateljstva sa Uzvienim Al l ahom - Njegovo neprijateljstvo i
odbaenost, umjesto rijei hvaljenja i velianja Allaha, ispoljavanja
tevhida Njemu - odabrao je rijei kufra, irka i lai, klevete i zla. Odjeu
imana zamijenio je odjeom kufra, krivog puta i grijeenja. Zauvijek je
kod Al l aha izgubio poloaj i vie nikada nee postii njegovu naklonost.
Na njega se srui l a Al l ahova srdba. Pored robovanja Allahu i svih
bl agodati, postao je voa svakih grijenika i zloinaca. Tebi se, Al lahu,
utjeemo od svih grijeha i postUpaka, koj i su opreni Tvoji m naredbama i
zabranama.
ta je bio razlog svim stanovnicima Zemlje da je voda preplavila
vrhove brda?
ta je prouzrokovalo smrtonosni vjetar koj i je usmrtio Adov narod i
ratrkao ih u daljine, pa su izgledali poput iupanih palminih stabala,
unitavaj ui sve pred sobom kuda god je proao, kue, njive, poljane,
stoku, nakon ega su ostali kao pouka ostatku naroda sve do Sudnjeg
dana?
Zbog ega je poslan uasan krik Semudovom narodu, koji im je srca
i tijela kidao i sve do posljednj eg ih unitio?
266
ta je uzdiglo naselje Lutovog naroda, pa su meleki uli lave
njihovih pasa, a potom ih strovalila na njega, pa je ono to je bilo gore
postalo dolje, tako da su svi bili uniteni, a zatim ih je iz nebesa grumenje
od peene gline zasulo, pa ih je zadesila takva kazna kakvu nije doivio
nijedan prijanji narod?
Njihov brau zadesila je slina kazna, a kazna nije daleko od ljudi
koj i ine nasilje.
Zbog ega je u' ajbovom narodu poslan tamni oblak kao kazna,
kada su se cri oblaci nadvili iznad nj ihovih glava i zasula ih uasna
vatra?
Zbog ega je more potopila faraona i njegov narod, nakon ega su
nj ihove due premjetene u dehenemsku vatru, sa duama spaljenim kao
tijela potopljena?
ta je unitilo Karuna zajedno sa njegovom kuom, imetkom i
porodi com?
Koji je razlog unitenj a pokoljenj a koj a su dola nakon Nuha,
'alejhisselam, koja su bila kanjavana razl iitim oblicima kazne?
ta je bio razlog unitenj a Salihovog naroda uasnim krikom? Svi
oni su do posljednjeg u pepeo pretvoreni.
Zbog ega je na Izraeliane poslan silan i moan narod koji i m je
itavu zemlj u pregazio, mukarce poubijao, ene i djecu mu porobio,
njihove kue popalio l sav imetak oteo, a zatim ih je Allah po drugi put
poslao, pa su sve to su mogli do temelja srui li?
Zbog ega su se na nj ih srile razne vrste kazni i patnji , poput
ubijanja, porobljavanja, ruenj a gradova i sela, tiranije vladara,
pretvaranja u maJmune l svinje i, na kraj u svega, Uzvieni Allah se
zaklinje:
"
. . . Do Smaka svijeta e preputati nad Nj ima vlast nekome ko e i h
na najgori nain tlaiti . . . "
5
46
El-E'raf, 1 67
267
Imam Ahmed kae:
"Prenosi se od Abdurrahmana ibn Dubejra ibn Nufejra da je njegov
otac rekao:
"Kada je osvojen Kipar, njegovi stanovnici bili su ratrkani na svim
stranama grada, pa su jedni za drugima pl akal i . Vidio sam Ehu Derda'a
kako usamljen sjedi i plae. Upitah ga: 'Oe Derda'ov, ta tebe rasplaka
na dan kada je Allah uzdigao islam i muslimane?' 'Nita ne priaj,
Dubejre. Zar ne vidi kako Al l ah lahko svodi raune? Ovaj naroda je bio
jak i ugledan, ali je zapostavio Allahove zapovijedi, pa su okonali ovako
kako vidi' . "
5
4
7
Ali ibn Dad biljei predaju koju El-Buhteni prenosi od nekog od
ashaba koji je uo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"
Ljudi nee biti uniteni sve dok sami svoj im djelima ne zaslue
kaznu".
5
48
U Ahmedovom
"
Musnedu" biljei se predaja u kojoj Ummu Seleme
kae:
"
ula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae:
'Kada se pojave i proire grijesi meu moj im sljedbenicima, Allah e
im poslati Svoju kaznu' . Upitala sam: ' Allahov Poslanie, hoe li tada
meu njima biti dobrih ljudi?' 'Da', odgovori on. 'Kako e se prema njima
postupiti?' 'Nji h e zadesiti isto to je i ostale ljude zadesilo, pa e im
Allah na Sudnjem danu podariti Svoju mi lost i zadovolj stvo"'.
5
4
9
U drugoj predaj i se takoer prenosi da je All ahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
' Na vas e se obruiti narodi kao to se za sofrom ljude
obruavaju na iniju' . Upitali smo: ' Al l ahov Poslanie, hoemo li mi
toga dana biti malobrojni ?' 'Vas e tada biti mnogo, ali ete biti sl abi
poput morske pjene. Strah e biti i upan iz srca vaih neprijatelj a, a u
547
Valorizator knjige kae daje sened ove predaje vjerodostojan
54
8
Valorizator knjige veli da ga bilj ei Ahmed od nekog ovjeka; Ebu Davud u
"
El
Melahimu", 4. 1 8 1 ; hadis je sahih
549 Ahmed u
"
Musnedu", 26.056; Lanac ove predaje je slab, ali postoje druge predaje
ovog hadisa koje su sahih; kod El-Hakima i Bejhekija. Spomenuo ga je Albani u
"
Sahihu'l-dami'u", 680
268
vaa srca e biti usaen vehn', ree. Upitasmo: ' Allahov Poslanie, a ta
je to vehn?' ' Ljubav prema dunjaluku i strah od smrti', odgovori Allahov
Poslanik".
55
0
U Ahmedovom
"
Musnedu" bi ljei se predaja od Enesa, radij allahu
'anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Kada sam otiao na Mi' rad, proao sam pored ljudi bakrenih
noktiju, koj ima su sjekli svoja l ica i prsa". 'Ko su ovi ljudi ?' , upitah
Dibril a. 'Oni su jel i ljudsko meso i kalj al i njihovu ast', odgovori mi
"
551 on .
Spomenuo je i predaju koju prenosi Semak ibn Harb, od
Abdurrahmana ibn Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu 'anhum, u kojoj
stoj i :
"Kada se u jednom mjestu pojave kamata i blud, Uzvieni Allah
naredi da se ono uniti
"
.
552
U Hasanovim murse) predajama biljei se:
"
Kada ljudi uznapreduju u znanu, a zapostave djela, kada izraavaju
ljubav, a u srcima kriju mrnju i pokida ju rodbinske veze, Al l ah e ih
prokleti i oduzeti im sluh i vid
"
.
553
U
"
Sunenima" Ibn Made biljei se predaja od Abdullaha ibn Omera
ibn Hattaba, radij al l ahu 'anhu:
"Bio sam u skupini od deset muhadira kod Al l ahovog Poslanika,
sali allahu ale j hi ve sell em, kada je okrenuo lice prema nama i rekao:
' Skupina muhadira, molim Al l aha da vas ne zadesi pet stvari :
- kada se u nekom narodu proiri nemoral i pone se j avno initi,
om e biti pogoeni kugom i bolestima koje nj ihovi preci nisu ni
poznavali,
- kada ljudi ponu zakidati na vagi, bit e pogoeni sunim
godinama, tekim nedaama i nepravdom vladara,
550 Ebu Davud prenosi od Sevbana, 4. 297; Albani u
"
Es-Silsiletu' l-Sahiha", 2. 958
55
1
Ebu Davud, 4. 878, od Enesa, radijallahu 'anhu, sa sahih senedom
552 Valorizator knj ige kae da ga prenosi Hakim od Ibn 'Abbasa, radijallahu 'anhu, i
ocijenio ga je vjerodostojnim, sa ime je saglasan i Zebe bi
553 Ebu Nu'ajm u "El-Hilje", 3/ 1 09, kao predaja koju prenosi Sulej man od Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem
269
OAZA IMA Ibn Kajjim el-Devzijje
- kada ljudi prestanu davati zekat na svoj imetak, bit e tm
uskraena kia i, da nije ivotinja, ne bi nikad padala,
- koji god narod prekri ugovor, Allah e dozvoliti da ih pokori
neprijatelj iz drugog naroda koji e im oduzeti ono to posjeduju,
- kada njihovi imami ne budu radili po Allahovoj objavi, Al l ah e ih
okrenuti jedne protiv drugih
"
. 554
Omer ibn Abdulaziz je napisao pismo namjesnicima pokrajina:
"
A potom: Ovaj potres je vid Al l ahovog kanj avanj a ljudi .
Ostal im pokraj i nama sam napi sao da se sakupe tog i tog dana. Ko
kod sebe bude imao neku obavezu, neka j e izmiri, j er Uzvieni Al l ah
kae:
"
Postii e ta eli onaj koji se oisti i spomene ime Gospodara
svoga, pa molitvu obavi
"
;
555
"Gospodaru na, sami smo sebi krivi i , ako nam ti ne oprosti i ne
smil uje nam se, siguro emo biti izgubljeni "; 556
" . . . Ako mi ne oprosti i ne smiluje mi se, bit u izgubljen" ;
55
7
" . . . Nema boga, osim Tebe, Hvaljen neka si ! A j a sam se zaista
ogrijeio prema sebi ! '"'
558
554 Ibn Made, 4. 01 9
555 E1-'
A
la, 1 4- 1 5
55
6 EI-E'raf, 24
557 Hud, 47
55
8
E1-Enbija' , 87
270
OA IMANA " Ibn Kajim el-Devzije
Imam Ahmed biljei predaju od Ibn Omera da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Kada ljudi ponu krtariti na dinarima i dirhemima, i ponu
poslovati sa 'inom,
559
drati se za repove krava i ostavljati dihad na
Allahovom putu, Allah e im poslati nesreu i nee je otkloniti dok se ne
vrate svojoj vjeri
"
. 560
Hasan je rekao:
"
' Ina, tako mi Allaha, mJe nita drugo nego Allahova kazna
ljudima".
Od Ehu Bekra es-Siddika, radij allahu 'anhu, prenosi se da je rekao:
"Vi uite ovaj ajet ali ga ne razumijete kako treba:

; . - -
,L vjerici, brinite se o sebi ; ako ste na Pravom putu, nee vam
nauditi onaj ko je zalutao . . . "
5
61
A j a sam uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da
kae:
"Kada ljudi ugledaju zalima,
562
pa ga ne sprijee u onome to ini (u
drugoj predaji stoj i : 'Kada vide zlo, pa ga ne promijene'), Allah e ih
redom kazniti Svojom kaznom
"
."5
63
Imam Ahmed spominje Derirovu predaju u kojoj se biljei da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Kada se meu ljudima pone iriti nemoral, a ne budu se
suprotstavlali oni koj i su brojnij i i monij i od onih koj i ga ine,
Allah e tom narodu poslati kaznu
"
. 564
559 Prodavanje robe za odreenu cijenu na odgoeno plaanje, zatim kupovanje te iste
robe od iste osobe za manj i iznos, ime se eli na l ukav nain izbjei direktna kamata
56
0
Ebu Davud 3462; hadis je sahih po svim putevima predaje; Albani ga je ocijenio
vjerodostojnim
56
1
El-Ma'ide, 1 05
30Z
Onaj koji ini zulum (nasilje)
563 Ebu Davud, 4. 338; Tirizi, 3. 057; hadis je sahih
564 Ibn Made, 4.009; hadis je hasen; pogledaj u
"
Sahihu' l-dami'", br. 5. 749
27 1
OAZA IMANA - Ibn Kajjim el-Devzi.je
U "Sahihu' l-Buhari" biljei se hadis ' Usame bin Zejda, radijallahu
'anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu al ej hi ve sellem, rekao:
"Na Sudnjem danu e ovjek biti doveden i baen u Vatru
.
Njegova
utroba e se raskomadati i on e po Vatri etati kao magarac po guvnu.
Oko njega e kruiti stanovnici Vatre i upitat e ga ' ovjee, ta te
snalo? Zar nisi ti onaj koji nas je pozivao na dobro i odvraao od zla?'
'Pozivao sam vas na dobro, ali ga sam nisam inio. Odvraao sam vas od
zla, ali sam ga sam radio"'.
565
U
"
Sahihu' l-Buhari" biljei se predaja od Enesa ibn Malika,
radij allahu 'anhu:
"Vi inite grij ehe koji u vaim oima izgledaju tanji od dlake, a mi
smo ih u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sel lem,
smatrali tekim grijesima
"
.
566
U dva
"Sahiha" biljei se predaj a od Abdullaha ibn Omera da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Jedna ena je zasluila dehennem zbog make
.
Zatvorila je dok
nije krepala. Nije joj dala da jede i pije, niti ju je pustila da se sama
hrani
"
. 5
6
7
Je li ti poznato radi kojeg je grijeha iskuan Ejjub, ' alejhisselam?
Kada mu je doao jedan slabani ovjek i zatraio od njega da mu
pomogne i da ga zatiti od zla nasilnika, on mu nije pomogao, niti
sprijeio nasilnika od njegove namjere, pa ga je Allah zato stavio na
teka tjelesna iskuenja i iskuenja u njegovom imetku.
Imam Ahmed biljei da je Hilal ibn S'ad rekao:
"Nemoj gledati u veliinu grijeha, ve gledaj prema kome si ga
poinio".
Fudejl ibn Jjj ad je rekao:
"
Koliko je grijeh sitan u tvojim oima, toliko je on kod Allaha
krupan. A koliko se grijeh tebi ini krupan, kod Allaha je sitan".
Buhari, 3. 267, 7. 908
Buhari,6492
5
6
7 Buhari,2365, 33 1 8; Muslim, 2242
272
U
"
Musnedu" i u Tinnizijevom
"
Dami'u" biljei se predaja koju
prenosi ebu Salih od e bu Hurejre da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao:
"
Kada vjerik poini grijeh, na negovom srcu se pojavi cra taka.
Ako se pokaje, udalj i od grijeha, zatrai oprost od Allaha, srce e mu se
oistiti. Ako se ponovo vrati grijehu i nastavi ga i dalje initi, ta taka e
se iriti dok ne obuhvati cijelo njegovo srce. To je rije o kopreni koja se
spominje u ajetu:
"
A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova
"
. "
568
Tinnizi kae da je predaja vjerodostojna.
Huzej fe, radij allahu ' anhu, rekao je:
"
Kada ovjek uradi grijeh, na srcu mu se ukae cra taka, sve dok
ne postane kao cra ovca."
Ebu Na' im biljei da je Ebu Derda' rekao:
"
Neka se vjerik pripazi da ga srca vjerika ne proklinju, a da on
toga i ne bude svj estan".
Zatim je rekao:
"
Znate li ta je gavni povod tome?"
"
Ne", odgovorie.
"
ovjek ini
grijehe kad ga niko ne vidi, pa Allah unese mrnju prema njemu u srca
vjerika a da on toga nije ni svjestan."
Abdullah ibn Ahmed u knj izi i zuhdu biljei da je Muhammed ibn
Sirin, rahimehullahu te' ala, kada su ga pritisle brige zbog dugova koje je
imao, rekao:
"
Znam da uzrok ovih briga lei u grijehu koj i sam poinio prije
etrdeset godina".
Vrlo je vano spomenuti kada je rije o grijesima, to veina ljudi
pogreno razumije, a to je da, ako se posljedice grijeha ne odraze odmah,
ljudi ih zaboravljaju mislei da nee ispatati njegove posljedice kasnije.
5
6
8
El-Mutafffn, 1 4
273
OAZA IMANA Ibn Kajim elDevzije
Jedan vjerik je jedne prilike pogledao u djeaka i razmiljao o
njegovoj ljepoti. Te noi, dok je spavao, u snu mu bi reeno:
"Za taj
grijeh e i spatati nakon etrdeset godina".
Grijeh ima svoju posljedicu koj a se ne moe ubrzati, niti odgoditi.
Sulejman et-Tejmi je rekao:
"Dogodi se da ovjek poini grijeh u tajnosti, a ve ujutru osjeti
njegove posljedice".
274
OA IMANA - Ibn Kaim el-Devziie
Drugi ogranak
POSLJEDICE GRIJEHA
Ibn Kajjir, rahimehul l ahu te' ala, kae:
"Grijesi imaju toliko loih i tetnih posljedica po srce i tij elo na
ovom buduem svijetu iju tetu samo Allah zna. Takve posljedice su:
- uskraivanje znanja, jer znanje je svjetlo koje Allah sputa na srce,
a grijesi gase to svjetlo. Kada je imam afja bio uenik imama Malika,
rahirehullah, on je uoio njegovu fantastinu intel igenciju i pronicljivost
i rekao:
"
Vidim da je Allah na tvoje srce spustio svjetlo, pa ga nemoj
ugasiti tamom grijeha";
- uskraivanje opskrbe. U
"
Musnedu" se biljei predaja u kojoj stoji
da ovjek biva lien opskrbe radi grijeha koji je poinio, kao to
bogobojaznost privlai nafaku, dok zapostavljanje bogobojaznosti
prouzrokuje siromatvo. Nita ne moe privui nafaku kao ostavljanje
grijeha;
- usamljenost i gorina koju grijenik osjea u srcu izmeu njega i
Al laha. Ne postoji nijedna ovozemaljska slast koja bi je mogla otkloniti .
Ovo moe osjetiti samo onaj u ijem srcu ira ivota. Mrtvog rana ne
boli . Kada bi objek samo razumom mogao izvui pouku iz ovoga,
dovoljno bi mu bilo da se kani grijeha;
- otuenost koja se dogaa izmeu grijenika i ljudi, a posebno onih
koji su vjerici . On jasno primjeuje tu otuenost koja je prisutna meu
njima. Sve to je ona jaa, on je sve udaljenijiji od njih i njihovih sijela.
Uskraeno mu je da ira koristi od nj ih i sve je vie blii ejtanovoj
stranci . Sve to je blii njoj , sve je vie udaljeniji od stranke Mi lostivog.
Ta otuenost postepeno jaa, sve dok u potpunosti ne ovlada, pa se onda
pojavi izmeu njega i njegove supruge, djece i rodbine, tako da na kraju
grijenik postaje otuen ak i od samog sebe. Jedan od ispravnih
prethodnika rekao je: "Kada pogrijeim prema Allahu, ishod svoga
grijeha mogu uoiti u ponaanju moje jahalice i l i roje supruge";
- suoavanje sa razliitim vidovima potekoa u ivotu. Koji god se
posao zapone, u njemu se osjea potekoa, to ukazuje na injenicu da
onome ko je bogobojazan Allah olaka svaku stvar. Ako mJe
275
OAZA IANA - Ibn Kajim elDevzije
bogobojazan, Allah e mu svaki posao uiniti tekim . . . Allahu, kako je to
samo udno! Nije mi jasno kako ovjek nije u stanju spoznati ta je uzrok
zatvaranja vrata dobra i oteavanja poslova;
- tamu koja se srui la na njegovo srce doivljava kao tamu u gustoj
mranoj noi . Grijeh je postao tama za njegovo srce ao to je mrak za
njegovo oko. Pokorost je svjetlo, a grijeh tama. Sve to je tama gua,
njegova izgubljenost je vea. Takav ovjek nesvjesno pada u novotarije,
zablude i neoprostive grijehe, poput slijepog ovjeka koji sam eta u
tamnoj noi. Ova tama pojaava se tako da postaje vidlj iva u oku, a zatim
na l icu, tako da e je svako moi vidjeti;
- grij esi slabe srce i tijelo. Slabost srca je vidljiva i vrlo lahko moe
dovesti i do smrti;
- grijesi se razmnoavaju i granaju tako da se ovjek vrlo teko od
nji h moe osloboditi;
- rob kada grijei, njegovo srce ne osjea runou njegovog
postupka. A kada mu to pree u naviku, ne smeta mu to ga ljudi vide u
takvom stanju, niti se obazire na ono to o njemu govore. Tekim,
okorelim grijenicima glavni cilj , kada poine neki od grijeha, jest
hvalisanje pred ljudima koj i ne znaju da su to oni poinili . Takvima se ne
oprata. U veini sluajeva, njima su vrata pokajanja zatvorena. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
"Svakom e iz mog Ummeta biti oproteno osim onima koji javno
grijee. Od vidova javnog grijeenja je da Al lah pokrije sramotu Svog
roba, a on je nakon toga predoi drugima govorei : ' Danas sam poinio
to i to' , otkrivajui time sebe i svoj grijeh, a Al lah ga je bio sakrio
"
.
5
69
Svaki grijeh je zaostavtina nekog od prijanji h naroda koje je Allah
unitio. Homoseksualizam je nasljedstvo Lutovog naroda. Kada se uzima
- trai se vie, a kada se prua - daje se manje; ovo je nasljedstvo
u' ajbovog naroda.
Uzdizanje na Zemlji i irenje fesada na njoj zaostavtina je faraona i
njegovog naroda.
Oholost i silnitvo zaostavtina je Hudovog naroda.
Oni koji nose neka od obi ljeja ovih naroda, svi omsu Allahovi
neprijatelji ;
569 Buhai, 6.069; Muslim, 2.990
276
- umanj ivanje vrijednosti roba kod njegovog Gospodara.
Hasan el-Basri je rekao:
"
Oni su beznaajni kod Allaha, pa su zgrijeili. Da su imalo vrijedili,
On bi ih zatitio. A kada rob postane beznaajan kod Allaha, niko ga ne
moe uiniti vrijednim i potovanim.
Uzvieni Allah kae:
"
. . . A koga Allah ponizi, niko ga ne moe poto vanim uiniti . . . "''57
0
Ako i m ljudi izraavaju potovanje, to ine iz neke koristi i l i potrebe
od nji h i l i zbog straha od njihovog zla, dok su oni u njihovim srcima
neto najnedostojnije i najprezrenije to postoj i";
- rob postepeno ini grijehe, sve dok u njegovom srcu ne postanu
sitni i beznaajni, a to je znak njegove propasti. Sve to je grijeh u oima
roba manji, sve je vei kod Allaha.
Buhari u svome ,,Sahihu" bi ljei predaju od Ibn Mes' uda, koj i kae:
"Vjerik svoje grijehe posmatra kao brdo koje se svakog trena moe
strovaliti na njega, dok grijenik svoje grijehe vidi sitne poput muhe koja
mu sleti na nos, koju pokretom ruke moe otjerati
"
;57
1
- zbog prokletstva koje grijenik na sebe priziva, trpe ljudi i
ivotinje.
Mudahid je rekao:
"
Kada bude suna godina, ivotinje proklinju grijenike iz redova
Ademovih sinova, govorei : ' Ovaj musibet57
2
je uzrok sina Ademovog' , i
ponekad kazne za uinjeni grijeh prouzrokuju prokletstvo roba ak i
bezgrijenih";
- slabost i ponienje. Sav ponos je u pokorosti Uzvienom Allahu.
Èl-Hadd, 1 8
Buari, 6. 308
Nesrea
277
OAZA IANA - Ibn Kajim el-Devzi
.
ije
Uzvieni kae:
"Ako neko eli veliinu, pa - u Allaha je sva veliina! "
573
Znai , neka je trai putem pokorosti Allahu, jer je zasiguro
drkije nee nai . Neki od ispravnih prethodnika imali su obiaj initi
dovu:
"Allahu moj, podari mi ponos pokorou Tebi i ne ponizi me radi
grijeha koje sam poinio".
Kada grijesi postanu mnogobrojni, zapeati se srce grijenoga roba, i
to uzrokuje da on postane nemaran. U tom smislu, neki od selefa
protumai l i su ajet u suri El-Mutaffn:
i `
(
J ~
"
A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova
"
.
57
4
Kau:
"
To je grijeh". Hasan je rekao:
"
To je postepeno sakupljanje
grijeha, sve dok srce ne postane slijepo". Drugi su kazali :
"
Kada su
njihovi grijesi postali mnogobrojni, njihova srca su postala njima
prekrivena".
Sutina toga je da srce hra radi grijeha i, kada se ta hra proiri,
tada postepeno zahvati cijelo srce. Kada se to dogodi, zapeati ga i na
njega se spusti koprena koja ga uini tamnim. Ovo ako se dogodi nakon
ispravnog ivota, tj . upute, srce postane tako iskvareno i izopaeno, tako
da ga neprijatelj lahko savlada i usmjerava kako njemu odgovara.
573 El-Fatir, l O
El-mutaffifin, 1 4
278
Trei ogranak
RUNOA IRK GRIJEHA
Uzvieni Allah je nazvao irk, zinaluk i homoseksualnost poganim i
pokvarenim.
Uzvieni Allah kae:
,Lvjerici, mnogoboci su sama pogan . . . "
5
75
I kae:
| ,

.

, Lutu mudrost i znanje dadosmo i iz grada ga, u kom su stanovnici

njegovi odvratne stvari inili, izbavismo - to, uistinu, bij ae narod
razvratan i zao
"
.
5
7
6
I kae za one koji ine zinaluk:
"
Nevaljale ene su za nevaljale mukarce, a nevaljal i mukarci su za
nevaljale ene . . . "
5
77
to se tie poganosti irka, ona je dvojaka: irk koji Uzvieni Allah
ne prata i irk koji je manjeg obima, poput injenja pohvaljenih djela
zbog ljudi, i l i pretvarati se stvorenju i l i zaklinjanje njime, strah od njega
ili uzdanje u njega
.
5
7
5 Et-Tevba, 28
El-Enbija', 74
Nur, 26
279
OA IMANA " Ibn Kajjim el-Devzije.
Ova pogan moe biti unutranja i vanj ska. I _ kada pretegne u dui i
srcu, ak i znoj takvog insana zaudara na truhlost, a poznato je da je znoj
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mirisao kao naj ljepi
miris, kao to se to prenosi od Ummu Sulejm.
irk je naj vei zulum, naj vea odvratnost i najmre djelo
Uzvienom All ahu. Kazna za nj ega na dunj aluku i ahiretu vea je od
kazne za bilo koj i drugi grijeh i on je neoprostiv. A oni koj i ga i ne,
muri ci , pogani su i zabranjeno je j esti ono to oni kolju, zabranj ena
j e enidba nj ima, nareuj e se preki d svih veza sa nj ima, oni su
All ahovi neprij atelj i i neprijatelj i meleka, posl anika i vj ernika, i
nj ihovi imeci, ene i dj eca dozvolj eni su vj ernicima da ih uzmu za
svoj e robove.
Uzvieni kae:

_ da bi kaznio licemjere i l icemjerke i mnogoboce i
rnogobokinj e koj i o Allahu zlo misle - neka zlo njih snae! Allah se na
njih rasrdio i prokleo ih i pripremio na dehennem, a grozno je On
boravite!
"
5
7
8
I kae:
"
Ima ljudi koji su mjesto Allaha druga boanstva prihvatili, vole ih
kao to se Allah voli . , . "
5
7
9
A murici kau svoj im boanstvima u dehenemskoj vatri:
El-Feth, 6
El-Bekara, 1 65
280
"
Allaha nam, bili smo, doista, u oitoj zabludi kad smo vas s
"
.
58
0
I ne bi ovo i zjednaavanje u biu, niti atributima, niti djelima, niti
rekoe da boanstva njihova stvori e nebesa i Zemlju, niti da usmruju
i oivlj avaj u, ve ih izj ednaie u ljubavi i robovanju Al l ahu, to se
moe uoiti kod mnogih koj i se smatraju muslimanima
.
Takvi kau da
oni koji se uvaju i rka ne potuju poslanike, ni ti nj ihove ej hove, ni ti
umrle koji su bi l i poznati po bogobojaznosti . Nj ihov grij eh j e u tome
to vel e za ove da su samo robovi i da ne mogu ni sebi ni drugima ni
kori stiti , niti tetiti, niti se mogu zauzimati za nekoga bez Allahovog
doputenj a i da nema drugog pokrovitelja Al l ahovim stvorenj ima osim
Al laha.
i rk i nepriznavanj e Al lahovi h osobina koj ima je Sebe opisao
temelje se na l oem mi ljenju o Allahu. Murik smatra da Uzvienom
treba neko ko e Mu pomoi u upravljanju svij etom i l i da Mu je
potreban neko ko e biti posredni k izmeu Nj ega i Nj egovih
stvorenja, kao to je to poznato meu ljudima. I li , smatra da j e
Uzvieni duan neki m ljudima uslugu, pa Ga zakl i nj e pravom ti h
osoba, kao to to i ne kod vel ikana meu ljudima koj e zakl i nju nj i ma
dragim osobama, kako ne bi mogl i odbiti ono to se od nj i h trai .
I sto tako, ko odbija Al l ahova svoj stva potpunosti, boj ei se da ne
pomi sl i loe o Al l ahu, kao naprimjer da ne poistovij eti Al lahovu
osobinu sa ljudskom osobinom. Stoga je bi d' at
58 1
u vjeri blizak i rku
u Al l ahovoj Knj izi :
5
8
0
E-
u'ara, 97-98
581 Novotarija; novina u vjeri
28 1
OAZA IMANA Ibn Kajji m elDevzijje
"
Reci : ' Gospodar Moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i
neopravdanu primjenu sile, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On
nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate'
"
.
5
82
S druge strane, poganost grijeenja ne podrazumijeva loe miljenj e
o Al l ahu. Stoga Uzvieni Allah nije odredio za grijeenje jednake kazne i
propise kao za irk. Isto tako, Allahov Zakon oprata manju neist poput
neisti na petama obue, za razliku od velike i onom koji Allahu nita ne
pridruuje, oprata ono to ne oprata muriku. Pored istog tevhida ne
moe ostati nita od grijeha, jer ih ljubav prema Al lahu i Njegovo
velianje, strah od Njega, nada u Njega, u potpunosti obriu, makar bili
poput brda. Meutim, zinaluk i homoseksualizam tei su od drugih
neisti, poto prlj aju srce te mu vjera u mnogome oslabi. Zato Uzvieni
veli o Jusuf, ' alejhisselam:
" . . . Tako bi, da odvratimo od njega izdajstvo i blud, jer je On uistinu
bio na iskreni rob
"
.
583
enja za voljenom osobom moe prerasti u ljubavno ludilo,
zavladati srcem i postati robovanje njemu umjesto Allahu, davanjem
prednosti njegovom zadovoljstvu nad Allahovim, da bi time postao poput
murika.
Zinaluk i homoseksualizam su dva grijeha koj a, nakon irka, najvie
prljaju ljudsko srce i vj eru i udaljavaju od Allaha. to se srce vie ispuni
pokvarenou, sve je dale od Allaha.
Biljei Ahmed u svom djelu
"
Zuhd" rijei Isa' a, ' alejhi sselam:
"
Bludnici ne ulaze u nebesko kraljevstvo".
Uzvieni u Svojoj Knjizi povezuje zinaluk sa irkom:
^
J
_ ~ _
J
- = > - , f
J
_ - g ~
.! J
I
,, ; ; JI , ,__,
5
8
2
El-E'raf, 33
` Jusuf, 24
282
0
1 f
j
OAA !MANA - Ibn Kajji m el-Devzije
"
Bludnik ne treba da se eni drugom osi m bludnicom i l i
mnogobokinjom, a bludnicom ne treba da se eni drugi osim bludnik i l i
mnogoboac, to je zabranjeno vjericima
"
.
5
8
4 5
8
5
Ovim je, uz Allahovu pomo, zavrena knjiga.
Neka je hvala Allahu na poetku i na kraju.
I neka je salavat i selam poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve
sellem, njegovoj asnoj porodici i plemenitim ashabima.
`Nur, 3
"
Igasetu ' 1-hifan", 1 154-69
283
284
W
SADRZAJ
UMJESTO PREDGOVORA s e s e e e e e e e e e e e s = s s s a s s a s e e e s e e e e e e e 5
DOZVOLA ZA PREVOENJE KNJIGE = = s = s e e e e e e e e e e e e s e s e = = = = = = = = = =
8
UVOD e e a e e e e e e e s e e s e s = e s e s e = e e e e e e e e a e e e e e e e e e e e e s e s e e e e s = = = = = s e s e e e e e e e e e e e e e s e e e e e e e e s e e e 9
Prvo poglavlje
DEFINICIJA IMANA e e e = = = = = = = = = = = = e e e e a e a e a e e e e e e e e e e e s e s = = = = = = = = = = = e e = e s e e e e e e e e 1 5
Drugo poglavlje
TEMELJI IMAN A e e e e e e e e e e e e e e e e s e e e e = = = = = = = = e s e s e e e e e e e e e e e e e s e e = s e = = = = = =
2 1
Tree poglavlje
VANA PRA VILA U POGLAVLJU O VJEROV ANJU e e e e e e = e = = = = 25
etvrto poglavlj e
TEMELJI VJEROVANJA e e = = = = s e s = s s e s e e e e e a e e e e e e e e e e s e e e e e e e e e e e e s e s s e s e e e e e e
5 1
Peto poglavlje
VJEROVANJE U ALLAHA e e e = e e = e s e s e e e s e e e e e e e e e e s e e s s = e e e e e e e e e s s s s = = = e e 55
TEVHI0 a = e = = = = = = = = = = = = s e e a e a e e e e e e e e a s e e e e e s e e = = e = = = = = = = = = = = e e a e e e e e e e e e e e e e e e e e s e = e = = = e 56
DEFINICIJA TEVHIDA o = o = o = o o o o o o o o = o o o o o o = o o o o o + o = o o o o o o o o a o + o + o o o o o o + o + o o = o o o = o o = o o o o o o o o o o o o o o 56
VRSTE TEVHIDA = o = o = o o o o o = o = o = o o o = o = o o o o o o o o o = o + + o s o o o + o o = o o o o o o = o = o o o o o o o o = o o = o = o = = o + o o o 57
OSTVARENJE TE VlUDA o o o + = o o o o = o o o = o o o o o o = o o o o o o = o = o = o o = o o = o o o s o = o = o o o o o o o o o o o o o o o o o o = o o = o o = o o 60
VA
NOST I KORISTI TEVHIDA o o o o o o o o = o o o o o = o o o o = = o = o = o o o = o o = o o o = o o = o o o o o o o o o o o o o o o o = o - 61

Prvi ogranak
BI STRINA TEVHIDA = = = s o o o = o o o o = o o o o o = o = o = o = o o o o o o = o o o s o a o o o o + o o + o = o o o = o o o o o = o o = o o = 64
VJEROVJESNICI SU PRVO POZIVALI U TEVHID o = o o o o o o o o o o o o o = o o o = o o o o o o = o o = o o o o o 65
Trei ogranak
SAV KUR'AN GOVORI O TEVHIDU I O NJEGOVIM PRAVIMA I
ZASLUGAMA o o o o o e o o o o o = o = o = o = o o o = o = o = o o o o o o o o a o r = o o a o o o o o o o o o = o o o o = o o o o o o o = o o o o o o o a + 68
285
etvrti ogranak
TEVHI OTKRIV A GOSPODARA SRCU NJEGOVOG ROBA o o r o o r o + + o + + + o + + r + 70
OBISTINJA VANJE TEVHIDA U SRCIMA = + o o o r + r + r + + o + + + + o o + o + o + + o r r r r 7 1
UTI CAJ UPOZNA V ANJA S GOSPODAROM NA ROBA r o + o + + + o o r o o + + + + r + 73
Peti ogranak
NAUKA O TEVHIDU JE NAJASNIJA NAUKA o o o o + o o + o o o o o + + o o o o + o + + o + + o o + r + r r r 76
esti ogranak
ZNANJE O ALLAHU JE TEMELJ SVIH ZNANJA + o o + o o o + + + + + + + o + + + + + o + + o r o 79
Sedmi ogranak
TEVHI D PR OIA V A SRCE l DUU + o + + + o + o o o o + o o o o o o o + o + r o r + + + + + o + + r r 8 1
I ENJE (DUE) KOJE J E NAREENO RAZLIKUJE S E OD I ENJA
KOJE SE ZABRANJUJ E = + + + o o o o o o o + + + o o r + + o + + o o o r o o o + o r o + + + = = o r + o + + + + + + r + r o o o o r r o r 83
Osmi ogranak
TEVHID JE UZROK SREE NA DUNJALUKU l AHI RETU + o r o o o o r + + + + + r + + + + 86
ZNANJE O TEVHIDU JE UZROK SREI r + + o o o + + + = o = + + o o + + + r o o o + + o r o + + + + + r r 86
Deveti ogranak
SRCE JE MJESTO V J EROV ANJA, A ONO JE NAJASNI JI OVJEKOV
ORGAN o + + + r o + o + r r o + + o r + + + o + o o + + r + + + + + r + + r + + + r + + r + + + + + + r r + + o + + + + + r r + 8
Deseti ogranak
SPOZNAJA ALLAHA I ROBOVANJE SAMO NJEMU o + o + o + + + o + o o o + + + + r + r o + + o 9 1
Jedanaesti ogranak
TEVHI D JE UTOITE ONI H KOJI MU SE SUPROTSTAVLJAJU lONI H
KOJI GA ISPO LJAV AJU = o + o + o + o + + r o + + + + + o o o o o o o o r o + o + o o + o o - + o o o + r r + + r + 93
Dvanaesti ogranak
ZABLUDE FRAKCIJA PO PITANJU TEVHIDA o o o o + o o + + + o o + + o + o o o o r + o o + o o o + + r + + + 94
esto poglavlje
RIJE TEVHI DA s s s s s + + s s s s s s s s s s a s + + s s s s s s s s s s s + + s s 97
FADILETI TEVHIDA s s s s s s s s s u s s + + + s s s s s s s s s s s s + + s s s s s s s s 98
SVJETLOST LA ILAHE I LLALLAH o o + o + o + + o s r r + + o + r o r + + + r + + o o o o 99
SKLAD TEVHI DA SA
)
SAMO TEBE OBOAVAMO + + o o o o o o o + o 99
ZNAENJE RI JEI TEVHIDA + + + + o r + r r o o o o o + o o + + + = r . + + r o r o + o + o = + + + o + + o + o o o 1 01
POGRENO UBJEENJE J E SMATR Tl DA "NEMA BOGA OSIM ALLAHA"
ZNAI SAMO "NEMA DRUGOG STVORITELJA OSIM A!LAHA" r r + + + + + + + I 03
GREKA JE SMATRA TJ DA SE USPJEH (DENNET) NALAZI U SAMOM
IZGOVARANJU TEVHIDA BEZ NJEGOVOG RAZUMIJEVANJA o o o + o + r r 1 04
286
OAZA IMANA Ibn Kajir el-Devzije
ZA ISPRAVNOST
EHADETA NIJE USLOV IZGOVORANJE RIJE
I
"E
HEDU" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 05
NU
NE POSLJEDICE RIJE
I TEVHI DA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 06
PREDANOST TEVHI DU OSTVARUJE SE PUTEM SPOZNAJE BO
ANSKJH
OSOBI NA + + + + + + + + o + + + + + + + o o o + o + + + + + + o + o + o + o + o + o o o o o o o o o o o o o o o o + + o o o o + o + + o o o o o o o + o o o +
+ + + + + + o + o o !09
O NEPRAVDI ONOGA KO SEBI PRI PI
E NEKU OD OSOBINA KOJE

PRIPADAJU SAMO ALLAHU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 1
PRIMJER RIJE
I TEVHI DA o o + + + o . + o o o . + + + o o + + + + + + + o . + o o o o + o + + + + + + + + + o o o o o o o o o . o o . o + + + . o + o . - 1 3
NEKE OD TAJNI POREENJA VJERNIKA SA DRVETOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 5
DOKAZI KOJI UPU
UJU NA POSTOJANJE l JEDNO
U ALLAHA . . . . . . . . . . . . . 1 1 6
RAZMI
LJANJE O ALLAHOVIM ZNAMENJIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 8

DOKAZI ALLAHOVE JEDNO
E NU
NO SU PRIRODNO UROENI . . . . . . . . . 1 1 9
DOKAZI KOJI UPU
UJU NA ALLAHOVU JEDNO
U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2 1
Sedmo poglavlje
ROBOV MALLAH JE SVRHA OVJEKOVOG POSTOJANJA 1 3 1
DEFINICIJA ROBOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 36
OSNOVE POTPUNOG ROBOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 37
VEZA IZMEU ALLAH OVIH IMENA, ATRIBUTA I ROBOV ANJA NJEMU . . . 1 39
UZVI
ENI ALLAH JE ROBOV ANJE U
I NIO SVOJSTVOM NAJPOTPUNI JIH

STVORENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 40
UZVI
ENI ALLAH OPISAO JE POSLAN1 KOVO ROBOVANJE KO NAJVI
I
STEPEN ROBOVANJA, PRIDAJU
I MU TAKO NAJ
AS1IJE STEPENE
(MEKAME) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 44
IHSAN U ROBOVANJU JE NAJVE
I STEPEN VJERE . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 47
L HSAN SE POSTI
E SAMO KROZ POTPUNU ISKRENOST PREMA ALLAHU. 1 48

DVIJE SU VRSTE ROBOVANJA: OP
E I POSEBNO ROBOVANJE . . . . . . . . . . . . . 1 55
I SPRAVNOST IBADETA USLOVLJENA JE SLIJEENJEM ALLAHOVOG
POSLANI KA sallallahu alejhi ve sellem I I SKRENOSTI PREMA ONOME KOJI
SE OBO
AVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 62
KATEGORIJE LJUDI U POGLEDU NAJKORI SNIJIH NAJVREDNI J [ H
IBADETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 66
ROBOV ANJE JE PODIJELJENO NA TROJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 7 1
PRVI OGRANAK ROBOVANJE SRCEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 7 1
DRUGI OGRANAK ROBOVANJE JEZIKOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 74
TRE
I OGRANAK ROBOVANJE ORGANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 75

287
Primjeri robovanja pri ogranak o o o o o o o o o = o o o o = o o o o = o o o o o o = o = o o o o = o = o o = o = o = = o = o = o . = o = = = = . o o = o = o = o o o . . . l 83
OSLANJANJE NA ALLAHA o o o o o . = o o o o o = o = o o o o o o o o . o = o o o o o o = o = o . = o = = = = . = = = = o o = o o = o o . o o . o = . = . . . o = o o o . o o l 83
Drugi ogranak
LJUBA V PREMA ALL
A
HU . . . . . . . o o . o . o o o = o = o o = o = o = o o o o = o = o = o o = o = o = o o o o = o = o = o o = o = o o = o = o . = o = o o o l 8J
Osmo poglavlje
KO ELI VJENU SREU NEKA SE DRI I BADETA . . . .. . . . . . . . . . . . . . . 1 91
TA J E PROTIVNO TEVHIDU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . l 4
KAKO JE ZAPO
EO
IRK U NUHOVOM NARODU = o o = o = o = o o = o = o = o o o = o o = o o = o = o = . = . = o + . = l 5

AMR BIN LUHAJJ UVODI KIPOVE NA ARAPSKO POLUOSTRVO . . . o . o o o o o + l
ROBOVANJE MENA TU, LATU I ' UZA'U KOD ARAPA. = o = o o = o = o o = o . o o = o = o + o o o o = . = . o o . l J
HUBEL, I SAF NA' I LA = o = o = o = o o o o o = = o = o o o = o = o o . o o o = o = o = o o o o = o = o o o o o o = o = o o o o o o o o o o o = . . . o . o . . o . . . o o o o o o + . . l 8
DRUGI KIPOVI KOJIMA SE ROBOV ALO o o o = o o = o = o = o = o o = o = o o = o o o o = o = o o = . o o . o . = o = o = . = o = o o o . = . = o = l 8
ROBOV ANJE KAMENJU o o o o o o o o o o o o = o = o = o o = = o = o o o = o = o = o o o o = o = o = o o = o = o o o o = o o = = o = o o = o o = o = = o = o = o o o o o o = o = o = l
EMU SU ROBOV ALI DRUGI NARODI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200

VELI
INA ISKU
ENJA ROBOVANJA IDOLIMA = o = o o o o = o = o o o o = o o o o o = o o = o = o o = o o o o = o o o = o = o = o 200

UZROCI ROBOV ANJA IDOLIMA o o o = o o o = o = o = o = o o o o o o = o = o = o = o = o . o o = o = o = o o o . = . = o = o = = o o = = o = = = = o = o + . + 202
O NEISPRAVNOSTI ROBOVANJA IDOLIMA . o o . . . . o o . . . . . . . = . . . . . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
Deveto poglavlje
KUFR I NJEGOVI DIJELOVI . . . . = . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . a . . . . . . . a . a a . . . e . . . . . a . . a . . . a . 205
Prvi ogranak o = o o = o o = o = o o o o = o = o = = o o o = o = o = o = o = = = o = o = = o = o = o o o = o = o o = o = o = o = o = o = o = o o = o = o = = o = o o = = = o = o o = o = o = o o = o = = o o o = o = = o o 20o
PET VRST A VELIKOG KUFRA o o o o + o o o o o o o o . . . . o . o . o . . . . . . . . . . . . . + o = . . . o . o . . o . o . o . o . . = . = o .20
KUFR PORICANJA . o o o o o o o o . o o o o o o o . o o o o o . o o o o o o = o o o o o o o o o = o = o = o o o o o o o o o o + o o o + o o o + o o o 20
KUFR OHOLOSTI ! ODBIJANJA = o = o o = o = o = o = o = o o o o = o . o = = = o = o o o o = o o = o = o = . = o o o + o = o + o = = = = . o = o = . = = o = . o = = + . = 20J
KUFR OKRETANJA OD ALLAHOVE VJERE = . . = = = o . o = o . = o o = . + o = . + o = = = = = . o o . o + o + . o + . + + o . o o o + 208
KUFR SUMNJE o o o o o o . o o o o . o . o o o + o + o o o o o o o o o o o o + o o o o + o o o o o o o o o o o o o o o o + o = o + o = o . o o o o o o o = o o o o o . o = = o = = o o o = o o 20
KUFR LICEMJERSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . o . . . . o o o o . . . o . o . o o o o . o . o o o o o o o o o + o o + o o + o o + o = 20
Drugi ogranak o . = o . o o = o = o = = o = o = o = o . = o = o = o = o . = = o . = o = o = . = o = o = = = o = = o = o = o = o o = . = o = . = o + = = . = o = = = o = o o = o . o = = o = = . = = = . + . = = + . . = . = .2 l l
UZROCI NEVJEROVANJA o . o o o o o o o o o o o o o o . o o . o o o o o . + . = o + . . . o o o o . . . . . . . . . . . . . . . = . = . . . + . o = o + o . . 2 l l
Deseto poglavlje
VELIK I MALI IR . + : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 7
288
VELIKI
IR o o o o o o o o - o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o - e o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 2 l
Prvi ogranak
VRSTE VELIKOG
IRKA o o o o o o = o - = o o o o o o o o + o o o o + o o o o - = o o = 224
Drugi ogranak
I RK U POGLEDU ALLAHOV OG BI
A o o o o o o + o o 225
Trei ogranak
PRI PI SI V ANJE ALLAHU S UDRUGA o o o o o o o - o o = o o - = o o = 22?
etvrti ogranak
I BADETI KOJ I SE UBRJAJU U VELIKI
IRK o o o o o o o o o o o o o o o 22
MALI I RK. a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a e a a a a = u u = u u u u = u = u = u = u = u a o a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a - e a a a a a a a a a o a o a a a a a u a a u 238
DEFINICIJA MALOG

I RKA o = - o o = - o o o o o o o o o o - - o o o o o o + o o o o o o o 238
Prvi ogranak
MALI
IRK U I BADETU o o o o o = = = = o o o o o o o o o o o o - - - = o o o o o o o o o o o o o o o o o - 23
Drugi ogranak
POSLANIKOVO ZALAGANJE U O
UVANJU TEVHIDA - o o o o o o o a o o o o 24l

Jedanaesto poglavlje
G RIJEENJE I VRSTE GRIJEENJA u a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a u a a u u = u a u = 245
VELI KI I MALI GRIJESI a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a e a e a a a = o a u = = u a o a u a a a a a a e a a a = = a a u a a a a 249
Prvi ogranak
DJELA KOJA BRI
U GRIJEHE PODIJELJENA SU NA TRJ STEPENA 25 l

Drugi ogranak
DEFI NI CIJA VELIKIH GRIJEHA o o o o o o o o o o a o o a o o o o o o o o - o o o o o o o o o o = 252
Trei ogranak
NAJVE
I GRIJEH o o o o o o o o o o o o o o o + o o o o + - o - o + o o o o o a o o o o o o o o o o o o o o o + o + o o + + o 254
etvrti ogranak
BROJ VELI KI H GRI JEHA = o o o o o o o o o o o a o o o o o o o o o + o o o o - o - 25?
Dvanaesto poglavlje
NIFAK I NJ EGOVE VRSTE u = u = = u = u u u u u a u u a = = a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a . a a a a a a a a a u = = u = = u = o u u u u 26 1
MALI NIFAK o o o o o o o o o o o o o o o a = e - - o o o + o + o - o - o - o o - o o o - ~ - - - e 23
289
Trinaesto poglavlje
TETA OD IR I GRJEHA a a a a + + = + = + a a a a a a a a a a a + - = = + = a a a a a a a a a a 265
Prvi ogranak
POJA
S
NJENJE DA SU GRIJESI GLAVNI UZROK SVAKOG ZLA o o o o o o o + ZOO
Drugi ogranak
POSLJEDICE GRIJEHA o = o = o o o o o = o = o = o o o o o o o o o o o + = o o o o = o = o = o o o o o o o = o o o o o o o o o o o o o o o o = o = o o 275
Trei ogranak
RU
NO
A
S
IRKA I GRIJEHA = o o o o = o o o o + o o o o o o + o = o o o o o o o o o o o o o o o o o o = o . o + o o o o o o o o o o o o o 279
SADRAJ = = e e + = + e + a a a a a a a a a a a a a a a a a = = = = = = = = = e a a a a a a a a +e = = = = = = o = o a 285
290
291

Oaza Imana - Vjerovanje U Allaha

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Oaza Imana - Vjerovanje U Allaha

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Oaza lmana

Saeti prikaz iz djela Ibn Kajjima El-Devzijj e

emsuddin ebu Abdullah Muhammed b. Bekr ez-Zur'i 0U-

vrsto uvjerenj e je sr sranih dj ela koj a su u osnovi due

ska osobina je i tevekku1 .

Mazlwn - onaj kome je uinjena nepravda

"On vam je Zemlju pogodnom uctmo, pa hodajte predjelima

Ovaj ajet slui kao neoborivi dokaz da je vjerovanje u Allaha

ifau' l-'Alil, 1 /230-236

ifau' I - 'Aiil, 2/643-649

obraaju, Njima su namijenjene radosne vijesti, zato obraduj robove moje

ivot na ovom svijetu od punoljetstva pa sve do smrti

"Rob moe ostvariti } ; . j Samo Tebe oboavamo sa dvije

" . . . Znaju Poslanika kao to sinove svoje znaju . . . "

irk kana, koj i smatraj u da je Allah jedan od troj ice,

irk onih koj i zastupaj u miljenje da zvijezde imaj u uticaja

irk onih koj i oboavaju Sunce, vatru i dr. U ovu skupinu

irk koj i sadri izj ednaavanje nj ihovih boanstava sa

, Lutu mudrost i znanje dadosmo i iz grada ga, u kom su stanovnici

NOST I KORISTI TEVHIDA o o o o o o o o = o o o o o = o o o o = = o = o = o o o = o o = o o o = o o = o o o o o o o o o o o o o o o o = o - 61

EHADETA NIJE USLOV IZGOVORANJE RIJE

E NEKU OD OSOBINA KOJE

UJU NA POSTOJANJE l JEDNO

LJANJE O ALLAHOVIM ZNAMENJIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 8

UJU NA ALLAHOVU JEDNO

ENI ALLAH JE ROBOV ANJE U

I NIO SVOJSTVOM NAJPOTPUNI JIH

ENI ALLAH OPISAO JE POSLAN1 KOVO ROBOVANJE KO NAJVI

E SAMO KROZ POTPUNU ISKRENOST PREMA ALLAHU. 1 48

I OGRANAK ROBOVANJE ORGANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 75

IRK U NUHOVOM NARODU = o o = o = o = o o = o = o = o o o = o o = o o = o = o = . = . = o + . = l 5

EMU SU ROBOV ALI DRUGI NARODI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200

ENJA ROBOVANJA IDOLIMA = o = o o o o = o = o o o o = o o o o o = o o = o = o o = o o o o = o o o = o = o = o 200

UVANJU TEVHIDA - o o o o o o o a o o o o 24l

U GRIJEHE PODIJELJENA SU NA TRJ STEPENA 25 l

You might also like