Mikroklima I Radna Okolina Predavanja

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti
Ul. Ivana Luia 5, Zagreb
Biljeke sa predavanja:
Mikrkli!a i radna klina

S"#den": Nas"avnik:
Dino Cmrenjak mr.sc.Mirjana u!uri"#elaa
Dino Cmrenjak $ %ilje&ke sa pre!avanja $ Mikroklima i ra!na okolina
Zagreb,'(().
UVOD

*ubota, '+.(,.'(().
-a!ni okoli& .rostor u kojem ovjek ra!i i sre!stva kojima ra!i.
PROSTOR U KOJEM OVJEK RADI
Zatvoreni prostor
/tvoreni prostor
ZATVORENI PROSTOR
0ancelarijski prostor

" 0limati1iran 2porast oboljeli3 o! astme i kronine obstruktivne plune bolesti
$ 4*I5D-/M %/L6*5I7 Z8-9D9:; poslje!ica u!isanje pra&ine, virusa i
<ormal!e3i!a, gljivica;.
" =entiliran $ .riro!nom ili umjetnom ventilacijom $ esto neugo!an prostor.
.roi1vo!ne 3ale
" =isoke ili niske temperature, povi&ena vlaga ili su3i 1rak, propu3.
" /nei&enje o! energetski3 i1vora o! te3nolo&kog procesa koji se o!vija o!
materijala obloga i i1olacija gra>evine.
OTVORENI PROSTOR
=isoke ili niske temperature,
5epovoljna vlaga,
=jetar,
.a!aline,
*uneva ra!ijacija.
KLIMA RADNIH PROSTORA
" U velikoj je mjeri o!re>ena stanjima 1raka u atmos<eri.
ATMOSFERA
" 9tmo?s gr. @ .ara
" *p3aira gr. @ 0ugla
" #ajolik 1rani oblak koji obavija Zemlju.
" 5astao po! utjecajem 1emljinog magnetskog polja i 4suneva vjetra:.
" *astoji se o! nekoliko slojeva.
'
0emijski sastav su3og 1raka A
$LIN VOLUMNI U%IO U & SVO'STVO
Duik N
2
)B,(C
0isik /
'
'(,C5 .o!upire gorenje i !isanje
9rgon 9r (,C, .lemeniti plin
Ugljik 2I=;oksi! C/
'
(,(, *takleniki plin
5eon 5e (,((DB .lemeniti plin
7elij 7e (,(((5' .lemeniti plin
Metan C7
+
(,(((D5 *takleniki plin
0ripton 0r (,(((D .lemeniti plin
Du&ik2I;oksi! 5
'
/ (,((((5 /trovan 1a ovjeka
=o!ik 7
'
(,((((5 *takleniki plin
/1on /
,
(,((((+ /trovan 1a ovjeka
0senon Ee (,((((B .lemeniti plin
KLIMA
" #e prosjeno stanje atmos<ere na o!re>enom mjestu i u o!re>eno vrijeme.
" *tanje atmos<ere o!re>eno je A
-a!ijacijom,
Femperaturom,
Flakom 1raka,
*mjerom i br1inom vjetra,
=lagom 1raka i evaporacijom,
.a!alinama,
5aoblakom,
*njeGnim pokrivaem.
" Makroklima $ klima koja se o!nosi na velika teritorijalna po!ruja.
" Me1oklima $ klima naselja.
" Fopoklima $ klima manji3 naselja.
" Mikroklima $ klima prostorija u kojima lju!i Give i ra!e.
RADIJACIJA
" *nop elektromagnetski3 valova koji !ola1i sa sunca 2valna !uGina @ (,' $ + m;.
TEMPERATURA ZRAKA
" Foplina @ 6nergija
" Femperatura @ stupanj 1agrijanosti nekog tijela
" #e!inice 1a temperaturuA
o
C ,
o
,
o
0.
" 5ajniGa teoretski mogua temperatura (
o
C ili '),,D5 0
" 0 @
o
C H '),,D5
"
o
C @ 5IC J 2
o
" ,';
,
TLAK ZRAKA
" #e!nak je masi stupnja 1raka na je!inici povr&ine.
" #e!inica A .a, k.a, bar
k.a @ D((( .a
bar @ D(( k.a
VJETAR
" 7ori1ontalna komponenta strujanja 1raka.
" =ektorska veliina ima br1inu i smjer.
" .u&e i1 po!ruja visokog tlaka u po!ruje niGeg tlaka.
VLAGA ZRAKA
" 5astaje isparavanjem vo!e sa povr&ine.
" 5a br1inu isparavanja utjee A
Femperatura povr&ine,
*u3oa 1raka $ su&iji 1rak ubr1ava isparavanje,
#aina vjetra $ jai vjetar ubr1ava isparavanje,
Flak 1raka $ niGi tlak pojaava isparavanje.
MaJimalni sa!rGaj vo!ene pare ovisno o temperaturi 1rakaA
F6M.6-9FU-9
Z-909 U
o
C
M9E. *9D-K9#
=/D656 .9-6 U gIm
,
" D( ',D
H D( C,+
H 'C 'B,)
APSOLUTNA VLAGA
" Masa vo!ene pare u je!inici volumena vlaGnog 1raka.
" I1raGava se u gIm
,
.
RELATIVNA VLAGA
" /!nos i1me>u koliine vo!ene pare koja postoji u 1raku u o!re>enom trenutku i maJimalnoj
koliini vo!ene pare koju bi 1rak na toj temperaturi mogao primiti.
" I1raGava se u postocima 2 L;

9
7
-6L9FI=5/
@ """"" J D((
M
+
MAGLA
" *astoji se o! sitni3 kapljica ili le!eni3 kristala koji leb!e u 1raku.
" Fo je oblak koji se nala1i pri tlu i umanjuje vi!ljivost u 3ori1ontalnom smjeru na D kilometar
ili manje.
OBLACI
" *astoje se o! kapljica ra!iusa D i D(( m .
" .ri br1om 3la>enju !ola1i !o nagle kon!en1acije &to stvara vrlo velik broj sitni3 kapljica pa
oblak !jeluje 1asljepljujue bijelo 2 kumulusi ;.
" .ri sporom 3la>enju nastaje manji broj veliki3 kapljica i takav oblak !jeluje sivo.
NAOBLAKA
" 0oliina oblaka koji 1astiru nebo.
" %rojano se o!re>uje tako !a se procjeni koliki je !io neba 1astrt oblacima.
" I1raGava se u !esetinama ili osminama.
" .otpuno ve!ro nebo ima naoblaku ( a potpuno oblano nebo ima naoblaku D( ili B.
PADALINE
" 0apljice vo!e, kristali le!a ili pa3uljice snijega, 1rna tue, 1rnat snijeg, solika, le!ena ki&a
it!. koje i1 atmos<ere !opiru !o tla u mjerljivoj koliini.
KIA
" *loj vo!e !eblji o! (,D mm na povr&ini o! D m
'
2to je koliina vo!e vea o! D !lIm
'
;.
" 0i&ne kapi imaju promjer !o , mm.
SNIJEG
" *nijeg se sastoji o! le!eni3 kristala koji su obino slijepljeni u pa3uljice 2osim ako
temperatura nije previ&e niska;.
" .a!a on!a ka! je ra1ina na kojoj poinje 1ale>ivanje tako bli1u povr&ine tla !a se snjeGni
kristali ne stignu rastaliti na svom kratkom putu.
" =elike pa3ulje snijega pa!aju pri temperaturi (
o
C, a sitan snijeg pa!a pri 1natno niGoj
temperaturi.
5
TUA
" Fua ima oblik veliki3 estica le!a 2maJimalno (,5 !o D kg mase; ili snjeGni3 kuglica
2solika; a nastaje u oblaku.
IMBENICI KOJI UTJEU NA MIKROKLIMU
" Foplinski utjecaji A
Femperatura 1raka,
*re!nja temperaturna plo3a prostorije,
%r1ina strujanja 1raka,
-elativna vlaGnost,
Flak 1raka 2u speci<inim uvjetima;.
" 0emijski utjecajiA
.ra&ina,
Dimovi,
.linovi,
.are,
5eugo!ni mirisi.
TOPLINSKI UTJECAJI
Temperatura zraka
- #e!an o! naj1naajniji3 imbenika u!obnosti.
" /!re>ena je vanjskom temperaturom.
" Mora &to manje o!stupati o! sre!nje temperature plo3a prostorije.
M
T(M$(RATURA
ZRAKA
O
)
OS'(*A'
T(M$(RATUR(
UGO%NOST %'(LOVAN'(
+IZIOLOKO
%'(LOVAN'
( NA
Z%RAVL'(
< DD,5
=rlo 3la!no 5eugo!no Dr3tanje mi&ia .restaje
potkoGna
cirkulacija krvi
DD,5 !o D5,5 .rilino 3la!no 5e sasvim
ugo!no
*uGenje kapilara,
potrebno utopliti
Lagana bol u
mi&iima.
D5,5 !o '( 7la!no 5e sasvim
ugo!no
*uGenje
kapilara,potrebno
utopliti
Lagana bol u
mi&iima
'( !o ', .ro3la!no Ugo!no 5ormalna
regulacija tjelesne
temperature
5ormalno
stanje.
', !o 'M,5 5eutralno Ugo!no 5ormalna
regulacija tjelesne
temperature
5ormalno
stanje
'M,5 !o ,(,5 Foplo 5e sasvim
ugo!no
Znojenje te
pro&irenje
kapilara
Mogunost
toplinskog
u!ara.
,(,5 !o ,5 =rlo toplo 5e sasvim
ugo!no
Znojenje te
pro&irenje
kapilara
Mogunost
toplinskog
u!ara
,5 !o ,B =rue 5eugo!no Znojenje te
poveana
cirkulacija krvi

SREDNJA TEMPERATURA PLOHA PROSTORIJE
)
" Femperatura svi3 plo3a prostorije 2ukljuujui i ogrijevne plo3e; a o!re>uje se na temelju
slije!ee je!na!Gbe A
9
i
J t
i
t
sr.pl.
@ """"""""""""
9
i
" 8!je jeA
t
sr.pl.
*re!nja temperatura plo3a prostorije
o
C
9
i
.ovr&ina poje!ine plo3e 21i!a, stropa, po!a, ogrijevnog tijela; m
'
t
i
Femperatura poje!ine plo3e
o
C
OSJETILNA (SENZIBILNA) TEMPERATURA U PROSTORIJI
t
zr +
t
sr.pl
t
/*
@ """""""""""
'
" 8!je jeA
t
/*
/sjetilna temperatura
o
C

t
1r
Femperatura 1raka prostorije 2na visini o! D,5 m o! po!a;
t
sr.pl
*re!nja temperatura plo3a
o
C
BRZINA STRUJANJA ZRAKA
" *trujanje 1raka pospje&uje o!vo>enje topline s povr&ine tijela.
" Zato vjetar ljeti moGe ublaGiti osjeaj vruine, 1imi moGe pojaati osjeaj 3la!noe.
STU$AN' TURBOL(N)I'(
, /mjer stan!ar!nog o!stupanja 2 stan!ar!ne !evijacije ; vrije!nosti br1ina strujanja 1raka i
sre!nje br1ine strujanja 1raka A
B
*
=
F
U
@ """"" J D(( L
N
" 8!je jeA
F
U
*tupanj turbolencije L
*
=
*tan!ar!no o!stupanje trenutane vrije!nosti br1ine mIs
N *re!nja br1ina strujanja 1raka mIs
RELATIVNA VLANOST ZRAKA
- =aGan imbenik koji utjee na u!obnost i to posebno ko! visoki3 temperatura.
" 9ko u 1raku ima mnogo vlage isparavanje 1noja biti e oteGano.
" .ri visokim temperaturama i visokoj vlaGnosti javlja se osjet sparine.
=rije!nosti relativne vlaGnosti 1raka A

Zrak # prs"riji
=anjska temperatura
o
C
Unutarnja temperatura
o
C
-elativna vlaGnost L
Donja granica 8ornja granica

< '( '' ,( M5
'( '' ,( M5
'5 ', ,( M5
,( '5 ,( M(
,' 'M ,( 55
TLAK ZRAKA
" Zrak je smjesa plinova A
*u3og 1raka i
=o!ene pare
C
" 9ko je tlak 1raka u prostoriji vei o! vanjskog, taj vi&ak na1ivamo pretlak.
" 9ko je tlak manji o! vanjskog taj manjak na1ivamo po!tlak ili vakuum.
KEMIJSKI UTJECAJI
" /!re>uju kakvou 1raka $ sastav 1raka o!nosno sa!rGaj tvari koje onei&uju 1rak.
" Zrak moGe biti onei&enA
9erosolima,
.linovima,
5eugo!nim mirisima,
Mikroorgani1mima.

AEROSOLI
" *kup estica vrsti3 ili tekui3, koje mogu !alje leb!jeti u 1raku.
" Zavisno o tome !a li se ra!i o vrstoj ili tekuoj <a1i postojiA
.ra&ina $ 9erosoli s vrstom <a1om,
Magla $ 9erosoli s tekuom <a1om.
AEROHELE
" .ra&ina koja leb!i pa se i1luuje i pokriva okolni prostor.
" 9ko se 1rak u1vitla aero3ele prela1e u aerosole.
NASTAJANJE PRAINE
" Me3anikim usitnjavanjem
" .ri eksplo1ijama i nepotpunom sagorijevanju tvari
" I1luivanjem para 2!jelovanjem je!ne pare na !rugu;
" 9ero3ela.
KLASIFIKACIJA PRAINE
"/rganske pra&ine A
%iljna 2 pamuk, lan, !rvo ;
Kivotinjska 2vuna, !laka;
" 9norganske pra&ine A
Metalna 2Gelje1a, aluminija, bakra, sivog lijeva;
Mineralna 2a1best, slicij, gra<iti;
Umjetna 2cementna, mineralne vune;
D(
PODJELA PRAINE PREMA VELIINI ESTICA
" -espirabilna pra&ina < 5 m
" .ra&ina koja se 1a!rGava u gornjim !i&nim putevima 5 !o D( m
" Ukupna pra&ina $ sve estice u 1raku be1 ob1ira na veliinu i sastav.
PRAINA KOJA SE ZADRAVA U GORNJIM DINIM PUTEVIMA
" Fo je pra&ina takovi3 veliina estica !a sve <rakcije koje u>u u tijelo 1a!rGavaju se u
nosu, grlu i gornjim !ijelovima respiratornog sustava.
RESPIRABILNA PRAINA
" -espirabilnu pra&inu ine estice koje su !ovoljno male !a pro>u kro1 nos i gornji !io
respiratornog sistema i u>u !uboko u plua.
" -espirabilna pra&ina ima ove karakteristikeA
" 9ero!inamiki promjerA

" Za!rGava se u pluima.
" 0oliina pra&ine koja se 1a!rGi ovisi o vremenu ekspo1icije, koncentraciji pra&ine u
u!a3nutom 1raku, koliini 1raka u!a3nutoj u minuti i priro!i !isanja.
" FaloGi se na bron3ijima i bron3iolama,u1ronik .56UM/0/5I/Z6.
KOLIINA PRAINE OZNAAVA SE U OBLIKU:
" 8ravimetrijskog 2masenog; in!eJa mgIm
,
.
" 0oliinskog in!eJa %-/# O6*FIC9Im
,
.
TETNO DJELOVANJE PRAINE MOE BITI A
" /pe toksino 2olovo, mangan;
" Lokalno na!raGujue 2cement;
" 9lergijsko 2ku!elja, juta;
DD
! &
',( C(
',5 )5
,,5 5(
5,( '5
" In<icirajue 2pra&ina o! stari3 vuneni3 krpa;
" 0arcinogeno 2ra!ioaktivna pra&ina, pra&ina a1besta, silicija;
" *peci<ino 2staklena vuna;
PLINOVI
" .linovi se koriste u ras3la!nim sustavima nastaju pri i1garanju, pri 1avarivanju se
koriste ali i nastaju pri lijevanju i !rugim te3nolo&kim procesima.
" 0oncentracija se i1raGava u ppm.
" D ppm @ D mlIm
,
.
NEUGODNI MIRISI
" 5astaju pri i1garanju organski3 tvari u lju!skom organi1mu.
" 5astaju u ni1u te3nolo&ki3 procesa a mogu imati iritirajue ili &tetno !jelovanje po
1!ravlje lju!i.
MIKROORGANIZMI
" 8ljivice, virusi, bakterije.
" Mogu biti kao ra!ne tvari 2npr. u mikrobiolo&kim labosima; ili kao onei&enje ra!ni3
prostora.
KONCENTRACIJE TETNIH TVARI U ZRAKU RADNIH PROSTORIJA ODREENE
SU:
" .ravilnik o MD0 &tetni3 tvari u atmos<eri ra!ni3 prostorija i prostora i o %8=.
25.5. br. C'IC,;
" U.#.Z.%/.((D
MDK
" MD0 &tetni3 tvari je ona najvi&a granica koncentracije &tetni3 plinova, para i aerosola
pri temperaturi o! '(
o
C i tlaku o! neki3 D(D, mbara, u 1raku ra!ni3 prostorija i
prostora koja prema sa!a&njim sa1nanjima ne !ovo!i !o o&teenja 1!ravlja pri
svako!nevnom B satnom ra!u u1 umjereno <i1iko napre1anje i normalne
mikroklimatske uvjete.
KDK
" 0D0 je koncentracija &tetni3 i opasni3 tvari kojoj !jelatnik moGe biti i1loGen neko
krae vrijeme be1 opasnosti o! o&teenja 1!ravlja.
D'
OPTIMALNI MIKROKLIMATSKI IMBENICI
" F @ '( !o ')
o
C
" 7
-6L
@ ,5 !o M( L
F6M.. ./D-UO#6
o
C UF#6C9#
'( !o ') Zona u!obnosti MaJ.e<ikasnost pri
ra!u
D,
0
9
0
/
F
6
M
.
6
-
9
F
U
-
9
-
9
*
F
6
5elago!nost
" .orast
ra1!raGljivosti
" 8ubitak
koncent.
" 8ubitak
e<ikasnosti
2sposobnosti ; u
mentalnim
1a!acima
.orast pogre&aka
" 8ubitak
e<ikasnosti u
ra!nim
vje&tinama
" =i&e inci!enata
8ubitak sposobnosti
obavljanja te&kog ra!aA
" .oremeaj
vo!e,
" Fe&ko
optereenje
srca
5ervni problemi
.si3o<i1iki problemi
i1iolo&ki problemi

TEMPERATURA TIJELA
" .roporcionalna koliini topline sa!rGane u tijelu.
" .ojam se o!nosi na temperaturu u unutra&njosti a 56 na temperaturu koGe ili tkiva
neposre!no ispo! koGe.
" Femperatura koGe i po!koGnog tkiva raste i pa!a s temperaturom okoline.
" Unutra&nja temperatura je stalna i 56 mijenja se 1a vi&e o! (,5
o
C.
OVJEK HOMEOTERMNI ORGANIZAM
" 5astoji o!rGavati svoju temperaturu konstantnom u po!ruju vanjske temperature
( !o +(
o
C.
" Za temperaturu i1van ovi3 granica potrebna mu je prilago!ba.
D+
" -a1log tome su en1imi koji su po sastavu proteini optimalno <unkcioniraju ka!a je
temperatura tijela ,)
o
C.
" .ri vi&im ili niGim temperaturama en1imi slabije ra!e pa !ola1i !o promjena u
organi1mu.
" 0a!a temperatura tijela !osegne +,,)
o
C prestaju <unkcionirati en1imi i ovjek umire.
" Femperatura o! +,,)
o
C na1iva se -".k! /i0ilke nepvra"ns"i1.
PROIZVODNJA TOPLINE U ORGANIZMU
" Zbiva se oksi!acijom 3ranjivi3 tvari u organi1mu &to omoguavaju proces !isanja.
" 5a proi1vo!nju topline utjeu A
%a1alni metaboli1am svi3 stanica,
Mi&ina aktivnost,
.oveanje temperature stanica u tijelu,
Djelovanje tiroksina,
5ora!renalina na stanice.
DISANJE
" /rgani1am putem krvotoka neprestano se opskrbljuje kisikom &to omoguuje sustav
organa 1a !isanje.
" Disanje se sastoji o!A
=anjskog !isanja 2ventilacija;,
Unutarnjeg !isanja 2i1mjena plinova;,
*taninog !isanja 2!isanje tkiva;.
VANJSKO DISANJE (VENTILACIJA)
" U!isaj 2inspiracija;
" I1!isaj 2ekspiracija;
" .asivno &irenje i stiskanje plua kojim se provo!i i1mjena kisika i ugljinog !ioksi!a
i1me>u atmos<ere i plua.
PLUA
" /snovna <unkcija plua je preno&enje kisika i1 atmos<ere u krvotok te preno&enje
ugljikovog !ioksi!a i1 krvotoka u atmos<eru -pl#2ni krijeni1 ili 3rn4ije obogauju
krv kisikom koja kasnije Gilama putuje u srce.
D5
" 5ala1e se unutar prsne &upljine i 1au1imaju nje1in najvei !io 1a&tiena su rebrima.
*astoje se o! lijevog i !esnog plunog krila. Lijevo pluno krilo ima !va a !esno tri
reGnja. I1vana su obavijeni opnom.
" Unutarnji !io i1me>u pluni3 krila 1ove se ppl#2ni5a, a vanjski !io rebara
pre3ri5a. .lua se !onjim !ijelom naslanjaju na o&it $ mi&inu pregra!u koja se
nala1i i1me>u prsne i trbu&ne &upljine.
UNUTARNJE DISANJE
" I1mjena kisika 2/
'
; i ugljinog !ioksi!a 2C/
'
; i1me>u krvi i 1raka u alveolama s je!ne
strane te krvi i stanica s !ruge strane.
" .utem krvi kisik se i1 plua prenosi u poje!ine organe.
" 8lavni prenositelj kisika krvlju je 3emoglobin.
MANJAK KISIKA U KRVI HIPOKSEMIJA
" U1rokuje je manjak kisika u pluima 27I./0*I#9;.
" 7ipoksija moGe nastati pri kroninim plunim bolestima 2astma i kronina
opstrukcijska bolest plua, <ibro1e plua, o&teenje stanica plua u sa1rijevanju ; pri
boravku na visinama, jakom <i1ikom optereenju pri poremeaju cirkulacije, ra!u u
umjetno ventiliranim 1gra!ama.
" .rvi simptomi manjka kisika u organi1muA
Umor,
*labost,
/sjeaj 3la!noe,
*labo pamenje i koncentracija,
Lupanje srca.
" Zatim pojava !epresije, srani3 bolesti, probavni3 tegoba, bolesti !i&ni3 puteva,
kronini3 in<ekcija, bolni3 upaljeni3 i naoteeni3 1globova, opa slabost i karcinom.
STANINO DISANJE
" Metaboli1am procesa, oksi!ativni proces koji se o!vijaju u poje!inim !ijelovima
stanica a ija je poslje!ica osloba>anje energije.
DM
" *loGene molekule u 3rani 2ugljiko3i!rati, masti i proteini; sa!rGe energiju koju je
mogue oslobo!iti oksi!acijom u stanicama i uiniti ju pristupanijom 1a potrebe
ra1liiti3 <i1iolo&ki3 sistema stanice.
" 6nergija je potrebna 1aA
-a! mi&ia,
Luenje Glije1!a,
/!rGavanje membranskog potencijala u Givanim i
mi&inim vlaknima,
Za sinte1u tvari u stanicama i
Za apsorpciju 3ranjivi3 tvari i1 probavnog trakta.
" *tanicama 1a ove <i1iolo&ke procese nije potrebna toplina nego energija koja e i1a1vati
me3aniko kretanje pri mi&inom ra!u ili koncentraciji otopljene tvari pri luenju Glije1!a
ili sluGiti 1a !ruge <unkcije.
" Da bi pribavili ovu energiju kemijske se reakcije moraju 4ve1ati: sa sistemima koji
obavljaju te <i1iolo&ke <unkcije.
METABOLIZAM
" Cjelokupnost svi3 kemijski3 pretvorbi 2pretvorba tvari i energije; u stanici ili
organi1mu.
" -eakcije kojima se 1biva pretvorba !ijele se naA
Ka"a3li"i.ke i
Ana3li"i.ke reak5ije6
KATABOLITIKE REAKCIJE
" /!vijaju se u citopla1mi u o!sutnosti kisika.
" 6nergetski bogati spojevi 2ugljiko3i!rati, masti; ra1gra>uju se pa nastaje energija i
ra1gra!ni pro!ukti koji sluGe kao pola1ne komponente 1a sinte1u novi3 spojeva u
anabolitikim reakcijama.
" -a1gra!nja se o!vija oksi!acijom a oslobo>enu energiju elija je!nim !ijelom
posprema u obliku visoko energetski3 ve1a u molekulama 2a!eno1in tri<os<at; 9F."a
!io energije se prenosi u toplinu.
ANABOLITIKE REAKCIJE
" -eakcije sinte1e proteina, polisa3ari!a, lipi!a potrebni3 1a stanini rast i ra1voj.
" .otrebna energija 1a ove reakcije oslobo>ena je katabolitikim reakcijama i
po3ranjena u obliku 9F."a.
" 9nabolitike reakcije ne potro&e svu energiju po3ranjenu u 9F."u pa se i ov!je !io
energije pretvori u toplinu.
D)
TOPLINA
, NASTA'( KAO NUS$RO%UKT M(TABOLIZMA6
IZVORI ENERGIJE
" Masti $ energetska vrije!nost D g @ ,B,C k#
" .roteini $ energetska vrije!nost D g @ DM,B k#
" Ugljiko3i!rati " energetska vrije!nost D g @ DM,B k#.
" .reporuljiv omjer !nevnog unosaA
" D( !o D5 L proteini
" 55 !o M( L ugljiko3i!rati
" '5 !o ,( L masti
" -a1laGu se u probavnom sustavu i pretvaraju u molekule koje se mogu ukljuiti u
poje!inu <a1u katabolitiki3 reakcija.
UGLJIKOHIDRATI
" .re3rambene potrebe oko + gIkg tjelesne mase.
" Dnevna potreba ovisi o <i1ikom optereenju.
" 5ala1e se u namirnicama biljnog porijekla, Gitaricama, 1elenom povru 2gra3, gra&ak,
kupus;, korjenju 2mrkva, cikla, rotkvice;, krumpir, vou 2jabuke, kru&ke, vi&nje,
&ljive;.
" Dijele se naA
.robavljive i
5eprobavljive ugljiko3i!rate.
PROBAVLJIVI UGLJIKOHIDRATI
" Pkrob i &eer.
" U organi1mu 3i!roli1iraju !o je!nostavni3 &eera gluko1e, <rukto1e i galakto1e koji se
resorbiraju putem crijeva pri emu se postiGe konstantna koncentracija gluko1e u krvi.
" =i&ak ugljiko3i!rata po3ranjuje se u jetri i mi&iima.
" /statak se pretvara u masti i !eponira se u masnom tkivu.
MASTI
DB
" Utro&ak masti treba prilago!iti go!inama starosti, vrsti ra!a, temperaturi i sl.
" I1 D g masti oslobo!i se ,B,C, k# 2C,, kcal; topline.
" Mla>i organi1mi imaju veu potrebu u mastima.
" I1vori masti mogu biti namirnice biljnog i Givotinjskog porijekla 2svinjska mast,
punomasni sirevi, meso;.
" %iljne masti su ulja koja su !obivena cije>enjem sjemenki biljaka 2kukuru1a, soje,
masline;.
PROTEINI
" D g bjelanevina oslobo!i DM,) k# 2+,( kcal topline;.
" *matra se !a je potreban D g proteina na svaki kilogram tjelesne teGine.
" Djeci koja rastu i starijim osobama potrebna je vea koliina proteina.
" 0ao &to je vaGna koliina tako je vaGna i kvaliteta proteina !a bi se potpuno
1a!ovoljile potrebe 1a bjelanevinama.
IZVORI PROTEINA
" I1vori proteina su gotovo sve namirnice biljnog i Givotinjskog porijekla, s time &to se
ra1likuju po sastavu aminokiselina.
" 5amirnice koje sa!rGe B !o D( esencijalni3 aminokiselina u o!govarajuem o!nosu tj.
kompletne proteine su jaja, mlijeko, meso 2namirnice biljnog porijekla;.
" /stale namirnice ne sa!rGe !ovoljan broj aminokiselina ali nji3ovom kombinacijom
moGe se !obiti potreban sastav aminokiselina 2ovo je 1naajno ko! vegetarijanske
pre3rane g!je se kon1umiraju namirnice biljnog porijekla koje nemaju potreban sastav
aminokiselina;.
BAZALNI METABOLIZAM
" 0oliina energije koju tijelo tro&i ka! ovjek potpuno miruje ali je bu!an.
" Fo je utro&ak energije koji je potreban 1a osnovne Givotne <unkcije koje se o!vijaju
i1van na&e svijesti i voljeA
" -a! plua 2!isanje;,
" -a! krvnog sistema 2cirkulacija krvi i ra! srca;,
" unkcije mo1ga i nervnog sistema,
" /!vijanje osnovni3 Givotni3 procesa u stanicama
2asimilacija i !isimilacija;,
" -a! poje!ini3 Glije1!a naroito en!okrini3 i !r.
" Minimalna energija potrebna 1a osnovne Givotne <unkcije sluGi kao osnova 1a
o!re>ivanje energetskog u1orka tj. energetski3 potreba organi1ma.
UKUPAN UTROAK ENERGIJE
DC
" 9ko se na ba1alni metaboli1am !o!a utro&ak energije na ra! mi&ia i speci<ino
!inamiko !jelovanje 3rane !obije se ukupan utro&ak energije.
ODREIVANJE BAZALNOG METABOLIZMA
" /bavlja se eJperimentalnim putem, !irektnom, in!irektnom kalorimetrijom.
IMBENICI KOJI UTJEU NA METABOLIZAM
Mi&ini ra!,
*peci<ino !inamiko !jelovanje 3rane,
Dob,
=isina,
-a1voj,
*tres,
8ra>a tijela,
8ro1nica,
=anjska temperatura,
8la! i ne!ovoljna pre3rana.
MIINI RAD
" 5agla i maJimalna koncentracija bilo kojeg mi&ia oslobo!it e !aleko vi&e topline
nego ka!a mi&ii miruju pa je energija koja se tro&i na ra! mi&ia najvaGniji <aktor 1a
procjenu energetski3 potreba organi1ma.
" Dok je ba1alni metaboli1am manje"vi&e konstantan energija koja se tro&i 1a ra! mi&ia
moGe biti vrlo promjenjiva $ utro&ak energije bit e vei ukoliko je posao koji se
obavlja <i1iki naporniji.
" .ri sre!nje te&kom ra!u broj utro&eni3 k# 2kilo>Gula; poveava se !o D, ++( a pri
veoma te&kom ra!u o! 'C +(( !o ,, M(( k# 1a '+ sata.
PROCJENA TEINE RADA PREMA KOLIINI UTROENE ENERGIJE
" Laki ra! o! +,DBM !o D',5M k#Imin Q MoGe se obavljati B sati.
" *re!nje te&ki ra! o! D',5M !o '5,D' k#Imin Q MoGe se obavljati B sati.
" =rlo te&ki ra! o! '5,D' !o +M,(5 k#Imin Q MoGe se obavljati B sati ali u1 stanke.
" I1nimno te&ki ra! +M,(5 k#Imin Q MoGe se obavljati ali kratkotrajno.
VRSTE RADA
" Laki ra! $ ra! preteGno sje!ei, be1 mi&inog napre1anja 2 portir, kontrolor, stu!ent;.
'(
" *re!nje te&ki ra! $ obavlja se 3o!ajui i stojei be1 veeg mi&inog napre1anja ili
sje!ei s manjim mi&inim napre1anjem 2me3aniari, tokari, stolari;.
" =rlo teGak ra! $ obavlja se 3o!ajui i stojei u1 1natno napre1anje mi&ia 2ra!
transportni3 ra!nika, kovaa, ljevaa;.
" I1nimno teGak ra! $ ra! sa velikim napre1anjem mi&ia 2istovar bro!ova ili vagona,
kosaca, !rvosjea, sporta&a..;.
HRANA

" 5akon obroka metaboli1am se poveava uslije! kemijski3 reakcija koje nastaju pri
probavi, apsorpciji i po3ranjivanju 3rane u organi1mu.
" 9ko prevla!avaju ugljiko3i!rati inten1itet metaboli1ma poraste cca +L ali moGe
porasti i !o ,(L i1na! normalne vrije!nosti $ porast traje ' !o 5 sati.
" 9ko prevla!avaju masti inten1itet metaboli1ma poraste tako>er 1a cca +L ali moGe
porasti i o! D(L !o D5L i1na! normalne vrije!nosti $ porast traje ) !o C sati.
" 9ko prevla!avaju bjelanevine inten1itet metaboli1ma poinje rasti 1a D !o ' sata i
poraste i !o ,(L i1na! normalne vrije!nosti ali moGe porasti i !o )(L normalne
vrije!nosti.
DOB I VISINA
Dob
" U mla!osti je inten1itet metaboli1ma vi&i, u starosti niGi jer se metaboli1am <unkcije u
tijelu postepeno usporavaju.
Visina
" =i&i lju!i imaju vi&i inten1itet metaboli1ma.

RAZVOJ I GRAA TIJELA
Razo!
" Djeca i tru!nice imaju vi&i metaboli1am.
"ra#a ti!ela
" Pto je vi&e mi&inog tkiva vi&i je metaboli1am.
" Pto je vi&e masnog tkiva metaboli1am je niGi.
GROZNICA I STRES
"ROZNI$A
'D
" .ovi&ena temperatura 1nai poveani metaboli1am jer se kemijske reakcije ubr1avaju
poveanjem temperature.
STRES
" 7ormoni stresa mogu i1a1vati poveanje metaboli1ma.
VANJSKA TEMPERATURA
" U tropskim krajevima inten1itet metaboli1ma je manji D( !o '(L nego u artikim
krajevima.
" Pto se tumai ra!om Glije1!e &titnjae koja jae lui u 3la!nijim a slabije u vruim
po!nebljima.
GLAD I NEDOVOLJNA HRANA
" *niGavaju ra1inu ba1alnog metaboli1ma.
(N(RG(TSKA BILAN)A
*ubota, DC.(5.'(().
IZM'(NA TO$LIN( SA OKOLINOM
I1mjena topline sa okolinom 1biva se 1bog postojanja ra1like u temperaturi i1me>u tijela i
okoline a o!vija se slje!eim nainimaA
-a!ijacijom 21raenjem;,
0on!ukcijom 2vo>enjem;,
6vaporacijom 2isparavanjem;.
RA%I'A)I'A 70ra.enje8
*vako tijelo koje je 1agrijano i1na! apsolutne nule 2( 0; emitira o!re>enu energiju 2( 0 nema
emitiranja jer nema gibanja me>u molekulama;.
U prostoriji normalne temperature golo tijelo e o! ukupne koliine topline koje pre!aje
okolini cca M(L i1gubiti ra!ijacijom.
I1mjena topline o!vija se in<racrvenim 1raenjem 2u !aljnjem tekstu IC;.
IC je elektromagnetsko 1raenje valne !uljine o! 5 !o '( Rm 2mikrona;.
Foplinsko 1raenje emitiraju u okolinu sva tijela ija je temperatura i1na! apsolutne nule
2" '),,D5 S;.
9ko je temperatura tijela vi&a o! temperature okoline ta!a e toplina sa tijela prela1iti na
okolinu. Ipak poneka! je temperatura okoline vi&a o! temperature tijela 2 ljeti ili ra!a ko!
nekakve pei it!.; pa se 1raenjem prenosi na tijelo vi&e topline nego &to se 1raenjem pre!aje
''
sa tijela. 0oliinu topline koja se prenosi ra!ijacijom ra1mjerna je ra1lici temperature
povr&ine topline i prosjena temperaturi u okolini.
KON%UK)I'A 7v9enje8
Do prijenosa topline kon!ukcijom !ola1i po! utjecajem temperature gra!ijenta &to se temelji
na prijenosu kinetike energije i1me>u molekula osim u krutim tijelima toplina se
kon!ukcijom i1mjenjuje i i1me>u !vaju kruti3 tijela u !o!iru u kapljevinama 2tekuinama; i
plinovima koji miruju.
0oliina topline koja se u je!inici vremena prenese kon!ukcijom ovisit e o temperaturnoj
ra1lici !vaju tijela veliini kontaktne povr&ine i o <i1ikim svojstvima povr&ine koje se
!o!iruju &to je posebno o!re>eno koe<icijentom toplinske vo!ljivosti.
Fijelo gubi toplinu kon!ukcijom ako je temperatura tijela vi&a o! temperature vrste povr&ine
s kojom je u !o!iru a primat e toplinu u obrnutom sluaju.
5eke tvari su !obri vo!ii topline kao &to su primjerice metal, kamen, a neke tvari su lo&i
vo!ii topline kao &to su primjerice i1olatori 2!rvo, pluto, 1rak;.
Knvek5ija
#e nain i1mjene topline i1me>u na&eg tijela i estica koje ga okruGuju i koje su u gibanju
21raka ili vo!e;, u bli1ini tijela uvijek postoji ne1natno strujanje 1raka koje je poslje!ica
ra1like u temperaturi i1me>u poje!ini3 slojeva 1raka.
Zrak koji !o!iruje koGu teGi se i1!ignuti ka!a se 1agrije.
*je!ei u u!obno 1agrijanoj prostoriji, be1 jaeg strujanja 1raka, golo tijelo i1gubi cca D'L
svoje topline i to 1bog vo>enja u 1rak te 1bog strujanja 1raka oko tijela.
0oliina topline koju tijelo i1mjenjuje sa okolinom konvekcijom ovisna je o ra1lici
temperature tijela i 1raka koji ga okruGuje, o koe<icijentu toplinske vo!ljivosti 1raka i br1ini
strujanja 1raka.
T @ U J 9 2t
D
$ t
'
; J v
DI'
T @ toplina 2N;
U @ koe<. topl. vo!lj. 2NIm
'
0;
9 @ povr&ina tijela 2m
'
;
v @ br1ina strujanja 1raka
9ko je strujanje 1raka priro!no ta!a govorimo o .-I-/D5/# 0/5=60CI#I.
9ko je strujanje 1raka prisilno 2ventilacija; ta!a govorimo o .-I*IL5/# ILI UM#6F5/#
0/5=60CI#I.
U sluaju ka!a je tijelo okruGeno vo!om najvei !io topline prenosi se konvekcijom.
.rijenos topline u vo!i je vei nego ka!a je tijelo okruGeno 1rakom iste temperature kao &to je
temperatura vo!e 1bog veeg toplinskog kapaciteta i veeg koe<icijenta toplinske vo!ljivosti.
',
*peci<ina toplina vo!e je nekoliko puta vea o! speci<ine topline 1raka pa 1ato o!re>eni
volumen vo!e koji se nala1i u1 koGu moGe apsorbirati 1natno veu koliinu topline nego 1rak.
%u!ui !a je i vo>enje topline kro1 vo!u 1natno vee o! vo>enja topline kro1 1rak
1agrijavanje tankog sloja vo!e u1 koGu, 1a ra1liku o! 1raka ne stvara i1olacijsku 1onu, ve se
toplina tankog sloja vo!e u1 koGu, br1o o!vo!i !alje u vo!u.
8ubitak topline tijela u vo!i koja stoji, je!nak je gubitku topline u vo!i koja br1o tee.
9ko su vo!a i 1rak vrlo 3la!an, gubitak topline u 1rak je!nak je gubitku topline u vo!i, jer u
ovom sluaju i vo!a i 1rak o!nose gotovo svu toplinu koju koGa !obiva i1 unutra&njosti tijela.
(VA$ORA)I'A
Znoj se 1a 3la!ni3 !ana ne stvaraV ka!a se tijelo previ&e ugrije i1 Glije1!a 1nojnica se na
povr&inu koGe i1luuju velike koliine 1noja, ime se postiGe br1o ras3la>ivanje isparavanjem
1noja.
Klije1!e 1nojnice se sastoje o! !va !ijelaA
D; *piralnog !jela koji lui 1noj,
'; 0analia koji prola1e kro1 !ermis koGe prema
van.
6pitelne stanice koje oblaGu spiralni !io Glje1!e 1nojnice, lue tekuinu iji se poje!ini
sastojci resorbiraju na putu kro1 kanali.
Za vrui3 !ana maJimalno stvaranje 1noja kree se !o D,5 litara na sat u neaklimati1irani3
osoba, o!nosno oko + litreIsatu u osoba maJimalno aklimati1irani3 na vruinu.
Zbog isparavanja vo!e s povr&ine tijela, sa svakim gramom vo!e i1gubi se oko ,,5 # topline
2toplinu potrebnu 1a isparavanje 1noja !aje tijelo i pri tome se 3la!i;.
.ri vruim i vlaGnim !anima 1noj i1bija i1 tijela mnogo obilnije. Fo je 1ato jer je 1rak gotovo
maJimalno 1asien vlagom, pa je isparavanje 1natno smanjeno, te i1lueni 1noj ostaje na
povr&ini koGe u tekuem stanjuV poslje!ica je !a temperatura tijela poprima temperaturu i1
okoline ili ak i vi&uV tako>er i mirovanje 1raka sprjeava isparavanje 1noja, jer sloj 1raka u1
tijelo 1asiti se vo!enom parom, pa !aljnje isparavanje nije mogue.
*trujanjem 1raka, 1rak 1asien vlagom umije&a se s novim ne1asienim 1rakom, pa se
omoguava proces isparavanja.
=rlo jako 1nojenje moGe smanjiti koncentraciju elektrolita posebice 5a i 0, pa se 1bog toga u
krajevima s vruom atmos<erom mora 3rani !o!avati 5aCl 2sol;.
/soba koja se !nevno obilato 1noji moGe i1gubiti ak D5 !o '( g 5aCl.
9ko su osobe aklimati1irane gubitak 5aCl 1natno se smanjuje, pa i1nosi , !o 5 g !nevno.
'+
AKLIMATIZA)I'A M(:ANIZMA ZNO'(N'A
/soba koja je i1loGena nekoliko tje!ana toplini postepeno se sve vi&e 1noji. .oveano
1nojenje nastaje kao poslje!ica !irektnog poveanja kapaciteta Glje1!a 1nojnica i pri tom se
smanjuje koncentracija 5aCl u 1noju ime se &te!i na 5aCl.
/soba koja o! !jetinjstva Givi u tropskim krajevima ima vei broj aktivni3 Glje1!a 1nojnica u
tijelu. Oovjek se ra>a sa 1natnim vi&kom Glije1!a 1nojnica, ali se mnoge o! nji3 1a vrijeme
!jetinjstva inaktiviraju ako osoba Givi u krajevima s umjerenom klimom.
9ko osoba Givi u tropskim krajevima, Glije1!e 1nojnice svoju <unkciju obavljaju tijekom
cijelog Givota, pa takva osoba ima i !jelotvorniji me3ani1am 1nojenja.
%ISAN'( ILI R(S$IRA)I'A
Disanjem ovjek ispari oko D' grama vo!e na sat, 1a &to je potrebno oko ,( k# toplineV ovaj
nain i1mjene topline, 1naajan je ka!a lju!i ra!e pri visokim temperaturamaV tako>er mnoge
Givotinje nemaju Glje1!e 1nojnice pa me3ani1mom !a3tanja i1mjenjuju toplinu.
;i!3eni5i kji #"je.# na i0!jen# "pline sa klin!:
<8I0la5ijski s#s"av "ijela

2koGa, potkoGna tkiva, a osobito mast u potkoGnim tkivima su toplinski i1olatori tijela;. %r1ina
vo>enja topline u masti je!naka je W br1ine kojom se toplina prenosi u !rugim tkivimaV
ob1irom !a se najvei !io topline stvara u unutra&njosti tijela, potkoGna i1olacija je vrlo
e<ikasna, 1a o!rGavanje normalni3 unutra&nji3 temperatura.
=8$r"k krvi # k>#
0rvne Gile ula1e u potkoGna tkiva i 1avr&avaju u obliku kapilara u slojevima koGe pa se tako i
vanjski !ijelovi tijela 2&ake, stopala, u&i, nos; opskrbljuju krvlju. 0a!a je !otok krvi velik,
toplina se i1 unutra&nji3 !ijelova tijela, prenosi u koGu , a ka!a se !otok krvi smanji, smanjuje
se i !ovo>enje topline. #akim skupljanjem krvni3 Gila !otok krvi u koGu moGe potpuno
prestati, pa se toplina stvorena u tijelu moGe pre!ati okolini je!ino !i<u1ijom kro1 i1olacijska
tkiva koGe i potkoGna tkiva. Dotok krvi regulira se &irenjem 2va1o!ilatacijom; i skupljanjem
krvni3 Gila 2va1okonstrikcijom; &to je uvjetovano temperaturom okoline. .ri vi&oj temperaturi
krvne Gile se &ire, a pri niGoj temperaturi se skupljaju, a proces je omoguen centrima koji se
nala1e u 3ipotalamusu 2centar koji regulira temperaturu tijela;.
?8U"je5aj dje2e na i0!jen# "pline
'5
/!jea 1austavlja 1rak u bli1ini koGe, pa se smanjuje strujanje 1raka, a time i i1mjena topline
konvekcijom. Lagana o!jea umanjuje i1mjenu topline na oko X topline koju i1mjeni golo
tijelo. Fopla o!jea koja se nosi 1imi moGe koliinu topline koju tijelo pre!aje okolini
umanjiti i na DIM topline koju bi pre!alo golo tijelo. unkcija o!jee u sprjeavanju o!vo>enja
topline potpuno se i1gubi ako je o!jea vlaGna, bu!ui !a i1me>u tijela i o!jee nema sloja
1raka, koji !jeluje kao i1olator. /!jea koja propu&ta vlagu omoguava i1mjenu topline
isparavanjem, jer ko! 1nojenja 1noj ovlaGi o!jeu i on!a 3lapi s njene povr&ine pritom se
ras3la>uje o!jea koja on!a ras3la>uje koGu. .ri visokim temperaturama mora se nositi svjetla
o!jea koja propu&ta 1noj a ne propu&ta toplinsko 1raenje sunca.
R(GULA)I'A T'(L(SN( T(M$(RATUR(
U mo1gu postoje !va sre!i&ta 1a toplinuA
" *re!i&te koje anali1ira po!atke i1 koGe o visini vanjske temperature 2neuroni osjetljivi
na toplinu o!nosno 3la!nou smje&teni su u pre!njem !ijelu 3ipotalamusa;,
" *re!i&te koje regulira temperaturu 2termostat 3ipotalamusa;.
Centar 1a regulaciju temperature regulira temperaturu tijela tako &to prilago>ava koliinu
i1mjenjene topline koliini topline proi1ve!ene u tijelu. 0a!a se termostat 3ipotalamusa
o3la!i ispo! ,)YC aktiviraju se me3ani1mi koji &te!e i me3ani1mi koji poveavaju stvaranje
topline u tijelu.
Pte!nja topline postiGe se va1okonstrikcijom i prestankom 1nojenja. =a1okonstikcijom se
sprjeava o!no&enje topline i1 unutra&njosti tijela !o koGe, pa se toplina je!ino o!vo!i kro1
i1olacijske slojeve koGe ime se &te!i toplina.Znojenje potpuno prestaje ka!a se temperatura
3ipotalamusa sni1i ispo! ,) SC pa time prestaje i ras3la>ivanje koje je poslje!ica isparavanja
1noja sa povr&ine tijela.
.oveano stvaranje topline poinje ka!a se temperatura termostata 3ipotalamusa sni1i ispo!
,) SC, a o!vija se se !r3tanjem 2poveava se mi&ina aktivnost, a time i koliina topline koja
se proi1vo!i;.

0a!a se termostat 3ipotalamusa pregrije, poveava se o!vo! topline sa tijela u okolinu,
po!raGavanjem 1nojnica, te va1o!ilatacijom krvni3 Gila, ime se toplina i1 unutra&nji3 !jela
o!vo!i na povr&inu koGe.
GRANI)( IZ%R@L'IVI: T(M$(RATURA
8ranice temperature koju neko tijelo moGe po!njeti, ovise o vlaGnosti 1raka, ako je 1rak
sasvim su3, a strujanje 1raka !ovoljno !a omogui br1o 3lapljenje i1 tijelaV ovjek moGe
nekoliko sati i1!rGati na temperaturi 1raka o! ,C SC be1 ikakvi3 &tetni3 poslje!ica.
9ko je 1rak D((L 1asien vlagom, pa nije mogue 3lapljenje, temperatura tijela poinje se
poveavati ka!a temperatura okoline poraste i1na! ,+,5 SC.
'M
/bavlja li osoba te&ki ra!, sva kritina temperatura moGe se sni1iti na ,( $ ,' SC. * porastom
temperature tijela poveava se i metaboli1am oko D(L 1a svaki stupanj cel1ijusa, jer toplina
poveava br1inu kemijski3 reakcija.
0a!a se temperatura tijela povisi i1na! +( !o +, SC, me3ani1mi 1a regulaciju temperature ne
mogu vi&e pre!avati toplinu koja se prekomjerno stvara.
I1na! +( SC poinju se o&teivati stanice i !ola1i !o lokalni3 krvarenja u tijelu, posebno su
o&teenja vi!ljiva na mo1gu, pri emu se Givane stanice vi&e ne mogu obnoviti.
$OR(M(*A'I U R(GULA)I'I T(M$(RATUR(
Tplinski sip

5astaje pri toplini i vlaGnim uvjetima u kojima su koGa i o!jea vlaGne 1bog neisparenog
1noja. MoGe se pojaviti na malom !ijelu koGe 2lokalna; ili na cijeloj povr&ini. Oesto
mijenjanje iste i su3e o!jee moGe se smatrati preventivnom mjerom o! toplinskog osipa.
Tplinski ede!
#avlja se ko! nepotpune aklimati1acije. Mani<estira se otokom gornji3 i !onji3 eJtremiteta.
5akon boravka o! D !o ' !ana u 3la!nijim ra!nim uvjetima otok nestaje.
Tplinska sinkpa
*matra se najlo&ijim poremeajem termoregulacije. Dola1i !o gubitka svijesti u tijeku
obavljanja <i1iki3 aktivnosti pri i1loGenosti povi&enoj temperaturi okoline. Fako>er
pojavljuje se vlaGna i 3la!na koGa i oslabljen puls. Do sinkope naje&e !ola1i, uslije!
poveanog gubitka tekuine. /sobu treba premjestiti u 3la!ni prostor, postaviti u 3ori1ontalni
poloGaj i ukoliko je pri svjesti !avati gutljaje vo!e i 1atraGiti lijeniku pomo. .reventivno se
moGe !jelovati smanjivanjem <i1iki3 aktivnosti ili skraivanjem vremena ra!a pri povi&enoj
temperaturi i re!ovitim unosom tekuine iako se ne osjea Ge> 2je!na a&a svaki3 '( minuta;.
Tplinska is5rpljens" 7klaps8
5aje&e se javlja ko! neaklimati1irani3 osoba tijekom prvi3 !ana i1loGenosti !jelovanja
povi&eni3 temperatura nastaje uslje! nea!ekvatne a!aptacije cirkulacijskog sustava 1bog
pretjeranog 1nojenjaV uslije! toga !ola1i !o i1raGene va1o!ilatacije na peri<eriji tijela &to ima
kao poslje!icu slabiju opskrbljenost organski3 sustava krvlju. /ituje se 3la!nom i vlaGnom
koGom, oslabljenim pulsom, ubr1anim !isanjem, opom slabo&u, maglicom, kratkotrajnim
gubitkom svijesti. *klone su joj osobe slabije <i1ike gra>e, kao i osobe koje pate o! neki3
kronini3 bolesti 2plua, srca;.
')
Tplinski Ar.evi
-ijetko se pojavljuju sami, a e&e u kombinaciji sa toplinskom iscrpljeno&u. .oslje!ica su
prekomjernog 1nojenja 1bog ega !ola1i !o gubitka soli i vo!e. Znoj sa!rGi 1a Givot vaGne
elektrolite 5a, 0, Mg, pa nji3ovim gubitkom !ola1i !o poremeaja u elektrolitskoj ravnoteGi.
Uslije! toga javljaju se bolni grevi u mi&iima i1loGenom naporu 2mi&ii !onji3 i gornji3
eJtremiteta;. Mogu se sprijeiti na!okna!om i1gubljene tekuine i elektrolita 1a vrijeme
i1loGenosti toplinskom optereenju.
Tplinski #dar
5ajteGe stanje ko! poremeaja termoregulacijski3 me3ani1ama. Uslije! pregrijavanja
termoregulacijskog centra u 3ipotalamusu !ola1i !o poremeaja stvaranja i i1!avanja toplineV
tj. nekontrolirane 7I.6-F6-MI#6 2pregrijavanja; 1bog toga 1nojne Glje1!e prestaju ra!iti,
temperatura tijela raste na +' !o ++ SC. .ovi&ena tjelesna temperatura ubr1ava metabolike
procese i time nastaje 1aarani krug. Fakvo stanje prvo o&teuje stanice mo1ga, a 1atim jetre,
bubrega i koGe. .ojavljuju se slje!ei simptomiA strepnja, nemir, su3a, topla i crvena koGa,
glavobolja, munina, povraanje. U preGivjeli3 katka! ostaju trajne poslje!ice kao o!ra1
o&teenja Givanog sustavaV povi&enom tjelesnom temperaturom u obliku !emencija
21aboravljanja;.
Sa "plinskA s"ajali"a 0a #d3n sje2anje .vjeka # prs"rija!a naj3i"niji s#:
<8 Te!pera"#ra 0rakaB
=8 Srednja "e!pera"#ra 0ra.enjaB
?8 Vla>ns"B
C8 Br0ina s"r#janja 0raka.
B#d#2i da je sje2aj #d3ns"i s#3jek"ivan #"je.# i sljede2i .i!3eni5i:
<8 +i0ilk s"anje .vjeka 7!asa "ijelaB >iv"na d3B p2e
0dravs"ven s"anjeB spl8B
=8 S"#panj djela"ns"i 7ve0an je #0 "e>in# rada8B
?8 Kvali"e"a 0raka 7sadr>aj praineB pris#"ns" nadra>#j#2i4 ili
"rvni4 plinva i para86
'B
T(M$(RATURA $ROSTORI'(
Oda3ire se pre!aA
<8 Na!jeni prs"rijeB
=8 $re!a "e>ini rada6
M'(R(N'( T(M$(RATUR( ZRAKA
Fermometrom 1a&tienim o! 1raenja na u!aljenosti o! najmanje D metar o! vanjskog 1i!a i
pro1ora, na visini o! D,) m o! po!a. Femperatura prostorije o!re>uje se u o!nosu na vanjsku
temperaturu.
STALNOST O%R@AVAN'A T(M$(RATUR(

/visno o primjenjenom sustavu grijanja ili klimati1acije.
VLA@NOST ZRAKA
Zrak relativne vlaGnosti ispo! ,5L je Zsu3[. FeGak je 1a !isanje, su&i slu1okoGu, poveava
o!vo! topline sa tijela isparavanjem i tako sni1uje t1v. Zosjetnu toplinu[ pa nam je 3la!nije i
pri relativno visokoj temperaturi 1raka. .ojaava su&enje tekstila u prostoriji koji se mrvi pa
stvara pra&inu i neugo!ne mirise.
Zrak sa vlaGno&u i1na! )(L je ZvlaGan[. FeGak je 1a !isanje. *tvara osjeaj ne!ostatka 1raka.
.ovisuje Zosjetnu temperaturu[ tijela jer apsorbira manje vlage koju tijelo i1luuje, pa !ola1i
!o 1nojenja. 5a 3la!nijim povr&inama moGe se pojaviti i kon!en1acija te stvaranje pljesni i
neugo!ni3 mirisa.
As!anv psi4r!e"ar
Ima !va termometra $ su3i i vlaGni 2ima vlaGnu Zarapicu[;.
Zrak unutra struji oko ' mIs.
Dola1i !o i1mjene topline $ ko! su3og se to obavlja konvekcijom, kon!ukcijom i ra!ijacijomV
a ko! mokrog i isparavanjem.
*u3i uvijek poka1uje vi&u temperaturu, 1ato jer i1mjenjuje manje topline sa okolinom.
'C
R"a5ijski psi4r!e"ar
=rti se !ota! !ok se temperatura ne ustali.
M'(R(N'( BRZIN( STRU'AN'A ZRAKA
Krilni ane!!e"ar
Za usmjereno strujanje.
Za male br1ine Q o! (,D !o 5 mIs.
Za sre!nje br1ine Q o! (,' !o D( mIs.
Za velike br1ine Q o! (,5 !o '( mIs.
Ka"a"er!!e"ar
Za vrtloGno strujanje.
Ispunjen alko3olom.
8ornja i !onja markica.
Imamo termos bocu s vruom vo!om, stavimo ga unutra i alko3ol se poinje po!i1ati !o
polovine. Mjerimo vrijeme potrebno !a se alko3ol spusti o! gornje !o !onje markice. %r1ina
3la>enja ili katu vrije!nost 7.

7 @ """""""
t
@ <aktor katatermometra
t @ vrijeme 3la>enja
9ko je t
k
temperatura povr&ine spremnika katatermometra, t temperatura okolnog 1raka, a v
br1ina strujanja 1raka i ta!a se br1ina 3la>enja katatermometra i1raGavaA
7 @ 2a H bv; J 2t
k
$ t;
\ \
konst.
7 " a 2t
k
" t;
= @ """""""""""""""""
b 2t
k
" t;
,(
M'(R(N'( T(M$(RATUR( ZRA;(N'A TO$LIN( OKOLIN(
;vrs"e pvrine i!aj#:
<8 Ra0li.i"# "e!pera"#r#B
=8 Ra0li.i"# sps3ns" e!i"iranja "plinskA 0ra.enjaB
?8 Ra0li.i" pl>aj # dns# na pjedine djelve "ijela6
Zato kao mjera 1a toplinsko 1raenje upotrebljava sre!nja temperatura 1raenja okoline.
Gl3#s "er!!e"ar
0ugla i1gra>ena o! bakra i po<arbana u crno !a &to bolje apsorbira toplinu.
*tavljamo ga metar !o !va u!aljenog o! pre!meta koje emitira toplinsko 1raenje, !o pola
sata !obijemo temperaturu globus termometra.
*re!nja temperatura 1raenjaA
t
-
+
@ t
g
+
H (,'+) J D(
B
2t
g
" t
u
; J v
DI'
\ \
temp. temp. u1!u3a
globusa
SVR:A M'(R(N'A MIKROKLIM(
Utvr!iti postoje li u ra!nim prostorijama, optimalni 1a!ovoljavajui uvjeti ili o!stupanja ili
pak postoje o!stupanja o! propisani3 normativa i kakva su ta o!stupanja.
Mjerenja se prvde:
<8 Na radni! !jes"i!a kja se nala0e #0 ve2e i0vre "plineB
=8 U0 pr0re i vra"aB
?8 Na prav5# s"r#janja 0rakaB
C8 Na 3ar j D ".aka 7k#"evi i sredina prs"rije86
Sl#.ajevi # kji!a se 3avlja !jerenje !ikrkli!e:
<8 $ri p#"anj# # pAn nvi4 ps"rjenjaB
=8 $ri pr!jeni "e4nlkA pr5esa kji !>e i0!jeni"i #vje"e radaB
?8 $ri rekns"r#k5iji i ppravk# s#s"ava 0a Arijanje i ven"ila5ij#B
C8 $ri Ara9evinskj i0!jeni 3jeka"a i"d6
U.es"als" !jerenja visi :
<8 I0vri!a "plineB vla>ns"i i 3r0ini s"r#janja 0rakaB
=8 Te>ini radaB
?8 Brj# radnika # radnj prs"riji6
,D
Mjerenja se 3ave0n 3avljaj# # dva Adinja d3a:
<8 Zi!sk 7vanjska "e!p6 ni>a d <E F )8B
=8 Lje"n 7vanjska "e!p6 via d =G F )86
O5jena "plinske kline
Za ocjenu potrebno je spojiti ra1liite <i1ike <aktore u je!an in!eJ.
Za to se koriste toplinski in!eJi koji se !obivaju matematikim putem i1 mjerni3 po!ataka.
T(M$(RATURA VLA@NOG T(RMOM(TRA
U1ima se u ob1ir temperatura i vlaGnost u1!u3a.
Zanemaruje se kretanje 1raka i toplinsko 1raenje.
(+(KTIVNA T(M$(RATURA I KORIGIRANA (+(KTIVNA T(M$(RATURA
6<ektivna temperatura $ temperatura potpuno mirnog vlagom 1asienog 1raka u kojem
ovjek ima isti osjet topline ili 3la!noe kao u prostoru g!je se obavlja mjerenje.
$s"je dvije skale e/ek"ivne "e!pera"#reA
<8 Osnvna H dnsi se na s3e kje !ir#j# ili 3avljaj# laki
rad i d pasa s# Ale6
=8 Nr!alna H dnsi se na s3e kje s# 3#.ene # laAan
dijel6
/!re>uje se tako !a se i1mjeri temperatura vlaGnost i br1ina strujanja 1raka, pa se i1 posebni3
monograma o!re!i e<ektivna temperatura.
0origirana u1ima u ob1ir globus.
6<ektivna temperatura $ upotrebljavamo on!a ka! nemamo i1raGeno toplinsko 1raenje.
IN%(KS T(M$(RATUR( VLA@NOG T(RMOM(TRA I GLOBUS T(RMOM(TRA
Fo je 1amjena 1a e<ektivnu temperaturu ka!a treba u1eti u ob1ir 1raenje sunca.
N%8F @ (,' t
g
H (,D t
s
H (,) t
v
\ \ \
globus su3i vlaGni
9ko se ne u1ima u ob1ir 1raenje *unca
N%8F @ (,) t
v
H (,, t
g
,'
S$R(*AVAN'( TO$LINSKI: $OR(M(*A'A
.etak,(B.(M.'(().
9klimati1acijom,
Uvo>enjem stanki,
U1imanjem !ovoljne koliine tekuine i soli,
*niGavanjem temperature okoli&a &to po!ra1umijeva promjenu 1agrijani3 i
1agu&ljivi3 prostorija !rugima, s vi&kom koncentracija kisika i niGom
temperaturom,
Fe3nikim mjerama 1a&tite pri ra!u u 1atvorenim prostorima,
Upotrebom osobni3 1a&titni3 sre!stava,
/!abirom 1!ravi3 lju!i 1a ra! u nepovoljinim mikroklimatskim uvjetima.
UVOI(N'( STANKI
" -a!nici koji obavljaju poslove na otvorenom posebno mogu biti i1loGeni ri1iku o!
visoki3 temperatura.
" 9ko temperature !osegnu nave!ene vrije!nosti moraju se uvo!iti stanke prema
slije!eoj tablici A
%#>ina s"anke nakn <
sa"a rada
Te!pera"#ra J)
<D !in#"a ,(
?E !in#"a ,'
CD !in#"a ,+
KE !in#"a ,M
AKLIMATIZA)I'A
" .roces <i1iolo&ke a!aptacije.
" Oovjek koji se jako 1noji moGe i1gubiti ak D5 !o '( grama 5aCl !nevno, !ok se ne
aklimati1ira.
" 5akon + !o M tje!ana aklimati1acije gubitak 5aCl i1nosit e , !o 5 grama !nevno.
" 9klimati1acija je o! i1u1etne vaGnosti 1a osobe koje u uvjetima povi&ene temperature
prvi put 1apoinju sa ra!om 2se1onski ra!nici u gra>evinarstvu i poljoprivre!i;.
" .roces aklimati1acije moGe trajati tje!nima, makar !o 1naajnog stupnja a!aptacije
!ola1i ve nakon nekoliko !ana po prvom i1laganju povi&enoj temperaturi.
" 5akon aklimati1acije na toplinu, !ola1i !o pojaanog luenja 1noja, kao i !o
umjerenijeg poveanja srane <rekvencije.
$ROVOI(N'( AKLIMATIZA)I'(
" 9klimati1acija se provo!i u prva !va !ana 1aposleni se i1laGe !jelovanju temperature
u ra!noj sre!ini 2ko! ra!a na otvorenom, ra!i se o temperaturi atmos<erskog 1raka; DI,
cjelokupnog ra!nog vremena ,. i +. !an 1aposleni prove!e X !uGine ra!nog vremena
5. i M. !an eJpo1icija se pro!uGava !o 'I, ra!nog vremena.
" U sluaju preki!a ra!a ra!i o!mora ili 1bog bolesti neop3o!no je provesti
aklimati1aciju ispoetka.
,,
" 9klimati1acija se smatra potpunom ukoliko je 1aposlenik sposoban provesti
cjelokupno ra!no vrijeme u uvijetima povi&ene temperature, na nivou <i1ike
aktivnosti koje 1a3tijeva o!re>eno ra!no mjesto.
UZIMAN'( %OVOL'NO T(KU*IN(
" U1imati tekuinu u pravilnim intervalima 2D a&a svaki3 '( minuta; be1 ob1ira na
osjeaj Ge>i.
" 5ajbolje je u1imati napitke koji sa!rGe soli kao npr. mineralna vo!a.
" 9ko su takvi napitci ne!ostupni,moGe se koristiti i obina vo!a, jer e se prije pojaviti
simptomi 1bog ne!ostatka vo!e, nego oni koji su ve1ani 1a poremeaj elektrolita.
T(:NI;K( M'(R( ZATIT(
Zagrijavanje ra!ni3 prostora,
=entilacija,
0limati1acija ra!ni3 prostora,
I1olacija i1vora topline.
ZAGRI'AVAN'( RA%NI: $ROSTORA
" 0oriste se lokalni i centralni sustavi.
" Lokalni sustavi $ i1vor topline nala1i se u prostoriji koju treba 1agrijavati. .oneka! se
isti i1vor moGe koristiti i 1a jo& neke obliGnje prostorije be1 !opunski3 ure>aja.
" Centralni sustavi su oni ko! koji3 se 1agrijavanje obavlja preno&enjem topline po!
sre!stvom <lui!a i !o!atnim ure>ajima u vi&e prostorija, cijeli objekat ili vi&e objekata
uglavnom sa je!nog mjesta.
" 5a ure>aje 1a 1agrijavanje postavljaju se slije!ei 1a3tjeviA
7igijenski,
6stetski,
6konomski,
*igurnosni uvjeti.
" .ri emu vlaGnost i toplinsko 1raenje mora biti u o!re>enim granicama.
6stetski uvjeti $ su poneka! u suprotnosti sa 1akonom pa se u1imaju u ob1ir samo ako
1a to postoje materijalne mogunosti.
6konomski uvjeti $ 1a3tijevaju !a je i1bjegnuta opasnost o! pojave poGara, pro!iranja
opasni3 plinova u prostorije g!je borave lju!i, mogunosti eJplo1ije kotla, smr1avanja
instalacija, i1lijavanja vo!e u 1gra!i it!.
" 5aroito ko! primjene elektrinog grijanja. Freba vo!iti rauna o mogunosti pojave
elektrinog u!ara te kratkog spoja.
UR(IA'I ZA LOKALNO GRI'AN'(
,+
" 5aje!nostavniji oblik grijanja !anas je pomou poje!inani3 pei ra1liiti3 vrsta.
" .e se postavlja u prostoriju na pogo!no mjesto i u njoj sagorijevanjem o!govarajui3
goriva nastaje toplina koja se preko povr&ina pei prenosi na okolni prostor u1!u3om
2konvekcijom; i !irektno 1raenjem.
" .ei se ra1likuju i prema materijalu o! kojeg su nainjene 2metalne, kaljave; i prema
gorivu ili energiji koje koriste 2ugalj, na<ta, plin, struja it!.;.
$(*I NA ;VRSTA GORIVA
" .ei na vrsta goriva moraju 1a!ovoljitiA
=isoko iskori&tenje topline,
#e!nostavno i lako reguliranje,
#e!nostavno rukovanje i ist ra!,
-avnomjerno 1agrijavanje be1 suvi&nog pregrijavanja.
" /!vajanje topline konvekcijom u1rokuje cirkulacija 1raka u prostorijama uslije!
temperaturne ra1like.
" .ei sa visokim temperaturnim povr&inama nisu poGeljne 1bog prevelikog 1raenja i
sagorijevanja organske pra&ine.
KAMINI
" .ripa!aju najstarijoj skupini ure>aja 1a 1agrijavanje.
" /ni su !anas kao sre!stvo 1agrijavanja skoro potpuno i1baeni i1 upotrebe 1bog
neracionalnog iskori&tenja.
" /!avanje topline $ 1raenjem.
" 0oe<icijent iskori&tenja je vrlo ni1ak '( !o ,( L a 1a3tijeva !osta tru!a oko
o!rGavanja.
KAL'AV( $(*I
" 8ra!e se o! keramiki3 materijala.
" Uglavnom su niske i glatke, loGe se ugljem, uljem ali i !rvima i !aju vrlo !obar
re1ultat u 3igijenskom i ekonomskom pogle!u 21a male objekte;.
M(TALN( $(*I
" *u ranije i1gra>ivane o! sivog lijeva ili elinog lima.
" Dana&nje i1ve!be metalni3 pei imaju loGi&te o! lijevanog elika !ok su im omotai
o! elinog lima.
%IMN'A)I
,5
" *vako loGi&te mora imati svoj !imnjak.
" Z9D9F90 DIM5#909 A !a stvaranjem propu3a !ove!e potrebnu koliinu 1raka u
loGi&te 2kisika; i !a plinove nastale sagorijevanjem, o!ve!e u atmos<eru.
" 9ko !imnjak nije ure!u ni najbolje loGi&te nee !obro <unkcionirati.
" 7r>av !imjak moGe prou1roiti ne1go!e kao npr. poGar, naru&avanje 1!ravlja, &tete
uslije! neekonominog iskori&tavanja goriva.
" .oslje!ice neispravni3 !imnjaka $ poGari $ materijalne &tete i lju!ske Grtve uslije!
poGara ili ne!ovoljnog o!vo>enja otrovni3 plinova sagorijevanja.
$RO$U: U %IM'AKU
" .ropu3 u !imnjaku nastaje uslije! ra1like i1me>u gustoe vanjskog 1raka niGe
temperature i vrui3 plinova koji i1la1e i1 loGi&ta.
" #aina propu3a i1raunava se i1 je!na!GbeA
N7 @ 7 J g 2]
*
" ]
g
; u .a
N7 @ propu3 u !imjaku 2.a;
7 @ visina !imnjaka 2m;
]
*
@ gustoa vanjskog 1raka 2kgm
",
;
]
g
@ gustoa sagorijeli3 plinova 2kgm
",
;
g @ gravitacija
" .ri postavljanju !imnjaka potrebno jeA
*prijeiti suvi&no 3la>enje !imnjaka tako !a se ne postavlja u1 vanjske 1i!ove ili ga
treba i1olirati.
Unutarnje povr&ine !imnjaka trebaju biti &to gla>e.
Da ima isti presjek.
=o!iti rauna o poloGaju !imnjaka na krovu ve1ano sa strujanjem 1raka.
Freba i1bjegavati pokrivala ra!i 1a&tite o! ki&e jer oni stvaraju vi3ore koji pogor&avaju
propu3 u !imnjaku.
/!abrati !obru visinu !imnjaka i presjek !imnjaka 2ovisi o broju loGi&ta;.
=o!iti rauna o mogunosti povratka plamena uslije! u!ara vjetra ako je !imnjak
nisko postavljen.
$LINSK( $(*I
" .ostoje tri osnovne i1ve!be ovi3 pei i grijalica katalitike pei, pei s prikljukom na
!imnjak ili vanjski 1rak, te grijalice koje o!aju toplinu 1raenjem.
" .rimjer katalitike pei je pe na propan"butan. .rimjenuje se 1a 1agrijavanje
prostorija be1 prikljuka na !imnjak.
" I1garanje se o!vija na ploi o! a1besta, protkanog platinom koja sluGi kao katali1ator.
" .ali se otvorenim plamenom, a ventil 1a !ovo! plina u plamenik je tako i1ve!en
2obino pomou termolanka; !a ga pri paljenju treba otvoriti rukom, prinu!no a ka!a
se 1agrije ostaje otvoren.
" .ri namjernom ili sluajnom ga&enju plamenika termolanak se 3la!i i 1atvara ventil,
ime je onemogueno istjecanje plina.
" %oca s plinom obino je smje&tena u kui&te pei.
,M
" .linovi i1garanja ostaju u prostoriji, 1abranjena je upotreba katalitiki3 pei.
$LINSK( GRI'ALI)(
" /!aju toplinu 1raenjem.
" .lamenik u kui&tu o! ljevanog Gelje1a, a plin i1gara na ploama o! poro1nog
keramikog materijala, ostvarujui na povr&ini temperaturu o! B(( YC.
" Za grijanje tvorniki3 3ala pei se smje&taju ispo! stropa, na u!aljenosti !a ne ometaju
te3nolo&ki proces i !a optimalno &ire toplinsko 1raenje.
UL'N( $(*I
" 0oriste ulje 1a !omainstvo ili na<tu D'.
" /!avanje topline Q konvekcijom.
" 6stetskog su i1gle!a te 1a3tijevaju manje prostora 1a smje&taj re1ervnog goriva nego
pei na ugalj.
" Fro&e o! (,D5 !o (,DB kgI3 goriva ovisno o! optereenja koje se moGe regulirati.
" .linovi sagorijevanja o!vo!e se kro1 !imnjak ili !irektno kro1 1i!, pa se nikakav miris
neosjea u prostoriji.
" 6konominost uljani3 pei je pribliGno je!naka kao ko! pei na vrsta goriva.
ZAGRI'AVAN'( $ROSTRORI'A (L(KTRI;NOM (N(RGI'OM
" 5ema nikakvog opsluGivanja niti o!vo!a ostataka sagorijevanja.
" Imaju Gice koje se 1agrijavaju elektrinom strujom uslije! elektrinog otpora.
" I1ve!ba sa ili be1 ventilatora , sa ili be1 akumulacije topline,keramikom ili uljem.
" 5ajpo1natijeA termoakumulacione pei i elektrini ra!ijatori.
UR(IA'I ZA ZAGRI'AVAN'( $ROSTORI'A TO$LIM ZRAKOM
" Ure>aji 1a 1agrijavanje prostorija toplim 1rakom neposre!no 1agrijavaju 1rak u
prostoriji i ne sa!rGe neke sloGenije elemente 1a prijenos i prijela1 topline.
" Zi!ni, stropni i stojei.
)(NTRALNO GRI'AN'(
" /snovni !ijeloviA
Ure>aji 1a trans<ormaciju energetski3 goriva u toplinsku.
Ure>aji 1a preno&enje i ra1vo>enje topline i 1a o!vajanje topline.
" Ure>aji 1a trans<ormaciju energije ine kotlovi i bojleri.
" Ure>aji 1a preno&enje su sustavi ra1vo!ni3 mreGa 2cjevovo!i;.
" Ure>aji 1a o!avanje topline su ra!ijatori.
V(NTILA)I'A RA%NI: $ROSTORA
,)
" Za!atakA ubr1anje o!avanja topline evaporacijom i smanjuje koliinu onei&enja.
" * ob1irom na nain i1mjene 1raka sustavi ventilacije !jele se naA
*ustave s prirdn! i1mjenom 1raka,
*ustave s prisiln! i1mjenom 1raka.
$RIRO%NA V(NTILA)I'A
*ubota, (C.(M.'(().
" MoGe se o!vijati kro1 A
Za1ore 2<uge; u gra>evinskim elementima,
.ro1ore,
.osebne otvore,
.omou krovni3 elemenata.
V(NTILA)I'A KROZ ZAZOR(
" /!vija se preko &upljina i otvora na pro1orima i vratima.
" 6<ikasnost ventilacije o!re>ena je brojem i1mjena 1raka u je!inici vremena.
" 0ro1 1a1ore u stambenim objektima moGe se ostvariti (,D !o D i1mjena 1rakaI3 &to
ovisi o kvaliteti i1ra!e i starosti gra>evne stolarije.
V(NTILA)I'A KROZ $ROZOR(
" .ostiGe se otvaranjem pro1ora.
" 0o! pro1ora s na!svjetlarnikom Q (,, !o D,5 i1mjenaIsat.
" 0lasini pro1ori 2poluotvoreni; Q + !o D( i1mjenaI3.
" /tvoreni pro1ori Q ) !o D5 i1mjenaI3.
UGRA%N'OM $OS(BNI: OTVORA
" Zrak se o!vo!i posebnim ventilacijskim kanalom postiGe se vea ra1lika tlakova i bolji
u1gon.
V(NTILA)I'A KROZ KROVN( (L(M(NT(
" =entiliraju se preteGno tvornike 3ale.
" .oslje!ica ra1like vanjske temperature i unutarnje temperature te ra1like tlakova 1bog
ra1liite visine otvora 1a !ovo! i o!vo! 1raka.
" .riro!na ventilacija se temelji naA
-a1lici tlakova kao poslje!ice naleta vjetra na proelje 1gra!e,
-a1like gustoe unutarnjeg i vanjskog 1raka.
,B
V(NTILA)I'A ZBOG V'(TRA
" .ri u!aru na 1i!ove prostorije 1rak se 1austavlja a njegova br1ina se pretvara u
!inamiki tlak p
!
.
%INAMI;KI TLAK p
d

p
!
@ """"""""""" J v
'
5Im
'
@ .a
'
" 5a plo3ama g!je ne u!ara okomito ili su u 1avjetrini nastaje po!tlak po veliini oko
DI, p
!
. I1me>u oba tlaka nastaje ra1lika tlakova ^p.
+
^p @ """"""" J p
!
5Im
,
@ .a
,
" 0oliina propu&tenog 1raka kro1 1a1ore na pro1orima i vratima jeA
= @ _ 2a J L; ` ^p
'
m
,
I3
a @ koe<icijent propustljivosti 1a1ora na pro1orima i vratima prostorije u
m
,
Im J 3 J .a
'I,
&to ovisi o konstrukciji kvaliteti i1ra!e 2obini pro1ori a a (,M 1a
posebno brtvljene a a (,, 1a vrata s pragom a a , 1a vrata be1 praga a a C;,
L @ !uljina svi3 1a1ora na pro1orima i vratima u m.
GUSTO*A UNUTARN'(G ZRAKA '( MAN'A A GUSTO*A VAN'SKOG ZRAKA
'( V(*A
" =entilacija je bolja &to je ra1mak otvora vei.
" Cirkulacija 1raka nastaje o!o1!o prema gore, kro1 !onji otvor 1rak ula1i a kro1 gornji
i1la1i.
" Fo je naje&i oblik ventilacije koji 1imi nastaje 1bog grijanja prostorije a ljeti ka! se u
prostoriji obavlja neki proces koji povisuje temperaturu 1raka u prostoriji i1na!
vanjske.
GUSTO*( VAN'SKOG I UNUTARN'(G ZRAKA SU '(%NAK(
" 5e postoji ra1lika tlakova i nema ventilacije.
" Fakvo stanje imamo 1imi ko! negrijani3 prostorija, ljeti pri porastu vanjske
temperature ili pri niskom barometarskom tlaku, te ko! po!rumski3 prostorija.
,C
GUSTO*A '( VAN'SKOG ZRAKA MAN'A O% GUSTO*( UNUTARN'(G
" =entilacija nastaje o!o1go prema !olje.
" 5a gornji otvor 1rak ula1i a na !onji i1la1i.
" I1mjena 1raka postoji ali uinak ventilacije opa!a.
" 9ko su u prostoriji plinova ili pare lak&i o! 1raka oni se 1a!rGavaju pri stropu i ne
i1la1e kro1 !onji otvor.
UT'()A' VLAG( NA GUSTO*U ZRAKA
" =laga umanjuje gustou 1raka.
" 5a je!nakoj temperaturi gustoa vlaGnijeg 1raka je manja o! su3og.
" 8ustoa su3og 1raka na vi&oj temperaturi je manja 2lak&i je;, a na niGoj temperaturi je
vea 2teGi je;.
" -a1lika gustoa re1ultira tlakom pa nastaje priro!no strujanje 1raka i1 prostora po!
vi&im tlakom u prostor po! niGim tlakom.
$RISILNA V(NTILA)I'A
" *trujanje 1raka potpomognuto !jelovanjem ventilatora, o!nosno !o!atne me3anike
energije.
" 5ajje!nostavniji oblik je ugra>ivanjem ventilatora u neki o! vanjski3 1i!ova
2o!sisnog, tlanog ili i je!nog i !rugog;.
SLO@(NI'I SUSTAVI $RISILN( V(NTILA)I'(
=entilator,
0anal 1a 1rak,
I neki !rugi elementi 2ovisno o tome ra!i li se o tlanom, o!sisnom ili
tlano"o!sisnom sustavu;.
O%SISNI V(NTILA)I'SKI SUSTAV
/!sisna kapa,
Zrani kanal,
=entilator i pogonski motor.
TLA;NO O%SISNI SUSTAV
" Flano o!sisni sustav se koristi g!je ima vlage u 1raku.
" I1vo!i se pre!grijavanje 1raka koji se upu3uje u prostoriju.
" Zagrijan 1rak ima sposobnost primanja vlage pa se na taj nain o!vo>enje 1raka koji je
primio vlagu smanjuje vlaGnost u prostoriji.
" Fakav postupak na1ivamo ra0!aAljivanje.
$RISILNA V(NTILA)I'A
/pa
+(
Lokalna.
O$*A V(NTILA)I'A
" MoGe se ograniiti na je!nu prostoriju ili centralno.
" MoGe se ostvariti samo s vanjskim 1rakom i s mije&anim 1rakom.
" Za posti1anje u!obnosti u 1imskom ra1!oblju 1rak se mora 1agrijavati pomou
elektrini3 grijaa.
" MoGe se i1vesti !a tlak u prostoriji bu!e je!nak okolnom ili !a bu!e niGi ili vi&i o!
okolnog.
O%SISNI V(NTILA)I'SKI SUSTAV
" Daleko osjetljiviji na postojanje propusni3 ili slabo brtvljeni3 mjesta na cjevovo!u, na
1aepljenost cjevovo!a.
" * ob1irom na i1nos tlaka koji nastaje u prostoriji opa ventilacija moGe se i1vesti na
slije!ee naineA
*ustav 1a o!sisnu ventilaciju 1rakom be1 !ora!e kakvoe,
*ustav 1a tlanu ventilaciju vanjskim 1rakom be1 !ora!e kakvoe,
*ustav s optonim 1rakom be1 <unkcije ventilacije,
Flano o!sisni sustav 1a ventilaciju s istovremenim !ovo>enjem vanjskog
1raka 2tlani princip; i o!vo>enjem unutarnjeg 1raka 2o!sisni princip;.

SUSTAV ZA O%SISNU V(NTILA)I'U ZRAKOM B(Z %ORA%( KAKVO*(
" U prostoriji po!tlak " koristi se 1a o!vo! plinova i para lak&i3 o! 1raka, neugo!ni3
mirisa 2ku3inja, NC;.
" Unutarnji 1rak i1vlai se o!sisnim ventilatorom, a vanjski 1bog ra1like tlaka ula1i u
prostoriju kro1 1a1ore na pro1orima i vratima ili kro1 posebno i1ra>ene otvore.
SUSTAV ZA TLA;NU V(NTILA)I'U VAN'SKIM ZRAKOM B(Z %ORA%(
KAKVO*(
" Zrak se upu3uje u prostorije ventilatorom a unutarnji o!la1i kro1 1a1ore na pro1orima
i vratima ili kro1 posebno i1ra>ene otvore.
" U prostorijama nastaje mali na!tlak.
" Da ne bi nastala prevelika ra1lika tlaka, na i1la1ne se otvore mogu ugra!iti t1v.
na!tlane Galu1ine koje se na pre!vi>enoj ra1lici tlaka same otvaraju.
" Flana ventilacija provo!i se u primjerima ka!a se Geli sprijeiti pro!or onei&enog
1raka i1 susje!ni3 prostorija ako u prostorijama ima pra&ine koja bi se o!sisnom
ventilacijom u1!i1ala ili ka!a se kro1 ventilacijske otvore pri po!u istiskuju plinovi
teGi o! 1raka.
SUSTAV S O$TO;NIM ZRAKOM B(Z +UNK)I'( V(NTILA)I'(
" Cirkulacija 1raka provo!i se je!nim ventilatorom.
" U prostoriji ne nastaje niti na!tlak niti po!tlak.
+D
" *laba ventilacija prostora nastaje je!ino priro!nim nainom !ovo!a i o!vo!a 1raka
kro1 1a1ore na pro1orima i vratima 1bog ra1like temperature ali se prostorije
ventiliraju povremenim otvaranjem pro1ora.
" Fakvi se sustavi naje&e primjenjuju kao sustavi 1a grijanje toplim 1rakom, kao
sustavi 1a 3la>enje ili grijanje i 3la>enje u primjerima ka!a 1rak nije onei&en
pra&inom, makar je mogue i preporuljivo ugra!iti i <iltar na usisnu stranu
ventilatora.
TLA;NO O%SISNI SUSTAV ZA V(NTILA)I'U S ISTOVR(M(NIM
%OVOI(N'(M VAN'SKOG ZRAKA I O%VOI(N'( UNUTARN'(G ZRAKA
" .rimjenjuje se kao sustavi be1 !ora!e i s !ora!om 1raka ko! vei3 postrojenja g!je je
vaGna kontrolirana i1mjena 1raka kao i u primjerima ka!a 1bog te3niki3 2sigurnosni3
ili 3igijenski3; ili te3nolo&ki3 uvjeta nije mogu pogon s Zmije&anim[ 1rakom.
" .ogo!nom regulacijom koliina upu3anog i o!sisnog 1raka u prostorijama moGe se po
potrebi o!rGavati na!tlak ili po!tlak.
/pa ventilacija primjenjuje seA
Za osiguravanje potrebne koliine 1raka,
Za o!vo>enje onei&ujui3 tvari,
Za spreavanje !ovo>enja neugo!ni3 mirisa i !rugi3 onei&enja u prostoriju.
O%R(IIVAN'( $OTR(BN( KOLI;IN( ZRAKA ZA V(NTILA)I'U
$ROSTORI'A
" 0oliina 1raka 2volumen, masa; potrebna 1a ventilaciju prostorija o!re>uje se ovisno o
uinku koji se ventilacijom Geli postii i 1naajkama kakvoe ili <i1ikalnog stanja
1raka kojim se prostorija ventilira.
" .rotok 1raka moGe biti o!re>en na ra1liite naineA
.rema broju i1mjena 1raka ovisno o namjeni prostorije,
.rema broju osoba u prostoriji,
.rema ras3la!nom optereenju,
.rema !opu&tenom stupnju onei&enog 1raka,
.rema koliini vlage ili !opu&tenoj koncentraciji &tetni3 para i plinova it!.
O%R(IIVAN'( $OTR(BN( KOLI;IN( ZRAKA $R(MA BRO'U IZM'(NA
ZRAKA NA SAT
" %roj i1mjena 1raka je o!nos ukupne koliine i1mjenjenog 1raka u vremenu o! D sata
=1 2m
,
I3; i volumena prostorije koja se ventilira =p 2m
,
I3;, n @ =1I=p 2puta tijekom D
sata;.
" %roj i1mjena poka1uje koliko e se puta i1mjeniti cjelokupan volumen prostorije
tijekom D sata.
O%R(IIVAN'( KOLI;IN( ZRAKA $R(MA "0v6 LOBROKUM $O OSOBI
" .otrebne koliine 1raka po osobi na sat 2m
,
I3 osoba; prema DI5 DC+M !io ' 2D,B,;.
+'
" 0a1ali&ta, koncertne !vorane, kino !vorane, i1loGbeni prostori, mu1eji '( m
,
I3 i osobi.
" .oje!inane ure!ske prostorije, prostorije 1a o!mor, prostorije 1a pre!avanja ,( m
,
I3 i
osobi.
" Ugostiteljski objekti +( m
,
I3 i osobi.
" =elike ure!ske prostorije 5( m
,
I3 i osobi.
" .ri temperaturama vanjskog 1raka ispo! (YC te i1na! 'MYC nave!ene vrije!nosti mogu
se 1bog &te!nje energije smanjiti i !o 5(L u nekim primjerima ra!i o!stranjivanja
mirisa i vlage vrije!nosti u tablici mogu se i 1natno poveati.
O%R(IIVAN'( KOLI;IN( ZRAKA $R(MA STU$N'U ON(;I*(N'A
" U prostorijama g!je se okuplja vei broj osoba a nema !rugi3 i1vora onei&enja
1raka, ventilacija se provo!i !a bi se na!okna!ilo !isanjem potro&eni kisik, smanjila
koncentracija i1!a3nutog C/
'
i vlage nastale !isanjem isparavanjem s tijela i
1nojenjem te o!stranili neugo!ni mirisi.
" U takvim je primjerima obino 1a!ovoljavajue ako se koliina 1raka 1a ventilaciju
o!re!i ovisno o popu&tenom sa!rGaju C/
'
u 1raku prostorija i sa!rGaju C/
'
u
vanjskom 1raku prema je!na!GbiA
=
C/'
=1 @ """"""""""""""" m
,
I3
C/
'
??
$ C/
'
?
" =
C/'
u m
,
I3 $ koliina C/
'
u 1raku prostorije npr. Za '5( o!rasli3 osoba.
" .ri i1!isanju '( YC C/
'
I3 @ (,(' m
,
I3
" =
C/'
@ '5( J (,(' m
,
I3 @ 5 m
,
I3
" C/
'
??
u m
,
Im
,
$ maJimalna !opu&tena koncentracija C/
'
u 1raku prostorija.
" C/
'
?
u m
,
Im
,
$ sa!rGaj C/
'
u vanjskom 1raku 2(,(((,5 b (,(((+( m
,
Im
,
;.
" .otrebna koliina 1raka 1a ventilaciju prema MD0 para plinova ili pra&ine u 1raku
prostorija i1raunava se prema je!na!GbiA

0
=1 @ """"""""" m
,
I3
0i $ 0e
0 $ koliina &tetni3 tvari u 1raku prostorija m
,
I3,
0i $ !opu&tena koncentracija &tetni3 tvari u 1raku prostorija 2MD0; u m
,
Im
,
1raka.
0e $ koliina &tetni3 tvari u 1raku kojim se provo!i ventilacija 2npr. vanjskom 1raku;
u m
,
Im
,
1raka.
LOKALNA V(NTILA)I'A
" Lokalna ventilacija upotrebljava se u pravilu na mjestima g!je je potrebno lokalno
o!vo>enje 1raka onei&enog &tetnim tvarima kako bi se sprijeilo &irenje onei&enog
1raka u ostali okoli&.
" /vaj oblik ventilacije u naelu moGe biti i1ve!en sa cirkulacijskim 1rakom ili svjeGim
1rakom a naje&e se primjenjuje ko! strojeva 1a obra!u !rva i metala u lakirnicama,
ure>ajima 1a galvani1aciju i mnogim !rugim.
" 0o! lokalne ventilacije vaGno jeA
+,
" /!abrati najpovoljniji oblik o!sisne kape, o!sisnog u&a ili !igestora !aA
*prijeava i ograniava poetno kretanje estica i plinski3 molekula tvari koje
pri te3nolo&kim procesima u1rokuju onei&enje 1raka u smjeru ra!ne okoline,
0oristi koliko je to mogue kinetiku energiju estica nastalu me3anikim
!jelovanjem ili pak strujanje u1rokovano te3nolo&kim procesom,
/!vo!i onei&eni 1rak o! ra!nika prema u&u, tako !a se on 1a vrijeme ra!a
ne nala1i u 1oni 1aga>enja.
NA'(%NOSTAVNI'( O%SISNO U*(
" Za njega je karakteristino !a 1rak pritjee sa strane, i1a ravnine otvora cijevi, &to
1naajno !jeluje na smanjenje usisnog e<ekta.
$OBOL'AVAN'( (+(KTA USISAVAN'A
" 5a je!nostavne otvore stavljaju se prirubnice.
" .rirubnicom pobolj&avamo e<ekt usisavanja, obo! prirubnice ne treba pri tome
prela1iti vrije!nosti o! D5( mm u o!nosu na promjer cijevi.
U IN%USTRI'I O%SISNA U*A IZV(%(NA SU U OBLIKU KA$A
" 8ornja Q postavljena je i1na! &te!njaka u restoranima,
" Donja Q nakon 1avarivanja,
" %ona Q ko! 1avarivanja,
" Zi!na Q kuanstva.
GORN'( O%SISN( KA$(
" Za posti1anje o!re>enog e<ekta o!sisavanja, potrebno je o!vo!iti veliku koliinu
1raka.
" 0o! ovog naina o!sisavanja !ola1i !o i1vjesni3 poremeaja uslije! !jelovanja
3ori1ontalnog strujanja 1raka, u1rokovanog propu3om i kretanjima 1raka.
(+(KT O%SISAVAN'A
.obolj&ava seA
.rovo>enjem t1v. rubnog o!sisa koji se postiGe !o!avanjem jo& je!nog elementa a
a time se pojaava e<ekt o!sisavanja na rubovima o!sisne kape u1 1natno
poveanje br1ine strujanja.
Ugra>ivanjem re&etke ili !o!atnog unutarnjeg lijevka ko! o!govorajue vrste
o!sisne kape,
8ornje o!isisne kape primjenjuju se svag!je g!je pri ra!nom procesu nastaju &tetni
plinovi, !imovi, pare ili pra&ina, ije je strujanje usmjereno prema gore.
Utjecaj 3ori1ontalnog strujanja 1raka, smanjuje se na taj nain !a o!sisnu kapu
o!nosno prostor i1me>u nje i ra!nog stola, ogra!imo s je!ne ili vi&e strana, ovisno
o te3nikom procesu, jer o!sisna kapa u svakom sluaju treba biti i1ve!ena tako !a
ne ometa ra!.
/!sisna kapa treba biti smje&tena &to je mogue niGe.
++
BO;N( O%SISN( KA$(
" /!vo!e 1natno vee koliine 1raka nego &to je to sluaj ko! upotrebe gornje o!sisne
kape.
" %one o!sisne kape primjenjuju se i ko! brusilica i njima slini3 ure>aja.
%ON'( O%SISN( KA$(
" .ri ra!ovima 1avarivanja koristi se ra!ni stol, kome je ra!na povr&ina i1gra>ena u
obliku re&etke a 1rak 1aje!no s ra1vijenim 1aga>enjima o!vo!i se kro1 Z!onju kapu[
ugra>enu u stol.
O%SISNI RAS$ORI KO% R(Z(RVOARA I KU$KI
" Usisni raspor s prirubnicom na je!noj strani re1ervoara $ kao prirubnica sluGi kao
stijenka posu!e.
" Flaenje 1raka u smjeru raspora sa suprotne strane sprijeava se &irenje onei&enja u
okolni prostor mora se br1o i1vesti kako ne bi !o&lo !o raspr&ivanja onei&enja u
prostor.
KLIMATIZA)I'A
" Znatno automati1iran proces o! ventilacije 1ato &to manje ovisi o vanjskim i
meteorolo&kim uvjetima.
" Zrak je uvijek po!vrgnut nekoj obra!i grijanju, 3la>enju, vlaGenju u novijim ure>ajima
mogu proi&avati 1rak o! kemijski3, biolo&ki3 i <i1iki3 onei&enja kao i mogunost
!obivanja potpuno sterilnog 1raka.
" .o!jela sustava 1a klimati1aciju prema smje&taju sustava 1a pripremu 1rakaA
Centralni sustav klimati1acije i
Lokalni sustav klimati1acije.
+5

Mikroklima I Radna Okolina Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mikroklima I Radna Okolina Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

You might also like