KINOLOGIJA

Predavanje:
Prof.dr.sc.T.Balenovi
KINOLOGIJA = znanost o uzgoju, selekciji i
odgoju istokrvnih pasa
kinolozi
kinofili
kinoloka organizacija
Podrijetlo pasa
pas je prva udomaena
ivotinja; stavivi se u poloaj
izmeu ovjeka i tada surove
prirode imao je zatitnu ulogu,
ali i ulogu higijeniara
nastambi
razvoj psa (Canis canis
familiaris) zapoeo u Eocenu,
prije 35 - 55 mil. god.
Brojne svrhe pasa
istokrvni psi
PASMINA
pojam istokrvnosti oznaava siguran i provjerljiv
podatak da neki potomak potjee od roditelja koji
su pripadnici iste pasmine (roditelji nose odreena
karakteristina nasljedna obiljeja, kojima se
razlikuju od drugih ivotinja iste vrste, te ih
prenose na svoje potomstvo)
uzgoj pasa u istoj krvi od davnine (Babilon,
Egipat, Kina, Grka, Rim)
intenzivno stvaranje pasmina od kraja 18. stoljea
STANDARD:
detaljan opis izgleda psa odreene pasmine sa
svim podacima potrebnim za daljnje tono
reproduciranje njegove slike
eksterijer, narav, karakter, uporabna vrijednost,
uestalije ili specifine nasljedne mane
opisuje konstitucijski posve zdravog, idealnog psa
neke pasmine
RODOVNIK:
dokument koji potvruje da pas (nosilac
rodovnika) zaista potjee od roditelja (i daljnjih
predaka) s kvalitetama navedenim u njemu
moe biti jamstvo da e taj pas, kao njihov
potomak, uvelike nositi te kvalitete
pomou njega odabiremo rasplodni par
odgovarajuih kvaliteta da se u potomstvu to vie
smanje mane roditelja, a istaknu njihove vrline
Kinoloke organizacije
prvi klubovi nastali su u Velikoj Britaniji, a potom
u cijeloj Europi i svijetu
FCI (Federation Cynologique International) =
Meunarodna kinoloka federacija (nastala u
Europi, sjedite u Belgiji)
postoje druge, manje kinoloke organizacije
RH: krajem 19. st. posebna komisija za kinologiju
pri Hrvatskom drutvu za gajenje lova i ribolova
FCI podjela pasa
10 grupa podijeljenih na sekcije i tipove:
I. Pastirski psi i psi tjerai goveda (osim vicarskih
pastirskih pasa)
II. Pinevi i nauceri, molosi i vicarski pastirski psi
III. Terijeri
IV. Jazavari
V. pic tip i primitivni tip pasa
VI. Gonii, tragai po krvi i srodne pasmine
VII. Ptiari
VIII. Retriveri, cunjavci i psi za vodu
IX. Psi za pratnju i razonodu
X. Hrtovi
Sistemtizacija koritena u stoarstvu
prema uporabnoj vrijednosti i cilju uzgoja, pse dijelimo u
2 osnovne kategorije:
1. LOVAKI PSI:
1. a) visokonogi gonii
b) kratkonogi gonii
2. jamari
3. krvosljednici
4. unjkavci (cunjavci)
5. ptiari
2. NELOVAKI PSI:
1. slubeni psi
2. ovarski i pastirski psi
3. psi uvari i psi za dom
4. hrtovi
5. patuljasti psi
LOVA
LOVA

KI PSI
KI PSI
Gonii (visokonogi i kratkonogi)
Jamari
Krvosljednici
unjkavci cunjavci
Ptiari
Gonii
pronalaze i gone divlja (hajka) u sve manjim
krugovima prema lovcu
gone etverononu divlja (ne pernatu)
oko 80 pasmina
visokonogi gonii:
balkanski goni
posavski goni
bosanski otrodlaki goni - barak
planinski goni
istarski kratkodlaki i istarski otrodlaki goni
kratkonogi gonii:
alpski brakjazavar
westfalski brakjazavar
engleski baset
bigl
Balkanski goni
visina:
m 46-54 cm
44-52 cm
mase oko 20 kg
gusta, tvrda dlaka
boja: lisije crvena, uto-
crvena s crnom bojom
du lea (plat)
glasanje: od niskih do
visokih tonova
svrha: lov na zeeve,
lisice, divlje svinje
Posavski goni
visina 46-58 cm
48 cm, m 50 cm
masa 18-20 kg
boja: crvenkasta, penino-
uta, ria; bjelina na glavi i
grudima
svrha: lov na zeeve, lisice
Bosanski otrodlaki goni - barak
visina 46-58 cm
m 52 cm, manje
masa 16-24 kg
otra, ekinjasta dlaka;
guste obrve, brada,
brkovi
boja: uto-crven s
tamnim (crnim) platom
Planinski goni
visina 45-55 cm
njenije grae od ostalih
gonia
kratka, gusta dlaka
boja: temeljna dlaka je crna
s crvenkastim paleom
(nepoeljna bijela mrlja na
prsima)
svrha: lov na zeeve, lisice
Istarski kratkodlaki goni
visina 44-56 cm
48 cm, m 50 cm
(poeljno)
masa 14-20 kg
gusta, sjajna, kratka
dlaka
boja: snjenobijela s
naranasto-utim
mrljama po tijelu (1/3
povrine)
svrha: lov na zeeve,
lisice
Istarski otrodlaki goni
visina 46-58 cm
50 cm, m 52 cm
(poeljno)
masa 16-24 kg
morfoloki kao istarski
kratkodlaki goni, razlika
u dlaci
dlaka dua od 10 cm,
nakostrijeena, otra;
guste, jake obrve
svrha: lov, krvosljednik
Alpski brakjazavar
matina zemlja uzgoja =
Njemaka (18.st.)
visina 34-42 cm
boja: crna s paleima ili
smea sa svijetlim prugama,
ili ukasto-crvena
svrha: lov na zeeve, jelene,
vukove, divlje svinje
Vestfalski brakjazavar
nastao krianjem nje-
makih srednjih gonia s
jazavarem
visina 30-35 cm
dosta gusta, gruba dlaka
bijele mrlje na vratu,
grudima, nogama
svrha: slijedi trag divlja-
i, ulazi u jame
Engleski baset
2 tipa:
tei tip: visina 33-38 cm;
masa 20 kg; gradski pas
laki tip: lovaki pas
jako krupno tijelo limfati-
ne konstitucije, isturenog
prsita
kratka dlaka
boja: dvobojan (bijela +
naranasta) ili trobojan
(bijela + crna + crvena)
Bigl
visina 33-40 cm
kratkodlaki ili trodlaki
esto trobojan
svrha: goni u oporu,
naroito kunia i pernate
divljai; kuni pas; labora-
torijska ivotinja
Jamari
ulaze u jame (jazbine)
tu spadaju dvije morfoloki razliite skupine:
njemaki jazavari
engleski terijeri
to su lovaki psi dobrog njuha, borbeni,
tvrdokorni u borbi, ozbiljni, staloeni, otri
erdel terijer
foksterijer
otrodlaki foksterijer, itd.
Erdel terijer
visina:
m 58-61 cm
55-58 cm
kvadratini oblik tijela
otra dlaka (trimanje)
boja: svjetlija ili tamnija
crveno-smea s velikim
tamnosmeim ili crnim
platem
cilindrian oblik glave; ui
male, preklopljene naprijed
(V)
Otrodlaki foksterijer
visina: najvie 40 cm
masa: najvie 8 kg
kvadratian oblik tijela
rep se skrauje
gusta, otra dlaka (trimanje)
boja: temeljna boja je bijela
sa smeim ili crnim mrljama
Kratkodlaki foksterijer
visina: 1 cm vii od otro-
dlakog foksterijera
kratka, tvrda dlaka
otrije i smirenije naravi od
otrodlakog foksterijera
Krvosljednici
glavni im je zadatak da u lovu pronalaze
nastreljenu (ranjenu) divlja koja moe jo satima
bjeati
rad na krvnom tragu treba uvrstiti kolovanjem
mirni, staloeni, izvrsnog njuha, ustrajni (prate
divlja vie sati), kada dostignu nastreljenu
divlja moraju se stalno glasati (mora dobro
oblajavati) da ga lovac pronae
2 njemake pasmine (bavarski i hanoveranski
krvosljednik) te jedna francuska (pas Sv. Huberta)
Hanoveranski krvosljednik
visina:
m 56-60 cm
52 cm
masa 38-45 kg
gusta dlaka
boja: svjetlije ili tamnije
nijanse jelenje boje (esto
s tigrastim prugama,
tamnije glave)
svrha: traenje jelena,
srnjaka
Bavarski krvosljednik
nastao krianjem hanove-
ranskog krvosljednika i
starog bavarskog gonia
visina:
m oko 50 cm
oko 40 cm
boja: crveno-smea ili
okeruta; na glavi tamnije
nijanse (skoro crne)
Pas Sv. Huberta - bloodhound
visina:
m 67 cm
60 cm
masa 40-48 kg
boja: crna s paleom ili
jednobojno vatreno-crve-
na
svrha: pronalaenje divlja-
i, rad na krvnom tragu,
pronalaenje ljudskog tra-
ga (izgubljene djece)
unjkavci - cunjavci
unjkanje = nain lova u kome psi (unjkavci) jure
kroz raslinje (movarna podruja), pronalaze
ptice u gnijezdima, diu ih i kratko gone da ih
lovac ustrijeli
manji psi, ivahnog temperamenta, moraju voljeti
vodu, biti posluni i dosta jaki (da mogu plivati s
patkom u zubima)
tu ubarajamo 8 pasmina panijela nastalih u
Velikoj Britaniji (od 18. st.) i 3 pasmine nastale u
Americi (20. st.)
potjeu ili iz panjolske, ili od francuskog
epanijela
u kontinentalnom dijelu Europe prepeliari se
koriste za istu namjenu
Engleski pringer-panijel
visina 51 cm
masa 22-24 kg
srednje duga dlaka + rese
boja: smei s crvenim
paleom ili bijelim povrina-
ma, crna s paleom ili bijelim
plohama
Engleski koker-panijel
visina:
m 39-40 cm
38-39,5 cm
masa 11-13 kg
ravna, svilenkasta, duga
dlaka (pogotovo na ukama
i nogama rese)
boja: smea (svjetlije do
tamnije nijanse, skoro crna);
jednobojni ili viebojni
Ameriki koker-panijel
visina 34-39 cm
konstitucijski slian engles-
kom koker-panijelu; kraa
njuka
svilenkasta dlaka
boja: skroz crna, crna s
paleom, jelenje boje, boje
pijeska
Ptiari
pronalaze i pokazuju pernatu divlje skrivenu u
logu (markiranje: podignu prednju nogu, usmjere
nos ka divljei i ekaju poput napete strijele),
stoje nad njom dok lovac ne doe dovoljno blizu i
potjera ivotinju, kada ptiar mora lei i ekati
hitac. Nakon toga ptiari ili idu u potragu za
pogoenom ivotinjom (europski ptiari), ili
nakon hica trae novu divlje (engleski ptiari), a
pogoenu divlja pronalazi i donosi retriver
(aporter)
tu spada 40 pasmina (njemaki kratkodlaki i otrodlaki
ptiar, maarska vila, pointer, engleski seter, irski seter, kotski
seter
Njemaki kratkodlaki
ptiar
visina:
m 60-65 cm (poeljo 62-64)
max 58 cm
kvadratinog oblika tijela
rep se skrauje
kratka, ravna, tvrda dlaka,
ravnomjerno pokriva itavo
tijelo
boja: smea ili smea s
manjim bijelim povrinama
na prsima i nogama,
pastrvasto smea
Njemaki otrodlaki ptiar
visina m 60-65 cm, <
razlika u kvaliteti dlake
dlaka duga 4 cm, tvrda,
ravna, otra (ne priljee uz
tijelo), jaki brkovi i obrve,
zastavice na nogama
grublji kostur
Maarska vila
visina:
m 57-64 cm
53-60 cm
rep se skrauje
boja: penino-uta do
lisije-crvena
Pointer
visina:
m 62-67,5 cm
60-65 cm
masa 20-30 kg
kratka, tvrda, sjajna dlaka
boja: uto-bijela, naranasto-
bijela, crno-bijela; dozvoljeni
jednobojni i trobojni
Engleski seter
visina:
m 65-69 cm
61-65 cm
masa 25-35 kg
glatka, svilenkasta, nikad
kovrava dlaka; rese na
grlitu, nogama i bedrima
boja: razliita crna i bijela,
bijela i naranasta, trobojni
Irski seter
visina:
m 56-62 cm
53-60 cm
masa 15-25 kg
boja: crvena, crveno-bijela
kotski (Gordon) seter
snane grae, tei od
prethodna dva setera,
grubljeg kostura
duga, sjajna, svilenkasta,
valovita dlaka
boja: crvena (mahagonij) s
obilnim crnim platom
(kao crna s paleima)
NELOVA
NELOVA

KI PSI
KI PSI
Slubeni psi
Ovarski i pastirski psi
Psi uvari i psi za dom
Hrtovi
Patuljasti psi
Slubeni psi
njemaki ovar
njemaki bokser
njemaki pinevi:
njemaki pin
patuljasti pin
doberman pin
majmunski pin
gubiari nauceri:
srednji gubiar
patuljasti gubiar
veliki gubiar
Njemaki ovar
visina:
m 60-65 cm
55-60 cm
masa 35-40 kg
paetvorinast oblik tijela
gusta, tvrda dlaka, prijanja uz
tijelo
boja: crna, penino-siva,
jednobojno uta, riouta, sa
crnim platem na leima
svrha: vojniki, policijski pas,
vodi slijepih
Njemaki bokser
pas prekrasne runoe
visina:
m 57-63 cm
53-59 cm
masa 30-32 kg
kvadratian oblik tijela
kupiranje repa, uki
glatka, sjajna dlaka, vrsto
priljee uz tijelo
boja: jednobojno uti, tigrasti,
dozvoljena bijela boja na prsitu
(max 1/3 povrine)
Njemaki pin
visina: 40-50 cm
kratka dlaka
boja: crna sa smeim
paleom, smea
Doberman pin
visina:
m 68-70 cm
63-67 cm
skladne grae (idealne ana-
tomske mjere)
kupiranje uki, repa
boja: crna s plameno-crvenm
paleom, smea
Srednji gubiar
po konstituciji otrodlaka
varijanta pineva
kupiranje uki i repa
otra, gusta, ekinjasta
dlaka; snane obrve i brkovi
boja: posve crna, papar-
sol (sivo srebrnkasta boja)
Patuljasti gubiar
razlika samo u veliini
visina: 30-35 cm
Veliki gubiar
visina:
m 65-70 cm
60-65 cm
boja: crni, boja papra i
soli
svrha: psi pratioci, za
obranu (pogodan za
kolovanje)
Ovarski i pastirski psi
ovjek je uzgojio dvije skupine pasa za pomo pri
radu sa stokom:
pastirski planinski psi (uvaju i brane stoku od
zvjeri):
arplaninac, kraki ovar, kuvas, staroengleski
ovarski pas bobtail, brijarski ovarski pas,
maremansko-abruanski pastirski pas, itd.
ovarski nizinski psi (pomau pri napasivanju i
kretanju stada, brzo ue i sluaju):
kotski ovar, hrvatski ovar, belgijski ovar
teveren, puli, itd.
arplaninac
1936. ilirski ovar
visina:
m 56-62 cm
54-58 cm
m 36-42 kg
dlaka duga min 10 cm
boja: elino-siva tamnije
ili svjetlije nijanse, pone-
kad bijela na prsitu
kotski ovar
visina:
m 55-60 cm
50-55 cm
masa 22-23 kg
boja: ria u svim nijansama +
bijela podruja, trobojan
danas uglavnom kuni pas
Hrvatski ovar
potjee od autohtonih
pasa Panonske nizine
visina 40-50 cm
dozvoljeno skraivanje
repa na 4 cm
dlaka duga 7-14 cm,
kovrava
boja: crna
svrha: uvanje stada
Psi uvari i psi za dom
dalmatiner
bernardinac
pcevi:
veliki njemaki pic (vuji pic)
srednji pic
patuljasti pic
polarni psi:
sibirski haski
aljaki malamut
au-au
Dalmatiner dalmatinski
pas
dubrovaki goni, galski
pas
akovaki arhiv; dio
plemikih grbova RH
visina:
m 55-60 cm
50-55 cm
masa 25 kg
kratka dlaka
boja: uvijek bijela sa crnim
mrljama ili mrljama jetrene
boje promjera 2-3 cm
Bernardinac
porijeklo vue od tibetskog
mastifa; u dananjem obliku
ugojen prije 1000. god. u
samostanu Sv.Bernarda (spaa-
vanje ljudi u snjenim naletima)
visina:
m min 70 cm
min 65 cm
masa50-55 kg
srednje duga, glatka, ravna ili
lagano valovita dlaka (nikad
kovrava)
boja: crvena sa bijelim mrljama
ili obratno, crna maska na glavi
Veliki njemaki pic
visina 40 i > cm
tamne, kose oi
5 varijanti po boji:
vuji pic
srebrnasto-sivi sa crnim
prelje-vom
crni
bijeli
smei
srednji i patuljasti pic
razlikuju se samo po
veliini
Sibirski haski
visina:
m 54-60 cm
51-56 cm
smee ili plave oi
boja: vuja (srebrbasto-siva),
crne, boje pijeska, mogu biti
bjeline, naoale oko oiju
Aljaski malamut
visina:
m do 67 cm
do 58 cm
gusto krzno s puno podlake
boja: od posve crnih do
svjetlo sivih
nikada ne laje, zavija kao
vuk
au-au
visina: 45-53 cm
ljubiasta boja sluznica
dlaka moe biti kratka, no ee
je dua
boja: naranasta, naranasto-
crvena, poput pijeska, bijeli
(uvijek jednobojan)
svrha: pas za vuu, pastirski
pas; danas za kuu
Hrtovi
prije su koriteni kao lovaki psi (na zeeve i dr.;
u brzom trku hvataju divlja), a danas se koriste
kao sportski psi (trkalita!), luksuzni i dekorativni
psi
raireni su po cijelom svijetu
tu spadaju: afganistanski hrt (Tazy), perzijski hrt
(Saluki), arapski hrt (Sloughi), ruski hrt (Barzoj),
engleski kratkodlaki hrt (Greyhaund), mali engleski
hrt (Vipet)
Afganistanski hrt
visina:
m 69-74 cm
64-66 cm
duga, svilenkasta dlaka, kraa
na glavi i leima, a bogata na
tjemenu, vratu, ukama,
nogama, donjim dijelovima
tijela
boja: sve boje
Perzijski hrt
visina:
m 58-71 cm
min 54 cm
dlaka je duga samo na
ukama, repu, laktovima
boja: sve osim posve crne i
bijele; nisu dozvoljene are-
ne
Ruski hrt
visina:
m 75 cm
71 cm
boja: uglavnom bijela s
mrljama
Patuljasti psi
pekinezer
bolonjez
cihuahua
shi tzu
pudl
Patuljasti psi
maltezer
kineski kukmasti
patuljasti belgijski
grifon jorkirski terijer