VELEUILITE U KARLOVCU

STROJARSTVO
Ak. God. 2013/2014


Jurica Gregurovid
STRES NA POSLU
Seminarski rad


Kolegij : Organizacijska psihologija ( redovni studij )




Karlovac, travanj 2014.


STRES NA POSLU

UVOD
Stres (iz engleskog stress = tlak, napetost, latinskog: stringere: napeti) oznaava
(po odreenim vanjskim utjecajima, stresa) prouzrokovan psiholoki i fizioloki
odgovor (kod ivotinja i ljudi) na specifine zahtjeve da bi se omogudilo izdrati
posebna fizika i mentalna opteredenja.
Stres ili tihi ubojica je jedan od najvedih problema s kojima se susrede moderan
ovjek. Uurban ritam ivota, problemi na poslu, u privatnom ivotu, slaba
ekonomija sve to utjee na pojavu stresa u svakodnevnom ivotu.
Stresne reakcije na ljude djeluju vrlo negativno i pridonose razvoju mnogih
bolesti, kako tjelesnih, tako i psiholokih poremedaja. Uz blage i prolazne
poremedaje poput glavobolje, kratkotrajne nesanice, slabe anksioznosti,
poremedaji se mogu pretvoriti u ozbiljne i trajne zbog kojih se razvije neka
tjelesna bolest ili anksiozni poremedaj.
Za nas studente zanimljiv je podatak da ak i kratkotrajna izloenost stresu
poput izlazaka na ispite takoer djeluju na pad aktivnosti stanica imunolokog
sustava koji djeluju u borbi protiv virusa i tumora.

Slika 1 : Proces stresa
Simptomi stresa :
Fizioloki simptomi su primjerice: crvenilo, znojenje, glavobolja, gubitak apetita,
prekomjeran apetit, promjene raspoloenja, napetost, umornost, razdraljivost,
pla, strah, agresivnost, nesanica, ograniavanje komuniciranja itd.
Primjeri stresa :
smrt bliskog lana obitelji
razvod
uhidenje
laka bolest
vjenanje
gubitak radnog mjesta
trudnoda
smanjenje prihoda
brani spor
obiteljske svae


U ovom seminaru baviti du se specifino stresom na poslu, tj. na radnom
mijestu. Bavit du se uzrocima stresa na poslu, posljedicama i kako ga sprijeiti i
lijeiti .

DEFINIRANJE STRESA NA RADU
Rad zauzima vano mjesto u ivotu ljudi. Osim to prua mogudnost zarade,
znaajan je i za stjecanje samopotovanja i uvaavanja. Radom ljudi postiu
doivljaj socijalne pripadnosti, optimizma i radosti. Visoko rangirani poslovi na
drutvenoj ljestvici donose: ugled, status i mod. Radedi ljudi se razvijaju i
zadovoljavaju veliki broj potreba
Stres na radu ima najznaajnije posljedice za ukupno ponaanje i ivot ljudi jer
ovjek pola svojih budnih sati tijekom trideset pet do etrdeset godina provodi
na radu. Osim toga teko je potpuno razdvojiti privatni ivot tako da sve ono
to se dogaa na radu djeluje i izvan njega, ali i obrnuto.
Stres na radnom mjestu moe biti prouzrokovan mnogim razliitim uzrocima,
od onih beznaajnih poput problema s uredskom opremom ili estim prekidima
u radu, do onih velikih koji mogu dovesti do nezadovoljstva na poslu i
smanjenja produktivnosti. Stres na radnom mjestu takoer moe prouzrokovati
i probleme u obiteljskom i zdravstvenom ivotu.
Stres na radnom mjestu danas predstavlja globalni javnozdravstveni problem i
jedan je od najvedih uzroka profesionalnih bolesti i bolovanja u Europi i svijetu
te je ujedno i meu vodedim problemima gospodarstva razvijenih zemalja.
Prema posljednjim izvjedima Europske komisije i Meunarodne organizacije
rada stres je na drugom mjestu ljestvice zdravstvenih tegoba zaposlenika u
Europskoj uniji, a prema izvjedu Europske agencije za
sigurnost na radu i zatitu zdravlja, stres na radnom mjestu prisutan je kod
svakog tredeg zaposlenika EU te se godinje biljei milijun radnih dana gubitka
koji se procjenjuju na minimalno 20 milijardi eura gubitka. Polovica izgubljenih
radnih sati su posljedica stresa na radnom mjestu, a stres je istodobno i krivac
za 5 milijuna nesreda na poslu
Najznaajnije izvore stresa na radnom mestu moemo podijeliti u est
kategorija:
Kontrola - osobe koje na svojim radnim mjestima imaju vrlo malo kontrole i
utjecaja vrlo esto se nalaze pod stresom;
Sposobnost - zabrinutost zbog kvalitete obavljanja posla. Osjedaj sigurnosti
radnog mjesta je veoma bitan, jer nesigurnost predstavlja velik izvor stresa za
mnoge ljude;
Nejasnoda - do stresa moe dovesti i nejasna slika o zadacima na poslu, zatim
kakvi su organizacijski ciljevi odjeljenja;
Komunikacija - napetosti na poslu izviru iz loe komunikacije meu
suradnicima, to dovodi do stresa;
Potpora - osjedaj manjka potpore od strane suradnika moe oteati
obavljanje zadataka;
Znaaj - ukoliko se posao koji se obavlja smatra beznaajnim moe
prouzrokovati stres.

Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila stres na radnom mjestu
svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu jo vie povedao zbog
produbljene globalne krize i nezaposlenosti. "Burn out" sindrom oznaava
stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog, a uzaludnog
zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu slino je sindromu kroninog umora, ali
pritom se mijenja i stav prema poslu, to za umor nije karakteristino.
Jedan od najedih uzroka stresa na radnom mestu, ipak predstavljaju
meuljudski odnosi. Stres zbog loih meuljudskih odnosa opisuje i pojam
mobing, koji oznaava psihoteror na radnom mestu koji zaposlenici provode
prema svojim kolegama. U osnovi je najede sukob iz nekog razloga, a nakon
njega poinju spletke, podmetanja, poniavanje i izolacija. U strahu za radno
mjesto "krivac" moe razviti "burn out" sindrom i kronine zdravstvene
potekode, a izlaz moe traiti u naputanju posla, pa ak i samoubojstvu. Pa
ipak, svaka okolina moe uzrokovati stres koji je dio svakodnevnog ivota, a ne
samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu.
U japanskoj kulturi javio se pojam "karoshi" koji u smislenom prijevodu znai
smrt od pretjerana rada. Tim pojmom se eli pokazati jasna povezanost
prekomjernog rada i stresa s povedanom pojavom smrti zbog posljedica
sranog i modanog udara
Slika 2: Kontinuum radne opteredenosti

Iz slike 2 se vidi da nedovoljna radna opteredenost ili podzaposlenost vodi
dosadi, opadanju motivacije, apatiji i izostancima; preopteredenost vodi
prekomjernom umoru, nesanici, nervozi i razdraljivosti, drugim rijeima
tipinim posljedicama stresa. Problem i izvor stresa moe biti razlika izmeu
uloga koje pojedinac ima u organizaciji


Slika 3 : Stupnjevi izgaranja

Na slici 3 prikazana su tri stupnja izgaranja. U prvom stupnju odnosno u
poetnoj naetosti stresom javljaju se psihofizike i fizioloke reakcije (npr.
stalna razdraenost, anksioznost,razdoblja s povienim tlakom, kripanje
zubima u snu, nesanica, zaboravljivost, srani problemi, neuobiajena aritmija,
problemi koncentracije, probavni problemi), posao se vie ne doivljava kao
zadovoljstvo. Kod pojave bilo koja dva od navedenih simptoma, moemo biti
sigurni da smo uli u prvi stupanj izgaranja.
Drugi stupanj oznaava uvanje energije kako bi se kompenzirao stres, stres
uzrokuje pretjerano kanjenje na posao, odgaanje poslova i nerado
prihvadanje novih radnih zadataka, produivanje radnih pauza, stalni umor,
izolacija od prijatelja i obitelji, porast cinizma, ogorenost, pretjeranost u
puenju, ispijanju kava, uzimanju lijekova i psihoaktivnih supstanci i pojava
apatije.
Tredi stupanj oznaava fazu istroenosti gdje vedina ljudi primjeduje da s njima
neto nije u redu, posao se poinje doivljavati kao opteredenje, javlja se
kronina depresija, pad otpornosti sa stalnim obolijevanjem, kronini eluani i
crijevni problemi, kronina psihika i fizika izmorenost, kronine glavobolje ili
migrene, elja za bijegom iz drutva, uestale suicidne pomisli. Pojava bilo koja
dva od navedenih simptoma, siguran je znak tredeg stupnja izgaranja



Slika 4 : Oodnos izmeu stresa i motivacije
Slika 4 prikazuje da premale koliine stresa dovode do malog uinka.
Povedanjem razine stresa do odreene razine povedava se i radna motivacija, a
samim time i uinak na radu. Ta razina stresa kod koje se povedava motivacija i
uinak na radu je ona koja bi se trebala odravati bududi da ima pozitivni uinak
na uinkovitost. Visoka razina stresa ima negativni utjecaj na motivaciju i radnu
uinkovitost te se ona smanjuje u odnosu na povedanje stresa.


SPREAVANJE, LIJEENJE,POSLJEDICE I BORBA PROTIV
STRESA NA RADNOM MJESTU

Koje su mogude posljedice stresa?
Istraivanja pokazuju da je ak 75% oboljenja povezano sa stresom. Posljedice
stresa se pojavljuju u vidu poremedaja i oboljenja:
a) Duevni poremedaji izazvani i udrueni sa stresom (akutna stresna reakcija,
posttraumatski stresni poremedaj, reakcije prilagoavanja i dr.) i pogoranje
postojedih duevnih poremedaja;
b) Psihosomatski poremedaji: povien krvni pritisak, srani udar, modani udar,
sindrom kroninog umora i nadraenog crijeva, migrena, infekcije, rak;
autoimunoloka oboljenja, neke vrste anemija, problemi sa plodnodu.
c) Sociopatoloke pojave: delinkvencija, kriminal, samoubojstva i ubojstva,
prostitucija, bolesti zavisnosti i dr..

Kakve mogudnosti zatite od stresa postoje?

Prevencija - ljudi nisu uvjek u mogudnosti da sprijee djelovanje uzroka stresa,
ali mogu promjeniti svoju reakciju. U tom cilju neophodno je nauiti tehnike
savladavanja stresa (oputanje, vladanje sobom, organizacija svoga vremena,
podrka i pomod i dr.). Tako se smanjuje koliina hormona stresa. Potrebno je
imati u vidu faktore koji utiu na tok i ishod stresa.
Lijeenje - u savladavanju stresa potrebno je poduzeti sljedede radnje:
- utvrditi ko ili to izaziva stres i kako reagirati;
- izbjegavati uzroke stresa koji se mogu izbjedi;
- primjeniti tehnike koje pomau u konstruktivnom reagiranju na uzroke stresa;


Prehrana - dok traje stres, organizam troi hranjive tvari bre nego inae. To
moe dovesti do njihovog nedostatka i do slabljenja imuniteta. Zato ih treba
dopuniti ishranom ili dodacima.

Neefikasni naini borbe protiv stresa:

1. NEMOGUDNOST DA SE PANJA USMJERI NA IZVOR STRESA
Nita se ne moe uiniti sa problemom ako se ne analiziraju njegovi razliiti
aspekti. Da li je problem osobne prirode, pa ga ovjek zaista sam mora rjeiti?
Da li je u pitanju drutveni problem koji ukljuuje i druge ljude? Da li je vezan za
posao ili ima i neki drugi izvor, npr. u obitelji? Dakle, prvo treba pronadi izvor
problema.
2. SKLONOST BRIZI I EMOTIVNOM DOIVLJAVANJU SITUACIJE
Pretjerana briga i preemotivno reagiranje potroiti de energiju i vrijeme, a nede
dovesti do rjeenja problema. Briga nije najbolji nain da se iskae
zaokupljenost problemom. Umjesto zabrinutosti, treba razmiljati i traiti
prihvatljiva rjeenja.


3. ODLUKA DA SE STRES ZADRI ZA SEBE
esto osoba zadrava u sebi problem koji je uzrok stresa, smatrajudi da taj
problem druge ne bi ni zanimao. Ako je samo "rtva" stresa svjesna problema,
utnja moe povedati stres. Odluka da se problem zadri za sebe blokira pristup
za mogudu pomod ostalih, koji bi inae mogli pomodi.
4. ODUGOVLAENJE UMJESTO PODUZIMANJA AKCIJE
esto osoba ne uspjeva obaviti poslove potrebnim tempom, to dovodi do
nagomilavanja poslova i nedostatka vremena da se oni obave. Ponekad osoba
misli da de stres prodi s vremenom. Odugovlaiti i ne poduzimati nita da se
problem reji, samo povedava problem.
5. PREOPTEREDENOST KRITIKAMA
Preozbiljno prihvadanje kritika od strane drugih, uz pretjeranu brigu oko toga
ta oni misle i kau vodi u konfuziju i neodlunost, to situaciju ini jo vie
stresnom.
6. OSEJDANJE OSOBNE KRIVNJE ZBOG STRESA
"Vidi u to sam se uvalio ovog puta. Ovo mi nije trebalo!" kanjavanje samog
sebe uz preputanje osjedaju krivice, bez poduzimanja bilo kakve akcije
produbljuje efekt stresa i onemogudava ovjeka da razumno razmotri situaciju
ili akcije koje mogu biti produktivne.
7. STAV "LAKO DEMO" - UZ OKRIVLJAVANJE DRUGIH
Ovakav stav predstavlja bijeg, a ne nain da se rjei problem. ovek se
privremeno moe osjedati dobro prebacujudi krivicu na nekog drugog, ali na
duge staze to nije produktivno. Ekstremna subjektivnost i osjetljivost,
usmjeravanje panje na druge osobe kao izvor stresa spreava ovjeka da
preispita samog sebe.
8. NEMOGUDNOST OPUTANJA
Neke osobe potpuno preokupira stresna situacija, pa o drugim stvarima uope
ne razmiljaju. Onaj tko se ne moe opustiti, nede modi ozbiljno razmiljati o
problemu. ak i kada smo najopteredeniji obavezama, treba nadi vremena za
relaksaciju.
9. TRAENJE RJEENJA U "MALIM STVARIMA" KAO BIJEG OD PROBLEMA
Ponekad osoba trai izlaz iz stresa i napetosti u "malim stvarima", ugaajudi
sebi na razne naine, kao to je pretjerano uzimanje hrane, prekomjerno
puenje, opda fizika lijenost itd., to svakako nije put za rjeenje problema.

NAINI SPREAVANJA STRESA:
1. odrediti vanost situacije
2. odrediti nadlenost problema
3. da li se neto moe preduzeti u vezi sa stresnom situacijom?
4. objektivno sagledati izvor stresa
5. usmjeravanje panje na dobrobiti koje de uslijediti kada
problem bude rjeen
6. razgovor o problemu sa drugom osobom
7. delegiranje stvari drugima
8. mudro koristiti vrijeme
9. smanjenje napetosti kroz humor
10. relaksacija
11. usaglaavanje sa izvorom stresa