Professional Documents
Culture Documents
Drugi Svjetski Rat - Dešavanja U Prnjavoru
Drugi Svjetski Rat - Dešavanja U Prnjavoru
e
t
r
n
a
e
s
t
a
s
r
e
n
j
o
b
o
s
a
n
s
k
a
b
r
i
g
a
d
a
Poslije velikog pritiska koji su oruane snage NDH, etnici i usta-
ka milicija vrili na 14. brigadu koncem jula i poetkom avgusta 1944.
godine, iz ega je izala nepobijedena, 14. brigada je postepeno prela na
ofanzivne akcije i na etnike i na ustako-milicijske posade na irem pro-
storu Kotor-Varoa.
Jedna od takvih akcija bio je napad na ustako-milicijsku posadu u s.
Sokoline, nekoliko kilometara juno od Kotor-Varoa. Ovo uporite, istu-
reno na stjenovitom i teko pristupanom dijelu, ispod koga su tekli dubo-
ko usjeeni planinski potoci J akotina i Grabarevac, bilo je jedno od najja-
ih spoljnih uporita Kotor-Varoa. Pored grupe kua, tu se nalazila i cr-
kva, a sve to je bilo opasano kamenim zidom. Tada se sumnjalo da kato-
liki svetenik u Sokolinama krije njemaku radio-stanicu, jednu od onih
koje su Nijemci imali rasturene na okupiranom prostoru, a od kojih su
neke bile legalno rasporeene i na terenu koji su kontrolisali etnici. Ovo
uporite je ve jednom osvojila, u aprilu 1944, 3. eta 2. bataljona 14. bri-
gade. Prvom polovinom avgusta uporitu se primakla 3. eta 4. bataljona
komandira Rajka Bubia. Njega su ve neprijateljski vojnici znali i sa
njim su se dovikivali. Izazivali su ga da im prie blie, a on im je odgo-
varao smireno i zastraujue uvjerljivo: Doi u ja, ne brinite, onda kada
mi se ne budete nadali!
Neutvrenog datuma prve polovine avgusta, oko 4 asa, dok je 2. e-
ta istog bataljona bila na epakom brdu, Bubieva eta- je napala Soko-
line iz pravca Vievice i Srednjeg brda. Jedan vod komandir ete je upu-
tio u zasjedu na pravcu kojim je razbijena posada morala da se povlai.
Dok su ostala dva voda otvarala vatru po neprijateljskim bunkeri-
ma, on i oro Snjegota su izdvojili 5 boraca i 2 pukomitraljeza i pod
komandom Bubia krenuli prema crkvi u Sokolinama i zidu koji tu po-
stoji. Vatrom pukomitraljeza i runim bombama zauzeli su otvore na
zidu, a onda su likvidirali jedan po jedan bunker uz pomo ostalih bo-
raca.
Poto nisu uspjeli da zadre Bubiev napad, milicioneri su poeli da
bjee prema Kotor-Varou - Kotoriu, ali su naili na 3. vod 3. ete, koji
ih je natjerao da se sklone u stijene ispod uporita. Borci Bubieve ete
su ih pozivali na predaju, a kada se ni poslije nekoliko uzastopnih poziva
nisu odazvali, na njih je otvorena puana i mitraljeska vatra i na stijene
su bacane rune bombe. Prema zabiljeki Advana Hozia poginulo je 5 mi-
licionera, a 7 je ranjeno. Zaplijenjen je 1 pukomitraljez, nekoliko pua-
ka, 3 automata i neto druge opreme.
Oko 15,00 asova istog dana iz Kotor-Varoa u pravcu Sokolina kre-
nula je jaa grupa milicionera pod komandom ustae like Lovrenovia, ko-
ji je bio rodom iz Sokolina. Ovoj grupi postavljena je zasjeda, pa je i ona
razbijena uz gubitke.
Stab bataljona, poslije zauzea Sokolina, odluio je da zauzme usta-
ko uporite Badanj iznad s. Jakotina. Sokoline i Badanj bili su juni istu-
reni punktovi odbrane Kotor-Varoa, a na njih su se uvijek naslanjali et-
nici. Zato su 9. i 10. avgusta jedinice 4. bataljona prvo protjerale etnike
iz okoline Badnja, a zatim su sa dvije ete napali Badanj.
Milicija je davala jak otpor. Partizanske snage eta koja je bila
na Sokolinama, pomagala je sa te strane napad na Badanj, odnosno J ako-
tinu. Partizanske jedinice koje su ile u napad napredovale su sporo, ali
sigurno, a etnici su, sa pogodnih poloaja, posmatrali borbu, nadajui se
da e milicija odbiti napad boraca 4. bataljona. Meutim, kada su uvidjeli
da su se partizani podvukli pod same neprijateljske rovove, a zatim uli i
bombe koje su partizani ubacivali u rovove milicije, intervenisali su.
Mi l i ci ja koja se nalazila u rovovima bila se pokolebala i
poela povlaiti da napusti rovove, a u tom momentu, snage
2. batal jona (etnikog pri mjedba autora) udarile su par-
tizanima iz Varjae sa boka .. ,,
271
a
pie o tome komandant pomenute etnike brigade.
Borci 4. bataljona morali su da se povlae prema brdu Kik. Bernard
Marui, kurir u tabu 4. bataljona, sjea se da su on i Enver Sarajli za
vrijeme ove borbe dobili zadatak od komesara Pere Divjaka ili pomonika
komesara Perice Vukelje, da odnesu jedno pismeno nareenje na Kik, na
kom je trebalo da se nalaze dijelovi 4. bataljona i gdje se jo vodila velika
borba. Sarajlia je bila nauljala cipela pa nije mogao da ide do kraja.
Predloio je Maruiu da uzme njegov automat i da sam nosi to pismo.
Marui je prihvatio, jer drugog izlaza nije bilo: nareenje se moralo od-
nijeti tamo gdje je nareeno.
Kada se Marui primicao Kiku borba se utiala. Na brdu koje je
bilo bez veeg rastinja vidjele su se siluete u crnim odijelima, koje Maru-
iu nisu liile na partizanske. Bilo mu je sumnjivo, ali poto je teren do-
sta pregledan, nije se usuivao da se vrati, pa je polako, kraj neke ivice,
poao napred i, osmotrio bolje one koji su se sa brda pribliavali prema
njemu. Poto je shvatio da se radi o ustakoj miliciji, a oni su bili ve
dosta blizu, bacio je bombu, opalio na njih rafal iz automata i, kada su oni
zalegli, poeo je izmicati. Neprijatelj je za njim otvorio vatru. Istovre-
meno ga je tukla i vatra bono, iz pravca s. Vievice. Osjeao je to po
mecima koji su ga mimoilazili, ali je imao utisak da i jedni i drugi tuku
njega. Kad je sav zadihan i umoran stigao do taba bataljona na Dragi-
evcu, raportirao je komandantu bataljona da pismo nije mogao da pre-
da. Rekao je zatim da je neprijatelj ne samo na Kiku ve i na Vievici.
Tada se pojavio zamjenik komandanta bataljona Nedo Stani sa jednom
etom. Objasnio je da je ta eta otvorila vatru po neprijatelju na Kiku u
vrijeme kad su vidjeli da milicioneri nekog progone. Veljko Sipka je re-
15*
227
kao Bernardu: Die paniku bez potrebe, i to je, kako Marui kae, nje-
mu bilo tee nego bjeanje s Kika.
Poto su 10. avgusta udruene etniko-ustako-milicijske snage us-
pjele da natjeraju u povlaenje dio snaga 4. bataljona, etnici su
se veselili, ali i strep jeli. Drugi bataljon etnike brigade, koji je napao
4. bataljon 14. brigade sa boka, slijedeu itavu no proveo je u umi Ki -
jevac, zapadno iznad s. ukovac. Nije se usudio da zanoi u kuama u
selu. Iz jedne depee taba 53. divizije od 9. avgusta vidi se da je oko
Kotor-Varoa u posljednjih 6 dana neprijatelj imao oko 42 mrtva.
Zaharije Slatinac, omladinski rukovodilac 4. bataljona, sjea se da
jt ovo bila jedna od teih borbi u kojima se naao njihov bataljon.
Jedanaestog avgusta 4. bataljon je nastavio sa napadom na nepri-
jateljsku miliciju oko Jakotine. Upotrijebio je i svoju artiljeriju. Milicija
se estoko branila. Moda je opet oekivala da e joj etnici doi u pomo,
ali se to ovog puta nije dogodilo. Milicija se borila do jedan sat poslije
pola noi.
Partizani 14. kraji ke brigade tukli su Badanj, mi l i ci ja
je razbi jena na Badnju i partizani su proli do Hadrova-
ca .. ,,
272
izvjetava slijedeeg dana svoj korpus komandant Vrbaske etnike bri-
gade.
U ovoj borbi poginuo je Branko Milojevi iz s. Mikovci, pomonik
politikog komesara 1. ete 4. bataljona.
Jedanaestog avgusta borbe su se vodile i na drugim stranama. J edna
je voena oko s. Rastue i Stanara. Tamo je u to vrijeme bio 1. bataljon
brigade, koji su napale tri etnike kolone, predvoene etnikim kapeta-
nom Araneloviem. On je bio komandant operacije, a imao je nekoliko
etnikih brigada. etniki izvjetaji kau da su se partizanske snage na
koje su napali sastojale iz dva bataljona 14. brigade i Teanjsko-teslikog
odreda. etnici tvrde da su na partizanske snage naili kod samih Vitko-
vaca i napali ih na frontu od s. Stanara do s. Rastua. Da su ih potisli i
gonili u sjajnom naletu i sve bi, kako kau, uspjelo da se nije povukao
komandant 1. bataljona Ljubike etnike brigade Mitar Milankovi, i to
bezrazlono.
U noi 11/ 12. avgusta 3. bataljon 14. brigade krenuo je na prostor
Liplje Klupe. Iao je u kolonama od s. Maslovare preko Uzlomca.
Partizani su u isto vri jeme udarili na sve uke koje su
bile zaposjednute od 3. ete.
273
Zadatak 3. bataljona bio je da dijelom snaga stalno kontrolie rejon
Klupa, da izvodi none pokrete i akcije protiv etnika i da im ometa kon-
centracije i izvoenje prepada, posebno du karavanskog puta eava
Javorova Klupe Maslovare.
272
AVI I , CA, kut. 215, br. reg. 3/ 3.
273
AVI I , CA, kut. 215, br. reg. 8/ 3.
tab 14. brigade od konca jula 1944. godine bio je u s. Maslovare, u
kui porodice Petri. Komandant brigade se sjea toga, jer je kod te po-
rodice u to vrijeme odran nekakav sastanak ena. Na sastanak su dole
i ene iz udaljenih sela u koja su esto navraali etnici. Sastanku je tada
prisustvovala i Milka Manduka, kao drutveno-politiki radnik na tom
terenu.
U vrijeme kada je 3. bataljon preko Liplja odlazio za rejon Klupa,
na teren Kotor-Varoa doao je 1. bataljon brigade koji je skoro mjesec
dana djelovao samostalno na podruju Prnjavor Tesli. Bataljon je
razmjeten u rejon Maslovare Obodnik Borci, sa zadatkom da titi
slobodnu teritoriju iz pravca Kotor-Varoa.
tab brigade je imao iz s. Maslovare telefonsku vezu sa tabom di-
vizije u Kulaima, sa 3. bataljonom u Klupama, sa Sipragama i Skender-
-Vakufom.
U to vrijeme odravan je u rejonu s. Borci Mirkovii vojni podo-
ficirski kurs, koji je organizovala 14. brigada. Na njega je pozvano po 15
odlinih boraca iz svakog bataljona, buduih rukovodilaca u vodovima i e-
tama. Mladen Popovi, koji je bio na tom kursu, sjea se da ih je bilo oko
60, meu njima: arko Vujasinovi, Savko Danii, Novak Milivojac i
Slavko Koi. Kursom je rukovodio tab brigade, preko jednog domobran-
skog oficira koji je u brigadu dodijeljen poslije osloboenja Teslia 9/ 10.
jula. On je za kurs napravio program rada, koji je tab brigade pregledao
i saglasio se sa njim.
Zbog najavljene pomoi Sovjetskog saveza oko Skender-Vakuf a se u
to vrijeme ureivalo zemljite za aerodrom. Radovima je rukovodio Ni-
kola Duki, otac Rajka Dukia, pomonika politikog komesara bataljona
i4. brigade. etnici nisu naroito ometali ovu izgradnju. Vjerovali su da
na taj nain i oni mogu neto da dobiju, to se jednom i desilo kod s. Ku-
laa, kada su savezniki avioni umjesto u Kulae padobrane spustili u s.
Popovie. Tako je 6 paketa, u kojima su bile engleske strojnice, palo u
ruke etnicima.
U iprage su 14. avgusta stigli komesar i zamjenik komandanta
5. korpusa I lija Doen i Nikola Karanovi. Istog dana ili sutradan bili su
u Maslovarama. Sluaj je htio da se zapalila i gorjela nekakva tala u
vrijeme kada je trebalo da se pojave u Maslovarama, pa im je u susret
poslata poruka da se radi o nemarnosti, a ne neka neprijateljska diverzija
ili napad.
tab brigade tada nije bio na okupu. Komesar brigade Vojo Stupar
bio je oko Prnjavora. Pomonik komesara ore Pstrocki oko, smatrao
je da drugove iz korpusa treba da upozna komandant sa svim osnovnim i
politikim pitanjima u brigadi i na terenu, to je on i uinio.
Karanovi i Doen su urili u tab divizije. Iz Maslovara su dobili
konje i pratnju. Reeno im je da je put sasvim bezbjedan, a s njima je kre-
nuo i naelnik taba brigade Albert Trinki.
Naredni dan je bio bez novosti, a 18. avgusta ore Sananin, de-
urni kod telefona, obavijestio je tab brigade da je neko javio sa Klupa
da se vodi borba sa etnicima i da je veza sa Klupama odmah poslije toga
prekinuta. Preko Borja se ula puana i mitraljeska vatra. Dignuto je sve
ljudstvo oko taba brigade, a meu njima se naao i komesar 1. bataljona.
Prikupili su oko dvadesetak konja, pa su svi prisutni lanovi taba bri-
gade posjedali na konje i galopom pojurili za Klupe.
Toga dana 3. bataljon nije bio kompletan. Dio je otiao prema Prnja-
voru, dio je bio u pokretu prema Staroj Dubravi, a dio u Ceavi. Sa ta-
bom bataljona bila je samo komora. Na ovaj pozadinski dio i tab 3. bata-
ljona napali su 1. i 3. bataljon Teslike etnike brigade. etnici su upali
u komoru i poeli da je razvlae. tab bataljona, poslije krae borbe, od-
stupio je prema Ceavi, neznajui da na partizanske dijelove u Ceavi na-
padaju istovremeno 2. i 4. bataljon Teslike etnike brigade, sa kojima je
bio komandant Teslike brigade Novak Prodi.
Vod 2. ete 3. bataljona 14. brigade, sa kojim su bili komandir ete
Vaskrsija mulja i komesar Milivoje Danilovi, bio je u vrijeme poetka
napada oko G. njegotine. Culi su borbu i vidjeli dvije crvene rakete koje
je neko ispalio u rejonu Klupa. Ocijenili su da se radi o napadu na tab,
pa su pourili u tom pravcu. Cim su prili Klupama napali su etnike, koji
su davali otpor sa visova prema Borju. U to vrijeme pristigli su i dijelovi
taba brigade na konjima iz pravca Solila. Napadnuti sa dvije strane, a
zbog poumljenosti terena neznajui kakve ih snage napadaju, etnici su
pobjegli. U ovom etnikom napadu poginuli su Ugljea arevi iz s.
Kremne, Usorac N. Radivoje, ereg Ilova, Prnjavor, i potporunik uro
Luki iz Velike Soanice. Nekoliko boraca je ranjeno, meu njima i Ana
Kremi, referent saniteta 3. bataljona. etnici su razvukli komoru. Milan
J eli kurir u tabu brigade, sjea se da je neko od mjetana rekao ko-
mandantu brigade gdje su sklonjeni kazani za kuvanje hrane, pa su oni i
jo neke stvari pronaeni. etnici su potrgali i telefonske linije u pravcu
Kulaa, tako da nije bilo veze sa tabom divizije.
Sutradan, vjerovatno, jer o tome nema dokumenata, vod Mile Sa-
via iz ete 3. bataljona koji je otpratio lanove taba korpusa od Klupa
do Kulaa vraao se u sastav svog bataljona. U pl. Javorova doekali su
ih pripadnici zelenog kadra. Traili su od njih da se predaju, a dopali su
im se dobri konji koji su pripadali komandantu i zamjeniku komesara
14. brigade, na kojima su iz Maslovara odjahali lanovi taba korpusa.
Mile Savi se sjea da su se nali u vrlo komplikovanoj situaciji. Bi -
lo ih je malo u odnosu na zeleni kadar, koji je, pored toga, bio zaklonjen.
Dok je pitao ko su, on je konje stalno trzao nazad, prema nekom plotu, a
onda je skoio sa konja i sa vodom poeo da odstupa. Zeleno-kadrovci su
po njima otvorili vatru, pa je Vaskrsija Raki iz s. trpci tada poginuo.
Konji su ostali rui. Komandant brigade je dugo alio za konjem, jer je
vranac bio izuzetno lijep i ponosan.
Dok se ovo dogaalo sa 3. bataljonom i ostali bataljoni u rejonu
Kotor-Varoa imali su problema.
5} C Jjc 5}c /
Kada je eta Rajka Bubica iz 4. bataljona zauzela i zaposjela Soko-
line, Vaso Devi, komandir voda u 3. eti 4. bataljona, sjea se, a to su po-
tvrdili i drugi uesnici tih dogaaja, da poslije zauzea Sokolina njihova
eta nije stalno bila na tom poloaju. Dolazila je na taj poloaj u rano
jutro, a naputala ga je kada padne no. Bila je to taktika koja je omogu-
avala da se jedinica koja je vodila svakodnevne borbe, nou odmara. Sem
toga, iz Sokolina je bilo milicionera koji su se, poto su partizani zauzeli
selo povukli u Kotor-Varo. Kao dobri poznavaoci terena mogli su lako da
privuku snage iz Kotor-Varoa i nou napadnu etu. Sokoline je tih dana
nadlijetala i avijacija NDH sa aerodroma iz okoline Banjaluke. Pored mit-
traljiranja, bacali su letke, u kojima su partizane pozivali na predaju. Obe-
avali su da e im biti poteen ivot, samo treba da ponesu sa sobom taj
letak. Iz etnikih izvora saznajemo da su se pokolebali domobrani Vid
Erak i Zdravko Barii, koji su bili zarobljeni u Tesliu a zatim su prili 4.
bataljonu. Nou 10/ 11. avgusta, nosei jedan takav letak, pobjegli su iz
ete. Doli su 11. avgusta prvo kod etnika, a onda su otili svojima u Ko-
tor-Varo. Tamo su, kako kae Vaso Devi, ispriali partizansku taktiku
dranja Sokolina, to je Kotorvaroka milicija iskoristila.
Nou 19/ 20. avgusta kotorvaroka milicija je upala u Sokoline i par-
tizanskoj eti postavila zasjedu. Kada je 2. vod 3. ete 4. bataljona doao
rano izjutra da posjedne uobiajene poloaje, doekala ga je vatra mili-
cije. Uvijek oprezni borci 4. bataljona toga jutra nisu bili budni i potpuno
su iznenaeni. Stoga nisu pruili znaajniji otpor, a pojedinci su spas trai-
li skakajui niz strme i pogibeljne stijene. Jedan pukomitraljezac, Devi
misli da je to bio Milo Jungi, ranjen je tom prilikom u ruku.
Prema etnikim izvorima, poginula su dva partizanska borca, a od
milicije jedan hrvatski narednik.
Toga dana ostali dijelovi 4. bataljona drali su s. Zubovie, s. Vie-
vicu, Dragievac, Stol i s. Zivinice, a 2. etniki bataljon bio je za to vri-
jeme u Varjaama i Cukovcu. etnici nisu toga dana preduzimali ofan-
zivne akcije, jer su, navodno, ekali na pravu akciju iz Kotor-Varoa
koju ele Hrvati da izvedu u zajednici sa njima.
274
H ^C sji
Dvadesetog avgusta 4. bataljon 14. brigade drao je iste poloaje, a
Banjaluki partizanski odred s. Vranje Brdo, Buk, Crljence i Paunovii.
Stab 4. bataljona brigade bio je jo na Dragievcu. Partizanski dijelovi sa
Zubovia tukli su etnike u Varjaama, a ve drugi dan neprijateljska ar-
tiljerija iz Kotor-Varoa tukla je partizanske poloaje oko Dragievca.
Dvadeset i prvog avgusta trebalo je da uslijedi zajednika akcija et-
nika i Milicije, koju je komandant ustake milicije J ovi bio ugovorio sa
tabom Vrbaske etnike brigade. Komandant etnike brigade alio se
komandantu svog korpusa da J ovi nita nije preduzeo niti alje obeanu
municiju. Zatim je komandant etnike brigade uputio komandanta svog
274
A VI I , CA, kut. 215, br. reg. 51/ 3.
2. bataljona na Sokoline radi dogovora sa Hrvatima u pogledu akcije
koju je trebalo izvriti 21. avgusta. Tom prilikom od milicije dobio je
3.400 metaka.
U zajedniku akciju sa milicijom odreeni su 2. i 3. bataljon Vrba-
ske etnike brigade. Meutim, 3. bataljon je dobio nareenje kasno, pa
nije uspio da uestvuje u toj akciji protiv partizana. Drugi bataljon Vrba-
ske etnike brigade bio je 21. avgusta ve od 3 asa na tzv. Mikaevia
visu, zapadnije od Dragievca, i ekao je da milicija prva napadne. Kako
milicija nije stigla on je krenuo sam u napad, i na putu Kotor-Varo
Skender-Vakuf susreo se sa partizanima. Partizani su, navodno, odstupili
prema Dragievcu, k. 978, i otud poeli etnike tui bacaem i topom
37 mm. Istovremeno ih je i jedna partizanska eta iz Vievakog groblja
poela tui bono, pa su se sve ete 2. etnikog bataljona morale opet
povui na Mikaevia vis, gdje su sa partizanima vodile borbu dva sata.
eta 4. bataljona 14. brigade koja je progonila etnika ka Mikae-
via visu vratila se i opet zauzela poloaje kod Vievakog groblja. J o
uvijek je vie obraala panju na etnike nego na miliciju u Sokolinama.
Oko 10 asova milicija se prikrala ovoj eti, iznenadila je i napala. Napadu
se pridruio i 2. bataljon Vrbaske etnike brigade. Zajednikim snagama,
ustaka milicija i etnici, nanijeli su ovoj jedinici 4. bataljona 14. brigade
gubitke, a zarobljena su i 3 borca.
Prema partizanskim izvorima radi se o tri domobrana koji su ostali
uz zarobljeni teki mitraljez. Milicioneri su se hvalili da su ubili 5, a et-
nici da su ubili 7 partizana, meu njima Raj ka Bubia, i vodnika Milana
Popovia (Milan je umro 1982. a Bubi je 1983. jo iv). Prema nepotpu-
noj evidenciji poginulih boraca 14. brigade, u borbama je tih dana pogi-
nuo Raid Agovi, delegat voda. On je bio rodom iz ajnia. Zavrio je
bio medresu, ali se opredijelio za NOB i bio joj od srca privren, a meu
partizanskim borcima naao je iskrene prijatelje i saborce. Bio je to jedan
od naprednih muslimanskih omladinaca, koji je svojim dranjem, kunim
vaspitanjem, obrazovanjem, politikim radom i neposrednou plijenio
srca svih boraca. Svi su ga zvali Dafer-beg i u srcu im je ostala praznina
kada je poginuo.
Koncem avgusta 2. bataljon 14. brigade sve vie se pribliavao Ko-
tor-Varou sa sjevera i sjeveroistoka. Sa jedne i druge strane to je izazi-
valo neprekidnu aktivnost. Ustaka milicija iz Kotor-Varoa izlazila je
nou na Rujevsku glavu (u narodu poznata pod imenom Rujevica ili Ru-
jevaka glavica), istono od Kotor-Varoa, i odatle pucala, pa je komanda
3. ete 2. bataljona donijela odluku da im postavi zasjedu. Ceta je te noi
rano krenula prema Rujevskoj glavici. Sa njom nije bio pomonik kome-
sara ete Milo Vujii. Osjeao se loe, ali kada je eta otila nije mogao
da izdri a da i on ne poe, pa je krenuo za njima. Zalutao je i nesrenim
sluajem poginuo. eta je ostala bez uzornog starjeine, iskusnog i hra-
brog borca, jednog od onih koje je 5. kozaraka dala 14. brigadi prilikom
njenog formiranja, Kozaranina koga su svi borci i starjeine u eti i ba-
taljonu cijenili i voljeli.
Jednog od tih dana, taan datum nije ustanovljen, ustaka milicija
je krenula prema 2. eti ovog bataljona. eta je drala poloaje od kua
Teia prema istoku i sa tih poloaja stalno je uznemiravala neprijatelja
na kljunom poloaju Kotor-Varoa, na Kriu.
eta je nou isturala na osjetljive pravce patrole ili zasjede jaine
desetine. Te noi u zasjedi je bila desetina edomira Vukotia. Bila je jo
no kada je ustaka milicija prola predstrau Vukotia, a da ona nepri-
jatelja nije primijetila. Komandir ete edo oli se toga dobro sjea.
Kae da se te noi pred zoru probudio i da mu san nikako nije htio na
oko. Kao da je predosjeao opasnost. Ustao je iziao iz drvene kuice u
kojoj je komanda ete spavala, pa je na vrijeme otkrio pribliavanje usta-
kog stroja i alarmirao vodove koji su miliciju doekali vatrom iz puaka
i pukomitraljeza. Kada je vidio da je neprijatelj nadmoniji, naredio je
povlaenje prema sjeveroistoku. U komandi ete sa njim su bili arko
Devi, komesar i Rajko Duki, zamjenik komesara ete. Rajko Duki je
uzeo jedan vod i nastojao da se miliciji nae bono. arko Devi se sa
vodom Ranka uraa probijao u pravcu susjedne ete svog bataljona. Sve
je bilo usmjereno na to da se eta izvue iz obrua, koga joj je neprijatelj
pripremio. U tom izvlaenju milicija je teko ranila komandira olia u
nogu, u visini kuka. On vie nije mogao ni da se kree, ni da komanduje.
Kuriri, Mirko Sekini i Mirko Bukovi i Piljagi, pukomitraljezac ije se
ime ne pamti sklonili su olia u nekakav kukuruz i odatle se branili.
arko Devi i vodnik ura, vidjevi da nema komandira olia, izvrili
su sa uraevim vodom nekoliko protunapada na miliciju i na kraju us-
pjeli da olia izvuku. Sjea se da ga je previla dr Frida Gutman.
Neprijatelj iz Kotor-Varoa iskoristio je ovaj svoj prodor i poeo da
nastupa prema istoku, prema Obodnikom visu i Gariima. Druga eta,
razvuena po vodovima i bez objedinjenog komandovanja, nala se u
opasnosti i pored pomoi koje su pruale ostale ete.
J o od prvih izvjetaja ta se dogaa na sektoru 2. bataljona tab
brigade je uoio da taj napad i taj prodor mogu imati tee posljedice. Po-
to nije imao nikakvu rezervu, izlaz je naao u angaovanju preko 60 bo-
raca kursista. Komandant brigade pozvao je komandira kursa, objasnio
mu ta se dogaa i naredio da sa kursistima krene sjeverozapadno, izme-
u Obodnikog visa i Garia, da se neprijatelju pojavi sa boka i na njega
izvri napad. Rekao mu je da se u kursiste, inae iskusne borce 14. bri-
gade, moe u svemu pouzdati. Dok je ovaj izdavao nareenja za zbor i
pokret, komandant brigade je nekolicini kursista rekao ko ih vodi u na-
pad (domobranski oficir), da ga sluaju, sem ako poe u izdaju. Ovaj rani-
ji domobranski oficir i kursisti izvrili su zadatak koji je pred njih postav-
ljen. Stigli su da prihvate desno krilo 2. bataljona koje je odstupalo, da
zajedno sa njim izvre protunapad, potpuno razbiju neprijatelja i sabiju ga
ponovo u Kotor-Varo. U etnikim dokumentima registrovana je i ova
borba: J utros se vodila jaka borba oko Bilica i Vr ban jaca, kau etnici
za 25. avgust.
* * *
U periodu od poetka jula do 25. avgusta 1944. godine 14. brigadu
su napustila dva njena istaknuta rukovodioca: Vojo Stupar, komesar bri-
gade, i Duko Bojani, zamjenik komandanta brigade. Obojica su na tere-
nu srednje Bosne bili dugo Bojani od novembra 1941, a Stupar od
februara 1942. godine. Bili su rukovodioci i u 4. krajikom narodnooslo-
bodilakom partizanskom odredu 1942, godine, Vojo kao komesar, a Du-
ko kao zamjenik komandanta odreda. Vojo je bio komesar u obnovlje-
nom 4. KNOP odredu, a zatim komesar 14. brigade od njenog formiranja.
Staloen i odmjeren, politiki uzdignut, mnogo je doprinio svijesti i bor-
benoj gotovosti brigade.
Duko Bojani, Prijedoranin, doao je u 14. brigadu sa dunosti ko-
mandanta 3. bataljona 5. kozarake, u februaru 1944. godine. Hrabar i sa
velikim ratnikim iskustvom, iao je skoro uvijek u veim akcijama uz
neki bataljon, da bi se naao pri ruci. Prvom komandantu brigade ostalo
je u sjeanju da je on u svakom takvom zadatku bio veoma vrijedan kao
saradnik. Poslije rata nikad nije volio o sebi da pria, pa su mnoge nje-
gove uspomene ostale nezapisane. Prvom komandantu brigade Duko je
ostao u sjeanju po upornosti i angaovanosti. Pamti ga posebno iz jednog
tekog pokreta: trebalo je po kinom i hladnom vremenu savladati nabu-
jale potoke. Duku to nije priinjavalo tekou kao drugima, naroito dru-
garicama. On je pronalazio prijelaze, nagnute vrbe, verao na njih dru-
gove i drugarice i uz sone kozarake izraze gurao ih preko prepreka, i-
me je tekoe na koje su nailazili inio lakim i savladljivijim. Duko je
brigadu napustio poetkom jula (depea stigla 28. juna), a Vojo u drugoj
polovini avgusta. Oba su u brigadi i na terenu srednje Bosne imali dosta
prijatelja i poznanika. Poznavali su narod i njihove probleme, pa im je
djelovanje zato bilo smiljeni je i korisnije. Obojica su otili nezapaeno,
kao to su i doli u brigadu, ostavljajui drugove koji ih dugo nisu zabo-
ravljali.
% H
Prema Kotor-Varou, na Rujevskoj glavi, dogodio se koncem avgu-
sta datum je teko ustanoviti jo jedan ustako-partizanski sukob,
u kome je pobijedila ustaka posada iz Kotor-Varoa. Rujevsku kosu je
toga jutra drala 3. eta 2. bataljona. Ostali bataljoni, moda ne svi, bili su
oko s. Dudia i Biljega, prema Bukovcu. Komandant brigade sa jednim
ili dvojicom kurira poao je izjutra rano da obie ovu jedinicu.
Ve u prvim kuama, na stazi koja vodi kosom istono prema k. 483,
u koje su navratili da pitaju za put prema vrhu Rujevske glavice, ula se
pucnjava. Poneki metak je probijao brvnaru. Na Rujevskoj glavi naao je
komandanta bataljona Mihajlovia. Geta je vodila borbu sa neprijateljem
koji se penjao sa zapadne strane, iz pravca Kotor-Varoa. Istone padine
kose bile su dobrim dijelom zasijane dosta visokim kukuruzom. Naiao je
komandir ete Mirko Preradovi i objasnio da borci nemaju municiju, a
ustae su to ule i osjetile i ne moe ih zaustaviti. Komandant brigade i
komandant bataljona Mihajlovi nadali su se da e eta ipak zaustaviti
miliciju, ali kad se vidjelo da su milicioneri ve izbili na kosu, moralo se
odstupati. Meutim, situacija je postala daleko komplikovanija, jer su mi-
licioneri izbili na stazu koja ide istonim padinama Rujevske glave i tako
odsjekli borce sa sjevera. Mogli su se povlaiti samo prema r. Vrbanji ili
prema ravnici istono od Rujevske glave. I jedan i drugi teren bili su pot-
puno otkriveni i pregledni. Borci su bjeali u pravcu potoka Bosanke, pre-
ko nekih livada, a sa njima i oba komandanta. Milicija je za njima bacala
rune bombe ili ih je tukla iz puaka, iz stojeeg stava. Milicija nije isko-
ristila ovo svoje preimustvo. Vratila se u Kotor-Varo im je osjetila da
su prema Rujevskoj glavi krenuli neki partizanski bataljoni.
Brigada je 28. avgusta sa Banjalukim partizanskim odredom pono-
vo pola na etnike. J edan bataljon brigade napadao je etnike preko Li-
povca, a 4. bataljon 14. brigade preko s. ukovca. Banjaluki partizanski
odred prilazio im je preko s Krmina.
Brate komandante, . . . borbe se vode sa partizanima Vi -
su Lipovcu Kabl ovi J avoranska crkva. J edna kol i -
ina partizana je udarila preko Krmi na, doli su na Ljuba-
evo, nalaze se u Sainoviima. Druga kolona je dola od u-
kovca preko Zasel ja i J avoranske crkve i izali na Vis Li -
povac .. .,
275
pie pisar u tabu Srednjcbosanskog etnikog korpusa.
etvrti bataljon brigade izbio je 29. avgusta na Kik, kod Celinca i
Opsjekog. Mustafa Kumi pie da je toga dana osmatrao Banjaluku,
preko koje je tada prelazilo nekoliko stotina saveznikih aviona. Ovaj
bataljon je istoga dana stigao u Spasojevie, D. Snjegotinu, a 30. avgusta,
preko Karaa, Liplja i Uzlomca izbio je u zaseok s. ilii, vie Maslovara.
Bataljon je neko vrijeme ostao na terenu oko Kotor-Varoa. Prema jed-
nom etnikom dokumentu, 30. avgusta 1. bataljon 14. brigade nalazio se
u rejonu Maslovare Obodnik Vrbanjci.
Koncem avgusta brigada je dobila nareenje od taba 53. divizije da
krene u pravcu Prnjavora.
* * *
Brigada je u to vrijeme dobila novog komesara brigade, Kozaranina
Milana Kalinia. On se sjea da mu je, kada je odreen za komesara bri-
gade, reeno u kakvu brigadu odlazi i ko su lanovi taba brigade. Ni-
jednog od njih nije dotada nikada vidio. Probijajui se preko Lijeva po-
lja, a zatim preko Vrbasa i srednje Bosne, iao je prema Prnjavoru i
Kulaima. Razmiljao je o svojoj novoj dunosti i ljudima sa kojima e
saraivati. Muilo ga je jedno od osnovnih pitanja: kako e u toj novoj
sredini biti primljen. Na putu do brigade, u Klupama, naiao je, s neko-
liko drugova koji su ili s njim, na grupu etnika koja je otvorila vatru.
Bio je to kratak okraj koji se, ipak, dobro zavrio, jer su etnici, poslije
uzvraene vatre, pobjegli. Poslije toga, nakon prelaska Borja, Kalini je
doao u tab brigade koji se jo nalazio u Maslovarama, u kui Petria.
* * *
etnici su koncem avgusta registrovali pokrete 14. brigade preko
Uzlomca, odnosno pokrete partizanskih jedinica u dvije posljednje noi.
Stabu 3. bataljona teko je pao sukob sa etnicima Teslike etnike
brigade / 18. avgusta/ , ne samo radi kritike koju je dobio od taba brigade,
ve i zbog povrijeenog ponosa, jer etnike nisu smatrali nikakvom voj-
skom. Zato je tab bataljona ve drugog dana po sreivanju svoje ete pre-
275
AVI I , CA, kut. 215, br. reg. 42/ 4.
bacio bataljon u is,. Pribini, koje se tada smatralo nekom vrstom et-
nike baze. tab 3. bataljona je htio da pokae i dokae da etnike nimalo
ne zarezuje.
tab Teslike etnike brigade prihvatio je ovaj izazov i za 25. avgust
1944. pripremio napad na 3. bataljon 14. brigade sa svoja 4 bataljona.
Ali, Pribini nije bio sav etniki, kako su to etnici smatrali. Jedan mje-
tanin, koji je dobro poznavao porodicu Milenka i Zorice Jotanovi iz Ce-
ave, a preko njih i njihovog sina Vladu Jotanovia, zamjenika koman-
danta 3. bataljona brigade, kriom se sastao sa Vladom i obavijestio ga
ta etnici spremaju. tab 3. bataljona prodiskutovao je o ovom podatku,
pa je etnicima pripremio zamku. Kada je pao mrak u Pribiniu je osta-
vio samo manji dio snaga oko taba bataljona, a ete je uputio na pogodne
poloaje i visove oko sela, sa zadatkom da udare, svaka sa svoje strane,
etnicima iza lea kada oni opkole i napadnu tab.
.. . sa prvim, treim, etvrtim i petim batal jonom napao
sam partizane u selu Pribiniu. U ovom napadu nisam us-
peo, jer je nepri jatel j bio jak od oko 300 vojni ka, a pored
toga nadao se napadu, te je baci o oko 50>60 partizana u
umu koji su napali 1. batal jon s lea . . . ,
276
kae u svom izvjetaju etnikom korpusu komandant Teslike etnike
brigade Novo Prodi.
2 7 6
A V I I , C A , k ut . 2 1 5 , br . r eg. 1 1 / 5 .
etniko rukovodstvo srednje Bosne provelo je ljeto 1944. godine u
daljim meusobnim optuivanjima i svakovrsnim podmetanjima. Raniji
sukobi izmeu Drainih oficira i domaih, srednjobosanskih etnikih ko-
mandanata, rasova kako su ih oficiri poznavali, u meuvremenu su se
proirili na svae i ogovaranja izmeu pojedinih Drainih oficira, uglav-
nom zbog poloaja. Istovremeno, etnike komande se ale na izrazite zna-
ke nediscipline i samovolje, jer se ne izvravaju ni nareenja izdata od
najviih komandi. U vezi rasformiranja Joavake etnike brigade i nje-
nog uklapanja u tzv. 315 brigadu, naelnik njenog taba pie tabu Sred-
njobosanskog etnikog korpusa da mu nije poznato da postoji 315. bri-
gada, ve samo da postoji Joavaka 805. koja niti jeste, niti e biti ras-'
formirana. Isti naelnik taba, u istom pismu, obraa se naelniku taba
svog etnikog korpusa rijeima:
ari, pali, udbinski dizdare,
dok i tvojoj kuli reda doe.
277
U julu i avgustu 1944. kod srednjobosanskih etnika bila je u modi
pljaka novca i kraa volova. U tom su prednjaili etnici iz njegotin-
skog etnikog bataljona i Prnjavorske etnike ete, a nisu zaostajali ni
etnici Vrbaske etnike brigade.
U ovoj vrsti etnike aktivnosti rekord dri jedan od komandanata
bataljona Motajike etnike brigade. On je u periodu od 16. do 28. avgu-
sta 1944. provercovao 4 para volova, 3 krave, 17 svinja i 30 koza. etnici
Ljubike etnike brigade, radi pljake, ubili su u to vrijeme dva Musli-
mana koja su prodavala brda za tkanje.
Zbog saradnje sa ustaama, Nijemcima i erkezima, pljake i kra-
e, etnici su u Zupi, na primjer, toliko izgubili ugled i kod srpskog dijela
stanovnitva da se ena Dragia Vujinovia iz Ilove kod Prnjavora usu-
dila da etnikom komandantu Viniu, kada je navratio do njihove kue,
u lice kae da vie nema etnika, da su svi etnici propali. Takvih i
slinih neregistrovanih primjera bilo je bezbroj. Za svako takvo javno
igosanje etnici su se svetili ianjem ena do glave i si.
A narod kao narod, kada nekome okrene lea ni teror ne pomae.
Oni su etnike dirali tamo gdje im je bilo najtee, pjevajui pjesmu:
etnici su poput vjetra,
sad za Antu, sad za Petra ...
277
AVI I , CA, kut. 214, br. reg. 16/ 513.
Sa proslave u Kotor Varou 1973, u prvom planu:
Vojo Stupar, Milan Kalini, Mile Trkulja, Vlado Jo-
tanovi, Josip Tvrz Pepi, Ljubica Bjegovi Pre-
radovi i Milka Radii Jovii.
a^m
Polovinom 1944. godine drugi svjetski rat je stupio u odluujuu
fazu. Otvaranjem tzv. drugog fronta u Evropi, uklonjen je dotadanji
kamen spoticanja izmeu zapadnih saveznika i Sovjetskog Saveza. Crve-
na armija, sem toga, stalno i nezadrivo je napredovala pribliavajui se,
preko Rumunije, svojim lijevim krilom Jugoslaviji. Njemaka je otpoela
povlaenje svojih snaga sa Balkana. Drugom svjetskom ratu sagledavali
su se ishod i kraj.
Vrhovni tab NOVJ, u vezi sa tim, upuuje jake snage u Srbiju (me-
u njima bila je i 11. NOU divizija), kako radi razbijanja etnika tako i
radi koordinacije vojnih operacija sa jedinicama Crvene armije na tlu J u-
goslavije i, sa njom, oslobaanje Beograda.
Kod etnika i ustaa, kao saveznika okupatora, rasla je neodlunost i
pometnja. Dezorijentacija u etnikim redovima bila je takva da se jedan
etniki komandant obratio svom pretpostavljenom pitanjem: Sa kim smo
rni u ratu? Drugi, vjerovatno oekujui da ve jednom pone obeavana
borba etnika protiv okupatora, 17. jula 1944. naputa svoj poloaj u ko-
mandi i pie: Vae ima vremena me je osedelo, a jedan komandant bri-
gade moli komandanta korpusa Teanovia da zakae etniku konferen-
ciju da se vidi ta e dalje da se radi, jer nastaju odsudni asovi borbe.
Dogaaji, kao kapitulacija Rumunije i Bugarske, potresli su i usta-
ku NDH. Saznanje da Njemaka gubi rat izazvalo je kod nekih vodeih
ljudi ustakog reima brigu o spasavanju ustake drave. Planirali su se
kontakti sa prvacima ranije Hrvatske seljake stranke, a preko njih sa
Saveznicima. Glavni pobornici toga kursa bili su Mladen Lorkovi, mini-
star unutranjih poslova, i Ante Voki, ministar oruanih snaga. Oni su
planirah da se ustae i ustaka milicija utope u domobranstvo, zbog toga
to saveznici nee priznati stranaku vojsku, vojsku koja je vezana
za partiju, i da se Paveli skloni u Njemaku. Voki je ve poeo da istu-
pa sa miljenjem da u sluaju povlaenja Nijemaca ne treba dozvoliti da
evakuiu skladita ratne opreme i hrane. Sve je raeno uz Pavelievo zna-
nje i on je to, navodno, prihvatio. Meutim, Paveli se predomislio kada
je sagledao da bi to bio kraj njegove vladavine, a moda i njegov. Obavi-
jestio je koncem avgusta 1944. o tome Nijemce, a zatim su izvrena vea
hapenja. Uhapeni su Lorkovi, Ante Voki, Milutin J urjevi, ravnatelj
Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, i mnogi drugi. Lorko-
vi, Voki, J urjevi i dva prvaka HSS osueni su na smrt i strijeljani.
Paveli nije potedio ni ustakog ideologa Lorkovia,
278
koji je mnogo ura-
dio da on i drugi ustaki zloinci dou na vlast.
Poslije velikog ienja u redovima domobranstva, u toku aprila i
maja 1944, kada je Ratni vojni sud u periodu od 5. jula do 5. avgusta
1944, osudio na kaznu smrti 14 oficira, 4 na doivotnu robiju, 14 na robiju
od 10 do 20 godina, a 15 na manje vremenske kazne nezadovoljstvo i an-
tinjemako raspoloenje u domobranskim redovima jo vie je poraslo.
Privilegovani poloaj ustaa od prvih dana formiranja NDH i nji -
hovi zloini, ubacivanje u domobranske jedinice njemakih izobrazite-
lja, bahato ponaanje njemakih SS trupa, potinjavanje pojedinih do-
mobranskih dijelova erkeskim jedinicama, odnosno jedinicama 1. koza-
ke divizije, a posebno razvoj vojno-politike situacije u svijetu i NOB-u
u zemlji, dovelo je do raslojavanja u domobranskim pukovnijama, stacio-
niranim i na terenu srednje Bosne. Polarizacija se ogledala u opredjelje-
njima na one koji i dalje ostaju vjerni Paveliu i ustakoj dravi i one koji
sa Paveliem i ustakom dravom nisu vie eljeli da imaju bilo kakve
veze.
Sve ovo je imalo velikog uticaja na dalja djejstva NOVJ u srednjoj
Bosni. J edan od uesnika u tome bila je i 14. srednjobosanska brigada.
278
Nasuprot Paveliu, koji se Hitleru ulagivao tvrdnjom da su Hrvati porijeklom
Goti, Lorkovi je razvi jao teori ju da su Hrvati iranskog pori jekl a. / Mladen Lor-
kovi. Narod i zeml je Hrvata, Zagreb 1939, i zdanje Mati ce hrvatske/ .
Sa 21. slavonskom brigadom u napadu
na Doboj 1 osloboenje Tenja
Posljednjeg dana avgusta 1944. godine 14. brigada (bez 4. bataljona)
pomjerala se prema prostoru Doboj Tesli, a dijelom svojih snaga nala
se 1. septembra u s. Ceavi. Na prostoru oko Teslia tada su se nalazili
Teanjsko-tesliki odred, a prema Doboju 21. slavonska brigada.
Nou 2/ 3. septembra dio snaga 14. brigade napao je eljezniku sta-
nicu Teanjku na pruzi Doboj Tesli, rastjerao posadu i poruio oko
2 km uskotrane eljeznike pruge. Tesliki garnizon (nakon takve situ-
acije) osjetio se ugroenim, pa je traio odobrenje za povlaenje prema
Doboju. O tome su etnici bili najbolje informisani, jer 3. septembra tab
Teslike etnike brigade obavjetava svoje pretpostavljene:
Obavjeteni smo da e ovih dana Tesl i biti naputen od
strane domobranskih jedinica.
279
Stab 5. njemakog brdskog korpusa izdao je 4. septembra nareenje
da se Tesli toga dana evakuie, s tim da se prethodno unite svi vojniki
ureaji i jedna bojna ostavi na Kriu. Stab 4. lovake pukovnije, ije su
1. i 3. bojna inile posadu Teslia, otpoeo je evakuaciju u 12,00 asova.
Tesli su prvo napustili tab 4. lovake pukovnije sa pritapskim etama
i 1. bojna, a u 14,00 asova i 3. bojna.
Partizanske jedinice oko Teslia nisu znale da oruane snage NDH
zauvijek naputaju grad. Nepripremljene da to iskoriste, izvrile su samo
manje napade, pa su ovi dijelovi 4. lovake pukovnije bez gubitaka stigli
do J elaha. Sutradan su produili ka Doboju, gdje su prema nareenju
zapovjednika sjeverozapadne Bosne Ober-sturmfuhrera Hedricha, raspo-
reeni za spoljnu odbrambenu liniju oko grada.
Od 4. septembra 14. brigada je sa svoja dva bataljona opsjedala ne-
prijateljsko uporite Teanj. I stovremeno je izvodila i diverzantske akcije
na komunikaciji Maglaj Doboj.
Poto je dobijen podatak da se u Maglaju nalaze manje jedinice
NDH, napadnut je 7. septembra sa 1, 2. i 3. bataljonom. Ilo se preko Si -
kole. U meuvremenu, od prijema podataka o jaini neprijateljske posade
do noi 6/ 7. septembra izmijenila se jaina neprijatelja u gradu. Kada je
poslije pola noi otpoeo napad i, po sjeanju Novaka Stojnia iz Vijaa-
na, borci 3. ete 3. bataljona prodrli preko mosta na r. Bosni u sam grad,
iz rijetkih kua i eljeznike stanice u Maglaju doekala ih je jaka vatra.
Pored puaka i pukomitraljeza, borce su tukli topovi i flakovi. Umjesto
279
AVI I , CA, kut. 215, br. reg. 16/ 5.
:6
na slabiju domobransku posadu, nailo se na jau i iskusnu njemaku je-
dinicu koja se sa afrikog fronta povlaila za Njemaku.
U ovom napadu na Maglaj poginuli su: Stojan Stojkovi iz Vi jaa-
na, pri povlaenju kod bunkera ispred mosta, zatim Nasko I. Mami
iz Linje i Ljubo Malie iz s. Corli. kod Prnjavora. Ranjeni su Boko
Miri, Ana Kremi, Vaskrsija Coli, Ljubo Miloevi i jo nekoliko bo-
raca. U povlaenju, koje je uslijedilo u zoru, teko je ranjen borac ivko
Sljivi, rodom iz s. Oraje. Tek kada su borci izali iz opasne zone primi-
jetili su da nema ljivia i Novaka Stojnia. J edna desetina iz 3. ete
3. bataljona vratila se da ih trai. Stojni je bio neto zaostao, a Sljivi je
vien kako lei u nekom krumpiritu u ravnici ispod Sikole. Prostor okolo
bio je bez rastinja i jako pregledan, pa pokuaji da mu se prie nisu us-
pjeli, jer je neprijatelj vatrom kontrolisao sav taj teren. Neprijateljska
artiljerijska vatra tukla je istovremeno brdo Sikolu na kome su se bata-
ljoni zadrali, pa su ga morali naputati. Borci i rukovodioci 2. bataljona
taj sluaj sa ljiviem dugo nisu mogli da zaborave.
etvrti bataljon brigade, koji je ostao u rejonu Sipraga, stalno je bio
u pokretu. Od 1. septembra do 7. septembra prokrstario je sela od Gostilja
kod Turbeta, s. Siave, Koriana do muslimanskog sela Duba i katolikog
manastira Gua Gora, da bi se 8. septembra vratio na prostor Tesli
J elah Teanj.
280
280
Mustafa Kumi Dule, ratne zabi l jeke.
244
Doboj je jedno od najstarijih naselja i najvanijih mjesta u dolini
r. Bosne. U istoriji svog postojanja bio je objekat oko koga su se sukob-
ljavali razliiti interesi i vodili bojevi. Tako su pod srednjevjekovnom do-
boj skom tvravom, podignutoj na jednom uzvienju u obliku trougla,
podijelile megdan 1415. godine dvije vojske: vojska koju je poslao ma-
arski kralj Sigismund i turska. Tada se Doboj prvi put i pominje pod
tim imenom. Tom prilikom pobijedili su Turci, ali su tvravu zauzeli,
mnogo godina kasnije.
Kao strategijski vano mjesto, Doboj je od tada esto mijenjao go-
spodare. U oktobru 1697. godine posada tvrave Doboj predala se princu
Eugenu Savojskom, koji je tu izbio sa oko 6.500 vojnika poslije poraza
Turaka kod Sente, a potom su ga opet zaposjeli Turci. U austro-turskom
ratu 17161718. godine Austrijanci, poto su zauzeli Brod, Gradiku i
Derventu, uputili su prema Doboju jednu jedinicu pod komandom kapeta-
na Udvarhelija. On je tada spalio varo, ali tvravu, koju je branio oko
1.800 turskih vojnika, nije uspio zauzeti.
281
Prilikom aneksije Bosne i Hercegovine austro-ugarska vojska je vo-
dila oko Doboja, koncem avgusta i poetkom septembra 1878. godine, borbe
sa muslimanskim i hrianskim stanovnitvom koje se pokualo odupri-
jeti okupaciji.
Doboj je 1717. godine imao oko 50 kua, a 1910. godine 669, sa 3.490
stanovnika. Zahvaljujui svom poloaju, raskrsnici puteva i eljeznikom
voru, Doboj se neprestano poveavao i rastao, a uz to se poela razvijati
i industrija.
Razvoj industrije, uz vei broj radnika na eljeznici, doveo je do
jaanja radnikog pokreta, koji izraenije djeluje od 1919. godine, a ak-
tivnost K PJ jaa od 1938. godine. ira i organizovanija aktivnost K PJ
poinje od dolaska u Doboj Josipa Jovanovia. Partijska elija u Doboju
formirana je marta 1941. godine, dok je Skoj organizovan 56 mjeseci
ranije. Ove organizacije su bile vezane za Oblasni komitet KPJ u Tuzli,
pod ijim rukovodstvom je izveden napad na Doboj avgusta 1941. go-
dine.
Poto je neprijatelj par dana iza pomenutog napada ponovo zapo-
sjeo grad, partijski rad je bio otean. Partijska organizacija u gradu po-
sebno je stradala prvih mjeseci 1942. godine, kada su otkriveni i pohap-
eni kuriri K PJ iz Dervente, koji su nosili potu prema Ozrenskom parti-t
281
Podaci iz Vojne enciklopedije, Beograd 1959, knj. 2. str. 557.
zanskom odredu. Neki su tada osueni na smrt (na primjer Vladimir Ve-
seli), a veliki broj osuen je na dugogodinji zatvor, odakle se neki nisu
nikad vratili. Polovinom 1943. godine u gradu je formiran ilegalni NOO,
koji je kao takav djelovao sve do osloboenja grada aprila 1945. godine.
Na teritoriji zapadno od Doboj a ustanak poinje da hvata dublji ko-
rijen od kraja septembra 1941. godine. Na njegovo irenje i jaanje po-
sebno su uticali Kojo Joti, Boko Hadi, Ljubo Radi Gedo, Marko
Stoki i mnogi drugi. Ustanike grupe sa tog terena uspostavile su poet-
kom oktobra vezu sa grupom Novaka Pivaevia i ostali su povezani sve
do formiranja Ljeskovo-vodske partizanske ete.
Ustanika aktivnost je prestala u etnikim puevima april-maj 1942.
godine, a od poetka ljeta 1943. godine ustanak na tom dijelu ponovo poi-
nje da buja, da bi koncem ljeta iste godine u Prnjavorski partizanski
odred a zatim, polovinom jeseni, u 14. brigadu stupio sa tog prostora skoro
itav bataljon boraca.
Marko Stoki, dugogodinji obavjetajac odreda i 14. brigade, sjea
se da je ilegalni rad za NOB neprekidno trajao i u okolnim selima, na pri-
mjer, u s. Kotarsko i Johovcu, gdje su se isticali Miralem Ljubovi, Mira-
lem Nurudin, zatim Razija Nuhi-Vasiljevi iz s. Rudanke, Boko Hadi
iz s. Soanice, Vojo Ivi i dr. On je u toku NOR-a podatke o neprijatelju
dobij ao izmeu ostalih od Nemdudina Alagia Nee, Reufa onlagia,
Ibre Sejvia, Nikole Mundia, Ljube Djedovca, kilje Muana, Mehe Po-
piana, Saliha Muratovia i brae Skula.
* * *
U Doboju, kao jednom od najvanijih svojih punktova na pruzi Brod
Sarajevo, okupator je za sve vrijeme okupacije drao jake garnizone.
Prema slobodnoj teritoriji srednje Bosne imao je po selima organizovanu
ustaku miliciju. Odatle su dijelom kretale i sve ofanzive na srednjobo-
sansku slobodnu teritoriju, pa i posljednja koncem jula i poetkom avgu-
sta 1944. godine.
Kada je okupator bio prisiljen da napusti Tesli, a 14. brigada op-
sjela i poela sa napadima na Teanj, tab 53. divizije je donio odluku da
izvri napad na Doboj. Takvoj odluci doprinijela je obavjetajna sluba.
Ona je imala znaajnu ulogu i u dotadanjim akcijama 11, a zatim i
53. NOU divizije, jer je tabove ovih divizija snabdijevala sa elementima
neophodnim za blagovremeno i pravilno donoenje pojedinih odluka ofan-
zivnog ili odbrambenog karaktera.
Ta dunost i u partizanskom nainu ratovanja bila je skopana sa
mnotvom sloenih postupaka, pa su obavjetajci bili izloeni opasnosti-
ma da budu otkriveni, zarobljeni ili jednostavno ubijeni. Ovo tim prije
to je i protivnika strana uspijevala da ima svoje agente u partizanskim
redovima. Tako je dolazilo do obostranih otkrivanja i djejstava jednih na
druge.
Pomonik naelnika obavjetajnog odjeljenja 53. divizije, Vojo 2u-
ji, iao je u s. Kalenderovce po neki materijal. Kada je uzeo paket
odmah se vratio, jer mu je neto bilo sumnjivo, a im je izaao iz sela
ostavio ga je u neku ivicu. Nije se od tog mjesta udaljio ni pedesetak
metara, a ula se eksplozija da je zakasnio samo 56 minuta poginuo
bi, jer je neko morao znati da on dolazi po materijal.
I u 14. brigadi takvim opasnostima stalno su bili izloeni ef oba-
vjetajnog odsjeka Muharem Ferizbegovi, njegov pomonik Milenko Ra-
domirovi, obavjetajni oficiri u bataljonima Marko Stoki, Nedo I vko-
vi, Petar Petrovi ili u 4. KNOP odredu oko Perovi, Vasko Modi
i dr.
Oni su, ako su htjel i da budu dobri obavjetajci, uvijek imali pune
ruke posla. Dok su ostali lanovi taba kad nema borbi i pokreta odma-
rali, obavjetajci su najvie radili. Bilo da rade po zadatku obavjetajnih
organa divizije ili brigade, ili zbog zahtjeva koje su postavljali tabovi
jedinica kojima su pripadali. Svaki dobar obavjetajac divizije, brigade ili
bataljona imao je svoje razgranate veze po selima na terenu ili u grado-
vima, a esto i unutar neprijateljskih jedinica koje na tom terenu due
stacioniraju. Morali su da budu paljivi i sposobni da te svoje veze ne-
smotrenou ne dovedu u opasnost da budu otkrivene i unitene.
* * *
Obavjetajna sluba 11, a zatim 53. divizije imala je svoj punkt i
u neprijateljskom garnizonu Doboj. Ovu vezu je uspostavio Vojo Oljaa,
obavjetajni oficir 11. NOU divizije, a zatim je odravao njegov pomonik
Vojo Zuji (zbog istih imena potpisivali su se prvi sa Vojo 11, a drugi sa
Vojo 5). ovjek koji je radio za NOP, konkretno za 11. a zatim za 53. di-
viziju, bio je na takvom poloaju da je imao dobar uvid u stanje cijelog
garnizona, a bio je uticajan u domobranskim jedinicama. U garnizonu je
pridobio za NOP dvadesetak oficira, ne samo iz 6. posadnog zdruga nego
i iz 1. lovakog zdruga, koji je dijelom tu bio smjeten.
Njegov rad je bio aktivniji poslije smjenji vanja ministra oruanih
snaga NDH Vokia i hapenja izvrenih u vezi sa tim u Zagrebu, kada se
kod domobranskih oficira pojavilo odreeno nezadovoljstvo i prema Ni-
jemcima i prema ustakoj dravi i Paveliu. On je o tom stanju u Doboju
i okolnim uporitima obavjetavao svoju vezu u 53. diviziji. Nije isklju-
eno da je od njega potekla i ideja da se domobranske jedinice u Doboju
prevedu u jedinice NOV bez upotrebe sile obostrana razmjena miljenja
usaglasila je gledita.
Radei na tom poslu on je naiao i na tekoe. Pojedini oficiri nisu
jo bili sagledali propast Njemake, a sa njom i ustake drave. Nije ni-
kako uspijevao da za tako neto pridobije zapovjednika 2. jurine bojne
4. lovake pukovnije. Obavijestio je o tome Voju 5, traei od njega po-
mo. Vojo 5 se naao na velikom ispitu. Bojnik o kome je ri je uivao je
u garnizonu veliki ugled, a njegova bojna smatrana je elitnom bojnom
cvijetom domobranskog garnizona. Zbog toga ga je trebalo svakako pri-
dobiti.
Rjeenje je naeno u uspostavljanju veze sa bojnikovom poznani-
com. Da bi tu vezu ostvario, a zatim za nju pridobio i bojnika, obavjeta-
jac 53. divizije je morao nekoliko puta nou da sie na komunikaciju
Doboj Derventa i da se, u blizini ustakih i njemakih patrola i jedi-
nica, nae sa bojnikom i njegovom poznanicom. Poslije par susreta ubije-
dio ga je da njegovo mjesto nije uz ustaku dravu ve uz NOP, koji je
na liniji saveznika i koji e pobijediti. Bojnik se teko odluivao, ali kada
se odluio onda je iao do kraja. Odmah poslije toga Plavi kako se
nazivao ovjek koji je radio za 53. diviziju, ugovorio je preko obavjetaj-
nog odjeljenja divizije sastanak, kome su prisustvovali Asim Tanovi i
Slavko Telarevi, ispred domobrana, i komandant i komesar 53. divizije.
Sastanak je odran 7. septembra u Teanjci, sjea se Arsen Jovi,'
tada vodnik voda u 2. bataljonu koji ih je osiguravao. Simo Tadi, kome-
sar divizije, i Vojo Zuji, naelnik obavjetajnog odjeljenja divizije, sje-
aju se da nije ilo glatko. Domobranski predstavnici su traili da se po
prelasku na stranu NOVJ oni ne razoruavaju ve da ostanu kao kom-
pletne jedinice. Predstavnici 53. divizije traili su da domobrani izvre
neke prethodne radnje, a zatim da preu na stranu NOVJ . Dogovoreno je
da domobrani prije poetka napada, koji je bio predvien za 9. septembar
u 21,30 asova, razoruaju ustae i Nijemce koji se kod njih nalaze kao
instruktori. Kada se partizanske jedinice privuku polaznim poloajima za
napad da partizanski borci opale po nekoliko metaka preko domobran-
skih poloaja, a da domobrani odgovore na isti nain, to e znaiti da
prelaze na stranu NOB; da domobrani i partizani zatim napadnu i likvi-
diraju preostali dio posade Doboj a koji bude davao otpor, te da domo-
branske jedinice ostanu poslije predaje kompaktne i da se ne razorua-
vaju.
Po povratku u Tesli komandant 53. divizije elio je da cijelu stvar
ubrza i promijeni ono to je dogovoreno, pa je poslao preko obavjetajnog
oficira divizije, domobranskom pukovniku Tanoviu poruku da se sve to
obavi dan ranije, 8. septembra u 21,30 asova. Obavjetajni oficir je obu-
kao uniformu domobranskog oficira i na motorbiciklu otiao prema Do-
boju. Uspostavio je vezu sa Tanoviem i Telareviem i prenio odluku
taba 53. divizije. Domobranski oficiri su se ljutili, ali su na kraju, i to
prihvatili.
U Doboju se tada nalazio tab 1. lovakog zdruga sa pritapskim je-
dinicama i 4. lovakom pukovnijom. etvrta lovaka pukovnija imala je
slijedei raspored: 1. bojna bez jedne satnije u Rudanci (na pruzi Doboj
Derventa), a preostala satnija ove bojne bila je juno od Doboja, u rejo-
nu s. Karue, k. 258; druga bojna bila je na poloajima Denkovaa, Kre-
vine, Osoje, a 3. bojna i tab 4. lovake pukovnije sa pritapskim jedini-
cama u rejonu Makljenovac. tab pukovnije nalazio se u vili Vrhovski, u
kuama oko mosta na Usori. Sve ove bojne bile su meusobno povezane
i inile su tzv. spoljnu liniju odbrane.
Unutranja linija odbrane Doboja protezala se od r. Bosne (bunker
na eljeznikoj pruzi) pravoslavna crkva bolnica muslimansko
groblje Stari Grad (gradina) dom poglavnika naselje Feldandar-
merije, do prehrambenog skladita. Zaposjeli su je dijelovi 2. rezervne
ustake bojne 11. stajaeg zdruga, Nijemci iz jedinice odsjeka za osigu-
ranje D i vojni instruktori iz 1. bojne 4. lovake pukovnije. Ovi dijelovi
su bili pod komandom njemakog pukovnika Steinheisera. Iz 5. artiljerij-
skog puka jedna baterija je bila sjeverno od pravoslavne crkve, a tab
i jedna baterija oko poglavnikova doma.
U Doboju su bili i tab 6. posadnog zdruga, jedna baterija 16. arti-
ljerijskog puka, 7. SS samostalni (jurini) protutenkovski divizion, tab
njemakog Nastavnog bataljona i Komanda sjeverozapadne Bosne.
Za napad na ovaj garnizon 53. divizija je angaovala 21. slavonsku
i 14. srednjobosansku brigadu, bez 4. bataljona. Dvadeset i prva slavonska
imala je zadatak da nastupa sa sjevera, a 14. srednjobosanska od juga i
zapada. Zadatak je bio da se poslije predaje jedinica na spoljnjoj liniji od-
brane produi nastupanje, razbije unutranji sistem odbrane i zauzme
grad. Brigade su nareenje za ovaj napad primile u pismenoj formi. tab
14. brigade primio je zapovijest u rejonu s. Karua. Nareenje bataljo-
nima kucano je iza jedne ivice, stotinjak metara daleko od domobranskih
poloaja na k. 258. Neki partizanski rukovodioci razgovarali su za to vri-
jeme sa oficirima iz satnije 1. bojne. Bilo je i predloga tabu brigade da
se ova satnija odmah razorua, ali tab to nije prihvatio, jer bi moglo da
ima nesagledive posljedice po plan koji je davao dobre izglede na uspjeh.
Vie oficire dobojskog garnizona uznemirila je 8. septembra oko
17,00 asova vijest da je komandant 1. lovakog zdruga, pukovnik Luka
Sari, napustio svoje komandno mjesto i preao u Trebavski etniki od-
red. Oficiri koji nisu znali za dogovor o predaji potraili su Asima Tanovi-
a, komandanta 6. posadnog zdruga, i Slavka Telarevia, komandanta
5. artiljerijskog puka, da bi jedan od njih privremeno preuzeo komandu
nad 1. lovakim zdrugom. Ustanovljeno je da njih nema i da su preli na
stranu partizana.
Komandu nad obezglavljenim zdrugom primio je potpukovnik Ivan
Marii.
282
Nareena je stroga pripravnost u svim jedinicama, a njemaki
pukovnik Steinheiser preduzeo je mjere za stabilnost unutranje linije
odbrane.
Da e uslijediti partizanski napad i da ima jedinica koje namjera-
vaju da se predaju nije vie bila tajna. To je otealo izvoenje zamilje-
nog plana domobranskih oficira koji su odluili da preu na stranu NOVJ.
tab divizije je zato smatrao da prije poetka napada treba sve jo jed-
nom provjeriti. Obavjetajni oficir divizije obukao je jo jednom domo-
bransku uniformu i otiao pravo do zapovjednika 2. bojne 1. lovakog
zdruga na Denkovau. Sa njim, u domobranskim uniformama, ilo je i
par vojnika. Proli su domobranske strae jer su znali lozinke. U tabu
2. bojne svi su bili pod orujem radisti su imali puke. Bojnik nije
bio mnogo raspoloen, ali je plan striktno provodio onako kako je dogovo-
reno.
* * !fi
U odreeno vrijeme, napad je otpoela 14. srednjobosanska brigada
napadom na k. 258:
U 21,30 sati otpoeo je napadaj partizana na kotu 258 (ju-
gozapadno od Karua) te ista nakon borbe od 30 minuta na-
putena od strane posade, koja se povukla na postave sto-
erne sati u Makljenovcu,
283
pie o tome kasnije tab 1. lovakog zdruga.
Druga bojna, predvoena bojnikom Skrinjariem prela je odmah
poslije ovog napada na stranu jedinica 53. divizije.
Kada je 21. slavonska brigada izvrila napad pred njom je bio otvo-
ren put sve do druge linije odbrane. Zbog toga to su se, kako se sjea
Vojo Zuji, iza bataljona 21. slavonske pojavili etnici prema njima je
upuena 2. bojna da ih napadne i odbaci i ona je taj zadatak uspjeno
obavila.
Prvi i 3. bataljon brigade nastupali su svaki na svom pravcu. Prvi
bataljon je nastupao prema gradu, pravcem junije od Denkovae, a 3. ba-
taljon izmeu rijeke Bosne i Makljenovca, prema fabrici eera. Prema sje-
anju ujia, Vaskrsije mulje, arka Vujasinovia, Velimira Bijelia i
drugih, ovaj bataljon je vodio oko fabrike eera velike borbe. Trei i
1. bataljon doli su do unutranje linije odbrane Doboja i djelimino su
upali u grad i iza ove linije, to svjedoe i neprijateljeva dokumenta:
Borba u samom gradu bi l a je sve ea jer su partizani u
toku noi 8/ 9. septembar 1944. uspjeli da prodru u grad na
vie mjesta.
284
282
Zb. NOR, T-I V/ 29, dok. br. 181.
283
I sto.
284
I sto.
Raspored jedinica 14. srenjobosanske i 21. slavonske u napadu na
neprijatelja u Doboju 8/9. 9. 1944.
To je primoralo ostatke taba 1. lovakog zdruga da se skloni u zgradu
gdje se nalazio njemaki tab.
Meutim, na posebne tekoe naiao je 2. bataljon 14. brigade, koji
je napadao preko Makljenovca. On se privukao poloajima neprijatelja i,
u odreeno vrijeme, borci su preko vojnika 3. bojne ispalili po nekoliko
metaka. Umjesto da domobrani postupe kako je dogovoreno, oni su, iz
unaprijed pripremljene i dobro organizovane odbrane, po borcima 2. bata-
ljona otvorili ubitanu vatru, bacajui prema njima veliki broj runih
granata. Partizani su mislili da se radi o zabuni, pa su vikali: Ne pucajte
domobrani, ovo su partizani! A kada je otud poelo vrijeanje i omalo-
vaavanje vidjeli su u emu je stvar. Od prve iznenadne vatre mnogo
boraca je ranjeno. Komandir 3. ete, Mirko Preradovi, bio je tee ranjen
u glavu i sruio se u neki kamenjar. Bilo je i poginulih. Borci i rukovo-
dioci su traili bilo kakve zaklone da se koliko-toliko uklone od neprija-
teljskih metaka i minobacake vatre, a potom su na domobrane otvorili
puanu i mitraljesku vatru. Poela je borba koja je trajala do 5,00 a-
sova.
Pored 3. bojne i taba 4. lovake pukovnije, na spoljnoj liniji odbra-
ne neprijatelj je davao otpor i na drugoj liniji odbrane. Iako su ih Asim
Tanovi, urin Predojevi, krinjari i Zuji stalno pozivali da pre-
stanu sa otporom jer su se ostali predali, sve je bilo uzaludno.
Te noi je na partizansku stranu prela velika veina oficira iz
1. lovakog zdruga i sve njegove pritapske jedinice sa svojim komandnim
kadrom (izuzev sanitetske ete), zatim ljudstvo 6. posadnog zdruga, a
pred zoru se na Denkovau izvukao i 5. artiljerijski puk i baterija 16. arti-
ljerijskog puka.
Poto se 3. bojna jo branila na Makljenovcu, na nju je u 5,00 aso-
va 9. septembra, domobranski artiljerijski puk sa Denkovae otvorio va-
tru. Bojna se zatim naglo poela povlaiti. Dijelovi 2. bataljona bili su
upali u njihove rovove, ali su neki domobranski oficiri uspjeli da bojnu
vrate na njene poloaje i partizanske borce izbace, pa se poziciona borba
nastavila sve do 8,00 asova. Tada je 2. bataljon, potpomognut bonim
djejstvom 1. bataljona i uz pomo domobranske artiljerije, izvrio novi
napad i sa 1. bataljonom potisnuo 3. bojnu. Po sjeanju Marka Stokia
partizani su tada sa tog pravca prodrli sve do katolike crkve.
Oko 08,00 uslijed jake topnike vatre i estokog napadaja
partizana,
285
kae se u jednom neprijateljskom izvjetaju, 3. bojna je odstupila preko
r. Bosne na podruje Ozrenskog etnikog odreda. Ostaci taba 4. lovake
pukovnije prebacili su se preko Bosne do Suhog polja. U 8,00 asova pot-
pukovnik Marii i glavnostoerni satnik Koraji napustili su Doboj i
krenuli za Graanicu, da otud dovedu 25. ustaku bojnu, koja je u toku
noi nudila pomo.
etrnaesta i 21. slavonska brigada likvidirale su u tom napadu sva
neprijateljska spoljna uporita oko Doboja (Matuzii, Karue, Miljakovac,
285
I sto.
jVIakljenovac i eljezniku stanicu Usoru, a ule su i u Doboj). Onda je gar-
nizonu stigla pomo: njemaka oklopna kola iz Zepa, a u 15,00 aso-
va i dio ustakih bojni iz Lukavca i epa.
Partizanske snage, i pored svesrdnog angaovanja, nisu do tog vre-
mena uspjele da do kraja slome otpor neprijatelja koji se branio. Glavnu
ulogu u tome odigrali su Nijemci, koji su se povukli u staru srednjovje-
kovnu dobojsku tvravu i odatle se estoko branili.
Po pristizanju pomoi partizanske snage su bile prisiljene na povla-
enje. Sa njima su se povukli i svi domobrani i domobranske jedinice
koje su u toj borbi prele na stranu NOB-a. Iz Doboja je tada izalo oko
1.150 domobrana i domobranskih starjeina. Kao plijen, donijeli su 4 hau-
bice i 6 brdskih topova ruskog porijekla ZIS.
Nijemci i ustae su 10. septembra preuzeli vlast u Doboju. Ostacima
1. lovakog zdruga, i pored pokazane odanosti Nijemcima i ustakoj dra-
vi NDH, nareeno je da se u najkraem vremenu uklone iz Doboja i to
samo naoruani pukama. Ostala automatska oruja i sva skladita opre-
me, hrane i municije 1. lovakog zdruga Nijemci su uzeli kao svoj plijen.
Ovi domobranski dijelovi su oko 12 asova 10. septembra, napustili Doboj
i pjeice otili za Graanicu, gdje se ve nalazila 3. bojna 4. lovake pu-
kovnije. Ukupno je preostalo 29 oficira, 73 podoficira i oko 700 domo-
brana. Od tekog oruja imali su: 1 baca, 1 teki mitraljez i 18 puko-
mitraljeza. Odatle su morali za Brko, pa iz Brkog za Vinkovce, gdje je
25. oktobra 1. lovaki zdrug i zvanino rasformiran i brisan iz sastava
oruanih snaga NDH.
286
U ovoj borbi za Doboj iz 14. brigade su poginuli: Slavko Silajdi iz
Gorada, Mihajlo Majstorovi iz s. Martinca, Mato Vuko iz Srijema, Bosa
Nikole Predojevi iz Teslia, Boko Topi iz s. Ilove, Hasan Ahmeta Huse-
inehaji, delegat voda iz Dervente, Ivan Nikole Kuli iz Potoana, Te-
anj i Stojko Mari iz s. I mljani. Brigada je imala i oko dvadeset ranjenika,
meu kojima su bili: etoje i Mirko Preradovi iz Vijaana, Nedo Blate-
i komandir voda, iz s. Mravie i Ahmet erkez, delegat voda.
Iz 21. slavonske brigade u ovim borbama teko je ranjen komesar
brigade Franjo Srempf. Otpremljen je kolima za Prnjavor. Teka rana i
lo put doprinijeli su da 19. septembra umre u Prnjavoru, gdje je i sa-
hranjen.
Doboj u ovom napadu nije zauzet, ali nije ostao ono to je do tada
bio. Graani Doboja jo su vie zamrzjeli ustaku vlast i Nijemce i elj-
no su oekivali osloboenje.
286
Isto.
OSLOBOENJE TENJA
Poslije osloboenja Teslia i rasula 1. gorskog zdruga oruanih sna-
ga NDH, prilikom napada na Doboj, neprijatelj je na tom prostoru bio ja-
ko oslabljen. Partizanski tabovi su ocijenili da se za dogledno vrijeme ne
moe oekivati neprijateljska vea aktivnost, pa je to iskoriteno da se
pristupi oslobaanju Tenja.
Teanj se kao tvrava prvi put pominje 1461. godine. Do 1512. dra-
la ga je Ugarska posada, a onda ga je zapalila i napustila. Za vrijeme Tu^
raka tvrava je opravljena i dograena i u njoj je bio dizdar, a od 18 vi-
jeka Teanj je bio sjedite kapetanije. U austro-turskom ratu 16831699.
godine, kada se Princ Eugen Savojski vraao iz spaljenog Sarajeva proao
je pored Tenja i opsjeo tvravu, traei da mu se preda. Kada je posada
to odbila na grad je izbacio oko 100 kamenih uladi, ali to tvrdoj Mehmed-
-begovoj kuli nije moglo da nakodi. Grad ima osnovu u obliku nepra-
vilnog kruga, u kome je na najviem dijelu bila brani-kula, koja je ka-
snije pretvorena u veliki bastion tzv. Krnju kulu. Sama tvrava je svoje-
vrsna graevina. U njoj postoje kazamati, velike prostorije i lavirinti.
Kula, iji je obim 48 metara sa tri metra debelim zidom, obloena je bi je-
lim tesanim kamenom. U unutranjosti je postojala cisterna za 70.000 li-
tara vode.
Do okupacije 1941. godine Teanj je bio mala bosanska kasaba, bo-
gata raznim zanatima, poznata po miru i slozi stanovnitva. U toku oku-
pacije, u Tenju je bilo malo ustaa, a jo manje ustakih progona i tero-
risanja stanovnitva drugih vjera, naroda i narodnosti. Bio je prava kula
bratstva i jedinstva, i pored toga to je rodno mjesto Ademage Meia,
Pavelievog ustakog doglavnika.
etrnaesta brigada je opsjela Teanj i prije napada na Doboj. Ne-
prijateljska posada se branila iz starog grada tvrave, koja je bila vrlo
nepristupana. Ostali dio naselja preputen je borcima 14. brigade, ali se
neprijatelj iz tvrave estoko branio. Zato je odlueno da se na tvravu
ne juria i ne daju nepotrebne rtve. Primijenjena je taktika iznurava-
nja. Prema Doboju i Maglaju, dok jo nije uslijedio napad na Doboj, po-
stavljena su osiguranja. Sa okolnih visova otvarana je, povremeno na tvr-
avu vatra. Pored toga, pravljene su lutke ljudskog oblika, kojima su
stavljane titovke na glavu, a zatim su isturene na istaknuta mjesta
5
pomaljane kao da se radi o pokretu za napad. Kombinovano sa povreme-
nom pucnjavom iz puaka i pukomitraljeza, posada je po ovim neprija-
teljskim vojnicima otvarala jaku mitraljesku vatru, da bi im nanijela
to vee gubitke. Posada je uznemiravana i u toku noi, da bi to vie.
troila municiju, jer nije bilo nikakve mogunosti da joj se doturi.
Za vrijeme napada 1, 2. i 3. bataljona na Doboj, ulogu opsade pre-
uzeo je 4. bataljon brigade koji je pristigao sa prostora oko Sipraga.
Kada se 14. brigada vratila iz napada na Doboj, krenula je sa 3. bataljo-
nom na Teanj. Posada Tenja, koja je sluala borbu oko Doboj a i ocije-
nila da iz Doboj a ne moe oekivati pomo, donijela je poslije ponovne
opsade, odluku da se neopaeno izvue. Iako su partizanski tabovi rau-
nali na to i preduzeli odreene mjere, neprijatelj je nou 10/ 11. septem-
bra uspio, sputajui se konopcima niz zidove tvrave, da se izvue i po-
red 4. bataljona proe prema Maglaju. Teanj je 11. septembra 1944. go-
dine konano bio slobodan.
* * *
Ovaj uspjeh bio je veoma znaajan. Oslobaanjem Tenja otvarala
se mogunost jedinicama NOVJ za prodor na prostor prema Novom Sehe-
ru, epu, Zavidoviima i Maglaju, na kome je trebalo ostvariti partizan-
ski uticaj i obezbijediti novi priliv boraca. etrnaesta brigada je u svom
sastavu ve imala izvjestan broj boraca i rukovodilaca sa tog terena, po-
sebno sa terena Maglaja.
Maglaj se nalazi na r. Bosni, ali veim svojim dijelom bio je na nje-
noj desnoj strani. U njemu je i prije aprilskog rata 1941. godine postojala
partijska organizacija (Asim Loi, irbeg Smailagi, Petar Doki, Brio
Obrli, Fikret Dedi itd.), koja je u okupaciji ivjela u dubokoj ilegalno-
sti. Prilikom velikog napada na Doboj u avgustu 1941. godine i Maglaj je
bio jedan od objekata za napad. Osloboen je 24. septembra 1941. u roku
od pola sata. Pored 60 puaka i 2 pukomitraljeza, ustanici su zaplijenili
vee koliine brana, pir ina, platna itd. to je razdijeljeno siromanim
graanima
Ustanici su Maglaj drali oko 36 sati. Za to vrijeme odran je jedan
narodni zbor. Ispred ustanika govorio je tada Petar Doki iz s. Bradii.
Pored njega, govorio je i stari partijac Fikret Dedi, do tada potpuno ne-
kompromitovan. Fikret je bio dragocjena partijska karika meu partij-
skim organizacijama vie mjesta u dolini Bosne, pa nije bilo predvieno
da javno istupa. Planirano je bilo da i dalje ostane u Maglaju.
Mahmut Buatlija, jedan od istaknutih rukovodilaca ustanka, po-
slije povlaenja ustanikih snaga iz Doboj a i Maglaja sa aljenjem je
konstatovao da se i Fikret Dedi (Da ga bog ubije!) morao radi toga
povui iz Maglaja. Polovinom septembra ustake vlasti, govorei o usta-
nikim grupama, pominju Dedia i Dokia:
J edna ova grupa nalazi se u kui Nede Pani a iz J abl a-
ni ce... na elu ove grupe stoji Fi kret Dedi, komunista i biv.
bl agajni k pote Magl aj. Druga grupa se nalazi u selu Ba-
hoti u... na elu ove grupe nalazi se opasni komunista Pe-
tar Doki.
287
Borce 14. brigade za Maglaj su vezali i neki drugi razlozi. Jedan od
njenih komandanata bataljona, Momir Lalovi, odrastao je u Maglaju.
Odatle je 1941. godine otiao u ustanak. Sem toga, u toku 1942. godine u
Bradiima je na slubi bio domobranski oficir Milan Mlinari. Kada
287
Zb. NOR, T-I V/ l , dok. br. 312.
su na taj teren izbile proleterske jedinice, on se sa posadom predao pro-
leterima. Doao je u obnovljeni 4. krajiki odred kao i Lalovi. Iz odreda
su stigli u brigadu. U vrijeme dolaska 14. brigade na teren Maglaja Mli-
nari je bio zamjenik komandanta 2. bataljona. U selu Brezovi Dani, iz-
meu ostalih za NOB je bio i Petar Cvijeti. Petar je za vrijeme oktobar-
ske revolucije bio u Rusiji. Imao je enu Ruskinju. Petrov sin Stojan tako-
e je bio u to vrijeme u 14. brigadi. Rukovodstvo 14. brigade znalo je za
raspoloenje naroda oko Novog Sehera, Maglaja i epa, kao i da su istak-
nutiji ljudi u toku ustanka na tom terenu, pored ostalih bili Simo Spasoje-
vi, Nedeljko Aleksi, Uro Starevi iz Brezovih dana i Uro Nedi iz No-
vog Sehera. Znali su i za veoma dobro dranje za sve vrijeme okupacije
Muje Kusura, muktara iz s. Domislice i mnogih drugih. I pored neuspjelog
napada na Maglaj, sve je obeavalo da e brigada i ovu svoju misija
uspjeno obaviti.
* * *
Stab brigade se smjestio u nekom zaseoku na Crnom vrhu, u kui
bogatijeg seljaka, Srbina. Komandant brigade misli da je to bila kua ne-
kog uria. Domain je bio vrlo paljiv, pa se tab dobro osjeao. Dan-
-dva je domain ee navraao u sobu gdje je bio tab, kao da neto eli
da kae, a ne zna odakle da pone, dok se nije osmjelio i upitao da li moe
do taba brigade da doe i jedan katoliki svetenik, upnik, dobar o-
vjek i njegov prijatelj. Tako je dolo do susreta taba brigade sa kato-
likim svetenikom, fra Bosiljkom. Doao je u graanskom odijelu bez
ikakvih svetenikih oznaka. Imao je oko 40 godina i bio je vrlo obrazo-
van i zahvalan sagovornik. Kazao je da dolazi ispred svojih vjernika, ve-
inom seljaka, od kojih se malo koji ogrijeio o narodnooslobodilaku
borbu ih srpski dio stanovnitva, da se narod ovdje, bilo da se radi o
Hrvatima, Muslimanima ili Srbima po tradiciji dobro razumije i nesme-
tano jedni kraj drugih ive i da je tako od poetka okupacije ako je i
bilo nekih ekscesa, to su radile ustae ili ustaki nastrojeni ljudi sa strane.
On je podvukao da je zato da se narodi meusobno potuju bez
obzira na vjeru i nacionalnost, da je bog jedan i da su ljudi bili ti koji su
se podijelili po vjerama radi nekih posebnih, uglavnom linih interesa.
upnik je govorio gotovo kao partizanski komesar. Ne samo da je tako
govorio nego je on i tako postupao, to se vidjelo iz prianja domaina
kue, koji je tome razgovoru prisustvovao.
Bio je to prvi susret lanova taba 14. brigade sa svetenikom, uop-
te, za vrijeme rata. Nije u njemu bilo niega onog to bi podsjealo na
upnike tipa Kambera, Momilovia ili Cosia, o kojima su sluali. Stav
fra Bosiljka prema narodu poklapao se sa principima kojih se NOV do
tada drala i ega se 14. brigada pridravala. Prema tome, svetenika
misija fra Bosiljka bila je ljudska, prvenstveno prema narodu sa kojim
je ivio i za koga se kao svetenik brinuo. On se najljepe izraavao o Mu-
slimanima i Srbima, nije bio optereen niim netolerantnim. Podsjeao je
na popa J ovana Preradovia, pravoslavnog svetenika iz s. Vijaana, ili
muslimanskog hodu Dubu iz Sipraga. Preradovi je takve stavove ispo-
ljavao i za vrijeme okupacije, dok ga sa porodicom nisu protjerali za
Srbiju, a hoda Dubo je svojim vjernicima u najtee vrijeme ustakog
terora stalno ponavljao kako Allahu nije po polji da se drugi progone zato
to nisu iste vjere.
Osman Kovaevi, Ibrahim i Ale Durakovi borci 1. bataljona 14. bri-
gade, sjeaju se kako je hoda Osman Dubo govorio da nikva sila nije
Allahu mila. Kada je 1941. godine drao vaziju rekao je: Djeco, ljudi,
ne radite nita protiv pravoslavnog svijeta, to su nae vjekovne komije,
to je na narod. Nemojte ii u ustae!
Sa upnikom fra Bosiljkom tab brigade se naao jo jednom. up-
nik je vrlo srdano priman. Jednom je sa domainom zadran i na ruku.
Sve to je ostajalo u tajnosti, jer se i fra Bosiljko plaio ustaa.
Na teritoriji oko Novog Sehera i Maglaja narod je brigadu lijepo
primio. Muslimanska milicija nije na partizanske borce pucala, ve se
klonila i krila. Po hrvatskim selima milicija se, takoe, nije osjeala. Uspo-
stavljeni su i kontakti sa muslimanskom milicijom, a sa nekima od njih i
sastanci.
14. 9. 1944. god. 1. vod za kom (-adantom) i komesarom bri -
gade i na batal jon ili na pregovore sa mi l i ci jom u Domi-
licu,
288
pie u svom dnevniku Mustafa Kumi, komesar 2. ete 4. bataljona.
Ovi razgovori su urodili plodom, jer je narednog dana u 4. bataljon
14. brigade stupilo oko 30 milicionera. Istoga dana 2. eta 4. bataljona
otila je na komunikaciju Maglaj Doboj. Posada bunkera jednog mosta
se predala i prela u partizanske redove, a most je miniran.
Petnaestog septembra 4. bataljon je krenuo za Crni vrh i tu zano-
io; 16. septembra izvren je pokret za Teanj, a odatle, preko Jelaha, za
Kulae. U Kulaima je 17. septembra bila okupljena cijela brigada. Izvr-
ena je smotra i zakletva zbog velikog priliva novih boraca domobrana i
milicije u brigadu. Tada su izvrena i vea kadrovska pomjeranja. Na
mjesto Marka Mihajlovia, koji je premjeten u jedinice narodne odbrane,
za komandanta 2. bataljona postavljen je Milan Mlinari, dotadanji za-
mjenik komandanta, a na njegovo mjesto doao je Nedo Stani, dotada-
nji zamjenik komandanta 4. bataljona. Na mjesto Vlade Jotanovia, koji
je takoe otiao u jedinice narodne odbrane, za zamjenika komandanta
3. bataljona postavljen je Vaskrsija mulja, dotadanji komandir 2. ete
3. bataljona. U komandire eta unapreeni su tada Vlado Ili, Mile Savi,
Milo Bijeli, Petar Sarevi, a za komesare eta postavljeni su Sakan
Konstantinovi, Sefik Hercegovac i dr.
U prvo] polovini septembra na dunost zamjenika komandanta bri-
gade doao je Nikola Garaa, Kozaranin. Kao i Milan Kalini, koji je
poslije Voje Stupara doao u brigadu na dunost komesara, i Garaa se
brzo uklopio u tab kao cjelinu. Prvi komandant brigade se sjea da je
bilo pravo zadovoljstvo sa njima raditi i saraivati.
tab brigade je znao, ali tabovima bataljona zbog konspirativnosti
jo nije bilo prenijeto, da se iz Kulaa kree u napad na Banjaluku. Bilo
je odreeno da napad pone 18. septembra, istog dana kada je Vrhovni
komandant NOVJ Tito odletio sa Visa u Moskvu. Zanimljiv je podatak
da je Paveli, poglavnik NDH, istoga dana odletio iz Zagreba do tzv. vuje
jame, na savjetovanje kod Hitlera.
288
Mustafa Kumi Dule, ratne zabi l jeke.
17 etrnaesta srednjobosanska brigada
257
Sa proslave brigade u Kotor Var osu 1973.
U drugoj banjalukoj operaciji
18~25. septembar 1944. godine
Banjaluka se kao mjesto pominje prvi put oko 1494. godine, kao
srednjevjekovni grad. Utvrenje i varo nalazili su se iznad lijeve obale
r. Vrbas, u dananjem Gornjem eheru. Poslije J ajca bio je najtvri grad
u dolini rijeke Vrbas u nekadanjoj J ajakoj banovini.
Turci su ga zauzeli 1528. godine. Izmeu 1553 i 1580. Banjaluka
postaje sredite Bosanskog sandaka. Poetkom XVI vijeka imala je oko
300 kua. Poto su je osvojili, Turci su u blizini starog hrianskog pred-
graa razvili novo muslimansko naselje. Zahvaljujui strategijskom i pri-
rodnom poloaju, u gradu su brzo nicale nove muslimanske etvrti. Tome je
doprinijelo premjetanje iz Sarajeva u Banjaluku, prvo Bosanskog san-
daka, a kasnije i Bosanskog elajeta, kada je u gradu Sofi Mehmed-paa,
prvi upravnik Sandaka, izgradio razne objekte od ekonomskog i vjersko-
-kulturnog znaaja. Svoju zadubinu u Banjaluci ostavio je Ferhat-paa
Sokolovi, roak turskog velikog vezira Mehmed-pae Sokolovia, koji je
kao prvi begler-beg Bosanskog elajeta podigao uvenu damiju Ferha-
diju u Banjaluci.
U Donjem eheru, na lijevoj obali r. Vrbas, za vrijeme turskog
sultana Mehmeda I I I (15951603) Turci su podigli novu tvravu, pozna-
tu pod imenom Kastel. U austro-turskom ratu 1737. godine, austrougarske
snage su izbile 23. jula pred Banjaluku, koju je s osloncem na Kastel bra-
nilo oko 5.000 turskih vojnika, dok su austrougarske snage bile jaine oko
16.500 vojnika i konjanika. Austrijski general Hildburghauzen pozvao je
tursku posadu na predaju, to je ova odbila. Zatim je naredio da se izrade
dva mosta na r. Vrbasu, jedan oko ua r. Vrbanje u Vrbas i drugi uzvod-
no od Katela. Preko njih je na drugu stranu Vrbasa prebacio dio svoje
vojske pod komandom generala Baranjaja, s namjerom da napadne Ka-
stel sa vie strana.
Za to vrijeme bosanski vezir Ali-paa Hekimoglu, preko J ajca i
Podranice, kretao se prema Banjaluci. Cijenei da e Ali-paa ii zapad-
no od r. Vrbas, Austrijanci su trupe generala Baranjaja vratili sa desne na
lijevu obalu. Meutim Ali- paa nije iao tim pravcem. On se kod sela
Krmine prebacio na desnu obalu r. Vrbas, pa preko s. Ljubaevo, s. Me-
mii, s. Bastasi, s. Ponir i Starevice nastavio mar prema Banjaluci. Do-
znavi za to, Hildburghauzen je ponovo 4. avgusta 1737. vraao trupe na
desnu obalu r. Vrbasa. Turci su, meutim, ve bili kod grada. Konjicom
su napali jo nesreenu austrijsku vojsku i razbili je, a turska vojska se
zatim spojila, sa posadom Katela.
289
Podaci iz Vojne enciklopedije, Beograd 1959.
Izgubljena bitka kod Banjaluke prisilila je Austrijance da iz Bosne
povuku i ostale svoje posade. Banjaluka u vojnom pogledu gubi znaaj
od kada se sjedite Bosanskog elajeta vratilo u Sarajevo,
289
ali njen eko-
nomsko-kulturni znaaj ostaje.
Za vrijeme stare Jugoslavije, Banjaluka je postala sjedite Vrbaske
banovine, a time i najvei i najvaniji ekonomski i kulturni centar cijele
Bosanske krajine i srednje Bosne. Izmeu dva rata u Banjaluci su podig-
nute dvije velike graevine, tzv. Banski dvori i Banska palata. Izmeu
njih je sagraena i pravoslavna crkva, jedna od najljepih na Balkanu u
to vrijeme, ali je u aprilskom ratu otetila njemaka avijacija. Ustaka
vlast, ve u maju 1941, prije nego to je poslala J evreje u logore smrti,
upotrijebila ih je kao robovsku snagu da ovu crkvu do temelja srue.
Razvojem industrije i zanatstva narasla je u Banjaluci radnika klasa
i inteligencija. Veliki uticaj u gradu imala je Komunistika partija. Od
1937. u Banjaluci je najjaa partijska organizacija u Bosni i Hercegovini.
U godinama pred rat organizacija K PJ povezivala je i predvodila na-
predne drutvene i politike snage protiv sve agresivnijeg faizma. Njen
uticaj na stanovnitvo Bosanske krajine i srednje Bosne ostvarivao se
najvie preko naprednih drutava, kao Pelagi, Borac, Kab (klub
akademiara Banjaluke), Bratstvo, Budunost i Seljako kolo. la-
novi ovih drutava svojim djelatnostima i radom vodili su borbu protiv
nacionalno-vjerskih iskljuivosti, za vee razumijevanje meu narodima
i narodnostima i bolji ekonomski poloaj radnika i seljaka, a pred rat su
razobliavali faizam kao najveu opasnost po svijet u cjelini.
Banjaluka je bila ne samo ekonomski nego i drutveno-politiki cen-
tar naprednih stremljenja.
Poslije okupacije 1941. godine i stvaranja NDH, ustae su namjera-
vale, iz odreenih politikih razloga, da Banjaluku proglase prestonicom
NDH. Prvih dana okupacije grad je bio pod najteim terorom. Crna kua
i Kastel bili su nabijem sunjima, meu kojima je, pored Srba, J evreja i
Roma, sve vie bilo komunista i drugih antifaista. Iz nje su ili transpor-
ti onih koji su odvoeni u logore i onih koji su imali sreu da se nakon
pola sata spakuju i napuste svoje kue, da bi prolazei kroz privremene
logore i muenja, bez igdje iega, bili iseljeni u Srbiju.
Iz Banjaluke je poeo i organizovani otpor ustakom divljanju i
faizmu uopte. Dok je ustaki stoernik Viktor Guti,
290
smiljao i
inicirao sramotan genocid, dotle je iz Banjaluke, iz Gutieve bli-
zine, djelovala i suprotna, za ustae neuhvatljiva strana, koja e ustaama
i ustakoj dravi doi glave, a koju je vodio sa svojim saradnicima uro
Pucar Stari, sekretar Oblasnog komiteta za Bosansku krajinu. Kamufli-
290
U jednom ustakom dokumentu za njega se kae: Bivi stoernik i l i kvi da-
tor Vrbaske banovine Vi ktor Guti, i upravi tel j odnosno i zvjesti tel j PONOVE pos.
Pero Betunac raspolagali su ovom imovinom sasma samovoljno ne drei se niti na-
loga ravnatel jstva PONOVE u Zagrebu niti izdatih propisa. Sa tom imovinom oni
nisu raspolagali na opu korist, niti su bili mjerodavni interesi drave / NDH pri-
mjedba autora/ nego korist i interesi pojedinaca, nji hovi h fami l i ja i nji hovi h pri-
jatel ja/ . (Gradsko poglavarstvo u Banjal uci 22. 11. 1941. pov. br. tajno). Pohlepa za
tuim imetkom pored nacionalne i vjerske zaslijepljenosti, bi l a je kao to se vidi je-
dan od razloga za progon i ubistva u NDH.
ran fesom, Pucar je pored mnotva njemakih agenata i dounika izlazio
izvan Banjaluke, da bi organizovao i rukovodio ustankom, i u Banjaluku
se opet vraao da bi primio izvjetaje i direktive CK KPJ .
Da je Banjaluka bila i ostala slobodarski grad, svjedoi injenica
da je poslije drugog napada na Banjaluku u jedinice NOV i na slobodnu
teritoriju izalo oko 8.000 Banjaluana i Banjaluanki.
* * *
I pored toga to Nijemci nisu vie bili u stanju da izdvajaju vee
snage iz svog sastava za odbranu Banjaluke, ona je zbog strategijsko-po-
litikog znaaja, polovinom septembra 1944, jo uvijek imala relativno jak
garnizon. Za njenu neposrednu odbranu u gradu i na periferiji grada
nalazilo se oko 400 Nijemaca iz sastava 69. njemake divizije, oko 750
policajaca i andara, oko 1.200 ustaa iz 3. i 4. ustake bojne i preko 2.500
domobrana iz sastava 3. i 11. pukovnije 3. gorskog zdruga. Garnizon je
raspolagao sa dva artiljerijska diviziona jaine 22 artiljerijska orua, ok-
lopnim vodom od 3 tenka hokis srednje tonae, naoruanim mitralje-
zima i p. t. topovima 37 mm.
Sve ove jedinice imale su zadatak da zaposjednu, organizuju i od-
sudno brane Banjaluku, oslanjajui se na spoljni odbrambeni pojas i
citadelu.
291
Spoljni odbrambeni pojas bio je podijeljen na tri odsjeka: odsjek bu-
dak od r. Vrbasa do vile grofice Maistri imao je istaknute take;
Trapisti eljeznika postaja, predgrae, samostan Petrievac i Rako-
vake bare. Odsjek lau lijevo od vile grofice Maistri preko Rudnika
uglja Lau do rijeke Vrbas. Imao je istaknute take: Petrievac, kota 303,
Gornji eher. I, na kraju, odsijek vrbas, koji je iao du lijeve obale
r. Vrbas.
Izmeu spoljne linije odbrane i Citadele bio je organizovan i unu-
tranji odbrambeni pojas, koji je zahvatao ui dio grada: Vrbas-logor (lo-
gor Kulina bana), vojnu bolnicu, tvravu Kastel sa betonskim mostom
preko rijeke Vrbas, a zatim je iao lijevom obalom rijeke Vrbas, kao
spoljni odbrambeni pojas.
Dok su odsjeci budak, i lau bili zaposjednuti jaim snagama,
odsjek vrbas je na spoljnjem i unutranjem dijelu ostao zapostavljen.
Komanda 3. gorskog zdruga smatrala je da r. Vrbas nije gazna i da ne
postoji vjerovatnoa da partizanske snage sa te strane izvre upad u Ba-
njaluku. Zato je na taj odsjek rasporedila samo 4. ustaku bojnu (bez
15. i 16. satnije). Ovoj jedinici dat je zadatak da organizuje neprekidno
ophodarenje, naroito nou lijevom obalom r. Vrbas du cijelog odsjeka,
s tim da po svaku cijenu sprijei eventualno prebacivanje partizanskih
dijelova preko Vrbasa.
Spoljni i unutranji pojas bili su fortifikacijski ureeni, mjestimino
su bili podignuti bunkeri i iane prepreke. Za odbranu su naroito bile
pripremljene zgrade koje su pripadale Citadeli.
291
Pod Citadelom se smatrao centar grada Banje Luke sa tvrdim zgradama:
Banski dvori, Banska palata, Pozorite, zgrada gdje je bila komanda mjesta / platc-
komandantura/ i Hi potekama banka.
U Banjaluci, pored pomenutih jedinica, bilo je razmjeteno jo oko
dvadesetak tabova, pritapskih i pomonih dijelova i ustanova, pa je broj
neprijateljskih vojnika iznosio oko 5.000 naoruanih ljudi. Odbrana Ba-
njaluke oslanjala se jednovremeno i na vei broj spoljnih uporita, kao
Ivanjska, Klanice, Bosanska Gradika, Celinac, Kotor-Varo te aerodro-
me Zaluane i Trn, gdje se nalazilo oko 40 aviona sa letakim osobljem i
jakim osiguranjima. Raunajui i oko 1300 etnika, koncentrisanih juno od
Banjaluke (pl. Manjaa Cemernica), snage u pomenutim spoljnim upo-
ritima brojale su preko 5.000 ljudi pod orujem. Prema, tome, ukupna
jaina okupatorsko-kvislinkih snaga na prostoru: Banjaluka Kotor-
-Varo Bosanska Gradika bila je oko 10.000 ljudi.
292
* * *
Na drugoj strani, prvom polovinom septembra 1944. godine, na i-
rokom prostoru oko Banjaluke, u rukama NOVJ nalazili su se Teanj,
Tesli i Prnjavor, u srednjoj Bosni, i Sanski Most, Prijedor, Mrkonji-
-Grad i Klju u Bosanskoj krajini, sa mnogo drugih manjih mjesta, dota-
danjih neprijateljskih uporita.
Sem toga, prelazak domobranskih jedinica u Doboju i Derventi na
stranu NOVJ, uveliko je otkrio velike upljine unutar ustako-njema-
kih snaga. Hapenje i odvoenje iz Banjaluke dotadanjeg zapovjednika
3. gorskog zdruga Ljubomira Rajmana, poslije afere u kojoj su stradali:
Voki, Lorkovi i ani, posijalo je jo vei razdor izmeu domobranskih
oficira i ustakih i njemakih oficira.
tab 5. bosanskog korpusa iskoristio je ovaj razdor i osipanje unu-
tar oruanih snaga NDH i stupio u kontakte i pregovore sa domobran-
skim komandama u Banjaluci. Uvjeravan je da e se domobranske jedi-
nice u gradu i okolnim uporitima staviti pod komandu 5. bosanskog kor-
pusa im uslijedi odluni napad na banjaluki garnizon. Istovremeno,
tab 5. korpusa, prego angloamerike vojne misije koja se nalazila pri
tabu korpusa, zatraio je da se 18. septembra u 19,00 asova bombarduju
odreene otpore take u Banjaluci i most preko r. Save kod Bosanske
Gradike, to je obeano. Kao rezultat toga i saglasnosti koju je dobio od
Vrhovnog taba, tab 5. korpusa je donio 16. septembra odluku da 4. i 39.
krajika divizija i dvije brigade 53. srednjobosanske divizije ukupno
oko 7.500 boraca 18. septembra jednovremeno napadnu banjaluki gar-
nizon i Bosansku Gradiku. Dao im je sljedee zadatke: 4. KNOU diviziji
da sa dvije brigade napadne neprijatelja na prostoru izmeku potoka Crk-
vine i ceste Banjaluka Gradika, 39. KNOU diviziji da sa dvije brigade
napadne Banjaluku na prostoru izmeu r. Vrbas i potoka Crkvine. Snage
ovih divizija trebalo je da probiju spoljnu i unutranju odbranu sa te
strane i oiste grad, ukljuujui i Citadelu.
Srednjobosanska 53. NOU divizija dobila je zadatak da sa dvije bri-
gade forsira r. Vrbas, likvidira i zauzme Trapiste i Vrbas-logor, prodre u
292
A VI I , NOB, kut. 112, br. reg. 1/ 181.
centar grada i povee se sa snagama 4. i 39 divizije.
293
Stab 53 NOU divi-
zije naredio je 14. srednjobosanskoj NOU brigadi da napadne neprijatelja
na odsjeku vrbas, forsira rijeku, upadne u grad, a potom produi na-
stupanje ka Citadeli, da bi je napala sa sjevera i pomogla snagama
4. i 39. divizije u ovladavanju ovim najtvrim i najvanijim dijelom od-
brane Banjaluke.
Stab 14. brigade primio je zapovijest o napadu na Banjaluku 16. sep-
tembra. Brigada je 17. septembra bila u s. Kulai. Tada je ponovo imala
5 bataljona peti bataljon je formiran od domobrana koji su se predali
u Teslicu, Doboju i Derventi. Komandant ovog bataljona bio je jedan od
domobranskih oficira. Za komesara bataljona postavljen je Pero Divjak,
dotadanji komesar 4. bataljona 14. brigade. Za komesare u etama u
5. bataljonu postavljeni su komesari ili izrasliji delegati iz ostalih bata-
ljona brigade. J edan od njih bio je i Sefik Hercegovac, koji je do tada bio
komesar ete u 3. bataljonu. Tad je za zamjenika komandira jedne ete
toga bataljona bio postavljen i Vladimir Ili, vodnik voda iz 3. bataljona.
Ovaj bataljon je iz Kulaa izdvojen iz brigade i poao je kao zatitnica
taba divizije, hirurke ekipe i ostalih pozadinskih dijelova divizije koji
je trebalo da se razmjeste u rejonu Krmarice s. Vrbanja.
293
A VI I , NOB, kut. 458A, br. reg. 1/ 3.
Iz rejona Kulaa brigada je krenula uz Ukrinu, u s. Stara i Nova
Dubrava. etniki dokumenti registruju njeno prisustvo na tom terenu
18. septembra. Kako se sa te prostorije do Banjaluke stie za 34 sata,
brigada nije urila. Slobodno vrijeme se iskoristilo za odmor, pregled oru-
ja i pravilniju raspodjelu municije, i tu se rualo. im su dobro dihto-
vani aluminijumski kazani, u kojima je bila veera i hrana dola do vre-
nja nastavljen je pokret. Kazani su stavljeni na tovarne konje, da bi se
hrana dokuvala u toku puta.
etnike komande Banjaluke i Motajike etnike brigade i Prnja-
vorski etniki bataljon, koji su 16. septembra privueni blie Banjaluci,
dobili su direktivu da napadnu jedinice 14. brigade, ali su ocijenili da im
se to ne bi isplatilo. Brigada je tako bez borbe prola izmeu s. Joavke
i Crnog vrha. Na prolazu iznad s. trba otvorena je mitraljeska vatra na
njenu kolonu sa brda Kik. Borci na tu pucnjavu nisu odgovarali, samo su
meu sobom ostavljali vee rastojanje.
U rejon Crnog vrha, sjevernije od s. Vrbanje, stiglo se za dana.
Odatle se lijepo vidjela Banjaluka i dobrim dijelom brigadin odsjek na-
pada. Njen zadatak je bio neobian. Trebalo je savladati rijeku, pa tek
napasti neprijatelja. Rijeku su u njenom odsjeku napada premoavala
dva mosta (kod Katela i kod Rebrovake crkve), ali su oba bila posjednu-
ta i branjena. Veliki broj boraca bio je iz Banjaluke i na njihovu ideju
donijet je plan da se rijeka prijee gazom. Kao dobri poznavaoci Banja-
luke i r. Vrbasa znali su na kojim je mjestima u to doba godine Vrbas
prelazan i mimo mostova. Tu je odlueno i koji e bataljon prelaziti Vrbas
gazom, a koji e ii preko mosta savlaujui njegovu odbranu.
Prvi bataljon je dobio zadatak da se tzv. kotorvarokim putem pro~
vue kroz Donji eher mostu kod Katela, savlada njegovu posadu i pre-
ko mosta prodre u grad. Tamo je trebalo da uhvati vezu sa jedinicama
39. divizije i sa njima ovlada Katelom, zatim da nastavi nastupanje ka
hotel Palasu i gimnaziji, gdje e se sastati sa ostalim jedinicama 14. bri-
gade. f
Drugi, Trei i etvrti bataljon imali su zadatak da se neopaeno
privuku na desnu obalu r. Vrbasa, oko klanice i Mihaljevia, oko 500
metara uzvodno od Rebrovakog mosta, pregaze u koloni rijeku, iznenade
neprijatelja na lijevoj obali i razbiju ga, a potom da nastupaju: 3. bata-
ljon prema gimnaziji i gospodskoj ulici; 4. bataljon prema hrvatskom
domu i hipotekarnoj banci; a 2. bataljon trebalo je da rijeku prijee po-
sljednji. Po prelazu na lijevu obalu da dio snaga usmjeri ka Vrbas-logoru
i tu uhvati vezu sa 18. brigadom. Vei dio bataljona trebalo je da usmjeri
ka komandi mjesta (platzkomandanturi) i pozoritu i uhvati vezu sa jedi-
U
e
1
4
.
b
r
i
g
a
d
e
u
I
I
b
a
n
j
a
l
u
k
o
j
o
p
e
r
a
c
i
j
i
1
8
-
2
0
.
9
.
1
9
4
4
.
g
o
d
i
n
e
.
nicama 4. krajike divizije. Bila je izdata i kratka pismena brigadna za-
povijest.
Veliki dio boraca nije toga dana veerao. Pred ovakve akcije mnogi
borci su odbijali hranu, da bi, ukoliko budu u toku borbe ranjeni u pre-
djelu stomaka, lake i bezbjednije preboljevali ranjavanje.
Vodilo se rauna o asu polaska u akciju, jer je zadatak bio da se
rijeka prijee 56 minuta prije otpoinjanja artiljerijske pripreme za na-
pad. etrnaesta brigada je teila da postigne taktiko iznenaenje, iako se
ono nije moglo postii iz vie razloga. Poslije hapenja komandanta garni-
zona Raj mana i jo nekoliko oficira, 16. septembra, doao je iz Zagreba
ustaki satnik Buljan i preuzeo komandu nad 3. i 4. ustakom bojnom,
a 17. septembra bilo je nekih izmjena u borbenom rasporedu jedinica.
Branilac je navodno doznao da topniki sklop 3. gorskog zdruga . . . i
dvoja oklopna kola hoe da izvre izdaju. Na kraju, 18. septembra oko
14,00 asova, proglaena je u Banjaluci pripravnost broj 1.
Da e jake partizanske snage napasti Banjaluku i da se veliki dio
domobranskih jedinica kani predati bila je u Banjaluci javna tajna. Stab
14. brigade nije o tome nita znao. On je oko 19,00 asova istog dana oe-
kivao dolazak saveznikih aviona i bombardovanje odreenih ciljeva u
Banjaluci, ali do toga nije dolo.
Kada je pao mrak, poto je na mostu u s. Vrbanja prela istoimenu
rijeku, brigada je u koloni krenula ka Banjaluci. Na putu izmeu s. Vrba-
nje i Donjeg ehera do kolone je prodrla buka od tenkova. Kolona je za-
stala. Prema elu kolone pourili su zamjenik komandanta brigade Nikola
Garaa i naelnik taba Trinki da 3. i 4. bataljonu skrenu panju da prije
22,00 asa, svojim prednjim dijelovima moraju biti na lijevoj obali Vrba-
sa bez obzira na tenkove.
Nekako u isto vrijeme Advan Hozi, na koga je naila domobranska
satnija, prenio je to sa zaelja vezom tabu 14. brigade. Ubrzo se ustano-
vilo da se radi o domobranskoj satniji koja je do tada bila u elincu. Po-
li su bili, navodno, u Banjaluku da bi u sastavu svojih jedinica preli na
stranu jedinica 5. korpusa. Stabu brigade to nije odgovaralo. Nije znao ta
ga u Banjaluci oekuje, a imao je loe iskustvo iz borbe za Doboj, kada je,
umjesto predaje, 3. bojna 4. lovake pukovnije po 2. bataljonu brigade
osula ubitanu vatru. Ova satnija iz elinca smetala bi brigadi u prvim
asovima napada, naroito pri forsiranju r. Vrbasa, pa je odlueno da se
uputi na Crni vrh, do 5. bataljona 14. brigade i taba 53. divizije, to su
oni teka srca prihvatili. Satnija je imala 137 domobrana i starjeina sa
dvanaest pukomitraljeza, 2 teka mitraljeza i 2 teka bacaa. Bio je to
prvi plijen 53. divizije i 5 korpusa te veeri.
* * *
Za to vrijeme 3. i 4. bataljon brigade izbili su na desnu obalu
Vrbasa uzvodno od Rebrovakog mosta. Oko 21,50 asova poeli su
sa prijelazom. etvrti bataljon je prelazio kod Mihaljevia,
2M
gaze-
29i
Mustafa Kumi Dule, ratne zabi l jeke i sjeanja Miloa Bi jel i a, Momi l a
Vojvodia i drugih boraca 14. brigade.
i rijeku. Milo Bijeli iz s. Kremna, komandir 1. ete 3. bataljona,
sjea se da je i njihov bataljon uradio isto. Tek kad su prednji dijelovi
4. bataljona preli rijeku i izbili na lijevu obalu, primijetile su ih ustae
i poele na njih da pucaju. Bilo je to neto prije poetka artiljerijske
pripreme.
Ustae su mi priale da su istovremeno poeli arti l jeri jska
vatra izvan varoi i pukaranje u samom gradu. Iz ovog
proizilazi da su partizani morali ve rani je da i nfi l tri raju
svoje snage u grad.
295
svjedoe o tome neprijateljska dokumenta. U toj borbi oko prijelaza po-
ginuo je borac 3. ete 2. bataljona Duan Bogosavac iz s. Kaoca, Srbac.
Pogrena procjena branilaca da Vrbas nije gazan i da garnizonu sa
te strane ne prijeti opasnost osvetila se. etvrti i 3. bataljon proli su prvu
i drugu liniju neprijateljske odbrane bez ijedne rtve. Doli su iza lea
posadi kod Rebrovakog mosta, razbili je i upali u dijelove grada izmeu
gimnazije i Rebrovakog mosta:
Nae su snage otpoele na vri jeme napad. Forsi ranjem pre-
ko Vrbasa.
javio je tab divizije tabu 5. korpusa 18. septembra 1944. a odmah zatim
uslijedila je i druga depea da je 2. bataljon 14. brigade preao Vrbas i
napada Kastel.
Drugi bataljon rijeku je preao dijelom gazom a dijelom preko Re-
brovakog mosta, kako se toga sjea komandir 3. ete 2. bataljona.
Ovim dijelom bataljona 14. brigade komandovali su zamjenik koman-
danta brigade Nikola Garaa i zamjenik komesara brigade oko Pstrocki.
Kod 1. bataljona dogaaji se nisu odvijali po planu. Kreui se
tzv. kotorvarokim putem, bataljon je prije vremena planiranog za poe-
tak napada izbio u blizinu mosta na r. Vrbasu, kod Katela. U nekoj od
kafana jo je bilo muzike. Tu su zateeni i neki domobrani, koji su se
prikljuili bataljonu, meu njima i Alija Nuhbegovi, koga je Isak Ma-
glajli pozvao da sa njim i nekoliko Banjaluana u jednoj kui saeka
napad partizana. Poto se nije moglo preko mosta, jer su u Katelu bili
Nijemci, bataljon je pronaao nekog eljezniara koji je preao preko Vr-
basa i iz bunkera preveo 7 domobrana. Zatim je bataljon na tom istom
mjestu preao Vrbas gazom i upao u borbeni raspored 39. NOU divizije.
Pred zoru, doli do Higijenskog zavoda i tamo bili neka vrsta korpusne
rezerve.
* * *
Komandant i komesar brigade, koji su bili u Donjem eheru, na
sredokrai izmeu prijelaza 1. bataljona i ostalih bataljona 14. brigade, iz-
gubivi vezu sa 1. bataljonom pregazili su Vrbas kod klanice i spojili se
sa ostalim dijelom taba brigade koji je bio u gradu.
Do tog vremena 2, 3. i 4. bataljon brigade proirili su svoj front i
nastupali prema centru grada. Trei bataljon je krenuo prema Katelu i
gimnaziji, a etvrti prema Citadeli, a samo jednim dijelom prema Bo-
riku. Prema sjeanju Zaharije Slatinca, Mustafa Kumi i on poli su da
trae nekog Kumievog poznanika (moda do majke Ive Tukeria koju
Kumi pominje u svom dnevniku), da bi doznali neto o rasporedu ne-
prijatelja u tom dijelu grada. Skoro da su zalutali oko Borika i J el i polja.
Tako su naili na domobrane iz druge baterije 22. topnikog sklopa (divi-
ziona), koji su se obradovali kada su ih vidjeli rekavi da ih sa nestrplje-
njem oekuju. Komandant diviziona predao je jedinicu i naoruanje ko-
mandantu 4. bataljona Veljku Sipki. Preko ovog diviziona, sjea se Zaha-
rije Slatinac, uspostavljena je veza i sa oklopnim vodom tenkovima
3. gorskog zdruga, kada su oni doli do komande 22. artiljerijskog divizi-
ona. Posade tenkova odmah su prele na stranu jedinica 5. korpusa i pre-
le u akciju.
... tenkovi, koji su meu prvima se stavili na stranu NOV
uzeli su aktivnog uea u svim fazama bor be... ,-
296
pie u jednom izvjetaju taba 5. korpusa.
296
A VI I , NOB, kut. 458A, br. reg. 26/ 7.
etvrti bataljon brigade (komandant Veljko ipka, komesar arko
Devi) nastupao je, zatim, u pravcu Citadele. U toku tog nastupanja,
kako se sjea Rajko Bubi komandir 3. ete 4. bataljona, razoruana je u
jednoj zgradi manja neprijateljska jedinica, koja je imala dosta bicikla.
Kada je u 23,00 asa 18. septembra, kako se sjea Vaso Devi, 4. bataljon
izbio u visinu hipotekarne banke, neprijatelj se upravo pregrupisavao.
Neki neprijateljski dijelovi iz banskih zgrada prebacivali su se u hipote-
karnu banku, koju je branila njemaka feldandarmerija. Neprijatelj ko-
ji se naao na otvorenom prostoru tuen je mitraljeskom vatrom. Neprija-
teljski vojnici blii banci uspjeli su da ulete u nju. Za njima su potrali
komandir 3. ete Bubi i pomonik komesara ete oro njegota. Fel-
dandari su ih doekali runim bombama, pa su Bubi i njegota morali
da se sklone iza prostranih baninih vrata. Tek kada je neprijatelj iz ban-
ke sa spratova poeo da baca rune bombe oni su se, pod zatitom mraka
i vatre svojih drugova, povukli u susjedne zgrade.
Poginuli neprijateljski vojnici ostali su izmeu banke i banske zgra-
de. Po sjeanju Vase Devia, tada komandira jednog voda 3. ete, koman-
dir Bubi je iao da sa pobijenih neprijateljskih vojnika skine oruje. Pri
tome je neoprezno upotrijebio baterijsku lampu, pa je neprijatelj oko toga
mjesta otvorio jaku vatru i Bubi umalo nije poginuo. Borci i rukovodi-
oci 4. bataljona poeli su potom da obilaze oko banke ne bi li nali neki
sporedni, manje branjeni ulaz. Istovremeno, izmeu branilaca i napadaa
dolazilo je do jaih vatrenih sudara. Napadajui kamenu Hipotekarnu
banku, osiguranu reetkama na vratima i prozorima, te noi su poginuli
komesar 3. ete Sakan Konstantin, koji je na dunost komesara doao
samo dan ranije i desetar Rajko Devi, rodom iz s. trbci. Oko dvadese-
tak boraca je ranjeno. Posebno oni iz redova muslimanske milicije, koja
je u brigadu stupila 14. septembra oko Novog ehera i Domislice.
Trei bataljon brigade (komandant Ljubo Radi Gedo, komesar Ri -
zo Selmanagi) koji je nastupao prema Katelu i gimnaziji proao je za
to vrijeme umsku upravu i hrvatski dom. Nekom od ulica koje vode pre-
ma banskoj palati i banskim dvorima (Jovo uki misli da je to bila
Martieva ulica) bataljon je vukao i nekakav manji top bez nianskih
sprava. U jednom dijelu grada, gdje su naili na jai otpor neprijatelja,
top je upotrijebljen, ali je artiljerac pri prvom metku bio neprecizan i
granata je, kako se sjea uki, udarila u telefonski stub, tridesetak meta-
ra ispred taba bataljona. Ostali meci iz topa bili su uspjeniji, pa je ne-
prijatelj potisnut.
to su se vie pribliavali tvrdim zgradama (Citadeli), otpor ne-
prijatelja je bivao sve jai. Neprijatelj ni je pokazivao znake za predaju.
Naprotiv, svaki as se oekivao njegov protunapad. Na sugestiju pomo-
nika komesara bataljona ukia, od graevinskog materijala na koji su u
toj ulici naili, a u kojoj se oekivao neprijateljski protunapad, podignuta
je neka vrsta barikade.
Drugi bataljon (komandant Milan Mlinari, komesar Ljubo Jovii)
usmjerio je dio snaga prema mostu kod r. Vrbanja da pomogne 18. bri-
gadi pri savlaivanju istog. Da li je tako stajalo u zapovijesti za napad
na Banjaluku ili je takvo nareenje stiglo u toku forsiranja r. Vrbas ko-
mandat 14. brigade se ne sjea, ali je siguran da je tako uinjeno. O
tome koliko je slanje toga dijela bataljona u tom pravcu pomoglo 18. bri-
gadi nema podataka. Nema podataka ni da li je dio snaga 2. bataljona
14. brigade dospio do logora Kulina bana (Vrbas-logora) radi sadjejstva
dijelovima 18. brigade, koji su napadali u tom pravcu.
Trea eta 2. bataljona nastupala je te noi istono od logora Kulina
bana u pravcu pozorita i platzkomandanture. Komandir 3. ete kretao se
izmeu vodova. Negdje na poetku naiao je na nekakvu ianu prepreku.
Poto nije mogao da ocijeni koliko je iroka, nije htio da trai njen kraj
i da je obilazi. Sagnuo se i, uz izvjestan napor, provukao se ispod pre-
preke. Nije se jo bio ispravio, ni dobro stao na noge, njegov automat je
zgrabio neprijateljski vojnik Nijemac, koji je do tada nepomino le-
ao u rovu, pa ga komandir Preradovi nije primijetio. Preradovi, mrav
i iscrpljen u svakodnevnim marevima, naao se u smrtnoj opasnosti. Ste-
gao je objema rukama automat, odupirui se pokuaju Nijemca da mu ga
preotme. Bilo ga je sramota da vie i doziva svoje vojnike u pomo, ali je
zato psovao napadaa i vikao na njega, ne bili ga zaplaio. Glas svoga
komandira uo je i prepoznao borac Novak etojevi. Ocijenio je da se
njegov komandir nalazi u nekakvoj opasnosti, pa je potrao u pravcu oda-
kle se ulo psovanje i krkljanje. I etojevi, se toga (sluaja dobro sjea.
Kada se pribliio, neprijateljski vojnik ga je opazio i vjeto se branio.
Kad god je etojevi htio da ga udari pukom po glavi, Nijemac koji je
bio jai, namicao je pod udarac Preradovia. Poto je vidio da ovako ne
moe se sa njim izai na kraj, etojevi je odluio da ga ubije iz puke.
Ali, u noi, dok su se njih dvojica rvala i pomjerala, to nije bilo lako
sprovesti. etojevi je iskoristio pogodan momenat i opalio Nijemcu me-
tak u glavu. Plamen iz puke je bio toliko blizu glave njegovog koman-
dira da mu je tu stranu lica dobro opalio i nagaravio.
Dijelovi 2. bataljona 14. brigade doprli su poslije pola noi do platz-
komandanture. Ispred nje su bili rovovi u kojima je bio vod domobrana
pod komandom domobranskog potporunika Nikole Arbanasa. Arbanas se
sa svojim vodom predao 3. eti. U tom domobranskom vodu bio je i Kota
Banda, koji je kao domobran, sa jednim podoficirom, doao prije dva dana
u Banjaluku iz svoje komande, iz Lapca, po duvan za tamonju jedinicu.
On je bio Banjaluanin i svega se dobro sjea. Kae da je od Arbanasa
doznao da dolaze partizani i da e domobrani prijei na njihovu stranu.
Banda, kome su ustae ubile oca jedva je to doekao. Nije se vratio u La-
pac, ve je ostao u Arbanasovom vodu i sa njim te noi doao u 14. bri-
gadu, u kojoj je ostao do kraja rata. On se sjea da platzkomandantura
tada nije zauzeta, jer je u njoj bila njemaka posada koja je iz zgrade
otvorila na njih i partizane vatru.
Pred svanue 19. septembra neprijatelj je iz zgrade Banski dvori
(dananja optina) izvrio protunapad na borbeni raspored 3. bataljona.
Napadao je ulicom u kojoj je te noi podignuta barikada. Zahvaljujui njoj
protunapad je odbijen i jedinice bataljona su opet izbile u zgrade na sje-
vernoj strani Gospodske ulice, odakle su tukli neprijatelja u banskoj zgra-
di. Neprijatelj je ve bio potisnut, odnosno pritisnut snagama 4. i 39. di-
vizije. Osamnaesta brigada je zauzela logor Kulina bana. Ovim je poloaj
14. brigade postao stabilniji i sigurniji.
Na l evoj obali Vrbasa zauzeli su logor, gimnaziju i oistile
sav grad do hipotekarne banke i banske uprave,
izvjetava tab 53. divizije tab 5. korpusa o dotadanjim dostignuima
14. i 18. brigade.
U toku 19. septembra borbe su se smanjile. ekala se naredna no,
za koju su se obje strane spremale. Jedinice 14. brigade bile su na slije-
deoj liniji: 3. bataljon u Gospodskoj ulici, 4. bataljon u zgradi sjevero-
istono i sjeverozapadno od hipotekarne banke. Dio 4. bataljona bio je i
oko pekarske ete vojne pekare. Drugi bataljon se nalazio prema nje-
makoj platzkomandanturi i pozoritu.
Iza jedinica 14. brigade izjutra 19. septembra vie nije bilo ni jedne
otporne take neprijatelja.U pozadini su se vrzmali samo domobrani, koji
su se predali brigadi i jo se nije znalo ta treba da rade.
Prema sjeanju Advana Hozia, meu domobranima koji su se pre-
dali 14. brigadi bilo je i nekoliko oficira ranijih saradnika NOP-a, pa
i lanova KPJ . Meu njima su bili J osip Ogulinac profesor iz Zagreba,
predratni lan Partije, Milo Ledinek iz Maribora, koji je poslije nekoliko
mjeseci postavljen za efa opunomostva Ozne 53. NOU divizije i Milan
Vuki koji je po zadatku radio u domobranstvu. Sem sastava 22. topni-
kog sklopa (diviziona) i voda tenkova, svi ostali su bili neiskoriteni.
Ostavi bez nekoliko hiljada vojnika, a pritisnuti sa juga i jugoza-
pada snagama 39. i 4. divizije 5. korpusa, neprijateljski vojnici koji su jo
ostali vjerni Paveliu preivljavali su teke asova, a posebno ustaki zlo-
inci i predstavnici ustake vlasti.
Poslije podne, 19. septembra, stiglo je obavjetenje da preko s. Re-
brovca ka Banjaluci, iza lea jedinica 14. brigade, nastupaju etnici. Pri-
mljeno je nareenje da se po svaku cijenu odbace od grada. Stab 14. bri-
gade izvukao je iz borbe 3. bataljon, jer je Rebrovakom mostu, a time i
etnicima bio najblii. U zajednici sa komandantom 22. domobranskog
topnikog sklopa izvreno je zajedniko osmatranje neprijatelja. Na pre-
dlog domobranskog oficira, po etnicima je iz jedne artiljerijske baterije
otvorena jaka artiljerijska vatra. etniki borbeni poredak se od eksplo-*
zija granata pokolebao i poeo povlaiti. Stoga je obustavljen pokret 3. ba-
taljona u pravcu Rebrovca, on je vraen na dotadanje poloaje.
Oko neprijatelja koji se sklonio u zgrade u centru grada koncentri-
sao se veliki broj partizanskih jedinica, pa neke od njih nisu imale ni
mjesta za zapad. Zbog toga su lutale iza lea drugih partizanskih jedinica,
upadale u tue prostore i tamo zarobljavale domobranske jedinice
koje su na poetku napada prele na stranu NOV.
:s etrnaesta srednjobosanska brigada
273
Poto je iz pravca Gradike prema banjalukom garnizonu poela da
pristie pomo, tab 5. korpusa je pregrupisao snage.
etrnaesta brigada je upuena prema Klanicama. Ona se u toku
noi 19/ 20. septembra izvlaila iz borbe. Njen 4. bataljon, po nareenju
taba divizije, upuen je prema Trapistima jer, poslije etnikog napada
na Vrbanju 19. septembra, tab 53. divizije nije se osjeao bezbjednim. Na
5. bataljon 14. brigade, formiran uglavnom od domobrana i domobranske
satnije iz elinca, koja se 18. septembra uvee predala 14. brigadi, tab
divizije se nije smio osloniti. Zato je tab 14. brigade samo sa 2. i 3. bata-
ljonom krenuo u odreenom pravcu.
Izjutra, 20. septembra, 4. bataljon je ispred mosta na r. Vrbasu kod
Trapista zarobio 46 Nijemaca. Oni su se te noi probili kroz poloaj
13. krajike KNOU brigade i traili spas u bjekstvu. Vaso Devi, koman-
dir voda, sjea se da je na jednom od Nijemaca ugledao konu torbicu sli-
nu torbici koju je nosio njegov brat Rajko iz 4. bataljona. Kada je u toj
torbici naao neke stvari, meu kojima i lulu na kojoj je njegov brat
uvijek puio, shvatio je da mu je te noi brat poginuo.
\
BORBA ZA KLANI CE
Stab 14. brigade krenuo je oko pola noi 19. septembra sa 2. i 3. ba-
taljonom u pravcu Klanica. Uzeli su 2 ruska topa 76 mm sa karama i
dovoljno municije. Uz topove je ila i domobranska posluga sa svojim
starjeinama, meu kojima je bio i jedan oficir. Kretalo se u tiini i bez
buke. Naprijed je iao 3. bataljon brigade, zato to je pomonik komesara
bataljona uki, Banjaluanin, taj dio grada dobro poznavao. Po izlasku
na cestu Banjaluka Klanice, sjeverno od manastira Petrievac, briga-
da je neko vrijeme ila cestom, a onda je skrenula ulijevo. Kako se sjea
Vele Bijeli, kod eljeznike stanice Ramii okrenula je na sjever, prema
Klanicama. Dvadesetog septembra oko 12. asova, nala se u rejonu s.
Bukovica, preciznije izmeu s. Bukovice, Trna i s. Bara. Tu se tab bri-
gade naao sa svojim 1. bataljonom, koji je preko taba 4. divizije 19. sep-
tembra poslat na ovaj pravac. Sada je tab brigade raspolagao sa tri ba-
taljona.
U vrijeme susreta desio se jedan neobian prizor. Od sjevera, preko
Lijeva polja, na dosta velikoj visini letjela je formacija saveznikih avi-
ona. Oko njih su jurili Spitfajeri. Mnogi su pomislili da ovi avioni idu
da bombarduju Banjaluku, ija se posada jo uvijek branila u tvrdim zgra-
dama i Katelu. Vidjelo se kako jedan od aviona ponire i iz njega iskau
ljudi sa padobranima. Poelo se ocjenjivati gdje e pasti: blie brigadi ili
istonije, prema njemakom aerodromu Trn, koji su jo uvijek drali Ni-
jemci. Kako su se padobranci sputali zemlji, borci 1. bataljona 14. bri-
gade trali su blie mjestu gdje se oekivalo da e padobranci pasti. Isto
su radili i Nijemci. Oni su istovremeno gaali padobranca koga su vidjeli
da e pasti u rejon 14. brigade. Izmeu Nijemaca i boraca 14. brigade
dolo je do mitraljeske vatre, pri emu je ranjen borac 3. ete 2. bataljona
Mujo Doi, iz s Linja. Prvi bataljon 14. brigade, i pored svih nastojanja,
uspio je da doe samo do dvojice ivih padobranaca. Trei pogoen nje-
makim metkom, bio je mrtav. Ostalih 7 palo je daleko u odbrambene po-
loaje Nijemaca, pa se tu vie nije moglo nita uiniti.
Borci 14. brigade bili su radosni to su spasli dva saveznika pi-
lota. Nisu znali engleski, kao to ni osloboeni savezniki avijatiari nisu
znali srpskohrvatski, ali to nije mnogo smetalo. Sporazumijevali su se
klimanjem glave, osmijesima, prstima, rukama, svaim. J. H. Milligan
39297527 s/ sgt i C. E. Hufman 15112932 sgt, dva mlada, plavokosa i
simpatina saveznika pilota, drugovi po oruju, bila su bezbjedna. Su-
tradan su upueni u vii tab. Postoji dokumenat da ih je istureni dio
taba korpusa poslao preostalom dijelu svoga taba, uz nareenje da se
prvom vezom otpreme za I taliju.
* * *
Dolaskom u rejon Klanica za 14. brigadu poinje nova faza borbe za
Banjaluku. Ula je u operativnu grupu sa 8. krajikom i 18. srednjobo-
sanskom brigadom, koje su pod komandom naelnika 1. odjeljenja taba
5. korpusa, pukovnikom Josipom Maarom oom, imale zadatak da po
svaku cijenu sprijee dolazak pomoi banjalukom garnizonu. Ova opera-
tivna grupa trebalo je definitivno da zauzme Klanice, koje su, od kada
je otpoeo napad na Banjaluku, postajale sve znaajnije. Za to je bilo vie
razloga. Most na r. Savi kod Bosanske Gradike nije bio poruen, jer ga
saveznika avijacija nije bombardovala, iako se na to raunalo, pa je sa
prostora sjeverno od r. Save preko toga mosta Banjaluci poela pristizati
pomo. Sa druge strane, kod Klanica su se obronci banjaluke Kozare
toliko primakli r. Vrbas da su stvorili tjesnac irine jednog dobrog puta.
Ko je drao ovo mjesto, desetak tvrdih zgrada, gospodario je ne samo pu-
tem Gradika Banjaluka ve i putem koji preko Prnjavora vodi iz
doline r. Bosne.
Za protivnika su Klanice bile vane ne samo zbog omoguavanja i
slanja pomoi Banjaluci ve i zbog evetnualnog izvlaenja snaga iz Ba-
njaluke.
Zato su jedna i druga strana teile da Klanice i rejon iznad njih
imaju u svojim rukama. Poto ih je 18. septembra, oko 15 asova, preo-
teo od 1. bataljona 8. krajike brigade, neprijatelj ih je drao i u toku
19. septembra. Komanda 69. njemakog korpusa sakupila je dijelove 3. i
4. ustake bojne koje su odstupile iz borbe oko Banjaluke, te 5. i 6. poli-
cijski bataljon kulturbundovaca, iji su dijelovi bili rasporeeni od Lakta-
a do Gradike, i uputila ih preko Klanica u pomo ugroenom banja-
lukom garnizonu. Planirala je bila da u tom pravcu poalje i 1. odbram-
benu ustaku brigadu poznatog zloinca Maksa Luburia, ali joj je odgo-
voreno da su te snage zauzete na sopstvenim zadacima, tako da su
Nijemci tada raspolagali samo jednom ustakom etom.
Izmeu ovih ustako-njemakih snaga i jedinica 8. krajike i 14.
srednjobosanske dolo je 20. septembra, u prvim poslijepodnevnim aso-
vima do velike borbe. Partizanske brigade su u tu borbu ubacivale svoje
bataljone postepeno, onako kako su pristizali. Neprijatelj je nastojao da
ove partizanske jedinice odbaci to dalje od komunikacije i otvori nesme-
tan prolaz za Banjaluku.
... nepri jatel j je po svaku ci jenu nastojao da prodre ali
smo mi sa dva batal jona i jedan batal jon 14. brigade vratili
ga nazad u bunkere,
pie za taj dio borbe tab 8. krajike brigade.
297
Komandant 14. brigade sjea se da se najea borba vodila oko
k. 277 (1500 metara zapadno od Klanica), koja dominira nad mjestom i
komunikacijom, da je 14. brigada uporedo sa juriima na neprijatelja upo-
trijebila i svoja 2 topa 76 mm, koje je sobom dovukla iz Banjaluke, i da
su se protivnike strane esto toliko pribliavale jedna drugoj da se arti-
297
A VI I , NOB, kut. 771, br. reg. 51/ 7.
D
e
j
s
t
v
a
1
4
.
b
r
i
g
a
d
e
u
L
i
j
e
v
e
p
o
l
j
u
o
d
2
0
2
5
.
9
.
1
9
4
4
.
g
o
d
i
n
e
.
ljerijska vatra prekidala da ne bi tukli svoje borce. O toj borbi u izvje-
taju komandant i komesar 14. brigade piu:
... poslije treeg uzastopnog juri a nae snage i snage
8. brigade uzele su bile kotu 277.
298
Poslije zauzimanja kote 277 tabovi jedne i druge brigade bili su vrsto
rijeeni da u toku noi produe napad i neprijatelja izbace iz Klanica:
... sad vrimo pritisak, u zajednici sa 14. brigadom likvi-
diraemo Klanice. Nepri jatel j je jai ne od oko 2.000 voj-
nika . . . sve ustae i vabe-mi l i ci ja .. .,
299
stoji u izvjetaju komandanta 8. KNOU brigade od 20,00 asova 20. sep-
tembra 1944. godine.
O toj nonoj borbi, koja je nagovijetena, nema nikakvih pisanih
dokumenata. Komandant 14. brigade se sjea te borbe samo djelimino.
Ostala mu je upeatljiva borba jednog dijela brigade oko nekog uzvie-
nja, izmeu komunikacije i s. Glamoani. Jedinica 14. brigade napadala je
po noi neprijatelja sa kose koja je neprijateljski poloaj nadviavala.
Neprijatelju to nije smetalo i vjeto se i uporno branio, pa mu niz kosu
niko nije mogao prii. Poslije potiskivanja neprijatelja sa k. 277, u toku
20. septembra, dalje nadiranje nije uspjelo, kako to stoji u izvjetaju
taba 14. brigade od 21. septembra. Tako ni jedna ni druga zaraena stra-
na od 20 do 21. septembra nije postigla eljeni cilj ni jedna nije u
potpunosti vladala Klanicama.
U meuvremenu, komandant 69. njemakog korpusa, general Auleb,
i njemaki poslanik u Zagrebu posjetili su nekoliko puta Pavelia, poslije
njegovog povratka iz posjete Hitleru (1820. septembra), traei od nje-
ga da u borbu za Banjaluku ubaci vee dijelove oruanih snaga NDH, u
prvom redu radi prestia. Kako Pavelieva drava i armija u tom vre-
menu nije imala nikakvih operativnih rezervi, on je naredio da se sa raz-
nih strana prikupe pojedine ustake jedinice, kole, kursevi i si.
Izjutra, 21. septembra, poslije jake artiljerijske pripreme, snagama
koje su u Klanice pristigle prethodnog dana, neprijatelj je napao snage
8. krajike NOU brigade i zbacio ih sa k. 277. Zbog toga, ili zbog uoenog
provlaenja neprijateljskih dijelova komunikacijom kroz Klanice, u prav-
cu Gradike, jedinice 8. KNOU brigade pomaknute su sjevernije od Kla-
nica, na kose banjaluke Kozare, paralelne jbutu Laktai Aleksandro-
vac, da bi u toku dana djejstvovale po neprijateljskim dijelovima koji su
se razbijeni kod Banjaluke u neredu povlaili i onima koje su od Gradi-
ke i dalje pristizale prema Klanicama.
Na kosama iznad Klanica ostala su samo tri bataljona 14. brigade,
razvuena na poloajima od bezimenog potoka izmeu Klanica i s. J aku-
povci na sjeveru, kosama zapadno od k. 277, pa do sela Glamoana na
jugu.
Toga dana upuen je u pomo Banjaluci i 3. kozaki puk 1. kozake
divizije. U toku njegovog pokreta ka Klanicama bono su ga tukli dije-
298
A VI I , NOB, kut. 1421, br. reg. 1/ 1.
299
I sto kao pod 297.
lovi 8. krajike. I pored toga to su mu nanosili gubitke, nisu ga mogli"
zaustaviti. Uz pomo jednog tenka, on je borce 8. krajike odbacio od ko-
munikacije i zauzeo k. 208 i 210 na obroncima banjaluke Kozare. etrna-
esta brigada se nala tako na udaru dijelova 3. kozakog puka, policijskih
bataljona i ustaa, koji su namjeravali da prodru ka Banjaluci, i neprija-
teljskih aerodromskih posada koje su bjeale prema Gradici, a usput
napadale krila 14. brigade radi bezbjednijeg izvlaenja kroz Klanice. U
izvjetaju od 21. septembra tab 14. brigade se ali da poloaje brigade
tuku dva topa, 34 bacaa i dosta automatskog oruja, a da su njeni
bacai i topovi . . . bez municije.
. . . nepri jatel j je sastavl jen od Ni jemaca, ustaa i SS-ova-
ca. Bezobrazni su i dobro se bore. Mi imamo sa nji ma do
sada 3 mrtva i 17 ranjenih,
300
J avl ja tab 14. brigade komandantu operativne grupe J osipu Maaru Soi.
Da nepri jatel j ni 21. septembra ne odustaje od upuivanja pomoi
Banjaluci i da je 14. brigada tu neprijateljsku namjeru omela svjedoe i
neprijateljska dokumenta:
. .. dne 21. 9. . . . Kozaci koji su bili pozvani Banja Luci
u pomo . . . dal je od Kl ani ca nisu mogli uspjeti.
301
Da bataljonima 14. brigade ni je bilo lako pokazuje i poruka taba
14. brigade od 21. septembra tabu operativne grupe, u kojoj, izmeu
ostalog, stoji :
... potrebno je dovesti haubice i topove da ne dajemo da-
l je rtve SMa
U toku 21. septembra od Gradike su pristizale, kako neprijatelj ka-
e, i ustake jedinice sa Maksom Luburiem. One su stizale kasno poslije
podne, kada su kozake i policijske snage, odbranom i protunapadima
8. i 14, a dijelom i 18. brigade bile ustavljene. U dane od 18. do 20. sep-
tembra, kada ih je general Auleb traio kao pomo Banjaluci, dio ustaa
se zadrao oko Hrvatske i Bosanske Dubice, radi ubi janja i vjeanja ne-
dunih graana. Taj gubitak u vremenu sada niim nisu mogli nado-
knaditi.
Kada je korpusna artiljerija stupila u djejstvo i kada je neprijatelj,
koji se nou povlaio iz Banjaluke i sa aerodroma Zaluani Trn, im bi
promakao Klanice, poeo bezglavo da bjei, to se prenijelo na komoru
3. kozakog puka, a onda i na ostale snage neprijatelja, ni ustae ni Lu-
buri vie nisu mogli nita da pomognu. Uzalud su na puteve postavljeni
tzv. panski konji, a Luburi ubio jednog domobranskog podoficira ko-
ji se bunio, bjeanje je nastavljeno.
300
I sto kao pod 298.
301
A VI I , NDH, mi krofi l m br. 17/ 768778; Vojno i stori jski glasnik br. 6/ 1955.
godine.
'a AVI I , NOB, kut. 1421, br. reg. 1/ 1.
Neprijatelj tvrdi da su te njihove mjere uspjele da masu koja je
bjeala ustave i vrate na ranije poloaje. etrnaesta brigada to nije os-
jetila. Istina, u s. Laktai, gdje je te noi brigada stigla i odmorila, poslije
tri neprospavane noi, dolo je pred zoru do uzbune, navodno neprijatelj
je prodirao prema Klanicama, ali sem artiljerijske vatre druge borbe sa
neprijateljem jedinice 14. brigade nisu vodile. tab 5. korpusa, koji je
teite borbi za Banjaluku postepeno prenosio na pravac Klanice Gra-
dika, za ove borbe oko Klanica kae:
Nakon dvodnevne bi tke u noi izmeu 21. i 22. 9. ponovno
su osloboene Klanice.
302
Operativna grupa, na elu sa pukovnikom Soom, ostvarila je tako
prvi dio plana. Trodnevne intervencije ustaa, njemake policije i Kozaka
od Gradike ka Banjaluci onemoguene su oko Klanica.
Neprijatelj je u tim borbama pretrpjeo velike gubitke. Tada je,
pored ostalih, poginuo i njemaki general policije fon Zamern. etrnaesta
brigada je zarobila njegov automobil, dosta druge ratne opreme i vei
broj kozakih konja.
* * *
Izjutra 22. septembra jedinice 14. brigade krenule su prema Alek-
sandrovcu. U tom pravcu ve su bili otili i partizanski tenkovi. Izme-
u 9 i 10 sati bataljoni brigade prolazili su kroz s. Mahovljani. Mjetani
i omladina saekali su 14. brigadu sa korpama punim mesa, kazanima sira
i kajmaka i raznim kolaima. Nala se i po neka utura sa rakijom. Bilo
je to prijatno iznenaenje za borce, tabove bataljona i tab brigade, a
za potkozarski i lijevanski svijet dirljiv susret sa NOV u kojoj su imali
svoju djecu, roake ili prijatelje. Na taj nain su izraavali zahvalnost
za bespotednu borbu oko Banjaluke i Klanica i slobodu koju odavno
oekuju. Borci 14. brigade ovaj doek Lijevana nikada nisu zaboravili.
On im je dao jedan novi impuls u rijeenosti da se protiv neprijatelja
bore do njegovog konanog unitenja.
Jedinice se zbog hrane nisu mnogo zadravale. Uzimali su je u hodu,
j^r su urili za neprijateljem u pravcu s. Maglajani i s. Aleksandrovac. Sa
ovim bataljonima otili su naelnik taba, zamjenik komandanta i kome-
sar brigade.
v
Drugi dio taba brigade sa komandantom i 2 topa 76 mm bio je ne-
to zaostao. Usput su sreli partizanske tenkove koji su odstupali.
Lazo Marin, koji je tenkovima hoki ije posade su se predale
komandovao pokazao je komandantu 14. brigade udubljenje na oklopu
jednog tenka koje je napravila granata iz topa njemakog tenka tigar.
Upozorio je tab brigade da ne kree cestom, jer neprijateljski tenk moe
svakog asa da naie. Ovaj savjet je posluan i kretanje se nastavilo ne-
to zapadnije, paralelno sa putem. Uskoro se pojavio i njemaki tenk. Ar-
tiljercima je nareeno da topove postave na cestu. Domobranski artilje-
302
AVI I , NOB, kut. 458A, br. reg. 26/ 7.
rijski oficir predlagao je da topovi ostanu iza kua i da tenkove tuku
bono, to je bilo efikasnije i bolje. Poto je komandant brigade ostao pri
svome, domobrani su topove izvukli tamo gdje im je reeno. Posada ten-
ka, im je primijetila topovska oruja na cesti, ispalila je prema njima
dvije ili tri pancirne granate. Domobranska posada je pobjegla, a topovi
su ostali na cesti.
Komandant brigade je odmah shvatio da je pogrijeio. Tenk je bio
tu, a oni bez oruja za borbu. Nije se moglo odstupati, jer sem jedne ili
dvije kue, ostali prostor je bio ravan i ist. Preostalo je samo da se tenk
osmatra i vidi kuda e krenuti. Gligo Njei iz Vijaana, borac brigade,
sjea se kako je posada tenka zastala i osmatrala kuu iza ijeg je oka
bio komandant brigade; da je na taj dio kue ispalila jednu granatu,
koja je pogodila oak kue u visini oko 2 metra od zemlje; da je od si-
line udara i paradi cigle oborila komandanta na zemlju, odbacivi mu
daleko kapu s glave; da je on poslije toga bio oamuen i krvav, da su
mu kuriri pomogli da se digne, a previla ga je Nena urulija, referent
saniteta. Posada tenka nije iskoristila steeno preimustvo. Ona nije znala
da li iza kue ima jo artiljerijskih oruja i nije se usudila da krene da-
lje. Povukla se ka Aleksandrovcu, a tab brigade i posada sa topovima
krenuli za njima.
Oko crkve i u crkvi u s. Maglajani jo je bila eta 1. bataljona bri-
gade. Neto sjeveroistoni je bio je i ostali dio snaga 1. bataljona.
1. batal jon i dal je se nalazi na istom poloaju kao i danas
tj. desno od magl ajanske crkve idui od Banjal uke Gradici
sa isturenom patrolom ispred sebe na 200-300 metara. Li -
jevo od nas su snage 8. kraji ke brigade. Tenkovi prili
magl ajanskoj crkjvi na 200-300 metara,
303
pie u svom izvjetaju obavjetajni oficir 14. brigade Muharem Ferizbe-
govi. Komandant brigade se sjea da je idui za bataljonom u magla-
janskoj crkvi sa tom etom naao komesara 1. bataljona. Na 150-200 me-
tara sjevernije kretao se tamo-amo neprijateljski tenk. Tvrz je objasnio
da je u crkvi jedinica najbezbjednija.
. . . znam ja, da su ti Ni jemci veliki vjerni ci . Nee oni, bo-
lan, tui crkvu topom. A bez topa nam ne mogu ovdje ni-
ta.
Pomonik komesara brigade Pstrocki, sjea se da su, u vrijeme kada
se komandant brigade iz crkve prebacivao do nekog puta, kojim je pos-
lije otiao za brigadom, do te crkve doli automobilom zamjenik koman-
danta korpusa Nikola Karanovi i komandant divizije urin. Uslijed pri-
tiska 8. brigade i tri bataljona 14. brigade na Aleksandrovac, neprijatelj
se od maglajanske crkve ve bio povukao.
Zamjenik komandanta brigade Nikola Garaa, komesar brigade Mile
Kalini i naelnik taba Trinki, im su vidjeli da se neprijatelj utvrdio
du puta Aleksandrovac Topola, okrenuli su bataljone bono u napad
na ta uporita, prilazei sa istoka. Jednovremeno je 8. krajika brigada
napadala ta uporita sa zapada. Tako je neprijatelj bio pod stalnim parti-
303
AVI I , NOB, kut.1421, br. reg. 2/ 1.
zanskim pritiskom sve do 21.00 as 23. septembra, kada je napustio Alek-
sandra vac.
Prethodno je evakuisano njemako civilno stanovnitvo i zauvijek
je otilo preko Save na sjever. U toku tih borbi, borci 14. brigade uhvatili
su izvjestan broj Nijemaca. J edan dio je doveden u tab brigade radi sas-
luanja. Doveo ih je Branko Ljubojevi Baruh. Ovi zarobljeni nepri jatel j-
ski vojnici ili nisu znali srpskohrvatski ili nisu htjel i da govore, tako da
se sasluanje ni je moglo obaviti.
Komandant 14. brigade se sjea da su se borbe vodile 23. septembra
i kasnije bez dobre koordinacije izmeu tabova 8. i 14. brigade. Ove
snage su meusobno bile razdvojene neprijateljskim poloajima du ko-
munikacije Gradika Aleksandrovac, pa se kurirska i telefonska veza
nije mogla koristiti. Sem toga, oekivalo se da e neprijatelj svaki as
poeti da odstupa, pa se uspostavljanju boljih veza ni je posveivala pot-
rebna panja.
Bataljoni 14. brigade pomjerili su se 24. septembra na sjever. Njihov
raspored je bio i dalje na istonoj strani ceste Sibia Han Donja To-
pola. Desno od 14. brigade bili su bataljoni 18. srednjobosanske brigade, a
tab brigade bio je u kuama istono od Sibia Hana. I zjutra je pozvao
komandante i komesare bataljona na savjetovanje, da bi izmijenjali is-
kustva iz dotadanjih borbi i napravili dalji plan dejstva.
U toku sastanka stigao je izvjetaj da se Nijemci iz ibi Hana pov-
lae. Vidjelo se kako pale neko sijeno i manje zgrade i kako, na izgled,
naputaju poloaje. Takvu priliku je trebalo iskoristiti, pa je tab 1. ba-
taljona naredio etama koje su bile naspram Sibia Hana da krenu prema
neprijatelju.
Istovremeno, komandanti i komesari bataljona, a meu njima i ne-
ki lanovi taba brigade, uzjahali su konje i krenuli prema cesti. Pred
svima je bio J osip Tvrz Pepi, na erkeskom konju koga mu je toga jutra
poklonio komesar 3. bataljona Rizo Selmanagi. Njegov konj je poeo da
juri sve bre i bre. Bio je nauen na neke komande koje Tvrz ni je znao.
Poto se pribliavao cesti Tvrz je poeo konju okretati glavu u stranu i
tako ga ustavljati, dok je neprijatelj po njemu i ostalima otvorio vatru.
Tvrz se sa konja svalio u jarak i poeo se polako puzei povlaiti. I ostali
su se, pod vatrom boraca koji su krenuli u napad, bez gubitaka izvukli.
Pal jenje du puta i pokreti, kao da se povlae, bili su samo nepri-
jateljska varka. J edinice brigade nisu toga dana mogle da protjeraju nep-
ri jatel ja iz Sibi Hana. O dogaajima toga dana neto podataka se nalazi
u izvjetaju obavjetajnog oficira 14. brigade Muharema Ferizbegovia:
V
Nepri jatel jske snage rasporeene su od Si bi a Hana kroz
Topolu. Glavno im je uporite Gergerov mlin i kola gdje
je iskopano oko 20 bunkera od cementa i drveta. Na krovu
mlina su napravljeni dosta solidni bunkeri. Mlin i kolu
kao i prostor oko tih zgrada gdje su iskopani rovovi brane
uglavnom SS-ovci. U naoruanju imaju 6 tekih strojni-
ca, nekoliko araca i dva-etiri teka bacaa, 3 brdska topa
koji se nalaze kod Trapista (groblja). Nepri jatel j pali kue
oko ceste i pali slame kako bi naim onemoguio da se zak-
lone, a sa druge strane da bi nae snage dobile utisak da
se on povlai, te da bi nam na taj nain zadali udarac.
304
304
A VI I , NOB, kut. 1421, br. reg. 3/ 1.
U tom obavjetajnom izvjetaju postoji vrlo vaan podatak da snage
14. brigade 24. septembra rasporeene su du ceste u Donjim i Gornjim
Karajzovcima, Seferovcima i Treelju i da je desno od 14. brigade 18.
brigada 53. divizije, te da snage 14. brigade nisu udaljene od ceste vie
od 300 metara. Zato Muharem predlae da korpusna artiljerija tue nep-
rijateljske poloaje od Sibia Hana lijevo i desno od ceste za 100-200 me-
tara.
etrnaesta i 18. brigada vodile su 24. septembra borbu sa neprija-
teljem koji je napredovao od Gradike. Istog toga dana on je vrlo pre-
cizno jakom artiljerijskom i minobacakom vatrom tukao zgrade u kojima
se bio smjestio tab 14. brigade. Napad je uslijedio u vrijeme kada u zgra-
dama nije bilo nikoga, pa je on proao bez rtava.
Naredne noi 24/ 25. septembra, 14. brigada, po nareenju koman-
danta operativne grupe, ponovo je napala poloaje neprijatelja od ibia
Hana do Donja Topola. Dalje, prema sjeveru, u napadu je te noi ues-
tvovala i 18. brigada, a sa zapada 8. krajika i 13. krajika NOU brigada
(na ibia Han i Gornju Topolu).
U vremenu od 20. do kraja dana 24. septembra osnovni teret borbi
du komunikacije KlaniceBosanska Gradika snosile su: 8. i 11. kraji-
ka i 14. SBNOU brigada uz povremeno uee i 18. SBNOU brigade.
Oekujui protiv napade veih razmjera, komandant operativne gru-
pe drao je za to vrijeme, na tom pravcu, 13. KNOU brigadu kao svoju
jaku rezervu.
NONE BORBE U DONJOJ TOPOLI 24/25. SEPTEMBRA
U vezi sa nareenjem komandanta operativne grupe za napad na
neprijatelja od ibica Hana do Donje Topole 24/ 25. septembra, 14. briga-
da nije mjenjala dotadanji raspored svojih bataljona, pa je 1. bataljon
dobio zadatak da napadne neprijatelja na dijelu ibia Han Gornja To-
pola, 2. bataljon da napadne neprijatelja u Srednjoj Topoli, do raskrsnice
puta za s. Razboj i dalje, prema Donjoj Topoli, gdje se nalazio 3. bataljon
brigade.
Napad je otpoeo u 22.00 asa. Neprijatelj, kome su stalno pristi-
zala pojaanja i koji je bio jako utvren, pruio je te noi najjai otpor.
Branio se estoko i organizovano. Prvi bataljon je upao dijelom u kue
na cesti, ali dalje nije mogao. Sa 2. bataljonom bilo je isto. Komandir 2.
ete, Vaso Sian, sjeao se toga napada. Njegova eta se te noi probila
preko ceste i nala zapadno od nje. Imala je zadatak da otuda napadne
neku jaku otpornu taku neprijatelja, vjerovatno Gergerov mlin, ali da
je oko te zgrade bio veliki brisani prostor, pa se otpornoj taki nije moglo
prii. Zato je oklijevao, klonio se uzaludnih gubitaka, kako kae. Naiao
je zatim komesar bataljona i traio od njega da sa etom izvri juri. Vi-
dei da Sian oklijeva, komesar bataljona je preko pomonika komesara
ete pozvao komuniste i skojevce da sa njim pou u juri. Sian, videi
da dobar dio ete kree u napad, naredio je i ostalom dijelu da uradi isto,
jer se bojao da oni to su poli sa komesarom ne izginu.
Neprijatelj je napad ete doekao jakom mitraljeskom i puanom
vatrom. Osvjetljavao je prostor, koristio tromblone, tukao minobacakom
vatrom. Borci i komandni kadar izgubili su u borbi te noi meusobnu ve-
zu, pa napad na tom dijelu nije uspio. Prema kazivanju Jovana uria i
Nove Tomia, boraca 2. bataljona, njihova eta je upala te noi na raskr-
snicu puta u Srednjoj Topoli. U jednoj zgradi, za koju su mislili da je an-
darmerijska kasarna, nali su postavljen sto ^sa jelom za veu grupu l ju-
di. Niko od boraca ete nije smio da jede, jer su se bojali da jelo nije
otrovano. U jednoj od bliih zgrada naeno je dosta puaka, ali na te pu-
ke nisu obraali panju.
Izmeu 4 i 5 asova 25. septembra tabu 14. brigade stiglo je nare-
enje od operativne grupe da se bataljoni moraju hitno izvlaiti iz borbe,
zbog pokreta u pravcu Prnjavora. Ovo nareenje nije se moglo brzo spro-
vesti, jer su bataljoni bili zapleteni u borbe sa neprijateljem, koji je iz
odbrane preao u protunapade. Tada je, na primjer, 2. bataljon u to vri-
jeme ubacio u borbu i svoju 3. etu, koja je do tada bila u rezervi.
Svi preivjeli borci i rukovodioci 1, 2. i 3. bataljona brigade sje-
aju se da je u svanue neprijatelj u borbu protiv brigade ubacio i ne-
koliko tenkova (pet do est), koji su do tada bili u dvoritu crkve, tzv.
Crvene crkve u Donjoj Topoli, kako su je partizanski borci tada i poslije
rata nazivali. Tenkovi su, prema njihovom kazivanju, krenuli istono od
puta Gradika Banjaluka, nastupajui preko otvorenih prostora i njiva.
Prvo se, Vele Bi jel i i arko Vujasinovi sjeaju, na udaru naao 3. ba-
taljon 14. brigade, koji je te noi vodio borbu oko Crvene crkve.
Uzalud su Petar Sarevi, Mile Savi, Vaso Sian, I smet Mesi, Sav-
ko Cvijanovi, Devad arajli, Petar Kuzmanovi, Rajko Karan, Risto
Pijetlovi, Duan Tutnjevi, Vid Tanasi, Veljko Lepir, Nedo Ivkovi, Mi-
lan Sekuli i drugi rukovodioci vodova i eta 3. bataljona pokuavah da se
ovom napadu odupru, jer je neprijatelj bio mnogo jai. Dok su se borci
povlaili, tenkovi su ih gonili i gaali u pokretu. J edna tenkovska grana-
ta odsjekla je nogu arku Sreviu. Neki tenkovi su proli kroz redove
boraca koji su odstupali. Borac 1. ete 2. bataljona Ljubo Svetozara Ciri
iz Kaoca sjea se, da je ujutro 25. septembra, prelazei sa zapadne na is-
tonu stranu ceste u rejonu Donje Topole, sklanjajui se ispred tenkova,
upao u prepreke od bodljikave ice i iscjepao odjeu. Borce je tada spa-
sio gust i visok kukuruz, jer su tenkovi u njega nerado ulazili, a kretali
su se kroz njega sporije i oprezno. Kuri r u 2. bataljonu Rajko Segi, za-
pazio je da je vojska odstupala dok su rukovodioci bataljona i eta jo
uvijek davali otpor.
Uporedo sa angaovanjem ovih tenkova neprijatelj je po odstupa-
juim dijelovima 14. brigade otvarao artiljerijsku i minobacaku vatru.
U jednoj takvoj kriznoj situaciji naputen je i protutenkovski top briga-
de. Borci i posluga topa su to ispravili, pa su konja i top izvukli da ne
padne neprijatelju u ruke. Bila je to jedna od teih borbi koje je vodila
14. brigada.
Kada se sve to deavalo postoje razliita mi l jenja: jedni tvrde nou
i u ranu zoru 25. septembra, dok su drugi uporni da se to odigravalo da-
nju 25. septembra. Vaskrsija Smulja, zamjenik komandanta 3. bataljona,
uvjeren je da se 3. bataljon iz te borbe izvukao tek oko 12 asova toga
dana.
U ovoj borbi, nou 24/ 25. septembra i izjutra 25. septembra, pogi-
nuli su: J akov Custi i Alija Sahbaz, borci 2. ete 3. bataljona. Za_ njih
postoje podaci, ali poginulih je bilo vie. Meu ranjenima, pored arka
Srevia, bili su i Ljubo Glavendek iz Ilove i Leposava Bjelani iz Lepe-
nice.
Kada se 2. bataljon odvojio od neprijatelja, konstatovano je da medu
rukovodiocima nema zamjenika komandanta bataljona Nede Stania iz
Ilove. Stani je doao u Prnjavorski partizanski odred u ljeto 1943. godi-
ne iz etnikih redova kojima, prema opredeljenju ni je nikada pripadao.
U poetku bio je pomonik pukomitraljescu Nedeljku Preradoviu iz Vi -
jaana. Pokazivao je veliko portvovanje i hrabrost u svim akcijama koje
je odred vodio, pa je brzo napredovao i postao komandir ete u 3. ba-
taljonu 14. brigade. Unaprijeen je za zamjenika komandanta bataljona i
na toj dunosti bio je prvo u etvrtom bataljonu, a poetkom septembra
prekomandovan je u 2. bataljon za zamjenika Milanu Mlinariu. Na svim
dunostima Stani je pokazivao vojniko znanje i izuzetnu hrabrost. Spa-
dao je u one borce koji su umjeli da aktiviranu runu bombu koju baci
neprijatelj blagovremeno vrate u pravcu onog ko mu je bacio.
U toku povlaenja njega je na cesti Srednja Topola ibia Han
vidio Rajko Segi. tab bataljona ga je poslao zato u tom pravcu da ispita
ta se sa Staniem desilo, ali on i patrola koja je ila sa njim nisu nita
mogli da ustanove. Ljubo Jovii, tada pomonik komesara 2. bataljona,
sjea se da je Stania vidio na cesti i da je uza se imao 2 automata, jer
je jedan te noi zarobio. Drugi tvrde da su ga vidjeli kako u najveoj
borbi, meu posljednjima, ide uz konja bez urbe u pravcu u kom je od-
stupao bataljon. Oni su ubijeeni da je krenuo u pravcu na kom je bilo
desta ianih prepreka i da ga je neprijatelj sustigao i ubio. Ranko ura
misli da ga je posljednji vidio na konju zarobljenom od erkeza i da
ga je taj konj odnio u njihovom pravcu. Na kraju, ore Segi
tvrdi da je Stania vidio kad je uao u neku vapsku kuu i da se otuda
vie nije vratio. Kako je stvarno ivot zavrio jedan od junaka 14. bri-
gade ostalo je i do danas neobjanjeno i nerasvijetljeno. Zna se samo, a
to stoji i u dokumentima, da je nestao u borbi oko Topole 25. septembra
1944. godine.
* * *
U borbi za Banjaluku u vremenu od 18. do 25. septembra, pored
ve pomenutih poginuli su jo: Stipe Matui, Muharem Krli, I lija Ka-
tani, Halil Mei, Zdravko Milutin (ovi), Branko Tomi, Savo Todoro-
vi, Nikola Mandi, Safet Mulali, Pao Muratovi, Ratko Ceji, Ivan
Bako i I gnjatije Miladinovi.
Postoje podaci da je ovdje poginula i Sofija Ivana imecki iz s.
trpci. Ukupno 19 boraca i rukovodilaca. Oko 50 boraca bilo je ranjeno.
Izvjestan broj ranjenih kasnije je umro od zadobijenih rana, ali pisme-
nih podataka o tome nema.
Jedinice 5. bosanskog korpusa, koje su uestvovale u napadu na
Banjaluku, zauzele su Banjaluku sa okolnim uporitima, izuzev Katela,
i potpuno razbile 3. gorski zdrug i 5. bojnu, koja je branila aerodrom Za-
luani. Zarobljeni su tabovi 69. njemake divizije, na elu sa generalom
Devitzom i cio tab 3. gorskog zdruga sa komandantom potpukovnikom
Miletiem. Ubijeno je, zarobljeno ili prelo na stranu NOVJ oko 9.000
neprijateljskih vojnika i oficira. Uhvaen je i Bla Guti, koji je bio us-
taki ef policije za vrijeme pokolja 1941. godine, brat ustakog stoer-
nika Viktora Gutia. f
Snage 5. korpusa zaplijenile su tada i 30 aviona, od toga su 4 is-
pravna prebaena na osloboenu teritoriju, 3 tenka i vie od 60 motornih
vozila, a od naoruanja 25 topova, 50 bacaa, 300 mitraljeza i pukomitra-
ljez i nekoliko hiljada puaka.
304a
Meu plijenom bilo je 100.000 1. benzina,
20 vagona municije, 90 vagona razne hrane, neprijateljske ratne zastave
itd. Zasluga za-to pripada svima jedinicama koje su u toj velikoj opera-
ciji uestvovale, a meu njima i 14. brigadi.
^a A VI I , NOB, kut. 458, br. reg. 13/ 2.
Poto neprijatelju prodor na pravcu Gradika Klanice Banja-
luka nije uspjevao, odluio je da odbranu na tom pravcu izmanevrie.
Dovukao je do Dervente dva bataljona 4. branderburkog njemakog pu-
ka i ustaki podoficirski kurs iz Varadina, i formirao borbenu grupu
Rudno, pod nazivom tab jurine brigade. Grupa je u sastavu imala dva
voda tenkova, od kojih je jedan vod bio izviaki, a zatim jednu jurinu
i jednu teku poljsku haubiku bateriju iz SS divizije handar, mostov-
ni park itd. Jedinica je bila motorizovana. Ova grupa je 25. septembra u
13.00 asova poela nastupanje prema Prnjavoru. Oko tromee grupu su
doekali borci Motajikog partizanskog odreda, ali su nadmonijim sna-
gama neprijatelja potisnuti. Neprijatelj je toga dana do 20.00 asova sti-
gao u visinu s. Palakovci.
etvrti bataljon 14. brigade, koji je do 24. septembra bio oko s.
Vuijak kod Prnjavora, bio je 25. septembra na poloajima oko pl. Kr-
njma i s. Kulaa, jer se oekivao prodor neprijatelja tim pravcem ka Ba-
njaluci. Ostala tri bataljona brigade, iz Lijeva polja do Laktaa, kretali
su se pjeice, da bi se tu ukrcali u kamione i postepeno prebacivali za
Prnjavor. Do noi 25. septembra, praeni kiom, prebaeni su do Prnjavo-
ra samo 2. i 3. bataljon. Oba bataljona, po nareenju taba divizije, upu-
ena su iste noi prema s. ibovska radi zatvaranja pravca koji od Tro-
mee prem Prnjavoru vodi starom cestom.
I zjutra 26. septembra dio taba brigade bio je na kosi iznad s. Ba-
banovci, kod Prnjavora. Sa tim dijelom bila su i dva topa 76 mm. Ostali
dio taba ostao je u kui Danice Neimarevi u Prnjavoru. Izmeu ovih
dijelova uspostavljena je bila i telefonska linija, a 1. bataljon je bio jo
na putu za Prnjavor.
Kada se uoilo da neprijatelj nastupa novom cestom preko Ukrin-
skog luga, a da 1. bataljon, koji je trebalo da zatvori taj pravac, jo nije
stigao, tamo je upuen 2. bataljon. Milo Stevana Bijeli iz s. Kremna,
koji je tada bio komandir 1. ete 2. bataljona, sjea se da je iz ibovske
2. bataljon hitno prebaen u s. trbci, na poloaje oko kua Mazalice.
Ovom bataljonu tab brigade je poslao kao pojaanje i brigadni protuten-
kovski top. Top je jo uvijek vukla kobila koja je u martu 1943. godine
zarobljena na imanju Pavelievog doglavnika Ademage Meia iz Tenja.
Posluga nije znala da novom cestom prema Prnjavoru ve nastupa nep-
rijateljska kolona od ezdesetak vozila sa tenkovima. J ovan Marka uri,
lan posluge topa, sjea se da se od Ukrinskog luga ulo neko brujanje,
ali se nije znalo o emu se radi sve dok se nije pojavio tenk. On je oe-
kivao da e komandir odeljenja Demal izmi, rodom iz Banjaluke, na-
redi ti povlaenje prema s. Strpci. Meutim, komandir je sklonio top i
poslugu u stranu i naredio da se top postavi u borbeni poloaj, namjesti
ispred posluge tit i topu prinesu granate. Posluga je, kako se sjea dele-
gat Jovo uri, sluala i izvravala izmievo nareenje. Posada tenka,
poto je osmotrila i ocijenila ta se sprema, pola je prema posluzi i topu,
otvarajui na njih mitraljesku vatru. Posluga topa je morala da se skloni,
ostavljajui top i konja.
Komandant i komesar brigade sa osmatrake take sjeverozapadno
od s. Babanovci gledali su ta se na cesti dogaa. Da bi se pomoglo pos-
luzi protukolskog topa, nareeno je da se iz topa 76 mm otvori vatra
na tenk koji napada poslugu topa 37 mm iako je on bio dosta udaljen.
Ispaljene su dve ili tri granate, koje su pale blizu tenka, pa se on sklonio
iza jedne manje zgrade pokraj ceste. Nakon nepunog minuta odatle su
doletjele dvije-tri tenkovske granate. Od jedne je uniten telefon koji je
ovo mjesto spajao sa tabom brigade u kui Neimarevia u Prnjavoru.
Razbijena je i unitena istilica od topa. Od ostale dvije koje su eksplo-
dirale u neposrednoj blizini komandanta i komesara brigade, oboren je
na zemlju komandant, a komesara je jedan povei geler udario ispod li-
jevog pazuha, pocijepao mu na tom dijelu kaput i okrenuo ga u krug.
Iako je 2. bataljon pokuavao da odbije napade nemake pjeadije
koja je nastupala kosom, koja vodi ka crkvi na Glogovcu, a divizijska ar-
tiljerija poela da gaa tenkovsku kolonu i ostalu motorizaciju na cesti,
to se nije moglo ustaviti.
Prvi bataljon brigade koji je u to vrijeme stigao kamionima iz Li-
je va polja u Prnjavor pokuao je da dadne otpor ali ni on u tome nije
uspio. Neprijatelj podran jakom artiljerijom koja je onemoguavala dej-
stvo artiljerije 53. divizije, prodro je preko rijeke Vijake u grad. Prvi
bataljon se povukao zatim na Cer.
Zamjenik komesara brigade Pstrocki, koji je bio u tabu u kui Da-
nice Neimarevi (na raskrsnici odakle se iz Prnjavora odvaja put za Mra-
viu), nije nita znao o novonastaloj situaciji jer je veza sa komandantom
i komesarom brigade iz njemu jo nepoznatih razloga bila prekinuta.
Nadao se da je sve u redu im ga nita ne obavjetavaju. Kakva je bila
situacija shvatio je tek kad je na raskrsnici ispred kue gdje je bio tab
ugledao njemaki tenk. Istog se sjea i Rajko uri iz s. Vijaana, tada
kurir u tabu brigade. On i ostalo osoblje spasli su se izvlaenjem kroz
nekakav kukuruz, takoe u pravcu Cera, kojim se po blatnjavom putu,
dosta kasno poela izvlaiti i divizijska artiljerija. Ona je uspjela da pree
na drugu stranu brda gdje se zaglavila i gdje je neprijatelj zatekao i
unitio.
etrnaesta brigada, razvuena od Kulaa do Smrtia, i suprostav-
ljajui se jednim bataljonom, nije mogla ustaviti nadmonijeg neprija-
telja. Njen 2. bataljon je odstupio prema pl. Ljubiu. Komandant i ko-
mesar brigade, kako se sjea Vasilije Modi Vasko, odstupili su sa topo-
vima i manjim brojem kurira prema s. Tabak Ilova. Zadrali su se
kod kue Nede Radulovia, partizanskog saradnika, i tu zanoili. Cijelu
no nisu imali vezu ni sa tabovima bataljona, ni sa drugim dijelom taba
brigade a bili su blie etnikim nego svojim jedinicama. Grupa Rudno
zarobila je i unitila divizijsku artiljeriju, jer se njom, kako se sjea ko-
288
i
mesar divizije Simo Tadi, nije rukovodilo kako treba. Grupa je tada za-
robila i dio arhive 53. divizije, sa kojom se nalazila i arhiva 14. srednjo-
bosanske brigade, koja je diviziji ostavljena prije polaska u napad na
Banjaluku.
* * *
U periodu od 27. septembra do 2. oktobra brigada je bila raspore-
ena na irem prostoru oko Prnjavora. etvrti bataljon brigade bio je 27.
septembra u s. Strpci, a 29. septembra u pokretu za s. Palakovci J a-
dovica. Na tom poloaju je ostao sve do 2. oktobra 1944. godine.
Tih dana je 5. bataljon rasformiran. Sastavljen od veeg broja do-
jueranjih domobrana, nije mogao da se uklopi u partizanske norme po-
naanja. Prema jednom pismu efika Hercegovca, upuenom komesaru
bataljona Peri Divjaku, neki vojnici i neke starjeine su bili podloni kar-
tanju i piu. Nije se zato u bataljonu mogla uspostaviti prava partizanska
disciplina. A ni dodijeljeni komandni kadar nije se u tom bataljonu osje-
ao sigurnim. Pripadnici ovog bataljona rasporeeni su po ostalim bata-
ljonima brigade, a mnogi su zbog toga tih dana dezertirali. Ali, veliki broj
je ostao u bataljonima u koje su rasporeeni i postali su dobri i discipli-
novani borci. Nekoliko njih, rodom iz Sanice, ulo je u izviaku etu 14.
brigade, koja se tada formirala, i u njoj se pokazali kao odlini borci. Vei
broj ovih domobrana, novih partizana, kasnije je poginuo u borbama u
dolini r. Bosne ili u borbama za Vlaku Mahalu u maju 1945. godine.
19 etrnaesta srednjobosanska brigada
289
Na proslavi brigade u Prnjavoru 1968.
Borbe sa etnicima i ustaama
u oktobru 1944. godine
Kada je vrhovna etnika komanda, poetkom septembra, izdala na-
reenje o optoj mobilizaciji kod etnika i nekih etnikih starjeina stvo-
rio se utisak da, zbog pribliavanja saveznika, oni konano kreu u napad
na Nijemce i ustae, da ne bi u oima saveznika bili okarakterisani kao
neprijatelji.
Takve iluzije i reagovanja nisu bila nova. Naime, ve od prvih dana
saradnje sa okupatorom bilo je ak i u etnikim rukovodstvima srednje
Bosne pojedinaca koji su ukazivali na probleme koje ta saradnja izaziva,
a posebno su se bojali posljedica. U decembru 1942. godine etniki ideo-
log Brane Lazii je na etnikoj konferenciji u Kulaima rekao da bi,
ako saveznike trupe uskoro uu u Jugoslaviju, moglo biti prigovora da
su etnici saveznici i saradnici okupatora, Ve samim tim to ih nismo
napal i ... Vojvoda Stevan Boti, instruktor u tabu Bosanskih etnikih
odreda, istiui prednosti partizana nad etnicimana na istom sastanku je
rekao: Mi, etnici, demoralisani smo kao saveznici ustaki i Njemaki,
tako da i London sam hvali partizane, a ne nas etnike. Slinih istu-
panja bilo je i na konferenciji u Kulaima 2. i 3. maja 1943. godine. Ali
to su bili pojedinani sluajevi polovina opredeljenja, sve je to bilo sitno
i malo da sa puta saradnje, sa ustakom dravom i okupatorom, imalo
pomjeri srednjobosanske etnike. U etniki zapisnik iza toga ulo je:
Zakljuuje se da se sa Hrvatima i Nijemcima sarauje to se bolje mo-
e . ..
Na etnike nije utjecao sporazum Tito Subai i istupanje Petra
Karaorevia preko londonskog radija 12. septembra 1944, k<>jim je poz-
vao sve snage u Jugoslaviji u borbu protiv okupatora pod vodstvom mar-
ala Tita. Lazo Teanovi, u vezi sa tim, pie svom pomoniku Forkapi
ovim situacija nee biti izmenjena na nau tetu, jer imam tana uput-
stva ... A tana uputstva on je dobio od etnikog komandanta Zapad-
ne Bosne. Nema podataka o kakvim se uputstvima radi, ali postoji doku-
menat napisan tri dana ranije u kom pomenuti komandant javlja Tea-
noviu sljedee:
... ja sam mi l jenja da za l jubav muni ci je i nae teke bor-
be treba i to u najveoj tajnosti da odete do Njemakog ge-
neral a i da sa ovim reite pi tanje snabdi jevanja muni ci jom
kao i daljeg odravanja veze pomou lica koje vi odredi-
te .. ,
305
etnika rukovodstva srednje Bosne u svim svojim kalkulacijama
posebnu panju poklanjala su Banjaluci. Smatrali su da Banjaluka, kad
se iz nje povuku Nijemci i ustae, treba da pripadne njima:
Mi drimo okolinu Banjal uke, pa emo i u nju ui a ako
budu Komunisti napadali mi emo se braniti-,
305a
izjavio je koncem avgusta na jednoj sjedeljci u s. Rebrovcu, pri jelu i piu,
Lazo Teanovi.
I samo pomisao da bi jedinice NOVJ mogle zauzeti Banjaluku iza-
zivale su kod etnikih komandanata strah i oaj. To najbolje ilustruje
pismo komandanta Motajike etnike brigade Vinia, u kom kae da
ako izgube Banjaluku etnicima ne preostaje nita drugo nego da skau
u vodu gdje je najdublja.
Rasulo domobranskih jedinica u Doboju i Derventi i vijest da e
jake partizanske snage napasti Banjaluku, uslovili su da i etnici ponu
privlaiti Banjaluci svoje snage. Kada su navee 18. septembra partizani
otpoeli napad na grad, etnici su jo bili u zabludi da e Nijemci i ustae
uspjeti da ih odbace. Kada su sjutradan vidjeli da oekivanja nijesu is-
punjena, donijeta je odluka da se partizanske snage napadnu s lea. Na
sektoru napada 14. brigade trebalo je da se 19. septembra pojave Kraji -
ki etniki korpus i Vrbaska etnika brigada. Krajiki etniki korpus
je zatajio. Napad su izvela samo dva bataljona Vrbaske etnike brigade.
U rejonu s. Vrbanja oni su tada napali i pozadinske djelove 53. NOU
divizije. Tog napada se dobro sjea Vladimir Ili, zamjenik komandira
ete u 5. bataljonu, tih dana formiranom od bivih domobrana koji su
se predali u Doboju. Taj bataljon je imao zadatak da titi gore navedene
pozadinske djelove 53. divizije, smjetene u s. Vrbanja. Kada su etnici
napali, domobrani, novi partizani su sporo reagovali, jer su se, kako Ili
kae, komande prenosile od komandira ete do komandira vodova, a od
njih do komandira odjeljenja, pa tek do boraca, to je dugo trajalo. et-
nici su zato uspijeli da od njih otmu 101 govee, koje je divizijska inten-
dantura bila pribavila za ishranu jedinica divizije u toku borbi za Banja-
luku.
Napad na Banjaluku i prelazak domobranske satnije iz elinca na
stranu jedinica 5. korpusa uznemirila je i kotorvaroku ustaku milici-
ju. Kako je domobranska gatnija koja je drala elinac nestala iz njega u
toku 15/ 16. septembra, ustaka milicija ga je zaposjela. Ovaj dio kotor-
varoke milicije uspostavio je 21. septembra kontakte sa etnicima. Po-
nudili su im zajedniku akciju protiv partizana koji su napadali Banjaluku
i bili su spremni da se stave pod etniku operativnu komandu sa svim
svojim ljudstvom i tekim naoruanjem. U 18.00 asova istog dana tab
Srednjobosanskog etnikog korpusa uputio je pismo zapovjedniku kotor-
varoke milicije, u kom ga informie kako su partizani odstupili od Ba-
njaluke i da se nalaze koncentrisani u 3 grupe: jedna u s. Vrbanji, a jedna
u s. Slatina i jedna na Krmaricama, gdje je, u stvari, bio razmjeten
tab 53. divizije sa svojim dijelovima.^etnici su predloili da se ove
grupe napadnu.
etnika komanda je savjetovala u tom pismu zapovjednika milici-
je, satnika Zvonimira Jovia, da nou 21/ 22. septembra milicija ostane u
bunkerima, jer se ne znaju namjere partizana. Zatim je dala i konkretan
305a AVI I NOB, kut. 112, br. reg. 5/ 182.
predlog da, ukoliko se partizani ne budu kretali u pravcu Kotor-Varoa,
milicija sa 400 boraca 22. septembra u 9.00 asova izae na brdo Kik kod
Celinca. Sa sobom da ponesu lake i teke bacae, ako ih imaju, a na Kiku
e ih saekati pomonik komandanta etnikog korpusa Forkapa i tamo
se sa njima dogovoriti o zajednikoj akciji, u kojoj bi, pored milicije, ues-
tvovale dvije etnike brigade. Od milicije je traena i municija, a iz jed-
nog podatka se vidi da je ona etnicima i dostavljena.
Nema dokumenta o tome zato do planirane akcije nije dolo. Pos-
toji samo dokumenat da je 22. septembra odran iri etniki sastanak
u s. Podosoju i da su donijeti zakljuci o daljem radu, ali kakvom nigdje
ne pie.
Sa koncentrisanim brigadama, koristei zauzetost snaga 53. divizije
u borbama oko Banjaluke, etnici su zapoeli pokret srednjom Bosnom.
Jedna etnika grupacija, sastavljena od 2. i 3. bataljona Vrbaske etnike
brigade i tri bataljona 3. krajike etnike brigade, krenula je prema Sken-
der-Vakufu i zauzela ga 23. septembra. Narednog dana ova grupa je pro-
nala partizanske magacine u pl. Runjavici, izmeu Petrova polja i s.
Koriana. Razbila je obezbjeenje i zaplijenila 2 neispravna protutenkov-
ska topa, neto municije i ita. Municiju, sem italijanske, uzeli su, a ma-
gacine s hranom zapalili. Ova grupa je odatle krenula u s. Palivuk i s. ud-
ni, pa preko s. Gelia i pl. Oau izbila u s. Buleti, na sjevernim padina-
ma pl. Borja.
Druga etnika grupacija, za ije kretanje ne postoje podaci, a koju su
sainjavale ostale dvije brigade Bosansko-krajikog etnikog korpusa i
preostali dijelovi Vrbaske etnike brigade, nala se 24. septembra u re-
jonu s. Pribini, kod Teslica. Na nju je toga dana u rejonu Klupa naila
ojaana eta 19. srednjobosanske brigade, koja je pratila 21 teeg ranje-
nika iz borbi oko Banjaluke u centralnu bolnicu u Siprage, a usput i vei
karavan ita namijenjen Bosanskoj krajini. Tei ranjenici su bili ug-
lavnom iz 14. i 18. srednjobosanske brigade. Meu ovim ranjenicima bio
je i Petar Zec, komesar ete iz s. trpci, kod Prnjavora. Komesar 1. ba-
taljona sjea se da je meu njima bio i borac 1. bataljona 14. brigade
Mile Jovanovi, koji je ranjen u borbi oko Doboja. Uz tee ranjenike na-
lazila su se i dva ljekara: dr Frida Gutman, referent saniteta 14. srednjo-
bosanske brigade i jedan ljekar Nijemac, koji je u sanitet 53. divizije do-
ao poslije borbi oko Doboja i Dervente 8. i 9. septembra 1944. godine.
Devedeset boraca 19. brigade, sa 6 pukomitraljeza, nije se moglo
oduprijeti masi od preko 2.000 etnika, pa je ovo obezbjeenje razbijeno,
a ranjenike sa lekarima zarobili su etnici. Trinaest teih ranjenika, koje
je zarobila Teslika etnika brigada, puteni su sa propusnicama u Tesli,
koji je bio u rukama jedinica NOV. Osam preostalih teih ranjenika i
Ijekare, etnici su poubijali.
Tako je ivot izgubila i jedna humana i hrabra ena dr Frida Gut-
man, koja je sve svoje umne i fizike sposobnosti koncentrisala i usred-
srijedila na lijeenje i njegovanje bolesnih i ranjenih boraca NOR-a. Bila
je potovana i zbog svoje skromnosti. Njena erka Olika bila je bolni-
arka u 5. bataljonu. Iako se teko ivjelo, zbog nedostatka hrane, slabog
smjetaja i napornih nonih putovanja po kii i blatu, niko je nije uo
da se ali. Bila je izdrljiva i otporna ena, koja je i u najteim asovima
hrabrila druge i davala im moralnu podrku. Vijest o pogibiji Fride Gut-
man, Petra Zeca i ostalih ranjenika, kao i doktora Nijemca, izazvala je no-
va uzbuenja i revolt kod boraca i rukovodilaca 14. brigade.
Na jednu etniku kolonu koja se kretala srednjobosanskom slobod-
nom teritorijom, naiao je 25. septembra na putu J elah Kulai, izmeu
s. Vitkovaca i Cerovice, sa pratnjom od nekoliko kurira komesar novofor-
mirane 19. srednjobosanske brigade, Kota Pajin. etnici Motajike et-
nike brigade napali su ih i savladali. Pajina i jo neke zarobili su, a za-
tim strijeljali.
Komanda Vrbaske etnike brigade u svom operacijskom dnevniku
konstatuje da su etnike na putu od Skender-Vakufa prema s. Buleti
ravo doekali mjetani s. I mljana i ne izvlai iz toga nikakvu pouku.
Naprotiv, konstatuje da je komuna mnogo zatrovala zdrav razum toga
naroda. Vie panje posvjeuje svojim lanim utiscima iz kojih proizi-
lazi kao da je u nekim srpskim selima narod bio sretan i veseo to ima
ovako mnogo etnika.
Ova procjena, kao i veina drugih, kao da je donijeta uz aicu ra-
kije. Slina je procjeni koju je koncem avgusta 1944. iznio Lazo Teano-
vi na skupu u s. Rebrovcu, kada je rekao kako etnici nee napasti Ba-
njaluku ve na nju izvriti pohod, ili misli komandanta Teslike et-
nike brigade, Novaka Prodia, od 4. septembra, da e od partizana uzeti
Tesli, a potom demonstrativno proi sa vojskom kroz okolna sela da
narod vidi etniku silu. Sve su to bile elje i procjene bez dublje ana-
lize stvarnog stanja na terenu srednje Bosne.
Tokom septembra 1944. godine, sem osam starjeina poginulih u
borbi za Banjaluku (jedan vodnik, dva delegata, dva komandira, dva ko-
mesara eta i jedan zamjenik komandanta bataljona), 14. brigada je iz svog
sastava u druge jedinice dala 20 starjeina i rukovodioca.
306
Sve su to bili iskusni i odabrani borci i rukovodioci, a svaki od njih
ostavljao je u 14. brigadi dio sebe. Zato su se i rastajali teka srca, bez
obzira to su svi oni ili na vee i odgovornije dunosti. Ali, nareenja su
se izvravala bez pogovora. Disciplina je bila eljezna, to je karakterisalo
partizanske jedinice irom zemlje.
Poslije ovolikih gubitaka i premjetaja u druge jedinice, brigada je
krajem septembra ostala sa 190 lanova Partije i 170 lanova Skoja. U
brigadi je bilo 26 partijskih elija. U 1. bataljonu bilo je 45 lanova KPJ ,
u 2. bataljonu 34, u 3. bataljonu 39 i u 4. bataljonu 38 lanova. Sem to-
ga, u eti za vezu bilo ih je 10, u intendanturi 6, a u topovskom odjeljenju
3 lana KPJ . Ostali su bili u tabu brigade i brigadnoj ambulanti.
Brigada je tada imala oko 1400 boraca, etiri bataljona, izviaku
etu, etu za vezu, prateu etu, minersko odjeljenje, brigadnu ambulan-
tu i intendanturu. Bila je to snaga koja se morala respektovati.
Koncem septembra 1944. godine pripreman je izlazak brigadnog lis-
ta. Posljednje pripreme izvrene su u vrijeme kad je tab brigade boravio
u s. Glogovcu. Priloge je sakupio, a neto i isam napisao Advan Hozi.
On se sjea da je uvodnik za list napisao komandant brigade, a crte za
naslovnu stranu izradio je Viktor Jakubin, nekadanji pripadnik i oficir
Crvene armije.
U to vrijeme formirana je i izviaka eta brigade. Njen prvi ko-
mandir bio je Rajko Bubi, a njegov zamjenik Branko Ljubojevi. Ko su
bili komesar i pomonik politikog komesara to je danas teko sa sigur-
nou rei.
306
Premjeteni su izmeu ostal i h: u 19. SBNOU brigadu Momi r Lalovi koman-
dant 1. batal jona 14. brigade na dunost komandanta 19. brigade, Pero Di vjak sa
dunosti komesara 5. batal jona 14. na dunost komesara u 19. brigadu. Na dunosti
pomonika odnosno komesara batal jona prekomandovani su Sveto Markoevi i _Sve-
tozar epa. U Vlaiki partizanski odred prekomandovan je Vel jko Njei na dunost
komandira ete a za pomonika politikog komesara prateeg batal jona 53. divizije
prekomandovan je Ahmet Bilalbegovi, koji je do tada bio na dunosti pomonika
politikog komesara jedne od eta u 14. brigadi.
Sa jedne od proslava brigade, u prvom planu: Ilija Sarevi, Rajko Bu-
bic Jovanka Crnomarkovi - Trkulja, Predrag Vidovi Pendo, nepoznati
-90 borac, Jovica Milosevic. Simeun Sari i Adam Panic.
Koncem septembra 1944. godine na irem porostoru izmeu Tes-
lica, Doboj a i Prnjavora slegla su se dva etnika korpusa. Sa ove prosto-
rije jedna grupa etnikih brigada, pod komandom kapetana Aranelovi-
a, otila je 28. septembra preko Ulera, s. Foe, puta i eljeznike pruge
Doboj Derventa, za s. elije, Ritei i Majevac, na teren Vujaka, gdje
se u to vrijeme nalazila tzv. Vujaka etnika brigada, pod komandom
Branka Kovaevia.
Odnosi izmeu srednjobosanskih etnika i ove etnike brigade nisu
bili dobri. Vujaani su naginjali borbi protiv ustaa i odravali su veze
sa partizanskim jedinicama, a to se kosilo sa uhodanom etnikom politi-
kom. Aranelovi je iao na Vujak da ove etnike sredi makar i silom.
307
Postoji podatak da Kovaevi nije doao na prvi poziv Araneloviu na
sastanak. Ne zna se da li je ovu etniku grupaciju ignorisao ili se nje
bojao. Tek na nekoliko poruka i garantovanja da mu se nita nee desiti
doao je do njega. Nema podataka ta su se tom prilikom dogovorili, od-
nosno kakve su stavove zauzeli. Poto se Kovaevi i poslije toga ponaao
nepromijenjeno, moe se pretpostaviti da tada nije prihvatio Aranelo-
vieve uslove.
Aranelovi je na Vujaku saekao majora Vranjeevia, koji se
vraao iz istone Bosne, sa Trebave, a zatim su sa jedinicama preli prugu
i cestu Derventa Doboj i razmjestili su se u rejonu s. Ljeskove Vode
s. Crna s. Jelanska, gdje su ih ekale ostale etnike snage. Od dva
taba etnikih korpusa jedan je bio u Ljeskovim Vodama, u kui nekog
Zeca. Sa ovog prostora etnici su razraivali plan za napad na Prnjavor.
^ ^
Stab 53. NOU divizije, koji je pratio kretanje ovih etnikih korpusa
i dobijao podatke o njihovim dejstvima i pustoenjima, im se oslobodio
obaveza oko borbi za Banjaluku, svu panju je obratio na njih. Smatrao
je ovu grupaciju veoma opasnom i sa vojnikog i sa politikog gledita,
jer je haranje etnika posljednjih deset dana septembra unosilo nemir i
u stanovnitvo na slobodnoj teritoriji i u njene drutveno-politike in-
stitucije. Stoga je trebalo to hitnije ovu grupaciju razbiti.
Divizija je u borbu protiv te etnike grupacije ubacila svoje dvije
jae i iskusnije brigade 14. i 18. brigadu.
1
307
AVI I , CA, kut. 206, br. reg. 8/ 1.
U svojoj zapovijesti, poto je dao podatke o ovoj etnikoj grupa-
ciji, dao je zadatke brigadama.
Osamnaesta srednjobosanska brigada je dobila zadatak da etnike
napadne na prostoru Jelenska Gojakovac, s tim da se neopaeno pro-
vue prema mjestu Porin i s. Velikoj i Maloj Bukovici. Da dijelom snaga
etnicima doe iza lea i tek tada pone napad. Takvom taktikom 18. bri-
gada je trebalo da sprijei bjeanje etnika prema r. Bosni, to se oeki-
valo.
etrnaesta srednjobosanska udarna brigada imala je zadatak da et-
nike napadne na frontu od s. Mala Soanica do s. Jelanska. Njen zadatak
je bio naelan i dosta nejasan, zbog toga to ni divizija nije imala podatke
o tanom etnikom rasporedu, niti je znala kuda etnici odatle namjera-
vaju da krenu. Napad je odreen za 4. oktobar u 4.00 asa.
Nema dokumenata iz kojih bi se vidio detaljniji raspored etnikih
snaga na frontu koji je napadala 14. brigada. Prema sjeanju Vaskrsija
mulje, zamjenika komandanta 3. bataljona, i jo nekih preivjelih bo-
raca 3. bataljona 14. brigade, etnika je te noi bilo i u s. Donji Cerani,
zaseok Spasojevii. U s. Crni i oko njega zanoile su dvije etnike bri-
gade, Motajika i Banjaluka. Dobojska etnika brigada je 2. oktobra bila
u Uleru, kod s. Bukovica. Dan-dva pred napad na odsjeku s. Mala Soa-
nica Tisovac s. Jelanska bile su Teslika i Ljubika etnika briga-
da. Gdje su one bile izjutra 4. oktobra nije poznato, kao ni gdje je bio
rasporeen Krajiki etniki korpus. Zna se da je Motajika etnika bri-
gada od 1. oktobra bila u rejonu s. Crnca i da je po dolasku u taj rejon
odmah poela da se utvruje svaka njena eta: kopanjem rovova ili prav-
ljenjem zaklona od klada i kamena, odnosno da se naprave (zakloni) od
ega bilo.
etrnaesta srednjobosanska brigada je u ovaj napad krenula sa tri
bataljona njen 2. bataljon je ostao u rejonu Linja Potoani da kon-
trolie i krstari prema Martincu, Klanicama i Slatini, radi razbijanja
bandi. Bataljonima su dati zadaci kojim pravcem koji da idu i u koje
vrijeme da stignu na odreene take. Svakom od njih podvueno je da
nastoji da etnicima prie neopaeno i da na polazne poloaje stigne na
vrijeme.
U napad se krenulo iz rejona Prnjavor oko 1 sat poslije pola noi,
neto ranije, radi svake sigurnosti. I ovoga puta se raunalo na iznena-
enje, ali puno iznenaenje nije postignuto.
Zbog izlomljenog i ispresijecanog terena, potoka, usjeka i kosa je-
dinice su u napad stigle sa zakanjenjem od jednog sata. Stoga etnike
nisu zatekle na spavanju, kako se oekivalo, ve budne. etnici su toga
jutra imali nareenje za pokret u 6.00 asova. J edna kolona je trebalo da
ide pravcem s. Drijen s. Detlak, to je trebalo da bude Motajika et-
nika brigada, a lijevo od nje, pravcem s. Pojezna s. Glogovac, Kraji -
ki etniki korpus, pa su zato ustali neto ranije.
Komunisti su nas napal i ... u 5 asova,
pie u izvjetaju Motajike etnike brigade.
U borbi koja se toga jutra razvila sa etnicima glavni teret su izni-
jeli 1. i 3. bataljon brigade. Oni su do 5.00 asova upali u etniki ras-
pored i napali Banjaluku etniku brigadu u s. Crni i s. Osinja. Iako su
etnici u to vrijeme ve bili na nogama, napad ih je ipak zatekao nedo-
voljno spremne za odbranu. Neki su jo spavali. Motajika etnika bri-
gada, koja se nalazila blie s. Soanici, nije bila zahvaena ovim napa-
dom. Iskoristila je tu okolnost i preko brda zvanog tri kruke napala 3.
bataljon brigade s boka. Ovaj iznenadni boni napad natjerao je borce
3. bataljona na povlaenje. Bilo je to jo jedno povlaenje dijela 3. ba-
taljona u neredu.
Pored ostalih, u toj borbi je ranjen Savko Cvijanovi iz arinaca.
Vod je primio Mile Savi. Savko Danii bio je tada desetar u 1. vodu 3.
ete. Kada su etnici na njih izvrili protunapad, on je, kako se sjea, nas-
tojao da zaustavi odstupanje. Sjea se da se pukomitraljescu Milivojcu
Novaku tada zakovao pukomitraljez. Streljake strojeve Motajike et-
nike brigade tada je sa jedne kruke mitraljezom tukao Sretko Gunje-
vi. Treoj eti, koja je bila pod najjaim pritiskom, pritekao je u pomo
2. vod 2. ete, ali to nije pomoglo moralo se odstupiti. Odstupalo se
prema utoku jednog potoka u rijeicu Ilovu, prema mjestu gdje se u to
vrijeme naao i tab brigade. Borci 3. bataljona zaustavili su se na drugoj
strani potoka.
Komandant bataljona Ljubo Radi Gedo htio je odmah da ide u
protunapad, ali je prihvatio sugestiju da se jedinica prvo malo sredi i
prikupi. Nakon kratkog predaha, bataljon je bez jedne ete opet krenuo
prema etnicima. Nastupalo se preko neke ponjevene kukuruzovine. Sav-
ko Danii se sjea da je njegova desetina dobila zadatak da razbije grupu
etnika koja je osiguravala etniki baca, to su i uradili.
etnici toga jutra nisu uspjeli da potisnu 1. bataljon, pa je, zahva-
ljujui tome protunapad 3. bataljona, imao uspjeha. Borci 3. bataljona
pronali su tada i svoj pukomitraljez, koga je jedan od boraca u guvi
i bez municije u povlaenju jednostavno bacio. U toj borbi iz 3. bataljona
su poginuli: Nedeljko Savi iz s. Vijaani, Omer Sali iz s. Polog, kod
Mostara i Gavro Kiti iz s. Ilova. Prilikom odstupanja bataljona Kiti se
bio naao meu posljednjima. Niko nije primijetio kada je ranjen, pa je
ostao. Bio je skojevac i nije htio etnicima da padne u ruke. Podmetnuo
je pod sebe aktiviranu bombu, pa je u protunapadu pronaen mrtav.
U 1. bataljonu brigade najveu borbu vodila je njegova 3. eta. Iz
nje su u toj borbi poginuli: Nenad Trnini iz s. Maglaj ani, Marko Tucako-
vi iz s. Jugovii, Osman Livnjak iz Tenja i Stjepan Mari zamjenik
komandira ete iz poznatog partizanskog sela I mljani. Stjepan je odrastao
u surovim uslovima siromatva. Bio je mualjiv i odmjeren, ali kada bi
dolo do borbe odjednom je postajao ljut i estok. Kad bi on krenuo sa
jedinicom u napad teko ga je neto moglo ustaviti. Kod boraca je bio
omiljen, jer su uz njega osjeali snagu i sigurnost. U ovoj borbi brigada
je imala i 6 ranjenih boraca, meu kojima je pored Cvijanovia, bio tee
ranjen i Savko Danii.
Prema etnikim izvorima oni su tada imali 7 mrtvih. Kau da su
etiri etnika zateknuta na spavanju. Poslije ove borbe hvalili su se kako
su razbi l i ... 14. brigadu, kao i da su iz njenih redova zarobili 6 parti-
zanki i 12 partizana, to nije odgovaralo istini. Naprotiv, ovo je bio jo
jedan veliki etniki poraz u kome je jedna etnika jedinica morala
spasavati drugu.
. . . spasili smo 3 batal jona 2. kraji ke, 32 oslobodili Kra-
ji ni ka,
pie o toj borbi etniki kapetan Vujai. Da su etnici izgubili ovu borbu
potvruje podatak da je 14. brigada izmeu ostalog u toj borbi zarobila
15 etnika, 79 etnikih konja i dva sanduka sanitetskog materijala, i da
Sc 4. oktobra zadrala na prostoru gdje se vodila borba, dok su se etnici
poslije ove borbe morali prikupljati:
4. ovo.mj. do 18 asova prikupite Dobojsku i Ljubi ku bri -
gadu, do 19 asova da budu Ul er-Zari i -Opsi ne,
stoji u jednom etnikom dokumentu. Rejon na kome je trebalo da se ove
etnike brigade prikupljaju bio je udaljen od mjesta borbe oko 18 km,
a Motajika etnika brigada je odstupila 4. oktobra prema s. Drijenu,
odakle je otila za s. Palakovci.
Ovo je bila posljednja koncentracija srednjobosanskih i krajikih
etnikih brigada u ovako jakom sastavu. etnike jedinice srednje Bosne
poslije ove borbe jo vie su izgubile samopouzdanje.
Mi se za ovo nekoliko mjeseci nalazimo u kri ti nom sta-
nju, od kako se dolo sa pokreta od mjeseca septembra 1944.
godine,
308
pie komandant Motajike etnike brigade svom tabu korpusa.
* * *
Nema pisanih izvora iz kojih bi se moglo vidjeti kretanje i ras-
pored bataljona 14. brigade u narednih 15 dana nakon naporne borbe sa
daleko brojnijom, ali ne i nadmonijom etnikom grupacijom. Izuzetak
je 4. bataljon. On je 5. oktobra izveo pokret za Pojeznu, a odatle za Glo-
govac, gdje je ostao i 6. oktobra. Narednog dana krenuo je preko Prnja-
vora za Linju, gdje je zanoio 8. oktobra i odatle izvrio pokret za Poto-
ane. Tu je kulturna ekipa bataljona priredila zabavu. I zjutra 9. oktobra
bataljon je preko s. Hrvaana doao u s. Drugovii, da bi 10. oktobra
otiao, preko Otpoivaljke, i stigao u s. Srevie, gdje se zadrao 11. ok-
tobra, radi prikupljanja dezertera iz okolnih sela. Postoji podatak da su
intendanti bataljona toga dana prikupljali hranu za centralnu bolnicu i
jedinice u Bosanskoj krajini. Iz s. Srevii bataljon je 12. oktobra krenuo
u Maino Brdo, 13. oktobra u Glogovac, Pojeznu i Osinju, a 14. oktobra
u s. Crnu. Toga dana vodio je borbu sa etnicima oko Ulera, to se po-
novilo i 18. oktobra 1944. godine. J edan od bataljona, sa Motajikim par-
tizanskim odredom, nalazio se nekoliko dana oko s. Lepenice i u selima
prema r. Vrbasu.
308
A VI I , CA, kut. 217, br. reg. 9/ 5.
Drugi bataljon brigade bio je u to vrijeme u rejonu, s. Potoani
Corle s. Linja. Vodio je i jae borbe sa etnicima u rejonu s. Galji-
povci. Blagoje Preradovi se sjea toga, jer je 14. oktobra odran sastanak
etne elije KPJ , na kome je primljen za lana Partije. Zbog napada et-
nika sastanak je prekinut, jer su etnici ve bili prodrli do kua Milano-
via (kod crkve), gdje je bio smjeten tab 2. bataljona. etnici su bili
protjerani prema Oraju. U toj borbi poginuli su: arko Bukovica iz
Galjipovaca i Duan Ljubojevi.
Poslije borbe u rejonu Crna Ljeskove Vode 1. bataljon brigade
bio je neko vrijeme u rejonu s. Jadovica s. Palakovci, to potvruju
neki detalji kojih se sjea komesar bataljona Tvrz, a koji su zabiljeeni u
etnikim dokumentima. J edna eta 1. bataljona 14. brigade pola je 15.
oktobra u s. Mikovce po hranu. Sa njom je bio i komesar bataljona. U
selu su ih napali 2. bataljon i jedna eta 4. bataljona Motajike etnike
brigade. Ova eta 14. brigade morala se povlaiti. Tvrz je jo uvijek vukao
ozlijeenu nogu od ranjavanja u aprilu oko Kotor-Varoa. Teko se kre-
tao, a preko dubokih potoka nosili su ga Jovica Trkulja i Ljubo Novko-
vi. Kurir J ure Grgi odletio je nosei poruku komandantu bataljona da
poe u pomo i ponese baca.
etnici su se ustavili ispred Jadovice. Minobacalija Mirko Slavni
iz s. Koriani uzeo je elemente bez nianskih sprava i pustio minu koja
ih nije pogodila. etnik, partizanski dezerter, koji je poznavao Slavnia,
povikao je: Oj, Mirko, prebacio si. Hajde u svoje Koriane nije za tebe
baca. Slavni nije nita odgovorio. Popravio je elemente i druga mina
je pala meu etnike.
etnika dokumenta kau da je borba trajala 5 sati, da su partizani
bili potisnuti na Jadovicu, ali da su oni dobili pojaanje i jedan baca
i da su etnike poti sl i ... Da je borba voena i 16. oktobra, jer su par-
tizani napali na etniku zasjedu u Palakovcima . . . uhvatili 2 etnika
zbog magle, i da su te noi upali u Gornje Smrtie.
Prema etnikim podacima, dva bataljona 14. brigade nalazili su se
11. oktobra oko s. Gumjera i s. Prosjek, odakle su njihove patrole dopirale
do s. Potoani. Neki rukovodioci 3. bataljona smatraju da je 3. bataljon
poslije borbe sa etnicima oko Crne, Cerana i Soanice ostao na tom te-
renu. U svakom sluaju, ovih 15 dana brigada je bila razvuena, pa je u
meuprostoru bilo mjesta i za djelove etnikih snaga.
etnike jedinice koje su 14. oktobra bile u irem rejonu Devetine,
pole su toga dana prema 2. bataljonu 14. brigade, koji se nalazio oko
Potoana. U poetku su etnici potisli borce 2. bataljona, a zatim su borci
14. brigade preuzeli inicijativu i razbili 4. bataljon 3. krajike etnike
brigade.
J uer smo imali borbu u Potoanima, komuna ni je bila
bog zna kako jaka, ali ipak smo pretrpjel i poraz, ne u gu-
bicima, nego moralno, jer smo morali odstupiti,
stoji u jednom etnikom izvjetaju. Trea krajika etnika brigada alila
se na postupak Banjaluke etnike brigade, iji se 3. bataljon nije htio
ni okrenuti na onu stranu kud je borba voena.
Iz etnikih izvora iz druge polovine oktobra 1944. godine vidi se
da kod njih neki vojnici idu i kradu, drugi lutaju; da su pojedine star-
jeine toliko samovoljne da kau, da njima niko nita ne moe i da su
takvi pljakai i kukavice od kojih ne mogu imati dobra ni kralj ni dr-
ava a kamol i ... narod, da im ne radi obavjetajna sluba, te da po-
datke prikupljaju i civili, iako je poznato, kako oni kau, da se parti-
zanske snage uvijek kreu i ne stoje na jednom mjestu izuzev partizanskih
optina i pozadine.
Iako su etnici u cjelini bili poznati po nedisciplini i pljaki, optu-
ivali su se meusobno da nemilosrdno pljakaju narod u srednjoj Bosni.
Nije zato iskljueno da jedni drugima u borbi nisu pomagali. Pri je bi se
moglo rei da su se porazima drugih brigada radovali:
Partizani, izgleda jai ne jedan batal jon 14. brigade razbio
je Kraji ni ke, pie za jednu borbu kod Potoana koman-
dant banjal uke etni ke brigade Vujai .
Za vrijeme ove borbe, ili prije nje, etnici su izmeu s. Hrvaani i
s. Potoani uhvatili jednog istaknutog drutveno-politikog radnika na te-
renu Prnjavora, Miloa I gnjatia iz s. Potoani, koga su nakon muenja
zvjerski ubili. Koliko je na terenu srednje Bosne rad partijskih organizacija
i organa narodne vlasti bio skopan sa opasnostima kazuje i sluaj Cede
Mikia iz s. Oraja, lana Sreskog narodnog odbora iz Prnjavora, koga je,
dok je obavljao svoju dunost u vrijeme vridbe penice, uhvatila etnika
trojka Motajike etnike brigade. Njega su toliko muili i mrcvarili
tukli ga po monicama, da je prije strijeljanja bio strano nadut i ote-
en. Kad se govori o etnikim zloinima u srednjoj Bosni, ne moe se
izbjei ime etnika-monstruma Save Stanarevia, zvanog Savo kolja,
kGji je za ubijanje svojih rtava bio snabdijeven raznim noevima: za
sjeenje jezika, za kopanje oiju . . . Po sjeanju arka Devia, komesara
4. bataljona 14. brigade, ovaj kolja je u toku 1942. godine pobio porodicu
Ukrajinca J anka Petreina, seoskog kneza iz s. Strbaca. Prvo mu je zak-
lao dijete, pa suprugu i na kraju, J anka. Zloin je poinio blizu kue
Prodanovia iz s. Strpci. Lazu ivkovia, iz istog sela, koji je htio da
Jankovu porodicu zatiti, ovaj etnik je oborio na zemlju i maltretirao.
Mrskih zloina i sadistikih ubistava od strane etnika bilo je vie.
Izmeu ostalih, etnici su ubili: Jovana Markovia iz s. Korovi, Zoru
Jotanovi uiteljicu iz s. eava i njenu erku Vukicu, Cetu Peuli, Mitra
Gajia, Stoj ana Petrovia i Branka Peulia, svi iz sela Vijaani.
etnik Mitar Milankovi ubio je 1942. godine Trivuna Bojanovia,
biveg vodnika Vujakog voda Prnjavorske partizanske ete, dok je dr-
ao u naruje svoje dijete. Na zvjerski nain ubili su 1944. godine i Mar-
ka Preradovia iz Vijaana poslije muenja odsjekli su mu glavu.
Takvi postupci etnika prisutni su bili i na terenu Kotor-Varoa i
Skender-Vakufa, gdje su, pored ubistva Tvrzovih, poinili i druge zlo-
ine. Zarobili su 1944. godine Janka
x
Pavlovia, borca Banjalukog parti-
zanskog odreda. Naen je kasnije u sepetu (korpa od prua), isjeen na
komade, u umi Lenie, rejon s. Kruevo Brdo. U istom selu tako su pos-
tupili i sa nedunim seljakom Sekulom Pani, a na mostu preko r. Vr-
banje, u s. udni, ubili su Draginju Petrovi, majku Nove Petrovia, vod-
nika voda u 1. bataljonu 14. srednjobosanske brigade. Takvih i slinih pri-
mjera ima mnogo.
etnike trojke, formirane da likvidiraju sve one koje etnike
komande stave pod slovo Z (zaklati primjedba autora), uslovile su.
da mnoge pojede no. Sijale su za sobom strah i smrt, naroito pos-
ljednjih godina rata i prvih godina poslije rata.
* * *
Poslije ubistva I gnjatia, 2. bataljon 14. brigade nastavio je jo jai
progon etnika. U tome su uestvovale i druge partizanske jedinice, koje
su se tada nale na terenu zapadno od Prnjavora. Mora da je taj progon
bio jaeg intenziteta, to se vidi iz jednog etnikog pisma u kome stoji:
>samo se moramo malo strpiti dok se ova partizanska najezda stia.
U periodu od konca septembra do 17. oktobra u brigadu su stizale
mnoge albe naroda na jednu etniku grupaciju koja je operisala na
prostoriji izmeu s. Srevia, s. Paramija i Velike Ilove. Posebno na nje-
nog vou, koji je najvie volio da napada usamljene borce, brigadne in-
tendante i pozadinske radnike. Trebalo ga je likvidirati, pa je zadatak pov-
jeren Rajku Bubicu, koji se u to vrijeme nalazio uz tab brigade. Njemu
je dodijeljeno 6-7 boraca koji su se za tu priliku slabije obukli i bili sli-
ni ljudstvu iz intendanture. Svaki od njih bio je naoruan automatom,
koji je krio ispod kaputa. Brigada je po planu napustila teren, a inten-
dantska grupa je ostala. Kretala se po selima i kao popisivala ta e uze-
ti za hranu, a onda se pojavio i taj etnik. Bio je veliki i krupan. Nosio
je pukomitraljez. Bubi, prema razraenom planu, pone sa grupom da
bjei prema jednom potoku. Cim su preli potok, zalegli su i saekali tog
etnika, vou grupe, koji je bio bri od ostalih. Bubi ga je ubio iz auto-
mata, a ostali etnici su se razbjeali. Zaplijenjen je pukomitraljez.
20 etrnaesta srednjobosanska brigada
305
Polovinom oktobra 1944. godine glavnina brigade se nalazila na pros-
toru izmeu Prnjavora Doboja i Dervente. Prvi bataljon je bio oko
Palakovaca, 4. bataljon se 13. oktobra nalazio u rejonu s. Osinja, a 3. ba-
taljon je bio prema pruzi, blie Doboju, gdje su se pomjerili i ostali ba-
taljoni brigade.
im se 14. brigada pomjerila sa terena Prnjavora, etnici su se od-
luili za aktivnija dejstva prema tom dijelu slobodne teritorije.
. . . pripremite sve to je potrebno za akci ju prema Mota-
ji ci i Prnjavoru. etrnaesta brigada prema Doboju,
stoji u direktivi Srednjobosanskog etnikog korpusa od 19. oktobra 1944.
godine. Meutim, poslije razbijanja banjalukog garnizona, u borbama od
18. do 27. septembra, i etnikog poraza u borbi sa 14. i 18. srednjobo-
sanskom brigadom u rejonu Crna Ljeskove Vode 4. oktobra, borbena
sposobnost srednjobosanskih etnika je naglo opala, te sve do kraja rata
nije vie bilo veih opasnosti. Oni su sve to vrijeme uglavnom bili u de-
f anzi vi.
Manje borbe 14. brigade sa etnicima oko Ulera 14. oktobra regis-
trovane su zapadno od s. Rudanka.
Nou 16/ 17. oktobra borci 3. bataljona 14. brigade ruili su prugu u
rejonu s. Danica. Njemaki oklopni voz iskoio je zbog toga iz kolosjeka.
U borbi sa Nijemcima tada su, kako se sjea Vaskrsije Smulja, ranjeni
Veljko Lepir, zamjenik komandira 3. ete; arko Trivievi i vodna bol-
niarka Mika, rodom iz Bosanske krajine. Nou 17/ 18. oktobra jedan vod
ovog bataljona uhapsio je u s. Komarici Andriju Miloa, naelnika usta-
ke optine Osinja. Komandant brigade se sjea da su ga borci 3. bataljona
bili svezali za neko drvo, jer su bili kivni zbog zlodjela koje je Milo po-
inio u njihovim selima 1941-1942. godine. Komesar i komandant briga-
de jedva su uspjeli da ga odbrane da ga mjetani i borci 3. bataljona ne
strijeljaju. Morali su da izvre konsultacije sa mjetanima iz drugih okol-
nih sela i da ga, kada su i ovi o njemu loe govorili, upute u tab divi-
zije, a ovaj sudu, koji ga je osudio na smrt.
Poto Banjaluka vie nije bila baza iz koje su mogla da zapoinju
jaa dejstva prema slobodnoj teritoriji Bosanske krajine i srednje Bosne,
tab 5. bosanskog korpusa glavninu svojih snaga uputio je prema komu-
nikaciji Brod Sarajevo. Napao je i oslobodio Travnik, istog dana kada
je osloboen i Beograd (20. oktobra 1944), i aktivirao 20. oktobra i 53.
diviziju prema pruzi, a time i 14. brigadu.
Neprijatelj je u to vrijeme na komunikaciji Derventa Doboj
Zenica Sarajevo imao dijelove Princ Eugen divizije, dijelove 4. bran-
derbuke regimente, dijelove 12. ustakog zdruga, 17. eljezniku stra-
arsku bojnu i dijelove 2. prometnog zdruga.
Dolazak 14. brigade na ovaj prostor registrovao je neprijatelj :
Djel atnost partizana naroito je zapaena u selima M. i V.
Soanica, V. Prnjavor, Miinci i Vrhovi.
309
U noi 20/ 21. oktobra brigada je na komunikaciju izmeu s. Kotor-
sko i Cera ubacila nekoliko bataljona. J edan voz je zapaljen i 5. vagona
robe je izgorjelo. Aktivnost je uslijedila i sledee noi, 23/ 24. oktobra, ka-
da su napadnuta neprijateljska uporita od Cera do s. Kotorsko i zarob-
ljeno nekoliko vrea sola. U oba napada 14. brigadu je ometala ustaka
milicija iz s. Veliki i Mali Prnjavor. Kao i uvijek do tada, milicija je ot-
vorila na jedinice brigade vatru, dajui signal posadama na komunikaciji
da partizanske snage kreu u napad.
U akciji na komunikaciju te noi je inom bio ranjen u nogu ko-
mesar ete Drago Vukmirovi, koji je sa zaplijenjenom soli pred zoru
upuen u pozadinu, do pozadinskih dijelova 14. brigade koji su ostali u
rejonu s. Soanice. Njega, a moda i jo jednog ranjenika, pratila je gru-
pa vojnika automatiarske ete, zbog bojazni da ih ne napadne neprija-
telj. Milicija je napala osiguranje i ranjenike i uspjela da preotme zapli-
jenjenu so. Borac Luka Kiti, sjea se da je tada poginula Hadira Muje
Soi, koju je on zapamtio pod imenom Atida.
Vijest o tome tab 14. brigade primio je prije nego je sa bataljonima
krenuo iz akcije nazad. Ovaj napad milicije na ranjenike i ubistvo Ha-
dire ocijenio je kao neprijateljski akt posebne vrste. Ovoj miliciji je tab
brigade nekoliko puta ranije slao poruku da se okani neprijateljskih akcija
protiv jedinica NOV. Ukazivano im je na posljedice koje mogu uslijediti.
Mjetani iz tih sela su obeavali da e se neto po tom pitanju uraditi, ali
nita nije pomoglo. Stab brigade je i ranije pomiljao da ih opkoli i razo-
rua, ali se brigada uvijek neto urila, a oekivalo se da ova milicija drugi
put nee pucati na brigadu kada poe na prugu.
Stab brigade nije ni znao pravu ulogu ove milicije. Nije znao da su
ih organizovale ustae i da za svoj rad primaju platu. Ovim napadom na
ranjenike i so milicioneri su izazvali veliki revolt kod starjeina i boraca,
pa je odlueno da se napadnu kao i svaki drugi neprijatelj. Vraajui se
sa pruge, bataljoni brigade su se prvo kretali u kolonama, a zatim su se
razvili u strelce. Imali su zadatak da uhvate sve koji se zateknu s oru-
jem.
Trei bataljon brigade je naiao na milicionere upravo su se pos-
trojavali na jednom brdu i spremali za borbu. Velimir Bijeli Vele sjea
se da su ih borci 3. bataljona preduhitrili i po njima iz nekoliko puko-
mitraljeza otvorili vatru. Od toga je 20 milicionera poginulo, a meu
njima i jedan narednik, dok su 12 milicionera i jedan narednik zarobljeni.
Plijen je iznosio 18 puaka, 2 pitolja i pukomitraljez.
309
Midhat Dizdarevi, Derventa u borbi i revoluciji, Derventa 1971, str. 190.
I naredne noi brigada je napadala komunikaciju na odsjeku Ko-
torsko Foa. Poto nije bilo predstrae seoske milicije, neprijateljske
posade su ovom prilikom iznenaene.
Nou 24/ 25. oktobra premone partizanske snage napale su
na uporita Kotorsko-Foa (10 km s. i 14 km s. sz. Doboj).
Nakon kratke borbe i pretrpevi gubitke od 11 poginulih, 2
ranjena i 10 nestalih, posada tih uporita povukla se prema
Doboju,
izvjetava o tome neprijatelj.
310
U ovoj borbi poginuo je Safet Mehinovi
iz s. Velika, Derventa.
Prema neprijateljskim podacima, njihova posada koja je drala Fo-
u nije se u nju vratila narednog dana, ni naredne noi. Ovo uporite je
za to vrijeme bilo bez posade, koja se vratila tek 26. oktobra.
U vrijeme aktivnosti oko komunikacije brigada je drala liniju Ve-
lika i Mala Soanica, te Veliki i Mali Prnjavor. Poloaje u s. Velikoj So-
anici drao je 3. bataljon, a poloaje oko Malog Prnjavora 2. bataljon.
Izmeu ova dva bataljona poloaj je drao 1. bataljon. Stab brigade je
oekivao da e neprijatelj reagovati, pa je iza ovakvog borbenog poretka
26. oktobra prvi put drao u rezervi cio jedan bataljon.
J utro je osvanulo maglovito. Vidljivost je bila jako mala, pa su ta-
bovi bataljona skrenuli etama panju da se dobro obezbjeuju straama
i patrolama. Nije se sigurno znalo da li e neprijatelj krenuti toga dana,
ali poto je bio u neposrednoj blizini to se svakog asa moglo dogoditi.
Napad neprijatelja uslijedio je izjutra, dok se magla nije digla, pa se nje-
govo pribliavanje nije primjetilo. Prvo je naiao na 3. etu 2. bataljona.
Borci ove ete upravo su poeli da dorukuju. Preivjeli borci se sjeaju
da je za doruak bila kuvana pura. Kada je data uzbuna neko je puru na
brzinu gurao u usta, a neko ju je jednostavno bacio, jer je neprijatelj
bio suvie blizu. I jedna i druga strana otvorile su vatru. Trea eta 2.
bataljona povlaila se postepeno prema vijencu Spletena lipa s. V. So-
anica, bojei se da je od Doboja neprijatelj ne natkrili i udari s lea.
Borba je poela i na ostalom dijelu fronta 14. brigade. Ali, poetni
udar jo uvijek je bio najjai na 2. bataljon. U dejstvo je stupila i nep-
rijateljska artiljerija. Tukla je jednovremeno iz vie orua, pa su se eks-
plozije granata stapale jedna u drugu. Drugi bataljon, koji se nalazio na
desnom krilu, povremeno je ulazio u krizu. Odstupali su i opet se vraali
na svoj poloaj. Stab brigade je mogao da osmatra samo poloaje svojih
bataljona, dok neprijatelja nije vidio. Nastojao je da bataljoni zadre za-
posjednutu liniju, a planirano je bilo da se neprijatelj saeka da se raz-
vije i podie kosi na 50-100 metara,
v
pa da se onda u borbu ubaci 4. ba-
taljon koji je bio u rezervi.
310
Zb. NOR, T-I V/ 30, dok. br. 152.
U to vrijeme iz taba 3. bataljona bio je odsutan komandant Gedo,
a iz taba 1. komandant Sarevi i komesar Tvrz. Stab 2. bataljona bio
je kompletan. Drugi bataljon je, i pored jakog pritiska, jo uvijek drao
poloaje. Postepeno je najvaniji poloaj na cijelom frontu, postao poloaj
1. bataljona, koji se nalazio oko raskrsnice poljskih puteva i poumljene
kose iznad zaseoka Simia. Neprijatelj se ustrijemio na ovaj bataljon,
smatrajui da e njegovim izbacivanjem uzdrmati cijelu odbranu. Zato
je na ovaj bataljon usmjerio jaku artiljerijsku vatru, koja je vrlo precizno
obasipala bataljon granatama, pa je izgledalo da cio divizion artiljerije
tue samo taj bataljon. Istovremeno, njihovim poloajima se najvie bila
pribliila neprijateljska pjeadija. Borci 1. bataljona, trpei gubitke, po-
eli su da odstupaju. To je dovelo u pitanje cijelu koncepciju taba bri-
gade, a prijetila je i opasnost da neprijatelj brigadu zbaci sa ove kose i
nanese joj velike gubitke. Kako se sjea Mladen Popovi, borac 1. bata-
ljona, jedan od lanova taba brigade doletjeo je na konju da vidi zato
bataljon odstupa. Ustanovio je da je jedini lan taba 1. bataljona koji
je bio prisutan ranjen i da vie nije bio u stanju da komanduje. Iako
tuen neprijateljskom vatrom, bataljon se vratio na svoje poloaje i tako
uvrstio front.
Kada je neprijatelj, ustae iz eljezniko straarskih bojni ija se
jaina cijenila na 1000 ljudi, podiao poloajima brigade na predvieno
odstojanje, komandant brigade je ubacio u borbu 4. bataljon na spoju iz-
meu 1. i 3. bataljona. Za neprijatelja je to bilo veliko iznenaenje.
Poredak mu je bio rascijepljen na dva dijela. Trei i 2. bataljon jedno-
vremeno su izvrili protunapade sa svojih poloaja. Koristei nizbrdicu
prema potoku r. Foe neprijatelj je tada izbjegao vee gubitke, a uhvaen
je i Nijemac, kapetan, koji je komandovao neprijateljskom jedinicom.
Njega su, kako se sjea Smulja, zamjenik komandanta 3. bataljona, uhva-
tili borci toga bataljona: Drago Bogdanovi i Boko Sananin, a u pomo
im je priskoio i Vlado Ili, komandir ete.
etrnaesta brigada je u ovoj borbi pokazala da umije da se bori,
da ne preza ni od kakvog neprijatelja, da je izrasla u jednu dobro orga-
nizovanu cjelinu, sposobnu da se nosi sa brojno jednakim, pa i tehniki
bolje naoruanim neprijateljem.
Za neprijateljske gubitke nema podataka. Postoji samo podatak da
je, pored zarobljenog kapetana, od neprijatelja zaplijenjen teki baca
mina, 2 automata i 18 pari odijela, iz ega bi se mogao izvesti zakljuak
da je neprijatelj imao dvadesetak mrtvih. U prilog ovom ide i izvjetaj
kotarskog predstojnika iz Dervente, iz koga se vidi da je, kako on kae,
dolazilo do borbe skopane sa rtvama po nas i po njih.
etrnaesta brigada je imala 10 mrtvih i 13 ranjenih. Poginuli su:
Idriz Hasana Muanovi, iz s. Garii, Grgo Miri, iz s. Podosoje, Kotor-
- Var o; Antun Ivana Mrela, iz s. Pri vlaka, Vinkovci; Duan Sime Kele-
evi, iz s. Mrevci, Laktai; Boras Franjo iz s. Listia, Ljubuki; Mihajlo
Hani iz Devetine; Rade Tubi, iz Vi jaana i Salih J usi iz Otoke, Bo-
sanska Krupa. Izmeu ostalih, ranjeni su: Milutin urevi, pomonik
1
komesara 1. bataljona; Mirko Preradovi, komandir 3. ete 2. bataljona i
Stojan Topi, delegat voda iz 2. ete 2. bataljona.
U ovoj izuzetno tekoj borbi istakla su se sva etiri bataljona. Naj-
vei teret iznio je 1. bataljon, jer je izgubljeni poloaj morao da povrati
juriem. Meu njegovim borcima teko je izdvojiti one koji su se posebno
istakli, jer su se, praktino, svi istakli.
Istakle su se i sve bolniarke i referenti saniteta od Nene uru-
lije, Boice Petkovi do Tome Crnkovi sve koje su toga dana pod
udarima neprijateljske artiljerije previjale i pruale pomo ranjenim bor-
cima i rukovodiocima.
Samo tri dana kasnije poginuo je jo jedan hrabri borac 1. bata-
ljona 14. brigade, pjeva i veseljak Adem Huseina Kovaevi. Desilo se
to iznenadno i sasvim sluajno. Bio je u kui gdje se vod smjestio. Neko
kae da je pisao pismo roditeljima kada se sa strae u kuu vratio njegov
prezimenjak Gojko Kovaevi iz Lijeva polja i da je Gojkova puka, dok
je brisao zatvara, opalila i Adema smrtno ranila. Drugi tvrde da su obo-
jica zajedno istili oruje i pjevali i da je metak iz Gojkove puke ubio
Adema. Gojko je poslije toga dugo plakao. Komandir ete Adam Pani
kae za Adema da je spadao u najhrabrije borce njegove ete. Htio je
Gojka da ubije, ali je to sprijeio komandant bataljona Sarevi
* * *
Od dogaaja koncem oktobra da pomenemo i to da je povodom os-
loboenja Beograda (20. oktobra 1944), u nekom od sela blie komuni-
kaciji, 22. oktobra odrana smotra svih bataljona brigade. Tom prilikom
govorili su komandant i komesar brigade Milan Kalini. Odobreno je da
u znak te pobjede 10 pukomitraljeza ispale po cio rafal.
Poetkom novembra, dolo je do promjene u rukovodstvu brigade.
Stevo Samardija, dotadanji komandant brigade, otiao je na drugu du-
nost, a na njegovo mjesto doao je Stevo Kovaevi, dotadanji zamje-
nik komandanta 8. KNOU brigade. Doku Pstrockog pomonika komesara
brigade zamijenio je Rako Tonovi.
Od ranijeg taba ostali su Mile Kalini, Nikola Garaa, zamjenik ko-
mandanta i Albert Trinki, naelnik taba brigade.
Borbe oko Sive i na komunikaciji
epe-Doboj koncem 1944. godine
Sedma po redu jesen od kako je zapoeo drugi svjetski rat i etvrta
od okupacije i poetka NOB-a naroda i narodnosti Jugoslavije nagovje-
tavala je kraj i konani slom jedine preostale zaraene faistike drave
u Evropi nacistike Njemake. Otvaranjem tzv. drugog fronta u Evropi
pokopani su svi njemaki planovi o unoenju razdora izmeu Sovjetskog
Saveza i zapadnih saveznika, na emu je njena diplomatija godinama ra-
dila, na to stalno raunala i time kalkulisala. Umjesto razdora meu sa-
veznicima, njihove armije su oko Njemake sve jae stezale vatreni ob-
ru.
Na osnovu toga, i pobjeda i uspjeha NOV na teritoriji Jugoslavije i
na terenu Bosanske krajine i srednje Bosne (uz odreena previranja i op-
te stanje u tzv. NDH, to je sve ukupno dovelo i do rasula veeg broja
domobranskih zdrugova i dezorijentacije i poetka rasula u jedinicama
Srednjobosanskog etnikog korpusa), a naroito poslije osloboenja glav-
nog grada Jugoslavije Beograda, to su borci 14. brigade u oduevljenju
pozdravili pucanjem iz puaka i rafalima iz pukomitraljeza, mislilo se i
zakljuivalo da e jedinicama NOVJ, a time i 14. srednjobosanskoj brigadi
ubudue biti mnogo lake i da e ostatak rata proi sa mnogo manje na-
pora i rtava. Ali, ni iz daleka nije bilo tako. Razloga je bilo vie, a te-
koe 14. brigade prouzrokovao je vojno-geografski poloaj srednje Bosne.
Srednja Bosna je od prvih dana okupacije, a posebno od prvih dana
ustanka i NOB-a imala za okupatora i NDH izuzetno veliki znaaj. Ne to-
liko zbog ekonomskih razloga i velikih ljudskih potencijala, to je za oku-
patora bilo nesumnjivo vano ve, mnogo vie zbog putno-eljeznike ko-
munikacije koja je iz sjevernih predjela Jugoslavije vodila u centar
zemlje, u Sarajevo, odakle je jedan krak pruge iao preko Viegrada za
Srbiju, a drugi prema Jadranskom moru.
Ova komunikacija je zbog toga za Nijemce i NDH od prvog dana
okupacije bila od prvorazrednog strategijskog znaaja. Njenoj odbrani
neprijatelj je od poetka ustanka 1941. godine posveivao posebnu panju.
Drao je na njoj vee garnizone, a du nje, prema zapadu, vie manjih
uporita posjednutih od ustake milicije. Branio je tu komunikaciju ener-
gino i beskompromisno, svim raspoloivim snagama i sredstvima. Drao
je na njoj i nekoliko njemakih oklopnih vozova zvunih imena.
Manje partizanske snage, sve do 1943. godine, nisu joj se sa za-
padne strane radi toga mogle ni pribliiti. Koliko je neprijatelju bilo
stalo do pruge i navedene komunikacije svjedoi borba sa 14. brigadom
26. oktobra 1944. godine.
Kada je postalo oigledno da Njemaka gubi rat ta komunikacija je
dobila jo vei znaaj. Poslije pada Beograda, u situaciji kada se njemake
snage, koje su u danima njemakih pobjeda prvih godina rata doprle do
sjevernih djelova afrikog kontinenta, nisu mogle otuda izvlaiti preko
Beograda, Nijemcima je za izvlaenje preostala samo eljeznika komuni-
kacija Sarajevo Brod. O tome je bilo govora i na ranije pomenutom
sastanku Hitler Paveli, na kom je Hitler od Pavelia zahtijevao da
ovu komunikaciju osigura po svaku cijenu. Hitler je cijedio svog savezni-
ka koliko je vie mogao.
Na drugoj strani, Vrhovni tab, da bi ispunio svoje obaveze prema
saveznicima i olakao njihove borbe za Njemaku i Berlin, donio je odlu-
ku da njemakim snagama koje se budu povlaile ovom komunikacijom
to je mogue vie otea i uspori kretanje prema sjeveru.
Ove dvije stvari uvee jedinice 5. korpusa NOV Jugoslavije, a me-
u njima i 14. srednjobosansku brigadu u viemjesene velike borbe u
dolini r. Bosne, ee i krvavije od dotadanjih.
* * *
Poslije borbe 26. oktobra 4. bataljon je upuen za Prnjavor. On je
31. oktobra imao manji sukob sa etnicima oko s. Ilove i Smrtia. Za-
drao se na tom prostoru do 5. novembra, a onda je preko Prnjavora i s.
J elah doao u selo Kraevo i Matuzi. Nou 6/ 7. novembra neprijateljska
artiljerijska vatra iz Doboja tukla je po rejonu njegovog razmjetaja. Bio
je 10. novembra u Novom Seheru, a 12. novembra otiao je u Tesli.
Ostali bataljoni 4. novembra napadali su na prugu Doboj Der-
venta, pri emu su zarobili teretni voz i iz njega izvukli vee koliine tek-
stila i eera. Slijedee noi, 5. novembra, borci brigade su opet bili na
pruzi, pri emu je porueno oko 200 metara uskotrane eljeznike pruge.
Time je za neko vrijeme usporen neprijateljski saobraaj. U borbi je te
noi poginuo borac Blagoje Vujinovi, iz s. iava, Travnik. Na povratku
iz ove akcije dijelovi brigade su se sukobili sa etnicima u rejonu s. Ljup-
Ijanica. Osmog i 9. novembra dijelovi brigade su bili u rejonu s. Ularice,
gdje su se 8. novembra sukobili sa ustakom milicijom, a 9. novembra vo-
dili borbu sa ustako-domobranskim snagama koje su izvrile ispad iz
Doboja. Dvanaestog novembra dva bataljona 14. brigade napala su nep-
rijatelja oko eljeznike stanice Kotorsko. Posadu na stanici sainjavali
su dijelovi 13. divizije i ustae iz 11. ustakog zdruga. Uniten je jedan
kamion, ubijeno 7 neprijateljskih vojnika i zaplijenjeno 16 puaka. Ba-
taljon je imao 4 ranjena borca.
Od 13. novembra 1, 3. i 4. bataljon brigade izvodili su pokret preko
J elaha i Teslia, da bi se 14. novembra, preko pl. Borja, spustili u rejon
Maslovare, a 15. novembra po kii i loem vremenu, preko pl. Uzlomca,
izbili u rejon s. Zabre (Svinjara). Odatle su, prema etnikim podacima,
izbili na liniju LipovacZabrnjicaPcdosojeBrdo i sa svih strana
napali 1, 2. i 3. bataljon Vrbaske etnike brigade oko s. Popovca. Prema
tim podacima 1. bataljon Vrbaske etnike brigade imao je dva mrtva, a
neki se nisu vratili u sastav. Isti bataljon se povukao prema s. Balte i
tamo su ga napale partizanske jedinice koje su dole iz Brda, preko Ras-
kra i Kostia, pa je on odstupio prema s. Memii. Sem toga 15/ 16. no-
vembra, nou, jedan bataljon 19. brigade i Banjaluki partizanski odred
doli su od Skender-Vakufa u s. Krmine i tamo napali 3. bataljon Vrbaske
etnike brigade. Iz tog dokumenta se vidi da je 16. novembra 14. brigada
bila u rejonu s. Mehovci i Balte.
esnaestog novembra ova 3 bataljona 14. brigade sa bataljonima 19.
srednjobosanske brigade ( i 13. KNOU brigade) napali su etnike na pros-
toru J avorani pl. Osmaa is. Bastasi. Usput su borci 14. brigade
imali sukob sa manjom grupom milicije i trojicu su zarobili. Narednog
dana, 17. novembra, bataljoni 14. brigade vraali su se prostorom izmeu
Kotor-Varoa i elinca u Opsjeko, gdje su vodili manju borbu sa etni-
cima. U tim borbama ranjen je jedan borac iz 14. brigade.
Sutradan, 18. novembra, vodila se borba sa etnicima oko Joavke,
pri emu je oteta od etnika neka arhiva 12. slavonske brigade. U J oav-
ci je brigada u borbi sa etnicima imala 2 ranjena borca, a poginuo je de-
legat voda Ljubo Nagradi, iz s. Kremna. Plijen je bio 12 puaka. tab
14. brigade bio je toga dana u istom selu. Odatle su prema Prnjavoru ot-
premani ranjenici, pa je pratnja sa kojom su bili Vojo Zuji pomonik na-
elnika obavjetajnog odjeljenja i zamjenik komandanta divizije, oko Re-
ljevca, imala manji sukob sa etnicima. Od s. Joavke tri bataljona 14.
brigade krenula su 19. novembra ka sjeverozapadu. etvrti bataljon je
zanoio toga dana u Dubravi. Narednih dana 1. i 3. bataljon stiu u s.
Kadinjani i s. Devetina. Postoji nesiguran podatak da su tih dana oko s.
Sitnei ranjena dva borca 14. brigade. etvrti bataljon brigade bio je
20. novembra u s. Laevci, a 21. novembra vodio je borbu sa etnicima u
s. Kadinjani. U toj borbi poginuo je borac bataljona Ljubo Proli iz s.
Mravie.
* * *
Dok su tri bataljona brigade vodila borbe sa etnicima u zapadnim
predjelima srednje Bosne, 2. bataljon 14. brigade ostao je prema poloa-
jima oko Doboja. Glavnina bataljona bila je oko s. J elah, a 3. eta u s.
Siva. Stab 14. brigade bio je ranije isplanirao napad na miliciju ovog se-
la, ali se ona izvukla prema Dobo ju. Sa ovom milicijom u Doboj se po-
vukao i veliki broj sposobnih mukaraca, pa je selo ostalo na enskom
svijetu, ponekom starijem ovjeku i djeci. Meu njima ostao je seoski
svetenik upnik.
Stab 2. bataljona ponaao se vrlo korektno prema stanovnitvu se-
la. etama je nareeno da mjetanima ne spreavaju odlaske u Doboj,
radi posjete roditeljima ili brai koja su tamo pobjegla. Seoski upnik,
kako se sjea tadanji komesar divizije Simo Tadi, dolazio je u Tesli
do taba divizije, predstavljajui se kao neka vrsta posrednika, ako ne i
prijatelja NOB-a. Njega su primali i sa njim razgovarali komandant i ko-
mesar divizije, smatrajui da je to u interesu partizanskih snaga, tamo-
njeg stanovnitva i upnika.
Ovakvo iroko otvaranje tabova i niih jedinica stvaralo je pogodne
uslove za dejstvo neprijateljske obavjetajne slube. Komanda 3. ete,
koja se nalazila u Sivi, imala je u vidu sve to, pa je stalno obraala pa-
nju potinjenim vodovima na to veu budnost, naroito nou. Isturane
su i oko Sive krstarile izviake patrole, naroito u pravcu s. Alibegovci
i Doboja. Redovno su kontrolisane i obilaene postavljene strae. Anali-
ziran je odlazak mjetana u Doboj i obraana je panja na njihove
postupke. Kada se komanda ete (komandir Mirko Preradovi, komesar
Danilo Marti) 15. novembra obratila mjesnom upniku, jer je on bio
glavni za snabdijevanje, sa pitanjem kada e se dobiti hrana za naredni
dan, on je ljubaznije nego ikada do tada odgovorio: Vojsko moja, nemoj
da brinete o tome, tu sam ja! Sutra e biti sve dobro servirano. To je
komandi ete ispalo jako sumnjivo. Sumnju je pojaao i jedan mjetanin
koji je 15. novembra uvee doao do jednog voda ete u kom je delegat
bio Duan Bundalo. Mjetanin je bio pri piu. Poeo je bez ikakvog oko-
lienja sa prisutnim borcima i rukovodiocima da razgovara kao sa pri-
padnicima oruanih snaga NDH. Niko od prisutnih nije htio da ga preki-
da, niti da mu kae da sa njim nisu ustae, domobrani ili ustaka milicija,
ve pripadnici NOVJ. Htjeli su da ga uju do kraja. A on je, nastavlja-
jui razgovor, nevezano sa temom o kojoj se govorilo, odjednom postavio
zauujue pitanje da li bi mu, kada pone borba, dali pukomitraljez da
kosi partizane kao travu djetelinu.
Kada je pijani mjetanin otiao svojoj kui, o tome je obavijetena
komanda ete. Komandir ete je odluio da te noi, poslije ponoi, etu
izvue izvan sela, 800-1000 metara zapadno. Imao je plan da neprijateljske
snage koje budu opkoljavale selo napadne s lea i nanese im gubitke.
Do pred zoru 16. novembra neprijatelja nije bilo. Komandir ete
je poslao zato vod vodnika Stoj ana Dragoj evia u pravcu crkve u s. Siv-
a, sa zadatkom da izvidi stanje i da se, ukoliko tamo naie na neprija-
telja, odmah povue prema glavnini ete. Kada je vod Dragojevia doao
do crkve ustanovio je da neprijatelj nastupa. I neprijatelj je primijetio
ovaj vod i otvorio po njemu vatru. Borci su bacili nekoliko runih gra-
nata i poeli da se povlae onako kako je dogovoreno. Neprijatelj je nas-
tavio sa proganjanjem voda. U posljednjem momentu vod se ipak izvu-
kao. Zaostali su bili samo, kod nekog potoka, delegat voda Preradovi i
etni ekonom Ivica, raniji domobran. im je Ivica preao preko jedne og-
rade, Preradovi je uo kako ga zarobljavaju, pa se sklonio pod neku oka-
pinu u potoku i, poslije nekog vremena, zaobilazno krenuo prema eti.
U meuvremenu, poto su na vukle neprijatelja da juri za vodom
koji mu je podmetnut kao mamac, ostale snage ete izvrile su na nep-
rijatelja protunapad. Neprijatelj se prvo povukao prema selu, gdje je
imao iskopane rovove da bi se lake odbranio, ali u tome nije uspio. Pro-
tunapad ete zatekao ga je nesreenog, pa njegov otpor nije bio efika-
san. Morao je da odstupa, ostavivi i neke svoje mrtve oko crkve. Kako
se sjea Simo Tadi, komesar divizije, u jednom od rovova naen je mr-
tav i seoski upnik sa pukom, to je bilo iznenaenje za tab 53. divi-
zije. Neprijatelj je u ovoj borbi imao oko 10 mrtvih i oko 20 ranjenih.
Za poginule iz 3. ete 2. bataljona 14. brigade postoji podatak samo za
Pavia Jurkovi iz Adolfovca, kod Podravske Slatine. Ekonom Ivica, koga
je neprijatelj zarobio, navodno je strijeljan. Za njega se misli da je u
domobranstvu bio narednik. Bilo je i 6 ranjenih boraca, koje je, prije
otpremanja u Tesli, previla tadanja bolniarka 3. ete Safeta Halilovi.
Od te borbe sve do 27. novembra nema o brigadi podataka. Toga
dana regi stro van je sukob sa grupom Nijemaca i ustaa oko Novog Se-
hera. Dva Nijemca i ustaa su zarobljeni. Nijemci su pripadali grupi nje-
make aimije E, jer su pripadnici ove grupe armija poeli tih dana da
se povlae dolinom r. Bosne. Dvadeset i osmog novembra brigada je istila
prostor oko Novog Sehera i zarobila 15 milicionera i 3 ustae. Plijen je
bio 14 puaka. Trei bataljon brigade vodio je toga dana borbu sa nep-
rijateljem na dijelu komunikacije Visoko-Raduna-Karaula-Tupalovac, pre-
ma Zepu. J edan od bataljona dejstvovao je prema komunikaciji i eljez-
nikoj pruzi izmeu Maglaja i Zavidovia.
Istog dana, 4. bataljon brigade izveo je napad na neprijatelja u
rejonu Karaula Perkovia han (Petkovia mehana) i zarobio jedan ka-
mion. Dvadeset devetog novembra jedinice brigade su opet saekale nep-
rijateljsku kolonu koja je pola iz Zepa za Maglaj i odbacili je nazad.
Borci 1. bataljona napali su tada i kolonu ustaa koja je Nijemcima pola
u pomo. U ovim borbama ubijeno je 10 Nijemaca i ustaa. Unitena su
dva kamiona i zaplijenjeno je neto oruja i 5 pari odijela. U tim borbama
poginuo je Ismet Bege Alijagi iz Dervente, a bilo je i ranjenih boraca.
Istog dana napadnuta je i milicija u s. Vi tlaci (4 km sjeverozapadno od
Zepa). Ubijen je jedan milicioner i zarobljeno 6 puaka. Drugi bataljon
je napao istoga dana neprijateljsko uporite u Radinoj luci. Ubijeno je
5, a zarobljeno 17 vojnika. Plijen je bio 17 puaka. Akcija je izvedena
pod neposrednim rukovodstvom komandanta bataljona Mlinaria. Ovaj
bataljon saekao je 30. novembra neprijateljsku kolonu koja je od Zavi-
dovia pola ka Maglaju. Nakon petoasovne borbe neprijatelj je prisi-
ljen da se vrati u Zavidovie. Zarobljeno je 11 vojnika koji su pripadali
eljeznikoj straarskoj bojni. Plijen je bio 25 puaka i 2 automata. Za-
paljena su i dva kamiona. Tridesetog novembra 4. bataljon brigade na-
lazi se u s. Ozimici na putu epe Maglaj.
NEOPREZNOST I GUBICI NA SIVI
Decembar 1944. godine, etvrti od kako je poeo NOR, a drugi od
kako je formirana 14. brigada.
Dok su se 2. i 4. bataljon tukli oko komunikacije Zepe Maglaj
Doboj, 3. bataljon 14. brigade zatvarao je pravac Doboj Tesli. Stab
bataljona sa 1. etom nalazio se u s. Teanjci, 2. eta bila je u s. Gojakov-
cu, a 3. eta u s. Sivi (9 km zapadno od Doboja).
Milicija, koju je 16. novembra u Sivi razbila 3. eta, povukla se u
Doboj. Odatle je preko svoje rodbine i istomiljenika prikupljala podatke
o rasporedu jedinica 3. bataljona i ekala pogodan momenat da napadne
njegove dijelove rasporeene u Sivi.
Oko 25. novembra, taan datum nije ustanovljen, neprijatelj je iz
zasjede napao i zarobio Milorada Pania, kurira taba 3. bataljona, sa po-
tom koju je nosio iz Teanjke za komandu 3. ete u s. Sivu. Na osnovu
podataka koje je dobio preko svoje mree na terenu i podataka do' kojih
je doao iz zaplenjene pote i sasluavanjem zarobljenog kurira, neprija-
telj je saznao pravi raspored jedinica 3. bataljona, pa je odluio da ih
napadne. U meuvremenu, to neprijatelj nije znao, i 2. eta iz Gojakovca
pomaknuta je na sjeverne ivice s. Sive.
Navee, uoi napada na ove snage, 3. etu je obiao Jovo uki,
pomonik politikog komesara 3. bataljona. Prema njegovom sjeanju toga
dana je bila gusta magla. On se u komandi ete raspitivao kakvo im je
cbezbjeenje. Odgovoreno mu je da imaju na vanim takama postav-
ljene strae. Stekao je uvjerenje da komanda ete smatra da ih magla
titi od neprijatelja, jer ko bi po ovakvoj magli iao u napad. uki je
izrazio svoju sumnju u efikasnost takvog obezbjeenja i savjetovao je
komandi ete da se, pored straa, jedinica obezbijedi sa vie izviakih
patrola, naroito prema Doboju, odakle i prijeti najvea opasnost. Koman-
da ete se sloila sa ovim predlogom, jer je i sama dola do zakljuka
da se obezbjeenje mora pojaati. uki se, zatim, vratio u tab bataljo-
na u Teanjci i tamo uo da tab bataljona ima obavjetenje da e te
noi neprijatelj napasti 3. etu u Sivi.
U tabu bataljona bili su ubij edeni da po takvom vremenu nepri-
jatelj nee ii u akciju. Kako je tga dana 2. eta iz Gojakovca preba-
ena u rejon Siva, smatrali su da je to pojaanje dovoljno da snage u
Sivi budu bezbjedne. Da bi se odagnale zle slutnje, te veeri se dugo
sviralo uz harmoniku.
Neprijatelj je u toku noi krenuo jaim snagama iz Doboja i pred
zoru se primicao selu. Predvodili su ih milicioneri, mjetani, koji su na
tom terenu i po najtamnijoj noi poznavali svaki pedalj zemlje i svaku
stazu.
Komanda 3. ete, a vjerovatno i 2. eta, imale su isturene izvia-
ke patrole u pravcu Doboja. Patrola 3. ete, koju je pred zoru vodio
Novak Milivojac, otkrila je da se iz pravca s. Ularice kree neprijateljski
streljaki stroj. Ona je neprijatelja otkrila kada je ve bio na domaku se-
la. Patrola po neprijatelju nije otvarala vatru, ve je pourila nazad da
uzbuni etu.
Ustako-domobranske jedinice, koje su nastupale sa tri strane ubr-
zo su otpoele napad. Trea eta (komandir Vlado Ili, komesar Dragan
Surlan) bila je sasvim iznenaena. Po sjeanju Vida Tanasia, njegov vod
koji se nalazio u nekoj tvrdoj zgradi u centru sela, uslijed iznenadne vat-
re neprijatelja, nije cio uspio iz kue da izae na vrata, pa se skakalo
kroz prozore. Vid je skoio kroz prozor na neki plot koji se pod njim slo-
mio. I vod Nee Slatinca, koji je takoe bio u centru sela, bio je u istoj
situaciji. Dijelovi 3. ete koji su se nali pod udarom neprijatelja otvorili
su po njemu vatru. Borba je zahvatila cijelu etu. estoka vatra iz pu-
aka i pukomitraljeza mijeala se sa komandama komandira ete i njiho-
vih vodova. Komandir 3. ete dozivao je u pomo vod pod komandom
vodnika Bogdanovia i delegata Ivice Seremeta, koji je bio uz 2. etu u
grupi kua sjeverno prema Gojakovcu.
Druga eta 3. bataljona, kako se sjea Mile Savi, komandir ete,
nije te noi dobro spavala. Od 3.00 asa komandir Savi, vodnik Sretko
Gunjevi i mnogi borci bili su budni. Nikome nije iao san na oi, kao
da su neto predosjeali. Kad je vod Milutina Bogdanovia poao u po-
mo svojoj eti, za njim je odmah krenula i 2. eta. Tako su se obje ete
nale u vrtlogu neprijateljskog napada, u kome je neprijatelj imao ini-
cijativu, bio bolje naoruan i imao vie municije. Ove prednosti su uslo-
vile da su se borci obje ete poeli nesreeno povlaiti, ali ne u pravcu
Gojakovca, to bi bilo povoljnije, nego u pravcu r. Usore, to nije obe-
avalo nita dobro.
Povlaenje je bilo puno dramatinih zbivanja. Vid Tanasi se sjea
da je na sebi imao nov domobranski injel i kapu rogu, pa je po odjei
liio na domobrana, to mu je neko vrijeme obezbjeivalo neometano iz-
vlaenje. Trao je prema nekom plotu, uhvatio se za kolje u plotu i htio
da ga preskoi, ali nije mogao. Osjetio je da ga neko dri za kragnu i'
vue nazad. Vidjevi opasnost, zgrio je ruke i trgao tijelo blie plotu i
povukao na sebe onoga koji ga je drao za kragnu, a onda ga je udario
nogom. Ustaa je jauknuo i pustio kragnu, a Vidu se povrati snaga, pres-
koio je plot i umakao. Vele Bijeli, delegat Tanasievog voda, bio je
takoe u nevolji. Prilikom preskakanja zapeo mu je injel za plot i on, ne-
majui vremena da to raspetljava, jednostavno je izvukao iz njega ruke
i ostavio ga na plotu, jer su progonitelji bili na korak-dva od njega. Neki
pukomitraljesci, kojima je nestalo municije bacili su pukomitraljeze.
Do tada je u ovakvoj situaciji, ili u slinoj bio samo 1. bataljon
brigade poetkom avgusta u s. Ukrinjici, a djelimino i 2. bataljon u julu
na Lipovcu. Ali, ovaj sluaj sa 3. bataljonom bio je daleko drastiniji
zbog gubitaka koji su bili vei nego u prva dva sluaja. U ovom nepri-
jateljskom napadu poginulo je 19 boraca, a 10 boraca je zarobljeno i 6
pukomitraljeza zaplijenjeno. Tako tvrde neprijateljski dokumenti.
311
U ovoj borbi su poginuli, ili pali u zarobljenitvo: Dragan urlan,
somesar 3. ete iz s. Vodievo, kod Dobrljina; Gligo Boi iz s. Cerovice;
Ljudevit Brako iz s. Vidovca kod I vanjeca; Nedeljko Duki iz s. Agia,
kod Dervente; Himzo Ibri iz Tuzle; Salih Leli iz Prnjavora; Avdo Me-
rovi iz Novog ehera; Petar Milivojevi iz s. Cerovica; Stjepan Planinac
iz s. Ludina, kod Kutine; Raji f Rami iz Gradaca; Petko Radosinovi
iz s. Brestovo; aban Hrnji iz Lesenice; Zivko Cvijanovi iz s. Cerovica,
Serif Celo iz Sanice, kod Kljua; Junuz iljak iz Tenja; Josip Sora iz
Cigrovice, kod Pregradca, Buri Veljko, Strpci, Prnjavor, Milutin Miloje-
vi iz Cerovice i Boko Sananin, kurir 3. ete iz Velike Ilove, kod Prnja-
vora. Velik broj poginulih i nestalih nije bio sa terena srednje Bosne. To su
bili borci koji su prilikom osloboenja Teslia i napada na Doboj doli
a 14. brigadu iz domobrana. Veina poginulih i zarobljenih bili su mladi
ljudi. Celo i Sananin nisu imali vie od 15 godina.
U ovoj borbi neprijatelj je, prema njegovim dokumentima, imao
samo 5 mrtvih, od toga 4 ustae i 1 domobran.
* * *
Istog dana, 1. decembra, koji sat ranije, dvadesetak kilometara prema
jugu, 14. brigadu je potresao i drugi teak sluaj. Poginuo je komandant
2. bataljona Milan Mlinari.
Drugi bataljon se koncem novembra nalazio izmeu Maglaja i Zep-
a. Napadao je neprijateljski saobraaj na komunikaciji Brod Sarajevo.
Mlinari je sa svojim bataljonom u noi izmeu 28. i 29. novembra lik-
vidirao neprijateljsku posadu Radina Luka. Taj uspjeh ga je podstakao
da isto pokua sa neprijateljskom posadom na eljeznikoj stanici Bradii
(na topografskoj karti Brodii), juno od Maglaja.
U ovu akciju krenuo je nou 30. novembra na 1. decembar, sa dvije
svoje ete. Drugu etu (komandir Vaso Sian i komesar Drago Vukmiro-
vi) uputio je da Bradiima prie s juga, prugom iz pravca Zavidovia.
Ceta je dobila zadatak da prilazei uporitu Bradii, jednim dijelom ones-
posobi prugu i na pruzi postavi zasjedu, i tako onemogui da sa te strane
doe oklopni voz. Drugi dio ete trebalo je da ide na uporite Bradii i
napadne ga kada dobije ugovoreni znak svjetlee rakete odreenih bo-
ja. Trea eta (komandir Milovan Petkovi, i komesar Danilo Marti), sa
kojom je iao i komandant bataljona Mlinari, ila je prema Bradiima
zaobilazno i prilazila uporitu iz pravca r. Bosne. Uvijek umna r. Bosna
omoguila je da se 3. eta privue posadi na eljeznikoj stanici neopa-
eno. Straara koji je sa te strane obezbjeivao posadu i kome je neto
postalo sumnjivo, pa se poeo saginjati i oslukivati, borci 3. ete uhvatili
su iva. On im je dao podatke za ostalu posadu, sjea se Danilo Marti.
311
Zb. NOR, T-I V/ 31, dok. br. 159.
Mlinari je bio u prvoj liniji. Opalio je raketu kao znak za poetak
napada. Pukomitr al jeci su po prozorima i okolnim zgradama otvorili
vatru. Vod Stojana Dragojevia upao je bio u prizemlje eljeznike sta-
nice i tamo zarobio 7 domobrana, ali neprijatelj, koji se nalazio na spra-
tu, pruio je otpor, koji je pojaan otporom iz nekih pomonih zgradica
i bunkera. Dok je vodnik Dragojevi izvodio zarobljene domobrane sa
gornjeg sprata stanice, neprijatelj je poeo da baca rune bombe. Od eks-
plozije jedne od njih teko je ranjen komandant bataljona Milan Mlina-
ri. Skoro istovremeno prestala su da dejstvuju i 2 pukomitraljeza, od
kojih je jednim rukovao Stevo Radoevi iz s. Vi jaana, a drugim Branko
mulja iz s. Ilova. Delegat voda ove ete, Blagoj a Preradovi, sjea se da
je vidio Radoevia kako lei sa glavom naslonjenom na pukomitraljez.
Dopuzao je do njega, protresao ga za rame, ali Radoevi nije davao zna-
ke ivota bio je mrtav. Mrtav je bio i Branko mulja. Prava pometnja
u redovima ete nastala je kada se ulo da je teko ranjen komandant ba-
taljona Mlinari.
Druga eta nije dovoljno otetila eljezniku prugu, pa se u kriti-
noj situaciji zauo dolazak oklopnog voza iz pravca epa. Iznenaeni
ovakvim razvojem dogaaja, rukovodioci 2. i 3. ete odluili su se na pov-
laenje. Povlaenje je pourivao i Danilo Marti, i ono je izvreno na
brzinu.
Uslijed jake neprijateljske vatre iz ove borbe iznijet je samo ra-
njeni Komandant bataljona Mlinari. Poginuli pukomitraljesci, Radoevi
i mulja, nijesu izneti. Sa njima su ostali i njihovi pukomitraljezi. Tako
je u prvih pet-est asova 1. decembra 1944. brigada ostala bez 8 puko-
mitraljeza.
Stevo Radoevi bio je od poetka 1943. godine borac 4. krajikog
KNOP odreda, a od 17. oktobra 1943. prvo kurir u tabu brigade, a zatim
borac 2. bataljona. Kao istaknuti pojedinac bio je jedan od onih koji su
u avgustu 1944. bili na kursu komandira vodova, odranom u s. Borcima
kod Maslovara. Dan uoi ovog napada, 30. novembra, vratio se sa kursa
komandira eta koji je odran u J ajcu. Rasporeen je bio za komandira
prateeg voda i trebalo je da sjutradan preuzme tu dunost. Kada je uo
da bataljon ide u napad, zamolio je komandanta da ide sa njim kao pu-
komitraljezac. I on i Branko mulja bili su stari i iskusni borci 14. bri-
gade, pa je njihovom pogibijom brigada osiromaena za dva prekaljena
borca NOR-a.
Ranjenog komandanta bataljona borci su iznijeli do neke kuice
500-600 metara daleko od eljeznike stanice. Tu su privremeno zadrani
i drugi ranjeni borci. Meu ranjenicima bila je Cvijeta Petkovi iz Kaoca.
Boica Petkovi, Cvijetina sestra, sjea se da je meu ranjenima prvo
ugledala svoju sestru, a potom Mlinaria. Prila je prvo njemu, da mu
kao komandantu i istaknutom brigadnom rukovodiocu ukae pomo.
Previla ga, ali pomoi nije bilo. Komandant je pao u komu i ubrzo izdah-
nuo. Boica misli da je Mlinari tu sahranjen, meutim, Drago Luburi
se sjea da je, na predlog katolikog svjetenika fra Bosiljka, prenijet u
katoliko groblje u Novom eheru i tamo sahranjen.
Kao u sluaju Nede Stania, zamjenika komandanta 2. bataljona, i o
pogibiji Mlinarievoj postoji vie verzija. Po onome kako se toga sjea
21 etrnaesta srednjobosanska brigada
321
Novo Tomi vodnik iz 2. ete, Mlinari i oba pukomitraljesca poginuli su
od neprijateljskih puaka i pukomitraljeskih rafala odmah poto je Mli-
nari ispalio raketu kao znak za poetak napada. Ima ih jo, a tako je bilo
uvijek kada pogine neko hrabar i popularan, a Mlinari je bio jedan od
takvih.
Milan Mlinari je bio Hrvat, a u 4. KNOP odred doao je u aprilu
1643. godine, dok se odred nalazio na prostoru oko Skender-Vakufa i Ko-
tor-Varoa. Prvo je bio u intendanturi. Na toj dunosti se dosta zadrao.
J o kao intendant 1. bataljona pokazivao je izuzetnu hrabrost, snalalji-
vost i rukovodee sklonosti, emu se u odredu prialo. Kada se ukazala
prilika, postavljen je za komandira ete. Dugo je bio komandir 3. ete 3.
bataljona, da bi u julu 1944. godine postao zamjenik Marku Mihajloviu,
kada je doao na dunost komandanta 2. bataljona. Kada je Mihajlovi
premjeten na drugu dunost, Mlinari je postao komandant. On se za to
vrijeme toliko srodio sa borcima i rukovodiocima 14. brigade da niko
nikada ne bi pomislio da je doao iz domobrana, niti je to spominjao. Pod-
nosio je kao i svi drugi sve tekoe; duge naporne mareve, nona kre-
tanja, viednevna gladovanja, kisnuo i zebao, bio slabo obuen, bez do-
voljno municije, ali mu sve to nije smetalo. Nije se alio to dugo nije
bio nikakav vojni starjeina, znao je da e to doi kada bude vrijeme.
Njegova hrabrost i njegova umjenost uslovili su da postane jedna od
istaknutih linosti meu hiljadu i po boraca 14. brigade, koliko je ona
imala u vrijeme kada je poginuo.
Iz jednog od rijetko sauvanih brigadnih dokumenata vidi se da je
25. novembra 1944. u Prateu brigadu Vrhovnog taba 14. brigada uputila
slijedee borce i starjeine: porunika Miloa Kecmana iz s. Drinia, Bo-
sanski Petrovac; borca-kurira Dragoljuba Totia iz s. Sitnei, Lepenica; za-
tim borce Stojana Njeia iz s. Vijaana, poznatog pukomitraljesca; Ob-
rada Brkovia iz s. Novog Martinca, Boru Cvijetia iz s. Sitnei, Mladena
Kovaevia iz s. ukale, Stari Martinac; Branka Krezovia iz s. Otpoi-
valjke; Milivoja Nudia iz s. Razboja, Noiko; Rajka Lakia iz s. Mag-
lajana, Laktai; Veljka Milinia iz s. Ilove; Franca Rutera iz s. Vrhova,
Rijeka; uru Desia iz s. Mravia, Prnjavor; Savu Vidovia iz s. Donje
Ostrunje, Stanovi; Jovana Djelovia iz s. Mrevca, Bosanska Gradika;
Mihajla Perehinca iz s. Lepenice, Srbac; D. Rokvia iz s. Troelja, Razboj;
Slobodana Kovaevia iz s. Vijaana; Milovana Kitia iz s. Sereg Ilova;
Miloa Trpia iz Maglaja; I liju Savia iz s. Ramia, Dragoaj i politikog
delegata Nedeljka Katania iz s. Cerana. Ukupno 21 borac i rukovodilac.
V I E M J E S E N E B O R B E S A N I J E M C I M A U D O L I N I R . B O S N E
Dolazak 14. srednjobosanske udarne brigade, koncem novembra i
poetkom decembra u dolinu r. Bosne, bio je novo poglavlje u njenom
borbenom putu. Umjesto ranijih danononih pokreta na etnike, napada
na gradove i manje neprijateljske posade na komunikaciji Doboj Der-
venta, ona e narednih pet mjeseci, izuzev kraih prekida, voditi nepre-
kidne borbe sa Nijemcima.
Iz onoga to se desilo 2. i 3. bataljonu 14. brigade 1. decembra
1944, moglo se vidjeti da je neprijatelj tu komunikaciju i dalje estoko
branio svim moguim sredstvima. Istoga dana kada su 2. i 3. bataljon
pretrpjeli gubitke: 2. kod Bradia, a 3. na Sivi, 1. bataljon je napao nep-.
rijatelja jaine 150 Nijemaca u rejonu s. Ravno i tu imao jednog mrtvog.
etvrti bataljon brigade je u to vrijeme bio izmeu ehera i Karaule,
na putu Zepe Maglaj. Njegovi borci su toga dana samo posmatrali
velike kolone kamiona Nijemaca, koje su ile od epa za Maglaj.
Sljedeeg dana, 2. decembra, sve tri ete 4. bataljona napale su nep-
rijateljsku kolonu na odsjeku Karaula Petkovia mehana. Sa njima je
u napadu uestvovala i jedna eta 1. bataljona, koja je napadala nep-
rijatelja oko Karaule. Napad je trajao puna 3 asa. Neprijatelj je, pored
ostalog, na putu ostavio jedan ispravan motocikl. Gubici u ljudstvu nisu
poznati. U 4. bataljonu tri borca su ranjena. Meu ranjenima bio je i
zamjenik komandanta bataljona Milan Eim, a poginuli su borci Vinko
ure Sadek iz s. urevca, Krievci i Stojko Ostoji iz Ilove, kod Prnja-
vora.
Jedna eta 1. bataljona zauzela je iznenadnim napadom 6. decembra
neprijateljsko uporite eljezniku stanicu Doline na pruzi Zavi-
dovii Maglaj. J edan neprijateljski vojnik je poginuo, a 11 ih je za-
robljeno. Plijen je bio pukomitraljez, automat i 8 puaka. eta nije ima-
la gubitaka. Porueno je oko 1600 metara eljeznike pruge, a pri tome
je dolo do sukoba sa grupom ustaa i milicionera koji su razbijeni.
Trei bataljon, koji je poslije gubitaka na Sivi, prebaen na pros-
tor Maglaj Doboj, postavio je 7. decembra neprijatelju zasjedu u vi-
sini s. ije. Istoga dana neprijatelj je naiao, dolo je do borbe, ali je
neprijateljska kolona prola. Drugog dana borba je bila uspjenija i nep-
rijatelj je u poetku bio prisiljen na odstupanje. Imao je gubitke. Na-
vodno, tada je poginulo i nekoliko njemakih oficira, to nije provjereno.
Devetog decembra 3. bataljon je poruio 6 mostova i propusta na
putu Maglaj Doboj i prekopao cestu na tri mjesta.
U akcijama na komunikaciji Brod Sarajevo borbe su se vodile
pod izrazito tekim uslovima. Snijeg je bio veliki. Du komunikacije, izu-
zev gradova, prostor je bio rijetko naseljen. Danonono je trebalo biti na
poloajima bez vatre i gri janja. Sve je to doprinijelo da iz 1. ete 1. ba-
taljona tih dana pobjegnu dva domobrana i odnesu jedan ili dva puko-
mitraljeza. Stab bataljona je kritikovao J ovicu Trkulju, komandira, i Lju-
bu Novkovia, komesara ete, kao najodgovornije rukovodioce ete. J er,
da bi se zaplijenio pukomitraljez, neko ili nekoliko boraca obino je mo-
ralo da pogine, a mala nebudnost rukovodilaca bila je dovoljna da ih nep-
ri jatel j ukrade i odnese.
Komandir i komesar ete su ovu kritiku vrlo teko primili. Kako
su bili hrabri i odvani, odluili su da ukradene pukomitraljeze nadok-
nade otimanjem od neprijatelja. Zagledali su u karte i sekcije, prikup-
ljali obavjetenja i donijeli odluku da napadnu eljezniku postaju Vi -
nite, koja se nalazila na pruzi epe Zavidovii, da nou preu ko-
munikaciju, neopaeno ise privuku uporitu i 10/ 11. decembra izvre na-
pad.
Zbog ranije likvidacije eljeznike stanice Doline od strane parti-
zanskih jedinica, ova posada je bila na oprezu. Dobro su bili i utvreni,
pa su pruili jak otpor i eta ni je mogla postaju da zauzme. U juriu na
tu eljezniku postaju eta je imala etiri ranjena i jednog mrtvog borca.
Izgubila -je i omiljenog komesara Ljubu Novkovia, iz s. Palakovaca, Pr-
njavor. Ljubo je bio odmjeren i uman rukovodilac. Sve svoje znanje o
ratu i NOB-u, njenim ciljevima i perspektivama, prenosio je borcima na
pristupaan i razumljiv nain. Od boraca i rukovodilaca bio je ci jenjen
i zbog svoje hrabrosti, kojom se mjerio sa poznatim Vrbovskim junacima,
kao to su bili braa Pani, J ovica Trkulja, Husein Redi, Petar Mari
Veliki, Serif i Adem Kovaevi, Ale i I brahim Durakovi i dr. Brigada
je njegovom smru izgubila perspektivnog rukovodioca, koga je bilo teko
nadoknaditi.
Brigada je u to vrijeme gubila one koji su joj sve vie bili potrebni,
hrabre i savjesne rukovodioce, stare i prekaljene borce, koji su inili
okosnicu 14. srednjobosanske brigade. Novkovi je u Prnjavorski parti-
zanski odred stupio 1943. godine. Sel jako dijett, naviknut na opori se-
ljaki ivot, gimnazijalac, bistar i komunikativan, brzo je od borca postao
delegat, a onda i politkomesar ete.
Meu etvoricom ranjenih bio je i Semsudin Topagi iz Gradaca.
U toj borbi bio je delegat u jednom od vodova. Od zadobijenih rana umro
je 15. decembra u divizijskoj bolnici, u Tesliu.
* * *
Dok su se 1, 3. i 4. bataljon borili na komunikaciji Zepe Doboj,
2. bataljon brigade bio je negdje oko J elaha. Postoje podaci da je 8. de-
cembra odbio jedan ispad milicije iz s. Sive u pravcu J elaha.
Poslije pogibije Milana Mlinaria, dunost komandanta bataljona
privremeno je preuzeo Rajko Duki, koji je tada bio na dunosti zamjeni-
ka komesara istog bataljona.
324
1
Pod komandom Dukia ovaj bataljon je vodio borbu 11. decembra
u rejonu s. Siva s. Alibegovci, zapadno od Doboja.
Dvanaestog decembra 3. eta 2. bataljona sa komandirom Bubiem,
koji je zamijenio dotadanjeg komandira Mirka Prerado vica kada je oti-
ao na kurs, krenula je ka s. Omanjska. Sa etom je krenuo i vrilac
dunosti komandanta Rajko Duki. eta je prela r. Usoru ispod s. Matu-
zi, kod jedne brane. Imala je obavjetenje da se u s. Omaljska nalaze
neki neprijateljski dijelovi od Kapele, pa dalje, na sjever. Zato se eta,
im je ula u selo, kretala usporenije i opreznije sa isturenim patrolama
ispred sebe.
Do raskrsnice puta u centru sela, tamo gdje je bilo raspee, nig-
dje nije bilo neprijatelja. Dukiu se uinilo da se eta nepotrebno mnogo
zadrava ispitujui situaciju, izaao je na elo i traio od komandira ete
da se krene bre. Kretali su se i dalje sa isturenim osiguranjima, ali je
teren pregledan povrnije. Neprijatelj je ostao oko Kapele, a patrole ga
nisu primijetile, tako da je saekao elo glavnine ete i po njemu otvorio
mitraljesku i puanu vatru. Poginuo je borac Slavko Varcar iz Razboja,
a Duki je bio teko ranjen.
eta je prihvatila borbu sa neprijateljem, razbila ga i protjerala iz
sela. Dukiu je odmah ukazala prvu pomo referent saniteta 2. bataljona
Milka Radii, ali je sve bilo uzaludno.
Na putu za Tesli Duki je umro. Od etiri komandanta bataljona,
koji su se izredali na ovoj dunosti, to je bio drugi koji je izgubio ivot
idui u prvim borbenim redovima.
Rajkov otac Nikola bio je ugledan stariji seljak, poznat i popularan
u veem dijelu kotorvarokog sreza, borac od 1941, i do kraja odan NOB-u.
Priao je obnovljenom 4. KNOU odredu i u njemu su ga svi borci poz-
navali i cijenili. Bio je intendant u Banjalukom partizanskom odredu,
lan sreskog narodnog odbora, a zatim i predsjednik sreskog suda.
Rajko je bio istaknuti srednjobosanski partizanski borac od poetka
ustanka. Maja 1942. godine, sa velikim brojem drugih boraca, povukao se
sa udarnim bataljonom na Kozaru. Proao je kroz mnoge borbe u kozar-
skoj ofanzivi i Bosanskoj krajini. Koncem 1942. godine vratio se u sred-
nju Bosnu. Bio je na dunosti pomonika komesara u jednoj od eta ob-
novljenog 4. KNOP odreda, a zatim i Banjalukog partizanskog odreda,
odakle je doao u 14. brigadu. Pri je dolaska na ovu posljednju dunost
bio je pomonik komesara 2. bataljona.
Tako je 14. brigada za nepunih 12 dana (od 1. do 12. decembra
1944) izgubila etiri istaknute starjeine, koje su vaile za uzorne ruko-
vodioce i koji su u komplikovanim srednjobosanskim uslovima svojim ug-
ledom vezali uz NOB mnoge borce i narod.
* sfc H
Kako je njemaka komanda, zbog estih napada du cijele komuni-
kacije Brod Sarajevo, od 9. decembra poela da vri veliki pritisak na
jedinice 5. korpusa oko Busovae i Travnika, tab 5. korpusa naredio je
10. decembra tabu divizije da svojim brigadama vri jo jai pritisak na
komunikaciji Zepe Doboj Derventa.
Zbog toga je i 14. brigada pojaala svoja dejstva. U toku 15. decem-
bra 4. bataljon brigade napao je u rejonu s. i je jednu motorizovanu nje-
maku kolonu. U toj borbi bataljon je imao etiri ranjena. Nou 15/ 16.
decembra, na pomenutom dijelu komunikacije, postavio je nagazne mine.
Tu je 16. decembra saekao i napao novu njemaku kolonu, pa je ponovo
dolo do veih borbi u kojima su uestvovali svi bataljoni 14. brigade.
Borba se toga dana vodila i oko komunikacije u rejonu Debela meja. Bor-
ci brigade odbacili su neprijateljsku pjeadiju prema r. Bosni, gdje ih se
navodno dosta udavilo. Unitena su 3 neprijateljska kamiona. Neprijatelj
je upotrebio i flakove, pa se borba toga dana vodila 8 sati.
312
U toj borbi
iz 4. bataljona poginuli su: Ibrahim Husanovi, delegat voda, iz Prnjavo-
ra; Stanko Kuhar iz Drvara, takoe delegat voda, oba iz 3. ete; zatim
borci Antun Petrovi iz Delnica; Stevo J ovi iz s. Ove, Maglaj i Suljo
Hanki iz Osoja, Teanj. Sedam boraca bilo je ranjeno: Savkovi, Stani,
Albert, Luki, Sananin Boro, komandir ete, Boo i Dulaga, kako to
nepotpuno biljei u svoj dnevnik komesar Kumi. U toj borbi poginuli
su iz 3. bataljona Boro Simi iz Maglaja i Husein Karapanda iz Tenja.
Vladimir Ili, u to vrijeme komandir 3. ete 3. bataljona, sjea se
da je tih dana tab 3. bataljona planirao da napadne neku neprijateljsku
kolonu na komunikaciji Doboj Maglaj. U zasjedu na cesti uputio je,
nou, etu Mile Savia, a desno od nje, prema Maglaju, 3. etu Vladimira
Ilia.-Ova posljednja je imala zadatak da propusti kolonu koja naie. Tre-
balo je da napadne neprijatelja tek kada Savieva eta pone sa napadom.
ete su na vrijeme zauzele poloaje. Izjutra, kada je od Maglaja
naila neprijateljska kolona 3. eta je propustila. ekala je da je napad-
ne Savieva eta, kako je ugovoreno. Ova eta, meutim, nije izvrila na-
pad. U njemakoj koloni bilo je tenkova i flakova, pa je komanda ete
ocijenila da napad nee uspjeti i da e zbog nepovoljnog terena za od-
stupanje imati gubitaka.
tab 3. bataljona, koji je toga dana osmatrao komunikaciju i oeki-
vao napad, pozvao je uvee u tab bataljona obje komande eta i koman-
du prateeg voda. Komandant bataljona bio je veoma ljut. Kada mu je
reeno da napad nije uslijedio zbog tenkova i flakova, on je odgovorio:
Kakva smo mi vojska ako se plaimo par tenkova i flakova? Sonim
srednjobosanskim, seoskim rjenikom iskritikovao je obje komande eta,
a zatim im je dao isti zadatak za narednu no i slijedei dan i podvukao
da ovog puta ne smije biti odstupanja. Poslije toga obratio se komandiru
prateeg voda rijeima: A zadatak prateeg voda bie da otvori vatru
iz svih orua na onu etu bataljona, koja bude odstupala. Time je sas-
tanak zavren.
ete su postupile kako je nareeno. Trea eta je za svaki sluaj,
postavila patrolu iznad desnog krila ete, na visovima, bojei se da od
nekud ne izbije nekakva neprijateljska pobonica i etu napadne s lea.
Bio je dubok snijeg i hladno. Patrola je u iskopanom snijegu naloila
vatru i tu se grijala, vjerujui -da po ovakvoj hladnoi nema opasnosti
od neprijatelja, posebno na brdima, jer neprijatelj ide du puta i nema
vremena da se vere po ikarama i ukama.
Meutim, stalni napadi na kolone koje su ile cestom, prisilili su
neprijatelja da lijevo prema brdima, iznad komunikacije Maglaj Do-
boj, isturi svoje pobonice, to je uinio i toga jutra. Neprijateljska po-
bonica je iznenadila patrolu 3. ete i ona se jedva spasila spustom niz
brdo, prema eti. Kada su komandiru ete rekli da su iznad njih Nijemci,
komandir prvo ni je vjerovao. Kada se uvjerio, svrstao je borce u kolonu,
a onda su se, izmeu Nijemaca i Savieve ete, izvukli prema visovima
iznad komunikacije. To je uradila i Savieva eta.
Pobonica je toga jutra napala tab 3. bataljona i komandanta ba-
taljona, Ljubu Radia, natjerala da u arapama izleti iz kue u snijeg.
Dolo je do borbe izmeu Nijemaca i pritapskih dijelova bataljona, koji
su sa tabom bataljona bili odbaeni. Stab bataljona ni je znao ta se de-
silo sa etama koje je postavio toga jutra u zasjedu. Bojao se da su u tom
napadu stradali, jer ni je bilo nikakvih vijesti od njih. Kada su se ete
pojavile, komandant bataljona se mnogo obradovao. I li kae da je Gedo
bacao kapu s glave i valjao se po snijegu, da bi poslije tog kratkog iz-
li va radosti, poveo ete u napad na neprijateljsku kolonu koja je tada
prolazila komunikacijom. U napad su krenule sve tri ete. Borci su upali
meu neprijateljska vozila i natjerali Nijemce u bjekstvo prema nabuja-
loj r. Bosni. Neprijatelj je u tom napadu pretrpio priline gubitke, pa su
tako borci 3. bataljona izvojevali jo jednu pobjedu.
Sa jednom slinom pobonicom borbu je 18. decembra vodio i 4.
bataljon, na poloajima i je Trepa. Neprijatelj je, navodno, imao
vee gubitke. Zarobljena su 2 Nijemca, a od ratne opreme pukomitraljez,
zvani rongo, i 2 puke sa oko 4.000 metaka. etvrti bataljon je u ovoj
borbi imao 3 mrtva borca. Poginuli su: Vel jko Proli iz s. Mravia, Pr-
njavor; Alija Halilovi iz Travnika i Radovan Duki iz s. Detlaka, a tri
borca su bila ranjena.
Za to vrijeme, na dijelu komunikacije Zepe Maglaj, napadao je
neprijatelja 16. decembra i 1. bataljon. Napad je izveo i 19. decembra,
kada je, izmeu ostalog, zarobio i jedan ispravan putniki automobil.
Borcima brigade ostao je u sjeanju 19. decembar, jer je toga dana
na tom dijelu bila aktivna i avijacija NOVJ . Eskadrila spitfajera, pod
komandom majora Mileta Protia, bombardovala je toga dana u rejonu
Zepa i jedan teretni voz. Kada je eskadrila izbacila na voz svoj smrto-
nosni tovar i avioni krenuli u bazu, iz eskadrile se izdvojio njihov voa,
da jo jednom lino provjeri rezultate gaanja. Neprijateljska proti va vion-
ska sredstva pogodila su njegov avion i tako je poginuo jedan od istak-
nutih pionira nae ratne avi jaci je major Proti, predratni oficir bive ju-
goslovenske vojske.
Kod s. Medakovo, 20. decembra, jedinice 14. brigade razbile su jed-
nu neprijateljsku kolonu koja je krenula prema Tenju, a 22. decembra
opet su napadale neprijateljsku kolonu na putu Zepe Maglaj.
Neprijatelj je 23. decembra prema Novom eheru, koji je bio jedna
od baza iz kjih je napadana komunikacija Zepe Maglaj, uputio iz
Zepa oko 400 ustaa, ali je taj napad odbijen. Tog istog dana 4. bataljon
je na komunikaciji Maglaj Doboj napadao jednu kolonu, iako je nep-
ri jatel j pokuao svojom artiljerijom da bataljonu onemogui prilaz ko-
munikaciji.
Oko crkve u Novom eheru 25. decembra (katoliki boi) okupilo se
dosta svijeta. Tu je bio i preasni fra Bosiljko. Komesar 1. bataljona, Dra-
go Luburi, elio je da iskoristi to to se narod okupio i htio je da im go-
vori o NOB-u i znaaju bratstva i jedinstva izmeu Hrvata, Srba, Musli-
mana i ostalih narodnosti. Htio je da im kae da je doao kraj nacisti-
koj Njemakoj i ustakoj NDH, i da je to samo pitanje dana. Zamolio je
fra Bosiljka da mu to dozvoli, to je ovaj i uinio. Luburi se sjea da je
za vrijeme njegovog govora neprijatelj nastupao od Zepa prema Magla-
ju, i da je otud otvarao artiljerijsku vatru. Komandant bataljona I lija
arevi, sjea se da je dio snaga toga jutra ve imao na Karauli, jer je
od jedne mjetanke dobio obavjetenje da e toga jutra naii neprijatelj
iz Zepa. I zjutra, 25. decembra od ete na Karauli stigli su kuriri sa iz-
vjetajem da iz Zepa ide velika vojska. Ve se ula borba. tab bata-
ljona je tada u borbu ubacio i ostale ete, etu Adama Pania i etu Pet-
ra Kneevia. Ove ete su potisle neprijateljska osiguranja, izbile na cestu
i nastavile napad na kolonu koja je bila na komunikaciji. Ceta Adama
Pania ila je du ceste, a eta Kneevia van nje. Pani je po dva pu-
komitraljeza rasporedio sa jedne i druge strane puta. Sinia Bati, u to
vrijeme pukomitraljezac, sjea se te akcije i da su, pored njega, pu-
komitraljesci bili erif Mujanovi iz s. Kovaevia, Todor Radovanovi iz
s. iave i Simo Devi iz s. D. Koriani.
-Obezbijeen nastupanjem na lijevom krilu, etom Kneevia, Pani
je sa svojom etom napadao neprijateljska vozila jedno za drugim, gro-
moglasno komandovao i stalno pojaavao tempo napada. Neprijatelj se
povlaio prema Zepu, a Panieva eta ih je uporno gonila i potiskivala.
Pomonik komesara ete, Ivan Kajzer, pokuao je da upozori Pania da
st suvie ne primie Zepu, jer su tamo jae neprijateljske snage. Kad
u tome ni je uspio, obavjestio je tab bataljona da je Pani pobjesnio i
da ga on ne moe zaustaviti. Tek kada je do ete doao naelnik taba
brigade, Albert Trinki, Pani se smirio. Za ovu smjelu akciju i veliku
borbenost ovih eta tab 53. divizije pohvalio je 1. bataljon sa koman-
dantom I lijom areviem i komesarom Dragom Luburiem i komandire
eta Adama Pania i Petra Kneevia.
U ovoj borbi poginuli su: Zorka Staneti iz s. Troelja, Lijeve
polje; I brahim Mesi iz Doboja; Ivan I vana Manovi iz s. Durakovaca, Ko-
tor-Varo; Zivko Zivkovi iz s. Maglajana; Vid Balaban, iz istog sela;
Branko Ljubojevi Baruh iz Ilove i Svetozar Ivanovi iz s. Srevia. Sve
su to, uglavnom, bili stari borci, ali je Ljubojevi meu njima bio vete-
ran. Naziv Baruh dobio je prvih dana februara 1943. godine, kada je kao
borac obnovljenog 4. KNOP odreda, zajedno sa ostalima, doivljavao sve
tekoe kojima je odred prolazio. Zima velika, a odjea slaba ili nikakva.
Nije bilo ni hrane. Sve se mjeri l o na grame. Poto ni je bilo vage, brano
dodjeljivano etama odmjeravalo se kaikama. I ntendant je bio J akov
Baruh iz Teslia. On je dunost intendanta, teku i odgovornu u situaciji
kad se malo ta imalo dijeliti i davati, obavljao savjesno. Nije bilo pro-
tekcije. Koliine su se odmjeravale prema brojnom stanju jedinice i teko
onome ko se usudi da tu neto slae. Za podvalu je lako mogla da ode i
glava. A Baruh je pri podjeli bio pravian i neumoljiv. Di jel jenje brana
i drugih namirnica, kada bi ih nekako nalazili pratio je uzreicama ili ri-
jeima, mimikom i pokretima ruku, vie za sebe nego za druge. Ljubo-
jevi je, kao najmlai, najee iz ete iao u intendanturu da prima sl je-
dovanja, pa je imao prilike da posmatra Baruha, slua njegove rijei i
gleda pokrete. Sve je to poslije imitirao pred borcima kada bi se vratio,
i to toliko uspjeno da je kod boraca izazivao veselje i smijeh. To imiti-
ranje, na zahtjev boraca, ponavljao je, unosei uvijek neto novo, i vre-
menom je postao neka vrsta razbibrige. U uslovima u kojima se tada iv-
jelo, njegove ale su cijenjene i po njima je postao poznat. Dobio je i
ime Baruh, nata se nije ljutio. Njegov komija i vrnjak, Momilo Voj-
vodi, sjea se da je Branko bio nepismen. Ali, kao rukovodilac bio je
uvijek dobro obuen i naoruan. Svoju nepismenost krio je zbog prestia.
Kao i drugi, nosio je u torbici sekcije. Kad negdje doe, prvo bi se ras-
pitivao koje je to mjesto i kako se zovu okolna brda i potoci, a onda bi
pred vodnicima i borcima vadio kartu sekciju i objanjavao na njoj
gdje se ta nalazi.
Ovo nepismeno seosko dijete, otvrdlo na sve nedae i tekoe, imalo-
je vrlo pozitivne osobine. Bio je poten, pravedan, izuzetno snalaljiv i
hrabar. Nije bilo realno postavljenog zadatka koji je za njega bio nesav-
ladiv, ni borca ili rukovodioca u brigadi sa kojim se Branko Ljubojevi
Baruh po hrabrosti nije mogao mjeriti. To mu priznaju i Vrhovci.
Po sjeanju Sinie Batia, Ljubojevi je bio u 3. eti, a Sinia u
Drugoj, kod Adama Pania. Uvijek kad bi naila neprijateljska kolona i
kada je trebalo napadati, Adam Pani i Ljubojevi su se dozivali i tak-
miili ko e prvi da upadne u nju. I Rajko Bubi priznaje Ljubojeviu
neustraivost, u ta se on uvjerio dok je Ljubojevi bio njegov zamjenik.
Tako je poginuo jedan od najhrabrijih boraca 14. brigade.
I o njegovoj pogibiji postoji vie verzija. Najprihvatljivija je ona
koja kae da je poslije velike borbe toga dana, kada se neprijatelj po-
vukao i ostavio svoje mrtve i ranjene, krenuo da sa njih skida oruje,
iako je neprijatelj taj prostor jo tukao svojom vatrom.
Hs H^ HS
Koncem 1944. godine u 14. brigadi je dolo do novih kadrovskih
promjena. Na druge dunosti otili su dotadanji komesar 1. bataljona
Josip Pepi Tvrz iz Kotor-Varoa, koji je na dunosti komesara bataljona
bio punih 14 mjeseci. Tvrz je bio razborit i staloen politiki rukovodilac.
Bio je hrabar. Viao se u redovima neke ete, naroito u vrijeme kad je
neprijatelj bio u jaem napadu. Svojim prisustvom i staloenou unosio
je u jedinicu sigurnost. Prvi komandant 14. brigade sjea se da je Tvrza
kao takvog viao u proljee 1944. godine u s. Mehovci, kada su etnici
napadali jedinicu, i oko maglanjske crkve 22. septembra, kada su borci 1.
bataljona zajedno s njim odbijali napade neprijatelja ojaanog tenkovima.
On se sa vrhovskim gortacima odlino slagao. Znao je njihov mentali-
tet, borbenost i hrabrost. Sve mu je to odgovaralo. Bilo je u njegovom
bataljonu dosta Banjaluana i Kotorvaroana, kolaraca, dobrih pjevaa,
harmonikaa i gitarista. On je umio sa svima. Svi ti razliiti ljudi po
vjeri, socijalnom porijeklu, narodu i narodnosti nijesu te razlike osje-
ali. Bilo je zadovoljstvo u tom bataljonu biti i raditi. Tvrzu je odlazak
iz bataljona teko pao, kao i borcima.
Na jednoj od proslava brigade, u prvom planu: Vlado Kecman, nepoznati borac, Ilija Kosti sekretar
OK KPJ za srednju Bosnu u toku 1943/1944, i Mi hailo Pavlovi borac Banjalukog NOP odreda a na-
kon zavretka rata narodni poslanik.
Borbe u dolini r. Bosne
januar-februar 1945. godine
Poetak 1945. godine bio je jo uvijek u znaku velikih borbi savez-
nika sa Njemakom. Iako usamljena i sve vie zbijana na vlastitu terito-
riju, i sa Istoka i sa Zapada, njemaka vojska se u Jugoslaviji jo uvijek
branila. Posebno je uporno branila putno-eljezniku komunikaciju Brod
Sarajevo i sremski front.
Poetkom januara 1945. godine neprijatelj je u dolini r. Bosne imao
slijedee snage: u Doboju stoer 15. hrvatske divizije i stoer 16. domo-
branskog pjeadijskog zdruga sa 2. bojnom. U Maglaju 3. bojnu 16. do-
mobranskog pjeadijskog zdruga. etvrta bojna ovog zdruga bila je u
Zavidoviima. Vee snage bile su ^rupisane u Derventi, gdje se nalazio
16. ustaki stajai zdrug sa 1. i 3. bojnom, zatim 3. bojna 11. ustakog
zdruga, a od domobranskih jedinica 1. bojna 16. domobranskog pjeadij-
skog zdruga.
Prvog januara borci 1. i 2. bataljona 14. brigade napali su, izmeu
epa i brda Karaule, jednu njemaku kolonu. Borba se vodila po noi.
Jurialo se, a u juriu je uestvovao i naelnik taba 53. divizije Albert
Trinki. Izmeu ostalih, tada se u borbi istakla eta Bore Sananina. Gavro
Milija se te borbe dobro sjea, jer je te noi zaplijenio i oko 150 kg sa-
nitetskog materijala, u kome su jedinice brigade oskudijevale. Zaplije-
njen je i sanduk runih bombi, 13 radio-stanica, 16 puaka i 6 pitolja.
Uniteno je 6 njemakih kamiona. Neprijatelj je imao vee gubitke u ljud-
stvu.
* * *
U jednom od tih napada, taan datum nije ustanovljen, 1. bataljon
brigade je postavio zasjedu na dijelu komunikacije od Karaule do Petko-
via mehane (Perkovia hana). Druga eta je bila u sredini bataljonskog
rasporeda. Njen zadatak je bio, kao i ostalih eta, da saeka neprijatelj-
sku kolonu i propusti oko 25 vozila, pa kada elo kolone bude u blizini
Perkovia hana, (Petkovia mehane) da sve ete preu u juri. Toga pri-
jepodneva naila je manja grupa neprijateljskih vozila, svega pet kamio-
na i jedan motocikl sa prikolicom. Kada je kolona ula u borbeni raspo-
red bataljona, ete su je brzo likvidirale i kamione zapalile.
Dok je bataljon prikupljao plijen sa druge strane puta, iz pravca r.
Bosne, pojavila se iznad komunikacije neprijateljska pjeadija. Nadvia-
vala je put i bila nadmonija, pa se moralo odstupati. Odstupala je i 2.
eta. Njeno povlaenje titila su dva pukomitraljesca: Ugren Vaskrsija iz
s. Kaoca i Sinia Bati iz Krueva Brda sa svojim pomonicima. Predvi-
eno je bilo da, kad se ovi pukomitraljeci budu morali povlaiti, da etu
i njih tite dva pukomitraljeza iz kua koje su se nalazile preko potoka.
Kada su se Ugren i Bati morali povui, predviena podrka nije dejstvo-
vala, pa su oni morali jedan drugog da tite. Prvo se izvlaio Ugren, ali
je u potoku teko ranjen. Metak ga je pogodio sa boka, proao kroz ruku
i prodro u plua. Batievo povlaenje poeo je da titi pratei vod bata-
ljona, koji je stupio u akciju im se kod tih kua zaustavio. Teki mit-
raljezi prateeg voda, kojima je komandovao Savo Milji, omoguili su
mitraljescu Batiu i dobrom dijelu ete da pod lakim uslovima odstupe.
Meutim, na tridesetak metara od kua gdje je bio pratei vod, Sinia
je ranjen u lijevu nogu i nije mogao dalje. Partizani su ga zvali iz kua
da puzei nastavi kretanje, a da pukomitraljez ostavi. On je to odbio, jer
ni bez pukomitraljeza nije bio u stanju to da uradi, ne toliko radi bola u
nozi koliko radi malaksalosti i slabog psihofizikog stanja. Nije se vie
bojao ni metka ni neprijatelja, pomirio se da tako mora da bude. Bilo je
to samo trenutno raspoloenje. Milutin urevi pomonik komesara ba-
taljona dopuzao je do njega i izvukao pukomitraljez, a zatim, puzei, do-
ao je do njega Savo Milji. Savo je izvrnuo svoju dolamicu, koja je imala
bijeli vuneni uloak, i tako djelimino maskiran uspio da ga neprijatelj
ne primijeti. Snaan i jak gortak, zdepastog tijela i snanih nogu i ruku,
vukao je za sobom Siniu Batia ispod neprijateljskih metaka i izvukao
ga.
Sinia je vjerovao da je Ugren Vaskrsija na mjestu ostao mrtav, to
nije bilo tano. I on je bio samo teko ranjen i na isti nain izvuen. Zatim
je upuen u bolnicu u Tesli, gdje je umro 30. januara 1945. godine.
* * *
Drugog i treeg januara komunikacijom su nastavile da prolaze ja-
e neprijateljske kolone pjeadije sa kamionima.
3. 1. nepri jatel jske kolone pjeadi je cijelog dana prolaze
komunikacijom Zepe Maglaj noas emo ih napasti, jav-
l ja depeom tab 14. brigade tabu divizije.
313
Neprijatelj je ve toga dana poeo da istura pojedine dijelove prema
poloajima jedinica 14. brigade. Protiv ovih neprijateljskih obezbjeenja
brigada je oko 12 asova istog dana upotrijebila svoj 2. i 3. bataljon i
odbacila neprijatelja.
Nijemci su se sredili, izvrili kontranapad i opet odbacili brigadu
o komunikacije. U toj borbi poginuo je Milan Mili iz Vujaka. Izgub-
Ijen je i jedan pukomitraljez. Osam boraca je ranjeno, a meu njima
Sena Kovaevi, tada referent saniteta brigade, u nogu, i Ljubica Nag-
radi, referent saniteta 1. bataljona. Poslije toga, njemake kolone su toga
dana prolazile ovom komunikacijom neometano.
tab brigade je donio odluku da slijedeeg dana postavi zasjede i
napadne neprijatelja oko raskrsnice puteva kod Petkovia mehane, od-
nosno Perkovia hana. Iz ovog rejona odvaja se i jedan put za Novi Seher.
313
A VI I , NOB, kut. 1421, br. reg. 1/ 2.
Tu je u januaru saekana jedna njemaka kolona. Uniten je jedan
kamion. Nekoliko njemakih vojnika je ubijeno. Neprijatelj je po borci-
ma brigade tukao flakovima i artiljerijom, pa su toga dana 3 borca iz bri-
gade poginula.
Njemaka kolona je toga dana zaustavljena, ali je sjutradan nepri-
jatelj nastavio sa jo jaim napadima. Krenuo je prema poloajima 2. i 3.
bataljona brigade. Po nareenju komandanta brigade Steve Kovaevia,
na nastupajueg neprijatelja izvren je juri. Borci brigade su upali u
redove Nijemaca i zapalili 8 kamiona. Zarobljeno je 5 neprijateljskih voj-
nika, a zaplijenjen motocikl, pukomitraljez, nekoliko puaka, 2 teke ta-
lijanske brede i dosta odjee. U tom napadu posebno se istakao 1. bata-
ljon brigade. Sinia Bati se sjea da je tada Adam Pani, komandir 2.
ete 1. bataljona, skoio na jedno vozilo i ubio vozaa i njegovog pomo-
nika. Otvarajui vatru po njima, pogodio je i rezervoar sa benzinom, koji
se zapalio, pa umalo i Bati nije nastradao. Borci 1. bataljona zarobili su
tada i jednu neprijateljsku pukovsku zastavu, koja je bila duga oko 4 m,
sa crnim kukastim krstom. tab 14. brigade bio je uvjeren da je u toj
borbi poginulo oko 45 neprijateljskih vojnika. Prema dnevniku majora
Berna, Nijemci su u toku 4. i 5. januara imali 6 poginulih, 13 nestalih i
5 ranjenih, a 5 kamiona je bilo uniteno.
Zarobljena njemaka pukovska zastava nije sauvana, ni kao trofej
poslata tabu divizije. Pomonik komesara 1. bataljona, uz saglasnost os-
talih lanova, odobrio je da od nje borci naprave tri dobre koulje, zbog
ega je tab brigade kritikovao tab 1. bataljona.
tab 969. tvravske pjeadijske brigade, pod ijom komandom se
nalazila odbrana komunikacije na dijelu Zepe Brod, izgleda da nije
zadovoljio, pa je njena odbrana od 5. januara 1945. povjerena tabu 104.
lovake divizije.
* * *
U periodu od 1. januara do 9. januara 1945. godine 4. bataljon bri-
gade nije uestvovao u akcijama na komunikaciji. On je do 6. januara
bio u Tenju, gdje je njegova kulturna ekipa prireivala za omladinu
dobro posjeene i uspjele zabave. Sedmog, osmog i devetog januara ba-
taljon je bio u Novom eheru, gdje je takoe organizovao zabave za om-
ladinu.
U meuvremenu 1, 2. i 3. bataljon brigade nastavljaju napade na
komunikaciju. Nijemci su 6. januara uspjeli da ponovo odbace brigadu od
komunikacije, ali su 7. januara opet napadnuti. U borbama sa njemakim
kolonama poginuli su 8. januara borci 4. bataljona: Osman Muji iz Zepa
i Viktor Marii iz Lokvica, Delnice. Poginuli su u s. Strupinama, vje-
rovatno od napada neprijateljske artiljerije.
Za dotadanju aktivnost i portvovanje u borbama sa Nijemcima oko
komunikacije, na predlog taba 53. divizije, tab 5. korpusa pohvalio ie
naredbom od 7. januara 14. brigadu u cjelini.
314
Zb. NOR, T-I V/ 32, dok. br. 41.
tab njemake 104. lovake divizije, kao nova komanda odgovorna
za bezbjedno izvlaenje njemakih jedinica, donio je odluku da napadne
partizanske snage i komunikaciju uini bezbjednom za prolaz njemakih
trupa.
Napad je otpoeo 11. januara u 5.00 asova od Zepa i Maglaja ka
Novom eheru. Iz Maglaja je neprijatelj iao preko s. Ozimica, a iz Zepa
preko s. Vitlovaca. Ukupno je bilo oko 2.000 vojnika. Dok su ove nepri-
jateljske snage napadale 14. brigadu, druge snage neprijatelja istile su
sa komunikacije snijeg. Otre borbe nastavljene su i 12. januara 1945. go-
dine. Prema izvjetaju taba 14. brigade, odbaen je neprijateljski napad
uz vlastite gubitke od 3 mrtva i 7 ranjenih. Prema njemakim izvorima,
oni su toga dana uspostavili saobraaj na tom dijelu komunikacije.
U tim borbama iz 4. bataljona 14. brigade poginuli su: I lija Pendi,
Ahmet Selimovi, Mehmed Huji, Ivan Hjum i Ljubica Stevana Radinko-
vi, roena 1929. u s. Bokovii. Kad je poginula imala je svega 16 godi-
na, djevojica koju su u napadu na Derventu zarobili neprijateljski voj-
nici, pa je u Doboju spasio neki domobranski oficir, partizanski simpati-
zer.
U bolnici u Tesliu umrli su 12. januara Jovo urevi iz Kaoca i
Mirko Kuleevi iz Novigrada. Zna se da je u toj borbi ranjeno sedam
boraca.
Iz podataka da je neprijatelj 12. januara sa dijelovima 827. njema-
kog puka za obezbjeenje zaposeo poloaje prema jedinicama 14. brigade
da bi omoguio nesmetan prolaz dijelovima 297. njemake divizije koja-
je urila prema Brodu, moglo bi se zakljuiti da je komunikacija toga dana
Nijemcima bila slobodna za prolaz. To, uostalom, potvruje i injenica
da su sva etiri bataljona 14. brigade, uz sadejstvo divizijske artiljerije,
nou 13/ 14. januar izvrili ponovni napad na njemake dijelove koji su
prolazili komunikacijom. U etvoroasovnoj borbi, u kojoj je neprijatelj
pruio estok otpor, akcija nije u potpunosti uspjela, ali su neprijate-
lju nanijeti gubici od 13 mrtvih i 15 ranjenih. Tada su zaplijenjena i dva
pukomitraljeza.
Iz 14. brigade tada su poginuli: Vojislav Gaji, Halil Smaji iz Vi-
egrada i Ankica Vasiliin, iz Banjaluke. Najvie je tada stradala 3.
eta 2. bataljona, iz koje su poginuli Stanko Segi, Petar uri, Luka
Glavendek, Valent Plemeniti, Hasan Mei, amil Ceri. Iz te ete je ra-
njen Sto jan Dragojevi, vodnik. On je nakon nekoliko dana od te rane um-
ro. Bio je rukovodilac koji se u svakoj borbi isticao i svugdje bio meu prvi-
ma. Na putu za bolnicu toga dana umro je Nikola Boi iz s. Krnik, kod Do-
njeg Miholjca. Sem poginulih, bila su ranjena 22 borca; meu njima koman-
dant 2. bataljona Milo Trnini, komandir 3. ete 2. bataljona Milovan
Petkovi i pomonik komesara jedne od eta J usuf Selman Crni.
Ovoliki gubici privukli su panju taba divizije. Treu etu 2. bata-
ljona posjetio je toga dana, kako se sjea Blagoje Preradovi, zamjenik
komandanta divizije, da bi vidio kako on to kae, ta se to sa 3. etom
dogaa.
315
Posl i je zarobl javanja od strane etnika Stanko je bio u Prnjavorskom et-
nikom batal jonu Rajka J ankovi a ali je odatle uspio da pobjegne i vrati se u
14. brigadu.
Jedinice 53. divizije, angaovane u dolini r. Bosne, a meu njima i
14. srednjobosanska brigada, pronalazile su nove oblike borbe sa nepri-
jateljem, pa su poele sa miniranjem komunikacija, to je Nijemcima za-
davalo jo vee probleme.
Iz elje da se ve jednom vrate iz pustolovina u koje su pod Hit-
lerovim rukovodstvom poli, njemaki vojnici su, i pored svih prepreka,
krili pred sobom put prema Doboju i Brodu. Jedinice 287. divizije nas-
tavile su 22. januara pokret. Toga dana iz epa je krenuo i tab 297.
njemake divizije. Sa tabom se kretala i glavnina divizije, jaine oko
7.800 pjeaka sa 20 saonica i 10 konja. Narednog dana, od Maglaja ka
Doboju prola je kolona od 216 kamiona sa komorom i vojskom, 45 konj-
skih kola, oko 257 tovarnih konja i 1.500 vojnika, pjeaka, meu kojima
je, pored Nijemaca, bilo erkeza i I talijana.
Na predlog taba 53. divizije, u napade na ovako jake snage nepri-
jatelja ukljuena je od 23. januara u veoj mjeri i avijacija NOV. Ona
je vrlo uspjeno dejstvovala po njemakim kolonama, koje su tuene na
otvorenim ili stijenjenim prostorima, jer su zbog snijenog pokrivaa
bile vrlo uoljive. Borci 14. brigade bili su svjedoci kako avijacija NOV
svojim dejstvom pustoi njemake redove, kamione i drugu ratnu opre-
mu. Avijacija je na ovoj komunikaciji bila aktivna od ljeta 1944. godine.
Napadala je mnogo puta teretne vozove sa ratnim materijalom, unita-
vala lokomotive na dobojskom eljeznikom voru, tukla pojedine otporne
take na komunikaciji. Ti napadi bi bili jo efikasniji da nije bila slaba
koordinacija dejstva avijacije i jedinica 53. divizije. Tome je doprinosila
udaljenost partizanskih aerodroma. Stoga jedinice 14. brigade nisu nijed-
nom do tada napade avijacije u punoj mjeri iskoristile i eksploatisale.
* *
U brigadi su se osim pokreta i borbi deavali i drugi dogaaji. O
tome svjedoe razliite depee. U divizijskoj depei br. 1, na primjer, pi-
e: Vaeg radio-telegrafistu Antu i Ajero-mehaniara Erora Feliksa upu-
tite u diviziju, a u depei od 4. januara da se za 8. januara pozovu ru-
kovodioci Skoja iz svih brigada na sastanak, meu njima Marek i Mile
Trnjakovi. Iz depee se vidi da e se 27. januara odrati sastanak di-
vizijskog komiteta KPJ , da se iz brigade u tab divizije jave drug Trin-
ki i drug Garaa sa svom opremom, to znai da se vie u brigadu nee
vraati. Trinki kao naelnik taba esto je iao do nekog od bataljona da
bi se sa njim naao i u teim borbenim situacijama. Bio je spreman da
pomae i savjetuje, ali i odluan kad se radilo o izvravanju nekog za-
datka. Garaa zamjenik komandanta brigade bio je iskusan i hrabar. Ta-
koer ni je volio da se nalazi u tabu. Iao je u bataljon koji je u nekoj
akciji imao najtei zadatak. Sa ratnim iskustvom steenim na Kozari,
nepokolebljiv i uporan, a uz to nenametljiv i razuman dobro je bio prih-
vaen u tabovima bataljona kao i njegov prethodnik na toj dunosti
Duko Bojani. Oba su iza sebe ostavili lijepe uspomene. Za 15. januar
je traeno da se na artiljerijski kurs u Travnik uputi jo 15 drugova, koji
e na kursu ostati 3 mjeseca. U to vrijeme trae se i drugovi iz brigade
za srednji sanitetski kurs. Iz depee se vidi da se 30. januara u 9.00 a-
sova odralo nekakvo savjetovanje. Ali najvie se pie o borbama.
* * *
U stalnim napadima na komunikaciju Zepe Maglaj dolazilo se
do ouvane odjee njemakih i ustakih oficira. Prema sjeanju Sinie
Batia, Adam Pani komandir 2. ete 1. bataljona obukao je 24. januara
uniformu ustakog oficira, a jednog borca obukao je u njemaku unifor-
mu i po danu, otiao do neprijateljskog uporita Doline, da obavijesti
posadu uporita da e naredne noi, kasno, pored nji h proi jedna nje-
maka jedinica.
Posada ih je lijepo primila i zadrala na ruku. Pani se malo vie
napio, ali hiim ni je odao da su partizani. Prema Batiu, za narednu no
ugovorena je bila lozinka J anko.
Uvee, kada je 2. eta prilazila uporitu, straar je povikao da sta-
nu i opalio jedan metak. Pani je poeo da vie ovdje J anko; pa je
straar sklonjen da ne pravi uzbunu. Bati se sjea da je on imao za-
datak da na zgradi u kojoj su bili neprijateljski vojnici tue svojim pu-
komitraljezom prozore na kojima su bili postavljeni neprijateljski pu-
komitraljezi.
Kad su borci 2. ete pojurili ka zgradi, Sinia je sa svojim pomoni-
kom tukao prozore i onemoguio mitralj escima protivnika da stupe u
dejstvo. Ovo je bilo veliko iznenaenje za neprijatelja. Od oko 47 vojnika
i starjeina u tom napadu ubijeno je 36, a ostali su uspjeli da pobjegnu.
Zaplijenjena je 21 puka i 2 pitolja. Stab bataljona je bio zadovo-
ljan uspjehom, ali je Pania kritikovao zbog odlaska u ovu akciju na svo-
ju ruku.
U toku 25. januara nastavljene su borbe izmeu 14. brigade i Ni-
jemaca koji su odstupali prema Brodu. Toga dana saekana je kod Gustog
brda njemaka motorizovana kolona 104. njemake divizije, jaine oko
400 vojnika sa 60 motornih vozila. U toj borbi 12 neprijateljskih vojnika
je ubijeno, a 5 zarobljeno.
Zbog prodora snaga 104. njemake divizije preko Travnika do Vi -
tovlja, jedinice 53. divizije dobile su nove zadatke. U vezi s tim dva ba-
taljona 14. brigade upuena su 25. januara prema eljeznom polju (iz-
meu Zepa i Zenice). Trei bataljon brigade upuen je za iprage, u za-
titu centralne bolnice, jer je po utvrenom rasporedu, doao red na 14.
brigadu. Samo jedan bataljon je ostavljen na komunikaciji epe Mag-
laj, a sa nji m je ostao i artiljerijski divizion i tab brigade. U jednoj od
akcija poginuo je 4. februara Aziz abana J uki iz s. Kraisulje, Kl ju.
Snage 14. brigade na odsjeku Zepa Maglaj ograniile su se sto-
ga na obezbjeenje slobodne teritorije. Time je njemakim snagama omo-
gueno da se tim dijelom nesmetano povlae.
Kada se vidjelo da njemake snage koje su doprle do Vitovlja ne-
maju namjeru dalje da prodiru, dijelovi 14. brigade koji su bili okupljeni
oko Tenja angaovani su u akci je protiv etnika. Neki njeni dijelovi
bili su 1. februara u Rastui, 12. februara ubili su u s. Ceavi 5 etnika,
a 2 zarobili. Progon etnika nastavljen je do 16. februara kroz G. nje-
gotinu, eavu i Obodnik, gdje je ubijeno 8, a 6 zarobljeno etnika. U
tim borbama zaplijenjeno je 13 puaka, 2 automata i 2 pitolja.
Prvi i 2. bataljon 14. brigade bili su 9. februara u rejonu Velika
Soanica, a 4. bataljon u sastavu 18. SBNOU brigade preko r. Vrbasa,
kamo je upuen po nareenju zamjenika komandanta divizije. Izvia-
ka eta brigade prela je 10. februara komunikaciju Brod Sarajevo i
otila na Vujak, dok su 13. februara neki dijelovi 14. brigade i dalje bili
oko Novog Sehera.
Sa Vujaka se 13. februara vratila izviaka eta. Prilikom povrat-
ka sa sobom je dovela 14 novih boraca. Sa etom je dolo i 5 etnika, koji
su pobjegli iz jedinica Drae Mihajlovia. eta je dovela i ljekara Klaru
Fier, koja je do tada bila u Vujakoj etnikoj brigadi Branka Kova-
evia. Trei bataljon se jo nalazio u Sipragama, kod centralne bolnice.
Petnaestog februara prebacila se na sektor Vujaka 14. brigada bez
3. bataljona. Tamo se zadrala do noi 17/ 18. februara. Razgovarano je
tada sa komandantom Vujake etnike brigade da se ona stavi pod ko-
mandu 53. divizije i da se ukljui u borbu protiv etnika Drae Mihajlovi-
a, ali komandant brigade Branko Kovaevi ni je pristao. Vraajui se sa
Vujaka, brigada je 17/ 18. februara napala njemaku motorizovanu kolo-
nu 624. puka za osiguranje. Borba se vodila na komunikaciji, na dijelu
oko uporita Cer. U toj borbi brigada je unitila 4 neprijateljska kamiona
i 2 flaka. Zaplijenila je 1 baca, vie puaka 2 ispravna flaka i 2 njema-
ke pukovske zastave. Brigada ni je uspjela da potisne neprijatelja iz nje-
govog uporita na Ceru, a pred zoru se povlaila prema slobodnoj teri-
toriji. U toj borbi poginuli su: Mika Maleevi, iz Galjipovaca; Ragib Huj-
dur, iz s. Piljuia, Teanj; Omer Galei iz s. Kraeva, Teanj i Rasema
Dafera Frl ja iz s. Luana, Derventa. Vie boraca bilo je ranjeno.
Po povratku 14. brigade sa Vujaka tab divizije je planirao da je
ponovo ubaci u borbu na dijelu komunikacije Maglaj Doboj, radi is-
pcmaganja napada ostalih snaga korpusa na komunikaciji oko Zenice. Me-
utim, zbog podatka da se etnici Drae Mihajlovia primiu r. Bosni, na-
redio je da se brigada koncentrie 19. februara u rejonu Ljeskove Vode.
Brigada je 20. februara uestvovala u borbama oko neprijateljskih
uporita zapadno od Doboja. Iz neprijateljskih dokumenata se vidi da su
se ove borbe vodile vie dana, da su nou 19/ 20 februara partizanske je-
dinice bile zauzele neke njihove poloaje u rejonu Sive, ali da su 20.
februara protunapadom ovi poloaji vraeni, kao i da su 20. februara je-
dinice NOVJ , potpomognute minobacakom vatrom, otpoele napad na
njihova uporita zapadno od grada i da su 21. februara prodrle na te po-
loaje, ali da su ih njemaka obezbjeenja zaustavila ispod Doboja.
U tim borbama poginuli su iz brigade Bogdan Goranovi iz Novi-
grada (20. februara), Bono Zovki iz Kramonjana kod Brkog i Franjo
Marka Nikoli iz Gradita, upanja (21. februara).
tab divizije je 21. februara donio odluku da tri bataljona 14. bri-
gade i tri bataljona 18. brigade izvre jai pritisak na Doboj, napadajui
njegova obezbjeenja zapadno od grada. Na tim poloajima neprijatelj
je imao dijelove 15. hrvatske divizije, 16. domobranskog zdruga, 16. us-
takog zdruga i ustake seoske milicije. U Doboju se tada nalazio 724.
puk 104. njemake divizije. Od pomenutih uporita najjae je bilo Siva.
U njemu je bilo 230 milicionera i oko 60 ustaa, smjetenih u koli i u
5-6 tvrdih zgrada u selu. Naoruani su bili sa oko 20 pukomitraljeza,
nekoliko bacaa i jednim topom malog kalibra. Poslije Sive jaa uporita
su bilaVisoka glava sa oko 120 domobrana itd. Neprijatelj je na ovim upo-
ritima imao jake bunkere i druga fortifikacijska ureenja koja su ojaa-
vala odbranu.
etrnaesta brigada je imala zadatak da napadne neprijatelja sa sje-
verozapada na frontu od s. Prisade, k. 305 do s. Omanjska (zaseok Pijesak
oko 1000 metara sjeverozapadno od s. Siva). Na tom dijelu bile su jake
otporne take neprijatelja Obli kamen i Visoka glava tt. 333.
Na tom dijelu fronta trebalo je da se brigada uklini u sistem nep-
rijateljske odbrane i pokida telefonske linije prema Doboju i tako nep-
rijatelju otea komandovanje spoljnim uporitima, to bi doprinijelo nji -
hovoj broj likvidaciji. Po ovlaivanju s. Prisade, da na jugoistonim di-
jelovima sela, oko- k. 237, postavi dio snaga i sprijei moguu interven-
ciju od Doboja. Sa ostalim snagama da likvidira izolovane otporne take.
Osamnaesta brigada je imala zadatak da sa svoja tri bataljona na-
padne neprijatelja na frontu Pijesak s. Makljenovac, i da napadajui
ka jugu, likvidira uporita Siva Alibegovac Ularice. Poetak na-
pada zakazan je za 21. februar u 23.00 asa.
etrnaesta brigada na svom odsjeku napada angaovala je na lije-
vom krilu 1. bataljon, a na desnom 2. bataljon. Prostor izmeu njih na-
padao je 4. bataljon, to se vidi iz izvjetaja artiljerijskog diviziona 14. bri-
gade, koji je poslije formiranja (formiran je 3. i 4. februara 1945.) prvi
put bio u akciji. On je vatrom iz svoja tri bacaa iz 1. baterije potpoma-
gao napad 1. bataljona. etvrti bataljon, koji je napadao Plonik, bunker
na Visokoj glavi, tt. 333 i neprijateljske poloaje prema s. Ularicama,
potpomagala su 2 bacaa i 1 protivtenkovski top, dok je 2. bataljon bri-
gade u napadu na s. Pijesak i Sivu potpomogao artiljerijski divizion sa
2 bacaa i 1 protutenkovskim topom. Artiljerijski divizion 14. brigade tu-
kao je svojim oruima i s. Ularice i s. Alibegovac, na frontu, napada
18. brigade. U 1.00 as 21. februara 4. bataljon je likvidirao dva bunkera
na Visokoj glavi, a 1. bataljon je do tog vremena zapalio jedan bunker
na Prisadama i zauzeo ostala fortifikacijska ureenja na tom poloaju.
U toku 21. februara zauzeti su i neprijateljski poloaji na Denko-
vai. Prvi bataljon je, zatim, drao poloaje od Visoke glave do Denko-
vae, a 4. bataljon Putnikovo Brdo i Ularice.
Drugi bataljon brigade bio je u to vrijeme u sastavu 18. srednjo-
bosanske brigade i borio se oko Sive i k. 274.
Neprijatelj je u toku dana otpoeo sa protunapadima iz pravca Do-
boja.
Zbog vanosti koju je Doboj imao, pri napadima na njega neprija-
telj je uvijek brzo i energino djelovao. Tako je bilo i ovoga puta. Nep-
rijatelj je 21. februara izvrio protunapad i, pored snanog otpora je-
dinica 18. i 14. brigade, ponovo je zauzeo izgubljene poloaje, ali na krat-
ko. Bataljoni 14. i 18. brigade idue noi opet su preli u napad. Dolo
je do velikih borbi, u kojima su partizanske jedinice ovih brigada odni-
jele pobjedu.
Nou 21. na 22. 2. partizani su ponovo jaki m snagama na-
pali uporite Sivu, Visoku Glavu, Putni kovo Brdo i Vis
333 (10 km j. z. do 5 km s. j. z. Doboj) te su uspjeli zau-
zeti ta uporita,
316
pie o tome neprijatelj. Ali je on odmah i otpoeo sa protunapadima, koji
su trajali u toku 22. februara i postajali sve ei.
4. batal jon se povlai. ta je sa 18. i naim 2. batal jonom.
14. brigada trpi gubitke drei Putnikovo Brdo, Visoku Gl a-
vu, Obli Kamen tt. 322,
317
javlja tab 14. brigade tabu divizije.
U situaciji kada je 2. armija Koe Popovia bila blizu Doboja, us-
tako-njemake snage su ga uporno branile, bojei se da jedinice 53. di-
vizije ne ugroze komunikaciju i porue most kod s. Karue.
* * *
etnici su i dalje vodili dvostruku politiku. Ili su na to da ih En-
glezi i Amerikanci priznaju za saveznike, a jednovremeno su se uporno
drali Nijemaca. Poslije osloboenja Beograda, etnici Drae Mihajlovia
odstupali su desnom obalom r. Save i bili desno krilo njemakim snagama
kuje su se branile na sremskom frontu i, u izvjesnoj meri, usporavali nap-
redovanje 2. armiji, ali se i tome primicao kraj. Komandant 2. armije
javlja 21. februara tabu 5. korpusa:
Gl avna bi tka u dolini r. Drine zavrena. I mamo namjeru
da nau glavninu ori jenti emo prema r. Bosni. Prethodno
emo jaki m snagama napasti glavninu srbi janski h, crnogor-
skih i domaih etni ka na prostoriji Trebava-Posavi na.
318
Snage 2. armije bile su tada na liniji Paklenica Osojnica Ko-
nopljite Karanovac, jugoistono od Doboja.
Iz jednog etnikog dokumenta vidi se da su se crnogorski etnici
Favla uriia ve 22. februara prebacili preko r. Bosne na teren srednje
316
Zb. NOR, T-V/ 38, dok. br. 109.
317
A VI I , NOB, kut. 1421, br. reg. 1/ 222.
Q/11
Bosne, u rejonu sela Bukovice i Stanova. Sa ovim etnicima prvu borbu
je vodio 2. bataljon 14. brigade. Na jedan istureni etniki poloaj upuen
je prvo jedan vod da ih rastjera. Kada se vidjelo da to ne moe uraditi
ni eta, angaovan je 2. bataljon. Tada je ustanovljeno da se radi o cr-
nogorskim etnicima. etnici su bili poslije toga u napadu. Napali su 2.
etu 2. bataljona u s. Stanovi, kojima su komandovali Petar Kuzmanovi
i komesar Avdo Tenjak. Komanda ete je bila u kui sagraenoj od tvr-
dog materijala. U jednoj situaciji kada se nije moglo komandovati gla-
som, jer se nita nije moglo uti od jeke puaka i pukomitraljeza, ko-
mandir je bio prisiljen da jednom od vodova poalje pismeno nareenje
ta u toj situaciji da uradi. Poruku je nosio kurir Zivko I lije Custi, iz s.
Krikovaca. Pretravao je brisani prostor koji su gaali etnici, pa je po-
goen pao. Komesar ete Tenjak nije se predomiljao, krenuo je da ga
izvue. Komandir ete ga je odvraao, vjerujui da je Custi ve mrtav.
Tenjak je mislio da je kurir ranjen i smatrao da mu je dunost da mu
pomogne. Dopuzao je do njega i poeo da ga vue prema kui, ali su et-
niki meci prekinuli tu akciju Tenjak je poginuo.
Tako se 22. februara 14. brigada, ve ko zna po koji put, nala u si-
tuaciji da se jednovremeno bori sa tri razliita neprijatelja: Nijemcima,
oruanim snagama NDH i etnicima. Drugi bataljon je uao u borbe sa
etnicima iz sastava grupacije Drae Mihajlovia.
Nijemci, ustae i domobrani iz Doboja sa ustakom milicijom iz okol-
nih sela jednovremeno su napadali 1. i 4. bataljon 14. brigade. U tim
velikim okrajima poginuo je pomonik komesara 4. bataljona Perica Vu-
kelja.
Kako se zamjenik komandanta 53. divizije tada nalazio uz jednu
od brigada, tab divizije je stavio obje brigade pod njegovu komandu, a
estoke borbe su nastavljene. Njihovo teite se premetalo prema etni-
cima, gdje je morao da se uputi 4. bataljon 14. brigade kao pomo 2. ba-
taljonu brigade. Ovaj bataljon je 23. februara ve vodio borbe sa etni-
cima. O komplikovanosti situacije oko Doboja svjedoi i depea taba bri-
gade tabu divizije:
... etnici su jaki oko 2.000. Oni napadaju Kl adare i Ov-
sinu, a ustae na Putni kovo Brdo.. . 2. i 4. batal jon vode
stalne borbe oko Bukovice, Ovsine i M. Prnjavora. Prvi
batal jon je na Putnikovu Brdu. Borbe se vode bez preki-
da.
31
Angaovanost dva bataljona 14. brigade u borbi protiv etnika is-
koristile su njemako-ustake snage iz Doboja. Snanim napadom na 1.
bataljon uspjeli su da ga potisnu sa poloaja Obli kamen Putnikovo
Brdo, koje je do tada uspjeno branio, na poloaje oko s. Oman j ska.
Teke borbe sa etnicima nastavile su se cijelu no 23/ 24. februara.
Tek u noi izmeu 24. i 25. februara, kada su dva bataljona 3. bosanske
brigade narodne odbrane i dva bataljona (2. i 4.) 14. brigade, oko 22.00
asa napali etnike na liniji s. Kladari kota 262 crkva k. 263
319
AVI I , NOB, kut. 1421, br. reg. 1/ 225.
QAO
Zbijeg Redak, etnici su razbijeni i protjerani preko Rudanke, na des-
nu obalu r. Bosne. U tim borbama zaplijenjeno je dosta municije i op-
reme.
Ove februarske dane borci 14. brigade zapamtili su i po tome to
su izgubili dva svoja istaknuta rukovodioca: Avdu Tenjaka, komesara 2.
ete 2. bataljona, i
v
Pericu Vukelju, pomonika komesara 4. bataljona. Te-
njak je bio rodom iz Prnjavora, a Vukelja iz s. Dragotinja, Prijedor. Bili
su to mladi rukovodioci i vrlo perspektivni. U svojim jedinicama uivali
su veliki ugled. Kada su u Prnjavoru sahranjivani, prisutan je bio cio
grad. Avdinu majku Pembu i djevojku niko ni je mogao utjeiti. Bila je
to jedna od najtunijih sahrana koje je Prnjavor vidio. Porodica Tenja-
ka bila je ugledna prnjavorska porodica. Krila je kod sebe nekoliko mje-
seci majku Predraga Vidovia Pende, a nahranila je mnoga gladna bo-
raka usta. Avdin brat Ahmet bio je, takoe, u 14. brigadi.
Borbe oko Doboja sa oruanim snagama NDH i oko Stanova, Kla-
dara i Rudanke sa etnicima Drae Mihajlovia, odgodile su smotru 14.
brigade, koja je bila predviena za 23. februar u Prnjavoru. Smotra i
di jel jenje odlikovanja za djela uinjena prije ove borbe odgoena su za
kasnije.
Za uporne borbe pokazane u ovoj akciji tab brigade predloio je 5.
marta tabu divizije i, na osnovu toga, 1. bataljon 14. brigade dobio je
pohvalu za upornu borbu koju je tih dana vodio.
* * *
Trei bataljon, koji je do tada bio u rejonu Siprage, dobio je zam-
jenu 24. februara. I mao je nareenje da 26. februara ide za Teanj.
Brigada je 26. februara sa terena oko Doboja povuena prema jugu.
etvrti bataljon 14. brigade naao se toga dana u Tenju i njegova kul-
turna ekipa priredila je naredne veeri omladinsku zabavu.
Dugi marevi, iscrpljujue borbe i gubici, a zatim popune, pjesme i
zabave, neprestano su se smenjivali.
* * *
Brigada je 28. februara bila na komunikaciji i odmah je ula u bor-
bu. Za 2. bataljon postoji podatak da je toga dana bio na poloajima oko
Custog brda, a 4. bataljon u rejonu s. Lijenica, u napadu na bunkere. On
je tada poruio i dio pruge i neke rampe. Ostali bataljoni brigade bili su
orijentisani vie prema Zepu. Napad brigade potpomagao je u tim bor-
bama i divizion 53. divizije sa vatrenih poloaja iz rejona s. Ljubatovci (2
km od raskrsnice puta Maglaj Zepe N. Seher) i zaseoka Budimiri.
Borba se vodila od 22 asa 28. februara do 9 asova 1. marta 1945. godine.
Divizijska arti l jeri ja tukla je raskrsnicu puteva oko Petkovia mehane,
odnosno Perkovia hana, kako su ga partizanski borci zvali. Tukla je i
neprijateljske poloaje oko Custog brda, k. 560, i grupu kua juno od
ove raskrsnice. Borbi su prisustvovali komandant i zamjenik komandanta
53. divizije. Na partizansku artiljerijsku vatru brzo je reagovala i nepri ja-
teljska artiljerija. Svojom vatrom tukla je artiljerijske poloaje 53. di-
vizije i komandno mjesto.
Sa 14. brigadom u napadu je tada uestvovala i 18. srednjobosanska
brigada. Napadala je neprijateljske otporne take na dijelu komunikacije
od Perkovia hana do Karaule.
Napad te noi nije uspio. Presudnu ulogu igrala je neprijateljska ar-
tiljerija. Pomonik naelnika obavjetajnog odsjeka divizije, Vojo uji,
sjea se toga napada i rtava koje su ove dvije brigade imale. On se sa
izviakom etom divizije probio do artiljerijskih poloaja neprijatelja i
onemoguio njeno dalje dejstvo.
U borbama koje su nastavljene i idueg dana ove dvije brigade su
zauzele sve neprijateljske objekte, Karaulu, Ozimicu, Gusto brdo i Per-
kovia han.
Prema sjeanju Augustina Nikia Gustija, u ovim borbama je od-
reenu ulogu imala i eta za vezu brigade, koja je, radi obavjetenja i
komandovanja od komandnog mjesta brigade u s. Ljubatovi do po-
jedinih okolnih poloaja, imala uspostavljene telefonske, kurirske i veze
signalnim sredstvima. Kada je 1. marta 1945. godine oko 10 sati neprija-
telj, nastupajui od Maglaja preko Tujnice, potisnuo izviaku etu bri-
gade i imao namjeru da odsijee dio isturenih snaga brigade na k. 400,
signalisti.su sa Custog brda tt. 360 signalnim barjaiima obavijestili is-
turene snage brigade na k. 400 da im neprijatelj zalazi za lea. Zahvalju-
jui takvom obavjetenju brigadni djelovi sa ove kote napali su nepri-
jateljski lijevi bok i osujetili njegove namjere.
Prilikom obavljanja svojih dunosti, tada su ranjeni vezisti Ljude-
vit Kramar iz Valpova i Franjo Premui iz nekog mjesta u Hrvatskom
Zagorju.
U toj dvodnevnoj danononoj borbi ove dvije brigade zaplijenile su
od neprijatelja: 1 top, 4 laka bacaa, 7 tekih mitraljeza, 9 pukomitralje-
za, 100 puaka, 7 protutenkovskih puaka, 1 automat, dosta municije i
drugog materijala. U ovoj borbi 14. brigada je imala 10 poginulih boraca i
rukovodilaca (od 20 koliko su obje brigade imale). Poginuli su: Huso Ha-
sana Bonjak iz s. Palivuka, Siprage; Muhamed Mehe Hodi iz s. Ma-
tuzia, Teanj ; arko Bardak iz s. Riteia, Rasim Omera Krei iz s. Sip-
raga, Husein Kerli iz s. Medakovo, Teanj; Zdravko Preradovi iz
s. Vrana, Prnjavor; Milovan ura Vukovi iz s. Maglajani, Laktai.
Vukovi i Bardak bili su desetari.
Meu poginulim bila su i 2 etna rukovodioca. J edan od njih bio
je Muharem Bege Pliva vabo iz Banjaluke.
Vojniki obrazovan, hrabar i odluan, odmah po dolasku iz Plave
divizije u Banjaluki partizanski odred skrenuo je na sebe panju ko-
mande ete i taba bataljona i poeo da napreduje. Neko vrijeme bio
je komandir izviake ete 14. brigade ete koje je imala specijalne
zadatke, koja je stalno djelovala samostalno i iji je komandni kadar mo-
rao biti provjeren i dorastao takvim zadacima. On je u ovoj borbi prvo
bio ranjen. Dok su ga borci iznosili sa bojita pogodilo ga je i drugo nep-
rijateljsko zrno, koje je bilo smrtonosno.
344
e
1
4
.
b
r
i
g
a
d
e
u
z
a
v
r
n
i
m
b
o
r
b
a
m
a
n
a
u
s
t
a
k
u
g
r
u
p
a
c
i
j
u
o
k
o
O
d
a
k
a
i
V
l
a
k
e
M
a
h
a
l
e
(
4
2
5
.
m
a
j
a
1
9
4
5
.
g
o
d
i
n
e
.
)
privuena u borbu protiv ovih ustaa, probila se pored samog taba divizije. Pa
i neke ustake voe uspjele su da umaknu, ali je osnovna masa ustaa ostala
da se bori do kraja. U neizvjesnoj situaciji, tjeili su se svirkom uz argije i
pjesmu. Kada su 25. maja borci 14. brigade, poslije velikih borbi toga dana,
uli u Vlaku Mahalu, svuda su bile rasute hrpe leeva. Pojedine ustae bes-
kunici, koji su sa Rajkovcem, Caluiem, fra Antom, i dr. navukli na ovaj.
kraj zlo, ili su istim putem kojim je svoj ivot zavravao Gebels.
Borci i rukovodioci 14. brigade bili su svjedoci stravinih scena. Fana-
tizovane, zloinima i rakijom opijene ustae, suoene sa bezizlaznom situaci-
jom, nisu prezale ni od ega: kad su vidjeli da je izlaz jedino u smrti ubijali
su i svoje najblie, pa i svoje ene i djecu.
Tadanji komandant 14. brigade, Kovaevi, pie: Vidio sam u jednoj
koli koja se nalazila u sreditu Vlake Male, da su sobe bile pune ena, dje-
ce, ranjenih ustaa kojima je ispaljen metak u glavu. Znai da su ih ustae
sami poubijali.
Od mnogih potresnih dogaaja bilo je i takvih koji prelaze mogunosti
normalnog ljudskih shvatanja. Izmeu ostalog, borci 14. brigade gledali su
kako ena ispred njih, koja je zbog propagande bila toliko uplaena dolaskorri
partizana, sama ubijala svoje dijete, a zatim i sebe.
I u ovoj borbi 14. brigada nije lako prola. Ona je imala i najtei zada-
tak. Trebalo je da razbije najjae ustako uporite Vlaku Malu, pa je imala
i velike rtve. Poginuli su: 23. maja Ahmet Tahira Koo iz Trebinja, Vlado Stoj-
kovi iz Riteia i Lazo Kovijani iz s. trpci; 25. maja Gojko Jove Vuji iz
Krupe na Vrbasu, Vladimir Koste Domuz iz s. trpc', Ivan Miheli iz Kar-
lovca, Branko Laze Palikua iz s. trpci, Osman Mehmeda Smaji iz Seljilje
Tuzla, Osman Alije Srkalovi iz Tenja, Viktor Tadije Staiko iz Duvna,
Juzek ljiva iz Mostara, Sulejman Sulji'. iz Misuria, Maglaj, Milenko Bog-
dana Bubi iz Brezove Dane, Bogdan Jove Cvijanovi iz Brezove Dane, Su-
lejman Muharema Grai iz Ulinjaka Maglaj, Mustafa Omera Hasani Mag-
laj, Emko Mustafe Kusur iz Domislica-Maglaj i Ibrahim Saliha Kusur iz Do-
rn 'sli ca-Maglaj.
Bio je to kraj jednog tekog sukoba, a za 14. brigadu i ostale partizanske
jedinice koje su u ovom napadu uestvovale zavretak narodno-oslobodilakog
rata u Jugoslaviji. Bila je to, istovremeno, i poslijednja borba sa organizova-
nim faistikim snagama u Evropi.
* * *
I drugi (kao i prvi) svjetski rat zavrio se pobjedom saveznika, uz bezus-
lovnu kapitulaciju faistike Njemake. Meu pobjednicima, samo zahvalju-
jui narodnooslobodilakoj borbi naih naroda i narodnosti, nala se i Jugo-
slavija.
Ovoj znaajnoj pobjedi nad faistiko-diktatorskim reimima, ogrezlim
u mrane zloine, odreeni doprinos dali su i borci i rukovodioci 14. srednjo-
bosanske udarne brigade, kroz koju je u toku njenog borbenog puta prolo
oko 4.000 boraca. U borbama za osloboenje svoje domovine Jugoslavije oko
560 boraca je i zgubi l o i vot, onol i ko kol i ko i h je bi l o u stroju na dan f ormi ranj a
bri gade. I ndi kati van je i podatak da je svaki deseti pogi nul i bi o starjei na, pa
se struktura mrtvi h u tom pogl edu pokl apa sa broj em boraca i starjei na j e-
di ni ce kojoj su pri padal i .
Pri padni ci vojni h i drugi h okupatorsko-kvi sl i nki h struktura koji su pre-
i vjel i rat, naj vei m di jel om su bi l i zarobl jeni ili su se sami predal i . Samo od-
reeni broj zl oi naca i ubi ca, ugl avnom voa, uspio je da prebjegne preko
grani ce. Meu nj i ma bi l o je i oni h koji su, da bi opstal i , moral i da mi j enj aj u
svoju fi zi onomi ju i i denti tet, da bi zati m, bez domovi ne l utal i svi jetom, uvi j ek
u strahu da ne budu otkri veni i i zvedeni pred sud.
T A B
XI V BRI GADE LI I I DI VI ZI J E
Jugoslavenske Armije
Pov. Br. 125/45.
Poloaj, dne 4-V-1945-god.
SVI MA JEDI NI CAMA OVE BRI GADE*
tab LI I I Divizije svojom Naredbom broj 25. za 1. maj 1945. god.
dostavio je sledee:
Na osnovu ovlatenja Pretsjednitva Antifaistikog vijea narodnog
osloboenja J ugoslavije od 14. oktobra 1944. god. odlukom taba LI I I U.
Divizije odlikovani su za pokazanu hrabrost u narodno oslobodilakoj
borbi.
ORDENOM ZA HRABROST
I.
Iz XI V brigade LI I I U. Divizije slijedei borci i rukovodioci:
* Prepis dokumenta koji se odnosi na jednu od Odluka o odl i kovanji ma pri-
padnika 14. brigada.
8. DEVIC ARKO, kapetan pol.
kom. ;
9. LAKI CEVI C PERO, kapetan
polkom. ;
10. BOGUNOVIC SLOBODAN, ka-
petan polkom.;
11. ARCEVI C I LI J A, porunik;
12. MLINARIC MILAN, porunik;
13. AVDlC HUSEIN, zamj. kdt.
bat. ;
14. REDZlC HUSEIN, zamj. kdt.
bat.;
1. KOVAE VIC STEVO, major;
2. KALI NlC MILAN, major-pol.
kom.;
3. L ALO VIC MOMIR, zamj. kdt.
brig.;
4. ANDRIC DI MI TRI J E, kap.
pom. polkom.;
5. CUDIC DRAGO, kapetan;
6. KUMlC MUSTAFA, kapetan
polkom.;
7. LUBURI C DRAGO, kapetan
polkom. ;
15. DUKIC RAJ KO, zamj. kdt.
bat.;
16. J EFTI DRAGOLJ UB, poru-
nik;
17. UREVIC MILUTIN, por.
pom. polkom.;
18. MESlC I SMET, porunik pom.
polkom.;
19. VUKELJ A PERO, poru. pom.
polkom.;
20. EREMET IVICA, porunik
polkom. ;
21. VASI C URO, porunik pol-
kom.;
22. KUZMANOVlC MILORAD, po-
ru. polkom.;
23. DANILOVIC MI LI VOJ E, po-
runik polkom.;
24. MAJ KI C LJ UBOMI R, porunik
polkom.;
25. ST ARCE VIC URO, komandir;
26. SANCANIN BORO, komandir;
27. DRINlC SRETKO, komandir;
28. PLI VA MUHAREM, koman-
dir;
29. KUZMANOVlC PETAR, ko-
mandir;
30. PANIC LJ UBOJ A, p. porunik;
31. SUVAJ AC BOKO, p. poru-
nik;
32. SELMAN J USUF, p. porunik
pom. polkom.;
33. ARI C SIMEUN, zamj. koman-
dira;
34. PUI C MI RKO, zamj. koman-
dira;
35. BI J ELl C ZORA, ref. saniteta;
36. STANAREVI C BRANKO, in-
ten. brig.;
37. GAJ I C MI RKO, lan inten.
brigade;
38. BUBlC RAJ KO, zastavnik;
39. I VKOVlC NEDO, zastavnik;
40. VOJVODI C OBRAD, zastav-
nik;
41. SELAKOVI C SLAVKO, zast.
politdeleg.;
42. VUKOVI C LJ UBO, vodnik vo-
da;
43. BOJ I C GLIGOR, vodnik voda;
44. PUSlC STANI SLAV, vodnik
voda;
45. KOVAE VIC MILE, zamj. ko-
mandira;
46. MIHlC MAKSI M, vodnik voda;
47. SLAVNlC MIRKO, vodnik vo-
da;
48. JOKANOVI C VLADIMIR, vod-
nik voda;
49. MARIC PETAR, vodnik voda;
50. MESlC MUHAMED, vodnik
voda;
51. VOJVODI C MOMILO, vod-
nik;
52. STANlC SLAVKO, voa izv.
grupe;
53. MUJANOVIC SERI F, mitralje-
zac.
MEDALJOM ZA HRABROST
I.
Iz XI V brigade LI I I U. Divizije slijedee borce i rukovodioce:
1. NUHBEGOVlC ALI J A, poru- 3. DURAKOVlC HAMDIJA, po-
nik polkom.; ru. polkom.;
2. TENJ AK AVDO, poru. pol- 4. PRERADO VIC BLAGO J E, po-
kom.; ru. polkom.;
5. KAJ ZER IVAN, poru. pol-
kom.;
6. TI MA J OJ A, poru polkom.;
7. PETKOVI C MILOVAN, ko-
mandir ete;
8. SEGI KOTA, komandir e-
te;
9. GATARIC BRANKO, koman-
dir ete;
10. STEGlC DUAN, komandir e-
te;
11. SAVIC MILE, komandir ete;
12. OMUKIC SMAJ O, p. porunik
pom. polkom.;
13. TOPIC STO JAN, p. porunik
pom. polk.;
14. PETROVI C MIRKO, p. poru-
nik pom. polkom.;
15. ZlVANlC NEDO, p. poru.
pom. polkom.;
16. BOJ I C SADI K, zast. polit, de-
legat.;
17. PAUKOVIC DRAGO, zastav-
nik politdel. ;
18. J ANJ I C BRANKO, zast. polit,
delegat. ;
19. CVI J ETl C RADE, zast. polit,
delegat. ;
20. SAVIC ORO, st. vodnik;
21. SAVKOVI C DUAN, st. vod-
nik;
22. TODORlC RADE, st. vodnik;
23. MEANOVIC OSMAN, st. vod-
nik;
24. RADOEVI C STEVO, st. vod-
nik;
25. STO JANO VIC CEDO, vodnik
voda;
26. GRUB AC PETAR, vodnik vo-
da;
27. FORIC EDHEM, v. d. vodnika
voda;
28. MUKlC LJ UBOMI R, vodnik
voda;
29. KUZMANOVIC NEDELJ KO,
vodnik voda;
30. RADULOVlC VASKRSI J A,
vodnik voda;
31. GUN.JEVIC MILO, vodnik
voda;
32. PETROVI C ORE, vodnik
voda;
33. RADAN IVAN, v. d. vodnika
voda;
34. BI J ELl C MILO, v. d. vodnika
voda;
35. PI LJ EVI C RANKO, v. d. pol.
delegata;
36. CENANOVlC TALE, voa izv.
grupe;
37. IMUNlC URO, vodnik;
38. BENEK PETAR, vodnik;
39. SANCANIN ORO, vodnik;
40. TADlC DRAGOMIR, vodnik;
41. CILAK IVAN, ml. vodnik;
42. BOZlC J ELENKO, magacioner;
43. PETKOVI C BOICA, bolniar-
ka;
44. RADINOVIC LJ UBI CA, bolni-
arka;
45. VUCKOVIC GOJ KO, desetar;
46. PETROVI C OBRAD, desetar;
47. J USI C SALIH, desetar;
48. VINClC DUAN, desetar;
49. VUKOVIC MILOVAN, desetar;
50. TODOROVlC MILAN, desetar;
51. PI LJ AGl C RANKO, desetar;
52. PI LJ AGl C DUAN, desetar;
53. CUSTI I LI J A, desetar;
54. I BRI EVl C IBRAHIM, dese-
tar;
55. VEJ Sl C AHMET, desetar;
56. HADZlC ERI F, desetar;
57. SERHATLI C HIMZO, desetar;
58. GUNJ EVI C VID, desetar;
59. EVENlC SAVO, desetar;
60. DANlClC SLAVKO, desetar;
61. J ANClC JOZO, desetar;
62. MI LI VOJ AC NOVAK, desetar;
63. SUBASI C MUHAREM, dese-
tar;
64. ZAIMOVIC MUHAREM, mit-
ral] ezac;
65. BOZlC STI PO, mi trai j ezac;
66. ALIMANOVlC NAZIF, borac;
67. KADIC J USUF, borac;
68. BALABAN STEVO, borac;
69. RADOVANOVIC TODO, borac;
70. KOVAEV^ NEDELJ KO, bo-
rac;
71. POPOVIC OSTO J A, borac;
72. SMULJ A SAVO, borac;
73. PETKOVI C LJ UBOMI R, bo-
rac;
74. BUBI C TOMISLAV, borac;
75. BELI J A SALIH, borac;
76. IKANOVI SEJ DO, borac;
77. DELI BASlC MUHAREM, bo-
rac;
78. HRVlC MUJO, borac;
79. I GNJATOVI C MILOVAN, bo-
rac;
80. DEDI UZEI R, borac;
81. VUJ AGI J OVO, borac;
82. DRAGICEVI URO, borac;
83. ARALICA AUGUSTIN, borac;
84. POPOVIC PETAR, borac;
85. VIKODINOVlC VELI MI R, bo-
rac;
86. BATI C SI NI A, borac.
* * *
Personalni povjerenici unijee promjene u kartone odlikovanih ofi-
cira i politikih rukovodioca i list promjena podnijeti ovom tabu / za pers.
povjerenika/ najdalje do 7 ov. mj.
Smrt faizmu - sloboda narodu!
Pomonik politkomesara: Zamjenik komandanta:
kapetan, Momir Lalovi
Dimitri je Andri
M. P.
S P I S A K
POGINULIH, UMRLIH I NESTALIH BORACA I RUKOVODILACA
XIV SB NOU BRIGADE
A
ADALlC M. AVDO, roen 1926, Doboj, borac 1 . 3. bat. poginuo 6. maja
1945. god. Vlaka Mala (Mahala), Odak.
ADlC R. SAVO, roen 1912, Mikovci, Derventa, borac, poginuo 1944.
god.
AGOVIC H. RASI D, roen 1926, Umari, Cajnie, polit, delegat voda u
4. bat. poginuo 20. avgusta 1944. god. Vievice-Sokoline, Kotor Varo.
AHMIC H. ZAHID, roen 1924, Derventa, borac, poginuo 6. maja 1945. god.
Vlaka Mala, Odak.
ALEKSI C ALEKSA, Srevii, Srbac, borac 4. bat. poginuo 29. jula 1944.
god. Solila, na pl. Borje, Tesli.
ALEKSI C MILO, roen 1926, Krmine, Krupa na Vrbasu, borac 3. . 3.
bat. umro u korpusnoj bolnici br. 2, 26. oktobra 1944. god.
ALIHODIC M. HAMDO, roen 1926, Planje, J elah, Teanj, borac 3. .
1. bat. umro na putu za bolnicu u Tenju 30. januara 1945. god.
ALI J AGlC B. I SMET, roen 1910, Derventa, borac, poginuo 27. novem-
bra 1944. god. Liplje, Kotor-Varo.
ALI SPAHlC M. MUJO, roen 1924, Novi Seher, Maglaj, borac poginuo
24. oktobra 1944. god.
ARNAUTOVlC M. MUSTAFA, roen 1904, Banja Luka, borac 3. . 4. bat.
poginuo 6. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
ARNAUTOVlC S. OMER, roen 1916, Maglaj, borac 2. . 3. bat. poginuo
6. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
ASENTlC G. ORO, roen 1923, Mikovci, Derventa, borac, poginuo
1944. god.
ASENTlC D. RANKO, roen 1927, Mikovci, Derventa, borac, poginuo
1943. god. Tromea, Derventa.
ASENTlC S. SLAVKO, roen 1923, Mikovci, Derventa, borac, poginuo
1944. god.
ASENTI R. STOJ AN, roen 1909, Mikovci, Derventa, borac, poginuo
1945. god.
AUGUSTIN P. ANDRI JA, roen 1924, Velika Ilova, Stivor, Prnjavor,
borac 3. bat. poginuo 5. marta 1945. god. Stanovi, Doboj.
B
BADELI J. MIKO, roen 1920, Prebovlje, Stolac, desetar, poginuo 16.
aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
BAKO IVAN, roen 1923, Prnjavor, borac 3. . 2 bat. poginuo 24. sep-
tembra 1944. god. Topola, Bos. Gradika.
BAHTOVI H. DEMAL, roen 1925, Mioe, Viegrad, borac 4. bat. po-
ginuo 5. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
BALABAN D. VID, roen 1925, Maglajani, Laktai, borac 1. bat. poginuo
25. decembra 1944. god. Ljubatovci, Novi Seher.
BANDI I. NIKOLA, roen 1924, Derventa, borac, poginuo 23. 9. 1944.
god.
BARANOVSKI A. ANKA, roena 1928, Hrvaani, Prnjavor, borac, po-
ginula 1945. god. Rudanka, Doboj.
BARDAK S. ARKO, roen 1928, Ritei, Podnovlje, Doboj, desetar 2.
. 2. bat. poginuo 1. marta 1945. god. usto Brdo, Maglaj.
BARJ AKTAREVI A. MEHMED, roen 1924, Maglaj, borac 2. . 3. bat.
poginuo 6. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
BEGI S. MUSTAFA, roen 1927, Matuzii, Doboj, borac, poginuo 9.
septembra 1944. god.
BEJ TI O. ALI J A, Bosanska Gradika, borac, poginuo 20. aprila 1945.
BERAK C. MILAN, Golo Brdo, poginuo 1945. god.
BERAK . VASO, roen 1927, Grabovica, Siprage, Kotor Varo, desetar u
1. bat. poginuo 16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
BERAK L. VASO, Golo Brdo, poginuo 1945. god.
BERI BOGDAN, roen 1925, Sitnei, Srbac, borac 1. . 2. bat. poginuo
19. januara 1944. god. Prnjavor.
BEI HASAN, Kozarac, Prijedor, borac 4. bat. poginuo 18. decembra
1944. god. Trepa, Teanj.
BEZAR S. VASI LI J E, roen 1925, Osinja, Derventa, borac, poginuo 19.
januara 1944. god.
BI BI M. HIMZO, roen 1918, iz Prnjavora, poginuo 6. januara 1944.
godine na Uzlomcu.
BI J ELANI V. LJ EPOSAVA, roena 1925, Sitnei, Srbac, referent sa-
niteta 2. . 2. bat. poginula 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
BI J ELI S. LJ UBO, roen 1924, Kremna, Prnjavor, borac 3. . 3. bat.
poginuo 19. januara 1944. god. Prnjavor.
BI J ELI T. MIRKO, roen 1909, Kremna, Prnjavor, komandir 1. . 2. bat.
poginuo 19. januara 1944. god. Prnjavor.
BI J ELI SAVKO, roen 1923, Mitrovii, Teanj, borac 3. bat. nestao u
borbi 19. septembra 1944. god. u Banja Luci.
BI LANOVlC S. MIRKO, roen 1926, Mrevci, Laktai, poginuo 1945. go-
dine. Podaci saveza boraca SO Laktai.
BI LI R. FAJ KO, roen 1909, Glamo, komandir ete u 4. bat. poginuo 1.
marta 1945. god. Radina Luka, Maglaj.
BJ ELANI S. MILOVAN, roen 1923, Velika Ilova, Prnjavor, borac 3. .
2. bat. poginuo 19. januara 1944. god. Prnjavor.
BJ ELCEVI . ZARI J A, roen 1921, Brezove Dane, Maglaj, borac, po-
ginuo 28. decembra 1944. god.
BOBARI M. AVDO, roen 1906, Kaloevii, Teanj, borac, poginuo de-
cembra 1944. god.
BOGDANOVIC T. MIHAILO, (MISO), roen 1925, Novi Grad, Odak,
borac 3. bat. poginuo 8. marta 1945. god. Majevac, Doboj.
BOGDANOVIC LJ . RADE, roen 1924, Rakovci, Doboj, borac poginuo
1944. god.
BOGOSAVAC S. DUAN, roen 1918, Lepenica, Srbac, borac, poginuo
18. septembra 1944. god. Banja Luka.
BOGOSAVAC MI LKA, roena 1924, Ilova, Prnjavor, borac, poginula 24.
marta 1944. god. Vrbanjci, Kotor-Varo.
BOJ ANOVI C N. PERO, roen 1924, trpci, Prnjavor, borac, poginuo
1944. god.
BOJ I C T. ORO, roen 1921, Brestovo, Doboj, borac, poginuo aprila
1944. god. Kotor-Varo.
BOJ I C M. SADIK, roen 1924, Galjipovci, Prnjavor, borac, poginuo 1945.
god. Banja Luka.
BOJ I C S. ZDRAVKO, roen 1928, Prosjek, Prnjavor, borac, poginuo 28.
juna 1944. god. Derventa.
BORAS FRANJ O, roen 1921, Listia, Ljubuki, borac 1. bat. poginuo 26.
oktobra 1944. god. Veliki Prnjavor, Doboj.
BONJ AK H. HUSO, roen 1923, Palivuk, iprage, Kotor-Varo, borac
2. . 1. bat. poginuo 1. marta 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
BONJ O H. HUSO, roen 1925, Miljanovci, Teanj, borac 2. . 2. bat. po-
ginuo 1. marta 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
BOI M. BOZO, roen 1921, Brestovac, Lukavac, Tuzla, desetar 3. bat.
poginuo 28. februara 1945. Putnikovo Brdo, Doboj.
BOZlC GLIGO, roen 1924, Cerovica, Teanj, borac 3. bat. poginuo 1. de-
cembra 1944. god. Siva, Doboj.
BOI NIKOLA, roen 1924, Krnik, Donji Miholjac, borac 2. bat. umro
na putu za bolnicu 13. januara 1945. god. Teanj.
BOI D. PETAR, roen 1927, Drenova, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo
14. juna 1944. god. Palakovci, Prnjavor.
BOZlC RAJ KO, roen 1926, trpci, Prnjavor, borac 3. . 3. bat. poginuo
19. januara 1944. god. Prnjavor.
BOZUNOVlC B. DRAGAN, roen 1927, Ilova, Prnjavor, borac, poginuo
2. januara 1944. god. Banja Luka.
BOUNOVIC V. STANKO, roen 1922, ereg Ilova, poginuo 13. 7. 1945.
god. od odmetnika.
BRAKO L. LJ UDEVI T, roen 1925, Vidovec, Vrbovec, borac 3. bat. nes-
tao 1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
BRANKOVI ZDRAVKO, roen 1919, I mljani, Kotor-Varo, borac, nestao
1. avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
BRELAK S. VLADI MI R, roen 1915, Prosjek, Prnjavor, borac 2. bat. po-
ginuo 22. februara 1945. god. Rudanka, Doboj.
BRI I N. IVAN, roen 1924, Krateko, Sisak, borac, bolniar 3. . 4. bat.
poginuo 15. aprila 1945. god. Maglaj.
BRKOVI K. LJ UBO, roen 1927, Brestovo, Doboj, borac, poginuo.
BUBI B. MI LENKO, roen 1925, Brezove Dane, Maglaj, borac, poginuo
25. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
BUCAREVI V. NOVAK, roen 1923, D. Vijaani, Prnjavor, borac, po-
ginuo 28. juna 1944. god. Derventa.
BUDAK S. BOO, roen 1922, Luani, Prnjavor, polit, komesar 2. . 2.
bat. nestao 19. novembra 1943. god. Crni Vrh, Banja Luka.
BUKOVI CA ARE, roen 1922, borac, 1. . 2. bat. poginuo 14. oktobra
1944. god. Galjipovci, Prnjavor.
BUKOVSKI M. SLAVKO, roen 1926, Galjipovci, Prnjavor, borac, po-
ginuo 1945. god. Cerani, Derventa.
BUKVI M. MUSTAFA, roen 1910, Bukva, Teanj, borac 1. . 2. bat.
poginuo nesretnim sluajem 19. marta 1945. god. Teanj.
BUNDALO BRANKO, roen 1925, Krikovci, Laktai, borac 3. . 2. bat.
poginuo 19. januara 1944. god. Prnjavor.
BUNDALO . DUAN, roen 1923, Krikovci, Laktai, komandir 2. . 2.
bat. poginuo septembra 1945. god. od odmetnikih bandi oko Pri je-
dora.
BURI C F. VELJ KO, roen 1912, Strpci, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo
1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
BURZA A. PETAR, roen 1928, Sitnei, Srbac, borac 1. . 1. bat. poginuo
8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Novi Grad, Odak.
C
CERI C A. CAMIL, roen 1927, Miljanovci, J elah, Teanj, borac 1. bat. po-
ginuo 14. januara 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
CONALIC R. J USO, roen 1924, D. Sanica, Klju, borac 3. . 3. bat. po-
ginuo 17. aprila 1945. god. Makljenovac, Doboj.
CVI J ANOVI C I. I VKO, roen 1924, Cerovica, Teanj, borac 3. bat. po-
ginuo 1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
CVI KI C D. STEVO, roen 1922, Grubiino Polje, borac-pekar u int. bri-
gade, umro od tifusa 28. februara 1945. god. Siprage, Kotor-Varo.
C
CELOC SERI F, roen 1928, Sanica, Klju, borac 3. bat. nestao 1. decem-
bra 1944. Siva, Doboj.
CI KOJ EVI C M. LJ UBO, roen 1920, Mitrovii, Doboj, borac, poginuo.
COLI D. BRANKO, roen 1923, Strpci, Prnjavor, borac 4. bat. poginuo
25. septembra 1944. god. Topola, Bos. Gradika.
COLIC B. MOMI R, roen 1922, Strpci, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo
23. septembra 1944. god. Topola, Bos. Gradika.
COLI B. STANKO, roen 1928, Strpci, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo
24. septembra 1944. god. Topola, Bos. Gradika.
COSTOVI AVDO, roen 1928, Lepenica, Teanj, borac, poginuo 13. maja
1945. god. J ablanica.
CUSTI J AKOV, roen u Krikovcima, Laktai, borac 2. . 3. bat. poginuo
25. septembra 1944. god. Troelji, Bos. Gradika.
CUSTl C I. I VKO, roen 1924, Krikovci, Laktai, borac 3. . 2. bat. pogi-
nuo 22. februara 1945. god. M. Bukovica, Doboj.
CUSTI I LI J A, roen 1924. Krikovci, Laktai, borac 3. . 2. bat. pogi-
nuo 23. februara 1945. god. M. Bukovica, Doboj.
C
CEHAJ l C H. HASAN, roen 1923, Sanica, Klju, politiki delegat voda
u 3. . 2. bat. poginuo 9. septembra 1944. god. Doboj.
EJ I M. RATKO, roen 1918. Krikovci, Laktai, borac 3. . 2. bat. po-
ginuo 24. septembra 1944. god. D. Topola, Bos. Gradika.
ERKETA P. GOJ KO, roen 1925. u s. J aruani, poginuo 1944. godine.
Podaci saveza boraca SO Laktai.
ETOJ EVI M. RADOSLAV, roen 1928, Cetojevii, Banja Luka, borac,
2. . 4. bat. poginuo 9. aprila 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
ETOJ EVI T. VELJ KO, roen 1916, iz Husrpovaca, poginuo 19. sep-
tembra 1944. god. na Banja Luci.
D
DARADAN S. SPASENI J A, roena 1924, Strpci, Prnjavor, borac 2. bat.
poginula 20. avgusta 1944. god. oko Kotor-Varoa.
DAKI J . PETAR, roen 1924, Otpoivaljka, Prnjavor, borac, poginuo
1944. god.
DANOJ EVI G. RADOVAN, roen 1926, Novo Selo, Prnjavor, poginuo
1945. god. Sarajevo.
DAVI DOVI DUAN, rukovalac ubojne opreme 1. bat. umro 21. maja
1945. god. u Banja Luci.
DEDJ ALI A. AMAN, roen 1927, u SSSR-u, umro 4. avgusta 1945. god.
Banja Luka.
DELI C MINA, Banja Luka, poginula 26/ 27. novembra 1943. god.
DEJ ANOVI D. STEVO, roen 1919, Majevac, Doboj, borac, poginuo 21.
marta 1945. god. Miinci, Derventa.
DERAJ I C M. SI MEUN, roen u Gornjoj Ilovi, Prnjavor, umro od poslje-
dica ranjavanja 27. marta 1945. god. u Tesliu.
DEVIO O. MIHAILO, roen 1910, Strpci, Prnjavor, borac 1. bat. umro
27. januara 1944. god. Medvjee Brdo, Sanica, Kl ju.
DEVIO I. MILAN, roen 1923, Strpci, Prnjavor, borac, umro februara
1944. god. kao ranjenik i tifusar u Sipragama, Kotor-Varo.
DEVI I. RAJ KO, roen 1914, Strpci, Prnjavor, komandir voda u 4. bat.
poginuo 18. septembra 1944. god. Banja Luka.
DOLJ1 RAJ KO, roen 1926, Skender-Vakuf, borac 3. bat. poginuo 29.
maja 1944. god. D. Smrtii, Prnjavor.
DOMUZ K. VLADIMIR, roen 1929, trpci, Prnjavor, borac automatiar-
ske ete brigade, poginuo 25. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
DOMUZ N. ZIVKO, roen 1922, Strpci, Prnjavor, borac, poginuo 24.
marta 1944. god. Vrbanjci, Kotor-Varo.
DRAGOJ EVI D. STOJAN, roen 1924, Kaoci, Srbac, komandir voda 3.
. 2. bat. poginuo 20. januara 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
DRINI R. SRETKO, roen 1918, Palakovci, Prnjavor, komandir 2. ete,
2. bat. poginuo 1. jula 1944. god. na Vrbasu, Noiko, Srbac.
DRLJ I S. RAJ KO, roen 1926, Brestovo, Doboj, borac 3. bat. poginuo 29.
maja 1944. god. D. Smrtii, Prnjavor.
DUJ AKOVI T. BOSKO, roen 1922, Pojezina, Derventa, borac 1. . 4.
bat. umro na putu za bolnicu, Teanj 8. aprila 1945. god.
DUJ SO KERI M, Banja Luka, umro od zadobijenih rana 5. maja 1945,
Vlaka Mala, Odak.
DUKI NEDELJ KO, roen 1928, Agii, Derventa, borac 3. bat. poginuo
1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
DUKI M. RAJ KO, roen 1922, Skender-Vakuf, komandant 2. bat. umro
od rana u bolnici Tesli 12. decembra 1944. god.
DURMIS M. MARTIN, roen 1918, Vrhovi, Derventa, borac, poginuo
1943. god.
AJ I SAVO, roen 1927, Braneci, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo 29.
maja 1944. god. D. Smrtii, Prnjavor.
EDOVlC R. HUSEIN, roen 1908, Lepenica, Teanj, borac, poginuo
februara 1945. god.
DUKI M. NEDO, roen 1923, Agii, Derventa, borac, poginuo 1945. god.
DUKI O. RADOVAN, roen 1920, Detlak, Derventa, polit, delegat pra-
teeg voda 3. bat. poginuo 18. decembra 1944. god. Miljanovci, Teanj.
UREVI A. J OVO, roen 1921, Kaoci, Srbac, borac 2. . 2. bat. umro
12. januara 1945. god. u bolnici u Tesliu, od zadobijenih rana.
UKARI . BLAGOJ E, roen 1919. Donja Ilova, poginuo novembra
1944. kod Kotor-Varoa.
UREVI K. MILORAD, roen u Ilovi, Prnjavor, poginuo 31. oktobra
1943. god. u Lijeve Polju, Bos. Gradika.
URI D. OSTOJ A, roen 1905, Drenova, Prnjavor, komandir voda 3. .
2. bat. poginuo 3. januara 1944. god. Trapisti, Banja Luka.
URI O. PETAR, roen 1927, Drenova, Prnjavor, borac 3. . 2. bat.
22. januara 1945. god. umro u Tesliu.
URI S. VELJ KO, roen 1912, Majevae, Doboj, borac 2. bat. poginuo
10. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
D
DEBI C S. JOVAN, roen 1926, Pecka, Mrkonji Grad, borac 1. . 3. bat.
poginuo 6. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
DIGUM C. PETAR, roen 1922, Buletii, Osjeani, Doboj, desetar 2. .
2. bat. poginuo 8. marta 1945. god. Majevac, Doboj.
E
EKOS SEJ DO, borac, 2. . 3. bat. poginuo 17. aprila 1945. god. Putnikovo
Brdo, Doboj.
EMINOVI S. EVKO, roen 1924, Derventa, borac 1. bat. poginuo 8.
maja 1945. god. D. Dubica, Odak.
ENAG I BRO, roen 1922, N. Seher, Maglaj, borac, poginuo 28. septembra
1944. god. Rankovii, Tesli.
F
FAFLET ANKICA, roena u Derventi, borac, poginula 20. marta 1944.
god. Martinac, Srbac.
FEJ ZI MUJO, roen 1917, Vukovo, Teanj, borac 3. . 3. bat. umro 27.
aprila 1945. god. Tesli.
FI FI A. BEKREM, roen 1925, Kotor Varo, borac, 2. . 1. bat. poginuo
5/ 6. 1. 1944. god. na pl. Uzlomac.
FI LI POVI C M. RADOVAN, roen 1914, Brusnik, Srbac, borac, 3. . 3. bat.
poginuo 28. januara 1944. god. Ostrunja, Doboj.
FI LI POVI C RADOVAN, roen 1923, Ilova, Prnjavor, potporunik, pogi-
nuo novembra 1944. god. Uler, Doboj.
FORKAPI C PETAR, roen u Baniji, borac 3. bat. poginuo juna 1945. god.
od odmetnikih bandi kod Skender-Vakufa.
FRLJ A D. RASEMA, roena 1927, Luani, Derventa, borac bolniarka,
2. . 1. bat. poginula 17. februara 1945, Foa, Derventa.
G
GAKOVIC MIRKO, roen 1924, Kaoci, Srbac, borac 3. . 2. bat. poginuo
19. januara 1944. god. na Prnjavoru.
GAJ I C J. STANKO, roen 1914, Srpska Mravia, Prnjavor, borac art.
div. brigade, umro od tifusa, aprila 1945. god.
GAJ I C J. VOJ I SLAV, roen 1925, Krikovci, Laktai, desetar, 4. bat. pogi-
nuo 13. januara 1945. god. Brezovi Dani, Maglaj.
GALEI C H. OMER, roen 1913, Kreevo, Teanj, borac 4. bat. poginuo
17. februara 1945. god. Miinci, Derventa.
GANIBEGOVIC N. ALI J A, roen 1916, Doboj, borac 3. . 3. bat. nestao u
borbi sa etnicima 27. aprila 1945. god.
GANI R. MEHO, roen 1923, Prnjavor, borac, 4. bat. poginuo 1945.
god. Tesli.
GATARI K. BRANKO, roen 1910, Strpci, Prnjavor, komandir ete u
. 4. bat. poginuo 1. aprila 1945. god. Perkovia Han, Karaula, epe.
GAVRANOVI MILAN, roen u Kruevu Brdu, Kotor-Varo, borac 3.
. 1. bat. poginuo 30. jula 1944. god. Osredci, Tesli.
GLAVENDEKI R. LUKA, roen 1925, Paramije, Prnjavor, borac 2. bat.
poginuo 13. januara 1945, Prekovi Han, Maglaj.
GLAVENDEKI LJ UBOMI R, roen 1924, Paramije, Prnjavor, borac po-
ginuo 1944. god.
GLIGOROVI 2. MILAN, roen 1918, Vozua, Zepe, borac 2. . 3. bat.
poginuo 15. aprila 1945. god. Debela Meja, Teanj.
GLUMEVI AHMET, roen 1924, Graanica, borac 2. . 3. bat. poginuo
7. maja 1945, Vlaka Mala, Odak.
GOJ I T. ZDRAVKO, roen 1927, Osinja, Derventa, borac, poginuo 1944.
god.
GOJ AKOVI M. NIKOLA, roen 1927, Kladari, Doboj, borac, poginuo.
GOSTI MI ROVI L. OBRAD, roen 1912, Cvrtkovci, Doboj, borac, pogi-
nuo 1944. god.
GRABOV AC IVAN, roen u Vinkovcima, borac minerskog voda brig, po-
ginuo 1. septembra 1944. god. J elah, Teanj.
GRACI M. SULEJMAN, roen 1922, Ulinjak, Maglaj, borac, poginuo
25. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
GRBI . SAVO, roen 1917, Brestovo, Doboj, borac, poginuo.
GRUBA DUJ KO, roen u Imljanima, Kotor Varo, borac 1. bat. poginuo^
1. avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
GRUBA A. PETAR, roen 1918, Imljani, Kotor-Varo, borac 3. . 1. bat.
umro 27. maja 1945. god. u bolnici Tesli.
GRUBA STEVO, roen u Imljanima, Kotor-Varo, vodnik, 1. bat. pogi-
nuo 1. avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
GUNJ EVI . VID, roen 1926, Sereg Ilova, Prnjavor, vodnik u 3. bat.
poginuo 17. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
GUTMAN Dr FRI DA, major NOV, naelnik saniteta brigade, poginula u
borbi sa etnicima 24. septembra 1944. godine, kod Klupa na Borju.
H
HADZl H. SALIH, roen 1923, Galjipovci, Prnjavor, borac, poginuo
1944. god. Bukovica, Doboj.
HAJDI B. RAMO, roen 1924, Lepenica, Teanj, borac, poginuo 17. ap-
rila 1945, Putnikovo Brdo, Doboj.
HALILOVI I. AHMET, roen 1927, Linja, Prnjavor, borac, poginuo
1945. god. Banja Luka.
HALI LOVI ALI J A, roen 1913, Travnik, borac 4. bat. poginuo 18. de-
cembra 1944. god. Trepa, Teanj.
HANlS I. MI HAJ LO, roen 1918, Devetine, Prnjavor, borac 1. bat. pogi-
nuo 26. oktobra 1944. god. Velika Soanica, Derventa.
HANKI SULJ O, roen 1917, Osoje, Teanj, borac, 4. bat. poginuo 16.
decembra 1944. god. Si je, Maglaj.
HANKI A. SULJ O, roen 1925, Vukovo, Teanj, borac, poginuo 10. de-
cembra 1944. god.
HARAMBASI M. I DRI Z, roen 1923, G. Sanica, Klju, borac 3. bat. uto-
pio se na Vrbanji u elincu, 20. jul a 1945. god.
HASANI O. MUSTAFA, roen 1922, Maglaj, borac, poginuo 25. maja
1945. god. Vlaka Mala, Odak.
HASANEVI J. HUSO, roen 1905, Teanj, borac, poginuo decembra
1944. godine.
HASANOVI I BRO, roen 1918, Derventa, borac 4. bat. poginuo 16. de-
cembra, 1944. god. Si je, Maglaj.
HASI I A. HUSEI N, roen 1922, Novo Selo, Teanj, borac, poginuo ap-
rila 1945. god.
HASI I A. HUSEI N, roen 1923, Kraevo, Teanj, borac, poginuo de-
cembra 1944. god.
HODI M. I BRO, roen 1917, iz Prnjavora, umro od zadobijenih rana
na Banja Luci 3. januara 1944. god.
HODI M. MUHAMED, roen 1927, Matuzii, Doboj, borac 1. . 2. bat.
poginuo 1. marta 1945. god. usto brdo, Maglaj.
HODI A. OSMAN, roen 1924,, Matuzii, Doboj, borac 2. bat. poginuo
10. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
HOJ KURI O. MUJ O, roen 1923, Radua, Teanj, borac, poginuo feb-
ruara 1945. god.
HRNJ I SABAN, roen 1900, Lepenica, Teanj, borac 3. bat. poginuo 1.
decembra 1944. Siva, Doboj.
HUJ I J. MEHMED, roen 1916, Bosanski Petrovac, borac, 4. bat. pogi-
nuo 11. januara 1945, Perkovia Han, Maglaj.
HUJ DUR R. RAGI B, roen 1915, Piljuii, J elah, Teanj, borac 2. . 1.
bat. poginuo 17. februara 1945. god. Foa, Derventa.
HUJ KI RI MUJ O, 1925, Doboj, borac 3. . 4. bat. poginuo 12. aprila
1945. god. Novi Seher, Maglaj.
HJ UM IVAN, roen 1921, Osijek, borac 1. bat. poginuo 1945. na elj. pru-
zi Maglaj Zepe.
HUSANOVI S. I BRAHI M, roen 1915, Prnjavor, borac, 4. bat. poginuo
16. decembra 1944. god. Sije, Maglaj.
HUSEJ I NEHAJ I A. HASAN, roen 1921, Derventa, polit, delegat voda
1. . 2. bat. poginuo 9. septembra 1944. god. Makljenovac, Doboj.
HUSKANOVI H. MUSO, roen 1925, Maevac, Maglaj, borac, poginuo
25. marta 1945. god. Stanovi, Doboj.
HUSI J AKOVI H. HALI L, roen 1925, Matuzii, Doboj, borac, 2. . 4.
bat. poginuo 5. maja 1945. god. Svilaj, Odak.
26 etrnaesta srednjobosanska brigada
I BRI HIMZO, roen 1924, Tuzla, borac 3. bat. nestao 1. decembra 1944.
god. Siva, Doboj.
I BRI EVI I. I BRAHI M, roen 1921, Orahovac, Gradaac, desetar u 2.
bat. poginuo 11. aprila 1945. god. Karaula, epe.
IDUZ A. I BRO, roen 1920, Aledinovci, Stolac, borac 3. . 3. bat. poginuo
16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
I GNJ ATI C J. STOJ AN, roen 1922, Mravia, Prnjavor, desetar, 4. bat.
poginuo 13. januara 1945. god. Karaula, Zepe.
I KI T. MILAN, roen 1923, Pojezina, Derventa, borac 3. bat. poginuo
19. januara 1944. god. Prnjavor.
IVANDI NIKOLA, roen u Dalmaciji, borac 2. bat. nestao u borbi 21.
jula 1944. god.
IVANOVI G. SVETOZAR, roen u Sreviima, Srbac, borac, poginuo
25. decembra 1944. god. Ljubatovci, Novi eher.
IVKOVI . NEDO, roen 1924, Miinci, Derventa, zastavnik 1. bat. po-
ginuo 15. aprila 1945. god. Matuzii, Doboj.
J
J AKI DUAN, roen 1919, Imljani, Kotor-Varo, borac 1. bat. poginuo
1. avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
J AKUPOVI N. HAKI J A, roen 1924, Kozarac, Prijedor, borac 2. . 2.
bat. poginuo 25. marta 1945. god. Stanovi, Doboj.
J ANClKOVI ORE, roen 1918, Veliki Gaj, Vrac, borac, poginuo 28.
juna 1944. god. Derventa.
J ANKOVI MLADENKO, roen 1908, Blagaj, Donji Vakuf, borac 3. .
3. bat. poginuo 7. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
J ELI SALIH, roen u Prnjavoru, borac 3. bat. poginuo 1. decembra 1944.
god. Siva, Doboj.
J ELI STEVO, roen u Razboju, Bos. Gradika, borac, poginuo 28. feb-
ruara 1944. god. Kotor-Varo.
J EREMI JOVAN, roen 1922, Trnjani, Podnovlje, Doboj, borac, umro
u bolnici u SI. Brodu 7. maja 1945. god.
J EVTI B. BOGDAN, roen 1912, Otpoivaljka, Prnjavor, borac, poginuo
1945. god.
JOKANOVI BOO, roen u Korianima, Travnik, zam. komandira ete
u 1. bataljonu, poginuo 28. juna 1944. god. Derventa.
JOKANOVI LUKA, roen u Korianima, Travnik, komandir ete 1. bat.
poginuo 28. juna 1944. god. u Derventi.
JOKANOVI NEDO, roen u Korianima, Travnik, borac, poginuo.
JOKANOVI S. VLADIMIR, roen u Korianima, Travnik, vodnik u 1.
bat. poginuo 19. novembra 1943. god. Crni Vrh, Kadinjani, Banja
Luka.
J OSI POVI URO, roen 1927, Obodnik, Kotor-Varo, borac 1. bat. po-
ginuo 8. maja 1945. god. Donja Dubica, Odak.
JOVANOVI N. SRETKO, roen u Ilovi, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
god. u Tesliu.
J OVANOVI O R. NI KOLA, roen 1921, Ritei, Podnovlje, Doboj. Desetar
2. . 1. bat. poginuo 5. maja 1945. god. D. Svilaj, Odak.
J OVI C B. STEVO, roen 1928, Ove, Maglaj, borac 4. bat. poginuo 16. de-
cembra 1944. god. Si je, Doboj.
J OVI CI BLAGO J E, roen 1919. Strpci, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
god.
J OZEVI M.TADI J A, roen 1929, Ivani, J ajce, borac 1. bat. poginuo 8.
maja 1945. god. Donja Dubica, Odak.
J UKl C S. AZIZ, roen 1924, Krasulje, Klju, borac izv. ete, poginuo 4.
februara 1945. god. Perkovia Han, Novi Seher, Maglaj.
J URI SI N. VOJ I SLAV, roen 1924, Krikovci, Laktai, borac 2. bat. umro
od zadobijenih rana, 13. juna 1944. god. Hrvaani, Prnjavor.
J URKOVI F. PAVAO, roen 1921, Adolfovac, Podravska Slatina, borac,
3. . 2. bat. poginuo 16. novembra 1944. god. Siva, Doboj.
J USI S. SALI H, roen 1921, Otoka, Bos. Krupa, borac 1. . 1. bat. po-
ginuo 26. oktobra 1944. god. Veliki Prnjavor, Doboj.
K
KADUl C O. AVDO, roen 1906, Trepa, Teanj, borac, poginuo 1. ap-
rila 1945. god.
KADUSI R. EMIN, roen 1917, Domislice, Maglaj, borac, poginuo 22.
decembra 1944. god.
KADUSl C H. SAFET, roen 1923, Vukovo, Teanj, borac, poginuo feb-
ruara 1945. god.
KALABA D. RADOVAN, roen 1918, Ilova, Prnjavor, borac 3. bat, po-
ginuo 9/ 10. septembra 1944. god. Miljanovci-Matuzii, Doboj.
KAL ABI C BOGDAN, roen 1919, Podnovlje, Doboj, borac, poginuo.
KALAKOVI C M. GRUJ I CA, roen 1924, Vel. Soanica, Derventa, borac,
poginuo 25. maja 1945. god. Odak.
KALATA M. SREKO, roen 1914. Sremska Mitrovica, nestao 10. iula
1944. kod Maglaja.
KAPETANOVI C FAHRI J A, roen 1902, J ajce, borac 4. bat. poginuo 8.
maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KARAPANDA S. HUSEI N, roen 1914, Teanj, borac 3 bat. poginuo
16. decembra 1944. god. Sije, Maglaj.
KARASELI MOVI C SMAJ O, roen u Kotor-Varou, omladinski rukovo-
dilac bataljona, zarobljen 1. avgusta 1944. god.
KARASOVI C S. MI RO, roen 1916, Vukovar, borac 3. bat. poginuo 28.
februara 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
KARI C O. ESAD, roen 1927, Linja, Prnjavor, borac 1. bat. poginuo 1.
avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
KATI NlC I LI J A, roen 1910, borac 2. bat. poginuo 20. septembra 1944.
god. Glamoani, Klanice, Banja Luka.
KEBI C O. MEHMED, roen 1923, Galjipovci, Prnjavor, borac, poginuo
25. februara 1944. god.
KELECEVI C S. DUAN, roen 1921, Mrevci, Bos. Gradika, borac 1.
bat. poginuo 26. oktobra 1944. god. Veliki Prnjavor, Doboj.
KERI V. MI LUi I N, roen 1923, J el anjska, Doboj, borac-mitraljezac 3.
bat. poginuo 15. aprila 1945. god. Debela Meja, Maglaj.
KERLI I. HUSEI N, roen 1914, Medakovo, Teanj, borac 1. bat. poginuo
1. marta 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
KESER V. PERO, roen 1921, Strpci, Prnjavor, desetar u 3. bat. poginuo
8. decembra 1944. god. Si je, Maglaj.
KI TI GAVRO, roen 1926, Sereg Ilova, Prnjavor, potporunik poginuo
4. oktobra 1944. god. Velika Soanica, Derventa.
KNEEVI M. MARKO, roen 1905, Zaluani, Banja Luka, borac auto-
matiarske ete, poginuo 4. juna 1945. god. u G. J oavki, elinac, od
odmetnikih bandi.
KNEEVI T. MI LI VOJ E, roen 1929, Velika Soanica, Derventa, borac,
poginuo 1945. god.
KNEEVI M. ZDRAVKO, roen 1919, Cerani, Derventa, borac 3. bat.
poginuo 18. januara 1944. god. Prnjavor.
KNEEVI J. LAZAR, roen 1923, iz Peeneg Ilove, poginuo 16. maja
1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KOO T. AHMET, roen 1925, Trebinje, borac 1. bat. poginuo 23. maja
1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KOLAL R. MI LORAD, roen 1926, Stivor, Prnjavor, borac 2. bat. poginuo
11. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
KOLJ EVI U. KOSANA, roena 1927, Glamoani, Laktai, borac-bolni-
arka 3. bat. poginula 6. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KOMLJ ENOVI S. STANKO, roen 1926, Travnik, polit, delegat voda
2. bat. poginuo 10. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
KOMSA A. J OZEF, roen 1918, Sitnei, Srbac, borac 4. bat. poginuo 7.
maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KOPER I. AVGUSTI N, roen 1920, Virovitica, borac 4. bat. poginuo 15.
januara 1945. god. Konijevo, Zepe.
KOPI A. HUSEI N, roen 1928, Barii, Tesli, borac 4. bat. poginuo 31.
marta 1945. god. Rakovac-Srevii, Srbac.
KOVA R. MILORAD, roen 1916, Medoevina, (Berane) Ivangrad, po-
ginuo 12. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
KOVAEVI H. ADEM, roen 1920, Kovaevii, Siprage, Kotor-Varo,
borac 1. bat. poginuo 29. oktobra 1944. god. Vel. Soanica, Derventa.
KOVAEVI S. MILAN, roen 1920, Strpci, Prnjavor, zam. komand.
ete 3. bat. poginuo 9/ 10 septembra 1944. god. Putnikove Brdo*, Doboj.
KOVAEVI H. MUHAREM, roen 1915, Radua Teanj, borac, poginuo
10. februara 19 \ 5. god.
KOVAEVI D. BJ ELI CA, roen 1925, Smrtii, Prnjavor, borac, poginuo
1944. god. Lepenica, Srbac.
KOVAEVI S. PERO, roen 1925, Mikovci, Derventa, borac, poginuo
1943. godine.
KOVI J ANI M. DRAGI , roen 1921, Strpci, Prnjavor, desetar u 2. .
3. bat. poginuo nesretnim sluajem 18. jula, 1945. god. Slatina, Ba-
nja Luka.
KOVI J ANI M. LAZAR, roen 1927, Strpci, Prnjavor, borac 3. bat. po-
ginuo maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KRAGI NEDO, roen 1923, Obodnik, Kotor Varo, borac 4. bat. poginuo,
Strupine, Novi Seher.
KRECO UROS, roen 1923, B. Petrovac, polit, komesar ete u 1. bat.
umro 24. januara 1944. god. od zadobijenih rana u borbi za Prnja-
vor.
KRESI C O. RASI M, roen 1923, Palivuk, Siprage, Kotor-Varo, borac
1. bat. poginuo 1. marta 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
KRLI C S. MUHAREM, roen 1922, Medakovo, Teanj, borac 4. bat. po-
ginuo 20. septembra 1944. god. Klanice, Banja Luka.
KRLI EVI A. MUJO, roen 1918. Teanj, borac, poginuo 15. oktobra
1944. god.
KRPO A. SALIH, roen 1910, Mostar, borac 4. bat. poginuo 8. maja 1945.
god. Donja Dubica, Odak.
KUHAR STANKO, roen 1920, Drvar, borac 4 bat. poginuo 16. decem-
bra 1944. god. Sije, Maglaj.
KULHAJ C. VLADO, roen 1923, Prnjavor, polit, delegat voda 4. bat.
poginuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KULESEVI C . MIRKO, roen 1924, Novi Grad, Odak, borac 1. bat.
umro 12. januara 1945. god. u bolnici u Tesliu.
KULI N. IVAN, roen 1924, Potoani, Teanj, borac, poginuo 9. sep-
tembra 1944. god.
KUSUR M. EMKO, roen 1922, Domislica, Maglaj, borac, poginuo 25.
maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KUSUR S. IBRAHIM, roen 1920, Domislica, Maglaj, borac, poginuo 25.
maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
KUZMANOVlC R. NEDELJ KO, roen 1920, Vijaani, Prnjavor, koman-
dir voda, 3. . 2. bat. poginuo 6. maja 1945. god. Donja Dubica, Odak.
KUZMANOVlC S. RADOVAN, roen 1921. Gusak, Prnjavor, borac 2. bat.
poginuo 25. marta 1945. god. Stanovi, Doboj.
L
LASIC L. I LI J A, roen 1926. Imljani, Kotor-Varo, desetar, 1. bat. pogi-
nuo 4. januara 1945. god. Perkovi Han, Brezove Dane, Maglaj.
LAZAREVIC BRANKO, nestao 20. aprila 1944. u borbi na Bjeljevinama,
Kotor-Varo, ubijen od etnika.
LELIC O. SALIH, roen 1912, Prnjavor, borac 3. bat. nestao 1. decembra
1944. god. Siva, Doboj.
LEPI R S. STJ EPAN, roen 1925, Strpci, Prnjavor, desetar, 2. bat. poginuo
31. oktobra 1943. god. Junuzovci, Bos. Gradika.
LI VNJ AK OSMAN, roen 1923, Teanj, borac 1. bat. poginuo 4. oktobra
1944. god. Crna, Derventa.
LUCIC PETAR, roen 1917, Brusje, Hvar, borac 3. bat. umro 24. januara
1945. god. Siprage, Kotor-Varo.
LUI K. MATI J A, roen u Binji, Derventa, borac, poginuo 1945. god.
LUKI M. URO, roen 1912, Soanica, Derventa, p. porunik, poginuo
18. avgusta 1944. god. Klupe, Pribini, Tesli.
LUKlC L. MILE, roen 1924, Vel. Soanica, Derventa, borac, poginuo
1944. god.
L J
LJ UBOJ EVI BRANKO, Baruh, roen 1923, Ilova, Prnjavor, koman-
dir voda 1. bat. poginuo 25. decembra 1944. god. Ljubatovci, Brezove
Dane, Maglaj.
LJ UBOJ EVI DUAN, roen, 1918, borac 2. bat. poginuo 14. oktobra
1944. god. Galjipovci, Prnjavor.
M
MADZAR N. DUAN, roen 1906, Kadinjani, poginuo 1944. godine. Po-
datak Saveza boraca Skuptine optine Laktai.
MAHMI M. AHMET, roen 1923, Ulinjak, Maglaj, borac 3. . 3. bat.
poginuo 27. aprila 1945. god. Maglaj.
MAJ STOROVI . DAMJAN, roen 1917, Otpoivaljka, Prnjavor, borac,
poginuo 1945. god.
MAJ STOROVI MIHAILO, roen u St. Martinac, Srbac, borac 1. . 2.
bat. poginuo 9. septembra 1944. god. Makljenovac, Doboj.
MAJ STOROVI . MILO, roen 1919, Otpoivaljka, Prnjavor, borac,
poginuo 1945. god.
MAKARI S. TRIVO, Imljani, Skender Vakuf, poginuo 1944. godine.
MALEEVI N. MIKA, roen 1928, Galjipovci, Prnjavor, desetar 1. bat.
poginuo 17. februara 1945. god. Foa, Derventa.
MALETI R. BOKO, roen 1926, Brestovo, Doboj, desetar, 1. . 1. bat.
poginuo 12. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
MALI J. DRAGOLJ UB, roen 1927, Velika Ilova, Prnjavor, borac, po-
ginuo 1944. god. Tesli.
MALI LJ UBO, roen u Linji, Prnjavor, borac 1. . 2. bat. poginuo 7.
septembra 1944. god. Maglaj.
MALI J. LJ UBO, roen 1927, Ilova, Prnjavor, borac 2. . 2. bat. umro 2.
avgusta 1944. god. u bolnici, Siprage, Kotor-Varo.
MALI P. LAZAR, roen 1918, Brestovo, Doboj, borac, poginuo.
MAMI I. NASKO, roen 1928, Linja, Prnjavor, borac, poginuo 7. sep-
tembra 1944. god. Maglaj.
MANOVI I. IVAN, roen 1920, Durakovci, Kotor-Varo, borac 1. bat.
poginuo 25. decembra 1944. god. Ljubatovci, Zepe.
MARI K. DI MI TRI J E, roen 1911, Imljani, Kotor-Varo, desetar 2. bat.
poginuo 11. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
MARI NIKOLA, roen 1919, Koriani, Travnik, komandir ete 1. bat.
poginuo 23. januara 1944. god. Potoani, Prnjavor.
MARI PETAR, roen u Korianima, Travnik, desetar 1. . 1. bat. pogi-
nuo 6. januara 1944. god. Uzlomac, Kotor-Varo.
MARI S. PETAR, Imljani, poginuo 1945. godine.
MARI P. STANKO, roen u Imljanima, Kotor-Varo, vodnik voda 1.
bat. umro od zadobijenih rana 27. marta 1945, Tesli.
MARI S. STJ EPAN, roen 1914, Imljani, Kotor-Varo, zamjenik ko-
mandira 1. . 1. bat. poginuo 4. oktobra 1944. god. Osinja, Derventa.
MARI STOJAN, roen 1920, Imljani, Kotor-Varo, borac 1. bat. poginuo
17. marta 1944. god. Kotor-Varo.
MARI P. STOJ KO, roen 1925, Imljani, Kotor Varo, borac 4. bat. po-
ginuo 9. septembra 1944. god. Doboj.
MARJANOVI DRAGOLJ UB, roen 1924, Bos. Petrovac, borac 1. bat.
poginuo 8. maja 1945. god. Mala Brusnica, Odak.
MARINI J. BLA, roen 1915, Kulina, Derventa, borac, poginuo 8. mar-
ta 1945. god. Ritei, Majevac.
MARI SI VI KTOR, roen 1925, Lokvica, Delnice, borac, 4. bat. poginuo
8. januara 1945. god. Strupine, Maglaj.
MARTI B. I LI J A, roen 1928, D. Detlak, Derventa, borac, poginuo 1944.
god.
MATI ZDRAVKO, roen 1925, Soanica, Derventa, borac 3. bat. pogi-
nuo 6. juna 1944. god. Rakovac, Prnjavor.
MATUSl STI PO, borac, poginuo 19. septembra 1944. god. B. Luka.
MEDAKOVI J. ANDRI JA, roen 1926, Kosijerovo, poginuo 10. oktobra
1944. godine. Podatak Saveza boraca SO Laktai.
MEHII S. SAFET, roen 1928, Doboj, borac 3. . 3. bat. poginuo 8.
maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
MEHINOVI J. SAFET, roen 1924, Velika, Derventa, borac izv. ete
brigade, poginuo 25. oktobra 1944. god. Mikovci, Derventa.
MEROVI S. AVDO, roen 1922, N. Seher, Maglaj, borac 3. bat. nestao 1.
decembra 1944. god. Siva, Doboj.
MESI E. SULEJ MAN, roen 1929, Dobro Polje, Teanj, borac 1. . 3.
bat. umro od zadobijenih rana 20. januara 1945. god. Tesli.
MESI HALIL, roen 1925, Doboj, borac 1. . 1. bat. poginuo 20. septem-
bra 1944. god. Glamoani, Banja Luka.
MESI S. HASAN, roen 1915, J elah, Teanj, borac 4. bat. poginuo 13. ja-
nuara 1945. god. Karaula, epe.
MESI H. I BRAHI M, roen 1920, Doboj, borac 1. bat. poginuo 25. decem-
bra 1944. god. Ljubatovci, Novi Seher, Maglaj.
MESKI BEGAN, roen 1924, u Hercegovini, borac 3. . 3. bat. poginuo
6. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
MIHAILOVI ORE, roen u Sekovcima, Srbac, borac 2. bat. nestao
21. jula 1944. Lipovac, Kotor-Varo.
MIHELI IVAN, roen 1924, Karlovac, borac, poginuo 25. maja 1945.
god. Vlaka Mala, Odak.
MI J ATOVI S. NOVAK, roden 1927, Kremna, Prnjavor, borac, poginuo
19. januara 1944. god. Prnjavor.
MIHI G. MAKSIM, roen 1928, Mikovci, Derventa, vodnik 1. . 1. bat.
poginuo 8. marta 1945. god. Ritei, Doboj.
MIJODANI S. MI LI VOJ E, roen 1921, Velika Ilova, Prnjavor, borac, po-
ginuo 1945. god. Srbac.
MI J OVI MIHAILO, borac 2. . 3. bat. umro 7. maja 1945. god. u Banja
Luci.
MIKACA S. DUAN, roen 1925, Drugovii, poginuo 20. 10. 1944. godi-
ne. Podatak Saveza boraca SO Laktai.
MIKI J. VOJ I SLAV, roen 1923, Oraje, Prnjavor, komandir 2. ete,
2. bat. poginuo nesretnim sluajem, 1. nov. 1943. god. kod Srpca.
MILADI V. SAVO, roen 1924, Prosjek, Prnjavor, borac, poginuo 1945.
god.
MILADINOVI I GNJ ATI J A, roen u Linji, Prnjavor, borac 3. . 1. bat.
umro od zadobijenih rana 24. septembra 1944. god. Topola, Laktai.
MILANKOVlC V. NEDO, roen 1920, Velika Soanica, Derventa, borac,
poginuo 1945. god.
MILANOVI N. OSTOJ A, roen 1921. god. Novo Selo, Prnjavor, borac,
poginuo 1944. god.
MILI K. J ELI SI J A, roen 1927, Drenova, Prnjavor, borac, poginuo 29.
decembra 1944. godine.
MILIC G. JOVO, roen 1922, Kruevo Brdo, Kotor-Varo, borac 1. bat.
poginuo 5. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
MILlC P. JOVO, roen 1920, Kruevo Brdo., Kotor-Varo, borac 1. bat.
poginuo 26/ 27. novembra 1943. god. Rudanka, Doboj.
MILI MILAN, roen 1925, Vuijak, borac 3. bat. poginuo 3. januara
1945. god. usto Brdo, Novi Seher, Maglaj.
MI LI J AS A. NEDELJ KO, roen 1922, Strpci, Prnjavor, komandir voda
3. bat. poginuo 8. marta 1945. god. Ritei-Miinci, Doboj.
MILINKOVI STEVO, roen 1910, Stupnica, Dvor na Uni, stariji vodnik
u brig, intendanturi, poginuo 4. juna 1944. god. Cer, Mravia, Prnja-
vor.
MI LJ I I. STANKO, Vlatkovii, poginuo 1944. na Rudanci.
MI LOJ EVI C (ili MI LI VOJ EVI ) J. MILUTIN, roen 1919, Cerovica, Do-
boj, nestao 1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
MI LOJ EVI C (ili MI LI VOJ EVI ) M. PETAR, roen 1925, Cerovica, Do-
boj, borac 3. bat. nestao 1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
MI LOJ EVI C T. BRANKO, roen 1925, Mikovci, Derventa, pomonik
politkomesara 1. ete, 4. bat. poginuo 12. avgusta 1944. god. Vie-
vice, Kotor Varo.
MI LOJ EVI C P. DRAGAN, roen 1914, Otpoivaljka, Prnjavor, borac po-
ginuo 15. aprila 1945. god.
MILO VANO VIC S. JOVAN, roen 1912, Trstenci, Derventa, borac, po-
ginuo 1945. god.
MILUTINOVIC N. ZDRAVKO, roen 1919, Brestovo, Doboj, borac 3.
bat. poginuo 20. septembra 1944. god. Klanice, Banja Luka.
MIRI GRGO, roen 1926, Podosoje, Vrbanjci, Kotor-Varo, desetar 4.
bat. poginuo 26. oktobra 1944. god. Mala Soanica, Derventa.
MIRKOVI MIHAILO, roen 1925, Beograd, umro 5. maja 1945. god. u
Banja Luci.
MI I MILAN, roen 1924, Rakovac, Maglaj, polit, delegat voda, 3. bat.
poginuo 7. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
MII V. J OVO, Golo Brdo, poginuo 1944. god. na Kotor-Varou.
MLAENOVI R. MILORAD, roen 1922, Otpoivaljka, Prnjavor, bo-
rac, poginuo 1944. god.
MLAENOVI D. NEDELJ KO, roen 1909, Otpoivaljka, Prnjavor, bo-
rac, poginuo juna 1944. god. Derventa.
MLAENOVI M. NOVAK, roen 1913, Otpoivaljka, Prnjavor, borac,
poginuo 1943. god.
MLINARI M. MILAN, roen 1907, vica, Otoac, porunik, komandant
2. bat. poginuo 1. decembra 1944. god. Bradici, Doboj.
MORAVSKI N. ANTON, roen 1927, Hrvaani, Prnjavor, borac, poginuo
1944. god.
MRELA I. ANTON, roen 1912, Privlaka, Vinkovci, borac 1. bat. pogi-
nuo 26. oktobra 1944. god. Veliki Prnjavor, Doboj.
MUJ AGI M. MEHMED, roen 1926, Kosova, Maglaj, borac, poginuo 6.
maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
MUJ I M. I SHAK, roen 1927, Teanj, borac, poginuo 15. oktobra 1944.
godine.
MUJ I I I. ATI F, roen 1927, Doboj, borac 2. bat. poginuo 16. aprila
1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
MUJ I OSMAN, roen 1925, Zepe, borac 4. bat. poginuo 8. januara
1945. god. Strupine, Novi eher, Maglaj.
MUJ KI R. MEHO, roen 1921, Mravia, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
godine.
MUJ KETA H. MUJO, roen u Mraviima, Doboj, borac, poginuo 1945.
god. na Ceru, Miinci, Derventa.
MULALI H. SAFET, roen 1925, Maglaj, borac, poginuo 23. septembra
1944. god. Troelji, Bos. Gradika.
MULASMAJ I C S. EMIN, roen 1922, Novi eher, Maglaj, borac, pogi-
nuo 28. decembra 1944. god.
MURATOVI M. PAO, roen 1909, Prnjavor, borac, poginuo 24/ 25. sep-
tembra 1944. god. Donja Topola, Bos. Gradika.
MUSTAFI R. MEHMED, roen 1921, Klokotnica, Doboj, borac 1. . 2.
bat. poginuo 12. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
MUANOVIC H. IDRIZ, roen 1926, Garii, Kotor-Varo, borac 1. bat.
poginuo 26. oktobra 1944. god. Veliki Prnjavor, Doboj.
MUKI M. DRAGO, roen 1925, Novi Grad, Odak, borac, poginuo
1945. godine.
^aNHMHIIil-jlQd
N
NAGRADIO D. LJ UBO, roen 1923, Kremna, Prnjavor, polit. del. voda
u 3. bat. poginuo 18. novembra 1944. god. Joavka, B. Luka.
NAGRADIO . PERO, roen 1920, J elanjska, Doboj, borac, poginuo 1944.
god.
NEDINI U. OBRAD, roen 1923, Cerani, Derventa, borac, poginuo 1944.
godine.
NEDINI M. RADE, roen 1924, Vel. Soanica, Derventa, borac, pogi-
nuo 24. marta 1944. god. Vrbanjci, Kotor-Varo.
NIKODINOVI DRAGUTIN, roen u Imljanima, Kotor-Varo, int. 1.
bat. poginuo 2. januara 1944. god. Banja Luka.
NIKODINOVI M. SIMO, Imljani, poginuo 1944. u s. Vrbanjci, Kotor-
- Varo.
NIKOLI M. FRANJ O, roen 1919, Gradite, upanja, borac 3. . 2. bat.
umro u bolnici Tesli 21. februara 1945. god.
NOVKOVI T. LJ UBO, roen 1923, Palakovci, Prnjavor, polit, komesar
1. . 1. bat. poginuo 11. decembra 1944. god. na el. stanici Vinite,
Zavidovii.
NUNI O. MATI J A, roen 1920, Kremna, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo
31. decembra 1943. god. Klanice, Banja Luka.
NJ
NJ ENJ I S. NOVO, roen 1920, Vijaani, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
god.
O
OBRALI H. ZEIR, roen 1923, Maglaj, borac, poginuo 19. aprila 1945.
godine.
ODALOVI DRAGICA, roena 1925, Derventa, borac-bolniarka 3. . 3.
bat. poginula 18. januara 1944. god. Prnjavor.
ODOBASI S. SMAJ I L, roen 1919, Konjuhovci, Prnjavor, desetar 1. bat.
poginuo 20. aprila 1944. god. Bjeljevine, Kotor-Varo.
OMEREHAJ I M. KADRI J A, roen 1914, Trebinje, borac 1. . 1. bat.
umro 25. maja 1945. god. na putu za bolnicu Tesli.
OMISI MIRKO, roen 1920, Livno, borac 3. . 3. bat. poginuo 6. maja
1945. god. Vlaka Mala, Odak.
OSTOJ I STOJ KO, roen u Ilovi, Prnjavor, borac 2. bat. umro 4. decem-
bra 1944. god. u bolnici Tesli.
P
PALI KUA L. BRANKO, roen 1921, Strpci, Prnjavor, st. vodnik auto-
mat. eta brigade, poginuo 25. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
PANDA L. ARKO, roen 1922 god. Martinac, Srbac, borac 1. bat. po-
ginuo 12. januara 1945. god. Ljubatovci, Zepe.
PANIC . LJ UBOJ E, roen 1916, Kruevo Brdo, Kotor-Varo, komandir
ete u 1. bat. poginuo 29. januara 1944. god. Rudanka, Doboj.
PANIC R. IVKO, roen 1922, Novi Grad, Odak, desetar u 3. bat. pogi-
nuo 29. februara 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
PASTUHOVIC I. MATO, roen 1925, Gradac, Knin, borac 3. . 4. bat.
poginuo 7. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
PAUKOVIC R. DRAGO, roen 1919, Duga Resa, Karlovac, polit, delegat
voda, 1. bat. umro 13. aprila 1945. god. u Tesliu.
PAULIN J. FRANC, roen u Sloveniji, poginuo 1944. godine. Podatak
Saveza boraca SO Laktai.
PENDI J. I LI J A, roen 1922, Drenica, Kladanj, borac 1. bat. poginuo
12. januara 1945. god. Ljubatovi, N. eher, Maglaj.
PETKOVI C NIKOLA, roen 1921, Donja Dubica, Odak, borac, poginuo
1945. god.
PETKOVI C P. RANKO, roen 1927, Kalenderovci, Derventa, borac 1.
bat. nestao 1. avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
PETROVI C ANTUN, roen 1922, Slavnice, Delnice, borac 4. bat. poginuo
16. decembra 1944. god. ije, Maglaj.
PETRUI C B. MARKO, roen 1921, Stanari, Doboj, pom. polit. kom. 1.
. 4. bat. poginuo 28. juna 1944. god. Vrhovi, Derventa.
PEULlC T. BRANKO, roen 1901, Vijaani, Prnjavor, poginuo 1944. god.
Vi jaani, Prnjavor.
PEULlC B. J ELENKO, roen 1922, Vijaani, Prnjavor, borac 3. . 3. bat.
poginuo 18. januara 1944. god. Prnjavor.
PI J ETLOVI C G. BRANKO, roen 1925, Osinja, Derventa, borac 3. . 4.
bat. poginuo 12. aprila 1945. god. Perkovia Han, Maglaj.
PLANINClC M. KASI M, roen 1924, Jablanica, Teanj, borac 3. . 1. bat.
poginuo 15. aprila 1945. god. Sikola, Maglaj.
PLANINAC STJ EPAN, roen 1926, Lutiina, Kutina, borac 3. bat. nestao
1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
PLEMENI TI M. VALENT, roen u Vinjici, Ivanjec, borac, poginuo 13.
januara 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
PLIVA B. MUHAREM, roen 1923, Banja Luka, komandir 2. ete 1.
bat. poginuo 1. marta 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
PODGORAC D. MI LI VOJ E, roen 1921, Vel. Ilova, Prnjavor, borac, po-
ginuo 1943. god.
PONORAC RAJ KO, roen 1920, Imljani, Kotor Varo, borac 3. bat. po-
ginuo 1. juna 1944. god. Krmarice, Banja Luka.
POPOVIC J. ANELKA (Beba), roena 1927, Sitnei, Srbac, referent
saniteta 2. . 4. bat. poginula krajem aprila 1944. god. Rujevika
glava, Vrbanjci, Kotor-Varo.
POPOVIC V. BOKO, roen 1918, Majevac, Doboj, borac, poginuo 1945.
god.
POPOVIC J. DRAGOLJ UB, roen 1922, Majevac, Doboj, borac, umro 28.
maja 1945. god. u bolnici, Tesli.
POPOVIC B. DUAN, roen 1914, Majevac, Doboj, borac 3. . 3. bat. po-
ginuo 15. aprila 1945. god. Debela Meja, Maglaj.
POPOVIC S. RADOVAN, roen 1917, Ritei, Podnovlje, Doboj, desetar
2. . 4. bat. poginuo 5. maja 1945. god. Donja Dubica, Odak.
POPOVIC VLADI MI R, ro. 1924, Dabovci, Kotor-Varo, umro u Prnja-
voru koncem novembra 1943. godine.
POROBIC A. BESI M, roen 1924, Velika, Derventa, borac, poginuo 1944.
godine.
PREDOJ EVI C N. BOSA, roena 1926, Tesli, bolniarka 3. . 1. bat. pogi-
nula 9. septembra 1944. god. Vila Vrhovski kod Doboj a.
PRERADOVIC T. LJ UBO, roen 1912, Strpci, Prnjavor, ekonom ete 4.
bat. poginuo 16. juna 1944. god. na Ukrini u trpcima, Prnjavor.
PRERADOVIC ZDRAVKO, roen 1927, Vrani, Prnjavor, borac 1. . 1.
bat. poginuo 1. marta 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
PROLIC M. LJ UBO, roen 1912, Mravia, Prnjavor, borac 4. bat. poginuo
21. novembra 1944. god. Kadinjani, Banja Luka.
PROLIC . VELJ KO, roen 1926, Mravia, Prnjavor, omlad. rukovodilac
3. bat. poginuo 18. decembra 1944. god. Miljanovci, Doboj.
PULIC R. MILO, roen 1924, Gornja Radnja, Teanj, borac 4. bat. po-
ginuo 23. marta 1945. god. Cer, Miinci, Derventa.
PULJANOVIC J. BOGDAN, roen 1923, Kladari, Doboj, borac art. divi-
ziona brigade, poginuo 1945. god.
PUI C S. BOGDAN, roen 1926, Imljani, Kotor Varo, vodnik u 2. .
1. bat. poginuo 5. maja 1945. god. Donji Svilaj, Odak.
PUI C B. STANIMIR, Imljani, poginuo 1945. god. Vlaka Mala.
PUKAR HAJRUDIN, roen 1926, Linja, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
godine.
R
RABO PETRA, roena 1918, Meljani, Ivanjec, borac, poginula 28. sep-
tembra 1944. god. Rankovii, Tesli.
RADAKOVIC J. I LI J A, roen 1907, Vojevac, Bos. Krupa, borac 4. bat.
poginuo 26. marta 1945. god. Stanovi, Doboj.
RADANOVIC (ili RADINI) P. MIRKO, roen 1919, Velika Soanica,
Derventa, borac 1. . 3. bat. poginuo 5. maja 1945. god. Vlaka Mala,
Odak.
RADELIC MARI JAN, roen 1922, Rastuko, Fojnica, borac 1. . 4. bat.
umro od zadobijenih rana 10. aprila 1945. god. Tesli.
RADELIC J. NIKO, roen 1920, Prebolje, Stolac, desetar 3. . 2. bat. po-
ginuo 16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
RADI G. LJ UBO, roen 1928, Dilac. Glamo, borac 2. . 4. bat. poginuo
8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
RADINKOVI S. LJ UBI CA, roena 1929, Bokovii, Banja Luka, borac,
bolniarka 4. bat. poginula 12. januara 1945. god. Karaula, epe.
RADOMIROVIC S. MILENKO, roen 1926, Vijaani, Prnjavor, kapetan
J A, poginuo 1947. god. od strane odmetnikih etnikih bandi u Vi-
jaanima, Prnjavor.
RADOSINOVIC BRANKO, roen 1921, Osinja, Derventa, borac 3. . 2.
bat. poginuo 1. januara 1944. god. Trapisti, Banja Luka.
RADOSINOVIC PETKO, roen 1915, Brestovo, Doboj, borac 3. bat. nes-
tao 1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
RADOSEVIC . STEVO, roen 1921, Vijaani, Prnjavor, komandir vo-
da, 3. . 2. bat. poginuo 1. decembra 1944. god. na elj. stanici Bra-
dii, Maglaj.
RADULOVIC A. VASKRSI J A, roen 1909, Strpci, Prnjavor, borac, po-
ginuo 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
RADI D2EVAD, roen u Banja Luci, borac 1. bat. poginuo 13. januara
1944. god. Uzlomac, Kotor Varo.
RAKANI F. IVAN, roen 1925, Trgovite, Ivanjec, borac, poginuo 12.
aprila 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
RAKI S. ORO, roen 1923, Strpci, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo 5.
januara 1944. god. Vrani, Prnjavor.
RAKI S. VASKRSI J A, roen 1921, Strpci, Prnjavor, borac 4. bat. pogi-
nuo 19. avgusta 1944. god. Klupe, Tesli.
RAMI RAI F, roen 1921, Gradaac, borac 3. bat. nestao 1. decembra
1944. god. Siva, Doboj.
REDI HUSEIN, roen 1918, Bos. Krupa, zamjenik komandanta 2. bat.
poginuo 15. marta 1944. god. Podbre, Kotor-Varo.
REHALDSKI STANKO, roen u Detlaku, Derventa, borac 1. bat. po-
ginuo 1. avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
ROHANI F. IVAN, roen 1923, Veliko Trgovite, Ivanjec, borac 3. . 3.
bat. poginuo 9. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
RUDONJI P. MITAR, roen 1923, Kremna, Prnjavor, komandir voda
1. . 2. bat. poginuo 19. januara 1944. god. Prnjavor.
S
SADEK . VINKO, roen 1911, urevac, Krievci, borac ete prateih
orua brigade, poginuo 2. decembra 1944. godine, Ozimica, Zepe.
SAFIN ZLATKO, roen Nova Ves, Srbac, borac 1. bat. poginuo 6. januara
1944. god. Uzlomac, Kotor-Varo.
SAKAN V. KONSTANTIN, roen 1924, Vrbanjci, Kotor-Varo, pom. po-
lit. komesara ete, poginuo 18. septembra 1944. god. Banja Luka.
SALAMA MUHAREM, roen 1919, Banja Luka, borac 2. . 1. bat. umro
4. marta 1944. god. od tifusa u bolnici Siprage, K. Varo.
SALI OMER, roen 1920, Polog, Mostar, borac 3. bat. poginuo 4. ok-
tobra 1944. god. Velika Soanica, Derventa.
SALI BAI H. ABAN, roen 1912, Piljuii, Teanj, borac, poginuo 13.
aprila 1945. god.
SALKI N. ALI J A, roen 1922, Prnjavor, borac, poginuo izmeu 18. i 25.
septembra 1944. godine, Banja Luka.
SALKI S. ZAIM, Skender-Vakuf, poginuo 1944. god. kod Maglaja.
SALTAGlC MUHAREM, roen 1912, Jevadije, Teanj, borac, poginuo
februara 1945. god.
SANCANIN BOKO, roen 1928, Velika Ilova, Prnjavor, desetar 3. bat.
nestao 1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
SANCANIN ZDRAVKO, roen 1929, Velika Ilova, Prnjavor, borac-kurir
u 2. bat. poginuo 31. marta 1945. god. Lepenica, Srbac.
SANDAJ S. JAN, roen 1917, Rakovac, Prnjavor, borac 1. . 4. bat. po-
ginuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SANDlC VLADO, roen 1926, Sekovci, Srbac, borac 2. . 2. bat. poginuo
maja 1944. godine, Kadinjani, Banja Luka.
SATINClC SAVO, roen u Martincu, Srbac, poginuo 17. marta 1944. god.
SAVANOVIC RAJ KO, nestao u borbi 20. 4. 1944. oko Bjeljevina, Kotor-
- Varo.
SAVIC NEDELJ KO, roen 1926, Vijaani, Prnjavor, borac 3. bat. pogi-
nuo 4. oktobra 1944. god. Velika Soanica, Derventa.
SAVIC M. SAVO, roen 1928, s. Kosjerovo, Laktai, poginuo 14. 1. 1945.
godine.
SAVKOVIC J. LUKA, roen 1910, Strpci, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
godine.
SAVKOVIC NENAD, roen 1925, Sekovci, Srbac, borac 3. bat. poginuo
14. juna 1944. god. Palakovci, Prnjavor.
SEClC M. HADZIRA, roena 1926, Mravii, Doboj, borac-bolniarka po-
ginula 24. oktobra 1944. god. Foa-Veliki Prnjavor, Doboj.
SEGIC Z. STANKO, roen 1920, Strpci, Prnjavor, borac 3. . 2. bat. pogi-
nuo 13. januara 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
SEKENI M. BRANKO, roen 1925, Krikovci, Srbac, desetar 1. . 2. bat.
poginuo 13. marta 1945. god. Ularice, Doboj.
SEKULI C J. MILAN, roen 1918, Strpci, Prnjavor, p. porunik J A, po-
ginuo 1945. god. u okolini Banja Luke.
SEKULI C J. URO, roen 1915. Strpci, Prnjavor, borac, poginuo 27/ 28.
god.
SELIMOVIC H. AHMET, roen 1915, Orahovica, Tuzla, borac 4. bat. po-
ginuo 11. januara 1945. god. Perkovia Han, N. Seher, Maglaj.
SENEK J. ALEKSANDAR, roen 1923, Strpci, Prnjavor, borac, poginuo
1944. god.
SILAI STJ EPAN, roen 1925, Voloder, Kutina, borac 3. bat. nestao 1.
decembra 1944. god. Siva, Doboj.
SI LAJ DI C SLAVKO, roen 1929, Samina, Gorade, borac 4. bat. poginuo
9. septembra 1944. god. Doboj.
SIMlC G. BORO, roen 1927, Maglaj, borac 3. bat. poginuo 16. decembra
1944. god. Sije, Maglaj.
SI MI SAVO, roen 1922, Tuzla, borac 3. bat. poginuo 14. juna 1944. god.
Palakovci, Prnjavor.
SI MI M. I VKO, roen u Velikoj Ilovi, Prnjavor, borac, poginuo 1945.
god. Banja Luka.
SI MI D. SLAVKO, roen 1921, Donja Ilova, Prnjavor, komandir 2. ete,
3. bat. poginuo 18. aprila 1944. god. J avorani, K. Varo.
SINANOVIC M. VEJ SO, roen 1911, Suho Polje, Teanj, borac 1. . 4. bat.
poginuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SKELENDZl H. MEHMED, roen 1910, Bos. Brod, borac 2. . 4. bat.
poginuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SKLADAR S. DRAGO, roen 1920, Bedenica, Sv. Ivan, Zelina, borac 2. .
4. bat. poginuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SKONTRA NI KOLA, roen 1919, Prolog, Livno, borac 1. bat. poginuo 8.
maja 1945. god. Donja Dubica, Odak.
SLATI NAC N. ORO, roen 1925, Strpci, Prnjavor, borac 3. . 4. bat.
poginuo 25. aprila 1944. gc. Kotor-Varo.
SLAVNI GAVRO, roen 1915, Koriani, Travnik, zastavnik 1. bat. po-
ginuo 20. aprila 1944. god. Bjel jevi na, Banja Luka.
SLAVNI MI RKO, roen 1924, Koriani, Travnik, vodnik 1. bat. poginuo
16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
SMAJ I M. HALI L, roen 1925, Viegrad, desetar 4. bat. poginuo 13. ja-
nuara 1945. god. Karaula, Zepe.
SMAJ I M. OSMAN, roen 1924, Sel ji l je, Tuzla, desetar u automatiar-
skoj eti brigade, poginuo 25. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SMAJ I B. SALKO, roen 1922, Kosova, Maglaj, borac 1. . 4. bat. pogi-
nuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SMI LJ ANI S. MIHAILO, roen 1926, Glamo, borac 3. . 4. bat. pogi-
nuo 6. maja 1945, Vlaka Mala, Odak.
SOFTI A. AMI L (Delija), roen 1925, Ulinjak, Maglaj, borac, po-
ginuo 6. maja 1945. god. Odak.
SOPI PAVLE, roen 1911, Sarajevo, borac 2. . 4. bat. borac, poginuo 5.
maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SOPRENI P. MI RKO, roen 1909, Prosjek, Prnjavor, borac, 4. bat. po-
ginuo 30. jula 1944. god. Kotor-Varo.
SORSA V. J OSI P, roen 1924, igrovci, Pregradec, borac 3. bat. poginuo
1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
SPASOJ EVI S. UROS, roen 1919, Cerani, Derventa, borac, poginuo
1945. god.
SRKALOVI A. OSMAN, roen 1928, Teanj, borac 2. . 4. bat. nestao u
borbi 25. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
STABAKOV1 D. OKO, roen 1924, Novi Grad, Odak, borac 3. . 2.
bat. poginuo 16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
STANETI J . ZORKA, roena 1926, Troelji, Bos. Gradika, borac-bolni-
arka 1. bat. poginula 25. decembra 1944. godine, Ljubatovci, Zepe.
STANI D. PETKO, roen 1915, Strpci, Prnjavor, desetar u 4. bat. pogi-
nuo 28. juna 1944. godine, Derventa.
STANI NEDO, roen 1919. u Ilovi, Prnjavor, zamjenik komandanta 2.
bat. nestao 25. septembra 1944. god. Topola, Bos. Gradika.
STANKOVI D. OKO, roen 1923, Novi Grad, Odak, borac, poginuo
1945. godine.
STANOJ EVI PETAR, roen 1925, Palakovci, Prnjavor, borac 1. . 3.
bat. umro od zadobijenih rana 3. marta 1944. god. Drenova, Prnjavor.
STARCEVI N. SAVO, roen 1906, Strpci, Prnjavor, borac san. voda,
nestao 28. marta 1945. god. Stivor, Prnjavor.
STAZlKO T. VI KTOR, roen 1920, Duvno, borac 2. bat. poginuo 25.
maja 1945. god. Donja Dubica, Odak.
STEGI B. VASKRSI J A, roen u Dragoviima, Prnjavor, borac 1. bat.
poginuo 17. maja 1944, Bokovii, Banja Luka.
STOJANOVI MILO, roen u Obradoviima, Skender-Vakuf, komandir
3. . 1. bat. poginuo 5. januara 1944. god. Bubanj, Linja, Prnjavor.
STOJ KOVI S. MIRKO, roen 1919, Strpci, Prnjavor, borac, poginuo
1945. godine.
STOJ KOVI N. STOJAN, roen 1921, Vijaani, Prnjavor, desetar 2. bat.
poginuo 6/ 7. septembra 1944. god. Maglaj.
STOJ KOVI D. VLADO, roen 1929, Ritei, Podnovlje, Doboj, borac 2.
. 2. bat. poginuo 23. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
SULAJ DZl A. I SMET, roen 1909, Travnik, borac 2. bat. poginuo 25.
maja 1945. god. Donja Dubica, Odak.
SULJ I I P. SULEJ MAN, roen 1924, Misurici, Maglaj, borac, poginuo
29. maja 1945. god.
SUSI L. PAVO, roen 1919, Podgora, Naice, borac 3. bat. poginuo
februara 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
SUVAJ AC BOKO, roen 1922, Ilova, Prnjavor, p. porunik, ob. oficir
3. bat. poginuo 15. aprila 1945. god. Debela Meja, Maglaj.
SUVAJ EVI M. PETAR, Imljani, poginuo 1944. god. Bukovica, Doboj.
SUVAJ EVI I. TANE, Imljani, poginuo 1944. godine.
S
AHBAZ ALI J A, roen u Kozarcu, Prijedor, borac 1. . 3. bat. poginuo
25. septembra 1944. god. Troelji, Bos. Gradika.
AREVI UGLJ EA, roen u Kremni, Prnjavor, borac 3. bat. poginuo
18. avgusta 1944. god. Klupe, Tesli.
EDEK . VINKO, roen u urevcu, Krievci, borac 3. bat. poginuo
1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
EKORORANJ I I. RUDOLF, roen 1921, Udbina, Karlovac, desetar 4.
bat. poginuo 8. juna 1945. god. Rajievci, Banja Luka, (nesretan slu-
aj).
EREMET M. IVICA, roen 1918, Derventa, pol. komesar ete u 4. bat.
poginuo 11. februara, 1945. god. Karaula, Zepe.
I LJ AK JUNUZ, roen 1911, Teanj, borac, 3. bat. poginuo 1. decembra
1944. god. Siva, Doboj.
I MECKI SOFI J A, roena 1922, trpci, Prnjavor, borac, poginula u bor-
bama oko Banja Luke, 18. septembra 1944. god.
KOBALJ M. DRAGAN, roen u Vakufu, Bos. Gradika, poginuo no-
vembra 1944. god.
KORI A. STEVAN, roen 1913, Brestovo, Doboj, borac, 3. bat. pogi-
nuo 1944. godine.
LJ I VA V. J UZEK, roen 1919, Martinac, Srbac, borac 3. . 4. bat. po-
ginuo 25. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
LJ I VI I VKO, roen u Velikoj Ilovi, Prnjavor, borac, poginuo 7. sep-
tembra 1944. god. Maglaj.
MULJ A J. BRANKO, roen 1922, trpci, Prnjavor, borac 3. . 2. bat. po-
ginuo 1. decembra 1944. god. Z. st. Bradii, Maglaj.
OTARI IVAN, roen 1917, G. J asenac, Krapina, borac 4. bat. pogi-
nuo 18. decembra 1944. god. Trepa, Teanj.
UMATI S. ZI VKO, roen 1920, Majevac, Doboj, borac 3. bat. poginuo
28. februara 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
URLAN DRAGAN, roen 1926, Vodievo, Bos. Novi, pomonik pol. ko-
mesara 3. ete, 3. bat. nestao 1. decembra 1944. god. Siva, Doboj.
UKOVI MI RKO, roen u Brezovljanima, borac, poginuo 17. marta
1944. godine, Mehovci, Kotor-Varo.
T
TABAKOVI C A. HAKI J A, roen 1926, Linja, Prnjavor, vodnik voda 1.
. 1. bat. poginuo 25. februara 1944. god. Visoka Glava, Reljevac, Pr-
njavor.
TAGAN P. RINO, roen 1916, Venecija, borac 3. bat. poginuo 12. aprila
1945. god. Karaula, Zepe.
TALI O M. RAI D, roen 1904, Kaloevii, Teanj, borac 1. bat. poginuo
16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
TANASI C T. RAJ KO, roen 1921, Kremna, Prnjavor, borac, 3. bat. po-
ginuo 24. marta 1944. godine, Vrbanjci, Kotor-Varo.
TANASI C L. SAVO, roen 1923, Kremna, Prnjavor, borac, poginuo maja
1945. godine, Vlaka Mala, Odak.
TEKLI J. ZI VKO, roen 1898, Graborez, Livno, borac 1. . 3. bat. pogi-
nuo 6. maja 1945, Vlaka Mala, Odak.
TEANOVI C DRAGOLJ UB (ili BOGOLJ UB), roen u I mljanima, Kotor-
-Varo, borac 1. bat. poginuo 28. juna 1944. god. Derventa.
TEI C L. PETAR, Vlatkovii, poginuo 1944. god. Krmarice.
TEI F. SLAVKO, roen 1912, Prosjek, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
godine, Zepe.
TEI C STANOJ E, poginuo 19. novembra 1943. god. Kadinjani, Crni Vrh.
TENJ AK M. AVDO, roen 1923, Prnjavor, pol. komesar 2. ete, 2. ba-
taljona, poginuo 22. februara 1945. god. Mala Bukovica, Doboj.
TI FI ALI J A, roen u Kotor-Varou, borac 1. bat. poginuo 6. januara
1944. god. Uzlomac, Kotor-Varo.
37 etrnaesta srenjobosanska brigada
TODI SPASOJ E, roen 1917, Ilova, Prnjavor, desetar, 3. . 2. bat. po-
ginuo 1. januara 1944. god. Trapisti, Banja Luka.
TODOROVI P. MILAN, roen 1921, Srevii, Srbac, vodnik voda 1. .
2. bat. poginuo 5. maja 1945. god. Svilaj, Odak.
TODOROVI J. RADE, roen 1921, Rakovci, Doboj, vodnik voda, 3. .
3. bat. poginuo 11. februara 1945. god. Karaula, Zepe.
TODOROVI . SAVO, roen 1929, Hrvaani, Prnjavor, borac 3. bat. po-
ginuo 23. septembra 1944. god. Topola, Bos. Gradika.
TOMAS D. MI RKO, roen 1928, Strpci, Prnjavor, desetar 3. bat. poginuo
7. marta 1945. god. na elj. pruzi Doboj-Derventa.
TOMAS M. VELEMI R, roen 1919, Strpci, Prnjavor, st. vodnik, 3.bat.
poginuo 4. juna 1944. god. Mravia, Prnjavor.
TOMANOVI R. DUAN, roen 1923, Novi Grad, Odak, borac, pogi-
nuo 1944. godine.
TOMI S. ANTUN, roen 1912, Kukujevci, Sid, borac tehn. ete brigade,
poginuo 8. marta 1945. 1945. god. Ritei, Doboj.
TOMI BRANKO, roen 1912, Srevii, Srbac, borac 3. . 2. bat. poginuo
20. septembra 1944. god. Klanice, Laktai.
TOMLJ ENOVI ANTONI J A, roena u Splitu, poginula 1944. god. (Poda-
tak dobijen od SUBNOR-a Derventa).
TOMLJ ENOVI D. STJ EPAN, roen 1921, Velika Kapela, akovo, borac
2. . 4. bat. poginuo 5. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
TOPAGI I. SEMSUDI N, roen 1925, Gradaac, polit, delegat voda 1. .
1. bat. umro 15. decembra 1944. god. od zadob. rana, Tesli.
TOPI C BOSKO, roen u Velikoj Ilovi, 1923, Prnjavor, desetar 1. . 2. bat.
poginuo 9. septembra 1944. god. Doboj.
TOSI . PERO, roen 1924, Otpoivaljka, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
god.
TRI VI EVI J. NEDELJ KO, roen 1922, Strpci, Prnjavor, zastavnik 1.
. 3. bat. poginuo 19. januara 1944. god. Prnjavor.
TRI VALI M. J ELI SI J A , roen 1923, Vel. Ilova, Prnjavor, poginuo 1944.
god. Banja Luka.
TRKULJ A S. J OVI CA, roen 1926, Lipovac, Kotor-Varo, zamjenik ko-
mandanta 1. bat. poginuo 16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
TRNI NI NEDO, roen 1912, Maglajani, Laktai, borac 3. . 1. bat. po-
ginuo 4. oktobra 1944. god. Osinja, Derventa.
TRNI NI RADE, roen 1921, Maglajani, Laktai, borac-kurir taba bri-
gade, poginuo 28. februara 1944. god. Kotor-Varo.
TUBI RADE, roen u Vijaanima, Prnjavor, borac 1. . 2. bat. umro od
zadobijenih rana 26. oktobra 1944. god. Strpci, Prnjavor.
TUBONJ I R. J EL I SI J E, roen 1915, Ilova, Prnjavor, zamjenik koman-
dira 2. . 3. bat. poginuo 17. aprila 1945. god. Put. Brdo, Doboj.
TUCAKOVI MARKO, roen 1924, Jugovii, borac 3. . 1. bat. poginuo
4. oktobra 1944. god. Crna, Derventa.
TUMI ROVI AHMET, roen 1924, Gradaac, borac 3. . 3. bat. poginuo
7. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
TURUDlC T. SAVO, roen 1930, Vel. Soanica, Derventa, borac 1. . 4.
bat. poginuo 11. aprila 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
TUTNJ EVI C DUAN, roen u Cvrtkovci, Doboj, borac 1. . 3. bat. umro
od zadobijenih rana 2. februara 1944. god. Drenova, Prnjavor.
U
UBANI JOVO, roen 1924, Livno, borac 3. . 3. bat. poginuo 6. maja
1945. god. Vlaka Mala, Odak.
UGREN L. VASKRSI J A, roen 1925. god. Kaoci, Srbac, borac 3. . 1. bat.
umro od zadobijenih rana 30. januara 1945. god. Tesli.
USORAC N. RADI VOJ E, roen 1922, ereg Ilova, Prnjavor, borac, po-
ginuo 18. avgusta 1944. god. Klupe, Tesli.
V
VAJ TEI R. STEFAN, roen 1925, Prosjek, Prnjavor, borac, poginuo
1944. godine na Vuijaku.
VANJ EK K. J AROSLAV, roen 1914, Ilova, Prnjavor, vodnik 2. . 4. bat.
poginuo^1945. god. Sitnei, Srbac.
VARCAR SLAVKO, roen 1928, Razboj, Srbac, borac 2. bat. umro 12.
decembra 1944. god. od zadobijenih rana u Tesliu.
VASI K. PAVO, roen 1918, Mitrovii, Doboj, borac, poginuo.
VASI SAVO, roen 1910, trpci, Prnjavor, Ml. vodnik-komandir voda,
3. bat. poginuo 18. januara 1944. god. Prnjavor.
VASI LI I N I. ANKICA, roena 1922, Banja Luka, borac-bolniarka 1. bat.
poginula 14. januara 1945. god. Perkovia Han, Maglaj.
VATOVIC M. MARTIN, roen 1926, Antunovci, Naice, borac 1. . 3. bat.
poginuo 6. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
VEJ SI H. AHMET, roen 1916, Cerovac, Teanj, borac 1. . 1. bat. po-
ginuo 16. aprila 1945. god. Putnikovo Brdo, Doboj.
VI DlC MI LI SAV, G. Palakovci, Prnjavor, poginuo 19. januara 1944. god.
Prnjavor.
VI DlC I. MIRKO, roen 1926, D. Detlak, Derventa, borac, poginuo 1945.
god. Bukovica, Doboj.
VI DlC RAJ KO, roen 1920, Imljani, Kotor-Varo, borac 1. bat. poginuo
1. avgusta 1944. god. Ukrinjica, Tesli.
VIDOVIC PERO, roen 1925, Boac, Banja Luka, borac 4. bat. poginuo
19. septembra 1944. god. Vrbanja, Banja Luka.
VINClC DUAN, roen 1921, Smrtii, Prnjavor, desetar 1. . 1. bat. po-
ginuo 8. marta 1945. god. Majevac, Doboj.
VINClC T. VASKRSI J A, roen 1914, Srevii, Srbac, borac 3. . 4. bat.
poginuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
VLAJ I C V. DAVID, roen 1928, Mikovci, Derventa, poginuo 1944. godi-
ne.
VODNAR A. VASI LJ , roen 1920, Sitnei, Srbac, desetar 3. . 4. bat. po-
ginuo 9. aprila 1945. god. Karaula, Zepe.
VRHOVAC L. MI RJANA, roena 1921, Otpoivaljka, Prnjavor, borac,
poginula 1944. god.
VRHOVAC D. PERO, roen 1925, Strpci, Prnjavor, borac, poginuo 1944.
god. Teanj.
VRHOVAC D. STOJAN, roen 1911, Otpoivaljka, Prnjavor, zam. koman-
danta 4. bat. poginuo 1944. god. Teanjka, Teanj.
VRHOVAC J. IVKO, roen 1924, Strpci, Prnjavor, vodnik 3. bat. pogi-
nuo 14. aprila 1945. god. Debela Meja, Maglaj.
VUKO MATO, roen u Kukujevcima, Ruma, borac 1. . 2. bat. poginuo
9. septembra 1944. god. Makljenovac, Doboj.
VUCKOVIC V. GOJ KO, roen 1919, Maglajani, Laktai, desetar, 2. bat.
poginuo 8. marta 1945. god. Ritei, Doboj.
VUJ AKOVlC M. MILAN, roen 1918, s. Laktai, poginuo 10. 2. 1945. god.
VUJ AKOVlC M. RADOVAN, roen 1925, Laktai, poginuo u januaru
1945. godine.
VUJANI C M. VID, roen 1924, Purai, Prnjavor, vodnik 1. . 1. bat. po-
ginuo 6. marta 1945. god. Ularice, Doboj.
VUJ ASI N M. MIOMIR, roen 1925. godine, Kadinjani, poginuo 1944. god.
VUJ I C J. GOJ KO, roen 1927, Krupa na Vrbasu, Banja Luka, borac au-
tomatiarske ete brigade, poginuo 25. maja 1945. god. Vlaka Mala,
Odak.
VUJ l Cl C MILO, roen u Kozarcu, Prijedor, zam. polit, komesara 3. .
2. bat. poginuo 21. avgusta 1944. god. Runjevaka Glava, Vrbanjci,
Kotor-Varo.
VUJI NOVI C P. BLAGOJ E, roen 1922, iava, Turbe, desetar 1. bat. po-
ginuo 4/ 5. novembra 1944. god. Rudanka, Doboj.
VUJI NOVI C B. NEDO, Imljani, poginuo 1944. god. Karanovac, Banja
Luka.
VUKADIN I. DANE, roen 1908, Srani, Davor, Nova Gradika, borac
3. . 4. bat. poginuo 8. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
VUKAJ I LOVI C I. SLAVKO, roen 1920, Strpci, Prnjavor, borac 3. .
2. bat. umro 21. maja 1945. god. od zadobijenih rana, Tesli.
VUKASINOVIC R. STANKO, roen 1922, Otpoivaljka, Prnjavor, po-
monik polit, komesara 2. bat. poginuo 20. januara 1944. god. Prnja-
vor, narodni heroj.
VUKELJ A PERO, roen 1924, Dragotinja, Prijedor, pomonik polit, ko-
mesara 4. bat. poginuo 22. februara 1945. god. Putnikovo Brdo, Do-
boj.
VUKOVI L. LJ UBO, roen 1918, Vijaani, Prnjavor, komandir voda u
2. . 2. bat. poginuo 3. januara 1944. god. Trapisti, Banja Luka.
VUKOVIC . MILOVAN, roen 1921, Maglajani, Laktai, desetar 1. bat.
poginuo 1. marta 1945. god. Perkovi Han, Maglaj.
VUKOVIC D. MIRKO, roen 1919, Vijaani, Prnjavor, desetar u 2. bat.
poginuo 1945. god. od odmetnikih bandi, Cer, Prnjavor.
VUKOVIC S. IVKO, roen 1920, Mokri Lug, Skender Vakuf, borac 2. .
1. bat. poginuo 1. jula 1944. god. Vitkovci, Doboj.
VUKOVLJ AN J. LUKA, roen 1906, Trebinje, borac, umro od zadobije-
nih rana 30. juna 1945. god. Tesli.
VRHOVAC JOVI CA, iz s. trbe, Celinac, poginuo u 14. brigadi.
Z
ZEC M. PETAR, roen 1921, trpci, Prnjavor, polit, komesar ete 3. bat.
poginuo 25. septembra 1944. god. Klupe, Tesli.
ZEJNI R. EVKO, roen 1924, Prnjavor, borac 1. bat. poginuo 8. jula
1944. god. Ukrinjica, Tesli.
ZEJNI C L. NEZIR, roen 1922. god. Mravia, Prnjavor, borac 3. bat. po-
ginuo 18. januara 1944. god. Prnjavor.
ZOVKI BONO, roen 1912, Kramonjajica, Brko, polit, delegat voda
1. . 1. bat. poginuo 21. februara 1945. god. Obli kamen, Doboj.
ZUKANClC Z. HASAN, roen 1927, Linja, poginuo 10. jula 1945. god.
kod Bronzanog Majdana od ustakih ostataka.
Z
ZIVANIC N. ALEKSA, roen 1925, G. Smrtii, Prnjavor, borac, poginuo
13. maja 1945. god. Vlaka Mala, Odak.
ZlVANI M. STEVO, roen 1922, G. Smrtii, Prnjavor, poginuo oktobra
1944. god. Tesli.
ZIVKOVIC J. DUAN, roen 1923, Kremna, Prnjavor, borac 3. bat. po-
ginuo 31. decembra 1943. god. Klanice, Banja Luka.
ZIVKOVIC . ZIVKO, roen 1918, Maglajani, Laktai, borac 1. bat. umro
28. decembra 1944. god. od zadobijenih rana, Tesli.
* Spisak je raen na osnovu podataka kojima raspolae Vojnoistorijski
institut u Beogradu i podataka dobij enih od Saveza boraca srednjo-
bosanskih optina. Oba izvora su nepotpuna pa i pored uloenog truda
svi poginuli nisu evidentirani zbog ega se Redakcija izvinjava.
S P I S A K
boraca 14. SBNOU brigade koji su preivjeli rat, sainjen na osnovu
spiskova Optinskih odbora SUBNOR-a srednje Bosne i evidencije Sek-
cija brigade u Banjoj Luci i Beogradu.
OPTINA BOSANSKI BROD
HADRlC HALIMA, rod. u B. Brod,
1924;
PI PlC BAJ RO, rod. u Sijekovac,
1921;
PI PI ZAIM, rod. u Sijekovac,
1924;
OPTINA BUSOVAA
BARUCl J A S. AHMET, 1915,
Skradno;
COSlC I. JOZO, 1926, Ravan;
HUSANOVIC M. FADIL, 1926, So-
lakovii;
KAJ TAZ M. SULJ O, 1902, Stubi-
ca;
LUI J A A. RI FET, 1926, Podbare;
PROSJ ANOVI C S. MUHAREM,
1922, Turici;
SMAKA M. J USUF, 1924, Stubi-
ca;
SREBRENI CA M. IDRIZ, 1919, So-
lakovii.
OPTINA DERVENTA
ALEKSI C J . NEDELJ KO, 1920,
Osinja;
ASENTlC R. BRANKO, 1911, Mi-
kovci ;
ASENTlC G. I LI J A, 1925, Mikov-
ci;
BABI C A. DUAN, 1916, M. So-
anica ;
BABI C A. MIHAILO, 1922, V. So-
anica;
BABI C B. STANOJ E, 1913, M. So-
anica ;
BARI I J. NIKOLA, 1923, Lup-
ljanica;
BAlC M. IBRAHIM, 1927, Der-
venta;
BAI C M. RAMIZ, 1910, Derven-
ta;
BEGANOVIC S. MESUD, 1905,
Derventa;
BERBI C M. KASI M, 1929, Derven-
ta;
BLAGOJ I CEVI C S. LJ UBO, 1927,
G. Lupljanica;
BOKl C MIRKO, Derventa;
CEMANOVIC A. FAHIR, 1917,
Derventa ;
CORIC L. DRAGUTIN, 1923, M.
Soanica ;
CORIC S. SVETOZAR, 1922, M.
Soanica *
DANILO VIC L. MI LI VO J E, 1916,
y Soanica *
DUJ AKOVI C B. NEDELJ KO, 1925,
Kalenderovci ;
DEKlC S. STANIA, 1910, Mi-
kovci ;
UHERI M. DEMIL, 1910, T. Lu-
ani;
UREVIC T. SAVKO, 1925, Crn-
a;
FI LI POVI D. CERIM, 1907, Gla-
mo;
GEC A. SALKO, 1908, Derventa;
GOSTI J. NEDO, 1929, M. Soa-
nica;
GOSTlC M. NEDO, 1927, M. So-
anica;
HADZI B. VESELJ KO, 1919, M.
SociniCci *
HADZlKADI S. SULJ O, 1925,
Derventa;
HAJ RI C I. AZIZ, 1913, Derventa;
HERCEGOVAC A. NAFI J A, 1927,
Derventa;
HERCEGOVAC A. EFI K, 1916,
Derventa;
HUSKI A. ALI J A, 1925, Derven-
ta;
ISLAMOVIC E. AVDO, 1914, Der-
venta;
ISLAMOVIC H. I BRO, 1923, Der-
venta;
ISLAMOVIC H. MEHO, 1918, Der-
venta;
ISLAMOVIC H. MUJO, 1925, Der-
venta;
J AKUPOVI C O. SABAN, 1923,
Derventa;
J EFTl C L. SRETO, 1927, Derven-
ta;
J EVDI C J . BLAGOJ E, 1924, D.
Detlak*
JOKANI A. SAVO, 1913, Drijen;
J OVI CI C V. DAVID, 1928, Mikov-
ci;
KADI S. SENI J A, 1926, Derven-
ta;
KAJ I NOVI C V. BOZO, 1923, Ce-
rani;
KALOPER A. SIMO, 1923, Osinja;
KANTARDZlC S. SADETA, 1930,
Derventa;
KOJ I C B. NIKO, 1919, V. Soani-
ca;
KOJ I V. PERO, 1920, V. Soani-
ca;
KOVACEVIC L. CVI J ETA, 1920,
Soanica;
KOVACEVIC D. DUAN, 1907,
Drijen;
KOVACEVIC V. GOJ KO, 1910,
Mikovci;
KOVACEVIC R. PROKOPI J E,
1926, D. Detlak;
KNEEVI N. NEDELJ KO, 1921,
V. Soanica;
KUPRESAK J . I LI J A, 1929, M.
Soanica*
KUZMANOVlC N. MARKO, 1926,
Mikovci;
KUZMANOVlC T. SAVO, 1913,
Mikovci ;
LAZAREVIC J. ARKO, 1926,
Crna;
LAZAREVIC L. ZlVKO, 1929, Crn-
C3. *
MARI LJ . MILUTIN, 1927, Osi-
nja;
MARKOVIC S. PETAR, 1908, Der-
venta;
MAI M. HASAN, 1906, Derven-
ta;
MATlC M. STI PO, 1921, Gradina;
MESKOVI C H. ATI F, 1912, Der-
venta ;
MlClC T. OKO, 1924, Derventa;
MILI O. BRANKO, 1926, Mikov-
ci;
MILANOVI S. PETAR, 1909, Dri-
jen;
MITROVI M. MILE, 1925, Vel.
Soanica;
MUJ KI N. AHMET, 1913, Der-
venta ;
MUSTAFI M. AVDO, 1923, Der-
venta;
MUSTAFI M. HASAN, 1926,
Derventa;
MUSTAFI M. HUSO, 1915, Der-
venta;
MUI M. J USUF, 1927, Derven-
ta;
NAGRADI . MIRKO, 1915, Crn-
a;
NAGRADI P. STOJ AN, 1917,
Crna;
NEDI P. SPASO J E, 1929, Trste-
nci;
NEDINI T. STANOJ E, 1912, Crn-
a;
NOVAKOVIC B. NIKO, 1924, V.
Socanica *
NOVAKOVIC M. NOVAK, 1920,
V. Soanica;
NOVIC S. KONSTANTIN, 1908, D.
Detlak ;
OMERAGIC D. HUSEIN, 1910,
Derventa;
PANIC J. LJ UBO, 1912, Mikovci;
PETKOVI C T. LJ UBO, 1927, Ka-
lenderovci ;
PJ ERANOVlC A. BOSKO, 1915,
Rapani;
PI J ETLOVl C J . BRANKO, 1921,
Crna *
PI J ETLOVl C K. RI STO, 1920, Crn-
a;
PLAVSI C D. STANKO, 1920, Rap-
ani;
POROBIC S. AVDO, 1925, Derven-
ta;
POROBIC M. IBRAHIM, 1925,
Derventa;
POROBIC O. NURUDIN, 1912,
Derventa:
^OROBIC A. S A M I L A , 1925, Der-
venta *
PRASKI C M. STJ EPAN, 1902, B.
Duboac;
PRI J EVI C B. MILOVAN, 1920. M.
Soanica *
PRNJAVORAC S. HILMO, 1898,
Derventa;
RADOVANOVIC K. J EFTO, 1920,
IVE Soanica *
RADOVANOVIC M. MILI VO J E,
1926, M. Soanica;
RADOVANOVIC K. VID, 1928, M.
Soanica *
RADOVANOVIC K. ARKO, 1928,
M. Soanica;
RING J . J AKOV, 1928, Derventa;
RUZlC A. BOSKO, 1907, Cerani;
SAVIC R. DUSAN, 1931, Agii;
SAVIC M. PETAR, 1931, Agii;
SAVKOVIC V. BOZO, 1920, G.
Detlak*
SAVKOVIC R. LUKA, 1923, G.
Detlak"
SEDLIC T. MARKO, 1923, Bijelo
Brdo;
SIMI J. ZIVKO, 1913, Agii;
SPASENI R. BOSKO, 1925, D.
Ljupljanica;
STANI J. SIMEUN, 1924, Mi-
kovci;
STANI P. ZIVKO, 1924, Mikov-
ci;
STANKOVIC S. J ELENA, 1925,
Derventa;
STANOJ EVI M. DUSAN, 1912,
G. Detlak;
STJ EPANOVI M. SAVO, 1927,
Gradac;
SUBASI S. SABAN, 1926, Kalen-
derovci ;
SUBI C P. MILE, 1925, G. Detlak;
SAREVI M. VID, 1917, Mikov-
ci*
TOLIC P. PAVO, 1929, M. Soa-
nica;
TOMKO I. JOZO, 1920. G. Detlak;
TOPALOVIC V. BRANKO, 1923,
Soanica *
TOPALOVIC . MIRKO, 1920, V.
Soanica;
TOPALOVIC V. ZIVKO, 1926, V.
Soanica;
TUTNJ EVI C M. DUSAN, 1921.
Detlak;
VESELINOVIC P. LAZAR, 1924,
Corani *
VIDOVIC V. LAZAR, 1925, G.
Detlak"
VIDOVIC B. ZIVOJIN, 1927, G.
Detlak;
VUKELI C MARGITA, Derventa;
VUKOVIC R. SCEPAN, 1929. Lug;
ZEJNI DZ. HAMID, 1904, Der-
venta;
ZEMUNOVIC V. STANKO, 1927,.
Crna ;
ZUKANOVI H. EMIN, 1908; Der-
venta.
O P T I N A D O B O J
AHMTC E. HAMDO, 1924, Civije;
ALEKSI C P. DUSAN, 1916. Tr-
njani;
BABI C T. MI LENKO; 1919, Maje-
vac;
BACAMO A. IVAN, 1912, Vel. Pr-
njavor;
BALAEVI C A. DUSAN, 1920, LJ .
Vode;
BARDAK I. MILOVAN, 1921, Ri-
tei *
BARNJ AK S. SAVKO, 1920, Mit-
ro vi i;
BEGOVI C A. SAFET, 1927, Ru-
danka*
BEGOVl'C M. SMAJ O, 1921, M.
Bukovica;
BBSLAGI C R. DZAFER, 1915, Do-
boj;
BEZAR M. DUSAN, 1926, Bresto-
vo;
BI J ELI O T. SAVKO, 1920, Mitro-
vii;
BLAGOJ EVI C BOGDAN, 1921, Os-
jeani;
BLAGOJ EVI C NEDO, 1913, Osje-
ani;
BLAGOJ EVI C M. PERO, 1916,
Buleti;
BLATNJ AK S. MILAN, 1926,
Brestovo ;
BOGDANOVIC M. DRAGO, 1924,
J elanjska;
BRESTOVAC S. RADOVAN, 1913,
Trn j ani;
BRKOVI C T. RADE, 1916, Bres-
tovo;
CABRIC M. DEDO, 1925, Miljako-
vac;
CABRIC S. HASAN, 1913, Milja-
kovac ;
CABRIC O. NAZIF, 1915, Miljako-
Vac;
APLJ A D. RAMO, 1923, Mrkoti,
Teanj ;
Cl ROJ EVI J. DUSAN, 1926,
Brestovo ;
CI KOJ EVI C J . VLADIMIR, 1924,
Brestovo;
CATIC A. JOVO, 1920, Ljeskove
Vode;
DANILO VIC M. SAVO, 1927, J e-
lanjska;
DEJANOVlC V. DRAGOLJ UB,
1925, Majevac;
DEJANOVlC S. KRSTA, 1925, Ma-
jevac;
DEJ ANOVlC L. MILAN, Majevac;
DEJANOVlC L. MILOVAN, 1914,
Majevac;
DEJANOVlC S. OSTOJ A, 1926,
Majevac;
DEJANOVlC S. SRETENI J E, 1922,
Majevac;
DEJANOVlC S. SRETENI J E, 1926,
Majevac;
DRLJ I C J . BOSKO, 1925, Bresto-
vo;
DRLJ I C T. BOSKO, 1919, Bres-
tovo ;
DRLJ I C T. DUSAN, 1923, Bresto-
vo;
DRLJ I C I . LJ UBO, 1925, Brestovo;
DRLJ I C V. MIRKO, 1927, Bresto-
vo;
DRLJ I C P. NIKOLA, 1928, Bres-
tovo;
DRLJ I C M. SIMEUN, 1919, Bres-
tovo;
DRLJ I C J . VLADIMIR, 1921, Bres-
tovo;
DUDlC B. VASI LI J E, 1920, Trnja-
ni;
DURJ ANlC L. RADE, 1920, Bres-
tovo;
DURJ ANlC L. SIMO, 1925, Bres-
tovo;
DALlC D. RADOVAN, 1924, Ri-
tei;
ALI M. ARKO, 1922, Majevac;
AKOVI M. STJ EPAN, 1929,
Osredak;
EKIC M. MILENKO, 1928, Ri-
tei;
EKI S. MILORAD, 1912, Rite-
i;
EKI G. MILOVAN, 1928, Rite-
i;
UKI J . LJ UBO, 1920, Stanari;
UKI M. MILAN, 1908, Trnjani;
UKI S. MILOVAN, 1922, Rite-
i;
UKI Z. NI KOLA, 1925, Rite-
i;
UKI G. ZI VKO, 1913, Trnjani ;
URI P. ANICA, 1921, Buleti,
Tesli
URI V. MILOVAN, 1913, Trnja-
ni;
URI T. ARKO, 1912, Trnjani ;
DZI GUMOVI C. SI MO, 1926, Ri -
tei *
GA J I ' v. RADOVAN, 1922, Rite-
i *
GARI Z. MI LORAD, 1925, Linja,
Prnjavor;
GOSTI S. ZDRAVKO, 1924, LJ .
Vode;
HALI LBEGOVI H. NEZI R, 1923,
Doboj ;
HIDI O. BAJ RO, 1925, Grapska;
HODZl E. HUSEI N, 1927, Matu-
zii;
HODZl M. KEMAL, 1922, evar-
l i je;
HOPI A. AHMET, 1928, Mravii;
I BRAHI MOVI S. I BRAHI M, 1908,
Si je;
I GNJ I J . VI D, 1928, Brestovo;
I GNJ I J . NI KOLA, 1924, Bresto-
vo;
I GNJ I T. VLADI MI R, 1923, Bres-
tovo;
ILINT D. SAVO. 1920, Stanari;
I VKOVI D. MI LAN, 1914, Maje-
vac;
I VKOVI D. VI D, 1920, Majevac;
I VANI ZDRAVKO, 1921, Osre-
dak;
J EREMI T. DUSKO, 1925, Trnja-
ni;
J ERI NI V. LAZO, 1923, Rakov-
ci;
J OI J . ZI VKO, 1925, Majevac;
J OTI KOTA (Kojo), komesar 3.
bataljona;
J OVANOVI L. PETAR, 1924, Tr-
njani ;
KADRI BASI O. MUHAMED,
1919, Perkovica, Lukavac;
KALABI SAVO, 1911, Podnov-
I je;
KALELI V. MI LORAD, 1924, Tr-
njani ;
KERI V. RADE, 1920, J el anjska;
KNEEVI G. DUAN, 1923, Ma-
jevac;
KNEEVI N. J OVO, 1919, Trnja-
ni;
KNEEVI J . MILAN, 1924, Maje-
vac;
KNEEVI B. RADOVAN, 1923,
Majevac;
KNEEVI V. STEVO, 1921, Ma-
jevac;
KOJ I T. SLAVKO, 1928, Trnja-
ni ;
KOTORI M. HUSEI N, 1930, Ko-
torsko;
KOZAREVI V. OBRAD, 1914,
Brestovo;
KRLI EVI S. MURAT, 1926,
Mravii;
KUELJ EVI P. MILOVAN, 1914,
Trnjani ;
KUNALI A. ADEM, 1923, Doboj;
KURAVI CA S. BOKO, 1922,
Brestovo;
KURAVI CA . J OVO, 1921, Bres-
tovo;
KURBAI H. RAMO, 1900, Ma-
tuzii ;
KURTI NOVI C J . BRANKO, 1910,
Ritei ;
LEPANOVI L. MI LO, 1915, Tr-
njani ;
LUKI S. BOGDAN, 1927, Ra-
kovci;
LUKI S. MI LORAD, 1924, Bres-
tovo;
MALETI J . MILAN, 1924, Bres-
tovo;
MAKSI C G. BRANKO, 1909, Tr-
njani ;
MAKSI . CEDO, 1912, Majevac;
MALOHODZI M. NEZI R, 1903,
Cerovica;
MARJ ANOVI S. TOMO, 1907,
Brestovo;
MARKOVI J. MILAN, 1912, Tr-
njani ;
MARKOVIC P. ZIVKO, 1922, Ma-
jevac;
MILAKOVlC S. RADE, 1925, Sta-
nari;
MILANO VIC . LJ UBAN, 1923,
Brestovo ;
MI LJ I C S. RAJ KO, 1922, Mitrovi-
i;
MITROVIC M. JOVO, 1906, Suvo
Polje;
MITROVIC J. MILOVAN, 1919,
Trn j ani;
MITROVIC N. ARKO, 1925, Tr-
njani;
MITROVIC R. VI DOJ E, 1913, Tr-
njani;
MUJ AKOVI C A. AVDO, 1905, Ma-
tuzii;
MUJ KOVI S. HUSEIN, 1927, Ma-
tuzii;
MUJ KOVI C A. MEHMED, 1907,
Matuzii;
MUMINOVIC SALKO, 1910, Mra-
vii;
MURATOVIC M. DZAFER, 1918,
Matuzii;
MURATOVIC HUSEIN, 1907, Ma-
tuzii;
MURATOVIC IBRAHIM, 1910,
Matuzii ;
MURATOVIC H. MUSTAFA, 1910,
Matuzii ;
MURATOVIC SMAJ O, 1904, Ma-
tuzii;
MUSIC P. STANOJ E, 1925, Bres-
tovo;
NEDlC V. RAJ KO, 1922, Ukrnjica;
NIKOLIC M. CEDOMIR, 1927, Os-
jeani;
NIKOLIC L. MILORAD, 1914, Ri-
tei;
NIKOLIC D. NIKOLA, 1927, Ri-
tei;
NIKOLIC L. RADOVAN, 1919, Ri-
tei;
NIKOLIC P. STEVO, 1924, Rite-
i;
OZEGOVIC K. SIMO, 1928, Drav-
sko;
PANCl D. MIRKO, 1924, Osre-
dak;
PETROVI C D AML JAN, 1924, Os-
jeani;
PETROVI C J. ORE, 1921, Os-
jeani;
PLINTI S. LJ UBO, 1926, Bres-
tovo ;
PLI NTlC S. RADE, 1920, Bresto-
vo;
POPOVIC N. LJ UBOMI R, 1913,
Majevac;
POPOVIC V. LJ UBOMI R, 1915,
Majevac;
RADI I. BOSKO, 1925, Bresto-
vo;
RADI J. RADE, 1924, Brestovo;
RADI J. LJUBO-Gedo, 1922,
Brestovo ;
RADI V. RADE, 1922, Brestovo;
RADI J. SAVO, 1920, Brestovo;
RADI VOJ EVI M. DUAN, 1912,
Trnjani ;
RADULOVI K. I LI J A, 1921, Kla-
dari ;
RAJ I T. RAJ KO, 1923, Brestovo;
RAKI M. MARKO, 1928, Trnja-
ni;
RAUKOVI Z. STANKO, 1922, J e-
lanjska;
RELJ I C B. ARSO, 1925, Ritei;
RELJ I L. SIMO, 1926, Dabovci,
K. Varo;
RUZOJ Cl S. MILAN, 1914, Tr-
njani;
SALKI M. MUJO, 1919, Matuzi-
i;
SARAJ LI R. ENVER, 1929, Pr-
njavor;
SAVIC T. DUAN, 1923, Stanari;
SI J ERI E. ALI J A, 1913, Roga-
tica;
SI MI KI M. MILOVAN, 1920, Ma-
jevac;
SKULA S. OSMAN, 1919, Matu-
zii;
SKULA A. SALIH, 1914, Matuzii;
SKULI A. SALIH, 1927, Matu-
zii;
SLI J EPEVI C A. RADOVAN,
1929, J el anjska;
SMAI LBEGOVl C M. VAHDET,
1929, Teanj;
SMI LJ ANI J . BOSKO, 1921, J e-
lanjska;
SOFTI M. SEJ FUDI N, 1928, Do-
boj;
STANCI C S. OKO, 1927, Bres-
tovo;
STANI S. J OVO, 1921, Bresto-
ve:
STANI N. MI RKO, 1925, Bres-
tovo;
STAREVI G. MILOVAN, 1910,
Ritei;
STAREVI M. ARKO, 1913,
Ritei;
STAREVI V. VI DOJ E, 1911,
Ritei;
STOJ I NOVI O. MI LO, 1926,
Ritei;
STOJ I NOVI J . MILOVAN, 1909,
Ritei;
STOJ I NOVI T. STEFAN, 1926,
Ritei ;
STOJ KOVI G. MILOVAN, 1923,
Ritei;
STOKANOVI C I . VELJ KO, 1925,
Strpci, Prnjavor;
STOKI MARKO, obavjetajni ofi-
cir bataljona;
SUBOTI K. NEVENKA, 1926,
Strpci, Prnjavor;
SUBOTI T. RADOVAN, 1914, Tr-
njani ;
SUNARI B. EDOMI R, 1923, Tr-
njani ;
SUVAJ AC B. DRAGOLJ UB, 1923,
Trnjani ;
SElC I . I BRO, 1906, Mravii;
SUMATI C V. BRANKO, 1924, Ma-
jevac;
SUMATI S. MAKSI M, 1922, Ma-
jevac;
SUMATI Z. MI LI SAV, 1925, Ma-
jevac;
SUMATI O. MI LORAD, 1927,
Majevac;
SUMATI Z. MI LORAD, 1920,
Majevac;
SUMATI G. MILOVAN, 1913,
Majevac;
SUMATI V. NENAD, 1909, Ma-
jevac;
SUMATI V. NJ EGOSLAV, 1922,
Majevac;
SUMATI M. SLAVKO, 1922, Ma-
jevac;
SUMATI J . ZDRAVKO, 1913,
Majevac;
TADI R. SAVO, 1924, Cvrtkovci;
TODORI J . BOSKO, 1920, Ra-
kovci;
TODOROVI G. LJ UBO, 1923,
Rakovci *
TOKMAKOVI S. MEHMEDALI -
J A, 1925, Kotorsko;
TOMAS P. MI RKO, 1923, Strpci;
Prnjavor;
TUKI M. HASAN, 1926, Mravi-
i;
VASI C J . I LI J A, 1923, J el anjska;
VASI LI C. J OVO, 1924, Kladari;
VI DI M. DUAN, 1926, Ritei;
VI DI C M. ARKO, 1918, Maje-
vac;
VI NDl S R. DRAGUTI N, 1928, Do-
boj;
VUKADI NOVI C A. OSTOJ A, 1923,
Brestovo ;
VUKAJ LOVI M. J OVO, 1921,
Brestovo
-
,
VUKAJ LOVI . MI LE, 1923,
Brestovo ;
VUKAJ LOVI D. MILAN, 1922,
Brestovo;
ZAIMOVI A. MUHAREM, 1926,
Matuzii;
ZELENKOVI A. RADI VOJ E,
1913, Stanari.
OPSTI NA ELI NAC
BAJ I C BOSKO, iz elinca, ivi u
B. Luci;
DRAGOJ EVI I LI J A iz elinca;
AJ I SAVO iz elinca;
URI DRAGO iz J oavke;
GAJ I MILENKO iz Lipovca;
GAJ I DUSAN iz Lipovca;
IVANKOVIC LJ UBO iz J oavke;
PAVLOVIC NEDELJ KO iz Celin-
ca;
POPOVIC OSTO J A iz Joavke;
RADOJ Cl SLAVKO, ivi u Du-
bici;
RADOSAVAC ZIVKO, iz Opsje-
kog;
STOJANOVIC MLADEN, sada u
Rajlovcu;
TRI VI C DRAGO iz Celinca;
TRKULJ A MILE, general, ivi u
Beogradu;
SUM AN SVETKO iz Celinca;
KRBI C JOVI CA, ivi u Beogradu.
OPTINA KOTOR-VARO
AGANBEGOVIC A. HI DAJ ET,
1921, Garii;
ALIC O. HAMDO, 1924, Kruevo
Brdo;
ARSENIC M. LJ UBOJ A, 1917,
Kruevo Brdo;
AVDIC A. HAJ RI J A, Kotor-Va-
ro;
AVDIC A. HAJRO, 1922, Kotor
Varo;
AVDIC A. HUSEIN, 1918, Kotor
Varo ;
AVDIC A. VAHID, 1926, Kotor
Varo;
BATI C S. URA, 1920, Kruevo
Brdo;
BATI C C. SINIA, 1922, Kruevo
Brdo;
BI BI C T. LAZAR, 1927, Vagani;
BLAGOJ EVI C L. RADE, 1916,
orkovii ;
BOJ I C J . GLIGOR, 1922, Grabo-
vica;
BUBI C . TOMISLAV, 1928, Mas-
lo vare;
BUBI C . RAJ KO, 1914, Maslo-
vare;
CAUEVlC S. BEHARA, 1924, Ko-
tor Varo;
DIZDAR M. AHMET, 1924, Rav-
ne;
DUR AKO VIC I. ALE, 1916, Kru-
evo Brdo ;
DURAKOVIC A. I BRAHI M, 1919,
Kruevo Brdo;
UKI B. NEDELJ KO, 1925, Gra-
bo vica;
FODOLOVI A. EMSO, 1927,
Prisoka;
GRABOVAC A. HAJ RI J A, 1925,
Kotor Varo;
GRGI M. J URE, 1932, Podbre;
HASI M. MUJ O, 1921, Kruevo
Brdo;
HASI P. MUSTAFA, 1918, Kru-
evo Brdo;
HASI H. SULJ O, 1923, Kruevo
Budo;
HODZl A. GALI B, 1926, Ravne;
HOAGI IZETA, 1926, Kotor
Varo ;
HOZI S. ADVAN, 1926, Kotor
Varo ;
HRNJ I B. HUSEIN, 1918, Kotor
Varo ;
IMAMOVI M. SABIHA, 1925,
Kotor Varo;
J USUFOVI A. SMAJ O, 1928,
Kruevo Brdo;
KARASELI MOVI M. MUSTAFA,
1925, Kotor Varo;
KARUPOVI J . MLADEN, 1920,
Zaselje;
KORI C K. TEUFI K, 1922, Kotor
Varo ;
KNEEVI S. PETAR, 1915, Kru-
evo Brdo;
KOVAEVI H. ADEM, 1925,
Kruevo Brdo;
KOVAEVI J . BEKI R, 1922,
Kruevo Brdo;
KOVAEVI M. MUSTAFA, 1921,
Kruevo Brdo;
KOVAEVI G. OSMAN, 1922,
Prisoka;
KRESI C O. KASI M, 1923, Krue-
vo Brdo;
KRIO B.SAVO, 1910, Kruevo
Brdo;
KUZMIC P. DUAN, 1927, Grabo-
vica;
LUBURI DRAGO, 1923, Kotor
Varo ;
LUGIC S. BORDO, 1924, Kruevo
Brdo;
MAMUKI M. MUJKAN, 1921,
Prisoka ;
MARI MILE, 1919, Kruevo Br-
do;
MARIO G. TODOR, 1921, Kruevo
Brdo;
MI J ATOVI A. NEDELJ KO, 1928.
Bol j anii;
MI J I P. URO, 1923, Grabovica;
MI J I B. VASKRSI J A, 1924, Gra-
bovica;
MILI G. J AKO, 1921, Kruevo
Brdo;
MILI P. J AKO, 1915, Kruevo
Brdo;
MILI B. MILO, 1923, Kruevo
Brdo;
MILI L. RADOMIR, 1924, Kru-
evo Brdo;
MUJANOVI I. ERI F, 1922, Kru-
evo Brdo ;
MUJ DZA HANA, 1929, Kotor
Varo;
MUJ KI M. TEUFI K, 1925, Ko-
tor Varo;
NEDI L. NIKOLA, 1919, orko-
vii;
NEDI D. SEKULA, 1922, orko-
vii;
OMEROVI O. HUSEIN, 1902,
Prisoka;
PALI , REDZO, 1925, Kruevo
Brdo;
PALI H. ABAN, 1927, Kruevo
Brdo;
PANI . ADAM, 1925 Kruevo
Brdo;
PANI N. BOGDAN, 1910, Krue-
vo Brdo;
PANI M. GOJ KO, 1926, Kruevo
Brdo;
PAVLOVI M. BOKO, 1920, or-
kovii ;
PAVLOVI L. TANE, 1922, or-
kovii ;
PEJ I S. PETAR, 1917, orkovii;
PEJ I . SAVO, 1922, orkovii;
PELENGI S. TODOR, 1913, Vlat-
ko vii;
PERI I . VASKRSI J A, 1914,
Grabovica ;
PETROVI S. NOVO, 1924, Kru-
evo Brdo;
PETROVI L. OBRAD, 1924, Kru-
evo Brdo;
PRLINA M. VUKICA, 1923, Za-
bre;
SKOPLJ AK R. MUJO, 1925, Ko-
"toi* "Varo *
SMAJ I LOVI O. MUHO, 1926, Ko-
tor Varo;
STOJANOVI S. CEDO, 1924,
Kruevo Brdo;
SUSAK A. HUSO, 1924, Radaho-
va;
ARI C L. SIMEUN, 1922, Kruevo
Brdo;
TOPOLI L. STOJ ANKA, 1924,
Kotor Varo;
TRI FUNOVI S. NEDELJ KO,
1924, Kruevo Brdo;
TVRZ D. J OSI P-Pepi, 1920, Kotor
Varo ;
TVRZ D. VLASTA, 1922, Kotor
Varo ;
VIDOVI S. DANE, 1926, Grabo-
vica;
VILI M. EDHEM, 1923, Kotor
Varo;
VREVI J . FEHIM, 1925, Priso-
ka*
VREVI D. SULEJMAN, 1916,
Prisoka;
OPTI NA LAKTAI
ANII P. CVI JO, 1901, Maglaja-
ni;
AREZINA L. URA, 1917, Mag-
lajani;
BILANOVI S. STO JAN, 1920,
Mrevci ;
BILANOVI N. URO, 1921, Mr-
evci;
BOJANI B. LJ UBO, 1914, Mag-
lajani;
BOJ ANI K. MIKAN, 1922, Mag-
lajani;
BOJ ANI M. NEO, 1912, Magla-
jani;
CVI J I NIKOLA, Maglajani;
EJ I M. MILENKO, 1932, Kri-
kovci;
EJ I M. LJ UBOMI R, 1924, Kri-
kovci ;
EJ I M. VASI LI J A, 1927, Kri-
kovci ;
EJ I M. STEVO, 1923, Krikov-
ci;
DEJANOVI M. URO, 1927, Mr-
evci;
DUNOVI S. DUAN, Kobatovci;
ci;
AKOVI O. JOVAN, 1922, Mr-
evci;
UKI M. BOGDAN, 1923, Slati-
na;
UKI D. MARINKO, 1926, Sla-
tina;
UREVI M. MILORAD, 1923,
Jakupovci ;
GOLUBOVI M. SAVAN, 1911,
Maglajani;
GRUBOR V. MILAN, 1926, Lak-
tai;
GRUJ I . ZDRAVKO, 1926, Lak-
tai;
HUSEINOVI P. MUNIR, 1928,
Klanice;
J ANJ I N. MIO, 1923, Miloev-
ci;
J EZ V. ZIVKO, 1927, Maglajani;
J OVI I P. MIRKO, 1925, Lak-
tai;
KARI R. SMAJO, 1927, ekov-
ci;
KELEEVI . BLAGOJ E, 1921,
Mrevci ;
KELEEVI S. VOJI N, 1921, Mr-
evci ;
KNEEVI P. MARKO, 1912,
Maglajani;
KNEEVI P. ZIVKO, 1912, Mag-
lajani;
KURUZOVI M. STOJAN, 1927,
Mre vci ;
LAKI R. RAJ KO, 1918, Magla-
jani;
LANITANIN S. JOVO, 1921, Ma-
glajani;
LATINI J. JOVO, 1928, Magla-
jani;
LAZI C. DUAN, 1925, Laktai;
LUKI S. LUKA, 1918, Maglaja-
ni;
MALES L. MILO, 1927, Pogreda;
MIHAILOVI Z. RAJ KO, 1919,
Sekovci *
MI J ATOVI S. RAJ KO, 1925,
C cir ci a. cini *
MILUNOVI P. URA, 1919,
Maglajani;
MI LJ EVI S. VASKRSI J A, 1919,
Slatina ;
MIZDRAK P. VELJ KO, 1923, Ma-
glajani;
MOMI M. MILENKO, 1925; Lak-
tai;
PEAR J. STOJ AN, 1919, Bos.
Aleksandrovac ;
PEAR STOJAN, 1921, Maglaja-
ni;
PEJ I V. MILO, 1923, Bokovii;
PETKOVI C N. PETAR, 1914, Bos.
Grahovo;
RACA M. SLAVKO, 1923, Magla-
jani;
RADETI C P. URO, 1921, Lakta-
i;
RADI Z. MILAN, 1921, Maglaja-
ni;
RADINKOVI M. DANICA, 1927,
Bckovii;
SAVKOVIC F. DUAN, 1928, Se-
kovci;
SAVKOVI C V. VASKRSI J A, 1920,
ekovci ;
STANI VUKOVI O. ROSA, 1914,
Maglajani;
STANKVI C S. NIKO, 1907, e-
tojevii;
STOJ ANOVI C M. VOJ I SLAV,
1930, Slatina;
SERBEDZI J A T. NEMANJ A, Car-
daani;
SESTI J . DUAN, 1922, Magla-
jani ;
SESTI S. URA, 1920, Magla-
jani ;
TODI M. DRAGO, 1926, Magla-
jani ;
TOPI C N. MILAN, 1928, Kosi je-
rovo;
TRI VUNOVI C P. SAVO, 1923, Ma-
glajani;
TRNI NI O. J OVANKA, 1925.
Bos. Petrovac;
VI I N A. I ZI DOR, 1906, Slatina;
VRANClC D. ZI VKO, 1928, Car-
daani;
VRZI NA L. J OVO, 1919, Magla-
jani ;
VUETlC D. DUAN, 1914, Ko-
si jerovo;
VUKELI C P. LJ UBO, 1921, Magla-
jani ;
ZEC . I LI J A, 1928, Mrevci;
ZEC K. LUKA, 1920, Mrevci.
OPTINA MAGLAJ
ALEKSI C D. BOZO, 1919, Brezo-
ve Dane;
ALI C S. RASI M, 1927, Maglaj;
ALI SPAHI F. SALI H, 1908, N.
eher ;
ARI FAGl C A. MEHMED, 1918,
Maglaj;
BAJ RI C I . MEHO, 1910, Lijenica;
BASI C N. ASI R, 1926, N. Seher;
BASI C N. I BRAHI M, 1920, N. Se-
her;
BASI C S. I BRAHI M, 1919, J abl a-
nica;
BASI C N. ZAIM, 1923, N. Seher;
BJ ELCEVI C M. ORO, 1925,
Brezove Dane;
BJ ELCEVI C M. J OVO, 1910, Bre-
zove Dane;
BJ ELCEVI C U. J OVO, 1922, Bre-
zove Dane;
BJ ELCEVI C J . MILAN, 1923, Bre-
zove Dane;
BJ ELCEVI C . RI STO, 1924, Bre-
zove Dane;
BJ ELCEVI C L. UROS, 1920, Bre-
zove Dane;
BLI TOVI C H. MUSTAFA, 1926,
Kosova ;
BRKl C R. HASAN, 1925, Moevac;
BUREJ I C M. MUSTAFA, 1918,
Kosova;
CVI J ETI M. RI STO, 1910, Bre-
zove Dane;
CVI J ETI P. STO J AN, Brezove
Dane;
CVI J ETI B. UROS, 1924, Brezo-
ve Dane;
COLIC B. MUHAMED, 1915, Ko-
sova;
DEDI H. OSMAN, 1910, Kosova;
DELI BEGOVI C B. SMAJ O, 1919,
Maglaj;
DELIO S. HUSEI N, 1905, Moe-
vac;
DUHERA O. FEHRO, 1924, N. Se-
her;
URI VERA, 1926, Maglaj;
DZINO I. MUSTAFA, 1925, N. Se-
her;
GRACO H. SALI H, 1913, N. Seher;
HALI LOVI S. BEI R, 1922, Ko-
pice;
HALI LOVI H. RAMO, 1923, Ko-
pice;
HAMZI J. AHMET, 1926, N. Se-
her;
HAMZI H. MUHAMED, 1924, N.
Seher;
HAMZI H. MUSTAFA, 1908, N.
Seher;
2 etrnaesta srednjobosanska brigada
HASAK M. RAMO, 1921, N. Se-
her;
HASANIC S. ALI J A, 1914, Uli-
njak;
HASANIC S. ASI F, 1919, Ulinjak;
HASANIC M. EKREM, 1927, Uli-
njak;
HASANIC A. I BRO, 1926, Uli-
njak;
HASANIC S. IDRIZ, 1915, Uli-
njak;
HASANIC O. SULEJMAN, 1920,
Straite *
H A V I C S . ' mE H O , 1907, Lijenica;
HERALIC R. SAFET, 1922, Mag-
l aj;
HODZiC I. DERVI S, 1924, Stra-
ite;
HODZlC M. HUSO, 1923, Straite;
HODZIC B. IBRAHIM, 1905, Stra-
ite;
HODZlC M. IBRAHIM, 1911, Stra-
ite;
HODZIC M. J USUF, 1923, Strai-
te;
HODZlC M. JUNUZ, 1925, Strai-
te;
HODZIC S. SINAN, 1925, Strai-
te;
HUSIC M. SULJ O, 1909, Straite;
I SI C M. MULO, 1922, N. Seher;
JOVI C M. MILAN, 1917, Ove;
KALABI C E. ULAGA, 1923,
Ravna;
KAPI C H. HUSEIN, 1923, N. Se-
her;
KARABEGOVI C A. MEHMED,
1925, Bijela Ploa;
KARAHMETOVIC S. RAMO, 1922,
Kosova;
KARAHUSIC A. HUSEIN, 1914,
J ablanica;
KLOBODANOVIC S. ZUHDIJA,
1920, N. Seher;
KRUKO S. MUJO, 1906, Koso-
va;
KRZI C I. NUSRET, 1912, Maglaj;
LALOVIC MOMIR, Maglaj;
LEPI C S. AVDO, 1922, N. Seher;
LI VNJ AK M. DUSAN, 1921, Bre
zove Dane;
LI VNJ AK J. LAZO, 1913, Brezo
ve Dane;
LI VNJ AK . UROS, 1928, Brezo-
ve Dane;
LONAR I. STI PO, 1926, Ponije-
vo;
LUKI C T. RADOVAN, 1919, Ba
kotii;
MACKOVI M. AVDO, 1927, Uli
njak;
MACKOVIC H. HUSO, 1926, Uli
njak;
MAHMIC H. AKI F, 1926, Ulinjak;
MAHMIC S. FEHRO, 1927, Uli-
njak;
MAHMIC S. MEHO, 1927, Uli-
njak;
MAHMIC M. SALKO, 1926, Uli-
njak;
MAHMUTAGIC I. I BRO, 1914,
Jablanica *
MAMIC I. SALIH, 1920, N. Seher;
MARKULJ EVI C J . NEDELJ KO,
1926, Brezove Dane;
MASALADZI J A J . SIMO, 1927,
Brezove Dane;
MATESlC I. I LI J A, 1926, Ade;
MEHI I. HURMO, 1928, Zavido-
vii;
MEHMEDOVIC I. SERI F, 1923,
Kopice ;
MESlC S. ARI F, 1926, Kosova;
MESKI C J. AHMET, 1913, Cobe;
MESKI C O. EFI K, 1921, N. Se-
her;
MEZETOVIC H. I SMET, 1917, N.
Seher;
MEZETOVIC H. MUSTAFA, 1929.
N. Seher;
MIJANOVI J . TODOR, 1920, Ba-
koti;
MUJ Kl C H. ASI R, 1914, N. Seher;
MULALIC M. SULEJ MAN, 1916,
Maglaj;
MULASMAJ I C E. TAHIR, 1924,
N. Seher;
MUST ABASI C H. HALIL. 1925,
Ulinjak;
NEDI S. DOKA, 1911, Brezove
Dane;
NTUHANOVI S. I BRAHI M, 1912.
Koso va ;
OBRALI I. FERI D, 1924, Maglaj ;
OBRALI R. I BRl S, 1918, Maglaj;
OBRALI R. MUSTAFA, 1925,
Maglaj;
OSMIO H. I BRAHI M, 1925, N. Se-
her;
PAJ VAN M. HUSO, 1902, N. Se-
her;
PAVLI CEVI R. SIMO, 1926, Bre-
zove Dane;
PAVLI CEVI T. UROS, 1928, Bre-
zove Dane;
PEPELAR I . HASAN, 1921, N. Se-
her;
PEPELAR M. MUJ O, 1913, N. Se-
her;
PEPELAR S. SALI H, 1922, N. Se-
her;
PETROVI P. LAZO, 1926, Brezo-
ve Dane;
PI J UNOVI L. MILAN, 1928, Ma-
gl aj;
RAHMANOVIC H. MUJ KAN,
1910, Kosova;
RUVI H. ADEM, 1919, Ulinjak;
SEJ MENOVI M. SALI H, 1912,
Kosova;
SI ROVI CA A. AHMET, 1915, N.
SI ROVI CA H. BEGO, 1924, N. Se-
her;
SINANOVI M. MULO, 1913, N.
Seher;
SMAJ I S. ADI L, 1926, Kosova;
SMAJ I LOVI C Z. AHMET, 1910,
Cobe;
SPAHI S. MEHMED, 1926, Ko-
sova;
SPASOJ EVI M. DOKA, 1919.
Brezove Dane;
SPASOJ EVI S. MILAN, 1925,
Brezove Dane;
SPASOJ EVI S. STO J AN, 1913.
Brezove Dane;
SULJ AKOVI M. HAMID, 1906.
Domislica ;
SULJ AKOVI ri liASAM 1920
Domislica;
EHI M. EDHEM, 1903. Lijeni
ca;
TERZI MEHI C S. MAHMUT 192U
Maglaj;
TERZI MEHI C S. NEZIR 1924
Maglaj;
TERZI MEHI C S. SAFET 1926,
Maglaj ;
TODOROVI K. SIMO, 1920, Bre-
zove Dane;
TODOROVI M. STEVO, 1922, O-
ve;
TUBI P. I LI J A, 1923, Custo Br-
do;
TUBI M. MI RKO, 1928, Brezove
Dane;
TUTAN S. HASAN, 1923, N. Se-
her;
TUTAN M. RASI D, 1923, N. Se-
her;
VLASOV G. ORO, 1927, Bre-
zove Dane;
VLASOV G. STOJ KO, 1921, Bre-
zove Dane.
OPTI NA ODAK
BOGDANOVI C R. RADE, 1914,
Novi Grad;
BUMBI P. BOGDAN, 1910, No-
vi Grad;
CEAVAC G. MILAN, 1918, D.
Dubica ;
DRAGOJ LOVI C J . PERO, 1906,
Novi Grad;
DRAGOJ LOVI C M. STEVO, 1904,
Novi Grad;
AKOVI C R. LUKA, 1921, G. Svi-
l aj;
EKI O. STANKO. 1920, Novi
Grad;
GROZDANOVI T. KOSTO. 1920,
G. Svi l aj;
GUNJ EVI C M. LJ UBO. 1914. D.
Dubica;
GUNJ EVI N. OSTOJ A. 1911. No-
vi Grad:
HUREMOVI N. UZEI R, 1923,
Odak *
KOVAEVI S. MIRKO, 1912,
Novi Grad;
KUSUR M. MUHAREM, 1926,
Odak *
MI LETI C . OKO, 1915, Novi
Grad;
MILETIC S. STEVO, 1922, D. Svi-
lai;
MUKlC M. LJ UBO, 1914, Novi
Grad;
MUSKI C R. MIHAILO, 1923, No-
vi grad;
NEDIC S. ORE, 1924, Novi
Grad;
NINlC LJ . DRAGUTIN, 1919, G.
Svilaj ;
NINKOVIC P. RADE, 1914, Novi
Grad;
PANTlC S. MILAN, 1921, G. Svi-
laj;
PA VIC D. MARKO, 1925, Novi
Grad;
PERI C S. BRANKO. 1925. Novi
Grad;
PERI C M. RAJ KO, 1925, Novi
Grad;
POPADlC B. BOSKO, 1915. G.
Svilaj ;
POPADlC B. DRAGOMIR, 1919,
G. Svilaj;
POPADlC A. MARKO, 1920, G.
Svilaj ;
POPADlC A. MIRKO, 1912, G.
Svilaj ;
PURI C N. RADOVAN, 1923, Vr-
bovac;
RAKI C M. OKO, 1923, Novi
Grad;
RAKI C I. LJ UBO, 1915, G. Svilaj;
RAKI C L. MIKA, 1910, Novi
Grad;
RAKI C S. SIMEUN, 1926, G. Svi-
l aj;
RAKI C S. TOMO, 1922, G. Svilaj;
SELJ AKOVI C A. MILE, 1922, G.
Svilaj ;
STANKO VIC P. BOGDAN, 1910,
Novi Grad;
AJ I C J. JOZO, 1911, D. Svilaj;
Sl SLJ AGl C M. ORA, 1923, No-
vi Grad;
I LJ AGI C N. NIKOLA, 1925,
Novi Grad;
TADI A. DRAGOMIR, 1915, No-
vi Grad;
TADlC A. PETAR, 1912, Novi
Grad;
TADlC R. RAJ KO, 1919, Novi
Grad;
TADlC S. RAJ KO, 1913, Novi
Grad;
TADI O. SIMO, 1928, Novi Grad;
TOPOLOVAC P. SIMO, 1915, D.
Dubica;
ZECEVIC J. JOVAN, 1920, G. Svi-
laj.
OPTINA PRNJ AVOR
AGATI V. TOMO, 1919, Krem-
na;
AHMIC A. ADEM, 1926, Linja;
AHMI H. ADEM, 1923, Linja;
AHMETOVI I. MEHO, 1925, Li-
nja;
AKSENTI C S. MILENKO, 1927,
D. Ilova;
AKSENTI C T. MIRKO, 1922, D.
Pala k ovci *
AKSENTI C L. MILO, 1927, D.
Ilova;
AMIDZI T. J ELENKO, 1930, D.
Smrtii ;
BEI H. I LI J AS, 1924, Prnjavor;
BI J ELI S. MILO, 1919, Krem-
na;
BI J ELI C S. VELEMI R, 1926,
na;
BILANOVI M. AHMAN, 1927,
Linja;
BI SKUP VI KTOR, 1919, trpci;
BLAGOJ EVI C O. DRAGOLJ UB,
1922, Otpoivaljka;
BLAGOJ EVI C . STANKO, 1904,
Otpoivaljka;
BL A GOJ EVi e J . TRI VO, 1920, D.
I lova;
BLATESI C S. NEDO, 1922, Gornja
Mravia;
BOJ ANOVi e N. SAVO, 1917, Str-
pci;
BOJ I Z. CEDO, 1926, Prosjek;
BOJ I C M. VLAJ KO, 1914, Pros-
jek;
BOJ KO M. ANDRI J A, 1917, Pros-
jek;
BOJ KO M. DANILO, 1920, Pros-
jek;
BOKUR V. VELO, 1923, Strpci;
BOZlC D. J ELENKO, 1925, Dre-
nova;
BOZlC M. MILAN, 1926, Strpci;
BOlC M. PETAR, 1920, Strpci;
BOZlC T. ZDRAVKO, 1929, Strp-
ci;
BRKOVI C M. LJ UBO, 1921, Strp-
ci;
BUDAK BOSA, 1925, Strpci;
BURI C P. MILAN, 1920, Strpci;
CVI J ANO VI C P. SAVKO, 1920,
Sarinci ;
CURAN I. MEHMED, 1927, Ko-
nj uhovci, Prnjavor;
CAVI S. CEDO, 1922, Strpci;
CAVIC S. NEDO, Strpci;
CAVIC J . MOMIR, 1908, Strpci;
CEMNI N. MIHAILO, 1920, Strp-
ci;
COLIC J . BOSKO, 1927, Strpci;
COLIC B. CEDO, 1921, Strpci;
COLIC D. NOVAK, 1920, Strpci;
COLIC B. LJ UBO, 1925, Strpci;
COLIC B. MILAN, 1914, Strpci;
COLIC D. VASKRSI J A, 1910, Str-
pci;
CETOJ EVI C O. NOVAK, 1923, D.
I lova;
CUCUN N. NI KOLA, Hrvaani;
CUSTI C R. HAMID, 1914, Li nja;
DANICIC N. SAVKO, 1928, Pr-
njavor;
DANOJ EVI C T. DAMJ AN, 1923
N. Selo;
DARADAN S. STANOJ KA, 1922,
Strpci;
DEBELJ AK . NOVAK, 1914,
Mravia ;
DEBELJ AK P. OSTOJ A, 1921,
Mravia;
DERAJ I C A. URA, 1914, Vi ja-
ani;
DELI C H. EMINA, 1927, Prnja-
vor;
DEMI ROVI C S. MARKO, Smrtii;
DERONJ A P. MI TAR, 1928, Hrva-
ani;
DER VI C D. SALKO, 1924, Prnja-
vor;
DERVI C H. TAI B, 1923, Prnjavor;
DESI C S. URA, 1927, Mravia;
DEVI C I . BORI SLAV, 1928, Strp-
ci;
DEVI C O. ARKO, 1919, Strpci;
DEVI C I. VASO, 1920, Strpci;
DOMUZ . BOSKO, 1927, Strpci;
DOMUZ A. J EFTO, 1928, Strpci;
DOMUZ T. MI RKO, 1914, Krem-
na;
DOMUZ A. NOVAK, 1926, Strpci;
DOMUZ . RAJ KO, 1914, Strpci;
DOMUZ N. STANKO, 1918, Strp-
ci;
DOMUZ K. ZI VKO, 1928, Strpci;
DOSlC B. MUJ O, 1927, Li nja;
DRAGlC M. BRANKO, 1929,
Oraje;
DUBI NA S. IVAN, 1921, Prnja-
vor;
DURONlC P. MI LI VOJ E, 1921,
Strpci;
DUDI LJ UBO, 1916, Prnjavor;
DURONJ I C J . DRAGUTI N, 1927,
Smrtii ;
DZAFEROVI C H. DZAFER, 1925,
Prnjavor;
EKl C P. PROKOPI J E-Pronj a,
1922, Gornja Mravia;
EKl C N. NOVAK, 1923, Mravia;
EKI L. RATKO, 1920, Strpci;
UNI F. J OVAN, 1900, Strpci;
URAS M. LJ UBOMI R. 1926, Pa-
lakovci;
URAS B. RANKO, 1922, Pala-
kovci;
UREVI RAJ KO, 1924, Otpoi-
valjka;
DURI K. DRAGUTI N, 1920, Dre-
nova ;
URI M. J OVAN, 1925, Vijaani;
URI T. NOVAK, 1926, Dreno-
va;
URI S. SAVO, 1921, Drenova;
URI M. RAJ KO, 1927, Vi jaa-
ni;
GAJ ANI M. LJ UBO, 1921, Strp-
ci;
GAJ I M. MI LI VOJ E, 1915, Mra-
via;
GATARI . BOSKO, 1918, Strp-
ci;
GATARI P. MI LE, 1922, Strpci;
GATARI K. NEVENKA, 1923,
trpci. *
GATARI . RAJ KO, 1928, Strp-
ci;
GATARI A. VELJ KO, 1920, Str-
pci;
GOSPANI N. STOJ AN, 1929,
orle;
GRUJ I L. RI STO, 1919, Grabik
Ilova ;
GRUJ I M. VELJ KO, 1922, Gal ji -
povci;
GUNJ EVI R. VI D, 1925, Sereg
I lova;
GUNJ EVI SRETKO, Sereg I lova;
HADZl H. NASKO, 1927, Gal ji -
povci ;
HALI LOVI A. SALI H, 1922, Pr-
njavor;
HALI LI M. MUHAREM, 1925,
Linja;
HALI LOVI OMER, 1915, Prnja-
vor;
HEDEMOVI J . MUHAREM-Cino,
1910, Prnjavor;
HRENEK PETAR, 1915, Prosjek,
Prnjavor;
HOMA M. IVAN, 1926, Oraje;
HOMA M. MI TAR, 1925, Oraje;
HOMA M. NI KOLA, 1923, Oraje;
HUSKI S. SADO, 1915, Galjipov-
ci ;
I GNJ ATI M. MILAN, 1921, Str-
pci;
TGNJATI J . MI LORAD, 1923.
Prnjavor;
I GNJ I TODOR, Brestova, Pr-
njavor;
I GNJ ATI M. ARKO, 1929,
Strpci ;
I LI O. SAVO, 1923, Kremna;
I LI O. VLADO, 1922, Kremna;
I LI SKOVI S. MILAN, 1906, Pa-
lakovci ;
IVANOVI J . MI LORAD, 1924,
Prnjavor;
I SLAMOVI S. SERI F, 1922, Pr-
njavor;
J ANKOVI NENAD, 1918, Vi ja-
ani;
J ASAREVI M. ALE, 1923, Li-
nja;
J ASAREVI J . HASAN, 1929,
Konjuhovci;
J ASAREVI M. NURKO, 1927,
Li nja;
J ELI R. MILAN, 1926, Kremna;
J ENJ I . NEDELJ KO, 1927, Vi -
jaani;
J OVI I M. NOVAK, 1914, Dre-
nova;
J OVI DRAGO, 1922, Velika lio-
ve*
J OSI POVI N. DARA, Ratkovac,
Prnjavor;
J OVI I T. SI MO, 1911, Strpci;
J UGOVI T. BOSKO, 1925, Str-
pci;
J USUPOVI T. BORI SLAV, 1921.
Strpci *
J USUPOVI M. TEODOR, 1913,
Strpci ;
KAJ I NOVI M. RADE, 1925,
Strpci ;
KALABA N. MILAN, 1927, V.
I lova;
KALI NI P. RAJ KO, 1920; I lo-
va;
KANJ I CI J . ANTON, 1930, Ba-
banovci;
KARI C H. ABDULAH, 1919, Pr-
njavor;
KESER M. BOZlDAR, 1919, Str-
pci;
KESER D. BORO, Strpci;
KLI Kl C O. HAKI J A, 1916, Pr-
njavor;
KI TI C P. J OVO, 1904, Kremna;
KI TI C L. LUKA, 1922, Kremna;
KI TI C S. MILOVAN, 1929, Se-
reg I lova;
KI TI C M. SIMO, 1904, Kremna;
KNEEVI MI LE, Corle;
KNEEVI M. OSTOJ A, 1920,
Peeneg I lova;
KNEEVI V. DRAGUTI N,
1908, Peeneg I lova;
KORALI C D. MUJ O, 1900, Pr-
Prnajvor;
KOSI C N. MI LENKO, 1927,
Orasjc *
KOSI C 'P. NEDELJ KO, 1923,
Oraje;
KOSI C F. RADE, 1924, Oraje;
KOSI C V. SLAVKO, 1924, Pros-
jek *
KOVACEVI C . MLADEN, 1922,
Vi jaani ;
KOVACEVI C V. NEDELJ KO,
1923, Vi jaani ;
KOVACEVI C T. RADE, 1923,
Potoani;
KOVACEVI C M. STANKO, 1921,
Prnjavor;
KOVACEVI C S. STEVO, 1911,
Strpci;
KOVACEVI C M. VUKASI N,
1927, Strpci;
KOVACEVI C . ARKO, 1925,
Vi jaani ;
KRAJ I NI K M. MI LORAD, 1927,
Otpoivaljka;
KRA T. MI LO, 1927, Hrvaa-
ni;
KUZMANOVlC M. MI LI VOJ E,
1926, Gusak;
KUZMANOVlC N. PETAR, 1923,
Vi jaani ;
LAZI N. BOSI LJ KA. 1925, Otpo-
ivaljka;
LAZIC B. LJ UBO, 1928, Potoani;
LAZlC V. MI LI VOJ E, 1928, Sibov-
skci *
LAZI G. RADE, 1926, Potoani;
LEKI B. ZDRAVKO, 1924, Novo
Selo;
LEPI R V. I LI J A, 1915, Strpci;
LEPI R S. J OVO, 1914, Strpci;
LEPI R N. MI LENKO, 1924, Sarin-
LEPI R T. VELJ KO, 1920, Strpci;
Ll SCUK H. TEFI CA, 1922, Strp-
ci;
MAJ STOROVI J . MILORAD,
1928, Sibovska;
MALESEVI C G. DRAGUTI N, 1923,
Okolica;
MALESEVI C V. ARKO, 1923, Pe-
eneg I lova;
MALI C B. LJ UBO, 1926, Strpci;
MANDlC M. LJ UBAN, 1921, Proe-
jek;
MARI NKOVI C . OSTOJ A, 1924,
Li nja;
MESANOVI C OSMAN, 1910,
Kremna ;
MESl C L. MUHAMED, 1923, Pr-
njavor;
MEl C S. LATI F, 1924, Prnjavor;
MESl C M. MEHMED, 1923, Prnja-
vor;
MI KI O. BRANKO, 1923, Ora-
je;
MI KI O. BORKO, 1923, Oraje;
MI KI S. STEVO, 1920, Otpoi-
valjka ;
MI KI TI SI N I LI J A, 1912, Strpci;
MI LADI NOVI C J . MILAN, 1912,
J adovica;
MI LADI NOVI N. RADI VOJ E,
1921, Palakovci;
MILANO'VIC M. BOICA, 1924,
Sibovska;
MILANOVI M. MI LO, 1922, Pr-
njavor;
MILANOVI B. MI RJ ANA, 1923,
Potoani;
MILANOVI J . VESELKO, 1926,
Oraje;
MILIO K. BRANKO. 1923, Dreno-
va, Prnjavor;
MILIO R. MOMIR, 1919, Strpci;
MI LI J AS J . GAVRO, 1914, Pala-
kovci ;
MI LI J AS B. UGLJ ESA, 1927, Str-
pci;
MI LI NCiC J . OSTOJ A, 1925, Se-
reg I lova;
MI LI VOJ AC N. NOVAK, 1924.
Strpci ;
MI LOJ EVI C A. OSTOJ A, 1920,
Gornja Mravia;
MI LOSEVI C A. LJ UBO, 1927, Vi-
jaani;
MI LOSEVI C T. LJ UBOJ E, 1915,
Strpci ;
MI LUTI N J . BRANKO, 1921, Strp-
ci;
MI TRI C M. DRAGO, 1927, Corle;
MODIC T. VASKO, 1910, Vi jaa-
ni ;
MORAVSKI M. TEODOR, 1924,
Strpci;
MURATOVI C M. RAMADAN,
1924, Li nja;
MUJ KI I BRO, 1915, Gornja Mra-
via;
MUSI C S. RADE, 1924, Strpci;
MUSINO VI C M. NAIM, 1925, Ko-
nj uho vci;
MUHlC M. DAUT, 1911, Prnja-
vor;
NEI MAROVI C M. RI STO, 1923,
Prnjavor;
NUNIC P. I LI J A, 1923, Kremna;
NUNlC T. STANKO, 1923, Krem-
na;
NUNI J . TESO, 1906, Kremna;
NJ ENJ I C K. BRANKO, 1927, Vi -
jaani;
NJ EZI C C. GLI GO, 1926, Vijaa-
ni;
NJ EI V. STOJ AN, 1909, Vi ja-
ani;
NJ EZI C V. VELJ KO, 1921, Vi ja-
ani;
OPSEK A. IVAN, 1921, Potoani;
PALI KUA L. MI LENKO, 1926,
Strpci ;
PANDA M. AMIL, 1927, Prnja-
vor;
PAVLOVI C MILAN, 1916, Strpci;
PAVLOVI C J . MI RKO, 1924,
Kremna;
PEJ AKOVI C L. SI MEUN, 1923,
Vijaani;
PEJ ASI NOVI C G. J EVTO, 1907,
Vi jaani ;
PEKI C S. I BRAHI M, 1922, Li-
nja;
PETKOVI C S. BRANI SLAV, 1913,
Vijaani;
PETROVI C T. ORE, 1921,
Kremna;
PETROVI C M. KOTA, 1902,
Kremna ;
PETROVI C D. MILOVAN, 1921,
Prnjavor;
PI LJ AGl C R. BRANKO, 1919, Cor-
le;
PI VASEVI C S. MILAN, 1916, Vi -
jaani;
PLANI NCiC M. LUKA, 1910, Pr-
njavor;
POPOVI C M. J EVROSI M, 1927,
Vijaani;
POPOVI C M. MILAN, 1907, Vi ja-
ani;
POPOVI C T. MI RKO, 1925, Vi ja-
ani;
POPADlC M. MI RKO, 1922, Po-
toani;
PORCA, M. HAJ DER, 1924, Prnja-
vor;
POPOVI C J . MLADEN, 1924, Vi-
jaani;
PRELI C T. LJ UBO, 1919, Kremna;
PRELI C M. NENAD, 1928, Krem-
na;
PRERADOVI C V. BLAGOJ E, 1927,
Vijaani;
PRERADOVI C J . BRANKO, 1928,
Sarinci;
PRERADOVI C P. CETO J E, 1926,
Vijaani;
PRERADOVI C M. DUSAN, 1926,
Strpci;
PRERADOVI C LJ UBI CA, 1925,
Vijaani;
PRERADOVI C V. KOTA, 1908,
Vi jaani ;
PRERADOVI C T. VASKRSI J A,
1908, Vi jaani ;
PRERADOVI C S. MI LUTI N, 1925,
Vi jaani ;
PRERADOVI C L. MI RKO, 1922,
Vi jaani ;
PRERADOVI C M. NEDELJ KO,
1923, Vi jaani ;
PRODANOVI C . BOSKO, 1924,
gtrpci *
PRODANOVI C S. MOMILO,
1925 Strpci'
PRODANOVI C . STANKO, Pr-
njavor;
PRODANOVI C M. RAJ KO, 1922,
Prnjavor;
PROC N. VASI LJ , 1925, Prnjavor;
PROSAN R. Zl VOJ I N, 1933, Pr-
njavor;
PUKAR J . MUJ O, 1926, Li nja;
RADULOVI C M. BRANKO, 1906,
Strpci;
RADULOVI C M. DUAN, 1921,
Strpci *
RADULOVI C S. UGLJ ESA, 1930,
Strpci ;
RADUSI J EVI C J . STANKO, 1923,
Kremna ;
RAKl C CEDO, Husrepovci;
RAKl C . VELJ KO, 1922, Husre-
povci;
RI STl C J . BRANKO, Otpoivaljka;
RUZl Cl C M. MI LO, 1921, Poto-
ani;
RUDONlC S. MOMI R, 1929,
Kremna;
SALKI M. MEHMED, 1925, Do-
line;
SALAMUROVI C D. LJ UBO, 1919,
Vijaani;
SAMARDI J A S. TEODOR, 1920,
Palakovci ;
SANCANIN R. ORO, 1924,
Grabik I lova;
SARI C M. URO, 1913, Peeneg
I lova;
SAVI C S. MI LE, 1922, Strpci;
SAVI C S. RANKO, 1921, Strpci^
SAVI C M. TEODOR, 1924, Vi ja-
ani;
SARAJ LI C BERKA, Prnjavor;
SAVI C . ARKO, 1921, Prnjavor;
SAVKOVI C M. NEDELJ KO, 1926,
Strpci ;
SEGl C L. BOSKO, 1923, Prnjavor;
SEGl C D. ORO, 1919, Prnja-
vor;
SEGI D. RAJ KO, 1925, Strpci;
SEGI Z. RAJ KO, 1927, Prnjavor;
SEGI D. KOTA, 1923, Strpci;
SEGI S. TOMA, 1926, Prnjavor;
SENESI N T. MI TAR, 1928, Pros-
jek;
SENKOV I . NI KOLA, 1898, Strp-
ci;
SI CANOVI K. VASO, 1915, Str-
pci;
SI MEUNCEVI M. BOSKO, 1927,
Strpci ;
SI MEuNCEVI R. NEMANJ A,
1925, Strpci;
SI MEUNCEVI R. ZDRAVKO,
1932, Strpci;
SI MI B. DUAN, 1921, I lova;
SI MI L. STEVO, 1921, Gradik
Ilova ;
SI MI J . ALEKSA, 1913, Velika
I lova;
SLATI NAC T. NEO, 1925, Strp-
ci;
SLATI NAC J . NIKODIN, 1920,
Strpci;
SLATI NAC J . ZAHARI J E, 1922,
Strpci ;
SMI LJ ANI STO J AN, 1911, Sa-
rinci;
SOFTI A. UZEI R, 1918, Prnja-
vor;
STANI J . BORO, 1921, Strpci;
STANI . BOSKO, 1923, Strpci;
STANI A. LJ UBO, 1920, Grabik
I lova;
STANI D. MI LI VOJ E, 1926, Str-
pci;
STANI A. SAVKO, 1924, Grabik
I lova;
STANI A. SLAVKO, 1922, Strp-
ci;
STANI J . ZI VKO, 1918, Strpci;
STANOJ EVI P. DRAGOSLAV,
1922, Sarinci;
STAREVI M. KOVI LJ KA, 1920,
Strpci;
STARCEVI C N. SAVO, 1910, Strp-
STARCEVI C S. STANKO, 1929,
Babanovci;
STOJ I I J . RI STO, 1922, Smrti-
i;
STOJ KOVI S. LAZAR, 1912, Str-
pci;
STOJ KOVI M. VELJ KO, 1926,
Vijaani;
STOKANOVI C P. MI LI VOJ E,
1911 Strpci
STOKANOVI C I. VELO, 1926,
Strpci ;
SUMAN M. SVETKO, 1928, Hrva-
ani;
SARCEVI C S. I LI J A, 1915, Krem-
na;
SARCEVI C T. LAZO, 1922, Krem-
na;
SARCEVI C B. MI LI VOJ E, 1917,
Kremna ;
SARCEVI C S. PETAR, 1923,
Kremna ;
SELEMBA I . IVAN, 1922, Strpci;
Sl KARAC S. BOZO, 1928, Strpci;
SLJ I Vl C M. OSTOJ A, 1921, Ora-
je;
SLJ I VI C M. ZI VKO, 1920, Ora-
je;
SMI GELJ SKI K. I LI J A, 1913, Vi -
jaani;
MULJ A V. VASKRSI J A, 1920,
D. I lova;
MULJ A J . VLADO, 1830, D. I lo-
va;
TABAKOVI C E. HAJ RUDI N,
1918, Li nja;
TANASI C T. VID, 1924, Kremna;
TATAREVI C N. MI ROSLAV,
1927, Kremna;
TATAREVI C D. STOJ AN, 1920,
Kremna;
TATAREVI C L. ZDRAVKO, 1926,
Prnjavor;
TEI C F. DRAGOLJ UB, 1912,
Prosjek;
TEI C M. DUAN, 1928, Kremna;
TEI C M. LUKA, 1890, Mravia;
TEI C S. RADE, 1922, D. I lova;
TESNJ AK M. AHMET, 1922, Pr-
njavor;
TESNJ AK S. OSMAN, 1922, Pr-
njavor;
TODOROVlC D. ORO, G. I lo-
va;
TODOROVI C S. I GNJ ATI J E, 1898,
trpci ;
TODOROVI C D. RADOVAN, 1918,
Grabik I lova;
TODOROVI C I . SVETI SLAV, 1928,
trpci;
TOMAS D. I LI J A, 1925, Strpci;
TOMAS P. MI RKO, 1923, Strpci;
TOMAEVI C M. J OVAN, 1929,
Prnjavor;
TOMAEVI C J OVAN, 1915, Gra-
bik I lova;
TOMlC S. NOVAK, 1921, D. I lo-
va;
TOMI J . STOJ NA, 1922, S. I lo-
va;
TI MKOV I VANKO, intendant bri-
gade, Prnjavor;
TOMINClC J . CEDOMIR, 1927,
trpci ;
TOPI C B. STOJ AN, 1924, Prnja-
vor;
TOSl C M. BORKO, 1927, Pala-
kovci ;
TRI VI CEVI C V. ORO, 1925,
trpci;
TRI VI CEVI C LJ . ARKO, 1920,
trpci ;
TUBONJ I C D. J OVANKA, 1924,
D. I lova;
TULI C M. DRAGAN, 1921, Ora-
je;
VA J UKI C S. LJ UBO, 1920, Pros-
jek;
VAJ UKI C S. ZDRAVKO, 1927,
Prosjek;
VAJ ZVI C M. HASI B, 1923, Li-
nja;
VASl C G. ALEKSA, 1916, Vijaa-
ni;
VESELI NOVI S. RADOVAN,
1924, Otpoivaljka;
VI DI C N. DRAGO, 1929, Pala-
kovci;
VI DI O D. URA, 1923, Pala-
kovci;
VI DI C T. NOVAK, 1914, Prnja-
vor;
VI DI V. RAJ KO, 1923, Palakov-
ci "
VI DI N. RANKO, 1924, Pala-
kovci;
VI DI T. SLAVKO, 1923, Pala-
kovci ;
VI DOVI M. MI LAN, 1905, Strp-
ci;
VI DOVI M. STANOJ E, 1921, Pr-
niavor;
VINI N. GLI GO. 1924, I lova;
VI NI T. PETAR, 1924, Pala-
kovci ;
VOJ VODI C MOMILO, 1926, Usr-
povci ;
VOLAS J . LUKA, 1908, Strpci;
VOLAS T. SAVKO, 1926, Strpci;
VOLF J . FRANJ O, 1914, Strpci;
VRHOVAC J . MARKO, 1925, Str-
pci;
VUCENOVI C J . LJ UBOMI R, 1921,
N. Selo;
VUJ ASI NOVI P. ARKO, 1928,
Sarinci ;
VUJ I NOVI C M. MI LO, 1924,
Grabik I lova;
VUKAJ LOVI V. STANOJ E, 1926,
Strpci;
VUKl C M. MI LORAD, 1925, Si -
bovska;
VUKOMANOVI C S. MILAN, 1904,
Drenova;
VUKOVI C T. J OVAN, 1923, Vi -
jaani;
VUKOVl C J . NEDELJ KO, 1922,
Vi jaani ;
VUKOVI C S. RAJ KO, 192S, Vi ja-
ani;
ZAHI ROVI A. AHMET, 1926,
Prnjavor;
ZEC D. SLAVKO, 1923, Strpci;
ZEJ Nl C M. I DRI Z, 1922, Mravi-
a;
ZEJ Nl C Z. SEI F, 1916, Mravia;
ZORIC O. ZI VKO, 1909, I lova;
ZUKANClC M. HALID, 1927, Li-
nja;
ZUKANCl I. I DRI Z, 1927, Li-
nja;
I VANlC S. DRAGUTI N, 1925,
Smrtii;
IVANI M. DU J AK, 1927, Smr-
tii;
ZlVANlC M. NEDO, D. Ilova;
I VANlC I . STOJ AN, 1924, Smr-
tii;
IVANI M. ZI VKO, 1926, D. I lo-
va;
I VKOVI V. MILAN, 1923, Str-
pci;
ZI VKOVI N. MI RKO, 1923,
Kremna ;
ZI VKOVI N. RAJ KO, 1917,
Kremna;
ZI VKOVI V. J EL I SI J E, 1924,
Strpci, Prnjavor.
OFTI NA SRBAC
ADAMOVI S. MI RKO, 1922, Kl a-
dari ;
ADAMOVIC L. MI TAR, 1917, Ka-
ra jzovci;
ANIIC S. MI ROSLAV, 1923,
Kaoci ;
ANII S. RI STO, 1929, Kaoci;
BABI S. MI LANKO, 1922, D. Le-
perii ca;
BABI C T. MI RKO, 1914, Srevi-
i;
BABI I VANOVI S. VELI N-
KA, 1927, Sitnei;
BAJ I V. DRAGO, 1922, Vlakni-
ca;
BLASANI N S. VELJ KAN, 1904,
Kaoci:
BOGOSAVAC Z. DANILO, 1912,
Kaoci;
BOGOSAVAC S. DUAN, 1918,
G. Lepenica;
BOGOSAVAC I. OSTOJ A, 1927,
Kaoci;
BREZOVAC B. MOMILO, 1923,
Brezovljani;
BRKOVI C S. MILO, 1920, Cuka-
le;
BRKOVI C S. OBRAD, 1922, up-
ski Razboj;
BRKOVI C S. STANKO, 1915, up-
ski Razboj;
BUDIC M. CEDO, 1925, Lilio;
BUDIC P. MILE, 1923, Lili;
CVI J ETl C V. BORO, 1927, Sitne-
i;
CIRIC S. LJ UBO, 1923, Kaoci;
CIRIC V. OSTOJ A, 1927, Kaoci;
CIRIC J. SIMEUNA, 1923, Kaoci;
CIRIC S. VLADIMIR, 1912, Kaoci;
DANICIC V. DRAGOMIR, 1923,
Srevii ;
DANICIC T. SLAVKO, 1922, Sr-
evii ;
DAVIDOVI L. DANA, 1924, Kao-
ci;
DAVIDOVI L. OLGA, 1922, Kao-
ci;
DAVIDOVI L. RUZA, 1926, Kao-
ci;
DEDIC A. FEHIM, 1923, Bos. Ko-
ba;
DRA.GOJEVI S. ALEKSA, 1913,
G. T.PDen;
DRAGOSAVLJ EVI D. BOZO,
1P9. Kaoci:
DRAGOSAVLJ EVI L. PETAR,
1919. Korovi;
DRAGOSAVLJ EVI L. VLADO,
1925. Korovi;
DUDEK I. J AEK. 1926. Srevii;
DITMONIC S. MIHAILO, 1909,
Gai:
DUMONI P. SAVO, 1925, Baji n-
ci;
DUSIC J EFTI M. DANICA,
1922. Noiko;
DUKTC S. CEDO. 1920. Srevii;
URIC L. MILADIN, 1927, Sre-
vii;
URIC V. PETAR, 1915, Srevii;
URI . SIMEUN, 1919, Sre-
vii;
URI L. SLAVKO, 1924, Sre-
vii;
DOMBA V. SLAVKO, 1925, Sta-
ri Martinac;
GAVR1 I. MILAN, 1924, Korovi;
GRKOVI G. BOGDAN, 1914,
Kaoci;
GRUMIC I. BRANKO, 1917, Brus-
nik;
GUDALOVIC M. VELJ KO, 1910,
Srevii;
GUZVI S. DRAGO, 1922, Vlak-
nica;
GVOZDI B. JOVAN, 1926, Sit-
nei;
I GNJ ATI J . MILORAD, 1923,
upski Razboj;
I GNJ ATI B. SLAVKO, 1924,
upski Razboj;
IVANOVIC J . MILAN, 1915, Sr-
evii;
JOVANOVI O. DRAGUTIN,
1921, Iliani;
JO VANO VIC R. ARKO, 1915,
Srevii ;
J UNGI B. VLAJ KO, 1928, No-
iko ;
J URI I D. DRAGO, 1921, Sre-
vii;
J URI I D. LJ UBO, 1910, Sre-
vii;
KLJ AJ Cl N P. NIKOLA, 1922, Po-
veli ;
KNEEVI O. MIRKO, 1927, Se-
lite;
KOJ I M. MILUTIN, 1921, St.
Martinac *
KOLAR LJ . BOGDAN, 1927, Po-
veli:
KOMADINA A. LUKA, 1924, Sr-
bac:
KOVAEVI DANICA, 1924, Kos-
tainica ;
KOVAEVI J. MILADIN, 1920,
ukali;
KREJ I M. MI RKO, 1923, Srbac;
I ,EPI R O. MI RKO, 1926, Vlakni-
ca;
LEPI R R. MLADEN, 1913, Srbac;
LICINAR S. STANKO, 1910, up-
ski Razboj;
MACEVAK I. J AEK, 1915, Sre-
vii;
MACINKOVI R. VOJ KO, 1922,
Noiko ;
MACKOVIC S. STANKO, 1921,
D. Lepenica;
MALI M. MILADIN, 1914, up-
ski Razboj;
MAJ STOROVI D. ZIVOJIN, 1921,
St. Martinac;
MARKOVI S. LUKA, 1928, Ko-
rovi;
MARKOVI S. RAJ KO, 1913, Ko-
rovi;
MARTI DANILO, Kaoci;
MI.HAILOVI . DRAGO, 1905,
Noiko;
MI HAJLOVI S. RADE, 1923,
Noiko ;
MIHOLJI P. SRETEN, 1920,
Brezovljani;
MILA.NK0VI A. DRAGOMIR,
1921, G. Lepenica;
MILANKOVI . RADI VOJ E,
1923, G. Lepenica;
NIKOLI M. DRAGO, 1921, G. Le-
penica :
NIKOLI M. JOVAN, 1927, G. Le-
penica;
NOVAKOVI M. BRANKO, 1924,
Sitnei;
NOVAKOVI M. SLAVKO, 1926,
Sitnei;
NOVAKOVI J. STEVO, 1925,
Sitnei;
NOVKOVI S. DUAN, 1920, Sit-
nei;
NUZDI L. DRAGUTIN, 1923, Sr-
evii ;
NUZDI T. RADOVAN, 1922, Sr-
evii ;
OBAD S. MILO, 1926, St. Mar-
tinac;
OSTI J. RADOVAN, 1928, No-
iko *
PEREffl TKA MIHAL, 1923, Sre-
vii;
PETKOVI . BOICA, 1926,
Kaoci ;
PETKOVI . CVI J ETA, 1928,
Kaoci;
PETKOVI G. MILOVAN, 1921,
Kaoci ;
POPOVIC S. LJ UBO, 1915, Sitne-
i;
POPOVIC S. PETAR, 1916, Sitne-
i;
POPOVIC S. RADI VOJ E, 1922,
Sitnei ;
RADONJI I. URO, 1910, Kuku-
I je;
RAKI R. BOKO, 1928, Srevi-
i;
RAPI M. DUAN, 1928, Gaj;
SANCANIN BORO, iz Kaoca;
SANCANIN I. MILO, 1924, Sit-
nei;
SANCANIN S. RADE, 1920, Kao-
ci;
SANCANIN S. VELJ KO, 1928,
Kaoci;
SANCANIN S. VLADO, 1924, Kao-
ci;
SANKOVIC R. MILORAD, 1924,
Iliani ;
SANKOVI J. MILOVAN, 1928,
Iliani;
SAVIC V. RADI VOJ E, 1917, Z.
Razboj ;
SEKI MI K. DRAGO, 1929, Po-
veli ;
SKOKI S. MIRKO, 1927, Kaoci;
STANI I D. VELJ KO, 1926, Sit-
nei ;
STANI I D. NEVENKA, 1924,
Sitnei ;
STANI I D. ZIVKO, 1930, Sit-
nei;
STOJ I O. MILENA, 1927, Kaoci;
STOJ I P. SLAVKO, 1928, Kaoci;
STOJ I C L. OSTOJ A, 1922, G. Le-
penica;
STOJ I P. TODOR, 1925, Kaoci;
STOJ KOVI P. STEVO, 1925,
upski Razboj;
STOJ KOVI J . STOJAN, 1925,
Vlaknica ;
STOJ KOVI . VLADIMIR, 1925,
D. Lepenica;
SUVAJ AC B. RAJ KO, 1923, G.
Lepenica;
IMUNI A. URO, 1925, Kaoci;
5UEVI V. JANKO, 1927, Po
velie;
TATlC U. DRAGOMIR, 1927, Sit-
nei;
TIHI A. PETAR, 1925, Srevii;
TODOROVIC D. KOTA, 1916,
upski Razboj;
TOPIC S. NEDELJ KO, 1922, up-
ski Razboj;
TOPIC K. PETAR, 1912, Sitnei;
TOPIC J. SAVO, 1915, Sitnei;
TOPIC V. VID, 1918, Sitnei;
TOVILOVIC O. VASKRSI J A, 1913,
G. Lepenica;
TUNI . RADE, 1927, St. Mar-
tinac;
VAN J EK J ANKO, 1915, Srevii;
VASIC J. VID, 1908, Srevii;
VASI LJ EVI C T. URO, 1915, Sr-
evii;
VIDOVIC M. NENAD, 1928, Kuku-
l je;
VIDOVIC M. PREDRAG Pen-
do, 1922, Kukulje;
VIDOVIC M. SLAVKO, 1923, Sr-
evii ;
VIDOVIC M. SMI LJ A, 1922, Sr-
bac;
VINClC D. MILORAD, 1923, Sr-
evii*
VOJVODlC V. VID, 1919, Srevi-
i;
VRHOVAC D. PEJ O, 1925, Sre-
vii;
VUCENOVIC I. BOGDAN, 1925,
Srevii;
VUCENOVIC A. DRAGAN, 1912,
Poveli;
VUCENOVIC O. RADOJ KA, 1923,
Srevii ;
VUJ ANlC V. NENAD, 1925, Po-
veli;
VUKOTA J. MIHAILO, 1919, Cu-
kali;
VUKOTA S. MIHAJLO, Koievo,
Bos. Gradika;
VUKOTIC D. CEDO, 1925, Pove-
li;
VUKOTI NEVENKA. 1924. Po-
veli ;
ZELENI KA M. KAZIMIR, 1924, G
Lepenica;
ZVIZDALO A. MILAN, 1904, Sit-
nei;
ZVIZDALO . OSTOJ A, 1923, St.
Martinac;
AGOR A. BRANKO, 1926, Nova
Ves.
OPTINA SKENDER VAKUF
ALEKSI C S. MI LO;
BANOVIC . SIMEUN, Vlatkovi-
i;
BERAK D. LUKA, Golo Brdo;
BERAK S. NIKO, Golo Brdo;
BJ ELOEVI C . LUKA, Golo Br-
do;
BJ ELOEVI C J . MILUTIN, Golo
Brdo;
BLAGOJ EVI C P. JOVAN, Zivini-
ce;
BOJ I C S. BOKO, Borak, Banja
Luka;
BOJ I C N. VASKRSI J A, Borak;
BUNI . STOJ KO, Bastaji;
CRNOMARKOVIC (TRKULJ A)
JOVANKA, Sk. Vakuf;
CRNOMARKOVIC B. STRAHI -
NJA, Skender Vakuf;
CORBIC H. IBRAHIM, Skender
Vakuf;
CELIC T. ZDRAVKO, Bokani,
Skender Vakuf;
ENI S. LJ UBOMI R, I mljani;
DUKlC T. BRANKO, Bastaji;
DUKI V. DRAGO, Bastaji;
UKARlC D. GOSTO, Kobilja;
URANOVIC T. BOZO, Golo Br-
do;
URAINOVIC P. JOVAN, Ra-
di i;
UKlC S. BOGDAN, Bastaji;
URIC L. NEDELJ KO, Kotici;
URIC N. PETKO, Kostii;
FI LI POVI C A. BRANKO, Pauno-
vi i;
GALEI S. MI LE, Vlatkovii;
GLAMOCI M. CVI J O, Bokani;
GLAMOClC M. VASKRSI J A, Bo-
kani;
GRUBAC S. MI RKO, I mljani;
GOJ KOVI N. DRAGO, Golo Br-
do;
GOJ KOVI M. J OVO, Golo Brdo;
J OVETI S. MI LE, I ml jani ;
KELEMAN . LAZAR, I mljani;
KELEMAN S. MI LE, I ml jani ;
KELEMAN N. MI RKO, I ml jani ;
KELEMAN N. PETAR, I ml jani ;
KELEMAN G. SI MEUN, I ml jani ;
KREJ I C M. MI LENKO, Radici;
KUTI C M. KRSTAN, Raii;
LAZI L. I LI J A, I ml jani ;
MALETI M. RI STO, Vlatkovii;
MALETI D. STANKO, Vlatkovi-
i;
MAKARI C M. GAVRO, I mljani;
MAKARI L J . MI LE, I mljani;
MAKARI C P. SI MO, I ml jani ;
MAKARI C M. NEDO, I mljani;
MARI C L. BOSKO, I ndiani;
MARI C K. BRANKO, i ml jani ;
MARI C M. DRAGUTI N, I ml jani ;
MARI C VUJ I NOVI C N. DU-
SANKA, I mliani;
MARI C I . NEDELJ KO, I ml jani ;
MARI . SAVO, I ml jani ;
MART M. SI MO, I ml jani ;
MEMT A. ALE. Skender-Vakuf;
MI LOJ EVI C D. MILAN, Kobi l ja;
MI LOVANOVI C L. MILAN, Bas-
tali;
MI LOVANOVI M. SAVO, Bas-
tal i ;
MTL.TT N. J OVO, Vlatkovii;
MI LJ I J . SAVO, Vlatkovii;
MTTSANOVI I . SABI T, Skender
Vakuf;
NI KODI NOVI D. VELI MI R, I m-
liani;
NOVAKOVI L. BRANKO, I m-
liani;
NOVAKOVI I . J EFTO. I ml jani ;
OBRADOVI D. BOKO. Kostii:
OBRADOVI M. RAJ KO, Kostii:
OBRADOVI D. SI MEUN, Kosti
i*
PANI P. VELJ KO, Kobi l ja;
PAVLOVI . DANE, Bastaji ;
PELENGI TEODOR, Vlatkovii
PERI S. ADAM, I mljani;
PONORAC B. BOJ AN, I mljani;
POPOVI C S. SLAVKO, Zivinice:
POPOVI C V. STEVAN, Zivinice:
PRDI M. RAJ KO, Mokri Lug;
PUSI L. MI RKO, I mljani;
RALJ I L. MI LORAD, Paunovii;
SAVI C L. ORE, I ml jani ;
STOJ ANOVI D. ORO, I ml ja-
ni;
SVJ ETLANOVI L. NEDO, Basta-
SVJ ETLANOVI S. NIKO, Basta-
ji ;
SVJ ETLANOVI N. PETKO, Bas-
taji ;
SVJ ETLANOVI S. VELJ KO, Bas-
taji ;
SVJ ETLANOVI G. ZDRAVKO,
Bastaji ;
SUBASI M. VASO, Borak;
SUVAJ EVI ORO, I mljani;
SUVAJ EVI K. LUKA, I ml jani ;
SUVAJ EVI MILAN, I ml jani ;
SUVAJ EVI D. VASKRSI J A,
I ml jani ;
SEVARI KA D. RADOVAN, Boka-
ni ;
SMUGOVI S. LAZO, I mljani;
SMUGOVI C S. SIMO, I mljani;
SMUGOVI S. TANE, I mljani;
SODOLOVI D. MI RKO, I ml jani ;
TEI NOVI T. MI RKO, Golo Brdo;
TEI NOVI M. TODOR, Golo Br-
do;
TEPI P. BLAGO J A, Zivinice;
TEPI C J . TEODOR, Zivinice;
TOMASEVI C FI LI P, Bregovi;
TOPAL H. MUJ O, Skender-Vakuf :
TRI VUNOVI V. BOSKO, Vlatko-
vii;
VUI D. MI LORAD, Bokani;
VUKOVI C A. BLAZE, Borak;
VUKOVI C T. BORO, Zivinice;
VUKOVI C J . NENAD, Radici;
ZLOVARI C S. GOJ KO, Kobilja;
ZLOVARI C L. MIHAILO, Kobilja.
OPTI NA TESLI C
BABI C P. DUAN, 1926, Pribini;
BAJ GURI C H. ALI J A, 1928, Ste-
ri jak;
BEGOVI C M. AI R, 1915, Osivi-
ca;
BLAGOJ EVI C A. STOJ AN, 1927,
Rankovi ;
BRADARI C A. IVO, 1907, Barda-
ci;
BUBI C D. RADE, 1926, Zarkovina;
BUBI C V. VI NKO, 1929, Pribini;
COLJ A A. BOZANA, 1923, Tesli;
COLIC T. ADEM, 1921, Rajeva;
DELI C H. AHMET, 1925, Ruevi-
i;
DEVI C I. DUAN, 1919, Ruevii;
DI J OMANT M. J OZEFA, 1925,
Tesli '
DRAGONJ I C R. MUHAMED,
1927, Gomjenica;
URI C K. URA, 1922, Buleti;
ELEZOVI C M. ADEM, 1924, D.
Pol je;
GAVRANOVI C P. VELJ KO, 1924,
Rastua ;
GAVRI C S. BOGOLJ UB, 1922,
njegotina;
GRABOVAC M. BRANKO, 1926,
Rankovii ;
HANIC R. MEHO, 1922, G. Tesli;
HATI C S. MEHO, 1927, G. Tesli;
I LI C M. IVAN, 1926, Kamenica;
I SI C I . SINAN, 1926, Rankovi;
J AAREVI C M. ADEM, 1916, Ran-
kovi;
J OT ANO VI C L. RANKO, 1911,
Ceava;
J OTANOVI C M. STOJ AN, 1926,
Liplje;
J OTANOVI C M. VLADO, 1923,
Ceava;
J OVANOVI C S. VLADO, 1904,
Tesli
-
KAPI Dl C H. SAFET, 1914, Gac-
ko;
KARABEGOVI C M. I BRAHI M,
1928, Rankovi;
KAURClC J . STEVO, 1922, Tesli;
KERI C O. MEHO, 1928, Stenjak;
KOLOBARI C R. SIMO, 1917, G.
Radnja;
KOPl C A. REDZO, 1922, Bari i ;
KOVAEVI I . MARJ AN, 1928,
Dubrave;
KRl C V. MI LORAD, 1925, Rue-
vii;
KRI L. RADE, 1925, Ruevii;
KUSI C M. URO, 1928, J ezera;
LAZIC L. NI KOLA, 1924, J aseno-
va;
LUGONJ I C I . AGAN, 1900, Ste-
njak;
LUGONJ I C A. OSMAN, 1923, Ste-
njak;
MARKOVI C N. MILAN, 1922, Ru-
evii;
MARKOCEVI C S. STEVO, 1920,
ulii;
MEI NOVI C I. ALI J A, 1928, G.
Tesli;
MEKl C A. EDHEM, 1924, Cobe;
MI LAK D. LJ EPOSAVA, 1900,
Livno;
MI LAK M. ZORA, 1930, Tesli;
MOLNAR V. DRAGO, 1910, Tuz-
la;
NI KOLI C . BOZO, 1922, Blatni-
ca;
OMEROVI C O. OSMAN, 1915, G.
Tesli;
PEHlC H. SMAJ O, 1930, Kameni-
ca;
PETROVI C S. MI RKO, 1925, Ras-
tua;
RAZlC I . MUMIN, 1902, Pl jevl ja;
SALI HOVI C K. OMER, 1926, G.
Tesli;
SAVI C T. MI LE, 1921, Ceava;
SAVKOVI C L. MI RKO, 1911, Ce-
ava;
SPAHIC I. I SMET, 1927, Cobe;
STEVANOVI M. RAJ KO, 1926,
Blatnica;
SUVAJ AC A. ZAGORKA, 1924,
Tesli*
ABI S. HUSO, 1914, Osivica-
KREBI J . RADOVAN, 1926,
Zarkovina;
TATAREVI C Z. MEHO, 1928, G.
Tesli;
TEI T. MILOVAN, 1928, Zarko-
vina;
TOPOVCIC S. AHMET, 1926, Ka-
menica;
ZORANOVIC M. MILOVAN, 1929,
Jasenova.
OPTINA TEANJ
AGI I. ADEM, 1903, Rosulje;
AGIO M. HUSEIN, 1907, Rosulje;
AGI S. HUSEIN, 1927, Radua;
AHMETAGIO M. HALID, 1898,
Teanj ;
AHMETAGI M. HAMZALIJA,
1916, Teanj;
AHMET AEVI MUAN, 1901,
Teanj ;
AHMIC H. HASAN, 1907, Milja-
novci;
ALIO B. HUSEIN, 1928, i je;
ALIO H. HUSEIN, 1908, i je;
ALI CEHAJI C A. MUHIDIN, 1930,
Teanj ;
ALIHODZlC O. ALI J A, 1921, De-
miliplanje;
ALKAZ O. I BRO, 1898, Teanj;
ALKAZ DZ. SULJ O, 1900, Logo-
ARTUKOVI S. MEHO, 1926, Ra-
dua;
BABAJ I C I. ALI J A, 1926, Lepeni-
ca;
BABAJ I C M. BECI R, 1921, Lepe-
nica;
BABI C J . SIMO, 1926, Bobare;
BAJ RI A. EMIN, 1929, i je;
BALIO S. SALIH, 1922, i je;
BAI S. AHMO, 1901, J ablanica;
BAI H. IBRAHIM, 1904, J elah;
BAVRAK H. MEHO, 1906, J abla-
nica;
BEI ROVI M. REDZO, 1907,
Oraplanje;
BEDAK H. BEI R, 1908, Lepeni-
ca;
BEDAK A. HUKA, 1924, Novo-
selo;
BEJ TI H. I BRO, 1911, Radua;
BEJ TI S. RAI D, 1906, Radua;
BEI M. MUHAREM, 1905, if-
luk;
BOBARI M. AVDO, 1906, Kalo-
evi *
BOBARI A. HAKI J A, 1928, Ka-
loevi ;
BONJ AK O. MUHAREM, 1906,
Kaloevi;
BONJ AK M. MUHO, 1912, Kalo-
SGVi *
BONJ O H. ERI F, 1927, Milja-
novci;
BRKA S. HASAN. 1907, Teanj;
BRKA H. MEHMEDALIJA, 1920,
Dobropolje;
BRKA H. SMAIL, 1924, Meki;
BRKI A. NURI J A, 1925, Radu-
a;
BRKI S. BEDRUDIN, 1928, Dob-
ropolje;
BRKI H. IBRAHIM, 1910, Vuko-
vo;
BRKI H. MUSTAFA, 1898, Vu-
kovo;
BRKI N. SULEJMAN, 1928, Te-
anj ;
BUGARINOVI N. CVJ ETKO,
1923, Vrela;
BURHAR S. ADEM, 1920, i je;
BUREI S. MUJO, 1924, Trepa;
BUKVI M. MUJO, 1929, Teanj;
BUKVI M. NUMAN, 1900, Te-
anj ;
COCI D. LJ UBOMI R, 1922, Vre-
la;
COCI D. NIKO, 1925, Vrela;
EMAN A. HUSEIN, 1925, Milja-
novci ;
EMAN A. SULEJ MAN, 1920, Mi-
ljanovci;
CORIC A. ADIL, 1925, Orapolje;
COSTOVIC M. HAMZALI J A, 1904,
Medakovo ;
COSTOVIC M. MUHAREM, 1904,
Medakovo;
CAMDIC S. HASAN, 1912, Lje-
tini;
APLJ A S. ALI J A, 1921, Mrko-
ti;
ClCAK B. ANTO, 1900, Trepa;
DELJ Kl C I . SALIH, 1908, Teanj;
DELJ KI C H. SULJ O, 1921, Drin-
ii;
DEMIROVIC O. ADEM, 1908, Ra-
dua;
DUBOSLI C H. RI FAT, 1917, Te-
anj ;
DUD AK N. MIHAILO, 1896, Mr-
koti;
EDOVIC O. SULJ O, 1927, Lepe-
nica;
DIHlC O. BAJ RO, 1926, Orapla-
nje;
DINALI A. HUSEIN, 1929, Le-
penica;
FATI M. MEHAN, 1900, Kalo-
evi;
FATI C M. AHDO, 1919, Kaloe-
vi;
FEJ Zl C A. MUJ O, 1914, Vukovo;
FEJ ZI C M. SEJ DO, 1900, Meda-
kovo;
FETI BEGOVI C MEHMED, 1915,
Teanj ;
GALI J ASEVI C S. SAKI B, 1927,
Teanj ;
GALI J ASEVI C J . SALIH, 1905,
Teanj ;
GARI C M. HALIL, 1900, Piljui-
i;
HADZALI O. I BRO, 1927, Radu-
a;
HADZlMEHI M. SALIH, 1903,
Radua.;
HADZI SMAI LOVI C H. RI FAT,
1925, Teanj;
HAFI ZOVI O. AVDO, 1929, Si-
HAFI ZOVI A. SULJ O, 1928, Si-
je;
HALEP I. HUSEI N, 1927, Meki;
HALILOVI A. HUSO, 1927, Ko-
pri vci ;
HALI LOVI S. MAHMUT, 1905,
Togovii ;
HALI LOVI M. MUJ O, 1927, Dob-
ro Polje;
HALILOVI O. OSMAN, 1927, Si -
je;
HALILOVI P. OSMAN, 1916, Te-
anj;
HALILOVI M. SALKO, 1927, Si -
je;
HALVEDZl I. HASAN, 1904, Ka-
radaglije;
HALVEDZl O. HUSEIN, 1903,
Karadaglije;
HALVEDZl O. SEMSO, 1928,
Dobropolje;
HANDZl A. HASO, 1926, Teanj;
HASANBASI R. RAMO, 1928,
Trepa;
HASANIC O. MUSTAFA, 1926,
Si je;
HASANIEVI M. HAMID, 1904,
J evadije;
HATI BOVI M. HALIL, 1913, Ra-
dua;
HATII H. ALI J A, 1919, Teanj;
HATKI A. SMAI L 1906, Ora-
planje;
HATKI S. TAHI R, 1927, Ora-
planje;
HODI A. ATI F, 1928, Trepa;
HODI H. OSMAN, 1913, Teanj;
HODI M. REDZO, 1909, Ora-
planje;
HOTI H. MEHMED, 1913, Radu-
a;
HRNJ I S. MUHAREM, 1901, J e-
vadije;
HRNJ I Z. TAHI R, 1924, J el ah;
HRNJ I Z. ZI J AD, 1926, J el ah;
HUJ DUR H. ALJ O, 1919, Pi l ju-
ii;
HUJ DUR M. OSMAN, 1924, Pilju-
ii;
HUNDUR M. MEHMED ALI J A,
1922, Teanj;
HUSED2I NOVI H. MUNIB, 1907,
Bobare ;
HUSKI H. SABI T, 1901, Trepa;
HUVI DZ. MUJO, 1900, Kaloe-
vi;
IBRAHIMOVI O. EDHEM, 1914,
i je;
IBRAHIMOVI IBRAHIM, 1912,
i je;
IBRAHIMOVI O. SULJ O, 1903;
i je;
JOVANOVIC M. ORO, 1914,
Meki;
JOVANOVIC M. MILE, 1923, Ka-
radaglije;
J USUFOVI C M. J USO, 1925, Te-
anj ;
J USUFOVI C M. MEHMED, 1899,
Togo vici ;
J USUFOVI C M. MEHMED, 1899,
Teanj ;
KADUlC A. SULEJ MAN, 1906,
Trepa;
KADUI S. SALIH, 1920, Vuko-
vo;
KAHRIMANOVlC BI Sl C MAH-
MUT, 1916, Teanj;
KALAJ DZlC B. JOVO, 1902, Ka-
radaglije;
KALVAREI N S. FRANJ O, 1903,
Radua;
KALVAREI N S. STI PO, 1898,
Radua;
KARAHMET A. AVDO, 1914, Mi-
li anovci;
KARAHODIC A. I BRO, 1915,
Vukovo ;
KARAHODZlC M. HUSEIN, 1908,
J evadije;
KARAHODZlC M. REI D, 1912,
J evadije;
KARAHODZlC M. AClR, 1913,
J evadije;
KANTlC A. HUSO, 1900, Cero-
vac;
KANTlC I. OSMAN, 1915, Teanj;
KANTlC H. SULJ O, 1914, Cero-
vac;
KAI BOVI C H. I BRO, 1902, Ra-
dua;
KERI C S. HASO, 1904, Teanj;
KOKlC M. MUJO, 1924, Demili-
planje;
KONDZlC M. ALI J A, 1919, J elah;
KONDZlC M. SALIH, 1913, J elah;
KOSOVCIC M. MEHMED, 1927,
Trepa;
KOSOVI S. MUSTAFA, 1907,
Trepa;
KOVACEVIC S. ALI J A, 1914, Ra-
dua;
KRAJ I NI K A. AHMET, 1908, Le-
penica;
KRDALIC D. ABAZ, 1925, Te-
anj ;
KRDALIC M. AI R, 1921, Vu-
kovo;
KRKALI C E. ABI D, 1892, Krae-
vo;
KRKALI C H. SALKO, 1928, Lepe-
nica;
KRUKO S. SMAJO, 1923, Trep-
a;
KRUKO M. MUSTAFA, 1917,
Mil j anovci;
KULA P. MARIJAN, 1921, Siva;
KURDlC S. ADEM, 1925, Drini-
i;
KURDlC M. HIMZO, 1924, Boba-
re;
KURDI O. I BRAHI M, 1908, Pi -
ljuii;
KURTlC O. OMER, 1922, Lepeni-
ca;
LAZlC S. MIHAILO, 1913, Meda-
kovo;
LAZI S. MILAN, 1901, Medako-
vo;
LOHI NJ SKI S. STEVO, 1895, J e-
vadije;
LOKI H. AHMET, 1903, Vukovo;
LOKI I. AVDO, 1904, Vukovo;
LJ EVAKOVI C H. SALIH, 1926,
Trepa;
LJ EVAKOVI C C. SELI M, 1923,
Trepa;
LJ EVAKOVI C I . SMAJ O, 1925,
Trepa;
MACKOVI C ULAGA, 1926, Kra-
evo;
MAHALBASlC H. MUJ O, 1908,
Oraplanje;
MANDZUKI A. I SMET, 1927,
Teanj ;
MASlC A. ASI M, 1911, J evadi je;
MEHlClC H. I FETA, 1925, Teanj;
MEHlClC M. SALI H, 1901, Trep-
a;
MEHINOVIC I. HUSEI N, 1915,
Teanj ;
MEHMEDOVlC H. ADEM, 1929,
Lepenica;
MERDlC S. ASI M, 1912, J el ah;
MESl C H. AVDO, 1914, J el ah;
MESlC R. MUHAREM, 1906, Le-
penica;
MESlC S. OMER, 1912, Lepenica;
MESlC A. OSMAN, 1926, Lepeni-
ca;
MESl C B. SALI H, 1928, Lepenica;
MEKI C B. OSMAN, 1920, Si je;
MEKl C O. REDZO, 1902, Si je;
MI LJ EVI C BRANKO, 1916, Te-
anj;
MI KI C M. IVAN, 1901, Radua;
MUJ AGl C H. I BRAHI M, 1905, Te-
anj;
MUJ AGl C S. SAFET, 1916, Te-
anj ;
MUJ CI NOVI S. ASI R, 1925,
Oraplanje;
MUJ CI NOVI C M. MAHMUT,
1925, Kaloevi;
MUJ EZI NOVI C S. SALI H, 1912,
Lepenica;
MUJ CI NOVI C I . ABAN, 1915,
Novo Selo;
MUJ Cl C M. SALI H, 1912, Radua;
MUJ KANOVI C S. MUSTAFA,
1900, Radua;
MUJ KI C H. MUJ O, 1907, Piljui-
i;
MUMINOVIC M. SALKO, 1922,
Miljanovci;
MUSLI J A A. SALI H, 1927, Si je;
NAVRBOS R. HAKI J A, 1912,
Trepa;
OMERBASl C S. I BRO, 1904, Ka-
radaglije;
OMlC M. ADEM, 1924, Si je;
OMlC M. SALI H, 1928, Si je;
OSTRVI CA I . MUSTAFA, 1921,
Demiliplanje;
PAVLOVI C . RADE, 1927, Vit-
kovci;
PI LAV H. MUHAREM, 1921, J e-
lah;
PI RO O. HUSEI N, 1927, Demili-
planje;
PI RO S. NAZI F, 1926, Demili-
planje;
PLANIC A. HASAN, 1908, J ab-
lanica *
PLANCi'C S. HASAN, 1910, J abl a-
nica;
PRNJ AVORAC A. MUJ O, 1897,
Teanj ;
PRNJ AVORAC M. I BRAHI M,
1931, Teanj;
POPRZANOVI C I . MEHMED,
1919, Trepa;
RAHMANOVIC S. RAMO, 1927,
Trepa;
RAMlC S. ALI J A, 1923, J abl ani -
ca;
RAMlC H. DEDO, 1913, Ljeti ni ;
RAMlC A. OMER, 1906, J abl ani -
ca;
RAMOVI C H. BECI R, 1930, Caj-
nie;
RI ZVAN I . AVDO, 1906, Mrkoti;
ROMANJ I SI N R. IVAN, 1895, Ra-
dua;
ROS R. MUJ O, 1912, Miljanovci;
ROS R. OSMAN, 1915, Miljanovci;
ROSA I . ALI J A, 1900, J abl ani ca;
RUSTI C A. HIMZO, 1907, Radua;
SADI KOVI C S. MUHAMED, 1911,
Si je;
SALKI CEVI C A. ADIL, 1926, Le-
penica;
SALKANOVI C S. SULJ O, 1928,
Si je;
SALTAGIC M. HUSEIN, 1909, J e-
vadije;
SALTAGIC M. MEHO, 1906, J e-
vadije;
SINANOVI F. AVDO, 1914, Ra-
dua;
SINANOVI M. MUHO, 1915, Ra-
dua;
SKOPLJ AK H. MUJO, 1892, Le-
penica ;
SKOPLJ AK H. RAMO, 1907, Ka-
loevi;
SKROZO H. MEHO, 1906, Novo-
selo;
SKULA M. I BRO, 1910, Si je;
SLAVULJ I CA C. MILAN, 1920,
Bobare;
SLAVULJ I CA C. MITAR, 1927,
Bobare;
SLAVULJ I CA S. RADE, 1915, Vit-
kovci;
SMAI LBEGOVlC N. NUSRET,
1927, Teanj;
SOLO O. RAMO, 1926, Piljuii;
SOLO S. SULEJ MAN, 1926, Pi-
ljuii;
SPAHlC R. BAJ RO, 1911, Krae-
vo;
SPAHlC O. MEHMED, 1914, J ab-
lanica *
SPAHlC H. MUHAREM, 1912, Ka-
radaglije;
SPRECAK M. OMER, 1910, Vu-
kovo;
SRKALOVI C M. MUHAMED,
1906, Teanj;
STARCEVI C Z. ASI R, 1915, Pi-
ljuii;
STARCEVI C O. SABAN, 1908, Pi-
ljuii;
STJ EPANOVI C S. BRANKO, 1914,
Radua;
SUBASiC M. I BRO, 1922, J elah;
SAHBAZ O. REDZO, 1926, Pilju-
ii;
SAHBEGOViC M. AVDO, 1926,
Medakovo ;
SI RBEGOVI C N. SULEJMAN,
1928, Piljuii;
SELJ MO M. MEHO, 1924, Novo-
selo;
I I C A. HAMZA, 1921, Meki;
TURALIC H. HASAN, 1915, Ra-
dua;
TURKE H. HIMZO, 1927, De-
milplanje ;
TURKE H. MEHMED, 1921, De-
milplanje;
Z AIMO VIC I. ABAN, 1914, Ka-
radaglije;
ZI LKlC O. OSMO, 1921, i je;
ZlLlC E. HUSEIN, 1901, Demil-
planje;
ZILIC R. SMAIL, 1922, Demil-
planje.
OPTINA TRAVNI K
BUZAI J A D. MILAN, 1925, i-
ava;
CVI J ETI C. RADE, 1925, Gla-
mo;
DEVIC P. SIMO, 1920, Koriani;
JOKANOVI A. J OVO, 1926, Ko-
riani;
JOKANOVI S. J OVO, 1915, Ko-
riani ;
JOKANOVI J . PETAR, 1917, Ko-
riani;
KOSTRE S. STEVO, 1921, Vitov-
I je;
MARIC J. ORE, 1922, Siava;
MARIC D. JOVO, 1925, iava;
MARIC G. JOVO, 1926, iava;
MARIC G. NEDO, 1920, iava;
MARIC P. NEDO, 1923, iava;
MILANOVI D. GAVRO, 1921,
Koriani ;
PERLI C M. PETAR, 1923, iava;
RAC A. MILE, 1921, iava;
RADOVANOVIC S. ALEKSA,
1921, iava;
RADOVANOVIC S. ANELKO,
1926, iava;
RADOVANOVIC S. DUKO, 1925,
iava;
RADOVANOVIC B. J OVO, 1925,
Siava *
RADOVANOVIC D. J OVO, 1919,
iava *
RADOVANOVIC P. MI RKO, 1920,
iava *
RADOVANOVIC D. NEDELJ KO,
1921 Siava'
RADOVANOVI C M. OBRAD, 1919,
Siava;
RADOVANOVIC LJ . TODO, 1923,
Siava;
SAVI C L. ORE, Travnik;
SLAVNI S. DUSAN, 1910, Kori-
ani;
SLAVNI T. URO, 1915, Kori-
ani;
SLAVNI L. VASKRSI J E, 1920,
Koriani ;
SMAJ I I . SMAJ O, 1925, Mudri-
ke;
TEGELTI J A J OKANOVl C M.
PETRA, 1926, Siava;
VUJ NOVI MARI C DUJ A,
1923, Koriani;
VUJ I NOVI V. J OVO, 1928, Si -
ava;
VUJ NOVI I . LUKA, 1925, Si -
ava;
VUJ I NOVI R. MARKO, 1921, Si -
ava;
VUJ NOVI R. MI RKO, 1927, Si -
ava;
VUJ NOVI . RADE, 1927, Si -
ava.
OPTINA EPCE
BECI S. HIMZO, 1922, Ozimica;
HASANBASl O. MUHAMED,
1928, Teanj;
MESKI E. ULAGA, 1920, N.
Seher;
MUJ AGl C S. SAFET, 1921, Te-
anj ;
MUJ I A. MEVLO, 1924, Ozimi-
ce.
IZ EVIDENCIJE SEKCIJA 14. SB
NOU BRIGADE
SEKCIJA U BANJALUCI
AVDI OSMANEVI EMI RA;
ABDURAHMANOVI NAZI M;
ARNAUTOVlC AZI Z;
AHMI M. ASI M;
ALEKSI C S. MILOVAN, Krmi ne;
BABI MOMILO;
BABI C MI LENKO;
BOJ ANI M. MIHAILO, Krupa na
Vrbasu ;
BOJ ANI DRAGOMI R;
BOJ ANI DUSKO;
BOZl BRANKO;
BATI NI CA DESA;
BERI C DUSAN;
BEGOVI A. MUHAREM;
BLAZEVI M. MI J O, S . Presnae;
BALABAN OSTOJ A;
BRKI I . ZI VKO, s. Zaluani;
BRANKOVI C J . ZDRAVKO, s. Kr-
mine;
ERI C F. RI ZO;
CALMA MUHI BA;
CIZMI DZEMAL;
I RKI S. MUSTAFA;
DEDI S. FERI D;
DEDI HASAN;
DEDI M. NAI M;
DURAKOVI M. ZULKI F;
DURAKOVI M. HAMDI J A;
UKI JOVO;
ENI MI LE;
ONLI M. MUSTAFA;
ONLI M. TEUFI K;
ONLI S. HASAN;
ECIM MI LAN;
EKI S. NEDZlB, elo;
FRCI HASNI J A;
GAGULA I . MI RKO;
GLUVAJ I C M. J ELENA;
GLIGORI DRAGO;
GROZDANIC DUAN;
GRBI C DRAGO;
GRBI S. MI ROSLAV;
GRABO VAC HASAN;
GUDALO VIC GEORGINA;
HODZl MIDHAD;
HRNJAZ MI LENKO;
HAJ RI C I . MUSTAFA;
JACIMOVIC S. MI LUTI N;
J ELACA ALE;
J EVTl C G. DRAGOLJ UB;
J OVI C ARSEN;
J OVI C VI DA;
J OVI CI C LJ UBO;
J OVI CI C RADI I C MI LKA;
J USI C HANK A;
J USUFBEGOVl C GALI B;
IVANKOVIC S. LJ UBO;
ISLAMOVIC I . NEDZlB;
IMAMO VIC S. SAKI B ;
KATANA ABDULAH;
KAJ KUT MI RKO;
KECMAN MI T AR;
KOJ I C M. PETAR;
KOVACEVIC L. SLOBODAN;
KALI NJ UK ROMAN;
KRECO OMI LJ KO;
KRMAR DUAN;
KULENOVIC FAI K;
KURUZOVIC RADE, s. Drakuli;
KRESOJ EVI C STO J AN;
KUBURI C MI LKA;
KUMlC S. MUSTAFA, Dule;
LEPI R OSTO J A ;
LIPOTANOVIC BORKO;
MARIC LAZAR;
MARJANOVIC SPASOJ E, kome-
sar bataljona;
MARKOVI M. STJ EPAN;
MAINOVIC HUSO;
MESlC I SMET;
MILKOVIC J ANKO;
MITRO VIC J . OSTO J A ;
MI LOSEVI C J OVO;
MILINClC VASKRSI J A;
MILINClC VELJ KO;
MI LI VOJ AC DUAN;
MIRIC BORKO;
MIKO VIC LJ UBO;
MLADENOVIC DEJ AN ;
MURATO VIC SELI M;
NI KlC AUGUSTIN Gusti;
NUMANOVIC D. I SO;
OMUKI M. SMAJ O;
OBRADOVAC SULJ O;
OBRADOVI NENAD;
PARTALO N. STOJ KO;
PAVLOVI PERO;
PAVlC SI LVA;
PETKOVI MI LE;
POTUROVIC I. MUHAREM;
POPOVIC S. PETAR;
POPOVIC G. BOKO;
RADOMIROVIC S. MOMIR, iz
jaana;
SALTAGIC I BRO;
SARAJ LI C DZEVAD;
SALCiC A. MAHMUT;
SAVIC A. DRAGO;
SAVIC M. I LI J A;
SAVIC STOJ KO;
SALlC M. MEHMED;
SIMlC LJ UBO;
SIMI STO J AN;
STOJ KOVI MILORAD;
SLAVNlC S. OSTO J A;
SKENDERLI J A P. MIHAILO;
SUBASl S. MUSTAFA;
AJ I NOVI VJ EKOSLAV;
I PKA VELJ KO;
I SI C I SMET;
SI NI K H. MEHMED;
URLAN DRAGO;
SMI T D. MILAN;
TADI . DUSAN;
TESI RAJ KO;
TOLI T. SPASOJ E, s. Rekavica;
TODOROVIC PERO;
TROKI MUHO;
ULETINOVIC V. PETAR; s. Vr-
banja;
VASI MI RKO;
VIDAKOVI J . BOGDAN;
VIDOVIC K. DUSAN.
SEKCI J A U BEOGRADU
ACIMOVI UROS;
BANDA KOTA;
BI J ELI ZORA, iz Bos. krajine;
BI LALBEGOVI AHMET, iz Bos.
krajine;
BILANOVI BOZO;
BOGOSAVAC MILUTIN, Novi
Sad;
EREKOVIC STEVO, r. 22 g. Vi-
jaani, Prnjavor;
URUVI J A NENA;
DELIC J USUF;
URAN BRANKO;
GUTMAN F. OLIKA, udata UR-
IC;
GNJ AJ I C J OVO;
J OVETI J OVAN;
KALINlC MILAN;
KELEMAN PETAR;
KOVAEVI STEVO;
KRI VOKUA J UDI TA;
KRSTANOVI C CAN A;
MAJ KI LJ UBAN;
MATAVULJ STANKO;
MATI J AS SRETEN;
MEDENICA GINA;
MARINKOVIC DI MI TRI J E;
MARKOVI LJ UBO;
PETROVI C MILAN MILANE,
iz Bos. Petrovca;
SAMARDI J A STEVO;
SELM AN J USUF;
STUP AR VOJ O;
SEVARI KA RADOVAN;
SMUGOVI LAZO;
TANJ URDI J ELI SAVETA;
TRI VI BORO;
TRNINI ZI VKO;
VASIC VLADO;
SPI SAK DI J ELA OSTALIH PRE-
I VJ ELI H BORACA
ANDRI DI MI TRI J E, pomonik
komesara brigade;
ARBANAS NIKOLA, k-dir ete;
AGI HIMZO, borac, Borike, Ro-
gatica;
BALABAN STEVO, borac;
BEDNlCKI VALENT, borac, Iva-
njec;
BASLI J A SALIH, borac;
BUJ I C DUSKO, iz Bos. Novog, ko-
mandir ete;
BOGUNOVI SLOBODAN, kome-
sar bataljona ;
BOJ I C GLIGOR, borac, Prosjek,
Prnjavor;
BOI STI PO, borac;
BRAILO A. OSTOJ A, Brusnica,
Odak;
BOJ I C O. MAKSIM, borac, Bi je-
ljina;
CALO MEHMED, ivi u Sarajevu;
CI LEK IVAN, borac;
UDI DRAGO, ob. oficir, kape-
tan;
UPURDI J A SLAVKO, k-dir ba-
terije;
DELI BASI MUHAREM, borac;
DI VJ AK PERO, komesar bataljo-
na;
DRAGIEVI URO, borac;
FERIZBEGOVI MUHAREM Ko-
lenike, rodom iz Tuzle, obavje-
tajni oficir brigade;
GAJI MIRKO, intendant;
GARACA NIKOLA, kapetan, zam-
jenik komandanta brigade;
GUNJEVIC MILO, Ilova, Prnja-
vor;
GRAHI IBRO, iz Zvornika;
GRUBI SI S. IVICA, borac, Foj-
nica;
HAIRIC NEZIR, s. Bastasi;
HUSIC DERVI, od Skender-Va-
kufa;
IGNJATOVIC MILOVAN, borac;
I GNJ ATlC BORISLAV, ivi u Ki-
kindi;
IKANOVIC SEJDO, borac;
J URI SI C D. DRAGUTIN, borac;
Srevii;
JANKOVIC VLADIMIR, vodnik;
JANlC JOSO, desetar;
KADlC J USUF, borac;
KAJ TAZ M. LJ UBO, borac;
KRALICA AVGUSTIN, borac;
KUZMANOVlC MILORAD, poru-
nik, komesar ete;
KELECEVIC S. VOJO, delegat vo-
da, Mrevci ;
KORIC EDHEM, v. d. vodnika vo-
da;
KOSIC ARKO, iz Potoana, Pr-
njavor;
LAKICEVIC PERO, kapetan;
MIHAILOVIC MARKO, koman-
dant bataljona;
MI J I MILKA, ivi u Zenici;
MUNJIZA RADE, k-dir ete;
MUJANOVI SERI F, mitraljezac;
NIKODINOVI VELIBOR, borac;
NUJI A. SIME, Kreevo, Fojnica;
NUHBEGOVI ALI J A, ivi u Sa-
rajevu;
OPUTI A. OMER, Ulog, Nevesi-
nje, borac;
OBRADOVI MLADO, 1916, iz
Dobrljina, zamjenik k-ta briga-
de;
OGULINAC JOZA, iz Zagreba;
PETKOVI LJ UBOMI R;
POPOVIC OSTOJ A;
PSTROCKI ORE, pom. kome-
sara brigade;
PUSlC STANISLAV, vodnik voda;
PURI D. ORO, Gradaac;
RADOVANOVIC TODO, borac;
RADAN IVAN, v. d. vodnika vo-
da;
SENEK PETAR, vodnik;
STOJOVI DRAGO, pom. kome-
sara bataljona;
SERHATLI HIMZO, desetar, Ru-
do;
SELAKOVI SLAVKO, zastavnik;
STOJ KOVI CEDO, borac;
STAREVI URO, komandir;
STEGI DUAN, komandir ete;
STANAREVIC BRANKO, pom. in-
tendanta ;
SELMANAGI RIZO, komesar ba-
taljona;
SI J AN BOSA, ivi u Zenici.
SI PKA ARKO, intendant u bri-
gadi;
SMULJ A SAVO, borac;
TRNINI VESO, ivi u Sarajevu;
TRNINI MILO, iz Drvara, ko-
mandant bataljona;
TRI NKI ALBERT, naelnik taba
brigade ;
TADI DRAGOMIR, vodnik;
TIMA J OJ A, porunik, komesar
etG
TANoVl RAKO, pom. komesara
brigade;
VUKMAN DRAGO, polit, komesar
ete;
VASI URO, borac;
VOJVODIC OBRAD, intendant;
VUKI MILAN, ivi u Sarajevu;
Napomena Redakcije
Poto je ratna arhiva 14. brigade nestala u toku NOR-a ovo je samo po-
kuaj da se imena 4.000 do 4.500 boraca, koji su proli kroz brigadu, pos-
l i je 40 godina, koliko je god vie mogue rekonstruiu.
Spisak je manjkav samim tim to u njemu nedostaju imena skoro svih
boraca brigade porijeklom iz mjesta van teritorije srednje Bosne i to
je raen na osnovu evidencija Saveza boraca Skuptina srednjobosanskih
optina (evidencija od kojih neke od poetka nisu dobro ustrojene i
aurne) a dijelom i prema sjeanju i zabiljekama preivjelih boraca.
Odluili smo se da i pored svih tih nedostataka, pa i moguih greaka,
spisak boraca objavimo, jer e evidencija i ovakva kakva je sada vreme-
nom nestati, a samim tim i imena onih koji su 14. brigadi pripadali. Za
mogue propuste i greke u ovom spisku unaprijed se izvinjavamo.
R E G I S T A R *
geografskih naziva, linih imena, vojnih jedinica i ustanova
GEOGRA FSKI NAZI VI :
Adolfovac (s) 316
Afri ka 376
Agii (s) 30, 72
Agino Sel o 26
Aleksandrovac (s) 69, 151, 276, 280, 281,
282, 283
Alibegovci (s) 316, 325, 340
Arapovina 195, 196
Araba (p) 70
Austri ja 155, 156, 385
Auvic 16
Babanovci (s) 110, 118, 287, 288
Babi ci (s) 20
Babi no Brdo 174
Badanj (brdo) 227, 228
Balegovac (s) 375, 379, 385
Baji nci (s) 69, 79
Bal kan (s) 239, 357, 376
Bal te (s) 26, 314, 315
Bal jvi ne (s) 51, 126, 138
Bani ja 182
Banja Luka 2, 16, 17, 19, 20, 21, 37, 43,
45, 46, 50, 53, 67, 76, 88, 90, 92, 93, 95,
100, 105, 110, 125, 132, 135, 137, 141,
142, 147, 152, 153, 154, 156, 157, 160,
177, 183, 184, 189, 203, 208, 209, 215,
220, 231, 261, 262, 263, 264, 265, 266,
268, 272, 276, 278, 280, 281, 285, 286,
287, 289, 293, 294, 295, 296, 297, 299,
306, 344, 362, 366, 367, 371, 381
Banji ca 16, 177, 190
Bare (kod Teslica) 201
Bastasi (s) 261
Bakari (s) 209a
Begluci (s) 165, 166
Beograd 7, 16, 17, 177, 190, 239, 261, 313,
314, 341
Beogradski paaluk 47
Berane 359
Berl i n 314, 357, 385
Bi ha 356, 365
Bi jel o Brdo (s) 166, 168, 169, 174, 175
Bi l i ce (s) 32, 33, 127, 233
Bi stri ca (p) 100, 101
Bjel obor (brdo) 101
Bjel jevi ne (kosa) 140, 141, 142, 143, 208,
209
Bl agaj (s) 382
Bl ako (s) 90, 150, 152, 153
Bl atni ca (s) 62
Bobas 131, 132
Boac (s) 19, 26, 51, 135
Bogdanovac kosa 74
Bokani (s) 137, 222
Bol jani i (s) 26, 147
Borac (sport, drutvo) 262
Borba list 27
Borci (s) 221, 229
Bori k (kod Vrbas logora B. Luka) 91
Borje (pl.) 18, 21, 25, 27, 60, 62, 84, 131,
189, 192, 198, 220, 230, 235
Bosanski Brod 2, U, 17, 81, 86, 108, 163,
165, 168, 170, 171, 172, 173, 174, 178,
220, 245, 306, 314, 320, 323, 324, 325,
333, 335, 337, 349, 353, 355, 371, 381,
384
Bosanska Dubica 279, 365
Bosanski Duboac (s) 72, 171
Bosanska Gradika 43, 69, 70, 184, 245,
264, 276, 278, 279, 280, 281, 282, 283,
286, 287, 322, 340
Bosansko Grahovo 364
Bosanski Koba 46, 72
Bosanska Kraji na 7, 16, 18, 20, 21, 27,
28, 42, 48, 49, 50. 87, 121, 133, 138, 141,
142, 159, 185, 220, 264, 295, 302, 306,
313, 325, 373
Bosanska Krupa 135, 309, 354, 365
Bosanski Novi 69
Bosanski Petrovac 96, 322, 364, 384
Bosanski Sandak 261
Bosna (r) 9, 18, 62, 95, 224, 245, 250, 252,
255, 289, 314, 317, 320, 326, 333, 337,
341, 349, 350, 352, 372
Bosna i Hercegovina 15, 88, 245, 262
* Regi star obuhvata tekst bez fotosa i ostalih priloga
Bokovii (s) 74, 96, 148, 150, 152, 154,
158, 183, 185, 203, 336
Boinci (s) 18, 350, 371
Bradici (s) (brodii) 320, 323
Brajkovi i (s) 43
Braneci (s) 48, 152
Brastuko (s) 358
Brko 253, 340
Brdaci (s) 197
Brani (s) 211
Branski Gaj 209
Bregovi (s) 138
Brestovo (s) 152, 359
Breza 211
Brezik (s) 99, 123
Breziko Grobl je 352
Brezove Dane (s) 256, 360, 387
Brusje 338
Brusnica (s) 371, 379
Bubanj Brdo 123
Bugarska 15, 25, 216, 239
Bugojno 382
Bukovac (uma) 234
Bukovica Velika (s) 275, 300, 342, 349,
354
Bukovica kod Trna 275
Buk (predeo) 231
Buleti (s) 62, 295, 296
Busovaa (s) 325
Careva Gora 25, 156
Centralna Bosna 9, 222
Cer (kod Doboja) 307, 339, 354
Cer (kod Prnjavora) 9, 10, 11, 25, 67,
114, 115, 116, 153, 166, 288
Cerani Donji (s) 135, 300, 303, 322
Cerovica (s) 296
Ciganski Bri jeg 74
Ciganka 222
Crkvina 264
Crlienice 231
Crna Gora 27, 38, 182, 349, 367
Crna Kua 262
Crna Ri jeka 23, 56, 57. 138
Crna Ri i eka (selo kod Teslica) 191
Crna (s) 299, 300, 301, 302, 303, 306,
354
Crni Lug 364
Crni Vrh (pl.) 23, 73, 75, 149, 152, 185,
256, 257, 266
Crvena Crkva 239, 285
aavi ca fs) 51
ardaani (s) 74, 96, 149, 150, 152 154
183, 203
ardak 169, 170, 173, 180
avka (pl.) 18, 19, 21, 27, 52, 61, 180,
192, 211, 220
Ceava (s) 19, 27, 39, 40, 41, 52, 60, 73,
76, 77, 87, 126, 133, 189, 191, 217, 220,
228, 230, 236, 243, 339, 363, 364
elinac 2, 20, 24, 25, 52, 100, 135, 140,
141, 142, 154, 208, 210, 211, 235, 264,
268, 274, 294, 295, 315
Cemernica (pi.) 42, 135, 137, 138, 264
Cepako Brdo 226
Civije (s) 78, 354
Corle (s) 211
udni (s) 295, 304
Cukle (s) 43
Custo Brdo 338, 343, 344, 357
Cetojevii (s) 76, 92, 152, 362
orkovii (s) 366
Cukale (s) 322, 355
ukovac 28, 228, 231, 235
Dabovci (s) 76, 221
Dahau lo
Dal maci ja 15
Davidovia Brdo 150
Danica , st. 306, 354
Davor (s) 23, 153, 384
Debela Meja 326, 360
Delnice 335
Denkovaa 249, 250, 252
Derventa 2, 10, 11, 19, 25, 62, 67, 71, 76,
78, 81, 82, 86, 94, 105, 107, 108, 110.
113, 115, 117, 118, 119, 121, 131, 135,
150, 152, 153, 159, 160, 163, 165, 166,
168, 169, 170, 171, 172, 173, 174, 175,
176, 177, 178, 179, 180, 182, 183, 184,
185, 195, 203, 211, 215, 224, 245, 247,
253, 264, 265, 287, 294, 295, 299, 306,
307, 308, 314, 317, 323, 325, 339, 349,
350, 352, 353, 355, 362, 371, 372, 379
380
Demika Ri jeka 131
Derventski Lug 169
Detlak (s) 12, 152, 166, 168, 300
Detlak Gornji (s) 327
Devetine (s) 74, 148, 150, 152, 153, 154,
155, 156, 183, 184, 185, 203, 315
Dilac (s) 384
Divan (kod C. V.) 73, 147
Diviani (s) 77
Doboj 2, 10, 18, 19, 21, 27, 45, 62, 67, 71,
78, 81, 82, 95, 117, 118, 121, 123, 131,
159, 163, 164, 165, 168, 178, 179, 180,
18". 189, 193, 195, 202, 203, 211, 215,
2^0, VI . 243, 245, 246, 247, 248, 249,
252, 253, 2,54, 255, 257, 264, 265, 294,
295. 299, 306, 307, 308, 309, 314, 315,
31. 318, 319, 323, 325, 327, 328, 333,
336, 337, 340, 341. 342, 343, 346, 349.
350, 353, 354, 357, 359, 360, 361, 362,
365, 371, 372, 381, 382, 384
Dobor Kula 163, 371
Doline (s) 69. 70, 324
Doljani (s) 193
Domislice (s) 256, 271, 387
Donji Miholjac 336
Donji Seher (dio Banje Luke na des-
noj obali r. Vrbas) 268, 269
Dragoaj 322
Dragalovci (s) 23, 105
Dragievac (brdo) 219, 227, 231
Dragoti nja 343
Drakuli 37
Drenova (s) 97, 198, 153
Dri jen (s) 82, 152, 300, 302
Dri na (r) 159, 341
Drinii (s) 322
Drvar 44, 138, 185, 326
Drugovii (s) 150, 152, 154, 156, 302, 367
Dvor na Uni 153, 356, 366
Dub (s) 244
Dubica Donja 375, 376, 381
Dubica Gornja (s) 375, 379
Duboac (s) 72, 97, 166, 168, 174
Dubrava 20, 315
Dubrava stara (sada s. Ukrina) 191,
266
Dudii (s) 234
Dugo Pol je (s) 18, 371
Dukat (s) 53
Duratovci 328
Duvno 387
urevac selo kod Kri evaca 323
-kovo 380
Engleska 22
Evropa 16, 239, 313, 385
Ferhadi ja (damija) 261
Foa (Doboj) 166, 168, 299, 308, 350, 354
Fojni ca 358
Gajevi (s) 99
Gal ji povci (s) 98, 107, 339
Garii (s) 100, 101, 127, 211, 233, 309,
317
Gelii (s) 295
Gergerov mlin 284
Gnionica (s) 371
Glamo 21, 345, 381, 384
Glamoani (s) 381
Glogovac (s) 9, 18, 150, 152, 195, 297,
300, 302
Glogovac (na pl. Vujaku) 371
Glogovica 352
Gojkovac (s) 81, 300, 318, 319
Golo Brdo 51
Gorade 253
Gornji Seher 141, 142, 261, 263, 356
Gospi 16, 19
Gostilj 47, 122, 244
Grabarevac (p) 226
Grabovica (s) 51, 361
Graborez 381
Graani ca 201, 252, 253, 324, 377, 382
Graun vidi Kaun
Gradaac 358, 382
Gradina (kod Prnj.) 23, 24, 98 105
Gradika 93, 274
Gradite (s) 340
Grani k (u J asenovcu) 102
Graorite 150
Grme (pl.) 182
Gubin 364
Gua Gora 25, 43, 244
Gumjera (s) 152, 303
Gusak (s) 123
Hadrovci (s) 228
Hadia Gaj 122, 354
Han Kol a (s) 46
Hepting 72, 168, 345
Hercegovina 132
Hrastik 219
Hrvaani (s) 24, 25, 41, 74, 121, 156, 221,
302, 304, 336
Hrvatska 15, 39, 279
Humka 371
Husipovci (rani je Usipovci) 365
I iino Brdo 147
I lomska Ri jeka 56, 57
I lova (s) 67, 72, 76, 118, 127, 138, 150,
156, 210, 223, 237, 253, 288, 301, 305,
322, 323, 362
I ml jani (s) 50, 55, 100, 127, 132, 218, 253,
296, 364, 380
I stona Bosna 18, 27, 28, 54, 88, 182, 299,
349, 374, 375
I tal i ja 15, 22, 88, 185
I vanec (s) 359
I vanjska (s) 264
I vani (s) 384
J abl ani ca-Teanj (s) 255, 360
J abukovac 168, 211
J adovi ca (s) 82, 153, 156, 177, 289
J adovno kod Gospia 16
J agare (s) 26
J ajce 9, 19, 47, 48, 67, 76, 77, 101, 122,
132, 261, 384
J ake (s) 371, 376
J akoti na (p) 132, 226, 227, 228
J akupovci (s) 278
J apan 22
J aruani (s) 75, 76
J asen (s) 385
J asenovac (s) 16, 46, 102, 160
J asi k 210
J avorani (s) 26, 28, 37, 135
J avorova (pl.) 19, 25, 60, 62, 192, 220,
230
J el ah (s) 185, 216, 243, 244, 296, 324, 365
J el enska (s) 299, 300, 360, 364
J ezera (s) 62
J ohovac (s) 81, 121, 166, 168
J oavi ca 371
J oavka (s) 30, 33, 34, 35, 37, 45, 47,
131, 137, 147, 148, 149, 152, 315
J ova (zaseok) 62
J ugosl avi ja 7, 16, 20, 21, 93, 149, 163,
189, 239, 333, 385, 387
J ugovii <^ 311
iugovo brdo 123
J unuzovci od, 71
K A B (Klub akademi ara B. Luka) 189,
262
Kabl ovi (s) 26, 136, 138
Kaun 193, 198
Kadi njani (s) 74, 75, 92, 150, 152, 156,
185, 315
Kalenderovci (s) 72, 108, 152, 166, 168,
218, 246, 345
Kaloevci (s) 361
Kameni ca 191
Kamen (. st.) 171, 172, 175
Kaoci (s) 27, 96, 127, 269, 321, 333, 364
Kapel a (s) 325
Kara (s) 27, 29, 41, 46, 83, 101, 131, 235
Karaizovci (s) 283
Karanovac (s. u jugoist. Doboj) 341
Karanovac (s) 34, 136, 139, 142
Karaul a 96, 317, 323, 333, 344, 357, 359
Karl ovac 387
Karue (s) 249, 250, 252, 341, 361
Kastel 261, 269, 271
Kaurske kue 165
Kazanci 365
Ki jevac 144
Ki k (brdo kod elinca) 235
Ki k (brdo) 227, 295
Kl adanj 377
Kladari (s) 78, 97, 342, 343, 354
Klade 360
Kl ani ce (s) 25, 43, 69, 74, 76, 90, 91, 96,
105, 116, 147, 149, 150, 152, 153, 154,
156, 157, 183, 185, 203, 215, 224, 275,
276, 278, 279, 280, 283, 287, 300
Kl eani (s) 363
Kl i si na 46
Kl ju 31, 51, 208, 264, 339
Kl une 20, 60, 62, 73, 126, 133, 211, 220,
228, 230
Kneopolje 365
Koba (s) 23
Kobi l i a Gl ava Cs) 55
Kokori (s) 74, 185
Kokorski lug 362
Komari ce (s) 306, 350, 352, 354
Komui ne (s) 191
Konjuhovci (s) 108, 110, 113, 115
Konopl ji te 341
Kopri vak 82, 152
Kordun 182, 364
Kori ani (s) 24, 50, 53, 54, 55, 56, 58, 59,
62, 121, 127, 132, 142, 176, 190, 244,
295, 303, 328, 361, 363
Korovi (s) 304
Kosjerovo (s) 69, 154, 185, 203
Kosovo (s) 380, 384
Kostajni ca (Bani ja) 356
Kostii (s) 222, 223, 314
Kotor Varo 2, 19, 20, 21, 24, 25, 28, 30,
31, 32, 33, 34, 36, 40, 45, 46, 47, 48, 49,
50, 53, 62, 63, 67, 68, 73, 76, 77, 80, 83,
86, 100, 101, 102, 121, 125, 126, 131,
132, 135, 137, 138, 139, 140, 141, 142,
143, 144, 155, 159, 189, 190, 191, 207,
208, 209, 210, 211, 215, 218, 219, 221,
224, 226, 229, 230, 231, 232, 233, 234,
235, 264, 295, 303, 304, 309, 315, 322,
328, 361, 364, 384
Kotorsko (s) 78, 307, 308, 314, 354
Koturovi (s) 365
Kovaevii (s) 100, 101, 328
Kozara (pl.) 69, 147, 151, 154, 155, 182,
185, 203, 278, 279, 325, 338
Kozi ja Gl ava 73, 152
Krasul je 339
Kraevo 314, 339
Krateko selo 360
Krevi ne 249
Krmari ce 91, 93, 96, 153, 154, 156, 265,
294
Krni k (s) 336
Kremenjak (kosa) 150
Kremna (s) 10, 24, 26, 44, 91, 111, 123,
230, 269, 287, 315, 345, 363
Krikovci (s) 156, 203
Kri (brdo K. Varo) 31, 32, 232
Kri kod J el aha 23, 25, 81, 216, 243, 355
Kri (Tesli) 195, 196, 197, 198
Krievci 323
Krmi ne (s) 261, 315
Krnji n (pl.) 41, 61, 287
Krupa na Vrbasu (s) 18, 26, 387
Krui ca 16
Kruevo Brdo (s) 55, 57, 80, 100, 132,
304, 333
Kukavi ce (s) 172
Kukujevci (s) 353
Kukul je (s) 69, 184, 185
Kulai (s) 25, 47, 60, 62, 73, 105, 165, 195,
216, 217, 229, 235, 257, 265, 263, 287,
288, 293, 296
Kul i na (s) 353, 371
Kul jenovci (s) 166, 168, 174, 175, 355
Kunova (s) 7, 149
Kuzmanovia Kosa 209
Laevac (s) 20
Laktai (s) 2, 147, 276, 278, 280, 287, 309,
322
Lapac 272
Lava (r) 9
Lavovo Brdo 99
Lazia Brdo 74
Lau 263
Leb (s) 217, 218
Lepenica d. (s) 44, 322
Lepeni ca (s) 68, 285, 302, 356, 363, 385
Li jepa kruka (brdo) 142
Li jee 371
Li jeve Pol je 43, 48, 69, 71, 82, 93, 151,
154, 160, 184, 203, 235, 283, 287, 310,
328, 356
Li ka 182
Li pi k 384
Li pl je (s) 20, 26, 73, 83, 100, 141, 211,
223, 228, 229, 235
Lipovac 24, 26, 28, 34, 37, 135, 136, 139,
140, 141, 208, 209, 210, 319
Li si na (pl.) 54, 55, 56, 57, 58, 59, 131, 159
Li nja (s) 41, 98, 99, 106, 122, 123, 126,
152, 218, 244, 275, 300, 302, 303, 362
Li ti ca (s) 309
Li vno 364, 381, 384
Logor Kulin Ban (vidi Vrbas logor)
Lokvi ce (s) 335
London 148, 293
Luice (s) 19
Lukavac (s) 253
Luani (s) 339, 355
Ljeskove Vode (s) 81, 122, 123, 127, 299,
303, 306
Ljubaevo(s) 26, 139, 261
Ljubatovci (s) 343, 344, 357
Ljubi (pl) 23, 25, 44, 211, 288
Ljubl jana 39
Ljubuki 309
Ljupl jani ca 25, 164, 171, 172, 314
Macino Brdo (s) 67, 96, 97, 98, 108, 112,
113, 115, 123, 302
Maarska 15
Magl aj 2. 18, 168, 180, 191, 215, 243, 244,
254, 255, 256, 257, 317, 318, 320, 323,
326, 327, 328, 334, 336, 337, 338, 339,
343, 344, 345, 354, 356, 357, 358, 359,
360, 361, 362, 364, 380, 381, 387
Magl ajani (s) 280, 281, 301, 322, 328, 344,
353
Mahovl jani (s) 280
Majevac (s) 18, 299, 350, 352, 354, 358,
360, 371, 373, 374
Kakl jenovac (s) 185, 249, 250, 252, 253,
340, 361
Mahnjaa (pl) 224, 374
Mali Prnjavor (s) 159, 307, 308, 342, 350
Mal java (s) 51
Manjaa (pl) 46, 48, 55, 58, 62, 74, 136,
138, 264
Mari bor 15, 273
Markovac 174
Marti nac 96, 149, 152, 184, 253, 300, 322
Maslite 147
Maslovare(s) 9, 19, 26, 95, 100, 101, 132,
215, 220, 228, 229, 230, 235
Mathauzen 16
Matuzii (s) 252, 314, 325, 344, 360, 361,
380
Mehmedbegova Kul a 254
Medakovo (s) 327
Medoevina (s) 359
Mea 74
Mehovci (s) 134, 136, 137, 315, 329
Memii (s) 19, 209, 314
Meokrnje 43, 62
Milosavci (s) 150, 152, 154, 367
Miloevci 147, 183
Mi l jakovac (s) 252
Mioe (s) 387
Mirkovii (s) 51, 229
Misurii (s) 387
Miinci (s) 307, 350, 360
Mikovci (s) 68, 125, 171, 184, 228, 350
Modria 374, 376
Mokri Lug (s) 138
Moskva 25, 257
Mostar 387
Moevac (s) 357
Motaji ca (pl) 25, 31, 44, 46, 47, 68, 71,
83, 112, 149, 153, 154, 203, 355
Motike (s) 37
Mravii (s) kod Doboja 361
Mravia (s) 76, 98, 176, 253, 288, 315,
322, 327, 365
Mrevci (s) 309, 322
Mrka Ada 375, 379, 385
Mrkonji Grad 45, 51, 132, 133, 134, 138,
264, 381
Mrkoti (s) 190
NDH 7, 15, 16, 17, 23, 25, 30, 31, 32, 42,
44, 45, 46, 47, 52, 54, 63, 88, 90, 135,
136, 144, 171, 172, 174, 177, 179, 180,
190, 191, 195, 196, 197, 198, 200, 202,
209, 210, 215, 216, 220, 222, 223, 226,
231, 239, 247, 253, 254, 257, 262, 278,
313, 316, 328, 350, 371, 372, 376, 377
Novakov Grob 98, 99
Novakova Kosa 75
Nova Ves (s) 83, 101
Novi Grad (s) 336, 340, 353, 361, 375, 380,
384
Novi Seher (s) 25, 127, 255, 256, 257,
271, 314, 317, 321, 323, 327, 328, 334,
335, 336, 343, 359, 367
Novoselija (s) 139, 141
Novo Selo 176
Noiko (s) 96, 126, 148, 152, 364
Njemaka 15, 17, 22, 149, 177, 179, 189,
239, 244, 293, 313, 314, 326, 328, 333,
335, 367, 376, 377, 385
Obli Kamen 341, 342
Obodnik 51, 95, 101, 211, 215, 219, 222,
223, 229, 235, 339, 384
Obodniki Vis 219, 220, 221, 233
Oau (p) 60, 221, 295, 363
Odak 2, 375, 379, 385
Okuani 220
Omanjska (s) 325, 340, 349
Omar 222
Opsjeko 131, 135, 147, 235
Orahova 159. 219
Oraje (s) 127, 244, 304, 359
Orubica (s) 153
Osjeani 353
Osi jek 105
Osi nja (s) 301, 302, 308, 342, 354, 359
Osmaa (pl) 17, 21, 23
Osoje (s) 326
Osojnica s. 341
Osojci 168
Osredak (s) 61, 74, 106
Ostrunja (s) 322
Otrel j 96
Ove (s) 326
Otoka (s) 309
Otpoivaljka (s) 39, 43, 44, 48, 127, 176,
184, 360
Ovine 342
Ozimica (s) 317, 336, 344, 357
Ozren (pl) 40, 123, 372
Paj tos 46
Pakl eni ca 341
Palakovci (s) 110, 114, 116, 118, 184,
287, 289, 302, 303, 324*356
Pale 385
Palivuk (s) 101, 295, 344
Parami je (s) 305
Paal i a Kosa 209
Paunovii (s) 231
Pavlovo Brdo 72
Pecka (s) 381
Pelagi KUD 262
Peri n 222
Perkovia Han 317, 333, 334, 343, 344,
357, 359
Petkovia Mehana vidi Perkovi a Han
Petri evac 275
Petrovo Pol je 55, 62, 73, 101, 295
Pilipovine 80
Piljuii (s) 339, 349, 365
Pjeval ovac (s) 72, 166, 355
Pi ehan 367, 371
Poi val jka 117, 118, 169, 172, 322
Podbre (s) 134, 135, 138, 159
Podnovlje (s) 18, 224, 344, 349, 352, 372,
374, 376
Podosoje D. (s) 295, 309
Podranica (s) 261
Podravska Sl ati na 316
Podstaza 219
Pojezina(s) 41, 123, 300, 302, 357
Pol i ti ka (dnevni list) 51
Pol jska 149
Poni r 26, 122, 208, 261
Popovac 137, 209
Popovii 229
Porin 300
Posavina 341, 376
Potkres (uma) 58
Potoani (s) 41, 53, 76, 97, 98, 106, 121,
123, 127, 156, 253, 300, 303, 304
Potoani (Odak) 375, 364, 384
Pougarje 56
Prdel ji ca 100
Prebovl je 361
Prelivode 385
Pri bi ni (s) 35, 36, 60, 83, 84, 192, 195,
200, 202, 236, 295
Pri jedor 93, 141, 151, 264, 371
Pri vl aka (s) 309
Prnjavor 2, 8, 9, 10, 16, 20, 21, 24, 25, 29,
30, 39, 40, 44, 48, 49, 50, 51, 60, 63, 67,
73, 74, 76, 82, 83, 84, 87, 96, 97, 98, 100,
101, 102, 105, 106, 107, 108, 110, 111,
112, 113, 114, 115, 116, 117, 118, 119,
120, 121, 123, 124, 126, 127, 131, 132,
133, 147, 148, 149, 150, 151, 152, 153,
154, 156, 157, 159, 160, 164, 165, 166,
168, 176, 177, 184, 189, 190, 195, 198,
203, 207, 211, 213, 215, 218, 219, 220,
223, 224, 229, 230, 235, 237, 244, 253,
264, 276, 287, 288, 289, 295, 299, 300,
304, 305, 306, 315, 323, 326, 327, 336,
343, 353, 354, 355, 362, 365, 366, 379,
380, 381, 382, 384
Prosjek 176, 303
Provo (s) 364
Prud (s) 375, 379, 380, 382, 385
Putnikovo Brdo 340, 341, 342, 346, 349,
361
Rabi 211
Radina Luka 317, 320, 345
Radnja G (s) 354
Radonj ii 81
Raduna 317
Raii (s) 28, 218
Rajeva (s) 191
Rakovac (s) 44, 156, 355, 384
Rakovake Bare 263
Ramii (s) 322
Rankovii (s) 216
Rastovac (s) 211
Rastua (si 228, 339
Ravne (s) 323
Ravni Sto 223
Razboj (s) 69, 126, 284, 322, 325
Rebrovac (s) 91, 141, 266, 268, 269, 273,
296
Redak 78, 195, 343
Rel jevac 52, 105, 131, 315
Ri jeka Grad 322
Ri tei (s) 18, 299, 344, 352, 371, 380, 387
Romanovci 147
Ruaka (s) 62, 81, 121, 122, 246, 249, 306,
354
Rudnik (Brdaci) kod Teslia 193, 197
Rujevi ca 222, 295
Rujevska Gl ava 232, 234
Rumuni ja 239
Runjevi ca 57
Sani ca 366
Sanski Most 16, 151, 154, 264
Sarajevo 81, 97, 105, 262, 306, 307, 314,
320, 324, 325, 333, 339, 357, 374, 380,
385
Sava (r) 9, 23, 69, 72, 153, 163, 168, 213,
276, 287, 341, 352, 371, 375, 380, 382
Sel i te 126, 357
Si jekovac (s) 376
Si kol a 243
Si sak 360
Sitnei (s) 68, 134, 193, 195, 315, 322,
355, 358, 363, 382, 384
Si tni ca 46, 48
Si va (s) 315, 316, 318, 323, 324, 325, 340,
341, 365
Skatavi ca 23, 26, 131
Skender Vakuf 2, 19, 20, 34, 42, 46, 50,
51, 60, 99, 121, 125, 131, 133, 137, 138,
211, 222, 223, 229, 232, 295, 296, 304,
315, 322, 363, 373, 380
Sl ati na (s) 74, 76, 95, 96, 152, 154, 156,
191, 300, 362
Sl avoni ja 72, 153, 168, 182, 356, 382
Slavonski Brod 177, 357, 358
Smrti i (s) 68, 72, 125, 153, 156, 184, 288,
303, 353
Snjegoti na (s) 20, 100, 127, 131
Snjegoti na Donja (s) 212, 235
Snjegoti na G. (s) 83, 97, 110, 230, 339,
354
Soani ca (s) 99, 156, 230, 246, 300, 301,
303, 307, 308, 354, 359, 380
Sokoline (s) 143, 144, 219, 226, 227, 231,
232, 364
Solila 60, 220, 230
Sovjetski Savez 17, 21, 239, 313, 377
Spasojevii (s) 100
Spletena Li pa 308
Srbac 2, 23, 44, 71, 72, 83, 96, 125, 126,
153, 184, 193, 269, 322, 364, 365, 384
Srbi ja 27, 39, 159, 182, 207, 213, 216, 239,
262
Srem (Sri jem) 253
Srani (s) 384
Srevii (s) 44, 126, 220, 302, 305, 328,
367, 380
Stanari (s) 41, 61, 62, 159, 215, 216
Stani i (s) 350, 352
Stanovi (s) 81, 123, 228, 322, 342, 343,
349, 354
Stara Dubrava (s) 73, 81, 83, 152, 230
Starevi ca 261
Stobornica 19
Stojani ca (brdo) 147
Stol 28, 219, 220, 231
Stol ac 361
Stolice (kod Krupnja) 20
Stopan (s) 101
Strupine (s) 335
Stupnica (Dvor na Uni) 153
Suho Pol je 384
Sutjeka (r) 184, 364
Svi l aj D. (s) 375, 380
Svi njara (kod Kotor Varoa) 142
Svi ni ne 74
abac 357
Samac 372
Sargovac 37
Sari nci (s) 52, 111, 127, 301
Sehitluci 17
Sekovci (s) 153
Sel i je (s) 299
Si bi a Han 282, 283, 284, 286
ibovi (s) 135, 138, 142
Sibovska (s) 150, 153, 387
Si je (s) 326, 362
Siprage (s) 41, 50, 51, 55, 58, 95, 96, 101,
121, 125, 126, 12/ , 131, 132, 134, 135,
140, 211, 215, 219, 220, 221, 222, 224,
229, 244, 256, 295, 338, 339, 343, 344,
3S5, 377, 383, 385
Siava (s) 244, 314, 328
Sol aje (s) 222
Sti vor (s) 73, 125, 358
tokeron 155
Strbci (s) 10, 48, 49, 70, 99, 106, 107, 117,
123, 127, 131, 140, 150, 153, 175, 176,
210, 230, 271, 286, 288, 289, 295, 304,
353, 354, 360, 364, 365. 383, 387
unjari 90, 166
Tabl a 149, 150, 154
Tedin Han 195, 215, 216, 217, 218
Tesli 2, 10, 19, 20, 21, 25, 30, 40, 42,
48, 60, 62, 67, 98, 164, 177, 180, 185,
189, 190, 191, 193, 196, 197, 198, 200,
201, 202, 203, 215, 217, 218, 219, 220,
221, 223, 224, 229, 231, 243, 244, 253,
254, 264, 265, 295, 296, 299, 314, 315,
316, 318, 324, 325, 328, 334. 336, 354,
358, 364, 367
Tesli Gornji (s) 25
Tei anj 2, 40, 50, 53, 86, 185, 195, 202,
>15, 217, 244, 253, 254, 255, 257, 264,
301 318, 326, 327, 335, 339. 344. 349.
355. 360, 362, 380, 384. 385, 387
Tnanjka (s) 318
Tesici (s 33. 100. 127
Tisovac 21, 139, 191
Tonori D. (s) 70. 28"
Tooola Srednja (s) 70, 281, 283, 284, 28->,
286
Topola (s) 69
Tovarnica (kod Lisine) 58
Trapisti 74, 92, 93, 95, 96. 152, 153, 154,
263, 274, 282
Travni k 2, 9, 4?. 43, 67, 95, 132, 306,
314, 325, 327, 338
Trebava 40, 61, 62, 211, 299, 341, 372,
374
Trebi nje 387
Trenjeva glava 211
rn (s) 264, 275, 279
30 etrnaesta srenjobosanska brigada
Trnjani (s) 18, 352, 371, 373, 375, 376,
382, 385
Tromea 25, 82, 116, 118, 287, 355
Tromea (k. 354) 97, 152, 177, 184
Trselji 70, 283, 322, 328
Trstenci (s) 72
Turbe (s) 96, 244
Turjak 203
Turjanica (r) 74, 75, 150, 151
Tutnjevac 150, 151
Tuzla 153, 171, 374, 387
Ugar (r) 53, 56
Ukrina (s) 81
Ukrina (r) 78, 82, 98, 118, 152, 166, 168,
173, 174, 175, 266
Ukrinica (s) 62, 106, 217, 319
Ukrinski Lug 110, 117, 118, 287
Ularice (s) 185, 314, 319, 340, 361
Uler 122, 299, 302, 306
Una r. 356
Usora (r) 191, 193, 197, 198, 200, 253
Usora (. st.) 249
Uzlomac (pl) 18, 21, 27, 62, 100, 101,
102, 131, 189, 207, 211, 228, 235, 363
Vagani (s) 26, 28, 144
Valpovo 344
Varadin 287
Varjae 227, 231
Veii (s) 127, 132, 219, 221
Velianka (p) 350
Velika Bukovica 79, 80, 81
Velika Kapela (s) 380
Velika Soanica (s) 135
Veliki Gaj (Vrac) 176
Veliki Prnjavor (s) 159, 307, 308
Veliko Trgovite 359
Vijaani (s) 21, 26, 29, 36, 41 42 43 48
52, 61, 81, 82, 94, 96, 97, 98, 108, 110,
111, 119, 123, 125, 127, 131, 152, 153,
159, 175, 176, 189, 244, 253, 256, 285,
288, 304, 309, 321, 322, 346, 363, 365,
381
Vi jaka (r) 10, 157, 288
Vinite 324
Vinkovci 253, 309
Vinogradine 74, 75
Vinska (s) 171, 215, 379
Vis 257
Visoka Glava 340, 341
Visoko 132
Viegrad 336, 387
Vievice (s) 134, 226, 227, 231
Vitez 2
Vitkovci (s) 296
Vitlaci (s) 317, 336
Vi tovi je 53, 54, 338, 339
Vlaknica (s) 23
Vlai (pl) 50, 363
Vlaka Mahala (s) 289, 371 375 377
379, 380, 381, 382, 383, 385, 387
Vlatkovii (s) 51, 55, 127
Vranduk 350
Vranii (s) 135, 136
Vranje Brdo 222, 231
Vrbanja (r) 45, 51, 142, 159, 268
Vrbanja (upa) 131
Vrbanja (s) 24, 30, 32, 33, 133, 221, 234,
265, 272, 274, 294
Vrbanjci (s) 137, 142, 233, 235
Vrbas (r) 9, 19, 23, 25, 30, 31, 34, 37, 43,
44, 51, 69, 70, 71, 90, 91, 92, 94, 95,
126, 134, 136, 138, 147, 150, 152, 154,
155, 156, 184, 185, 195, 203, 215, 235,
261, 263, 266, 269, 273, 276, 302, 339,
350, 355, 356
Vrbaska banovina 262
Vrbas Logor 263, 272, 273
Vrbovac (s) 375, 383, 384
Vrdoljaci 166, 168, 169, 170
Vrela (s) 193
Vrhova (s) kod Ri jeke 322
Vrhovi (s) 166, 168, 169, 170, 171, 172,
175, 307
Vrhovina 47, 52, 62, 73, 101, 122, 131,
132, 133, 147, 218
Vrani (s) 98, 99, 101, 123, 127, 344
Vruica Banja 195, 202
Vrina Vrela 150
Vui ja pl. 62
Vui jak (s) 24, 121, 123, 157, 211, 216,
287, 304
Vui jak (pl) 18, 299, 334, 349, 350, 352,
353, 355, 358, 367, 371, 372, 373, 374,
375, 376, 378
Vujinovii (s) 150
Zabre (s) 138, 142, 144, 147, 350
Zbijeg 343
Zagreb 17, 37, 164, 247, 257, 276
Zaluani (s) 264, 279
Zapadna Bosna 133
Zaselje 26, 28, 144
Zavidovii 2, 317, 320, 324, 333
ZAVNOBiH 164
Zenica 67, 307, 338
Zlovarii 51
Zorice (s) 376, 385
Zubovii (s) 231
Zepe 2, 48, 191, 215, 253, 255, 256, 317,
321, 323, 324, 325, 327, 328, 333, 334,
335, 336, 337, 338, 339, 343, 354, 355,
356, 357, 358, 359, 360
eljezno Pol je 338
Zilii (s) 235
Ziro vi na (s) 166
Zivinice (s) 28, 134, 222, 223, 231
Zul j evi ca (s) 365
upanj a 340
upa 21, 22, 29, 30, 41, 48, 50, 101, 131,
144, 156, 237
upski Razboj (s) 195
LI NA I MENA:
Adamovi Mi tar 149
Adali Avdo 381
Aganbegovi 127
Agovi Raid 232
Alagi Adii 24
Alagi Nemdrudin 246
Albahari J udi ta 99, 120, 159
Aleksi Nedeljko 256
Ali Hodo 42
Al i jagi I smet 317
Alojz Brana 71
Andri Di mi tri je 356
Andri ja Milo 306
Antonie Zdravko 18, 20, 27, 38
Aranelovi Al eksandar 47, 228, 299
Arbanas Nikola 272
Arnautovi Mi l ojko 364
Arnautovi Mustafa 381
Arnautovi Omer 381
Arsenic Ljuboje 42, 47, 49, 58, 79, 80,
122, 385
Arsenic Teodor 191
Avdi Hajri ja 155, 364
Avdi Hajro 80, 155, 217
Avdi Husein 155, 171, 350, 358
Auleb (Njem. gen.) 279
Babi Branko 27
Babi Ljubo 87
Babi Petar Pepa 42
Bako I van 286
Badel i Miko 361
Baji Boko 87, 121, 140, 149
Bal aban Vid 328
Banda Kota 272
Bantovi email 387
Banjac Milan 140, 149
Baranjaja (Njem. gen.) 261
Bardak arko 344
Bari Zel jko 36
Bari i Zdravko 231
Barjaktarevi Mehmed 380
Baruh J akov 328
Basari Ahmet 44
Bai Rade 12
Bai Ramiz 210
Batajl i ja I l i ja 176
Bati Sinia 2, 8, 100, 218, 328, 329, 333,
334, 335, 338
Bati ni ca Desa 177, 364
Begi Nuhidin 164
Begovac Hamzo 42
Begovi Midhat 164
Begovska Sena 177
Bekavac Fra Bosi l jko 256, 257, 321, 328
Bekl i Sai r 42
Bem (Njem. major) 335, 358
Berak Vaso 361
Beri Bogdan 119
Bei I l i jaz 106
Bezar Vasi l i je 119
Bi jel i Ljubo 119
Bi jel i Milo 257, 268, 269, 287
Bi jel i Mirko 111, 119, 120, 123
Bi jel i Vel i mi r 2, 8, 173, 250, 275, 285
307, 319, 352
Bi jel i Zorica 159
Bi l (Njem. oficir) 44
Bilalbegovi Ahmet 297
Bi l i (Rede) Fajko 345, 346
Bjegojevi Ljubi ca 94
Bjel ani Leposava 285, 364, 384
Bjel ani Milovan 119
Bl agojevi Ostoja 94
Bl atei Nedo 253
Bl aek Edo 19
Bodenski Ludvig 163
Bogdanovi Drago 309
Bogdanovi Mi hajl o Mio 353
Bogdanovi Rade 176
Bogdanovi Milutin 319
Bogosavac Duan 269
Bogosavac Milka 137
Bogosavac Milutin 73, 365
Bojani Duan Duko 29, 35, 137, 141,
151, 233, 338
Bojanovi Tri vun 304
Boji Zdravko 176
Boki Mirko 160
Boras Franjo 309
Borojevi Ljuban 12
Bosni Rajko 36
Bonjak Huso 344
Botrumi Uro 19. 20, 192
Boti Stevan 61, 298
Boi Gligo 320
Boi Ljubo 10, 43, 49, 50, 86
Boi Nikola 336
Boi Petar 153, 365
Boi Rajko 119
Boi Savo 373
Boi Stanko 192
Brako Ljudevi t 320
Brankovi Zdravko 218
Brauer 199
Brezovac Momilo 143
Bri i N. I van 360
Brkovi Obrad 322
Broeta Ratko 20, 30, 32, 137
Broz J osi p (Tito) 7, 17, 38, 77, 151, 159,
165. 257. 293. 367. 377
Bubi Dragan 20, 191
Bubi Milan (Krcun) 29, 31, 32
Bubi Milenko 387
Bubi Rajko 117, 174, 175. 176, 226, 231,
232, 271. 297, 305, 325, 329
Bucarevi Novak 176
Budak Bosa 364
Budak Boo 75, 76
Budi mi r Milan 36
Bul jubai Kasi m 42
Bukovica arko 303
Bukovi Mirko 233
Bundalo Branko 119
Bundalo Duan 316
Bundalo oro 52
Bundalo Predrag 2
Buri Vel jko 320
Burza Petar 384
Butozan V'aso 21
Ceri amil 336
Ceri Hamdija 75, 123
Crljenica Marko 47
Crna Dara 365
Crnkovi Toma 310, 364
Crnobrnja Ljuban 31, 32, 34
Crnomarkovi Trkul ja J ovanka 2, 52,
55, 363
Cvijanovi Bogdan 387
Cvijanovi Savko 285, 301
Cvijanovi arko 320
Cvijeti Boro 322
Cvijeti Petar 256
Cvijeti Stojan 2, 256
Calui Ante 377, 387
au Behara 80
Cel ar Milka 73
Ce'ar Zdravko 35, 44, 154
Celo erif 320
Ceni Stanko 56
Cerekovi Savo 49, 50, 56, 61
Cerekovi Stevo 57
erkez Ahmet 253
Cizmi Aco 86
izmi Demal 287
olakovi Rodoljub 374
Colie Cedo 92, 95, 96, 123, 233, 366, 384
Colic Vaskrsija 244
oki Abdulah 42
Cul j ak Mia 203
Ce'o Mehmed 81
Cehaj i Ahmet 94
Ceii Ratko 286
etojevi Novak 143, 150, 210, 272
Ciri Gavro 76
Ciri Ljubo 285
Ciri Simeun 364
Cosi Toko 117. 118
Cosi (kat. sv.) 256
Co^ovi Avdo 385
Cuun Nikola 119, 149
Cupurdi j a Slavko 221
Cural i ja Nevenka (Nena) 94, 281, 310,
3 5 6
Curuvi i a Bogdan 71
Custi J akov 285
urti i vko 342
Daki Trivun 55
Danica (iz Teslia) 42
Danii Dragutin 98
Danii Obrad 98
Danii Ostoja 98
Danii Savko 147, 229, 301, 361
Danilovi Milivoje 119, 149, 156, 230,
353
Daradan Spaseni ja 140, 364
Daradan Stanojka 140, 364
Davidovi Danica (Dana) 217, 364
Davidovi uro 71
Davidovi Ljubo 71
Davidovi Milena 364
Davidovi Olga 364
Davidovi Rua 2, 120, 158, 365
Dedi Fikret 255
Deli Mina 79, 80
Dervi Taib 100
Desa (iz Teslia) 42, 364
Desi uro 322
Devi Rajko 271, 274
Devi Simo 328
Devi Vaso 8, 231, 271, 274
Devi arko 233, 271, 304, 345
Devitz (Niem. gen.) 286
Djedovac Li ubo 246
Dimitriievi (et. kap.) 61
Divjak Pero 220, 227, 265, 289, 297
Dizdarevi Midhat 19, 163, 307
Dizdarevi Nijaz 138
Dobriievi Mitar 176
Doki Petar 255
Dolji Rajko 152
Domuz Vladimir 387
Domuz Zivko 137
Doen I l i ja 229, 230
Doi Mujo 275
Dragi Branko 2, 8
Dragi Mirko 376
Dragojevi Stojan 7.3, 150, 316, 321. 336
Drenovi Uro 27, 28, 34, 37, 45, 58. 68.
148
Pri ni Sretko 91, 173, 184
Drong J an 149
Dudi Liubo 366
Duiakovi (Todora) Boko 357
uii Milo 46
Duki Branko 137
Duki Duan 54, 60. 211
Duki Neeljko 320
Duki Nikola 52, 325
rtuki Rai ko 49, 140, 2^% 233, 324
Duni I brahim 366
Durakovi Ale 257
Durakovi Hamdija 2, 171
Durakovi I brahim 324
Durakovi Zulkif 81, 217
Daferovi Dafer 101
Debi J ovan 381
Digum Petar 353
Don'agi Reuf 246
Dubo Osman 257
Duda 365
aji Savo 152
eki J el a 364
eki Prokop 175, 176
elovi J ovan 322
eni Vid 21, 52, 105
eri Gligo 21, 105
orevi Vojo 157
ukanovi Luka 47
ukari J ovan 43
ukari Sredoje 52, 76
uki J ovo 138, 271, 272, 275, 318
uki Radovan 327
urevi Milutin 218, 309, 334, 352, 382
uran Branko 364
ura Ranko 233, 286
urii Bl ao 124, 213
uri Drago 91
uri J ovan 95, 151, 284, 287, 288
uri Ljubomi r 71
uri Marko 52
uri Mi haji l o 56
uri Milutin 76
uri Ostoja 95, 98
uri Petar 336, 372
uri Rajko 288
uri Savo 376
uri Vel jko 358
uri Vera 364
urii Pavl e 341, 350, 355, 356
Eim Milan 2, 356, 381
Egeli Mileva 365
Ejubovi Ejub 42
Ekos Sejdo 362
Erak Vid 231
Ereeg Braco 76
Eroi Feliks 337
Fafl et I vica 164
Fazli Galib 48, 54
Fejzi Safet 49
Ferizbegovi Muharem 160, 247, 281,
282, 283
Fi fi Behrem 100
Filipovi Dari nka 365
Filipovi Miroslav 37, 46
Filipovi Radovan 123
Filipovi Rajko 47
Fi nkel tajn Bruno 23
Fi er Kl ara 339
Forkapa Nikola 39, 47, 67, 295
Forkapa Petar 364
Forkapa Terzi Seka 364
Fri ja (Dafera) Rasema 339
Gakovi Mirko 119
Galei Omer 339
Gatari Branko 356
Gatari Mi tra 364
Garaa Nikola 257, 268, 269, 281 310
337
Goranovi Bogdan 340
Gavranovi Mujo 43
Gavri Mi l oja 33, 52
Gavri Nenad 49
Gavri Sl avojka 106
Gavrilovi Milan 21
Gemuend Haupturmfi rer 171
Glavendek Luka 336
Glavendek Ljubo 285
Gli Milo 43
G-umevi Ahmet 382
Gnjatovi Branko 52
Gnjatovi Vuka 52
Gonin Milorad 56
Gostovi Si mo 56, 57
Gotovac Marko 127
Graek Anka 190
Graek Drago 190
Graek I van 190
Graek Kati ca 190
Graek Rozika 190
Grai Sul ejman 387
Grgi J ure 159, 303
Gruba Dujko 218
Gruba Stevo 218
Grubjei Dara 365
Gruhi nji (kotarski predstojnik) 16
Grui i (etnik) 102
Grui i Damjan 366
Gruji Konstadin 119
Gudalovi Gina 364
Gunjevi Milo 384
Gunjevi Sretko 301
Gunjevi Vid 362
Guti Bl a 286
Guti Vi ktor 16, 106, 262, 286
Gutman Dr. Fri da 233, 295, 296
Gutman Olika 295
Guvi Drago 71
Hadi Boko 52, 76, 246
Hadi Kasi m 27
Hadi (Mehe) Muhamed 344
Hadisarajli Sul ejman 76
Hajdaragi Lutvo 101
Ha'idi Ramo 362
Halilovi Al i ja 327
Hr
1
Movie Safeta 316, 364
Halilovi Sal i h 100
Hamzi Sul jo 73, 173
Hani Mi hajl o 309
Hanki Sul jo 326
Haramandi Sal ko 42
Harba Enver 155
Husei nehaji A. Hasan 253
Hasandedovi (bojnik) 220, 221
Gaea Soka 365
Gaji Milenko 48, 54
Gaji Mi tar 304
Gaji Novak 153
Gaji Petar 42
Gaji Voji sl av 336
Hasani Mustafa 387
Hasi Avdaga 377
Hasni ja 365
Haznadarevi Safet 42
Hedemovi Muharem 182
Hekimmoglu Alipaa 261
Hercegovac Adem 19, 49, 50, 57, 60
Hercegovac Rizah 42
Hercegovac efi k 2, 257, 265, 289
Hildburghauzen 261
Hitler Adolf 15, 25, 257, 278, 314, 367,
376," 377, 385
Hjum I van 336
Hodi Sabi t 76
Hodi Zejni l 366
Horvat J oe 37, 46
Horvat I vani 2, 68, 371
Hozi Advan 76, 81, 99, 132, 138, 144,
226, 268, 273, 297, 353, 377
Hrni Asim 155, 156
Hrni Husein 155
Hrni Saban 320
Hufman 275 sav. pilot
Hujdur Ragib 339
Huji Mehmed 336
Hujki ri Mujo 359
Huskanovi (Huse) Mao 354
Husanovi I brahi m 326
Huseji nehaji Ahmet 253
Husijakovi Halil 380
I brahi mpai Mahmut Mao 224
I bri Hamzo 320
I brievi I brahi m 358
Iduz I bro 361
I gnjati Milo 304
I ki Milan 110
I l i bai Dragan 10, 56, 57
I li Vl adi mi r 257, 265, 294, 309, 319, 326
I ni Nenad 218
I vanievi Duan 8
I vani Nikola 210
I vkovi Nedo 247
I vanovi Miladin 51
I vanovi Si mo 34
I vanovi Svetozar 328
I vanovi Vl ado 81
I vevi Anton 193, 196, 199, 201, 220
I vezi Dujo 52
I vi Vojo 246
I vkovi Nedo 285, 360
I veti J ovo 364
J ajani n Ljubomi r Bi jel i 56, 58
J aki Duan 218
J akubi n Vi ktor 83, 99, 173, 297
J akupovi Haki ja 354
J aku Franjo 106
J ani kovi ore 147, 173
J ankovi Adam 385
J ankovi Dragan 159
J ankovi Ljubo 21, 49, 52, 53, 76
J ankovi Ml adenko 382
J ankovi Rajko 336
J ankovi Stojan 385
J aurek Miroslav 71
J avorski Mihailo 164
J evti Dragol jub 2, 57, 58, 71, 93, 95, 113,
117, 143, 184, 250
J evti I l i ja 47
J el i Milan 138, 230
J eremi J ovan 382
J okanovi Boo 173, 176
J okanovi ura 56, 62
J okanovi Luka 171, 176
J okanovi Nedo 143
J okanovi (Sime) Vl adi mi r 75
J osipovi Duko 2, 48, 52, 53, 76, 86
J osipovi uro 384
J otanovi Mi l enko 236
J otanovi Mi ra 19, 363
J otanovi Ranko 366
J otanovi Vl ado 2, 8, 10, 76, 77, 82, 83,
117, 118, 160, 166, 190, 192, 201, 220,
236, 363
J otanovi Vuka 304
J otanovi Zorica 236, 304
J oti Kota (Kojo) 10, 41, 49, 76, 246
J ovanovi J osi p 245
J ovanovi Vera 364
J ovi Arsen 248
J ovi Stevo 326
J ovi Zvonimir 219, 222, 231, 294
J ovi i Ljubo 2, 10, 49, 56, 58, 140, 192,
272, 286
J ozevi Tadi ja 384
J ugovi Boko 98, 143, 144, 150
J ugovi Milan 98
J ugovi Radi voje 98
J ugovi Vasi l i je 98
J ugovi Zdravko 98
J ugovi arko 98
J uki Aziz 339
J ungi Milo 231
J urjevi Milutin 239
J uri ni Niko 11, 29
J uri i Voji sl av 156
J urkovi Pavl e 316
J usi Sal i h 309
Kajzer I van (Kejar) 87, 328
Kai aba Ostoja 127
Kaladi Pero Peri ca 43
Kal i ni Milan 2, 8, 235, 257, 281, 310,
379
Kal enjuk Roman 366
Kantardi Sadeta 2, 70, 173
Kapor Momir 2, 49, 50, 55, 122, 376
Karabegovi Edhem 36
Karabegovi Osman 27, 28, 35, 36, 41, 42
Karaorevi Petar 41, 55, 67, 159, 293
Karan Rajko 285
Karanovi Nikola 229, 230, 281
Karapandi Husein 326
Karasel i movi Mustafa 80
Karasel i movi Smajo 218
Karasi jevi Drago 358
Kari Esad 218
Kari janovi Luka 385
Katani I l i ja 286
Katani Nedeljko 322
Kecman Milo 322
Kecman Vlado 58
Kel eevi Duan 309
Keri Milutin 360
Herli Husein 344
Ki ti Gavro 301
Ki ti J ovo 191
Ki ti Luka 307, 365
Ki ti Milovan 322
Kl ajn 171
Kl oki Devad 8
Kl oki Nasko 127
Kl jaji Filip Fi o 50
Kneevi Branko 148
Kneevi Petar 24, 101, 171, 328
Kneevi Sl avko 127
Kneevi Zdravko 119, 120
Koo Ahmet 387
Kol al Milorad 358
Kol ari Mujo (Zuber) 366
Kol jevi Kosana 381
Komadi na Luka 176
Koml jenovi Dujko 31, 42
Komsa J ozef 382
Komu J an 149
Kondi Rade 10, 63, 224
Kondi Milo 97, 108, 111
Kori Zahid 42
Korov Stjepan 23
Koi Sl avko 229
Kosti I l i ja 11, 76, 86, 97, 220
Koi ca Duko 32
Kopi Obrad 41
Kotori Hajder 114, 117
Kotur Duanka 365
Kovaevi Adem 310, 324
Kovaevi Branko 299, 339, 350, 374
Kovaevi Gojko 310
Kovaevi Husein 43, 127
Kovaevi Duanka 86
Kovaevi Mladen 322
Kovaevi Milan 132, 143
Kovaevi Mi l ka 364
Kovaevi Osman 257
Kovaevi Sena 334
Kovaevi Slobodan 322
Kovaevi Stevo 2, 310, 335, 352, 353,
379. 387
Kovaevi Stjepan 45
Kovaevi eri f 324
Kova Milorad 359
Kovi jani Lazar 387
Kramar Ljudevi t 344
Kraji ni k Nenad 49
Kreco Omi l jko 81
Kreco Uro 87, 117, 119, i 20
Kre (sudija) 106
Kremi Ana 230, 244, 361
Kresojevi Stanko 56
Krei Rasi m 344
Krezovi Branko 322
Kri zman Bogdan 39
Krl i Muharem 286
Krnjaji Mari nko 156
Kuhar Stanko 326
Kukol j Zivka 49, 52
Kulenovi Hajro 50
Kulaevi Stani Muhamed 42
Kuleevi Mi rko 336
Kul i I van 253
Kul ji cki J ovi ca 117
Kul undi ja Petar 52, 76, 86, 138
Kunecki I gnac 76, 149
Kupreak Stanko 191
Kupreanin arko 150
Kusur Emko 387
Kusur I brahi m 387
Kusur Mujo 256
Kumi Mustafa Dule 2, 7, 80, 157, 175,
235, 257, 268, 270, 326, 367
Kuzmanovi Kota 127
Kuzmanovi Nedeljko 94, 143, 150, 210,
381
Kuzmanovi Petar 201, 285, 342
Laketi Sl avko 102, 222
Laki Rajko 322
Lalovi Momir 10, 75, 93, 117, 169, 171,
217, 218, 255, 256, 297, 381
Latinovi Mlado 91
Latkovi Milka 365
Lazarevi Branko 143
Lazi Mirko 71
Lazi Nada 71
Lazi Rajko 108, 111, 113
Lazi Vel jko 106, 111
Lazii Branko 147, 293
Ledenik Milo 273
Lehecki J ozefi na 177
Lel i Salih 320
Lepi r Stjepan 70, 71
Lepi r Vel jko 285, 306
Liina Milan 36
Li i na Rade 27, 30, 32, 34, 36
Li vnjak Osman 301
Loli Abid 42, 43
Loli I brahi m 42
Loli Omer 42
Lorkovi Mladen 239, 264
Loi Asim 255
Lozi Arif 80
Luburi Drago 2, 7, 8, 78, 79, 80, 87, 134,
157, 216, 218, 321, 328, 352, 353, 355
Luburi Maks 276, 279
Lui Petar 338
Luki uro 230
Luki Mile 135
Lukreci ja J ovo 42
Ljubojevi Branko 282, 297, 328, 329
L jubojevi Duan 303
Ljubojevi Mi ral em 246
Maduni (ustaki logornik) 165, 179
Madrapa Vesel i n 52, 151, 190, 366
Magl ajl i I sak 269
Magl ajl i Sef ket 49, 50, 52
Mahmutehaji Demal 76
Majki L jubomi r 336
Majstorovi Gavro 71
Majstorovi Mi hai l o 253
Majstorovi Novak 119
Makari Stanoje 42
Mal bai Branko 71
Ma^evi Mi ka 339
Ma'eevi Rajko 165, 179
Mal e
v
i Boko 359
Mal i I l i ja 35, 62, 67
Mal i e L jubo 223, 244
Mam' Nasko 244
Mandi L jubo 49, 56
Mandi J ovan 47
Manduka Mi l ka 229
Manovi I van 328
Mareti Vukai n 45, 47
Mari e Ana 364
Mari Bl agoje 42
Mari Di mi tri je 358
Mari Grgo 159
Mari Mi l e Truba 10, 42, 49, 75, 136
Mari Ni kol a 47, 91, 121, 122
Mari Petar Vel i ki 55, 100, 101, 324
Mari Stjenan 301
Mari Stoi ko 253
Mari Vl adi mi r 42, 48
Mari i I van 250, 252
Mari ni Bl a 353
Mari n Lazo 280
Mari n Ml ado 52. 56
Mari i Vi ktor 335
Mari janovi Dragol jub 384
Mari janovi Spasoje 10, 49, 110
Markoevi Sveto 117, 297
Markovi J ovan 304
Marovi Vasi l i i e 47
Marti Dani l o 2, 94, 96, 316, 320, 321
Marti novi Marko 47
Maruni Mi tar 210
Manf e Bernart Berto 2, 227, 228
Masl o i dri z 39
Makr, j o z o j0fi
Mateh Hiia PO
Mati soka 365
M f ! t l
Zdravko 156
MatuSi Sti pe 286
Mazal i ca Mi l an 49
Maar Drago 24, 29
Maar J O S D Soa 11, 27. 73, 76, 77, 81
83, 91, 213, 276, 279, 280, 363, 374
Maar Mari ja 52, 363
Maar Nada 52
Meava Petar 11, 131, 361
Medakovi J ovi ca 154
Mehi i I feta 70, 217, 364
Meni i Safet 384
Mehi novi Safet 308
Mehmed I I I (osvaja) 261
Merovi Avdo 320
Mesi I smet 179, 285
Mei Hasan 336
Meid Ademaga 106, 254, 287
Mei d Halil 286
Mei I brahi m 328
Mei Muhamed 2, 111
Meki Began 381
Mei novi Huso 81
Midi Esad 35, 44
Mi hai l ovi Draa 27, 28, 45, 54, 143, 339,
341, 342, 343, 349, 350, 355, 356, 362
Mi hai l ovi ore 210
Mi hai l ovi Marko 98, 166, 172, 173, 184,
234, 257, 322
Mi hai l ovi Sergi je 38
Mi kel i I van 387
Mi hi Maksi m 350, 352, 353
Mi kai novi I l i ja 47
Mi ki Cedo 304
Mi ki Mi l ka 177
Mi ki Voji sl av 71
Mi ki ti i n I l i ja 366
Mi l adi novi I gnjati ja 286
Mi l adi novi Petar 112, 114
Mi i ankovi Mi tar 97, 228, 304
Mi l anovi Drago 57
Mi l anovi Mi rjana 364
Mi l anovi Milo 21
Mi l anovi Mi l o (Travni ki PO) 43
Mi l anovi Ostoja 176
Mi l i Mi l an 334
Mi l l i gan (Engl, pilot.) 275
Mi l i ja Gavro 333, 356
Mi l i ja Mi l ka 363
Mi l i ja Nedel jko 353
Mi l janovi Rade 42
Mi l i Branko 176
Mi l i J ovo 80
Mi l i Dr. L jubomi r 44, 112, 116
Mi l i Momi r 99
Mi l i Savo 49, 61, 151, 334
Mi l i ni Stevo 153
Mi l i ni Vaskrsi ja Ki o 68
Mi l i ni Vel jko 322
Mi l i nkovi Stevo 366
Mi l i vojac Novak 229. 301, 319
Mi l i vojevi Branko 228
Mi l i vojevi Mi l uti n 320
Mi l i vojevi Petar 320
Mi l ojevi Dragan 360
Milosavl jevi Mi l ena 52
Mi l o Andri ja 306
Mi l oevi J ovo J ovi ca 81, 140, 141
Mi l oevi L jubo 244
Mi l oevi L juboje 117
Mi l uti n(ovi ) Zdravko 286
Miri Boko 244
Miri Grgo 309
Miri Radomi r 47
Mirkovi Milorad 19, 20
Misiraa Duan 86
Mii Branko 43
Mitranovi Boro 47, 54
Mitrov Mara 52
Mitrov Slobodan Danko 17, 21, 30, 33,
34, 35, 42, 44
Mitrovi Milan 149, 207
Mladenovi Nedel jko 176
Mlinari Milan 82, 112, 117, 152, 173,
184, 255, 256, 257, 272, 285, 317, 320,
321, 322, 324
Modi Duan 105
Modi Vasi l i je Vasko 52, 247, 288
Momilovi (kat. svetenik) 256
Mominovi Stipe 33, 164
Momi Milan 147
Mrela Anton 303
Mrda J ovo 76
Mranovi Marko 47
Mrmol ja Mirko 24
Muhi Dante 366
Mujanovi Seri f 328
Muji Osman 335
Muiii I brahi m 361
Mujki Mehmed 76, 77
Mui ki Teufi k 79. 80
Mulali Safet 286
Mandi Nikola 246
Muratovi Pao 286
Muratovi Sal i h 246
Muanovi I driz 309
Muanovi Sabi t 81
Muinovi Hasan 317
Muki Ljubomi r 317, 380, 384
Nad Kota 34, 35
Nagradi Li ubi ca 334, 363
Na gradi Ljubo 315
Nedi Milan 367
Nedi Uro 256
Nedini Obrad 135
Nedini Rade 137
Neimarevi Dani ca 116, 287, 288
Neimarevi Mile 51
Neimarevi Risto 84, 366
Nemec J ozo 37
Nemet Braco 76
Niki Avgustin 122, 143, 153, 176, 344,
356. 366
Nikoli Franjo 340
Nikoli (general) 180
Nikoli J ovan 122
Noi man Sari 148
Novakovi Nevenka 86
Novak Vi ktor 16
Novkovi Ljubo 176, 303, 324
Nuhbegovi Al i i a 269
Nuhi Razi ja 246
Nuni Mati ja 91
Nuni I l i ja 81
Nuni Stanko 345
Nurudin Mi ral em 246
Nudi Mi l i voje 322
Njei Dari nka 365
Njei Gligo 281, 366
Njei Stojan 322
Njei Vel jko 73, 297
Njei Vid 11, 21, 49, 52, 76, 81, 97
Obradovi Milenko 210
Obradovi Mlado 10, 75, 90, 100, 127
Obradovi Simeun 34
Obrali Zeir 362
Obrli Bri o 255
Odalovi Dragica 112, 114, 119
Odi Slavko 76
Odobai Smaji l 143
Ogulinac J osi p 273
Ol jaa Vojo 247
Omi Mirko 381
Opai Sl avko 366
Orovi Savo 138
Ostoji Stojko 323
Ostoji Zahari je 350
Pacak (general) 180
Paji i n Kota 296
Pajkovi Milo 92
Pal i kua Branko 387
Pani Adam 217, 310, 328, 329, 335, 338
Pani Ljubo 76, 125
Pani Ljuboje 42, 47, 49, 56, 58, 91, 121r
122, 123, 324
Pani Milorad 318
Pani Nedo 255
Pani Sal i h 42
Pani Sekula 304
Partal o 140
Pastuhovi Mato 382
Pavel i Ante 247, 273, 278, 287, 314, 367.
376, 377, 385
Pavlovi J anko 304
Pavlovi Mi hajl o 52, 76, 210, 211
Pavlovi Nedel jko 49
Peji Manojl o 47, 54, 372
Peji Petar 366
Peki Mirko 101, 108
Pendi I l i ja 336
Perhi nc Mi hal j 322
Perovi Danica 120, 131
Perovi oko 43, 48, 50, 56, 247
Petkovi Anka 365
Petkovi Brani sl av Braco 39
Petkovi Boica 94, 96, 310, 321, 383
Petkovi Cvi jeta 321, 364
Petkovi Mari ca 365
Petkovi Milovan 320, 336
Petkovi Ranko 218
Petkovi Stevo 71
Petras (austrijski pukovnik) 163
Petrain J anko 304
Petri Vaso 49, 52
Petri Vi ktori ja 52
Petri Nevenka 138
Petrovi Anton 326
Petrovi Draginja 304
Petrovi Milan Milane 121, 139, 356
Petrovi Milovan 82, 151, 216
Petrovi Novo 304
Petrovi Petar 49, 95, 117, 247
Petrovi Stojan 127, 304
Petrui Marko 175, 176
Peuli Branko 304
Peuli Ceto 40, 304
Peuli J el enko 119
Peuli Stevan 39
Pi jae Moa 38, 77
Piiani I brahim 377
Piietlovi Branko 359
Piietlovi Risto 285
Piliagi Duan 233
Pivaevi Milan 29
Pivaevi Novak 20. 39. 40, 44, 46. 191.
246
Pivaevi Vida 364
Pi ani I brahim 377
Pl ani nac Stieoan 320
Planini K^sim 360
Platon (vladika) 85
Pi emeniti Valent 336
Pliva Muharem 155, 344
Pobri Edhem 19. 29, 49, 76
Pobri Osman 41
Poorek 105
Podvinec 23
Polovina Mitar 101
Ponorac Rajko 156
Popadi J eka 364
Popian Meho 246
Popovi Anelka 144
Popovi uro 47
Popovi Duan 360
Popovi Koa 50, 88, 341, 357, 377
Popovi Milan 232, 309, 346
Popovi Mladen 229
Popovi Perica 140, 141
Porobi Besim 119
Predojevi Bosa 253, 364
Predoj evi ura (urin) 96, 101 252
281, 353
Predojevi Nikola 253
Premui Franjo 344
Preradovi Bl agoje 2, 7, 8, 73, 75, 76, 93,
94, 134, 142, 143, 150, 303, 316, 321,
336, 358, 374
Preradovi Cetoje 143, 150, 253
Preradovi J ovan 256
Preradovi J ovanka 365
Preradovi Marko 304
Preradovi Milutin 150
Preradovi Mirko 8, 53, 54, 56, 71, 112,
113, 143, 150, 184, 252, 253, 272, 309,
316, 325, 383
Preradovi Nedeljko 56, 82, 99, 112, 139,
153, 285
Preradovi Vel jko 385
Preradovi Zdravko (Braco) 11, 29, 40,
41, 57, 58
Preradovi Zdravko 344
Preradovi Zi voj i n 29, 31, 39, 40, 41, 191,
192
Prodi Novak 41, 191, 230, 236, 296
Proli Vel jko 327
Proli Ljubo 315
Proti Mileta 327
Pstrocki oko 83, 96, 110, 154, 155, 269,
281, 289, 310
Pucar uro (Stari) 38, 41, 42, 43, 86, 87,
262, 263
Puli Milo 354
Pupavac (et. oficir) 47
Pui Bogdan 380
Pui Mi hajl o 42
Puzavac Danica 365
Radakovi I l i ja 354
Radani Novak 82
Radanovi Mirko 380
Radeli Marjan 358
Radeli Niko 385
Radeti Luka 49
Radi Ljubo 384
Radi Ljubo (Gedo) 10, 41, 73, 76, 77,
81, 85, 117, 139, 246, 271, 301, 309, 353,
360, 361
Radi Mitar 364
Radi Milorad Braco 31, 32
Radi Rade 30, 33, 35, 36, 37, 42, 43, 44,
45, 46, 47, 54, 56, 58, 67, 148
Radi Zorica 52
Radinkovi Ljubi ca 177, 336
Radii Milka 159, 325, 365, 381
Radman Milan 43, 45
Radomirovi Milenko 175, 176, 247
Radomirovi Momir 138
Radomirovi Stojan 52
Radosinovi I ranko 93
Radosincv
:
Petko 320
Rado Mirko (upnik) 191
Radoevi Stevo 321
Radovanovi Todor 328
Radi Devad 102
Radulov' Nedo 288
Raji evi Rado 350, 353
Ra i kova Petar (ustaa) 377, 387
R^nmn Ljubomi r 264
Ra!-
:
' oro 99
Raki Mio 138
Raki Vaskrsi je 230
Rakani I van 359
Rakul j Rade 8
Rami Raif 320
Ravli Pejo 164
Rau Stevo 56
Redi Husein 91, 100, 135, 325
Rehaldski Stanko 218
Risovi Atif 42, 43
Risovi I bro 42, 43
Ri sti Duka 373
Rodi Sl avko 60
Roje Karl o 34
Roje Rudolf 44
Ronevi Milan 76
Rosi Uro 364
Rozmuz Bernard 138
Rudonji Mi tar 119, 120
Runi J oje 35
Rupar 137
Ruter Franc 322
Sadek Bi nko 323
Safi Mehmed-Paa 261
Safi n Zlatko 101
Sakan Konstantni n 257, 271
Samardi ja Duan 12
Samardi ja Stevo 5, 10, 11, 21, 23, 29,
33, 39, 40, 41, 42, 47, 49, 310, 350
Sanani n Boro 71, 326, 333, 383
Sanani n Boko 309, 320
Sanani n oro 73, 118, 230
Sanani n Mi l ena
Sanani n Mirko 2, 8, 71, 185, 373
Sandaj J an 384
Sandi Vlado 156
Sarajl i Devad 285
Sarajl i Enver 227
Savanovi Rajko
Savie Brana 365
Savie Branko 71
Savi oro 158
Savi I l i ja 322
Savi Mile 257, 285, 301, 326, 360, 384
Savkovi Nedel jko 150, 153
Savojski Eugen 254
Soi Hadira Atida 307, 365
Segi Boko 2, 71, 75, 76, 131
Segi oro 286
Segi Dari nka 365
Segi Kota 383
Segi Momi r 42
Segi Z. Rajko 285. 386
Segi Stanko 150, 210, 336
Sejri I bro 246
Seki ni Mi rko 233
Sekul i Branko 133
Sekul i Milan 112, 285
Selimovi Ahmet 336
Sel man J usuf 336
Sel managi Rizo 87, 196, 271, 282
Semak Vasi l j 76
Sian Vaso 284, 285
Sigismund (kral j) 371
Si l ajdi Sl avko 253
Si mi Boro 326
Si mi Duan 143, 150
Si mi Savo 153
bimic Si avko 138
Si mi Stevo 57
bmanovi c Vejso 384
Skelendi Mehmed 384
Skoaji Bogdan 42, 366
Skoncra Nikola 384
Skopl jak Mujo 81
Skui a (braa) 246
Si ati nac Nedo 319
Si ati nac Nikodin 62, 138
Si ati nac Zahari je 2, 8, 40, 97, 159, 175,
176, 177, 270, 346, 360
Sl avni Gavro 142, 143
Sl avni I l i ja 2, 11, 29, 31, 42, 47, 48, 50,
58, 76, 122
Sl avni Mirko 301, 361
Sl avni Niko 43
Smaji Halil 336
Smaji Osman 387
Smaji Sal ko 380, 384
Smaji l agi i rbeg 255
Smi i jam Mihailo 381
Smolenski Franjo 384
Sojtari Hasan 42
Sokolovi Ferhat Paa 261
Sokolovi Mehmed Paa 261
Solarevi 137
Sommer Ferdinand 106
Sopi Pavl e 380 s
Spasojevi Obrad 102, 127
Spasojevi Petar 11, 102, 127
Spasojevi Si mo 256
Srevi arko 285
Srkal ovi Osman 387
Stabakovi oko 361
Stameti arko 328
Stani Bogdan 71
Stani Vera 364
Stani Boro 366
Stani Nedo 72, 73, 175, 176, 220, 227,
257, 285, 386, 321
Stani Petko 176
Stani -Kul aevi Mehmed 42
Stanarevi Savo 304
Stani i Bogdan 71
Stanojevi Mi l i voje 98
Starevi Uro 256
Staiko Vi ktor 387
Stegi Vaskrsi ja 156
Stei nhei ser (njem. puk.) 250
Stigli Duan 43
Stjepanovi Zagorka 52, 363
Stojanovi Milo 99
Stojanovi Mladen 34, 36, 37
Stojakovi Seka 87
Stojni Vl adi mi r 71
Stojkovi Stojan, Vl akni ca 71
Stojkovi Stojan 244
Stojkovi D. Vlado 387
Stojni Novak 243, 244
Stoki Maro 2, 40, 121, 246, 247
Stry J osi p 196, 199
Stupar Vojo 2, 7, 8, 10, 34, 35, 44, 46,
48, 49, 50, 52, 53, 57, 68, 83, 96, 115,
120, 154, 168, 229, 233, 234, 257
Suboti Mi tar 76
Sujol ai Ri fat 42
Sul jai Sul ejman 387
Suvajac Al eksa 76
Suvajac Boko 73, 210, 360, 361
Suvajac Svetozar 42
Sahbaz Al i ja 285
arevi I l i ja 112, 115, 117, 118, 149, 156,
216, 217, 218, 328, 352
arevi Petar 257, 285
arevi Ugl jea 230
ari Boro 98
ari I l i ja 98, 309, 310
arevi Savka 118
ari Luka 249
ari Nojman (francuz) 148
ehovi Abdurahman 42, 43
epa Svetozar 81, 87, 297
eremet Franjo 253
eremet I vi ca 319
evo Danica 365
i l jak J unuz 320
i l jegovi Milo 41, 124, 213
i ni k Drago 20
i pka Branko 10, 92, 157, 224
i pka Vel jko 49, 56, 174, 220, 221, 227,
270, 271, 345, 367
kal jov Mile 43
ki l jo Muan 246
knji njari Vl adi mi r 172, 250, 252
l ji vi Zivko 244
l ji vo J ozef 387
mul ja Branko 143, 321
mul ja Vaskrsi je 73, 112, 230, 250, 257
385, 300, 306, 309
njegota oro 226, 271
obot Aim 36
ora J osi p 320
prem (doktor) 90
tambuk Zdenko 37, 46
tajn Hans 83
ubai I van 293
imecki Sofi ja 286
uput Vlado 164
url an Dragan 112, 135, 310, 320
Tabakovi Haki ja 131
Tabakovi I brahi m 35
Tadi Dragomir 384
Tadi Milo 58
Tadi Si mo 248, 289, 315, 316
Tal i Raid 361
Tanasi Rajko 137
Tanasi Vid 285, 319
Tanovi Asim 248, 249, 252
Tatarevi Zdravko 365
Tekl i Zivko 381
Tel arevi Sl avko 248, 249
Terzi Redo 36
Teanovi Lazo 27, 28, 30, 33, 34, 36, 37,
45, 46, 55, 58, 67, 135, 148, 239, 293,
294, 296
Teanovi Ostoja 56
Tei Luka 366
Tei Marko 127
Tei Stanoje 75
Tenjak Ahmet 111, 343
Tenjak Avdo 342, 343
Ti fi Al i ja 101
Ti l i nger 152
Timkov I vanko 144, 254, 366
Todi Spasoje 93
Todorovi I gnjati ja 11, 21
Todorovi Mi ka 116, 117
Todorovi Milan 380
Todorovi Radovan 76
Todorovi Savo 286
Todorovi Vojo 52
Tokarek I vi ca 113, 119
Tomaevi Vel jko 153
Tomi Anton 353
Tomi Branko 286
Tomi Novak 111, 284, 322, 365
Tomi Stoja 364
Toml jenovi Stjepan 380
Topagi emsudin 324
Topi Boko 253
Topi Stojan 173
Toti Dragol jub 322
Trifunovi Boko 176
Tri ki Savo 35
Tri nki Al bert 2, 97, 127, 142, 156, 183,
208, 220, 230, 268, 281, 310, 328, 333,
357
Tri vi Vukan 48, 56, 58
Tri vi evi Nedel jko 119
Tri vi evi arko 306
Tri vuni Mi tar 74
Trkul ja J ovi ca 79, 100, 122, 176, 303, 324,
356
Trkul ja Mile 2, 10, 20, 32, 47, 48, 54, 55,
56, 72, 75, 81, 100, 121, 122, 191, 197,
332
Trni ni Milo 336
Trni ni Nenad 301
Trni ni Rade 134
Trnjakovi Mile 10, 76, 86, 138, 159, 337
Trpi Milo 322
Tubonji J el i si je 362
Tubi Gostimir 127
Tubi Rade 309
Tucakovi Marko 301
Tukeri I vo 270
Tuli J ovi Vida 365
Tumirovi Ahmet 382
Turudi Petar (Turudija) 97
Turudi Savo 359
Tutnjevi Duan 285
Tutnji l ovi Dragi ca 71
Tvrtko I I 371
Tvrz Anton 137
Tvrz Dominik 137
Tvrz J osip Pepi 2, 8, 10, 43, 48, 54, 55,
87, 137, 155, 159, 171, 173, 218, 282,
303, 309, 329, 363
Tvrz J ozefa 137
Tvrz Vlasta 137
Udvarhelija (austrijski kap.) 245
Ugren Vaskrsi ja 333, 334
Umievi Zaga 43, 44, 52
Urek Ferdinan 200
Usorac Radivoje 230
Vagner 198, 114, 115, 117, 118
Varcar Slavko 325
Vaseliin Ankica 336
Vasi Milorad 55
Vasi Savo 52, 119, 190
Vejsi Ahmet 361
Veseli Vladimir 164, 246
Veri Milorad 49
Vientijevi Zivanka 10, 86
Vidi Novak 143
Vidi Rajko 218
Vidovi Lazo 114
Vidovi Milorad 113
Vidovi Predrag (Pendo) 10, 49, 71, 117,
151, 184, 343
Vidovi Savo 322
Vilenica J osip 190
Vini Duan 353
Vini Vlado 47, 67, 68, 237, 294
Vinterhalter Vilko 45
Vitorovi Mile 47
Vodnar Vasi l j 358
Vojvodi Momilo 53, 54, 57, 58, 119,
268, 329, 365
Vojvodi Obrad 366
Vojvodi Smi l ja 365
Voki Ante 239, 247, 264
Vorotovi (. por.) 191
Vraevi Momir 125
Vranjeevi Slavoljub 47, 54, 55, 56, 58,
102, 148, 299, 350
Vrdoljak (ust.) 17
Vrhovac uro 97
Vrhovac Mi l ka 364
Vrhovac Stojan 364
Vrhovac Zi vko 360, 361
Vukovi Gojko 353
V*ko Mato 253
Vujai Bogdan 47, 74, 302, 304
Vujasinovi arko 2, 160, 229, 250 285
Vuji Gojko 387
Vuji i Milo 210, 232
Vujinovi Bl agoje 314
Vujinovi Dragi 237
Vujinovi Duja 140, 383
Vujovi Ratko (Coe) 27, 52, 53
Vukadin Dane 384
Vukainovi Stanko 10, 83, 95, 115, 117
119, 120
Vukel ja Peri ca 227, 342, 343
Vuki Milan 273
Vukmanovi Svetozar Tempo 38
Vukomirovi Drago 91, 307, 320
Vukoti Cedomi r 233
Vukoti Nevenka 94, 112, 113, 210
Vuko-vi Ljubo 73, 95, 364
Vukovi Milovan 344
Vukovljan Luka 382
Vukosavljevi Mladen 76, 358
Zafranovi Lordan 46
Zamern fon (gen.) 280
Zec Petar 295, 296
Zejmi r Nezir 119
Zeki Davorin Koko 42
Zeki Milo 379
Zgonjanin arko 11
Zimonji Gavro 106
Zovki Bono 340
Zrni Slavko 156
ivani Nedo 96
Zivani Zivko 96
Zivanovi Sergi je 47
Zivkovi Duan 91
Zivkovi Lazo 304
Zivkovi Rajko 112
Zivkovi Zivko 328
Zuji Vojo 246, 248, 250, 252, 315, 344,
353
[NE JEDINICE I USTANOVE
mi j e:
- Crvena armi ja 22, 82, 83, 88, 127,
177, 367, 377, 385
- Njemake:
Armi je E 317
- NOVJ :
1. armi ja 349
2. armi ja 341, 349, 357, 361, 377
t a 1 j o n i :
- etni ki :
Borjanski 211, 212
Crnovrki 123, 149, 150, 153
Gavrilo Princip 97
Prnjavorski 266, 336
Snjegotinski 73, 237
1, 2, 3. i 4. Tesl i ke brigade
- Njemaki :
5. policijski 276
6. policijski 276
f NDH:
1. bojna 4.l p 108, 113, 115, 116,
117, 118, 119
1. bojna 6.lp 116
1. bojna 6. pos. zdruga 172
2. bojna 4.1p 118, 172, 372
3. ustaka bojna 268, 276
4. ustaka bojna 263. 268, 276
39. ustaka bojna 377, 379
5. bojna arodrom 286
6. ustaka bojna 377
Bojna 2. brzog zdruga 171
- NOVJ :
1. etvrtog KNOPO 30
2. etvrtog KNOPO 30
3. etvrtog KNOPO 30, 39, 40
4. etvrtog KNOPO 30, 41
1. obnovljenog 4. KNOPO 50, 51,
56. 58, 59
2. obnovljenog 4. KNOPO 51, 52,
56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63
5, Treeg KNOPO 20. 23, 24, 25,
29, 30, 38
6. Treeg KNOPO 20, 22, 24, 25,
29, 30, 38
Kozarski Udarni 41, 42
Proleterski Bos. kraji ne 35, 41, 43,
147, 154
1/14. SBNOU brigade: 67, 70, 72,
74, 75, 76, 78, 80, 81, 82, 83, 90, 91,
96, 98, 99, 100, 101, 110, l21, 122,
123, 124, 125, 126, 131, 132, 134,
135, 136, 137, 138, 139, 140,
141, 150, 152, 153, 154, 155, 156,
166, 168, 169, 170, 171, 173, 174,
177, 185, 195, 203, 207, 211, 216,
218, 230, 235, 243, 250, 252, 255,
257, 269, 275, 281, 282, 284, 285,
287, 288, 295, 297, 301, 303, 306,
308. 309, 318, 319, 323, 324, 327,
328, 329, 334, 335, 339, 340, 342,
343, 349, 350, 352, 354, 355, 361,
367, 380, 382, 383
2/14. SBNOU brigade: 70, 71, 72,
73, 74, 75, 78, 80, 81, 83, 90, 91, 92.
94, 95, 96, 98, 110, 111, 112, 113,
114, 115, 116, 117, 119, 120, 123,
126, 134, 135, 141, 143, 150, 151,
152, 154, 155, 156, 166, 168, 170,
171, 172, 174, 182, 184, 185, 195,
198, 203, 208, 209, 210, 211, 215,
217, 219, 222, 223, 226, 228, 230,
232, 233, 234, 235, 243. 244. 248.
250. 252. 255. 256, 257, 266, 268.
269. 272. 273. 274, 275, 284, 285.
286, 287. 288. 297, 300, 303, 305,
308, 309, 316, 318. 319. 320. 321,
323. 325, 334, 335. 339. 340, 341.
342, 343, 349, 353, 354, 355, 359.
361, 374, 381
3/14. SBNOU brigad: 68, 72, 73,
74, 75, 76, 81, 82, 84, 90, 91, 96,
97, 98, 99, 110, 111, 112, 113, 114,
115, 116, 117, 119, 123, 125, 126,
135, 138, 139, 141, 147, 149, 150,
152, 153. 154, 156, 166, 168, 169, 174,
185, 195, 196, 201, 202, 203, 211,
219, 221, 222, 226, 228, 229, 230,
231, 235, 236, 243, 244, 250, 255,
257, 265, 266, 269, 273, 274, 275,
282, 284, 285, 287, 297, 300, 301,
303, 306, 307, 308, 309, 317, 318,
319, 320, 323, 324, 326, 327, 334,
335, 339, 340, 342, 343, 346, 349,
353, 355, 356, 360, 361, 383, 384
4/14. SBNOU brigade: 102, 110,
123, 125, 126, 135, 138, 141, 150,
152, 154, 156, 168, 172, 173, 174,
175, 176, 177, 178, 185, 195, 197,
198, 199, 200, 201, 203, 211, 220,
221, 222, 226, 227, 228, 230, 231,
232, 236, 249, 255, 257, 265, 266,
268, 269, 270, 271, 273, 274, 289,
297, 300, 302, 303, 304, 306, 308,
309, 318, 323, 324, 326, 327, 339,
340, 342, 343, 345, 346, 349, 353,
354, 355, 356, 359, 361, 365, 367.
381, 383, 384
5/14. SBNOU brigae-poljski :
148, 149. 150, 152, 153, 154, 156,
183, 185, 195, 203, 207, 211, 213, 274,
289, 294, 297
5/14. SBNOU brigade formiran
u septembru 1944.: 294
B r i g a d e :
etni ke:
Banjal uka 74, 266
Crnovrka 153
Dobojska 300, 302
J oavaka 123, 134, 143, 150, 237
1. kraji ka 134, 135, 138
2. kraji ka 134, 135, 138
3. kraji ka 303
Ljubi ka 55, 67, 211, 228, 237, 302
Motaji ka 67, 73, 74. 83, 179, 237,
266, 294, 296, 300, 301, 302, 303,
304
Tesl i ka 41, 74, 193, 195, 230, 235,
236, 243
Vrbaska 67, 73, 74, 133, 134, 135,
136, 143, 144, 208, 209, 210, 219,
222, 223, 228, 231, 232, 294, 295,
296, 314, 315
Vui jaka 299, 339
upska 149, 143
NOVJ :
1. brigada KNO : 7, 350, 352, 353
2. brigada KNO: 82
1. kraji ka: 51, 53, 54, 56, 139, 213
1. prol eterska: 51, 138, 140, 159,
177, 190
1. vojvoanska: 373
2. kraji ka NOU bri gada: 47, 62,
122, 190, 213
3. kraji ka NOU brigada: 88, 190
3. Li ka: 88
4. kraji ka NOU bri gada: 0, 61,
213
5. kozaraka: 7, 11, 12, 62, 67, 69,
73, 74, 76, 78, 79, 80, 81, 83, 90, 92,
95, 101, 127, 137, 143, 149, 156, 157,
159, 165, 166, 168, 169, 170, 171,
172, 173, 176, 177, 178, 179, 185,
190, 192, 197, 202, 213, 216, 224,
234, 286, 376
8. KNOU: 7, 276, 278, 279, 281, 282,
283, 310
11. KNOU: 283
12. KNOU: 7, 11, 67, 76, 91, 131,
133, 142, 148, 159, 165, 190, 193,
197, 200, 202, 207, 213, 224, 373,
374
12. Sl avonska: 7, 71, 72, 81, 83, 84,
97, 98, 100, 101, 108, 110, 111, 112,
114, 115, 116, 117, 118, 119, 124,
126, 148, 149, 213, 315
13. KNOU: 7, 274, 283, 315
13. proleterska Rade Konar: 138
14. SBNOU brigada kao kod
pregleda njeni h batal jona
16. NOU (Muslimanska): 378, 380
18. I stono bosanska-Hrvatska:
165, 166, 173, 178. 193. 224
18. SBNO : 213, 266, 272, 273, 276,
283, 300, 306, 339, 340, 341, 344,
356
19. SBNO: 297, 315, 350, 352, 353,
354, 358, 361
19. Bi ranska: 378
20. Romani jska: 378
21. Sl avonska: 7, 224, 249, 250
et e:
NOVJ :
1. eta za Bosansku kraji nu: 19,
20
Bl atni ka: 29, 35, 41
Crnovrka: 22, 23, 26, 29, 41, 49,
137
eavsko-Rastuka : 23, 26, 29
Ceavska: 31, 39, 40
Grmeka prol eterska: 35
I ml janska : 26, 29, 32, 40, 42, 49
J oavaka: 35, 36
Kozarska prol eterska: 31, 32, 34
Ljeskovo-vodska: 41, 246
Mari ka: 31, 32, 34
Maslovarska : 24, 29. 31, 32, 39
Motaji ka: 23. 24. 26, 29, 39, 71
Pri bi ni ka: 25, 29, 35
Prnjavorska: 22, 23, 24, 26, 29, 33,
39, 40, 41, 43, 44, 49
Rastuka: 41
Skendervakufska: 31, 32
i v i z i j e :
etni ke:
5. Crnogorska: 356
8. Crnogorska: 356
Njemake:
1. Kozaka: 82, 121, 215
7. SS Pri nc Eugen: 97, 249, 307,
357, 358
13. SS: 171, 287, 314
69. Njem.: 263, 286
181. Njemaka: 357
187. Njemaka: 97
297. Njemaka: 336
369. Njemaka: 62, 357
373. Njemaka: 93
NDH:
1. brska: 97
4. pjeadi jska: 45
7. Hrvatska: 356
8. ustaka: 357
15. Hrvatska: 333
9. ustaka: 357
15. Hrvatska: 333
17. ustaka: 357
NOVJ :
1. prol eterska: 48, 49, 50, 54, 57,
165, 190
4. kraji ka: 264, 265, 268, 273, 363
5. kraji ka: 60
10. kraji ka: 121
11. kraji ka: 9, 10, 12, 67, 69, 73,
74, 77, 78, 87, 90. 95, 97, 101, 102,
108, 125, 126, 127, 131, 141, 142,
147, 148, 149, 156, 159, 165, 166,
178, 185, 190, 191, 192, 195, 198,
197, 198, 202, 207, 213, 224, 239,
247, 273, 374
12. kraji ka: 9
12. sl avonska: 108
16. vojvoanska: 373
17. vojvoanska: 374
25. srpska: 377, 378, 380
27. istono bosanska: 371, 378, 379,
380
39. kraji ka: 265, 266, 269, 273
53. srednjo-bosanska: 205, 213,
217, 219, 221, 224, 228, 246, 247,
248, 249, 250, 264, 265, 268, 273,
283, 288, 289, 294, 295, 299, 316,
328, 333, 337, 339, 341, 342, 344,
349, 350, 353, 354, 355, 356, 359,
361, 374, 378, 379, 381, 385
G r u p e:
Njemake:
Hedrish : 215, 216, 217
Rudno : 287, 288
Trup Ki rshner: 76, 92
NOVJ :
grupa Voje Stupara: 46
K o r p u s i :
etni ki :
Kraji ki : 68, 95, 102, 138, 235, 294,
300
Srednjo-bosanski : 67, 102, 133,
211, 222, 308
Njemaki :
5. brdski : 243
21. Njemaki : 357
69. Njemaki : 276, 278
NOVJ :
1. bosanski: 9, 53, 62
1. proleterski: 88
5. bosanski: 88, 90, 91, 95, 207, 224,
229, 268, 269, 270, 273, 274, 276,
280, 294, 314, 325, 335, 341, 349,
353, 355, 356, 357, 362
O d r ed i :
etni ki :
Borjanski : 44, 46, 67
Gvozdeni: 46
Koi : 46, 55
Kral j Petar I I : 55
Manjaa: 46, 55
Motaji ki : 67
Obi l i : 46, 55, 58
Ozrenski: 46
Petar Peci ja: 91
Travni ki : 43
Trebavski : 46, 61, 62, 372
Zeniki: 46
Parti zanski :
Broj 1. Prve ete za Bos. kraji nu :
19, 20
Broj 2. Prve ete za Bos. kraji nu:
19, 20
Broj 3. Prve ete za Bos. kraji nu:
19, 20
Broj 4. Prve ete za Bos. kraji nu:
19, 20
2. Krai i ki : 22, 27
3. Kraji ki : 20, 22, 24, 25, 29, 30,
38
4. Kraji ki : 30, 31, 32, 34, 35, 39,
40, 41, 42, 43, 44, 45, 46
4. Kraji ki -obnovl jeni : 49, 50, 52,
54, 56, 59, 60, 62, 63, 73, 102, 122,
132, 137, 159, 190, 191, 192, 208,
209, 234, 247, 256, 322, 325, 361,
363, 365
Banjal uki : 9, 10, 11, 62, 63, 91,
133, 136, 139, 155, 210, 211, 212,
222, 223, 231, 235, 245, 304, 315,
325, 344
Crnovrki : 11, 76
Dobojsko-Derventski : 101
Motaji ki : 287, 302, 355
Novak Pi vaevi : 67
Prnjavorski : 9, 10, 11, 12, 62, 96,
97, 98, 99, 101, 112, 138, 140, 165,
246, 285, 364
Teanjsko-Tesl i ki : 11, 165, 166,
215, 220, 228, 243
Travni ki : 43
Vl ai ki : 287
Zeni ki : 271
Pukovi i pukovnije:
Njemaki :
3. Kozaki puk: 278, 279
4. Bjelogardiskog korpusa: 358
5. Prve kozake di vi zi je: 97, 98
6. Kozaki Prve kozake di vi zi je:
97, 98, 108
14. SS puk: 358
383. puk: 93
827. Njemaki puk: 336
901. Njemaki oklopni grenadirski
puk: 93
NDH:
3. lovaka pukovni ja: 219, 372
4. lovaka pukovni ja: 97, 98, 108,
113, 115, 118, 165, 166, 168, 169,
171, 172, 177, 211, 215, 243, 247,
249, 252, 268, 372
5. lovaka pukovni ja: 372
5. arti l jeri ski puk: 252, 249
6. lovaka pukovni ja: 72, 97, 115,
116, 117, 118, 193, 197, 202
7. lovaka pukovni ja: 90, 91
8. lovaka pukovni ja: 60, 62
11. pukovni ja: 263, 333
13. pukovni ja: 73
22. topniki skl op: 270
16. arti l jeri ski puk: 249
Zdrugovi NDH:
1. gorski: 254
I. l ovaki : 247, 249, 250, 252, 253
3. gorski: 263, 264, 268. 270, 286
6. posadni: 166, 168, 172, 195, 196,
200, 249, 252
I I . ustaki : 249, 314, 333
12. ustaki : 307, 377
16. ustaki : 333, 340
16. domobranski : 333
Banjal uki zdrug: 46
t a b o v i :
etni ki :
etnika vrhovna komanda: 91,
349, 350, 372
Komanda zapadna Bosna: 95 133
134, 136, 143, 293
N DH :
Glavno ravnatel jstvo NDH: 239
Ministarstvo oruanih snaga
(MI NORS): 171
Drugo zborno podruje: 171
NOVJ :
Glavni tab NOPOJ : 20
Glavni tab NOPO Bi H: 20, 27,
28
Komanda bosanskih vojnih i par-
tizanskih odreda: 27
Oblasni tab za Bosansku kraji -
nu: 9, 18, 19, 48
Operativni tab za Bosansku kra-
ji nu: 9, 34
Operativni tab za istonu Bos-
nu: 40
Stab Prvog bosanskog korpusa: 9
Vrhovni tab NOV i POJ : 7, 28,
40, 51, 62, 88, 95, 101, 152, 184,
207, 239, 257, 314, 322
Partijsko politike strukture i narodna
vlast:
Parti jsko politike strukture:
CK K P J : 7, 17, 28
Mjesni komi tet za SI. Brod: 86
Mjesni komitet za Derventu: 86
Oblasni komi tet K PJ za Bos. kra-
ji nu: 9, 17, 18, 20, 38, 41, 43, 48,
49, 53, 86, 87, 262
Oblasni komi tet K P J za Tuzl an-
sku obl ast: 20, 189, 245
Okruni komi tet K PJ i SK OJ -a
za srednju Bosnu: 10, 35, 36, 43,
44, 45, 50, 52, 159, 220
Okruni komi tet K P J za Kotor-
-Varo: 86
Okruni komitet K PJ za Prnja-
vor: 10, 11, 86, 97, 119, 148, 213
Sreski komi tet za Kotor-Varo:
86
Sreski komi tet za Prnjavor: 86
Sreski komitet za Teanj i Tes-
l i : 86
Organi narodne vlasti i pozadin-
ske ustanove:
Optinski NOO za: Maslovare,
Prnjavor, Skender/ v, Srbac, Si p-
rage i Tesl i : 213
Sreski NOO za Prnjavor: 86, 97,
119
Pozadinske ustanove:
Komande mjesta za: Maslovare,
Prnjavor, Skender/ V, Srbac, Si p-
rage, Tesl i 213
Komanda podruja Prnjavor: 10,
213
I l Cetrnaeita renjoboianika brigada
S A D R Z A J
Strana
1. Predgovor ! 7
2. Formi ranje brigade 9
3. SREDNJ A BOSNA OD POETKA USTANKA DO FORMI RA NJ A BRI -
GADE: _ _ _ _ . _ ( _ _ _ _ _ 1 3
Prodor etnitva 27
Formi ranje 4. KNOPO i napad na Kotor-Varo 30
etniki puevi, uzroci i posledice 36
Dolazak proletera i obnavl janje 4. KNOPO 48
Razbi janje etni ka sa Trebave 60
4. Bl ok fotografi ja iz 4. KNOPO 64
5. UESE U PRVI M BORBAMA, PRVOJ BA NJ A L UK OJ OPERA CI J I I
ESTOJ N EPRI J A TEL J SK OJ OFANZI VI 65
U prvoj banjal ukoj operaci ji 88
Ski ca napada na Banjal uku 89
U estoj nepri jatel jskoj ofanzivi 95
6. SA 12. SLAVONSKOM BRI GADOM U BORBI ZA OSLOBOENJ E PR-
NJ AVORA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 103
Ski ca napada na Prnjavor 109
7. BORBE OKO KOTOR-VAROSA MA RTA PRI L 1944. g. 129
8. U 2UPI MA J J UNI 1944. GODI NE _ _ _ _ _ 145
9. SA 5. KOZARACKOM U NAPADU NA DERVENTU 27/ 28. J UNI 1944.
GODI NE _ _ _ _ _ _ _ _ _ 161
Ski ca napada na Derventu 167
10. SA 5. KOZARACKOM I 12. K RA J I K OM BRI GADOM U BORBI ZA
OSLOBOENJ E TESLI CA 9/ 10. J UL I 1944. GODI NE _ _ _ _ _ 187
Ski ca napada na Tesl i 190
11. 14. BRI GA DA U ULOZI - J EZGRA 53. DI VI ZI J E _ _ _ 205
Borbe oko Obodnikog vi sa 219
12. SA 21. SLAVONSKOM BRI GADOM U NAPADU NA DOBOJ 8/ 9. SEP-
TEMBRA 1944. G., I OSLOBOENJ E TESNJ A _ _ _ _ 241
Ski ca napada na Doboj 251
Osloboenje Tenja 254
Si*
483
Strana
13. U DRUGOJ BA NJ A L UK OJ OPERA CI J I OD 1825. SEPTEMBRA 1944.
GODI NE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 259
Ski ca napada na Banjal uku 267
Borba za Kl ani ce 275
Ski ca borbi u Li jeve polju 277
None borbe u Donjoj Topoli 24/ 25. septembra 1944. godine 284
14. BORBE SA ETNI CI MA I USTAAMA U OKTOBRU 1944. GODI NE 291
15. BORBE OKO SI VSE I NA KOMUNI KA CI J I ZEPE DOBOJ KONCEM
1944. GODI NE 311
Neopreznost i gubici na Sivi 318
Vi emjesene borbe sa Ni jemci ma u dolini r. Bosne 323
16. BORBE U DOLI NI RI J EK E BOSNE J A NUA RFEBRUA R 1945. GODI NE 331
17. BORBE U DOLI NI RI J EK E BOSNE MA RTA PRI L 1945. GODI NE 347
Ski ca napada na etnike Drae Mihailovia na Vui jaku 7/ 8. mart
1945. godine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 351
Borbe na komuni kaci ji ZepeDerventa 357
18. SA J EDI NI CAMA 27. NOU DI VI ZI J E U BORBAMA OKO VL A SK E MA-
HALE 425. MA J A 1945. GODI NE 369
Borbe za Vl aku Mahalu od 425. maja 1945. godine 379
Ski ca uea 14. brigade u zavrnim borbama oko Vl ake Mahale 386
19. BLOK RATNI H FOTOGRA FI J A BORACA BRI GA DE
20. POSLEDNJ A NAREDBA O ODLI KOVANJ I MA BORACA I RUKOVODI -
LACA BRI GA DE _ _ _ _ 389
21. SPI SA K POGI NULI H BORACA BRI GA DE _ _ _ _ _ _ _ 393
22. SPI SA K PREI VJ EL I H BORACA BRI GA DE _ _ _ _ _ _ _ 423
23. REGI STA R GEOGRAFSKI H NAZI VA, I MENA, VOJ NI H J EDI NI CA I
USTANOVA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 459
A OA
14. SREDNJ OBOSA NSKA NOU BRI GADA
Lektor :
Nada Dragii, prof.
Korektori :
Nada Kotara, Esma Midi, Mira Blani
Tehni ko ureenje i likovna obrada:
Boro Luburi i Neo Gaji
Meter :
Muhamed J ahi
tampa:
NI GRO Glas, OOUR tamparija
Za tampari ju:
I brahim Robovi
Ti ra :
3 000 primjeraka