Panteon, graditelj Apolodor iz Damaska, Rim 118.-126.

Agripin hram iz Augustovog doba, preuredio Hadrijan, doivljavao razaranja i obnove, uzor
renesanse.
Tip, oblik, dijelovi tlocrta: centralni tip tlocrta, sastavljen od pravokutnog i krunog dijela (kao da je
kombinacija tolosa i periptera). Pravokutni ulazni trijem na pravokutnom postolju s etiri niza
stupova koji dijele predvorje na tri cjeline, one bone zavravaju polukrunim niama, sredinja vodi
u hram. U fronti je 8 stupova. Sredinji prostor zatvara zidni plat ralanjen sa 7 nia (naizmjenino
pravokutne ili polukrune ispred ijih je prostora par stupova). Nia nasuprot ulazu je polukruna i
omeena bono dvama stupovima. Zidovi takoer ralanjeni sa 8 edikula (kapelica ili nia za oltar,
urnu ili kip pokojnika). Cjelokupni tlocrt prati omjer zlatnoga reza.
Kombinacija kamena, cigle, betona. Sloena tehnika gradnje: za nie dijelove zida koristi se tei
materijal kamen, cigla i betonska buka, za rasteredenje gornjih dijelova koristi se cigla, tufo i
vulkanski kamen. Jezgru zida ini betonska smjesa, vanjski dio graevine je prekriven betonskom
bukom, unutranji je obloen mramornom oplatom. U niim dijelovima debljina zida je 6,2m a u
dijelu kupole 1,8m.
Nosai su zidovi i stupovi, teret je kupola i krov trijema. Monolitni korintski stupovi trijema 20m
visoki, nose arhitrav, friz, zabat, a krovite zabata je otvoreno drveno. Svod iznad ulaza je bavasti.
Portal je mramorni s drvenim rezbarenim vratnicama. Zidni plat unutranjosti podijeljen u tri razine:
dolje nie i edikule, sredina slijepi prozori s trokutnim zabatima, vijanac, gore plat kupole iroke
43.2m podijeljen radijalno postavljenim kvadratnim udubinama kazetama. Na tjemenu kupole
kruni otvor za svjetlo i ozraivanje okulus promjera 8,5m.
Kvadar trijema+valjak s polukuglom svetita (cella). Prostor cele je jedinstven, pregledan, statian,
uravnoteen je odnos vertikala i horizontala promjer je jednak visini u itav unutranji prostor
moemo upisati krunicu (vidi Tempietto). Dominira geometrijska pravilnost elemenata, simetrija i
ujednaen ritam udubina i izboenja. Svjetlost iz okulusa ravnomjerno osvjetljava prostor, a prvotno
pozladene kazete davale su bljetedi sjaj unutranjosti. Vanjski zid djeluje grubo i nedovreno prema
unutranjoj glatkodi i sjaju.
Panteon je posveden svim bogovima, simboliki predstavlja savrenstvo univerzuma i povezan sa
svetim brojem 7 (7 planeta, bogova, nia). U odnosu na grki hram, koncepcija prostora je bitno
drugaija: stvoren je jedinstven unutranji sveti prostor namijenjen boravku mnogih, prostor hrama
koji doputa ulazak i iskazivanje divljenja. Za razliku od grkog poimanja arhitekture kao oblikovanja
materije, rimska arhitektura jednako tei i oblikovanju prostora prvi veliki kruni prostor
namijenjeni gledatelju.