PITANJA I ODGOVORI ZA STRUNI

ISPIT ZA ODGAJATELJE
PREDKOLSKE DJECE
1
1.DJEJI VRTI KAO DJEJA KUA
Osnovni organizacijski oblik za provoenje programa predkolskog odgoja je
djeji vrti. Stoga vrtika sredina mora biti struno i profesionalno voena.
Suvremene pedagoke koncepcije naglaavaju uvoenje takvih promjena u
pedagokoj praksi koje e modificirati vrti po mjeri svakog djeteta i prema elji
svih roditelja to znai uvoenje pedagokog pluralizma. !olazi se od
humanistiko " razvojnih vrijednosti #uvaavanja individualnosti svakog ovjeka
te pravo na demokraciju$ a ponajprije od vrijednosti samorazvijanja #autonomija
samoostvarenje$.
%aglaava se obiteljski model odgoja u vrtiu to podrazumijeva emocionalnu
povezanost i pripadnost. Odgajatelji postaju tim unutar skupine grade
zajednitvo izmeu djece drugih odgajatelja i roditelja razvijajui osjeaj
pripadnosti jednom timu jednom vrtiu. &eliku ulogu u stvaranju takvog vrtia
ima druenje koje podrazumijeva vladanje ozraja podrke i suradnje. !rostor se
smatra laboratorijem u kojem se permanentno dogaaju procesi istraivanja
djece i odraslih. 'ako u (eggio pedagogiji smatraju prostor je jedan od uitelja.
)ako se upravo u njihovom programu daje poseban znaaj kreiranju prostora.
*ontessori pedagogija primjerice istie vanost pripremljene strukturirane
okoline kao poticaj za djeji razvoj.
+jetetu treba omoguiti slobodu pri izboru materijala partnera i prostora ime
djeji vrti postaje djejom kuom u pravom smislu rijei budui da djeca ondje
osjeaju i obavljaju sve aktivnosti sve aktivnosti iz praktinog ivota kao da su u
svojoj vlastitoj kui.
Sredina s mnotvom razliitog materijala potie i ubrzava spoznajni razvoj
djeteta pojaava djeje sposobnosti interakcije s nepoznatim stvarima
smanjuje agresivnost. )akoer je vano da postoji prostor gdje se djeca mogu
povui osamiti. 'ada dijete ima mogunost stupanja u interakciju s ostalom
djecom u sigurnom i privlanom okruenju ono moe graditi povjerenje u sebe i
svoje sposobnosti to je osnova izgradnje pozitivne slike o sebi. +a bi to bilo
ostvarivo prostor dnevnog boravka trebao bi nuditi centre aktivnosti
drutvenijeg tipa ali i centre u kojima se djeca mogu izolirati. &ano je djetetu
osigurati prostor kako za individualnu tako i za skupnu igru. ,itan element u
podravanju djejeg razvoja jest vrijeme koje dijete provede u interakciji s
drugom djecom. %edostatak iskustva u vrnjakim interakcijama moe
rezultirati potekoama u socijalnom razvoju ali i ostalim podrujima razvoja.
&rti u skladu s djejom prirodom je onaj vrti u kojem se potuje djetetova
osobnost u kojem je dijete sretno.
2
%ema izravnog pouavanja nego se stvara elja za uenjem to je snaan
pokreta. - takvom se vrtiu ivi svi prostori su iskoriteni za boravak djece.
&rti je mjesto gdje dijete kroz igru ui stjee znanja i sposobnosti razvija
svoje mentalne i tjelesne potencijale. Osim igre rad takoer predstavlja
temeljnu djeju aktivnost a ima odgojni karakter.
Svi materijali moraju biti djetetu nadohvat ruke na vidljivom mjestu igrake
trebaju biti prilagoene uzrastu djece. Soba i materijali moraju poticati na
istraivanje.
+ijete se u vrtiu treba osjeati emocionalno prihvaenim od strane odgajatelja
i ostale djece. ,itan je osjeaj pripadnosti grupi.
'ako bi vrti bio u skladu s djejom prirodom i kako bi se to je vie mogue
dijete osjealo kao kod kue vrtii .otvaraju/ svoja vrata roditeljima. (oditelji
mogu posebno za vrijeme adaptacije boraviti sa djetetom u skupini ukljuivati
se u razliite igraonice radionice to takoer pomae djetetu u izgradnji
povjerenja prema djejem vrtiu.
- izgradnji vrtia kao djeje kue najveu ulogu imaju odgajatelji iji je
elementarni zadatak stvaranje uvjeta za slobodan i nesputan razvoj djeteta
odnosno omoguavanje istraivanja mislima rijeima radnjama materijalima i
odnosima na svoj vlastiti nain. Odgajatelj je nositelj vrijednosti i ideja
strunjak osoba koja neprekidno komunicira s djecom. On mora biti uvjerljiv
zajedno s djecom uiti radovati se smijati.
Odgajatelj treba biti refleksivni praktiar osoba spremna na promjene u skladu
sa potrebama djece. Stvarajui djeji vrti kao pravu djeju kuu odgajatelji
utjeu na to da su djeca smirenija samostalnija ne viu igraju se bez prisustva
odgajatelja ne tre za odgajateljem ne svaaju se.
+jeji vrti je mjesto ivljenja igre i uenja djece i odraslih te treba biti
otvoren i odgovarati na potrebe djece roditelja i kulturno0drutvene sredine u
kojoj djeluje. 'valiteta ivljenja djece bitna je za njihov razvoj odgoj i
obrazovanje. 1jelokupna organizacija vrtia treba se uskladiti s potrebama
djece.
Ono to je osobito vano jest da odgajatelj ima razvijeno samopotovanje
samopovjerenje i osobnost. 2er samo onaj odgajatelj koji potuje i cijeni samog
sebe moi e potovati i cijeniti druge posebice djecu u svom okruenju.
'ako bi se u odgojnoj grupi dogodile promijene te kako bi se moglo doi do
postignua potrebno je ostvariti uzajamno povjerenje i potovanje.
%a profesionalnom planu treba stvoriti uvjete za istraivanje a po potrebi
promijeniti svoju odgojnu praksu kako bi bilo mogue konstruirati svoje osobno
neposredno iskustvo i znanje. 2er !(3&O 4%3%25 25 O%O 6)O S5 S)5'%5 7
748(3+7 !-)5* OSO,%O8 7S'-S)&3. %a tom putu najvanije je osloboditi
se straha od iznoenja svog osobnog miljenja i stajalita strah od krivice.
3
7stovremeno s osnaivanjem svoje osobnosti i osnaivanjem profesionalne uloge
mijenja se ozraje u odgojnoj grupi u vrtiu. *eu svim promjenama koje se
dogaaju najvanija je ona koja se dogaa u odnosima odgajatelja prema djeci.
Sama injenica da se prema djeci stie povjerenje i uzajamno potovanje i to ne
deklarativno ve djelatno stvara se u grupi u vrtiu jedno kvalitetno poticajno
okruenje i ozraje kako za odrasle tako i za djecu. - takvom okruenju nema
direktnog pouavanja ve se stvara elja za uenjem to je jedan vrlo snaan
pokreta. - takvim vrtiima hodnici nisu pusti ve ivi puni djece koja su
okupirana raznim aktivnostima i uje se njihova vesela cika i smijeh. Svi su
prostori iskoriteni za razne aktivnosti djece pa se djeca iz razliitih skupina
drue. Sva su djeca /%363 +2513. a sve su tete /%365 )5)5.. +jeca vole
dolaziti u takav vrti jer imaju na izboru puno materijala puno kutia za igru ili
osamu. 7 roditelji su zadovoljni jer mogu dolaziti u vrti i vidjeti to im djeca
rade kako se igraju ue a spremni su i pomoi kad god je to potrebno.
/+jeji vrti je mjesto radosnog ivljenja i druenja igre odgojno0obrazovnog
rada i razvoja djece.. Ova izjava je najkraa definicija vrtia kako ga vidi dr. sc.
3rijana *iljak u svojoj knjizi /9umanistiki pristup teoriji i praksi predkolskog
odgoja..
9umanistiko0razvojna koncepcija predkolskog odgoja ima za cilj cjelovitost
razvoja djeteta tj. osiguravanje tjelesnog emocionalnog socijalnog i
intelektualnog razvoja.
!(O*25%3 - !(OS)O(- SO,5 +25:258 ,O(3&'3
!rostor djeci mora biti poticajan da osigurava raznoliko cjelovito i integrirano
uenje. !rostor mora poticati djecu na komunikaciju grupiranju prema djejim
interesima. Sav materijal mora biti dostupan djeci da se njime samostalno
koriste mora poticati njihovu matu i omoguavati da se kreativno izraze.
!restrukturiranje sobe dogaa se na inicijativu odgajatelja ali s osnovom
promatranja djece kakvi su im interesi gdje se najee zadravaju i sl.
!ri strukturiranju sobe treba voditi rauna o rasporedu /tihih. i /glasnih.
kutia svijetlosti....
-kratko prostor je od velike vanosti za uenje i razvoj djeteta dakako uz
voenje rauna o vremenu koje je na raspolaganju djeci za aktivnost o
materijalima koji se nude i poticajima odgajatelja.
!rostor je vaan i u ulozi promjene ponaanja djece " agresivnost sukobi
jurnjave po sobi. Strunjaci su utvrdili da se promjenom prostora moe utjecati
na djelotvorno ponaanje esto puta bolje nego direktnim utjecajem na djeje
ponaanje.
4
&rata grupe " otvorena
*nogo raznovrsnih materijala sredstava alata pribora za pisanje i
crtanje slikanje rezanje # a ne da bude sakriveno u ormarima$
%e smije se stalno traiti pospremanje sobe red istoa po mjerilima
odraslih
%e previe kontrolirati i nadgledavati djecu ve se prema njemu
ponaati kao prema razboritoj osobi uspostaviti s njim prisni odnos
povjerenje potovanje i suradnju
!O)713%25 S3*O!OS;-<7&3%23 'O+ +2515
Samostalno posluivanje djece pri svim obrocima je u funkciji poticanja
samostalnosti kod djece razvoja samopotovanja i kompetencije.
Samoposluivanje daje djetetu vanu poruku /da odgajatelj vjeruje u njega i
njegove sposobnosti.. Samoposluivanje znai vjeru u djeje sposobnosti
ovladavanje vjetinama vanim za budui ivot.
S-(3+%23 *5=- +251O*
Suradnja se pokazala najkvalitetnijom u mjeovitim grupama. +jeca si meusobno
pomau od praktikih aktivnosti #vezanje cipela...$ do intelektualnih aktivnosti #u
simbolikoj igri$.
+jeca organiziraju igru po svojim interesima biraju si prijatelje za igru po
potrebi se osamostaljuju. )a suradnja pogoduje razvoju komunikacije i
praktinog govora a uz pomo odgajatelja potie djecu konstruktivnije
rjeavanje sukoba. Suradnja meu djecom proiruje se i na ostale grupe u vrtiu.
&rata grupa su /otvorena. garderoba i prostori hodnika se ureuju tako da se i
u njima organizira igra i to djece iz razliitih skupina. %a taj nain odgajatelj
iskazuje djetetu povjerenje potie njegovo osamostaljivanje. - takvim
situacijama omoguena je raznolika komunikacija meu djecom to ukljuuje i
ostalo osoblje vrtia #spremaice kuharice domara...$.
Ovakva otvorena vrata vrtia otvorena su i roditeljima koji postaju aktivni
sudionici u odgojno0obrazovnom procesu. Sudjeluju s odgajateljem u planiranju i
programiranju rada na osnovi djejih interesa i potreba izravno su ukljueni u
djetetov razvoj pridonose radu svojom aktivnou #hobiji sposobnost interesi$.
)3'O=5( 25 &3<%3 7 S-(3+%23 S3 S)(-:%2317*3. !edagog postaje
pokreta i simulator odgajatelja na eventualnim promjenama u svom radu.
Struni tim potie odgajatelja pokree ga na akcijsko istraivanje svoje prakse
prenosi mu nove ideje i koncepcije omoguava mu vidjeti iskustva drugih vrtia i
odgajatelja osigurava mu struno usavravanje i izvan vrtia.
5
Odgajatelj dobiva novu ulogu postaje (5>;5'S%7 !(3')7:3( istraiva svoje
prakse koji ispituje svoj rad u suradnji s ostalim odgajateljima unosi nove ideje
mijenja svoju praksu a time utjee i na razvoj teorijskih postavki.
!romjene se mogu dogoditi i dogaaju se samo ako su odgajatelji spremni i
otvoreni za promijene.
7stinska suradnja i osjeaj zajednitva temelj je dugoronog kreativnog i
kvalitetnog rada.

3(723%3 *7;23'? / '3'O -:7%7)7 +3 %367 &()7@7 ,-+- +25:25 '-@5
6)O 4%3:7 +3 ,-+- - S';3+- S +25:2O* !(7(O+O*.
2edan od prvih uvjeta ili naela jest " uspostava povjerenja i suradnje
meu svim sudionicima odgojno0obrazovnog procesa jer je to temelj
uspjenog i kvalitetnog rada uenja i ivljenja djece i odraslih u
institucijama
&alja uvaavati i potivati svakog pojedinca sudionika ovog procesa i sa
svakim uspostaviti povjerenje i suradnju
+jeje ustanove moraju biti ureene organizirane opremljene itd. u
skladu s djejom prirodom a ne suprotno njome
6
2.OBILJEJA PROGRAMSKOG USMJERENJA I
OBRAZOVANJA PREDKOLSKE DJECE
!rogramsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predkolske djece temeljna je
smjernica za odgojno0obrazovni rad u vrtiu. )aj dokument polazi od potivanja
naela pluralizma i slobode u primjeni pedagokih ideja i koncepcija razliitosti u
vrstama i oblicima provoenja programa te demokratizaciji drutva prema
subjektima koji su definirani kao nositelji programa.
4asniva se na humanistiko0 razvojnoj koncepciji ija su polazita sljedea?
+ijete je vrijednost samo po sebi i treba potivati njegovu individualnost treba
uvaavati dostojanstvo djeteta dijete pored opih ljudskih prava ima i posebna
prava izraena u +eklaraciji o pravima djeteta.
poticanje cjelovitog razvoja svih njegovih funkcija sposobnosti i mogunosti
!rogramsko usmjerenje ne daje programske sadraje nego istie potrebe
djeteta prema kojima odgajatelj bira sadraje. %a taj nain ne samo da se
dijete stavlja u sredite odgojno0obrazovnog rada nego se i odgajatelju daje
velika sloboda da samostalno kreira odgojno obrazovni rad i kao takvog ga
ostvaruje.
- programskom usmjerenju se naglaava da je zadatak institucijskog
predkolskog odgoja ouvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta te.
'onkretnije ouvanje zdravlja razvoj emocionalne stabilnosti samostalnosti
razvoj socijalne interakcije i komunikacije razvoj pozitivne slike o sebi razvoj
intelektualnih sposobnosti te poticanje stvaralatva kreativnosti i radoznalosti.
- organizacijskom smislu istie se vanost otvorenosti i fleksibilnosti sustava.
&ano je da dijete ima mogunost za uspjeno uspostavljanje i razvijanje
socijalnih i emocionalnih veza. - takvoj okolini dijete moe razvijati razliite
vrste djelatnosti. Odgajatelj treba omoguiti spontano i stvaralako ponaanje
to ukljuuje organizaciju prostora komunikaciju sa djecom organizaciju
odgojno0obrazovnog procesa poticanje spontanih aktivnosti prije svega igara.
Osnovne funkcije institucijskog predkolskog odgoja su osiguravanje uvjeta za
optimalan razvoj djeteta pomaganje roditeljima u brizi za dijete dopunjavanje
obiteljskog odgoja.
!redkolski odgoj utemeljen je na humanistikom pristupu odgoju suvremenim
znanstvenim dostignuima i teorijama o djetetovu razvoju mora uvaavati dob i
pojedinane potrebe djeteta.
!otrebno je zadovoljiti djetetove osnovne i posebne potrebe. Osnovne potrebe
ukljuuju zadovoljavanje osnovnih tjelesnih potreba emocionalne potrebe
potrebe za raznolikom stimulacijom potrebe za uzajamnom komunikacijom.
7zvan0 obiteljski predkolski odgoj treba imati to vie osobina dobrog
obiteljskog odgoja. %aglaava se vanost suradnje sa roditeljima.
7
'ada kaemo da je programsko usmjerenje humanistiki definirano to to znaiA
9-*3%7S)7:'7 -S*25(5% !(5+6'O;S'7 '-(7'-;-* usmjeren je na
dijete a ne na podruja i sadraje obrazovanja. -smjerenost na dijete znai
priznavanje postojanja individualnih razlikaB razvoj i odgoj individualnosti
autonomije i slobode svakog djeteta " pravo na razliitost #temeljno stajalite
ovakvog pristupa$.
(azvoj djeteta potie se na taj nain to se prati i ustanovljava aktualni stupanj
razvoja djeteta da bi se na toj osnovi ustanovilo to e dijete moi svladati ili
postii uz odreen mentalni napor i pomo odgajatelja ili naprednog vrnjaka.
!referiraju se grupni oblici rada u kojima odgajatelj nudi vei broj aktivnosti
kako bi djeci omoguio izbor.
- slobodno izabranim aktivnostima uloga vrnjaka dolazi do posebnog izraaja.
-z pomo vrnjaka tj. u socijalnoj interakciji dijete lake prebrouje distanci
izmeu aktualnog i potencijalnog razvoja.
+ruga znaajka kojoj se poklanja pozornost jest (34&O2 +25:25
S3*OS)3;%OS)7 tj. razvoj sposobnosti djeteta da samo odluuje u granicama
njegovih mogunosti i kompetencija. 4a razvoj djeje autonomije odluujue je
uzajamno potovanje razumijevanje i tolerancija. )o znai da odgajatelj mora
imati povjerenja u dijete i njegove sposobnostiB uvaavati i poticati njegove
idejeB valja razvijati i poticati samostalnost djeteta #oblaenje hranjenje
odabir prijatelja materijala za igru rjeavanja problema$B 25( S3*O
S3*OS)3;%O +725)5 25 7 S;O,O+%O +725)5.
Slijedea znaajka humanistiki usmjerenog kurikuluma jest (34&O2 +25:258
S)&3(3;36)&3 #sposobnostCpotencijal koji posjeduje svako ljudsko bie$. +a
bi dijete moglo izraziti svoju kreativnost treba imati stanovitu slobodu i
mogunosti za pogreke te stanovito prihvaanje i vrednovanje od strane
odgajateljaCodrasle osobe.
3ko se sputavaju kreativna ponaanja #jer remete red i mir$ s vremenom e ona
nestati a razvijati se ponaanja poeljna odrasloj osobi
Stvaralaki proces kod djece razvija se u tri etape?
D. 7S)(3<7&3%25 " dijete se upoznaje s predmetom materijalom
pokretom glasom zatim istrauje manipulira promatra od ega je to
kako izgleda to se sve moe raditi s tim predmetom
E. -!O)(5,3 7;7 %3:7% >-%'17O%7(3%23 #tog predmeta materijala
pokreta...$
F. %O&5 'O*,7%31725 " stvaranje nekih novih kombinacija pravila
upotrebe dopunjavanju doraivanju i provjeravanju. Ovu etapu ne moraju
postii sva djeca. - odg.0obr. radu najee se zadovoljavamo postizanjem
samo druge etape tj. ovladavanje uobiajenom upotrebom.
8
- humanistiki orijentiranom programskom usmjerenju nema propisanih obveznih
sadraja ve ih bira odgajatelj prema konkretnim zanimanjima i potrebama svoje
djece kulturi i tradiciji u kojima ustanova djeluje.
Odgajatelj slijedi i razvija interese djece " njegova je uloga vie posrednika a
manje izravno pouavateljska. &ie je usmjeren na organizaciju sredine izbor
materijala sredstava i prijedloga aktivnosti koje e poticati djecu na
razmiljanje rjeavanje problema stjecanje novih znanja.
'rajnji cilj ovakvom planiranju i izboru sadraja aktivnosti jest osposobiti
dijete pomoi mu da samostalno gradi i stjee znanja.
- humanistikoj odgojnoj koncepciji i kurikulumu institucijski kontekst tj.
kvalitetno okruenje a to stvara uvjete za kognitivni razvoj djeteta #razmjetaj
prostora u kojem se dijete kree igrake materijali...$ bitan je imbenik.
)akoer je bitan imbenik i suradnja s roditeljima. - tom odnosu bitan je
zajedniki stav roditelja i odgajatelja o tome kakav ele da bude vrti te
sudjelovanje roditelja u radu i organizaciji predkolske ustanove. Odgajatelj
moe roditelju #i obrnuto$ pomoi u boljem razumijevanju djece i njihovih
potreba interesa osjeaja. !ri stvaranju suradnikog odnosa vana je izobrazba
odgajatelja razvoj njegove praktine kompetencije i umijee komuniciranja s
roditeljima.
+vije su bitne odrednice djejeg vrtia i uloge roditelja?
D. +25:27 &()7@ 25 *25S)O (3+OS%O8 <7&;25%23 +(-<5%23
78(5 -:5%23 O+8O23 7 O,(34O&3%23 +2515 7 O+(3S;79
E. O+8323)5;2 25 &O+7)5;2 7 !O*383: - 78(7 -:5%2- 7
(34&O2- +25)5)3
9umanistika razvojna koncepcija temelji se na?
7deji humanizma
Spoznaji o specifinim osobinama i razvoju djeteta
Spoznaji o znaajkama izvanobiteljskog odgoja
!O;3476)3 9-*3%7S)7:'7 (34&O2%5 'O%15!1725
+ijete je vrijednost samo po sebi koja se prihvaa u svojoj osobitosti i
takoer kao lan obitelji
+ijete ima i posebna prava izraena u deklaraciji o pravima djece #-%
DGHG.$
+a se u odgoju uvaava djetetovo dostojanstvo te stalno razvija
njegov pozitivni identitet #samopotovanje$
9
9umanistiki razvojna koncepcija zahtjeva primjenu +5*O'(3)S'79 %3:5;3
#da se omogui cjelokupni razvoj djeteta$
Osnovna uloga predkolskog odgajatelja jest da pridonosi povoljnom
djetetovom razvoju osobnosti djeteta i kvaliteti njegovog ivota
4a cjeloviti razvoj djeteta zahtjeva se dobro povezivanje obiteljskog i
izvanobiteljskog odgoja
6iroko postavljen opi otvoren i fleksibilan program mora osiguravati
potrebe?
- 4adovoljavanje osnovnih tjelesnih potreba i ouvanje zdravlja
- 4adovoljavanje potreba za sigurnou njenou i ljubavlju
- 4adovoljavanje potreba za raznolikom stimulacijom u okolini
- 4adovoljavanje potreba za uzajamnosti komunikacije
+ijete u vrtiu razvija (34;7:7)5 &(S)5 +25;3)%OS)7?
<ivotno0praktine i radne #svlaenje samoposluivanje$ "
aktivnosti vezane za bioloke potrebe
(aznovrsne igre #funkcionalna simbolika...$
+rutveno zabavne igre #priredbe sveanosti druenja
vie djece$
-mjetniko promatranje sluanje interpretacija
#slikovnice dramatizacija glazba$
(aznovrsno istraivanje i stvaranje #pjevanje sviranje
crtanje modeliranje$
7straivako0spoznajne aktivnosti #promatranja
upoznavanja etnje izleti upoznavanje profesije$
Specifine aktivnosti s kretanjem #tjelesno vjebanje
vonja biciklom...$
- skladu s humanistiki razvojnom koncepcijom treba imati u vidu da dijete ima
slijedee osnovne potrebe koje treba razvijati?
D. osnovne tjelesne potrebe " hrana zrak kretanje igra
E. stvaralake osobine
F. radoznalost i istraivanje
I. komuniciranje
10
3.TEMELJNE PROGRAMSKE ZADAE U RADU S DJECOM
PREDKOLSKE DOBI
Osnovna zadaa djelatnosti predkolskog odgoja jest ouvanje tjelesnog i
mentalnog zdravlja djeteta te poticanje cjelovitog razvoja svih njegovih
funkcija sposobnosti i mogunosti.
)o bi konkretnije znailo? ouvanje zdravlja te razvoj emocionalne stabilnosti
razvoj socijalne interakcije razvoj samostalnosti i kompetencije razvoj
pozitivne slike o sebi poticanje komunikacije radoznalosti stvaralatva i
kreativnosti te razvoj intelektualnih sposobnosti razvoj optimistinog pogleda
na svijet razvoj samokontrole izgradnja sustava vrijednosti izgraivanje to
bogatije i preglednije slike svijeta tj. iskustva i znanja.
!ri tome je vana otvorenost i fleksibilnost sustava.
4adaa je takoer stvoriti okruenje u kojem e dijete moi uspostaviti i
razvijati socijalne i emocionalne veze. - takvoj interakciji dijete moe razvijati
razliite vrste djelatnosti.
,udui da igra u predkolskoj dobi ima ogromnu vanost za razvoj djeteta djeji
vrti mora biti mjesto za igru. Struno djelovanje na djetetovu igru
podrazumijeva oblikovanje materijalne sredine izbor i raspored igraaka
omoguavanje stjecanja inspirativnog iskustva izvan igre.
Odgajatelj predkolske djece treba to vie koristiti individualni pristup biti
zainteresiran za potrebe i interese djeteta te u skladu s tim birati sadraje.
Odgajatelj treba omoguiti djetetu proirivanje iskustva i znanja poticati i
stvarati uvjete za djetetovu aktivnost. 4bog toga je nuno struno znanje i
struno usavravanje odgajatelja.
4adaa je zadovoljiti sve djetetove osnovne i posebne potrebe.
4adaa je osigurati djeci razmjerno stalan dnevni ritam higijenske uvjete za
ivot i rad kvalitetnu prehranu boravak na otvorenom poticanje motorikih
aktivnosti zatiti djeteta od nepovoljnih vanjskih utjecaja.
)reba omoguiti i poticati djetetovo spontano i stvaralako ponaanje te
uvaavati interese i potrebe djece pri odabiru sadraja koji se moe mijenjati
ovisno o interesu djece.
4adatak je pokazati djetetu u svakodnevnim situacijama da je voljeno i
prihvaeno te da se odgajatelj rado i s puno ljubavi brine o njemu #'roz verbalnu
i neverbalnu komunikaciju$.
4adaa je osigurati poticajnu materijalnu sredinu.
&ano je omoguiti roditeljima uvid i sudjelovanje u izvan0obiteljskom odgoju i
obrazovanju djece.
11
4.RAZVOJNI I INTEGRACIJSKI PRISTUP U PLANIRANJU,
PROGRAMIRANJU, PRAENJU I VREDNOVANJU
ODGOJNO OBRAZOVNOG PROCESA U DJEJEM VRTIU
'valitetan predkolski program treba djetetu osigurati okruje koje daje
sigurnost i skrb unapreuje sva podruja djetetova razvoja te odgovara
potrebama obitelji.
%ajznaajnija smjernica koja odreuje kakvou programa jest razina razvojne
primjerenosti programa. 'oncept razvojne primjerenosti dijeli se na dobnu i
individualnu primjerenost djetetu.
D!"#$ %&'()*&*#!+,- istraivanja su pokazala da postoji opi predvidiv slijed
odrastanja i promjena koje se zbivaju. )e se promjene dogaaju na svim
podrujima razvoja. 4nanje o tipinom razvoju djece mora biti okvir za
planiranje i programiranje odgojno0obrazovnog rada.
I#.'/'.0$1#$ %&'()*&*#!+,- iako postoji odreeni tipian razvoj djece unutar
tog razvoja postoje individualne razlike koje su uvjetovane raznim imbenicima.
Odgajatelj se treba prilagoditi individualnim potrebama mogunostima i
interesima djeteta jer e samo na takav nain dijete izgraditi pozitivnu sliku o
sebi svojim mogunostima i sposobnostima.
S()*&#'2* 3$ &$3/!)#!4%&'()*&*#0 %&$5+0-
(azvojno primjeren kurikulum skrbi za sva podruja djetetova razvoja
!rimjereno planiranje kurikuluma temelji se na odgajateljevim opaanjima i
praenju posebnih interesa i razvojnog napretka svakog djeteta
!laniranje kurikuluma naglaava uenje kao proces uzajamnog djelovanja
#odgajatelj djeci priprema okruenje koje e im omoguiti uenje aktivnim
istraivanjem i interakcijom sa drugima$
materijali moraju biti konkretni vani za dijete stvarni
treba biti spreman odgovoriti na neuobiajene interese djece
treba osigurati raznolikost aktivnosti i materijala koji se razlikuju po
sloenosti i naporu
treba osigurati ravnoteu izmeu odmora i ivih aktivnosti
djeci svih dobnih skupina treba osigurati boravak na vanjskom prostoru
I#,*6&'&$#' 50&'5010(-
uenje i razvoj predkolskog djeteta ne odvijaju se u usko odreeni
predmetima nego objedinjeno
svaka aktivnost koja potie jednu dimenziju uenja i razvoja utjee i na
druge dimenzije
integracijski pristup podrazumijeva skrb za sva podruja djetetova
razvoja
12
7.POTREBE DJETETA I ORGANIZACIJA IVOTA U
DJEJEM VRTIU
!otreba je stanje u organizmu koje je odraz manjka ili vika neega.
!otreba moe biti izazvana unutarnjima stanjima ili utjecajima iz okoline. Svaka
potreba utjee na promjenu ponaanja dovodei do zavrne situacije koja
smiruje organizam.
+ijete veinu svojih potreba mora zadovoljiti odmah. !otreba tjera dijete na
akciju i moramo je prihvaati kao jaku motivacijsku silu. +jeji vrti mora biti
organiziran tako da predstavlja sredinu u kojoj e dijete moi zadovoljiti svoje
potrebe.
V&+,* %!,&*"$-
po nainu nastanka? uroene i steene
po osnovi regulacije sustava na kojem se temelje? organske psihike i
socijalne
na osnovi utjecaja na kvalitetu ovjeka? prave i otuene
P'&$('.$ %!,&*"$ %! M$+1!80-
fizioloke potrebe
potreba za sigurnou
potreba za pripadanjem i ljubavlju
potreba za samouvaavanjem i cijenjenjem
potreba za samoostvarivanjem
potrebe kognitivnog tipa
estetske potrebe
!otrebe klasificira prema hijerarhiji odnosno prema kriteriju prioriteta. 'od
veine ljudi su sve osnovne potrebe jednim dijelom istovremeno zadovoljene.
'ada su zadovoljene potrebe nie razine mogu se javiti potrebe narednog
stupnja. !otrebe nikad ne nestaju. 'ada se zadovolji jedna to pokree raanja
nove.
V&+,* %!,&*"$ %&*($ G1$++*&0-
potreba za preivljavanjem
psihike potrebe? potreba za pripadanjem potreba za moi potreba za
slobodom potreba za zabavom
8lasser smatra da bi ovjek mogao drati svoj ivot pod kontrolom. Svaki ovjek
je jedan kontrolni sustav to znai da sam sebe moe regulirati. 'od djeteta je
sustav kontrole u izgradnji.
13
D')*,* '($ !+#!/#* %!,&*"* 5!)* %!.&$30(')*/$)0-
D. tjelesne potrebe
osnovne tjelesne potrebe #za hranom kretanjem zrakom...$
morfoloki status djeteta #njegovanje miinih reakcija$
povienje funkcije krvoilnog i dinog sustava
taktilnu i miino0zglobnu osjetljivost
usavravanje prirodnih oblika kretanja
poveanje otpornosti organizma
E. stvaralake osobine koje dijete spontano pokazuje
iskreno izraavanje svojih potreba i osjeaja
optimistino doivljavanje ivota
sigurnost samopouzdanje pozitivna slika o sebi
osjeaj da je voljeno posebno vrijedno
osjeaj pripadnosti i privrenosti
potreba za samostalnou i kompetencijom
potreba za samokontrolom
potreba za drutvenou i empatijom
poetna shvaanja o vrijednostima
F. radoznalost i aktivni stvaralaki odnos prema svijetu
potreba da stvara i doivljava novo
uoava pitanja i probleme
samo pronalazi rjeenja i odgovore
provjerava rjeenja
potreba za mogunou sve boljeg zapaanja
potreba za izgraivanjem cjelovitije i preglednije slike svijeta
potreba za postupnim razvijanjem mogunosti uvianja zajednikih
svojstava i odnosa grupiranja spoznaje o duini koliini teini
vremenu otkrivanju uzrono0posljedinih veza
I. komuniciranje
prirodna potreba za razvojem mogunosti doivljavanja primanja
razumijevanja i izraavanja verbalnim i neverbalnim putem
P!+*"#* %!,&*"*
D. potencijalne posebne potrebe " moe ih imati dijete koje je u svom razvoju
imalo odreene rizine faktore
E. prolazne posebne potrebe0 moe imati svako dijete zbog trauma
raskoraka izmeu djetetovih potreba i mogunosti
F. trajne posebne potrebe
14
'onvencija o pravima djeteta dokument je koji podsjea upozorava i nalae
optimalnu skrb za dijete na svim razinama odgovornosti osobnoj strunoj
drutvenoj i dravnoj te u svim podrujima i razdobljima djetetova ivota.
+ijete u trenutku roenja i tijekom prvih godina ivota ne bi imalo nikakve
mogunosti preivjeti kada bi njegovo preivljavanje ovisilo samo o njegovim
instinktima i sposobnostima. &e pri samom roenju djetetovo ponaanje nije
besciljno neorganizirano. %jegovo ponaanje prije svega je usmjereno ka
postizanju potpunog zadovoljstva. +ijete je iznutra motivirano da se ponaa tako
da iskae nedostatak i da to ini sve dok ne dobije to mu je potrebno za
preivljavanje. 9oe li njegova potreba biti zadovoljena ovisi iskljuivo o odnosu
odraslih prema djetetovim potrebama.
Skrb za primarne potrebe predkolskog djeteta je kontinuiran proces tijekom
kojeg ono svoje bioloki programirane ritmove usklauje s vanjskim imbenicima i
stjee razmjerno stabilne naine iskazivanja svojih potreba i navike vezane za
njihovo zadovoljavanje.
+jetetove primarne potrebe koje su uvjet njegova preivljavanja su san odmor i
kretanje prehrana njega i zdravlje fizika i emocionalna sigurnost potreba za
pripadanjem i ljubavlju. +a bi dijete preivjelo te potrebe moraju biti optimalno
zadovoljene.
- procesu skrbi za dijete predkolske dobi koje je po svojoj prirodi maksimalno
ovisno posebno je vano koliko e njemu bliske odrasle osobe razumjeti
potivati raditi na zadovoljavanju njegovih temeljnih ivotnih potreba.
&ano je znati da postoji odreena pravilnost i red u odnosu na osiguravanje
djetetova prava na preivljavanje i zadovoljavanje osnovnih potreba. %eke su
djetetove potrebe jae i prioritetnije od drugih kada se one zadovolje stvaraju
se uvjeti za javljanje potrebe vieg reda.
!olazak djeteta u djeji vrti najee je prva situacija u kojoj ono naputa
sigurnost obiteljskog okruenja. )o je izrazito prijetea situacija u kojoj se
dijete osjea naputeno i nesigurno.
Ozraje u djejem vrtiu treba biti dovoljno naklonjeno djetetu da ono moe
spontano i na vrijeme iskazati svoje potrebe. Odgajatelj treba podupirati dijete
pomoi mu kada je to potrebno ili mu omoguiti aktivnost kojom e zadovoljiti
svoju potrebu.
Odgajateljeva znanja i vjetine to su vanije to je dijete mlae odnosno to je
ovisnije o odraslima. 4nanje o kvalitetnoj prehrani o zatiti djetetova zdravlja o
prepoznavanju simptoma pojedinih bolesti o optimalnim uvjetima sna kretanja i
njege o djetetovim emocionalnim potrebama osnovna su znanja svakog
odgajatelja. )ek ako zna to djetetu treba da bi bilo zadovoljno sigurno i
prihvaeno te ako ima vjetine kojima e to na vrijeme i spretno obaviti
odgajatelj e stvoriti vrijeme za rad na poticanju djetetova razvoja.
15
Organizacijske i materijalne prilike u kojima dijete u vrtiu boravi trebaju biti
takve da je dijete zaista zatieno i sigurno te da ima prostor i vrijeme da radi
ono to je za njega vano.
- cjelokupnom odgojno0obrazovnom radu vano je imati na umu da niti jedan
razvojni i profesionalni cilj nije vredniji od djetetova prava da bude naspavano
nahranjeno zdravo zadovoljno i sigurno te da se osjea voljeno i prihvaeno.
!ostoje osnovna naela rada u zadovoljavanju djetetovih potreba u djejem
vrtiu. N$9*1! $5,0$1#!+,' provodi se tako da se u pripremi za odgojno obrazovni
rad i u samom radu daje prednost onim sadrajima i zadaama koje su za dijete
aktualni i vani. )o su u radu one zadae koje se odnose na zadovoljavanje
djetetovih primarnih potreba i ije ostvarivanje omoguuje djetetu da se
zadovoljno i uravnoteeno ukljui u skupne aktivnosti i da prihvati poticaje iz
okoline. - odnosu na sadraje rada to su teme i zbivanja koje dijete doivljava
vanim za svoj ivot za zadovoljavanje neke svoje potrebe.
N$9*1! '#.'/'.0$1'3$2')* provodi se na nain da se vodi rauna o posebnostima
svakog pojedinog djeteta ali na nain da svako drugo dijete iz skupine u to
vrijeme bude sigurno i zadovoljno i ima neke druge dobitke.
N$9*1! +,$1#!+,' potuje se ako odgajatelj uspostavi stalan ritam izmjene
pojedinih tipova aktivnosti ako u skupini postoje jasna pravila ponaanja
primjerena za svakog lana skupine te ako se i sam odgajatelj dosljedno odnosi
prema unaprijed postavljenim pravilima. +ijete na taj nain treba dobiti
prepoznatljivu i predvidljivu strukturu a ne da se svojim ponavljajuim
sadrajima stvara monotonija.
N$9*1! %&$/!.!"#!+,' provodi se ako odgajatelj na vrijeme prepozna djetetovu
potrebu te osigura uvjete za zadovoljavanje djetetove potrebe. !ravodobnost
prepoznavanja djetetove potrebe omoguava mu da razvija primjerene naine
izraavanja potreba. !ravodobno zadovoljavanje djetetovih potreba ne znai
odmah nego u razdoblju u kojem dijete moe razumjeti odgodu.
4adovoljiti djetetovu potrebu ne znai initi neto umjesto njega. !onekad mu je
samo potrebno dati doputenje da samo neto uini ili stvoriti uvjete za to. Samo
je ponekad potrebna samostalna odgajateljeva akcija.
+ijete od najranije dobi moe uiti o tome na koji e nain pokazati to mu
treba a da to drugi razumiju i da bude socijalno prihvatljivo te da to ne
ugroava druge. &ano je da dijete ui vjetine koje mu omoguavaju to
samostalnije zadovoljavanje vlastitih potreba da zna prepoznati i tue potrebe
te da ui iz vlastitog iskustva i oponaanja modela iz okoline.
16
:.KRITERIJI I UVJETI PSI;OLOKOG RAZVOJA
PREDKOLSKOG DJETETA
!sihiki razvoj djeteta i ovjeka uope jeste proces koji se odvija po odreenom
redu pravilima zakonima?
D. !(3&7;O !(3')7:%O8 !O%363%23 O+8323)5;2? 25+7%S)&O
)25;5S%5 %2585 7 O+8O23
- psihiki i tjelesni razvoj su meusobno dvosmjerno povezani to
znai da tjelesni razvoj utjee na psihiki i obratno
E. !(3&7;O? !(3&O&(5*5%O 7 %3 O+8O&3(32-@7 %3:7%
S)7*-;7(3)7 (34&O2 <7&:3%O8 S-S)3&3
- postoji visoki stupanj osjetljivosti nervnog sustava i potreba da se u
okolini osiguraju odgovarajui podraaji za razvoj #npr. osmjehivanje
i vokalizacija u prvim mjesecima ivota mogu se razviti u
odgovarajue sposobnosti ili zakrljati ovisno o ponaanju odraslih u
njegovoj okolini$
F. !(3&7;O? !O+563&3)7 S)7*-;31725 7;7 !O+(3<325 - S';3+- S
!O23&O* +25:258 !O%363%23
- postoji nepromjenjivost redoslijeda javljanja odreenih oblika
ponaanja #npr. kod uspravnog hodanja 0lei sjedi ustaje se uz
pomo stoji i samostalno hodaB i govora " glasovanje slogovanje
prva rije$
I. !(3&7;O? O+8O2%7 !OS)-!17 *O8- 7*3)7 5>5')3 S3*O O%+3
3'O O+(3S;3 OSO,3 -&3<3&3 +25)5)O&5 (34&O2%5 >345J
- !sihiki razvoj odvija se kroz kvalitativno razliite faze. !onaanje
djece u pojedinim fazama odreeno je pravilima koje vee za
odreenu fazu #npr. dijete koje je u fazi puzanja ne moe hodati$
17
K. !(3&7;O? 7%+7&7+-3;%5 (34;7'5 - (34&O2- !(5)!OS)3&;232-
7%+7&7+-3;747(3%5 O,;7'5 S)7*-;31725 7;7 !O+(3<7&3%23
O+ S)(3%5 O+(3S;79
- redoslijed razvojnih faza u pojedinim oblicima ponaanja #govor
hodanje$ je identian za svu djecu a individualne razlike u razvoju
oituju se u kvantiteti razvoja i kvaliteti razvoja.
- 7ndividualne razlike u kvantiteti razvoja oituju se u brzini stupnju
razvijenosti cijelog organizma ili pojedinih organaB cijele linosti ili
pojedinih funkcija
- - pogledu kvalitete individualne razlike oituju se u osobinama
temperamenta i osobinama karaktera
L. !(3&7;O? O*O8-@7)7 3')7&7(3%25 +25)5)3 - S';3+- S
!O'343%7* !O%363%25*
- !ostoje velike individualne razlike u brzini razvoja pojedinih
funkcija i sposobnosti unutar svakog djeteta. %eke sposobnosti
doseu visoki stupanj zrelosti ve u ranom djetinjstvu #npr.
prepoznavanje glasa i lica poznatih osoba sposobnost za neverbalnu
komunikaciju " osmjeh izraz lica dranje tijela...$
- %a opem planu nezrelosti djeteta imamo neke funkcije vrlo zrele a
one omoguuju intenzivnu interakciju djeteta s njegovom okolinom.
%e uvaavanje tih sposobnosti dovodi do zastoja u razvoju
M. !(3&7;O? !O)(-+7)7 S5 )5*5;2%725 -!O4%3)7 +725)5 7
%258O&5 !O)(5,5 7 - S';3+- S )7*5 OS78-(3&3)7
O+8O&3(32-@5 S)7*-;31725
- dijete je u svakom trenutku svog razvoja i otvoren i zatvoren
sistem. Otvoreno je za sve podraaje koji su u skladu s njegovim
potrebama i mogunostima a zatvoreno je za sve one koji to nisu
18
H. !(3&7;O? O+8O2%7 (3+ S +251O* ,7) @5 )O 5>7'3S%727 6)O 25
OSO,3 ,O;27 O!3<3: +25)5)O&79 3')7&%OS)7 7 - S';3+- S
)7*5 %5%3*5);27&O !O)7:5 )5 3')7&%OS)7 -&O=5%25*
O+8O&3(32-@79 *3)5(723;3 S)&3(3%25* !(OS)O(%79
-&25)3 &;3S)7)7* !O%363%25* '3O -4O(O* !O'347&3%25
43%7*3%23 43 +25)5)O&5 3')7&%7S)7J
dijete u svakom trenutku ima vlastitu motivaciju za svoje
ponaanje koje proizlazi iz njegovih? 0 biolokih neravnotea
#glad e san...$
0 psiholokih neravnotea # raznovrsni
perceptivni dogaaji raznovrsne
kognitivne emocionalne i socijalne
stimulacije...$
spontane aktivnosti djeteta koji su rezultat vlastite motivacije
predstavljaju snaan inilac djetetovog psihikog razvoja
Osnovni oblici aktivnosti djece od roenja do LM god. ivota?
zajednike praktine aktivnosti djece i odraslih u toku njege #D
god$
zajednike praktine aktivnosti uz pomo orua za rad
samostalne djetetove aktivnosti s predmetima igrakama
zajednike igre djeteta i odrasle osobe uz koritenje
raznovrsnog oblikovanih i neoblikovanih materijala
likovne i grafike aktivnosti #K0L g.$
socijalne interakcije i druenja s djecom i odraslima
G. !(3&7;O? S-!(O)%O ;763&3%2- O,O83@5%3 7 S)7*-;3)7&%3
O'O;7%3 7*3 %5!OS(5+%5 !O4. 5>5')5 43 (34&O2 7 !OS(5+%5
+-8O(O:%5 !O47)7&%5 5>5')5. OS%O&%7 >3')O( !(3&7;%O8
(34&O23 - (3%O* +25)7%2S)&- 7 !(5+6. +O,7 25S) '&3;7)5)%3
O'O;7%3 7 O+8323%25.
Okolina u kojoj se djeca razvijaju i nain kako se odgajaju u ranom djetinjstvu i
predkolskoj dobi #do F. god. " rano djetinjstvo od F0 LCM god. " predk. doba$
imaju velike neposredne i izvjesne dugorone posljedice bile da su negativne
#liavanje$ ili pozitivne #poticanje$.
%pr. liavanjem odgovarajue prehrane u prenatalnom razdoblju i D. god. ivota
dovodi do nepravilnog razvoja mozga to ima za posljedicu umanjen intelektualni
razvoj. 5mocionalno liavanje u socijalnim interakcijama ima za posljedicu? zastoj
openito u psihofizikom razvojuB doivljaj duboke potisnutostiB pojavu
neurotinih smetnji.
19
<.NEODVOJIVOST NJEGE, ODGOJA I OBRAZOVANJA
DJECE U JASLICAMA
Osnovni zadaci kvalitetnog jaslikog programa su zdravlje i
sigurnost djece.
*eutim u proteklih FN0ak godina znanje o razvoju male djece
uvelike se proirilo. Od najranijih dana svog ivota dojenad je
osjetljiva na podraaje iz okoline te se na njihov razvoj moe
uvelike utjecati. )e spoznaje omoguavaju i zahtijevaju
ispreplitanje njege odgoja i obrazovanja male djece.
+jeca jaslike dobi neprestano ue. - emocionalnom smislu od
prvih dana ue da je svijet koji ih okruuje brino i zanimljivo
mjesto ili suprotno tome. Svoje djelovanje malo dijete prilagoava
svojoj viziji svijeta kako bi uskladilo ono to se od njega oekuje i
ono to samo dijete od svijeta oekuje.
Sposobnost djece jaslike dobi za uenje su nevjerojatno velike
no samo ako su uvjeti odgovarajui. 'ako bi se ta sposobnost
razvijala dijete mora biti spremno za uenje biti zainteresirano i
usredotoeno na aktivnost koju obavlja svojevoljno obaviti
aktivnost kojom se bavi.
,udui da veliki dio djetetovog dana odlazi na rutinske aktivnosti
one mogu pruati kontekst za djeje uenje. (utine ukljuuju
uobiajene aktivnosti kao to su dolazak odlazak hranjenje
mijenjanje pelena odijevanje kupanje itanje pria i igranje.
&eina tih aktivnosti je kratka esto se ponavlja i zahtijeva
pomo odgajatelja. +jeca jaslike dobi tijekom obavljanja
rutinskih aktivnosti ue kako da postanu to samostalnija prilikom
hranjenja i odijevanja te kako dijeliti i suraivati sa svojim
vrnjacima. *eutim do napretka nee doi bez izazova koji bi
motivirali djecu. 4a mnogu djecu ove dobi uenje znai testiranje
granica odgajatelja i okruenja.
+nevni raspored je vodi ne naredba. On slui kao okvir za
planiranje i organizaciju dnevnih rutina i igara djece. +obar
raspored je onaj koji je uravnoteen i fleksibilan.
20
)akav raspored pomae maloj djeci da odre svakodnevne rutine
bez nepredvienih dogaaja koji bi ih mogli prekidati.
*aloj djeci je potrebno osigurati izmjenu mirnih i aktivnih
razdoblja individualnih i grupnih igara.
(utine nisu tu samo da bi se zadovoljile osnovne bioloke potrebe.
)ako primjerice rutina hranjenja nije samo hranjivi obrok. )o je
prilika da se ojaaju veze izmeu odgajatelja i djeteta i potakne
rana komunikacija putem osmijeha gukanjaO )ijekom mijenjanja
pelena i oblaenja stvara se prilika za individualan razgovor sa
djetetom i stvaranje dugotrajnog kontakta oima.
'ako bi smo osigurali optimalne uvjete za razvoj male djece vano
je voditi rauna i o okruenju. !rilikom kreiranja prostora za
jasliare potrebno je uzimati u obzir i tjelesnu i emocionalnu klimu.
!rije svega sam tjelesni prostor treba biti organiziran tako da
zadovoljava djeje potrebe za igrom jelom spavanjem puzanjem
hodanjem tetoenjem i obavljanjem higijene. 7sto tako tjelesno
okruenje mora biti takvo da djelatnici jaslica mogu bez problema i
odmah odgovoriti na emocionalne drutvene kognitivne i tjelesne
zahtjeve male djece o kojoj brinu. *aloj djeci je potrebno
druenje i privatnost vrijeme maenja i vrijeme kada e biti
samostalni kao i vrijeme za tihe i bune aktivnosti.
Okruenje mora biti ivotopisno i privlano mora pruati
mogunost za individualne igre igre s vrnjacima ili pokraj
vrnjaka. )jelesno okruenje bi djeci trebalo pruati izbor.
7zbor im se otvara kada su materijali dostupni i kad okruenje
nudi razliite mogunosti igre. +jeca bi iz sredita sobe trebala
moi vidjeti sve mogunosti koje im se nude.
!onueni materijali bi trebali biti takvi da potiu osjetila vida
sluha mirisa i dodira. 7sto tako radi higijene trebali bi se
lako istiti.
!aljivo isplanirano jasliko okruenje potie i promie uenje i
razvoj. Sigurno i isto okruenje koje sadri djeci namijenjene
materijale i opremu i prostor u kojem se mogu odvijati razliite
specifine aktivnosti promie aktivno istraivanje i razvoj djece.
21
!ored samog okruenja veliku ulogu u unapreenju djetetova
razvoja ima odgajatelj. 6to se tie emocionalnog razvoja naini
kojima odgajatelji reagiraju na djecu uvelike utjeu na taj aspekt
razvoja. 2edna od vanih karakteristika emocionalnog razvoja male
djece je kratkotrajnost i brzo izmjenjivanje.
2edna od kljunih uloga odgajatelja jest da djetetu osigura odnose
i iskustva koja e mu pomoi da razvije samopouzdanje povjerenje
u svijet i ljude oko sebe. %a taj nain djeca dobivaju poruku da su
voljena i da je ovaj svijet za njega sigurno mjesto.
'ako bi se to postiglo odgajatelj treba imati topao odnos prema
djeci biti spreman reagirati na djetetove potrebe potivati
dijete suosjeati s djetetom prihvaati dijete biti iskren
prema djetetu.
Odgajatelji su meu prvim osobama s kojima djeca razvijaju
odnose pa zbog toga imaju vrlo vanu ulogu u promicanju djejeg
drutvenog razvoja. Odgajatelji i roditelji su ti koji djeci prenose
osjeaj ljubavi i prihvaanja. Osjeaj sigurnosti da se dobro
osjeaju i budu zadovoljna sobom. Odgajatelji djeci trebaju
pomoi razviti drutvene vjetine " kako se s drugima slagati
dijeliti ekati svoj redO Odgajatelji trebaju pomoi djeci
razlikovati dobro od loega stvarati prilike za meusobnu
interakciju djece stvarati mogunost za promatranje druge djece
u igri osigurati dovoljno velik prostor i dovoljno materijala za igru.
'ada govorimo o spoznajnom razvoju male djece vano je znati da
ona neprestano istrauju predmete koji ih okruuju.
O tim predmetima ue dodirom kuanjem mirisanjem sluanjem.
+jeca testiraju znaajke predmeta i ue. Odgajatelji bi trebali
poznavati redoslijed i faze spoznajnog razvoja djeteta kako bi
mogli unapreivati njihovo uenje.
-loga odgajatelja u razvoju tjelesnog razvoja jest da djetetu
osigura iskustva koja e promicati razvoj i krupne i fine motorike
dok istrauju svoju okolinu.
*aloj djeci je potrebno puno prostora kako bi mogla gurati vui
podizati i sputati predmete etati penjati se skakati trati.
22
23
=.ORGANIZACIJA POTICAJNOG PROSTORA, MATERIJALA
I VREMENA ZA DJEJE AKTIVNOSTI U PREDKOLSKOJ
USTANOVI
!lansko rasporeivanje prostora materijala i vremena izbor i
strukturiranje odgojno0obrazovnog procesa odnosno aktivnosti
koje potiu razvoj i uenje djece.
,itno je objedinjeno i usklaeno funkcioniranje svih elemenata
sistema kojima se ostvaruju odgojno0obrazovni ciljevi i zadaci u
vrtiu. &rti ne priprema za ivot u njemu se ivi ivot.
,itno je osigurati stjecanje neposrednog iskustva0 uiti inei.
)reba razvijati inicijativu davanjem prilika da djeluju slobodno
samostalno i odgovorno. +jecu treba ukljuivati u odluivanje o
rasporedu sredstava i materijala. Organizacija vrtia treba biti
prilagoena djetetu i njegovim potrebama.

1. C*#,$& .&$(+5!4 !"',*1)+5'> $5,'/#!+,'
)aj centar obino je ureen u kutu sobe dnevnog boravka kako bi
bio odvojen od djece koja ne sudjeluju u igrama i aktivnostima koje
centar nudi. !oeljno je da centar graenja i konstruiranja bude
blizu jer razni materijali iz tog centra mogu potaknuti dijete na
obogaivanje igre u obiteljskom centru.
!rostor treba biti jasno obiljeen. !regrade ine police ili neki
drugi namjetaj. 3ko igra to zahtjeva namjetaj #ne smije biti
previsok ali ni prenizak$ se moe premjetati. *aterijali koji se
obino nalaze u ovom centru su? tednjak sudoper ormarii
police vjealice lutke kreveti za lutke ogledalo zdjelice
telefon odjeu za presvlaenje odjeu za lutke prazne kutije
hrane...
Odgajatelj mora osigurati okolinu omoguiti odgovarajue vrijeme
i prostor izabrati i osigurati materijal koji potie djeju matu i
maksimalan razvoj igre.
24
2. C*#,$& 6&$?*#)$ ' 5!#+,&0'&$#)$
)aj centar ne smije biti na prolaznom mjestu. )rebao bi imati
tepih jer se djeca esto igraju na podu. Od materijala bi trebao
sadravati kocke raznih boja i veliina autie zrakoplove ljude i
ivotinje kao igrake.
3. C*#,$& %!9*,#!6 9',$#)$ ' %'+$#)$
1entar zahtijeva bogato okruenje te priznavanje individualnih
razlika i razina razvoja svakog djeteta.
Od materijala bi trebao imati knjige slikovnice papire olovke
4. 2*#,$& 1'5!/#'> $5,'/#!+,'
7. 2*#,$& +,!1#! ($#'%01$,'/#'> '6$&$
(azne stolne igre.
'roz ove igre dijete ui pravila uoava razlike u veliinama i
oblicima ui brojeve...
:./$#)+5' %&!+,!&
7gre u pijesku u travnjaku igre s vodom i blatom istraivanje
<. '+,&$@'/$95' 2*#,$&
=. 2*#,$& 3$ !+$(1)'/$#)*
'omunikacija samostalnost osjeaj ugode mogu u nekom prostoru
rasti ili biti zaustavljeni. 9oe li prostor vrtia biti ivotni prostor za
djecu ovisi o nama samima.
+jeca trebaju /svoja podruja.? igre razgovora kutka za
osamljenje mjesto tajni u koje se mogu povui kada god to poele.
+jeca trebaju slobodu da bi mogla odluivati istraivati i na nama je
da im to omoguimo.
%a koji nain moemo to postiiA
+a bi dali odgovor na to pitanje prvenstveno moramo uzeti u obzir
djeje pravo na individualnost razliitost i kreativnost te poticati i
razvijati individualnost njihove interese i interakciju. !ri tome je
izuzetno vano da mi kao odgajatelji imamo razvijenu osobnost
samopouzdanje i samopotovanje. 2er samo onaj odgajatelj koji cijeni
i potuje samog sebe moi e cijeniti i potovati druge posebice
djecu u svom okruenju.
25
+jeca e intuitivno doivjeti osjeaj jednakosti i partnerstva u
izraavanju i zadovoljavanju potreba a to je vrlo bitan moment za
uspjenu i kvalitetnu zajednicu.
- takvoj emo zajednici moi mijenjati prostor prema djeci jer su
djeca i sama u stvari pokretai i aktivni suradnici u oblikovanju
njihovog ivotnog prostora.
!(7!(5*;25%3 S)(-')-(7(3%3 O'O;7%3 &3<%3 25 43
+25:27 7%)5;5')-3;%7 SO1723;%7 7 +-9O&%7 (34&O2.
&3<%O 25 +3 S5 +25)5)- OS78-(3 S;O,O+3 - 74,O(-
!3()%5(S)&3 *3)5(723;3 7 !(OS)O(3.
Okruenje u kojem djeca borave treba biti stimulativno s mnogo
igraaka i razliitog materijala. +jeci treba posebno nuditi to vie
materijala i neoblikovanog materijala #boce kutije kutija za dranje
jaja plastika i kartonske ae tanjuri epovi...$ kojima e se ubrzati
kognitivni razvoj pojaati djeju sposobnost za interakcijom s
nepoznatim stvarima i smanjivati agresivnost djece u meusobnoj
interakciji. !rostor u kojemu djeca provode veliki dio vremena treba
imati podruja u koje e se dijete moi povui i izdvojiti kada se
osjea umorno.
%eki centri aktivnosti prirodno su drutveniji od ostalih #dramski
obiteljski kuti kuti beba graevni frizerski...$ " oni vie potiu
socijalne interakcije od npr. slaganja puzzli slikanja modeliranja
gline.
&ano je da odgajatelj istrauje materijale za igru da istrauje
organizaciju konteksta koji podrava bogatu i cjelovitu socijalnu igru
djece omoguujui priliku za individualnu i paralelnu igru.
43 125;O'-!%7 (34&O2 +25)5)3 potrebno je u odgojnoj grupi
#vrtiu$ ostvariti relaksirajue oputajue i podraavajue ozraje.
Omoguiti izbor aktivnosti sadraje koji zaokupljaju dijete u cjelini i
ine ga bogatijim.
&alja omoguiti djeci da raspravljaju o onome to su uoili o svojim
idejama zamislima s drugom djecom odgajateljima ali i sa
roditeljima.
26
+jeci treba osigurati bogatu ponudu materijala fleksibilnu
organizaciju rada slobodu kretanja u vrtiu. 7grake i didaktiki
materijali trebaju biti grupirani po kutiima u razini djejih oiju i na
dohvat ruke. 'utii su /privremenog. karaktera to ovisi o interesu i
potrebama djece.
%aglasak je na poticanje?
0 stvaralakih osobina djeteta
0 radoznalosti i aktivnog stvaralakog odnosa prema svijetu
4a poticajno okruenje u djejem vrtiu potrebno je?
D. dobra atmosfera u grupi
E. poticajni prostor sobe djejeg boravka
F. samoposluivanje djece pri svim obrocima
I. suradnja meu djecom
K. proirenje suradnje na druge grupe u vrtiu.
Suvremena koncepcija odgoja i obrazovanja u novije vrijeme
promoviraCpotie organizaciju prostora koja je podreena potrebama
i interesima djeteta njihovom ivljenju i uenju. 7z temelja se
promijenila slika o djetetu njegovim mogunostima i nainu njegova
uenja odgoja i obrazovanja.
!rimjer su takvih rjeenja su ustanove (eggio 5milie. %ain
rasporeda prostora ureenje sobe djejeg boravka hodnika te
ostalih prostora izravno nam govori kakvu slikuCteoriju o djetetu ima
njegov odgajatelj. - (eggio 5milii esto preureuju prostor onako
kako njima trenutno odgovara uz pomo razliitih pregrada zavjesa i
sl. %ema recepta za ureenje i raspored prostora u vrtiu za
postizanje pozitivnog ozraja jer to ovisi o konkretnim uvjetima i
mogunostima o ljudima ali i o interesima i potrebama djece. %udei
im mnotvo materijala aktivnosti prostora itd. doputamo im da
svoju posebnost iskau te da je dalje razvijaju i usavravaju.
&rti mora biti mjesto smislenog kvalitetnog ivljenja i uenja djece.
'oncipiran kao radionica za istraivanje mjesto za individualno i
grupno uenje.
27
Soba djejeg boravka i ostali prostori u vrtiu moraju biti ispunjeni
raznovrsnim materijalima sredstvima i alatima koji su dostupni djeci
i koje oni slobodno biraju s njima barataju istrauju igraju se.
Oslikavanje prostora u djejem vrtiu ima izuzetan znaaj slui kao
poticaj i izazov potie na kreativnost i stvaralatvo.
(eggio 5milie? /!rostor je projekt koji oblikuje i doputa neki odnos.
On ima svoj poseban govor iako uti.. !(OS)O( 25 )(5@7 -:7)5;2
73'O 6-)7J
!rostor ravnomjerno odgaja dijete pa ga se naziva treim uiteljem.
&rti nije priprema za odgoj i obrazovanje koje slijedi ve je on
mjesto u kojem djeca ue razvijaju se i stvaraju.
!romiljeno ureen prostor potie druenje djece te samostalnost u
izvedbi igara. !rostor djejeg boravka pripada djeci.
)iha mjesta u sobi upuuju na individualnu igru i odmaranje.
Odgajatelj povremeno mijenja neke centre polazei od djetetovih
elja i stanja. +a bi se djeca mogla usredotoiti na igru valja odrediti
jasne granice izmeu razliitih kutia. 8ranice spreavaju utravanje
i ometanje igre. %iske pregrade u obliku polica stiropora pokretnih
zavjesa i sl. osiguravaju dostatan stupanj intimnosti a dozvoljavaju
takoer vizualan pregled svih djelatnosti u sobi.
'-)7@7 " O+(5+7)7 23S%5 8(3%715 74*5=- %279.
*arija *ontessori #djeji vrti kao djeja kua$ dri da je okolina
koja je pripremljena za dijete istodobno i odgojno sredstvo i znak
slobode. Sredinja tema *ontessori pedagogije je mogunost da se
djetetu omogui sloboda u izboru materijala partnera i prostora.
-pravo je ona traila da djeji vrti bude djeja kua. +a se djeca
tako osjeaju te da mogu obavljati sve aktivnosti iz praktinog ivota
kao u svojoj kui.
'valitetnom organizacijom prostora moe se uinkovito djelovati na
proces razvitka drutvene komunikacije meu djecom. *eutim same
promijene rasporeda u prostoru nee dati oekivane rezultate bez
adekvatnog odgajatelja kao bitnog odgojnog imbenika.
28
A.PARTNERSTVO ODGAJATELJA I RODITELJA I RAZVOJA
DJECE
Obitelj je primarna djetetova zajednica. - toj zajednici zapoinje
odgoj djeteta u njoj dijete dobiva prve PuputeP za ivot.
+ijete se u obitelji osjea sigurno a taj njegov osjeaj sigurnosti
obino se naruava kada je ono primorano da dio svog vremena
provodi izvan dobro poznatog obiteljskog okruenja. )o se obino
dogaa pri polasku u jaslice ili djeji vrti.
)u se dijete susree sa osobama koje mu nisu bliske sa okolinom koja
mu nije poznata i to za njega predstavlja veliki stres. - tom vremenu
adaptacije izuzetno je vana uloga odgajatelja kako bi dijete to
lake prebrodilo to razdoblje. *eutim tu je vaan i utjecaj
roditelja to znai da je suradnja odgajatelja i roditelja od
neprocjenjive vanosti ukoliko elimo pozitivno utjecati na cjelokupan
rast i razvoj djeteta i to ne samo u vrijeme adaptacije nego tijekom
cjelokupnog odgojno " obrazovnog procesa.
S ovom temom se u odgojno " obrazovnim ustanovama esto
susreemo ali smatram da suradnja roditelja i odgajatelja u
predkolskim ustanovama nije uvijek na visokoj razini. - veini
djejih vrtia nailazimo na sline povrne oblike suradnje koji obino
ukljuuju razne poruke izvjeene na panoima roditeljski sastanak na
poetku pedagoke godine i kratki pozdrav pri dolasku u vrti.
6)O !O+(34-*725&3 !3()%5(S)&O (O+7)5;23 7
O+8323)5;23 A
!rema *iljak #DGGL.$ partnerstvo predstavlja ne samo podravanje
interpersonalne komunikacije odgajatelja i roditelja u kojoj se
izmjenjuje znanje o djetetu i konkretnoj odgojnoj praksi nego
predstavlja i izravno sudjelovanje roditelja u izboru programa i
odgojne prakse a ne samo sudjelovanje u nekim odlukama u njoj.
!artnerstvo otvara mogunost roditeljima da se ukljue kao
ravnopravni partneri u odgojno " obrazovni proces da biraju
programe vrtie i odgajatelje.
29
Smatram da je diskutabilno koliko je to zaista ostvarivo u
svakodnevnoj odgojno0obrazovnoj praksi te da to ovisi o mnogim
vanjskim imbenicima #mjesto stanovanja materijalni uvjeti ponuda
djejih vrtiaO$
Odgajateljeva profesionalna uloga ne ukljuuje samo rad s djecom
nego i suradnju s roditeljima.
'ompetentni roditelji i kompetentni odgajatelji imaju temeljne uvjete
za potencijalno partnerstvo meutim to nije dovoljno da bi bili
kompetentni suradnici.
Odgajatelj mora biti svjestan da je roditelj djeteta s kojim radi
njegov suradnik te da su njegova profesionalna i roditeljeva ivotna
uloga u mnogo emu sline. 7 jedan i drugi djetetu su prijeko
potrebni i premda jedan drugog ne iskljuuju zapravo se rijetko
dogaa da su svo troje zajedno " dijete roditelj i odgajatelj.
Odgajatelj nije nazoan roditeljevom postupanju prema djetetu niti
je roditelj nazoan za vrijeme odgajateljevog rada s djetetom.
+ijete je jedini svjedok njihovih uloga u svom odrastanju to se
moe vidjeti po cjelokupnom razvoju djeteta.
-pravo po onome to dijete pokazuje odgajatelj i roditelj stvaraju
miljenje jedan o drugome.
!artnerstvo kao takvo trai prvenstveno veliko povjerenje izuzetnu
otvorenost i toleranciju a prije svega objektivnost i sposobnost za
razmjenu informacija.
)'O 7*3 'O(7S)7 O+ !3()%5(S)&3 (O+7)5;23 7 O+8323)5;23A
'valitetni partnerski odnosi roditelja i odgajatelja korisni su svim
sudionicima odgojno " obrazovnog procesa a posebno djeci zbog
kojih se partnerstvo i razvija. ,liski topli uvaavajui i potpomaui
odnosi roditelja i odgajatelja pruaju djetetu osjeaj sigurnosti i
veeg samopouzdanja. +jeca su zapravo stvarni PpobjedniciP dobre
suradnje roditelja i odgajatelja.
4ainteresiranost roditelja za prostor vrtia i za ono to se u njemu
dogaa njihovo aktivno sudjelovanje i iskrena prihvaenost od strane
odgajatelja prua djetetu osjeaj pripadanja ali i pozitivno utjee na
djetetov stav prema vrtiu.
30
)ijekom odgojno0obrazovnog rada vie puta sam imala priliku uvjeriti
se koliki je utjecaj zainteresiranosti roditelja za dogaanja u
djejem vrtiu na dijete. )ako smo u djejem vrtiu Omialj
povodom uskrnjih blagdana organizirali radionicu za djecu i roditelje
koja je ukljuivala izradu prigodnih ukrasa. (adove smo izloili u
hodniku na ulazu u vrti. 7dueg dana djeca iji su roditelji bili
prisutni QhvalisaliR su se iji je roditelj to napravio iz njihovih
rijei i ponaanja nije bilo teko primijetiti koliko su zadovoljni.
+jevojica *. iji roditelji gotovo nikada nisu prisutni na slinim
dogaanjima bila je vidno potresena sjela je ispod izloenih radova i
plakala govorei da samo njezina mama nije bojala jaja.
K!&'+,' 3$ .')*,*-
Suradnja doma i obitelji djetetu prua osjeaj sigurnosti i
pripadnosti. +jeca osjeaju da su lanovi njihove obitelji istinski
prihvaeni. &rti tada postaje pozitivno iskustvo za cijelu obitelj.
K!&'+,' 3$ !"',*1)-
Sudjelovanje obitelji dio je odgojno " obrazovnog procesa.
7straivanja su pokazala da se sudjelovanjem roditelja u radu
djejeg vrtia razvija i njihovo samopouzdanje i roditeljska
kompetencija.
(oditelji koji sudjeluju u izvanobiteljskom odgoju svoje djece i koji
ponekad borave u skupini imaju priliku promatrati svoje dijete u
odnosima sa drugom djecom i na taj nain bolje razumiju razvojne
faze djeteta.
!romatrajui odgajatelja u radu s djecom mnogi roditelju poinju
koristiti primjerenije odgojne postupke kod kue.
(oditelji promatrajui svoju djecu u skupini poinju vie cijeniti
uspjehe svoje djece i odavati im priznanja.
(oditelji kod ovakve suradnje imaju koristi i na osobnom socijalnom
planu. %aime esto se stjeu trajna prijateljstva sa ostalim
roditeljima ali i sa odgajateljima. (oditelji poinju cijeniti #esto
omalovaavan$ odgajateljski poziv i same odgajatelje.
31
K!&'+,' 3$ !.6$)$,*1)$-
+a bi odgajatelj mogao bolje razumjeti dijete potrebne su mu i
informacije koje mu moe dati samo roditelj. (azmjena informacija o
djetetu i stjecanje uvida o ponaanju djeteta njegovim interesima i
navikama u obiteljskom domu pomoi e odgajatelju da bolje shvati
potrebe djeteta.
%a taj nain odgajatelj dobiva cjelovitu sliku o djetetu i lake
pronalazi adekvatne naine za zadovoljavanje djetetovih potreba.
O,;717 'O*-%7'31725 (O+7)5;23 7 O+8323)5;23
*oram napomenuti da sam u dosadanjoj odgojno " obrazovnoj praksi
uglavnom susretala sline oblike suradnje odgajatelja i roditelja koji
su se svodili na pismene obavijesti na ulazu u prostor dnevnog
boravka kratki pozdrav ujutro i popodne te eventualno roditeljski
sastanak i poneku likovnu radionicu u vrijeme blagdana.
- literaturi se navode dva oblika komunikacije? pismeni i direktni.
P'+(*#' !"1'2' 5!(0#'5$2')*-
0 ,roure " one pomau roditeljima da naue neto o programu.
One uglavnom sadre opise provoenja programa u vrtiu i njihovu
filozofiju.
0 Oglasne ploe " one sadre informacije koje mogu ukljuivati
obavijesti o sastancima letke o razvoju djece prehrani ili drugim
vanim temama za odgojno " obrazovni proces. %a oglasnoj ploi
moemo izloiti djeje crtee tjedne i dnevne planove rada
informacije o projektima koji se provode u skupini izjave i prie
djece zahvalnice obiteljima te fotografije lanova obitelji i djece u
aktivnostima.
0 !utujue biljenice " to su jednostavne biljenice koje su ukraene
djetetovim crteima koje putuju na relaciji djeji vrti " obitelj.
Ovo je dobar oblik suradnje u sluaju kad roditelji nemaju vremena
za druge oblike suradnje ili za one obitelji koje vole pisati o svojim
osjeajima i razmiljanjima.
0 'utije s prijedlozima " to su kutije u koje roditelji mogu ubacivati
svoje poruke ispisane na papiriima. One ih potiu da dijele svoje
ideje s odgajateljima.
32
D'&*5,#$ 5!(0#'5$2')$ +$ !"',*1)'-
(oditeljski sastanci
(oditeljski sastanak je najei oblik okupljanja i rada strunjaka sa
skupinom roditelja djece koja su ukljuena u neki od izvanobiteljskih
oblika predkolskog odgoja. (oditeljski sastanci mogu imati razliite
ciljeve i oblike rada.
(oditeljski sastanci predavakog tipa organiziraju se radi
informiranja roditelja o posebnostima predkolskog odgoja ili nekim
bitnim obiljejima djetetova razvoja. %a te se sastanke esto
pozivaju i strunjaci izvana ukoliko je to potrebno #lijenici...$ te
djelatnici strunog tima djejeg vrtia.
(oditeljski sastanci oglednog tipa za cilj imaju demonstraciju metoda
i sadraja odgajateljevog rada te se roditeljima omoguava uvid u
djetetove reakcije na takav rad.
(oditeljski sastanci organizirani radi druenja djece i odraslih vrlo su
popularni i esto su dio vrtike tradicije. )akvi roditeljski sastanci se
obino organiziraju u vrijeme blagdana i vrijeme posebnih zbivanja
kao to je odlazak djeteta iz vrtia.
(oditeljski sastanci komunikacijskog tipa obino se organiziraju kako
bi roditelju omoguili razmjenu misli stavova i iskustava s drugim
roditeljima kako bi se roditelji potaknuli na promiljanje o temama
vanima za njihovo dijete i za roditeljstvo te kako bi se doprinijelo
jaanju njihove roditeljske kompetencije. )o su esto radionice koje
vode strunjaci ili sami odgajatelji. One su u skladu s interesima
roditelja. (oditelji su aktivni sudionici koji uz pomo voditelja sami
dolaze do odreenih spoznaja i zakljuaka.
!osjet obiteljskom domu
'od kunih posjeta vano je da odgajatelj uspostavi dobar odnos s
roditeljima. !osjeti obiteljima posebno su korisni u vrijeme
adaptacije djeteta pa ak i prije samog polaska u vrti kako bi se
dijete to bolje upoznalo s odgajateljem te kako bi mu vrijeme
adaptacije bilo to manje stresno. )i posjeti su korisni prije svega
radi uspostavljanja dobre socio " emocionalne veze djeteta i
odgajatelja ali i dobrog suradnikog odnosa roditelja i odgajatelja.
33
7ndividualni razgovori
7ndividualni razgovori se najee odvijaju nakon radnog vremena
odgajatelja u prostoru vrtia. Odgajatelj uz rijei dobrodolice daje
priliku roditelju da pria o svom djetetu da postavlja pitanja i da
razgleda mapu ili dosje gdje se prati razvoj i napredak njegovog
djeteta.
!rema istraivanjima priblino etvrtina odgajatelja je vodila
individualne razgovore sa roditeljima. Ostali navode da do sada nisu
osjetili potrebu pozvati roditelja na razgovor jer sve uspijevaju
rijeiti u svakodnevnim kontaktima s roditeljima na vratima sobe u
jutarnjim i popodnevnim satima.
%a individualnom razgovoru treba na partnerskoj razini razgovarati o
djetetovom napretku jer to zapravo veina roditelja eli uti pa je
to obino dobra motivacija. -koliko postoji neki problem uvijek ga je
bolje spomenuti nakon to prvo kaemo neto dobro o djetetu
odnosno njegovom napretku. Svaki djetetov uspjeh ili svaka njegova
posebnost koju je odgajatelj uoio moe biti dobra motivacija
roditelju za razgovor.
4a razgovore sa roditeljima vano je dobro se pripremiti kako bi
roditelju ulijevali povjerenje u nau strunost.
!rije samog razgovora nune su odreene tehnike pripreme.
!otrebno je predvidjeti prostor za razgovor u kojem nas nee nitko
ometati. (oditelju treba omoguiti da izabere vrijeme koje mu
odgovara te mu ponuditi nekoliko termina koji su i odgajatelju
pogodni.
(azgovor je proces i ima svoje faze. - uvodnom dijelu vano je
stvoriti odreenu oputenost uspostaviti dobar odnos.
Sredinji dio razgovora zapoinje kada se poinje govoriti o temi
kojom smo motivirali roditelja. (azgovor ne smije ni u kojem sluaju
biti nekakvo pametovanje ili propovijed nego dogovaranje. Odgajatelj
pri tome treba biti fleksibilan i prilagoavati se roditelju " neki
roditelji nisu toliko otvoreni da mogu slobodno razgovarat o svom
djetetu.
34
Odgajatelj o djetetu treba govoriti s dobrim oekivanjima za daljnji
razvoj i biti to je vie mogue pozitivan. %i u kojem sluaju nije
poeljno PtuakanjeP djeteta.
%a kraju razgovora uvijek je dobro saeti sve to je reeno i ponoviti
ono to je najbitnije.
%avedenim oblicima komunikacije eli se razviti odnos meusobnog
povjerenja roditelja i odgajatelja. Odgajatelj treba pri tome
razvijati vlastitu kompetenciju ali istovremeno podravati obitelji u
njihovom zadatku odgoja djece. Odgajatelj treba potivati dignitet
svake obitelji i njihove kulture obiaje i vrijednosti. !otrebno je
potivati obiteljske vrijednosti u odgoju i njihova prava na
odluivanje o svojoj djeci.
&rlo je vano da odgajatelj interpretira napredak djeteta roditeljima
i pomae obiteljima shvatiti i priznati vrijednosti razvojno "
primjerenih programa.
Odgajatelj je tu da pomogne roditeljima da bolje razumiju svoje
dijete.
(347%5 O+%OS3 (O+7)5;23 7 O+8323)5;23
7zmeu veine roditelja i odgajatelja postoji komunikacija samo to
je ona nekad bolja a nekad loija.
!rva razina komunikacijeCodnosa podrazumijeva svakodnevni fiziki
kontakt pri dovoenju i odvoenju djeteta uz izmjenu uglavnom
turih informacija o djetetu roditeljskim obvezama prema djejem
vrtiu i sl. 7stu razinu ine i informativni roditeljski sastanci na
kojima su roditelji obino pasivni primatelji informacija. Ovakvi
odnosi roditelja i odgajatelja nisu kvalitetni jer je rije o povrnom i
formalnom odnosu. (elativno esto sam imala priliku biti svjedok
upravo ove razine komunikacije izmeu roditelja i odgajatelja. :ak i
kada se organiziraju odreene radionice i sl. ini mi se da velik broj
roditelja dolazi jer ima osjeaj da QmoraR. 4bog toga smatram da bi u
to veoj mjeri trebalo poticati roditelje da sami iniciraju odreene
aktivnosti koje bi poboljale suradnju.
35
Osobno bih roditeljima konkretnim primjerima iz prakse nastojala
dati do znanja koliki je utjecaj suradnje na dijete odnosno koje su
dobrobiti toga budui da roditelji esto puta ne uviaju potrebu za
suradnjom. ;ogino bi bilo da svaki roditelj eli samo najbolje svom
djetetu te da bi to trebala biti motivacija za suradnju. *eutim
ljudi su razliiti i vjerujem da to esto puta u praksi nije ostvarivo.
+rugu razinu odnosa ini povremeno ukljuivanje roditelja u neke
aktivnosti vrtia koje uglavnom nisu kvalitetno osmiljene. )u se
uglavnom radi o roditeljskoj pomoi pri organiziranom odvoenju
djece iz vrtia. )u se ubrajaju i roditeljski sastanci radionikog tipa
gdje je ipak prisutna odreena interakcija izmeu roditelja i
odgajatelja ali i roditelja meusobno.
)akvi odnosi samo djelomino zadovoljavaju potrebe sudionika
odgojno " obrazovnog procesa i dugorono vrlo vjerojatno nemaju
znaajnijeg uinka
)reu razinu odnosa ine suradniki odnosi temeljeni na meusobnom
poznavanju uvaavanju i ravnopravnosti roditelja i odgajatelja. Ovu
razinu ine dobro osmiljene voene aktivnosti koje su prilagoene
eljama i potrebama roditelja. )u spadaju razne radionice za
roditelje igraonice za djecu i roditelje i sl.
(ezultat visoke razine ukljuenosti roditelja u ivot i rad vrtia od
velike je vanosti za sve imbenike odgojno " obrazovnog procesa.
:etvrtu razinu odnosa ine partnerski odnosi obitelji i djejeg vrtia.
%a ovakve partnerske odnose nailazimo u programima (eggio 5milia i
'orak po korak. Oni pridaju osobitu pozornost poticanju i njegovanju
partnerskih odnosa obitelji i djejeg vrtia to znai da roditelji
imaju pravo i obvezu sudjelovati u odlukama koje se tiu njihove
djece u svim podrujima ivota odgoja razvoja i uenja.
O,7;25<23 S-(3+%7:'O8 O+%OS3
+a bi odgajatelj mogao suraivati sa roditeljem nuno je da ima
povjerenja u njega ali i u sebe samoga. !ozitivan stav prema sebi i
roditelju preduvjet je za zajedniko djelovanje.
!ozitivan stav prema sebi i drugima nuan je i kod jedne i kod druge
strane.
36
)akoer je vana objektivnost u odnosu na situaciju sebe druge.
,itna je i emocionalna pismenost u odnosu na iskazivanje osjeaja i
razumijevanje tuih emocionalnih iskaza.
Obiljeja suradnikog odnosa su?
Samopotovanje
!otovanje
!oticanje
!rikupljanje primanje i davanje podataka
+ogovaranje
4ajednitvo u radosti tuzi strahu...
'ako bi komunikacija bila to uspjenija vano je biti Pemocionalno
pismenP. !od tim se podrazumijeva da se na razumljiv nain iskazuju
osjeaji i da se zna prepoznati i razumjeti tue osjeaje.
5mocionalno pismen odgajatelj svoju e komunikaciju s roditeljima
obogatiti emocijama na socijalno prihvatljiv i roditelju razumljiv
nain.
Objektivnost spontanost bliskost i povjerenje ine temelj u
stvaranju suradnikih odnosa i postizanju zajednikih ciljeva izmeu
odgajatelja i roditelja.
'3'O -%3!(725+7)7 S-(3+%7:'5 O+%OS5 A
(azlozi nepostojanja stvarnog partnerskog odnosa izmeu roditelja i
odgajatelja mnogobrojni su " od onih subjektivne prirode
#nezainteresiranost neuvianje potrebe za suradnjom nespremnost
na ulaganje dodatnog vremena i napora...$ do razloga objektivne
prirode #nedostatak vremena zasienost i umor ostalim obvezama...$.
'rivnju za nepostojanje suradnje odgajatelji i roditelji obino
prebacuju jedni na druge. *eutim upravo su odgajatelji odgovorni
za uspostavljanje i odravanje suradnje to eim kontaktima s
roditeljima. Odgajatelji trebaju otvoriti vrata vrtia pozvati na
suradnju utvrditi oekivanja roditelja ponuditi svoje znanje i
vjetine roditeljima kao pomo u odgoju djece.
Odgajatelji trebaju pokazati volju i spremnost da ue s roditeljima i
od roditelja.
37
+a bi roditelji i odgajatelji mogli suraivati moraju se prethodno
meusobno upoznati te izgraditi povjerenje koje je temelj budue
suradnje. Od odgajatelja se oekuje da naui stvari gledati oima
roditelja te da u roditeljima vidi svoje najbolje suradnike.
Odgajatelj e najlake i najbre stvoriti osjeaj sigurnosti i
povjerenja ako u razgovoru s roditeljima bude prirodan spontan i
nenametljiv. Odgajatelj treba roditelju dopustiti iskazivanje stavova
miljenja i osjeaja i pridavati im vanost. %akon toga odgajatelj
treba djelovati na odgovarajui nain u odnosu na iskazane potrebe i
probleme. )u je vano napomenuti da odgovarajue djelovanje ne
znai i ostvarenje svega onoga to roditelj eli. Odgovarajue
djelovanje moe ukljuivati pomo roditelju u rjeavanju problema
ali i takvo djelovanje da roditelju kaemo da mu ne moemo pruiti
pomo i da ga uputimo onamo gdje e mu biti pruena pomo #npr.
logoped psihologO$ ,udui da se roditelji meusobno razlikuju tako i
svoju zainteresiranost za ivot djeteta u djejem vrtiu pokazuju na
razliite naine. Odgajatelj mora pronai zajedniki jezik sa svakim
roditeljem ponaosob. Odgajatelj treba biti susretljiv smiren paljiv
prilagodljiv kreativan strpljiv... )e osobine su pretpostavke da e
odgajatelj uspostaviti dobru suradnju s roditeljima.
S)3&O&7 O+8323)5;23 'O27 O,5S9(3,(-2- S-(3+%2-
- odgajateljskom poslu u komunikaciji s roditeljima velik problem
moe predstavljati stav odgajatelja kako za neke probleme nema
rjeenja. &rlo esto opi negativan stav prema roditeljima i sumnja u
postojanje rjeenja kada se pojavi problem temelje se na onome to
odgajatelji vjeruju o sebi i roditeljima u odreenoj situaciji te na
onome to oekuju od suradnje s roditeljima.
(azlozi takvih vjerovanja i oekivanja obino lee u odgajateljevom
iskustvu s roditeljima odnosno u dosadanjim rjeenjima vezanih uz
roditelje i problemske situacije. Obeshrabrujue stavove odgajatelji
stjeu tijekom svog rada.
)akvi stavovi esto postanu trajni i utjeu na razmiljanje o
roditeljima te vrednovanje roditelja i njihovih postupaka.
38
'ada se odgajatelju u nekoj problemskoj situaciji vezanoj za
roditelje dogodi neuspjeh odgajatelj tu situaciju i taj neuspjeh
pretvara u opi stav.
7z negativnog stava proizlaze ili sukobi ili izbjegavanje kontakata.
4bog negativnih misli i osjeaja prema roditelju moe se dogoditi da
odgajatelj ne pokazuje ak ni prema djetetu prikladne oblike
ponaanja.
%egativne misli i stavovi spreavaju odgajatelja da prepozna
postojanje pravoga problema.
Odgajatelj treba jaati pozitivnu sliku o sebi te konkretizirati
negativne dojmove na odreene situacije. 3ko odgajatelj ima
problema s nekim roditeljima vano je da to ne prenosi i na odnos s
ostalim roditeljima a jo vanije " da to ne prenosi na djecu.
Odgajatelj se treba predstaviti kao kompetentan profesionalac
treba pouiti roditelje o razvojnim obiljejima djeteta o razlikama
meu djecom i posebnostima individualnog pristupa.
Suradnja s roditeljima je kontinuirani proces koji se temelji na
meusobnom povjerenju. !ozitivna interakcija izmeu roditelja i
odgajatelja moe djeci pruiti kvalitetnije i raznovrsnije poticaje te
izmeu ostalog biti model za kvalitetniju komunikaciju i interakciju
meu njima samima.
!artnerstvo roditelja i odgajatelja mora se zasnivati na aktivnom
sudjelovanju i jedne i druge strane. Od takvog partnerstva najvie
koristi e imati dijete no roditelj i odgajatelj takoer profitiraju
kroz partnerski odnos. Odgajatelj moe pomoi roditelju svojim
strunim znanjem te e roditelj moi kvalitetnije izai u susret
djetetu njegovim potrebama i interesima.
Odgajatelji e dobiti cjelovitiju sliku o djetetu te e na taj nain
takoer moi kvalitetnije zadovoljiti djetetove potrebe.
Suradnja s roditeljima toliko je vana da je i zakonski ureena. )a
naela nuno je ugraivati u svakodnevnu praksu te stvarno a ne
samo deklarativno na njima graditi sustav odgoja i obrazovanja
predkolske djece.
39
1B. PARTNERSTVO ODGAJATELJA I LANOVA
STRUNO RAZVOJNE DJELATNOSTI U PREDKOLSKOJ
USTANOVI
!redkolska ustanova je mjesto radosnog ivljenja igre i
cjelokupnog razvoja predkolske djece. Osim ostalih
imbenika na razvoj djece utjee i ope vrtiko ozraje
kojeg ine odnosi koji u njemu vladaju. )o su odnosi izmeu
djece odgajatelja i djece odgajatelja i roditelja te
odgajatelja i lanova struno0razvojne djelatnosti.
- svakoj organizaciji rada postoji odreena hijerarhija
odnosa. Ona u velikoj mjeri odreuje razine odgovornosti za
odnose meu ljudima. Sukladno tome moemo govoriti o
&$/#$,*1)0 vrtia kao osobi koja nosi veliki dio odgovornosti
za ope vrtiko ozraje i za odnose koji vladaju meu
djelatnicima vrtia.
R$/#$,*1)*/* +0 !"/*3*-
4 osiguravanje materijalnih i organizacijskih uvjeta za odgoj
u djejem vrtiu
0 omoguavanje timskog rada i pozitivne radne atmosfere
0 informiranje i edukacija svih zaposlenika
-kratko to bi znailo dobru organizaciju procesa odgoja i
obrazovanja te stvaranje uvjeta za kvalitetan odnos meu
zaposlenicima vrtia.
:lanove struno0razvojne djelatnosti ine?
0 pedagog
0 psiholog
0 defektolog
0 zdravstveni voditelj #via medicinska sestra socijalni
radnik lijenik$
40
4adaa pedagoga jest uspostavljanje zajednikog
razumijevanja svih sudionika o svemu to se dogaa u vrtiu
te osiguravanje uvjeta za kvalitetno ivljenje djece i
odraslih. 4a njega se kae da je /drugi par oiju. to bi
znailo da on prati djecu i odgajatelje rad prenosi
informacije i znanja o djeci te promilja naine provoenja
strategije rada i odgoja.
O"/*3* %+'>!1!6$ +0 0 opaati pratiti i reagirati na svaki
sluaj naruavanja djetetova integriteta
0 senzibiliziranje i educiranje odgajatelja i roditelja za
djeje potrebe i prava
4adae defektologa jesu 0 osiguravati djetetu s posebnim
potrebama pravo na mjesto u vrtiu osigurati mu
odgovarajui program osigurati mu zadovoljavanje primarnih
potreba omoguiti mu pravo na druenje s vrnjacima
Od zdravstvenog djelatnika se oekuje da osigura djeci
zadovoljenje primarnih potreba da senzibilizira i educira sve
sudionike u odgojnom procesu promiui zdrave stilove
ivljenja. Struni tim #uz odgajatelja$ snosi odgovornost za
kvalitetu rada i odgojnog procesa. Oni svojim zajednikim
djelovanjem moraju pridonositi ostvarenju svih funkcija
djejeg vrtia? programiranje praenje ostvarivanje
strunog napredovanja i usavravanja.
Odgajateljsko vijee takoer je za vrtiko ozraje vana i
utjecajna formalna skupina koju ine svi odgajatelji vrtia i
lanovi strunog tima.
+a bi se ostvario pozitivan suradniki odnos izmeu
odgajatelja i lanova struno0razvojne djelatnosti potrebno
je razvijati vjetine za uspjeno komuniciranje.
41
'roz ovu interakciju ostvaruje se rad na sebi izgradnja
partnerskih odnosa uspostava pozitivne radne atmosfere
rjeavanje problematinih situacija donoenje zajednikih
odluka i zajedniko unaprjeivanje odgojno0obrazovne
prakse. Odnos izmeu odgajatelja i struno0razvojnih
djelatnika trebao bi imati odreene kvalitete? D$ uzajamno
potovanje stavova i miljenja E$ otvorenost u komunikaciji
F$ iskrenost potovanje I$ meusobna pomo izraavanje
podrke iskazivanje povjerenja
- svrhu boljeg razvijanja odnosa meu djelatnicima vrtia
knjiga -iti i ivjeti prava istie da su najpogodniji oblici
povezivanja radionice i supervizije. - njima svi sudionici
imaju priliku uiti jedni od drugih.
Supervizija predstavlja profesionalan dijalog izmeu
strunih suradnika i D ili vie odgajatelja dok je radionica
oblik iskustvenog uenja u grupi. >unkcija joj je proces
pruanja i dobivanja potpore i razmjena iskustava.
Svi odnosi meu djelatnicima utjeu na ope ozraje
objekta na organiz. i materijalno okruenje a samim time
#to je najvanije$ i na razvoj djeteta. !onekad se zna
dogoditi da odgajatelj i pedagog nisu spremni na promjene ili
na poduzimanje odreenih postupaka to je rezultat
njihovih osobnih uvjerenja. ,rojni autori potvruju da i
najmanja prisila ometa suradniku i oputenu radnu
atmosferu.
;iteratura donosi mnoga rjeenja za izgradnju povjerenja.
- svakom odnosu oekuje se odreena koliina suradnje u
smislu udovoljavanja tuim interesima zahtjevima ili
potrebama. )o je nain da nam osoba pokae koliko joj je
stalo do nas.
42
11. RAZVOJ SLIKE O SEBI KOD PREDKOLSKOG
DJETETA I POSTUPCI ODGAJATELJA
- trenutku roenja ovjek ne posjeduje svijest o sebi. 4a
razvoj svijesti o sebi kod malog djeteta vani su momenti
prepoznavanja majinog lica te socijalna interakcija i
doivljaj vlastitog tjelesnog integriteta.
- prva tri mjeseca dijete je orijentirano na promatranje lica
drugih osoba. +o osmog mjeseca dijete poinje prepoznavati
svoj lik u ogledalu a svijest o vlastitom ja javlja se potkraj
druge godine. )o samopoimanje obuhvaa znanje o svom liku i
imenu kao i sposobnost razlikovanja sebe od drugih.
%akon etvrte godine dijete pojam o sebi formira na osnovu
svijesti o vlastitom tijelu i svijesti o stvarima koje
posjeduje.
Samopotovanje se formira oko etvrte godine meutim
prosudbe o sebi su dosta nerealne.
+ijete se osjea dobro kada sebe doivljava kao osobu
prihvaenu od drugihsposobnu sigurnu bezbrinu voljenu
vrijednu dobru samostalnu.
+ijete se osjea dobro kada mu odrasli daju osmijeh
pohvalu zagrljaj prijatne rijei potporu. Odgajatelj ne
smije biti niti prestrog niti previe popustljiv. +jetetu
treba dati mogunost izbora.
+ijete e razviti pozitivnu sliku o sebi ako odrasli od njega
budu oekivali ono to je u skladu sa njegovim mogunostima.
%agradne i kazne trebaju biti pravedne i primjerene.
43
+a bi dijete razvilo pozitivnu sliku o sebi trebaju biti
zadovoljene njegove potrebe za ljubavlju sigurnou i
osjeajem pripadnosti.
Sigurna emocionalna povezanost je bitna za izgradnju
samopotovanja.
Svaki put kada dijete naui neku novu aktivnost ono
izgrauje svoju sliku o sebi. +ijete ui o sebi kako ono
izgleda to moe uiniti i gdje je njegovo mjesto u sredini
koja ga okruuje.
+ijete sebe uvelike vidi onakvim kakvim ga vide njemu bliske
odrasle osobe. Stoga djeci treba naglaavati da su vrijedna
ljubavi i hvaliti ih kada je to prikladno. )reba odvojiti
dovoljno vremena za individualan rad sa svakim djetetom jer
to njemu alje poruku da je vaan da se rado s njim druimo
i da se brinemo za njega. %e treba rjeavati probleme
umjesto djeteta nego mu treba pomoi kako da ih samo
rijei. %a taj nain raste djetetovo samopouzdanje jaa
svoju sliku o sebi. &ano je ne usporeivati djecu
meusobno jer svatko je individua za sebe. +ijete treba
pohvaliti kada se za to ukae prilika treba isticati njegove
talente te postaviti realna oekivanja. +jetetu treba
povjeriti odreene zadatke i na taj nain mu pokazati da
imamo povjerenja u njega. +ijete kroz okolinu dobiva
odgovore na pitanja tko sam i to mogu. 'roz okolinu dobiva
pozitivne ili negativ. poruke o sebi. (azvijanje samosvijesti
samopouzdanja ima kronoloki slijed. %ajprije se razvija
svijest o vlastitom tijelu " tjelesno ja. Sazrijevanjem dijete
razvija svijest o vlastitim vjetinama i sposobnostima koje
se provjeravaju u akciji i rije je o aktivnom ja. -jedno se
razvija i odnos djeteta sa drugima " socijalno ja. !siholoko
44
ja pojavljuje se pred sam kraj predkolskog razdoblja
ukljuuje sve prethodno a predstavlja samopoimanje ukupne
razvojne kompetentnosti u svom kulturnom okruenju.
Odrastanjem djeteta slika o sebi se obogauje i ugrauje se
u ono to kasnije nazivamo identitetom.
3ktivnosti za razvoj slike o sebi? igre predstavljanja
aktivnosti s tijelom igre rasta i razvoja igre uenja
socijalnih vjetina igre ogledalom. igre podrke aktivnosti
izraavanja misli i osjeaja
Odgajatelj treba stvarati pozitivnu grupnu atmosferu
podrke razumijevanja i povjerenja od i u lanove grupe.
&ana je individualna komunikacija obraanje panje svakom
djetetu. Odreena ponaanja treba kritizirati ali nikad pri
tome omalovaavati dijete. ,itno je da dijete uvidi da njegov
postupak nije u red a ne on sam.
'3'O (34&7)7 !O47)7&%- S;7'- O S5,7 'O+ +25)5)3?
D. dajte mu poslove koji nisu ni prelagani ni preteki za
njegovu dob
E. odmah odgovorite na djeje postupke #a ne drugi dan$
F. pruajte djetetu mnogo ljubavi topline i fizikih
znakova panje hvalite ga
I. potiite dijete na istraivanje #omoguiti djetetu
posjet trgovini parku knjinici vatrogasnoj postaji....$
K. fotografirajte dijete
L. uite dijete kako da ovlada ljutnjom ili loim
raspoloenjem #izraavati osjeaje na socijalno
prihvatljiv nainB govorom tranjem kopanjem moe se
osloboditi negativnih osjeaja$
45
M. pokazujte djetetu i uite ga potovanju prema sebi i
svom narodu prema drugim kulturama i etnikim
skupinama.
12. EKOLOKI ODGOJ U PREDKOLSKOJ
USTANOVI ODGOJ ZA MIR I TOLERANCIJU
2edno od bitnijih pitanja opstanka prirode pa tako i
ljudske vrste je pitanje zatite okolia. Odgoj i obrazovanje
djece u duhu zatite okolia najee je odreen terminom
ekoloki odgoj. 5koloki odgoj star je koliko i cjelokupan
odgoj no kao teorija afirmiran je tek prije nekoliko
desetljea.
On se bavi kvalitetom ljudskog ivota i predstavlja sveope
uravnoteenje ovjeka i svijeta u kojem ivi. Stoga moemo
rei da obuhvaa odnos ovjeka prema prirodi i odnos
ovjeka prema ovjeku. 'ada govorimo o odnosu ovjeka
prema ovjeku moram spomenuti prihvaanje razliitosti i
toleranciju tj. odnos koji iskljuuje bilo kakvu vrstu nasilja.
5koloki odgoj usmjeren je na razvijanje pozitivnih
humanih stavova i ponaanja prema okoliu. 1ilj mu je
pridonijeti razvoju djeteta koje je svjesno ovisnosti ovjeka
o okoliu i okolia o ovjeku. +rugim rijeima cilj mu je
razvijanje ekoloke kulture #osjetljivosti i svijesti$.
4adatak ekolokog odgoja je pruiti djeci temeljna znanja o
problemima okolia i kako se oni mogu rijeiti. %adalje
zadatak mu je razvijanje vjetine prepoznavanja
spreavanja i ispravljanja zlouporabe okolia a najsloeniji
je trajno ponaanje pojedinca na razvijanje osjeaja brige
za okoli.
46
5koloki odgoj zapoinje od najranije dobi jo u obitelji.
:esto se roditelji pitaju na koji nain maloj djeci skrenuti
pozornost na zatitu okolia.
)o najbolje mogu uiniti tako da uz vlastite primjere u
svakodnevnim situacijama #kao to su boravak u prirodi
briga i biljnom i ivotinjskom svijetu$ obogauju djeja
iskustva. !od boravkom u prirodi podrazumijevam etnje
pjeaenja izleti i kampiranja.
,udui da djeca velik dio dana provedu u predkolskoj
ustanovi vrlo je bitna i uloga odgajatelja u razvijanju
ekoloke osjetljivosti. 'ao odgajatelji odgovorni smo
razvijati u djece svijest i pozitivne stavove prema okoliu.
Svjesni smo da dijete eli #i voli$ samo vlastitim djelovanjem
doivjeti istraivati i otkriti svijet. *i im to omoguavamo
tako da stvorimo povoljno psiholoko i poticajno okruenje.
Osim ureenja i kontinuiranog dopunjavanja kutia vano je
da im pruimo mogunost za ekoloke aktivnosti. )o su npr.?
igre u travi i prirodi rekreacija u prirodi radne obveze
#sadnja biljaka briga i biljkama i ivotinjama ureenje
okolia vrtia...$
'ako sam ve i prije naglasila ekologija se ne odnosi
samo na razvijanje svijesti o okoliu ve obuhvaa stjecanje
svijesti o sebi drugim ljudima te sveope uravnoteenje
ovjeka i svijeta u kojem ivi. +a bi sve to postigli trebamo
djecu odgajati za mir i toleranciju.
)olerancija se temelji na uenju jednakosti i osobnoj
slobodi ali i na razvoju odgovornosti prema drugima
potivanju drugih i njihovih prava prihvaanje razliitosti
47
to ukljuuje razvijanje solidarnosti #naroito prema onima
koji su ugroeni " hendikepirani stari izbjeglice...$
)olerancija se ui od najranije dobi u obitelji na svim
stupnjevima odgoja i u svakodnevnom okruenju pa tako i u
predkolskoj ustanovi.
- knjizi <ivjeti i uiti prava istiu se zadaci odgoja za
toleranciju a to su?
osigurati znanja o ljudskim pravima demokraciji slobodi
nenasilju te razliitosti u identitetu ljudi i kultura.
Sve se to moe postii kroz suradnju uvaavanja prava
djeteta #i ovjeka$ komunikacije i nenasilnog rjeavanja
sukoba.
'ako djeca najbolje ue kroz neposredno iskustvo vano je
da im mi budemo primjer.
3ktivnosti igre slikovnice.
Odgoj za okoli mir i toleranciju zahtjeva odgoj o
tome kako ivjeti u skladu s prirodom ljudima i samim
sobom. 4adatak je svih i svakoga da se zalae za mir
suradnju i toleranciju tj. da jedni druge ne ugroavamo ni u
kom smislu ve da se podravamo.
(azvoj ekoloke osjetljivosti u djece kao predmet osobnog
interesa ne moe se promatrati izdvojeno od razvoja
ekoloke osjetljivosti odrasle osobe. 5koloka osjetljivost
djece u biti se razlikuje od razvoja ekoloke osjetljivosti
odraslih. (adi se o povezanosti govornih i istraivakih
djelatnosti u procesu razvoja ekoloke osjetljivosti. 'od
djece se radi o specifinim spoznajnim doivljajima okolia.
&e kod 2. 3. 'amenskog imamo uenje o prirodi. 2.2.
(oussea pie da .ni jedna druga knjiga osim prirode/ ni
48
jedno drugo obrazovanje osim injenica/ ne utjeu toliko na
odgoj djece.
2.9.!estalozzija prema kojemu ideje dolaze od predmeta i
intuitivne pedagogije predlau pouavanje putem izgleda
pokazivanje predmeta iz okolia realnost okolia treba
podvrgavati procjeni osjetila to je vano eko " obrazovanju.
!edagozi " inovatori uenja prirode i zagovornici ekoloke
pedagogije postavljaju djecu nasuprot ivog i realnog
svijeta ivljenja. )o je suvremeniji pokuaj da se odgojem i
naobrazbom u vrtiuCkoli razvija djetetova osjetljivost na
poremeaje i opasnosti koje prijete okoliu.
!oticanje i njegovanje prirodne znatielje djece koritenje
lokalnih prilika za ekoloka promatranja i otkria ponuda
raznolikih igara i djelatnosti anse za voenje djece u
percipiranje okolia usvajanje elementarnih ekolokih
pojmova prihvaanje odgovornog ekolokog ponaanja0
utjeu na ekoloki odgoj djece u predkolskim ustanovama.
!ojmovi eko0emocionalni eko0spoznajni eko0komunikacijski0
primjenjuju se kao sredite pozornosti eko0osjetljivosti
djece.
5ko0osjetljivost oznauje sposobnost eko0komuniciranja
djeteta u odnosu na probleme u svom okoliu.+ijete se slui
manje ili vie organiziranim djelatnostima? perceptivne
spoznajne radne i izraajne aktivnosti.
)ermin eko0 komunikacija uglavnom oznauje govorne
#donekle i istraivake$ relacije eko0djelatnosti dijete o
njima govori opisuje ih objanjava i sl.
*alo dijete u prvim godinama ivota pokazuje veliku
radoznalost za istraivanjem svijeta koji ga
49
okruuje.!romatrajui i sluajui dijete postupno otkriva
bogatstvo okoline razvija govor pamenje panju matu
miljenje te stjee niz pojmova. !rva eko0iskustva
pridonose formiranju eko0spoznaja u djece koje su u
poetku povrne.
&anjski utjecaji koji utjeu na razvoj eko0osjetljivosti?
D. eko0 zadaci koje treba ostvariti
E. eko0djelatnosti koje treba obaviti
F. sudionici u eko 0 djelatnostima i njihovi razliiti odnosi
,itno je da dijete postigne vei stupanj ekoloke
osjetljivosti a to onda povlai za sobom kako eko0spoznaju
tako i eko0emocionalnu i eko0voljnu akciju i reakciju
djeteta.4bog toga i eko0pedagoki rad vrtia treba postaviti
i iriti na eko0emocionalnoj komponenti. 5koloke djelatnosti
se mogu organizirati po naelu cjelovitog razvoja eko
sposobnosti.
!ercipiranje okolia najee kree od promatranja. Stjee
se niz eko0sposobnosti za kasnije promatranje problematike
okolia. S obzirom na perceptivne djelatnosti uvjetuju
formiranje eko0predodbi onda njihovo znaenje treba
povezati s praktinim misaonim i izraajnim djelatnostima.
*isaone djelatnosti su sloenije od perceptivnih i praktinih.
Odgojitelji bi trebali pomoi djeci da se osposobe za
misaone djelatnosti da ih motiviraju inicirajui i potiui
djeci blisku i pristupanu eko0problematiku. ,ogaenjem
eko0 intelektualnog jo vie eko0 emocionalnog ivota djece
potrebno je njihovo razumijevanje ekoloke problematike
50
razvijati u praktinim djelatnostima tehnikog karaktera
#rukovanje osnovnim pomagalima priborom i instrumentima$.
3ktiviranjem perceptivnih praktinih i misaonih djelatnosti
koje ine tzv. izraajne djelatnosti kod djece se pobuuje
stanovit doivljaj i uvjetuju razliiti nain izraavanja
ekoloke problematike pomou likovnog scenskog dramskog
verbalnog vokalnog tjelesnog i sli. izraavanja.
%ajbitnije je da uz prigodnu eko0motivaciju dovedemo
dijete u situaciju da osjeti potrebu izvriti neki zadatak ne
bi li dolo do nekih eko0spoznaja. !olazei od toga da se
pjesma i pria esto susreu u radu s djecom nastoji se
odrediti i ukazati na funkciju pjesme i prie u razvoju djeje
eko0osjetljivosti. +jeci u vrtiu lake je izraziti svoj eko0
doivljaj bojom slikom pokretom opisivanjem zvukova nego
govorno. +jecu treba poticati da slobodno trae i odabiru
naine originalnog izraavanja svog eko0 doivljaja
uvjetovanog pjesmom ili priom u kojima su izreeni eko0
momenti iz kruga tema o prirodi nasilju ratovima te
aljivom pjesmom iz djejeg ivota.
'od specifinosti govornih djelatnosti u razvoju eko0
osjetljivosti treba se pridravati nekih opih pedagoko "
metodikih naela?
- da izbor teme za razne oblike govornih djelatnosti
odgovara uzrastu djece njihovim interesima i
raspoloenjima za odreene eko0situacije
- da se u govorne djelatnosti unose razne eko0 dosjetke i
oblici eko0pozitivnih obrata u okoliu
- da se uvaava svojevrsna prednost eko0emotivnog
pristupa problemu okolia
51
- da se povremeno ilustriraju eko0injenice i tvrdnje
originalnim primjerima iz djejeg okolia
- razgovorima o eko0problematici spontanost ima svoje
polazite za razgovore pa se preporuuju poticaji eim
slobodnim razgovorom ali i oprez u njihovoj primjeni.
(azvoj eko0osjetljivosti pretpostavlja postojanje
problema i prilika za prianjem o problemima okolia a
prianje se tretira kao svojevrstan stvaralaki in.
D. adekvatna slika fotografija ili crte stimuliraju priu
djeteta o okoliu i njegovim problemima
E. kombinacija slike i glazbe ili testa i glazbe ili samo
glazba mogli bi isto tako pomoi u stvaranu prie o
djetetovom okoliuB
F. prianje po natuknicama0 neke bi sliicecrtei i rijei
mogle predstavljati okosnicu za izmiljanje prie za
neki eko0dogaaj
I. i dramatizacija moe biti poticani utjecaj za razvoj
eko0osjetljivosti djece kroz tekstove dijaloge i djeje
radove
K. opisivanje podrazumijeva iznoenje obiljeja i osobina
predmeta bia ili pojava ono se temelji na promatranju
a eko0osjetljivost razvijat e se u onoj mjeri u kojoj je
potkrepljuju neposredna i posredna iskustva.
2edan od naina poticanja elje za eko0
komunikacijom kod djece u itavom je nizu obavijesnih
oblika o eko0dogaajima a najee varijacije su vijest
porukapoziv ili oglas o eko0problemima. %a temelju
istraivakih i praktinih djelatnosti eko0iskustava
potie se perceptivno intelektualno izraajno
52
angairanje za koje se procjenjuje da najbolje
odgovara sposobnostima djeteta i eko0situacije.
5koloka kultura obuhvaa ekoloko obrazovanje stavove
navike ekoloki odgoj. 1ilj ekolokog odgoja je razvijanje
ekoloke svijesti i ponaanja u skladu s ekolokim principima.
Odnos ekologije i odgojno0obrazovnog sustava mora
uvaavati ?
74O)O%7:'O " S3+(<327 5'O0'-;)-(5 %3;7' S-
S(5+7%7 - 'O2O S5 OS)&3(-2- sadraji ekologije
moraju biti suvremeni sami po sebi
+7S)3%17(3%O 0 ovo gledite podrazumijeva suvremeno
prihvaanje ideja razmiljanje o budunosti ekoloke
kulture povremeno usvajanje bitnih znanja.
5)7:'O -S*25(3&3%25 0 u odgojno0obrazovnom sustavu
mora postojati kontinuitet u prijenosu spoznaja. 1ilj
izobrazbe mora biti individua odgovorna ta ono to se
dogaa.5koloki odgoj i naobrazba mogu biti kvalitetni i
uinkoviti samo ako se sadraji rada povezuju sa ivotnim
kontekstom djeteta i ako se razvija kroz tzv. situacijsko
uenje.!rogram mora respektirati djetetovo poimanje
svijeta i kroz doivljaje i iskustvo djeteta o prirodi
nastojati da ono .stvara odnos sa samim sobom/.
!edagoki pristup temelji se na naelima0zadacima?
0 kod djeteta razvijati unutarnju motivaciju za znanjima o
prirodi i njenom ouvanju putem snanih neposrednih
dogaaja
0 djetetu omoguiti cjelovit doivljaj i iskustvo o prirodi
gdje e aktivirati motoriku i osjetila
53
0 do novih spoznaja dijete mora dolaziti vlastitim iskustvom i
samostalnim istraivanjem
0 razvijati djetetovu znatielju za prirodom podravati i
razvijati bogatstvo cjelovitih osjetilnih doivljaja
0 teite je na integraciji razliitih sadraja na primjeni
istraivakih metoda i intuitivnom uenju
7ntegralni pristup u ekologiji predstavlja metodu uenja pri
kojoj rad ukljuuje elemente spoznaje razliitih disciplina.
-enje se temelji na prirodnoj i spontanoj znatielji djeteta
i njegovoj aktivnosti ne vodei rauna o predmetnim
podjelama.
Odgoj djeteta u predkolskoj dobi zahtijeva naputanje
obrasca iskljuivog prenoenja znanja o prirodi nego
stvaranje aktivnosti u kojima e ono samostalno rjeavat
probleme.
4adaci ekolokog odgoja isprepliu se i povezuju i dopunjuju
sa zadacima i sadrajima iz svih aspekata djejeg razvoja.
4adaci za poticanje osamostaljivanja navika vanih za zdrav
ivot su?
0 razvoj potreba za istoom i urednou
0 razvoj osjeaja za lijepo u okolini ljepotu zaviaja i
domovine
0 razvoj potrebe za ouvanjem i oplemenjivanjem prirodnog
okruenja
0 razvoj radoznalosti i interesa za prirodne i drutvene
pojave
4bog pomanjkanja iskustvenog uenja znanja djece o svijetu
i prirodi nepotpuna su ograniena esto netona bitno ih
je upoznati i s znakovima na ambalai obraditi teme vezane
uz vanost istog zraka tla i vodeeksperimentirati s djecom
54
13. DJEJI PROJEKTI U ODGOJNO
OBRAZOVNOM RADU ODGAJATELJA
- interesu pozitivnog djelovanja na cjelokupan razvoj
djeteta potrebno je u djejem vrtiu ostvariti oputajue i
podraavajue ozraje. )reba omoguiti izbor aktivnosti
55
koje zaokupljaju dijete u cjelini i koje ga ine bogatijim u
rjeavanju odreenih problemskih situacija. )o je posebno
ostvarivo u radu na zajednikim projektima.
)akav nain rada se poeo koristiti u (eggio pedagogiji a
danas je iroko rasprostranjen.
- predkolskoj dobi djeca ue brzo i lako ispitujui ili
poduzimajui razne samostalne aktivnosti na to ih navodi
njihova beskrajna znatielja.
!rojekt je plan neke aktivnosti. On odreuje nain na koji e
se ta aktivnost odvijati kako bi dovela do odreenog cilja.
!osebno se koristi u istraivakom radu u kojem je osnova
za provoenje niza aktivnosti unutar istraivanja odreenog
problema.
(ad na projektu u odgojno0obrazovnom procesu poduzimaju
sama djeca kree na inicijativu djeteta ali moe i od strane
odgajatelja.
- njemu dolazi do povezanosti i ispreplitanja niza praktinih
i intelektualnih aktivnosti koja potiu gotovo sva podruja
djetetovog razvoja.
+jeca trebaju biti inicijatori projekta i zainteresirani za rad
na projektu jer e se samo tako doi do oekivanih
rezultata.
!remda projekt postavljaju djeca odgajatelji razgovaraju o
njemu i daju poticaje za rad. Oni pomau djeci formirati sve
to bi eljela doznati.
Osnovni ciljevi rada na projektu su stjecanje odreenih
spoznaja i sposobnosti te uspjeniji socio0emocionalni odnos
djece.
)ijekom rada na projektu djeca s velikim entuzijazmom
sakupljaju razne materijale u svezi s temom projekta.
56
)ijekom rada na projektu od djece se trai da istrauju
razne stvari vezane za projekt. 7straivanje mora biti
primjereno njihovim sposobnostima. &ano je dati djetetu
preciznu uputu. &ano je djecu poticati na promatranje.
)ijekom rada na projektu odgajatelj mora voditi rauna o
tome da li ga djeca razumiju. Stoga treba nastojati da djeca
identificiraju to vie stvari i pojava na koje nailaze dok
neto sakupljaju.
(ad na projektu od djece trai i vjetinu klasificiranja bilo
kao misaonu ili praktinu aktivnost. !reduvjet uspjene
klasifikacije jest uoavanje odnosa meu pojavama. )ijekom
provedbe projekta djecu treba privikavati na biljeenje "
crtanjem slikanjem...
- radu na projektu treba inzistirati na objanjenjima jer su
ona osnova vjetine rjeavanja problema.
(ad na projektu iznimno je pogodan z razvoj komunikacijskih
vjetina. )ijekom rada s djecom se mnogo razgovara i potie
ih se na postavljanje razliitih pitanja ne samo odgajatelju
nego i drugoj djeci. !ri tom ih se ui sluati druge i s njima
komunicirati. +jecu se potie na sluanje pria i
prepriavanje njihova sadraja.
>aze rada na projektu?
odreivanje teme projekta
odreivanje cilja i zadatka projekta
izradu plana projekta
provoenje projekta
vrednovanje postignua
57
!;3%7(3%25 )5*3)S'79 !(O25'3)3
+jeca ue i razvijaju se na integriran #upotpuniti odrati u
potpunosti$ nain. 'ad dijete slijedi svoje interese ono ui
injenice i izvodi zakljuke o novosteenim informacijama.
%ajnovija istraivanja pokazuju da djeca uvijek ue nove
stvari zbog ogromne sposobnosti mozga da istovremeno
preradi veliku koliinu informacija senzorne podraaje i
svjesnost #>orston i (eiff$.
*aterijali i aktivnosti koji su razliiti obilni i koji potiu
kreativnost poboljavaju integrirano uenje. Odgajatelji
koji pomau djeci stvarati spoznajna povezivanja kroz
projekte i time su se osobno uvjerili u visoku motivaciju
djece i bolje rezultate uenja.
(57>> 7 231'SO% istiu da /udruivanje sadraja iz
razliitih izvora predstavljanje sadraja kroz razliite
tipove iskustva i poticanje djece da razgovaraju na razliite
naine stvara uzbuenje i angairanost..
'orak po korak program uveo je centre aktivnosti koji se
mogu modificirati i mijenjati prema djetetovim individualnim
sposobnostima. Odgajatelji ili djeca mogu uvoditi
individualne teme ili projekte. !rojekti se trebaju zasnivati
na jakom interesu djece ili jednog djeteta. -koliko dijete
nastavi ispoljavati radoznalost o odreenom predmetu na
toj e se temi zasnivati razviti i proiriti projekt.
Odgajatelji mogu inicirati projekte iz teme no oni nee biti
uinkoviti ukoliko ih djeca ne smatraju izazovnim. +rugim
rijeima djeca e biti motivirana za istraivanja tema samo
ako su njihova pitanja osnova takvog istraivanja.
58
'3'O (34&7)7 )5*3)S'7 !(O25')
)eme se mogu uzeti iz razliitih izvora no samo tema
zasnovana na interesu djece garantira motivaciju i uspjeno
uenje. Odgajatelj koji slua to djeca govore i postavljaju
pitanja o stvarima koje ih zanimaju doi e do obilja ideja za
svoje tematske studije. )rajanje tematskog projekta ovisi o
veini djece to procjenjuje odgajatelj. )eme i projekti su
najprimjereniji djeci od I. god. na vie.
%ain na koji se moe razviti tematski projekt je upotreba
4 < % modela kojim se postavljaju F pitanja?
6to znamA
6to elim znatiA
6to sam nauioA
Odgajatelj zapoinje diskusiju u kojoj od djece trai da mu
kau to znaju o odreenom predmetu. 'ad djeca poinju
reagirati odgajatelj zapisuje njihove odgovore na veliki papir
da bi ih svi mogli vidjeti. &ano je zapisati djetetovo ime uz
komentar ili zabiljeiti komentare sve djece.
%ain na koji emo dobiti potrebne informacije moe
ukljuivati?
8ledanjem u knjige
!itanje roditelja
5ksperimentiranjem
!osjeivanjem odreenih mjesta
'onstruiranjem objekta ili dogaaja
59
3ktivnosti vezane za projekt mogu ukljuivati?
!osjet strunih osoba za odreena podruja u grupu
!osjet knjinici muzeju poti banci bolnici
:itanje pria o toj temi
7granje simbolikih igara na temu
74&5+,3 !(O25')3
Osobina djece da mnogo ue vlastitom inicijativom pitajui i
istraujui uz samostalno zakljuivanje iskoritena je i
dolazi do maksimalnog izraaja pri radu na projektu.
!(O25') je #u najopenitijem smislu$ plan aktivnosti
4a projekt u odgojno0obrazovnom planu vano je istaknuti?
(ad na projektu poduzimaju djeca u suradnji s
odgajateljem
O+8323)5;2 " S-(3+%23 " +2513
- njemu dolazi do prepletenosti i ispreplitanja niza
praktinih i intelektualnih aktivnosti koje potiu
gotovo sva podruja djejeg razvoja
Osnovna mu je pretpostavka da e dijete radei na
nekom projektu #promatrajui pitajui istraivajui
poduzimajui odreene aktivnosti te samostalno
razmiljajui i zakljuujui$ iriti svoja znanja do
krajnjih granica mogunosti aktivirajui pri tome sve
svoje sposobnosti
60
-)5*5;27)5;2 !(O25')%O8 (3+3 %3 !O+(-:2-
O+8O23 7 O,(34O&3%23 25 '7;!3)(71'.
OS%O&%3 %3:5;3 (3+3 %3 !(O25')-?
D. tema projekta mora biti vana za dijete. +ijete mora
biti zainteresirano za ostvarenje cilja rada na projektu.
Ope je pravilo da dijete #djeca$ a ne odgajatelj mora
biti inicijator projekta i zainteresiran za rad. )ijekom
rada na projektu odgajatelj moe pomagati djeci da
formuliraju to bi sve radila na projektu to bi sve
eljela doznati. )akva im je pomo u toj dobi
neophodna.
E. u ostvarenju cilja projekta djeca moraju koristiti pomo
osoba izvan predkolske ustanove. - ostvarenju cilja
projekta korisno je organizirati posjet raznim
mjestima.
F. kako bi ostvarila cilj projekta djeca moraju poduzimati
to vie raznovrsnih aktivnosti.
61
3')7&%OS)7 +25)5)3 )725'O* (3+3 %3 !(O25')-
S3'-!;23%25
Sakupljanjem raznih materijala na temu projekta djeca
razvijaju svoju motornu sposobnost #npr. pri izrezivanju
slaganju lijepljenju...$. (azvijaju se i intelektualne
sposobnosti kroz odabir skupljenog i prepoznavanje veze s
projektom. )o je prilika za ukljuivanje sudionika izvan
vrtia najee roditelje.
7S)(3<7&3%25
%ajbolje je da se odvija kroz neposredno iskustvo djeteta i
slobodno manipuliranje predmetima i pojavama. !ritom je
vano djetetu dati precizne upute o tome kako istraivati
to raditi s kojim materijalom to promatrati te ga
osloboditi straha od pogreke.
!(O*3)(3%25 #na to obratiti pozornost$
&jetina promatranja stjee se vjebom zato je vano
dijete pripremiti za promatranje dajui mu tone upute to
promatrati na to obratiti pozornost i sl.
7+5%)7>717(3%25 #imenovanje stvari " da djeca razumiju$
&ano je da prilikom sakupljanja i promatranja dijete tono
imenuje stvari. )o od odgajatelja zahtjeva stalno
provjeravanje razumiju li ga djeca.
62
';3S7>717(3%25 #uoavanje odnosa meu pojavama$
!reduvjet uspjene klasifikacije je uoavanje odnosa meu
pojavama. 'ad djeca klasificiraju razliite elemente dobro
je da im odgajatelj pomogne sugerirajui im razliite naine
grupiranja i upoznavajui ih s mogunou izbora razliitih
kriterija klasificiranja.
,7;25<5%25
)ijekom rada na projektu od djece se esto trai da rade
razne zabiljeke. - tu svrhu koristimo pogodne i primjerene
naine djeci predkolskog uzrasta #izrada jednostavnih
dijagrama crtanje lijepljenje modeliranje$. !ritom nije
vano da djeca tono biljee ve da se biljeke poslije znaju
proitati i protumaiti.
O,236%25%25
%e treba inzistirati na tome jer je to teko za predkolsku
djecu
&25<,3%25 'O*-%7'3172S'79 &256)7%3
(ad na projektu iznimno je pogodan za razvoj
komunikacijskih vjetina. )ijekom rada s djecom mnogo se
razgovara i potie ih se da postavljaju pitanja. !ri tome ih se
ui sluati.
14. INTEGRACIJSKI PRISTUP UENJA U DJEJEM
VRTIU
+ijete ui aktivno bavei se i istraujui svoju fiziku i socijalnu okolinu. -enje
je proces koji ukljuuje sve dimenzije razvoja djeteta. +ijete svoje znanje
konstruira novo znanje ugrauje u svoje postojee znanje i prerauje ga. 4adaa
odgajatelja je stalno bogaenje okruenja poticajima to e djetetu omoguiti
63
istraivanje a ne da ga poduava. Odgajatelj e pratiti djetetove aktivnosti i na
temelju njih planirati nove omoguiti djetetu nova iskustva.
-enje istraivanjem je autentino uenje koje se dogaa u poticajnom
okruenju prostorna organizacija mora biti osmiljena i opremljena tako da
uvaava ranija iskustva djeteta i prati njegove interese. Okruenje mora biti
dinamino treba stimulirati djetetove potencijale omoguiti interakciju
materijalima i socijalnu interakciju ponueni materijali moraju biti stvarni
konkretni da dijete moe njima manipulirati treba omoguiti eksperimentiranje.
7ntegrirano uenje je cjelovit proces. 3ktivnosti bi trebale integrirati razliita
podruja znanja naglaava se timski rad druenje djece razliite dobi vrijeme
bi trebalo biti fleksibilno.
-enje i razvoj predkolskog djeteta ne odvijaju se u usko odreenim
predmetnim podrujima nego objedinjeno. Svaka aktivnost koja potie jednu
dimenziju uenja i razvoja utjee i na druge dimenzije pa bi bilo neprimjereno
umjetno odvajati podruja razvoja. 'valitetno koncipiran predkolski kurikulum
treba skrbiti za sva podruja djetetova razvoja.
7ntegrirani pristup u prirodoslovlju i drutvoslovlju omoguuje doivljaj
svrhovitosti rada koritenje djetetovih vlastitih sposobnosti bez pomoi
odgajatelja primjenu najdjelotvornijih metoda koje je dijete samo odabralo te
maksimalnu interakciju s ljudima i objektima u prirodnom i drutvenom
okruenju.
'od integriranog kurikuluma sadraji uenja proizlaze iz razliitih podruja
povezanih zajednikom temom koja djecu zanima te su ta znanja steena na
takav nain kvalitetnija jer se izgrauju i praktino primjenjuju na nain i u
kontekstu koji za djecu ima smisla. 'roz integrirani pristup kurikulumu djeca
jednu pojavu sagledavaju sa razliitih strana i na razliite naine te je njihov
doivljaj cjelovitiji.
7ntegrirani kurikulum daje djeci mogunost da istrauju i produbljuju svoje
razumijevanje odreenih podruja organizira se oko teme koja djecu zanima i
pomae im bolje razumjeti svijet u kojem ive potie dublje istraivanje teme u
okviru odreene integrirane jedinice potie i olakava osobni angaman u
istraivanju i rjeavanju problema te samostalnost djeteta.
+jeca ue i razvijaju se na integriran #upotpuniti odrati u potpunosti$ nain.
'ad dijete slijedi svoje interese ono ui injenice i izvodi zakljuke o
novosteenim informacijama.
%ajnovija istraivanja pokazuju da djeca uvijek ue nove stvari zbog ogromne
sposobnosti mozga da istovremeno preradi veliku koliinu informacija senzorne
podraaje i svjesnost #>orston i (eiff$.
*aterijali i aktivnosti koji su razliiti obilni i koji potiu kreativnost
poboljavaju integrirano uenje.
64
-enje ne bi smjelo biti muenje ni za odgajatelje a pogotovo ne za dijete
predkolske dobi ako se zbiva prirodnim putem. *i zapravo ne uimo djecu nego
stvaramo okolinu da ona ue sama.
*alo dijete ui na temelju svega to mu se dogaa.
+ijete mnogo uinkovitije ui aktivno " :7%5@7 %56)O 3 %5 S;-632-@7.
!rivui panju djeteta te ga nenametljivo zainteresirati za neko podruje od
velike je vanosti jer ono onda ui mnogo uinkovitije nego dijete koje je na
neto prisiljeno.
Odgajatelji bi trebali promatrati djecu i spoznati njihove sposobnosti elje
predispozicije za neto jer ono to dijete zaista *O<5 pokazna je toka njegova
uenja.
7gra za dijete predstavlja rad. 'roz taj djeji /rad. i kroz razgovor dijete
najbolje ui. +jeca do K. god. imaju veliko pouzdanje u svoje sposobnosti
uvjerena su da ako neto pokuavaju mnogo puta da e u tome i uspjeti.
+ijete koje je ohrabreno da misli svojom glavom stjee veliko iskustvo o neemu
to ini. Ono se aktivno bavi manipulira istrauje s razliitim predmetima
materijalima sredstvima i aktivno sudjeluje u svakodnevnim ivotno0praktinim
aktivnostima #npr. prelijevanje vode ili pijeska iz jedne posude u drugu kako bi
nauilo kako se prelijeva tekuina koja je posuda vea ili manja to je veliko a
to malo to je uplje a to prazno to pliva a to tone ...$.
+ijete e uz puno pokuaja nauiti kako samostalno jesti ako mu to svakodnevno
omoguimo. 2asliko e dijete pravilno nauiti drati licu i samo se posluiti
samo ako mu je to svakodnevno omogueno. %ee nauiti to je lijeva a to desna
cipela ako svaki dan ne isprobava. Ono mora nauiti obuti cipele isprobavajui
grijeei i ispravljajui pogreke.
Soba dnevnog boravka mora biti ispunjena prirodnim oblikovanim i neoblikovanim
materijalima sredstvima alatima igrakama koji su djeci dostupni i koje oni
slobodno biraju s njima barataju istrauju igraju se i to u rasponu od
jednostavnih do intelektualno zahtjevnijih u razliitim pregradbenim prostorima
sobe hodnika s mogunou osamljenja ili biranja intimnijih prostora za
/punjenje baterija..
%a odgajatelju je da stalno izmilja zanimljive aktivnosti zadatke i igre.
+ijete e bavei se npr. krugovima doi do spoznaje da se krug sastoji od dva
polukruga #polovice$ te da se jedna polovica sastoji od E etvrtine. +oi e do
intuitivnog praktinog znanja da shvati to su to razlomci i operacije s njima.
&rti mora biti koncipiran kao radionica za rad i istraivanje eksperimentiranje
laboratorij za individualno i grupno uenje kako djece tako i odgajatelja. +a to
bude ustanova u kojoj e djeca prirodno uiti i ivjeti i u kojima e se kod djece
razvijati osjeaj samopotovanja i potovanja drugih.
+jeca se razvijaju i ue na integriran nain.
65
%ajnovija istraivanja pokazuju da djeca uvijek ue nove stvari zbog ogromne
sposobnosti mozga da istovremeno preradi veliku koliinu informacija senzorne
podraaje i svjesnost #>O(S)O% 7 (57>>$.
*aterijali i aktivnosti koji su razliiti obilni i koji potiu kreativnost
poboljavaju integrirano uenje.
17. ISTRAIVAKE AKTIVNOSTI PREDKOLSKE DJECE
;ogikom samog ivljenja malom je djetetu predodreeno da istrauje otkriva
eksperimentira. +ijete je u suvremenom svijetu okrueno s bezbroj elemenata
koji mogu privui njegovu pozornost i interes.
7nteres djeteta u prvih est godina za istraivanjem otkrivanjem interakcijom
pokazuje se kao vrlo snaan a od snage motivacije ovisi i snaga i uspjeh akcije i
njezinih rezultata.
66
+ijete poinje s istraivanjem od prvih dana svoga postojanja. 3ngairanjem
djejih osjetila poinju se prikupljati podaci o svijetu.
*aterijali koju spadaju u polje djejeg istraivanja su igrake i predmeti za
igru razni prirodni i pedagoki neoblikovani materijali vizualna i audio " vizualna
sredstva voda pijesak glina brano eer sol dostupni radni instrumenti i
predmeti magneti sredstva za istraivanje rasta i razvoja bilja razni
mehanizmi.
2edna od bitnih zakonitosti uenja predkolske djece jest da ona ne ue
sluajui ve samo otkriva i konstruira te u suradnji s drugom djecom i odraslima
provjerava i sukonstruira svoje znanje.
*nogi materijali igrake i sredstva u rukama djece ponekad dobivaju sasvim
nove oblike svrhu i znaenje koje unaprijed nismo oekivali niti mogli
predvidjeti. Ovi momenti nastaju jer je dijete stvaralako aktivno bie koje
otvoreno prilazi istraivanju svoje okoline.
!roblem se moe shvatiti kao odreeno konfliktno stanje izmeu subjekta i
predmeta djelovanja osjeaj nesklada izmeu postojeeg i eljenog. Odgajatelj
treba djetetu pomoi da pokua osvijestiti problem. *oe se govoriti o vie
razina djejeg rjeavanja problema. !rva razina je u okvirima jednostavnog
rukovanja premetima #predmet treba dohvatiti odloiti stisnuti...$. ta prva
razina proizlazi iz uspostavljanja odnosa izmeu sebe vlastitih dijelova tijela i
predmeta rukovanja. +jelovanjem predmeta na predmet dijete dopunjuje i
multiplicira snage i mogunosti vlastitih dijelova tijela koristei neke predmete
kao dodatne instrumente. +jeje postavljanje predmeta u meuodnose
djelovanjem predmetom na predmet izbor pogodnog predmeta za instrumentalno
djelovanje puni su potencijalnih mogunosti za nastajanje i uoavanje problema i
njihovo rjeavanje. +jeje postavljanje predmeta u meuodnose potreba za
razumijevanjem stvarnosti oko sebe dovodi i do potrebe uspostavljanja i
zadravanja kontrole nad upoznatom stvarnosti.
Simbolizacija semiotike naznake u pravilu ne prethode istraivanju ali se
tijekom njegova irenja i razvoja s njim isprepliu. +jetetova simbolizacija ovisi o
djetetovim iskustvima sa stvarnim predmetima. Simbolino znaenje djejih
tvorevina u pravilu slijedi logiku stvorenog iskustva.
%esumnjivo je velika pomo djeci govorno oznaavanje elemenata njihova
djelovanja.
U1!6$ !.6$)$,*1)$ 0 .)*9)'( '+,&$@'/$#)'($ -
%ain odgajateljeva djelovanja je slian bilo da je rije o njegovoj poetnoj
inicijativi o intervenciji tijekom zbivanja ili njegovu ukljuivanju u aktivnosti
djece. Odgajatelj se u svakom sluaju ukljuuje razliitim materijalima
partnerstvom u igri poticajima raznih vrsta ukazivanjem na prikladan model
djelovanja u odgovarajuim uvjetima moguim pomacima koji dijete navode da
67
uoi problem da se priblii rjeenju ili da ga rijei. - tijeku rjeavanja problema
odgajatelj moe prema procjeni o djejim mogunostima dodatno opteretiti ili
olakati neku problemsku situaciju. Skrbi o tome da dijete ne bude trajno
frustrirano odnosno da eventualan niz neuspjeha na postane preveliko
optereenje za dijete.
+ijete eli istraivati otkrivati eksperimentirati. %epoznata okolina trai od
djeteta aktivan odnos prema dijelovima tog okruenja predmetima ivim biima
pojavama vlastitoj osobi kako bi zadovoljilo svoje potrebe. 7nteres djece za
istraivanjem otkrivanjem i interakcijom je snaan. 'ao rezultat istraivanja
javlja se uenje o okolini osobinama mogunostima " javlja se znanje.
(anom djetinjstvu odgovara funkcionalno predmetna aktivnost i funkcionalna
znakovna aktivnost a iskustva tih aktivnosti " znanja odnose se na intelektualni
razvoj djeteta.
Odgajatelj u djejim aktivnostima potie verbalna nadmetanja #torta slano0
slatko$ pomae djeci svrstavanje postavljanje pitanja
1:. DJELOVANJE ODGAJATELJA NA SOCIJALNO
EMOTIVNI RAZVOJ DJETETA
2edna od vanih uloga odgajatelja u poticanju socijalno0emocionalnog razvoja
jest stvaranje modela oekivanog ponaanja. Odgajatelj mora biti dobar model.
Odgajatelj kod djece treba poticati opisivanje sebe i svoje obitelji razvijati
pozitivan stav prema sebi i drugima razvijati samopouzdanje i samostalnost
poticati djecu na potivanje pravila. +jecu treba poticati da iskazuju osjeaje na
drutveno prihvatljiv nain da sudjeluju u igri i interakciji s drugom djecom.
68
+jecu treba poticati na empatiju potivanje razliitosti preuzimanje
odgovornosti.
*odeli ponaanja koji podupiru stvaranje prijateljstva i zajednitva meu djecom
u skupini ukljuuju potivanje druge djece suradnju u igri nalaenje
kompromisnih rjeenja i iskazivanje osjeaja. +jeca e slijediti odgajateljev
primjer ukoliko je odgajatelj dosljedan u svojim postupcima.
!onekad odgajatelj mora umjesto samog djelovanja glasno pojasniti korake
odreene aktivnosti pogotovo mlaoj djeci. +jeca moraju uti misaone procese
koji se zbivaju tijekom odgajateljevog djelovanja pri stvaranju odreenog
modela.
(azvoj drutvenih i emocionalnih vjetina ne moe se poticati samo u odreenom
razdoblju dana. )o je razvoj koji treba poticati u svakom trenutku. )reba
koristiti svaku priliku za utvrivanje ovih vjetina i poduavanje drutvenim
pravilima.
'akao bi potaknuli dijete na opisivanje sebe i svoje obitelji za igre uloga nudimo
lutke mukog i enskog spola neka djeca glume sebe i lanove svojih obitelji.
+jeci treba pokazivati razliite slike obitelji. *oe se napraviti knjiga? sve o
meni ili sve o mojoj obitelji i sl.
'ako bi kod djeteta razvijali pozitivan stav prema sebi i drugima potiemo ga na
crtanje autoportreta igre u kojima spaja razliite dijelove tijela... djetetu treba
dozvoliti da od kue donese svoju omiljenu igraku. Odgajatelj treba biti djetetu
na raspolaganju kada se dijete u vrtiu odvaja od roditelja ili neke druge bliske
osobe. )reba mijenjati materijale kako bi dijete stjecalo to vie razliitih
iskustava i na taj nain jaalo svoju sliku o sebi. )reba pohvaliti dijete za
njegova postignua i istaknuti ih.
)reba poticati interakciju meu djecom tako da se djeca sa nekim problemom
obraaju i jedna drugoj a ne samo odraslome. !ravila grupe moraju biti
razumljiva a materijali dostupni djeci. Odgajatelj ne treba rjeavati problemske
situacije umjesto djeteta nego ga treba hrabriti da samo pokua rijeiti
problem.
+jecu treba ukljuiti u stvaranje pravila grupe.
+jecu treba poticati na verbaliziranje osjeaja i razumijevanje tuih osjeaja.
+jecu treba poticati da sukobe rjeavaju dogovorom odgajatelj mora znati
optimalnu koliinu uplitanja " djeca trebaju u to veoj mjeri sama rjeavati
sukobe.
Odgajatelj treba to ee organizirati igre u kojim je potrebno partnerstvo.
7sto tako potrebno je organizirati aktivnost u kojima emo otkriti to djeca
vole a to ne.
69
(azvoj drutvenih i emocionalnih vjetina ne moe se poticati samo u odreenom
razdoblju dana kao to je jutarnji krug. Odgajatelj treba koristiti svaku priliku
za utvrivanje ovih vjetina to znai da treba to ee nuditi materijale koji
potiu zajedniku igru djece stvarati situacije koje potiu iskazivanje emocija
u svim aktivnostima djece poticati preuzimanje odgovornosti potivanje druge
djece suradnju u igri i pronalaenje kompromisnih rjeenja.
2edna od vanijih uloga odgajatelja u poticanju socio0emocionalnog razvoja je
stvaranje modela oekivanog ponaanja to znai da odgajatelj mora pruati
pozitivan primjer vlastitim ponaanjem. Odgajatelj u svakoj situaciji mora biti
svjestan da djeca najvie ue upravo oponaajui pa i u onim trenutcima kada to
ne elimo odnosno kada smo svjesni da se ne ponaamo primjereno. 7z vlastitog
premda skromnog iskustva mogu posvjedoiti da to nije uvijek jednostavno.
)akvo ponaanje odgajatelja iziskuje dosta truda i pozornosti a prije svega
dosljednost. *eutim velika je nagrada odgajatelju kada primijeti da djeca
oponaaju njegovo pozitivno ponaanje te da im to ulazi u naviku i postaje dio
njihove osobnosti.
)ako se u odgojnoj praksi esto puta moe po ponaanju djece primijetiti kojoj
grupi pripadaju odnosno tko im je odgajatelj. )a injenica najvie pokazuje
koliko je velik utjecaj odgajateljevog ponaanja na dijete.
!onekad odgajatelj mora umjesto samog djelovanja glasno pojasniti pravila
ponaanja i to se od djece oekuje pogotovo kada je rije o mlaoj djeci.+ijete
treba upozoriti kada se neprikladno ponaa ali ga treba i pohvaliti kako bi se kod
djeteta oblikovala svijest o dobrom ponaanju. *eutim vano je da koliina
odgajateljevog uplitanja pogotovo kada se radi o sukobima meu djecom bude
ograniena. +jecu treba poticati da se za pomo obraaju i drugoj djeci te da u
to veoj mjeri sukobe rjeavaju sama. %aravno tu je potrebna odreena mjera
opreza jer dijete treba znati da moe imati povjerenje u odgajatelja te da mu
se moe obratiti ukoliko samo ne moe rijeiti problem.
- praksi sam se esto susrela upravo sa problemom koji se odnosi na meusobnu
suradnju djece. )o za posljedicu ima velik broj sukoba meu djecom te
neprimjereno izraavanje emocija u tim situacijama. +jeca tada uglavnom imaju
potrebu da se obrate odrasloj osobi dolazi do QtuakanjaR i slinih pojava.
- nekoliko navrata kada se radilo o sukobu oko odreene igrake djeci sam
QzaprijetilaR oduzimanjem igrake ukoliko se ne uspiju dogovoriti. - vie
sluajeva to je djelovalo pozitivno na rjeavanje sukoba. :injenica je meutim
da uplitanje odgajatelja djeluje trenutno u toj situaciji no u konanici nisam
primijetila znatnije promjene u ponaanju djece.
'ako se radi gotovo uvijek o istoj djeci smatram da bi to ee trebalo stvarati
situacije u kojoj djeca koja meusobno dolaze u sukobe trebaju suraivati kako
70
bi ostvarila odreeni cilj. )ako se mogu ponuditi kocke za gradnju zajednike
graevine zajedniko slaganje puzzli podjela u parove ili manje grupe tijekom
tjelesnih aktivnosti i slino. )akvi poticaji iziskuju suradnju i meusobno
dogovaranje i pokazuju djeci da sukobi tijekom takvih aktivnosti djeluju
negativno na njihov uspjeh.
Smatram da su takve aktivnosti dobre i kada se radi o suoavanju sa neuspjehom
jer tada dijete taj neuspjeh ne doivljava samo kao svoj to umanjuje osjeaj
neuspjeha.
K$5! "' +(! %!(!61' .)*2' .$ &$3/')0 /)*C,'#* #$ %!.&09)0 *(!2')$ ,$5!?*&
)* /$@#! .$-
N)*60)*(! !%,'('3$(
Optimistine osobe vjeruju da poslije kie dolazi sunce to znai da poslije
neuspjeha u konanici dolazi uspjeh. %jegovanjem optimistinog ponaanja
pomaemo djeci kod prevladavanja neuspjeha i stvaranja vedre osobnosti to
utjee na pozitivne socijalne odnose i bolju sliku o sebi.
Z$>,')*/$(! !. .)*,*,$ 01)0.#! %!#$C$#)* %&*($ .&06'($
)akvo ponaanje prije svega utjee na meuljudske odnose. %a taj nain djeci
pokazujemo to je drutveno prihvatljivo ponaanje.
R$3/')$(! 5!. .)*,*,$ +('+$! 3$ >0(!&
Osobe koje imaju razvijen smisao za humor obino su omiljene u drutvu i
upravo se smisao za humor esto navodi kao vana pozitivna osobina. :esto
sam imala priliku primijetiti da djeca imaju snanu potrebu za stvaranjem
smijenih situacija i nasmijavanjem drugih i da uivaju u tome.
P$@1)'/! %&!($,&$(! 5$5! .')*,* %!5$30)* !+)*D$)*
%eka djeca su po svojoj prirodi vie emotivna od druge djece odnosno vie su
sklona izraavanju emocija bilo na pozitivan ili negativan nain. 3ko
odgajatelj primijeti da je neprimjereno izraavanje emocija uestalo tada se
tome treba posvetiti vie panje jer moe imati negativan utjecaj na druga
podruja djetetovog razvoja prije svega na socijalni razvoj. )akvo dijete
esto moe biti odbaeno od strane vrnjaka.
P!>/$1)0)*(! .)*,*,!/ ,&0.
'ako bi dijete lake prevladalo neuspjeh vano je da cijenimo njegov trud a
ne konani cilj. -ostalom puno je vanije ono to dijete naui dok se trudi
71
neto postii nego samo postignue. Osobno preferiram materijale i igre koje
nisu natjecateljskog karaktera odnosno koje nemaju pobjednika na kraju igre.
!rimijetila sam da mnoga djeca vole isticati pobjednika pogotovo ako se radi
o njima samima te da veinu aktivnosti pretvaraju u natjecateljske.
N* +5&'/$(! %&!"1*(* !. .)*2*
%aravno da postoje problemi za koje djeca ne moraju znati jer bi im to
predstavljalo preveliko optereenje. *eutim djecu treba ukljuiti u
svakodnevna dogaanja a ona nisu uvijek samo ugodna. *nogi odrasli ele
zatititi dijete skrivajui probleme od njega no smatram da se u takvim
sluajevima dijete moe osjeati izolirano i nekompetentno. +jeci takoer
treba pokazati i vlastite osjeaje. !rimijetila sam da to kod djece esto
potie na empatino ponaanje.
U9'(! .')*,* !%0C,$#)0
+anas kada je tempo ivota bri nego ikada trenutci oputanja nisu potrebni
samo nama odraslima nego i djeci. Stresne situacije potiu na neprimjereno
izraavanje emocija i stvaraju napetost. 4bog toga djeci treba stvarati
mogunosti za oputanje i smirivanje organizma. )u je vrlo prikladna glazba
kao to su razni zvukovi prirode i klasina glazba koja ima umirujue
djelovanje. )ijekom sluanja glazbe mogu se itati tekstovi za meditaciju koji
su primjereni djejoj dobi #npr. SSS ,udimo prijatelji FF pedagoke
radionice Slon 4agreb DGGI. str.DEI$.

P!($@*(! .)*,*,0 0 &$3/!)0 +$(!.'+2'%1'#*
+a bi dijete moglo regulirati vlastite emocije vano je da ima razvijenu
samodisciplinu.
-spostavljanjem samodiscipline dijete je sposobno za prilagoavanje okolini
bez upozoravanja i uputa odraslih. +a bi dijete dolo do tog stupnja razvoja
potrebno je da naui odgoditi zadovoljenje priekati nagradu odrei se
neega. Odrasla osoba moe pomoi sa davanjem verbalnih uputa.
R$3/')$(! 0%!&#!+, ' %&*/1$.$/$#)* #*0+%)*>$
Sastavni dio regulacije emocija je i prihvaanje neuspjeha. Sve dok dijete ne
naui prihvatiti neuspjeh kao sastavni dio ivota ono se ne moe nauiti
72
ustrajnosti. ,udui da je neuspjeh praen nizom neugodnih emocija dijete
najprije mora nauiti nositi se s tim osjeajima kako bi bilo u stanju postii
uspjeh. %aime kako bi izbjegli emocije koje prate neuspjeh kod neke djece
se dogaa da u strahu od neuspjeha izbjegavaju i same pokuaje.
-pravo sam se s takvim djetetom imala priliku susresti u praksi. +jeak je
vrlo nesiguran u svoje sposobnosti i uznemiri se prije nego i pokua
sudjelovati. !ohvaljivanje i ohrabrivanje od strane odgajatelja utjee na
djeakovu motivaciju.
R$36!/$&$(! ! .)*,*,!/'( %&!"1*('($
1
&ano je da dijete zna da se moe nekome povjeriti i da mu pruamo osjeaj
da su i njegovi problemi vani. +jetetu moemo pomoi jedino ako znamo to
se u njemu dogaa kako razmilja i to osjea.
1<. PRIMJENA INTEGRALNE METODE U PREDKOLSKOJ
USTANOVI
7%)58(3;%3 #osnovni potpun cjelovit$ *5)O+3 0 *5)O+3 :727 25
)5O(72S'7 O'&7( 9-*3%7S)7:'7 !(7S)-! 3 %38;3S3' 25 %3
)5O(723*3 -:5%23 7 )5O(723*3 !O)(5,3 6)O S5
O!(317O%3;747(32- '(O4 'O*-%7'3172S'5 !(O15S5 #,ai 9udina
'oller0)rbovi <iak$.
!5(15!1723 " psihiki proces kojim pokuavamo spoznati i osmisliti objektivnu
realnost #svatko je vidi na svoj nain$.
1
ivkovi, ., Razvoj emocionalne inteligencije, Tempo, akovo, 2006.
73
!roces percipiranja odvija se na K naina?
D. S3'-!;23%25 informacija
E. S5;5'17O%7(3%25 0 vanjski se podraaji pretvaraju u ivane
impulse unutar naeg tijela a mozak ih prikuplja i selekcionira
F. *7'S7%8 " dio procesa percepcije kada iz mnotva podraaja
izdvojimo one koji su nam zbog neeg zanimljiviji
I. O(83%747(3%25 " pokuavamo podraaje koje smo zamijetili
strukturirati u oblik kojeg poznajemo kako bismo lake baratali
podraajima i informacijama
K. 7%)5(!(5)7(3%25 " pokuavamo dati smisao neemu interpretirati
percipirati kao neto to ima vanost
!roces percepcije zapoinje kada izvan nae koe iz vanjskog svijeta osjetima
vida sluha njuha okusa i opipa primamo informacije. *i opaamo?
Ono to moemo
Ono to elimo
Ono to trebamo
Ono to oekujemo
Ono to smo pripremljeni opaziti
'roz proces !5(15!1725 stvaramo svoje impresije o stvarnosti o nama o
drugim ljudima o svijetu.
!5(17!7(3%25 +(-879 ;2-+7 " najprije formiramo sliku drugog ovjeka
#selektiranje i sakupljanje informacija o osobama$. 'ada osobu vidimo prvi put
vidimo najprije tjelesna svojstva osobine aktivnosti komunikaciju. 4atim njenu
ulogu status te kontekst u kojem se upoznajemo. 4akljuujemo.
O!3<3%25 S&725)3 " jedini sustav kroz koji zamjeujemo stvarni svijet jest
perceptivni sustav. Opaamo onaj dio stvarnog svijeta koji je u kontekstu s naim
osjetilima.
'O*-%7'31723? na je cilj utjecati na socijalno i emocionalno podruje i
proces razvoja i sazrijevanja djece predkolske dobi. 3 metodom kojom to
elimo postii nazvali smo integralnom metodom. %jen je teorijski okvir
humanistiki pristup koji se operacionalno temelji na 'O*-%7'3172S'O*
!(O15S- #pretpostavlja otvorenost ljudi za komuniciranje$.
T3)4;3T71'O&3 !(3&7;3 'O*-%7'31725?
D. %5*O8-@5 25 %5 'O*-%717(3)7 " pokuaj izbjegavanja komunikacije
takoer je komunikacija
E. S&3'3 'O*-%7'31723 7*3 S3+(<32%7 #osobine predmeta ljudi
dogaaja$ 7 O+%OS%7 #prenoenjem sadraja prenosimo i odnos prema
sadraju$ 3S!5').
74
F. %3(3& O+%OS3 -&25)O&3%3 25 7%)5(!(5)3172O*
'O*-%7'3172S'79 )725'O&3 O+ S)(3%5 !3()%5(3
I. 'O*-%7'31723 *O<5 ,7)7 +787)3;%3 " za razmjenu komunikacije
koriste se znakovi " verbalna komunikacija ili
3%3;O8%3 " koriste se znakovi koji omoguuju samo priblinu predodbu
" ine je neverbalna komunikacija #mimika geste pogled$ paraverbalana
komunikacija #naglasak stil govora$
K. )725' *5=-;2-+S'79 O+%OS3 25 S7*5)(7:3% #razvija se odnos
jednakosti partneri tee slinosti a razliitosti se izbjegavaju$ ili
'O*!;5*5%)3(3% #dva razliita poloaja " primarni i sekundarni "
dijete majka pacijent doktor " razliitosti se nadopunjuju$.
S;-63%25 7 8O&O(5%25? odrasli odgajaju kroz sluanje i govorenje stoga nije
svejedno kako to u odgojnim situacijama izgleda kako djeluje na djecu i kako to
ona primaju.
8O(+O% smatra da je svako #djetetovo$ ponaanje mogue promatrati kao jedan
doreeni prostor. )ako je prostor ponaanja jedne osobe mogue doivjeti od
strane druge osobe kao prostor od E skupine ponaanja i prihvatljivih i
neprihvatljivih.
4a razliku od klasinog pedagokog komuniciranja 8O(+O% u svom modelu
uspjenijih odnosa predlae komuniciranje na temelju iste komunikacije i jezika
prihvaanja kojim se poruuje osobi #djetetu$ da slobodno izrazi svoje osjeaje i
probleme te da je prihvaeno takvo kakvo jest.
+obar je onaj odnos u kojem svi sudionici mogu biti i jesu iskreni i otvoreni
meusobno se potuju te uzajamno su ovisni u zadovoljavanju pojedinanih i
zajednikih potreba.
3')7&%O S;-63%25 je tehnika jezika prihvaanja kojim se ne samo slua nego
aktivno slua to znai da se dekodiraju i provjeravaju informacije dobivene od
djeteta tako da mu se alje poruka o tome kako smo ga uli i razumjeli.
Od govora preko razgovora do dogovora " &5(,3;%3 'O*-%7'31723
'omunikacija je dvosmjerni proces " ne samo davanje ve sluanje primanje i
razumijevanje.
8O&O( " se najee javlja u formi naredbi i uputstava kojim se djeluje na tue
ponaanje. (348O&O( je dvosmjeran on je razmjena poruka razliitog
sadraja znaaja i razumijevanja tih istih poruka. +a bi razgovor bio razmjena
poruka razumijevanje i prihvaanje osoba koje razgovaraju potrebno je raditi na
75
uravnoteenju emocionalnog i razumskog. !ritom prema >7S95(- i ,(OT%-
slijedi?
Osvjeivanje emocionalnog stanja
'ontrola ponaanja
&erbalizacija emocija
!riprema za pojavu emocija
'&3;7)5)3% (348O&O( 25 !O;3 !-)3 +O +O8O&O(3
17;2 je postii onaj stupanj suglasnosti u svezi sa sadrajem komunikacije kojem
e obje strane biti zadovoljene a odnos sauvan
%5&5(,3;%3 'O*-%7'31723
+igitalan nain komunikacije
3nalogna koristi znakove koji omoguuju samo priblinu posrednu ili
prenesenu predodbu
%everbalni znakovi " paralingvistiki
- kinetiki
- proksemiki #udaljenost blizina odjea$
!onaanje " pristupi?
D. !S79O3%3;7)7:'7!(7S)-! " definiran je ovjekovim unutranjim
zbivanjima i podraajima kao to su instinkt iCili ego ili superego zahtjevi
E. ,795&7O(743* " uvjetovano je poticajima zahtjevima i uvjetima koji
dolaze iz sredine
F. 9-*3%7S)7:'7 !(7S)-! " ponaanje je akcija ali i reakcija prema
okolini
I. )5O(723 'O%)(O;5 7 (53;7)5)%3 )5(3!723 " sva su ponaanja
roena iz naih potreba #ljubav sloboda mo zabava$
7%)58(3;%3 *5)O+3 " ukazuje na uvaavanje psiholokih potreba "
unutarnjih kao osnovnih pokretaa ljudskog ponaanja u svim dobnim uzrastima.
Osnovne karakteristike su?
D. 'O*!;5'S%OS) 7%)58(3;%5 *5)O+5 " ogleda se u injenici da je
rije o metodi koja u sebi integrira nekoliko razliitih teorijskih
utemeljenja kao i nekoliko metoda i tehnika rada s ljudima inei tako
cjeloviti pristup.
E. O)&O(5%OS) 7%58(3;%5 *5)O+5 " oituje se u injenici da iako
predstavlja relativno zaokruenu cjelinu ipak je otvorena za mogunost
ugradnje novih teorijskih znanja i postupaka u radu s ljudima.
76
-temeljenost integralne metode u radu s roditeljima nalazimo pogotovo u djelima
8lassera #DGHK.$ i 8ordona#DGHF.$.
1=. PROMATRANJE I PRAENJE DJEJEG RAZVOJA U
SVAKIDANJIM AKTIVNOSTIMA DJECE
'ada odgajatelji planiraju aktivnost ureuju okruenje i brinu se za djecu
trebali bi razmiljati o tome da li su materijali dovoljno zanimljivi da li planirane
aktivnosti odgovaraju potrebama djece da li je taj rad djeci izazovan.
&rlo je korisna metoda promatranja djece u njihovom prirodnom okruenju. Ova
metoda podrazumijeva postupak nadgledanja djeteta u njegovu radu ili igri bez
uplitanja u aktivnost.
!raenje je postupak biljeenja i dokumentiranja aktivnosti ili ponaanja djece.
!raenje naina komunikacije kod djece pomae nam gledati ih onakvima kakva
77
jesu. ,iljeenjem onoga to je primijetio odgajatelj ima podatak o djetetovom
radu i kvaliteti rada.
-loga odgajatelja kao promatraa zahtijeva provoenje vremena promatrajui
te koritenje ispravnih sredstava za promatranje. %jegova se uloga sastoji u to
tonijem opisu ponaanja objektivnosti pri opisivanju ponaanja izbjegavanju
subjektivnih interpretacija.
M*,!.* %&!($,&$#)$ +0-
prie " zapisi
trebaju dati informacije o tome to kada i gdje se neto dogodilo
opisni zapisi0 zapaanja
biljee se na kraju dana0 trenutni dojam
upitnici za promatranje
specificiraju posebna ponaanja sustavan proces sakupljanja
informacija
radne mape " zbirke radova
intervjui i razgovori
-loga odgajatelja se neizravno ostvaruje u postavljanju pozornice za igru i
uenje u promatranju djejih interesa i razine sloenosti djejeg djelovanja
ponuenima materijalima i aktivnostima u otkrivanju i daljnjem provociranju
djejih hipoteza.
Ova promatranja dalje vode i odreuju odgajateljeve interakcije s djecom
kreiranje novih i dodatnih poticaja.
+a bi se prodrlo u djeje motive akcija vano ih je promatrati izbliza traiti i
pomno sluati djeja objanjenja tih akcija potovati ih ne uriti sa
ispravljanjem i nametati svoja rjeenja.
1A. ULOGE I POSTUPCI ODGAJATELJA U
AKTIVNOSTIMA DJECE
-loga odgajatelja u aktivnostima djece jest organizacija prostora i organizacija
aktivnosti. Oboje treba uskladiti s razinom razvoja svakog pojedinog djeteta u
skupini. 4a rad u malim grupama na individualnim zadacima treba osigurati
vrijeme kad odgajatelj moe promatrati aktivnost djece.
-loga odgajatelja podrazumijeva razumijevanje razvoja djece promatranje
djece u radu i igri planiranje grupnih i individualnih ciljeva temeljenih na
interesu i potrebama djece osiguravanje fleksibilnog okruenja potovanje
prema djeci i njihovim idejama ohrabrivanje djece pri rjeavanju problema
78
poticanje djece uloga promatraa treba biti pripravan proiriti i obogatiti igru
potaknuti na daljnje razmiljanje dodati materijale.
Odgajatelj treba pruiti djeci mogunost da sama biraju materijale treba
poticati djecu na igru mijenjati centre aktivnosti unoenjem novih materijala. 4a
vrijeme aktivnosti treba pratiti djecu po centrima te paziti da odjednom ne nudi
previe materijala. 'od destruktivne djece vano je biti odluan i miran
preusmjeriti djetetovu potrebu na drugu aktivnost koja omoguuje pozitivan
ishod.
)akoer se i kod roditelja treba informirati o interesima djece treba biti
djetetov partner u istraivanju te pratiti napredak djeteta promatrajui i
biljeei. Odgajatelj treba pravedno i iscrpno komentirati djeje radove #a ne
samo rei? lijepo jeJ$.
-loga odgajatelja je takoer da stavi sve materijale na vidljivo mjesto da naui
djecu kako se trebaju odnositi prema materijalima nakon igre potaknuti djecu na
pospremanje materijala. )reba poticati djecu da razmiljaju o onome to rade
poticati ih da ispituju svojstva materijala.
&eina odgajatelja pod utjecajem iskustva iz osobnog odgoja i obrazovanja
internalizirala je model rukovodee uloge kao pouavatelja i standardnog
izravnog nositelja odgojno " obrazovnog procesa koji umjesto djece a ne zajedno
s njima odluuje to kad gdje i s ime e se uiti i igrati.
2edna od bitnih zakonitosti uenja predkolskog djeteta je da ono ne ui
sluajui ono to mu govori odgajatelj ve samo otkriva i konstruira te u
suradnji s drugom djecom i odraslima provjerava i sukonstruira svoja znanja.
+ijete uiva u isprobavanju i otkrivanju .
4nanja se djetetu ne mogu prenijeti i nametnuti izvana ve ih ono treba izgraditi
vlastitom praksom na nain u vrijeme koje je za njega optimalno.
-loga odgajatelja nije detaljno planiranje i doslovno provoenje sadraja koje je
unaprijed zacrtao ve se ona neizravno ostvaruje u postavljanju pozornice za
igru i uenje u promatranju djejih interesa i razine sloenosti djejeg
djelovanja ponuenim materijalima i aktivnostima u otkrivanju i daljnjem
provociranju djejih hipoteza i shvaanja. Ova promatranja dalje vode i
odreuju odgajateljevu interakciju sa djecom kreiranje dodatnih i novih
poticaja. !laniranje je potrebno kao okvir pokuaj predvianja mogui ali ne i
obveznih djejih aktivnosti.
-pravo u slobodnim aktivnostima dijete najvie ui i moe dosei ono to mu u
realnom ivotu jo ne uspijeva.
+a bi se podrlo u djeje motive akcija vano ih je promatrati izbliza traiti i
pomno sluati djeja objanjenja tih akcija potovati ih ne uriti sa
ispravljanjem i nametati svoja rjeenja. -loga odgajatelja treba se usmjeriti na
79
razumijevanje znaenja koja djeca konstruiraju u njihovim svakodnevnim
akcijama.
+a bi smo u veoj mjeri omoguili izbor originalnost smireno i ugodno ozraje i
poticanje daljnjih djejih aktivnosti od planiranja je daleko vanije naknadno
reflektiranje djejih akcija i nae interpretiranje njihova znaenja. Oni nam
pruaju uvid u to to dijete zanima ime eli ovladati koje strategije uenja
primjenjuje te na temelju toga potiu ideje za daljnji rad i utjecaj na proces
uenja.
Samorefleksija i refleksija bitna je za konstruiranje i kreiranje onih praktinih
situacija o kojima praktiar zajedno sa svojim kolegama promilja analizira i
planira promjene. !edagoka dokumentacija moe mu u raspravi biti veliki oslonac.
-z uvjet da se odgajatelj angaira u transformaciji vlastite prakse i uvjeta u
kojima je obavlja primjena pedagoke dokumentacije vodi ga osvjeivanju
razumijevanju i evaluiranju osobnog vrijednosnog sustava. )akoer mu pomae
razviti miljenje o vlastitom miljenju i sukonstruirati znanja u kolaborativnom
socijalnom procesu s djecom i odraslima. !ostupno e se mijenjati ne samo
njegova teorija o akciji nego i ona u akciji.
-loga odgajatelja je da osigura raznovrsnu okolinu da stvori povoljno psiholoko
ozraje da uoi i podri djeji interes za spoznavanjem i izraavanjem da
verbalno komentira pita i bude bitan pomae ohrabruje i olakava i tek nakon
stvaranja uvjeta i pomnog promatranja djece i sam kreira situacije u kojima e
djecu izravnije potaknuti na uenje. )o moe odgajatelj koji je osjetljiv za
djeje potrebe potovanje djejih prava u svakodnevnoj praksi i koji posjeduje?
razumijevanje predkolske djece promoviranje djejeg razvoja i uenja znanje
o integriranom kurikulumu mnogostruke strategije pouavanja za znaajno
uenje procjenjivanje djejeg napretka refleksivnu praksu partnerstvo s
obitelji i profesionalno partnerstvo.
2B. DJECA S POSEBNIM POTERBAMA U PREDKOLSKOJ
USTANOVI
+jeca s posebnim potrebama s kojima se susreemo u radu su djeca s
potekoama u razvoju.
*eunarodna klasifikacija djece s potekoama u razvoju jest?
osobe s oteenjem vida
osobe s oteenjem sluha
osobe s oteenjem glasa i govora
mentalna retardacija
autizam
tjelesna invalidnost
80
poremeaji u ponaanju
tekoe u uenju
vie vrsta oteenja istovremeno
&ano je napomenuti da se djeca s posebnim potrebama sve vie integriraju u
redovne vrtie i kole a na je zadatak da?
pravilnim odgojem i obrazovanjem djelujemo na ustanove prema djeci s
posebnim potrebama
pripremimo djecu na prihvaanje djece s posebnim potrebama
upoznati djecu s karakteristikama odreenog oteenja
SO1723;%3 7%)58(31723 je jako bitna za dijete s oteenjem. ,itno je
naglasiti da se uspjena socijalna integracija djece s posebnim potrebama ne
dogaa sluajno. !ostoje uvjerljivi dokazi da tu djecu vrnjaci odbacuju koje je
uoeno ak kod djece od I. god.
!3<;27&3 7 S7S)5*3)S'3 !(7!(5*3 mora prethoditi samoj integraciji
djece s posebnim potrebama u predkolskom programu. )o ukljuuje?
informiranje roditelja
biranje djece na grupu s obzirom na sastav grupe
priprema odgajatelja i ostalih
';2-:%7 S)3&O&7 O+8323)5;23 *O(32- ,7)7?
uvjerenje da je sposoban poduavati takvo dijete
uvjerenje da dijete moe postati koristan lan drutva
uvjerenje da bi redovni vrtii trebali odgajati i obrazovati djecu s
posebnim potrebama
,7)%3 43+3@3 25S) !O)713)7 (34&O2 SO1723;%79 &256)7%3 'O+
+2515 S !OS5,%7* !O)(5,3*3.
-kljuivanjem djece s posebnim potrebama u vrti njihovi se pojmovi proiruju
oni ue igraju se i ive zajedno te se razvijaju u osobe koje razumiju i potuju
jedni druge.
!ruajui djeci podrku na njihovoj razini razvoja odgajatelji izgrauju
djetetove osjeaje samopotovanja i njihov odnos prema uenju koji e biti
pozitivno.
!osebne potrebe djeteta mogu se oznaiti kao? povremene ili trajne vee
neravnotee zaostajanja ili ubrzavanja u pojedinim aspektima razvoja ili razvoja
u cjelini koje se kod djece razliito izraavaju.
81
!osebne potrebe djeteta mogu se izraavati kao? !O)5%1723;%5 !(O;34%5 7
)(32%5.
!O)5%1723;%5 !OS5,%5 !O)(5,5 " moe imati dijete koje je u svom razvoju
ili ivotu imalo odreene tzv. (747:%5 >3')O(5 " perinatalni teki porod
nepovoljni okolinski utjecaj nepotpunost obitelji bolest u obitelji...$.
)akve potrebe moe imati i dijete u kojeg razina nekog aspekta razvoja bitnije
odudara od ostalih ili se u neemu znatno razlikuje od djece u grupi #sporiji
motorni razvoj izrazito ivo dijete ono s izrazitim sklonostima i interesima...$
%aglaen individualni pristup i briga za individualne potrebe svakog djeteta u
grupi garancija su spreavanja prerastanja takvih pojava u smetnje u daljnjem
zdravom razvoju djeteta.
!(O;34%5 !OS5,%5 !O)(5,5 " moe imati svako dijete. - npr. tzv. krizna
razdoblja i pojave kao to je negativizam u F. i L. god. fizioloko mucanje u F.
+ruge prolazne posebne potrebe moe pokazivati i dijete zbog traumatizirajuih
dogaaja u njegovom ivotu #npr. smrt u obitelji boravak djeteta ili roditelja u
bolnici roenje sestre ili brata polazak u vrti kolu itd.$. ovdje je potreban
individualni pristup usmjeren drugim strunjacima.
)(32%5 !OS5,%5 !O)(5,5? 0 moe na razliite naine izraavati dijete u
kojeg neke od prethodnih potreba nisu na vrijeme uoene ili pravilno tretirane.
)rajne posebne potrebe ima dijete s potekoama u razvoju.
Odgoj takvog djeteta provodi se prema posebnim zakonom utvrenim uvjetima?
-(O=5%3 7;7 S)5:5%3 S)3%23 O(83%74*3 koji prema svojoj prirodi
zahtjeva poseban struni pristup kako bi se omoguilo izraavanje i razvoj
sauvanih sposobnosti djeteta i time to kvalitetniji daljnji odgoj i ivot
)rajne posebne potrebe ima i dijete koje se bez roditeljske brige due odgaja u
djejem domu bolnici i sl.
6to se tie djece s posebnim potrebama a pogotovo djece s tekoama u
razvoju treba naglasiti da je osnovni nain spreavanja i ublaavanja uzroka koji
izraavaju smetnju djetetu odgoj sve djece i takvog djeteta u grupi na naelima
humanistiko0razvojne koncepcije.
)rebalo bi izbjei prerano etiketiranje djeteta s posebnim potrebama uoiti
dobre osobine i mogunosti djeteta i na njima graditi pozitivan odnos okoline
prema njemu te sliku djeteta o sebi samom kao preduvjet uspjene socijalizacije
i integracije u drutvo.
- svakom se izvanobiteljskom obliku predkolskog odgoja prilikom rjeavanja
odreenih pitanja primjenjuju naela?
82
D. +a je -&3<3&3%25 OS%O&%79 )25;5S%79 !O)(5,3 +25)5)3 tj.
razvoj i zdravlje djeteta preduvjet razvoja u cjelini #to je mlae to je
osjetljivije$.
E. da su 5*O17O%3;%O0SO1723;%5 !O)(5,5 +25)5)3 istog znaaja
kao i tjelesne a njihovo zadovoljavanje preduvjet razvoja u cjelini
Sva djeca a pogotovo mlaa te djeca s posebnim potrebama imaju u odnosu na
kasnija razvojna razdoblja ograniene mogunosti prilagoavanja na promijene u
okolini a pogotovo na izvanobiteljsku sredinu.
!osebnu panju zahtijevaju djeca koja moraju prekinuti svakodnevni boravak u
obitelji radi smjetaja u bolnicu.
58(5831723 " iskljuivanje djece iz prirodne sredine njegove potekoe i
smjetanje u posebnu ustanovu ili u grupu s ciljem prilagoenije edukacije.
7%';-4723 " proces kojim u isto stavljamo djecu iste kronoloke dobi s i bez
posebnih potreba radi njihove zajednike igre druenja i uenja.
7%)58(31723 " ukljuivanje djece s manjim tekoama u redovan sustav odgoja
i obrazovanja.
21. OSOBINE SUVREMENOG, KVALITETNOG
ODGAJATELJA
Odgajatelji su struni djelatnici koji u neposrednom radu s djecom provode
razliite programe predkolskog odgoja. )ako otprilike zvui struna definicija
odgajatelja.
Ona manje formalna definicija opisala bi poziv odgajatelja na sljedei nain?
Odgajatelj je onaj koji iz ljubavi slui i ostvaruje ono u to vjeruje
on konkretno pomae ulijeva povjerenje i vjeruje u pozitivnu nutrinu djeteta
potuje njegovu slobodu bez nametanja samo predlae
ne ustruava se opominjati ne boji se istine ve opominje mirno i smireno.
83
On odgaja uvijek u svakoj sredini uvijek novim i ivim jezikom ljubavi
razgovara bez zatvorenosti otvoren je prema novim vrednotama prema
znakovima vremena.
!ostoje odgajatelji i O+8323)5;27 0 oni koji nam se ureu u pamenje. 6to ini
te osobe posebnima i u emu je njihova kompetencija pitanja su koja zaokupljaju
strunjake koji se bave odgojem.
;a&isa Tilson amerika znanstvenica pokuala je dati odgovor na to pitanje
navodei sljedee karakteristike linosti kao najvanije za kompetentnog
odgajatelja?
D. E'3'95! 3.&$/1)* " dobro zdravstveno stanje nuan je preduvjet dobrog
obavljanja posla koji zahtjeva visoku razinu energije.
E. P+'>'95! 3.&$/1)* " kroz svakodnevni kontakt s djecom odgajateljCuitelj
je osoba koja treba biti emocionalno dostupna sposobna za fiziku
bliskost empatiju i razumijevanje. (ad s djecom esto je emocionalno
iscrpljujui i zahtijeva osobu koja moe emocionalno vie davati nego
primati. ,iti odgajateljCuitelj znai moi se adekvatno nositi s mnogim
emocionalnim zahtjevima koje djeca imaju.
F. P!3','/#$ +1'5$ ! +*"' " kompetentan odgajateljCuitelj osjea se dobro u
svojoj koi siguran je u sebe i svoje znanje esto se za njega moe rei
kako mu djeca sama prilaze.
I. E1*5+'"'1#!+, " promjene dnevne rutine ne uzrujavaju ga ve pred njega
postavljaju nove izazove. !romjene plana i aktivnosti vesele ga.
K. S,&%1)'/!+, " to je dijete mlae ova je karakteristika vanija. *ala djeca
od odrasle osobe trae vie panje i nadzora to esto
odgajateljaCuitelja dovodi do iskuavanja granica strpljenja.
L. P!3','/$# " odgajateljCuitelj treba svojim ponaanjem djetetu biti
pozitivan model. On je svjestan da je pod stalnom prismotrom djejih
oiju koja o svijetu uvelike ue oponaajui ga. 'ompetentan
odgajateljCuitelj vrlo je svjestan vanosti svojeg pozitivnog stava i
ponaanja.
M. O,/!&*#!+, " kompetentan odgajateljCuitelj otvoren je za nove spoznaje
spreman je uiti i usavravati se.
'ompetentan odgajateljCuitelj nadasve uiva u svom poslu. On je osoba koja
zadovoljstvo crpi iz zadovoljstva djece o kojoj brine.
%eke od ostalih osobina koje posjeduje kvalitetan odgajatelj su sljedee?
susretljivost smirenost paljivost duhovitost nasmijanost nenametljivost
spontanost kreativnost sklonost inovacijama refleksijaO
84
-;O83 '&3;7)5)%O8 S-&(5*5%O8 O+8323)5;23
Osnovna zadaa djelatnosti predkolskog odgoja jest ouvanje tjelesnog i
mentalnog zdravlja djeteta te poticanje cjelovitog razvoja svih njegovih
funkcija sposobnosti i mogunosti. Odgajatelj je tu da svojim radom to i
omogui.
-loga suvremenog odgajatelja sve je vie usmjerena na organizaciju sredine
izbor materijala i sredstva koji e poticati djecu na razmiljanje na rjeavanje
problema na stjecanje novih znanja a ne izravno pouavanje iako se tijekom
odgojno0obrazovnog rada moe zamijetiti da se neki od odgajatelj ne dre ovih
pretpostavki.
-pitno je koliko odgajatelja je svjesno takvog #pogrenog$ naina rada a koliko
njih tako postupa nesvjesno pod utjecajem iskustva iz osobnog odgoja i
obrazovanja
Odgajatelj u svojoj grupi oblikuje nain ivljenja " kvalitetan odgajatelj pri tome
je usmjeren na potrebe i interese djece.
-loga kvalitetnog odgajatelja podrazumijeva razumijevanje razvoja djece
promatranje djece u radu i igri planiranje grupnih i individualnih ciljeva
temeljenih na interesu i potrebama djece osiguravanje fleksibilnog okruenja
potovanje prema djeci i njihovim idejama ohrabrivanje djece pri rjeavanju
problema poticanje djece na obogaivanje i proirenje igre dodavanje
materijala poticanje djeteta na daljnje razmiljanje. 'valitetan odgajatelj je
djetetov partner u istraivanju prati napredak djeteta promatrajui i biljeei
pravedno i iscrpno komentira djeje radove.
7ako se odnosi na glavni dio odgajateljskog poziva neposredan rad s djecom nije
jedini zadatak kvalitetnog suvremenog odgajatelja. )akav odgajatelj mora biti
spreman na suradnju sa kolegama suradnju sa roditeljima te konstantno
obrazovanje i struno usavravanje.
- suradnji s roditeljima odgajatelj bi trebao posjedovati sljedea naela?
>unkcionalnost? u to kraem vremenu raspraviti to vei broj problema
!edagoki optimizam? podrazumijeva vjeru odgajatelja u sebe djecu svoj
rad
)aktinost? prenoenje injenica o djetetu na adekvatan nain
7ntegrativnost? odgajatelj mora ukljuiti sve nove spoznaje proizale iz
suradnje u svoj praktian rad
S-&(5*5%7 O+8323)5;2 " (5>;5'S7&%7 !(3')7:3(
85
*noge su vrline koje jedan odgajatelj mora posjedovati izmeu ostalog mora
biti vrstan praktiar.
Stjecanje praktine kompetencije pretpostavka je za istraivanje razvijanje i
graenje kurikuluma kao i stjecanje stvaralake kompetencije odgajatelja u
odgojnoj praksi.
Odgajatelj mora stei znanje u akciji. - svakodnevnoj praksi kada se
kompetentni praktiar suoi s odreenim problemom ili zadatkom on najee
preuzima akciju pa onda razmilja o njezinoj svrhovitosti promaajima i novim
moguim rjeenjima.
Stjecanje praktine kompetencije sloena je djelatnost i vana je jednako kao i
stjecanje teorijskog znanja.
(jeenje za stjecanje praktine kompetencije jest u organiziranju akcijskih
istraivanja koja bi praktiara trebala motivirati na svjesnu refleksiju i
samorefleksiju te istraivanje svoje prakse. !otrebna je argumentirana kritika
rasprava s kolegama radi ocjenjivanja svojih pogreaka i pronalaenja
zajednikog odgovora na nove prijedloge.
- tom procesu promatranja analiziranja i osvjeivanja svojih pogreaka u radu
to predstavlja prvi korak prema refleksivnom praktiaru odgajatelju je
potrebna pomo. Osnovni zadatak takvog pomagaa0promatraa je identificiranje
nesklada izmeu odgajateljevih namjera i realizacije.
+jeje reakcije na njegovu akciju mjerilo su razumijevanja i interpretacija te
akcije a istodobno i odgovor kakva je odgajateljeva implicitna pedagogija.
'valitetan odgajatelj bi se trebao zapitati to treba mijenjati da bi ga djeca
bolje razumjela i reagirala. 'roz zajedniku raspravu odgajatelj se osposobljava
da kritiki razmilja o svojoj praksi i da svoju refleksiju artikulira u sebi i
raspravi je sa drugima to je glavna znaajka refleksivnog praktiara.
Samorefleksija i refleksija bitna je za konstruiranje i kreiranje onih praktinih
situacija o kojima praktiar zajedno sa svojim kolegama promilja analizira i
planira promjene. !edagoka dokumentacija moe mu u raspravi biti veliki oslonac.
'valitetan suvremeni odgajatelj refleksivni praktiar je onaj odgajatelj koji u
svoj rad uvodi suvremene metode koje potom ocjenjuje procjenjuje
usporeuje planira daljnje postupke u svom radu.
'valitetan odgajatelj "praktiar u svom radu s djecom treba mijenjati rutinu
biti ukljuen u neprekidni proces uenja i upoznavanja neposredne prakse.
Odgajatelj koji je spreman na mijenjanje postojee prakse ukljuuje se u
raspravu s djecom slua njihova objanjenja i na taj nain po potrebi ispravlja
vlastito gledite. )aj proces mu izmeu ostalog pomae u osobnom i
profesionalnom napretku.
86
Suvremena praksa odgajatelja mora biti vie refleksivna a manje rutinska to
znai da odgajatelji trebaju vie promiljati vlastite postupke a manje se
usmjeravati prema pedagokim kliejima.
)'O 25 +O,3( 7 S)(-:3% O+8323)5;2A
!rema 'ramer #DGGI$ dobar odgajatelj je?
Sposoban promatrati sebe kao osobu koja kontinuirano ui i ima elju
pronalaziti i provjeravati razliite modele bez pretenzije da unaprijed ima
odgovor na sva pitanja " mnogi odgajatelji smatraju da moraju biti
Qhodajue enciklopedijeR no smatram da odgajatelji sebi na taj nain
stvaraju nepotreban stres djeci daju pogrean dojam da se Qsve mora
znatiR. *islim da je vano djeci objasniti da ni odrasli sve ne znaju i da se
zapravo ui cijeli ivot te da imamo pravo promijeniti svoje miljenje kada
shvatimo da nismo bili u pravu.
S izraenom potrebom napredovanja u osobnom i profesionalnom pogledu
Smatram da odgajatelji koji nisu spremni raditi na sebi lako upadnu u
rutinu a rutina je kod ovog poziva loa opcija za sve sudionike odgojno "
obrazovnog procesa. Odgajatelj bi trebao Qii u korak s vremenomR to
znai konstanto se obrazovati i usavravati
+obar promatra i sluatelj djeteta
+a bi odgajatelj mogao planirati poticaje vano je poznavati svako
pojedino dijete a to emo najbolje uiniti promatrajui ga u raznim
igrovnim situacijama i baratanjem raznolikim materijalima. %a osnovu toga
odgajatelj moe pomoi djetetu u njegovom razvoju i usavravanju
sposobnosti
!oznavatelj sredine u kojoj radi sa svim socijalnim kulturnim i ekonomskim
razliitostima
'ao to nam je poznato dijete oblikuju genetski faktori ali i njegova
sredina sa svim svojim utjecajima. Smatram da to ukljuuje i stil
odgajanja roditelja kojeg je vano uskladiti sa odgojem u ustanovi
#religija posebna prehranaO$
!oznavatelj zakonitosti djetetova rasta i razvoja
Smatram da je to osnova koju svaki odgajatelj mora posjedovati i da je
bez toga svaki daljnji rad s djecom teko ostvariv. Odgajatelj mora znati
kada je odreeno djetetovo ponaanje normalno i primjereno njegovoj
dobi a kada se ono moe smatrati odreenim poremeajem.
!oznavatelj procesa uenja predkolskog djeteta " razliitih naina i
intenziteta
87
+a bi maksimalno unaprijedio djetetov razvoj odgajatelj mora poznavati
zakonitosti djetetovog razvoja to ukljuuje i uenje. !redkolsko dijete
najbolje ui kada je samo aktivno a ne kada slua i promatra druge. Stoga
djetetu treba omoguiti da istrauje to znai poznavanje djeteta i
ponudu materijala u skladu s njegovim sklonostima i potrebama uz
neprestano obogaivanje aktivnosti i materijala. Odgajatelj treba
promatrati dijete te u skladu s time oteavati ili olakavati ponuenu
problemsku situaciju
Sklon postavljanju pitanja o motivima djece zakljuak ostavlja otvoren ne
uri istrauje uzima u obzir miljenja drugih otvoren za riskantne ideje
za postavljanje pitanja istraivanja i sl.
&ie puta se zna dogoditi da odgajatelj pouruje dijete sa odgovorom
postavljajui mu dodatna pitanja i dijete na taj nain navodi na odgovor.
Smatram da se na taj nain djetetu onemoguava da kreativno razmilja.
+ijete mora znati da njegov odgovor ili pretpostavka ne mora uvijek biti
toan da je vana i njegova mata te uvaavanje njegovog miljenja kakvo
god ono bilo.
Sposoban preuzeti rizik i ne optereivati se unaprijed postavljenim planom
!lanirani poticaji samo su okvir za ono to namjeravamo raditi s djecom.
'valitetan odgajatelj ne bi se smio optereivati njima i time to e
Qnapisati u dnevnikR. 7nteresi i potrebe djeteta su jedini plan kojeg se
odgajatelj treba drati to znai da se plan lako promijeni ako vidimo da
se djeci ono to smo pripremili ne svia i ne odgovara njihovim potrebama.
Spreman na kompromis omoguuje improvizacije i kreativno izraavanje
)akav odgajatelj nee djetetovu kreativnost sputavati na nain da njegove
likovne radove QvraaR jer treba ispuniti cijeli papir more mora biti plave
bojeO
>leksibilan " sredinu organizira prema trenutanim potrebama
- svakom djejem vrtiu postoje standardni centriCkutii. *eutim
obino se pred godinje odmore moe primijetiti kako su djeca zasiena
ponuenim materijalima prostorom kroz koji se mogu kretati i zatvorenih
oiju. Ovisno o djejim interesima i godinjim dobima mogu se uvoditi
novi kutii #npr. centar za osamljivanje centar za istraivanje centar za
presvlaenje i maskiranje glazbeni centarO$. 7z vlastitog iskustva mogu
potvrditi da je veina djece zainteresirana za pedagoki neoblikovane
88
materijale budui da omoguuju raznoliku interpretaciju i koritenje a
upravo to onemoguuje rutinu i dosadu.
43';2-:3'
&eina djejih vrtia u nas osigurava djeci cjelodnevni boravak to znai i do
devet sati boravka u ustanovi. 'ada se malo bolje promisli dijete u tom sluaju
provede vie vremena uz odgajatelja nego uz roditelja to dovoljno govori o
potrebi da dijete bude uz strunu i kompetentnu osobu.
7ako je ljubav prema odgajateljskom pozivu i djeci iznimno vana za uspjeno
obavljanje posla to nikako ne osigurava kvalitetu i strunost.
Svaki odgajatelj mora biti struno adekvatno obrazovana osoba koja e se
usavravati tijekom cjelokupnog radnog vijeka. Obrazovanje i struno
usavravanje omoguuju bolje poznavanje djetetovog razvoja i naina uenja te
odgajatelju pomau da se razvija kako na osobnom tako i na strunom planu.
&rlo je vano da odgajatelj ne upadne u rutinu nego da konstantno preispituje
svoje postupke mijenja svoju praksu i prilagoava je potrebama djece.
%a moje pitanje kakva bi QtetaR trebala biti odgovor djece je uglavnom bio "
dobra. - njihovim oima to je znailo " lijepa da ne vie da se lijepo igra da
nam ita prie.
- mojim oima to znai sljedee? odgajatelj mora voljeti svoj rad i iz djejeg
zadovoljstva crpiti energiju za sljedei radni dan djeca mu moraju biti stalna
inspiracija da mijenja i usavrava sebe i svoj rad djecu mora sluati i promatrati
uti i ono to dijete ne izgovori rijeima.
22. ODGAJATELJ REELEKSIVNI PRAKTIAR
*noge su vrline koje jedan odgajatelj mora posjedovati izmeu ostalog mora
biti vrstan praktiar.
Stjecanje praktine kompetencije pretpostavka je za istraivanje razvijanje i
graenje kurikuluma kao i stjecanje stvaralake kompetencije odgajatelja u
odgojnoj praksi.
Odgajatelj mora stei znanje u akciji. - svakodnevnoj praksi kada se
kompetentni praktiar suoi s odreenim problemom ili zadatkom on najee
preuzima akciju pa onda razmilja o njezinoj svrhovitosti promaajima novim
moguim rjeenjima.
89
Stjecanje praktine kompetencije sloena je djelatnost i vana je jednako kao i
stjecanje teorijskog znanja.
(jeenje za stjecanje praktine kompetencije jest u organiziranju akcijskih
istraivanja koja bi praktiara trebala motivirati na svjesnu refleksiju i
samorefleksiju te istraivanje svoje prakse. !otrebna je argumentirana kritika
rasprava s kolegama radi ocjenjivanja svojih pogreaka i pronalaenja
zajednikog odgovora na nove prijedloge.
- tom procesu promatranja analiziranja i osvjeivanja svojih pogreaka u radu
to predstavlja prvi korak prema refleksivnom praktiaru odgajatelju je
potrebna pomo. Osnovni zadatak takvog pomagaa0promatraa je identificiranje
nesklada izmeu odgajateljevih namjera i realizacije.
+jeje reakcije na njegovu akciju su mjerilo razumijevanja i interpretacija te
akcije a istodobno i odgovor kakva je odgajateljeva implicitna pedagogija.
Svaki odgajatelj bi se trebao zapitati to treba mijenjati da bi ga djeca bolje
razumjela i reagirala. 'roz zajedniku raspravu odgajatelj se osposobljava da
kritiki razmilja o svojoj praksi i da svoju refleksiju artikulira u sebi i raspravi
je sa drugima to je glavna znaajka refleksivnog praktiara.
Odgajatelj " refleksivni praktiar je onaj odgajatelj koji u svoj rad uvodi
suvremene metode koje potom ocjenjuje procjenjuje usporeuje.
!ravo pitanje koje bi svaki odgajatelj sebi trebao postaviti bilo bi?
2esu li moja djeca zadovoljna boravkom u vrtiuA
6to inim i to im pruam da budu zadovoljni poevi od okruenja
izbora materijala izbora kutia prostora...
Struno kompetentan odgajatelj kontinuirano se pita /4atoA 4atoA. poevi
od vidljivih znakova nezadovoljstva #npr. zato su moja djeca agresivna zato
plau svaki put kad se odvajaju od roditelja zato besciljno lutaju po prostoru
zato im je dosadno vrtiu...$. 7 rijetko kad je zadovoljan postignutim jer zna da
uvijek moe biti bolje i djeci i njemu. )ek kada vidimo svoju dgojnu praksu
onakvom kakva ona zaista jest mogue je njezino mijenjanje. +a bi se unesle
promijene u odgojno0obrazovnu praksu potreban je drugi par oiju tj. vanjski
promatra kolega koji e nam pomoi otvoriti oi. !otreban nam je svima
prijatelj kritiar. !rijatelji kritiari izravno promatraju participiraju surauju
raspravljaju o konkretnim akcijama situacijama o problematinim stavovima
idejama koje su vidjeli u praksi svojih kolegica.
90
)ek transformacijsko0akcijska razina moe mijenjati odgojnu praksu i stvarati
novo znanje.
+a bi se vinuli do ove razine znanja prvo je potrebno da svaki odgajatelj vidi to
se dogaa u praksi njega samoga. )rebalo bi da odgajatelj sam ili uz pomo
kolegica prijatelja kritiara procjeni odnos prema predloenim subjektima koji
se mogu dopuniti ili preraditi.
5vo nekoliko sugestija o tome to bi se trebalo promatrati?
D. kako su ureeni hodnici emu slue da li se djeca mogu slobodno kretati
po njima
E. ima li djece po hodnicima ili su zatvoreni u grupe
F. najee se iz hodnika ulazi u garderobe kao predprostor kako su one
ureene borave li djeca u njima
I. kako je prostor u sobi djejeg boravka rasporeen kad uete u sobu ini
li vam se da je ona prazna da je sve na svom mjestu da je previe uredno
K. imate li dojam da je puno materijala sredstava takvo da djeca imaju
tijekom cijelog dana to zanimljivo initi
L. kad promatrate sebe ili svoju kolegicu ini li vam se da vi ili ona stalno
imate nekog posla stalno neto radite u grupi istite pospremate
umirujete djecu a malo vremena imate za promatranje djece i otkrivanje
onoga ime se ona bave to rade jesu li zadovoljna
M. ima li dovoljno kutia
H. jesu li oni standardni
G. ili su pak raznovrsni neuobiajeni ali prema ponaanju djece njima
zanimljivi
DN. jesu li primjereno rasporeeni i odijeljeni jedni od drugih
DD. ima li u kutiu dovoljno materijala koji odgovaraju njihovoj namjeni
DE. ima li mogunosti da se dijete osami ili pak grupica djece da se bavi
nekom aktivnou bez velikog nadzora odgajatelja ili smetnje druge djece
DF. kakve materijale alate pribore sredstva igrake nudite djeci
DI. jesu li to preteno gotove igrake plastine kocke autii
DK. ima li onih koje ste sami izradili ili s djecom s roditeljima
DL. kako se odnosite prema djeciB slii li taj odnos autoritarnog odraslog
kojeg djeca moraju obavezno sluati i posluati
DM. ili je to odnos odraslog koji ima povjerenja u djecu ali koji ima odreene
zahtjeve
3'172S'O 7S)(3<7&3%25
3kcijsko istraivanje je izravno suradniko promatranje i mijenjanje odgojne
prakse s namjerom stvaranja uvjeta okruenja #socijalnog i fizikog$ i ozraja
koje e voditi emancipaciji a uz manipulaciju djece i odgajatelja. - ovom se
istraivanju praksa povezuje s teorijom i teorija s praksom.
91
'ratko saimajui istraivanje treba?
pripremiti plan akcije da bi se poboljalo ono to se ve dogaa u praksi
da pone raditi na realizaciji plana u praksi
da prati efekte akcije u kontekstu u kojem se ona odvija
da razmisli o efektima kako bi mogao planirati iduu akciju u sukcesivnim
ciklusima
7straivanje u izvravanju ovih I aktivnosti obavezno se radi u suradnji i
ukljuuje sve one koji su ukljueni i sudjeluju u akcijskom istraivanju.
'oncepcija akcijskog istraivanja potjee od ;eUina #DGIL.$ socijalnog psihologa.
0 D. planiranje
3'172S'O 7S)(3<7&3%25 0 E. akcija
0 F. procjena #ocjena$ rezultata
Odgajatelj se takoer moe staviti u ulogu djeteta koje boravi i ivi u toj grupi
iz dana u dan. !okuajte procijeniti koliko je organizacija ustroj okruenje
grupe i vrtia u skladuCneskladu s djejom prirodom.
Struni tim treba odgajatelju omoguiti posjedovanje novih ideja
#refleksivni pristup$ analizu i tuu praksu na temelju kojih se
procjenjuje refleksija
4ajedniko uoavanje procesa prua bolje rezultate od izolirane
samoprocjene
/kooperativo uenje. omoguava analizu diskusiju i provjeru refleksni
praktiar na taj nain svoje pogreke promatra kao dio uenja
odgajatelju se treba osigurati mogunost neovisnog i individualnog
istraivanja prakse bez straha od neuspjeha
odgajatelju je potrebna pomo strunjaka " teoretiara
odgojna se praksa moe mijenjati samo promjenom miljenja i stavova
praktiara
O+8323)5;2 " (5>;5'S%7 !(3')7:3(
razmiljati o onome to radi osmiljavati i pristupiti svakoj stvari
svojstveno je prvenstveno djeci
mijenjajui praksu mijenjamo sebe i obrnuto
O+8323)5;2
postepeno upoznaje i promatrajui uoava individualne razlike meu
djecom te njihove sklonosti i interese
promilja i ureuje prostor prema uoenim potrebama i interesima djece
vodi biljeke i zapaanja o dogaajima u skupini reakcijama djece u
pojedinim situacijama
92
planira osmiljava i provodi projekte za koje procjeni da proizlaze iz
zajednikih potreba i interesa u skupini
planira i provodi svakodnevnu suradnju s roditeljima organizira sve
oblike rada i edukaciju roditelja
prenosi iskustva vlastite prakse u javnost
23. RAZVOJ SOCIJALNE KOMPETENCIJE PREDKOLSKE
DJECE
'ompetentan pojedinac je osoba koja moe iskoristiti poticaje iz okoline i svoje
osobne te postii dobre razvojne rezultate. Strunjaci za socijalni razvoj
razlikuju dva aspekta socijalne kompetencije? vrnjaki statusCpopularnost i
prijateljstvo. !rijateljstvo se razlikuje od vrnjakog socijalnog statusa po
smjeru i specifinosti. &rnjaki status je jednosmjeran prijateljstvo
pretpostavlja uzajamni odabir dvoje specifine djece.
93
Socijalno kompetentna mala djeca uputaju se u zadovoljavajue interakcije i
aktivnosti s odraslim osobama i vrnjacima i kroz takve interakcije poboljavaju
vlastitu kompetenciju.
Sastavnice socijalne kompetencije su regulacija emocija #reagiranje na socijalno
prihvatljiv nain sposobnost odgode spontanih reakcija$ socijalna znanja i
socijalno razumijevanje #poznavanje normi i pravila grupe sposobnost
predvianja tuih reakcija$ socijalna umijea # npr. pristupanje grupi djece koja
se ve igra$ i socijalne dispozicije #esto ponaanje bez prisile nad kojim postoji
dijelom svjesna kontrola$.
+jeca u vrtiu pokazuju razne probleme u socijalizaciji koji mogu imati razne
uzroke. %ekima manjkaju znanja i umijea potrebna za ukljuivanje u vrnjaku
interakciju.
Socijalno kompetentna samostalna djeca najee potjeu iz obitelji u kojima se
mijeaju toplina i nadzor i gdje vlada ravnotea izmeu bliskosti i rezerviranosti.
+a bi postiglo socijalnu kompetenciju svako dijete se mora osjeati dijelom
odgojne zajednice. (azvoju socijalne kompetencije pogoduju mjeovite grupe.
)emeljno naelo prema kojem bi se trebao odvijati odgojno " obrazovni rad s
predkolskom djecom je uvaavanje i potivanje osjeaja djece kako bi postali
kompetentni sudionici u skupini.
Socijalno se ponaanje razvija u zatvorenom krugu? djeca koja su simpatina
bivaju sve omiljenijima i prihvaenijima nepristupana djeca se odbacuju ime
postaju jo nepristupanija. 6to je dijete mlae to mu je lake izai iz
negativnog kruga.
Ozraje grupe je najbolje ako ga obiljeava autentina neposredna i izravna
komunikacija odraslih sa djecom glede normi pravila i oekivanja vezanih uz
sudjelovanje u ivotu grupe.
Optimalna intervencija odgajatelja potie socijalnu kompetenciju. 7ntervencija
odgajatelja ne bi smjela biti tako esta da djeca malokad dobiju priliku sama
rjeavati svoje probleme ali dovoljno esta kako ni jedno dijete ne ulo u
negativan krug.
7nterakcija odgajatelja s djecom je model socijalne kompetencije.
SO1723;%3 'O*!5)5%1723 " pojedineva sposobnost iniciranja #zapoeti
pokrenuti$ te odravanje zadovoljavajuih recipronih odnosa s vrnjacima tj.
sposobnost da potakne i odri odnos s vrnjacima
Strunjaci razlikuju E aspekta socijalne kompetencije?
D. !O!-;3(%OS) " razina na kojoj vrnjaci prihvaaju ili odbacuju
pojedinca
E. !(723)5;2S)&O " predstavlja uzajamni odabir dvoje specifine djece
,itno je naglasiti i S3S)3&%715 soc. kompetencije koje bi dijete trebalo
poznavati #ovladati$?
94
D. (58-;31723 5*O1723 " sposobnost da se reagira na zahtjevne
situacije s rasponom emocija na nain koji je drutveno prihvatljiv npr.
obuzdavanje bijesa dok se ne rijei neki sukob
E. SO1723;%3 4%3%23 " poznavanje normi i glavnih socijalnih pravila
drutva kojem dijete pripada
SO1723;%O (34-*725&3%25 " sposobnost predvianja taktikih
reakcija na neuobiajene situacije razumijevanje takvih emocija
F. SO1723;%3 -*725@3 " pristup jedni drugimaB nain na koji djeca
pristupaju jedni drugima je najvanije socijalno umijee u predkolskoj
dobi
I. SO1723;%5 +7S!O471725 " trajne navike ili karakteristini nain
reagiranja na iskustva u razliitim situacijamaB npr. radoznalost aljivost
plahost svadljivost krtost...
%e moemo ne spomenuti da najvei utjecaj na razvoj socijalne kompetencije ima
O,7)5;2 ali ne moemo zanemariti ni &()7@'5 5;5*5%)5 #koji nas trenutno
interesiraju$ a to su utjecaj?
D. &(6%23'3 " studije su pokazale da je drutvo vrnjaka jako bitnoB
socijalna iskustva u KL god. iv. osiguravaju temelje za sva budua
iskustva
E. O+8323)5;23 " ima specifinu vanu ulogu u promicanju soc. razvoja
djece kojima je potrebno individualno voenje jer nisu sva djeca jednaka i
svakome se treba posebno posvetiti. -loga odgajatelja je stvaranje
osjeaja zajednitva i poticanje suradnikog grupnog okruenja.
+a bi se postigla socijalna kompetencija dijete se mora osjeati djelom odgojne
zajednice. 8rupe djece mjeovite dobi znai obogaenu vrtiku zajednicu. +jeci
se prua vei broj prilika za pruanje i poimanje pomoi.
S)(3)58725 !O-:3&3%23 'O25 !O23:3&32- SO1723;%-
'O*!5)5%172-
D. otvorena komunikacija s roditeljima
E. potivanje djejih osjeaja
F. uspostava povjerenja i autoriteta
I. pozitivno etiketiranje djejeg karaktera
K. uvaavanje individualnih razlika
L. poboljano ovladavanje porivima
M. pozivanje na temeljna pravila
95
H. pojaavanje prosocijalnih umijea " djeci je potrebno snalaenje u
socijalnim situacijama ohrabriti ih dok ekaju red za neku aktivnost ili
upustiti ih u sukob za rjeavanje problemaB pojaati djetetovo umijee
pristupa socijalnim situacijama eksperimentalno a da se ne osjea
izopenim pri neuspjelim pokuajima
G. pomo djeci u prevladavanju nedaa.
OS%O&%3 !(3&7;3 43 23:3%25 SO1. 'O*!5). +25)5)3
D. dozvolite i ohrabrujte djecu da pomognu najmlaima u svakodnevnim
obavezama u odgojnoj skupini
E. zahvalite djeci na pomoi i na tome to su bili paljivi obzirni...
F. ohrabrujte djecu da dre u redu i da dijele opremu i materijal
I. odajte priznanje za odravanje reda i dijeljenje
K. osigurajte djeci dovoljno vremena da sama izau na kraj s meusobnim
problemima
L. vi modelirajte socijalno prikladne naine za rjeavanje socijalnih problema
M. ohrabrujte djecu da rijeima izraavaju svoje potrebe i osjeaje
H. potiite djecu da sluaju jedni druge
G. pridruite se djeci kao sudionik u njihovim aktivnostima i igri
SO1723;%O 'O*!5)5%)3% O+8323)5;2
D. u sobi zauzmite takvu poziciju da moete vidjeti veinu djece istovremeno
E. odrite pozornost na dvije ili vie aktivnosti istovremeno ne gubei tok ni
jedne
F. budite autoritativni s djecom kada je to neophodno
I. upute i ogranienja postavljajte jasno i pozitivno
K. govorite djeci i sluajte ih u razini njihovih oiju
L. govorite izraajno ugodnim jasnim dobro moduliranim glasom
M. uskladite svoje neverbalno ponaanje s namjerama verbalnog ponaanja
96
H. preusmjerite dijete s loeg ponaanja " prevenirajte #prevencija$ neugodan
dogaaj na vrijeme
G. kada se dogaaju problemi koji zahtijevaju nau reakciju reagirajte brzo
DN. disciplinirajte odreeno dijete kada se neprimjereno ponaanje dogodi
DD. ostanite mirni i razboriti kada postavljate pravila i disciplinirate dijete
suzdrite se od upotrebe tjelesnih i poniavajuih kazni
%583)7&%7 !OS)-!17
D. prazne prijetnje
E. usporedbe
F. neprimjerene i este pohvale
I. postavljanje zbunjujuih pitanja
'ao zakljuak u radu odgajatelja moemo navesti vanost razgovora odgajatelja
s djetetom " ak i s onim najmlaim i to kao s razboritom osobom. Odgajatelj se
treba sluiti ljubaznom izravnom injeninom otvorenom komunikacijom s
djecom.
%e smijemo to gubiti iz vida jer je rano djetinjstvo najpovoljnije razdoblje da se
djeci pomognu postii socijalne kompetencije u interpersonalnim odnosima.
O,7)5;2 - 67(5* 'O%)5'S)-
-;O83 4325+%715 " skupina pojedinca kojima je stalo do boljitka svakog od
njihB ostaje od sredinje vanosti za socijalni i emocionalni razvoj
-;O83 &(6%23'3 " vanost ranih odnosa s vrnjacima moe se primijetiti i po
tome to se djeca osjeaju manje stresno u nepoznatim situacijama u nazonosti
drugog djeteta po njima nepoznatog nego kad su sama.
-;O83 O+8323)5;23 " naue socijalnu kompetenciju kroz neposrednu poduku.
-spjeno je individualno voenje " dijete obraa pozornost kad je izravno
ukljueno u neku situaciju.
;ake je ponuditi prijedlog u prijateljskom i prijateljskom okruju " poveava
djetetovu sposobnost da saslua i reagira na prijedloge
Socijalno kompetentna samostalna djeca najee potjeu iz obitelji u kojima se
mijeaju toplina i nadzor te vlada bliskost. *nogobrojne roditeljske
karakteristike utjeu na socijalni razvoj djeteta.
)(5%-)3' - 'O25* +725)5 !O:%5 S9&3@3)7 (34;7'- /23. 7 /+(-87.
)(5%-)3' 25 !S79O;O6'O8 (O=5%23 +25)5)3. )o je ujedno i poetak
socijalnog razvoja kojim dijete postaje dio obitelji porodice vrnjakih grupa
nacije.
97
!red njim je dug i sloen socijalizacije na kojem ono stjee soc. znanja razvija
soc. vjetine i postepeno ui kako ivjeti s drugima ne gubei pritom osobni
identitet i teei autonomiji.
+ijete sliku o sebi gradi na temelju osobnih iskustava te iskustava interakcije s
drugim odraslima i vrnjacima.
24. POSJETI S DJECOM PREDKOLSKE DOBI
;ogikom samog ivljenja malenom je djetetu predodreeno da istrauje
otkriva eksperimentira na razliite naine simbolizira.
+jetetov svijet njegovo upoznavanje i istraivanje ne mogu se zaustaviti na dva
centra tog svijeta a to su roditeljski dom i predkolska ustanova sa njihovim
poveznicama.
98
Stalna i dinamina interakcija djeteta i ira okolina pridonosi razvoju i
mijenjanju djeteta ali kroz razvoj i mijenjanje okoline oko njega.
- podneblju drutvenog mikro i makro sve do elemenata makrosustava #5koloka
djeja enciklopedija DGHK.$ dijete upoznaje relevantne pojedinosti zauzima neki
odnos prema njima prilagouje ih sebi ime ih stvarno i potencijalno mijenja
mijenjajui i prilagoujui i sebe prema sredini.
%eki primjeri zato je potrebno iriti prostor interakcije izmeu djeteta i
njegova okruenja?
djeje potrebe poevi od zdravstvenih spoznajnih
emocionalno0socijalnih pa sve do kulturolokih i rekreativnih nije mogue
zadovoljiti samo u roditeljskom domu i predkolskoj ustanovi u irem i
potpunijem smislu
potrebe za kretanjem tjelesnim razvojem boravkom na zraku
zahtijevaju izlazak u vanjski prostor. 7sto to se odnosi i na rjeavanje
zdravstveno0medicinskih potreba i osiguravanjem djejeg zdravlja
dijete ne moe u roditeljskom domu i predkolskoj ustanovi
zadovoljiti sve spoznajno0doivljajne potrebeB razliite ivotne zajednice u
svijetu prirode i drutva mogue je upoznati u njihovom prirodnom
dinamina zbivanja i kretanje u okolini ukljuuje djecu u svoj
kontekst.
6to posjetiti u okolini nije mogue a ni potrebno propisivati.
Odgajatelj mora znati sadraj svih dostupnih uvjetno nazvanih prirodnih
segmenata i zajednica #parkovi livade polja ume farme i dr.$ objekata u
kojima se zadovoljavaju kulturne vjerske i sline potrebe objekata u kojima se
kupuju potrebne stvari kao i infrastrukturne punktove.
!osao odgajatelja je da iz tog kompleksa paljivo izabere mjesto posjeta. +a bi
dijete bolje doivjelo i spoznalo posjeeno mjesto odgajateljima se preporua da
sakupljaju mape podataka slikovne elemente audio i video elemente stihove
pjesmice.
s njime istrauje otkriva reagira na djeci srodan nain !osjetiti se mogu?
trnice trgovine robne kue specijalizirane trgovine markete
zdravstvene ustanoveB od mjesnih ambulanta ope prakse do ljekarnica
pote banke vatrogasne i redarstvene postaje
muzeje izlobene prostore povijesne i kulturne spomenike i objekte
sakralne i spomenike institucije
99
uzgajalita nekih flora i fauna mora i obale botanike i zooloke
vrtove povrtnjake njive livade farme parkove luke marine
kupalita turistike i sportske objekte rekreacijske objekte.
Ovo su samo neka od destinacija koji se mogu nai unutar svakog odabira
odgajatelja. Odgajatelj odabire na temelju svoje prosudbe o dostupnosti i
optimalnoj vrijednosti onoga to e se posjetiti. )o je ujedno i uvodni stupanj
pripreme posjeta.
+a bi odgajatelj organizirao posjet mora biti posredno i neposredno obavijeten
o mjestu posjeta. 7 to posredno preko raznih izvora bilo usmenih ili pisanih a
neposredno izravnim uvidom. -vid je uvelike vaan zbog eventualnih dogovora sa
zaposlenicima posebno s onima koji se ukljuuju u interakciju s djecom "
posjetiteljima. !otrebno ih je informirati kakav odnos odgajatelj oekuje prema
djeci od njih osobito prema djejoj radoznalosti. Odgajatelj po potrebi treba
pojednostaviti odgovore prilagoene situaciji i djejim mogunostima poimanja.
+ogovor se mora provesti i zbog moguih demonstracija te mogui slijed
pokazivanja detalja. Odgajatelj se mora dogovorit to djeca mogu iskuati
manipuliranjem ili pokretanjem. +jeji istraivai aspekt svodi se na vizualno0
akustine dojmove koji se asocijativno povezuju s poznatima te se preradom
ukljuuju u spoznajno doivljajni sklop te djeca na taj nain uspostavljaju bolju
kontrolu. -kljueni miris i opip pospjeuju taj proces.
Odgajatelj mora utvrditi i dogovoriti optimalno vrijeme za posjet optimalno za
radno vrijeme mjesta posjeta i sa aspekta djece. Svakako nije svejedno da li je
rije o prvom ili ponovljenom posjetu ili moda sljedeem u nizu istovrsnih.
!otrebno je voditi rauna o tome ako su djeca jo uvijek intenzivno angairana
preradom iskustva u koja je ukljuen prethodni posjet ne bi trebalo forsirati
novi. )ek kada se osjeti pad intenziteta prethodne prerade moe se ii u novi
posjet. +ragocjeno je ako se ostvaruje niz posjeta u kojima djeca potvruju i
proiruju opseg prerade te time povezuju iskustva.
!rimjerice posjet trgovini ptica nakon posjeta zoolokom vrtu ili posjet
izlobenom prostoru povezat sa posjetom likovnog umjetnika.
)ijekom promatranje odgajatelj mora biti spreman na injenicu da e se djeji
interes QrasipatiR posvuda pa je potrebno fiksirati poetne i kljune toke.
+akako pravilo prilagoavanja djejem interesu i dalje ostaje to znai
partnerski odnos zajednikog traenja istraivanja uenja pitanja upuena
konkretnim osobama. 4a djecu je prirodnije i poticajnije ako odgajatelj zajedno
pokuava izazivati ne samo njihova pitanja nego i mogue interpretacije
pretpostavke objanjenja pa i biti u ulozi nekoga tko ne zna i eka miljenje
drugog.
&rlo je bitno djecu podsjeati na pravilno ponaanje tokom odlaska do destinacije
posjeta kao i pri ulasku i susretu s osobljem koje e zatei na mjestu posjete.
100
Odgajatelj treba primjerom ukazati na prikladno ponaanje u odreenoj situaciji
govorno pratiti situacije i obrazloiti ponaanja omoguiti djeci da uoavaju
pitaju i sl.
!onekad je potrebno i vie dana da se djeci slegnu dojmovi te da prerade
doivljaje.
Openito? prerade su dobrim dijelom determinirane pripremljenim namjenskim
predmetima i materijalima iako e se esto dopuna i traenje prikladnih
elemenata za djeju ekspresiju ostaviti djejoj invenciji tranju i oblikovanju. -
najvie sluajeva razvijat e se analogna tematska igra eventualno igra uloga ili
uklopljena u neki omnibus djejeg sklopa igara ili usporedno s nekom drugom
igrom.
E
!ored inicirane igre od strane odgajatelja djeci ostaje sloboda da stvaraju
vlastiti kompleks igara.
Svako dijete posjet i detalje doivi na svoj nain pa iz toga proizlazi razlika
djeje prerade. -nutar sugerirane tematske aktivnosti djeci ostaje da unesu
vlastiti doivljeni detalj. +jeja e mata mnogo toga dopuniti i izmjenom
prilagoditi svom spoznajnom i uvstvenom sklopu#eljama$.
Odgajatelj se partnerski ukljuuje zajedno s djecom u igru prerade ponekad
vlastitom akcijom diskretno podsjea na koji detalj ili dodajui i ukljuujui u
igru prikladan rekvizit.
27. ETNJE I IZLETI DJECE
!osjeti s djecom predkolske dobi bogate djeji svijet i osiguravaju nove
uzbudljive mogunosti uenja. Odgajatelj tijekom planiranja treba znati to
tim posjetom eli postii kako osigurati ostvarenje tog cilja i kako e
izgledati aktivnost prije i nakon posjeta. 7sto tako se treba dogovoriti sa
2
A. Doen Dob!, "alo !ijete veliki i#t$a%iva&, 'ag$eb, 1(()., #t$.6*
101
roditeljima da li uope doputaju da dijete ide u posjet ili na izlet da li se
ele ukljuiti i slino. !rije samog posjeta odgajatelj to mjesto treba
posjetiti sam. )reba naravno organizirati i prijevoz pratnju hranu
primjerenu odjeu i obuu.
- interakciji s izvanjskim okruenjem dijete razvija sva podruja svoga
razvoja?
tjelesni razvoj? razvoj motorikih sposobnosti
socijalni razvoj? kulturno ponaanje razvoj suradnje oputena
atmosfera ue o drutvenoj zajednici
emocionalni razvoj? dijete razvija pozitivnu sliku o sebi estetiku
spoznajni razvoj? izravna interakcija s ljudima i predmetima upoznaje
se okolina u razliita godinja doba razvija se mata i kreativnost
6etnje su dobar nain istraivanja vanjskog okruenja ne trebaju velike
pripreme. Odgajatelj treba usmjeriti djeju panju na odreenu pojavu.
,roj posjeta okolini koje e osigurati predkolska ustanova ovisit e o razliitim
kontroliranim i nekontroliranim initeljima? materijalnim uvjetima raspoloivu
vremenu ustanove s obzirom na udaljenost objekta institucija i sl. koji se ele
posjetiti mogunostima zatite djece prilikom posjeta ukupnoj odgojno "
obrazovnoj vrijednosti i dostupnosti glede dobi djece i dr.
)reba organizirati i viekratne posjete. )akvi su posjeti vani zbog djejeg
burnog razvoja i mijenjanja pa su mogui razliiti pristupi djeteta istom djeliu
okoline. 'orisno bi bilo da odgajatelji imaju pregled nad sadrajima svih
dostupnih prirodnih segmenata i zajednica kao i onih gdje se kupuju potrebne
stvari institucije i objekti u kojima se zadovoljavaju kulturne vjerske i sline
potrebe. Odgajatelj e iz tog kompleksa paljivo izabrati mjesto posjeta.
!otreban je izbor optimalnog vremena za posjet s obzirom na uvjete koje prua
mjesto posjeta kao i sa stajalita djece. - tijek pripreme kao i sam odlazak do
destinacije posjeta pripada i podsjeanje na ponaanje putem kao i pri ulasku i
susretu s osobljem to e se zatei na mjestu posjete. Odgajatelj treba
primjerom ukazati na prikladno ponaanje. !rerade doivljaja i u njih ukljuenih
iskustava obino slijede koji dan nakon posjeta kako bi se slegli dojmovi.
+a bi uspio izlet mora biti dobro pripremljen organiziran i proveden.
!otrebno je?
utvrditi odredite izleta koje mora biti sigurno za djecu
obavijestiti roditelje i dobiti njihovu suglasnost
dogovoriti koliko e roditelja pratiti djecu
utvrditi nain odlaska #prijevoz$ i povratka putne trokove
razgovarati s djecom o izletu
dati potrebne upute roditeljima i djeci o odjei i obui hrani piu...
102
precizno utvrditi mjesto i vrijeme povratka
(aspoloenje djece najbolji je pokazatelj uspjenosti izleta.
7zleti u predkolsko doba su oblici odgojno0obrazovnog rada u kojima djeca
upoznaju prirodu i okolinu. Odgajatelj utvruje odgojno0obrazovne zadatke izleta
u skladu s planom odgojno0obrazovnog rada u djejem vrtiu i konkretnim planom
rada svoje odgojne grupe.
Odgovornost za pripremu i provoenje izleta snosi odgajatelj. On planira mjesto i
vrijeme izleta i odreuje odgojno0obrazovnu vrijednost i zadatke.
Odgajatelj treba znati zato je izlet predvien ba u to vrijeme upravo na to
mjesto to e djeca tamo vidjeti i kako e se doivljaj uklopiti u odgojno
obrazovni proces.
4bog toga odgajatelj prethodno upozna mjesto predvieno za izlet. 3ko je izlet
cjelodnevni on mora predvidjeti mjesto gdje e djeca ruati gdje e se odmoriti.
4a odlazak djece na cjelodnevniCpoludnevni izlet potrebno je pripremiti
roditelje kao i djecu. Odgajatelj ih upoznaje kamo e se i to e tamo vidjeti.
+jecu treba upozoriti na ponaanje na javnim mjestima i u prijevoznim
sredstvima. !riprema stvara u djece vedro raspoloenje to pozitivno utjee na
razvoj i odgoj djeteta.
-spjeh izleta ovisi i o dobroj pripremi.
!rije polaska treba jo jednom provjeriti jesu li djeca ponijela sve to je
dogovoreno.
!utem za vrijeme vonje odgajatelj upozorava djecu na vrijedne objekte pokraj
kojih prolaze imenuje mjesta kroz koja putuju i sl.
4a vrijeme promatranja na izletu odgajatelj postavlja djeci pitanja usporeuje
pojave izvodi jednostavne zakljuke i potie djecu na miljenje.
%akon zavrenih promatranja slijedi odmor i slobodne igre.
S povratkom kui ili u vrti izlet nije zavre.
- djejem vrtiu raspravlja se izraavaju se miljenja dojmovi o vienom na
izletu putem slike modeliranjem kretanjem.
- predkolsko doba nije potrebno suvie izleta ali bez izleta djeji vrti ne
moe u potpunosti ostvariti zadatke programa odgojno0obrazovnog rada.
2:. POSTUPCI ODGAJATELJA U RAZVOJU DJEJE
KOMPETENCIJE
)reba postaviti nekoliko jednostavnih pozitivnih pravila skupine tako da djeca
znaju to se od njih oekuje. +jeci treba pomoi da naue ta pravila.
*oe se postaviti dnevni raspored u slikama tako da djeca znaju to ih oekuje.
%a poetku dana itamo raspored. Odgajatelj treba odvojiti dovoljno vremena za
103
individualan rad sa svakim djetetom. )reba upozoriti dijete prije neke promjene.
,itno je da se sva djeca osjeaju prihvaenima u grupi.
3ktivnosti trebaju biti takve da ohrabruju druenje meu djecom. %e bi bilo loe
odrediti neki prostor u kojem se moe igrati samo dvoje ili troje djece to mora
biti osnovno pravilo za igru u tom prostoru. !rostor dnevnog boravka treba biti
bogat materijalima i igrakama koje djecu potiu na zajedniku igru. 6to je
ee mogue treba stvoriti uvjete u kojima e djeca pomagati jedna drugoj.
- sobi dnevnog boravka treba postaviti ogledalo tako da djeca mogu gledati
svoje jedinstvene crte lica. Svakom djetetu treba naglaavati po emu je ono
posebno. +jecu treba paljivo sluati i odvojiti vrijeme za individualan rad sa
svakim djetetom. )reba potovati djeje interese i nuditi materijale u skladu s
tim.
- sobi treba postaviti naljepnice s crteima materijala kako bi djeca sa lakoom
mogla vratiti materijale na njihovo mjesto. )reba hrabriti djecu da zamole jedni
druge za pomo umjesto da ovise o odraslima. *aterijal mora biti dostupan djeci
tako da ga mogu koristiti bez pomoi odraslih.
+jecu treba pohvaliti za njihova postignua. )reba uvati njihove radove i brino
se prema njima odnositi.
+jeci treba povjeravati odreene zadatke. Sve to mogu djeca trebaju initi
sama.
+jeca se raaju kao ljudska i drutvena bia te kako bi se te osobine i dalje
razvijale trebaju biti s odraslima koji se ponaaju ljudski i drutveno.
Oko E. god. ivota djeca se postupno poinju oslobaati svoje potpune ovisnosti o
roditeljima. !oinju htjeti i razmiljati osjeati i samostalno postupati. 'ada
pokuaj djeteta u razvijanju kompetencije naie na negodovanje dijete e
postati prkosno i poet e se opirati.
%ekad je odgoj djece davao prvenstvo vanjskom initelju " vano je bilo da se
djeca naue lijepo ponaati pristojno govoriti... +jeca nisu trebala biti ono to
jesu. Od njih se oekivalo da glume.
+5*O'(31723 u odgoju " ideja o vanosti razumijevanja djeceB treba ozbiljno
shvaati njihove ideje i potrebe
+2513 S-(3=-2-
'ada djeca prestaju suraivati to je ili zbog toga to su previe i predugo
suraivali ili zato to im je naruen integritet
7%)58(7)5) " skupni pojam za djetetovo tjelesno i psiholoko postojanjeB
individualnost karakter identitet /ja....
!ostoje F vrste naruavanja djejeg integriteta?
104
D. %5!(79&3);27&O " pretjerano tjelesno i spolno zlostavljanjuVe
E. !(79&3);27&O " puno od onoga to podrazumijevamo pod dobrim i
nunim odgojem
F. 7+5O;O6'O " prisilno politiko ili religijsko pouavanje
+2513 S- 'O*!5)5%)%3?
umiju iskazati sadraj i granice svog integriteta
od roenja su drutvena bia
kompetentno surauju sa svakom vrstom ponaanja odraslih
daju verbalne i neverbalne povratne informacije
prve F do I god. presudne su za njihov razvoj i dobrobit za kasnije u
ivotu
)reba razvijati djetetovu S3*OS&725S) i S3*O!O-4+3%25
Samosvijest " govori o naoj osobnoj svijesti i doivljavanju onoga tko smo i to
smo
Samopouzdanje " govori o naim sposobnostima to nam ide dobro i u emu smo
vjeti
7skazivanje ljubavi presudan je initelj u razvoju djetetove samosvijesti. ,riga
za djetetov integritet takoer je od velike vanosti.
+a bi odgajatelj uspjeno razvijao djeju kompetenciju mora imati nekoliko
osobina?
sposobnost priznavanja prava djeteta na njegove potrebe elje
iskustva osjeaje i naine iskazivanja istih
sposobnost sagledavanja potreba druge djeteta s njegove toke gledita
i naina razmiljanja
sposobnost usredotoivanja na nain iskazivanja djeteta s ciljem
upoznavanja njegove stvarnosti
sposobnost odgovaranja na poticaj djeteta s razumijevanjem i s ozbiljnim
shvaanjem
2<. ODGOJ DJECE ZA SAMOPOMO U PREDKOLSKOJ
USTANOVI
:esto ponaanja roditeljaCodgajatelja koji ele pomoi djeci uope nisu
djelotvorna. Ono to odrasli nazivaju pomo esto je prikriven pokuaj
navoenja djece da postupe onako kako roditeljiCodgajatelji misle da je najbolje.
%edjelotvorna ponaanja " zanovijetanje propovijedanje optuivanje prijetnja
usporeivanje briga kritiziranje vikanje kanjavanje...
105
)akva su ponaanja prisiljavajua. !risila " pridobiti nekoga da radi ono to vi
elite da radi. 'ada djecu odrasli prisiljavaju ona reagiraju burno i povlae se.
+jeca sama moraju iskusiti ivot #pa ak koji put i pogrijeiti$ da bi ga razumjeli.
'ako moemo pomoi djeci da si sama pomognuA
*oemo ih &O+7)7 0 koristimo djelotvorna ponaanja koja nisu
prisiljavajua
0 uspjeni voditelji su i uiteljiB pruaju djeci
informacije o onome to ele znati
*oemo ih !O)713)7 0 tako da ima aljemo poruke podrke #i verbalne
i neverbalne$
0 tako da ih istinski sluamo #dajmo im malu
pozitivnu primjedbu$
0 pomozimo im da si sami prue podrku
*oemo im O+3)7 !(74%3%25 " treba im odati priznanje kada koriste
uspjena djelotvorna ponaanja #odgovornost odravanje obeanja
kompromisi pregovor$
%ajbolja pomo koju im moemo dati jeste da se i sami ponaamo odgovorno i
samostalno te da se neprestano procjenjujemo. )ako e djeca od nas uiti
samoprocjeni.
Samoprocjena " postavljanje pitanja samome sebiB usmjeravanje panje na
vlastitu percepciju na razini vrijednosti. )o je jedini put do kvalitetnog ivota
Osnovni zadatak odgajatelja je stvoriti okolinu u kojoj djeca mogu zadovoljiti
svoje potrebe. )o znai pomoi djeci da shvate i zadovolje osnovne psihike
potrebe na uravnoteen nain kroz djelotvorna ponaanja.
)rebamo svim snagama biti ukljueni u djetetov ivot kako bi znali to je njemu
vano to cijeni to eli.
2=. DIJETE I SLIKOVNICA
Slikovnica je prva djeja knjiga i u prvom redu ima odgojno0obrazovnu ulogu.
Slikovnica je bitna za govorni razvoj " razgledavanje slikovnica opisivanje slika
imenovanjem stvariClikova poznatih na crteima potie i razvija djeje govorno
izraavanje.
S;7'O&%713?
106
serija slika tematsko povezanih prilagoene mogunostima djece
odreene dobi
ima tendenciju predstavljanja poznate stvarnosti
tvorac je 2. 3. 'omenski
dijete na slici ne moe prepoznati ono u emu ranije nije steklo iskustvo
(azgledavajui slikovnicu dijete?
uoava odnose meu predmetima na slici
slika je zamjena za realni predmet o njoj se moe samo razmiljati
zamiljati i govorno je komentirati
kombinacija govornog izriaja odrasle osobe i vizualnog jezika slike u
procesu komunikacije omoguuje djetetu da shvati sliku razumije je
kao dogaanje
priajui slikovnicu osoba svojim govornim komentarom ispunjava one
praznine koje na slici nisu prikazane
slikovnice za djecu do F. god. imaju jednostavne realistine slike
prikazuju predmet s bitnim oznakama bez puno detalja #tek kasnije
slike u slikovnicama mogu biti matovitije +ick ,rune$
itanje i prepriavanje vano je za razvoj govora mate spoznaje
stvaralatva
djeca jako vole sluati prie iako ih ne razumijuB prejednostavne prie su
dosadne matu i razumijevanje sputaju na nii nivo
junaci su ocrtani i otvoreni pozitivni ili negativni te ih je djetetu lako
razumjeti
bajka poinje realistiki vodi dijete u udesan svijet a na kraju ga
vraa u stvarnost nudei nadu za budunost
izraajno emocionalno interpretiranje
Slikovnica se sastoji od S;7'5 #ilustracije$ i )5'S)3. %jihove su uloge
ravnopravne
7;-S)(31725 *O(32- ,7)7?
jednostavne i razumljive
estetski vrijedne
realne kada pojanjavaju pojmove
matovite kada prati radnju koje dijete uvodi u svijet mate i
stvaralatva
za manju djecu s manje detalja
107
)5'S) *O(3 ,7)7?
sadrajan
mora imati ist i jedar jezik
sa zaokruenom kompozicijom
jasan i precizan stil
!ostoje E vrste slikovnica?
D. S!O4%32%O8 )7!3 " znanja i spoznaje iz ivota i prirode #osnove
brojenja igre slovima upoznavanje ivotinja i biljaka...$
E. !O5)S'O8 )7!3 " djeluju na matu ukus i etiku #pjesmice kratke
prie brojalice...$
S;7'O&%713 !(7+O%OS7?
stjecanju novih spoznaja
obogaivanju rjenika i govornih sposobnosti
povezivanje govornog i pisanog jezika
shvaanja slika i rijei kao sustava koje prenose poruku
razvoju opaanja promatranja pozornosti pamenja
miljenja mate
bogaenju mate i kreativnog miljenja
razvoju emocija i sposobnosti uvaavanja
elja za preradu doivljenog kroz razne oblike izraavanja
usvajanju moralnih vrednota
motivacija za samostalno itanje
+ijete takoer moe i samo izraditi svoju slikovnicu. %ajee ima i svoju
omiljenu koju eli da mu se ita prije spavanja ili da je odgajatelj ita u grupi.
,ajke koje pomau djeci pogodne su za rjeavanje raznih strahova kod djece
#npr. strah od zubara strah od psa...$ ili poboljanju njihovih sposobnosti #npr. da
budu bra urednija...$
SLIKOVNICA 6!/!&#! %&'9$ !#! C,! +* #$ +1'2' %&'5$30)*
- dobro ilustriranim slikovnicama slike govore same za sebe ali isto tako i kroz
cijelu slikovnicu meusobnim vezama i odnosima. Odrasla osoba ve od malena
djeci pria prie iz slikovnica na djetetov zahtjev ili spontano. Ono govorno
komentira ono to se na slici prikazuje.
'ombinacija govornog izriaja odrasle osobe i vizualnog jezika u procesu
komunikacije omoguuje djetetu da sliku razumije kao dogaanje.
108
Slika ili niz slika zahtjeva odreeni mentalni napor da se ona razumije i da se
slijed slika povee u jednu cjelinu u jedan dogaaj i zasebni napor da se to
govorno izrazi.
- izboru slikovnica za dijete do F. god. biraju se slikovnice u kojima su slike
naslikane vrlo jednostavnim vizualnim jezikom realistine su prikazuju predmete
ili likove s bitnim oznakama i bez puno detalja. )ek kasnije #nakon F. god.$ slike u
slikovnicama mogu biti stilizirane matovite.
:itanje ili prepriavanje literarnih djela iznimno je vano za razvoj djejeg
govora te za razvoj mate spoznaje stvaralatva.
Slikovnica donosi istine i pouke razvija matu otri dar zapaanja upoznaje
djecu sa svijetom intenzivira emocije razvija smisao za ljepotu potie na
akciju izaziva moralno vrednovanje obogauje rjenik...
- knjizi ,. Soo? /+ijete odgajatelj slikovnica. istie se vanost slike u razvoju
govora djece.
+a bi dijete rane dobi moglo prepoznati sliku potrebna mu je pomo poticaj
odrasle osobe s kojom je uspostavio socio0emocionalnu vezu.
&erbalna komunikacija djeteta i odrasle osobe u slikovnici omoguuju djetetu da
prema svojim mogunostima i dalje prevodi vizualni kod u govorni izraz a odrasla
osoba mu pomae u razumijevanju znaaja onih dijelova koji su zbog statinosti
slike reducirane.
+jetetu je potrebno da razmisli o prii i da prihvati ili ne prihvati ili ak i
promjeni ono to je otkrilo o ljudima i ivotu i prie.
- izboru prie ona treba slijediti interes djece a ne nas odraslih. &ano je da
prianje pria bude jedan zajedniki emocionalni doivljaj.
!rianjeCitanje treba biti izraajno i emocionalno obojeno. :itajui priu treba
pratiti djeje reakcije i odgovoriti na njih ponekad isputajui neto ako to na
dijete snano djeluje ili pak dodajui neto ako dijete to eli.
O.6!)#$ /&')*.#!+, "$)5*
Odreeni izbor pri izboru pria za djecu je koristan i umjestan. 4na se dobro da
su prie odraz prilika kad je drutveno ureenje bilo drukije kad su vladali
drukiji pojmovi o moralu i kad je osjeajnost bila satkana od drukijih niti.
+anas neugodno i neukusno djeluju sve one prie u kojima su kazne pregrube.
*noge prie veliaju lik majke najcrnjim bojama prikazuju maehu. !rije nego
to se upustimo u obradu takve prie treba dobro razmisliti nema li vie djece
109
iji su roditelji razvedeni i nee li osjeajno interpretiranje takvih pria donijeti
toj djeci koju alost vie ili pobuditi u njima kojekakve sumnje ili pothraniti
njihov odbojni stav prema WWnovoj majciWW ili WWnovom ocuWW.
- samostalnom itanju dijete nije izloeno tolikim opasnostima jer mnoge stvari
ne shvaa u potpunosti i jer preskae sve to mu se ne svia.
,ajke su pogodne za prvo samostalno djeje itanje jer ih ima vrlo kratkih i
jednostavnih a snanih. %ajprije dolaze kratke i lake a onda postepeno due i
kompliciranije.
:itanjem svjetskih bajki upoznaje dijete s psihom drugih naroda. -z
karakteristine i osebujne razlike dijete e uvidjeti kako se svuda javljaju isti
ili slini motivi i kako je veliki svijet u svojim poecima i malen i vrlo slian.
7z esto podgrijavane ali i definitivno prevladane rasprave o navodnoj
neprikladnosti prije svega narodne bajke kao lektire suvremenog djeteta
djeteta svijeta tehnike naprednog EN.stoljea kojem ne pristaju matanja
zaostalih davnih epoha itd. ostao je prigovor bajci na raun tekih prizora
nasilja u njoj #ubijanja opake vjetice zle maehe okrutne kazne$. )akva se
diskusija vodi danas u pedagokim krugovima i oko igraaka #vojnici oruje$ i oko
stripova i crtia.
.4vjerstva i okrutnost u bajkama zbunjuju mnoge ljude koji ne mogu podnijeti da
se djeca upoznaju s okrutnou i nasiljem mada je teko shvatiti kako e izbjei
to saznanje kada su to djeca EN.stoljea u kojem su se dogodila dva svjetska
rata takvo poniavanje ljudskog dostojanstva kakvog ovjek ne pamti odiskona i
u kojem je gljivasti oblak zasjenio svemir./
- daljnjem tekstu zastupa se miljenje da je o nasilju bolje itati nego sluati o
njemu ili gledati ga jer se itanjem dobiva potrebno znanje bez otre
predodbe.
+rugo je miljenje poznatog pisca i psihijatra ,rune ,ettelheima koji analizira
dubinski najpoznatije 8rimmove bajke i zakljuuje na osnovi analize i bogatog
iskustva u lijeenju djece da su za normalan razvoj upravo takve prie ne samo
dobrodole nego upravo potrebne. On tvrdi da ako odrasli ovjek nije u
djetinjstvu bio izloen bajkama njegovi e snovi biti oskudniji po sadraju i
znaenju te e mu loije posluiti u uspostavljanju sposobnosti da zagospodari
ivotom.
%adalje neki borci za enska prava napadali su narodne bajke jer su osjeali da
je davanje djeci bajki poput .!epeljuge/ i .Snjeguljice/ neka vrsta pranja mozga
kojemu je cilj uvjeravanje da sve djevojice moraju biti uljudne poslune
pasivne i vezane za kuu dok ekaju dolazak svog princa.
S druge strane uvaava se miljenje da su upravo u narodnim bajkama ene
najpametnije najaktivnije i najmonije bilo na strani dobroga ili loega.
110
*arcia (. ;ieberman zastupa miljenje da pasivnost ena i uloga enske ljepote u
narodnim bajkama moe nanijeti tetu u formiranju itateljica. - bajkama je
najee prisutno nekakvo natjecanje i kako WWmoe biti samo jedan pobjednik i
nagrada je samo jedna. +jevojke postiu nagradu ako su najljepeB mladii ako su
srani aktivni i sretni. 3ko se djevojica identificira s ljepoticom ona poinje
gledati s nepovjerenjem na rune djevojke koje su prikazane kao okrutne lukave
i beskrupulozne u tim priamaB ako se identificira s nelijepim djevojkama moe
razviti stav nepovjerenja i ljubomore prema lijepim djevojkama jer je ljepota
nekakav dar sudbine a ne neto to se moe postii... !siholoka je istina da se i
djevojice i ene i djevojke boje da nisu lijepe a upravo taj strah je glavni
izvor tjeskobe nepouzdanja i uvjerenja o nejednakosti i inferiornosti meu
enama. %o ,ettelheim je dokazivao korisno djelovanje narodnih bajki u
prevladavanju straha od neprivlanosti upravo stoga to u narodnim bajkama
nikad nije opisan nikakav uzor enske ljepote #boja kose oiju stas$ te se svatko
moe identificirati sa svakim likom.
2A. LJETOVANJE I ZIMOVANJE PREDKOLSKE DJECE
;jetovanjeCzimovanje " oblik organiziranog viednevnog boravka djece izvan
obitelji u drutvu njihovih vrnjaka i odgajatelja.
111
1ilj ljetovanjaCzimovanja " odmor djece osobito aktivan odmor u povoljnim
klimatskim okolnostima to pozitivno utjee ne samo na unaprjeenje njihova
zdravlja nego i na cjelokupan rast i razvoj.
>aze uspjenog organiziranja?
D. pripreme za ljetovanje Czimovanje
E. aktivnosti na ljetovanjuCzimovanju
F. aktivnosti nakon ljetovanjaCzimovanja
D. !ripreme za ljetovanjeCzimovanje
0 obavjeivanje roditelja putem plakata o osnovnim podacima o mjestu danu
polaska cijeni
0 organizacija roditeljskog sastanka i detaljnije upoznavanje o smjetaju
djece opremljenosti objekta aktivnostima koje e se provoditi
0 objasniti prednosti organiziranog zimovanja djece jer je odvajanje od
obitelji na vie dana velik i teak korak
%akon opih priprema i prijave zainteresirane djece slijede detaljne pripreme
kako djece tako i roditelja.
!ripreme roditelja?
- dati potrebne podatke o odmaralitu adresu telefonski broj popis stvari
koje dijete treba ponijeti i pri tome naglasiti obvezatno zajedniko
pakiranje torbe
- obavijestiti odgajatelje o specifinim navikama i eventualnim kroninim
bolestima terapijama
- dogovor o nainu komuniciranja
- posebno naglasiti odgajateljevu spremnost da svakom djettu prui
sigurnost zatitu i pomo
!ripreme djece u vrtiu?
- obavijestiti o mjestu " razglednice turistiki prospekti
- ispriati djeci sve to znamo o odmaralitu
- to emo ondje raditi
- moemo brojati dane do dolaska napraviti vlastiti kalendar
- planirati s djecom to sve moemo ponijeti iz vrtia ili kue
)ijek ljetovanjaCzimovanja?
- putovanje do odredita
- smjetaj u odmaralite upoznavanje sa svim prostorijama
- dogovor oko dnevnog rasporeda aktivnosti
*ogue aktivnosti za vrijeme ljetovanjaCzimovanja?
112
- tjelesne aktivnosti
- etnje bliom okolicom organizirani posjeti
- veer s osobom zanimljivog zanimanja karakteristinog za taj kraj
- zapisivanje dojmova fotografiranje
- djeje stvaralatvo
&anost to djeca vei dio dana borave na svjeem zraku da EI sata borave u
krugu svojih vrnjaka i pri tome doivljavaju prave vrijednosti ivota u kolektivu?
- jaanje socio " emocionalnih odnosa
- jaanje samopouzdanja
- jaanje veza s prijateljima
- formiranje stavova i miljenja
3ktivnosti nakon ljetovanjaCzimovanja?
- podijeliti iskustvo
- razgovarati s djecom o doivljajima
- likovno izraavanje dojmova
- razgledavati fotografije
- fotografije i izjave staviti na pano
- anketirati roditelje
ljetovanje i zimovanje razlikuju se u odreditima te u klimi.
3B. DIJETE I LUTKA
!rema miljenju 3nice03ne 'raljevi rijetko koja igraka i igra toliko
zaokuplja djeju pozornost i pokree njihove emocije i stvaralatvo kao lutka
kojom se igra u kazalitu lutaka.
113
-pravo lutka svojom linou humorom i intimnou ine da djeje due oive
da ih mi odrasli vidimo i jedni se drugima pribliimo.
F
Scenska lutka je vrijedno i mono sredstvo i pomagalo za rad s djecom.
Ona je odlina didaktika igraka u djejim rukama. !okree misaoni fantazijski
i emocionalni svijet i omoguuje da dijete rijeima izraava svoj sve bogatiji i
sloeniji doivljaj svijeta.
7ako dijete zna tko lutku dri u rukama ono to ona napravi i uini ima veliki
znaaj za dijete jer ona pokree njegove emocije stimulira njegova osjetila pa
izreeni sadraj uvijek mora biti pozorno odabran.
Scenska lutka se javlja kao zamjena duplikat ivih bia s kojima dijete u igri
manipulira onako kako eli i najee kako ne moe u stvarnosti.
Sa lutkom izravno utjeemo na razvoj pozitivnih crta linosti #pravednost
istinoljubivost prijateljstvo drueljubivost hrabrost toleranciju i humanost$.
;utka takoer moe svakodnevno ispriati malu priu anegdotu recitirati
vrijedan i lijep umjetniki tekst brojiti brojalicu otpjevati neto lijepo uspavati
umornu lutkicu O
;utka moe provjeriti djeje znanje moe dati vrlo korisnu obavijest moe
savjetovat pitati pohvaliti moe neto zaeljeti podsjetiti dobro nasmijatiO
+ijete pomou lutke u igri izdvaja oblike stvarnosti koji imaju za njega
vee emotivno znaenje. Scenska e lutka uvijek pokrenuti emocije kod djeteta.
5mocije osnovni pokreta svakog stvaralatva pokrenuti e djetetov govor
komunikaciju matu elju za likovnim stvaranjem za pokretom i sve e se
stvaralake snage ujediniti intelektualno ukljuiti kombinirati isplesti
osloboditi i roditi neto lijepo kvalitetno i korisno. %a odraslima je da to ponudi
da bodri uputi podri i ostavi otvoreni prostor za djetetovo djelovanje
4a scensku lutku namijenjenu igrama predkolske djece bitno je da sadri
mogunost jednostavnog pokreta da nije ni preteka ni prevelika. 7 itav scenski
prostor treba odisati krajnjom jednostavnou i stilizacijom.
Scenske lutke dijele se na dvije skupine?
MARIONETE " sastoje se od glave trupa nogu i ruku. Osnovni materijali
izrade su drvo ica plastina masa pluto. ;utka visi na koncima uz pomo
kojih se oivljava. - profesionalnim kazalitima marioneta moe imati i
tridesetak konaca. %jezina animacija je vrlo sloena pa njome teko
upravljati.
+
'latko ,a#tai, -tka ima i #$ce i pamet
114
RUNE LUTKE 0 to je lutka koja se navlai na ruku kao rukavica te se
prstima i rukom upravlja njenim pokretima. sastoji se od glave i
jednostavnog tijela koje ini kouljica preko koje se navlai kostim lutke
#87%2O; ;-)'3$.
V&+,* &09#'> 10,$5$-
23&3%'3 " to je lutka koja se animira pomou tapova. +ugaak tap
prolazi kroz tijelo i pokree glavu lutke (uke imaju zglobove i pokreu se
pomou dva tapa privrena za ake.
8783%)S'5 " navlae se na glavu
*7*7:'5 " mehanike lutke
!;O6%5
;-)'5 %3 !(S)7*3
%ajpogodniji tipovi scenskih lutaka za igru djecu jesu?
. tapne lutke u mnogobrojnim varijantama
. ginjol lutke
. lutke sjene
. plone lutke
. lutke na prstima
. marionete u najjednostavnijoj formi
Scenski prostor za igru djece sa scenskim lutkama u djejem vrtiu sasvim je
jednostavan. )o je najee lagan i pokretan paravan prilagoen visini djece ili
nekoliko paravana razliite veliine koji se mogu kombinirati.
7gre sa scenskom lutkom po svom su karakteru govorne igre. +ijete se u
ovim igrama slui jezinim simbolima kao sredstvom izraavanja misli i osjeaja.
)o je jedan oblik kreativnog izraavanja predkolskog djeteta.
- igri sa scenskim lutkama kao i drugim simbolinim igrama dijete postupno
razvija simbolinu transformaciju iskustva.
M1$?* %&*.C5!1+5! .')*,* vrlo ivo manipulira sa scenskom lutkom " lupa s njom
prevre je opipava rastee i sl. 7gra je nestalna kratkotrajna i ne stvara
cjelokupne sadraje. 7zraava se kratkim reenicama koje su esto gramatiki
neispravne. 8ovor u igri esto je nejasan sa zastajkivanjem i ponavljanjem.
D')*,* +,$&')* %&*.C5!1+5* .!"' ima smanjenu motoriku aktivnost sa scenskom
lutkom. 7zraava se u duem monolokom i dijalokom govoru koji je logiki
povezan. -potrebljava i sloenije gramatike strukture koje su u skladu s
razvojem njegova miljenja. 7grajui se lutkom stvara imaginarne predmete "
rekvizite na taj nain to ih verbalno imenuje.
115
;utkarstvo je sintetska umjetnost jer u sebi ujedinjuje umjetnost pisane
rijei dakle knjievnost kazalinu likovnu i glazbenu umjetnost. ;utkarstvo je
izazov kako za djecu tako i za odrasle.
>aze djejeg lutkarstva su?
. izrada lutaka
. animacija
. upoznavanje teksta
. gluma
. ujedinjenje svih vjetina u prostor za igru #monolog ples pantomima
lutkarski geg$
. igra sa suigraem
. improvizacija.
'roz sve ove segmente dijete treba uivati istraivati i pokuati. &ano je
djecu postupno uvoditi u svijet lutkarstva. %e treba postavljati preteke
zadatke i ne ograniiti ih vremenom. +jeca se susreu sa raznim materijalima i
sredstvima za izradu lutaka. !rvi koraci s lutkom su nespretni a i tekst
nedosjetljiv. !otrebno je dijete pohvaliti za izraenu lutku a potom ga treba
potaknuti da je QoiviR da joj daje svoj glas i pokret. %ikako ne treba siliti
dijete ako odbija animaciju.
+jeca se meusobno potiu i inspiriraju te im igra bude bogatija i raznovrsnija.
2edno dijete moe pozitivno utjecati na drugo dijete da se oslobodi
egocentrinosti te da postane svjesno miljenja i ponaanja.
7gre sa scenskom lutkom pridonose razvoju govora. +ijete u ovim igrama ulazi u
najrazliitije govorne operacije. -z lutku i jezik postaje predmet igranja a to
onda znai da se jezik ne upotrebljava samo u svrhu komunikacije leerno i
lagano ve je djeja panja usmjerena na vlastita svojstva jezika.
7zmilja due monologe ili dijaloge nove rijei igra se glasovima slogovima
rijeima gramatikim formama. -iva u vlastitim jezinim tvorevinama. 7grajui
se jezikom sasvim slobodno dijete otkriva ritam i melodiju jezika.
- igri sa scenskim lutkamaosim izrazite jezine kreativnosti koju dijete razvija
na nivou jedne rijei reenice ili oblikovanju cjelovitih sadraja ono u igrama
direktno bogati svoj govorni izraz.
7gra djece sa scenskim lutkama snano angaira dijete kao intelektualno
tako i emotivno pridonosi razvoju stvaralakih sposobnosti osobito razvoju
govornog stvaralatva. - tim igrama otkriva se linost djeteta dijete spontano i
neposredno preko lutke izraava svoj intimni doivljaj svijeta.
31. DIJETE, KREATIVNOST, ODGAJATELJ
116
'reativnost je prisutno i nuno u svim vidovima ljudskog ivljenja. -pravo zbog
toga razvoj kreativne linosti postaje jedan od najznaajnijih zahtjeva odgoja
djece a kreativnost premisa na kojoj se temelji suvremeni koncept odgoja i
obrazovanja.
'reativno ponaanje djece poinje praktiki roenjem te se intenzivno razvija do
este sedme godine ivota.
Svi teoretiari se slau da je teko definirati kreativnost no ja u
pokuati dati kratku definiciju? kreativnost je proces povezivanja ranije
nepovezanih stvari.
8uilford i ;oUenfeld #DGKH.$ postavili su osam kriterija po kojima se prepoznaje
aktivnost #Supek ih je iznio u +ijete i kreativnost$?
D. osjetljivost za probleme
E. sposobnost da sauvamo stanje prijemivosti #receptivnosti$
F. pokretljivost #sposobnost da se brzo prilagoavamo na vanjske utiske i
doivljaje$
I. originalnost
K. sposobnost preoblikovanja i drukije upotrebe predmeta
L. sposobnost analize i apstrakcije
M. sinteza #sposobnost povezivanja dijelova$
H. koherentna #meusobno povezana$ organizacija pomou koje je ovjek
sposoban dovesti u sklad svoje misli osjeaje.
Stvaralatvo moemo najbolje prepoznati promatranje djece u njihovoj slobodnoj
igri. 7gra je neodvojiv pojam kada je rije o kreativnosti najmlae djece. +ijete
u kreativnoj igri sudjeluje svim svojim biem ono je u tim igrama posve
angairano ali i otvoreno i spontano kreativno i matovito. 4ato se njihova
kreativna igra ne smije ometati.
*oramo imati na umu da je dijete kreativno samo onda kada je slobodno da bude
ono to jest slobodno da vidi onako kako ono vidi slobodno da misli onako kako
117
ono misli. -pravo zbog toga trebamo potaknuti i najmanji kreativni dah djece. +a
bismo to postigli trebamo se sluiti slijedeim postupcima i situacijama?
D.omoguiti slobodne aktivnosti kada e djeci biti na raspolaganju puno
materijala. )ada bi trebalo promatrati djecu te uoiti koje dijete
materijale koristi na neoekivan nain
E. postavljati pitanja djeci na nain koji im omoguuje da slobodno izraavaju
svoja miljenja i stavove. %eka djeca imaju formirane stavove i ne
mijenjaju svoja miljenja dok druga imaju nekoliko odgovora rjeenja za
sve
F. poticanje razmjenjivanja iskustava s drugom djecom
I. zamoliti dijete da kreira priu o neemu. %eki e se drati strogo
injenica dok drugi mogu izmislit neke dogaaje
+jeja kreativna ponaanja ne smiju se sputavati #ako remete red i mir$ jer e s
vremenom ona nestati a razvijati e se ponaanja poeljna odrasloj osobi.

'reativan proces kod djece moe se promatrati u tri etape?
D. dijete se upoznaje s predmetom materijalom pokretom oblikom
E. ui ovladavati uobiajenom upotrebom ili nainom funkcioniranja
predmeta materijala pokreta oblika
F. stvaranje nekih novih kombinacija pravila upotrebe dopunjavanja

3ko elimo njegovati kreativnost matu i igru trebamo sve to
oplemenjivati. !ritom moramo djeci pruiti osjeaj sigurnosti osjeaj vlastite
vrijednosti i slobode od straha i stida. *oramo izgraditi sigurno okruenje
grupnu atmosferu uzajamne podrke i brige. +ijete treba vjerovati odgajatelju i
lanovima grupe mora prepoznati da je cijenjeno i vrijedno truda i tek onda e
opustiti i s radou stvarati.
9umanistiko " razvojna koncepcija predkolskog odgoja i naobrazbe naglaava
da .suvremeno koncipiran odgojno " obrazovni sustav/ mora polaziti od opih
postavki odgoja individualiteta da je jedan od ciljeva predkolskog odgoja i
naobrazbe .razvoj djeteta kao vrijednosti samoj po sebi koja se prihvaa u svoj
svojoj osobitosti/ da posebni cilj i zadaa odgoja predkolske djece je razvoj
komunikacije slobodnog izraavanja i stvaranja kreativnosti. Sposobnost mate i
imaginacije posjeduje svako dijete bilo manifesno ili latentno kao odreeni
potencijal dobivi ih od prirode kao .bioloki dar/. 3ko elimo njegovati
kreativnost mati i igru trebamo je oplemenjivati.
+ijete esto reagira kreira podraaje pokazuje elje iz osnove svojih potreba
udi za dodirom za sigurnou ljubavlju. !oticanjem osjeaja sigurnosti i
povjerenja u okolinu te odsutnou straha dovodi do slobode izraavanja i
118
spontanog ponaanja. Slijedi znatielja istraivanje okoline. -spjenost u
izvanjskom istraivanju dovodi do osjeaja samopouzdanja i pozitivnog pojma o
sebi to pojaava osjeaj sigurnosti da se moe krenuti i u osamostaljivanje i
nekonformizam.
!onaanje odgajatelja kree se u okvirima?
- stvaranja uvjeta za djeju aktivnost
- poticanja da se krene dalje
- davanja sugestija
- ukljuivanja izvanjskih suradnika
!romatrajui djecu u skupini odgajatelj?
- uoava djecu koja pokazuju izrazitu znatielju koja su ustrajna na nekom
zadatku koja se povremeno odvajaju od skupine s elementima bijega u
matu ali nemaju dovoljno povjerenja u okolinu i razvijen osjeaj
sigurnosti.
4ainteresiranou za potrebe i osobnu djetetovu aktivnost odgajatelj?
- potie djeju ideju i sobni nain igranja
- omoguuje djetetu proirivanje svog iskustva i znanja
- izgrauje okruenje
- kreira grupnu atmosferu uzajamne podrke i brige
32. ADAPTACIJA DJETETA U NOVOJ SREDINI
119
JASLICAFVRRTIA I POSTUPCI ODGAJATELJA I
RODITELJA
+jeje jaslice su izvan0obiteljska institucija odgoja u kojoj se odvijaju
kontinuirani struni odgoj i naobrazba djece najranije ivotne dobi.
&rlo je vano koliko je staro dijete kada se prvi put odvaja od roditelja. +ojene
teko podnosi odsustvo od majke jer je doivljava kao dio vlastite osobe.
(azdvojenost e lake podnijeti ako mu svakog dana po povratku iz jaslica
roditelji posvete potpunu panju. 3daptacijsko razdoblje je razdoblje
uspostavljanja socio0emocionalnih veza i komunikacije izmeu djeteta
odgajatelja i roditelja. *a koliko dijete bilo staro valja ga postepeno priviknuti
na povremena razdvajanja. +ijete e se ranije naviknuti na jaslice ako je majka i
ranije izbivala od kue.
Odgajateljeva je dunost roditelje uputiti o nainu prehrane djeteta vremenu i
mjestu poslijepodnevnog odmora djece te nainu odravanja higijene. %a taj
nain roditelji doznaju to mogu poduzimati sami kako neke stvari djeci ne bi
bile posve nove pri polasku u jaslice. )akoer je poeljno da roditelj doe sa
djetetom nekoliko puta u jaslice u posjet prije nego dijete krene u jaslice.
3daptacija se moe olakati i boravkom roditelja u skupini tijekom prvih par
dana odnosno koliko je potrebno. +jetetu treba omoguiti da donese neku
igraku od kue moe spavati sa nekim odjevnim predmetom roditelja.
!rilikom odvajanja od majke dijete se osjea izgubljenim bespomonim. )aj se
strah od odvajanja uglavnom javlja oko osmog mjeseca te u drugoj godini ivota.
)ijekom adaptacijskog razdoblja djeca se razlikuju u svojim reakcijama te su
tako neki skloni reakcijama na fiziolokom planu a neki reakcijama izvanjskog
karaktera. )o su esti ali i privremeni poremeaji u ponaanja a javljaju se
upravo kao reakcija na polazak u jaslice. )akve poremeaje nazivamo regresijom.
&ano je i roditelje unaprijed upozoriti na mogua regresivna ponaanja.
+a bi adaptacijska kriza prola potrebno je uspostaviti i razvijati socio0
emocionalnu vezu izmeu djeteta i odgajatelja. !reduvjet tome jest osjetljivost
odgajatelja na djeje signale odnosno djetetovo ponaanje i reakcije.
Odgajateljevo ponaanje mora biti prilagoeno svakom djetetu individualno te
njegovim navikama i potrebama.
120
33. ODGOJNO4OBRAZOVNI RAD ODGAJATELJA U
UVJETIMA DOBNO MJEOVITE DJEJE SKUPINE
&rti je mjesto zajednikog ivljenja djece odgajatelja i roditelja.
!olazei od suvremene humanistiko " razvojne koncepcije prepoznatljive po
nastojanjima da se djetetu omogui razvoj njegovih prirodnih potencijala u
skladu s njegovim dobnim i individualnim osobitostima tei se ostvarenju
vrtia koji e svojim polaznicima pruiti razliite mogunosti za doivljaje
igru druenje i uenje.
'ako kriterij za grupiranje djece s obzirom na njihove razvojne i individualne
osobitosti veinom ne moe biti njihova kronoloka dob stvaranjem
mjeovite skupine nastoji se izbjei jedno umjetno ozraje. +ijete je tako u
jednoj prirodnoj socijalnoj situaciji ima priliku doivljavati sebe u razliitim
odnosima. )ako djeca razliite starosti izmjenjuju svoja iskustva mlai ue
od starijih a stariji pouavajui svoje mlae prijatelje zapravo organiziraju
svoje znanje i potvruju kompetenciju.
!ozitivni afekti zajednikog druenja djece razliite dobi primjeuju se
najvie na socijalnom planu. *laa djeca osjeaju se zatienima odnosno
rado prihvaaju skrb svojih starijih prijatelja. Starija djeca vole se brinuti o
mlaoj igrajui pri tome razne zatitnike uloge i razvijajui osjeaj
strpljivosti i odgovornosti.
Sloen je zadatak osmisliti i ostvariti vrtiko okruenje koje e omoguiti
svakom pojedinom djetetu izbor aktivnosti koja je primjerena njegovim
aktualnim razvojnim potrebama i interesima.
Stvaranje pozitivne poticajne klime u vrtiu vaan je preduvjet za bogatstvo
interakcija djece koje u njihovom cjelovitom razvoju imaju neprocjenjivu
vrijednost.
- mjeovitoj grupi dijete spontano bira vrstu i duljinu trajanja aktivnosti kao
i partnera. 7 u ivotu izvan vrtia dijete ivi u interakciji sa starijom i mlaom
djecom kao i odraslima razliite dobi te se mora nauiti odnosima s njima.
)akvom uenju pogoduju dobno mjeovite skupine.
121
34. POSTUPCI ODGAJATELJA U POSTUPNOM
PRIJELAZU DJETETA IZ DJEJI; JASLICA U DJEJI
VRTI
)rogodinjaci ukljueni u vrtiki program prelaze iz jaslike skupine u
predkolsku skupinu to je za njih velika promjena. Sve promijene su stresne a
za djecu koja imaju ogranieno iskustvo i svega nekoliko dobro razvijenih
strategija da se nose s problemima promjena moe prouzroiti jake stresove.
'ad djeca prelaze iz jednog programa u drugi ili iz jedne u drugu skupinu unutar
programa uvijek je potrebna prilagodba. *eutim jaina stresa i vrijeme
potrebno za uspjenu prilagodbu moe se jednostavno odrediti ako odgajatelji
planiraju i rade zajedno na uvoenju ugodnih prijelaza.
8lick Sman i 9ills slijede I kljuna elementa koje treba uzeti u obzir da se
osiguraju uspjeni prijelazi za djecu predkolske dobi i njihove obitelji.
D. OS78-(3)7 !(O8(3*S'7 'O%)7%-7)5) O*O8-@3&3%25*
(34&O2%O !(7*25(5%O8 '-(7'-;-*3 7 )O 43 S&5 +O,%5
(347%5 - S&7* O+8O2%O0O,(34O&%7* S(5+7%3*3
#!(7;38O+,3 !(O8(3*3$. (azlike u programskim sadrajima
strategijama poduavanja i oekivanjima od djece nije neto to se samo
po sebi podrazumijeva ve je i poeljno. !rogrami se trebaju razlikovati
ovisno o dobi djece njihovim potrebama te interesima svakog pojedinog
djeteta i obitelji. 7pak to su razvojno primjereni programi razliitiji
laki i uspjeniji e biti prijelaz djece na drugu programsku razinu ili u
druge odgojne skupine.
E. &3;23 O+(<3)7 )(32%- 'O*-%7'3172- 7 S-(3+%2- 74*5=-
OSO,;23 (34;7:7)79 !(O8(3*3 #S-(3+%23 74*5=-
O+8323)5;23$. !rijelazi djece mogu biti olakani ako odgajatelji u
predkolskim i jaslikim programima rade zajedno. !osjeti programima
mogu biti dogovoreni za djecu i roditelje. Odgajatelji mogu posjetiti
programe jedni drugih te pribiljeiti slinosti i razlike na koje e djecu
pripremati.
F. !(7!(5*7)7 +725)5 43 !(725;34 - +(-87 !(O8(3* 7;7
O+8O2%- S'-!7%- #!OS25)7 %O&5 8(-!5 7;7 O+8323)5;23$.
%ajbolje je djeci omoguiti iskustvo iz prve ruke prvenstveno posjeujui
novu vrtiku zgradu ili prostoriju te omoguiti upoznavanje odgajatelja.
+jeci treba osigurati vrijeme za razgovor o vlastitim osjeajima i
nazonost odrasle osobe koja e ih sluati i pripremiti za uzbuenja i
pozitivne promijene koje su prirodni dio odrastanja.
122
I. &3;23 -';2-:7)7 (O+7)5;25 - !(O8(3*5 !(7!(5*5. 'ada je rije
o skrbi i pripremi za kolu roditelji se osjeaju jednako uznemireni kao i
njihova djeca. 3ko se roditeljska napetost ublai dijete e se takoer
suoiti s promjenom mirnije i s povjerenjem. 'omunikacija je klju
djelotvorna ukljuivanja obitelji. !ripreme i prijelazi uspjeniji su ako
odgajatelji izvjeuju roditelje to mogu oekivati vezano za njihovu
djecu.
Obraanje pozornosti na I navedena kljuna elementa ublait e negativan
utjecaj prijelaza u programe drugih razina.
Odgajatelji mogu pospjeiti programe jedni drugih te pribiljeiti slinosti i
razlike na koje e djecu pripremiti. )akva suradnja dobrodola je odgajatelju u
iji e se program dijete ukljuiti jer je takvo dijete bolje pripremljeno i manje
preplaeno. Odgajatelj od kojeg dijete odlazi takoer ima koristi od odravanja
strunih kontakata i od spoznaje da je ispunio svoju profesionalnu zadau jer je
udovoljio razvojnim potrebama djece o kojoj skrbi.
(oditelji i odgajatelji trebaju biti zajedno raditi zajedno kako bi se djeci
olakale promijene koje su potrebne i poeljne za zdravi razvoj.
+jeca e lake prihvatiti novog odgajatelja ako ga on primi sa smijekom
radosno jer odgajatelj mu je tada jedini oslonac i neka sigurnost u novoj sredini.
123
37. ULOGA ODGAJATELJA U PROVOGENJU PROGRAMA
PREDKOLE
+ijete treba pripremiti da je kola za njega korisna i ozbiljna obaveza.
)akoer trebalo bi njegovati pozitivne stavove prema njoj i u tome je uloga
odgajatelja jako bitna.
<elja svakog odgajatelja je da dijete koje je bilo u njegovoj odgojnoj
skupini budo dobar uenik i da mu uenje ne predstavlja potekoe. ,rojna
istraivanja u razvojnoj psihologiji pokazala su da postoji optimalno vrijeme
uenja pojedinih vjetina #/kritino vrijeme za uenje.. %i najvei trud nee
davati zadovoljavajue rezultate ako se s uenjem zapoinje prije nego je
postignut odreen stupanj zrelosti ivanog sustava. Ope je poznato da je
posljedica slabog uspjeha gubitak motivacije pa se moe javiti otpor i odbijanje
prema uenju. 7z toga slijedi da odgajatelj #da bi pravovremeno zapoeo s
pripremom djeteta za kolu$ mora jako dobro poznavati razvojne faze te
cjelokupni razvoj djeteta openito tako i individualan razvoj svakog djeteta.
9itrec u knjizi 'ako pripremiti dijete za kolu kae da je pripremljenost
za kolu posjedovanje takvog stupnja razvijenosti fizikih i psihikih funkcija
koje e mu omoguiti uspjeno svladavanje propisanog nastavnog programa.
+akle da bi dijete krenulo u kolu mora biti fiziko intelektualno i socio0
emocionalno zrelo.
- fiziku zrelost spada zadovoljavanje minimuma standarda dogovorenih za
visinu teinu i tjelesne proporcije te da nema veih potekoa u prirodnim
oblicima kretanja.
7ntelektualna zrelost podrazumijeva govornu razvijenost razvijenost opaanja
miljenja pamenja te koncentracije.
- socio0emocionalnu zrelost spada da je dijete steklo stanovitu stabilnost i
kontrolu emocija. %adalje to znaio da je usvojilo neke norme ponaanja
suradnje s djecom i odraslima.
+o polaska u kolu dijete treba razlikovati boje slova i brojeve prostorne
odnose #naprijed0natrag lijevo0desno gore0dolje ispod0iznad...$. )rebalo bi znati
opaati vrijeme #juer sutra$ te razlikovati godinja doba rijeke mora potoke
biljke i ivotinje.
)rebalo bi biti samostalno u odravanju vlastite higijene odijevanju oblaenju
samoposluivanju.
!rvi pokazatelj da je dijete spremno poeti raditi na razvoju
preditalakih vjetina i predvjebama pisanja je govor. 4ato s djecom moramo
puno razgovarati itati im poticati ih da sami priaju. &rlo je vano razvijanje
vjetina ruku promatranja i koordinacije oka i ruke #ogrlice od perlica pletenice
motanje tkanina...$.
124
+anas se mnogo upotrebljavaju razliite igre #memori pokrivaljke spajaljke...
dijete najbolje ui kroz igru$ i radni listovi za razvijanje preditalakih vjetina
i predvjebe pisanja. 'roz radne listove dijete stjee iskustvo u radu na papiru i
s olovkom vjeba koordinaciju oko0ruka ui se koncentraciji i mirnom sjedenju.
8odine DGGL. ministarstvo prosvjete i porta (9 objavilo je radni materijal o
organiziranoj pripremi za kolu predkolske djece koja ne pohaaju djeji vrti.
)ada se za takav oblik rada uveo naziv !(5+6'O;3 " poseban oblik organizirane
pripreme djece za polazak u osnovnu kolu kojom se obuhvaaju i sadrajno
metodike promjene primjerene suvremenim potrebama narataja predkolske
djece njihovim roditeljima te ustroju demokratskog drutva.
!redkola ima specifian program i vrijeme za njegovu provedbu.
Obiljeja programa pripreme djece za polazak u kolu jesu?
D. zadovoljavanje djejih primarnih potreba #biolokih$ koliko je to mogue
tijekom boravka djece u predkoli a u suradnji s roditeljskim domom
E. nastojanje da djeci daje osjeaj sigurnosti i prihvaenosti to
pretpostavlja da ono i njegovi roditelji prihvate predkolu
F. pruanje svakom djetetu prigode i mogunosti za samoostvarenjem i
stjecanje povjerenja u sebe a time i stvaranje pozitivne slike o sebi i
svojim mogunostima
I. praenjem razvoja djece mogue je uoiti posebne potrebe djeteta
usklaivati s njima postupke a svakako o tome razgovarati s roditeljima
koji e se ako je potrebno obratiti strunjacima za prevenciju moguih
poremeaja
7z svega toga moemo izdvojiti i ue zadae predkole?
D. osposobljavanje za prihvaanje obveza u koje e se uklopiti i budue
kolske obveze
E. poticanje spontanih ponaanja i izraavanja posebnih potreba
F. otvorenost za prihvaanje novih informacija
I. otvorenost za uenje u meuakciji s drugima
K. otvorenost za primanje usmenih i pismenih poruka i ovladavanje sredstvima
koja posreduju te poruke
-strojstvo predkole treba odgovarati namjenama i zadacima predkole poevi
od prvih kontakata odgajatelja s roditeljima i djecom zatim organizacijom
prostora opremom sredstvima rasporedom radnog vremena sve do sustava
praenja evidentiranja rada kojim se provodi izvedbeni program.
&rijeme provedbe predkole predvieno je od listopada do svibnja tijekom
pedagoke godine #DKN DMN sati$.
125
*inimalna mogunost je KN0o satni program " tijekom travnja i svibnja za
podruja s minimalnim brojem polaznika.
-loga odgajatelja u provoenju programa predkole je mnogostruka i treba
obuhvaati?
dobro i temeljno poznavanje mogunosti djece u L. god. vodei rauna o
uvjetima i nainima njihovog razvoja
temeljito poznavanje programa kojim e se djeci omoguiti tjelesni i
duevni razvoj kao i optimalno osobno oblikovanje
poznavanje i znalaki odabir naina i sredstava koji e imati najbolji
uinak u razvojnom poticanju djece
osposobljenost za uspjenu komunikaciju sa svim imbenicima koji su na
bilo koji nain vezani uz predkolu ponajprije s roditeljima polaznika
predkole
sposobnost i otvorenost odgajatelja za upoznavanje i prihvaanje novih
znanstvenih spoznaja
nastojanje uspostavljanja sklada s djecom individualno i sa skupinom u
vezi s zajednikim aktivnostima
razumijevanje potreba elja osjeaja tegoba svakog djeteta
uspostavljanje suradnikog odnosa s roditeljima
)eme izvedbenog programa koje odgajatelj moe koristiti u svom radu su
razliite. On je slobodan u odabiru tema i njihovih dijelova u redoslijedu njihova
izvoenja kao i u nainima provedbe. !ritom upravlja vlastitom logikom kao i
uvjetima i okolnostima u kojima radi.
5lementi koje je potrebno proi s djecom prije polaska u kolu su?
grafomotorike vjebe snalaenje u prostoru provjera poznavanja oblika slova
brojki boje...
!rvi dani u predkoli temelje se na meusobnom upoznavanju odgajatelja i djece
djece meusobno te prostora i sredstava u kojem borave.
(azvijanje djeje samosvijesti takoer je jedna vana tema a odgajatelj moe
pripremiti razne materijale #fotografije djece slikovnice /to sam ja. i sl.$
aktivnosti #/6to mogu to ne mogu....$.
+jeje okruenje jedna je od tema koje odgajatelj nudi djeci u sklopu ponuenih
sadraja i aktivnosti u predkoli. %eke teme koje se mogu obraditi jesu?
obitelj " temeljna ljudska zajednica
potuj oca i majku
volimo bakice i djedove
znam gdje stanujem...
126
-e podteme mogu biti?
kuni ljubimci
seosko gospodarstvo
more rijeke i obale...
Slova brojeve boje likovno se izraavati
%uno je da dijete bude socijalizirano.
)rebalo bi prepoznati?
8odinja doba
(ijeke mora potoke
,iljke i ivotinje
)rebalo bi?
*oi se samo kretati po poznatom okruenju prelaziti ulicu
telefonirati
,iti upoznato s nekim vanijim mjestima u gradu
4nati gdje je roeno adresu telefon
,iti samostalno
/4rno. XGF. /laki prijelaz u kolu. +. *ale
!(7!(5*3 43 :7)3%25 7 !7S3%25
4ahtjeva sloene sposobnosti opaanja kretanja i
senzomotoriku
!riprema poinje organizacijski osmiljene i didaktiki
strukturirane sredine te poticanjem cjelovitog razvoja
djetetovih sposobnosti i vjetina
!osebna se pozornost posveuje razvoju tehnike koje potiu
!S79O*O)O(%7 (34&O2 +25)5)3
-z cjelovitost vizualnog auditivnog prostorno0vremenskog i
motorikog karakteriziranja
S-,2547:%5 >-%'1725 (34&7232-?
*otoriku i grafomotoriku koordinaciju
&izualnu percepciju i memoriju
!rostornu orijentaciju
3uditivnu percepciju
!anju i koncentraciju
Spoznajne procese
!otrebno je postaviti dijagnozu za djecu kod kojih su prisutne potekoe u
govoru motorici...
127
(34&O2 !(5+:7)3:'79 &256)7%3 7 !(5+&25<,5 !7S3%23
:itanje i pisanje temelje se na procesima analize i sinteze
govora
7gre za razvoj auditivne percepcije fonemskog sluha?
D.8O&O( " broje udarce
E. 4&-'O&7 " oslukivanje prepoznavanje
F. !5!O4%3&3%25 &7S7%5 )O%3
I. !(5!O4%3&3%25 (3+%25 !O 4&-'-
K. S;7'5 !(5+*5)3 #!0!ile$
L. S;-63*O 8;3S
4a uenje i prepoznavanje slova primjerene su igre?
D. *5*O(Y
E. !O)(3<7 A
F. '(7<3;2'5
8(3>O*O)O(7:'5 &25<,5?
&jebe poinju oponaanjem dranja olovke
7mitacija krunih pokreta gore0dolje lijevo0desno
Spajanje tokica
!rivikavati dijete na sjedenje
!(7*725%3 (3+%79 ;7S)O&3
+ijete njima stjee?
7skustvo u radu na papiru
Odgovor na zadatak
&jeba za orijentaciju u prostoru
&jeba koordinaciju oko0ruka
*irno sjedenje
'orisno je usporeivati uradak s prethodnim ime dijete
dobiva uvid u vlastiti napredak
128
3:. PREDKOLSKO DIJETE I VJERONAUK
%acrt !rograma vjerskog odgoja predkolske djece u izvanobiteljskim
ustanovama priredila je radna skupina za religijskiCvjerski odgoj djece
predkolske dobi 'omisije katehetskog vijea 9rvatske biskupske konferencije
DGGE.g. !rogram dobiva odobrenje 9,' i preporuku *inistarstva prosvjete iste
godine.
#7z /!rogram vjerskog odgoja predkolske djece u izvanobiteljskim uvjetima.$
43+3)3' !(O8(3*3? povezivanje vjerske tradicije sa situacijama u kojima
ivi suvremeno predkolsko dijete #F0L god.$
- ostvarivanju vjerskog odgoja treba nastojati da se cjelokupno svakodnevno
iskustvo djece povezuje s onim odgovorima na djeja pitanja koji izviru iz
kranske vjere kao i s oblicima kranskog ivota.
&jerski je odgoj vrlo raznolik jer ulazi u one procese u kojima se ostvaruje opi
odgoj i obrazovanje. On se ne smije ostvarivati odvojeno od ostvarivanja opeg
odgoja i obrazovanja jer vjerski odgoj mora biti integriran u cjeloviti proces
odgoja i obrazovanja.
'oncepcija vjerskog odgoja u predkolskoj dobi usredotoena je na pomaganje
djece da prevladaju sadanje i budue ivotne situacije. )reba se inzistirati na
pomoi kojom e predkolsko dijete uspjeno proivjeti svoju dob te prevladati
sadanje i budue situacije.
'O25 S- S!OSO,%OS)7 43 'O25 +725)5 )(5,3 O+8323)7 7 '3'O ,7
S&O2 <7&O) -:7;O <7&25)7 - &25(S'O* 7 '(6@3%S'O* S*7S;- #ciljevi
L ivotnih podruja$.
D. !rvo treba postaviti pitanje pozitivnih ciljeva koji pomau djetetu u
pronalaenju samog sebe i u razvijanju svojih sposobnosti za ivot. )ime se
pomae da dijete u razvoju postane osoba " dijete uvia kako se nalazi u
napetosti izmeu ovisnosti svoje volje da razvije svoju osobnost i da mu je u
tenji za samostalnou potrebna vjera i povjerenje.
E. &jerski odgoj je usko vezan s pronalaenjem samoga sebe i razvijanjem
osobnosti te je zadatak toga odgoja stjecanje iskustva potrebe za drugim bez
ije se ljubavi ne moe zadovoljiti. )im individualnim razvojem razvijat e se i
drutvenost djeteta. +jetetu e se pruati pomo u jaanju volje za ivot pruit
e mu se nove mogunosti za povezivanje s drugima i na temelju tog iskustva
uputiti na ljubav prema ,ogu i ljudima kao zadau i dobru priliku.
129
F. 4a postupno snalaenje djece u svijetu koji ga okruuje i osposobljava za
odgojno djelovanje odgajatelj treba dijete senzibilizirati za mnogobrojne odlike
prirodnih pojava i tehnika te s njim poeti razvijati pozitivan odnos prema
ivotinjama biljkama neivim stvarima " time e dijete uviati da meu
ostvarenjima ovjeku pripada poseban poloaj i zadatak u stvaranju.
I. &jerski odgoj urodit e plodom ako mu poe za rukom da u djetetu probudi
one snage kojima e doivjeti transcendenciju svijeta i ljudskog ivota0 time
dijete dobiva prvi pristup religioznoj dimenziji ljudskog sadraja. 7stodobno
upoznaje jezik kojim se slui biblija u kojoj dijete i nalazi poruku za svijet i
ivot.
K. &jerski odgoj postaje konkretan tek u djelovanju. Stoga djetetu treba
omoguiti aktivni pristup oblicima kranskog ivota " tako se djeci prua pomo
za napredovanje u kranskom zajednitvu i na sudjelovanje u njemu.
L. 1rkveni ivot osniva se na biblijskoj poruci. - biblijskoj poruci trae se i
poticaji za vjerski odgoj djeca mole " tako dijete moe graditi zajednitvo s
ljudima iji se ivot osniva na vjeri biblije. - tom zajednitvu dijete prima
povjerenje u osobno ohrabrenje.
Odgajatelji bi u odreeno vrijeme trebali prosuditi koje su situacije znaajne i
koje bi sadraje trebalo s tim u vezi izabrati kako bi se uspostavila veza izmeu
ciljeva i situacije. )eme se mogu ovako imenovati?
D. 23 " !O+(-:25
E. *7 " !O+(-:25
F. !O+(-:25 S&725)3
I. !O+(-:25 2547'3
K. 1('&5%O !O+(-:25
L. ,7,;72S'O !O+(-:25
D. 230 !O+(-:25 +725)5 " )5*3 S3* S5,5
!rogram se osniva na 23 " !O+(-:2- jer dijete mora samo za sebe biti
tema i sredite svih nastojanja u vjerskom odgoju
E. *7 " !O+(-:25 (34&723%25 +(-83 ,;7<%258
- vjerskom odgoju ne smije se samo jednostrano razvijati osobnost
pojedinca nego istodobno mora imati pred oima razvijanje druga blinjeg.
- odgoju znanja mora se ostvariti odgoj za /ti. i /mi..
F. !O+(-:25 S&725)3 ;2-,3& !(5*3 %5<7&7* S)&O(5%27*3
Odgoj u svijetu nalazi ciljeve i poticaje za novi svijet. +jeca trebaju otkrivati
i razvijati ljubav za biljke ivotinje i neiva stvorenja. - vjerskom odgojun
djeca moraju sve vie iskusiti da se zajednica iji je i on dio osjea zahvalna
,ogu i da je pohvalno razvijati kulturu i civilizaciju koja e biti dostupna
ovjeka.
130
I. !O+(-:25 2547'3 8O&O( S;-63%25 " ,7,;723
!odruje hrvatskog jezika #i drugih jezika$ predstavlja neto ega se vjUrski
odgoj ne moe odrei jer sposobnost sluanja i govorenja pripovijedanja i
razumijevanja onoga to stoji meu rijeima nune su pretpostavke za
postupanje govornom i pisanom rijei biblije.
K. !O+(-:25 1('&5 <7&O) 4325+%715 O,7:327 1('&5
1rkveno podruje ne moe se propustiti jer sav vjerski ivot valja ukljuiti u
ivot zajednice. (adi se o crkvenim obiajima u kojima dolazi do izraaja
ivot zajednice #nedjelja crkveni blagdani molitva...$
L. !O+(-:25 ,7,;725 !OS)3&;23 439)25&5 +(-87* !O+(-:27*3
!ovezano je sa svim temama u programu vjerskog odgoja. ,iblijsko podruje
postavlja zahtjeve drugim podrujima ivota ija pitanja isto tako nalaze
odjeke na biblijskom podruju gdje valja traiti odgovor.
- ovom programu ima mnogo tema koje bi mogle biti zanimljive djeci meutim ne
moraju se sve obraditi a mogu se i preoblikovati.
'oje e teme doi na prvo mjesto ovisi o tome koliko su teme objektivno vane.
- programiranju se predlae primjer praktinog postupka i u sredite skica na
jedan papir
najvie je tema a naokolo nekoliko srodnih tema iz drugih podruja ivota.
*5)O+7:'3 %3:5;3 " odgoj vezan za vjeru
Osnovna programska nakana vjerskog odgoja jest usredotoiti se i polaziti od
ivotne situacije djeteta povezujui je s nekim oblicima vjerskog iskustva i
kransko0crkvenim ivotom u praktinom radu. Sve se mora povezivati s
konkretnim svakodnevnim iskustvom da dijete osjeti kako se u vjerskom odgoju
misli osjea i govori o njegovom ivotu.
&jerski odgoj treba biti djetetu od pomoi da ono ivi ljudskije i solidnije u
ozraju ,oje ljubavi koja ga titi i brani.
!ripovijedanje sluanje pjevanje razgovor crtanje promatranje slika
muziciranje i sluanje glazbe ples igra i igra lutaka itanje iz slikovnica
organizacija objanjavanje razgledavanje meditacija i slavlje " metodiki su
postupci koje bi trebalo slijediti u vjerskom odgoju.
Odgojni rad s predkolcima u izvanobiteljskim uvjetima nadopunjuje rad u
obitelji. !otrebno je roditelje obavjetavati to se u vjerskom odgoju radi.
Odgajatelj bi najprije trebao upoznati stav roditelja o vjerskom odgoju. 7ma
sluajeva da se odgajatelj susree s djecom iz obitelji koji su razliite
konfesionalnosti #A$ ve i u vjerskoj praksi.
131
3<. ODGAJATELJ I UBLAAVANJE STRESA U DJECE
S)(5S " svaka situacija ili dogaaj koji ugroava ivot ili zdravlje prijeti
gubitkom drage osobe ili neega to je od ivotne vanosti za nau egzistenciju
ili integritet.
S)(5S - +2515 kada se od djeteta trai vie nego to ono moe osjeajno
podnijeti razumjetiB vie nego to moe uiniti ili kad prijetnja ugroava njegovu
dobrobit ono je u stanju stresa.
!(725)%25 'O25 *O<5 +725)5 74,317)7 74 S&3'O+%5&%5
(3&%O)5<5?
!rijetnja njegovu ivotu
!rijetnja tijelu zdravlju #ozljeda bolest$
!rijetnja osobama koje su mu drage i vane #npr. neija grubost prema
njegovoj majci$
!rijetnja neemu u to dijete vjeruje #u ljubav blinjih u neiju dobrotu$
!rijetnja njegovoj imovini #oduzimanje omiljene igrake$
%eto to za nas nije opasno za dijete moe biti prijetnja. Odgajatelj u skupini
trebao bi moi prepoznati djeje ponaanje pri stresu. Ono moe?
,oriti se biti bijesno napadati
!oeti bjeati pobjei u bolest #povraati dobiti temperaturu$
,iti /zamrznuto. u oku plakati biti umorno.
,itno je znati da se ono tada osjea?
%aputeno i osamljeno
Slomljeno
%e vidi izlaz ne moe zamisliti to e biti i sl.
%aputeno je i osamljeno jer mu nedostaje svijest da se za njega netko brine da
ga netko hoe i zna zatititi da drugi znaju kako se ono osjea.
Slomljeno je jer se dogodilo neto to ono ne razumije jer taj dogaaj nadilazi
njegovu sposobnost uoavanja.
7ma osjeaj da je svemu kraj jer je potpuno izbaeno iz svakodnevnice jer se
dogaa neto to ne moe kontrolirati.
132
- koliko u skupini prepoznamo dijete koje je pod stresom bitno je reagirati
odmah zaokupiti djetetovu panju?
8rliti ga suosjeati
-zeti dijete u naruje te ga umiriti
+ati mu do znanja da ete ga zatititi
Odobravati ono to radi govori
!okaite djetetu da moete nadzirati barem mali dio onog to se dogaa
(ei djetetu to e se jo toga dana raditi i to svakako uiniti
(ecite mu neto to e se sigurno dogoditi
- takvim situacijama bitna je jako i suradnja s obitelji jer je ona ipak tu
najbitnija i moe mu pomoi #ili odmoi$?
!anjom
4atitom
(azumijevanjem
!rihvaanjem
Suosjeanjem
Obeanjem o sutranjem danu
(azgovori o lijepim dogaajima u budunosti
*irjana *ilanovi? /!omozimo im rasti.
%ajuspjeniji nain noenja sa stresom je prerada traumatskog iskustva
vraanje izgubljenog osjeaja kontrole te postizanje razumijevanja i uvida u
problem.
&anu ulogu pri ublaavanju stresa imaju 3')7&%OS) #vana je za zadravanje
pozitivne slike o sebi$ i 'O*-%7'31723 #je takva da je tegoba manja ako
podijelimo s nekim osjeaje. %jena uloga je i u prihvaanju podrke i pomoi bez
osjeaja ponienosti$.
!(5&5%1723 S)(5S3 " davanje stvarnih upozorenja ljudima preporuka
pruanje sigurnosti? preventivne metode? oputanje samokontrola igranje uloga
rjeavanje problema grupna rasprava.
133
5'S!(5S7&%7 %3:7%7 S-O:3&3%23 S3 S)(5SO* #verbalne i neverbalne
tehnike$.
'reativno izraavanje " okolina bogata bojama i oblicima potie djeje
izraavanje i sposobnosti. (ad u malim grupama podrava osjeaj pripadanja
omoguuje razgovor i sluanje te traenje i primanje pomoi.
2ako su vani kutii za osamu.
,iblioterapija " planska upotreba knjievnog teksta radi olakavanja i
poticanja razliitih naina noenja sa stresom. :itanjem prie ili pjesme
potie se identifikacija projekcija i introjekcija katarza terapija poezijo
i pripovijedanjem.
!okret i neverbalna komunikacija
)erapija dramatizacijom i psihodrama " psihodrama je pristupana djeci
koja ne itaju i ne piu. 'orisne tehnike psihodrame su? igranje uloge
zamjena uloge dvojnik prazna stolica
7gre simulacije #pretvaranja$
'O8%7)7&%7 %3:7%7 S-O:3&3%23 S3 S)(5SO*
-enje oputanja " metoda samokontrole. Oputanje je aktivna vjetina
suoavanja koju je nuno primjenjivati u svakodnevnom ivotu
+esenzibilizacija " temelji se na pretpostavci da nas pojave kojih se
bojimo u stvarnosti takoer plae i u mati. -klanjanje straha i tjeskobe
idu korak po korak
-enje samopouzdanja i odlunosti
(acionalno0emocionalna terapija
-enje rjeavanja problema " dijete ui prepoznati problem pronai
drugaija rjeenja izabrati ono najbolje te provjeriti i vrednovati
djelotvornost za rjeenja u stvarnim ivotnim uvjetima.
134
3=. BLAGDANI I SVEANOSTI U DJEJEM VRTIU
,lagdani i slavlja dio su kulturne predaje batine naroda kojem pripadaju djeca i
odrasli. Odgovor na pitanje .4ato se slaviA/ pronai emo u potrebi za
sigurnou ljubavlju pripadanjem.
,lagdani su takva prilika " sadre rituale poznatih pravila i slijeda ponavljaju se
svake godine te su stalna pojava u djetetovu ivotu. Slavei ovjek se osjea
prihvaenim dijeli radost s drugima.
'ada su zadovoljene potrebe za sigurnou ljubavlju pripadanjem te ako je
dijete aktivno u blagdanskim dogaajima i ima ugodne osjeaje u svezi s njima
osjeat e se vrijednim zbog panje drugih to pridonosi razvoju pozitivne slike
o sebi samome. +jetinjstvo e biti kvalitetno bude li ispunjeno djetetovim
pozitivnim emocijama veznim uz vlastitu sposobnost blinje i ono to ga
okruuje.
Osjeaj radosti i veselja najei su osjeaji blagdanskih dana. !roslave moraju
biti takve da dijete slobodno doivljava i iskazuje emocije. +jetetu treba
dozvoliti traenje ljubavi panje brige darova treba mu dozvoliti da zahtjeva
kako bi spoznalo da ima pravo na zahtjev.
-z blagdane dijete stjee doivljaj o protjecanju vremena.
Slave se vjerski blagdani i slavlja narodna slavlja obiteljske proslave slavlja
prirode domoljubna slavlja.
,lagdani i sveanosti dio su kulturne prenosive batine naroda
kojemu pripadaju i odrasli i djeca.
;judi slave dogaaje slave ,oga slave u ast slavnih meu sobom slave
prirodu pobjedu. Slavi se u ratu i miru.
Slavi se u obiteljskim domovima na ulici u poduzeima kolama vrtiimaO
Slave djeca odrasli i starci. (azlog za slavlje nalaze ak i bolesni nemoni
i tuni. ;judi slave na svim dijelovima 4emljine kugle.
!siholog iz 3merike 3. 9. *asloU osniva humanistike psihologije
smatra da osim biolokih #fiziolokih$ potreba za zrakomhranom
toplinom i druge su potrebe izvor ovjekovih aktivnosti. )o su potrebe za
sigurnou ljubavlju i pripadanjem.
<elei sigurnost ovjek eli red poredak stabilnost predvidljivost
zbivanja u blioj i daljnjoj budunosti. ,lagdani su prilika za zadovoljavanje
te potrebe jer sadre rituale poznatih pravila i slijeda u kojima dijete nije
izloeno rizicima pogreke.
4adovoljavajui potrebu za pripadanjem i ljubavlju dijete kao i odrasli
ovjek trai svoje mjesto u obitelji u skupini druge djece ili odraslih u
kraju u kojem ivi u svojoj domovini naciji kulturi civilizaciji.
135
,lagdansko ozraje i okruenje prigoda je za zadovoljavanje
djetetovih potreba dijete e se osjeati radosno i uzbueno oputeno.
!amtit e razgovore dogaaje postupke predmete ljude poruke.
sadraji tog pamenja odreivat e djetetov budui postupak i odnos
prema sebi i drugima.
ugodni blagdanski osjeaji pojavljuju se najprije u iekivanju i
pripremanju pojavljuju se u trenutku nekog zbivanja ili blagdanskog
rituala te traju i na kraju nakon slavlja. ,lagdanski osjeaji podiu
djetetovo samopotovanje i ponos zbog vlastite vrijednosti.
!roslave i blagdanska slavlja moraju biti takvi da dijete slobodno doivljava
i iskazuje osjeaje da iskazuje ljutnju ako je osjea da bude tuno
radosno te da se pritom ne osjea krivim i ne iskljuuje iz blagdanskih
zbivanja
*nogo je blagdana i trenutaka koje slavimo tokom godine. %eki su
vani samo manjem broju ljudi i vezani su za neki kraj ili podneblje a neki
su posve osobni i dogaaju se zbog jednog ovjeka.
Slavlja moemo podijeliti u nekoliko skupina?
vjerski blagdani i slavlja
narodna i civilizacijska slavlja
obiteljske i prijateljske proslave u povodu dobrih
dogaaja
spontana slavlja
slavlja prirode
domoljubna slavlja
&25(S'7 ,;38+3%7 7 S;3&;23
Oni pripadaju povijesti ovjeanstva i kranskoj civilizaciji. %ajstariji i
temeljni blagdan kranstva je nedjelja #to je dan 7susova
uskrsnua$.1rkvena godina ima tri velika dijela? boini ciklus
vazmeni#uskrsni$ ciklus i vrijeme tokom godine.
,lagdanima pripadaju i lokalne svetkovine povezane uz odreeni kraj
#sv.&id " (ijeka$ ili mjesta #svetkovine zatitnika mjesne crkve$.
!ripadaju im i osobna vjerska slavlja? krtenja i imendani.
136
%3(O+%3 7 17&7;743172S'3 S;3&;23
Ova slavlja se obnavljaju i uobiajena su u pojedinim narodima utemeljena
su na nekim kulturolokim vrijednostima ili dogaajima. )u spadaju
makare *ajin dan &alentinovoO Oni su uvijek odreenog datuma ili u
odreenom razdoblju.
O,7)5;2S'5 7 !(723)5;2S'5 !(OS;3&5 - !O&O+- +O,(79 +O83=323
Ovakve sveanosti odvijaju se u obiteljima meu prijateljima ili u djejoj
skupini. One su dio obiteljske tradicije. )o su proslave roendani odlaska u
kolu izrastanje prvog zubia prvog koraka godinjiceO
!rijateljska slavlja su ona koja se slave izvan obitelji meu prijateljima i
vrnjacima. )o moe biti u vrtiu igraonici gdje se mogu slaviti roendani
ponovni susretiO
S!O%)3%3 S;3&;23
Spontana slavlja nemaju unaprijed odreeno vrijeme mjesto slijed ili
sadraj. Spontana su slavlja odgovor na osjeaje izazvane onim to nam se
taj dan ili taj trenutak dogaa. 'ada doivimo neto ugodno elimo im
dulje ostati veseli uspjeni zadovoljni razdraganiO
S;3&;23 !(7(O+5
- ove sveanosti spadaju meunarodni praznici npr. +an planeta 4emlje
)jedan hrane +ani kruha prvi dan godinjeg dobaO !rirodi u ast moemo
slaviti kad god elimo. %eka takva slavlja su spontana potaknuta ugodnim
osjeajima #dan prve pahuljice$.
+O*O;2-,%3 S;3&;23
'od ovih slavlja rije je io nacionalnim praznicima i proslavama. %acionalni
praznici mogu biti godinjice povijesnih dogaaja ili ivota velikana
hrvatske povijesti vanih za cijelu 9rvatsku ili pojedini kraj. - dane
domoljubnih proslava djeca imaju priliku uiti a odrasli se prisjeati
povijesti njihova naroda i povijesti njihove drave.
Sva ova slavlja se meusobno i preklapaju i imaju slinosti. *nogi
vjerski blagdani su istodobno i obiteljska slavlja a spontana slavlja i slavlja
prirode mogu biti i obiteljska i prijateljska slavlja. )ako da ni jedna
skupina nije jednoznana i ne sadri slavlja koja nekim obiljejima ne bi
mogla pripadati i nekoj drugoj skupini.
137
SMISAO BLAGDANA
+O636@5 7 ,O<7@%O +O,3
!rosinac je u zapadnoj kranskoj kulturi i tradiciji posveen
iekivanju i slavlju 7susova roenja. !oinje najee prve nedjelje u
prosincu #nedjelji koja je najblia blagdanu sv. 3ndrije FN. studenog$ i
traje etiri tjedna " do ,oia #EK.prosinca$
- ovom periodu izdvajaju se blagdani sv. %ikole #L.prosinca$ sv. ;ucije
#DF.prosinca$ ,adnjak #EI.prosinca$ i sredinji blagdan ,oi.
&jernici se za svetkovinu ,oia pripremaju prolazei put poniznosti
vjere ljubavi i dobrote. - to se vrijeme u obitelji sije ito pale svjeice
na adventskom vjeniu daruju se kite boino drvce.
Svi ovi simboli u sebi kriju smisao i znaenje u svojoj slikovnoj
jednostavnosti i spoznajnoj sloenosti. Simboli nose u sebi i emocije i
smisao koje svatko moe doivjeti ali samo djelomino spoznati razumjeti
i naslutiti. 5mocionalno znaenje simbola u boino doba djetetu nije
potrebno dodatno objanjavati. dovoljno je da bude u njegovoj blizini te da
bude dio tog blagdanskog ozraja. &ano je da roditelji odgajatelji i
odrasle osobe osiguraju da dijete bude dio blagdanskog okruja i dijete e
samo naslutiti skriveno znaenje i smisao simbola.
)i simboli pridonose djetetovom doivljavanju pripadanja istoj vjeri
narodu i kulturi.
Sjeanja o zajednitvu u obitelji tokom ,oia dijete e prenijeti i u
svoju budunost te e na taj nain osjeat pripadnost svojoj obitelji i
svojim korijenima.
!O';3+5
!okladna zbivanja odvijaju se nakon ,oinih blagdana pa sve do
!epelnice prvog dana korizme.
!radavni smisao poklada je bio da ovjek bukom maskiranjem lica
preodijevanjem i razuzdanim ponaanjem potjera zle sile i demone.
8lavne znaajke pokladnog doba su preodijevanje maskiranje i razuzdano
ponaanje. 4a dijete to je prigoda da okolina prihvati njegovu spontanost
da u igri pobijedi sve to ga plai i zbunjuje te da nakratko bude ono to bi
elio biti.
138
'O(74*3
&rijeme makara je vrijeme kada se doputa biti ruan opasan
neprepoznatljiv oputen ali nakon toga slijedi period oskudice tiine i
obuzdavanja.
&rijeme korizme je vrijeme kada treba biti strpljiv smiren odluan
dosljedan ovladavanja vlastitim navikama i djelima dakle to vrijeme kada
se pripremamo za nadolazei -skrs.
+ijete smisao korizme moe pronai u razmiljanju o svojim postupcima
eljama nakanama ovladavanju samim sobom u vjebanju izdrljivosti i
samodisciplini O
-S'(S
-skrs je najvei kranski blagdan " blagdan uskrsnua 7susa 'rista.
Smisao -skrsa za dijete moe biti u divljenju radoznalosti prihvaanju
nepoznatog i vjerovanju u svjedoanstvu drugog.
- djetetovoj svakodnevnici mogue je stvoriti ozraje koje e omoguiti
da spremnije prihvati vjeru i podjeli s odraslima radost toga blagdana.
+3% !;3%5)3 45*;25
+an planeta 4emlje #EE.travnja$ meunarodni je dan prirode "
posveen zatiti i ouvanju naeg planeta.
Smisao ovog blagdana je kod djeteta i odraslih pokrenuti ekoloke misli i
probuditi osjeaje prema planetu na kojem ive.
Oblikovanje navika koje e sadravati djetetov kvalitetniji prema prirodi
svakodnevna je zadaa svih koji se bave odgojem djece.
&5;7'3 8OS!3
&elika gospa #DK. kolovoza$ je marijanski blagdan ljetnog doba. )o je
jedan od najvanijih blagdana ,laene +jevice *arije u kojemu se slavi
odlazak u nebo obasjane i boanskim sjajem 'ristove majke. Slavi se njezin
ulazak u vjeni ivot.
Smisao marijanskih blagdana je potaknuti djecu i odrasle da se posvete
razmiljanju o moi majinske ljubavi da potrae utjehu pomo savjet u
dobroti i milosti drugih.
139
S&7 S&5)7 7 +-6%7 +3%
Svi sveti #D.studenog$ blagdan su jesenskog doba. ,lagdan je to
posveen svecima i blaenima. *oemo pretpostaviti da je cilj i smisao
njihova ivota bio okrenut prema pozitivnome. !ozitivnim mislima
nakanama odlukama djelima ponaanjima. Smisao ovog blagdana je u
poimanju mogunosti svakog ovjeka da se priblii znamenitima.
+an poslije blagdana Svih svetih je blagdan zvan +uni dan #E.
studenog$. )o je dan tovanja mrtvih njihova ivota njihove i nae
prolosti. )aj dan u domovima gore duice svijee ili uljanice u spomen
mrtvima
Smisao ovog blagdana je probuditi osjeaje koji izviru iz sjeanja kao i
uspomene koje su vezane uz neke davne ili ne neke tako davne dogaaje
Svaki dogaaj ima poetak trajanje i kraj. Ostaju sjeanja na nj i
iskustva u svezi s njim.
,lagdani i slavlja ine rituali aktivnosti razgovori i stvaralatva. )i
elementi blagdana i slavlja mogu se nazvati procesima " zbivanjima.
!rikladni blagdanski sadraji i promiljeni naini slavlja pomoi e djetetu
da slavi i svetkuje da ima trenutne dobiti i one koje e trajati.
Svaka obitelj ima svoj jedinstveni i posebni nain slavlja. - obitelji
su razliiti odnosi i zbivanja koji su povezani sa ivotnim porukama i
vrijednostima to se prenose u jednoj obitelji..)akve se poruke i
vrijednosti prenose s koljena na koljeno i tako se stvara skup generacijskih
poruka koje ine obiteljsku tradiciju i njezino nasljee.
Obiteljsku povijest ine dobri i loi ljudi poznati i oni za koje se je malo
ulo dobra i loa djela uspjesi i neuspjesi dobici i gubici. )u povijest ine
iskustva i sjeanja njezinih lanova pohranjena u obiteljskim izrekama
priama fotografijama snimkama i sauvanim predmetima.
+jeca meu svojim prijateljima u djejoj skupini donose iskustva i
sadraje obiteljskih slavlja. %eko dijete ima potrebu iz obitelji donijeti
samo priu o proslavi dok neko drugo dijete eli elemente obiteljskog
slavlja prenijeti i u vrti. Ono se voli pohvalit obiteljskim dobitkom
proslaviti svoj roendan podijeliti s njima radost ,oia -skrsa kao i
podijeliti alost zbog gubitka voljene ivotinje strah od neugode ili boli.
)ijekom cijelog razdoblja socijalizacije dijete trai ravnoteu izmeu
svoje potrebe za pripadanjem skupini i svoje potrebe za neovisnou.
140
!roslava vjerskih blagdana osobito je pogodna prigoda u kojoj se djeca
mogu meusobno doivjeti pribliiti prepoznati u drugima mnogo
zajednikog. !roslava roendana ima razloge i rituale bliske svakom
djetetu te je i to prigoda kada se djeca dobro razumiju i kada su sklona
ostvariti maksimalnu suradnju i bliskost.
+a bi se djeca prije za vrijeme i nakon slavlja ugodno osjeala i
odrasla osoba mora iskazati svoje veselje radost zadovoljstvo i ugodu.
,udui da djeca donekle ovise o toj osobi ona mora biti sudionik slavlja
koji zna i eli zatiti dijete onda kada mu je potrebno koji daje
doputenje za slobodno iskazivanje osjeaja.
(oendani se takoer obiljeavaju i to na taj nain to su djeca na
dan svog roendana glavni koordinatori cjelokupnih aktivnosti. 6to
podrazumijeva da dijete bira to e se igrati ime e se igrati bira gdje
e spavati itd.
+ijete se na taj dan osjea veoma posebno vanije od ostale djece te mu
time raste samopouzdanje te se na neki nain zbliava sa ostalom djecom.
Svakako je sigurno da blagdani i sveanosti pogoduju zadovoljavanju
djejih potreba. +jeca stjeu osjeaj ugode pripadnosti samopotovanja i
ponos zbog vlastite vrijednosti.
Stoga smatram da roditelji i odgajatelji moraju voditi rauna o
blagdanskom okruenju i raspoloenju djeteta.
141
3A. ULOGA IGRE U RAZVOJU DJETETA
Od trenutka kada se znanost poela intenzivnije baviti djetetom i njegovim
razvojem postalo je jasno da igra za dijete ima posebnu vanost. *noga
istraivanja su se bavila a i danas se bave fenomenom igre. 6to je to toliko
privlano u igri da joj ni jedno dijete svijeta ne moe odoljetiA
Saznanja razvojne psihologije vezana uz igru potvruju da u igri dijete aktivno
angaira sve svoje mogunosti te da kroz igru iskuava ono emu u stvarnom
ivotu jo nije doraslo.
+ijete u igri preuzima odgovornost planira svoje postupke prihvaa razne
ivotne uloge razvija samostalnost i demonstrira svoje kompetencije.
Sa sigurnou se moe tvrditi i da dijete kroz igru najbolje i najvie ui. ,udui
da igra djetetu predstavlja zabavu i razonodu a ne obavezu dijete radije
prihvaa zadatke i materijale koji mu se nude kroz igru.
+ijete predkolske dobi ima prirodnu potrebu za igrom i tu potrebu zadovoljava
kada god je to mogue. 7gra je u toj dobi dominantni oblik i metoda rada zapravo
je najvanija komponenta za cjelovit razvoj djeteta budui da osigurava
jedinstvo izmeu tjelesnog spoznajnog emocionalnog i socijalnog razvoja. 7gra
je upravo u toj dobi nenadoknadivo sredstvo koje potie razvoj djeteta jer
odgovara prirodi djeteta i zakonitostima njegovog psihofizikog razvoja.
'ada odrasla osoba razumije potrebu djeteta za igrom i to se iza te potrebe
krije tada igra prestaje biti beskorisno provoenje vremena i postaje mono
sredstvo u odgoju djeteta.
Stoga djeci treba osigurati najpovoljnije uvjete za igru kako bi se igrali
nesmetano i slobodno i na taj nain razvijali svoje sposobnosti kreativne
mogunosti i sve se vie socijalizirali.
142
IGRA PREDKOLSKOG DJETETA
!redkolska djeca veinu vremena provode u igri. Ona priprema za ivot
izotrava inteligenciju predstavlja uitak ima funkciju uenja.
7gre predkolskog djeteta moemo opaati s obzirom na dvije razine?
S%!3#$)#$ &$3'#$-
o >unkcionalna igraOvrsta igre u kojoj dijete koristi isprobava i tako
razvija svoje sposobnosti
o 'onstruktivna igreOigra u kojoj se dijete slui predmetima barata
njima da neto stvori
o Simbolika igraOvrsta igre u kojoj dijete koristi predmet ili osobu
kao zamjenu za neto drugo
o 7gre s pravilimaOigre koje se igraju prema unaprijed poznatim
pravilima i ogranienjima
D&0C,/*#$ &$3'#$-
o !romatranjeOgledanje drugih kako se igraju bez ukljuivanja
o Samostalna igraOnema pribliavanja drugoj djeci
o -sporedna igraOjedan pokraj drugog ali nema interakcije
o -sporedno0svjesna igraOuspostavlja se kontakt oima
o !ovezujua igraOigraju se u blizini zapoinjanje razgovora
o -zajamna igraOuzimanje i davanje
o Suradnika igraOigra u grupi koja je nastala radi postizanja nekog
cilja postupci djece su usklaeni
7zmeu prvog i treeg mjeseca zapoinje funkcionalna igra uvjebavanja
motorikih shema i igra glasovima krianjem i gukanjem. >unkcionalna igra
dominira do kraja druge godine ivota. +ijete u igri opipava razgledava okree
lupa predmetima stavlja u usta drugim rijeima " istrauje.
- drugoj godini ivota javlja se i konstruktivna igra. +ijete barata predmetima s
namjerom da neto stvori a sloenost tvorevine ovisi o spoznajnoj razini.
S razvojem simbolike funkcije javlja se i simbolika igra u kojoj djeca koriste
predmet ili osobu kao simbol neeg drugog te prerauju svoja iskustva.
7zmeu druge i tree godine ivota igra postaje neto sloenija iako postoje i
oni oblici ranijih razdoblja. Sve je manje usporedne a sve vie suradnike igre.
7zmeu tree i etvrte godine prisutni su svi oblici igre kao u ranijim
razdobljima samo se sada proiruje njihov sadraj i sloenije su zbog vieg
stupnja spoznajnog razvoja. Suradnika socijalna igra pretvaranja je sve
sloenija. Skupne aktivnosti traju sve due dijete poinje dijeliti stvari sa
drugima i poinje ekati svoj red. Sve je naglaenija emocionalnost u igri.
7zmeu etvrte i pete godine ivota sadraj igre se i dalje iri jednako kao i
sloenost. 'onstruktivne igre posebno dolaze do izraaja. 6to se tie igara
pretvaranja dijete se voli presvlaiti i koristiti mnotvo raznih materijala u igri.
143
- igri se javlja podjela funkcija. (edoslijed radnji odreene uloge slijedi realni
ivot. 7ma puno planiranja esto se igra prekida kako bi se dogovorili na realno
planu kako igra treba izgledati. +ijete je sve vie zainteresirano za drutvene
igre i igre natjecanja.
!oslije pete godine ivota planiranje ima sve veu ulogu u simbolikoj igri. +ijete
se sve vie dri pravila. 7gra je izrazito stvaralaka. +ijete je sve vie sklono
igrama koje zahtijevaju sudjelovanje veeg broja djece i odraslih.
UTJECAJ IGRE NA RAZVOJ DJETETA
7gra je djetetova prirodna potreba koju dijete zadovoljava kada god je to
mogue.
7ako se nekad smatrala ispraznim provoenjem vremena danas se sa sigurnou
moe tvrditi da je igra od presudne vanosti za pravilan i cjelovit razvoj
predkolskog djeteta. - toj dobi igra je nezamjenjivo odgojno sredstvo koje
odgovara zakonitostima njegovog razvoja.
- igri dijete zadovoljava svoju potrebu da utjee na okolinu u kojoj ivi da
razvija samostalnost i doivi zadovoljstvo vlastite aktivnosti.
- igri se razvijaju djetetove umne sposobnosti igra ga potie i na govornu
aktivnost posebice kada je rije o simbolikoj igri.
+ijete kroz igru upoznaje i otkriva svoju okolinu te provjerava i uvjebava svoje
sposobnosti zadovoljava svoju prirodnu radoznalost.
7gra je specifian oblik uenja predkolskog djeteta i najbolji put za suoavanje
sa zadacima koje mu namee okolina za samostalno i stvaralako razmiljanje za
mijenjanje svog ponaanja zbog novih iskustava i razvijenijih sposobnosti.
7gra je za dijete uitak ali i tjelesni i intelektualni napor. 7gra bez ikakvog
napora najee mu nije zanimljiva i nije poticajna za njegov razvoj.
+ijete kroz igru rjeava i neke vlastite sukobe. 3ko dijete nema dovoljno prilike
za igru njegovi se problemi mogu javiti u nekom prikrivenom obliku. !rerano
ukljuivanje djeteta u rad i nametanje obveza kakve imaju odrasli moe ozbiljno
naruiti razvoj djeteta. +ijete e lake prihvatiti obaveze ako su dio igre.
- djetinjstvu se igra rad i uenje isprepliu. 7 uenje i rad daju efikasne
rezultate ako se provode kroz aktivnosti s elementima igre. 4a zadatke koje
ispunjava u igri dijete je vie motivirano manje ih osjea kao nametnute pa ne
izazivaju frustracije.
7grajui se dijete stjee znanja i ui ponaanja ui uz nae namjerne
intervencije ali i spontano i nesvjesno.
144
KATEGORIJE IGARA
(azvrstavanje i podjela igara esto se razlikuje od autora do autora no
uobiajena je sljedea podjela u literaturi?
E0#52'!#$1#$ '6&$
)o je igra novim funkcijama koje se kod djeteta razvijaju i sazrijevaju " bilo da
se radi o motorikim osjetnim ili perceptivnim funkcijama. )u dijete ispituje
kako svoje funkcije tako i svojstva objekata.
!ostoje razna miljenja znanstvenika vezana uz pojavu funkcionalne igre te
prema tome razlikujemo dvije osnovne teze.
!rema prvoj tezi socijalna interakcija utjee na pojavu i razvoj funkcionalne igre
dok se prema drugoj tezi najprije igra odrasla osoba koja brine o djetetu i na taj
nain QnavodiR dijete na igru.
!rimjeri funkcionalne igre su primjerice razne igre prstiima bacanje raznih
predmeta radi oslukivanja zvukova #npr. bacanje lice o pod$O
S'("!1'95$ '6&$
Simbolika igra usko je povezana sa kognitivnim razvojem i socijalnom
interakcijom djeteta. *nogi znanstvenici zapravo govore o krunom uzrokovanju
spoznajnog razvoja i razvoja igre. 7gra je vana za spoznajni razvoj iz razloga
to djetetu stvara poticajnu situaciju za razvoj bez prisile i oputeno.
'ao to je u uvodu ovog rada navedeno dijete u igri isprobava ono emu u
stvarnom ivotu jo nije doraslo dijete je u igri spremno iskuati nove
mogunosti.
!redkolsko dijete kroz simboliku igru prevladava svoj egocentrizam.
!rihvaanje raznih uloga zahtjeva razgraniavanje vlastitog gledita od tuih.
*eutim ne dogaa se samo spoznajna nego i emocionalna decentralizacija. )u
simbolika igra pridonosi razumijevanju tuih emocija kod djeteta se razvija
suosjeanje empatija.
Simbolika igra vrlo je znaajna i za razvoj govora. %aime da bi se dijete moglo
igrati sa drugom djecom ono mora pronai mogunost kako drugima prenijeti
svoje ideje i zamisli objasniti svoje postupke u igri uvoditi pravila imenovati
predmete i pojave.
,udui da je velika povezanost simbolike igre i djetetovog doivljaja svijeta
kroz simboliku igru moemo mnogo toga saznati o djetetu te uvjetima i
obiajima u kojima dijete odrasta. +jeca kroz simboliku igru obino oponaaju
odrasle iz blie okoline te na taj nain kroz igru pokazuju kakvi su odnosi u
obitelji koje su socijalne norme obiaji i navike obitelji.
4a simboliku igru takoer je karakteristina upotreba raznih simbola ili znakova
koji imaju funkciju da reprezentiraju stvari i pojave iz stvarnosti. )ako se tap
lako pretvori u konja lica u mikrofon i slino.
145
7z osobne odgojno0 obrazovne prakse mogu tvrditi da simbolika igra u tom
obliku ee zaokuplja djevojice nego djeake. 'od djeaka se simbolika igra
obino mijea sa konstruktivnom igrom odnosnom igrom graenja.
Osnovni rekviziti koje djevojice koriste u igri su lutke i oprema za lutke posue
i odjea.
:esto puta imala sam priliku vidjeti da se odreeni predmeti koriste u svrhu za
koju su i u stvarnom ivotu namijenjeni dok se u nekim drugim trenutcima
dogaaju najraznovrsnije transformacije " drveni tapi postaje roendanska
svjeica u sljedeem trenutku injekcija potom mikrofon " ovisno o tome to je u
tom trenutku relevantno za igru.
+jevojice se u simbolikim igrama esto bave majinstvom trudnoom i
porodom. !onekad se ukljui pokoji djeak kao lik oca no djeaci nisu dugo
ostajali u igrama sa ovom tematikom.
Opis igrovne situacije #+& Omialj$?
2ednom prilikom su se djevojice 7. i 5. igrale lutkama pretvarale su se da su
trudne. 5. su virile bebine noge ispod majice 7. je rekla da zapoinje porod.
8otovo cijela grupa se okupila vrlo brzo se jo nekoliko djece ukljuilo u igru
#uloga lijenika medicinske sestreO$. Ostala djeca su promatrala mlai su bili
zaueni. %akon to se dijete rodilo djeca su se brzo razila. %eki su kasnije
postavljali pitanja o trudnoi i porodu.
'asnije sam rekla djevojici 7. da je sigurno i njoj zapoeo porod budui da se
vide bebine noge. Ona je to negirala rekla je da joj je samo majica prekratka.
-pravo ova situacija pokazuje kako je stvarnost bitna samo onda kada je
relevantna za igru.
6to se tie djeaka centar graenja i radionica obino su glavna mjesta na
kojima se odvija ovaj oblik igre kao to je prethodno navedeno simbolika igra
se mijea sa igrama graenja. +jeaci se vrlo esto igraju sa ivotinjama i
dvorcem te drvenim i plastinim kockama. (elativno rijetko se igraju autima i
ostalim prijevoznim sredstvima.
Obino se formiraju grupice sa gotovo uvijek istom djecom. !onekad se zna
dogoditi da igra nije konstruktivna i da doe o destruktivnog ponaanja kod
odreene djece to je vie izraeno. *laa djeca se esto puta igraju na istom
mjestu kao i odreena grupa djece ali ne s njima nego pored njih " nema
interakcije.
146
I6&* + %&$/'1'($
+ijete se susree s igrama s pravilima u ve gotovom obliku ali isto tako
sudjeluju i u stvaranju novih igara.
!ostoje razne podjele igara s pravilima. )ako se kao kriterij podjele moe uzeti
rekvizit #igre kartama igre loptamaO$ psihike funkcije angairane u igri #igre
percepcije igre pamenjaO$ sadraj igre #igre traenja lovljenjaO$ socijalna
funkcija igreO
4a igre s pravilima djecu treba motivirati jer od motiviranosti ovisi prihvaanje
igara.
'ada je rije o igrama s pravilima s djecom se treba igrati dok ne ovladaju
pravilima igara postanu samostalna u odabiru suigraa pa i stvaranju novih
pravila i sadraja.
7gre s pravilima imaju svoj cilj te s e na taj nain kod djeteta potie elja za
svladavanjem prepreka i ostvarenjem cilja.
+idaktike igre su posebna vrsta igara koja se esto svrstava upravo pod igre s
pravilima. +idaktike igre su igre s pravilima koje izmiljaju odrasli #smisao
sadraj i pravila igre$.
4a razliku od ostalih vrsta igara didaktike igre iziskuju od djeteta veu
koncentraciju pamenje sadraja i pravila igre.
7ako didaktike igre imaju jae naglaenu pedagoku vrijednost i dijete u njima
nije potpuno slobodno vano je postii da djeca uivaju u igri i da budu
zadovoljna to se igraju.
- procesu odgoja i obrazovanja djece predkolske dobi didaktike igre su vrlo
korisne kada je rije o unapreivanju spoznajnih sposobnosti djeteta. *eutim
vrijednost didaktikih igara nije samo u tom segmentu. )e igre svojim
sadrajima strukturom pravilima i sredstvima pozitivno utjeu i na razvoj
pozitivnih osobina linosti " one pridonose organiziranosti osjeaju odgovornosti
pravednosti. +idaktike igre pomau u razvoju samostalnosti i inventivnosti.
ODGAJATELJ U DJEJOJ IGRI
'ako postoje razliiti tipovi odgajatelja openito tako se razlikuju i njihova
ponaanja u djejoj igri od ravnodunog promatraa do suigraa koji se namee
kao glavna uloga igre i organizira cjelokupan tijek igre.
2edan od osnovnih zadataka sudjelovanja odgajatelja u djejoj igri trebao bi biti
Quenje naina igranjaR radi osposobljavanja djece za samostalnu igru. )ako bi
odgajatelj trebao neizravno razvijati i bogatiti djeju igru.
7ako je esto potrebno imati ulogu koordinatora radi zajednikog dogovora i
omoguavanja skupne igre isto tako je potrebno i djeci dati priliku da samostalno
vode i provjeravaju igru.
147
Odgajatelj bi trebao biti usmjeren ka manje izraenoj ulozi u djejoj igri te
ulozi zainteresiranog promatraa koji zna procijeniti kada je trenutak za
uvoenje nekog novog elementa i obogaivanje igre.
*eutim dok se dijete igra ne treba ga prekidati nepotrebnim interakcijama
jer mu naruavaju koncepciju igre koncentraciju i onemoguuju razvoj ideje i
zamiljenog tijeka igre.
Odgajatelj treba procijeniti kada igru treba QoteatiR ili moda i QolakatiR. -
mjeovitoj skupini u +& Omialj dogodila se upravo takva situacija. +jeca su
gotovo svakodnevno eljela igrati Q*onopolZR koji nisu mogli igrati samostalno
jer je netko od odgajatelja trebao itati pismene upute i zadatke igre. )ako sam
djeci predloila da zajedno izradimo nau verziju igre koju smo kasnije zbog
oblika nazvali pu.
- izradi su sudjelovala sva djeca koja su bila zainteresirana. 4ajedniki smo
osmiljavali kakve zadatke e igrai morati obavljati koja e biti pravila igre
kako emo odreivati pobjednika. Svi zadaci igre bili su u crtanim simbolima te
su djeca ubrzo igru mogla igrati samostalno a injenica da su i sami sudjelovali u
izradi igre dodatno ih je motivirala. 7gra i sada nakon nekoliko mjeseci esto
zaokuplja panju djece i to je najvanije zadovoljni su jer je mogu igrati
samostalno bez pomoi odgajatelja.
ZAKLJUAK
7gra openito a posebno djeja igra predmet je mnogih znanstvenih studija.
(azni arheoloki nalazi igraaka potvruju da se ak i u najstarijim epohama
ovjeanstva uvaavala potreba za igrom. Sa napretkom znanosti prije svega
psihologije igra zauzima izuzetno vano mjesto u prouavanju djeteta i njegovog
razvoja.
+anas se sa sigurnou moe tvrditi da je igra neophodna za djetetov pravilan
psihofiziki razvoj te da je vano osigurati djetetu vrijeme i prostor za igru.
- dananje doba napredne tehnologije kada blijetee igrake i video igrice
zauzimaju vodee mjesto vano je djeci nuditi one igre i igrake koje su zaista
poticajne za njihov razvoj prije svega spoznajni i socijalni razvoj.
Odgajatelji tu igraju izuzetno vanu ulogu. Odgajatelj je tu da ponudi
odgovarajui materijal u pravo vrijeme da igri doda odreeni napor i izazov za
dijete.
+jeja igra mora biti prirodna a to je ona igra u kojoj je dijete motivirano
samom eljom za igrom.
148
4B. TIMSKI RAD ODGAJATELJA
)im je skupina ljudi koja radi zajedno kako bi postigli cilj u koji svi vjeruju a
koji ne bi mogli postii kada bi svatko od njih radio sam.
O+!"'#* ,'(+5!6 &$.$
D. 4325+%7:'3 S&(93 7;7 17;2
4ajedniki cilj ne mora biti isti kao individualni cilj. 4ajedniki cilj ima prednost
nad individualnim a svi lanovi tima moraju djelovati usklaeno kako bi ga
postigli.
E. ;2-+7 S- -!-@5%7 (3+7)7 4325+%O
- pozitivno prihvaati ljude
- tolerancija iskrenost jednakost
- uvaavanje karakternih osobina ljudi
- ne bojati se iznositi problem ne zatakavati
- problem negativne reakcije
- optimalno K " L ljudi maksimalno DN ljudi
F. 'O(7S) 43 S&3'O8 :;3%3 )7*3
7zravna ili neizravna svaiji posao postaje laki jedni ue od drugih.
1ilj timskog rada je postii maksimum pozitivnih rezultata. Specifinosti timskog
rada temelje se na komunikacijskim i socijalnim vjetinama izgradnje odnosa s
drugim ljudima koje se stjeu uenjem i uvjebavanjem. (azvoj tima predstavlja
vrijeme i svjesnu odluku da se eli ulagati u razvoj tima. (azvoj tima je nikad
zavreni posao. )o je proces u koji treba ulagati i razvijati ga kako bi bio radno
djelotvoran te lanovima pruio osjeaj zadovoljstva u radu.
'oristi i ogranienja timskog rada?
- stvaraju se nova skupna znanja i rjeenja skupa kreativnost radna
motivacija
- trai vrijeme i osobni napor trajnu izobrazbu usavravanje i uvjebavanje
komunikacijskih i socijalnih vjetina
'arakteristike idealnog tima?
ugodna radna atmosfera
lanovi tima sluaju jedni druge
svaki prijedlog se prihvaa ili odbija
razlike u miljenju
ne potiskivati miljenja
kritika je esto ali ne shvaa se kao osobni napad
u timu netko mora biti voa
nema borbe za presti u prvom je planu izvrenje zadataka
149
%aela koja moramo potivati u timskom radu?
- uoiti pozitivno oekivati pozitivno
- ponaati se s potovanjem
- pitati
- pohvaliti
- nauiti ispraviti tekoe
+jetetov razvoj iziskuje od odgajatelja formiranje poticajnog prostora.
4adovoljenje djetetovih intelektualnih socijalnih emocionalnih i tjelesnih
potreba trai to bolju interakciju djeteta i okoline. %a kvalitetu odgojno "
obrazovnog rada utjeu? okruenje meuljudski odnosi organizacija centara
aktivnosti. !raktina znanja odgajatelja odreena su njegovom naobrazbom
osobnim odgojem okruenjem temperamentom. Svaki odgajatelj ima svoj stil
rada i odnosa prema profesiji. !otrebno je da odgajatelj bude otvoren prema
uenju od svojih kolega da se oni meusobno nadopunjuju i nadovezuju.
150
41. AKCIJSKO ISTRAIVANJE ODGAJATELJA U
EUNKCIJI UNAPREGIVANJA ODGOJNO4OBRAZOVNOG
PROCESA U SKUPINI
+ri se da je sociolog 'urt ;eUin #DGIL$ zaetnik akcijskog istraivanja. )o je
istraivanje koje je potrebno drutvenoj praksi i moe se opisati kao istraivanje
za drutveno upravljanje.
5liot #DGGD$ odreuje akcijsko istraivanje kao isprobavanje ideja u praksi s
ciljem poveanje znanja o uenju prouavanju i kurikulumu.
%ae odreenje akcijskog istraivanja drugaije je od ostalih. 3kcijsko
istraivanje je izravno participijsko suradniko promatranje i mijenjanje
odgojne prakse s namjerom stvaranja uvjeta okruenja # socijalnog i fizikog$ i
ozraja koje e voditi emancipaciji a ne manipulaciji djece i odgojitelja.
,itne znaajke akcijskog istraivanja su izravnost i participacija ne samo
odgojitelja nego i voditelja istraivaa. %jegova uloga je vie podravajua i
usmjeravajua sa svrhom ostvarenja uvjeta okruenja ozraja u ustanovi koje
e njegovu ulogu i funkciju uiniti suvinom nepotrebnom kroz istraivaki
proces voditelj e osposobiti sudionike za preuzimanje njegove uloge. 3kcijsko
istraivanje je suradniko sudionici u akcijskom istraivanju nisu objekti koji
slue istraivau za ostvarenje njegovih ciljeva nego su ravnopravni partneri u
istraivanju svoje prakse i prakse drugih njezinom mijenjanju i razvijanju.
%jihovi odnosi su demokratske prirode u praksi.
3kcijsko istraivanje je usmjereno na praksu na ostvarenje ideja prijedloga
sugestija zajednikih donesenih u raspravama ili pak odbacivanje ili doraivanje
u ciklusima predvienim ovim pristupom istraivanja. *i drimo da je takav
pristup istraivanju odgojne prakse temeljno drukiji od dosadanjeg naina i da
je na osnovi takvih istraivanja mogue stvaranje teorije o odgojnoj praksi.
7zmeu teorije i prakse uvijek se nalazi socijalna akcija koja je vrlo sloena
dinamina esto nepredvidiva kategorija. 4adnjih desetak godina upravo na
podruju promatranja odgojne prakse i to male djece dogodile su se znaajne
promjene. +ogodila se/tiha revolucija/ u razvojnoj psihologiji. 5videntno postaje
iz veine suvremene literature da je istraivanje odgojne prakse bilo uglavnom
zanemareno. *i drimo da je mogue upravo aktualiziranjem akcijskog pristupa
istraivanju odgojne prakse izvriti .tihu revoluciju/ kako to naziva ,runer na
podruju istraivanja predkolskog odgoja./ 4nati psihologiju... uope nije
garancija da ete biti dobar uitelj/ #'eeves ;akomski$.
151
%ovi izrazi i novi koncepti nee automatski promijeniti praksu./ )eorija o akciji i
teorija u akciji/ #*iljak DGGL.$ moe rijeiti upravo akcijskim istraivanjem.
&ana i bitna je mogunost da se odgojitelj u praksi dakle iskustveno uvjeri u
sposobnosti i umijea djece da se naui promatrati razumijevati i interpretirati
aktivnosti djece njihove namjere i potrebe to nije jednostavno ni lako.
'oncepcija akcijskog istraivanja potjee od ;eUina #DGIL$ socijalnog psihologa
koji je ovu teoriju razvio i godinama je primjenjivao u drutvenim eksperimentima
u S3+0u. 'asnije su akcijska istraivanja koritena u razliite svrhe i naine.
Osnovne znaajke njegovog modela akcijskog istraivanja je
!laniranja
3kcije
5valuacija rezultata akcije
- praksi proces poinje time to se procjeni da je potrebno ili poeljno uvesti
neka poboljanjapromjene. )a opa ideja zahtijeva?
0 detaljno preispitivanje konkretnih uvjeta
0 utvrivanje postojeih injenica ili stanja
'ad smo donijeli odluku o polju djelovanja #akcije$ i utvrdili postojee stanje
donosi se odluka o opem planu akcije. 'ad se detaljno analizira opi plan akcije
razbije ga se u konkretne korake akcije. 7straiva e se zatim okrenuti prvom
koraku akcije promjeni strategijetj. naina rada kojemu je cilj ne samo
promjena nego i bolje razumijevanje. 7straiva mora smisliti naine praenja
efekta ovog prvog koraka. 'ad postigne to da praenjem akcije moe utvrditi sve
relevantne injenice to znai da je prvi korak uinjen.4atim se i drugi korak
realizira prati i procjenjuje i tako nastavlja spirala akcije praenja evaluacije i
ponovnog planiranja. )akva " ciklika0 narav ;eUinovog modela namee potrebu da
akcijski planovi budu fleksibilni jer u sloenim drutvenim ili organizacijskim
uvjetima #kakve su nae ustanove$ nikad nije mogue predvidjeti to e se
napraviti. ;eUinovo namjerno preklapanje akcije i refleksije evaluacije akcije
napravljena je tako kako bi dozvolilo sudionicima mijenjanje planova na osnovi
vlastitog iskustva.
'ratko saimajui istraiva treba?
- pripremiti plan akcije kako bi se poboljalo ono to se ve dogaa u praksi
- praktino poeti raditi na realizaciji plana
- pratiti efekte akcije u kontekstu u kojem se ona razvija
- razmisliti o efektima kako bi mogao planirati sljedeu akciju u sukcesivnim
ciklusima
Ovakav nain ili pristup istraivanju slian je onome to svatko od nas radi u
svakodnevnom ivotu 7straiva u izvravanju ovih etiri aktivnosti obvezno radi
u suradnji i ukljuuje sve one koji su ukljueni i sudjeluju u akcijskom
istraivanju.
152
D.!;3%
!lan predstavlja konstruktivnu djelatnost i po svom odreenju mora biti
perspektivan mora predstavljati korak naprijed. *ora biti dovoljno fleksibilan da
se moe prilagoditi svim nepredvidljivim okolnostima i prethodno nauenim
preprekama. 'ao dio procesa planiranja sudionici mogu graditi svoj jezik
#teorijski i praktini$ koji e im pomoi u poboljavanja meusobnog
razumijevanja i rada u konkretnoj situaciji.
E. 3'1723
3kcija u smislu u kojem se ovdje koristi je voljna i kontrolirana # to je paljivo i
mudro smiljena varijacija prakse$ 3kcija se oslanja na plan u smislu da planiranje
shvaa kao obrazloenje postupaka same akcije ali akcija nije u potpunosti
kontrolirana planom. Ona se odvija u realnim uvjetima i nailazi na organizacijske i
materijalne prepreke. 4bog toga planovi moraju biti pripremljeni tako da budu
prilagodljivi u ovisnosti od situacije. 3kcija je dinamina i izloena promjenama
ona zahtijeva brzo odluivanje o onome to u danoj situaciji treba uiniti kao i
uvjebanost u praktinom prosuivanju.
'asnije se dogaaju promjene u ?
- poboljanju praktinog rada
- boljem razumijevanju #individualnom i zajednikom$
- poboljanju ukupne situacije u kojoj se praksa odvija
F. !(3@5%25
!raenje #promatranje$ ima funkciju registriranja efekta akcije. !raenje
akcija mora biti briljivo planirano kako bi ostavilo dokumentiranu osnovu za
kasnije koritenje iskustva.Ono mora biti takvo da omoguuje brzo reagiranje
bez predrasuda.'ao i sama akcija planovi praenja moraju biti fleksibilni i
otvoreni tako da omoguuju i biljeenje neoekivanih dogaanja.
)reba pratiti?
- sam proces akcije
- efekte akcije #i to eljene i neeljene$
- okolnosti pod kojim se akcija odvija i prepreke na koje nailazi
- nain na koji okolnosti i prepreke ograniavaju tijek akcije i njezine
efekte
- sve ostale pojave do kojih moe doi
Svako praenje mora biti usmjereno na to da osigurava zdravu osnovu za kritiki
osvrt na vlastito iskustvo.
153
I. (5>;5'S723 #evaluacija$
5valuacija ili refleksija je retrospektivan proces0 ona se vraaju na akciju koja
je zabiljeena tijekom praenja. (efleksija uzima u obzir razliita vienja
tumaenja i razumijevanja uvjeta i okolnosti pod kojima se do njih dolazi.
(efleksija evaluacija ukljuuje i razgovor raspravu meu sudionicima. 'roz
razgovor se rekonstruira to zapravo dana situacija znai i tako se stvara temelj
za gradnju revidiranog plana. (efleksija ima evaluacijski aspekt0 od onoga tko
sprovodi akciju?
0 procjenjivanje vrijednosti iskustva
0 prosudba jesu li efekti #i problemi nastali iz njih$ bili poeljni
0 predlaganje naina prevladavanje problema
(efleksija je deskriptivna " ona omoguuje preispitivanje stvaranje jasnije slike
ivota i rada u danoj situaciji prepreka koje se javljaju i to je jo vanije sliku
o tome to bi sad bilo mogue uraditi.
3kcijsko istraivanje je dinamian proces u kojem ova etiri aspekta ne treba
shvatiti kao odvojene korake nego kao momente u spirali planiranja akcije
praenja i refleksije.
Obrazloenje se razvija tako to se testira u praksi svaki prijedlog dan u
obrazloenju treba provjeriti u praksi. %a dui rok ovi prijedlozi e se razviti u
jedan pogled na praksu i postati teorija odgoja i naobrazbe.
25+3% !(7*25( 3'172S'O8 7S)(3<7&3%23
-zmimo primjer? odgojitelj je nezadovoljan situacijom u svojoj skupini? djeca
su i suvie agresivna nedisciplinirana lutaju okolo po sobi dosadno im je. Oito
je da treba neto mijenjati unijeti neka poboljanja u svoj rad. !ostoji dakle
raskorak izmeu onoga to se eli i realnosti #stanja u skupini$. 'ad odgojitelj
uvidi taj raskorak on mora razviti strategiju akcije ako eli postii poboljanje.
)aj raskorak ukazuje na potrebu promjene nekog aspekta rada #mogue je vie
varijanti$. Odgojitelj je tako zapoeo odreivanje polja akcije. !retpostavimo da
se odgojitelj odluio za promjenu rasporeda sobe stvaranje razliitih centara
aktivnosti koji bi raspodijelili sobu na vie odjeljaka koje bi opremio sa vie
razliitog materijala. )ime je zapravo odredio0pretpostavio da e na taj nain
promijeniti stanje ozraje u svojoj skupini. *orat e poeti izraivati plan kroz
konkretnu akciju. !ratiti e se kako se odvija ta akcija putem promatranja
#video0zapisa audio0zapisa dnevnikih zapisa$. 'roz promatranje i refleksiju o
promatranoj akciji odgojitelj e moi uvidjeti to sa sobom donosi promjena
rasporeda sobe to moe dovesti do ponovnog odreenja slijedeih koraka
akcije #primjerice to nije dobro rasporeeno to je djeci interesantno a to
nije. Ono to je osobito vano u akcijskom istraivanju je zajedniki rad svih
sudionika u istraivanju. da se istraivanje doivi kao projekt a ne kao osobni
introspektivni proces.
154
42. ODGAJATELJ I RJEAVANJE SUKOBA
+o sukoba dolazi kada se nae elje interesi i potrebe razlikuju od elja
interesa i potreba drugih ljudi. Sukobi stimuliraju razvoj djeje linosti. +jeca
moraju nauiti ivjeti sa sukobom kao i nauiti rjeavati sukobe.
Odgojni cilj pri uenju rjeavanja sukoba mora biti smanjenje uporabe sile i
agresije u situaciji sukoba te uenja kreativnog pristupa rjeavanju sukoba.
%asilno rjeavanje sukoba ne pridonosi rjeavanju sukoba. Sukob se trajno moe
rijeiti tako da obje strane u sukobu budu zadovoljne.
%enasilno rjeavanje sukoba znai usmjeravanje energije na traenje izlaza iz
sukoba a ne na traenje krivca. )o je mogue kada sukobljene strane razaberu
uzajamnost interesa te se ujedinjuju ili surauju u rjeavanju sukoba.
%enasilno rjeavanje sukoba znai sluati i razumjeti druge.
(jeavanje sukoba potie razumijevanje i toleranciju. Odgajatelj treba nauiti
posredovati izmeu sukobljenih strana.
-loga odgajatelja u rjeavanju sukoba?
- dati svakoj strani priliku da ispripovijeda svoje vienje problema
- svakoj strani omoguiti iskazivanje osjeaja
- svaka strana treba nai kao eli rijeiti sukob
- kad se utvrde rjeenja koja zadovoljavaju obje strane slijedi dogovor o
nainu realizacije
- uspostaviti jasna pravila pretjerano mijenjanje pravila pridonijet e tome
da dijete nee imati jasnu sliku kako se treba ponaati
S-'O,7 " normalna pojava no ako se konfliktne situacije ne rjeavaju mogu
imati vrlo teke posljedice npr. agresija psihosomatske bolesti ovisnosti
depresija...
(2563&3%25 S-'O,3 " nije u spreavanju konflikata ve u uenju
konstruktivnog naina njihovog rjeavanja.
%ajnedjelotvornije je 748-,7)7 7;7 !O,725+7)7 " konfliktna situacija je
/rijeena. porazom jednog djeteta a pobjedom drugog.
*5)O+3 ,54 !O(3<5%79 7 ,54 !O,25+%7'3 " obje strane trae rjeenje.
7ma K stupnjeva rjeavanja problema?
D. +5>7%7(3%25 !(O,;5*3 #s obje strane$ " treba prepoznati problem
E. )(3<5%25 *O8-@79 (2565%23 !(O,;5*3
F. O+;-:7&3%25 " o najboljem rjeenju
I. 74&5+,3 " treba dogovoriti tko e to i u kojem vremenu napraviti
K. !(O&25(3&3%25 " potrebno je imati uvid u uinkovitost odabranog
rjeenja
155
*eutim postoje sukobi koje nije mogue rijeiti ovom metodom. )o su konflikti
razliitih uvjerenja... 'O%>;7') S-S)3&3 &(725+%OS)7.
8lasser preporuuje da se u situaciji pravog konflikta /ne radi nita. jer e se
vjerojatno promijeniti neke okolnosti koje e nam omoguiti djelotvornu odluku
za rjeavanje takvog sukoba.
O+;-:7&3%25
!(5!(5'5 " 'O:%715 O+;-:7&3%23
3;725%31723 " gubitak kontakta s osjeajimaB ako se osjeamo krivima
ako su pritisak i zahtjevi okoline veliki najlake je da te osjeaje
odbacimo
(5478%31723 " prihvaanje stanja na pasivan nainB takvi se ljudi
prilikom izbora povlae
%5!O4%3&3%25 !(7O(7)5)3 " kada odustajemo tj. svaki put
zanemarimo vlastite prioritete
%5+OS)3)3' S3*O!O-4+3%23 7 S3*O!O6)O&3%23 " vidi se kao
mrnja prema sebi smanjena mogunost odluivanja
,54%3=5 +5!(5S723 7 )56'3 3%S7O4%OS) " odluke u takvom
stanju su prisilni potezi upereni protiv sebe
%5(53;%3 S;7'3 O S5,7 " za te je ljude suoavanje sa stvarnom slikom
o sebi vrlo bolno
S3*O!O)7S'7&3%25 " traenje emocionalne sigurnosti kroz bijeg
O!S5S7&%3 !O)(5,3 43 *O@7 7 3!;3-47*3 " potreba koja hrani
narcistiku sliku o sebi
!5(>5'17O%743* " potreba za savrenstvom
&25(O&3%25 - ,-+-@%OS) " omalovaavanje onoga to imamo
fantazije onoga to elimo
%OS)3;8723 " velianje mate kao jedine vrijednosti
S)(39 O+ S3*OO!)-<7&3%23 7 *(<%25 " potreba da se u svemu
bude u pravu
%5S!OSO,%OS) S38;5+3&3%23 74,O(3 7 O!1723 " uvoenje sebe
u kriznu situaciju
7;-4723 !O*3%'3%23 &(5*5%3 " pomini strah da nita neemo stii
;O65 !(OS-=7&3%25
74(3<5%3 %5O(83%747(3%OS)
156
+a bi se doprinijelo prevenciji konflikata vano je poznavati razvojne i druge
krize u ivotu #K >reudovih faza$.
:injenica jest da odgajatelj mora imati jasno definirana pravila za svu djecu iz
kojih e proizlaziti disciplina.
!ravila su zbroj ponaanja za koje ljudi grupa ljudi smatra i vjeruje da ih treba
koristiti kako bi grupa u cjelini mogla funkcionirati. (ealnim pravilima i njihovom
regulacijom postie se odravanje odnosa a disciplina ne ostavlja /oiljke. kao
kanjavanje.
S-(3+%23 je takoer jedan od bitnih imbenika u rjeavanju problema.
Suradnja je specifian odnos u kojem svi sudionici zadovoljavaju svoje potrebe
ali su spremni prilagoditi se jedni drugima. Stoga je nuno razviti kod djece
socijalne vjetine komunikacije empatinost prilagoavanje.
157
43. SUVREMENA KONCEPCIJA STRUNOG
USAVRAVANJA ODGAJATELJA
- suvremeno doba sve je manja razlika izmeu poetnog i trajnog obrazovanja.
-svajanje obnavljanje i uporaba znanja postaju tako trajno nastojanje.
Struno usavravanje odgajatelja djece predkolske dobi profesionalna je
obaveza i interes ne samo njih nego i strunih suradnika koji rade u vrtiima.
Obnavljanje ve steenih i stjecanje novih znanja u najveoj se mjeri odvija u
okviru odgajateljeva radnog vremena i u prostorijama djejeg vrtia dok se
njegova uporaba u cjelini odvija u djejem vrtiu tijekom odgajateljeve
interakcije s djecom i njihovim roditeljima te njegovom suradnjom s drugim
odgojiteljima.
O,7;25<23 +25:258 &()7@3 7 O+8323)5;25&O S)(-:%O
-S3&(63&3%25
&aan imbenik odgajateljeva strunog usavravanja je i vrtiki kontekst koji
ine? ope vrtiko ozraje cjelokupna kvaliteta rada u djejem vrtiu te struna
kompetentnost njegovih djelatnika.
O!@5 &()7:'O O4(3:25 " ine odnosi koji u njemu vladaju. Odgajatelji
se u razliitim vrtiima razliito odnose prema radu jedni prema drugima
prema promjenama te prema problemima na koje u svom radu i odnosima
nailaze. Ope ozraje koje stvaraju djelatnici svakog pojedinog vrtia
prepoznaje se po razini njihova aktiviteta nainu na koji komuniciraju po
/drutvenim. /zabranjenim. i omiljenim temama vremenu koje provode
zajedno i otvorenosti koju iskazuju jedni prema drugima. Odnosi meu
odgajateljima u mnogoemu utjeu na efikasnost razliitih oblika strunog
usavravanja te na primjenu i razmjenu znanja koji svaki odgajatelj ima i
primjenjuje u svom radu. 'ako vrtiki kontekst uvjetuje efikasnost
strunog usavravanja tako i odgovarajui oblici strunog usavravanja
utjeu na dinamiku odnosa meu odgajateljima i na ope vrtiko ozraje.
'&3;7)5)3 7 O,7;25<25 (3+3 S +251O* !(5+6'O;S'5 +O,7 "
mogu se takoer promatrati kao vaan imbenik u odnosu na izbor
podruja i tema strunog usavravanja. (ealno utvrivanje kvalitete rada s
djecom i vizijom eljenog stanja u znatnoj e mjeri olakati izbor podruja
strunog usavravanja odgajatelja u odreenom razdoblju. 4ahtjevi za
pojedinim temama strunog usavravanja mogu proizlaziti iz posebnosti
opeg drutvenog kontekstaB obiljeja dobi djece s kojom se radi
obiljeja manjeg broja djece ili D djeteta u skupini ili iz sposobnosti
organizacije rada i materijalnih uvjeta rada. !oznavanje bitnih i
158
specifinih obiljeja rada s djecom i roditeljima na razini pojedine skupine
ili cijelog vrtia moe i samo za sebe biti dovoljan kriterij za izbor
podruja i sadraja odgajateljeva usavravanja. %o bez vizije eljenog
stanja te bez stalne spremnosti za uoavanje promjena u kontekstu u
kojem se rad odvija struno usavravanje nema obiljeje osmiljenog
reguliranog i kontroliranog procesa.
O+8323)5;25&3 !(O>5S7O%3;%3 'O*!5)5%)%OS) " koju ine
njegova osobnost iskustvo znanje i vjetine treba promatrati kao
dinaminu kategoriju. Svaki odgajatelj u svom radu moe prepoznati ono
to zna raditi i to ne zna no postoje stvari koje profesionalno dobro
obavlja a da toga nije ni svjestan te kojim se znanjima i vjetinama pri
tome koristi. )akoer postoji i dio poeljnih znanja i vjetina za koje on ne
zna da postoje i da ih je korisno usvojiti. !roces osvjeivanja vlastitih
profesionalnih kapaciteta odvija se u odgajateljevoj interakciji s djecom
roditeljima i drugim odgajateljima te tijekom njegovog individualnog i
grupnog strunog usavravanja. )ijekom rada s djecom odgajatelj moe
dobiti odgovor na pitanje o svojim znanjima no na pitanje to jo treba
nauiti moe dobiti samo u komunikaciji s drugim odgajateljima i strunim
suradnicima koji e mu omoguiti uoavanje opsega moguih znanja i
vjetina.
S)3;%OS) !(O*25%5 7 &74723 <5;25%79 !(O*25%3
,udui da su ope vrtiko ozraje kvaliteta rada u skupini odgajateljeva
kompetentnost te kompetentnost strunog suradnika koji utjee na odreivanje
ciljeva sadraja i oblika strunog usavravanja vrlo dinamine i realne neovisne
kategorije moemo ustvrditi da je tzv. kolektivno struno usavravanje proces
koji nastoji odrati ravnoteu izmeu pojava koje se kreu i mijenjaju. ,itni
imbenici strunog usavravanja da bi bili efikasni moraju odgovarati stanju
odnosa meu djelatnici moraju imati svoje polazite u odgajateljevoj
kompetentnosti i moraju omoguivati primjenu postojeih i novih vjetina i znanja
u radu s djecom i roditeljima a uza sve to moraju biti u suglasju s vizijom
potrebne eljene kvalitete rada.
159
%O&7 O,;717 S)(-:%O8 -S3&(63&3%23 O+8323)5;23
(3+7O%713 kao jedan od oblika grupnog rada tijekom kojeg sudionici i voditelji
ostvaruju mnoge osobine i profesionalne dobitke toliko je popularna u djejem
vrtiu da se moe postaviti pitanje njezina smisla i stvarne namjene.
Supervizija kao jedan od moguih naina individualnog i grupnog rada s
odgajateljima takoer se poela primjenjivati u radu na jaanju odgajateljeve
kompetencije u odnosu na neke probleme u radu s djecom i roditeljima.
(adionica je oblik iskustvenog uenja u skupini koja polazi od okolnog doivljaja
a njezina je funkcija omoguiti sudionicima?
!roces doivljajnog uenja
!roces pruanja i dobivanja potpore
(azmjenu iskustava
Osnovna je postavka radionikog naina rada da je doivljaj vlastitog i tueg
iskustva temelj za prihvaanje tj. neprihvaanje novih znanja. +a bi procesi koje
radionica nudi i potrebe nastupili moraju postojati neki uvjeti koji proizlaze iz
obiljeja opeg konteksta u kojem sudionici rade i na koje se eljeni uinci
trebaju odnositi. -vjeti za provedbu radionice se prije svega na kvalitetu
grupnoga konteksta i na individualan kontekst voditelja radionice. %pr. ako meu
odgajateljima postoji odnos prihvaanja i potovanja i radionica kao oblik
njihovog strunog usavravanja ispuniti e svoju funkciju.
S-!5(&74723 je profesionalni dijalog izmeu strunog suradnika i D ili vie
odgajatelja. %jezina je funkcija pouavanje potpora i nadzor. %3+4O( kao dio
supervizije provodi se radi osiguravanja kvalitete rada no vano je napomenuti
da je potrebno voditi rauna o ravnotei izmeu pouavajuih podupiruih i
nadzornih funkcija supervizije. O profesionalnoj i osobnoj situaciji svakog
odgajatelja ovisi koje e funkcije supervizije biti naglaenije. Ovaj oblik
odgajateljeva usavravanja takoer je efikasan u vrtiima u kojima i inae
postoji spremnost za razmjenu iskustava i znanja a prilino neefikasan u
vrtiima gdje su odnosi izmeu odgajateljima formalni i zatvoreni.
-svajanje znanja i vjetina procesi su u kojih se uinkovitost mjeri i kvalitetom
njihove primjene. - kontekstu djejeg vrtia oekuje se da razliiti sadraji
strunog usavravanja odgojno rezultiraju pozitivnim promjenama u odnosu na
ope vrtiko ozraje kvalitetu rada odgojnu percepciju osobne spremnosti za
rad i vjetine te potencijalno poeljni oblici strunog usavravanja gube svoju
vrijednost ako u djejem vrtiu ne postoje pretpostavke za njihovu primjenu.
160
Odgajatelji su struni djelatnici koji neposredno s djecom provode razliite
programe.
D. &O=5%25 7 O(83%747(3%25 djelatnosti djece radi unaprjeivanja
njihovog tjelesnog imunog drutvenog i osjeajnog razvoja.
E. O(83%747(3%25 7 !(O&O=5%25 razliitih djelatnosti i sadraja radi
poticanja razumijevanja fizikog i drutvenog okruenja djece
stimuliranja i razvijanja njihovih interesa i mogunosti samopouzdanja
samoizraavanja i socijaliziranog ponaanja
F. -%3!(725=7&3%25 tjelesnog razvoja navikavanje djece na istou
pozornost strpljenje toleranciju i druge elemente drutvenog ponaanja
I. (34*3)(3%23 procesa razvoja djeteta i njegovog postignua zajedniki
s roditeljima
'ako bi odgajatelj mogao odgovoriti na razliite individualne potrebe interese i
sposobnosti potrebno je senzibilizirati odgajatelje za takvu koncepciju.
Odgajateljeva se praksa moe kvalitetno mijenjati samo promjenom miljenja i
stavova praktiara odgajatelja.
%a podruju predkolskog odgoja provode se razliite vrste edukacije. 5dukacija
odgajatelja se provodi na svim podrujima djejeg stvaralatva " likovna
dramska glazbena aktivnost zatim edukacija na svim podrujima odgojno0
obrazovnog rada.
S)(-:%O -S3&(63&3%25 O+8323)5;23 -S*25(5%O '3 S)&3(3%2-
&()7@3 " !(O>5S7O%3;%5 4325+%715 'O23 -:7 #*r. Sc. ;idija &ujii$
- istraivakom procesu stvaranja vrtia u skladu s djejom prirodom " djeja
kua koja se ve sedmu godinu provodi u 7starskoj upaniji i ire ostvarujemo
proces strunog usavravanja odgajatelja kojim se neposredno utjee na jaanje
njihove profesionalne kompetencije putem istraivanja i mijenjanja vrtikog
konteksta u smjeru stvaranja profesionalne zajednice koja ui.
!rema >ullavnu budunost svijeta je budunost uenja. ,itna misija obrazovanja
je pomoi svakoj osobi razviti svoj vlastiti potencijal da bi se postalo cjelovito
ljudsko bie preporuujui pristup /uiti kako se ui. tijekom ivota. Svakog bi
pojedinca valjalo osposobiti za uenje tijekom njegovog ivotnog vijeka da bi bio
u stanju kontinuirano se prilagoditi promjenjivom sloenom i meuovisnom
svijetu. +rutvo budunosti bit e drutvo koje ui. %a podruju teorije o uenju
dogaaju se znaajne promijene. !onovno se istrauju teorije &igotskog koji je
ve KN0ih god. prolog stoljea iznio svoj temeljni stav o sociokulturalnom
podrijetlu viih psihikih funkcija ovjeka. 2edna od temeljnih postavki je da se
sve vie psihike funkcije razvijaju kao socijalne pojave izmeu individua da bi u
daljnjem razvoju prela na unutarnja plan i ostali individualni procesi.
161
44. ODGAJATELJ I AGRESIVNO DIJETE
3gresivno ponaanje u djejoj dobi nije rijetka pojava. 3gresiju smatraju
prirodnim i vrlo esti fenomenom ljudskog ponaanja fizioloki prisutno u ivotu
i igri djece. 3gresivno ponaanje javlja se u djece vrlo rano a najee se
oituje u nainu na koji dijete trai harnu. 3gresivno ponaanje u djece navode
da se ono ponaanje najee oituje u predkolskoj dobi oko IK " KK godina.
:ee je u djeaka nego li u djevojica. )ijekom dana agresivno ponaanje u
djece nije uvijek isto. %ajee je izraeno prije jela i spavanja te kad je dijete
umorno. Ovakvo ponaanje postaje problem odgajatelju koji nastoji ovu situaciju
rijeiti pedagokim postupcima kao i suradnji s roditeljima. (oditelji prilaze
esto problemu agresivnog ponaanja svog djeteta kanjavanjem fizikim ili
psihikim to samo pojaava smetnje ponaanja u djeteta. 2avljaju se
meusobna optuivanja na relaciji odgajatelj " roditelj te se esto trai pomo
strunjaka. - svakodnevnom ivotu agresivno ponaanje znai fiziki ili verbalni
napad na drugu osobu. 5nglish ,. 7 5nglish 3? definiraju agresivnost kao?
- )endenciju isticanja vlastitih interesa i ideja
- )endenciju iskazivanja agresije
- )endenciju za dominacijom u socijalnoj skupini
- )endenciju za poduzetnou energinou i aktivnou
!rema Tebsteru agresivnost se manifestira?
- tunjava otvoreno unitenje zadavanje drugima boli seksualni napad
- neprijateljsko ponaanje
- autoagresija #agresija okrenuta samo prema sebi$
- agresija sublimirana u igri i portu
- potreba za usavravanjem ili ovladavanjem razliitih vjetina
3gresija u djejoj dobi ima svoje specifinosti. Ona se moe oitovati kao?
- fizika agresivnost
- napad bijesa
- indirektna agresivnost
9arbauer razlikuje F oblika djeje agresivnosti?
- normalna agresivnost
- neprijateljska agresivnost
- zakoena agresivnost
%ormalna agresivnost nema neprijateljsko znaenje. Ona je fizioloka a osobito
se istie u nekim njezinim fazama ka samostalnosti i prodornosti drutva.
%e prijateljska agresivnost oituje se u otvorenom neprijateljstvu prema cilju.
162
(azlikuju se E tipa?
- heteroagresivnost #prema ljudima ivotinjama i predmetima iz okoline$
- autoagresivnost #prema sebi grienje noktiju upkanje kose lupanje
glavom u krevet ili zid$
!otisnuta ili zakoena agresivnost javlja se u sluajevima jakog straha od kazne i
moe imati heteroagresivan ili autoagresivan oblik. &rlo esto se oituje u
psihosomatskim simptomima. -zroci agresije kod male djece mogu biti razliiti
najei su?
- frustriranost " napadne osobu ili predmet
- prenesena ljutnja " ne moe izraziti ljutnju direktno prema osobi
- roditeljsko odbacivanje djeteta
- elja sa svraanjem panje na sebe
- potreba za obranom sebe u situacijama kada se dijete osjea nesigurnim
- identifikacija s agresivnou
- identifikacija s agresivnim odraslim osobama
- fiziko kanjavanje za loe vladanje dovodi esto do elje kod djeteta da
uzvrati
- popustljivost roditelja ili odraslih prema agresivnosti
- emocionalna napetost koja nastaje zbog obiteljskog stresa
!romatranje agresivnosti kod djece pokazalo je da agresivnosti esto prethodi
svaa koja ima svoje specifinosti?
- prosjeno trajanje prepirke je kratko #EFsekunde$
- djeaci se svaaju ee i agresivniji su za vrijeme svae
- mlae dijete je svadljivo ali manje agresivno stariji obrnuto
- djeca se ee svaaju s djecom istog spola koja su starija ili mlaa od
njih
- guranje ili povlaenje je najee motorna aktivnost
- broj svaa u kui na sat manji je nego u skupini izvan kue
- svae se rjeavaju prisiljavanjem drugog djeteta na poputanje
- nakon svae brzo se oporavljaju ne pokazuju mrnju
,ijes je jedan od faktora koji prethodi agresiji. - D. godini uzrok bijesa bio je?
- neprijateljski stav djeteta prema drugog osobi
- uzrok bijesa bio je postupak ljudi prema djetetu npr. sputavanje pokreta
- dobi D " E godine uzrok bijesa bio je vezan na prvom mjestu uz uspostavljanje
odreenih navika a zatim u suprotstavljanju autoriteta.
- dobi E " F godine kao prvi uzrok bijesa kod djece bio je autoritet
suprotstavljanje formiranju navika sukobi sa vrnjacima.
- dobi F " I godine sukob s vrnjacima je na prvom mjestu pa sukob s
autoritetom doivljava maksimum.
163
%akon I godine uzrok bijesa je drutveno okruenje djeteta. 'asnije uz
podruja interesa. )ijekom razvoja djece jasno se vidi uspostavljanje kontrole
nad afektima to dovodi do prijelaza od otvorene agresije prema potisnutoj.
3gresivno ponaanje meu djecom iste dobi se razlikuje. Ono ovisi o mnogim
faktorima. -roeni tjelesni faktori. - djejoj dobi moramo voditi rauna o tome
to proglaavamo agresijom. !ojam agresija upotrebljavamo za one ine ili radnje
koje rezultiraju oteenjima ljudskog ivotinjskog ili neivog objekta. 'od toga
se odreeni in ne smije nazvati agresivnim ako je oteenje dolo sluajno.
%amjerne agresije se mogu podijeliti u dva tipa?
D. instrumentalna agresija " sredstvo pomou kojega se eli doi do cilja
E. neprijateljska agresija " elja za oteenjem nekoga
,oravak djece u djejim vrtiima prua vee mogunosti za pojavu agresivnosti
nego li je to sluaj kod djece koja su kod kue. %ajei uzroci agresije djece u
djejim vrtiima su?
- nesposobnost prilagoavanja reimu ustanove
- nesposobnost stjecanja ugleda na konstruktivni nain
- navika da se prava brane silom
- nemogunost podnoenja neuspjeha
- osjeaj da ga drugi izazivaju
- stereotipno reagiranje
- podsvjesno traenje konflikata
-zrok agresivnom ponaanju u djejim vrtiima moe biti i sam odgajatelj?
- njegov odnos prema radu
- njegove crte linosti #nesigurnost lani autoritet pedantnost pesimizam$
3gresija kao sustav ne moe se tolerirati u djejim vrtiima koi napredak jaa
negativne moralne kvalitete. 4a spreavanje ove pojave vano je da su
odgajatelji upoznati s problemom da znaju prepoznati znakove koji prethode
agresiji da ih nastoje sprijeiti.
164
47. ODGAJATELJ I POVUENO DIJETE
!O&-:5%OS) 7%)(O&5()7(3%OS) " psiholoki pojam koji oznaava
sklonost pojedinca da se povlai u sebe i izbjegava socijalne kontakte
O:7)-25 S5 '3O?
Suzdranost u iskazivanju emocija
'ontroliranost u ponaanju
Osjetljivost na kritike i neuspjehe
4aokupljenost analiziranjem samog sebe
!OS)O25 E )7!3 !O&-:5%OS)7?
D.85%5)S'7 -&25)O&3%3 " naslijeena koja je dio neijeg
temperamenta i na nju se ne moe previe utjecati
E. S)5:5%O0%3-:5%3 " rezultat okolnih odgojnih utjecaja npr. u
obitelji ili u vrtiu se potie i nagrauje poslunost i neiskazivanje
osobnih elja i potreba
- <7&O)- S5 :5S)O !O&;3:7*O -?
%ovim i nepoznatim situacijama
!red nepoznatim osobama
- situacijama i s osobama uz koje nas vee neko runo
iskustvo #tada povlaenje moe biti i korisno$
!ovlaenje moe biti samo privremena djetetova reakcija #na neto novo$ a moe
odraavati i trajno djetetovo obiljeje. %eka djeca #npr. darovita$ imaju potrebu
za osamljivanjem i to im valja omoguiti.
!OS)-!17 O+8O27)5;23 !(5*3 !O&-:5%O2 +2517?
!oruiti mu da je prihvaeno
Stvoriti odnos u kojem mu dijete bez rizika moe iskazati svoje
osjeaje i misli
Stvoriti uvjete u kojima e dijete moi iskazati svoje potrebe
Oblikovati S78-(%O i !O)7132%O materijalno i socijalno okruenje
koje e pobuditi zanimanje za vanjski svijet
'3'O O;3'63)7 !(7;38O+,- %3 &()7@ 7 !O)713)7 %258O&-
SO1723;743172-
+olazak u vrti kada je u grupi manje djece
Organizirati prostor tako da postoji mogunost za jednu osamljenu
aktivnost
Stalan raspored aktivnosti na poetku
165
'od uoene povuenosti cilj nam je postii otvorenost a genetski povuenoj
djeci treba olakati neke situacije #npr. boravak u vrtiu$.
- skupini takvo dijete?
%e ukljuuje se u igru i kontakte
:ini se da nema prijatelja
-spavano je u veini drutvenih kontakata
:eka da netko drugi zapone kontakt
%eugodno se osjea kad neto mora na glas rei pred grupom ljudi
'ontrolira izraavanje osjeaja
!ovlaenje moe biti samo privremena djetetova reakcija moe biti esto
ponaanje a moe i odraavati trajno djetetovo obiljeje. %ije cilj svako dijete
izvui iz povuenosti. %eka djeca #npr. darovita$ imaju potrebu za privremenom
osamom i to im valja omoguiti bez straha od razvijanja /nesocijalnosti.. 'od
nauene povuenosti cilj nam je postii otvorenost a genetski introvertiranoj
djeci treba olakati neke specifine situacije #npr. boravak u vrtiu$.
+ijete kojemu je povueno ponaanje postalo uobiajen odgovor na zbivanja u
djejem vrtiu?
%e moe zadovoljiti svoju potrebu za pripadanjem i prihvaenou za
ljubavlju za zabavom i moi
%e stjeu sliku o sebi kao o osobi koja uspjeno kontaktira s drugima
%ema priliku stjecati socijalna iskustva i uiti
%e ui rjeavati socijalne probleme niti sukobe
%e koristi tipine vrtike poticaje za osobni rast i razvoj
&ano je organizirati prostor tako da je u njemu uvijek mogua barem jedna
osamljena aktivnost #ili u dvoje$. #7zbjegavati situacije u kojima e djeca biti
stisnuta #za stolom u sanitarnom voru$$. +ijete neka ima predmete koji su mu
vani kako bi se osjealo sigurno. &ano je nai nain da dijete uz potporu
odgajatelja dobro upozna i sagleda to je u sobi. +jetetu treba nuditi materijale
i igru s kojima nije mogue napraviti greku #glina plastelin novinski papir$.
166
!O<5;2% O+8O2%7 !OS)-!17 7 !O)71327
%e raditi za djecu i govoriti umjesto njega. &ano je znati da dijete to uini
svojim ritmom i nainom. %ije dobro naglaavati djetetovu povuenost govoriti o
prednostima suradnje i zajednike igre.
+iskretno nagraditi dijete za svaki i najmanji pokuaj komunikacije s drugima
#nasmijeiti se zahvaliti mu pohvaliti ga$.
- zajednikim aktivnostima nije dijete poeljno stavljati u situaciju da govori
prvo ili posljednje. 7zaberite prie slikovnice ili doivljaje s usamljenim glavnim
likovima koji na kraju nau put k drugima.
)ijekom imitativne igre ili igre uloga djeci predloiti uloge koje bi mogle biti
ohrabrujue za tiho i bojaljivo dijete.
167
4:. POTICANJE RAZVOJA DAROVITE DJECE U SKUPINI
Strunjaci koji se bave odgojem djece naglaavaju da iskustva djece steena u
ranom djetinjstvu imaju duboke i trajne uinke na njihov razvoj. &eina
odgajatelja predkolske djece u pravilu na topao i prihvaajui nain odgovara
na potrebe djece osobito na njihove socijalne i emocionalne potrebe.
1jelovit i organiziran sustav skrbi o darovitima ini rano otkrivanje i
identificiranje darovitih pruanje odgojno0obrazovne podrke njihovu razvoju
odgovarajuim programima uz njihovu sustavnu evaluaciju tijekom primjene te
odgovarajuu podrku njihovom profesionalnom razvoju i angairanju. )akav
cjelovit sustav u nas jo ne postoji.
Osnovno naelo rada s darovitom djecom predkolske dobi je individualizacija i
diferencijacija. )o znai da djetetu treba osigurati ono to najbolje odgovara
njegovim specifinim potrebama i interesima potencijalima i sposobnostima.
K$.$ '3&$?0)*(! %&!6&$( 3$ .$&!/',* ,&*"$(!-
o !oticati irenje temeljnih znanja i razvoj verbalnih sposobnosti
o -vaavati specifine djeje interese omoguiti im da ih zadovoljavaju i
produbljuju
o Omoguiti djetetu da ui ono to ga zanima
o Omoguiti djetetu da ui na nain koji mu najvie odgovara
o Organizirati za dijete sloenije aktivnosti zahtjevnije u pogledu
koritenja apstraktnog miljenja i viih razina misaonih procesa
o !ostavljati via oekivanja u pogledu neovisnosti i ustrajnosti u radu na
postavljenim zadacima
o Osigurati koritenje to raznovrsnijih materijala
o Osigurati vie vremena za rad
o !oticati tumaenje osobnog i tueg ponaanja i osjeanja
o Stvarati prigode za razvijanje i izraavanje sposobnosti voenja
o Ohrabrivati kreativno i produktivno miljenje
168
K$5! %&'(')*#',' !/$ #$9*1$ 0 &$.0H
o 7zbjegavajte biti kruti i nefleksibilni u radu
o %e uite djecu ono to ve znaju
o %e oekujte da dijete bude darovito u svakom pogledu
o %e dopustite darovitom djetetu da se ukljuuje u vie aktivnosti nego to
moe uspjeno rijeiti
o %e dopustite darovitom djetetu da pretjerano okupira vau pozornost
o &i ne morate biti hodajua enciklopedija
o %emojte previe pomagati darovitom djetetu
o %e doputajte praznine u uenju i ponaanju
o %emojte omalovaavati darovito dijete kad pogrijei ili ne uspije u neemu
o %e usporeujte ono to radi darovito dijete s onim to rade njegovi
vrnjaci u skupini
o %e izrabljujte talente darovitog djeteta
M!60D' %&'+,0%' &$.0 +$ .$&!/','($
o (ad na projektu
- projektnom planiranju odgojno " obrazovnog rada djeci se postavlja
odreeni zadatak ili ga jo ee postavljaju oni sami samostalno ga i
izvravaju pri emu im odgajatelj pomae spretno razraenim podzadacima i
stvaranjem povoljnih uvjeta za praktinu provedbu odabrane aktivnosti. )akav
nain rada pogodan je za rad sa cijelom skupinom jer se u projekt mogu
ukljuiti sva djeca.
- praksi je mogue darovitom djetetu povjeriti i individualni rad na projektu.
)akav rad od njega zahtjeva veu irinu i dubinu u pristupu te angairanje
raznih vjetina. Od darovitog se djeteta oekuje da iskae inicijativu i
samostalno provede projekt iako je nadzor odgajatelja poeljan do kraja.
o (ad u maloj skupini
4a darovito je dijete od velike vanost da naui suraivati sa drugom djecom
u razliitim drutvenim aktivnostima. (ad u manjim skupinama vrlo je pogodan.
o 7ndividualni rad
+arovita djeca brzo ue i brzo rade sve to im se zada pa je zbog toga nuno
povremeno im proirivati osnovni program koji ostvaraju individualno ili u paru.
o 7zvanvrtike aktivnosti
)e su aktivnosti vrlo vane jer darovitom djetetu omoguavaju da stekne nova
i izazovna iskustva
o +odatna sredstva " materijali
169
O3&$9)* 0 +50%'#'
&ano je da u takvoj skupini vlada ozraje koje ohrabruje uspjeh. 'ako
odgajatelj moe poticati stvaranje takvog ozrajaA
o Shvatiti da su djeca za izvrsna postignua i osigurati im ozraje u kojem
se takva postignua od njih oekuju " izvrsnost se oekuje od sve djece
o +jeca se trebaju osjeati sigurno
o 7 najsposobniju djecu treba uiti da se ponekad moe pogrijeiti "
suoavanje s neuspjehom
o Stvarati uvjete za davanje prikladnih odgovora na zahtjevna pitanja djece
o +opustiti darovitoj djeci da budu prepoznati kao pojedinci s posebnim
potrebama ali veinu tih potreba u vrtiu treba zadovoljavati kroz
redovan rad
o )reba osigurati dobar odnos vrtia i roditeljskog doma
o )reba shvatiti da je darovitoj djeci potrebna nagrada i potvrda kao i svima
ostalima
o )reba osigurati vrstu disciplinu jasno odrediti granice doputenog ali ne
na grub nain
o Svatko treba mogunost za oputanje i zabavu
o %itko nije savren
P&!6&$(' 3$ %!,'2$#)* .$&!/',!+,' 0 %&*.C5!1+5!) .!"'
o !roireni i produbljeni osnovni programi koji su djelomino prilagoeni
izraenim interesima sklonostima i sposobnostima djeteta i ostvaruju
se u redovnim programima predkolskog odgoja a realiziraju ih
odgajatelji
o +odatni rad u manjim skupinama djece istih ili slinih sposobnosti ili
interesa ostvaruje se organiziranjem posebnih aktivnosti za darovitu
djecu a provodi ih odgajatelj i struni suradnik
o !osebno prilagoeni programi obogaeni sadrajima koji potiu razvoj
specifinih podruja darovitosti uz vee uvaavanje razvojnih
specifinosti darovitog djeteta.
Ostvaruju se kao krai programi " igraonice krai programi specifinih
sadraja za djecu slinih sposobnosti interesa i talenata i individualni
mentorski rad. Ostvaruju ga strunjaci i odgajatelji koji su dodatno
osposobljeni za rad s darovitom djecom
170
4<. KOMUNIKACIJSKA UMIJEA ODGAJATELJA
'O*-%7'31723 " zbivanje dvosmjernog tipa a ukljuuje?
%astojanje razumijevanja misli i osjeaja druge osobe
Odgovor na djelotvoran nain
4a komunikacijsko umijee treba posjedovati?
&jetinu sluanja promatranja i razumijevanja poruka drugih
&jetinu prenoenja svojih ideja i osjeaja drugima
-spostavljanje komunikacije izmeu odgajatelja i djeteta temelji se na stvaranju
socio0emocionalne veze a pod socio0emocionalnom vezom dr. sc. 3rijana *iljak
podrazumijeva /aktivnu preferenciju jedne ili vie osoba koja se manifestira
radou djeteta pri susretu s njom ili negodovanjem i plaem. Ona se razvija
kroz svakodnevne praktine aktivnosti koje se stalno ponavljaju i koje odgajatelj
prati odgovarajuim govornim izvorom u uvjetima pozitivne emocionalne klime i
osjetljivosti na djetetovo ponaanje omoguuje djetetu da postepeno razumije
govor odgajatelja i u interakciji i komunikaciji s njim vokalizacijom aktivnou i
gestom izmjenjuju zajednika znaenja..
+a bi se uspostavila verbalna komunikacija s djetetom i razumjelo njegov govor o
predmetima i aktivnostima koje se ne oslanjaju na neposredni kontekst
odgajatelj organizira razliite situacije i kreira raznovrsne aktivnosti " od
prianja jednostavnih pria razgledavanja slikovnica do kratkih lutkarskih
dramatizacija i igara scenskim lutkama i sl. !ri tom je najvanije da odgajatelj
takve situacije koristi za izazivanje spontanog govora djece. +obro i pravodobno
odabrana aktivnost odgajatelja prirodno e izazvati zanimanje djeteta i
omoguiti mu govor koristi na raznolik nain i u razliite svrhe. (azvoj
komunikacije odgajatelja i djeteta moe uvelike utjecati na razvoj govora u
djeteta.
-spjena komunikacija kljuan je faktor uspjenosti na poslu koji poveava
samopotovanje i samopouzdanje.
Oblici komunikacije?
- sluanje
- govorenje
- pisanje
- itanje
'omponente koje ine komunikaciju?
- koritenje glasa #ton boja brzina glasnoa izgovor pauze$
- koritenje tijela #mimika gestikulacija " neverbalna komunikacija$
- okolina
171
D.S;-63%25 " da bismo neku osobu uli moramo to htjeti ali i znati. Sluanje
omoguuje?
- shvaanje to nam neka osoba govori
- pokazivanje razumijevanja
- poticanje osobe da kae jo vie
- odgovaranje na ono to nam je reeno
- smanjivanje intenziteta emocija osobe s kojom razgovaramo
- pomaganje govorniku da jasnije sagleda problem te da ga lake rijei
- izgradnja odnosa povjerenja
Sluanje ukljuuje?
- usmjeravanje panje
- interpretiranje
- pamenje onoga to smo uli
Sluanje zahtjeva da se uivimo u osobu koja nam govori. 1ilj sluanja jest
shvatiti sugovornika.
'ako sluatiA
- odluiti sluati te usmjeriti panju na sugovornika
- gledati osobu u oi i sluiti se neverbalnim znakovima komunikacije
- postavljanje pitanja
- parafrazirati
- ne previe govoriti
- ne prekidati
- nauiti sluati
- izbjegavati ometajue pokrete
'ada sluatiA
- kada imamo vremena
- kada mamo sluha za osjeaje druge osobe
- kada elimo da nam sugovornik neto precizira ili razjasni
-spjenija neverbalna komunikacija?
- osobu gledati u oi
- smijeiti se
- kimati glavom dok vam se govori
- pokazivati otvorene dlanove
- povremeno dodirivati lice
- prestati drati prekriene ruke
- ne drati noge prekrienima
- malo se pognuti unaprijed
- pribliiti se drugoj osobi
- ne treptati
172
4=. AKTIVNOSTI IZRAAVANJA OSJEAJA I ULOGA
ODGAJATELJA U TOME
Odgajatelj prije svega mora poznavati svako dijete. 7ndividualni pristup svakom
je djetetu vaan.
Socio0emocionalni razvoj svakog djeteta #spontano i slobodno izraavanje
osjeaja$.
+jeca izraavaju svoje osjeaje kroz razne aktivnosti?
- scenska lutka
- slikanje i crtanje
- modeliranje
- eksperimentiranje #vodom pijeskom glinom bojom$
- rad sa tijestom
- plastelinom
- pjesma pria.
7zraavanje osjeaja putem glazbe plesa pokreta.
7ntimne atmosfere #vezane za pojedine teme blagdane proslave utnja tiina
molitva meditacija etnja promatranjeO$.
Odgajatelj kao model # ushien oduevljen razumije potie slua svako dijete$.
7zraava svoje stavove pokazuje razumijevane.
!rijateljska i oputena atmosfera okruje u kojem se dijete osjea sigurno
spontano izraava i slobodno svoje osjeaje i doivljaje.
-godna i radosna atmosfera puno razumijevanja i poticaja za izraavanje
djejih osjeaja.
5mpatija #razumijevanje osjeaja drugih$ prijateljstvo kolektiv.
+ijete od roenja iskazuje svoje osjeaje ono je osjeajno i drutveno bie
pozitivna atmosfera.
173
174