PRVI DIO

GUBLJENJE
BIBLIOBUa
GENIZA
B,
aruh se svakog jutra budio oekujui uhienje.
Prazni je svitak bio od dobrog bakra, tankog i glatkog poput koe. Metnuli su ga u
vreu i skrivajui se poput lopova odnijeli do male jazbine na rubu naputenog strnita.
U spilji je bilo mrano unato jarko plavom nebu na ulazu, te je napunio svjetiljku
, upalio je i stavio na ravnu stijenu.
Tri mlaa zavjerenika s koom ekara sjedila su vani budno motrei i pretvarajui se da su
pijani. Stariji ih je jedva uo. U prsima gaje opet boljelo, a ruke su mu se tresl
e dok je prisiljavao samog sebe da se prihvati bata i ila.
Ovo su rijei Baruha, sina Nerije ben Mahseja sveenika iz Anatota u zemlji Benjamin
ovoj, kojemu je preko Jeremije, sina Hilkije Koena, zapovjeeno da skloni blago Go
spodinovo u dane Zidkije, sina Joiji-nog, kralja Judina, devete godine vladanja n
jegova.
Bilo je to sve stoje Baruh upisao prvog dana. Kada dokument bude dovren, te e uvod
ne rijei biti priznanje koje e, otkrije li se svitak prije dolaska zavojevaa, znaiti
njegovu smrt.
No neto gaje tjeralo da zabiljei kako nisu obini zloinci.
Jeremija mu je rekao to ih je Gospodin naputio da uine. Baruhu je dugo trebalo da
shvati da mu njegov prijatelj govori kako e ukrasti stvari iz Hrama, posveene stvar
i sa svetog mjesta. Nabukodo-nozor se poigrava s Faraonom Nekom. Kada njegove ho
rde opljakaju Egipat doi e ovamo. Spalit e hram, a predmete e odnijeti ili
unititi. Gospodin nam je zapovjedio da sakrijemo svete stvari do vremena kada se
opet budu mogle upotrijebiti u Njegovu slavu.
Reci sveenicima.
Jesam. Kada kua Bukki slua Gospodina? Baruhje othramao onoliko brzo koliko mu je t
o doputala
njegova bolesna noga.
Umirao je, no zbog toga su dani koji su mu preostali bili jo dragocjeniji Rizici
su ga ispunjavali stravom.
Uspio ih je odagnati iz misli sve do dana kada su poludivlji nomadi, koji su obino
u irokom luku zaobilazili grad, doli do gradskih vrata i preklinjujui zatraili zatit
u. Nekoliko sati poslije, ceste prema Jeruzalemu zaguile su izbjeglice koje su bjea
le pred najgroznijom vojskom svijeta.
Jeremija gaje pronaao. Baruhje ugledao svjetlo u proro-kovim oima koje su jedni sh
vaali kao znak ludila, a drugi Bojeg prosvjetljenja. ujem Njegov glas. Cijelo vrije
me.
Zar ne postoji mjesto na kojem se moe sakriti?
Pokuao sam. Trai mene.
Baruhje ispruio ruku i dodirnuo bradu drugog ovjeka, bijelu poput njegove. inilo mu
se kao da e mu prepui srce. Sto eli da uinim? upitao je.
Ostale su ve pridobili. Kada su se sastali, bilo ih je dvaput po sedam pa im je sr
ea moda bila dvostruko naklonjena, no Baruh se bojao da ih je previe. Mogao ih je u
nititi jedan dounik.
Zapanjilo gaje to neki ljudi sudjeluju u uroti protiv kue Bukk% sveenike obitelji ko
ja je vladala Hramom. imorLevit, glava kue Adija, bio je uvar riznice. Njegov sin Hi
lak odravao je posveene predmete. Hezekijaje nadgledao uvare Hrama, Zakarija je zap
ovijedao vratarima, a Hagajje upravljao stadima teretnih ivotinja. Ostale je doveo
Jeremija zbog njihove mladosti i snage.
Odabirui predmete koje je trebalo sakriti odmah su se sloili oko nekih:
Ploe zakona.
Koveg i njegov pokrov.
Zlatni kerubin.
No nakon toga su se uljivo prepirali.
Neke od najboljih e morati ostaviti. Veliki su predmeti bili osueni na propast. Me
nora. rtvenik. Mjedeno more s divnim mjedenim bikovima i bronanim stupovima ukraenim
mjedenim ljiljanima i mogranjima.
Suglasili su se da sakriju Tabernakul. Bio je nainjen tako da se moe prenositi te
su ga spremili u dijelovima.
I njegove zasune i klinove, koje je prije devetsto godina od zlata nainio Gospodi
nov majstor, Bezalel ben Uri
Opleak Velikog Sveenika optoenog s dvanaest dragulja, od kojih je svaki bio dar jed
nog plemena.
Zlatne trube koje su sazivale Izraeliane.
udesno izraenu staru tapiseriju koja je pokrivala Vrata Sunca.
Dvije harfe koje je izradio i na kojima je svirao David.
Posude za prikupljanje desetine i srebrne umivaonike.
Zlatne rtvene zdjele i posude za rtve Ijevanice od iskovanog zlata.
Srebrne i zlatne talente dobivene od godinjeg poreza od
V
pola ekela koji je plaao svaki idov.
Ostavimo talente i sakrijmo vie svetih predmeta rekao je Hilak.
Moramo uzeti i blago koje nije posveeno rekao je Je-remija. Moda e se jednog dana u
z njegovu pomo izgraditi nova kua Gospodinova.
Postoje zlatne ipke koje vrijede mnogo talenata rekao je Hilak pogledavi oca, riznia
ra.
Koja je neposveena stvar najdragocjenija?
Golemi dragulj smjetaje odgovorio Simor. Hilak je klimnuo. Veliki uti dijamant..
Uzmite ga rekao je Jeremija,
Sjedili su i tmurno se pogledavali, svjesni koliko toga ne mogu uzeti
Tri noi za redom, negdje izmeu veeri i jutra, Hezekijaje povlaio uvare Hrama s Novih V
rata.
Glavnim ulazom u Svetite nad Svetitima koristio se samo Veliki Sveenik kada je u nje
ga ulazio na Jom Hakipurim kako bi se kod Svemoguega zauzeo za ljude. No postojao
je i skroviti ulaz do kojeg se dolazilo s gornjeg kata Hrama. S vremena na vrij
eme sputali su sveenike radnike kako bi oistili i osvjeili sveto mjesto.
Na taj su nain etrnaestorica ukrala Zavjetni koveg i ono stoje bilo u njemu, ploe sa
zakonima koje je na Sinaju Gospodin dao Moeu.
Mladog su sveenika koji se zvao Berehija spustili na konopcu.
Baruh se drao podalje od Svetita nad Svetitima. Bio je iz sveenike obitelji no rodio
se s jednom nogom kraom od druge to gaje uinilo haja negom, Gospodinovom pogrekom. N
ije mu bilo doputeno dotaknuti svetinje jer je ta ast pripadala onima bez mane.
No Berehijin strah nije bio vei od njegovog dok su drugi poputali konop, a mladi, o
kreui se polako, poput velikog pauka, sputao u tajnovitu utvrdu svetog mjesta.
Mutna je svjetlost padala preko ovjeka koji se njihao i zapinjala na svjetlucavim
krilima. Berehija je prvo otpremio kerubi-na, a Baruh je odvratio pogled zato st
oje sam Neiskazivi sjedio izmeu ovih likova na najsveaniji dan da uje molbe Velikog
Sveenika.
Potom pokrov Kovega. Od punog zlata te gaje bilo teko podii
Naposljetku Koveg. U kojem su bile Ploe zakona!
Podigli su Beheriju, blijedog i drhtavog. Sjeam se Uze protisnuoje.
Baruh je znao o emu je rije. Kada je kralj David pokuao preseliti Koveg u Jeruzalem
posrnuo je jedan od volova. Uza koji je stupao u blizini pridraoje svetu krinju ka
ko ne bi pala, no Gospodin se rasrdio i sruio ga.
Uza nije umro zato stoje dotaknuo Koveg nego zato to je sumnjao u Gospodinovu spos
obnost da ga zatiti rekao je Jere-mija.
Zar to i mi ne radimo sakrivajui ga?
Jahve ga titi. Mi smo njegova sluinad otro je odvratio Jeremija mladiu. Hajdemo. T
mo poeli
imor i Hilak odveli su ih ravno do dragocjenosti i svetih stvari za koje su se od
luili.
Baruhje ugledao bakreni svitak i predloio da ga uzmu kako bi na njemu popisali skr
ovita. Bakar bolje stari od pergamenta, a postane li obredno neist lako ga se moe oi
stiti.
Deva je odnijela koveg i Ploe zakona iz Solomonovog Hrama, a magarac poklopac. Ker
ubinova krila, poput zalutalih tapova u naramku prua, razapinjala su grubu tkaninu
kojom su bili pokriveni.
Baruha su uzeli zato stoje bio pisar. Jeremija mu je tada rekao da na bakreni sv
itak upie poloaj svih skrovita, te se nasamo susreo sa svakim od trinaestorice, pod
ijelio im predmete i poslao ih da ih sakriju. Nijedan osim onoga kojem je predme
t bio dodijeljen nije znao mjesto na kojem e biti skriven, poloaj genize. Samo je
Baruh znao sva mjesta i stoje u njima.
Zato su samo u njega imali povjerenja?
Odgovor mu je sinuo za vrijeme polaganog napredovanja bolesti, kada mu je od bol
i zastao dah u grudima i kada je vidio da su mu ruke postale beskrvne plave kande
.
Jeremija je vidio kako iznad njega poput obeanja lebdi tamni aneo Malak ha-Mavet.
Njegova nadolazea smrt bila je dio njegove odgovornosti
Buki sveenici i dalje su odbijali priznati kako bi se njihov svijet mogao promije
niti, no svi ostali predosjeali su rat. Na zidinama se nagomilavalo drvo za vatre
, kao i ulje koje e kuhati i prolijevati po onima koji ih budu napadali. Proljea u
Jeruzalemu bila su dobra no nije bilo dovoljno hrane. Sakupili su svo ito u grad
u i spremili na uvana mjesta, a svu stoku zaplijenili zbog uasa koji im se spremao.
Trebalo je aliti one koji e preivjeti opsadu te Baruh stoga i nije alio sebe, iako ga
je bol naposljetku toliko oslabila da nije vie mogao drati ilo niti podii eki.
Netko e drugi morati dovriti njegov posao.
Od ostalih trinaestero Abijatar Levit bio je najpogodniji za pisara, no Baruhje
poeo razmiljati kao Jeremija te je odabrao He-zekiju. Vojnik nije bio majstor u pi
sanju i zadatak mu se inio tegot-nim no vodio je maevaoce i nesumnjivo e poginuti n
a zidinama, a tajne e umrijeti s njim.
Ujutro, kada su zabarikadirali gradska vrata, Baruhje uz pomo drugih doao do zidin
a i vidio daje preko noi neprijatelj stigao i podigao atore nalik komadiima mozaika
koji su dosezali obzor.
Vratio se s Hezekijom u spilju i uspio dovriti posljednji odlomak:
U jami ispod Sakre sjeverno od Velikog odvoda, u cijevi koja vodi prema sjeveru,
nalazi se ovaj dokument s objanjenjem i popisom svih predmeta.
Baruhje ekao dok Hezekija nije ukucao i posljednje slovo, a onda je smotao dokume
nt. S druge strane zidina neznanci s malim bradama i visokim iljastim eirima ve su ga
lopirali na svojim kud-ravim ponijima oko Davidovog grada.
Sada sakrij svitak rekao je.
TRGOVAC DIJAMANTIMA
Dvostrano ogledalo postavljeno visoko iznad poda u njegovom uredu omoguavalo je H
arrvju Hopemanu da od gore gleda na smireni luksuz tvrtke Alfred Hopeman & Son,
Inc. Zidovi, sagovi i namjetaj bili su nenametljivo crni ili raskono sivi, osvijetlj
eni neizravnom bijelom svjetlou koja je isticala svjetlucanje Hopemanove zbirke ka
o daje cijeli duan barunom obloena kutija. Njegov je posjetitelj bio Englez koji se
zvao Sawyer. Harry je znao da kupuje obveznice amerikih kompanija za lanove OPEC-
a. Osim toga bilo je ope poznato da je kupovina tek dio Sawyerovog posla; pomagao
je u voenju OPEC-ove crne liste sjevernoamerikih tvrtki koje posluju s Izraelom.
Imam klijente koji bi rado kupili dijamant rekao je Sawyer.
Osam mjeseci prije neki je kupac iz Kuvajta naruio od Ho-pemana & Sona ogrlicu, a
zatim naglo otkazao narudbu. Otada nisu imali nijednog kupca iz arapskih zemalja
. Sa zadovoljstvom u pozvati nekoga da vam pokae to imamo rekao je odsutnog duha.
Ne, ne. ele tono odreeni dijamant koji je u Svetoj zemlji ponuen na prodaju.
-Gdje?
Sawyer je podigao ruku. U Izraelu. ele da odete onamo i kupite ga za njih.
Lijepo je kad te trebaju.
Sawyer je slegnuo ramenima. Vi ste Harry Hopeman.
Tko su oni!
Ne smijem rei. Shvaate.
Ne zanima me rekao je Harry.
Gospodine Hopeman. Bit e to kratko putovanje koje e otvoriti vana vrata i donijeti
vam mnogo novca. Mi smo poslovni ljudi. Nemojte, molim vas, dopustiti politici...
Gospodine Sawyer. Ako vai poslodavci ele da radim za njih, moraju me sami zamoliti
.
Njegov je posjetitelj uzdahnuo. Ugodan vam dan, gospodine Hopemane.
Do vienja, gospodine Sawyer.
No ovjek se vratio. Biste li moda mogli preporuiti nekoga tko je jednako struan kao v
i?
Hoe li onda moja tvrtka biti izbrisana s popisa bojkotiranih tvrtki?
Kakvog popisa? upitao je Sawyer lukavo. No bio je obuen da namirie posao; nasmijeio
se.
Harry se takoer nasmijeio. Naalost, jedinstven sam.
Zadovoljstvo zbog susreta nije ga dralo cijelo poslijepodne.
Na njegovom radnom stolu nalazili su se popisi robe, izvjea o prodaji, papirologija
koju je mrzio.
ovjek koji je vodio brusionicu dragulja u etrdeset sedmoj ulici i ena koja je vodil
a elegantni duan Alfred Hopeman & Son na Petoj aveniji bili su obueni da ga ne tre
baju. To mu je ostavljalo vremena da radi na imanju i trguje s malim brojem osobn
ih klijenata veoma bogatih ljudi koji su kupovali rijetke dragulje, kustosima muz
eja koji su sakupljali dragulje od vjerskog ili povijesnog znaenja, no takve se t
ransakcije nisu obavljale svakog tjedna. Dani poput ovog bili su neizbjeni.
Prazan hod.
Nije se obratio tajnici nego je sam okrenuo broj.
Bok. Doao bih malo do tebe.
Je li oklijevala prije no to je pristala?
Dobro rekao je.
Dok je leao izvaljen i obrazom naslonjen o rub madraca, a ena leala s njezinom dugom
kosom rairirenom preko jastuka, rekla mu je da se seli.
Kamo?
U manji stan. Vlastiti.
Ovo je tvoj stan.
Ne elim ga vie. Ni ekove, Harry. Morala je podii glas da nadjaa televizor, koji je up
orno drala ukljuen kad god su vodili ljubav zato to su zidovi njezinog stana bili t
anki iako skupi.
Koji ti je sada vrag?
itala sam o jelenima. Zna li ita o jelenima, Harry?
Nemam pojma.
Ne eve se uope osim u doba parenja. Tada mujak zaskoi bilo koju enku i im svri, pobj
.
Vrlo je teko zadrati srndaa.
Nije se nasmijeila. Ne otkriva li odreenu... slinost?
Jurim li ja to u ikaru?
Harry Hopeman nije ivotinja, on je poslovni ovjek. On se prvo uvjeri da je stvar s
reena, kako bi je ponovno mogao upotrijebiti, a onda otie.
Zagunao je.
Ja nisam stvar, Harry.
Podigao je glavu. Ako se osjea tako... iskoritenom, reci mi, molim te, to su znaila po
sljednja dva mjeseca?
Privukao si me rekla je mirno. Pogledala gaje. Tvoja bronana kosa s malim crvenim a
rama. I boja tvoje koe. Veina bi ena rado imala takvu kou.
Morale bi se brijati dvaput dnevno.
Nije se smijeila. Zubi nalik ivotinjskima. Pa ak i tvoj nos nalik nekom sportskom t
rofeju.
Odmahnuo je glavom. Udario me je neki tip. I to davno.
Sada se nasmijala. To se uklapa. U tvom sluaju male ivotne tragedije postaju predno
sti. Vrkom prsta dotaknula je tamne dlake na njegovom runom zglobu. I sam pogled na
tvoje ruke nekad me je... ima potpuno savrene ruke. Tako odmjerene. Kada si podiza
o biser ili dragi kamen uvijek sam prestajala raditi kako bih te promatrala. Nas
mijeila se. Bila sam spremna za tebe mnogo prije no to si toga bio svjestan. Misli
la sam da te mogu osvojiti. Tako mladog za sav taj novac. Tako lijepog u svojoj
runoi. Bila sam sigur-
na da ti je ena izgubila ili pamet ili privlanost kada se iselila iz tvoje kue.
Pogledao ju je.
Kanila sam ekati kako bih u pravom trenutku pokupila cijelu nagradu.
Nije to takva nagrada rekao je. Nisam znao da je eli osvojiti.
Prsti koji su nekad tipkali njegova pisma dodirivali su sada njegov obraz. Nikad
a nee biti pravi trenutak. Treba li me, Harry? eli li me uistinu?
Osjeao je grinju savjesti. Sluaj rekao je mora li nam to raditi?
Klimnula je. Samo su je oi izdavale.
Obuci se i pozdravi se, Harry rekla je gotovo njeno.
etrdeset sedma ulica izmeu Pete i este avenije privlaila ga je i pruala utjehu od vre
mena kada je kao mladi naporno radio kao i svi ostali mladii koji su se obuavali u
trgovini dijamanata. Najbogatiji blok na svijetu bio je bijedna gomila otrcanih
izloga i starih zgrada koje su ga podsjeale na osamljenika u dronjcima koji pod k
revetom uva pune vree novca. Bilo je i nekoliko izuzetaka uvena stara knjiara i papi
rnica. Ostalo je bila industrija dijamanata, glasnija nego u otmjenim etvrtima Man
hattana, jedno od nekoliko nespojivih mjesta na kojima se Harry Hopeman osjeao ko
d kue.
Proao je mladia na granici adolescencije koji je razgovorom zadravao mukarca koji mu
je mogao biti djed. Ta su dvojica stajala ispred izloga na kojem je bio zalijepl
jen izblijedjeli, poderani natpis.
ZABRANJENO JE
PJEAKE NAGOVARATI
NA KUPNJU
lanak 435-10.1 upravnog zakonika - Odbor draguljara
Ne, ali ne, imam neto veoma slino. Dat u vam vraki dobru cijenu govorio je momak usr
dno.
Harry se nasmijeio, sjetivi se svojeg egrtovanja na tim plonicima.
Duani na malo bilo su nusproizvod. Prava se etrdeset sedma ulica mogla nai u malim
skupinama ortodoksnih idova koji su stajali na plonicima, otocima izmeu bujica kupa
ca, semitskih Kvekera u dugakim turobnim kaftanima i irokim, krznom obrubljenim eirim
a koji su se zvali trajmeli ili u tamnim eirima i modernim crnim ili tamnoplavim odi
jelima. Klimao je i pozdravljao one koje je poznavao. Nekolicina je, poput djeaka
koji izmjenjuju pekule, prouavala sadraj raskupusanih papirnatih rupia no od ovih su
pekula plaali kolovanje djece i zubne aparatie, najamnine, hranu i lanarinu u sinago
gi, u ulu.
Sluajni promatra ne bi znao u to gledaju. Dijamanti su najlaki nain spremanja golemih
suma novca u siuan prostor. To su uglavnom bili posrednici koji su kupovali drago
kamenje od uvoznika, kao to je bio Harrvjev otac, esto na kredit, a onda ih proda
vali draguljarnicama. Veina njih nije imala ni izlobeni prostor ni ured. Kada bi vr
ijeme bilo loe odlazili su s ulica i trgovali uz kavu u restoranu ili hodnicima i
li izlobenoj dvorani Kluba trgovaca dijamanata, u iji je trezor svake veeri mnogo n
jih pohranjivalo svoju robu.
Neki bi postupno preli u majune prostore u mravinjacima koji su oiviivali obje stra
ne ulice. Malo bi njih prelo na rasko. Neka od najveih trgovakih bogatstava Amerike
zapoeli su trgovci dijamantima koji su trgovali na tom ploniku s uredom u depu, opre
zno kupovali i prodavali, koristei umjesto ugovora fraze na jidiu i rukovanje.
Harry je Petom avenijom preao na drugu stranu industrije dijamanata, zaustavivi se
ispred Tiffany & Co. kako bi se divio jednom primjerku u izlogu, jedinstvenom bi
jelom dijamantu od moda 58 karata koji je bio umetnut u bro. Bio je impresivan, no
to nije dijamant oko kojeg su se mogle stvoriti legende. A on se bavio legendama.
Uivao je pri najmanjem pogledu na jedan od fantastinih dragulja. Prie njegovog djet
injstva bile su pravi ljetopisi o Kraljiinoj ogrlici, Velikom mogulu, Orloffu, Crn
oj zvijezdi Afrike, Planinama
sjaja, Cullinanu. Neke od tih velikih dijamanata, skrivenih u trezorima, vidjelo
je u ovom stoljeu samo nekoliko pari oiju. No mukarci koji su se nedjeljom poslijep
odne okupljali u stanu njegovog oca i pili crni aj znalaki su govorili o njima bud
ui da su im to ispriali njihovi oevi.
Neke od starih obitelji koje su se bavile dijamantima preivjele su i irile se gotov
o isto kao i svisci koji su se razmnoavali uz Hudson. Plodili su se i mnoili. Kada
bi dolo do prenatrpanosti mlai su se selili na nova podruja sve dok se francuski,
engleski, njemaki, talijanski, nizozemski i belgijski ogranci iste obitelji nisu
bavili dragu-ljarskim poslom. Nekolicina trgovaca dijamantima u stanju je generac
iju po generaciju pratiti unatrag svoje korijene to je neobino za ovo doba kada vei
na ljudi ne zna ni tko su im bili ukundjedovi. Na ji-diu se kae da takvi ljudi imaj
u jikus avot, ugledne pretke. Harrvjev otac Alfred Hopeman samosvjesno je govori
o da je potomak Lo-dewyka van Berkena.
Prije te idovske brusionice dragog kamenja u Brugesu dijamanti su blistali jedino
ponekim sretnim hirom prirode; kakav takav sjaj dobivali bi jedino kada bi ih trl
jali jedan od drugoga. Van Berken je bio kolovani matematiar. 1467. smislio je toan
raspored faseta koje je i izbrusio koristei se okruglom ploom koja se brzo okretal
a, a bila premazana dijamantnom prainom impregniranom maslinovim uljem. Poliranjem
je iz svakog dijamanta mogao izvui njegov sjaj, a metodu je uvao kao obiteljsku t
ajnu. Roaci koje je obuio bili su zaetnici nizozemske i belgijske industrije bruenja
dijamanata i nakitom opskrbljivali europske kraljeve. Jedan od njih izbrusio je
ak i dragulj koji je poslije struci postao poznat kao Inkvizicijski dijamant u za
mjenu za ivot panjolskog roaka koji je morao biti spaljen kao heretik.
Te je prie sluao Harry dok su druga djeca sluala bajke.
Ljeto nakon druge godine studija na Columbiji prvi je put otiao u Europu. U Antwe
rpu, u kojem se vei dio privrede temelji na industriji dijamanata, pronaao je kip
Lodewyka van Berkena. Majstor je prikazan u haljetku bez rukava i s tokom, oznaka
ma svoje struke. Stoji drei lijevu ruku na ljjevom boku i kritiki promatra dijamant
kojeg dri izmeu desnog palca i kaiprsta.
Prouavajui njegove rune crte lica Harry nije vidio mnogo obiteljskih slinosti. Pa ip
ak, bio je svjestan da ga je otac nauio brusiti dijamante van Berkenovom metodom k
oja se nije promijenila gotovo pet stoljea, metodom koju je nauio Alfred i sve gene
racije unazad do van Berkena.
Jeste li doista u rodu? upitala ga je djevojka s kojem je nekoliko dana putovao.
Bila je hladna i plavokosa, unuka episkopal-nog biskupa. Smatrala je da su Semi
ti uasno egzotini, to je on iskoritavao.
Tako kae moj otac.
Upoznaj nas.
Vano ju je predstavio kipu.
Tjedan poslije kada su otili u Poljsku kako bi vidjeli Au-schwitz u kojem su pogu
bljeni oevi eki roaci svladala ga je tuga s kojom su mrtvi Zidovi, njegova krv, komu
nicirali s njim, a hladna ga je djevojka iznenadila dubinom svojih osjeaja: doivje
la je histerian napadaj. No u Antwerpu je na povijest jo uvijek gledala poput tele
vizijskog komiara. udno, uope ne izgleda idovski rekla je.
Kada se vratio u ured naao je poruke na telefonskoj sekretarici. Uzvratio je poziv
iz Kalifornije.
Harry? Bog za Harryja! Englesku i su Georgea! Glas koji je uzbuivao milijune bio
je ve nerazumljiv. Glumac je spadao meu najaktivnije sakupljae dijamanata na svijet
u. Osim toga, bio je usred uvenog raskida.
Bok, Charles.
Harry, trebam tvoju pomo. Kupujem.
Pitao se eli li glumac simbol pomirenja ili simbolini dar za prolaznu ljubav. Veli
ki, Charles? Ili intiman i armantan?
Razumio je pitanje i bio mu zahvalan. Veliki, Harry. Definitivno veliki i neobian.
Neto izvanredno prikladno.
Pomirenje. Drago mi je to to ujem, Charles. Morat u promisliti. Koliko imamo vremen
a?
Upravo je otputovala u panjolsku. Imamo vremena.
Divno. I, Charles... Oklijevao je. Drago mije zbog tebe.
Hvala ti, prijatelju Harry. Znam daje.
Uzvratio je poziv eni iz Detroita. Pokuavala je uvjeriti mua da jedan dio njihovog k
apitala prebaci u plavo-bijeli dijamant od 38,26 karata.
Vi doista mislite da je to dobra investicija? upitala je.
Vrijednost veine dragulja u posljednjih se pet godina utrostruila.
Mislim da e popustiti rekla je. Harry nije bio optimistian.
Kada mu je bilo dvadeset tri godine nabavio je veliki bijeli indijski dijamant k
ojeg nije odmah platio. Trgovac mu gaje dao na povjerenje zato stoje godinama po
znavao njegovog oca. Prodao gaje za manje od dva tjedna naftnoj bogataici iz Tuls
e iz Oklahome, majci neke djevojke s Barnarda. Tijekom prodaje, koja je obiljeila
poetak njegovog uspjeha, doivio je gotovo seksualno uzbuenje. Osjeao se kao da mu z
uji u uima no to nije bio toliko tjelesan osjet koliko snano i intenzivno ukljuenje
intuicije.
Sada mu je neukljuenost tog osobnog radara bio znak da ena iz Detroita po svoj pri
lici nije klijent.
Nemojte ga tjerati, gospoo Nelson. Tako veliki kamen ne prodaje se brzo. ekat e vas
.
Uzdahnula je. Bit emo u kontaktu.
Tako je.
Zatim je nazvao Saula Netschera u tvrtku S.N.Netscher & Co, Inc., koja se bavila
uvozom i izvozom industrijskih dijamanata.
Harry. ovjek po imenu Herzl Akiva eli se susresti s tobom.
Herzel Akiva? Harry je premetnuo telefonske poruke i naao ga. Da, zvao me je. Ime
je izraelsko rekao je ravnoduno. Netscher, najblii prijatelj njegovog oca, estoko b
i zagrizao kada se radilo o prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe, a u prikuplj
anju priloga za Izrael bio je neumoran.
Radi za njujorki ured neke tekstilne tvrtke. Sastani se s njim, hoe li?
Tekstilne? Harry je bio zbunjen. Naravno, ako e ti to priutiti zadovoljstvo.
Hvala ti. Kada u te ja vidjeti?
Hajdemo na ruak. Krajem tjedna? Ne, nije mi zgodno. Poetak sljedeeg tjedna mi vie od
govara.
Bilo kada. Zna mene. Putam ti oca da se mui s tvojim odgojem, a ja ubirem plodove.
Harry se nasmijeio. Veoma je volio Saula no ponekad nije bilo zgodno to je uz svoj
eg oca imao i starca koji si je prisvajao tu povlasticu. Javit u ti se.
Dobro. Budi mi zdrav, deko moj.
Zai gezunt, budi zdrav, Saule.
Iako nije bilo poruke od njegove ene on ju je ne mislei nazvao.
Della?
Harry? Zvuala je isto, toplo i ivo. Odvie je dugo bio s njom u braku, a da ne bi pr
imijetio da je nakratko zadrala dah. Kako si?
Dobro, dobro. Samo sam se pitao... treba li neto?
Ne bih rekla, Harry. No lijepo je od tebe. Bila sam u utorak u Jeffovoj koli rekla
je. Rekao je da ste divno proveli vikend.
Nisam bio siguran. U nedjelju sam morao raditi.
Oh, Harry rekla je umorno. To to smo ga poslali u internat godinu dana ranije zbo
g nae... situacije... teko mu je palo. Kao i rastava i sve ostalo.
Znam, no on je dobro.
Nadam se. Drago mi je da si nazvao rekla je. Moemo li veeras zajedno veerati? Trebal
i bismo porazgovarati o nekim stvarima u svezi njegove bar micve.
Bar micve? Boe, pa bar micva je mjesecima daleko.
Harry, apsolutno je nuno da te stvari obavimo mjesecima unaprijed. Bi li onda da o
demo sutra na veeru?
Sutra idem na veeru kod oca. Mogao bih ga nazvati...
Nemoj, molim te rekla je brzo. Hoe li ga pozdraviti u moje ime?
Da. Pa, uskoro emo razgovarati o bar micvi.
Hvala to si nazvao. Ozbiljno to mislim.
Zbogom, Della.
Do vienja, Harry rekla je svojim jasnim glasom.
Lamborghini kojeg je vozio nalazio se u garai u East Nvacku na servisu. Sid Lawre
nson, njegov ovjek za sve, doao je na Manhattan i pokupio ga u drugom autu, tri go
dine starom Chrvsleru. Lawrenson je mrzio grad te je prebrzo vozio sve dok se pr
omet prema sjeveru nije prorijedio, a oni zali duboko u okrug Westchester. Cesta n
a koju su naposljetku skrenuli silazila je u preskupu dolinu izmeu elegantnih breul
jaka sa starim stablima lovora i rododendronima. Vratare-va kuica oznaavala je ula
zak na krivudavi kolni prilaz koji se nije vidio s ceste zato to su ga zaklanjali
visoki hrastovi, amerike platane i crnogorina stabla. Polovicu kue sagradio je poetk
om osamnaestog stoljea ovjek kojemu je za vrjjeme nizozemske vladavine zemlju dala
West India Companv; druga je polovica dodana vie od jednog stoljea poslije, no tako
vjeto daje bilo teko rei gdje koji dio poinje, a gdje zavrava.
Veeras te neu trebati, Sidnev rekao je kada je izaao iz auta.
Jeste li... hm... sigurni, gospodine Hopeman?
Harry je klimnuo. Lawrensonova ena Ruth, Hopemanova domaica, bila je tiranka te je
Harry ve dugo sumnjao da Sidnev negdje u blizini, vjerojatno u selu, ima prijatel
jicu manje otra jezika.
Onda u obaviti neke poslove.
Uivaj u njima.
Presvukao se u traperice i pulover, a onda pojeo veeru koju mu je pripremila Ruth
Lawrenson. Kada su se Hopemanovi rastavili, domaica koja je Dellu voljela, dok j
oj se Harry samo sviao, jasno je stavila do znanja za koga bi ona i njezin mu radi
je radili. No Della se preselila u mali stan u gradu i dvaput tjedno naruivala sp
remaicu te su Lawrensonovi ostali zbog ega su on i Sidnev, pomislio je iznenada se
zabavljajui imali razloga biti zahvalni.
Nakon veere popeo se stubama do pretrpane i udobne radne sobe. Na stolu za bruenje
dragulja u uglu nalazile su se pile, turpije, stroj za bruenje dragog kamenja, kao
i zbirka kamenih kristala i poludragog kamenja u razliitim fazama ispoliranosti.
Ostatak sobe bio je vie radna soba nego radionica. Radni je stol bio pretrpan kn
jigama ispunjenih biljekama, stranicama rukopisa, a na policama se nalazila nevjer
ojatna kombinacija asopisa Biblijska arheologija,
Dragulji i minerali, Starine orijenta, Lapidary Journal, Israel Exploration Soci
ety Record, Deutche Morgenlaendische Gesellscha-ft Zeitschrift...
Spremala se topla no za proljee. Rastvorio je prozor kako bi uhvatio povjetarac s
rijeke, a zatim sjeo i poeo zavravati istraivanje za lanak: Ruski kraljevski dragulji
od Ivanove Kazanske krune do draguljima optoenog prsnog oklopa Mihaajla Feodorovia
Romanova. Kad god se bavio tim razdobljem posebno je cijenio injenicu to slobodan i
vi u Americi u dvadesetom stoljeu, stotine godina nakon to su slavenski kraljevski
znalci, koji su stavljali dragulje ak i na svoje papue, svoje draguljima optoeno pr
estolje plaali krvlju i kostima milijuna ljudi. itao je polako, radei zabiljeke na mal
im karticama briljivim, iako neitkim rukopisom, sretan prvi put tog dana.
Nekoliko sati poslije, kucanje.
Telefon rekla je Ruth Lawrenson.
Je li sve u redu? Nikada ga nije ometala u poslu.
Pa, ne znam. ovjek po imenu Akiva kae da je vrlo vano.
Recite mu da nazove sutra. U moj ured.
Ve jesam. Uporno ponavlja kako je veoma hitno. Harrvjev je pozdrav bio odrjeit.
Gospodin Hopeman? Nadam se da me je gospodin Saul Netscher najavio.
Glas je imao naglasak koji je Harrvja obino zabavljao, naglasak nekoga tko je engl
eski nauio kao strani jezik pod Britancima.
Da. Sada, naalost, imam posla.
Ispriavam se. Vjerujte mi, ao mi je, no moram vas vidjeti radi veoma vane stvari.
Je li rije o poslu, gospodine Akiva?
Da, rije je o poslu, gospodine Hopeman. Oklijevao je.
Moglo bi se rei daje u pitanju mnogo vie od posla.
Doite ujutro k meni u ured.
To ne bi bilo pametno. Moemo li se nai negdje drugdje?
Glas je nainio stanku. Osim toga moram u svakom sluaju porazgovarati s vaim ocem.
Harry je uzdahnuo. Moj je otac praktiki u mirovini.
Molim vas budite strpljivi. Sve ete shvatiti kada se sretnemo.
Slabo je osjeao radar.
Sutra naveer bit u kod oca, Istona ezdeset trea ulica broj 725. Hoete li doi u osam?
To je divno, gospodine Hopeman. alom.
alom, gospodine Akiva rekao je.
U etiri ujutro probudio gaje telefon. uo je statiki um i zbunjene rijei na dva jezika
.
Prontot Gospodin Hopeman?
Halo? Halo?
Gospodin Hopeman?
Da. Tko ste, do vraga, vi?
Bernardino Pesenti. Kardinal Pesenti.
Kardinal Bernardino Pesenti bio je upravitelj Batine Svete stolice. Bio je zaduen
za brigu o vatikanskim dragocjenostima, velikim umjetnikim zbirkama i neprocjenjiv
om nizu starina draguljima optoenim krievima, bizantinskom nakitu, dijelovima oltar
a, ka-leima i drugim posudama. Nekoliko godina prije ugovorio je da Harry kupi dr
aguljima optoenu krunu Nae Gospe od Czenstoc-howe, transakciju koja je na neki nain
ublaila dug varavske nadbiskupije, a pomogla da crno sivi sjaj duana Alfred Hopeman
& Son postane stvarnost.
Vaa Uzoritosti. Kako ste?
Dovoljno zdrav da obavljam posao za Svetog oca. A vi, gospodine Hopeman?
Ja sam vrlo dobro, Vaa Uzoritosti. Mogu li ita uiniti za vas?
Neto moete. Planirate li uskoro u Rim?
Nije mi u planu, no uvijek se moe organizirati.
elimo da nas zastupate.
U kupovini? Crkva je naslijeivala. Rijetko je prodavala, no nije se mogao sjetiti
kada je posljednji put kupovala.
U vraanju ukradenog dragulja.
Dragulja ili antikviteta, Vaa Uzoritosti?
Dijamanta koji je u Svetoj zemlji ponuen na prodaju. Kardinal Pesenti je zastao.
Rije je o Aleksandrovom oku, gospodine Hopeman.
Pojavio se? Nakon to je ukraden iz Vatikanskih muzeja kamena nije bilo desetljeima.
Odjednom je osjetio silno zanimanje. Moja obitelj je na mnogo naina povezana s ti
m kamenom.
Toga smo i vie nego svjesni. Jedan od vaih predaka ga je izbrusio. Drugi gaje post
avio u mitru pape Grgura za Svetu majku crkvu. Va je otac jednom oistio i mitru i
dijamant. Sada bismo eljeli da nastavite tu tradiciju. Budite na zastupnik i vratit
e ga kamo pripada.
Moram razmisliti rekao je Harry.
Uslijedila je kratka, nestrpljiva tiina. Vrlo dobro rekao je Bernardino Pesenti. T
rebali biste doi ovamo da porazgovaramo o tome. Sada je u Rimu toplo i lijepo. Kak
vo je vrijeme u New Yorku?
Ne znam. Vani je vrlo mrano.
Oh, Boe rekao je napokon Kardinal. Harry se nasmijao.
Uvijek zaboravim rekao je kardinal Pesenti. Nadam se da ete uspjeti opet zaspati.
Prego rekao je Harrv. Nazvat u vas za dan, dva. Do vienja, Vaa Uzoritosti.
Buona notte, gospodine Hopeman.
Ustao se i nespretno tapkajui vratio slualicu. Intuicija mu je zujala toliko glasn
o da ju je gotovo uo. Sjeo je na rub kreveta i ekao da se utia kako bi pokuao shvatit
i to se zbiva.
DOGOVORENI SASTANAK
Kada mu je postalo jasno da eli i radost stjecanja znanja i uzbuenja i koristi posl
ovnog svijeta shvatio je da e mu biti potrebna nevjerojatna samodisciplina kako b
i sprijeio da jedan posao ne uniti drugi. No uenik je uvijek bez oklijevanja prihvaao
darovani dan, a on bio sretan kada bi iz ureda doznao da ga taj dan ne ekaju nika
kve obveze. Nakon doruka vratio se u radnu sobu i napisao lanak o ruskim draguljim
a koristei se biljekama koje je napravio prethodne veeri. Radio je s pomnjom. Prerai
vao je stranice i pripremao tekst za tisak dok je ruao ono to mu je u podne Ruth Le
vinson donijela na pladnju.
Kasno popodne lanak je bio u omotnici adresiranoj na The Slavik Revieuo, spreman
da bude poslan.
Presvukao se u trenirku i tenisice, a onda proao kroz vonjak koji se prostirao od k
ue do rijeke dijelei umu. Kada je stigao do staze koja je pratila rijeku poeo je trat
i uivajui u povremenim bljeskovima Hudsona koji su dopirali kroz drvee. Vie od tri g
odine iao je tim putem, tri kilometra niz rijeku, a onda natrag, preko posjeda nek
oliko susjeda. Rijetko bi koga susreo, a danas nije vidio nikoga. Na povratku je
ubrzao ritam; kada je ugledao kuu trao je punom snagom borei se protiv zraka kao d
a tee poput rijeke. Kada je utrao u vonjak jelen koji je brstio novo lie preplaio se i
odjurio. Izgubio se iz vida kratko zamahnuvi bijelim repom, a on je potroio kisik
na smijeh. Sada je znao jo neto o jelenima; oni su jeli njegova stabla jabuka. Je
ff je elio puku za jelene no mogao ju je dobiti samo preko Harrvjevog mrtvog tijel
a.
Nestani, prokleti mujae!
Dok je znojan ulazio u kuu shvatio je da je to mogla biti i srna. Zauvi njegovo dah
tanje Ruth Levinson, koja je mislila da se ovjek slomljena srca ne bi smio pokaza
ti da se zabavlja, uputila mu je zastrti pogled.
Njegov je otac bio odjeven u tamnoplavi blejzer od grubog engleskog kamgrana, po
mjeri izraenu svilenu koulju koja je tako bijela bila ustupak godinama; maramu boj
e trule vinje sa sitnim, zagasi-toplavim turskim uzorkom; svijetlosive hlae i laga
ne cipele od crne koe, ulatene, ali ne i sjajne. Alfred Hopeman koristio je svoju
besprijekorno krojenu odjeu nenapadno i prirodno po europskoj modi, to je bila hjep
a navika koju je usvojio kao direktor Hauptmanna, jedne od najpoznatijih kua za tr
govinu dijamantima. Otiao je iz Njemake 1931. odjeven u dobro odijelo, ali gotovo b
ez prtljage. U New Yorku je, kao jedna od prvih stvari koje je uinio, pronaao kroj
aa. Amerikanci su se jo uvijek sjeali otmice i ubojstva Lindberghovog djeteta; pogu
bljenje Bruna Hauptmanna bilo je jo uvijek dovoljno svjee te je svaki put kada bi
ga nekome predstavili vidio kako lice te osobe potresa malo struje s elektrine st
olice. Nakon primanja u dravljanstvo promijenio je ime u Hopeman.
etrdeset sedma ulica bile je sirovija i bunija od berlinske Leipziger Strasse no u
nato Alfredovom besprijekornom stilu odijevanja od poetka se ondje osjeao kao kod kue
. Zbog dogaaja u njegovom ivotu postao je u potpunosti svjestan, to prije nije bio,
da je idov te je uivao u idovstvu njujorkog okruga u kojem se trgovalo dijamantima. e
tiri je godine radio za druge, tedljivo se ponaajui sa svojim kapitalom i ekajui povo
ljan trenutak sve dok se napokon nije opet osamostalio. Zatim je sljedeih osam go
dina radio u etrdeset sedmoj ulici prodavajui dijamante, brusei ih i polirajui. Nova
je tvrtka bila uspjena iako nikada nije dosegla ugled i otmjenost njegovog njemakog
ateljea. Bio je solidno, premda skromno, afirmiran kada mu se srea nasmijeila i p
rivukla ga k sebi.
DeBeers Diamond Corporation ima pod nadzorom 95 posto dragog kamenja koje se sva
ke godine izvadi iz zemlje. Samo nekoliko osoba unutar DeBeersa tono zna kolika j
e zapravo priuva iz koje kapaju koliine koje su dovoljno male da dijamanti ostanu
dragocjeni. Deset puta godinje, u devetokatnoj poslovnoj zgradi daleko od Fleet
Streeta u Londonu koja je poznata pod imenom Konzorcij, a slubeno se zove Sredinja
prodajna organizacija, veliki se broj nebruenih dijamanata dijeli u dvjesto pedes
et manjih zbirki priblino istog broja, veliine i kvalitete. One su odreene za Dvjes
topedesetoricu, svjetsku elitu trgovaca dijamantima. Povlatenim je trgovcima doput
eno da osobno izaberu dragulje na prikazivanju koje se zove pogled, no nema pogaa
nja; oekuje se da trgovac uzme ono to mu je dodijeljeno. Mnogi ostaju kod kue i pri
maju poiljku redovnom potom. Prije pogleda ili slanja potom svaki od tih trgovaca m
ora Organizaciji platiti milijun dolara. U veini se sluajeva u poiljci, koja uvijek
sadri nebruene ili grube dijamante u vrijednosti koja nije manja od dvje-stopedese
t tisua ni vea od milijuna dolara, nalazi i ek kojim se vraa preostali iznos.
Novi lan se prikljuuje biranom bratstvu samo kada smrt ili ozbiljna bolest izbrie n
eko ime. Alfred nije ni slutio da e postati jedan od Dvjestopedesetorice. Ushit k
oji je osjetio kada su ga obavijestili zamijenila je zabrinutost kada je shvatio
koliki e mu kapital za to biti potreban. No njegovo ime na DeBeersovom popisu bio
je dovoljan zalog da dobjje bilo koji iznos. Prvih est kutija neobraenog kamenja pr
odao je trgovcima na veliko a da im je razbio peate, po prosjeno 17 posto veoj cijen
i od onoga koliko je on platio DeBeersu. U roku od osamnaest mjeseci vratio je k
redite.
Kada je Harry otvorio novi i elegantni Alfred Hopeman & Son na Petoj Aveniji, on
je preuzeo pogon za poliranje u etrdeset sedmoj ulici, a londonske kutije poeo sl
ati izravno njemu. Bila je to golema prednost. Plaao je Alfredu njegov profit i u
zimao ono to bi izabrao, dovravajui najprobranije primjerke u svojem ateljeu, prodaj
ui ostale na veliko raznim industrijskim granama. Zapravo je takav dogovor inio od
njegovog oca veoma imunog umirovljenika.
Jesu li mukarci spremni za aj? povikala je Essie.
Veera je bila tako dobra da ni za to drugo nema vie mjesta. Kulinarska vjetina njego
ve pomajke bila je jedna od malobrojnih tema o kojima su mogli razgovarati. Majka
mu je umrla kad mu je bilo devet godina; rastao je gledajui Alfreda u vezama s m
nogobrojnim enama od kojih su neke bile lijepe. Pa ipak je u svojoj starosti Alfred
oenio najneugledniju, najnezanimljiviju od svih hausfra-uen.
I nikada nije izgledao tako zadovoljno, morao je priznati Harry.
Kada oekujete tog ovjeka? upitala je Essie.
Oko osam.
Trebala bih obavijestiti portira. Od provala su posebno strogi, hvala Bogu.
Zove se Herzl Akiva. Imali ste provalu?
Gospodin Akiva. uli su kako zove portira. Ne mi, nego susjedi.
U ovoj zgradi? Pogledao je oca. Alfred je slegnuo ramenima.
Kada je Harrvju bilo jedanaest godina njegovi su ispucali prsti jednog dana otkr
ili udnovate grude u staklenci vazelina u donjoj desnoj ladici oeva radnog stola. N
eposredno ispod povrine nalazio se golemi i grubi dragi kamen ije su donje dvije tr
eine bile premazane pozlatom poput pretjerano velike ljokice. Ispod njega je bilo
skriveno est malih utih dijamanata. Ne mogavi izbjei objanjenje Alfred mu je rekao da
je veliki dragulj umjetan, da je to ha-majlija koju je dobio od svojeg oca. Reka
o je da ga dri kako bi lopov pomislio da je u staklenci smee, a da su tih est dijam
anata, iako mali, odline kvalitete i veoma vrijedni. Mislei na sadraj staklenke koju
je toliko puta prevrnuo traei gumene trake, spojnice i ostale dragocjenosti Harry j
e osjeao samo nevjericu.
Pitao je oca: Zato su ondje?
Nije vano.
No Harry tvrdoglavo nije poputao. Naposljetku mu je reeno kako je slina zaliha omogui
la Alfredu da pobjegne iz Njemake. ivotinje u smeim uniformama, nadam se da su dobil
i koleru, ekali su u mojem duanu da me uhite.
Harry je zurio osjeajui nazonost nacista.
Dri se, do vraga, dalje od mojeg stola. Jasno?
Nekoliko godina poslije, Harry je pronaao Alfredove prezervative u skrivenoj kutij
i cipela. Nekoliko ih je nestalo to je bilo primijeeno; kutija cipela je nestala,
a Harrvja su pozvali iz razreda u njegovoj ortodoksnoj koli na West Sideu kako bi
s gospodinom Sternbaneom, kolskim psihologom, vodio ukoene razgovore o seksu. No s
taklenka vazelina nije nestala. Vratila se za stalno u donju
desnu ladicu kada je njegov otac odluio da s njim podijeli odgovornost. Harry je s
hvatio kompliment. Tajna gaje inila drugaijim od djece u koli. Nikada vie nije otvori
o staklenku. Bilo je dovoljno to je ondje i to on zna to je u njoj. Dijamanti u sto
lu nisu bili povod prepirkama sve dok godinama poslije nije shvatio da nikakva os
iguravajua kua nee napisati policu za dragulje koje od New Yorka titi vratar i krinka
od vazelina.
Zatraio je od Alfreda da ih dri u sefu u duanu. Njegov je otac odbio te su se posvaa
li oko dragulja.
Provale rekao je.
Alfred se njje obazirao na njega. Kada u vidjeti unuka?
Ne izbjegava te. Nema vremena zbog kole.
Goji kola. A Della?
Juer sam razgovaro s njom. Pozdravlja te.
Alfred je ogoreno klimnuo. Uzdahnuo je kada je zazujao telefon.
Penje se povikala je Essie.
Sto moemo uiniti za nekoga tko se bavi tekstilom? rekao je Harry.
Herzel Akiva bio je srednje visine i prosijed i imao tanke, gotovo u potpunosti,
sijede brkove. Veoma se malo vremena bavim tekstilom. Radim za vladu, gospodine
Hopeman.
Alfred se nagnuo prema naprijed. Vladu Sjedinjenih Drava?
Vladu Izraela.
Ako vas je poslao moj prijatelj Netscher, prodajete izraelske obveznice.
Akiva se nasmijeio. Ne prodajem. Koliko znate o bakrenom svitku? upitao je Harrvja
.
Bakrenom svitku s Crnog mora? Akiva je klimnuo.
Pronaen je poetkom pedesetih, kratko vrijeme nakon dijelova na pergamentu. Nije u
Jeruzalemu, u Svetitu knjige s ostalim svicima. Ovaj je u Amanu, zar ne?
U Jordanskom muzeju. Je li vam poznat njegov sadraj?
Sadri opise mjesta na kojima su sakrivene relikvije i blago. A nije rijeeno ni pita
nje potjeu li vrijednosti s popisa iz Hrama ili samostanske zajednice u Kumranu.
Imate li vi neko miljenje?
Harry je slegnuo ramenima. To nije moja specijalnost. No uvijek mi se inilo nevje
rojatnim da su mukarci u Kumranu mogli sakupiti tako mnogobrojna i raznovrsna boga
tstva kako je opisano u svitku.
Pretpostavimo da vam kaem kako je pronaen jo jedan bakreni svitak? I da potkrjeplju
je tvrdnju da skriveno blago potjee iz Hrama?
Harry je u tiini uo disanje svojeg oca. Govorite li nam to?
Da rekao je Akiva.
Prije vie od godine dana, rekao im je, David Leslau, profesor biblijske povijesti
na Hebrew Union College-u u Cincinnatiju, vrio je iskapanja na junom zidu Drugog Hr
ama u Jeruzalemu. Na dubini od est metara pronaao je tragove ovjeka krhotine lonarij
e, kovanice, nekoliko runih alatki. Dva metra dublje, njegovi su kopai naili na otvor
eni lijeb koji su izgradili inenjeri kralja Heroda.
Instinkt arheologa govorio mu je da slijedi taj lijeb kroz zid kako bi pronaao dok
aze koji e ispriati priu o roenju i smrti velikog bojeg Hrama rekao je Akiva. No to j
e bilo zabranjeno. Mjesecima je ispunjavao obrasce i ekao odgovore prije no to su
mu dopustili da kopa na tom mjestu. Ortodoksni su studenti dvaput bacali kamenje
na njegove radnike te su morali pozvati policiju da ih titi. Znao je i da se u ar
apskoj etvrti proirila glasina daje iskapanje poetak kopanja tunela do Hrama na Gori
navodno e izroniti blizu Kupole kamena i postaviti eksploziv koji e raznijeti Oma
rovu damiju.
Nije imao izbora. Slijedio je dio lijeba koji je vodio s podruja Hrama. Vodio je g
otovo ravno prema jugu, prema Davido-vom gradu.
Nakon gotovo dvadeset jednog metra Leslau je shvatio da su ljudi koji su gradili
taj otvoreni lijeb spojili s jo starijim odvodnim sustavom, velikim propustom izgr
aenim od velikih komada ka-
menja od kojih je svaki bio udubljen u sredini. Kameni blokovi bili su vjeto iskl
esani oko upljina tako da su ulazili jedan u drugi tvorei golemu, vrsto zatvorenu c
ijev.
Leslau je uao u propust s depnom svjetiljkom i nije naao nita neobino, osim to je u g
njem dijelu jedan kamen bio zamijenjen s dva manja komada. No kada su njegovi rad
nici odmakli to kamenje nali su iza njih neto to je liilo na zahrali komad ispune cije
vi. Izraelac ih je pogledao. Bio je to bakreni svitak.
Nemogue rekao je Harry odluno. Akiva je ekao.
Ja se redovito dopisujem s Maxom Bronsteinom, Lesla-uovim bliskim kolegom s faku
lteta. On bi mi to sasvim sigurno rekao.
Obvezali su ih na utnju iz politikih razloga rekao je Akiva. I Vatikan i muslimans
ka zajednica u Izraelu protive se svemu to podupire idovski zahtjev za Istonim Jeruz
alemom i nikad nisu prestali raditi na tome da se proglasi meunarodnim gradom. Les
-lie je svoj svitak pronaao u trenutku kada su i Crkva i Omarova Damija vrili zajedn
iki diplomatski pritisak da nezakonitim proglase sva iskapanja na ili u blizini b
rda s Hramom. U poetku su mislili da bi to mogli objaviti nakon to se stvari smire
. No do tada su preveli svitak.
Harry je klimnuo. Otkrie svitka na Gori dovelo bi Islam u nepriliku jer bi ih jas
no podsjealo daje Hram tu bio prije Damije. A prerano objavljivanje teksta svitka
izazvalo bi zlatnu groznicu, trku u kojoj bi se znanstvenici natjecali s pustolo
vima.
Postoji jo znaajniji razlog za tajnou rekao je Akiva. Vjeruje se da se neka od geni
, obrednih skrovita, nalaze u Samarijskoj pustinji, negdje istono od Nablusa.
Harry je zazvidao.
Ne razumijem rekao je Alfred.
To je podruje sada Zapadna obala. Ondje bi neki eljeli osnovati palestinsku dravu r
ekao je tiho Akiva. Teko da je to mjesto na kojem bi nai neprijatelji eljeli da bud
u otkriveni stari idovski artefakti. Takav bi pronalazak ojaao povijesno utemeljen
i zahtjev moderne izraelske drave na okupiranu zemlju.
Prolu je godinu neki Egipanin kontaktirao pouzdane zapadnjake u Jordanu pokuavajui p
rodati dva dragulja. Kae da imaju biblijsko znaenje.
Ah. Dakle, tu mi ulazimo u priu rekao je Alfred pripaljujui cigaru.
Jedan od dragulja je crveni granat.
Alfred Hopeman se nasmijeio. Mi rijetko trgujemo polu dragim kamenjem.
Akiva je klimnuo. Vie e vas zanimati drugi kamen. Veliki dijamant. uti, vi biste rekl
i jarko uti.
A zato vas zanima taj jarko uti kamen? upitao je neduno Alfred.
Spomenuo sam kako se vjeruje da je bakreni svitak zapis skrivenih dragocjenosti
koje su iznesene iz Hrama. David Leslau vjeruje daje uti dijamant jedna od tih dra
gocjenosti.
Iz Hrama? Harry je bio naviknut na to da radi s dragocjenim draguljima vjerskog z
naenja, no pomisao na predmet iz Hrama ispunila ga je strahopotovanjem.
Leslau misli da zna gdje bi mogao bio skriven dijamant. Kae da potjee iz oskvrnute
genize.
Harry je promumljao. Koliko je velik kamen?
Velik je. Akiva je pogledao u malu biljenicu. Dvjesto jedanaest karata.
Alfred Hopeman ga je udnovato gledao. To je Inkvizicijski dijamant rekao je Alfred
odmah. Imao sam ga tri mjeseca u mojem sefu u Berlinu. 1930. ili 1931.
Mi mislimo 31. rekao je Akiva. Ako je to isti kamen. Prodavatelji ga nazivaju Ca
ba.
Tako ga zovu muslimani rekao je Alfred prema zgradi u Meki prema kojoj se u moli
tvi okreu svi mohamedanci. Kada je bio u posjedu Crkve zvali su ga Aleksandrovo ok
o prema jednom od papa koji se zvao Aleksandar. Veliki je to dijamant, gospodo, 2
11,31 karata izbruen kao brioleta sa 72 fasete. 1931. dala mi gaje na ienje napuljsk
a tvrtka Sidney Luzzatti & Sons. Umetnutog u jedan od onih predmeta koji se stavl
jaju na glavu kako se ono zovu, Harry?
Mitra. Grgurova mitra.
Da. Godinama poslije, naravno, neki je lopov izvukao dragulj iz mitre i izaao s nj
im iz Vatikanskih muzeja. Od tada vie nisam uo za njega. Do sada.
Iz Vatikana je ukraden 1946. rekao je Akiva a 1949. ga je u tajnosti kupio Faruk
od Egipta.
Ah rekao je Alfred.
Uklapa se rekao je Harry svojem ocu. Pomislio je kako se Alfred doimlje omamljeno
. Tata rekao je. Jesi li dobro?
Da, da. Naravno.
Nije bio na popisu egipatske vlade kao dio imetka koji je Faruk ostavio kada je
napustio prijestolje rekao je Harry. Prouio sam zapisnike s drabi na kojima su se p
rodavale Farukove stvari. Neki su predmeti bili divni, no veina ih je bila lok, ima
o je uasan ukus. Jedino je pornografska zbirka bila posebna.
To je za male djeake promrsio je njegov otac. Mukarac moe sa enom initi nekoliko s
i, sve ostalo je izobliavanje.
Alfred je zatvorio oi. Gnjeio je svoj obraz. Boe moj rekao je.
Ne, nije bio na popisu s drabi rekao je Akiva. Pogledao je Harrvja. elimo da vi kup
ite dijamant.
Morat ete stati u red rekao je.
Nosei pladanj s kolaima ispred slukinje koja je nosila servis za kavu Essie je stal
a kao ukopana i vrisnula.
Slijedei njezin pogled vidio je da je lijeva strana oevog lica tijesto nainjeno od
nedovoljne koliine brana, da je zatvoreno oko oputeno, a usta objeena prema bradi.
Tata? proaputao je Harry. Nije znao to se dogaa u ljudskom tijelu kada pretrpi modan
i udar, no znao je da je otac na poetku jednoga.
Alfred se zanjihao, a on ga je uhvatio. Komad kolaa pao je s pladnja, a Essie je
iz nekog razloga kleknula da ga pokupi sa saga.
Prestani s tim! rekao je Harry debeljukastom, preplaenom licu. Zovi doktora. vrsto
e drao oca u zagrljaju i ljuljao ga.
Bezobrazni stari gad.
Pod usnama mu je njegova bijela kosa imala okus istroenosti. Jedan od njih, on ili
njegov otac, poeo je drhtati.
ALFREDOVE BILJENICE
Smjestili su njegovog oca u sobu na dnu hodnika koju su ispunili monitori za praen
je rada srca. Alfredovom se sinu otac nije vie inio bezobraznim. Lijeva mu je stra
na tijela bila paralizirana. Nije imao umjetno zubalo; mnogo je zijevao, a kada j
e izdi-sao, gornja mu je usna brektala i lepetala to Harry nije mogao podnijeti.
Ula je specijalizantica i nagnula se preko kreveta. Gospodine Hopeman rekla je gla
sno, no on je ostao u dubokoj besvijesti.
Nakon to je otila pokuao je Harry.
Tata.
Otac je otvorio oi i zapiljio se u njega ne vidjevi ga. Doktor Silberstein, ich bi
tte um Entschuldigung, oprostite mi, molim vas. Zato je njegov otac traio oprotenje
s uasom u glasu i tko je Silberstein? Alfred se gubio i sanjao, vodei jednosmjern
e razgovore na nerazumljivom njemakom.
Plua su mu se punila tekuinama koje su isputale mjehurie kada je disao, a ljudi su do
lazili i zabijali gadnu malu cijev u njegovo grlo i isisavali otrove.
Poslije su mu se oi otvorile i pronale Harrvjevo lice. eljno su ga ispitavale. Ja...
Alfred je pokuao aputati no nikakav glas nije izaao iz njegovog grla. One jabuice su
iskoile, a ruka na plahti drhtala je od uzbuenja. Oajniki je pokuavao neto rei svojem
inu. Harry mu je podigao jastuk i prinio njegovim usnama au s vodom, no on je bio
odvie slab da bi pio. Vlanost mu je ipak povratila glas.
.. .trebao sam ti rei...
to, tata?
... 'kvizicijski dijam...
Ne govori. Samo se odmaraj, tata.
Greka. Alfred se naprezao da kae. Nije uspio.
Dijamant ima greku?
Starac je stisnuo svoje zatvorene oi, a zatim ih brzo otvorio. Harry se htio uvje
riti.
Inkvizicijski dijamant ima greku? Njegov je otac klimnuo, diui s mukom.
Nije me briga rekao je Harry. Do vraga i dijamanti. Samo se odmaraj da se oporav
i. Razumije li?
Alfred je legao. Kapci su mu pali poput vrata garae.
Sjedei uz krevet zaspao je i Harry. Uskoro ga je specijali-zant nervozno dotaknuo
po ramenu. Kada je pogledao krevet uinilo mu se kao daje njegov otac otiao u etnju
, ostavivi svoje tijelo za sobom.
Jeff je doao kui osjeajui nelagodu u odijelu kojeg je prerastao. Priao je Harrvju i z
agrlio ga bez rijei. Poslali su ga natrag u kolu odmah nakon pogreba. Prosvjedovao
je osjeajui olakanje. Della koja je voljela starca gorko je plakala na grobu. S Ha
rrvjem i Essie obavljala je sivu, obredno alovanje. S papuama na nogama doekivali su
posjetitelje sjedei ispred zastrtog zrcala. Kada je bio dijete, u kui pokojnika s
vi su sjedili na tvrdim drvenim sanducima, pokoravajui se uputi da oaloeni ne trebaju
traiti utjehu. Klupa za jednokratnu upotrebu predstavljala je modernu prilagodbu
tradiciji. Na neki bi nain vie volio sjediti na pravom sanduku. Prve dvije veeri st
an njegovog oca bio je prepun ljudi iz struke koji su meusobno ozbiljno razgovaral
i na engleskom, jidiu, hebrejskom, francuskom, flamanskom. Poliglotski je zvuk bio
toliko nalik amoru s burze dijamanata da je uspio u tome nai utjehu.
Essie je kanila pridravati se punih sedam dana alovanja na ortodoksni nain, no njem
u se treeg jutra inilo kao daje uhvaen u zamku. Akiva je doao tog popodneva.
Nadam se da to to sam dirnuo u stare uspomene nije doprinijelo njegovoj bolesti.
Krvni mu je tlak bio strahovito visok. Uvijek je izbjegavao uzimati svoje lijekov
e unato eninom neprestanom prigovaranju. Lijenici kau daje bilo neizbjeno.
inilo se daje Izraelcu laknulo.
Niste mu morali rei to elite.
eljeli smo da vam da informacije o Inkvizicijskom dijamantu. eljeli bismo da kupite
taj kamen.
Kao i nekolicina drugih.
idov ste, gospodine Hopeman. Neete, valjda, zastupati nekog drugog u ovom sluaju?
Harry je uzdahnuo. Vjerojatno ne.
Izrael je umorna ena s tri prosca rekao je Akiva. idovi su oenjeni njome od 1948. z
akon nam daje pravo da je, da tako kaem, drimo za tijelo. Arapi i krani kao ljubomor
ni ljubavnici dre je svaki za jedan gleanj. Sva je trojica mahnito razvlae u razliitim
smjerovima te se na trenutke ini da e je rastrgati kao haringu. Sada svaki od tih
prosaca eli taj dijamant isto kao i zemlju. Odreene ga arapske skupine oajniki ele isk
oristiti kao propagandni materijal, kao talisman koji e im pomoi da sljedei sukob p
retvore u pravi Dihad, sveti rat. I budite uvjereni, moe se iskoristiti na taj nain
. Odmahnuo je glavom. To je borba za Svetu zemlju u manjoj mjeri. Nije im nimalo
stalo to dijamant ima idovsku povijest. Postoje zapisi koji dokazuju da je poslije
bio u posjedu samog Saladi-na. Gotovo jedno stoljee bio je u kruni koja je ukraav
ala maksuru, sjedite vrhovnog duhovnog voe u damiji u Acri u kojem je Saladin dvije
godine odolijevao kranskoj moi Francuske i Engleske i uao u muslimansku povijest ka
o najvei vojni junak.
Katolici su ga poeli svojatati jo kasnije, a i ee rekao je Harry. Posjeduju ga od
Inkvizicije kada su postali njegovim vlasnikom u panjolskoj. ele ga natrag jer je
njihov. Njima je ukraden.
Izraelac je klimnuo. Dugo je vremena bio dio velike zbirke unutar zidova Vatikans
kog muzeja.
A zbog ega David Leslau misli da potjee iz Hrama? upitao je Harry.
Akiva je oklijevao. Neu o tome razgovarati dok se ne obveze te.
Neu se obvezati ni na to. Upravo sam pokopao oca.
Doista, trebalo me podsjetiti. Ne urite, ekat u koliko god hoete, no mi vas trebamo,
gospodine Hopeman. Onaj tko ode mora uz struno znanje imati i itav niz drugih kva
lifikacija. U obzir moramo uzeti osjeaj odanosti, dob, tjelesno zdravlje. Spremno
st preuzimanja odreene doze rizika.
Kad je u pitanju upueni kupac, nema toliko rizika.
Kapital ne bi bio va. Sve smo sredili. Novac e dati skupina imunih osoba u ovoj zeml
ji i Francuskoj. Nisam govorio o investicijskom riziku rekao je blago Akiva.
Harry je slegnuo ramenima. Zaboravite. Neki bi od nas podnijeli bilo kakvu nelag
odu kako bi kupili dijamant. Nitko tko ga poznajem ne bi riskirao da bude ranjen
ili da pogine.
Rizik je doista malen. A tu su i sve vrste koristi, gospodine Hopeman.
Do vraga i vae gluposti. Ja sam samo poslovni ovjek. Izraelac ga je zamiljeno proma
trao. Shvatio sam da ste
poslovni ovjek onda kada je vama vano da to budete. Kada vam je stalo da budete zn
anstvenik, onda ste znanstvenik.
Ocjena je moda bila i vie nego tona; Harry se osjetio veoma uvrijeenim. U ovom trenut
ku imam potpuno jasnu predodbu o tome to mi je vano, a to ne.
Akiva je uzdahnuo. Izvadio je posjetnicu iz depa i stavio je na ulatenu povrinu Ess
inog blagovaonikog stola.
Nazovite to prije rekao je. Molim vas.
Essie je oporukom bila velikoduno zbrinuta; sve ostalo bilo je Harrvjevo. Nije se
mogao natjerati da pregleda odjeu. Zadrao je jednu kravatu kao uspomenu; to se ost
alog tie, Vojska spasa e imati neke izuzetno dobro odjevene tienike. Alfredova pisma
i dokumente spakirao je u dvije kartonske kutije i zavezao. Staklenku va-zelina
u kojoj su bili dragulji stavio je u papirnatu vreicu, a zatim pozvao kurirsku sl
ubu te poslao, vreicu i ostalo, u njegov sef.
etvrtog dana uveer stan se poeo puniti Essinim prijateljima, uvenulim djedicama s tun
im oima, staricama s ukljima.
Moram otii odavde rekao je Delli.
Essie ih je otpratila do vrata, bijesna zbog onoga to je smatrala vrijeanjem uspome
ne njegovog oca. Tu je srebro, posue...
Sve je tvoje.
Ne budi tako velikoduan. Tko ga eli? Otii u sestri u Floridu, u mali stan.
Ja u se sutra vratiti rekla je Della. Ja u se pobrinuti za stvari.
Essie gaje pogledala. Odsjedit e ostatak sive kod kue?
Klimnuo je.
Svaki e dan ii u sinagogu? Ili se pridruiti minjanu u Dijamantnom klubu? I svakog da
na izmoliti kadii
Da lagao je, spreman sloiti se s bilo im samo da pobjegne od mirisa smrti.
Taksijem su otili do Dellinog stana, a onda u krevet. urno, poput ljubavnika.
Proklet bio prodahtala je.
Njegov je vrhunac oslobodio osjeaje. Potonuo je izmeu njezinih ruku i nogu.
Harry. Harry. Samo gaje drala dok nije prestao plakati.
Leali su. Kada ju je pogledao i vidio to joj je na licu mrzio je samog sebe. Bio j
e umoran od toga da joj nanosi bol.
Zaspali su dok je njegova ruka bila izmeu njezinih bedara, to je, znao je, voljela
. Za par sati se probudio i shvatio da mu je ruka ukoena od zgloba nadolje. No ak
o je povue, probudit e je.
Naposljetku ju je povukao.
Nemoj ii.
Pst. Potapao ju je po ramenima, omotao plahtu oko nje.
Hoe li preuzeti njegovo mjesto meu Dvjestopedeseto-ricom?
Vjerojatno.
Bit e to za sve vie nego dovoljno rekla je. Mahnito je traio arape u mraku.
Mogao bi nai posao kao predava. Ili samo pisati. I imati vremena za Jeffa i mene.
Pokupio je svoju odjeu i odnio je u dnevnu sobu.
to ti eli? upitao je glas iz spavae sobe.
Bio je bolno svjestan da mu je priskoila. Bila je njegova supruga u njegovoj nevo
lji. Ne znam. Sve.
Uskoro je stajao sam na Istonoj osamdeset estoj ulici, drei kartonske kutije povezane
pagom i dozivao rukom taksi. U "VVestchesteru je prije zore sjeo u radnu sobu i
odvezao kutije. Njegov je otac uvao stvari. Bilo je tu mnogo potvrda o plaenim raun
ima i izvjestan broj pisama. Neka, napisana na njemakom, bila su Essina. Proitao j
e dovoljno da shvati kako su ona i njegov otac godinama bili u vezi prye no to su
se vjenali. Njemaki u njezinim pismima bio je za razliku od govornog engleskog ist
i strastven. Sjedio je dok je vani nebo postajalo sedefasto i po prvi put tu deb
elu enu doivio kao osobu.
Bile su tu i poslovne knjige. Njegov je otac pomnjivo vodio knjige koje su sada
bile toliko stare da ne bi zanimale ak ni Unutarnju upravu prihoda. Tri biljenice,
za koje je mislio da su financijski zapisi, sadravale su umjesto toga dijagrame.
Plohe i uglovi kristala bili su pomnjivo oznaeni kako bi pokazali rasap i lom svj
etlosti, a ug-latim rukopisom Alfreda Hopemana bili su ispisani njihovi detaljni
opisi. Okreui stranice, Harry je shvatio daje svaki vani dragulj koji mu je proao kr
oz ruke njegov otac tono nacrtao i opisao. Ono to je drao u rukama bila je legenda
u svijetu trgovine dijamantima: nevjerojatna sjeanja Alfreda Hopemana.
Doao je do pola druge biljenice kada je naiao na analizu Inkvizici-jskog dijamanta
koju je napravio njegov otac. Bila je detaljna i precizna, no zbunila ga je. Nije
se spominjala greka koju je njegov otac pokuao opisati na samrtnikoj postelji.
Bilo je jo uvijek odvie rano; istuirao se i neto pojeo. Zatim je telefonirao Herzelu
Akivi.
elite li da vam poaljem biljenicu?
Zadrite je, molim vas, gospodine Hopeman. Kao to sam vam rekao, eljeli smo da vi is
koristite te informacije.
Nisam se predomislio.
Biste li eljeli prouiti novi Bakreni svitak?
Harry je oklijevao ne znajui to da kae. Ne toliko da poem s vama u Izrael.
Pretpostavljam da ste spremni otii u Cincinnati?
Naravno.
Otiite u ured vaeg prijatelja, dr. Bronsteina. Oekivat e vas rekao je Akiva.
BAKRENI SVITAK
Harry se redovito dopisivao s Maxom Bronsteinom no nije ga vidio godinama. Veziv
ale su ih zajednike uspomene na dva mladia iz brownsvillske jeive koji su, nekad da
vno, provodili veeri u dugim razgovorima uz kavu i potpaljivali svoje buntov-nitvo
sve dok nisu uspjeli raskrstiti sa ivotom koji je za njih bio planiran.
Bilo je to neobino razdoblje za Harrvja; osjeao se poput plivaa koji se bori protiv
struje. Njegov je otac bijegom iz Njemake poupao same svoje korijene, no u Americ
i je Alfred Hopeman znao to je: Hitler je pripadnika otmjenih berlinskih krugova
pretvorio u idova koji dri do svojeg etnikog porijekla i eli da se njegovo dijete sjea
Holokausta. Tako je Harry pohaao hebrejsku kolu umjesto jedne od njujorkih kola ili
internata u Novoj Engleskoj u koje su ili njegovi prijatelji. Do prave borbe za n
jegovu duu dolo je na etvrtoj godini u ortodoksnoj gimnaziji Sinova Zavjeta. Ravnate
lj kole, ustar ovjek po imenu Reb Label Fein, rekao je Alfredu Hopemanu da njegovom
sinu u polaganju ispita nema premca. Mladi gaon, genij u Gemari. Budunost takvog
mladia nije mala odgovornost.
Alfred je razmiljao, da bi se naposljetku obratio za savjet svojem najboljem prij
atelju, Saulu Netscheru.
Poalji ga mojem bratu, Itzikelu.
Kada su mu rekli, Harry je bio dovoljno polaskan da pristane, jer tko iz ortodoks
ne gimnazije Sinova Zavjeta nije znao za stranog Rebea Yitzhaka Netschera, duhovno
g vou Hasida i ravnatelja jeive Torat Mosche, jedne od najprestinijih vjerskih akad
emija u novom svijetu?
Dok su drugi otili u Amherst, Harvard ili N.Y.U. on je postao skolastik. Svakog ju
tra, osim abatnog, odjeven u tamno odijelo, odlazio je podzemnom eljeznicom iz Ave
nije Park u Brooklvn. U starinskoj kamenoj kui u kojoj su kripali podovi pridruio bi
se Maxu Bronsteinu i etvorici drugih neofita koji su zajedno s uenjacima i mudrac
ima sudjelovali u beskonanim raspravama i prepirkama o Talmudu i rabinskoj knjievn
osti.
Bio je to neobian svijet munog rada u kojem je znanje bilo samom sebi svrha, kola n
a kojoj najbolji studenti ne bi nikada diplomirali. Neki su od njih petnaest godi
na uili za istim oteenim hrastovim stolom ne da bi stekli bogatstvo ili ugled nego z
bog ljubavi Boje. Drugi su se prouavanjem bavili i dulje, otkad su doli u Brownsvi-U
e s jeivom iz Litve, a bjeei pred nacistima. Rebbe Yitzhak je imao mo da udjeli smiu,
zareenje za rabina; inio je to, meutim, samo kada bi krajnje siromatvo natjeralo ovj
eka da iz kontemplacije prijee u posao rabina ili kada znanje odreene osobe ne bi b
ilo besprijekorno.
Tada je Bronstein bio mrav i blijedout s oima nalik onima koje je El Greco dao Kris
tu. Nakon est mjeseci i mnogo kave iz ekspres restorana on i Harry su uvjerili sam
i sebe daje Bog, poput viskija i rata, ovjekov izum. Smeten i preplaen vlastitom od
vanou Harry je napustio jeivu Torat Mosche kako bi do sljedeeg semestra na Columbiji
polirao dijamante u oevoj radionici.
Bez obzira na obiteljsku tradiciju Alfred ga nikada nije uvlaio u posao s dijamant
ima, no kada je doao svojom voljom bio je pedantan i kritian uitelj. Iako je do tada
Harry mnogo toga upio Alfred je poeo od poetka, s izbruenim dijamantom kao poetnicom
.
Svaka od ovih malih ploha, precizno poliranih povrina je faseta. Osmerokutna fase
ta na vrhu okruglog kamena je vrh. Faseta na samom dnu dijamanta je ploa. Krajnji
vanjski rub oblikovanog kamena ondje gdje bi trebali biti enini bokovi zove se o
bod...
Da, tata.
Bronstein, iji je otac u svojoj pobonosti bio skueniji od Alfredovog, bijesno je po
bjegao od obiteljskih scena na sigurnu udaljenost, na University of Chicago. Iako
je morao raditi a ironija je bila u tome to je radio u koer klaonici diplomirao j
e lingvistiku za dvije i pol godine; a onda mu je, onako tvrdoglavom, trebalo jo
osam
godina da doktorira. No tada je zahvaljujui neprekidnom nizu istaknutih lanaka ve do
bio ime i ponudu za posao u reformiranom sjemenitu koju je prihvatio s istom smire
nou koju bi pokazao i daje kola bila jezuitska ili budistika. to se njega tie reformira
no je sjemenite dobilo najboljeg jezinog geografa u Americi i stalnog profesora koj
i je bio pravi ateist to je dokazivalo njegov liberalizam.
Tu si rekao je Max kao da su se rastali prije dvadeset minuta. vrsto mu je stisnuo
ruku. Bio je deblji, a pustio je i brkove. Harry, Harry.
Mnogo je vremena prolo.
Prokleto mnogo.
Kako si, Maxie?
Podnoljivo. A ti?
Harry se nasmijeio. Podnoljivo je dobra rije. Ugodno su razgovarali o starim danima
, razmjenjivali informacije o ljudima koje su poznavali.
Izgleda da je David Leslau doista uspio rekao je Harry na kraju.
Zvui zavidno.
A ti ne? Takvo to se dogaa jednom u ivotu.
I glavobolje koje ima dogaaju se jednom u ivotu rekao je Bronstein suho. Iz ladice
svojeg radnog stola izvukao je teku vrstu kovertu i izvadio velike fotografske neg
ative na kojima je Harry ugledao hebrejsko pismo.
Harry je uzeo fotografije. Razoaran sam. Mislio sam da u vidjeti original.
Mali su uzgledi rekao je Bronstein. Moj prijatelj David ne eli svoj pronalazak is
pustiti iz vida. Bi li ti?
Ne. Sto mi moe rei?
Bronstein je slegnuo ramenima. Tijekom stoljea bakar je gotovo u potpunosti oksid
irao. David gaje veoma dobro obradio, koristei se metodom veoma slinoj onoj kojom
su Britanci obradili svitak pronaen 1952. Umjesto da ga, kao oni, stabilizira pre
mazom avionskog ljepila upotrijebio je tanki premaz prozirne plastike koja je ra
zvijena za svemirski program. Potom su svitak prepilili po duljini na dva dijela
, a dijelovi su se odlijepili poput slojeva crvenog luka. Da-
vidje zubarskom builicom skinuo osloboeni korodirani materijal i otkrio ispod njeg
a slova koja su uglavnom bila itljiva.
Jesu li utisnuta u bakar otrim instrumentom?
Bronstein je klimnuo. Nekom vrstom ila kojeg su udarali ekiem ili kamenom. Bakar je
bio gotovo ist, kao i bakar svitka iz 1952. Metalurzima se ini da bi metalne ploe m
ogle potjecati iz istog izvora.
Postoje li neke znaajne razlike izmeu ta dva svitka? upitao je Harry.
Nekoliko. Onaj pronaen 1952. nainjen je od dvije bakrene ploe koje su nezgrapno spoj
ene zakovicama. Svitak Davida Leslaua nekoliko je centimetara iri od prvog i nainj
en od jedne jedine namotane ploe. Prvi je svitak gotovo sigurno uklesao jedan ovjek,
dok je ovaj djelo dvojice ljudi. Pogledaj ovdje. Bronstein je podigao jednu foto
grafiju. Prvi dio Davidovog svitka ispisao je netko tko je, kako je posao odmica
o, postajao sve slabiji. Moda veoma star ovjek, moda ranjenik ili umirui. Neka su sl
ova nejasna, a sva su plitka.
Odavde rekao je pokazujui Harrvju drugu sliku slova postaju izrazita i jasna. Ima
i sintaktikih razlika izmeu dva dijela. Oito je zadatak prekinut, a onda ga je nast
avio snaniji ovjek, moda netko mlai kojemu je diktirao prvotni pisar.
Hoe li mi pomoi da ga na brzinu proitam? upitao je Harry.
Bronstein je stavio fotografije ispred njega. Pokuaj sam.
Proli su ga trnci od onoga to je uspio zakljuiti iz uvodnog dijela. Boe moj. Misli li
da bi to mogao biti onaj biblijski Baruh, prorokov pratilac, koji pie o svojem J
eremiji?
Bronstein se nasmijeio. Zato ne? rekao je. Podjednako je lako vjerovati kao i ne vj
erovati.
Rijei su bile suglasniki kosturi na kojima nije bilo samo-glasnikog mesa, kao u jid
iu i modernom hebrejskom pismu. Harry se muio poput djeteta koje poinje shvaati trik
ove itanja.
U pojilu... s vanjske strane sjevernog zida...
Sjajno rekao je Max.
... zakopana tri lakta ispod stijene na kojoj... je pjevao kralj, posuda s pedes
et tri talenta zlata.
Nisi imao tekoa.
Kakvo pojilo s vanjske strane sjevernog zida? rekao je Harry. Koja stijena? Koji
kralj?
Ah. Bronstein mu se smijeio. Poinje shvaati zato mi se ini daje malo vjerojatno da
id Leslau posegne u zemlju i izvue blago iz Hrama. Pojila odavno nema. Stijena je
po svoj prilici praina. Moemo pretpostaviti da je rije o kralju Davidu s obzirom na s
pominjanje pjevanja. No nikakva prikladna legenda koja odgovara Davidu nije preivj
ela. Ne znamo ak ni daje obzidani grad iz svitka Jeruzalem. A da bi stvar bila go
ra, sveenici su bili majstori pisanja u iframa. Svaku bi referentnu toku veoma temel
jito prikrili tako da bi, ak i u vremenu u kojom je napisan, vei dio bio razumljiv
samo upuenima. Bronstein je uzeo svoju aktovku i ustao. Svi su prirunici na polic
ama. Bit u u blizini bude li me trebao.
Svitak je bio dugi niz odlomaka u kojima se navodio poloaj pojedinanih geniza i pri
lino detaljno nabrajali predmeti koji su u njima sakriveni. Harrvju je dugo treba
lo da proita prvih pet- est odlomaka, a stol ispred njega bio je pun porazbacanih p
rirunika. Nekoliko ga je puta slovo koje je nedostajalo prislilo da pogaa znaenje r
ijei, a tu i tamo bi pribiljeio rije ili frazu za koju e morati pitati Maxa. Mjesto
na kojem je drugi pisar preuzeo posao bio je pravi ok. Gotovo daje mogao vidjeti
tog ovjeka, sirovijeg i manje sofisticiranog od prvog pisca, koji nije dobro pozna
vao pravopis niti ga dosljedno koristio i koji, oigledno, nije poznavao zadatak.
Mnoge su rijei bile spojene, a na mjestima je jedan redak ulijetao u drugi usred
rijei koja nije smjela biti rastavljena zbog ega je Harry sporo napredovao.
Na kraju je proitao odlomke u kojima je odmah prepoznao razlog zbog kojeg mu je A
kiva velikoduno sredio da proui materijal:
Na mjestu na kojem je pokopan Juda, kanjen zato stoje uzeo od plijena, zakopan na
dubini od osam i pol lakata, svjetlucavi je kamen (neto neprevodivoj srebrni vrevi
i odjea Aronovih sinova.
A onda ponovno, tri odlomka dalje:
Na mjestu na kojem je pokopan Juda, kanjen zato stoje uzeo od plijena, zakopani n
a dubini od dvadeset jednog lakta jesu tri stotine zlatnih talenata, est rtvenih p
osuda i odjea sinova Aronovih.
Zajedno su proli i pregledali Harryjeve biljeke, a onda je, na njegovu zamolbu, Bro
nstein u cijelosti preveo ta dva odlomka koja su bila posebno zanimljiva. Maxov s
e prijevod nije razlikovao od njegovog.
Sinovi Aronovi su oito Veliki sveenici.
Harry, ne mogu raspravljati o tumaenjima. Mogu ti prevoditi, no nita mi vie nije dop
uteno.
Doputeno?
Doputeno je kriva rije...
udno je da strunjak za lingvistiku ima problema nai pravu rije.
Izazovno su zurili jedan u drugoga. Ne smijemo mnogo priati ako David eli nastavit
i raditi uz punu suradnju.
Harry se natjerao da se nasmijei. Opusti se, Max.
Trae, pretpostavljam, tvoje poslovne usluge.
Kako zna da ne ele da napiem povijest?
Kada se spomenu mevinim s dijamantima, ime Harrvja Hopemana odskae od drugih.
A kada se spomenu povjesniari? Daj, Maxie. Kada se na sastanku Amerike akademije u
z pie spomene moje ime kako me ocijenjuju?
Bronstein je podigao desnu ruku i veoma polako mahnuo njome iz zgloba. Tako tako
.
Sranje.
Max se nasmijao. Kako je zgodno biti tako siguran u dva svijeta. Koliko si lanaka
objavio ove godine?
Sedam.
Ja sam radio kao lud, a objavio sam ih tri rekao je polako Bronstein.
Tvoj posao zahtijeva vie vremena.
Bronstein je slegnuo ramenima. Uspijem proitati neke tvoje stvari. Savjesno. Soli
dno. Bez preaca. Godinama te elim pitati kako uspijeva toliko mnogo napraviti?
To mu je pitanje postalo mrsko. Uivam raditi. Zvui glupo, zar ne?
Nikada nisi bio glup, Harry.
Pokuao je objasniti. Posao me stimulira kao to druge stimulira tenis ili... pornii.
Bronstein je klimnuo. I mene ponekad posao tako uzbudi. No nikada nemam dovoljno
vremena, uplete se svijet. Djeca. ene. Zar tvoja ena ne voli tenis ili pomie?
Moda sada i voli.
Ah. Bronstein je skrenuo pogled. Znai, rasteretio si se rekao je kao usput pokuava
jui prijei preko toga.
Harry je pokupio svoje stvari. Zna li to ele da uinim? Bronstein je odmahnuo glavom.
Molim te, nemoj mi rei rekao je.
Bio je pozvan kod Bronsteinovih da upozna Maxovu enu i djecu no ispriao se. Dok je
Cincinnati nestajao ispod zrakoplova, a on ugledao bljesak eljeznice i zmijolike
rijeke shvatio je da Maxu nije ak ni rekao da mu je umro otac.
Upalio je svjetlo iznad glave i posvetio se svojim biljekama.
Sinovi Aronovi mogu se odnositi samo na Velike sveenike.
Mjesto na kojem je pokopan? To nije bilo groblje. U to doba veinu su tijela polag
ali u spilje ili grobove urezane u stijenu. Promislio je malo o sveenikoj odjei. Mit
ra, efod i opleak posut kamenjem plemena bili su dovoljno jedinstveni i tovani da
budu prikladni za ge-nizu.
Mjesto u kojem je Juda bio kanjen zato to je uzeo od plijena? To mu je izmicalo.
Razmiljao je o poruci svitka u sumranom podruju izmeu sna i jave, sanjivo zamiljao dr
evni opkoljeni grad, njegove svete ljude kako grozniavo sakrivaju vjersko i svjeto
vno blago svojeg svijeta.
Sidnev ga je u New Yorku ekao s autom, a kada su doli do kue Harry je otiao ravno u
radnu sobu, biblijskim konkordancijama i komentarima.
Naposljetku gaje pronaao u sedmom poglavlju Knjige o Joui.
... Juda, kanjen zato to je uzeo od plijena...
Akan je bio sin Karmija koji je bio sin Zabdija koji je bio sin Zeraha. Svi su b
ili iz Judina plemena. Kao vojnik u vojsci s kojom je Joua osvojio Jerihon Akan s
e ogluio o Boju zapovijed da se ne pljaka i od poraenih uzeo komad babilonske odjee i
zlatni klin. Kada je otkriven, okrivili su ga za poraz u bitki nakon ega su Akan
i njegova obitelj ubijeni.
Da bi ta smaknua ostala trajan primjer, mjesto na kojem su kamenovani, mala dolin
a okruena breuljcima punim spilja prozvana je dolina Akor.
Kada ju je Harry pronaao na biblijskoj zemljopisnoj karti vidio je da se nalazi n
eto junije od Jerihona, na Zapadnoj obali.
MAZEL UN BROHA!
Dvije noi za redom sanjao je oca. U budnom se stanju na trenutke gubio i zaboravlj
ao daje Alfred umro. I dalje gaje elio nazvati.
Nije imao dovoljno posla. ena iz Detroita gaje dvaput zvala zbog 38-karatnog plavo
bijelog dijamanta, no samo je draila samu sebe; nee nazvati trei put. Traio je dovol
jno grandiozan kamen za glumca, no nije bilo lako. Ponekad ovjek mora ekati da se
na tritu pojavi neto prikladno.
Po prvi put nije mogao poeti s istraivanjem za novi lanak. Gotovo da mu je laknulo
kada ga je nazvao jedan od urednika The Slavik Reviewa kako bi porazgovarao s nj
im o izbacivanju jednog malog dijela rukopisa o ruskim draguljima. ovjek ga je od
srca hvalio.
Trebali biste razmisliti o tome da odete u Peking i napiete lanak o carskim zbirka
ma dragulja.
Harry je tek na trenutak osjetio zanimanje. Bilo je pitanje vremena kada e neki z
apadnjaki znanstvenik napraviti konanu povijest kineskih carskih zbirki. Rezultat b
i mogla biti knjiga koja e oznaiti prekretnicu na tom podruju.
Ima dragulja iz desetog stoljea, iz doba dinastije Sung
rekao je urednik. Chinese Culture ili neki drugi asopis mogao bi od kineske vlade
zatraiti da vam dopuste da radite u Muzeju palae.
... Posve je drugaije raditi neto to ima veze s poecima vlastite kulture, zar ne? re
kao je Harry.
Malo poslije izvadio je Akivinu posjetnicu iz novanika. Poderao ju je na pola i ba
cio.
Vaa Uzvienosti?
Buon giorno, gospodine Hopeman.
Kardinale Pesenti, ne mogu vas zastupati u povratu dijamanta o kojem ste govorili
prolog tjedna.
Ho bisogno di te promrmljao je kardinal. Trebam vas, gospodine Hopeman.
Svejedno rekao je nespretno. ao mi je, Vaa Uzo-ritosti.
Recite mi, gospodine Hopeman rekao je kardinal Pesenti naposljetku je li u pitanju
honorar? Siguran sam...
Ne, ne. Ne radi se o honoraru.
Hoete li zastupati nekog drugog u tom poslu?
... nisam se odluio da ikoga zastupam.
Do vienja, gospodine Hopeman rekao je kardinal Bernardino Pesenti.
Iz Harrvjevog se telefona ulo zujanje prekinute linije. Vratio je slualicu na posto
lje.
Garaa u West Nvacku isporuila je lamborghinija. Izveo gaje na cestu i osjetio se f
rustriranim zato to stroj s dvanaestcilindarskim motorom, koji gaje mogao povui i
dvjesto pedeset kilometara na sat, vozi u svijetu koji se kretao devedeset kilom
etara na sat. Dijelovi auta bili su boje okolade, a koa boje pijeska. Tjedan nakon t
o gaje kupio uo je da je Ruth Lawrenson rekla Sidnevju kako je vie platio auto neg
o to bi oni platili kuu. Sada je njegova pomama za motorima bila nekoliko godina iz
a njega. Jedini auto za kojim je jo uvijek eznuo bio je SJ Duesenberg, a vjerojatn
ost da e ga imati bila je mala; proizvedeno ih je samo trideset osam u razdoblju o
d 1932. do 1935. Unato vremenu u kojem su nastali bili su bolji od iega to se danas
proizvodi, a budui da su bili prodani ljudima poput Gablea, Coopera, Faruka, Alf
onsa od panjolske i Nikole od Rumunjske moglo im se relativno lako ui u trag. Preiv
jelo je samo trideset auta na cijelom svijetu. Njihova bi cijena omoguila Lawrens
onovima da kupe tri kue no nitko nije prodavao SJ Duesenberg. Zbog toga gaje i eli
o, ispravno ocjenjujui svoju udnju. Bila je to ista ona pohlepa za nedohvatljivim k
oja gaje pokretala i u poslu s dijamantima.
Nije zapravo znao kamo ^de sve dok se nije naao na Thruwayu u Novoj Engleskoj nad
omak Connecticuta. Kompleks Jef-fove kole bio je lijep, s mnogo neobraenog kamena,
tratina i vremenom nagrizene cigle. Nekoliko stoljea stara drvea nenametljivo su d
avala na znanje to jo osim obrazovanja donosi kolarina. Soba njegovog sina mirisala
je na znojne sportske arape i bila prazna, no iz pokrajnje sobe neki je visoki i
mravi djeak pogledao kroz mlijena stakla naoala. Hopeman? rekao je. On je na trening
u bej-zbola.
Harry mu je zahvalio, vratio se u auto i krenuo niz cestu. Vozio je sve dok nije
zauo glasove i zvuk udaranja. No naglo se zaustavio nedaleko od terena. Oprostio s
e s Jeffom neposredno nakon pogreba. Djeak je bio sretan to se vraa u kolu; njegov ne
oekivani dolazak bio bi sada nametljivost. I to bi mogao rei sinu nakon pozdrava dati
mu lekciju iz sedre, dijela Tore za taj dan, daje tuga uasna, ali je strah gori?
Okrenuo je auto i vratio se putem kojim je i doao.
Kada je stigao kui napravio sije pie, stavio ploe Bessie Smith, pokuao itati knjigu,
no leao je na kauu u sobi koja je tonula u sumrak osjeajui odjednom bolnu elju da vidi
svoj odraz u drugom ljudskom biu. elio je seks. Ne grinju savjesti s Dellom, samo u
sputnu ivotinjsku evu s nekim tko mu nita ne znai. Sjetio se imena i nekoliko minuta
listao telefonski imenik. Zatim je uzeo telefon i okrenuo enin broj.
Telefon je zazvonio etiri puta, a onda se javio muki glas. Harry je kao u looj ali s
pustio slualicu i ostao na istom mjestu pokuavajui se odluiti izmeu knjige, ploa i boce
. Zatim je otiao do koa za smee i podigao posjetnicu koju je poderao. Kada je spoji
o polovice mogao je jasno proitati broj. Ponovno je uzeo telefon i okrenuo broj. O
dmah se javio enski glas, izgovarajui broj umjesto pozdrava. Bio je to energini, lj
ubazni glas, tek neznatno izmuen, nalik glasovima s telefonskih centrala svih korp
oracija na Manhattanu.
Trebam gospodina Akivu rekao je.
Kada je doao na dogovoreno mjesto u srednjem dijelu Manhattana vidio je da je Izr
aelac odabrao koer restoran. Akiva je sjedio za stolom s nekim tko je nalikovao ne
uglednom starom patuljku.
Saulom Netscherom. *
Zato je, do vraga, on tu?
On me je zamolio da doem blago je rekao Netscher svojim hrapavim glasom.
Nizak, zdepast i sjedokos imao je na sebi kravatu koja nije pristajala njegovom
zguvanom smeem odijelu. Nije mario za svoj izgled jednako koliko njegov prijatelj
Alfred jest. Treba li ti ovo, Saul? eli li jo jedan infarkt?
To je bilo prije tri godine. Harry, ne budi glup.
Ti pati od iluzija mladosti. Ti si ludi starac, treba te zatvoriti u ludnicu!
Smirite se. Boe moj rekao je Akiva.
Doao je konobar. Harry je zlovoljno naruio sjeckanu jetru u umaku i salatu. Akiva,
koji moda nije poznavao amerike koer restorane, izabrao je kotlet, a Netscher je n
aruio kuhanu govedinu i bocu ljivovice.
On e biti tu, u New Yorku. Nee biti ni u kakvoj opasnosti. to se toga tie, neete, po s
voj prilici, ni vi. Ii ete u Izrael. Ako je dijamant ono to kau da jest, kupit ete ga
. I odmah ga iznijeti.
Ne elim da on bude umijean. Zato to ne razumijete?
Harry, ne volim kada me se ne potuje. Govori kao da nisam tu.
Harry se nije obazreo na njega. I nemojte mi govoriti da nema rizika. Ve ste mi r
ekli da ima.
Akiva je uzdahnuo. Dobro, razgovarajmo o riziku rekao je. U naem dijelu svijeta im
a gerilskih skupina koje bi se eljele doepati dijamanta i iskoristiti ga kao simbo
l arapstva. Postoje nesumnjivo i drugi koji bi se rado doepali kamena samo zbog n
ovca. No Izrael je siguran. Moemo vam ponuditi odreeni stupanj zatite. Bit ete ranji
viji glede prodavatelja. Dat e vam dijamant tek kada ga platite u Americi. Dok se
posao ne okona bit ete njihov talac.
Talac rekao je Harry.
Da. Pokuate li uzeti njihov dijamant a da ga ne platite, ubit e vas.
Uspio sam zakljuiti mnogo poslova s dijamantima bez te... gluposti. Morat ete dogo
voriti rutinskiju transakciju.
Akiva je slegnuo ramenima. Tako oni ele.
Jebe mi se kako oni ele!
uj, Harry. To je u redu rekao je iznenada Netscher. Prijete da e te ubiti ako si v
aralica. A, ti dragi moj Harry, to nisi.
Ve je prije primijetio lagano drhtanje koje bi povremeno protreslo Netscherovu gl
avu; a kada mu ruke nisu bile sklopljene lijeva se tresla. Kada je Harry bio djeak
bili su susjedi u Istonoj devedeset estoj ulici. Popodne se njegov otac uglavnom s
retao sa Saulom u YMHA-u na krianju Avenije Lexington i Devedeset druge ulice. U
parnoj kupelji dvojica bi mukaraca blaeno gutala vruu maglu i raspravljali o svemu,
od Schopenhauera do pedikure, dok je Harry uio kako preivjeti u djejem paklu tekog d
isanja, prodornih prepirki i divovskih dlakavih prepona. Tada je Netscher bio ma
leni Charles Atlas, tako dobar diza utega da su ga ostali mukarci zvali tarke-Moj-ze
to je bilo najslinije Mighty Mousu. Jednom je pod tuem prao Harrvju glavu, a djeak
je mislio da mu se koa odvojila od glave. ak je i nakon toga vjerovao da prsti Sau
la Netschera mogu svijati eljezo. Naposljetku je dovoljno narastao daje mogao sam
ispuniti svoja popodneva onako kako je elio, a kada se njegov otac oenio s Essie,
dnevni susreti dvojice mukaraca u YMHA-i prorijedili su se, a onda napokon i pres
tali. No tijekom godina Harry je i dalje mislio o Netscheru kao o tarke-Mojzeu. S
ada je shvatio daje Mighty Mouse ostario otkad gaje posljednji put pogledao.
Otii i sklopi posao rekao je Netscher. Uini li ti se kamen sumnjivim poe li kupovin
a na bilo koji nain po zlu vrati se kui. Nee nam stvarati nevolje ako su doista ljud
i koji imaju to prodati.
Akivin je odrezak izgledao ilavo ba kao to je Harry i oekivao no on se bacio na njega
s oitim zadovoljstvom i jedini za stolom jeo.
Kako u stupiti u vezu s njima?
Oni e stupiti u vezu s vama rekao je Akiva. Dat u im do znanja da dolazite. ovjek k
oji e vas kontaktirati zove se Meh-di. Yosef Mehdi. Akiva mu je nekoliko puta pon
ovio ime sve dok Harry nije klimnuo. On e vas odvesti do robe.
to ako me eli prevesti preko granice?
Vrlo je vjerojatno da e vas odvesti preko granice rekao je Akiva nepromijenjenim g
lasom. Shvaate li zato je nuno
da osoba koja e obavljati stvari u New Yorku bude netko kome u potpunosti vjerujet
e?
Harry je shvaao. Novac koji dobijete od donatora polo-it ete u Chase Manhattan Bank
na Saulovo ime. Kada mu se javim i kaem da kupujem i po kojoj cijeni on e prebaci
ti novac gdje god nas uputi prodavatelj.
Dobro zvui rekao je Akiva. Netscher se iroko nasmijeio i nalio ljivovicu.
Akiva je iskasapio komad masti na kojem vie nije bilo ni trunice govedine. Onda, j
esmo li se dogovorili?
Ne posve rekao je Harry. Imam dva uvjeta. Kao prvo, neu obavljati nikakve usputne
poslove za vas. Ne svia mi se ono ime se bavite.
Akiva je klimnuo.
I elim dobiti priliku da radim na Bakrenom svitku s Davidom Leslauom.
Ne.
Ili ne idem.
Bojim se, onda, da ne idete. David Leslau je temperamenti i ljubomorni pripadnik
akademskog svijeta. Nee dijeliti svoj posao.
Pogledali su se.
To je jedini razlog zbog kojeg ste me zvali, zar ne?
Da rekao je Harry.
Akiva je uzdahnuo. Tko vam je rekao da imate bogom dani talent za sve, gospodine
Hopeman?
Saul Netscher se nasmijeio. Zapravo, ja rekao je dok je konobar posluivao aj. Odgri
zao je komadi kocke eera, usisao kroz njega vrui aj klimajui s odobravanjem. To je moj
a zasluga. Ovaj je ovjek jo uvijek imao paperje na obrazima kada mi se obratio kao
prijatelju. Bio je zabrinut. Ja sam bio poaen. Naputao je jei-vu i bio zbunjen. Zalj
ubljen u posao s dijamantima, udei da bude znanstvenik. Znate to sam mu rekao?
ini mi se da u doznati.
Govorio si mi o Majmonidesu rekao je Harry.
Da, govorio sam mu o Majmonidesu. Jeste li se ikada zapitali zato je posao s dijam
antima tako idovski? To je zato to u sre-
dnjem vijeku nismo smjeli biti zemljoradnici kao svi ostali budui da nam nije bil
o doputeno posjedovati zemlju. Bilo nam je doputeno trgovati. No samo stvarima koji
ma nitko nije trgovao, kao to su dijamanti. I mi smo utemeljili tako vrstu tradicij
u da danas, kada onaj tko zakljui prodaju dijamanta, bez obzira na vjeru, kae Maze
ll, a onaj drugi odgovori Mazel un Brohal To su jidi rijei i znae Srea i blagoslov.
Srea i blagoslov. Nije loe kad vam to zaele na kraju poslovne transakcije, slaete li
se?
Majmonides podsjetio gaje Akiva umorno.
Ah, Majmonides. Veliki filozof, pisac, pravnik, lijenik mogao je sve to postati z
ato to je imao brata koji se zvao David, a koji je kupovao i prodavao dijamante. O
ni su odredili obrazac kojeg su u svakom sljedeem razdoblju slijedili deseci idovs
ke brae. Jedan za trite, trgovac dijamantima, poput mene. Drugi za Boga, uenjak ili
rabin, poput mojeg brata Itzekela. Recite mi, gospodine Akiva, znate li to se dog
odilo s vrhunskim intelektualcem kada se njegov brat trgovac, David ben Majmon, u
topio dok je bio na putu zbog kupovine dijamanta?
Akiva je odmahnuo glavom.
Kada Majmonides nije vie imao brata da ga uzdrava prihvatio se jo jednog zanimanja.
I sam je postao trgovac dijamantima kako bi mogao zaraditi za kruh koji e mu omog
uiti da bude uenjak. Mladom ovjeku koji je zatraio moj savjet rekao sam: Ti nema brata
, no u sebi ima snage za dva brata. I, gospodine Akiva, imao sam pravo. On je Har
ry Hopeman, trgovac dijamantima. No on je i znanstvenik kojeg potuju drugi znanst
venici. Da sam na vaem mjestu, ne bih oklijevao obratio bih se Davidu Leslau zbog
njega.
Recite Leslau da sam odgonetnuo dio teksta sa svitka rekao je Harry. Mogu identi
ficirati barem jedno skrovite.
Akiva je uzdahnuo. Ovo je bolje nego bilo koji argument koji sam mogao izmisliti
. Odgurnuo je stolac od stola.
ekajte rekao je Harry. Rekli ste mi da ete kad se obveem objasniti zato Leslau misli
da dijamant potjee iz Hrama.
Budui da mu se nameete, mogu to prepustiti Davidu Leslau rekao je Akiva. Javit u va
m se za nekoliko sati. Ostavio ih je da zure jedan u drugoga iznad ostataka obrok
a.
Netscherove su oi blistale. Valjao je krune mrvice po stol-njaku sve dok se nisu p
retvorile u sive crve.
Onda, Saule.
Onda, Harry?
Uvalili smo se do grla. Netscher je slegnuo ramenima.
ak ni ne znamo je li to to kae da jest.
Je.
Zbog ega si tako siguran?
Zatraio sam dokaz. Rekao je da bih trebao otii u Drugu Aveniju, u izraelski konzul
at. Otiao sam juer ujutro. S generalnim konzulom sam se susreo na nekih desetak za
bava na kojima su se prikupljali financijski prilozi. Rukovali smo se, a on mi je
zahvalio na mojem prilogu. Ponudio mi je cigaru i rekao da ne zna nita o projektu
ali daje Akiva dobar slubenik i da vrijedi s njim suraivati.
To je olakanje.
Je li? Starac je otpuhao dim, Uasna cigara rekao je. Akiva je mamzer, gad hladnog
pogleda. Vie me strah njega nego onih s kojima e se susresti.
Mene ne. Pretpostavimo da dok me dre, ti... mislim, ljudi se razboljevaju, dogaaju
se nesree...
Reci to misli. Ja sam starac s loim srcem. Mogao bih umrijeti dok te nema ili ak za
ovim stolom. Ima pravo. Ostavit u pismo mojim odvjetnicima. Ako mi se neto dogodi,
oni e prebaciti novac. Netscher mu se nasmijeio, nimalo senilan, draesno razborit. H
arry, bez idovske krivnje. Time to mi doputa da ti pomognem, ini mi uslugu, ne zlo.
Harry se nakreveljio. U Netscherovoj glavi oni su na bedemima i mau Mogen Davidom,
Davidovom zvijezdom. Njegovu matu vie nita nije moglo zadrati, razmahala se u pijuns
kom, pustolovnom smjeru. Prestani, do vraga, initi to s mrvicama.
Zna li ime se bavim ve dvadeset godina? Izraelskim obveznicama. Prodavao sam komade
papira i gnjavio svoje prijatelje. Sakupio sam mnogo novca, vie no to vrijedi ova
j posao. No to se dogaa s novcem izraelskih obveznica? Industrijski razvoj. Moda sa
m tijekom godina pomogao da se podigne izraelska tvornica cementa, tvornica papir
natih kutija. Cigara mu se ugasila, a on ju je za-
palio odbivi par kratkih, estokih dimova. Sada i aktivno sudjelujem, ne prikupljam
samo novac. Sudjelujem i to u mojim godinama. Podigao je au s rakijom. Harry, bio
si ljubazan kad si mi dopustio da skoim u fontanu mladosti.
Prijatelju oca mojeg, zna li plivati?
Natscher se grohotom nasmijao. Lehajim! rekao je podiui au.
Glave su se okrenule prema njima. Harry je shvatio da mu nije stalo. Uzeo je svo
je pie i zapitao se bi li se osjeao sigurnijim da jo uvijek moe vjerovati kako ruka
sa utim mrljama moe savijati eljezne ipke. Lehajim. Za ivot, Saule rekao je ozbiljno.
DOLINA AKOR
S
to u s bar micvom? upitala je Della.
Sloit u se sa svakom tvojom odlukom. utjela je.
Da mogu, Della, planirao bih to s tobom. No moram otii. Posao je neodgodiv.
Kao i bar micva. Barem nazovi sina da se oprosti rekla je ogoreno.
Moe li, molim te, provjeriti je li Jeff Hopeman u svojoj sobi? upitao je mladi gla
s.
Hopeman?... Hej, tokasti, za tebe je.
Harry je uo i nasmijeio se. I on je imao mnogo madea.
Halo?
Tata je, Jeffe.
Bok.
Kako si?
Dobro. Jesi li bio tu proli tjedan?
Oh. Zapravo jesam.
Wilson je to i pomislio.
Tko?
Wilson. Tip iz sobe do moje. Zato nisi ostao?
...Bio si zauzet bejzbolom.
Uljivim treningom? Mogao sam otii.
Nisam te elio ometati, a i nisam mogao ekati. Sluaj, moram otputovati. Poslovno.
Koliko te dugo nee biti?
Ne znam. Koliko bude potrebno.
Hoe li se vratiti za dva tjedna?
Ne znam. Zato?
Tada zavrava kola. Jeff je oklijevao. Ne elim u ljetni kamp. Mama je rekla da bi me
ti mogao zaposliti.
To je odlina ideja rekao je Harry oprezno. No zap-nu li pregovori, na to bi mi mo
gao otii veliki dio ljeta.
A kamo uope ide?
U Izrael.
Bih lija mogao doi kad zavri kola?
Ne rekao je Harry odluno.
Ponaa se prema meni kao da sam malo dijete. Glas njegovog sina kripao je od bijesa.
Ne mogu loviti, moram u ljetni kamp. Taj je kamp sranje.
Ovo ti je posljednji put. Obeavam. Jeff nije nita rekao.
Posjetit u te kad se vratim. Moemo jo razgovarati o poslu. U redu?
...Da.
Do vienja, Jeffe.
Bok.
Odmah gaje ponovno nazvao.
Sluaj. Kad zavri kola, mogao bi raditi za Saula Netschera. Nauit e neto u njegovoj t
tki. Kad se vratim, radit e sa mnom. Dogovoreno?
Dobro!
Dogovorit u to sa Saulom. Bit e mu drago to e biti s njim ali e se naraditi. Obavljat
itne poslove, mesti, podmazivati strojeve. Bilo to.
To je stvarno odlino, tata! Mogu li uiti za brusaa?
Zna da za to trebaju godine. I veoma je teko.
Ako si uspio, ti mogu i ja.
Nasmijao se. Onda dobro. uvaj se. Volim te.
I ja tebe rekao je njegov sin posluno. Harry je uzdahnuo.
Tri dana prije no to je otputovao dobio je jutarnjom potom obinu bijelu kovertu. Ni
je pisalo tko je poiljatelj, iako je mogao pretpostaviti. Bio je to dosje ovjeka ko
jeg e susresti u Izraelu.
Hamid Bardissi, poznat i kao Yosef Mehdi. Roen 27. studenog 1919. u Sigiulu, u Eg
iptu od Salye (Mehdi) i Aboua Yosefa Bardissi-ja Pasche. Otac mu je tri godine b
io egipatski veleposlanik u Velikoj Britaniji (1932. 1935.) i etiri godine vojni u
pravitelj provincije Assoiut (1924.-1928.). Od mladih danaAbou Yosef Bardissi Pa
scha bio je prijatelj i savjetnik Ahmeda Fuada Pasche, koji je 1922. postao prvi
kralj Egipta kada se Velika Britanija povukla.
Hamid Bardissi roenje deset mjeseci prije Faruka, sina Kralja Fuada. Gotovo od sa
mog poetka bio je dodijeljen princu kao stalni drug u igri. Zajedno su ih poduaval
i U dobi od esnaest godina, otiao jerdjedno s Farukom na Kraljevsku vojnu akademiju
u Woolwich u Engleskoj. Nakon samo jednog semestra pozvali su ih natrag u Egipat
zbog Fuadove smrti.
Kada je 1939. umro Bardissi Pascha Hamid Bardissi naslijedio je 7500 fedana zemlj
e zasaene pamukom (to odgovara 3150 hektara ili 7780 jutara). Oenio se dvaput kao to
doputa muslimanski zakon, no s prvom je enom prestao ivjeti 19^1. Druga ena, s kojom
se oenio 19k2., umrla je godina dana poslije raajui mrtvo dijete.
Iako slubeno nikad nije radio, Bardissija su mnogi mrzili i bojali ga se kao Faru
kovog ovjeka. Unitavao je politike protivnike bez oklijevanja, a pripisivali su mu i
to daje potkupio stranku Waft, koja se iz estokog antirojalistikog pokreta pretvo
rila u Faro-ukov politiki front. Navodno je Muslimansko bratstvo planiralo atenta
t na kralja i na njega. Ukoliko je to istina, sprijeio gaje dravni prevrat koji je
1952. sruio Faruka s prijestolja.
26. srpnja 1952. kada se Faruk sukobio s vojskom generala Naguiba u palai Ras el
Tin i pristao abdicirati njegov je ovjek Bardissi u Belgiji preuzimao malu ali iz
abranu skupinu dragulja iz Farukove zbirke koji su bili izloeni na etrdeset estoj G
emo-lokoj izlobi. Bardissi je potpisao potvrdu za sedam velikih dijamanata; tri su
bili meusobno slini prozirni crveni rubini koji su teili izmeu devet i deset karata;
u opisu etvrtog rubina stajalo je da gaje, velikog poput golubljeg jaja, 1777. Gu
stav III od vedske darovao Katarini II od Rusije; te tri takozvana povijesna kamena
dragulja navodno zanimljivog porijekla, ali male vrijednosti.
Bardissi se nikada nije vratio u Egipat u kojem je jo uvijek na snazi nalog za nje
govim uhienjem. Njegova je zemlja konfiscirana 19 5h-
Navodno je rubin Katarine II bio u zbirci Iranske riznice u Teheranu od 1954- no
iranska vlada ne eli to ni potvrditi niti opovrgnuti Zbirka iranske riznice nije
otvorena.
Tri su rubina prodana 1968. tokijskom poslovnom ovjeku Kayu Mikauri Oni gotovo si
gurno potjeu iz Farukove zbirke. Kada su ga ispitivali Mikawaje rekao Interpolu d
aje kamenje kupio u Londonu od ovjeka po imenu YosefMehdi
Interpol se obratio Egiptu koji od njih stalno trai informacije o Bardissiju. Budui
da Egipat i Britanija nemaju ugovor o izruenju Egipani nisu mogli nita poduzeti.
Mehdije spremno potvrdio Englezima daje on Bardissi. Pokazao je vlastima Farukov
o pismo na kojem je bio potanski ig Cannesa, a datum 18. studeni 1953. u kojem Far
uk potvruje da su dragulji njegovo osobno vlasnitvo, a ne vlasnitvo egipatske vlade
te da dragulje i druge predmete daje Bardissiju za uzvrat za iskazane usluge i
odanost. Bardissi je uvjerio britanske vlasti da ga trae kao politiku figuru, a ne
kao zloinca i da e ga, vrati li se u Egipat, smaknuti.
Pustili su ga.
Nakon toga je nestao iz vida. Oito vjeruje kako mu je ivot jo uvijek u opasnosti No
poetkom ove godine u Amanu, ovjek koji se predstavio kao YosefMehdi obratio se nek
olicini ljudi za koje se zna da gaje simpatije prema zapadu i da imaju veze na i
stom u vezi mogue prodaje dragulja.
Kairo dri daje sluaj Hamida Bardissija otvoren, ali u fazi mirovanja.
Za Harrvja Hopemana preletjeti ocean ili preskoiti visoku zgradu u jednom skoku b
ila je ista stvar. im je zrakoplov poletio skinuo je cipele. U mekanim papuama i ud
obnom puloveru gledao je film koji nije bio toliko uasan da ovjeka ne bi zabavio.
Iznad Newfoundlanda pojeo je podgrijanu piletinu i Jaffa naranu, odbio slatki ampa
njac, a naruio bocu suhog vina.
Dugo je prouavao Mehdijev dosje, a potom oeve biljenice, vraajui se vie puta za redom n
a stranice posveene Inkvizicij-skom dijamantu. Naposljetku je stavio slualice i sl
uao Handela koji mu je jamio drijeme. Cijelo je vrijeme pijuckao vino. Kada je ispr
aznio dvije treine boce, preao je gotovo dvije treine Atlantika. Stavio je masku za s
pavanje preko oiju iskuavajui razliite snimke da bi se na kraju odluio za piskave zvu
kove udaranja valova. Nita nije osjeao u nonim prstima, a u uima mu je umjelo more; z
aostali okus zrelog groa povlaio gaje prema dolje sve dok nije utonuo u san, kao da
se ugodno utapa na visini od gotovo sedam tisua metara.
Pravu cijenu vina platio je sutradan tono u podne kada ga je, dok je dok je izlaz
io iz zrakoplova u zranoj luci Ben Gurion, izmeu oiju udario zlatni eki.
Bilo je vrue. Puevim je korakom proao kroz carinu i na kraju doao do taksija. Voza je
okretao upravlja obvezatnom gru-bou, a kada su proli kroz gudure oko Jeruzalema, gd
je je rub ceste oznaen iskrivljenim metalnim olupinama, on se borio protiv munine.
Vozila su unitena dok su probijala blokadu za vrijeme rata za neovisnost rekao je
voza. Pokuavali su gradu donijeti hranu i streljivo. U nedavnim ratovima gadovi ni
su do tamo doli. No prvi put su na obje strane ceste bili postavljeni arapski top
ovi. Ostavili smo ove olupine kao podsjetnike.
Harry je klimnuo. Ve sam bio ovdje.
Svaki put kada bi doao vozai su mu objanjavali to su te hrpe pokraj ceste.
Telefonirao je Davidu Leslau no arheologa nije bilo cijeli dan. Harry je ostavio
poruku.
Njegova se soba nalazila u stranjem dijelu hotela. S prozora je gledao na dugi kom
ad prekrasnog starog zida i niz kockastih arapskih zgrada Istoni Jeruzalem. Stari
Grad gaje privlaio, no sunce je bilo visoko na nebu te je izabrao hladne plahte,
svoj mekani krevet.
Kada se probudio, glavobolja je popustila. U devet i deset ujutro, dok je dorukov
ao jaja, lepinju, male zelene masline i ledeni aj, nazvao je Leslau koji je sprem
no pristao da doe u hotel.
On i arheolog poznavali su se po uvenju i objavljenim radovima. Ispostavilo se da
je Leslau nizak i ruan i da ima prsi poput bika. I njegovoj rioj kosi i punoj bradi
trebalo je ianje, a iz koulje na kojoj nije bilo kravate i koja ve dugo nije bila b
ijela izvirivao je uperak prosjedih utosmeih dlaka. Gledao je kroz naoale s debelim s
taklima koja su poveavala nemirne crne oi. Koa mu je ogrub-jela od rada na otvoreno
m. Na nogama je imao pranjave cipele i platnene kaki hlae, a Harrvju se uinilo kako
je pretjerano odjeven i opran.
Sjeli su na kone stolce u hotelskom predvorju dok su se oko njih, poput vrabaca,
sjatili turisti.
Koji ste odlomak preveli? upitao je odmah Leslau, povlaei debelim prstima jedno uh
o.
Harry mu je poeo govoriti.
Da, da. Isus, Joua i jebeni Job. Jadni moj novi prijatelju, koji je upravo stigao
iz Amerike sa snovima o besmrtnosti...
Ne razgovarajte tako sa mnom rekao je tiho Harry.
Vi ste etvrta osoba koja je prepoznala genizu opisanu u tom odlomku. Ne prva.
Harry gaje pogledao.
Leslau je uzdahnuo. Poite sa mnom rekao je.
Leslau je imao stari Volkswagen koji je kaljucao na breuljcima, a kojeg je on tjera
o bjesomunom brzinom. Cesta je vijugala, penjala i padala stalno se sputajui.
Jeste li ikada bili na ovom podruju?
Ne.
Prolazili su pokraj plantaa banana i agruma. Neobina klima. Poput afrike. Zapravo,
sudanske, kao to vidite.
Hmm.
Leslau mu je dobacio brzi pogled.
Ubio sam vas u pojam, zar ne? Do vraga, ne obazirite se na ono to sam rekao. Ja s
am zajedljva svinja. Znam to, ali sam pre-star da bih se promijenio.
Tko je prvi otkrio gdje se nalazi genizal upitao je Harry.
Max Bronstein me gotovo odmah poslao onamo. Prije no to mi je stiglo njegovo pism
o ja sam manje-vie sam shvatio gdje je. A onda su za savjet pitali vrlo pametnu m
ladu enu s Hebrejskog sveuilita te se za otprilike tjedan dana i ona pojavila s doli
nom Akor.
Na raskriju je Leslau skrenuo prema jugu klimnuvi glavom u smjeru lijevog odvojka.
Nekoliko kilometara sjeverno odavde nalazi se Jerihonski breuljak. Vie od sedamdese
t godina bio je veoma zanimljivo arheoloko nalazite. Najstariji grad na svijetu Je
-rihon tu je od 8000. p.n.e., mnogo prije idova. U grobnom humku kopai su pronali de
vet ljudskih lubanja omotanih glinom umjesto mesom i koljkama koje predstavljaju oi
.
to su oni?
Bogovi rekao je Leslau.
Harry se okrenuo prema njemu. Kada ste iskopavali u skrovitima koja se spominju u
svitku, to ste pronali?
Nismo iskopavali genize. Samo smo ih po trei put prekapali. Genize su ve bile iskop
ane. Skrenuo je Volkswagena s glavne ceste. Auto je slijedilo guduru sve dok nis
u stigli do kamene kosine i nisu vie mogli naprijed. Do sada nismo nita nali rekao
je Leslau.
Iz pretinca je izvadio depnu svjetiljku i odveo Harrvja od auta. Ovo je dolina Bu
ke'ah. Nekad davno zvala se dolina Akor.
Nekoliko kilometara dalje bile su bujne usamljene plantae no Harry gaje slijedio
po neravnoj pustinji. Nije prepoznao male, crne ptice s bijelim repom to su glasno
pjevale u gutari tamarisa i stablima akacija. Mislite li da su Akan i njegova obi
telj ovdje doista kamenovani?
Vojno smaknue kao primjer drugima? Ima ruan prizvuk stvarnosti rekao je Leslau. Ond
anje su vojske bile jednako bezumne kao i dananje. Mislim da su ovdje ubijeni. Odve
o je Harrvja do otvora u stijeni. Pazite na glavu.
Ulaz je bio visok manje od metar i dvadeset. Unutra je strop bio tek kojih tride
setak centimetara vii. Leslau je upalio depnu svjetiljku kako bi obasjao odaju veli
ku otprilike pet i pol metara puta tri
i sedamdeset. Udaljeni kraj stropa bio je kos poput tavanske strehe. Na zemljano
m podu kolcima su poput praznih vrtova bila oznaena dva pravokutnika.
Harry je unuo pokraj prvoga. Koja je ovo geniza?
.. .zakopan na dubini od osam i pol lakata, svjetlucavi je kamen i tako dalje.
Ovdje je bio zakopan dijamant. No niste nali nita.
To je, naravno, relativno. Pronali smo nekoliko srednjovjekovnih francuskih kovan
ica. Na dubini od oko jednog metra karolinki denar. Na neto vie od dva metra tri man
je vane kovanice. Tridesetak centimetara nie prosijavajui zemlju nali smo gornji dio
bodea. Otrica je bila od nedovoljno tvrdog elika. Nije to fino izraeno oruje, po svoj
je prilici pripadalo obinom vojniku, a ne vitezu. Moda je puklo kada su ga upotrije
bili za kopanje. Na drku je ugraviran lorenski kri.
Francuski kriari.
Nesumnjivo. Mislimo da potjee iz Drugog kriarskog rata iako iz Francuske nije dolo
mnogo kriara. Leslau se poigravao svjetlom po drugom nalazitu velikim poput groba.
Odavde su uzeli uti dijamant koji je pao u Saladinove ruke da bi ga potom ponovo o
svojili krani.
Kakve dokaze imate? upitao je Harry.
Sluajte. Kamen se prvi put spominje u povijesnom kontekstu nedugo nakon to je ova g
eniza oskvrnuta. Kada je Saladin dao veliki dijamant damiji u Akri, gradu u kojem
je postao slavan kao general, sam je zabiljeio da su ga njegovi Saraceni zaplije
nili od francuskih vojnika, rasutih ostataka vojske Luja VII. Kojeg su neposredno
prije toga Turci propisno potukli.
No manje od stotinu godina poslije uti je dijamant iz-bruen u kranskoj panjolskoj rek
ao je Harry.
Da. Nakon to je izbruen, crkvi gaje darovao Estaban de Costa, grof od Leona, koji
je bio neka vrsta laikog slubenika Inkvizicije. Doepao ga se od osuenog idova, posrnul
og novog kranina. Istodobno je De Costa osobitu pozornost posvetio injenici da su ga
iz damije u Akri, za vrijeme jednog od kasnijih kriarskih pohoda, uzeli istokrvni pa
njolski kranski vitezovi. Leslau se nasmijeio. Tri religije postupaju s kamenom kao
s vrajom nogo-
metnom loptom. Mislim, meutim, da idovsko pravo na njega see veoma, veoma duboko u
prolost. Koliko dobro poznajete Bibliju? Harry je slegnuo ramenima.
Sjetit ete se daje kralju Davidu uskraena ast da izgradi Hram zato to je imao krvi na
rukama.
Druga knjiga o Samuelu.
Da. U njoj se pripovijeda kako je David svoje planove i blago oporuno ostavio svo
jem sinu kako bi Solomon mogao izgraditi Hram. Neto kasnije, u jednom drugom odlo
mku, opisuje se ostavtina koja ukljuuje onikse i ukrasne dragulje, arene dragulje i
svakojako drago kamenje.
Prva knjiga Ljetopisa? rekao je Harry.
Leslau se nasmijeio. Dvadeset deveto poglavlje, drugi redak. To je bio poetak Hram
a. Kraj je doao osamsto godina poslije, kada mu se primakla Nabukodonosorova neumo
ljiva ruilaka sila. Ako je vjerovati svitku, sveenici su hladnokrvno odluili sakriti
najsvetije i najvrednije predmete iz svojeg svijeta. Pretpostavimo na trenutak d
a jarkouti dijamant potjee iz riznice Hrama u to osobno vjerujem. Moglo ga se lako
sakriti i u nekoj boljoj budunosti prodati kako bi se izgradila prikladna graevina
u koju bi se smjestile preivjele svetinje.
Akiva je meni i mojem ocu u New Yorku rekao kako Meh-di pokuava prodati jo jedan d
ragi kamen. Granat.
Teko je ustanoviti njegovu autentinost. Samo je jedan takav uti dijamant, no mnogo
granata. Potjee li odavde, mogao bi biti sveti predmet. Moda jedan od dragulja uze
tih s odjee Sinova Aronovih odijela Velikog sveenika.
Harry je klimnuo. Ne bi zakopali obinu sveeniku odjeu koja se moe zamijeniti. No sakri
li bi kamenje koje su darovala plemena i koja su bila umetnuta u opleak Velikog s
veenika.
Promislite samo koliko su mudri bili oni koji su skrili stvari rekao je Leslau.
Prva je geniza bila relativno plitka. Raunali su da e, oskvrnu li je, nezvani gosti
pronai dijamant i da nee ii dublje, gdje su bili skriveni jo dragocjeniji dragulji.
Harrju je palo na pamet da se tom tehnikom posluio i njegov otac kada je sakrio dr
agulje u staklenku vazelina. Kako znate da kriari nisu ispraznili i dublju genizu
l
Dublja je geniza oskvrnuta mnogo kasnije. Jedino to smo nali pri prosijavanju bio
je bakreni gumb s uniforme britanske redovite vojske, iz otprilike ranog dvadese
tog stoljea. Leslau je sjeo na suhu glinu. Danas u ovoj dolini ive beduinski kozar
i. Budui daje ispaa oskudna, beduinske obitelji napsaju koze na prostranim podrujima
koja se prenose s narataja na narataj i u koja se gotovo nikad ne dira.
Izraelske su vlasti veoma dobre u tim stvarima. Nali su obitelj iji je teritorij o
buhvaao i dolinu Buke'ah. Sada uzgajaju pamuk u Tubasu i prvi put u svojoj povijes
ti ive u kuama. Jedan od njihovih staraca sjea se daje kao djeak dolazio u ovu spilj
u da zakopa kontrabandu.
Kontrabandu?
Njegova je obitelj krijumarila. Kae da su preko granice prenosili duhan koji su pr
odavali britanskim vojnicima. Britanci su mogli kupiti duhana koliko god su eljel
i, te mirne due moemo pretpostaviti da je obitelj krijumarila hai. Ne sjea se godine. N
o kae da su Turci tada upravo napustili Palestinu, a da Britanci nisu ondje bili
dugo. Pretpostavljamo da je to bilo 1919. U svakom sluaju on kae daje, kada je isk
opao veliku rupu kako bi zakopao krijumarenu robu, otkrio predmete u podu spilje.
Koju vrstu predmeta?
Ne sjea se jasno. Zna daje bilo posua od tekog metala za koje je nasluivao da je veo
mo staro i raznobojni kristali u maloj vreici od istrule koe. Njegov je otac sve t
o odnio u Aman i prodao trgovcu starina za ezdeset osam funti. Sjea se iznosa. Bio
je to najvei iznos koji je obitelj ikada imala.
Je li netko razgovarao s trgovcem starinama?
Trgovac starinama mrtav je ve trideset dvije godine.
Vjerujete li Beduinu?
Nema razloga lagati. Bez pitanja rekao je da bi ponekad, kad vojnici ne bi imali
novca, njegov otac davao robu za bakrene gumbe s njihovih uniforma. Leslau je ug
asio depnu svjetiljku. Doite rekao je.
No Harry je sjedio u tami. Ispruio je ruku i poloio dlan na toplu, kamenu glinu ne
elei otii.
Doite, doite pozvao ga je Leslau.
Harry je nevoljko krenuo za njim iz spilje.
Ova zemlja rekao je Leslau. Morate se na nju navii. Juera-njica se stalno preklapa
s dananjicom. Na tom je tlu ivjelo i umrlo toliko mnogo ljudi. Ako elite zasaditi s
tablo ne moete ni zagrepsti po tlu a da ne naiete na njihove tragove. Ministarstvo
prometa kopa temelje ceste i otkrije sarkofage prineva. Arapski zemljoradnik odlui
dublje ukopati podrum i nae mozaik koji njegovu kuu pretvori u muzej.
Zaustavili su se u Jerihonu kako bi popili kavu u baru na otvorenom. Na drugoj st
rani kamenog zida postariji je Arapin u tamnom odijelu i fesu hodao izmeu svojih s
tabala naranaa.
Sjedili su i pijuckali kavu. Harry je razmiljao o ljudima koji su suoeni s sudbino
m uurbano pokuavali skriti svoju vjeru u rupe u zemlji. Dobro su sakrili stvari pr
imijetio je. Jedno je skro-vite izdralo gotovo tisuu godina, a ono dublje je zamalo
ostalo neotkriveno.
Pronaeno je veoma malo toga rekao je Leslau. Mjesecima sam prouavao svitak. Prije
devet godina u nekoj su spilji u Jeruzalemu otkrivene neke divne bronane i srebrn
e posude. Uvjeren sam da se jedan odlomak na zamreni i tajnoviti nain odnosi na to
skrovite. Vjerujem, meutim, da doista vani predmeti Koveg, Tabernakul, moda i same pl
oe zakona lee negdje ispod zemlje ne tako daleko od nas i ekaju da budu pronaene.
Dok su se vozili natrag prema Jeruzalemu, svaki je bio zabavljen vlastitim mislim
a.
elim raditi s vama rekao je Harry.
Ne. Leslau je mahnito mijenjao brzine. Ne trebate mi. Mogu doi do najboljih znans
tvenika u Izraelu. Ovisim o tome da vi kupite dijamant.
Moda emo sutra deifrirati svitak i pronai sve predmete koji su u njemu opisani. Gotov
o je posve sigurno da neemo. No zbog uzbuenja koje je izazvao drugi Bakreni svitak
sigurno e mi opet odobriti novana sredstva za nekoliko godina, a ja sam spreman p
rovesti svoj ivot u potrazi. Zgrbio se iznad upravljaa i odmaknuo pogled s ceste ka
ko bi fiksirao Harrvja. Vrijednost dijamanta
je golema. No mene za to nije nimalo briga. elim da ga naete zato to je iz Hrama. H
rama, ovjee! Razmislite o tome.
Harry je razmislio i zurio. Ako ne naete stvari navedene u svitku, hoete li ostati
ovdje i nastaviti traiti?
Leslau je klimnuo.
Obavili ste tako vaan posao. Zato se, za sluaj neuspjeha, ne prebacite na neto drugo?
Kad ste bili u Vatikanu jeste li moda imali priliku vidjeti kako se prenose svetak
e relikvije?
Harry se nasmijeio i odmahnuo glavom.
Jedna je prostorija u Apostolskoj palai prekrivena policama punim posuda u kojima
se nalazi pepeo, komadii kostiju i drugi ostaci ranokranskih svetaca i muenika. Knjin
iar s dva prsta stavlja prainu s tih posuda u koverte koje odlaze kao preporuena pism
a u nove crkve diljem svijeta. Prema kanonskom pravu u oltaru svake crkve mora bi
ti zatvorena relikvija.
Harry je zagunao.
Leslau se nije obazreo na njegovu preosjetljivost. Vi vidite zemaljske ostatke. J
a vidim razlog za zakon. Crkva je shvatila potpunu potrebu modernog ovjeka za izra
vnim kontaktom s poecima njegove vjere.
Kakve to veze ima s vama?
Prepoznao sam vrijednost praine rekao je Leslau. No neu svoj ivot provesti u potraz
i za prainom. Kanim pronai sam okvir na kojem poiva Stari zavjet.
Harry je zastao kada je izaao iz auta. elio bih vidjeti izvorni svitak.
inilo se da je Leslau ljut. Bolje ne rekao je. alom. Povukao je vrata, a auto je k
renuo, dok mu je motor preskakivao.
Harry je zurio za njim deprimiran njegovom neuljudnou. Odjednom je postao svjestan
posljedica prekooceanskog leta. U blizini je neki starac ritmiki povlaio konop pok
reui ventilator koji je tjerao muhe od njegovih kolica pretrpanih datuljama. Harry
je kupio pola kilograma voa i stajao ondje razmiljajui o praznoj sobi.
Akiva ga je uputio da eka u hotelu dok se Yosef Mehdi ne javi no on je umjesto to
ga krenuo prema zapadu jedui datulje. Uao je u uske pokrajnje ulice i pomalo poeo g
ubiti napetost. Iza turisti-
ke propagande i komercijalnog napuhivanja Zlatnog Jeruzalema postajala je jezgra
istine koja je plaila njegovu duu. Grad je bio prelijep.
8
JERUZALEM
Harry je hodao polako, upijajui etvrti i promatrajui lica. Ubrzo je zalutao i besci
ljno hodao no onda su stvari postale poznate; shvatio je da je blizu Sveuilita i d
a ima cilj, Muzej Izraela.
Otiao je ravno do slike koju je ve triput vidio, sjeo na klupu i zurio u etvu u Prov
ansi onako kao to gleda dijamant: prvo kao cjelinu, a zatim dio po dio. Boje su b
ile napadne, uto polje, naranaste krstine ita, plavozeleno nebo nalik prijeteoj sudbi
ni pod kojom se mali ovjek bori. Gotovo daje mogao ui u polje i dodirnuti ludilo k
oje je dovelo Vincenta Van Gogha do samoubojstva dvije godine nakon to ju je nasl
ikao.
Napokon se pomaknuo i otiao do drevnog bakrenog blaga koje je 1960. u spilji u st
rmoj, tri stotine metara visokoj stijeni pronaao arheolog koji je u Judejskoj pust
inji traio jo Crnomorskih svitaka. Bili je tu sjekira, vrhova buzdovana, kruna i z
ezala izvanredne izrade. Bili su iz eneolitikog, prehebrejskog razdoblja. Dok ih j
e gledao, osjetio je kivnju prema Davidu Leslau i udnju.
uljajui se po muzeju uvidio je i prepoznao svoj vlastiti smrtni grijeh. udio je za t
im da pronae sve divne zakopane stvari. eznuo je za Van Goghovim stvaralakim ludilo
m. udio je za svakom zanimljivom enom na svijetu. Bio je vrhunski prodrljivac, elio
je sve to je lijepo.
Sunce je ve zalo kada je iz muzeja pjeice doao do ulice Kralja Ge-orgea. Prostitutke
u ljetnim haljinama ve su poput nonih leptiria patrolirale u parovima. Harry se os
jeao kao kod kue; to je mogla biti i Osma avenija. Jeo je u otrcanom restoraniu negdj
e u blizini ulice
Jaffa u kojem je kuhar govorio ruski etiri blinija, a zatim malo more hladnog bora
s otocima vrueg krumpira. Kada je vani zaustavljao taksi pribliile su mu se dvije p
rostitutke.
Haver rekla je jedna od njih jesi li to nama pozvao taksi? Bile su privlane i mla
de, jedna plavokosa, druga tamnokosa. Oi su im plesale izazivajui ga.
Pomislio je na praznu sobu i otvorio im vrata. Bona aha-jot. Hajdemo, sestre rek
ao je.
Plavokosa je bila Therese, niska i punana. Crnomanjasta Kochava bila je mrava i ila
va. Prole su kroz hotelsko predvorje veoma dostojanstveno i smireno.
U njegovoj su mu se sobi nasmijeile. Onda rekao je.
Netko je pokucao na vrata. No to nije bio izraelski hotelski detektiv. Nije bilo
nikoga.
Kucanje se ponovilo.
Dolazilo je s vrata susjedne sobe. Kada ih je otkljuao i otvorio ugledao je visoku
enu.
Gospodin Harry Hopeman?
Da?
Ja sam Tamar Strauss. Dobila sam zadatak da radim s vama. Njezin je engleski ima
o izraelski polubritanski naglasak. Koa joj je bila tako tamna da je na prvi pogl
ed pomislio da je crna; moda je iz Irana ili Maroka, pomislio je. Imala je oko dv
adeset sedam godina i jedro tijelo u svijetloplavoj haljini jednostavnog kroja. U
sta su joj bila pomalo velika, nos koata krivulja, okrutna i lijepa. Postao je svj
estan da bulji.
Smijem li ui? upitala je. Therese ili moda Kochava neto je proaputala i zasmijuljila
se. ena je prvi put pogledala pokraj njega. Ah, smetam vam rekla je uljudno. Izra
z lica joj se nije promijenio.
Osjeao se kao petnaestogodinjak koji je uhvaen iza sjeni-ka. Nimalo. No ona se ve poe
la povlaiti.
Kao to vidite, tu sam odsjela. Razgovarat emo sutra ujutro. Laku no.
Laku no rekao je vratima koja su se zatvarala.
Kada se okrenuo Theresi i Kochavi zabava je bila gotova prije no to je i zapoela.
Dugo mu je vremena trebalo da im objasni kako eli da otiu. Velikoduno ih je platio
i ispratio do vrata. alom rekla je Kochava dajui sve od sebe da izgleda kao da joj
je ao.
alom, Therese. alom, Kochava. alom, alom rekao je kao u uvodnoj lekciji nekog ludog
udbenika za poetni stupanj hebrejskog: Theresa i Kochava odlaze. Harry kuca na vra
ta susjedne sobe, vrata se otvaraju.
ena se presvukla. Plava je haljina visjela na vjealici u otvorenom ormaru, a ona je
na sebi imala tamnoplavi kuni ogrta strogog kroja. U ruci je drala etku za kosu. Kos
a, koju je inae nosila u vrstoj puni, visjela joj je s ramena poput krzna, gusta i
crna.
Sada mogu razgovarati.
Trenutak, molim. Vrata su se zatvorila. Kada su se otvorila, ormar je bio zatvore
n, a etka je nestala s vidika. Na njezinim uskim i smeim stopalima s noktima nalik
koljkama, bile su sada papue.
Uite.
Hvala. Sjeo je na stolac, a ona na krevet. Gospoica... Strauss, rekli ste?
Klimnula je. Strauss.
Zato ste dobili zadatak da radite sa mnom?
Smatraju da bih mogla biti od koristi.
Tko to smatra?
Nije se obazrela na pitanje. Radim u Muzeju Izraela. Bavim se starinama.
Zato biste meni trebali?
Moja je specijalnost da opovrgnem autentinost modernih predmeta koji su nainjeni ta
ko da izgledaju staro.
Govorimo o draguljima, mojoj specijalnosti. Svi su dragulji stari. Odjednom je sh
vatio kako se osjeao David Leslau. Ne elim vas.
Naalost, prema uputama koje sam dobila nemate izbora rekla je mirno.
Doao sam ovamo da uinim ono to sam pristao uiniti. Nisam pristao raditi s nekim.
Prespavajte predloila je. Moemo ujutro porazgovarati o tome.
Osjetio je kako ne eli otii. Bio sam u muzeju cijelo popodne rekao je. Ozlovoljilo
ga je to to se morao prisiliti da ode do vrata. Bio je spreman raspravljati s njo
m o Van Goghu.
Po prvi je put u njezinim oima vidio da se zabavlja. Vjerujem da ste uivali. Laku n
o, gospodine Hopeman.
Laku no, gospoice Strauss.
Zapravo, gospoa Strauss rekla je kad su se vrata zatvorila.
Sat poslije, opet se zaulo kucanje. Ovog je puta, meutim, dolazilo s glavnih vrata
njezine sobe. uo je kako puta nekog u sobu, mukarca dubokog glasa. Govorili su hebr
ejski, no Harry nije mogao odrediti to govore.
Oboje su se mnogo smijali.
Ubrzo su ukljuili televizor.
Leao je na svojem krevetu i sluao njezin glasan televizor kada mu je zazvonio tele
fon.
Ovdje recepcija, gospodine Hopeman. Imamo paket za vas.
Potanski paket?
Mislim da su ga dostavili prije kratkog vremena. Taksijem.
Javit u vam se rekao je i spustio slualicu. No kada je nazvao recepciju javio mu s
e isti glas. Hoete li ga poslati gore?
Da, gospodine.
Za par minuta noni mu je uvar predao oko desetak centimetara veliku kocku zamotanu
u smei papir na kojem je uglatim rukopisom na dvije strane bilo napisano njegovo i
me i hotel. Kada je ovjek otiao, Harry je stavio paket na sredinu stola.
Istuirao se i obukao pidamu. Kada je izaao iz kupaonice televizor se u susjednoj so
bi iznenada ugasio. Bilo je veoma tiho.
Prinio je paket uhu ali nije nita uo. Prije tri tjedna neki je motocikl prepun eks
ploziva eksplodirao u ulici Jaffa ubivi pri tome ljude; to je popodne vidio oteeni
plonik. Ovdje su bombe dolazile u
lutkama, knjigama, limenkama kave. U malim smeim paketima i obinim bijelim koverta
ma.
Stavio je paket u ladicu u komodi i pokrio ga donjim rubljem i kouljama. Dovukao
je teki koni naslonja ispred komode.
Bio je umoran te je pokuao zaspati, no umjesto toga je ponovno proivljavao dogaaje t
og dana. Naposljetku je ustao i pojeo nekoliko datulja. Bile su slatke od gustih
sokova. Izvadio je paket iz ladice. Kada gaje otvorio nije dolo do eksplozije. U
kutiji su bili smotuljci arapskih novina koje je pomnjivo odmotao. Nisu sadravale
nita, no u sredini je bio kamen veliine bobe groa.
Maknuo je sa stola sve osim kamena.
Bio je obloen tamnom, gustom patinom, no netko je u njoj struui nainio dva prozora.
Kada gaje pribliio depnoj svjetiljci vidio je da vei dio njega proputa svjetlo ali da
nije ist poput vode.
Iz svoje je torbe izvadio povealo i mjerne instrumente, a onda, prepustivi se izne
nadnom porivu, i oeve biljenice. Otvorio je posljednju na posljednjem zapisu i irok
im, vrstim rukopisom napisao ispod njega:
Ovo je kraj
tehnikog dnevnika
Alfreda Hopemana, sina Joue Levija
(Aharona ben Jeue Halevija)
Okrenuo je stranicu i napisao:
Ovo je poetak tehnikog dnevnika
Harryja Hopemana, sina Alfreda Levija (Jeue ben Aharona Halevija)
Instrumenti su bili stari prijatelji za koje se inilo da sami rade. Zapisao je mje
re to mu nije oduzelo mnogo vremena.
Vrsta kamena, tamnocrveni granat. Promjer, 19 mm. Teina, 138 karata. Boja, krvavo
crvena. Specifina teina, 3,73. Tvrdoa, 7,16. Kristalni oblik, kubian, rompski dodeka
edar (sve povrine u potpunosti izraene i lagano izbrazdane).
Komentari: Ovaj kamenje neobraen i neumetnut. Oko sedamdeset posto granata izbrazd
ano je ili zamagljeno, vjerojatno eljeznim oksidom. Njegova loa kvaliteta ne bi pon
itila njegovu povijesnu vanost; naprotiv, u biblijsko se doba kvaliteta dragulja ni
je znala dobro ocijeniti a granat pronaen u pustinji za vrijeme lutanja Izraeliana
koji je pleme Levijevo dalo da se umetne u opleak Velikog sveenika bio je vjerojat
no kamen nalik ovome. Kada bi se odstranio dio s grekom ostao bi kamen od otprili
ke kO karata koji bi bio drugorazredni poludragi kamen srednje kvalitete koji bi
u veleprodaji kotao oko 180$ zbog ega ne bi bio u prodaji kod Aljred Ho-peman & So
n.
Nije mogao spavati, njegov fizioloki sat nije radio. S prozora je vidio da zid Is
tonog Jeruzalema sada sjaji pod reflektorima poput hollywoodske biblijske inscena
cije. Mijenjao je dva televizijska programa koja su jo uvijek emitirala, jedan na
hebrejskom, drugi na arapskom, sve dok oba nisu zavrila.
Zatim je dugo vremena proveo nad fotokopijama Bakrenog svitka. Koliko god naprez
ao oi nije mogao razluiti dvije rijei koje se i dalje nisu mogle deifrirati u odlomk
u koji je govorio o genizi utog dijamanta.
Na mjestu na kojem je pokopan Juda, kanjen zato stoje uzeo od plijena, zakopan na
dubini od osam i pol lakata, svjetlucavi je kamen (neto) (neto)...
Vratio se oevoj biljenici traei znaenje neuhvatljivih rijei u Al-fredovom opisu dijama
nta. No ondje nije bilo niega.
Tata, pomozi mi.
Znao je to bi njegov otac rekao da je mogao govoriti. Du bist ah nahr. To bi Alfr
ed Hopeman uvijek rekao kada Harry ne bi uspio uoiti neto vano. Obino bi to bilo reen
o mirno i dobre volje, no smisao se nije mijenjao. Du bist ah nahr, budala si.
Stalno je iznova itao biljeke pokuavajui vidjeti dijamant onako kako gaje vidio njeg
ov otac.
BERLIN
etiri godine nakon to je utemeljio vlastiti atelje i duan u najelegantnijem dijelu
Leipziger Strasse Alfreda Hauptma-nna su pozvali u Antwerp na sastanak nezavisni
h trgovaca koji su pokuavali osnovati udrugu trgovaca dijamantima na malo. Dijaman
tska industrija potovala je organizacije otkada je skupina DeBeers osnovala Konzor
cij kako bi plasirala dragulje na trite te je otiao u Antwerp. Sastanak je bio dobro
posjeen no klubovi trgovaca dijamantima ve su nudili usluge koje su zadovoljavale m
noge njihove potrebe, a uspjeni su trgovci toliki individualci daje nova udruga i
zazivala mnogo otpora. A nitko od nazonih nije imao organizacijskog smisla ni elju
za moi kakve su pokazali oni koji su spojili rudarske tvrtke u ono to je na kraju
postalo DeBeers.
inilo se da nikoga nije razoaralo to to susret nije uspio u zacrtanoj nakani. Trgov
alo se mnogo, ivahano i zabavno, a Al-jredje vrijeme proveo s tri roaka koji su na
susret doli iz ehoslo-vake. Volio je roaka Ludvika, kojeg je zvao Laibel; zajedno s
u ivjeli za vrijeme naukovanja u Amsterdamu. Karela, Ludvikovog mlaeg brata koji je
najvei dio vremena u Antwerpu proveo prouavajui Alfredovo konzervativno odijelo na
tanke pruge, njegove niske gamae od antilop koe, nenapadno svjetlucanje njegovih iza
ma, svjei cvijet u njegovom zapuku, jedva daje i poznavao. Njegovom ujaku, Martinu
Votickom, bilo je drago kada se za vrijeme ruka nekoliko ljudi zaustavilo za njih
ovim stolom kako bi se rukovalo s mladim trgovcem iz Njemake. Jedan od njih bio je
Paolo Luzzatti iz tvrtke Sidney Luzzatti & Sinovi iz Napulja.
Kada je neto kasnije Alfred sam otiao iz Beurs Voor Dia-mantenhandela Luzzatti gaj
e zaustavio. Moemo li porazgovarati?
Nali su kavanu u Pelikanstraate. Luzzattijev je njemaki bio nezgrapan, Alfredov ta
lijanski jo gori te su govorili jidi. elite li, moete mojoj tvrtki biti od koristi re
kao je Luzzatti. Zatraili su od nas da popravimo i osvjeimo veoma osobiti dragulj.
U trgovini imam nekoliko ljudi koji rade upravo to rekao je Alfred.
Luzzatti gaje podsmjeljivo pogledao. Bit e daje tako. Mi imamo sline ljude. No ovo
je dragocjenost koja je ispala te je po svoj prilici oteena. To je Inkvizicijski d
ijamant i mitra u koju je ugraen.
Moja je obitelj imala mnogo posla s tim kamenom rekao je Alfred uzbueno, no Luzzat
ti gaje prekinuo.
Znamo. To je jedan od razloga zbog kojeg smo vas se i sjetili. A znamo i da ste
u Junoj Africi radili za Konzorcij. Morali biste biti u stanju procijeniti oteenje
na velikom kamenu.
I jesam, uvjeravam vas. Raditi s Vatikanom. Zazvi-daoje.
Da.
Pomisao gaje uzbudila. Hoe li mi dopustiti da ga odmah vidim? Mogu odavde otii u Ri
m.
Ne, ne! Stvar je veoma osjetljiva. Shvaate, idovska tvrtka, Katolika crkva. Oni su u
vijek veoma spori Ne znam kada e nam ga predati.
Alfred je slegnuo ramenima. Kada ga predaju, javite mi se.
Luzzatti je klimnuo. Dao je znak konobaru da im donese svjeu kavu. Recite mi, gos
podine Hauptmann, kako vam se svia ivot u Berlinu?
To je najuzbudljiviji grad na svijetu rekao je.
U Berlinu se rodio. Djetinjstvo je proveo u etvrtastoj, runoj kui od sivog kamena n
a Kurfurstedammu. Oaloen i uasnut ostavio ju je u dobi od etrnaest godina, tri dana n
akon to su mu roditelji izgorjeli u poaru u hotelu u Beu kamo su otputovali zbog po
sla.
Njegov je stric postao upravitelj imetka. Martin Voticky, ije je prezime postalo eka
verzija Hauptmanna kada se kao mladi preselio u Prag, doimao se odbojnim i stran
im.
Ako hoe, moe ivjeti s nama rekao mu je Voticky. Ili moe uivati u internatu.
Alfredje napravio pogrean izbor.
Njegov je ujak imao neugodne uspomene na njemaku gimnaziju te gaje upisao u skupu
kolu u enevi u kojoj su uenici odraavali stavove svojih roditelja. Za vrijeme borav
ka u vicarskoj Alfred se navikao da svoje ime uje jedino kada bi ga prozvali u razr
edu ili kada bi veer proveo igrajui ah s djeakom koji se zvao Pinn Ngau, Kinezom koj
i je u koli bio drugi nedodirljivi. Kada je Pinn razgovarao s drugima Alfreda je
nazivao le Juif.
Nakon tri godine mune osamljenosti maturirao je tenim francuskim, ne podnosei moguno
st da mu se isto dogodi na fakultetu. Kada mu je ujak predloio da ode u Amsterdam
i s roakom Ludvikom naui kako se bruse dijamanti spremno je pristao.
Nikada prije nije bio toliko sretan kao sljedeih nekoliko godina. Ludvikje brzo p
ostao Laibel, brat kojeg nije imao. Zajedno su stanovali na tavanu sa zabatnim p
rozorima koji su gledali na Prinsengracht, tri zgrade nizvodno od vjetrenjae ija i
h je kripava osovina nekoliko noi drala budnima, no koja im je zatim nalikovala na b
eskonanu uspavanku. Gotovo istom brzinom svidjela im se nizozemska rakija, ene i m
ala dimljena haringa koju su zvali bokking, iako su rijetko imali novca i vremen
a za bilo to osim haringe. Svakog dana osim nedjelje pohaali su satove matematike i
optike na tehnikom institutu kojeg je Martin Votickv odabrao zbog strogosti podu
ke i mnogo vremena provodili za svojim klupama u jednoj od najstarijih brusionic
a dijamanata radei sa svim plemenitim metalima i raznim kamenjem.
Nijedan od njih nee postati poznat kao brusa no nakon etiri godine otili su iz Amste
rdama sa strunim znanjem koje e im se kao trgovcima dijamantima pokazati neprocjen
jivim.
Laibel se vratio u Prag i oev duan. Iako nerado Martin Voticky Moje odluan da u tvr
tki nae mjesta i za neaka no Alfred gaje iznenadio otkrivi da ima vlastite snove. N
atjecao se za mjesto u Dijamantnom Konzorciju. Za nekoliko tjedana, osjeajui se po
-
put bjelosvjetskog pustolova naao se u Kimberleyju, u Junoj Africi
Grad je bio izgraen na afrikoj ravnici oko onoga stoje ostalo od rudnika Kimberley
. U prethistorijskim vremenima rastaljenaje lava pronala put do povrine, a zatim se
polako spustila i ohladila. Rudari su davno otkrili da se veliki dijamanti nala
ze u plavoj zemlji takve cijevi. Kada ga je Alfred vidio, Kimberlev je ve bio ispran
jen. Od 1871. do 191U- ljudi su izvadili tri tone dijamanata 14.504567 karata i
ostavili Veliku rupu, zjapei prostor, irok gotovo pola kilometra, a dubok kilometar
, kojem je na dnu bilo dvjesto metara vode. Prostor je bio ograen. Koliko god je
to bilo mogue Alfred je izbjegavao pogled na njega.
Zbog tenosti kojom je govorio francuski dodijelili su ga Compagnie Francaise de D
iamant, jednoj od holding kompanija, u kojoj je birao, klasificirao, i procjenji
vao nebrueno drago kamenje. Cijeli je dan radio pod nadzorom ljudi koji su unutar
nju strukturu kristala itali poput slova. Prouavao je razne vrste dijamanata s grek
om i pomagao da se odlue koji se mogu poboljati bruenjem, koji se mogu sauvati kao d
rago kamenje, a koji su prikladni samo za industrijsku upotrebu. To je uenje bilo
dragocjeno iskustvo. Bio je dobro plaen, no mrzio je klimu kao i rasnu nakaznost
koju je viao svakoga dana. I premda je shvaao daje to potrebno, nikada se nije nav
ikao na mukarce s depnim svjetiljkama koji su provjeravali tjelesne otvore drugih m
ukaraca traei ukradeno kamenje.
Kada mu je istekao dvogodinji ugovor pozvao gaje direktor Compagnie Francaise i pi
tao bi li ostao s njima.
Direktor gaje pogledao preko naoala kada je Alfred uljudno odbio.
Oh? A kamo ete, gospodine Hauptmann?
U Berlin rekao je.
Ne svia mi se tvoj plan, napisao mu je stric Martin.
Ima sjajnu budunost u Konzorciju. Ludost je da se tako mladi ovjek sam upusti u trg
ovinu dijamantima. Tko e kupovati toliko skupe stvari od nekoga tako mladog? Ako m
ora otii od DeBeer-sa, doi u Prag. Na posao cvjeta i moe nam koristiti. Za deset do
petnaest godina bit e iskusan i zreo, a mi emo ti pomoi da se osamostali.
NoAlfredje ustrajao, a Martin odustao. Vrijeme je. Odgovarat e samome sebi rekao je
kada je pozvao neaka u Prag. Martin je zakljuao vrata svojeg ureda, otvorio sef i
dao zapanjenom Alfredu njegovo nasljedstvo grudu ija je osnova bila pokrivena pozl
atom.
U obitelji je dugi niz narataja i prenosi se od najstarijeg sina najstarijem sinu.
Dajem ti ga umjesto tvojeg oca.
Zajedno s kamenom pokrivenom pozlatom ila je pria i druge tajne obiteljske dijaman
tne tradicije. Pripovijest je trajala cijelo poslijepodne i potresla Alfreda do s
ri, potaknuvi neto duboko u njemu, dopustivi mu da pone razumijevati samog sebe. Bila
je to povijest koja je pristajala njegovim snovima.
Naposljetku mu je stric predao novac koji mu je ostavio otac. Nije to bilo bogat
stvo, a smanjilo gaje i njegovo obrazovanje. No Alfredje od svoje plae u Kimberle
vju utedio omanju svotu. Zajedno e dostajati
Nije mogao odabrati bolje vrijeme za povratak u Njemaku. Dok ga nije bilo, njegova
je zemlja doivjela poraz, revoluciju, nezaposlenost i glad, no sredinom dvadeset
ih godina ljudi su bili imuniji no ikada prije i osjeali da mogu troiti te su stran
i ulagai poeli unositi velike svote u njemaku industriju i trgovinu. Lutao je po Berl
inu pokuavajui odluiti gdje da otvori duan. Nekoga starijeg ili mlaeg moglo je odvrati
ti ono stoje vidio no on je bio u godinama kada mu se porok inio privlanim. Avenij
e su jo uvijek bile iroke, iste i lijepe, no vojske prostitutki u zelenim konim izmama
stalno su patrolirale Friedrichstrasse. U etvrtima koje su njemu u sjeanju ostale
kao solidne stambene etvrti radnika i trgovaca osvanuli su barovi, zabavni parkov
i i jeftini noni lokali. U Berlinu je posvuda bilo lijepih ena, najelegantnijih ko
je je ikada vidio, dugonogih, vitkih i raskonih.
Siva kamena kua na Kurfurstedammu, irokom bulevaru, u kojoj je ivio sa svojim rodite
ljima, izgledala je zapanjujue neizmijenjena, osim stoje u vrtu bilo posjeeno jedn
o stablo ginka, a drugo je potpuno izraslo. Dugo je stajao s druge strane ulice
i zurio,
gotovo oekujui da se otvore pokrajnja vrata. Alfrede! Alfrede! Odmah doi. Otac e za k
oju minutu biti kod kua
Na kraju su se vrata otvorila, a kroz njih je izaao stariji mukarac. Imao je sijed
e, upave brkove i izgledao kao umirovljeni vojni asnik. Otrim je pogledom preao po u
lici upravo kada je jedan od homoseksulaca koji su traili muterije dolunjao do Alfr
eda i dotaknuo ga po ruci. Na? proaputao je mladi.
Ne rekao je Alfred i otiao.
Naao je stan u nekoj kui u sreditu Berlina, u Wilhelmstrasse. Sa stanom su dolazili
i opunomoeni roaci koji su ivjeli u vlasnikovom stanu na prvom katu. Herr Doktor Be
rnhard Silberstein bio je umirovljeni lijenik, sjedokos i bradat, s kroninim kaljem
i prstima poutjelim od cigareta. Njegova ena, debela i ugodna starica po imenu Ann
alise, objasnila je Alfredu da e petkom s njima veera-vati i doekivati Sabat.
Ne, nisam religiozan rekao je, odve smeten da joj se ak i uljudno zahvali.
Onda srijedom rekla je Frau Silberstein, ne htijui uti nikakav prigovor. Prvi put
kad je doao dala mu je kao predjelo na krike razrezanu guju jetru s masti od peenja.
Zatim i samu pticu s punjenjem od voa i koicom koja je uhvatila boju i hrskala u u
stima, okruglice od krumpira i crveni kupus. Za desert je dobio vruu savijau od ja
buka i orahu** finom koricom koja je Alfredu izmamila uzdah na usta.
Igrate li ah? upitao je Herr Doktor.
Dugo nisam.
Sjetit ete se rekao je dr. Silberstein, dajui sebi crne figure. Bio je veoma dobar
, poeo je desetkovati bijele figure. Zato ste se vratili u Njemaku?
Volim Berlin. Godinama sam sanjao o povratku.
Ovdje ljudi mrze idove rekao je tiho dr. Silberstein.
To je svuda isto.
Dragi moj mladiu. Znate li za Walthera Rathenaua?
Naravno, ministra vanjskih poslova. Onog kojeg su ubili
Freikorps su stupali pjevajui: Knallt ab den Walther Rathenau,/ Die Gottverfluchte
Judensau. Upucajte WaltheraRat-henaua, I On je prokleta idovska svinja. Znate li za
naciste, Njemaku nacionalnu socijalistiku radniku partiju?
Ne, ne pratim politiku.
Mala stranka. ljam. Obeavaju da e oistiti Njemaku od idova.
Kako su proli na posljednjim izborima?
Jadno, dobili su samo 280000 glasova u cijeloj zemlji.
Onda, dobro rekao je Alfred.
VVertheim's na Leipzigerplatzu bila je robna kua za pripadnike kraljevskih kua, sj
ajna, kamena palaa od mramora i kristala. Fontane su bile nainjene od ploica iz Kai
serove vlastite tvornice, a imala je osamdeset tri dizala, pokretnih stepenica i
kilometre pneumatskih cijevi. Sada je arhitekt po imenu Eric Mendelsohn gradio d
rugu elitnu robnu kuu na Leipziger Strasse za trgovaku obitelj koja se zvala Herpi
ch. Alfred je prouio zgradu. Mendelsohn ju je zamislio gotovo u potpunosti od sta
kla to je bila dotad neuvena inovacija.
Dvoje mladih ljudi iz arhitektovog ureda odgovorilo je na njegovo zanimanje i od
uevljeno mu govorilo o projektu. Bit e uveden novi nain izlaganja. Po noi e skrivena r
asvjeta osvjetljavati cjelokupni interijer Herpicha raskonim sjajem.
Alfred je imao jednu zamisao.
Nedaleko u ulici nalazila se zgrada u kojoj je donedavno bila prodavaonica cipel
a. Vlasnik je, kada gaje naao, zatraio veu najamninu no stoje kua vrijedila.
Platit u uinite li neke preinake. Vlasnik gaje sasluao i pristao.
Dok su radovi bili u tijeku Alfred je pustio brkove. Stric Martin je poslao pism
a s preporukama proizvoaima jeftinih satova kao i proizvoau linije jeftinog zlatnog
nakita koja se dobro prodavala. Umjesto da ih iskoristi, Alfred je obavio neke t
elefonske razgovore s Londonom i napisao niz pisama. Mnogo je razmiljao o onome to
eli prodavati te je bio jasan i odreen u svojim zahtjevima. Njegova
smionost osvojila je jednog od direktora Konzorcija koji ga je jednostavno provje
rio tako stoje pregledao njegov dosje u evidenciji bivih zaposlenika. Napisao mu j
e da ga ne mogu opskrbiti no poslao mu je imena nekoliko srednjeeuropskih trgova
ca na veliko i dodao da im DeBeers preporuuje da mu daju kredit. Na Alfredovo vel
iko zadovoljstvo uspio je nabaviti gotovo cijelu robu potpisujui vaue-re, to mu je
omoguilo da vei dio svojeg kapitala uloi u ureenje interijera debele turske sagove i
udobne antikne stolce postavljene oko malih staklenih kutija u kojima e drati kam
enje. Oni zidovi koji nisu bili pokriveni ogledalima bili su obojani be bojom.
Otvorenje robne kue Harpich bio je drutveni dogaaj. Bilo je tu politiara koji su drali
govore, presijecanja vrpci i ampanjca. Mukarci i ene u veernjim opravama prolazili s
u pokraj staklenih zidova i uzvikivali pri pogledu na kapute od nerca i sobola u
izlozima okupanim indirektnom rasvjetom.
etae je privlaila golema svjetiljka Kliegl, potpuno izloena na ulici. Sjala je na zid
u boje ljive na kojem su izlozi bive prodavaonice cipela bili zazidani kako bi odg
ovarali ostatku zgrade. Nakon divlje praume krzna izloenih u robnoj kui zid je smir
ivao. Davao je naslutiti kako je s one strane njegove praznine tajna i zadovoljst
vo. Kada bi se pribliili vidjeli bi da postoji prorez poput nekog pogleda u zagrob
ni ivot; iza stakla, na povienju pokrivenom crnim barunom, nalazio je bijeli, neume
tnuti dijamant.
Jedini znak bila je mala mjedena ploica pokraj vrata na kojoj je bila urezana jed
na jedina rije.
HAUPTMANN.
Pazio je da prvim zaraenim novcem plati trgovce na veliko. U poetku su dvojica naba
vljaa iskuavali njegovu mladost. Braa Deit-rich, stara njemaka kua, i Koenig Company,
manja idovska tvrtka, nadzirali su zlato koje je stizalo u Berlin. Alfredje znao
daje Irwin Koenig istaknuo smijeno visoku cijenu, a zatim i braa Deit-rich. Bez ok
vira ne moe prodati dijamantno prstenje. Bilo je jasno da su postavili cijenu i m
islili da e je morati platiti.
Ne, hvala vam rekao je mirno Koenigu kada se na-bavlja vratio. Odluio sam naruiti n
a drugom mjestu.
Brai Deitrich rekao je isto.
Proveo je nemiran tjedan prije no stoje Koenig doao s razumnom ponudom. Alfredje t
u svotu iskoristio da dobije jo povoljniju cijenu od brae Deitrich i dogovorio da u
budue okvire nabavlja iz Praga, preko duana Voticky. Uskoro je imao toliko posla da
je zaposlio dva tehniara iz Amsterdama, ljude koji su proli istu obuku kao on i Lai
bel.
Od poetka je uivao zaraivati. Kupio je plavkasto sivi automobil, jedan od prvih pro
izvoda ujedinjene tvrtke Daimler Benz, otiao krojau i poeo naruivati odjeu. Dr. Silbe
rstein koji je imao jedno zamrljano odijelo i itao publikacije Psihoanalitikog ins
tituta rekao mu je da na taj nain kompenzira usamljenost iz djetinjstva, no on je
pronaao jo skupljeg krojaa, najboljeg krojaa na Taauentzienstrasse. ovjek je poznava
o i krojaa koulja i izmara koji je izraivao i gamae. Dostavlja iz cvjearne triput je d
vno u Hauptammnov duan donosio svjee cvijee za zapuak.
Brkovi su mu izrasli puni i rii, no on ih je oblikovao u etku, po uzoru na mukarca k
oji je u njegovom djetinjstvu izlazio iz njegovog doma. Zamiljao je da zbog toga
izgleda pet godina stariji Osim zbog okraja s nabavljaima godine mu nisu predstavl
jale hendikep. U poslu kao stoje trgovina dijamantima kad jednom uspije mladost je
prednost.
S pozivima je bio oprezan, no jednog gaje dana Lew Ritz, Amerikanac koji je studi
rao medicinu, pitao bi li otiao na zabavu. Ritz, iji je nadimak najidiu bio Laibel,
kao i njegovom roaku Ludviku, bio mu je zabavan. Tu su veer otili u zapadno predgr
ae, u kuu na obali rijeke Havel. Vrata je otvorila sobarica koja je na sebi imala s
amo pregau, a u kui su ene bile potpuno gole. Svi su mukarci bili besprijekorno odje
veni Jedan dio njih bio je okupljen oko plesaice koja je dola u Berlin s Josephine
Baker. Crnkinje su bile novost u Njemakoj no on i Ritz su zapazili jednu drugu enu
i istodobno krenuli prema njoj.
Zaustavili su se i pogledali a Ritz je izvadio kovanicu.
Djevojka je imala lijepo lice i krive zube. Bila je mrava. Bio je svjestan da ruias
te crte podvezica nagruju blijeda bedra. Ne rekao je za kovanicu. Ima li to protiv,
Laibel?
Ritzje bio veoma dobroudan. Odmahnuo je glavom i otiao.
JasamAlfred.
inilo se kao da joj je nelagodno, moda ak i daje ljuta. Moda je eljela Leuoa, pomisli
o je.
Ja sam Lilo.
to mislite?
To je divno odijelo.
Nije ni sjena vaeg rekao joj je ozbiljno. Sada se nasmijala.
Moramo li ostati u ovom cirkusu?
No je hladna. Bolje da se obuem rekla je.
U blizini kioska na kojem je dr. Silberstein kupovao svoje jidi novine neki je mla
di u smeoj koulji poeo prodavati antisemitski tjednik, Napad. Nazivali su sami sebe
Olujne postrojbe, Sturmabte-ilung, a ljude su plaili no stranka im je i na drugim
izborima loe prola.
Samo dvanaest mjesta u parlamentu likovao je dr. Silberstein. Osvojili su samo d
vanaest mjesta u Reichstagu u kojem je vie od petsto zastupnika.
Na kraju krajeva podsjetio gaje Alfred ova je zemlja postavila Alberta Einsteina
za direktora Instituta Kaiser Wilhe-Im.
To je takoer zemlja... dr. Silberstein je pomaknuo jednog od svojih lovaca kako b
i pojeo pjeaka ...u kojoj graani ekaju ispred Einsteinovog ureda na Pruskoj Akademij
i znanosti i njegovog stana u Haberlandstrasse kako bi mu dobacivali gadne stvar
i zato stoje idov.
Bolesnici.
Dr. Silberstein je progunao. Drali su se svojih sastanaka srijedom naveer kao da su
svetinja te se Alfredova igra brzo poboljala. Kada je prvi put pobijedio svojeg g
azdu slavio je; sada su igrali poput tigrova koji se prikradaju rtvi, ne traei i ne
pokazujui milost. Bernharda Silbersteina progonile su sablasti. Neki nizozemski fi
nacijeri, etvero brae po imenu Barmat, optueni su da su darivali i davali novac osoba
ma na visokim poloajima u njema-
koj vladi. Barmati su bili idovi a dr. Silbersteinje ekao reperkusije.
Gluposti rekao je Alfred. Zar ne postoje katoliki kriminalci? I protestantski?
Mi moramo biti posebno oprezni dr. Silbersteinje oklijevao. Posebice moramo pazit
i da se ne prepustimo otrim poslovnim metodama.
Sada je Alfred znao u kojem se smjeru kree razgovor; Bernhard Silberstein bio je l
an idovskog vijea zajedno s Irminom Koenigom, nabavljaem s kojim je Alfred imao nep
rilika.
Upoznali ste me rekao je. Recite mi Mislite li da sam prevario tu gnjidu?
To nije vano. Vano je da on kae da jeste. Rabin Hillel je rekao: Nije dovoljno izbje
gavati zlo. ovjek mora izbjegavati privid zla.
Alfred je uzdahnuo.
Biste li sljedeeg utorka eljeli prisustvovati sjednici idovskog vijea? upitao je dr.
Silberstein. Planiramo program za proslavu dvjestote obljetnice Mendelssohnovog
roenja.
Felixa Mendelssohna, skladatelja?
Ne, ne, Mosesa Mendelssohna, njegovog djeda koji je preveo Petoknjije na njemaki.
Ne mogu rekao je Alfred. Prouavao je ahovsku plou i povukao, poslije se ispostavilo,
potez koji gaje veoma izloio. U posljednje sam vrijeme izuzetno zaposlen rekao j
e.
Tvrdila je da mu to stoje obrezan daje okultne moi, daje ini robinjom. Kada bi se u
gasio ona mu je tiho pjevuila, nazivala ga svojim malim idovskim vitezom, pozivala
ga da ustane i da se bori. Bila je deset godina starija od njega. Svi su je zvali
Lilo no krtenojoj je ime bilo Elsbeth Hilde-Maria Krantz, a otac joj je bio svin
jogojac u Westfaliji Sedam je godina radila kao sobarica i uvala svoje dje-vianstv
o i gotovo svaki pfening za miraz koji je svaka djevojka iz njezinog stalea treba
la za udaju. Kad god bi dobila slobodan dan u krmi odlazila bi kui i radila sa svi
njama ili ih pomagala klati ovisno o godinjem dobu. Imala je gotovo dovoljno novc
a kada je
dolo do inflacije. Reichsmarke koje je tako nepokolebljivo stavljala sa strane po
stale su preko noi bezvrijedne.
ivot mi vie nije imao smisla rekla mu je dok su leali u njezinom krevetu, a slabi zv
ui neijeg gramofona dopirali kroz pod. Zato bi trebala odluiti izmeu ienja zahoda i
nja svinjskog napoja? Odluila sam postati glumica.
Radila je kao prodavaica u duanu tkanina. Honorarno je radila kao statistica za fi
lmski studio UFA i neodreeno govorila o filmu u kojem se pojavljivala; bio je sig
uran da zna u kojoj vrsti filma.
No volio je njezino drutvo. Odlazili su u kabarete, posebno u njihov omiljeni, Ti
ngeltangel. Ponekad bi nala enu za Ritza, iako ih je ismijavao zato to sujazz izgova
rali kao yatz, no ee su ona i Alfred odlazili sami. Vodio ju je u kazalite, na njezi
ne prve koncerte. U Filharmonijskoj Dvorani Artur Schabeljojje izmamio suze na oi
Alfred joj je dao ogrlicu, narukvicu. U Herpichu joj je kupio bundu, a ponekad jo
j je davao novac, no nije bilo nikakvog dogovora. Bio je zadovoljan svojim ivotom
i mislio kako je vraki dobar tip. No jedne su veeri uli u Tingeltangel izmeu predsta
va i uli konferansjea kako se ali stoje barmen ugasio radio.
Veeras nema glazbe rekao je anker. Govore i govore o New Yorku. Koga briga za New Y
ork?
Sto se dogaa u New Yorku? upitao je Alfred penjui se na barsku stolicu.
anker je slegnuo ramenima. Neki lausig na Burzi rekao je.
Nekoliko mjeseci poslije pazikua zgrade u kojoj se nalazio duan rekao je Alfredu k
ako ga situacija podsjea na 1921. Gdje ste vi, gospodine, bili 1921. ?
Jo sam bio u koli u vicarskoj.
ovjek je uzdahnuo. 1921. su moja djeca esto odlazila u krevet gladna.
To je bila istina, djeca su ponovno bila gladna u Njemakoj. Posljednje to su ljudi e
ljeli kupovati bili su dijamanti. Odjed-
nom nizozemski tehniari nisu vie imali to brusiti ni umetati. Dao im je kao posljed
nju plau onoliko koliko se usudio i pustio ih.
Lew Ritzje rekao daje u amerikoj tvornici eira njegova oca, u mjestu koje se zvalo
Westbury, dolo do prekida proizvodnje. Tog je proljea Ritz diplomirao i otiao kui. D
an nakon stoje otiao stiglo je pismo od ujaka Martina. Ako Alfred eli, Martin e otp
ustiti Karela iz duana Votickv kako bi mogao otii u Berlin i pomoi roaku. Zapravo, pos
ao je u Pragu bio toliko slab daje mogue da i Laibel doe raditi zaAlfreda.
Odgovorio im je i savjetovao da ostanu gdje jesu.
Krive idove rekao je dr. Silberstein. Alfredu se nije svialo kako izgleda. Annalis
e mu je rekla kako je zdravlje njezinog mua veoma loe. Srce gaje izdavalo te kaalj
zbog toga nikako nije prestajao. Za vruih noi starac je imao problema s disanjem t
e je, oslonjen o jastuke, satima sjedio pokraj otvorenog prozora'.
Jo uvijek imam roaka iz Poljske ujeivi u Frankfurtu na Majni rekao je dr. Silberste
in. Ondje nacisti tuku Zidove. Policija ak ni ne slua njihove pritube.
Berlin je jo uvijek civiliziran rekao je Alfred.
Trebali biste otii. Jo ste mladi. Alfred je izgubio strpljenje. Igrajmo ah.
Posao je iao sve loije. U Capetownu je ovjek po imenu Ernest Oppenheimer postao pre
dsjednik DeBeersa i otkrio da uz depresiju ima i druge probleme. DeBeersje nagom
ilao toliko veliku zalihu dijamanata da bi, plasirana na trite, u potpunosti mogla
sruiti cijenu dragulja. Da bi stvari bile gore u Transvaalu i Na-maaualandu otvo
reni su novi rudnici. Oppenheimer je raspustio Konzorcij i zamijenio ga Dijamant
nom Korporacijom iji je zadatak bio da drago kamenje oprezno plasira na trite u mali
m serijama kako bi poveao cijene. No kakve je koristi bilo od toga da se odri cijena
ako se nita nije prodavalo?
Jednog se jutra Alfred probudio i shvatio da mrzi biti poslovan ovjek, da mrzi sva
kog dana odlaziti u duan i gledati vrata duana koja su se rijetko otvarala. Neki s
u dobri draguljari poeli prodavati onu vrstu bezvrijedne robe s kojom je ujak Mar
tin i elio da pone. Umjesto toga poastio je samog sebe etverodnevnim bo-
ravkom u Nizozemskoj i naruio liniju kvalitetnog plavo bijelog nakita Delft. Vrati
o je sve dragulje iz duana koje je kupio na odgodu i rijeio se svega osim sedam ma
lih utih dijamanata koje je drao u sefu kako bi se i dalje osjeao kao trgovac. U pr
ozorskoj nii vicarski je sat zamijenio bijeli dijamant. Nova se linija slabo prodav
ala no ne bi pomoglo ni da je duan napunio jeftinijim stvarima. U umama oko Berlin
a nezaposleni su podizali atorske kolonije.
Treba nam nepopustljiv ovjek da nas izvue iz ovog nereda rekao je pazikua prouavajui
ljredovo lijepo odijelo. Bilo je neto u pazikuinim oima; bio je ili nacist ili komu
nist ili su mu djeca opet bila gladna.
Paolo Luzzatti iz Sidney Luzzatti & Sinovi pisao mu je iz Napulja kako je posao
o kojem su prije nekoliko godina razgovarali uAntmerpu bio neizbjean. Alfredje mn
ogo razmiljao o Inkvizicij-skom dijamantu. Mogunost da vidi Grgurovu mitru bilo je
neto to je rastjerivalo sivilo jer je ivot u Berlinu inae potamnio. Prije je volio e
tati po Unter den Linden; sada su se ondje dvaput, triput tjedno odravale smotre
esesovaca u smeim kouljama ili komunista iz istonih dijelova u blijedoutim radnikim kou
ljama. Kad god bi se kolone susrele raspale bi se u nasilju, kao da se ohari bore
protiv buba na najljepoj gradskoj ulici.
Rujanski su izbori bili katastrofa. Nacisti su se hvalili kako e umjesto dvanaest
dobiti pedeset mjesta. Umjesto toga, est i pol milijuna Nijemaca darovalo je Adol
fu Hitleru sto sedam mjesta u Reichstagu.
Tjedan dana nakon izbora Paolo Luzzati doao je u Berlin nosei Grgurovu mitru u tor
bi od plave tkanine s patent zatvaraem, torbom u kojoj je vodoinstalater mogao nos
iti kobasicu za ruak.
Divan predmet rekao je Alfred kad je vidio mitru.
Dobro se radi u vaoj obitelji.
Klimnuvi glavom prihvatio je kompliment. Luzzatti je izvadio golemi dodatak o osig
uranju s kojim se Hauptmann morao sloiti Paolo je u pozadini nervozno listao ugov
or osiguranja.
Zlatni ukras za glavu otetio se pri padu. Luzzatti je gledao preko njegovog ramen
a dok je Alfred njeno izvlaio veliki uti dijamant iz njegovog leita, a zatim ga promat
rao kroz lupu. Obojica
su znali kako dijamant lako naprsne ili se oteti unato njegovoj tvrdoi
ini se daje neoteen rekao je. Drugi je mukarac uzdahnuo.
Morat u obaviti opsena ispitivanja da se u to uvjerim. Trebat e mi neko vrijeme. Za
to vrijeme rekao je usput mogu isto tako popraviti i okvir.
Paolo se namrtio. Znate li to? Mora biti savrena kada se vrati u Vatikan.
Slegnuo je ramenima. Moda u morati pozvati zlatara. Ovdje postoje jedan ili dva do
bra.
Na kraju se na obostrano olakanje Luzzatti ukrcao na vlak za Napulj i ostavio mit
ru Alfredu.
Unato osiguranju nikada nije ostavljao ni dijamant ni mitru izvan vidokruga. Plav
u je torbu nosio naveer kui ujutro u duan. Jedne veeri, kada je Lilo bila kod njega
u stanu, pokazao joj je mitru i dijamant.
ije su?
Papini.
Namrtila se. Nije bila religiozn,a no vidio je da smatra takve ale neprikladnima.
Moda posebice ako dolaze od njega.
Prije toga je dijamant pripadao nekom ovjeku u panjolskoj. Spaljen je zato stoje bi
o idov.
Ponekad mi se ini da si lud rekla je
Na kraju ispitivanja znao je daje kamen neoteen. Jednog je jutra vratio kamen u mi
tru. Pitao se znaju li ljudi u Vatikanu po kojem je predloku nainjena. Njegov je p
redak oblikovao mitru tono prema crteima misnephetha, mitre Velikog sveenika koje j
e Alfred vidio. No taje bila od lana, a ova od zlata. Bilo gaje izuzetno teko isti
ti zbog ega je Alfred osjeao zahvalnost. Dao sije vremena. Eksperimentirao je i otk
rio da nee biti potrebno pozvati zlatara. Sam je, milimetar po milimetar, izvukao
oteeni dio, uivajui u laganim udarcima ekia koji je, inilo se, nadahnjivao darom i vje
inom kojom je njegov predak oblikovao mitru.
Koliko god se trudio nije radei uspijevao iskljuiti sve ostalo. U listopadu je bio
sazvan novi Reichstag. Tisue su se okupile
ispred zgrade Reichstaga i klicale Hitleru. Protivno zakonu nacisti su prokrijuma
rili svoj Olujne postrojbe. Presvukli su se u WC-ima i napravili zbrku od sjedni
ce, pjevajui i udarajui nogama, uut-kujui vikanjem sve one koji su pokuali govoriti.
Kada je policija naposljetku rastjerala gomilu organizatori su odveli paradu do
Herpicha na kojem su porazbijali izloge i opljakali krzna.
Alfred je sjedio u duanu i sluao kako prolaze na putu prema Wertheimu. Juda verrec
ke! vikali su. idovi crknite! idovi crknite, idovi crknite, idovi crknite!
Lew Ritz je pisao da poinje stairati u nekoj njujorkoj bolnici. .. .ujem da je broj
zahtjeva za amerikim vizama u velikom porastu u Njemakoj. Jesi li razmiljao o tome
da doe ovamo? Za sluaj da te uspijem nagovoriti, aljem ti u privitku pismo. Trebat e
ti budui da ne daju vize ljudima koji ne mogu dokazati da se nee pridruiti velikom b
roju nezaposlenih. Nadam se da e doi. Ako doe, odvest u te na mjesto koje se zove Cott
on Club, a u kojem e shvatiti da nikad nisi uo pravi yatz...
Pismo u privitku bila je izjava koju je potpisao Lewov otac, a kojom se potvrival
o da e Alfred Hauptmann nakon ulaska u Sjedinjene Drave dobiti zaposlenje u Ritz He
adwear Corporation-u. Stavio je kovertu u sef No kada je napisao Leuni odgovor d
a mu zahvali, podsjetio ga je da su nacisti samo druga stranka po snazi u Njemakoj
. Paul von Hindenburg je predsjednik Njemake republike koji se zakleo da e uvati Ust
av napisao je Alfred. Odluno je zanemario injenicu daje Hindenburgu bilo osamdeset
etiri godine i daje dosta drijemao.
Liloje i dalje pokazivala prijateljstvo i privrenost no oito ju je poelo zabrinjavat
i ono to se dogaalo. Vie nije pjevuila svojem malom idovskom vitezu, a ponekad bi leei
mraku spomenula svoje strahove.
Nacisti imaju neka mjesta u svim dijelovima grada. Zna, naputena skladita ili bive t
vornice.
Nisam uo.
Da i zovu ih koncentracioni logori. Dovode onamo svoje neprijatelje na ispitivan
je. Komuniste i idove.
Kako zna?
Netko mije rekao.
Tjeeijuje potapao po bedru. Bila je to vjerojatno samo pria no mogla je biti i istin
a, ljudi su nestajali. Stalno su izvlaili tijela iz kanala Landwehr.
Kamo god je Alfred iao viao je ljude u nacistikim uniformama. Sada je bilo tako mnog
o smeih koulja. Hitlerje obeao posao i napredak kada se napokon isprave nepravde na
nesene u Versaillesu 1919., a Zidove istjeraju iz Njemake.
Uvodni lanak u Napadu licemjerno je savjetovao graanima da ne pokuavaju sami rijeiti i
dovsko pitanje budui daje to dravni problem. No sve gaje vie pojedinaca svakog dana
pokuavah rijeiti na svoj nain. Poljski roak Bernharda Silbersteina us-paniio se zbog
divljatva u Frankfurtu na Majni i pobjegao izjei-ve kako bi ivio s rodbinom u Berli
nu. Maxa Silbersteina, mladia upala lica i rijetke brade, odmah su prepoznali kao
jednog od prezrenih Ostjudena, idova koji je doao u Njemaku iz Istone Europe. Dva da
na nakon njegovog dolaska otiao je do kioska da kupi novine za svojeg roaka i nalet
io na Olujne postrojbe koje su prodavale Napad. Doao je kui blijed, staklenog pogl
eda, a na stranjem dijelu njegovog kaputa bio je privren znak: JA SAM IDOVSKI LOPOV Slj
edeeg je dana bio na vlaku za Krakov.
Bila je to kap koja je Silbersteinu prelila au. Sredili su svoje poslove i otili ivj
eti s lijenicom koja je posjedovala farmu u Gorju Harz. Zato ne odete iz zemlje? u
pitao gaje dr. Silberste-in na rastanku.
Ovdje imam posla rekao je Alfred pokuavajui govoriti mirno.
ekate li da svi pokuaju otii, da bude prekasno? Ako tako mislite, zato vi ne odete iz
Njemake?
Budalo! Da bi ovjek dobio vizu mora proi lijeniki pregled.
Zurili su jedan u drugoga. Zaboravite na posao. Dr. Silberstein se odvie uzbudio,
teko je disao. to vrijedno imate, a to ne moete ponijeti sa sobom?
Alfred je promislio. Ovaj grad rekao je.
Pa ipak, grad koji je volio gotovo je nestao. Nacisti i komunisti prerasli su pen
dreke te nije bilo neobino da odabire mjesto za etnju s obzirom na podruja iz kojih
se mogla uti pucnjava.
Jednog je dana doao na posao i vidio daje preko ljubiastih cigli bijelom bojom koja
je curila velikim slovima bila narkana rije JUDE. Ostavio ju je te je to moda djelo
valo kao reklama. Nekoliko je finih ljudi dolazilo svakog dana te je prodao jedan
broj komada iz linije Delftmare. Staklo su na Herpichu zamjenjivali dvaput ili tr
iput, a onda bi ga ponovno razbili sve dok neke izloge nisu zatvorili daskama i
tako ih ostavili. Prialo se da obitelj Herpich razmatra mogunost da duan proda kranim
a. Moda je to bila istina. Postojao je pritisak da poslovne kue postanu arijevske
te je jednog popodneva u duan doao Richard Deitrich i rekao mu da su Braa Deitrich
isplatila Irurina Koeniga.
Richard Deitrich je imao isto, sjajno lice i vrh dobrog krojaa. U suvratku njegovog
sivog kaputa znaka sa znakom svastike pokazivala je da se ispravno odluio za unif
ormu. Ovo je lijepi mali duan. Uvijek sam mu se divio rekao je. Biste li bili zai
nteresirani da nam ga prodate, Herr Hauptmann ?
Nisam razmiljao o prodaji.
Nekim e ljudima biti tee poslovati oko shvaate to elim rei. Prodate li sada, moete o
i zaposleni kod nas.
Ne bih rekao.
Poslije e vrijediti mnogo manje rekao je Deitrich uljudno.
Aljred mu je zahvalio na ponudi.
Hauptmann je bilo njemako ime, on je bio Nijemac. No sada je u restoranima ili do
k je ekao u redu za kazalinu ulaznicu osjeao kako ljudi promatraju ono to gaje kao id
ova inilo tuim i odbacivali ga pogledom.
Stan Silbersteinovih ostao je prazan. Nedostajale su mu partije aha srijedom navee
r, a Lilo je iznenada imala posla kad god bi nazvao. Jedne mu je veeri anker u Tin
geltanglu rekao da esto dolazi s nekim Smeekouljaem.
Nazvao ju je i pitao mogu li porazgovarati Bila je u kunoj haljini kada je stigao
i stavljala kemijske uvijae na kosu koji su smrdjeli poput pokvarenih jaja.
Da, istina je rekla je. Imam novog "prijatelja. ekao je da osjeti bijes ili velik
u tugu no nije osjetio nijedno ni drugo.
Rekao mije da e donijeti zakon. enama koje izlaze sa idovima bit e teko. Povukla je d
im iz cigarete koja je nesigurno visjela iz njezinih usana.
Tone bismo eljeli Pogledala gaje kroz dim.
Sretno, Lilo.
Sretno i tebi rekla je ona.
Usred noi sjetio se da joj je pokazao stoje u plavoj torbi. Pokuao je ne misliti n
a to. Bez obzira na sve, bili su iskreni Vjerovao joj je.
No nemirno je spavao.
Ustao je prije zore. Sjeo je za stol i grozniavo radio. Kada je zavrio, zlato je s
jalo, dijamant svjetlucao mitra je bila savrena. Veoma ju je pomnjivo umotao podlaui
je s mnogo mekanog materijala u kutiju koju je stavio u veu kutiju i zamotao je.
Zatim je paket adresirao na Paola Luzzattija. ekao je na poti kada se otvorila.
Tog gaje petka ujutro probudio je telefon.
Herr Hauptmann ?
Bio je to pazikua iz Leipziger Strasse. Imam strane vijesti, gospodine rekao je ovj
ek. Alfredje proistio grlo.
Dogodila se... hm... provala.
U moj duan?
Da. Sve su uzeli
.. .Jeste li nazvali policiju?
Da.
Stiem odmah rekao je Alfred.
No leao je u krevetu jo dvadeset minuta kao daje nedjelja i kao da nema ama ba nikak
vog posla. Kada se ustao okupao se, obrijao i pomno odjenuo, a zatim spakirao ko
veg.
Uzeo je taksi ali je vozaa zaustavio blok dalje, kod Herpic-ha, zato to je vidio k
ako ispred duana stoje dva pripadnika S.A.
Obiao je robnu kuu i doao do uliice koja je vodila do stranjih vrata zgrade od cigle.
Bila su zakljuana, no on je imao klju. Kada ih je otvorio, ondje je stajao pazikua.
Dobro jutro.
Dobro jutro, gospodine. ovjek se okrenuo i poeo mesti
Vrata kojima se iz vee ulazilo u duan bila su razbijena. Sva je roba nestala, a in
stalacije i namjetaj bili su razbijeni. Alfred je neopazice uao u stranju sobu i vi
dio da su silom pokuali otvoriti sef ali da nisu uspjeli Bio je okrznut a mali je
dio vrata bio oguljen no bio je to Kromer, dobri rurski elik.
Dva esesovca stajala su ispred izlobene nie. Stakla nije bilo, a nia je s vanjske s
trane bila pokrivena tankim drvenim vratima kroz koja je zvuk tako lako prodirao
daje uo kako razgovaraju o grudima neke djevojke.
Jesu li tu zbog djevojke ili njemakog draguljara? Ilije ovo sluaj?
Sada je vanije bilo hoe li ga uti kako otvara sef Poeo je okretati brojanik kada se n
iz hodnik zauo zvuk pazikuine metle kojom je gurao otpad.
Hej, ti povikao je jedan od pripadanika Olujnih postrojbi. Jesi li vidio Izzieja?
Koga? rekao je pazikua.
Isidorea. Draguljara.
Oh. Herr Hauptmanna.
Vrata sefa su se otvorila. Alfred je uzeo pismo koje mu je poslao Ritz i paket u
kojem se nalazio pozlatom premazana gruda i mali dijamanti i stavio ih u dep.
Nisam vidio Herr Hauptmanna od juer rekao je pazikua.
Sedam je sati proveo u Amerikom veleposlanstvu na Tiergarten Platzu, uglavnom u ek
aonicama. Kada je izaao, Nacionalna Banka Damstadt, u kojoj je imao raun, bila je z
atvorena no on je imao ameriku vizu. Otiao je ravno na Anhalter Banhof i nekoliko
minuta stajao u redu za prvi razred sve dok se nije sjetio i prebacio na tre-
i razred. U vlaku su sjedala bila tvrda i uska a vagon je vonjao po tijelima no i
nae je to mogao biti poslovni put u Nizozemsku.
U Amsterdamu je imao povrnih poznanika no nikoga nije elio vidjeti. Ujutro e prodat
i jedan od dijamanata i otii u Rotter-dam gdje e se ukrcati na prvi brod za New Yo
rk. Iznajmio je najjeftiniju sobu koju je mogao nai na etvrtom katu pansiona, a zat
im otiao u radniki restoran i pojeo tanjur ribe i kriglu piva. Vani je poela padati
kia, a noge su ga protiv njegove volje odvele do kue u kojoj su on i Laibel neko iv
jeli Vjetrenjaa koja se nalazila neto nie uz kanal, a koju su tako voljeli, nestala
je.
Kada se vratio u svoju sobu nije znao to da uini. Nije elio u krevet. Sjeo je ispred
prozora i gledao kiu.
Molim vas za oprotenje, dr. Silberstein rekao je ap-ui vlanim i sjajnim amsterdamskim
krovovima.
DRUGI DIO
SKRIVANJE
IO
TAMAR STRAUSS
Usnu je Yoel bio iv i opsluivao njezino tijelo teutonskom dje-lotvornou koju nije mo
gao odbaciti kao ostatak svojeg njemakog naslijea. Tamar je u tome silno uivala kad
a se probudila u tihoj hotelskoj sobi. Dugo je leala na grbavom madracu ukoena od
gotovo zaboravljene tuge. Sagovi su odisali prainom.
Pokuala je ponovno utonuti u san no on joj izmicao. U mislima je pokuavala jasno doa
rati Yoelovo lice no ono se nije htjelo pojaviti. Njegova koa nije bila tako smea k
ao njezina no bio je crnoput zajeheha, njemakog idova. Ono to ju osvojilo one noi ka
da su se susreli na zabavi u muzeju bile su njegove zamiljeno plave oi koje su na
tamnom licu izgledale zapanjujue svijetle. Nitko ih nije upoznao. Gledao ju je pr
eko sobe.
Ona je odvratila pogled i uzela salatu.
Kada je ponovno podigla pogled njegove vraje akenaske oi jo su uvijek poivale na njoj
. Bile su bestidne. Beseder? Moe?, pitale su.
Naravno da ne, ti drski mamzeru, ljutito je odgovorio njezin razum.
No njezine su izdajnike oi susrele njegove i bile njezina propast.
Beseder, rekle su mu.
Hodali su samo nekoliko mjeseci. Bio je na posljednjoj godini specijalizacije iz
javnog zdravstva u Bolnici Beilinson u Petah Tikvi Imao je dvije godine stari cr
veni Vokswagen i dolazio ju je vidjeti kad god je mogao. Odlazili su u Alaska Ca
fe u ulici Jaffa i na konce-
rte Izraelske Filharmonije, za koje su njegovi roditelji imali pretplatu, a zbog e
ga je mislila da mu je otac bogat.
Ugodno su se hrvali u malom crvenom autu. Postalo je uasno teko odgurivati ga ijed
ne noi na plai u Bat Yamu nije vie mogla. Nanio joj je bol. Nakon toga nije mogla pr
estati plakati. Nije shvaao daje prema kulturi u kojoj je odgojena ona unitena. No
on ju je vratio u ivot; volio ju je.
Kao da iskazuje suut, njegova im je majka zaeljela sve najbolje. Ne brini, mogu pr
etpostaviti to si radila u mraku na pijesku da ga uhvati u zamku, rekle su Tamar nj
ezine oi, svijetle i zamiljene poput sinovljevih.
On je posjetio ya abbu, njezinog oca, donijevi modernu verziju nadoknade za nevjes
tu, koaru voa i bocu araka.
Djeca e vam biti smea rekao je lukavo ya abba.
Nadam se rekao je Yoel.
Tjedan dana poslije Tamar se vratila u Rosh Ha'avin, jemensko selo u kojem su nje
zini roditelji pronali dom i vidjela daje celofan oko voa netaknut, banane crne od
trulei, breskve i narane bijele od plijesni. Bacila je tu trule. Te ju je veeri ya
abba pogledao. Udat e se za tog jeheha, tog Nijemca? Kada nije odgovorila, estoko j
e klimnuo i poeo otvarati arak.
Yoelova se specijalizacija bliila kraju. Predloio je da istrai smrtnost rodilja meu
Beduinima to su mu, na njihovo zadovoljstvo, i odobrili. To je za sobom nosilo i
slubu u Zdravstvenoj stanici za zdravlje majke i djeteta u bolnici Hadassah.
Planirali su ivjeti u Jeruzalemu. Kada su njegovi roditelji ponudili da im kupe s
tan iznenadila se zato jer je brzo promijenila svoje poetno uvjerenje da imaju no
vca. U svojem malom, mranom duanu prodavali su upravo onoliko jeftinog namjetaja ko
liko im je bilo potrebno da odravaju odreeni komfor.
No stizale su odtete iz Njemake.
Njegov je otac bio u Mauthausenu, a jedna njegova tetka i troje od etvero djedova
i baka nestali su u Buchenwaldu. Imetak obaju obitelji bio je konfisciran. Njeg
ov je otac nakon rata zatraio povrat imovine, a nedavno su mu isplatili mali izno
s. Njegovi roditelji nisu htjeli ni taknuti novac za sebe.
Nije ni ona.
Jednog je dana doao gospodin Strauss i odveo je na aj. Shvatila je da je privlai. B
io je umoran i elav; hoe li i Yoel tako izgledati?
Potapao ju je po ruci. Trebam li ga njima vratiti?
Tako su se poput milijunaa ona i Yoel uselili u tri sobe u relativno novoj zgradi
koja je gledala na damiju Yemin pokuavajui pri tome ne misliti na duhove koji su im
platili to skrovite. Gospodin Strauss se ponudio da e nabaviti danski namjetaj s p
opustom, no na njezino olakanje Yoel je prihvatio njezine zamisli. Kupili su okvi
r od kreveta, dvije male krinje, niski stol, nekoliko pufova od devine koe koje su
napunili s nevjerojatno velikim brojem starih brojeva Ha'aretza i Ma'ariva. Pro
nali su neke ljupke predmete od starog bakra na uas njezine majke, ya umme, iji su
prijatelji do sada ve bakar zamijenili modernijim aluminijem. Yoel se tri vikenda
muio liei zidove bijelom bojom, a ona ih je ukrasila jeftinim arapskim zastorima kup
ljenim na trnici u Nazaretu.
Kada su bili gotovi, stanje bio bolji od Sane, mjesta u kojem se rodila.
Ya ummaje eljela da se uda u tradicionalnoj jemenskoj nonji no pobijedila je njezi
na uroena praktinost. Kupila je vjenanicu koju je mogla stalno nositi, jednostavnu
glatku vunenu svjetloljubiastu haljinu koja je isticala njezinu tamnu kou. Obred j
e odran u sinagogi s limenim krovom u Rosh Ha'avinu. Ya mori, rabin, postajao je s
enilan te je neugodno oduljio sedam blagoslova. Nakon to je Yoel razbio au, veerali su
pilie punjene na Temani nain s oienim, tvrdo kuhanim jajima i riom zainjenom bademima
i groicama te razliitim vrstama voa, povra, vina i araka.
Pobjegli su u crvenom autu to su prije mogli i otili ravno u Eilat gdje je tri dan
a vrijeme bilo savreno. Menstruacija joj je poela upravo prije vjenanja. Svako su ju
tro izlazili u amcu sa staklenim dnom i prouavali koralje i ribe. Upoznali su neke
francuske hipije koji su ivjeli u atorima na plai i upustili se u strastvenu raspr
u o komunizmu, no Yoel je kupio bocu vina te su ih primili natrag u proletarijat.
Sakupljali su koralje. Ona je gazila kroz vodu, a on je plivao.
Kada su se vratili u Jeruzalem, ispred zgrade ih je ekala ya umma, stojea sfinga.
Majka je prolila vodu po tlu i rasula rutino lie elei im na stari nain dobrodolicu u n
jihovom novom domu, na uenje nekoliko stanara. Tamar je bila dirnuta jer je znala
koliki je napor uloila da sama prijee tako dugi put autobusom. Inzistirali su da o
stane, no ona je poljubila ki i srameljivo rekla svojem zetu da se nada kako e uivat
i u nevjesti. Zatim se, utjeena, autobusom vratila u Rosh Ha'avin.
Na Tamarino olakanje voenje ljubavi bilo je neusporedivo bolje u vlastitom krevetu
. Toliko je brzo postala revni sudionik da ju je Yoel, veoma zadovoljan, poeo zad
irkivati. Kupio je zidno ogledalo, jedini komad namjetaja koji nije pristajao ara
pskoj dui stana. Objesili su ga na mjestu gdje su mogli vidjeti kako se njihova b
jelina i preplanu-lost stapaju u prekrasno proarano, potpuno njihovo bie.
Brak joj je donio sreu: napredovala je u muzeju. Jednog je dana rijetka zdjela, f
enika bronca u obliku lavlje glave donesena na konzervatorski odjel jer se rukova
njem otkinuo jedan njezin djeli.
No ispitujui komad koji se odvojio otkrila je niz slojeva koji su, u najmanju ruk
u, bili udni. Kada ga je ostrugala pokazalo se da bakar u jednom sloju izgleda ne
primjereno novo. Drugi je bio mjeavina crvenog peatnog voska i mekane legure koja
se koristi u modernom lemljenju. Kada je zdjelu stavila pod ultraljubiastu svjetlo
st vidjela je da se sastoji od autentine oteene bronce iznad koje je krivotvoritelj
vjeto nainio lanu povrinu koja se istodobno doimala i starom i izvanredno ouvanom.
Muzej se spremao kupiti zdjelu za svotu koja je bila mnogostruko vea od njezine go
dinje plae. Mnogo ju je ljudi poelo pozdravljati kada je ujutro dola na posao.
To joj je priinjalo zadovoljstvo, no uivala je i u ulozi supruge. Nauila je da njezi
n mu ne moe jesti jemenske zaine i da mrzi janjetinu. Bio je lud za mimiom, malim dom
aim marelicama koje su toliko slasne da ih Arapi koriste u izreci kojom opisuju o
beanje daleke sree: kad doe mimi. Yoel je izreku dao tiskati na kartoni-e koje je dijel
io na prvi znak nestrpljivosti.
Njegovi su ga suradnici voljeli djelomice, mislila je Tamar s osjeajem krivnje, za
to to nije radio na nain koji je vodio do
napredovanja i karijere. No postizao je rezultate. Smrtnost djece i majki meu Bed
uinima uvijek je bila tragino visoka; u njihovom tekom nomadskom ivotu, kontrola tru
dnoe nije postojala. Prve mjesece Yoel je proveo u raspravama sa strukturama vlast
i, prodajui svoje zamisli. U vie se navrata pojavio pred Odborom za vodu s potrebni
m doputenjima koje je izdao njegov odjel sve dok nisu pristali da provedu vodovod
iznad zemlje do panjaka Beersheva kojima se koristilo jedno od beduinskih plemen
a crnu plastinu cijev, runu poput vraga, koja je, meutim, rigala blagoslov. Prvi pu
t se pleme nije moralo seliti u potrazi za novom ispaom. Yoel i vladin agronom uvje
rili su vremenog eika da ostane onoliko dugo koliko mu vlada bude ivotinje opskrblji
vala travom. Zauzvrat je eik uputio sve trudnice da se redovito javljaju u stanicu
za njegu majke i djeteta. Najtee je bilo natjerati ene da rode u bolnici budui da
su se i same raale s uvjerenjem kako se dijete mora roditi u atoru svojeg oca. No
nakon to je prvih desetak majki i djece preivjelo, poruka je bila jasna.
Yoelu nije bilo ispod asti da autom ode do logora Beersheva kada ena ne bi dola na
pregled. Kada je Tamar bila slobodna ila bi i ona i prevodila. Jednom prilikom, n
akon to je pregledao i izgrdio pacijenticu te dobio njezino plaho obeanje da e slje
deeg mjeseca doi u stanicu sjedili su u eikovom atoru uz neizbjenu kavu i datu-lje.
Stari ga je Beduin podsmjeljivo pogledao i progovorio.
Rekao je, zato to ini? rekla je. Yoel joj je rekao da ga upita zar nisu braa.
Kae, niste.
Pitaj ga hoemo li jednog dana moda postati braa.
.. .kae da nije vjerojatno.
Reci mu da me nije briga to smo sve dok jedan drugome pomaemo i ivimo u miru.
eik je zurio u oi njezinog mua traei skrivenu opasnost.
Kae, a ako ne moemo ivjeti u miru?
Onda mimi nee doi rekao je Yoel.
Tog ju je srpnja prvi put ostavio kako bi odsluio svojih trideset jedan dan u priuv
nom sastavu vojske. Bio je medicinski asnik s inom serena, kapetana. Prije no to je
otiao vidjela je da ga razdiru snovi.
Spremno je priznao da ga je strah. Dobrovoljno se prijavio za padobransku obuku.
Tako je oiju mutnih od suza ekala pokraj telefona svake noi izmeu dva i etiri ujutro
kada je izraelskim vojnicima doputeno da besplatno nazovu doma. Zazvonio je nakon
deset dana njegove odsutnosti.
Nema nita.
Nije ga pitala o emu govori; olakanje u njegovom glasu moglo je znaiti samo jedno.
Kvalifikaciju je stekao nakon jo pet skokova, zavrivi kolu za dvadeset jedan dan. Kad
a je doao kui prisila je crveno bijeli komad tkanine sa zmajem na njegovu uniformu
i divila se crvenoj beretki i crvenim padobranskim izmama koje su zvali baletnim p
apuama.
Njegov je zapovjednik bio bojnik koji se zvao Michaelman, kirurg u bolnici Eliez
ar Kaplan u Rehovotu. U rujnu je dr. Michaelman doao u Jeruzalem sa suprugom kako
bi prisustvovao nekom sastanku te su ih ona i Yoel pozvali na veeru. Dov Michaelm
an bio je mrav ovjek prosijede kose i mirnih oiju, stoerni asnik koji je zapovijedao o
stalim lijenicima u borbenim jedinicama. Eva Michaelman bila je crvenokosa debelju
ca s punim ustima koje su bile pomalo smijeno postavljene na licu koje je inae bil
o srednjih godina. Nakon veere, Yoel je upalio radio zbog vijesti to je bila pogrek
a. Izvjetaj je navodio kako se egipatske oklopne jedinice gomilaju na zapadnoj ob
ali Sueskog kanala.
Manevri rekao je dr. Michaelman. Odravaju ih svake jeseni.
Zaudo, nije je preplaio radijski izvjetaj koliko injenica da su, dok je Tamar gledal
a, djevojaka usta Eve Michaelman postala iznenada jednako stara kao i ostatak nje
zina lica.
Za Ro Haanu otili su njezinoj majci, a onda su, da sve bude poteno, odluili da Jom Kip
ur provedu s njegovim roditeljima u njihovoj maloj akenaskoj sinagogi.
Nedugo nakon podneva u ul su ula tri asnika. Progurali su se izmeu vjernika s molitv
enim alovima i doli do beme gdje su rabinu predali popis.
Domar je zatraio tiinu. Sljedeim je mukarcima zapovjeeno da se jave svojim vojnim jedi
nicama rekao je rabin.
Yoelovo ime nisu proitali. Iz odjeljka za ene Tamar je vidjela kako se njezin mu gur
a prema naprijed kako bi neto pitao. Shvatila je da joj je teko disati. Izala je ka
da su poele zavijati sirene.
Pridruio joj se svekar te se okrenula prema njemu. to je to? upitala je.
Gospodin Strauss je iupao sijedu dlaku i preko okvira uperio pogled prema nebu.
Moda je poelo rekao je.
Pourili su kui no radio i televizija nisu pokazivali znakove ivota. Za vrijeme Jom
Kipura nije bilo programa.
Treba nam benzin za auto rekao je Yoel.
Benzinske su crpke zatvorene.
Otvorene su arapske u Starom gradu.
Klimnula je, znajui da e uz gorivo potraiti i vijesti, a on je urno otiao.
U dva i etrdeset popodne radio je oivio s objavom Izraelskih obrambenih snaga. U etr
naest sati egipatske i sirijske vojske zapoeli su napad preko Sueskog kanala na G
olansku visoravan. Zbog aktivnosti sirijskih zrakoplova sirene se mogu uti u cije
loj zemlji. Rije je o pravim sirenama... Izdane su zapovijedi za mobilizaciju priuv
nih postrojbi. S obzirom na nepredviene opasnosti svi oni koji ne moraju neka se
ne kreu cestama...
Kada se Yoel vratio kui naao ju je kako slua neobine poruke koje su stalno prekidale
glazbu i vijesti. Ljubiasti zumbul, ljubiasti zumbul, javi se, u etiri poslijepodne
na mjesto okupljanja.
Koja je ifra tvoje brigade?
Dobra knjiga. Zar nije aavo?
Ne rekla je drhtavo.
Dok su se gledali radio mu je uputio poziv.
Pa... rekao je.
Mogu li pomoi da se spremi?
Moram samo obui uniformu i uzeti toaletne stvari. To je sve.
Ne, nije.
U kupaonici je na trenutak stajala drei u ruci dijafragmu, a onda ju je zatvorila
u kutijicu i vratila je u ormari. Vodili su ljubav odvie uurbano i bez pravog uitka.
Kada je izalo njegovo sjeme, proaputala mu je u uho to je uinila.
...Ah, budalo...
Vidjela je zlovolju na njegovom licu. . ..Zato, budalo?...
Za nekoliko e dana sve ovo biti gotovo. Onda emo morati smisliti kako emo podnijeti
trudnou i uzdravati dijete. No poljubio ju je.
Misli li da smo napravili dijete? upitala ga je dok je gledala kako oblai uniformu
.
Odsutno je slegnuo ramenima. Shvatila je da barem jedan dio njega nestrpljivo eli
otii uivajui u opasnostima dok ih je ona mrzila.
Yoel.
Poljubac koji joj je dao bio je rjeitiji od uurbanog openja na krevetu. Salom, Tama
r.
Nadam se rekla je.
Grad se promijenio. Svakog jutra kada je odlazei na posao izlazila iz zgrade star
ci su lopatama stavljali pijesak u vree. Civilni je promet bio slab. Mnogo je aut
omobila poput crvenog Volkswagena bilo pre-bojano i odvedeno u vojsku zajedno s
njihovim vlasnicima. U podrumu zgrade nalazilo se sklonite. ene iz zgrade dovukle s
u madrace, a Tamar je pomogla oblijepiti trakom sve prozore i saiti zavjese za za
mraenje. U muzeju su namjetenice izrezivale zavoje od plahti.
Rad je pomagao. Na temelju prolih iskustava svi su oekivali kratki rat, munjevitu o
branu od zavojevaa nakon ega je slijedila brza i potpuna pobjeda.
No vijesti su tri dana bile zbunjujue neodreene. Tada su ranjenici poeli puniti Bol
nicu Hadassah, a izvjetaji se poeli otvoreno baviti katastrofom izazvanom iznenaenje
m i najnovijim ruskim orujem. Egipani su bili vrsto ukopani na istonoj strani kanala
, a Sirijci su im nanosili velike rtve na Golanu.
Svi su pokuavali normalno funkcionirati. Trenutak u kojem je Tamar otkrila jo jedn
u krivotvorinu, ovog puta sliku, bio je smije-
an. Kada ju je rendgenski slikala otkrila je daje portret, naslikan navodno prije
vie od jednog stoljea, naslikan preko jednog pejzaa. Ostrugala je majuni uzorak boj
e s izvornika, a kemijska je analiza pokazala prisutnost titana, koji se kao sas
tojak u bojama pojavljuje tek od 1920. Originalna je slika bila stara tek nekoli
ko desetljea.
Pozvao ju je direktor. to vas je navelo da posumnjate?
upitao je.
Tamar je slegnula ramenima. Primijetila sam tragove tokastog pigmenta. Sluajno raz
liit potez kistom. Na jednom je mjestu prijelaz iz jedne nijanse u drugu mutan.
Direktor je klimnuo. Imate dara, gospoo Strauss. Moete vidjeti jabuku u kolima puni
m naranaa. Nemaju svi tu sposobnost
rekao je zamiljeno.
Ovog je puta dobila poviicu i nije vie bila tehniki pomonik; postala je konzervator.
Prema novom pravilniku svaka je nova nabavka morala proi preko njezinog stola. In
ae bi bila van sebe od sree. Sada se na to jedva obazrela. Njezina bi budilica sva
ke noi zazvonila u dva, a ona bi ostajala budna do etiri. No telefon nije zvonio.
Primila je dva pisma, nepoetine poruke koje su opisivale injenice. Yoel joj je porui
vao daje dobro i da ne treba oekivati telefonski poziv. Linije su bile rezervirane
za vojnike koji imaju osobnih problema, kao to je bolest u obitelji, koju, Bogu
hvala, mi nemamo. Nije joj rekao gdje je niti na neki drugi nain spomenuo rat.
Na kraju tjedna, stvari su se poele mijenjati na obje bojinice. Kissinger je prije
pokuavao dogovoriti primirje stoje Sadat odbio. Odjednom su Egipani bili prilino vol
jni da to uine. I.D.F. je bio duboko u Siriji i kretao se prema Damasku. Jednog j
utra Tamar se probudila s vijestima da je Izrael preao kanal i da prebacuje rat u
Egipat. Oekivalo se da e primirje biti postignuto za koji sat.
eljela je zahvaliti Bogu na Zapadnom zidu.
Kada je stigla do njega, vidjela je da su i stotine drugih dole na istu zamisao. M
notvo se vrtjelo, ljudi na rubovima su strpljivo ekali, mali naspram Herodovom kam
enu. Nejasno je osjeala mnogo toga, no moda je sve to dolazilo iz nje, onako uklij
etene izmeu starca koji je jecao i mladia smetenog lica.
Ubacila se u rupu u masi i tako se pribliila Zidu. Ljudi u blizini Zida bili su uv
iavni. Ostajali bi pokraj njega trenutak dva, a onda odlazili, preputajui mjesto dru
gima. Guranjem i komeanjem gomile nala se naposljetku pokraj suncem zagrijanih blo
kova.
Uzdu cijelog zida ljudi su s dubokim potovanjem pruali ruke kako bi dotaknuli kamen
je, plaui sa zahvalnou. Mnogi su napisali molitve i turali ih u pukotine, preputajui se
legendi prema kojoj Gospodin ispunjava takve zahtjeve. Jedini papir koji je imal
a bio je popis za kupovinu. Na poleini je narkala molbu da na kraju ipak dobije sin
a koji joj je ovog puta bio uskraen. Stavila je papiri u pukotinu, nadajui se, pomal
o bezglavo, da se strane poruke nee pomijeati i da nee morati nositi i roditi jaja,
kruh, sir, jabuke i haringu.
Odmaknula se, oslobaajui prostor za drugu enu. Gomila je bila mrea o koju je udarala
sve dok se nije rastvorila i propustila je da otpliva kroz bujicu zvuka glasnog
poput boli, zvuka ofara koji joj je prodirao u uho. Skupina poljskih Hasida drala
se za ruke i plesala, pjevajui na vlastitu melodiju odlomak psalma Milosru tvo-me
vjerujem! Neki su bili bradati i sijedi. Mali djeaci odjeveni posve isto kao njih
ovi stariji u krznom obrubljene trajmele i duge crne kaf-tane, dijelili su pokriv
a ushita istkan glasovima i tijelima. Dok je gledala padobranski je asnik uao u lana
c vrtei i udarajui svojim crvenim izmama, zabaene glave i pogleda, koji je poput njih
ovih traio raj. Naposljetku je izaao iz kola i stajao smijui se i bez daha, a ona j
e shvatila da ga poznaje.
Bojnie Michaelmane zazvala ga je. Dove Michael-mane!
uo ju je. Pogledao ju je, a smjeak mu se zamrznuo, a zatim nestao i otkrio tako snan
u agoniju da ju je dosegnula ekonomi-nou metka, te je odmah znala.
Stotine su pokopane uz ceremoniju za izvanredne junake na Vojnom groblju I.D.F.a
. Moe Dajan i glavni izraelski rabin, lomo Goren, veliali su ih i slavili. Vidjela
je da im se usta pokreu ali nije sluala njihove rijei. Tijekom tjedna sive Yoelovi
su roditelji dolazili da sjede bez cipela i oamueni, odgovarajui jednoslonim rijeima
kada bi im se netko obratio, vukui jedan drugoga pri svakom zalasku
sunca da bi se ponovno vratili sljedeeg jutra. Njezina je obitelj dola iz Rosh Ha'
avina no treeg dana je ya abbu izdala snaga i on je poeo piti. Na kraju razdoblja
tugovanja kada su svi otili svojim kuama, a nisu se vratili, s olakanjem je doekala
tiinu.
ek osiguranja brzo je doao, deset tisua funti. Sve to se ticalo poginulih veterana v
lada je ubrzavala, ukljuujui i pisma suuti, od glavnog duebrinika, od zapovjednika pad
obranskih snaga, od generala Elazara koji ju je obavjetavao da je njezin suprug,
blagoslovljena bila njegova uspomena, posthumno promaknut i opisivao okolnosti u
kojima je poginuo major Strauss. Dala ih je njegovom ocu koji ih je dao uokvirit
i, a onda ih objesio u malom mranom duanu namjetaja iznad radnog stola za kojim je
provjeravao svoje narudbe i ispisivao kupoprodajne ugovore.
Poloila je novac od osiguranja i dogovorila s bankom da njezinoj obitelji alje ped
eset funti mjeseno.
Kamo god bi pogledala vidjela bi neto to je i dalje postojalo iako on nije. U svako
m sluaju stan je bio nepotrebna rasko za jednu osobu, a Straussovi su mogli iskori
stiti novac koji su dali Yoelu da ga kupi. Prije no to se uspjela predomisliti da
la je oglas. Dobrih je etvrti bilo malo te je prodan gotovo odmah.
Nekoliko dana poslije, odvela je gospodina Straussa na ruak. Kada su odlazili iz r
estorana tiho mu je sve objasnila i pokuala mu predati ek no on je stajao, miui usna
ma, zurei u nju suznih oiju, gurajui rukama u prazno.
Pobjegavi od nje umorni je starac urno krenuo niz ulicu Yaffa.
Razumjela je, krvavi im je novac i dalje pristizao od novih duhova. No bio je nj
ihov. Otila je u banku i na njihovo ime otvorila raun, a knjiicu poslala potom.
Novi vlasnici su je salijetali da iseli iz stana to je prije mogue no Jeruzalem je
bio prenatrpan i preskup te je bilo teko nai prikladnu sobu. Kada je dobila slobod
ni dan krenula je u potragu no lica na ulicama su jo uvijek bila raznjeena od ljub
avi prema opstanku te se njezina depresija produbljivala sve dok nije ula u Stari
grad. Otila je daleko po Via Dolorosi i ula u darovni duan na kojem je pisalo ABDULL
A HEIKAL, LTD., u kojem je sa stotina objeenih kri-
eva od maslinovog drva visjelo mnotvo Kristova slomljenih vratova. Naser na sjajno
m papiru, suvenir iz nekog prijanjeg rata, smijeio se pokazujui bijele zube iznad d
va ovjeka s arapskim pokrivalima za glavu koja su se uljivo prepirala sve dok jedan
nije uzdahnuo i podigao dlanove. Nasmijeili su se, sklopili posao, a ovjek koji se
predao klimnuo je i urno izaao.
Neto?
Ne osim, rekla je ne razmiljajui i na arapskom, ako ne zna za neku lijepu sobu koj
a se iznajmljuje?
Ne, ali tu je dobra prilika, puf od devine koe?
Odmahnula je glavom te je njegovo zanimanje za nju nestalo kada se stariji mukara
c vratio nosei kartonsku kutiju punu enskih torbica.
Nekoliko minuta poslije, dok je ona opet hodala niz Via Do-lorosu, sustigao ju j
e stariji mukarac. Rekao je da traite sobu?
Sumnjiavo ga je pogledala, kajui se ve zbog svoje nepro-miljenosti.
Pogledajte je, a onda odluite. Zapisao je adresu u biljenicu, otrgnuo stranicu i da
o joj je. Ahmed Mohieddin. Ulica zdenca, pokraj Aquabat esh-Sheikh Rihana.
Aquabat esh-Sheikh Rihan bila je ua od Via Dolorose, druga majka uliica. Pitala je e
tvero ljudi prije no to je pronala Ulicu zdenca, pukotinu izmeu obukanih kua. Vrata A
hmeda Mohieddina bila su turobna no arapske kue koje su izvana katastrofalne mogu
unutra biti potpuno drugaije. Tamni ju je hodnik odveo do sunanog dvorita s biljka
ma posaenim u koritima pokraj zdenca po kojem je ulica i dobila ime. Mohieddinova
ju je ena odvela uza kamene stube do sobe s lunim prozorima. Tekue vode nije bilo
u kui nego vani, no platila je eni mjesec dana unaprijed.
Prve noi u novoj sobi leala je u fetus poloaju, pokuavajui ne pomicati se, ne uti i ne
osjeati.
On je bio mrtav. Ona je bila iva. Nitko drugi to nije smatrao udnim.
Bila je amaterka u svim porocima. Hodanje je bilo lake. Poela je lutati Starim grad
om u tihe none sate. Kada su joj ivci napokon poeli treptati za dokazom da na zemlji
ima ivota pronala je kavanu pokraj Jaffa Vrata. Prepuna Arapa koji su puili, kartal
i i igrali e-be podsjeala je na loe osvijetljenu spilju. Bio je to oigledno muki terit
ij, no ona je bila zadovoljna i time da sjedi vani za malim stolom, ispija kave
bogate helom, slua mjeavinu zvukova mukih glasova i smijeha, mnotva nargila, udaranj
a ploica e-bea. Ona i mukarac u amerikoj odjei jedini su sjedili za vanjskim stolovima.
Bio je mlad, moda malo stariji od nje. Na stolcu pokraj svoga imao je torbu za f
o-to aparat, a oko vrata mu je visjela Leica. Odvratila je pogled i pobjegla kako
bi pratila krivudave, kamenom poploane ulice u kojima je mjesec bio jedino osvje
tljenje, a njezino disanje i koraci jedini zvukovi.
Sljedee je veeri, kada je stigla, on ve bio ondje te mu je pristojno uzvratila pozd
rav. Onda je uzeo svoj foto aparat i usmjerio ga prema njoj.
Molim vas, nemojte.
Klimnuo je. Ustao je i odvano uao u kavanu kako bi uao meu kockare i fotografirao ih
.
Dobro mjesto rekao je kada je izaao. Kada se sloila, sjeo je za njezin stol i narui
o svjee kave. Bio je modni fotograf iz Londona, a stigao je nekoliko dana prije m
odela kako bi pronaao mjesta na snimanje. Promatrao sam vas. Tako ste nesretni.
Kada je poela ustajati ispruio je ruku. Ne pokuavam se ponaati kao prostak rekao je
njeno. Ja sam samo po prirodi protiv nesree.
Ostala je ispijajui kavu u tiini. Kada ju je zamolio da mu pokae grad provela gaje
nekim uskim ulicama izdvojivi Davidov toranj, armensku etvrt, obnovljenu idovsku etvr
t koju su 1948. Jor-danci sravnili sa zemljom. Nije joj postavljao osobna pitanj
a te je nakon dva sata, osim njegovog zanimanja, znala jedino njegovo ime, Pe-ter
. Bio je ugodno drutvo. U nekom arapskom restoranu u ulici Lanca kupio joj je dolm
u u listu vinove loze i kus-kus i upitao bi li eljela arak.
Odmahnula je glavom.
Onda, viski?
Loe mije od njega.
Ah. I meni. Iz depa je izvukao malu emajliranu kutiju i otvorio je, u njoj su bil
e tablete nalik oblim crvenim bobama. Morate uzeti dvije. Jedna nije dovoljna.
to je to?
Srea.
Usprotivila se no on se nasmijeio i progutao dvije s kavom da joj pokae kako je to
lako.
Kada ih je uzela nije osjetila nikakvu promjenu. Ni kada su nakon veere opet bili
na ulici nije osjeala nikakve efekte. Bila je imuna na sreu.
Ono to moram nai rekao je je stari arapski vrt s lijepom fontanom. Poznajete li ta
kvo mjesto?
Ne fontana. Vrt sa zdencem. Vrlo lijepim.
Kada su doli do Mohieddinovog vrta bila je neznatno sretna.
Nije imala none prste.
Draesna, draesna umrtvljenost oko usta.
Na novi je nain primijetila kako mjesec posrebruje kamen i stvara sjene.
Zazvidao je. ekaj samo da vidi to ukraeno mravica-ma koje nose broj 38 u kostimima od
erseja. Kako je unutra?
Sretna? upitao ju je netko dok ga je vodila uza stube. Tko?
Sretna, sretna, sretna.
Tko je to pitao? Tko je odgovorio?
Zrak je bio poput elatine. Pala je unatrag kroz gustu tekuinu i zaustavila se na kr
evetu.
Smijeh!
I gledala njega kako plivajui i pleui skida odjeu.
Doimao se veim od Yoela no bio je manje dlakav, zanimljivo: srea je bio potpuni za
borav, bez boli, bez osjeta, shvatila je dok je gladala kako se blijedo, nepozna
to lice namjeta iznad nje.
I poinje poskakivati.
Poskakivanje.
A neto kasnije, lebdenje. Odradio je svoj mali ples razodije-vanja u suprotnom sm
jeru, uzeo foto aparat i otplivao iz njezinog ivota.
Tamar je leala na krevetu i smijala se dok nije zaspala.
Ujutro je, uasnuta, pitala ljude u muzeju znaju li za neki smjetaj, izmislivi s osj
eajem krivnje najezdu ohara.
Upraviteljica darovnog duana naborala je nos peh! no onda je zasjala od zadovoljs
tva: sretnice, soba u stanu njezine keri Hane Roth u lijepoj ulici Rashi. Uveer je
Tamar opet postala stanovnicom idovskog dijela grada; ak i ako se ovjek sa svojom s
reom vrati do Mohieddina nee je nai.
No mrzila je svoju novu sobu.
Bila je mala, a zidovi su joj bili oblijepljeni zlobnim sliicama iz ega se dalo za
kljuiti kako je to bila djeja soba. Dvora, dijete kojem su oduzeli sobu, imala je k
olike te je cijelu no plakala pokraj kreveta svojih roditelja. Eli Rath bio je mrz
ovoljni voza kamiona koji je hrkao i bunio se protiv njihovog braka bolesnim eluce
m. Rathovi su se svaali zbog njegove politike, zbog oralnog seksa, zbog njezinog
kuhanja, a njihove su rune rijei prodirale kroz tanke zidove i tjerale Tamar u ovi
snost o smrdljivim domaim cigaretama.
Dvadeset dva dana nakon susreta s ovjekom koji se zvao Peter shvatila je da joj m
enstruacija koja je trebala zavriti jo nije ni poela.
ekala je jo etiri dana, a zatim otila u kliniku u Tel Avivu i leala s podignutim noga
ma ne vie od pet minuta dok je buni stroj isisavao sina za kojeg se molila na Zidu
. Te je noi u djejoj sobi u ulici Rashi krvarila manje nego za vrijeme menstruacije
i osjeala malu bol no u susjednoj je sobi dijete slabano plakalo, a Hana Rath joj
je pjevuila: Dvoooorice... Dvoooorice, ljubavi moja... Tamar je leala na leima, pui
la jake cigarete, prouavala naljepnice sa ivotinjama i proklinjala Boga.
Sljedeeg je dana bila spremna vratiti se na posao no umjesto toga otila je u sjajni
ured za novaenje koji se nalazio nekoliko zgrada nie u ulici Rashi i dobrovoljno
se prijavila za rad u vojsci.
Prola je obuku za radio operatera. To je zanimanje bilo obino rezervirano za najml
ae ene no ona je taktino ukazala nadreenima daje dobna razlika od nekoliko godina ne i
ni nepokretnom i da su okolnosti pod kojima se prijavila u vojsku na njezinoj st
rani. Jednog je dana primila zapovijed da se javi u logor 247 u Aradu.
Vojna se postaja nalazila u pustinji nekoliko kilometara daleko od grada, veliki,
bodljikavom icom ograeni kvadrat urednih smeih baraka koje su okruivale dva unutarn
ja kompleksa baraka. Zgrade su bile dobro odravane, a kompleks je sadravao njegova
ne tratine i vrtove koji su sluili na ast Davidovoj zvijezdi iznad njih. U jednoj
od unutarnjih baraka nalazila se inenjerska ekipa, drutvo opkopara. U drugoj je ivj
elo dvadesetak mukaraca koji su nosili civilnu odjeu.
Bila je tu radiooperaterska soba i jedan asnik s kojim je trebala raditi, natporun
ik koji se zvao Shamir i koji se uskoro vraao u svoj civilni studio za snimanje.
Nije ga zanimao nitko tko nije ivio za zvunike za niske i visoke frekvencije. Prvo
ga dana upitala ga je za skupinu civila.
Oni rade za Vodovod.
Oh, a to rade?
Prljave poslove rekao je ne podiui pogleda sa svoje opreme.
Bio je to mali logor. Imao je dobar ekem, kombinaciju vojnog duana mjeovite robe i k
luba u koji su ljudi odlazili kada nisu bili na dunosti te je za tjedan dana upozn
ala praktiki sve, ukljuujui i mukarce u civilu. Nije vie postavljala pitanja o njima z
ato stoje brzo shvatila da niti rade za Vodovod niti su civili. Primijetila je da
su osim vozila iz voznog parka vozili i dva automobila s civilnim registarskim o
znakama, sivi willys dip i be willys karavan. Vrata od njihovog unutarnjeg kompleksa
otvarala su se samo kada bi netko iznutra pritisnuo zujalo. Na maloj ploici na nj
ihovoj ogradi pisalo je da je to etvrti specijalni taktiki odred, a ef im je bio mrav
i bojnik ija je koa na suncu postala tamna kao i njezina. Zvao se Ze'ev Kagan, a o
ni su
skakali na svaku njegovu zapovijed. U roku od tri dana etvero joj je ljudi, kao u
sput, reklo tko mu je otac.
Skupine mukaraca odlazile su pjeice iz logora u pustinju zbog obuke, a ponekad bi
vidjela da s njima odlaze i jedna ili dvije ene iz odreda Chen. Jednog popodneva u
pitala je jednu vojnikinju kako se to sreuje.
Ne kompliciraju. Jednostavno pitaj. Drago im je kada im se pridrui pripadnica Che
na.
Dopustila je natporuniku Shamiru da joj na lea natovari ne samo njezin nego i njeg
ov posao. Osjeala je kako postaje netko drugi, kako odbacuje i zamjenjuje stanice
svojeg starog ivota onako kako je njezina podsvijest poinjala vjerovati da je Yoe
l mrtav. Bilo je trenutaka kada je jasno mogla vidjeti njegovo lice no i onih ka
da se morala naprezati da iznova stvori crte njegova lica, a onda se usredotoiti n
a to da ih spoji. Tada je njezino tijelo poelo traiti stvari na koje ga je on nauio
, te je loe spavala. Kada je spavala mnogo je sanjala Yoela i to u seksualnom smis
lu. Svako je jutro odlazila na tjelovjebu, ali joj to nije bilo dovoljno.
Kada je ula u baraku Operacija, Ze'ev Kagan je sjedio za jednim od pisaih stolova
i tipkao. Deurni asnik je bio natporunik koji je zapovijedao inenjerima. Sasluao ju j
e i klimnuo glavom.
Ze'ev. Sutra ujutro poinje s obukom svojih ljudi. Moe li porunica s tobom?
Kagan ju je pogledao. Ne mogu si priutiti da poaljem nekoga natrag odlui li se odus
tati.
Neu poeljeti odustati.
Sumnjiavo joj se nasmijeio. Nemam nita protiv rekao je i nastavio tipkati.
Odlazila je s njima tri dana za redom. Mukarci su bili odjeveni u radna odijela b
ez oznaka. Prvog su dana hodali samo petnaest kilometara, no bojnik je svakog slj
edeeg dana produljivao rutu za pet kilometara.
Kada bi se vratila dugo se tuirala vruom vodom no miii su joj se istegnuli i boljeli
je.
Treeg ih je dana Kagan brzim tempom poveo preko ikarom pokrivenog lapora pa niz brd
oviti kamenjar, a njoj je bilo ao to
je pola. Naposljetku im je povikao da se zaustave i doao do mjesta na kojem je sta
jala s plavokosim mladiem po imenu Avram, po sredini dvoreda.
Izvukao ju je iz postrojene ete i odveo je na poetak stroja da hoda s njim.
Dobro mi je rekla je estoko.
Nisam mislio na vas rekao je i ona je shvatila da je elio da bude ondje gdje je moe
vidjeti svaki mukarac koji je sumnjao da e doi do cilja.
Nije joj se vie obratio. Bio je veliki ovjek no gledajui ga sa strane profil mu je
bio otar i ruan poput ptijeg. Osjeala je svoj vonj. Kada bi se gdje kad lagano oeali j
edno o drugo osjeala je koliko je tvrdo njegovo tijelo.
Te je noi sanjala o njemu i od tada je muki lik u njezinim snovima ponekad bio Yoe
l, a ponekad ne.
Jednog se jutra spremila da poe s njima no Shamir joj je dao da poalje uasno veliki
broj poruka. Naveer je doao do mjesta na kojem je sjedila u ekemu.
Gdje si bila? upitao ju je.
Kada je objasnila, klimnuo je glavom i upitao je hoe li sljedeeg dana ii s njima.
Nisam jo odluila.
Pogledao ju je. elim da poe rekao je. Lice mu je bilo tamno kao njezino, no oi su mu
bile sive kao u nekog Akenaza.
U logoru je postojalo nepisano pravilo. Budui da su mukarci i ene ivjeli jedni blizu
drugih pazili su da svoje vojnike ivote ne zakom-pliciraju osobnim odnosima. No b
ilo je prilino uobiajeno da parovi zajedno otiu na noni izlazak.
Dugo mu je vremena trebalo da je pozove te je poela misliti kako je pogrijeila.
Otili su u Tel Aviv, u mali hotel na niskom dijelu plae. um mora dopirao je kroz ot
voreni prozor. Kada se razodjenuo, njegovo je tamno tijelo od struka do polovice
bedara bilo zapanjujue bijelo i u poetku joj se u njezinoj udnji inilo boljim nego
u snovima no brzo je postalo oito da neto nije kako valja. alila bi bila samu sebe
da joj nije bilo ao njega no unato tome morala je svladati suludi poriv da
se nasmije i jednom i drugom. inilo joj se kao da gleda dva nespretna komiara kako
se trude na udaljenom ekranu.
Uinila je sve da mu pomogne ali bez uspjeha.
Rekao joj je da posjeuje psihijatra. Lijenik ga je potakao da pokua s njom ali gaje
i upozorio da ga neuspijeh ne smije slomiti.
Ispriao se!
Kada je osjetila da moe govoriti uzela ga je za ruku i pokazala mu koliko su miiavi
postali njezini listovi od njihovih mareva. itala je malo o takvim potekoama, rekla
je oprezno. Nisu bile neuobiajene. Bila je sigurna da su prolazne. Stvari e se usko
ro za sve njih poboljati.
Kada? upitao ju je. Poput djeteta koje zahtijeva odgovor.
Uzela je cigaretu iz njegove kutije Nelsona s nonog stolia, a kada joj ju je pripa
lio vidjela je da su njegove oi oi ljubavnika, pune strasti i neeg drugog to ju je na
velo da se zapita kako je uope dola u napast da se nasmije njemu ili sebi. Snani ju
je dim ugrizao za grlo i napunio joj oi suzama te ga je na slijepo dodirnula s o
noliko njenosti koliko je uspjela ispustiti kroz svoje drhtave prste.
Kada doe mimi rekla je.
Trebalo joj je samo tri tjedna da postigne ono to psihijatrima nije polo za rukom.
Strahovito je pomogla Ze'ev Kaganu. Bio je to razlog za ivljenje.
Nije bio njezin tip mukarca. Njezin se mu muio da Beduinima da zdravlje i stalnu isp
au. Znala je da Kagan truje izvore kako bi ubrzao odlazak beduinskih plemena koja
su sumnjiili da pijuniraju za arapske zemlje. Dijelio je hai ovisnicima koji su bili
dounici.
Bio je zaduen za prljave poslove; Bog zna to je jo radio, to je ve napravio.
Mnogo su vremena provodili zajedno tih etrnaest mjeseci. Na kraju je postao preoz
biljan. elio je vie no to je ona mogla dati. Prekinula je s njim kada je napustila
vojsku i vratila se na posao u muzeju.
Kada joj se obratio da kratko vrijeme radi s njim mislila je da se ali. No nakon t
o joj je objasnio zadatak razmislila je.
Na kraju je pristala da ode na dulji odmor. Spakirala je torbu i preselila se u s
obu u hotelu, sobu pokraj sobe Harryja Hopema-na.
Amerikanac je nazvao i pozvao je da mu se pridrui za dorukom. Kada se spremila pok
ucala je na njegova vrata. Tiho su se pozdravili. U blagovaonici je ekala dok nij
e naruio, a zatim mu rekla kako je svjesna da ne prima rado njezinu pomo. Nijedan
od nas nema sada izbora. Dobila sam zadatak da radim s vama.
Rado bih razgovarao s osobom od koje dobivate zapovijedi.
Gospodine Hopeman, mene su pozvali zato da se to izbjegne. Nee vam se otkriti.
Namrgodio se.
Crte lica su mu bile obine no vitalnost u njegovim oima inila je njegovo lice grubih
crta zanimljivim. Postojali su mitovi o rukama. Dov Michaelman je bio odlian kiru
rg s tupim, zdepastim prstima. Ovaj je mukarac imao lijepe ruke dugih prstiju. Mog
la ih je zamisliti kako razvezuju zamrene vorove, kako uvlae konac u iglu. Dodiruje
enu. Nasmijeila se svojoj ludosti; on je nedvojbeno nespretan i eprtljav.
Na njezino nezadovoljstvo shvatila je daje pogreno protumaio njezin smijeak. Razmaeni
Amerikanac, zakljuila je: odvie novca, odvie uspjeha. Odvie ena koje su mu se smijeil
e.
Imam posla u sobi rekla je. Neu vam smetati dok ekamo da nam se jave.
Izvadio je mali kvadratni paket iz kaputa i stavio ga na stol. Mislim da neemo du
go ekati rekao je.
11
MONSINJOR
K
. ao okrug Gila u Arizoni.
to je to?
Njezin gaje glas trgnuo: pokazala je da moe utjeti kilometrima.
Vrue. Nije odmicao pogled s uske ceste. Prema njima je jurio kamion s prikolicom;
ravno ispred, neki je arapski djeak poskakivao na magarcu. Harry je prikoio. Kamion
ih je tutnjei zaobiao, oni su proli djeaka. Muio se s mjenjaem od etiri brzine i bo
stranom ruke dotaknuo.
Oprostite. Trnci su ga proli po ruci.
Iz Jemena ili Bronxa kve je uvijek kve. im je ula u auto zamolila ga je da iskljui kl
ima ureaj. Tvrdoglavo je tvrdila da e se od njega razboljeti; bolje mu je da naui iv
jeti s vruinom.
Zrak se probijao kroz prozor i udarao ga po licu poput plamena iz pei.
Tog je jutra netko ostavio poruku za njega. Bila je kratka i konkretna, napisana
istim uglatim rukopisom kojim je bila napisana i adresa na paketu s granatom. U
puivala gaje da ode u hotel u Aradu i uzme sobu.
Na sjeveru je svjee. Na vrhu Hermona ima snijega cijele godine.
Ali Arad je na jugu, ne na sjeveru rekao je.
Da, Arad je na jugu. Nasmijeila se. Vidite? Moemo se sloiti rekla je.
Umali, suncem ispreni grad. Ulice su bile pune vojnika i vozila.
ekajte, molim vas! povikala je kada su proli hotel. elim ui unutra. Hajde, astim va
kavom.
To nije na hotel.
Znam, znam. Doite.
U kavani je barmen srednjih godina, obrijane glave i brkova koji su izgledali ka
o da je Turin dvaput udario dlanom po anku: A-ha! Ispostavilo se da se zove Micha.
Golemi je kaiprst uperio u Harrvja. Bolje ti je da bude dobar prema njoj. Taje po
sebna.
Harry je bio svjedok ponovnog susreta. Gdje je Itzak? Neto sjevernije u nekom kibu
cu. Gdje je Yoav? Raunovoa u Tel Avivu? Gdje je natporunik Abelson? Ovdje jo uvijek,
sada je bojnik.
A Ze'ev? upitao je Micha. Vie ne dolazi. Kako je Ze'ev?
Pretpostavljam daje dobro.
Pretpostavlja? A-ha.
Harry ju je prvi put vidio zbunjenu. Samo je Michin a-ha toliko pun znaenja rekla
je.
Micha ih je poastio kavom.
Je li logor sada vei? Micha je slegnuo ramenima.
Toliko je postrojbi na ulicama.
Nisu odavde. Imaju vojne vjebe.
Oh. Arad je narastao.
Micha je tuno klimnuo. Ali, jesi li bila u Dimoni? Useljenici. Rusi, Amerikanci, A
zijati, Marokanci. Odvie razliitog povra u jednom loncu. Mnogo problema. Odmaknuo s
e da poslui nekog drugog.
Dok je pila kavu Harry ju je potajno pogledao. Iako je bila protivnica rashladne
tehnologije, bluza joj se ipak poela pripijati od vlage. Odvratio je pogled. Vi
ste stara muterija?
Bila sam stacionirana u oblinjem logoru. esto sam zalazila ovamo.
Sa Ze'evom, pomislio je. Koji je prognan s jednim a-ha. Popili su kavu i mahnuvi,
oprostili se od Miche.
Toliko mnogo postrojbi. Vojne vjebe. Znate, nee doi ovamo. Ljudi s kojima se morate
susresti rekla je u autu. Bojali
su se susreta u Jeruzalemu. Nee sjediti izmeu svih ovih izraelskih vojnika.
Harry je progunao. Pomnjivo je izbjegavao traiti njezino miljenje.
Kada je pronaao njihov hotel, nije ga ekala nikakva poruka. Malo su razgovarali za
veerom. Preporuila je piletinu. On je naruio teletinu koja je bila ilava.
Netom prije no to se smrailo iz pustinje se pojavila deva i poela jesti cvijee iz li
jehe iza hotela. Recepcionar ju je otjerao psovkama i kamenjem.
Ujutro, kada je prolazio kroz predvorje da se nae s njom na doruku jo ga je jedno pi
smo ekalo na recepciji.
Jutro.
Boker tov.
Kakva su ovdje jaja?
Svjea.
Naruio je jaja. Predao joj je pismo i gledao je dok ga je itala. Upuivalo ga je da s
e vrati u Jeruzalem i da ponovno eka u hotelu. Imali ste, dakle, pravo.
Pogledala gaje. Nije vam teko to rei eni primijetila je.
Slegnuo je ramenima. Ispravno je ispravno.
Niti se doimate uznemireni zbog... vozanja.
Moda i nije vozanje. Kada trgujete majunim predmetima koji vrijede goleme svote nov
ca nesklonost zakljuivanju poslova na nesigurnom mjestu je preporuljiva.
Sada, se znai, vraamo u Jeruzalem i ekamo u hotelu?
Vraamo se u Jeruzalem. Ako nazovu, a ja budem vani, nazvat e opet. Hoete li mi poka
zati grad?
Nasmijeila mu se. Bit e mi zadovoljstvo.
Nikada nije vidio Viu Dolorosu i crkve, rekao joj je na povratku.
Ne volim Istoni Jeruzalem. U Novom Gradu ima vie zanimljivih stvari.
Doista elim vidjeti Viu Dolorosu.
Klimnula je. No kada su stigli u Jeruzalem dobila je glavobolju.
Tako je, dakle, otiao sam. Uao je u Stari grad kroz Hero-dova vrata i doslovno prea
o sa zapada na istok, u labirint uskih uliica. Bile su prepune ljudi, bune od prepi
rki onih koji su se cjenkali. Osim televizijskih antena koje su se uzdizale sa s
tarih kamenih krovova i rijetkih znakova Coca Cole i ivaih strojeva Singer bio je u
vjeren da se nisu promijenile od doba kriarskih ratova.
Prili su mu za nekoliko minuta. Vodi, gospodine? Via Dolorosa i crkve? Sedam funti
?
Vodi je bio Arapin koji je za sobom ve vukao petero ljudi. Iao je za francuskom obi
telji majkom, ocem i keri tinejdericom i dvojicom amerikih mladia kojima je ki dobaci
vala skrivene poglede. Prva postaja Krinog puta, mjesto na kojem je Isus osuen na
smrt, bila je sada srednja kola. Vodi im je pokazao udubljenja u kamenom oploenju,
tragove igara koje su igrali rimski vojnici.
Proli su drugu postaju na kojoj je Isus dobio kri, i treu i etvrtu na kojima je zatv
orenik pao i susreo svoju klonulu majku. etvrta je postaja sada bila armenska crk
va. Iz nje je izlazila sveenika povorka.
Svakog petka u ovo vrijeme rekao je vodi sveenici iz cijelog svijeta, kao gosti fra
njevaca i metropolita ruske pravoslavne crkve, ponavljaju razapinjanje na kri naeg
Gospoda.
Obratite pozornost na razliite odore od kojih svaka oznaava razliite vjerske redove.
Dva gospodina u bijelim sutanama i bijelim kapicama su cistercitski opati, pozn
atiji kao Trapisti. Oni u pepeljasto sivom su franjevci. ovjek u plavom je kapucin
. Sveenik u crnom sa irokim crvenim eirom je kardinal koji je u gostima. Tu je osim
toga bio i sveenik u bijelom tropskom odijelu, cipelama i crnom prsluku i nekolici
na drugih u crnim poslovnim odijelima.
Sveenik natovaren tekim drvenim kriem odvie je dobro igrao svoju ulogu. Posrnuo je i
zamalo pao. Dok je posrtao, prevrnuo se. Lice mu je bilo toliko crveno od napor
a da ga Harry na trenutak nije prepoznao.
Onda ga je prepoznao. Zakoraio je prema procesiji.
Peter.
Oi ovjeka s krizom bile su toliko oamuene iskustvom koje je bilo toliko snano i toliko
intimno da se Harry povukao.
Kada je procesija krenula niz Via Dolorosu prema postaji broj pet otiao je za njo
m.
Gospodine! vikao je za njim uzbueni vodi. Prerano je. Prvo emo ui u ovu armensku cr
u.
Odmahnuo je na te rijei. Iao je za sveenicima kroz jo devet postaja, a onda strpljivo
sjedio u crkvi Groba Isusova gledajui Petera Harringtona kako pomae kardinalu i d
aje hostiju.
Kada je misa zavrila, doao je do mjesta gdje se sveenik upravo opratao. Harry gaje d
otaknuo po ruci, a on se okrenuo. Zdravo, oe. Ugledao je bljesak zadovoljstva u n
jegovim oima kao i neto uznemirujue. Oprez je nestao u u tren oka no bila mu je to
potvrda daje naiao na protivnika u prijateljskom liku.
Naravno da su otili na veeru.
Peter Robert Harrington otkrio je sladostrasne uitke hrane i pia ve za vrijeme studi
ja na Mount Saint Marv's u Baltimoreu. Rakovi i njemako pivo inili su se bezopasni
m uicima. Tada mu je trebalo malo preputanja uicima; naporno je radio. Nepopustljiv
ost u uenju i otar intelekt odveli su ga na Collegio Americano del Nord na kojem j
e studirao teologiju. U Rimuje u potpunosti podlegao klasinoj umjetnosti i talijan
skoj kuhinji. Nakon zareenja, osamnaest dosadnih mjeseci koje je proveo kao pomoni
k upnika u nekoj crkvi u baltimorskom predgrau znatno su tome pripomogli rakovi vie
nisu bili toliko neodoljivi nakon to je upoznao ossobucco s njokima.
No vratili su ga u Rim i North American College.
U poetku je oekivao da e diplomirati iz teologije o kojoj su njegovi nadreeni bez iz
nimke govorili kao o kraljici znanosti. Na njegovo zadovoljstvo, njegovi su savj
etnici potakli njegovo zanimanje za umjetnost te su upisao na Accademia di San L
ua, na kojoj je u redovitom roku obranio svoju tezu (Sveti umjetniki predmeti kao s
imboli u djelima ranih crkvenih otaca) s dovoljno znanstvenog autoriteta da odjen
e crnu svilenu kapu s etiri iljka ukraenu ljubiastim pom-ponom, doktorski biret.
Postavili su ga da radi u muzeju pod Upravom za batinu Svete stolice. U svojim dn
evnim dunostima druio se s donatorima i
upraviteljima galerija, ljudima koji su obino jeli u dobrim restoranima.
Kada je prvi put postavio pitanje svoje slabosti u privatnosti ispovjedaonice fr
a Marcello ga je utjeio. Zasigurno se odvie bri-ne. Vie moli, mudrije jedi i odustan
i nakon treeg pia.
No budui da je na ispovijedi uvijek iznova ponavljao kako je pretjerao s piem ili
uivao u slasnoj hrani kao daje sakrament sm-jeak je nestao iz glasa koji je dolazi
o iz tame.
Njegov mu je ispovjednik zapovjedio da svake veeri pola sata meditira o grijehu p
rodrljivosti i da svaki dan izmoli krunicu te da se posveti nastojanju da svoje a
petite stavi pod nadzor. Osim toga, otac Harrington je samom sebi nametnuo pokor
u. Nakon svakog prekraja dva bi tjedna postio, odriui se deserata i kruha koje je pr
etjerano volio. Poeo je svakog jutra trati, borei se protiv svoje slabosti vjebom, uzd
ravanjem i molitvom.
Jednog je dana na Piazzi Bologna zamijetio jo jednog trkaa, nekog mladog Amerikanca
. To ih je popodne kardinal Pesenti upoznao. Neto se poklopilo; gotovo istog tren
utka postali su prijatelji. Tijekom Harrvjevog boravka u Vatikanu esto su zajedno
jeli u raznim restoranima. Prepirali su se srdano i stalno. Svaki je u onom drugo
m prepoznao otri, ilavi um koji ih je istodobno privlaio i izazivao. Sveenik je Harrv
ja poduio u hrani i vinima.
A on je oca Harringtona nauio mnogoemu o dijamantima.
Sveenik gaje odveo na neko mjesto u ulici Kralja Georgea V Bio je to ameriki bar z
amiljen da otme dolare turistima kakvih ima u mnogim velikim gradovima svijeta.
To je jedino mjesto u kojem se moe dobiti irski viski. Obojica su naruili dupli vi
ski.
Lehajm, haver.
U vae zdravlje, oe.
Nisam vie otac. Monsinjor sam ve gotovo dvije godine, Harry.
A sutra, crveni eir.
Ne, ne. Pogrijeio sam kad sam u sredinjicu doao kao mladi slubenik. Svaki me je vojn
ik mogao upozoriti.
Zapravo te nije nimalo briga za napredovanje, Peter. Vidio sam ti lice dok si nos
io kri. Nagnuo se prema naprijed. Roeni si sretnik, ti si jedan od izabranih.
Hvala ti, Harry rekao je tiho Peter. Harringtove su ga oi mjerkale, a onda se vra
tile jelovniku. Preporuujem gula.
Izrael nije zemlja govedine.
Ovaj restoran dobiva govedinu avionom iz Chicaga. Kada je stigao, bio je estok i
zainjen. U Chicagu ne moe dobiti ovako dobar gula rekao je sveenik.
Pa, ovdje koriste uvozno meso.
Monsinjor se nasmijeio ali ne oima. Sjea li se teletine u Rimu?
Harry je uzdahnuo. U Le Grandu. Je li jo uvjjek divna?
Da. Monsinjor Harrington se igrao sa svojim ubrusom. Jesu li ti pokazali dijamant
?
Ne.
Ni meni. Ve dva tjedna ekam k'o tupan u papinskom institutu.
Kao daje netko drugi to sve sredio, a nas dre kao priuve rekao je Harry usiljeno. P
ogledao je svojeg starog prijatelja. Moe li policija ita uiniti za tebe?
Nita van Italije.
Je li bio osiguran?
Koji muzej osigurava? Kada je neto u tranzitu, jasno. Ali unutar muzejskih zidova
? Nikad. Nai su predmeti i slike neprocjenjivi. Godinja bi premija bila golema reka
o je turobno.
Pa ipak ga pokuavate otkupiti?
Monsinjor Harrington je slegnuo ramenima. elimo Aleksandrovo oko. Nije to pitanje
novca. Iako imaju raun za nas je to kao otkupljujemo dijete od otmiara. Hoe li da t
i kaem to ne razumijemo, Harry?
Ako eli.
Ne moemo razumijeti zato ne radi za nas.
Dijamant ima dugu idovsku povijest.
Na je! Taj su kamen ukrali od nas!
Ukraden je vie puta. Volio bih da ima to na umu, Peter.
Jesam li te pogreno procijenio? Jesi li ti ovjek koji kupuje ukradenu robu?
Krv nije voda rekao je Harry. Vanija je ak i od svete vode. Vie me ne moe prisliti
radim za vas. Ne moete me ivog spaliti ili drati u zatvoru.
To je sranje rekao je monsinjor Harrington zgraajui se. To je davna prolost. Vi nik
ad ne putate prolost na miru.
Mi uimo iz prolosti. Bacimo pogled na prolost, monsinjor. Kako je crkva dobila dijam
ant? iji je bio prije no to je pripao Crkvi?
Zvui kao cionist koji govori o Izraelu.
To je to, to je potpuno ista stvar! Upravo zbog toga moram kupiti taj dijamant. O
duzeto nam je neto dragocjeno, a sada nas ti osuuje zato to to elimo vratiti i zadrati
.
Sveenik je odmahnuo glavom. On je na. U mojem je muzeju prekrasna mitra sa zjapeom
rupom u kojoj bi trebao biti dijamant. Pape nose tu mitru. Pobijedit u te, Harry.
Ne, Peter rekao je blago.
Da. Zbog mojeg poziva, zbog Crkve. No uglavnom zbog mene. To nije veoma kranski, z
ar ne?
To je vrlo ljudski. Razumijem te.
v Hopemanova samouvjerenost. Kakav bi ti bio jezuit, Harry! teta to nisi katolik.
I ja sam roeni sretnik. Jedan od izabranih.
Zurili su jedan u drugoga uzdrmani gorinom koja ih je sada razdvajala.
Bolje da nam naruim par konjaka rekao je alei Peter Harrington.
Deserti nisu dobri u ovoj zemlji. No preskoit e neke veoma dobre vrste kruha kada b
ude inio pokoru zbog pretjeranog preputanja uicima.
Ugao Peterovih usta se trznuo. Zabacio je glavu. I Harry se nasmijao.
Oh, ludi idovski gade rekao je Peter naposljetku.
Naruio je pie. Pogledi su im se susreli, a Harry je opet prvi prasnuo u smijeh to je
bila reakcija na stres. Njihali su se naprijed natrag i soptali. Poeli su ga bol
jeti trbuni miii.
Miui prstom sveenik je pokazao u njega. ...pobijediti te.
Monsinjor... hajdete u guzicu neiste svinje uspio je jasno rei Harry.
to si oekivao?... Uvozna!
Pogledali su se i prasnuli u smijeh. Harry se presavinuo. Barmen se smijao s nji
ma ne znajui zato.
12
MASADA
Ujutro, kada je nazvala Jemenka, u glavi mu je otkucavala vana poruka, ne pij sa
sveenicima. Progutao je aspirin i sok od rajice i prihvatio njezinu ponudu da mu b
ude vodi. Odvela gaje u muzej u kojem su galerije bile hladne i umirujue, a uvari su
je oslovljavali imenom i ponaali se prema njoj kao prema kraljici. Bila je obrazo
vana. Njezini su komentari bacali drugaije svjetlo na predivne predmete, a njega
ispunjavali zadovoljstvom. Na kraju prelijepog jutra bio je izvrsno raspoloen i b
olje se osjeao.
Kamo emo na ruak? upitao ju je.
Taksijem su otili do vrata Jaffa. Odvela ga je do male kamene zgrade ispred koje j
e bilo pet est stolova.
Unutra bi bilo svjeije.
Ne vole da ene ulaze unutra.
Jedan od stolova bio je u hladu te su sjeli za njega. Na njegovu molbu naruila je
raznovrsne salate koje su jeli s komadima lepinje koristei ih kao lopatice i aj s o
kusom mente.
U kavani su mukarci urlali. Igrali su neku igru s kockom i ploicama. Ona ju je zva
la e-be; kada mu je objasnila kako se igra shvatio je da je to trik-trak.
Mislio sam da ne volite ovaj dio Jeruzalema.
Oboavam ga. No jednom sam ivjela u ovoj etvrti. Bilo je to teko razdoblje za mene. P
ogledala gaje. Dovela sam vas ovamo zato jer sam se prole noi sjetila da se ne smi
je bjeati od stvari kojih se boji.
Ja to stalno inim rekao je Harry.
Doao je konobar i ponudio mu nargilu. Dva su Arapa sjedila za oblinjim stolom i puil
a nargile koje bi zaklokotale kad god bi otpuhnuli dim. Harry je odmahnuo glavom
.
Rekao joj je za Monsinjora Harringtona. Ljudi koji su vas zamolili da radite sa
mnom hoete li ih zamoliti da ga promatraju?
Hou.
Poinjem misliti da mi svaka prednost koristi rekao je. Jeste li razvedeni?
Umro je rekla je i otpila gutljaj kave.
Dragi gospodine Hopeman,
Otiite, molim Vas, u Masadu i ekajte da vam se javimo. Dopustite da vam zahvalim n
a vaoj zadivljujuoj strpljivosti i suradnji ao mije stoje bilo nuno odgoditi nau trans
akciju, no uvjeren sam da razumijete. Veselim se to u vas upoznati
S potovanjem YosefMehdi
Nije se doimala iznenaenom. Masada je u pustinji, daleko od ljudi. Autobusom dolaz
e organizirane skupine turista no bit e ih manje za vrijeme ljetne vruine. A nee bi
ti ni vojnika koji bi mogli preplaiti nae prijatelje.
Hoemo li morati logorovati na otvorenom?
Razmislila je. Na obronku planine sa strane Mrtvog mora postoji hostel u kojem bi
smo mogli odsjesti. No obino su ondje mladi turisti, a Mehdi vam se u njihovoj na
zonosti moda nee htjeti pribliiti. S pustinjske strane postoji koliba kojom se tu i
tamo koristi uvar iz Nacionalnih parkova i Prirodnih rezervi. Ako je prazna, moda b
ih mogla dobiti doputenje da je upotrijebimo.
Pola sata poslije telefonirala mu je u sobu.
Sve je sreeno rekla je.
Opet su otili u Arad. Dok je ona kupovala, on je odveo iznajmljeni auto na benzin
sku postaju i provjerio vodu, ulje i gorivo. Na kraju je kupio i bocu izraelske
rakije. Zatim je pokupio nju i kupljene namirnice.
Nedaleko od Arada skrenuli su sa asfaltne glavne ceste. Cesta se prevorila u neuv
reno kamenje i pijesak koji se micao is-
pod kotaa. Proli su dvije nepomine deve, a on je upitao ive li u pustinji i druga iva
bia. Mnoga, rekla mu je: gazele i zmije otrovnice, hijene i opori akala. Nedavno je
nedaleko od mjesta kojim su se vozili vien i crni leopard.
Stanite kad preete sljedee uzvienje rekla je. Preli su preko vrha malog breuljaka i o
n je zaustavio auto. Nekih osam devet kilometara dalje iz vjetrom ibanog nitavila
jasno se uzdizala Masada.
Vidite li terase urezane na vrhu? Tamo, na lijevo? Na tom je mjestu stari kralj
Herod sjedio za vrijeme toplih veeri s debelom hatihom na svakom koljenu.
Sim?
Hatihom. Da vidimo... Namijeila se. Vi Amerikanci to zovete dobrim komadom.
Uzvratio joj je smjeak i ubacio u brzinu. Auto se njiui spustilo niz lou, krivudavu
cestu. Masada je postajala sve vea. Uskoro je sa sve veim iekivanjem shvatio da je po
put saa proarana tamnim ustima spilja; tko zna koliko dubokim? Po prvi mu se put uin
ilo da nije bilo glupo doi ovamo.
U kolibi se nalazio hladnjak koji je bio star ali je radio, tednjak s dvije ploe,
zahod u kojem je mlaz za ispiranje bio slab i tu sa za-hralom glavom. Namjetaj je b
io ili otrcan ili razbijen. Krevet je bio jednostruki vojniki leaj.
Draesno je rekao je. Uzimamo.
Vadio je stvari iz auta kada je podigao pogled i ugledao kolonu naoruanih vojnika.
S naporom je odnio kutiju s hranom u kolibu i odloio je na pod. Pretpostavljam d
a su Izraelci?
Pogledala je kroz prozor i otila do vrata. Bilo je oko dvadeset vojnika ukljuujui i
dvije ene. Harry je odsluio vojni rok u amerikom pjeatvu te je s razumijevanjem promat
rao kako se smjetaju u hlad koji je inila koliba, osjeajui ponovno bolne noge, area plu
, teku naprtnjau koja je prijanjala uz mokru koulju na njihovim leima. Dvije su vojni
kinje bile privlane unato znojnim mrljama i vojnikim kutijama koje su ih, pokrivene
s pet arapa, irile u struku. Otiao je do auta i izvao fotografski aparat.
asnik se okrenuo od Tamar, povikao na hebrejskom, a zatim na engleskom: Bez slika!
Bez slika!
Odloio je aparat, no ovjek je i dalje psovao.
Harry mu je uzvratio pogled. Smiri se.
Tamar je neto otro rekla.
asnik je izdao zapovijed koja je izazvala gunanje. Nekoliko minuta poslije vojnici
su otili.
Kada su se vratili u kolibu, u tiini su odlagali namirnice.
To ba i mje bila poduka iz demokracije, zar ne?
Obeala sam mu da u uzeti va film rekla je.
Nisam ni okinuo.
Trebat u film.
Isuse Kriste.
Izaao je i donio fotografski aparat. Gledala je kako premo-tava film i vadi ga s
postolja.
ao mi je to je propao rekla je.
Prekapao je po torbi traei novi film. Naposljetku je sve is-krenuo na pod donje ru
blje, koulje, tamno zeleni prsluk, arape, depna izdanja knjiga, film i nekoliko vrea
s prljavim rubljem adresiranih na Dellu.
Proitala je natpise i zapiljila se u njega. aljete vae prljavo rublje u Ameriku?
Nije mu pao na pamet nikakav dobar odgovor.
Boe moj.
To ne radi ona. alje ga u praonicu umjesto mene. Odnijela je tavu i posudu za gri
janje vode do sudopera i poela ih ribati. Pod je prljav. Metla je tu.
Naviknut sam na mali nered. Moja ena i ja ivimo odvojeno.
Koga je, do vraga, briga kako vi ivite, gospodine Hope-man? rekla je ribajui energ
ino.
Vidim da ste zauzeti rekao je spretno. Uzeo je jedan od vojnikih pokrivaa koji su
bili sloeni na leaju. Stavio je dvije lepinje i nekoliko banana u torbu, osjeajui se
vie nego ikad kao mu koji bjei od kue, izaao i uzeo rakiju iz auta. Zatim je krenuo s
tazom koja je vodila do vrha Masade.
Znao je da se staza zove Rimski prilaz zato jer ju je izgradila deseta legija ka
ko bi mogla srediti malu skupinu idova koji su bili posljednji oruani otpor Rimu u
Judeji.
Drvene grede koje su Rimljani koristili kako bi poduprli prilaz jo su uvijek treba
le biti vidljive; kada je bio na treini puta do vrha ugledao je neke od njih.
Zaustavio se i prouio drvenu grau. Izblijedila je, ali se inae doimala zdravom. Dvij
e tisue godina u dobrom su je stanju odrali sol i suhi zrak.
To gaje zapanjilo. Pravo drvo koje su ondje postavile ruke poput njegovih povezi
valo gaje s neim to se dogodilo prije dvadeset stoljea.
U blizini su se nalazile crvenosive stijene, okrnjene planine iji su vrhovi izgle
dali kao da ih je priroda odsjekla krivom sabljom. Sve su bile posute spiljama.
Kada se s mukom uspeo na ravan na vrhu prizor je bio slian. Nebo i kamen. Nepotpun
e graevine uale su poput podruma bombardiranih zgrada s tek pokojim nedirnutim kame
nim krovom. Puhao je vrui i suhi vjetar. Da li zbog vjetra ili uspona bilo mu je
teko disati. U jednom od malih zdanja, u koje je unio stvari, bilo je tamno i svjee.
Neto je malo proutalo pokraj njega i on se trgnuo.
Oprostite. Salom, alom, to god da jesi.
Sjeo je kako bi doao do daha. Dok su mu se oi navikavale na nejasnu tminu vidio je
da su zidovi i strop obloeni debelim slojem oigledno veoma stare buke, buke koja se
izlizala i bila zanimljiva pod dodirom. Pod je bio dobro nabita zemlja, hladna
ali suha. Raspro-stro je pokriva i zauzeo ga.
Kada je izaao kako bi istraivao osjetio je neto novo. Osjeao se kao da ga netko gleda
.
Smijeno, rekao je samome sebi.
No za nekoliko minuta podigao je pogled i vidio da nije smijeno. Jasno ocrtana nas
uprot neba na ruevini je stajala veoma crna koza i promatrala ga zabaene glave.
Zapljeskao je mislei da e pobjei no ona se nije ni pomaknula ni zablejala. Ili koze
mekeu? Nastavio je hodati. Kada se okrenuo, koze nije vie bilo.
Koliba koju je prisvojio bila je jedna u nizu slinih kamenih graevina postavljenih
na rubu stijene. Duboko dolje, nazupena se gudura, posuta velikim oblim kamenjem
, sputala prema omladinskom hostelu, zgradi nalik taglju koji je bio udaljen nekih
osamsto metara.
U daljini je svjetlucalo rastaljeno olovo Mrtvog mora.
Njje vidio nikakav znak ivota u hostelu. Blizu hostela nalazila se iara koja je vodi
la do vrha Masade, kabina je bila na dnu. Tehniar je otiao kui, nema sumnje u Dimon
u ili Arad.
Bio je sam, prikovan u jarko naranastoj tiini u kojoj se uo jedino vjetar. Bio je s
am s Masadom.
Kretao se bez ikakvog cilja. Graevine koje su mu se na poetku uinile slinima bile su
zapravo razliite. Neke su kamene zgrade bile duge i niske, vjerojatno skladita. Dr
uge su bile nalik onoj u kojoj je ostavio stvari. Svaka od njih imala je u kutu
ili uz zid malo otvoreno ognjite; neke druge, pak, imale su stube koje su vodile
dolje, u ono to je, oigledno, nekad bila ritualna kupelj u kojoj vie nije bilo vode
. Nee mu trebati mikve za pranje. Bile su tu i dvije moderne graevine, enska i muka,
koje je prepoznao po smijenom znaku WC-a. Uao je i otvorio jednu slavinu, hladnom
vodom zaplahnio ruke i lice i smoio glavu da se obrani od vruine.
Na sjevernom vrku male zaravni nalazila se ruevna palaa. Neki su podovi bili poploani
mozaicima jednostavnih geometrijskih uzoraka. Stepenitem se spustio do srednje te
rase i istog trenutka shvatio zato ju je Herod dao izgraditi. Bilo je to jedino mj
esto na Masadi koje je bilo zatieno od sunca i vrueg vjetra.
Stajao je u svjeoj zavjetrini koju mu je pribavio mrtvi kralj i pogledom prelazio
kilometrima obale i prirode. Neprijatelj bi bio vien satima prije no to bi se prib
liio.
Odavde je Harry vidio tri ne, etiri etverokutne ruevine rimskih logora. Oko Masade j
e bilo izgraeno ukupno osam logora povezanih kilometarskim dugim kamenim zidom, ko
jeg je takoer lako razaznavao.
Sedamdeset godina nakon smrti kralja Heroda, rimski garnizon na Masadi razorila j
e poput komandosa mala idovska diverzantska skupina, etiri godine nakon to su zauzel
i utvrdu, idovi iz
Masade bili su posljednji koji su tvrdoglavo prkosili moi Rima. Rimski guverner, F
lavije Silva, doao je do Masade na elu desete legije i tisue pomonih postrojbi i rad
nika. Okruio je planinu logorima i zidom, prekinuvi tako svaku mogunost bijega.
No ak i tako, opsjedateljima kojih je bilo petnaest tisua trebalo je jo tri krvave
godine da svladaju branitelje kojih je zajedno sa enama i djecom bilo 960. Kada j
e naposljetku dovren rimski prilaz, a kraj rata bio na vidiku, idovi su radije izab
rali smrt nego rimsko ropstvo.
Harry je pogledao logor. Nije bilo znaka ivota. Zauzeli su ga, valjda, male ivotin
je i kukci. No nije se osjeao ugodno kada je otiao s Herodove hladne terase i vrat
io se na vruu povrinu Masade.
Sunce je ve zapalo kada je doao do kolibe koju je doivljavao kao svoju. Sumrak je d
onio svjei povjetarac. Male banane koje je to popodne Tamar kupila kao zelene imal
e su ve mrlje po sebi. Oistio je jednu i zakljuio da je slatka.
Pojavila se crna koza.
Polako je doetala u njegovu blizinu, a on joj je dobacio koru koju je progutala i
razveselila ga. Kada je drugi put zagrizao u bananu, ivotinja je prdnula.
Svinjo, mii se odavde! povikao je.
No koza se spustila na trbuh. Harrvjevu je osjetljivost nadvladao osjeaj smijenog t
e se nasmijao. ivotinju su i dalje muili probavni problemi; no shvatio je daje to
ono to koze ine. Njegova je glad bila jaa od izbirljivosti te su on i mrzovoljna ivo
tinja koju je muila u podijelili lepinju dok je svjetlost iezavala.
Povjetarac je donosio male avolke od praine.
Oko njega se kamen postupno pretvarao u crno eljezo.
Ali ne zadugo. Mjesec nevjerojatnog izgleda dolebdio je polako s obzora, a on se
osjeao kao pastir. Bacao je tako jasnu svjetlost da je uskoro vidio kao daje dan.
Blago je osvjetljenje ublailo povrinu kamena. Izvukao je bocu izraelske raky e i do
brano potegao; bila mu je tako dobra daje povratio dah i jo jednom snano potegao i
z boce. Svjetlu-canje Mrtvog mora izgledalo je vrsto kao da se po njemu moe hoda-
ti. U daljini, u Jordanu, vidio je kako se kreu dvostruke iskre, farovi. Pitao se
kakav je ovjek daleki arapski voza.
Odnio je bocu u kolibu, legao na pokriva i jo malo pio sve dok hladni tvrdi pod ni
je postupno postao mekaniji ali i topliji. Sjedio je kako bi uz trzaj skinuo maj
icu, a zatim odbacio tenisice, oslobodio se bermuda i gaa, te gol smireno utonuo
u san.
Probudio gaje vlastiti kaalj. Grlo mu je bilo suho. Bilo mu je toplije nego ikad
prije. Kada je izaao, mjesec je bio zaklonjen oblakom praine koja je, ini se, slabim
vjetrom dolazila s istoka. Prodirala je posvuda. Koulju je odnio pod slavinu, nam
oio je i omotao oko glave. Kada se vratio u kolibu poela se suiti.
Harry!
Ovdje sam. Navukao je gae.
Kaljala je. Uveo ju je u kolibu i dao joj rakiju, od koje se stresla ali je prest
ala kaljati.
Sto je to?
Zove se arav. Anticiklona iz Egipta.
Zato do vraga niste ostali dolje?
Bojala sam se da ete zalutati pri silasku. Nedaleko odavde neki se ameriki sveenik i
zgubio i poginuo.
Uzeo joj je lice i poljubio je. Njihovi su se jezici dodirnuli. Jednom je itao no
vine u kojima je neki mladi itatelj pitao: Je li francuski poljubac smrtni grijeh
? Kolumnist u srednjim godinama je odgovorio: Ne, nije smrtni grijeh. No jasan j
e poziv na seksualnu aktivnost. Kada su se ponovno poljubili njegov jezik je obja
snio pitanje i odgovor. Nije se protivila kada joj je pomagao da skine sve osim
koulje.
Kako li se ono zvao ameriki sveenik? upitala je sanjivo. Biskup.
Je li mario kada su mu gae pale na pokriva? Otkopao ju je i dodirnuo joj grudi prvo
jednim, zatim drugim obrazom. Bradavice su joj bile mekane dok ih nije dodirnuo
jezikom. Zatim su mu izmeu zubiju postale vee nego to je oekivao.
Oboje su teko disali, koliko od arava toliko i od strasti. Praine je sada bilo i u
kolibi i sve je bilo suho. Jedino je sredina njezinog meunoja bila vlana. Odskoila je
kada ju je dotaknuo. Uzeo
ju je u ruke i spustio je, milovao joj bokove otkrivi nevjerojatni ma-de.
Nemoj.
Usta su im bila mahnita. Dodirivao ju je dok joj se koljena nisu svinula, a onda
ih je podizao sve dok nisu bila blizu njegovih ramena. Uao je, propeo se, pronaao
ritam nalik otkucajima srca nekog diva. Zatim bri, svaki put uz slabi zvuk usisava
nja. Glavu su mu zarobile ruke. Na vratu su mu bila njena usta, njezini su ga zub
i gre-bli. Pratila je ritam. Odvie vjeta, pomislio je nemono.
Da, molim rekla je.
elio je da to bude sladostrasan kas. Pokuao je misliti na druge stvari. Porezne st
ope, dijamant za glumca. Rimljane koji ekaju ispod. Nije mogao disati kada je, oh,
boe, prebrzo, ona zastenjala, a on pao s planine.
Leali su i dahtali, povlaei ustima usne onog drugoga sve dok nije shvatio da je cij
ela njegova teina na njoj. Podigla je ruku i vrkom prsta slijedila obris njegovih
kapaka, nosa, nosnica, unutranjosti usana. Prela preko njegovog jezika.
Biskup Pike rekla je.
Kada se ponovno probudio, na njegovom je satu bilo etiri i etrdeset. Bio je sam. Va
ni je bilo nesnosno vrue no zrak je bio ist, arav je proao. Preko pustinjske ravnice
vjetar je nosio prainu poput magle.
U zahodu se dugo prao spuvom to mu je pomoglo. Na povratku je pogledao preko zida b
lizu rimskog prilaza i vidio je ispred kolibe. Blijedo je svjetlo bilo okrutno p
rema njezinim bedrima koja su bila teka ak i za tako duge noge. Bila je sagnuta po
nad lonca postavljenog na kamenu i prala kosu. Bila je pretamna. U sljedeem trenutk
u poelio je gledati njezina usta, koatu krivulju njezinog nosa, nain na koji se pone
kad smijala oima, a ponekad ne.
Masadaine zrane struje bile su udne; uo je kako je zapljusnula voda kada je isprazni
la lonac, a zatim kako je lonac zazveao kada je udario o kamen.
Poelo se pojavljivati sunce.
U kolibi je izvadio crveni kamen iz torbe i prinio ga oku, usmjeravajui pogled kro
z granatov istroeni prozori na svjetlost. Svijetlilo je poput... ega?
Toplog oka dobronamjernog Boga.
Tigre, tigre, svijetli plame, pomislio je. To su bile rijei koje su najvie nalikov
ale blagoslovu, a kojih se mogao sjetiti, no zvuale su neobino utjeno dok je tonuo
natrag u san.
13
EIN GEDI
Kada je s naporom spustio svoje stvari niz Rimski prilaz nije bilo ni nje ni aut
a no na nezakljuanim vratima kolibe nalazila se poruka: Vraam se uskoro. Sok je u h
ladnjaku. T.
Moda je hladnjak marke Amkor, koji je bio izraelski odgovor na ameriki General Elec
tric, bio najstariji koji je vidio. Natoio si je au soka od narane i popio je dok je
prouavao njezine stvari. Na njezinoj je naprtnjai leao isti grudnjak; na prozorskoj
dasci lealo je ostalo osueno rublje na hrpi, na vrhu koje su bile, u kuglu sloene, b
ijele arape i presavijene pamune gaice. Izlizana knjiga tiskana na arapskom bila je
baena na pod blizu njezinog kreveta. Savijala je tubu zubne paste.
Opet ju je kradomice promatrao.
U nedostatku pametnijeg posla izvadio je iz torbe fotokopije Bakrenog svitka. Za
valivi se na krevet poeo ih je prouavati. No itao ih je i itao; ny e razumijevao ono to
su govorili.
Bilo mu je drago kada je zauo auto. Kada je ula, doimala se uurbanom ali dobro rasp
oloenom, kosa joj je bila spletena u vrstu punu kao i kada ju je prvi put vidio. Tak
o mu se sviala. Na sebi je imala kratke hlaice i staru vojniku koulju ije je krajeve
zavezala u vor koji je izgledao poput stisnute ake ispod njezinih grudi.
Erev tov. Ti si spavalica.
alom. Gdje si bila?
U Aradu. Da telefoniram. Tvoj je prijatelj monsinjor imao vie sree od nas.
Oh? Pridigao se i sjeo.
Da, sino se u Betlehemu susreo s nekim.
S Mehdijem?
Slegnula je ramenima. Sredovjenim debelim mukarcem. Nali su se ispred crkve Roenja Is
usovog u osam i etrdeset pet naveer gdje su stajali i razgovarali moda pola sata. P
otom je monsinjor uao u crkvu. Zapalio je tri votanice i oko sat vremena molio. Ne
koliko minuta poslije, odvezao se erutom natrag u Jeruzalem.
AMehdi?
Otiao je iz Betlehema u plavom mercedesu koji je registriran na neku uvoznu tvrtku
iz Gaze, gotovo sigurno lanu. Auto je otilo prema jugu. Pratili su ga nekoliko st
otina kilometara. Gotovo do Eilata gdje je preao granicu s Jordanom.
Sloili su se da e ga Mehdi, doe li, potraiti na Masadi, a ne u maloj kolibi blizu po
dnoja. Nakon to su dorukovali sir, lepinju i kavu toliko jaku da su je jedva popili,
popeo se opet Rimskih prilazom. Unato vruini na visoravni je bilo turista. U pogo
nu je bila iara koja je vozila s istonog podnoja gdje su se zaustavila dva turistika a
utobusa. Pridruio se skupini oznojenih idova iz Chicaga koji su sjedili u sjeni st
arog skladita dok im je rabin priao o vatrenim braniteljima. Rabin je pomijeao neke
vane injenice no to je oito primijetio jedino Harry. Na kraju je pripovijedanje zav
rilo, a ljudi iz IUinoisa su stali u red pred iarom i otplovili iz njegovog ivota. K
ada se kabina iare vratila, zamijenila ih je skupina iz Readinga iz Pennsvlvanije.
Pennsvlvanij skije rabin bio mlad i bolje pripremljen od starijeg kolege iz Chic
aga no govorio je ozbiljno i pedantno zbog ega je Harry poelio otii u muki WC i ostat
i ondje dok propovijed ne zavri. Od Yosefa Mehdija nije bilo ni traga ni glasa.
Bilo je to veoma dugako poslijepodne.
Kada se spustio do kolibe, Tamar je pripremila veeru, salatu i falafel koji je bio
toliko estok daje pojeo najmanje stoje mogao, a da je ne uvrijedi. Pojeo je i po
sljednju bananu kako bi utaio glad. Iskrivila je lice kada je u kavu stavio mlije
ko iz konzerve.
U kolibi je bilo nesnosno. U sumrak su iznijeli deku van, a ona uzela gitaru i p
oela pjevati na arapskom. Glas joj nije bio tako dobar kao svirka ali je imao neto
to ga je dotaknulo. Legao je blizu nje i osjeao garavicu dok je padao mrak.
0 emu se radi u pjesmi? upitao je kada je prestala pjevati.
Mlada e se djevojka udati. Veer prije, zabrinuta je zbog mukarca. Je li star? Je li
mlad? Pije li? Hoe lije tui?
Kada se nasmijao, odmahnula je glavom. Ti ne moe razumjeti rekla je.
Razumjeti to?
Kulturu u kojoj se premlade djevojke udaju. Raaju prije no to su im tijela spremna
. U mojim godinama ostare.
Vidio je da je veoma ozbiljna. Kako si ti tome umakla?
Jedva. Uitelj je uvjerio mojeg oca da moram ii u srednju kolu. Popustio je, mislio j
e da bih onda mogla dobiti mjesto u duanu. No izbezumio se kada sam se upisala na
fakultet. Rekao je da nijedan mukarac nee oeniti enu koja toliko zna.
Ispruio je ruku i dotaknuo joj lice.
Tri sam godine bila u zahlaenim odnosima s ocem. To nam je nanijelo veliku bol.
Jadna Tamar. Oevi rekao je mislei s nelagodom na Jeffa. Kada sam bio djeak, otac me
svakog ljeta slao u ljetni kamp kao to i ja aljem svojeg sina. Nije znala to je to
ljetni kamp; morao joj je objasniti. Moj je otac elio da usavrim jezine vjetine te s
am mu svakog dana morao napisati pismo na hebrejskom. On meni nikada nije poslao
pismo ve bi svakog dana dobivao pismo koje sam ja njemu poslao, s gramatikim i pr
avopisnim ispravkama.
Jadni Harry.
Uzeo je gitaru. Znao je odsvirati samo nekoliko bendo akorda. Otpjevao je verziju
pjesme / Found a Million-Dollar-Baby in a Five-and-Ten Cent Store, a ona je plj
eskala. Morao joj je objasniti to to znai. On je nju zamolio da ga naui arapsku pjes
mu.
Poslije. Uzela mu je gitaru i pomnjivo je skonila.
Slatki Harry rekla je koji trenutak poslije.
Pustila je kosu. kakljala gaje kada je kleknula iznad njega. Obasula ga je brzim,
vlanim poljupcima. Samo uivaj rekla je. Ne misli na gramatiku i pravopis. Ne mora
ju biti savreni. Pa su stoga bili.
Sljedeeg je jutra zrak bio grozniav. Uznemirio se pri pomisli da se vraa arav, no Ta
mar je odmahnula glavom.
To je samo vrui dan.
Mehdi nee doi ovamo po ovoj vruini.
Moda e upravo tada odluiti doi rekla je zamiljeno.
Nek' ide do avola. Osjeao je laganu vrtoglavicu. Izaao je, sjeo u auto i upalio klim
u. Kada je izaao iz auta, bilo mu je jo gore. Uao je u kolibu i rekao joj da se ide
osvjeiti u Mrtvo more.
Napravila je grimasu. Ne bi ti se svidjelo. Sol ti ulazi u sve otvore. I najmanj
a ogrebotina pee. Nasmijeila se vidjevi njegov oaj. U redu. Odvest u te na bolje mjes
to, Harry.
Odvela ga je prema sjeveru, petnaestak kilometara daleko, do zelene oaze u Ein G
ediju.
Kada su izali iz auta ispod palmi, zrak je bio svjeiji. Stazom ga je odvela do vodo
pada koji je svjetlucao padajui u sjenovito jezerce.
Vodom iz kiovitog dijela zemlje navodnjavaju se podzemni dijelovi ovog podruja. Zim
i vodopad grmi. Sada je malen.
Nije trebala opravdavati mjesto. Skinuo se u tren oka i uao u jezero za koje se i
spostavilo daje toplo to je bio ok.
Nasmijala se. Vrui izvori. Svoju je odjeu uredno sloila na donju obalu. Male su joj
ribice bljeskale izmeu nogu. Leao je na pjeskovitom dnu i putao da ga voda zapljusk
uje po licu. Ona je donijela sapun i prala kosu ispod slapova. Oprala je i njegov
u kosu. Bilo je to divno mjesto za voenje ljubavi, no odmakla je glavu kada ju je
pokuao poljubiti.
U blizini je kibuc. I terenska kola Drutva za ouvanje prirode. Svakog trenutka netk
o moe doi.
Odvie si praktina rekao je nasmijeivi se.
Tijela su im se brzo osuila na zraku. Kada su se obukli osjeao se bolje.
Zar ti nisi praktian ovjek?
Okrenula se prema njemu dok je zakopavala koulju. Harry, nee sve pokvariti, zar ne?
Nee postati nepraktian? Nee postati ozbiljan?
To ga je iznenadilo. Nije mu bilo ni na kraj pameti da razvije ozbiljan odnos s
njom.
Ne elim se tako osjeati ni prema kome rekla je. Nikad vie.
Bit emo prijatelji. Koji uivaju koristiti jedno drugoga
rekao je. Je li to praktian opis?
Nasmijeila mu se. Vrlo praktian.
Ne brini, dakle, o obvezama.
Bez gramatike i pravopisa rekla je. Prila mu je i lagano ga poljubila upravo kada
su se pojavila tri mukarca sa sabljama, iza kojih je iao etvrti gurajui take pune pre
sadnica banana. Svi su se srdano pozdravili. Tamar mu se neduno nasmijeila.
Divio se prelijepim stablima datulja dok su ili prema autu.
To je znaenje tvojeg imena.
Da, tamar, palma. Ovo se mjesto neko zvalo Hazazon-Ta-mar, to znai mjesto na kojem
obrezuju palme. Kad smo uili zemljopis nikada mi nije bilo teko zapamtiti ga. Misli
la sam o njemu kao o mjestu na kojem me iaju.
Bilo mu je mrsko napustiti oazu. Polako je, kroz izmaglicu od vruine, vozio prema
Masadi. Nadao se da Mehdi nije dolazio za vrijeme njihovog odsustva. Potom mu j
e bilo posve svejedno. ovjek je brzo postajao apstrakcijom; nije vie bio siguran d
a postoji neki odreeni Yosef Mehdi.
U eli su voe, lepinju i vr limunade i ponovno se popeli na visoravan. U svjeini Hero
dove terase Tamar se bacila na pisanje izvjea za muzej. Osjeajui da mora biti vidlji
viji, Harry je pronaao sjenovito mjesto u blizini iskrcavalita iare. Poeo je jo jednom
iitavati kopije Bakrenog svitka.
Kada je doao negdje do polovice naiao je na odlomak od kojeg mu je zastao dah. Proi
tao ga je jo jednom, pa onda jo jednom.
Pohitao je do Herodove terase.
Moe li mi, molim te, prevesti ovu frazu?
Tamar ju je pomnjivo izuavala. ini se da pie haj a ka-rut.
A ne haj a koretl
Moglo bi biti i haja koret. Budui da se samoglasnici ne piu, odluuje sam.
Tono. Posve je zaboravio na vruinu. Pa, itao sam to kao haja koret, aktivni glagols
ki oblik. Pokazao joj je svoje zabi-ljeke. Ovako sam prevodio odlomak:
Na mjestu na kojem stabla postaju rijetka, u blizini tijeska za groe u podnoju nieg
od dva breuljka na istoku, zakopan u glini na dubini od dvadeset tri lakta uvar je
zlata.
Pretpostavimo li da je to haja karut umjesto haja koret pasivni glagolski oblik
umjesto aktivnog i dodamo li zarez, dobivamo ovo.
Na mjestu na kojem se reu stabla, u blizini tijeska za groe u podnoju nieg od dva breul
jka na istoku, zakopan u glini na dubini od dvadest tri lakta uvar je zlata.
Tamar gaje pogledala. Mjesto na kojem se reu stabla?
Klimnuo je hotimice miran. Hazazon-Tamar. Gdje se pod-rezuju palme rekao je.
Kada je zamrlo prvo uzbuenje, posvaali su se. On se elio odmah vratiti u Jeruzalem
kako bi rekao Davidu Lelsau da je otkrio gdje se nalazi geniza.
Moramo ovdje ekati Mehdija.
A to ako ne doe?
A to ako doe? Za genizu je svejedno hoe li nakon dvije tisue godina jo nekoliko dana
biti u zemlji.
U tih nekoliko dana netko drugi moe to prevesti. Pogledala ga je.
Ne razumije.
Mislim da poinjem rekla je.
Te su veeri razgovarali samo kada je bilo nuno. Za veeru im je otvorila konzerve ma
snog janjeeg variva, nakon ega je slijedilo jo guste kave. Nije komentirao ali je vi
djela njegovu reakciju.
Sutra bi ti mogao pripremiti jelo rekla je mirno.
Te je noi spavala okrenuta prema zidu poput srdite supruge. On je odravao ravnoteu n
a vanjskom rubu leaja izbjegavajui njezina bedra, kojima se poeo posebice diviti. O
na je hrkala stoje bio
odvratan zvuk. Rekao je samome sebi kako se ne mora brinuti da e poeti ozbiljno sh
vaati njihov odnos.
Ujutro se rano vratio na visoravan. U relativnoj svjeini jedne od kamenih koliba r
azmiljao je nad kopijama svitaka. Svaka od njegovih zagonetki moe se odgonetnuti p
omou malenog kljua poput onoga kojeg mu je ona dala otkrivi mu staro ime pustinjske
zajednice.
Nije dovoljno znao.
Leslau je znao vie ali nije mogao nita uiniti.
Suoio se s injenicom kako, zapravo, ne eli pomoi Leslau. Mogunost da taj posao postan
e njegov bila je mala ali je unato tome eznuo za njom.
Ugledao je kako netko izranja sa Zmijske staze, miiavi, zdepasti mukarac u ukastosmeim
hlaama i bijeloj koulji bez rukava koja mu je oko vrata bila otvorena. Koa mu je bi
la tamna, a gornju su mu usnu krasili uredni brkovi u arapskom stilu. Besciljno s
e motao po visoravni ba kao to ine turisti i njukala kreui se prema Harrvju.
Kada je doao do njega zaustavio se i klimnuo.
alom rekao je Harry.
Bok. ovjek je dotaknuo okvir vrata od kolibe. Lijepi su ovi zidovi, zar ne? Jednos
tavni i vrsti. Znali su to rade.
Potrajali su.
Obazreo se oko sebe. Trebam se ovdje nai s nekim. Ah. Harry je uzdahnuo. I ja.
ovjek se nasmijeio. Pametno ste uinili kad ste odluili ekati u hladu.
Ja sam Hopeman.
to?
Harry Hopeman. Iz New Yorka.
Oh. Oprezno je prihvatio Harrvjevu ispruenu ruku.
Lew Friedman. Cincinnati.
Vie se razbjesnio nego to mu je bilo smijeno.
Hej. Eno je. EMILY! Mahnuo je plavokosoj djevojci.
Otila je okolo kako bi se mogla popeti lakom stranom dok sam se ja popeo Zmijskim
putem.
Pametno. Uivajte. alom-alom.
Ostavi jo jednom sam, sjeo je na umirujui zemljani pod i prekriio noge poput arapsko
g egrta. Iako mu se inilo da je mogunost da odgonetne jo jedan odlomak jednaka onoj d
a skri Masadu proitao ih je jednog po jednog, pokuavajui s istoznanicama i mijenjajui i
nterpunkciju ekajui pri tome da doe ovjek po imenu Yosef Mehdi i odvede ga onamo gdj
e bi mogao kupiti Caba dijamant ili moda biti razapet na kri zbog grijeha.
Jedan za drugim dola su tri turistika autobusa. Mali gaje djeak pitao prodaje li net
o. Prolazei pokraj kolibe, ljudi bi veinom pogledali unutra kao da je neka nezaniml
jiva ivotinja u zoolokom vrtu.
Do sredine popodneva svi su otili. Kabina iare se otvorila i iz nje je izaao samo je
dan putnik, krupni mukarac koji je dahui krenuo prema njemu. Na licu je imao izraz
tako bolnog zadovoljstva da je Harrvju bilo jasno da je doao na Masadu kako bi do
vijeka mogao momcima u hramu priati kako je svoj tefilin stavio u najstariji ul na
svijetu. Njegova se crna kipa vragolasto nagnula kao u muketira, u ruci je vrsto d
rao pretrpanu talit torbu od plavog baruna na kojoj je srebrnim koncem bila izveze
na idovska zvijezda, kvrgavu torbu kakvu je nosio i njegov otac. Mogao je sa sigu
rnou pretpostaviti da je uz sidur, molitveni al i paket smotanih prezervativa u torb
i bio i paketi vakaih guma, narana ili jabuka, moda i paket tableta protiv garavice. H
arry se nasmijeio kada mu se pribliio.
Ondje je, preko.
to to?
Sinagoga.
ovjek je odloio talit torbu na zemlju i ispruio punanu i manikiranu ruku. Ja sam Meh
di, gospodine Hopeman rekao je.
Smjestio se na zemljani pod uz stenjanje i uzdisanje i skrueno se nasmijeio. Vi ne
mate problema s teinom pa ne moete shvatiti.
Harry je fasciniran odmahnuo glavom. Imate li dijamant?
Kod sebe? Ne.
Kada ga mogu vidjeti?
Mehdi je skrenu pogled. Postoje potekoe. Harry je ekao.
Moramo se dogovoriti oko minimuma. Harry je bio okiran. Minimalne ponude?
Da. Dva milijuna, tristo tisua dolara.
Odmahnuo je glavom. 0 minimalnim ste nas ponudama trebali obavijestiti prije no t
o sam otiao iz New Yorka.
ovjek je klimnuo, ispriavajui se i mrmljajui kako tome nema pomoi.
Sluajte. U proteklih dvadeset godina prodali ste barem etiri dragulja. Jo uvijek im
ate odreeni broj dijamanata koje nesumnjivo kanite prodati u budunosti, jednog po j
ednog.
Mehdi je mirno trepnuo. ini se da znate mnogo toga o meni.
Znam. Nagnuo se prema naprijed. Obeavam vam. Budete li se nepoteno ponijeli prema
meni uinit u sve to je u mojoj moi da vam postane izuzetno nezgodno prodavati dijaman
te bilo gdje u zapadnom dijelu svijeta.
I ja znam tko ste vi, gospodine Hopeman. Znam koje je vae mjesto u industriji dij
amanata. No ne volim prijetnje.
Ja ne prjjetim rekao je Harry. U uredu uprave svake burze dijamanata postoji dugak
i stol za razgovore. Oko njega se okuplja posebna skupina sudaca. Ako takva vrst
a suda potvrdi pritubu protiv neke osobe, toj se osobi moe zabraniti da posluje s p
riznatim trgovcima diljem svijeta. To ne znai da ne moe prodavati manje skrupulozni
m kanalima. No sukladno tome, zarada e mu biti manja.
Dovukli ste me preko pola svijeta. I prouzroili nemale smetnje i neugodnosti. Obea
li ste mi da u zauzvrat ispitati dijamant aba i dati za njega ponudu. Oekujem da ete
mi dopustiti da uinim upravo to. Izvadio je crveni granat iz aktovke i stavio ga
blizu Mehdija. Bezvrijedan.
Njje, sigurno rekao je Mehdi.
Opisali ste ga kao kamen od povijesnog znaaja. Imate li dokaza? Nekakvu dokumenat
aciju?
ovjek je odmahuo glavom. Uvijek se navodio kao kamen iz biblijske ere.
Harry je progunao. Nije posve bezvrijedan. Nudim vam sto osamdeset dolara za ovaj
granat.
Mehdi je klimnuo. To je vae, dar. Vidite, vjerujem vam. Dajte da izmeu nas vlada p
ovjerenje.
Povjerenje? Izjedala gaje slutnja da bi to istodobno moglo biti prokletstvo kao
i blagoslov. Drite me u priuvi. Nitko nee platiti tu cijenu. Mislim da ste u pregov
orima s drugim kupcem i daje dio cijene politiki.
Kakva mata! Odvie pretpostavljate, gospodine Hope-man.
Moda.
alim zbog smetnji. Iskreno. Otiite u hotel gdje e vam biti udobnije. Javit u vam se
za dva dana. Sveano obeajem.
Ne, ne. Dosta mi je ekanja u nevjerojatnim mjestima. Piite mi. Kod American Expres
sa, Jeruzalem.
Mehdi je klimnuo.
Ostajem u Izraelu jo osam dana. To znai da imate cijeli tjedan plus jedan dan da d
obijem pismo. Ako mi se do tada ne javite, vraam se u New York i ulaem pritubu. Pot
raio je Mehdijev pogled. Politika vas je jednom upropastila. Moe vas upropastiti o
pet.
Mehdi je s mukom ustao. Harry nije znao je li mu u oima divljenje ili prezir. Sal
om, gospodine Hopeman.
Selam alejkum, gospodine Mehdi. Rukovali su se.
Kada se kabina iare poela sputati, pokupio je svoje stvari i spustio se prilazom. Tam
ar je brzo podigla pogled kada je uao u kolibu. Onda?
Ispriao joj je.
Misli li da smo u neprilici?
Mislim da se dogovorio s Arapima. Obazreo se po otrcanoj kolibi i uzdahnuo. Moe ba
rem otii odavde. Iz ove situacije.
to je to to mu oni mogu ponuditi, a to mi ne moemo? Harry je ve ubacivao prljavo rubl
je u svoju torbu.
ast rekao je.
Dok su se vozili predgraem Jeruzalema pitao ju je eli li ii u hotel.
Ne. U moj stan rekla je. Govorila mu je kuda da ide. Auto se zaustavilo ispred b
ijedne kamene zgrade u ulici bijednih kamenih zgrada.
Da ti pomognem?
Torba je mala. Gitara nije teka.
Dobro. Uskoro u te nazvati. Nasmijeila se bez ljutnje. Zbogom, Harry.
Ured Davida Leslaua bio je zatvoren kada je telefonirao.
Obino je Harry bio izbirljivi hotelski gost. Sada mu se soba inila nevjerojatno ist
om i prostranom. Mnogo je vremena proveo pod tuem, a zatim pomnjivo naruio veeru u
sobu: ukuhanu piletinu, salatu od gljiva i ampanjac. Nakon obroka, bijele plahte
i dobar madrac bili su ulno iskustvo.
No nije spavao.
uo je dizalo. Glas u hodniku, zujanje klima ureaja. Zavijanje elektrinog motora negd
je dolje u hotelu. Sam na Masadi nije bio usamljen. U Jeruzalemu se odjednom osj
eao ucviljenim.
Izaao je iz kreveta i uzeo biljenice. Otvorio ih je na opis In-kvizicijskog dijama
nta i poeo itati rijei Alfreda Hopemana napisane prije etrdeset godina u Berlinu.
Vrsta dragog kamena, dijamant. Promjer, U,3h centimetra. Teina, 202,9k karata. Bo
ja, jarkouta. Specifina teina, 3,52. Tvrdoa, 10. Jednostruki lom, 2,U3. Oblik krista
la, heksaoktahedron; ovaj je dijamant rezultat dvostrukog spajanja dva velika hem
ihedralna kristala.
Komentari: Ovaj je dragi kamen dobre kvalitete no njegova golema vrijednost proi
zlazi iz njegove veliine i povijesti
Nebrueni oktahedralni dijamanti izbrazdani su, bez iznimke, trokutastim upljinama.
U ovom bruenom dijamantu nema takvih upljina. 72fasete su prekrasno ravne. Omjer v
rha i oboda, kao i oboda i ploe izvrstan je. Dijamant ima vatru, ali njezin puni
potencijal kao ni potencijal jarkoute boje nisu vidljivi u obliku bri-olete, kruko
liko bruenom kamenu omeenom fasetama sa svih strana. Pa ipak, dijamant izaziva str
ahopotovanje i najbolji je primjer ranog perioda. Prije petsto godina izbrusile su
ga ruke vjetog majstora.
14
KAMEN ZA SVETOG OCA
Dijete koje je sazrijevalo bilo je poput dinje u trbuhu njegove ene zbog ega se An
na teko kretala dok je obavljala svoje zadae. No unato tome, podovi male kue bili su
jednako bijeli kao i podovi u svim drugim kuama u Ghentu. Njihov sin Isaac bio j
e toplo odjeven i redovito hranjen, vatra na ognjitu bila je uvijek ili zapretena
ili u plamsaju.
Zato ne moe predahnuti? upitao ju je Vidal zlovoljno.
Dobro sam. Odjeknulo je zvono s ulaznih vrata te je izala iz njegove radionice.
Uzdahnuo je. Mali bijeli dijamant na stolu ispred njega imao je po sebi tragove
tinte koji su se stalno mijenjali kada je na kriljevcu iznova raunao. Nije ba brzo
mislio; nitko to nije znao bolje od njega. Um mu nije bio slab, hvala Najveemu, n
o nije bio ni one vrste koja je njegovom bratu Manassehu doputala da bude rabin i
uenjak ili koja je pokazala njihovom pokojnom stricu Lo-deycku, poivao u miru, taj
ne bruenja dragulja koje su spasile njihovu obitelj u tim nemirnim vremenima. Juli
usove su ruke bile sigurne i spretne, no neto gaje sililo da provjeri svoje raune d
esetak puta prije no to bi postao siguran u ono to kani uiniti
Anna se vratila. Tu je redovnik.
Benediktinac iz opatije?
Dominikanac, Juliuse. Bila je uznemirena. Kae da dolazi iz panjolske rekla je.
Nitko osimAnne nije smio vidjeti njegovu radionicu. Otiao je u sobu koja je gleda
la na ulicu, a u kojoj gaje posjetitelj ekao pokraj vatre. elim vam dobar dan. Ja
sam Julius Vidal.
ovjek koji se predstavio kao Fra Diego predao mu je dar, dvije boce panjolskog vin
a. Bio je naviknut na zagasito smee halje mjesnih redovnika; redovnikova crna hal
ja oivjela je prolost i okirala ga.
Prevalio sam veliku udaljenost da vas vidim, dolazim iz samostana u Segoviji. Na
prior, Fra Tomas, eli vam povjeriti obradu jednog dijamanta u Leonu.
Julius se namrtio. Moda dijamanta grofa De Coste?
Taj je dijamant darovan Svetoj majci crkvi.
Tko joj gaje darovao?
Fra Diego je napuio usne. Esteban de Costa, grofLeo-na. Bit e to dar naem Najsvetij
em ocu u Rimu.
Vidalje klimnuo glavom, uvjeren da fratar zna kako gaje grofDe Costa dvaput pozi
vao u panjolsku stoje on oba puta odbio. Va mi prior ukazuje odvie veliku ast.
Ne. Vi ste ve izbrusili dijamant koji su nosila trojica papa.
Vidalje odmahnuo glavom. Bio sam mlad, jo sam uio zanat. Povlaio sam crte ondje gdj
e mije roak rekao da ih povuem. Brusio sam ondje gdje mije stric rekao da brusim. D
a bi se obradio kamen kao stoje onaj kojeg opisuju De Costini poslanici nuna je vjet
ina jednog Van Berquema.
Lodewyck van Berquemje mrtav.
Njegov sin Robert, moj roak i mentor, iv je.
U Londonu, gdje, kao to dobro znate, Henryju VII prua draguljarske usluge. Englezi
su zaarali Nizozemsku. Koriste vae proizvode i vae majstore kao da su njihovi rekao
je redovnik mrko.
Priekajte dok ne zavri posao za kralja Henruja savjetovao je Vidal.
Nema vremena. Papa Aleksander se rodio u Valenciji a star je i bolestan. Dar mor
a biti predan dok je panjolac jo uvijek papa. Fra Diego je odmahnuo glavom. Zar nis
te nestrpljivi da odete odavde, Senor? Vi ste iz naeg lijepog Toleda, zar ne?
Sada sam odavde. Skinuo je uokvirenu povelju sa zida i dao je redovniku daje proit
a. Potpisao ju je Filip austrijski a njom se potvrivalo da su Julius Vidal, njego
va obitelj, imetak i nasljednici pod zatitom Habsburgovaca i Burgundije.
Fratar ju je prouavao vidljivo impresioniran. Zar va otac nije bio Luis Vidal, tavi
lac koe u Toledu?
Otac mije mrtav. Bio je trgovac koom koji je upoljavao mnogo tavilaca. panjolci ne zn
aju kako se pravi koa otkako su protjerali idove, poelio je dodati
A njegov je otac bio Isaac Vidal, trgovac vunom iz Tole-da...?
Julius nije nita rekao. Postao je oprezan.
...iji je otac Isaac ben Yaacov Vitallo, glavni rabin iz Genove?
Pogledali su se. Viala je poela svrbjeti koa Klerik nije odustajao. Je li istina da
je va pradjed bio Isaac Vitello, glavni rabin u Genovi?
I to stini?
Znate li kako se punim imenom zove moj prior iz Sego-vie?
Vidal je slegnuo ramenima.
Fra Tomas de Torauemada.
Veliki Inkvizitor.
Ah. Upravo taj. Uputio me da vam kaem kako je Don Hose Paternov de Mariana zatoen
u Leonu.
Vidal je odmahnuo glavom.
Nita vam ne znai to ime ?
Sto bi trebalo znaiti?
Bivi profesor botanike i filozofije znanosti na sveuilitu u Salamci?
I? Srdito je promrmljao Vidal. Bilo mu je dosta tog sveenika.
Praunuk onog Isaaca ben Yaacova Vitalla, glavnog rabina iz Genove ?
Vidal se nasmijao. Vaa inkvizicija bi mogla nai i boljeg svjedoka od mene rekao je.
Nikad nisam uo za tog... srodnika. No i da ga poznajem, nita vam ne bih rekao.
Fra Diego se nasmijeio. Nisam doao traiti da svjedoite. Ima dovoljno dokaza.
Za to? upitao je Vidal.
On je converso koji je skrenuo s puta kranstva.
Judaizirao se ?
Fratar je klimno. Prvi je put maknut s mjesta profesora i osuen da osamnaest mjes
eci nosi pokajniku halju, sanbenito. Ovo je drugi prekraj. Ublait e ga nesumnjivo va
tra u inu vjere.
Vidal je s naporom zadravao vlast nad sobom. Preli ste sav taj put da mi kaete kako
ete spaliti jo jednog idova?
Mi ne spaljujemo idove. Spaljujemo krane koji osude sami sebi tako to se ponaaju kao
ovi. Reeno mije da vam kaem... Fratar je pomnjivo birao rijei. Izbrusite li dragi k
amen za papu bit e posebno blagi.
Vidal gaje pogledao s mrnjom. Prokleti bili. Nije mi u rodu.
Izraz lica fratra Diega upozoravao gaje da mu nije drago to mu se idov obraa na taj
nain. Don Jose Paternov de Mari-ana Moje sin fratra Antona Montora de Mariane ko
ji je prije preob-raenja na kranstvo i zareenja bio rabin Feliz Vitallo iz astile. Fr
atar Anton bio je sin Abrahema Vitalloa, trgovca vunom iz Ara-gona. Koji je bio
sin Isaaca ben Yaacova Vitalla, glavnog rabina iz Genove?
Ne idem!
Fratar Diego je slegnuo ramenima. Izvadio je pergament iz vreice i stavio ga na s
tol. Kako bilo. Zapovjeeno mije da vam predam ovu propusnicu za siguran prolaz kr
oz panjolsku koju je potpisao sam fratar Tomas i da priekam neko razumno vrijeme k
ako bi vi razmislili o poruci. Vratit u se, Senor.
Kada je otiao, Vidal je stao ispred vatre. Za vrijeme bolesti koja je dokrajila Lod
ewycka van Berauema netko gaje upitao za zdravlje. Julius se sjetio stoje njegov
stric odgovorio. idov jo uvijek die i osjea. Ima, dakle, nade.
Iznio je dvije boce koje je fratar ostavio i ispraznio ih. panjolsko je vino na sn
ijegu izgledalo kao krv.
Annaje dola iz stranjeg dijela kue.
Uzdahnuo je. Kada ju je zagrlio budunost gaje udarila u prepone. Moram otii u Antv
oerp vidjeti Manaea rekao joj je u kosu.
To, jasno, ne dolazi u obzir rekao je njegov brat. Svladalo gaje olakanje. Klimnu
o je.
Pa ipak, ao mije to nismo u moi pomoi tom De Ma-riani
Sto itko moe uiniti za ikoga? rekao je ogoreno. Prokleti Dominikanac nesumnjivo lae.
Da nam je De Mariana doista u rodu to bismo znali.
Ne sjea ga se? rekao je Manae tiho.
...A ti?
Njegovog oca. Sjeam se daje na otac proklinjao roaka koji je neko bio rabin, a nakon
masakra 1A67., postao sveenik kada su se mnogi preobratili kako ne bi umrli
Sjedili su u maloj sinagogi bez rijei
Neka je starica ula nosei u koari od trstike oerupano pile. Pokazala je Manaeu slezen
u i nestrpljivo ekala dok je on razmatrao je li pijetao koer ili ne.
Julius gaje promatrao s ogorenjem. On je bio stariji brat. On se trebao sjeati stv
ari kojih se Manae nije mogao sjetiti Njihove zamijenjene uloge pojaavali su njegov
u svijest o vlastitoj umnoj sporosti
Ubrzo je ena zadovoljna othramala.
Manae je sjedajui uzdahnuo. U panjolskoj bi bila spaljena zato jer pita je li ptica
dovoljno ista da se pojede.
Mi ne bismo bili ivi da nam roaci nisu pomogli Ako je nae krvi..
Pogledali su se. Manae gaje uzeo za ruku i drao je, to nije uinio otkad su bili djeac
i Julius je s uasom shvatio da je antwerpski rabin dobrano preplaen.
to se Anne i mog Isaakela tie...
Bit e tu s nama. Potapao je brata po ruci
Snijeg koji je pao obloio je izrovane ceste i tako mu omoguio da saonicama prebaci
Annu do Antwerpa uz minimum neudobnosti Govorila je usiljeno vedro. Kada je doao
trenutak da krene privila se uz njega, a zatim ga odgurnula. Gledao je kako urno
odlazi iz sobe, onoliko brzo koliko joj je to njezin nateeni trbuh doputao. Znao j
e daje plai pomisao da e roditi dok je on daleko.
S tom turobnom milju jahao je niz Jodenstraat udaljujui se od Manaeove kue. Konj mu
je bio snani kopac. Uvijek je imao dobrog jahaeg konja zato to nije bio samo brusa di
jamanata nego i mohel te je putovao po selima i vrio dobro djelo obrezivanja za b
ilo koju idovsku obitelj koja bi dobila muko dijete.
U bisagamaje nosio noeve kao i instrumente svojeg zanata te se prema prethodnom do
govoru te noi zaustavio u Aalteu, u kui trgovca sirom, ija je ena rodila sina sedam
dana prije toga. Sljedeeg je jutra Vidal podigao lijepo, debelo dijete sa stolca
koji se pri svakom obredu obrezivanja stavlja sa strane za proraka Elija-hua i s
tavio ga u krilo njegovog kuma kako bi obavio operaciju. Kad je obavljao periju,
kada je odgurnuo koicu majunog organa kako bi izloio glavi, kumovo je krilo zadrhta
lo.
Mirno! zareao je. Njegov je no ispunio Abrahamov zavjet, a dijete je u oku zaurlalo
kada je izgubilo prepucij. Vidal je umoio prst u pehar i dao ga djetetu da ga po
sisa, izgovarajui blagoslov dok je djeak primao ime svojeg pokojnog djeda, Reuven.
Roaci su plakali i vikali Mazel tov! Julius je otvrdnuo. Zbog njegova dva zvanja
ljudi su ga zvali Der Schneider, reza. Ma-naeje uvijek tvrdio da vie pozornosti pri
daje obrezivanju nego na-jskupocjenijem dijamantu. A zato ne ? Dok je zamatao maj
uno udo u isto platno znao je da majke te djece dobro znaju koji su to najdragocje
niji dragulji koje je Der Schneider rezao.
Sredinom poslijepodneva ujahao je u luku Ostend. Bilo je lako nai Lisabon, loe odra
vanu portugalsku galiju. Obeshrabrio se kada je ugledao lanove posade divljeg izg
leda kako utovaruju teret. No nijedan drugi brod nije iao za San Sebastian, a puto
vanje kopnenim putem, kroz mnogobrojne male i zaraene barunije, bilo je nezamisliv
o.
No kada je platio i ukrcao se na brod, na svoj je jo vei oaj shvatio da je fratar D
iego, drutvo kojega se nadao izbjei, takoer rezervirao mjesto. Bila su tu jo trojica
putnika, panjolski vitezovi koji su ve bili pijani. as su se ratoborno postavljali p
rema mornarima, a as im upuivali seksualne pozive.
Privezaoje uzde za preku i smjestio se na palubi na krevetu od slame, odluivi se rad
ije za drutvo konja. Lisabonje isplovila s plimom. Zbog ledene vodene praine Sjever
nog mora uskoro mu je postalo nemogue spavati na palubi. Ostao je onoliko koliko
je mogao izdrati otru studen, a onda nagomilao slamu oko konja i otiao u malu stranju
kabinu koju su ostali ve zauzeli. Kada je otvorio vrata, podignuo mu se eludac. Drao
se stoje mogue dalje od vitezova gurajui se uz fratra koji je psovao. Okrenuvi lic
e prema zidu, Vidalje utonuo u san.
Inae je dobro podnosio putovanje brodom no ujutro mu je povraanje ostalih izazvalo
muninu. Sljedea je tri dana brod jahao po prljavim valovima Engleskog kanala, a oni
su bili bijedno drutvo. Za obroke su dobivali lou usoljenu ribu i pokvareni kruh.
Volio je ne-razrijeeno crno vino Portugalaca no primijetio je daje vitezovima bi
lo gore nakon to bi ga pili, te je jeo stoje mogao od kruha i zadovoljavao se gutl
jajima vode koja je imala okus po bavi.
Kada su zaobili Kanalske otoke vjetar je zamro. Jad putnika se smanjio, a mukotrpn
i posao veslaa poeo. Svijali su lea pomiui lau preko glatkog mora samo pomou ljudske sn
age.
Fra Diego je otkrio vitezovima daje Julius idov. Glasno su govorili o tome kako s
u oni stari krani kao i o vanosti limpieze, istoe krvnog porijekla. Iako su smrdjeli
poput stoke prinosili su, kada bi uao u kabinu, ruke nosevima kako bi se zatitili
od Foetora Judaicusa, idovskog smrada. Jedan od njih priao je beskonanu pripovijest o
nekom Hebreju koji je ukrao posveene hostije iz crkve. Propalica ih je odnijela
u sinagogu gdje je jednu stavio na oltar i probooje otrim noem. Iz hostije se poja
vila i procurila krv! Kada je preplaeni lopov preostale hostije bacio u penicu kak
o bi se oslobodio dokaza prema nebu se podigao lik djeteta nakon ega je idov prizna
o svoje djelo vlastima. Prvo su ga kidali uarenim klijetima, a zatim spalili.
Vidalje pokuavao ne obazirati se na njih. Neki lanovi posade imali su novac panjols
kog carstva. Mijenjao se s njima te su u njegovim bisagama maravedi i dinerosi z
amijenili bakrene de-niere. etvrte se noi ponovno podigao vjetar. Kada gaje odvrat
ni zrak istjerao iz kabine izaao je na palubu i vidio kako jedan od vitezova, onaj
koji je kazivao priu, uzima iz slame njegove torbe.
Pomislio je na neroeno dijete.
ovjek je izvukao ma. Lijevom je rukom preko ruba palube posprdno ljuljao bisage u k
ojima su se nalazili dragocjeni instrumenti
Baci ih u more rekao je Vidal, ne oajavajui a onda to objasni Torquemadi
Fra Diegoje projurio mimo njega brzo govorei Iznenada se otrijeznuvi, blijedi je v
itez vratio bisage.
Nakon toga je bilo bolje. Vie mu nisu dobacivali podrugljive primjedbe kada je sta
jao na palubi i molio. Izbjegavali su ga. Dominikanac mu je stalno ponavljao kak
o bi ga bili ubili i bacili u more da se nije umijeao on, njegov dobri i vjerni p
rijatelj, fra Die-go, koji e mu biti zahvalan pohvali li ga pred pravom publikom.
Fratar je bio gori od morske bolesti
Vjetar nije jenjavao. Devetog jutra galija je dola do june granice velikog Biskajs
kog zaljeva i pristala u San Sebastianu po neumoljivoj panjolskoj kii
Fra Diegoje izjurio iz stranje kabine da mu kae kako e galija pristati i u Gijonu.
Ostanite na brodu. Otud je blie do Leo-na.
Nije nita rekao. Poveo je kopca niz dasku za iskrcaj, a onda se udaljio od mora. Ko
nj je dobro podnio putovanje. Kada mu se vrsto tlo prestalo ljuljati pod nogama V
idal se ubacio u sedlo. Zrak je bio uzbudljiviji i blai od ghentske studeni
Od seljaka kiselog lica i podlih oiju kupio je dva luka. Kada je stigao do male bo
rove ume na breuljku sjahaoje i sjeo, naslo-nivi se na stablo, odakle je vidio panja
k pun stoke, itno polje i maslinjak.
elio je drati svojeg sina i pokazati mu. Vidi, Isae, ovo je zemlja u kojoj je roen t
voj otac. Istjerali su ga, no nije zemlja za to kriva. Nije li dobar panjolski lu
k?
Nije bio onoliko dobar kao to se sjeao. Nedostajalo mu je neto to nije bilo mogue ima
ti, komad majinog kruha, otkinutog od jo vrue truce.
Zvali su ga Julio.
To se promijenilo kada su stigli u Nizozemsku. Njegov otac, iji je kapital ostao
u panjolskoj, uzalud je pokuavao raditi kao obian izmar, rukaviar. Cehovi su trpjeli i
dove kao kupce, ali ne i kao takmace. Kada mu je otac umro, brat njegove majke p
reuzeo je brigu o dva strana neaka. Zaboravi Julia. Mora biti Julius rekao je odlun
o njegov ujak. On sam uinio je isto kada je iz Italije otiao kao Luigi, studirao ma
tematiku u Parizu kao Louis, a onda, kada je shvatio da kao idov nee dobiti akadem
ski poloaj otiao u Bruges kako bi postao Lodewyck, brusa dijamanata.
Vidalje uzdahnuo. Napio se iz potoka kako bi zalio luk, a onda se vratio na konj
a. Kia je prestala, a pojavilo se sunce. U Vic-torijije uspio kupiti kruh od tri
hodoasnika koji su ili prema svetitu su Jakova od Compostele. Moda je bio dovoljno ra
zliit da pobudi njihove sumnje; kratko vrijeme nakon to se odvojio od njih stigli su
ga inkvizicijski vojnici Ukoio se od straha no Torquemedina propusnica izazvala
je potovanje.
U sljedea etiri sata dvaput su ga zaustavili naoruani ljudi kojima je pokazao svoj
dokument. Trei put, kasno poslijepodne, stigao je u Leon, a vojnici koji su ga zau
stavili bili su De Costini Galopirajui su mu se pridruili kao pratnja. Bilo je udno
brzo jahati Sviao mu se osjeaj promicanja krajolika i zvukova koji su ga okruivali.
No ivotinje i ljudi bjeali su kako bi umakli od okrutnih i bezobzirnih kopita.
Morali su se ponaati prema njemu kao prema gostu. Dodijelili su mu veliku odaju u
kojoj je bilo hrane i vina. Zaboravio je ruinu vodu. Flamanci su koristili samo s
apun zbog kojeg je Anna uvala pepeo iz ognjita.
Pozvali su ga te veeri. Grof je bio krupan i prljav ovjek kojem je na licu stalno
titrao samozadovoljni smjeak.
Vidal je o De Costi uo od izbjeglica koji su ivjeli u Antwerpu. Godinama je imao o
biaj da kao svjedok tvrdi kako odreeni imuni conversosi u potaji slijede idovske obre
de i obiaje. Njihova bi imanja uvijek konfiscirali, a De Costa bi veliki dio njih
jeftino kupio. Isabellaje bila posebno zahvalna onima zbog kojih je Inkvizicija
funkcionirala budui da su ti profiteri bili jedini koji su bez pritubi plaali njez
ine inozemne poreze. De Costa je proglaen grofom U92., kada su idovi protjerani iz
panjolske.
Nekoliko godina prije nabavio je veliki uti dijamant i mnogo zemlje, posjed conve
rsa koji se opustio, a koji se zvao Don Benvenisto del Melamed. Novokranski brodogra
ditelj, koji je poinio pogreku kada je dopustio kruni da se kod njega na veliko za
dui zbog brodova za flotu, kupio je veliki uti dijamant od obitelji viteza koji ga
je ukrao iz velike damije u Akri za vrijeme kriarskih pohoda. Umjesto da ga daruje
svojim katolikim velianstvima ili svojoj crkvi, brodograditelj je poinio posljednj
u pogreku. Zadrao gaje za sebe.
Takva je sebinost bila De Costi dokaz Melamedovog zlosretnog idovstva. Anonimno je
prijavljen zbog niza optubi a potom i spaljen kako bi se proistila njegova kranska dua
. Kraljevski par, iji je golemi dug odjednom bio poniten, nije imao nita protiv kada
je posjede smaknutog bijednika prisvojio njihov odani i poboni podanik, De Costa
.
Grof je pokazao Vidalu veliku kamenu palau. Julius ga nije pitao za biveg vlasnika
.
U velikoj sobi nalazili su se artefakti iz kriarskih vojni koje je De Costa sakupi
o strau kolekcionara saracenske, maurske i kranske sablje, titovi i oklopi mnogih nar
oda kao i niz dronja-vih bojnih barjaka.
Ovo mije najdrae rekao je. Privreni o rub tekog vojnikog sedla visjeli su, mislio je
idal, osueni ljudski prsti sve dok nije vidio daje svaki neosporno obrezan.
Muhamedanski kuri potvrdio je De Costa nekesivi se.
Kako znate da su svi bili Muslimani? rekao je jedva ujno.
Grof se doimao zapanjenim kao da mu takva misao nikad nije pala na pamet. Grohot
om se nasmijao i udario Juliusa po leima zato stoje duhovit tip.
Sljedeeg su ga jutra odveli u zgradu u sreditu Leona. Bio je to jedan od zloglasnih
tajnih inkvizidjskih zatvora. S ulice je izgledao poput impozantne rezidencije.
Unutra su bili oruani vojnici i dominikanski redovnici.
Fratar koji se predstavio kao alcalde, uvar, prouio je njegovu propusnicu.
Da, zatvorenik De Marijana je tu.
itavim nizom hodnika odveo gaje do nekih vrata. Iza njih je netko kaljao. Kada su
se vrata otvorila Vidalje vidio daje soba veoma mala. Nona je posuda zaudarala, n
o elija je inae bila ista. Na podu je bio pribor za pisanje, umivaonik, tanki komad
sapuna, britva i tronoac. Na leajuje leao mravi, sjedokosi mukarac kojeg su probudli k
ljuevi u bravama. Sjeo je i zapiljio se. Njegovo je blijedo lice bilo svjee izbrij
ano no plave su mu oi bile vodenaste.
Doao sam vam pomoi ovjek nije rekao nita.
Ja sam Julisu Vidal, brusa dijamanata iz Ghenta iz Nizozemske. Rekli su mi da smo
u rodu.
ovjek je proistio grlo. Nemam roaka.
Djed mojeg oca bio je Isaac ben Yaacov Vitallo.
Ne znam ni za kakve roake.
Ovo nije smicalica. Imam vjetinu koja im treba. Mislim da vas mogu spasiti
Nisam proklet pa me stoga ne treba spaavati
Doao sam spasiti vae tijelo. Za duu se morate pobrinuti sami.
ovjek gaje pogledao.
Sjeo je na stolac. Znate li za vae pretke, obitelj Vitallo?
Potjeem od conversosa. Svi to znaju, zato bih poricao? Otac mije umro kao dobar sv
eenik u Kristu. A ja sam svoje jedino dijete dao Svetoj Majci Crkvi
Sina?
Ki. Moju Juanu, u sestre milosrdnice.
Vidalje klimnuo. udno je to kako ivoti roaka mogu biti razliiti. Moj je brat rabin.
Rodili smo se u Toledu, gdje su ubijene tisue idova kada su ih okrivili za Crnu smr
t. Vie od sto pedeset godina poslije jo smo se uvijek bojali.
Ja se kao dijete nisam nikada bojao rekao je De Ma-riana, kao da neto dokazuje. K
au da su Toledo utemeljili idovi. Jeste li to znali?
Da.
Ja mislim daje to idovska la rekao je starac lukavo.
Ime dolazi od hebrejske rijei Toledot to znai generacije. Prekrasan grad. Kua mojeg
a bila je blizu sinagoge.
To je sada crkva. Dobro poznajem Toledo.
Moda mislite na crkvu Santa Maria Blanca, u bivoj sinagogi blizu rijeke Tagus reka
o je Vidal. Jo dok sam ivio tamo ondje je bila crkva.
/ novija je sinagoga sada crkva. Odlazio sam onamo na misu.
Je li ostalo idovsko groblje? De Marianaje slegnuo ramenima.
Ljeti dok bi nam otac bio u sinagogi, moj brat i ja igrali smo se na grobovima.
Vjebao sam itati hebrejski na epitafu petnaestogodinjeg djeaka. AsheraAbela Turkela k
oji je umro 134.9.
Ovaj je kamen podsjetnik
Kako bi budue generacije znale
Da pod njim lei vedri pupoljak
Voljeno dijete.
Savren ak,
itatelj Biblije,
Prouavatelj Misne i Gemare.
Od svog je oca nauio
Ono to je njegov otac nauio od uitelja svojih:
Zakone Boje
Gospodine, pomozi mi. Poinjem vam vjerovati. Kako je mogue da je idov tu i to iv?
Moete mi vjerovati roae. Vidalje potapao ovjeka po ruci i shvatio daje izrazito vru
olesni ste. Imate groznicu rekao je zabrinuto.
To je zbog vlage. Kako nema vatre odjea mi se katkad ovlai Proi e. Kao i prije.
Ne, ne. Morate se lijeiti Vidalje otiao do reetki na vratima i pozvao alcaldea i re
kao mu daje zatvorenik bolestan i da mu treba lijenik. Laknulo mu je kada je osor
ni uvar klimnuo.
Najbolje da vas ostavim kako bi se pobrinuli za vas.
Vratite se. Vratite se, ak i ako ste varka rekao je De Mariana.
Vani su starci sjedili i sunali se na trgu, a djeca su vikala i trala za psom koji
je lajao. Bila je tu i mala i ugodna trnica. Bio je gladan te je zastao pokraj d
aare u kojoj je neka ena prodavala varivo od graha.
Ima li tu svinjetine?
Prezirno gaje pogledala, Oekujete meso za tu cijenu?
Namijeio se i kupio porciju. Imalo je ukus koji je gotovo zaboravio. Uivao je u je
lu, unuvi uz toplinu zida pokrivenog obavijestima. Za nekoliko e dana biti proslava
nekog Auto da Fea, ili ina vjere. Prodavala se krava muzara spremna za rasplod Ka
o i ovarski pas i kokoi oerupane ili ive. Bio je tu i Vjerski proglas u kojem se od
puka trailo da se obrati Inkvizicijskom sudu...
Ako znate ili ste uli da netko slavi Sabat prema Mojsijevom zakonu, oblai isto rubl
je i drugu novu odjeu, stavlja isti stolnjak na stol i iste plahte na krevet u ast S
abata i da od petka naveer ne pali svjetla; ili isti meso koje se sprema jesti tak
o da mu pusti krv u vodi; ili ree grlo stoci i pticama koje jede, izgovarajui pri
tome odreene rijei i pokrivajui krv zemljom; ili jede meso u korizmi ili druge dane
kada Sveta Majka Crkva to zabranjuje; ili posti idui pri tome bos; ili moli idovsk
e molitve, naveer moli oprost od drugoga; ako roditelji polau ruke na glave svoje d
jece bez znaka kria izgovarajui samo Blagoslovio te Bog i ja ili blagoslivlja stol n
a idovski nain; ili kazuju psalme bez Gloria patri; ili ako se neka ena etrdeset dan
a nakon poroda kloni ulaska u crkvu, ili ako obrezuje svoju djecu i daje im idovs
ka imena; ili ako nakon krtenja peru mjesto na kojem je bilo ulje i pomast, ili ak
o se netko na samrtnoj postelji okrene prema zi-
du kako bi umro, a kada umre operu ga vruom vodom i obriju sve dijelove njegova ti
jela...
Kada je pojeo, razgledao je oruje. Nikada nije nosio ma te bi ga nespretno koristi
o. No Der Schneider ne bi imao mnogo problema s manjom otricom. Kupio je kratki b
ode od toledskog elika i zatakao ga za pojas. Na koarevom tandu prevrtao je neuinjene
koe sve dok nije pronaao dobro osuenu ovju kou. Vratio se s njom u zatvor i otkrio da
je lijenik bio i otiao. De Marianije stavio pijavice na prsa i pustio mu krv. Sada
je leao slabiji nego prije. Gotovo da nije mogao ni govoriti
Vidal gaje omotao koom i otiao suoiti se s dijamantom.
De Costa gaje stavio na stol i nasmijeio se.
Poseban je uspio je rei Vidal. Bio je mnogo vei od ijednog drugog kamena na kojem
se okuao.
Koliko dugo?
Ja radim, polako.
De Costa gaje sumnjiavo pogledao.
Odvie je znaajan da bi se brzalo. Potrebna je najvea zamisliva preciznost, a planir
anje zahtijeva vremena.
Onda morate smjesta poeti. Oekivao je, oigledno, da e ga promatrati.
Kada radim, moram biti sam.
De Costa je pokazao svoje ogorenje. Hoe li vam trebati posebni materijali?
Imam sve rekao je.
No kada je ostao sam bilo je gore.
Kamen je stajao poput raskonog jaja. Smjesta ga je zamrzio. Nije imao pojma kako d
a ga obradi.
Sljedeeg se dana De Mariana nije doimao nita snanijim nego nakon putanja krvi, no bi
lo mu je drago to vidi Juliusa.
Bio je crven i potpuno naruena zdravlja. Kaalj je poeo stvarati sivu sluz.
Vidak je odluio biti vedar. Brzo ete se oporaviti kada vas odvedeni u Ghent gdje id
ov moe barem disati
Plave su ga oi oinule pogledom. Ja sam kranin.
ak i nakon... ovoga?
Kakve veze oni imaju s Isusom?
Vidal gaje zapanjeno promatrao. Onda, ueni moj kr-anine, kako ste to zastranili u id
ovstvo?
De Mariana gaje zamolio da mu s hrpe na podu doda neke papire. Krv mojeg ivota. H
erbarij poznate flore. Pokazao je Vidalu da se na svakoj stranici nalazi crte bil
jke, tekst u kojem su se navodili njezini nazivi na latinskom i narodnom jeziku,
njezina stanita, vrste i kako koristi ovjeku.
Pripremao sam dio o biljkama iz biblijskog razdoblja. Prijevodi su slabi. Kako b
ih bio posve siguran kupio sam svitak.
Toru?
Da. Uinio sam to otvoreno. Sve sam prijevode dobio od sveenika koji je bio hebreji
st. Neko vrijeme nije bilo nikakvih problema. No o medicinskim sam svojstvima bil
jaka znao vie od veine. Moje kolege, moji studenti kad god bi se netko loe osjeao me
ne bi pitao za pomo. Ja nisam lijenik, no svejedno sam poeo raditi kao da jesam. Je
dnog dana, za vrijeme mojeg predavanja iz botanike neki je biskup koji je bio u g
ostima rekao daje to tipino idovsko zanimanje. Ja sam strog uitelj, moda odvie beskomp
romisan. ..
Optuio vas je jedan od vaih studenata?
Uhitili su me, roae. Moj prevoditelj sveenik je umro. Ja sam bio novokranin koji je p
osjedovao hebrejski svitak. Drali su me u zatvoru, traili da priznam kako ne bih z
avrio u paklu.
Kako sam mogao priznati? Naposljetku su me prisilili da promatram muenja drugih.
Imaju tri omiljene metode. Garruc-ha Zatvorenika objese za runi zglob na visoki k
oloturnik, a na stopala mu privrste teke utege. Polako ga podiu, a onda uz iznenadni
trzaj puste to obino dovede do iaenja ruku ili nogu. Zatim to-ca. Zatvorenika zaveu. S
ilom mu otvore usta i uguruju niz grlo komad platna kojim curi voda koju nalijeva
ju iz vra. Kada je doao moj red odluili su se za potro. Konopom omotanim oko mojeg
nagog tijela i udova privezali su me za spravu za muenje. Vezovi su se zatezali sv
aki put kada bi povukli konop. Nasmijeio se neveselo. Prije sam mislio kako bih m
ogao biti nepokolebljiv muenik za
mojeg Krista. Senor, dva zavrtnja i bio sam spreman priznati sve to su eljeli uti.
U eliji je zavladala tiina. Kakvu ste kaznu dobili?
Otpustili su me s fakulteta. Zapovijedili su mi da est petaka hodam u javnosti iba
jui se biem od konoplje. Zabranili su mi da obavljam javnu slubu, mijenjam novac, i
mam duan i ikad igdje svjedoim. Rekli su mi da e me, poinim li istu pogreku, spaliti.
Dali su mi da godinu i est mjeseci nosim sanbenito. Sve trokove mojeg boravka u zat
voru naplatili su meni te smo moja ena i ja prodali malu farmu kako bi platili In
kviziciji ono to smo im dugovali
Vidalje proistio grlo. ena vam je iva?
Mislim daje mrtva. Bila je bolesna i stara, a zbog mene je mnogo patila. Kada je
moja kazna istekla, moja je pokajnika ha-Ija prema zakonu zavrila u mojoj upnoj cr
kvi kako bi stalno bila izloena sa sanbenitosima drugih koji su osueni zbog poidovl
jenja. Njezina sramota... Uzdahnuo je. Bilo je i drugih katastrofa, malih i velik
ih. I prije no stoje zavren, moj je herbarij stavljen na popis zabranjenih knjiga
.
Nikad ga niste zavrili? upitao je Vidal.
Zavren je. Nije mi vie trebao zaplijenjeni svitak budui da sam imao prijevode. Vrati
o sam se pisanju. Mislio sam da bih ga mogao objaviti u inozemstvu. Ili u panjols
koj kada proe ludilo.
Objavit ete ga u Ghentu, roae.
De Marianaje odmahnuo glavom. Nee me pustiti.
Obeali su.
Da e me pustiti.
Da e biti posebno blagi
Ne, ne. Ne razumijete. Njima to moda znai da e me zadaviti prije spaljivanja. Vjeru
ju daje plamen nuan kako bi se moja dua proistila i ula u raj. Ne bi bilo tako teko d
a ne vjeruju u ono to ine, senor.
Vidalje poeo osjeati muninu. Ne shvaam jedno. Ako ste radili kod kue, u potaji kako je
drugi put dolo do ovoga?
De Mariana se napola ustao iz kreveta gledajui ga bijesno. Oi su mu luaki sjale. Nije
me optuila moja Juana! Nije to bila moja ki! povikao je.
U cijelom svojem ivotu Vidalje vidio samo tri druga doista velika draga kamena. P
rvi je bio dijamant nepravilna oblika iji je vlasnik bio Karlo elavi, tada Vojvoda
od Burgundije. Lodeunjck gaje izbrusio prije no stoje Vidal postao njegov egrt. N
ekoliko godina poslije, kada su ga donijeli na ienje, Julius je osjetio strahopotova
nje pred simetrinim fasetama koje su u potpunosti prekrivale prednju i stranju str
anu dragog kamena. Kako li si ga samo izbrusio, ujae?
Pomnjivo odgovorio je Lodewyck.
I uspjeno. Vatra u dragulju kojeg su prozvali Florentine govorio je imunima i monim
a daje idov iz Brugesa otkrio tajnu pretvaranja malih komada rijetkog kamenja u b
listava uda.
Vidalje ve nekoliko godina uio zanat kada je njegov ujak dovrio drugi veliki kamen
za Vojvodu. Bio je to jo jedan neobian dijamant, tanak i dugaak, koji je teio etrnaes
t karata. Van Berauem mu je izbrusio plohe i umetnuo ga u zlatni prsten koji je
Vojvoda darovao Papi Sikstu u Rimu da ga koristi pri ceremonijalnim funkcijama. J
uliusuje bilo doputeno da malo brusi.
Sedam godina poslije, kada je u Burgundiju stigao jo jedan veliki dragulj, naunik j
e bio blizu toga da postane majstor te stoga u boljem poloaju da sudjeluje. Lukav
o su izbrusili udnovati dragulj nepravilnog oblika u trokutni oblik iskoristivi ta
ko na najbolji nain njegov prirodni oblik. Vidal i njegov roak Robert napravili su i
dejni nacrt i izbrusili sve plohe pod Lodewyckovim pomnjivim uputama. Umetnuli su
ispolirani dijamant u kreaciju koja je bila Vidalova, u dvije sklopljene ruke o
d zlata u obliku velianstvenog prstena prijateljstva kojeg je Burgundija darovala
francuskom kralju Luju XI u znak njihove lojalnosti.
Lodewyck i Robert su dobili 5000 dukata i slavu, no Vidalu su priznali dovoljno
zasluge da dobije zatitu Burgundije.
Sada je sjedio sam i nezatien i satima zurio u taj uti dijamant onako kako je prouava
o manji trokutni kamen s ujakom i roakom.
Otvorio je promatrake toke na neobraenoj povrini onako kako gaje Lodewyck nauio. Dubok
i panjolski prozori iza njega bacali su dobro svjetlo kroz kamen no to nije bilo
dovoljno te gaje dr-
ao ponad zbijenog plamena desetak votanica sve dok mu ruka nije zadrhtala.
Gledati u njega bilo je nalik snu, kao da su u sjajnom svijetu u kojem plamte bez
brojni plameni votanica. No zlatna je ljepota zavravala u greci koja je bila tako i
zrazita daje zastenjao kada ju je ugledao. Topla uta jasnoa postajala je bijela, a
na dnu dijamanta taje mljenost postajala runa i tamna. Nepravilnost je bila velika
i bolno ga zabrinjavala, no on je bio odgovoran za vanjski izgled oblik ifasetir
anje. Kako bi se postigao draestan oblik trebalo je odstraniti proirenja na gornje
m dijelu kamena. Ispitivao je teksturu kao daje dijamant komad drva i tintom povl
aio crte na mjestima na kojima se moe raskoliti.
Bilo bi ga lako unititi
Kada su doli vojnici kako bi odnijeli i spremili dijamant preko noi bio je pokrive
n tragovima tinte. Okrenuo se od njih kako bi sakrio ono to mu je bilo u oima.
Gore mu je rekao je akalde.
Kada je Vidal uao u eliju s oajem je shvatio daje pogled njegovog roaka postao praza
n, a da su mu usta i nos pokriveni otvorenim ranama. Vidal je oprao crveno lice i
rekao alcaldeu da pozove lijenika.
De Marianaje teko govorio. Dio mojeg rukopisa. Skriven. Hoete li mi ga donijeti?
Naravno. Gdje je?
U vrtnoj kui. Na zemlji na kojoj je moja kua. Nacrtat u vam kartu. No prsti su mu b
ili preslabi da bi povlaio pero.
Nema veze. Morate mi samo rei kako da doem do tamo. Vidal je zapisao upute, zaustav
ljajui se tu i tamo kako bi postavio neko pitanje.
U zelenoj kutiji Ispod lonanica na sjevernoj strani Sluzje klopotala u njegovim p
luima.
Nai u ga, ne bojte se. No oklijevao je. To e trajati satima. Nisam siguran da vas s
mijem ostaviti
Idite, molim vas rekao je De Mariana.
Nikada nije bievao niti podbadao konja no sada se morao boriti protiv napasti da
to uini Veim dijelom tog dugog puta jahao je laganim kasom. Nekoliko puta, kada je
prolazio kroz umu povukao bi se u stranu i ekao. No nitko ga nije pratio.
Kada je stigao u De Marianino selo vrata crkve bila su otvorena. Prolazei pokraj n
jih vidio je njezinu unutranjost; niz san-benitosa, halja bez rukava koje su nosi
li oni koji su se pokajali nakon optube Inkvizicije, visio je iznad crkvenih klupa
poput odjee na suilu. Zapitao se koji je sanbenito nosio De Mariana.
Vidjevi posjed shvatio je daje De Mariana imuan ovjek. Bilo je to prilino veliko ima
nje koje je, meutim, odavalo dojam ope zaputenosti. Nije bilo seljaka koji su obraiva
li zemlju, a na panjacima nije bilo ivotinja. Velika se kua u maurskom stilu nalazila
prilino daleko od ceste. Zastori na prozorima bili su navueni. Vidal nije ni po em
u znao ivi li netko u njoj.
Vrtna se kua nalazila ondje gdje je njegov roak rekao; dugaka kuica niskog krova. Un
utra su izmeu mnotva pribora i posuda na stolu bili osueni ostaci biljaka koje su u
mrle zbog nedostatka vode. Prema umarcima i livadama na zapadu bio je okre'nut udo
ban naslonja, a cijelo je mjesto odzvanjalo od ptijeg pjeva. ovjeku bi moglo biti dr
ago sjediti ondje i gledati kako sunce zalazi preko njegove zemlje.
Pronaao je papire nakon kratke potrage. Kutija nije bila zakljuana. Stranice na vr
hu bile su posveene raznim oblicima ika to mu je nije bilo naroito zanimljivo.
Odjahaoje do kue i udario alkom po vratima. Vrlo brzo vrata je otvorio neki sluga
.
Senora De Mariana?
elite vidjeti Donu Mariu?
Da rekao je sretan stoje iva. Recite joj daje treba Julius Vidal.
Starica je hodala polako i teko. Imala je lijepo lice s tankim nosom.
Senora. Ja sam roak vaeg mua.
Moj mu nema roaka.
Senora, on i ja imamo zajednike pretke. Obitelj Vitallo iz Genove.
Vrata su mu se zatvorila u lice. Kua je bila tiha.
Ubrzo se Vidal popeo na konja i odjahao.
U njemu se nagomilavao uasan gnjev. No kada je stigao u zatvor u Leonu zabrinule
su ga druge stvari. Prvi put mu nisu priz-nali njegovu propusnicu i pustili ga u
nutra. ekao je dok straar nije pozvao alcaldea.
Vie nije ovdje. Umro je rekao je fratar.
Umro? Vidal je glupo zurio u njega.
Da. Dok su mu putali krv. ovjek se okrenuo.
ekajte. Alcalde, gdje su njegove stvari? Imao je papire. Rukopise.
Nema niega. Sve je ve spaljeno rekao je uvar.
Pred zatvorom gaje doekala skupina De Costinih vojnika i otpratila do kue. Budui da
mu je roak umro nije vie bio talac zbog svojih usluga te je postao vie zatvorenik n
ego gost.
Kada su ga ostavili s kamenom otvorio je torbe i izvadio boice, pakete i instrume
nte no kada je pregledao proraune zastenjao je zaalivi to njegov ujak nije odabrao nj
ega da postane rabin, a Manaea da postane egrt.
Suoen s povrinom veom od bilo ega stoje do tada izbrusio u svojem je oaju podijelio di
jamant zamiljenim linijama pristupajui svakom dijelu kao daje jedan mali kamen i sl
oio skupine faseta tako da uzajamno djeluju kao da su jednostruke fasete na manje
m kamenu.
to ako konanom rezultatu bude nedostajalo vatre?
Lodewyck, gade jedan. Reci mi to da uinim?
No Lodewyck mu vie nikad nee odgovoriti. Napokon je omekao smolu i njom privrstio di
jamant na kraj drvenog draa. Njega je stavio u krip. Nainio je plitke lijebove oznaivi
tako mjesta na koja e doi dlijeto. No nije mogao uzeti bat i nainiti rez. Prsti nis
u htjeli sluati um.
Postao je svjestan buke koja je dopirala iz vana. Kroz prozor je vidio daje cesta
puna ljudi
Stoje to? upitao je straara pred vratima.
Doli su promatrati spektakl, in vjere. To treba gledati
Mladi gaje vojnik pogledao pun nade. Vas to ne bi zanimalo, senor?
Ne rekao je.
Vratio se unutra i uzvrtio se oko kamena. Nije bio siguran je li se predomislio
zato to mu se inilo da bi trebao biti svjedokom zla ili zato stoje neto otrovno uza
vrelo u njemu odgovarajui na zlo podjednako snano poput ljudi koje je prezirao. Vr
atio se straaru.
Poi emo i pogledati rekao je.
Povorka predvoena graanima naoruanima kopljima i muketa-ma okupila se pred Katedralo
m.
Trgovci ugljenom rekao mu je vojnik. Potovani su zato to daju drvo na kojem spalju
jemo nae zloince. Straarje bio izvrsno raspoloen. Nije oekivao da e biti nazoan Auto
Feu.
Esteban de Costa, grofLeona, predvodio je skupinu plemenitoga i nosio zastavu Ink
vizicije. Potom su ili dominikanci nosei bijeli kri. Zatim dvadesetak zatvorenika,
mukaraca i ena koji su stupali odvojeno. Bili su bosi. Na sebi su imali ute sanbeni
te kojima su i na prednjoj i stranjoj strani bili crvenom bojom nacrtani krievi Nak
on njih su se vukla dva mukarca ijedna ena, osuenici, odjeveni u bijele sanbenite na
kojima su bili nacrtani vrazi i plamen. ena raupane kose i srednjih godina tupo je
zurila. Jedva je hodala. Mladi koji je bio na pragu muevnosti imao je neto u ustima,
neto nalik konjskim valama. Trei je zatvorenik hodao zatvorenih oiju, miui usnama.
Zato su mladiu zaepljena usta?
On je grjenik koji se ne kaje, senor i za kojega strahuju da bi nekim svetogrem mo
gao pokvariti in vjere.
Na kraju povorke ili su inkvizicijski straari odjeveni u crno bijele uniforme koji
su nosili zeleni kri pokriven crnim kre-pom. Iza njih se kretala svjetina.
Na trguje bilo podignuto drveno postolje i stratite. Dominikanci su se popeli na p
ostolje i odmah poeli predvoditi misu. Ljudi su i dalje punili trg. Neki su se pri
druivali molitvi a neki su se zaustavljali na trnici kako bi kupili hranu ili pie.
Kada je misa zavrena proitana su imena manjih zloinaca. Kada bi ime bilo proitano nje
gov bi nositelj visoko podigao neupaljenu svijeu kao znak njegove ili njezine jav
ne sramote.
Tri su okrivljenika odvedena na stratite i vezana za stup lomae dok je inkvizitor i
tao njihove zloine. Teresa i Gil de Lanu-za bili su majka i sin, heretici koji su
vie puta zastranili i bili osueni zato to su skovali urotu da obreu jedno djete. ena
je priznala, no njezin sin nije. Drugi je mukarac bio Bernardo Ferrer, dokazani sod
mist.
Svjetinom je proao amor. Krvnik iza Terese de Lanuze omotao joj je garrottu oko vr
ata i zadavio je. enino se lice razvuklo, iskrivilo, a onda je umrla. Tri su domi
nikanca napustila svoje mjesto na povienju i popela se na stratite nosei upaljene ba
klje. Jedan po jedan pribliavali su se Gilu de Lanuzi usrdno mu se obraajui prolazei
zatim plamenom baklje blizu njegova lica,
Pokuavaju ga preobratiti proaputao je vojnik. Pokazuju mu kakav je plamen.
Drhtaj, vidljiv i s mjesta s kojeg je gledao Vidal potresao je heretikovo tijelo
. Sveenik mu je odmaknuo vale iz usta, a mladi je neto protisnuo. Sveenik se okrenuo
i podigao ruku kako bi utiao gomilu. to si rekao, sine moj?
Preobraujem se na pravu vjeru.
Drhtaj radosti proao je promatraima. Pokraj Viala neka je ena plaila dijete u rukama,
koje joj se pridruilo u glasnom plau.
Hvala Bogu na visini rekao je promuklo vojnik. Dominikanci su kleknuli. Sine moj
rekao je svenik
na koju vjeru prelazi? U kojem zakonu umire?
Oe, umirem u vjeri Isusa Krista.
Dominikanci su ustali i zagrlili mladia. Ti si na brat
povikaoje sveenik. Na voljeni brat.
Mladieve su oi bile razrogaene od uzbuenja. Usne su mu drhtale. Krvnik iza stupa gaj
e zadavio.
Trgovci ugljenom poeli su nositi zaveljaje granica, drva i ugljena. S lakoom su nosi
li svoj pribor i slagali ga oko figura vezanih uz kolac i ispod poda.
Onda su zavrili.
Svi su gledali posljednjeg ivog okrivljenika. Oi Bernarda Ferrera bile su vrsto sti
snute protiv zbilje.
Hoe li i njemu biti dana mogunost da se pokaje? upitao je Vidal.
Vojnik je obzirno pogledao enu koja je drala dijete. Za njegov zloin nema oprosta,
senor.
Inkvizitor je klimuo, a krvnik je istupio s upaljenom bakljom. Kada je dotaknuo l
omau ona je planula. Suho je drvo pucketalo i izgarajui proizvodilo tihe praskove.
Vidal je pokuao pobjei no tijela iza njega su ga opkolila. Gledao je ivu rtvu.
Ferrer je visio sa svojih konopaca kao da pokuava ii ususret vatri
Podigao se dim. Od vruine se inilo da tri figure na kolcima trepere i pleu.
Plamen je prodirao kroz pukotine u podu i hranio se granama nagomilanim oko ljudi
. Plamena zmija izmigoljila je kroz nagomilane granice i uspuzala uz rub sanbenit
a. Ferrer je vritao no glas mu se izgubio.
Kosa mu je buknula poput aureole.
Uad kojom je bio vezan izgorjela je te je pao. Koji trenutak poslije pod se ispod
njega uruio u kii iskri.
Toliko malo vremena da se spali ovjek?
Vidal je privodio kraju molitvu za mrtve. ena pokraj njega zagrlila je dijete. Voj
nik se prekriio, a ljudi poeli odlaziti kuama.
To je bilo udno. Kada se vratio dijamantu moda zato stoje vidio ono najgore to ovjek
moe uiniti nije se vie bojao.
Uzeo je eki i dlijeto i dvaput snano udario. Runa su proirenja bila odvie tanka da bi
se lako rascijepila. Raspala su se no ono stoje ostalo moglo se obraditi. To je e
lio, zaobljeniji i Ijupki-ji oblik koji je pruao mogunosti
Iz torbi je izvadio dijelove malog kotaa za bruenje koji se pokretao nogom i sloio
ga. U jednoj je boici bila dijamantna praina koja se nakon svakog rezanja i poliran
ja pomnjivo mela i sakupljala. Ubacio je malo praine u alicu, dodao maslinovog ulja
i za-
mijeao gusti namaz kojeg je razmazao po bakrenom disku, dijelu brusnog kotaa koji
ree.
Otiao je do vrata. elim votanice. Sve koje moete nai
Razmjestio ih je po cijeloj sobi. Njihovi zdrueni plamen jedva je davao vrstu svj
etla koja mu je bila potrebna za zavrni rad, no omoguit e mu da obavi grubi dio pos
la, prvi plitki obris veih faseta.
Pokrenuo je kota, a zatim prvi put prinio kamen komadu koji se okretao. Za nekoli
ko minuta, zbog pritiska koji je vrio, dijamantna je praina ula u mekani bakar diska
pretvorivi ga tako u djelotvornu turpiju.
To je bila tajna koju je Lodewyck otkrio, a obitelj uvala: nita ne ree dijamant kao
dijamant.
djeluje no proveo zgrbljen iznad kotaa i brusio.
Do jutra je oznaio glavne fasete, a u zoru je nestrpljivo ekao da izae sunce kako b
i vidio dovoljno dobro da moe zapoeti s preciznijim bruenjem. S prvim je svjetlom poe
o raditi na bolno malim dijelovima veih faseta i brusiti manje oko vanjskih rubov
a dijamanta tako da se dobije oblik koji je Lodewyck zvao brioleta.
Kamenje bio siva gruda koja je izgledala poput metala.
U podne je sluga pokucao na vrata nosei hranu no Vidal gaje otpustio. Radio je be
z prestanka imajui sada pred oima ono stoje morao napraviti.
Kada je svjetlo oslabjelo prestao je budui daje doao do toke na kojoj je savreno osv
jetljenje bilo nuno za ostatak bruenja. Poslao je po hranu i vodu za kupanje, a ond
a jo uvijek gladan, neopran i odjeven pao preko kreveta i spavao sve dok ga nije
probudilo danje svjetlo.
To je jutro netko pokuao otvoriti vrata i lupao po njima. Odlazite.
To sam ja. elim vidjeti svoj dijamant.
Nije gotov.
Smjesta otvorite vrata.
ao mije, gospodaru. Prerano je.
idove jedan, smee jedno, sruit u ih. Ti e...
Gospodine, to nee pomoi papinom dijamantu. Moram neometano raditi rekao je znajui d
a e mu jedino uspjeh omoguiti da iv ode odavde.
De Costaje bijesno otiao.
Bilo je mnogo opasnosti Kamen se mora brusiti uz teksturu jednako kao to se drvo b
lanja kako bi se izbjegla teta na dijamantu i na brusnom disku. Mogao gaje stanjit
i ali ga nije mogao vratiti u prijanje stanje te je stoga stalno morao paziti da
ne pretjera s bruenjem, a s vremena na vrijeme morao je i zaustaviti kota kako bi s
e u dijamant i disk ohladili jer ako se kamen pregrije od trenja povrina e mu se r
aspasti na ono stoje Lodewyck zvao ledene pahulje.
Unato tome poprimio je oblik.
Postupno se metalno sivilo povrine pretvorilo u uti kamen.
A uti se kamen oistio.
etvrtog dana ujutro zavrio je posljednju fasetu. Iz druge je boice izvadio najfinij
i kotani prah te je ostatak dana runo polirao dijamant.
Te je veeri dugo stajao i promatrao ga. Zatim je izmolio Hagomel, molitvu zahvale
. Prvi put u ivotu znao je daje Lodeztn/ck donio dobru odluku. Manae ovo ne bi mog
ao napraviti.
Prainu nastalu bruenjem pokupio je perom do posljenje trunice. Rastavio je kota, a z
atim se okupao i obukao za putovanje. Kada je sve bilo u bisagama otkljuao je vra
ta.
De Costaje ve dva dana mrzovoljno pio. Odjednom je ugledao kako pred njim stoji ido
v i u ruci dri dijamant.
Grof gaje uzeo. Kada se uspio usredotoiti poeo se smijati od radosti to elite? Djevi
cu? Najvjetiju kurvu u panjolskoj?
ak i tako pijan i uzbuen pomnjivo je izbjegavao spomenuti novac.
Sretan sam to sam vam bio na usluzu. Sada u kui, gospodine.
Prvo moramo proslaviti
Sluge su donijele jo boca. De Costaje postavio dijamant ispred svijea. Okretao gaj
e na sve strane.
Uspio si, idove.
Poeo je grozniavo govoriti. Nisam uvijek bio plemi. ak se i sada neki izruguju mojem
porijeklu no postat u dvostruki plemi, barem Malteki vitez. panjolski je papa i za
manje zasluge postavljao laike kardinale.
Vidalje sjedio prvo turobno, a onda sa sve veim strahom. De Costi nee biti teko zap
ovijediti da ubiju nekoga pred kim tako slobodno govori
ovjek je bio blizu nesvjestice. Napunio je De Costin pehar. S vaim, doputenjem, gos
podine. Za vae zdravlje i sreu
Trebalo je mnogo dolijevati Grof je mogao zapanjujue dugo ostati na istom stupnju
pijanstva. Jo je jedna boca dola do kraja kada je napokon skliznuo sa stolca.
Vidalje ustao i s gaenjem stao iznad njega. Svinjo rekao je.
Nije bilo straara. Ruka mu je poletjela prema toledskom bodeu.
Rekao je samome sebi daje budala. elio je barem slobodno pobjei Je li bilo vrijedno
za to riskirati ivot?
Pogledao je dijamant pod svijeama. inilo se da u barunastom utilu svake fasete koju j
e nainio gori jedno tijelo.
Izvukao je no i nadvio se nad ispruenim ovjekom. Grof se jednom pomaknuo. Tiho je s
tenjao i mirno leao. Plemenita ili ne, njegova je krv bila na Vidalovim rukama.
Vojnik gaje otkrio tek ujutro. ovjek je ostao kao prikovan. Isprva je pomislio da
se neka ivotinja nahranila njegovim zapovjednikom. Povikaoje.
Esteban de Costa se pomaknuo i suhim jezikom oblizao usne.
Sjetio se dijamanta i u strahu pogledo da vidi je li nestao no bio je blizu goto
vo izgorjelih votanica. Posegnuo je za njim, a onda mu se uinilo da mu se tijelo ra
skolilo od boli kakvu nikada prije nije osjetio.
Kada je spustio pogled njegovi su se vriskovi zdruili s uvarevima. Njegovo je krvav
o spolovilo izgledalo gore no to je bilo; bio je obrezan, a ne kastriran.
Poruku je pronaao tek poslije, kada je ok malo popustio, iako ne i bol.
Ovo je jo jedan za vae sedlo. Julius Vidal
Vidalje ustrajno jahao cijelu no i dio jutra. Odluio je otii u Ferrol uvjeren da e po
tjere poslati prema bliim lukama, Bil-bau i Gijonu.
Ne bude li broda, kanio se vratiti i skrivati u planinama.
No naao je barku tkalakog ceha koji je tovario panjolsku vunu kako bi postala flama
nskom tkaninom. Platio je putovanje, a zatim ekao na palubi promatrajui cestu s is
toka sve dok nisu podignuli sidro i odjedrili.
Kada im se kopno izgubilo iz vida, spustio se na palubu zbog iznenadne slabosti.
Pogledao je jedro okruglo poput Anninog trbuha.
Koji je po svoj prilici sada ve ravan.
Naslonio se na smrdljivu balu masne vune i gledao kako ga trudna jedra nose prem
a novom djetetu.
TREI DIO
TRAENJE
15
MEA SHE'ARIM
N,
eka se ena javila ne telefon u Leslauovom uredu i rekla mu da profesor nije tu.
Moram razgovarati s njim. Ovdje Harry Hopeman.
Kako ste rekli?
Harry Hopeman.
Ah, kajn. Oito joj ime nije nita znailo.
Mogu li ga dobiti na nekom drugom broju?
On nema telefon kod kue.
Radi kod kue? Dajte mi, molim vas, adresu. Uslijedila je stanka.
Uvjeravam vas da e to smatrati vanim.
Rohov Chevrat Tehillim rekla je nevoljko. Broj dvadeset osam.
Hvala vam. U kojem je to dijelu grada?
U Mea She'arimu rekla je.
Prije vie od jednog stoljea skupina litvanskih i poljskih hasida izdvojila se iz ido
vske etvrti u Jeruzalemu. Izvan Starog grada sagradili su zidom ograenu etvrt za koj
u kau da ima tono stotinu stambenih jedinica te je stoga postala poznata kao etvrt s
totine vrata ili Mea She'arim. Danas vie nema veeg dijela originalnog zida. Prenapue
na generacijama za koje je planiranje obitelji bio grijeh, Mea She'arim postala
je krcata sirotinjska etvrt koja se izlila izvan svojih granica i zasadila sline et
vrti pijetista.
Dok je Harry traio Chevrat Tehillim, primjeri vjerskog skrbnitva bili su potpuno vi
dljivi. Veliki natpis na zidu, napisan velikim tiskanim slovima na engleskom, he
brejskom i jidiu objavljivao je:
IDOVSKA KERI!
TORA TE OBVEZUJE
DA SE SKROMNO ODIJEVA.
NE TOLERIRAMO
LJUDE KOJI
NAIM ULICAMA PROLAZE
NESKROMNO ODJEVENI.
Odbor za ouvanje skromnosti
U sljedeem bloku drugi je viejezini natpis napadao izraelsku vladu zato to doputa da s
e ljudsko tijelo koje je stvorio Najvei oskvr-njuje autopsijama i obdukcijma.
Ulice nisu bile oznaene. Nalikovale su jedna drugoj nakrivljene kamene zgrade s dua
nima u prizemlju iznad kojih su stanovi. Harry se bespomono ogledao. Dva su djeaka
igrala mahnitu igru loviee, njihovi uvojci oko uiju mahali su i poskakivali dok s
u trali. Pokraj njega prola je mlada ena natovarena zaveljajem rublja za pranje no i
zbjegavala je njegov pogled. U sjeni oblinje zgrade sjedio je starac u crnom kaft
anu i trajmelu. Dobro ga je uputio no kada je Harry napokon naao Chevrat Tehillim,
kue na sebi nisu imale brojeve.
Uao je u duan u kojem su se prodavali vjerski predmeti kanei samo upitati za smjer
no pogled mu je zapeo za prekrasno izvezene kipe te je nekoliko minuta proveo bir
ajui nekoliko njih za Jef-fovu bar micvu. Vlasnik mu je rekao da je broj dvadeset
osam zgrada pokraj duana. Koga traite?
Profesora Leslaua.
ovjek gaje radoznalo pogledao. Na treem katu. Stan lijevo.
Stubite na broju dvadeset osam bilo je usko i mrano. Netko je kuhao ribu. Kada je d
oao do vrata na lijevoj strani treeg kata pokucao je budui da nije vidio zvonce. Us
lijedila je duga tiina; upravo kada je drugi put pokucao enski je glas zapitao tko
je.
Trebao bih profesora Leslaua.
Trenutak poslije Leslau je stajao na otvorenim vratima. Hopeman. Kako ste znali
da sam tu?
Harry mu je rekao kako ga je uputio ovjek u duanu.
Rekao je ovaj stan? Leslauove su se usne stanjile. Pokvarenjak.
Iza njega Harry je ugledao enu od etrdesetak godina. Glava joj je bila omotana rupc
em, a njezino mravo tijelo bezoblino u irokoj smeoj kunoj haljini dugih rukava.
Ovo je gospoa Silitskv. Gospodin Hopeman. Ozbiljno je potvrdila upoznavanje. Nije
bila naminkana.
Imala je uglato lice nalik vrapjem i otar nos. Neka gospodin ue rekla je.
Odvest u ga u svoj stan rekao je Leslau.
Kako eli.
Ali, vidjet emo se poslije, Rakhel? Klimnula je. Do vienja, gospodine Hopeman.
Do vienja, gospoo Silitskv.
Spustio se iza Leslaua jedan kat i uao kroz vrata na desnoj strani. Ne razumijem.
Zato bi me namjerno poslao u krivi stan?
Zamreno je. Leslau je odmahnuo rukom kao da tjera smetnju. Kako vam mogu pomoi?
Cinizam u zastrtim smeim oima polako je nestajao dok ga je sluao. Zamijenilo ga je
pobueno zanimanje, a potom gotovo neeljeno uzbuenje. uvar zlata. Na to prvo pomislite
kad ujete rije uvar?
Zlatne kerubine koji su uvali Tabernakul.
I imate pravo rekao je Leslau tiho. Hajdemo u Ein Gedi.
Morali su pjeaiti pet blokova do njegovog Volkswagena.
Zato ga ne parkirate negdje blie?
Jesam prije. Netko mije razrezao gume.
Vlasnik duana u kojem je Harry kupio jarmulke proao je pokraj njih. Leslau nije nit
a rekao no ovjek se okrenuo na ulici i bijesno mu neto dobacio. Harry je bilo jasno
to je rekao. Nazvao je Leslaua noefom, kurviem.
Kada su stigli u Ein Gedi polako su vozili glavnom cestom traei par breuljaka koji
odgovara opisu u svitku. Sporednom cestom proli su kroz kibuc i pokraj terenske ko
le.
U davno doba grad je morao biti pokraj svjee vode rekao je Leslau. Breuljci koje t
raimo morali bi biti istono od izvora.
Dva su breuljka bila na sjeverozapadu. U smjeru sjeveroistoka nalazila se skupina
breuljaka i protezala prema niskom gorju toliko nepravilno da se Harry odmah zabr
inuo; inilo se nemoguim izdvojiti dva breuljka. No Lelsu je odmahnuo glavom i pokaz
ao prstom.
Eno ih.
Morali su izai iza auta i hodati petstotinjak metara do podnoja manjeg breuljka. Vee
uzvienje nalazilo se oko etiristo metara nie. Tlo je izgledalo netaknuto i ni po emu
posebno.
Moglo bi biti ovdje rekao je Leslau. Kad bismo nali barem jednog kerubina! Odmah b
i poeo traiti drugoga. Skriven negdje izmeu njih je aron hakode, Zavjetni koveg.
Opijeni mogunostima zamalo su zaboravili ruati; no na povratku Harry je postao svj
estan gladi. Jeli su u malom arapskom restoranu. Zabavljeni vlastitim mislima i
snovima u poetku su malo razgovarali. No kad je stigla kava Harry je znatieljno po
gledao Lesla-ua.
Zato profesor na reformiranom sjemenitu ivi u Mea She'arimu?
Leslau se nakreveljio. Kada sam doao u Izrael mislio sam da je to nadahnuta zamis
ao. elio sam upiti bogatstvo i odnjjeti ga mojim studentima.
Oni roeni u Americi ne bi to mogli u potpunosti shvatiti.
Leslau je klimnuo. Vjera se u Mea She'arimu prenosi poput obiteljske dragocjenost
i u istom stanju u kojem je i primljena. ak se i odijevaju tono onako kako su se o
dijevali njihovi preci u Europi. Njihove se molitve nikad ne mijenjaju, ak ni modu
lacije glasa. A niti njihov uasni zakonik.
To je ono to etvrt i ini osebujnom i armantnom rekao je Harry blago. Imaju pravo i
i onako kako izaberu.
Ali u Mea She'arimu svi moraju ivjeti onako kako oni odlue.
Nema tog ljudskog ni bojeg zakona koji kae da ne smijete idova vjernika, frumer Jida
, poslati k vragu. Kemija izmeu or-todoksije i slobodnih mislilaca je ono to idovst
vo odrava ivim.
Gospoa Silitskv i ja smo u vezi.
Tako? To je tvoja stvar, Davide rekao je njeno.
To je stvar Mea She'arima. Arheolog je problijedio. Ona je aguna, vezana ena.
Aguna? Udana ena iji je mu nestao ali se ne moe dokazati da je mrtav. Harry je imao d
ojam kao da ga neto polako usisava u jidi roman u nastavcima na stranicama Jewish
Daily Forwada.
Njezin mu Pessah otiao je prije dvije godine. Ne moe ga pronai. Prema talmudskom zak
onu bez njegovog pristanka sedam se godina ne moe ni razvesti ni ponovno udati.
Unajmi odvjetnika. Vii na vlasti onako kako bi vikao u Clevelandu.
U Izraelu razvod ne daje civilna vlast. Za vjerske voe koje je nekad slijedila Ra
khel je persona non grota. Otpisali su je prije no to sam je upoznao.
to je uinila?
Mea She'arimom vladaju sekte poput Naturei Karta, uvara grada. Oni vjeruju da e Bog
stvoriti pravu idovsku dravu tek nakon to poalje pravog Mesiju. Oni Izrael kojeg je
stvorio ovjek osuuju kao laan. Stoga ne plaaju porez niti alju djecu u dravne kole. I
ne glasuju. 1973. vlada Golde Meir bila je u oajnoj situaciji te je pozvala na iz
glasavanje povjerenja. Rakhel je glasovala prvi put u ivotu.
Ona i Pessah Silitskv estoko su se svaali oko toga i drugih stvari. Poela je kupovat
i novine i itati ih kada joj mua nije bilo kod kue. Na bolan nain i protiv svoje vol
je poela je razmiljati na nov i zastraujui nain.
Leslau si je dopustio smijeak. No moglo bi se rei da ju je napustio zbog njezinog o
lenta. Priprema divan olent na starinski nain. Budui da na Sabat nije doputeno ni pa
liti ni gasiti vatru ona u petak popodne stavlja meso i povre u lonac. Sve se pol
ako krka na grijalu na pirit cijelu no i subotu kako bi na kraju Sabata imali dobar
obrok. Jednog petka uveer kada se spremala za krevet sruila se
noga od stola i olent se iskrenuo na pod. Jo gore, zapaljeni metilni alkohol proli
o se po sagu i kuhinjskim zavjesama. Mu joj je doao iz spavae sobe i naao je kako po
kuava suzbiti plamen.
I?
Zabranjeno je gasiti vatru na Sabat. Leslau je slegnuo ramenima. Sljedeeg dana doa
o je njihov rebe. Upitao ju je je li joj ivot bio u opasnosti. Rekla je da ne zna
. U tom sluaju, rekao je, poinila je teak grijeh. tovie, rekli su mu da je hranu kupo
vala izvan ove etvrti. On je sam slubeno potvrdio duane u Mea She'arimu kao glat koer
, besprijekorno iste. Budui daje kupila hranu negdje drugdje u duanima koje rebe ni
je osobno ispitao on nije mogao jamiti Pessahu Silitskvju da mu njegova ena u njego
vom vlastitom domu nije posluila trejfe, hranu koja nije koer.
To je popodne Pessah rano doao kui s posla. Spakirao je nekoliko vrijednih stvari
i otiao iz kue. Nikad ga vie nije vidjela.
Pogledali su se. Nisam znao da jo ima takvih stvari rekao je Harry.
Leslau je odgurnuo svoj stolac. Ima u osebujnom i armantnom Mea She'arimu.
Pridruite nam se u iskapanjima rekao je Leslau s nelagodom kada je zaustavio Volks
wagen pred hotelom. Harry je odmahnuo glavom, a zatim pokuao ne uzeti mu za zlo ol
akanje koje mu je ugledao u oima. Leslau gaje zgrabio za ruku.
Znao je da arheolog izraava zahvalnost. To ga je zbunilo. alom, David. Bit emo u ve
zi.
Veerao je sam u hotelskoj blagovaonici. Kada se popeo stubama soba mu se nye vie ini
la luksuznim rajem. Legao je na krevet i mislio na debelog, sredovjenog Leslana i
njegovu ortodoksnu gospou Silitskv. Nevjerojatni Romeo i Julija. No njihova je ve
za oslobodila osjeaje koji su ga iznenadili. Bio je vie nego ikad svjestan svoje sa
moe.
Ne razmiljajui je nazvao svoju enu.
Nitko se nije javio. U New Yorku je bila sredina jutra; Della je moda u kupovini.
Ili je moda s nekim drugim u stanu kojeg nikada nije vidio. Iskuao je tu pomisao k
ao da jezikom iskuava pokvareni zub. Bolje bi se osjeao da gaje zaboljele
Uskoro je uzeo jeruzalemski telefonski imenik i pronaao Strauss, Tamar.
Zvuala je iznenaeno to ga uje.
Mogu li doi k tebi?
Radim, pripremam se za sutranji povratak na posao.
Odmor ti nije gotov.
U ovim ti trenutku nema koristi od mene. Zato bih iskoristila cijeli godinji?
Otputuj sa mnom. Pokai mi Izrael.
Oh? Oklijevala je. Nisam sigurna da to elim.
To znai da nisi sigurna ni da ne eli. Dopusti mi da doem. Moemo porazgovarati o tome.
Pristala je gotovo ravnoduno.
Probudio se usred noi i shvatio da im tijela pristaju jedno uz drugo poput dvije l
ice. Naao je uporite tako da je tutnuo ruku ispod tekih grudi.
Pomaknula se. to je? Zatim je leala bez rijei.
Hoe li mi neto uiniti?
Poela mu je pospano ugaati, a on se nasmijao. Ne to. Htio bih da ih zamoli da pronau
ovjeka koji se zove Pessah Silitskv. Sjela je i pogledala ga. Nije li to moglo ek
ati do jutra.
Sluajno sam se toga sjetio.
Boe moj.
Ustao je i otiao u kupaonicu. Kada se vratio pomakla se sa njegove strane kreveta
i isputala neki zvuk koji nije ba bilo hrkanje.
Sviao mu se njezin madrac. Nije mu dugo trebalo da ponovno utone u san.
16
VONJA AUTOBUSOM
Imao je na umu udobno utoite, moda s dobrom plaom no Ta-mar je stavila neto stvari u
naprtnjau i otila s njim do hotela kako bi i on mogao uiniti isto. Rekla mu je da s
pakira onu vrstu odjee koju je nosio na Masadi.
Kamo idemo? upitao je.
Zato to ne bi bilo iznenaenje?
Neu vie kampirati.
To ba nee biti... kampiranje.
Zaustavili su se u voarni u kojoj je kupila golemu plastinu vreicu naranaa koje Amer
ikanci zovu Jaffa, a Izraelci Washington naranama. erutom su otili do Tel Aviva. Pr
ed bijednim hotelom koji je gledao na Sredozemlje prikljuili su se skupini ljudi
koji su ekali na ploniku.
Uznemirio se. Neu ii u turistiki obilazak rekao joj je tihim glasom.
Nasmijeila se.
Bilo je tu ljudi srednjih godina, kao i pet-est studenata. Primijetio je veliki br
oj utura.
Idemo li barem prema sjeveru gdje je svjee?
ovjek koji je stajao u blizini uo je pitanje i rekao neto na hebrejskom svojem prat
itelju koji je pogledao Harrvja i iroko se nasmijeio.
Iza ugla se pojavio stari autobus koji je nako bio plav i uz kripu se zaustavio pr
ed njima. Sluajte taj motor. Zao poput dibu-ka proaputao je ovjek pokraj Harrvja. P
rozori na vozilu bili su mutni od starosti i prljavtine; njegov je trup lebdio vi
soko iznad etiri najnapuhanija kotaa koje je ikad vidio.
Koliko se dugo moramo voziti u ovome?
Doi rekla je.
Zrak je unutra bio vru i ustajao. Od ranog mu je djetinjstva vonja autobusom izazi
vala muninu. Otvorio je prozor nakon borbe koja je za posljedicu imala oguljenu k
ou na zglobu.
Shimone, ovdje ima dva mjesta. Ovamo povikala je prodorno djevojka iz studentske
skupine preko prolaza.
Neki je ovjek pokupio novac i objavio da je on vodi Oved. Predstavio je vozaa Avija
koji je zalupio vratima kao da aktivira zamku. Kada je autobus uzdahnuo, zanjih
ao se i poeo se koturati zaulo se maloduno klicanje. Pokraj njega Tamar je izvadila
knjigu o etruanskoj umjetnosti i poela itati. Harry se osjeao prevarenim. Umjesto pre
daha o kojem je matao vratio se ondje gdje je ve bio s ovom enom, suoen s neudobnou i
situacijom nad kojom nije imao mnogo nadzora.
Kamo, do vraga, idemo? upitao je ljutito. Tamar je okrenula stranicu. Na Sinaj r
ekla je.
Mogli su prolaziti i kroz, redom, Floridu, Kanzas, Kaliforniju. Zaustavili su se
u jednom vojnom logoru tek toliko dugo da pokupe bojnika i tri vojnika koji su n
osili Uzije, naoruane uvare koji su, rekla je Tamar bili nuni zato to putuju daleko o
d vladine zatite. Dok je Harry drijemao voza Avi je skrenuo s ceste; kada se probu
dio i pogledao kroz prozor polja su se pretvorila u ravna bespua pijeska i stijen
a. Daleko na istoku crna iljasta brda uzdizala su se na obzoru to ga je podsjetilo
na Montanu.
Sinaj? upitao je Tamar. Odmahnula je glavom. Negev.
Proli su pokraj ovjeka u crnom na devi koja je grabila dugim koracima. Jaha im je do
bacio tek jedan pogled, iako su mu ameriki studenti dovikivali i ispucali mnogo fi
lmova kroz mutne prozore. Pola sata poslije stigli su u oazu u kojoj je jedna je
dina beduinska obitelj vodila neku vrstu pustinjskog putnog odmorita. Ruak se sastoj
ao od komadine masne i veoma estoke kobasice nalik na ue i bocu gotovo vrueg soka o
d narane od koje im je ostao snani okus kemijskih sastojaka. Skupina studenata vrlo
je glasno izraavala svoje ne-
godovanje. Harry je vakao i gutao, svjestan da se ponaa poput gadnog Amerikanca.
Djeak koji je ivio u oazi pitao je bi li ga mogli prevesti do oblinjeg sela. U auto
busu je Tamar bez tekoa razgovarala s njim na arapskom.
Zove se Moumad Yussif. etrnaest mu je godina. Sljedee e se godine oeniti i postati ot
ac mnoge djece.
I sam je dijete.
ena mu ima moda jedanaest, dvanaest godina. Tako je to bilo, ak i meu idovima ondje g
dje sam se rodila.
Sjea li se Jemena?
Ne jasno. ivjeli smo u gradu Sana'ai. Zidovima je ondje bilo teko. Ponekad je dola
zilo do pobuna, a mi smo ostajali u naim malim stanovima sve dok ne bi nestalo hr
ane i bojali se izai na ulicu. Iza ugla je bio minaret. Svako me jutro mujezin bu
dio poput budilice. Alaaaaaaa Akbarl...
Djeak u prednjem dijelu autobusa prepoznao je rijei. Nesigurno se nasmijeio i neto do
viknuo.
elio bi zapaliti.
Vojnik koji je stajao pokraj mladog Arapina na stepenicama autobusa izvadio je k
utiju cigareta. Mladi je izvadio niklom presvueni pitolj i uperio ga. Povukao je oba
ra, a iz cijevi je suknuo plamen. Upalja.
Isuse Kriste rekao je Harry. Vojnici su se grohotom nasmijali. Djeak je povlaio ok
ida pripaljujui cigarete naoruanim straarima. Uskoro su doli do sela, on je rekao Sel
am Aleikum i siao s autobusa.
Tog je popodneva putovanje poelo ostavljati traga. Djeca s fakulteta utonula su d
uboko u svoja sjedita i igrala se izmiljali su amerikanizirane tvrtke koje bi se ob
ogatile u Izraelu.
Rav-Aluf Motors. to je dobro za Rav-Aluf Motors dobro je i za zemlju.
Kissen Tel Excavations, d.o.o..
Avdat General Supplies. Samo pitajte, mi avdatiramo. Netko je zastenjao.
Afula Brush Company rekao je Harry iznenadivi ak i sebe.
Djevojka koja je sjedila preko puta Tamar zadovoljno ga je pogledala. Nije loe. el
ite li raditi za Afula Brush?
Imam posao, putujem s njom. To je Tamar. Ja sam Harry.
Ja sam Ruthie, ovo je Shimon. On je Izraelac. Ona vaa ena?
Ona moja gospodarica. On va mu?
Djevojka se nasmijeila prihvaajui neizgovoreni ukor. On je moja prolazna ljubav rek
la je poljubivi svojeg pratitelja u obraz.
Autobus je uao u niz kanjona u kojima su stijene bacale izduene sjenke. Kada su izal
i iz kanjona u Eilatu, tama je skrila Crveno more no dok je autobus obilazio luku
u obliku polumjeseca uli su razbijanje valova o al. Proli su pokraj jarko osvijetl
jenog modernog hotela ni ne usporivi, a voza Avi zaustavio se tek pokraj malog mote
la na plai u kojem je ekao smjetaj ukljuen u putovanje.
Veernji se obrok sastojao od odrezaka i jemene juhe. Jeli su ne uivajui, odvie gladni
da bi se alili na hranu. No ispostavilo se da su im sobe vlane male elije, a plaht
e na krevetima pune prljavti-ne i mrlja od prethodne upotrebe.
Hajdemo rekao je.
Kamo?
Idemo u onaj veliki hotel kojeg smo proli. Moemo se vratiti ujutro prije nego auto
bus krene.
Ne elim ii u drugi hotel.
Sranje rekao je cmizdravo. Sjeo je na krevet i pogledao je. Vozit u se tim aavim aut
obusom i jesti uljivu hranu. Ali zato veeras ne bismo spavali u pristojnom krevetu?
Okrenula se i izala, zatvorivi za sobom vrata.
Prvo je mislio da e otii bez nje. No kada je izaao za njom, nije uzeo svoje stvari.
Plaa je bila tono s druge strane ceste. Naao ju je kako sjedi na pijesku, obgrljen
ih koljena. Sjeo je pokraj nje. Bila je plima, a oni su preko velikih valova koj
i su zapljuskivali obalu zurili u snana svjetla drugog hotela.
to nedostaje tom hotelu, Tamar?
Lijep je. Tamo sam provela svoj medeni mjesec. Ubrzo je otiao do motelske recepci
je i dao recepcionaru
dobru napojnicu u zamjenu za iste pokrivae i vr bijelog vina. Sjedila je na istom mj
estu kada se vratio. Rasprostro je deke i otvorio bocu. Vino nije bilo loe. Pili s
u dok je mjesec izlazio iza oblaka te im omoguio da vide pjenu koju su stvarali v
alovi itei na plai.
eli li da neto uinim? upitala ga je neto poslije izgovarajui rijei u njegovo rame.
Odmahnuo je glavom. Ti?
Poljubila mu je ruku. Samo budi sa mnom.
Legli su na deku i zagrlili se.
Mogao bih te voljeti rekao je u noi. Rijei su izale svojom voljom; njihov gaje zvuk
prestraio. Nije nita odgovorila. Moda je spavala.
Nije bilo tako teko spavati kao na Masadi no ujutro je bio malo ukoen. Pojeli su pr
istojan doruak koji se nudi ak i u najjadnijim izraelskim restoranima masline, nare
zane rajice, jaja i aj a zatim se ukrcali u autobus. iroka, ravna cesta vodila je p
rema jugu. Za nekoliko sati izali su iz autobusa u Sharm'e Sheikhu kako bi protegl
i noge i potraili latrine.
Ruak su im dale Izraelske obrambene snage salatu. Mladi Cahal vojnici bili su ulj
udni i srdani, no na suncu je bilo odvie oruja; Harrvju je bilo drago kada su vlast
i odobrile njihov put i kada je autobus izaao iz vojnog logora. Proli su mjesto na
kojem su deve kroz ianu ogradu ule u minsko polje, mjesto porazbacanih bijelih kos
tiju. Vodi Oved podijelio im je tablete soli i upozorio ih da paze na uture. Mladi
su Amerikanci poeli pjevati svoje pjesme o snijegu, hladnoi i otvorenoj vatri. Po
stupno su preli na boine pjesme obznanjujui pustinji u kojoj je treperila vruina da se
rodio Krist Spasitelj.
Starija Izraelka koja je sama sjedila u prednjem dijelu autobusa okrenula se i za
piljila u pjevae.
Voljela bih vidjeti snijeg rekla je Tamar.
Nisi ga nikad vidjela?
Dvaput. No kada napokon padne u Jeruzalemu... Slegnula je ramenima. To je jad i b
ijeda, a i nestane u tren oka. Voljela bih vidjeti duboki snijeg i... zna ve.
Uhvatila ga je nostalgija kao rijetko kada. Svidio bi ti se. Znam da bi. Gledao
je kako njezin prekrasni palac zaranja u naraninu koru.
Mislila sam da su ovi mladi idovi.
Ja mislim da i jesu.
Slagala je urednu hrpicu kore u krilu. Zato pjevaju o Isusu?
Ova ih okolina zastrauje. Moda pokuavaju pronai neto to im je blisko.
Bliske su im kranske pjesme? Rastvorila je naranu i dala mu polovicu.
Naravno. Mmmm... Dobra je. Narane su bile manje nego one koje je viao u New Yorku
ali slae; moda su dozrele na stablu, a ne u kutiji. Veina djece ui boine pjesme u kol
Amerika je kranska zemlja.
Klimnula je. Kada te neto zapanji kae Isuse Kriste! Jesi li svjestan toga?
Nasmijeio se. Mislim da jesam. Moemo li dobiti jo jednu naranu?
Ovaj gaje put pustila daje on oisti. Isto kao to moj otac Boga jo uvijek naziva Ala
hom. Nekoliko puta sam vidjela kako praznovjerni zapadnjaki idovi kucaju u drvo za
sreu.
I?
To je kranski obiaj. Rani su krani dodirivali drvo i traili Boji blagoslov zato to j
i bio drven.
Razdijelio je drugu naranu nespretnije nego ona prvu. Potekao je sok i curkao, a o
n nije imao nita s im je mogao obrisati svoje ljepljive ruke. Ne biramo ni obiaje ni
jezik. Naslijeujemo ih.
Ima jedan ameriki i britanski izraz koji ne mogu podnijeti. Jebi se.
Harry je pomnjivo jeo svoju naranu. Studenti vie nisu pjevali.
U ovom dijelu svijeta imamo naravno izraze za voenje ljubavi. No ni na arapskom n
i na hebrejskom ne kae nekom na koga
si ljut, Mrzim te, odlazi i vodi ljubav. To bi trebao biti blagoslov, ne kletva.
Neka te Bog pogleda i dopusti ti da vodi ljubav. Kada sam najsretnija eljela bih
svima na zemlji rei: Jebite se, svi! Jebi se, svi-jete!
Mislio je da se studenti nikada nee prestati zabavljati.
Kada su mu nakon otprilike jednog sata posve dosadili beskrajni kilometri prelije
pe plae autobus se zaustavio pred nekom vilom. Vodi Oved im je rekao da dva sata m
ogu uivati u vodi. Prvi je kat kue bio zakraunat te se u njega nije dalo ui, no u po
drumu su bile dvije svlaionice i kupaonica s tekuom vodom. Stigao je na plau prije T
amar; kada je utrao u more i zaronio, umor i razdraenost nestale su zajedno s ljepl
jivou. Otplivao je sretan to moe protegnuti miie, a zatim se okrenuo, uspravio se odra
jui se na mjestu laganim pokretima stopala i s morske strane gledao vilu, etvrtastu
i bijelu, s krovom od crijepa. Osim naoruanog straara lijepo bi se uklopila u nek
o flori-dsko predgrae. Impresivnom je nije inila veliina ni arhitektura ve injenica to
je bila posve osamljena; onaj tko ju je posjedovao imao je i iroko i ekskluzivno
kraljevstvo pustinje i oceana. Dva izraelska vojnika s orujem u rukama stajala su
u kamenom dvoritu koje je gledalo na vodu. Dovikivali su mu neto i pozivali da izae
poput spasioca koji zvidaljkom pozivaju nekog tinejdera da izae iz dubine.
Polako je otplivao natrag, uivajui u vlanosti. Skupina iz autobusa bila je primjer
razliitosti. Studenti su pokazali vrsto mlado meso u bikinijima i mnogo pljuskali.
Stara je Izraelka imala na sebi preveliku izblijedjelu kunu haljinu i istraivaki eir o
d kapoka. unula je do vrata u vodu i sanjivo se njihala onako kako su prema Harrvj
evom sjeanju inile starice na Coney Islandu.
Tamar se u crnom jednodijelnom kostimu ispruila uz rub mora. Legao je blizu nje i
naslonio glavu na njezino mekano smee bedro. Sunce je udaralo od gore, a topla s
e voda oko njih pjenila. Ovo putovanje poinje imati smisla.
Ali ne sasvim.
Ne sasvim.
Vodi Oved, dlakav poput medvjeda, dogegao se do njih po-kvarivi tako sve. Ovo je d
obro, je li?
Vrlo dobro. Tko je vlasnik?
Neko je bilo Farukovo. Kada je on pobjegao uzela ga je vlada, a onda mi u operaci
ji est dana. Sada se malo koristi osim za turistike ture.
Harry je pogledao vilu kroz oi stisnute zbog sunca; bez obzira kamo iao slijedio ga
je mrtvi kralj. Pitao se je li Faruk tu kupio Inkvizicijski dijamant. emu straa?
Prijeti li nam opasnost od napada?
Oved se nasmijeio. Motre na morske pse, puno ih je more. Ovo je, na kraju krajeva,
ipak Crveno more.
U potpunosti si je izbio iz glave elju da jo jednom zapliva. Studenti su sakupljal
i koljke, od kojih su neke bile lijepe, no glavni je zgoditak izvukla starica ne
pomaknuvi se iz unja svjetlucavi komad koralja veliine grejpfruta. Jedini suvenir ko
ji je Harry ponio u autobus bila je opeklina od sunca. Tamar mu je laganim, meka
nim vrcima prstiju razmazala losion po ramenima od ega se uzbudio. Miris masti bor
io se s mirisom naranine kore kada je voza Avi skrenuo na kamenitu sporednu cestu,
a oni se poeli drmusati. Bilo mu je vrue, bio je umoran, a opeklina od sunca je bo
ljela no osjeao se udesno ivim.
Sto je to? upitao je upravo kada je vodi Oved objavio daje zdanje koje se nazire
samostan Svete Katarine. Vie je nalikovao kamenoj tvravi ili zatvoru na kraju cest
e u doslovnom smislu. Sjedili su u autobusu neugodno dugo. Zato ne uemo? oglasio se
Harry.
Postoje samo jedna vrata koja dre zakljuana od podne do jedan i od tri i trideset
do est i trideset kada se redovnici odmaraju i mole rekao je Oved. Takav je ovdje
obiaj ve stotinama godina.
U est i trideset dva neka je anonimna smea ruka otvorila vrataca u velikim vratima
te su izali iz autobusa i jedan iza drugoga uli kroz mala vrata. Oved ih je odveo
u dvorite pa uz stepenice kako bi im pokazao jedini drugi put kojim se moglo izai
iz samostana, dizalo na konopcu koje je visjelo s visokih kamenih zidova. Neki je
redovnik u smeoj mantiji beumno proao pokraj njih niim ne pokazavi da zna za njihovu
nazonost.
Jesu li se zavjetovali na utnju? upitala je Tamar. Oved je odmahnuo glavom. No sa
mo nekolicina govori
hebrejski ili engleski. Naviknuti su na povremenu nazonost turista
koje ne smatraju svojom najveom sreom. Rekao im je da je samostan sagradio Justinij
an u petom stoljeu u podnoju planine koju Arapi zovu Jebel Moussa, na mjestu za ko
je se vjeruje daje mjesto na kojem se Bog prikazao Mojsiju u obliku gorueg grma.
Njegova knjinica broji nekih deset tisua svezaka meu kojima su mnogi stari rukopisi u
kljuujui i primjerak uvenog Codexa Sinaiticusa.
to je to? upitao je netko iz pozadine.
inilo se da je Ovedu neugodno. Neto u vezi s Novim testamentom. Valjda neki koment
ar.
Ne rekao je Harry to je Stari Testament napisan na grkom.
Zato su prepisivali Stari testament? upitala je Tamar. Nije vidio zgodan nain da i
zbjegne odgovor iako je vodi
ekao oigledno zlovoljan. Jo nije bilo Novog testamenta. No rani su krani eljeli da se
njihovi obredi razlikuju od idovskih. Umjesto svitaka presavijali su listove papi
rusa ili finog pergamenta i zaivali njihove pregibe. Ti su kodeksi poeci knjiga ka
kve poznajemo.
Oved mu je dobacio mrki pogled i nastavio s predavanjem.
Izvornik Codexa Sinaiticusa odnesen je 1844. iz Svete Katarine u Carski muzej u
St. Petersburgu. 1933. neka ga je skupina Engleza kupila od Sovjetske vlade za s
to tisua funti od ega je polovica dana kolskoj djeci te je svrio u Londonskom muzeju
.
Moemo li vidjeti primjerak koji se uva ovdje? upitao je Harry.
To nije mogue rekao je vodi sa zadovoljstvom. Odveo ih je niz stepenice u malu sob
u koja je podsjeala na upu u kojoj se dri alat; no umjesto alata na nekim su polica
ma bili nizovi ljudskih lubanja dok su na drugima bile hrpe kostiju, razvrstane
i uredno sloene: bedrene i goljenine tu, kraljenice i manje kosti ruku i stopala tam
o.
Djevojka koja se zvala Ruthie ostala je bez daha i istrala van, a za njom jo neki.
Sastavljeni kostur je kostur Sv. Stjepana
rekao je Oved. Ostale su kosti ostaci redovnika koji tu slue ve tisuu i petsto godi
na. Kada redovnik iz Svete Katarine umre, pokopaju ga i ostave zakopanog dok mu s
e meso ne raspadne. Zatim iskopaju njegove kosti, oiste ih i stave s kostima njego
vih predhodnika.
Tamar ga je uhvatila za ruku te su izali iz kosturnice. U dvoritu je voza Avi pokuav
ao uvjeriti mlade blijede Amerikance da veeraju krekere i ostatak masne kobasice
koja im je bila posluena za jueranji ruak. Rekao je da e spavati u dvije spavaonice,
od kojih je jedna bila za mukarce, a jedna za ene. Samostansko pravilo. No spavat emo
i tako i tako samo nekoliko sati, tako da do izlaska sunca moemo doi do vrha plan
ine.
Harry i Tamar su uzeli svoje vreice naranaa i otili na krov. Veoma se smrailo. Napuh
ani puni mjesec kojeg su susreli na Masadi bio je sada visoki srebrni iver. Prvi
su put vodili ljubav u grevitom oaju, jo uvijek pod dojmom kostiju. Drugi je put bi
o bolji, trudili su se oko zadovoljstva onog drugog. No misli su mu jurile, zaokup
ljene stvarima o kojima nije elio misliti. Unato svom Tamari-nom trudu Bog ga nije
dodirnuo po ramenu i rekao: Jebi se, Harry Hopeman.
Po njegovom miljenju, a izma koja je istraivala njegov bok to je i potvrdila, vodia
je unajmio netko tko mrzi turiste.
Ustajte. elite li poi s nama kako bi vidjeli izlazak sunca, smjesta ustajte.
Tamar se probudila im joj je dotaknuo lice. Sljepljenih oiju pipajui su traili cipele
, a zatim se sjurili niz stepenite. Turisti su se sakupili u dvoritu.
Ima li netko depnu svjetiljku? upitao je Oved. Nitko se nije javio.
Pa, dobro. To znai da imamo samo dvije. Ja u voditi s jednom, a Avi e s drugom biti
na kraju kolone. Znai, kreemo.
Ili su za njegovim svjetlom poput pospanih moljaca. Tlo se uglavnom sastojalo od
velikih stijena uklijetenih izmeu golemih stijena. Na kraju je Harry izvrnuo gleanj.
Za ime Boga! okomio se na Oveda. Usporite, ljudi zaostaju.
Blizu smo stepenica. Tamo e biti lake rekao je vodi.
Kamene ploe bile su zabijene u obronak planine, jedna iznad druge. Oved im je reka
o kako su redovnici ivote proveli gradei dvije staze na niem obronku, uspon od 1700
stepenica i silazak od 3400. Bilo je to stepenite iz kardiolokih nonih mora. Penja
li su se u nedogled.
On je bio trka, ali ona nije, a bilo je i uzbrdo. Sloili su se da e usporiti i koga
briga za izlazak sunca.
Vodi je bio daleko ispred. Studenti su hitali pokraj njih i penjali se trei. Ostali
su prolazili poput duhova. Nakon nekog vremena palo mu je na pamet da je jedan od
likova nosio depnu svjetiljku te ga je zabrinulo to to je Avi odluio ne paziti na
zaostale.
Jo je bilo mrano kada su doli do vrha stepenica. Gornja je staza bila ira, a nebo je
postalo svijetlije; im su mogli vidjeti kamo idu, bolje su se osjeali. Unato poric
anju shvatio je da eli vidjeti izlazak sunca s najvie toke. Posljednji je kilometar
i pol drao Tamar za ruku, pourujui je naprijed.
Vrh planine je bio kamena ravan velika po prilici pola jutra, a okruena drugim vr
hovima. Harry je znao da su to stare, izlizane planine. No vidio je samo niz gol
etnih litica, usamljenih, ibanih vjetrom i zastraujue lijepih. Nije bilo teko zamisli
ti da ih nastanjuje Bog.
Hvala ti to si me natjerala da doem. Poljubila gaje.
Vjetar ih je ibao dok su ili prema drugima. Nitko nije govorio zato to se sunce poelo
uzdizati. Svjetlost je bila divna no blije-dila je pokraj njih.
Primijetio je koliko ih je malo. Gdje su svi?
Mi smo oni koji su se uspjeli popeti rekao je Shimon. Harry je otiao do Oveda. Bo
lje se spustite. Turisti su
vam razbacani u kilometarskom krugu.
Neki se uvijek vrate rekao je Oved lakonski. Nai e put do samostana.
Harry gaje pogledao.
Bolje da odemo. Ovaj e gad izazvati neprilike rekao je voza Avi na hebrejskom.
To bi bilo mudro rekao je Harry takoer na hebrejskom. Dvoje se mukaraca poelo polako
sputati stazom.
Idem i ja rekao je Tamar. Otila je s njim. Stotinjak metara nie naili su na vodia i
vozaa kako pomau paru srednjih godina u usponu prema sljemenu.
Kau da su to posljednji. Svi su se ostali vratili u Santa Katarinu rekao je Avi.
Spustit u se jo malo. Za svaki sluaj.
inilo mu se da nema vie nikoga. No Tamar ga je dotakla po ruci. Tamo. U daljini. V
idi li?
Pohitali su niz stazu.
Bila je to stara Izraelka koja je sjedila na stijeni. Tamar se zaustavila. To je
ponosna starica. Mislim da bi joj samo jedan trebao pomoi.
Klimnuo je. ekaj tu.
Kada je stigao do starice, bila je blijeda.
Je li sve u redu, havera?
Bijesno ga je pogledala i tekom mukom ustala. Samo sam se odmarala na putu prema
vrhu.
Naravno. Mogu li s vama? Nakon dva koraka naslanjala se na njega svom teinom. Kada
su se pribliili vrhu dahtao je poput teretne ivotinje.
Odgurnula gaje. Vidjelo se kako rasporeuje svoju snagu. ustro je otila do mjesta na
kojem su stajali ostali ne zahvalivi mu nijednom rjeju.
Kada su se vratili u samostan, Tamar je otila u spavaonicu koju je veer prije prez
rela. Njemu se nije spavalo.
Neki je redovnik grabljao u dvoritu. Nije bilo otpalog lia, ni kamenja, ni smea. Rad
io je valovite crtee u praini nalik crtama u pijesku u japanskom vrtu.
Govorite li engleski?
Malo.
Bih li, moda, mogao vidjeti knjinicu?
Ja sam, igrom sluaja, knjiniar. Otac Haralambos. Engleski mu je bio odlian.
Haralambos. Onaj koji sjaji od radosti. Ja sam Harry Hopeman, oe.
Znate grki?
Poli ogon, zanemarivo malo.
Redovnik je odloio grablje i uveo ga kroz jedna od tekih vrata koja su sva izgleda
la isto. Unutra su bijeli gipsani zidovi bili pokriveni knjigama.
Smijem li pogledati kopiju Codexa Sinaiticusa?
Otac Haralambos izvadio ga je iz ormaria i stavio na stol. Harry gaje oprezno otv
orio. Bio je ba kao izvornik kojeg je vidio u Londonu, uncijalna grka slova napisa
na rukom i smeom tintom na finom pergamentu. Prvi su reci bili prevedeni ba kao i
u Starom zavjetu kojeg je upravo objavio Jewish Publication Societv: U poetku stvo
ri Bog nebo i zemlju...
Podigao je pogled i vidio da ga redovnik promatra.
Jeste li dugo ovdje, oe?
Dugo.
Haralambos je imao usko lice na kojem se nisu ocrtavale nikakve elje. Harry je mis
lio daje u sjajnim smeim oima snaga; potom je shvatio da je to duboki mir. Pitao se
bi li i sam moda dosegnuo slini mir da nije napustio jeivu. udite li ikad za vanjsk
im svijetom? upitao je ne razmiljajui.
Redovnik se nasmijeio. Ne dolazim u tu vrstu iskuenja. Ne svia mi se ono to nam dola
zi iz vanjskog svijeta.
Na primjer?
Jutros smo na krovu pronali kontracepcijska sredstva. Kakve se to osobe tako ponaa
ju na ovakvom mjestu?
Osobe koje ne misle daje to loe, oe. Skrenuo je pogled ka Codexu.
Mislim da su se tako ponaali Rimljani prije propasti njihove civilizacije. Kao i m
oji Grci i vai Hebreji. Vidite li slinosti?
Trudim se da ih ne vidim rekao je Harry.
Dok je ekao s vanjske strane zidina da se ukrca na autobus starica mu je bez rijei
tutnula u ruku komad koralja kojeg je izvadila iz Crvenog mora. Poeo je negodovat
i no Tamar mu je poloila ruku na nadlakticu.
Mora ga prihvatiti rekla je.
Onako iscrpljeni tupo su sjedili dok ih je autobus vraao natrag. Kada su doli do ob
ale kroz otvorene prozore dopirio je povjetarac dodavi njihovoj neudobnosti i pije
sak. Bilo je kasno poslijepodne kad je Avi zaustavio u postaji Paz zbog goriva.
Dok su ostali krenuli prema WC-ima Harry je otiao telefonirati.
Nije stiglo pismo od Mehdija. Slubenik u uredu American Expressa rekao je da nema
nikakve pote za gospodina Hopemana.
Kada su nekoliko sati poslije stigli u Tel Aviv, pobjegli su iz svojeg zatvora,
plavog autobusa sa aavim napuhanim gumama.
Nikad nisam bila tako umorna rekla je u taksiju kojim su ili u Jeruzalem.
Ni ja.
Ja sam kriva.
Ima potpuno pravo. Dugo su se smijali.
Ah, Harry. Zabavan si.
U hotelu mu se opet inilo da vie cijeni luksuz to je doivio i nakon Masade, no ovaj
je put osjeaj bio bolji.
Proveli su beskrajno dugo vremena pod vruim tuem, perui jedno drugo. Uasnula se kada
je odgovorio na toplu nasapunanu trljaicu. urno ju je razuvjerio; elio je ali nije
mogao. Bila je odjevena u njegov ogrta za vrijeme veere. Sa zadovoljstvom je vidio
da konobar koji im je donio veeru nije mogao skinuti pogleda s nje.
Bili su odvie pospani da pojedu desert.
Neto prije jutra probudio se i mirno leao razmiljajui o mnogim stvarima. S nelagodom
je postao svjestan smrada za kojeg je ustanovio da dolazi iz njegove torbe. Kor
alj koju mu je dala starica oito je imao u sebi i majune ivotinje koje su se osveiva
le. Bacio ga je na izbojak na kojem moe smetati samo pticama, a zatim zatvorio pr
ozor.
Ona je leala gola s plahtom zamotanom izmeu nogu. Odjednom je znao to eli uiniti s crv
enim granatom, te je otiao do komode i izvukao ga ispod koulja.
Polirat e ga. Umetnuti u jednostavan okvir. Objesiti ga na zlatni lanac...
Eto.
Pusti me na miru rekla je na hebrejskom. Odgurnula je kamen s mjesta na koje ga
je postavio izmeu
njezinih grudi, a on je pao na sag i otkotrljao se.
Harry se zavalio u naslonja i gledao kako se sve jae svjetlo poigrava na njezinom t
ijelu. Bio je to prizor koji ga je dirao vie nego izlazak sunca na Sinaju.
17
MLADI RABIN
Obukao je donji dio trenirke i tenisice, zatim spakirao svoje rublje i adresirao
ga na Dellu. Kada je izaao iz sobe Tamar je jo spavala. Nakon to je poslao paket z
a New York, stajao je na suncu i mirei gledao mladia koji je ispred pote prodavao per
ece. Haver, zna li gdje bi mogao dati da mi ispoliraju dragulj? Za nakit?
Ima jedan duan koji nije u Starom gradu. Izrauju stvari od elatskog kamena. Blizu J
affa vrata.
Toda raba. Otrao je. U Jeruzalemu je bilo tee trati nego u Westchesteru. Na plonicim
a se provlaio kroz uzburkano polje sveenika, starih idova, djece i pokraj debelog Ar
apina koji je gurao toke s kamenjem. Kad bi prelazio ulice poinjao bi militi, ak i k
ad ga je titio semafor uasavao se jeruzalemskih vozaa.
Ve je bilo vrue. Kada je pronaao duan bio je ve dobrano oznojen. Vlasnik je iznosio p
litice s prstenjem i narukvicama.
Doli ste s Olimpijade da kod mene neto kupite?
Biste li mi prodali malo karborundnog praha?
A to e vam karborund?
Hobi mi je poliranje kamenja.
Hobi! Donesite kamen, jeftino u vam ga ispolirati.
elim ga sam ispolirati.
Ne koristim prah.
Jo bolje. Treba mi i octene kiseline.
Imam samo oksalne.
Dobro. I za kraj, glinica?
Sluajte, to mi je vrlo dragocjeno. Nemam mnogo, a da bih ga nabavio moram u Tel A
viv. Prodajem nakit, a ne materijal.
Treba mi samo malo. Platit u koliko god traite. ovjek je slegnuo ramenima i sve mu
donio. Ispisao je neke
brojke, zatim ih zbrojio i okrenuo papir prema Harrvju.
U redu je. Hvala vam. Harry mu je platio u dolarima. Prva dananja prodaja.
ovjek je gurnuo klju registar kase. To vi zovete prodajom? rekao je.
Mislio je da jo spava kada se vratio natrag u sobu.
Stavio je nekoliko kapljica kiseline na granat. Kada je poela djelovati, on je snan
o poeo trljati kamen karborudnim papirom.
to radi?
Poliram.
Ustala se i obukla njegov kuni ogrta. Zatim je odnijela svoju odjeu i etkicu za zube
u kupaonicu. Sjedio je i polirao dok se ona tuirala.
Zadri ogrta rekao je kada je izala. Na tebi izgleda mnogo bolje nego na meni.
Namrtila se. Ne budi smijean. Objesila gaje u ormar. Je li to doista mogao biti bib
lijski kamen?
Bez dokaza to nije vano.
Da jest zato su ga koristili?
Mogao je biti dio hramske riznice ili pripadati nekom kralju. Jedini kamen opisa
n u Bibliji koji mu odgovara po boji je smaragd s prsnog oklopa.
To nije smaragd.
Zasmijuljio se. Nije, no oni su ih obino pogreno klasificirali. Kamen Levijevog ple
mena bio je veoma slian ovom kamenu.
0. Voljela bih misliti kako je to Levijev kamen. Mi smo Leviti.
I mi.
Stvarno? Sjela je pokraj njega. Mirisala je na njegov sapun. Nije li to izvanred
no? Pogledaj kako je pokraj tvoje moja koa tamna.
Da.
Govorimo razliitim jezicima. Imamo razliite obiaje. No obitelji su nam, oito, prije
mnogo tisua godina potekle iz istog plemena.
Ustao je i pustio da u sudoperu voda tee preko kamena. Uz pomo kiseline uspio je o
dstraniti dio zrnatog vanjskog sloja. Napravit u ti bro rekao je podignuvi ga.
Mirno je sjedila. Harry, ne elim tvoj ogrta. Niti bro.
elim ti davati stvari.
A ja od tebe ne elim nita.
Znao je to mu govori. Dotaknuo joj je kosu. Ponekad eli.
Porumenjela je. To je neto drugo. Dugim smeim prstima uhvatila ga je za nadlakticu.
Ne radi se o tebi. Nikome se vie neu otvoriti na takav nain. Ne mogu riskirati bol.
Bilo je vrijeme za uzmak. Poeo ju je shvaati, ukljuiti se u njezin strah. Ne mogu t
i kupiti ni doruak?
inilo se kao da joj je laknulo. Moe mi kupiti doruak. Molim te.
Jo je rano. Oprosti to sam te probudio.
Nisi, bila sam budna. Razgovarala sam sa Ze'evom. Nali su ovjeka za kojeg si me pi
tao, onog Silitskog.
Ha, Pessaha Silitskog! Gdje je?
U U Kirvat-Shemoni.
Bolje da to kaem Davidu Lesalu rekao je Harry.
Molim te, Harry rekao je nervozno Leslau. Mora mi to uiniti.
Sjedili su na sklopivim stolcima u ofucanom atoru u podnoju manjeg od dva breuljka b
lizu Ein Gedija. uo je zvukove kopanja. Iskapalo se u nizu plitkih rovova koji su
proarali nii obronak. Logor gaje razoarao; ljudi u rovovima mogli su isto tako pola
gati i kanalizacijske cijevi. Leslau mu je rekao da do tada nisu otkrili ba nita to
bi bilo arheoloki zanimljivo.
Ti bi trebao poi u Kirvat-Shemonu. Ti eli oeniti gospou Silitskv.
Upravo zato. Njezin e mu biti ogoren na mene. Neu ga uspjeti natjerati da se predomi
sli i da joj da razvod. to god kaem vlastima bit e sumnjivo jer nisam nezainteresir
ana strana. Uzeo
je biljenicu i neto u nju zapisao. Ovo je broj terenske kole Drutva za ouvanje prirode
. Mogu cijelo popodne biti blizu njihovog telefona.
Nestrpljivo je ekao.
Harry je uzdahnuo i ispruio ruku da uzme broj.
Nikad to neu zaboraviti rekao je Leslau.
Brdo Hermon poprimilo je sablastan oblik na sjeverozapadnom obzoru dok se auto pr
ibliavalo Dolini Hula. Cesta je, sreom, bila ravna; pogled mu je bio prikovan za sn
ijegom pokriveni vrh koji je sve vie rastao na Gauguinovom nebu.
Ispostavilo se daje Kirvat-Shemona malo poljoprivredno mjesto s novim stambenim
zgradama i bijednim starim kuama. Zaustavio je ovjeka koji je prelazio cestu.
Slikha. Moete li mi rei gdje mogu pronai rabina?
Akenaskog ili sefardskog?
Akenaskog.
Rabin Goldenberg. Skrenite lijevo u drugu ulicu. Trea kua od kraja, na desnoj stra
ni.
Bila je to mala kua s koje se ljutila zelena boja. Kada je pokucao, vrata mu je ot
vorio mladi i veliki mukarac sa sjajnom smeom bradom.
Rabin Goldenberg? Ja sam Harry Hopeman. Rabinova se ruka omotala oko njegove. Uit
e, uite.
Amerikanac?
Iz New Yorka. A vi?
Dobio sam smiu u jeivi Torah Vodaath u Flatbushu. Harry je klimnuo. Ja sam jedno v
rijeme uio u jeivi To-
rat Moshe u Brownsvilleu.
Jeivi rabina Yitzhaka Netschera! Kad ste otili?
Prije mnogo godina. Izdrao sam samo nekoliko mjeseci.
Ah, odustali ste. Zbog ega?
Sveuilita Columbija.
Rabin Goldenberg se nasmijeio. Vee mjesto ali loiji fakultet. Dao je znak Harrvju da
sjedne na stolac. to radite u Kirvat-Shemoni?
Traim pravdu rekao je Harry.
Imate li svjetiljku?
Ozbiljno to mislim. Imam prijateljicu koja je aguna. Smjeak je iezao. Vrlo dobru pri
jateljicu?
Ne. Ona i moj prijatelj su veoma dobri prijatelji.
Shvaam. Rabin je prstima poeo prolaziti kroz smeu bradu. Je li joj mu bio vojnik? Je
li nestao u borbi?
Nye, samo je pobjegao.
Rabin je uzdahnuo. Ne moe doi do razvoda ukoliko ga on ne pokrene. To je jedan od
rijetkih nedostataka u prekrasnom skupu starih zakona. Ne mogu nita uiniti ako ga n
e naete.
Mislimo daje u Kirvat-Shemoni. Zove se Pessah Silitskv.
Silitskv? Podigao je glas. Channah-Leah!
Na vratima se pojavila mlada ena koja je hranila dijete na boicu. Na ramenu njezin
e kune haljine vidjele su se vlane mrlje, ondje gdje je dijete bljucnulo, a glava
joj je, unato vruini, bila zavezana rupcem. Nije pogledala Harrvja.
Poznaje li nekoga po imenu Pessah Silitskv? upitao ju je rabin na jidiu.
Ovdje, Herschele?
Da, ovdje.
Slegnula je ramenima. Znat e to Peretz iz opine.
Da. Peretz e znati. Hoe li ga onda, molim te, nazvati? Klimnula je i otila.
Peretz zna svakoga. Otiao je do ormara s knjigama. Pogledajmo u meuvremenu to Maimo
nides ima za rei o ovoj vrsti cimesa.
Dobro, njega volim. Bavio se mojim poslom.
Mladi gaje rabin pogledao. Lijenik, pravnik, filozof?
Dijamanti.
Ah, dijamanti. Hopeman's? Na Petoj aveniji? Harry je klimnuo.
Tako. Okrenuo se prema knjigama. Evo je, Knjiga o enama. Sjeo je i poeo okretati s
tranice, pjevuei. Nije pjevuio hebrejsku melodiju. Harry ju je na kraju prepoznao, H
ard Day's Night.
Njegova se ena vratila za nekoliko minuta. Peretz kae daje knjigovoa u upravi mljek
arstva.
Rabin Goldenberg je klimnuo. Ah, mljekarstva. Hajdemo ga posjetiti rekao je.
Pokazalo se daje ured u mljekarstvu mali i prenatrpan. Za jednim je stolom sjedi
la ena i radila na otvorenoj glavnoj poslovnoj knjizi. Za drugim je mravi mladi obin
og izgleda razvrstavao hrpu pisama. Pod njegovom su jarmulkom bili vidljivi poeci
elavosti no plava mu je brada bila puna. Doimao se mlaim od gospoe Silitskv; Harry
se pitao je li doista tako ili ga je ortodoksni nain odijevanja Rakhel Silitskv n
aveo da pomisli kako je starija no to jest.
Jeste li vi Pessah Silitskv? zapitao je rabin Goldenberg najidiu.
ovjek je klimnuo. Neki je radnik uao na trenutak kroz vrata oblinje sobe i stavio j
o obrazaca na pult. Dok su vrata bila otvorena mali je ured ispunilo zveanje stroje
va za odvajanje vrhnja.
Ja sam rabin Goldenberg. Ovo je gospodin Hopeman.
Kako ste? rekao je Silitskv.
Dobrog zdravlja, hvala Svetome.
Blagoslovljeno bilo njegovo ime.
Rabin je pogledao enu koja je radila za drugim stolom. Bismo li mogli porazgovara
ti vani? Rije je o stvari osobne prirode.
Na Silitskvjevom se licu pokazao oprez, no ustao je i klimnuo. Izaao je za njima.
Trojica su se mukaraca udaljila od mljekarstva. Radi se o vaoj eni rekao je rabin G
oldenberg.
Silitskv je iznenaeno klimnuo.
Ovaj ovjek kae daje radi vas aguna.
Silitskv je pogledao Harrvja. Pribliavali su se klupi u sjeni bora.
Strano je enu uiniti agunom rekao je rabin. Gri-jeno.
Vi ste ameriki profesor?
Harry je shvatio da gaje ovjek zamijenio s Davidom Lesla-uom. Ne, ne. Njegov prij
atelj.
Silitskv je slegnuo ramenima. I ja imam prijatelje koji mi mnogo toga prenose.
Rabin Goldenberg poeo je namatati bradu oko prsta. Kada ste otili od nje?
Prije otprilike dvije godine.
aljete li joj novac? ovjek je odmahnuo glavom.
Kako, dakle rekao je blago rabin preivljava? Silitskv je utio.
Mislim da radi u pekari rekao je Harry.
Rabin Goldenberg je uzdahnuo. Proroci kau da bi mukarac svoju enu trebao potivati vie
nego samog sebe.
Ljudi su se smijali zato to je nisam mogao obuzdati rekao je polako Silitskv. Pro
roci kau i da bi ena trebala veoma potovati svojeg mua, osjeati strahopotovanje prema
njemu. Nije li tako?
Ah, poznajete pravo? rekao je rabin. Silitskv je slegnuo ramenima.
Moda onda znate da mukarca koji se oeni idovski zakon obvezuje da eni da deset stvari.
Sedam su propisali Pisari, ali Tora Tora! kae da je mu eni obvezan dati hranu, odj
eu i seksualni ivot. Nagnuo se pokraj Harrvja. elite li se vratiti u njezin krevet ka
o mu?
Silitskv je odmahnuo glavom.
Oslobodite je, onda, obveze rekao je rabin.
Silitskv je prouavao svoje cipele. Spreman sam to uiniti.
Niste nekim sluajem Koen?
Da, Koen sam.
Ah. Znate da se Koen, kad se jednom odrekne ene, ne smije ponovno oeniti?
Naravno da znam to.
Rabin je klimnuo. Sljedea sjednica rabinskog suda je u etvrtak popodne. Hoete li se
u dva pojaviti pred Bet Dinom kako bi se razveli?
Da.
Jednom ste pobjegli. Hoete li ovog puta biti i ovjek i ne pobjei?
Siltsky ga je netremice gledao. Nije mi nikad bila namjera da to tako dugo pustim
. U poetku sam bio veoma ljut, a onda... Slegnuo je ramenima.
Rabin je klimnuo. Rabinski e se sud nai u mojoj sinagogi. Znate li gdje je?
Da. Ja posjeujem sinagogu rabina Hellera, mali poljski ul.
Rabin Goldenberg se nasmijeio. No u etvrtak ete doi u moj?
Doi u u va ul. Silitskv je ustao. Bilo je oito da je osjetio veliko olakanje. Rukova
se s obojicom.
Harry gaje gledao dok se udaljavao. To je sve? Dlanovi su mu bili vlani.
Jedva. Pristao je. Pitanje razvoda jo uvijek nije rijeeno.
Hoe li mu dopustiti?
Najvjerojatnije.
Njegov rebe u Mea She'arimu...
Rabin Goldenberg razdraljivo je.prstima prolazio po svojoj smeoj bradi. Gospodine
Hopeman, imamo li mi papu? Njegov rebe je rabin kao i ja i moje kolege. Dobit e ge
t, potvrdu razvoda, od ovlatenog Bet Dina, a nakon devedeset jednog dana moe se po
novno udati.
Otili su natrag do auta. Hoete li uti neto ludo, rabine? ovjek kojeg zastupam prijate
lj gospoe Silitskv? Prije nekoliko tjedana nisam ga ni poznavao. to radim tu?
Rabin se nasmijeio. Zbog toga je ono to ste obavili vea micva, znaajnije djelo.
Vozili su se tihim ulicama. Harry se sjetio drugaijeg izgleda grada s televizijsk
ih vijesti. Mjesto na kojem su teroristi ubili svu onu djecu. Je li blizu?
Nije daleko rekao je rabin Goldenberg. Nema nita za vidjeti. Zgrada. Rupe od meta
ka su ispunjene, a zgrada prebojana. Veoma je vano pustiti mrtve.
Slaem se rekao je ivo. to mislite, moemo li pomoi drugima da to uine?
Rabin se nasmijeio. Jo jedna micva?
Ne. Strogo sebini in.
Mislim da je to neto to svi moraju uiniti za sebe.
Bili su pred oronulom zelenom kuom. Hoete li ikada uzeti neku kongregaciju u New Y
orku?
Kod kue sam, gospodine Hopeman rekao je rabin. Izaao je iz auta i rukovao se s Har
rvjem. Otiite u dobrom zdrav-Iju.
Ostanite dobrog zdravlja, rabine Goldenberg.
Vozio se samo nekoliko blokova do pote. Naao je telefonsku govornicu ali vrstu kakv
u nikada nije vidio. Meugradski je poziv morao platiti etonima koji su se kupovali
ondje gdje i marke. Kada ih je ubacio u prorez kroz mali je stakleni prozor vid
io kako svaki ulazi u kutiju s kovanicama. Pa ipak je nekako ubacio krivi iznos
te nije dobio signal. Morao je zatraiti pomo.
Napokon je zazvonilo. Kada su se javili nije trebalo mnogo objanjavati. Va poziv,
profesore, rekao je netko na hebrejskom.
Halo, Davide? Shvatio je da se tekom mukom suzdrava da ne vie. Mazel Tov! rekao je
Kada je uspio doi do ureda American Expressa u Jeruzalemu bilo je kasno poslijepo
dne. Neka je ena upravo zakljuavala staklena vrata.
Ne. Zatvarate?
Zatvoreni smo. Ne moemo stalno biti otvoreni.
Oekujem pismo.
I? Doite sutra.
Molim vas, zovem se Hopeman, moete li pogledati? Veoma je vano.
Uzdahnula je i klimnula. Sjeam se imena. Tu je. Otkljuala je vrata. Vratila se za t
ren oka s kovertom. Odbila je napojnicu. Pustite me samo da odem kui i skuham veeru
, dobro?
Dobro. Bio je to isti uglati rukopis. Otvorio je pismo i proitao ga na ploniku. Pi
salo je samo da e ga u osam naveer sivi auto pokupiti u blizini vjetrenjae Yemin-Mo
she. U restoranu je pronaao telefon i nazvao Tamar. Dobio sam pismo.
Oh? Kada e ga vidjeti?
Sutra naveer.
Dobro.
Da. Hoe li ostati noas sa mnom?
Rado.
Zato ne spakira neto stvari i ne ostane neko vrijeme sa mnom?
utjela je.
Morat u otii im obavim posao, Tamar. Jo sam samo nekoliko dana u Izraelu.
Dobro. Doi za pola sata rekla je.
Te je noi leao na krevetu i gledao kako bezbojnim lakom za nokte veoma usredotoeno
lakira nokte na nogama. Prvo to je na njoj primijetio bilo je koliko je njegovana.
Ispriao joj je o prebojanim rupama od metaka u Kirvat-Shemoni. I ono to je mladi r
abin rekao o putanju mrtvih.
Zaustavila se. I?
To je sve.
Kae mi da nikada neu pustiti Yoela? Davno sam se oprostila od njega. A tebe se to ne
tie.
Pogledao ju je.
Boe moj. Upravo sam vodila ljubav s tobom rekla je.
Jesi li uivala?
Naravno rekla je slavodobitno.
No ne eli si dopustiti da osjeti ita drugo. Bilo nas je troje u krevetu.
Bacila je lak. Mala ga je boca pogodila u jagodinu kost, a zatim udarila u zid. N
asrnula je na njega noktima, a on ju je zagrlio i pritisnuo je zarobivi njezine r
uke.
Bijesno je plakala. Pusti me, gade! No bilo ga je strah da mu ne iupa oi ili ne ode
. Obraz gaje poeo boljeti.
Jednostavno te ne elim. Moe li to shvatiti?
Nije stvar u tome. Dopusti si osjeaje. Onda mu reci da odem i da se nikada vie neem
o vidjeti.
Lud si. Uope me ne poznaje. Zato mi to radi?
Otkad je umro mislim da je bilo mnogo mukaraca. Vjerojatno odvie za nekoga poput te
be.
Zurila je u nevjerici.
elim da neto glasno kae. elim da kae: Harry nee nikad uiniti neto to e me povrij
Mrzim te! Jebi se! vikala je.
Dobrodola u moju kulturu, pomislio je s tugom. Njezini su vrsto stisnuti kapci bil
i vlani. Poljubio ih je. Dok je izvijala glavu poeo je odjednom sumnjati u samog se
be. Nije mogao shvatiti da ne eli podijeliti ono to ga je potresalo. Nije se pomica
o; nije je dirao, samo ju je drao za ruke. Nije pokuao voditi s njom ljubav niti ra
zgovarati. Usredotoio se na ono to je proivljavao elei joj to prenijeti. Ipak, bila je
to neka vrsta pokuaja silovanja, shvatio je dok je leao pokraj njezinog ukoenog ti
jela i pokuavao mislima, voljom, van-osjetilnim ulom ili molitvom svoje osjeaje gur
nuti duboko u nju.
18
SIVI AUTO
Cim ju je pustio brzo se obukla i otila bez rijei. Cijelu je no probdjeo. Ujutro se
uasno osjeao. Bilo je glupo tako se pripremiti za vane pregovore.
Izaao je i trao sve dok se nije iscrpio. Nije bilo mekane podloge po kojoj je moga
o trati, Jeruzalem je uglavnom bio poploan kamenjem te ga je poela boljeti goljenic
a. Kada se vratio u hotel uronio se u vruu kupku, a zatim naruio meko kuhana jaja i
prepeenac. Prije no to je legao, naruio je buenje u etiri popodne.
Uspio je odspavati te se moda sav trud isplatio. Morao se veoma pomnjivo brijati;
na obrazu je imao runu ljubiastu kvrgu.
U pet i trideset netko je pokucao na vrata, a kada ih je otvorio, ugledao je Tama
r.
Ui.
Sjela je na stolac i izvadila knjigu iz torbe.
Drago mi je da si se vratila.
Obeala sam da u ii s tobom.
Ne mora.
Nisam obeala tebi. Klimnuo je.
Oboje su sjedili i itali.
Jesi li veerala?
Nisam gladna.
Nije bio ni on. Ipak mislim da bi bilo dobro da neto pojedemo.
Radije ne bih, hvala.
Sam je siao u blagovaonicu. Natjerao je samog sebe da do kraja pojede sendvi od pi
letine ne osjeajui nikakvo zadovoljstvo. Samo gaje ubacivao u sebe.
Zatim se popeo u sobu i jo malo itao. Soba je jo uvijek lagano mirisala na seks, no
sada su sjedili kao da su u javnoj knjinici.
Nije trebalo dugo hodati od hotela do etvrti poznate kao Yemin-Moshe nazvane tako
u ast Mosesa Montefiorea, osnivaa Novog Jeruzalema. Vjetrenjaa je izgledala kao daj
e iz Nizozemske. Za vrijeme estokih borbi iz doba prije stvaranja drave koritena je
kao snajperski poloaj. Britanci su joj naposljetku raznijeli gornji dio u manevru
koji su Zidovi podrugljivo prozvali operacija Don Quijote. Otada je vjetrenjaa k
oja je sama po sebi izgledala nestvarno imala ravni vrh to ju je inilo posebno neo
binom znamenitou.
Nalazi se u sredini male povrine omeene trima razliitim ulicama.
Nije rekao u kojoj ulici da ga ekam rekao je Harry zabrinuto.
Stajali su u ulici Hebron. Auti su prolazili. Padao je mrak te je uskoro postalo
teko pratiti promet.
Neki je peugeot iao prema njima.
Mislim daje plav rekla je ona.
Bio je siv ali ih je proao. Kao i nekolicina drugih.
Nekoliko minuta nakon osam iz tame je poput prikaze izronio automobil. Znao je ko
ji kada je ugledao ispune cijevi no bilo mu je teko u to povjerovati. Zaustavio se
uz rub plonika. Na prednjem sjeditu bila su dva mukarca. Onaj nii s brkovima izaao j
e iz auta,
Mistair Hopeman?
Da?
ovjek je pogledao Tamar. Sair, reeno nam je da ete biti sami.
U redu je, ona ide sa mnom.
Da, sair rekao je ovjek sumnjiavo. Otvorio je stranja vrata. Harry je pomislio kako
bi unutranjost najbolje bilo nazvati bisernom. Pustio je da Tamar ue prye njega, a
zatim se smjestio u mekane presvlake nainjene od neke vrste ukastosmee jelenje ko-ze
.
Vrata su se zatvorila uz glasan tresak, a njih je povukla tiha snaga o kojoj je
toliko uo. Na dohvat ruke nalazio se ormari s hladnjakom. U njemu je bilo boca vode
, ali ne i estokih pia ni vina; moda je Mehdi bio praktini musliman. Bilo je voa i sir
a te se pokajao to je na silu pojeo suhi sendvi od piletine u hotelu.
Dohvatio je cijev za razgovor. Kroz staklo izmeu sjedala vidio je kako se ovjek pok
raj vozaa oprezno ispravio. Sair?
Nisu izgledali kao Arapi. Kako se zovete? rekao je Harry.
Ja? Ja sam Tresca, gospodine.
Tresca? Je li to grko ime?
ovjek se zapiljio u njega. Moda je idovsko rekao je. Njegov se drug nasmijao.
Harry se nasmijeio. Tresca. Grijeim li ili je ovo SJ model Duesenberg?
iroko se nasmijeio. Ne grijeite, gospodine rekao je.
Harrvju se inilo da se voze prema jugu, a onda se u to i uvjerio kada je prepozna
o mjesta pokraj kojih su jurili. Bila je to cesta kojom se vozio kada je iao posj
etiti mjesto na kojem je Leslau vrio iskapanja, ista ona kojom su putovali turist
ikim autobusom.
Prekrasan automobil rekla je Tamar.
Progunao je. Automobil gaje uznemiravao. ovjek koji ga je posjedovao uspio je uinit
i neto to on nije. To je u potpunosti promijenilo njegov stav o Mehdiju.
Proli su nekoliko kilometara od Ein Gedija. Cesta je prestala vijugati i postala r
avna poput strijele koju je s obje strane okruivala crna pustinja. Ne usporavajui,
proli su kroz nekoliko sela koje su dijelili kilometri pustoi sela s niskim proeljim
a, mrljama utog svjetla, malobrojnim ljudima, uvijek Arapima, koji bi ih jedva pog
ledali.
Dvaput su se mimoili s izraelskim vojnim kamionima, jednom s dipom. Dvojica na pred
njem sjeditu nisu pokazali nikakvu reakciju. Harry je bio siguran da imaju uredne
dokumente.
Dok su se pribliavali jo jednom selu, voza je snano zakoio, ali je dobro vladao upravl
jaem te je usporavanje proteklo glatko.
Tresca je otvorio pretinac. Harry je na trenutak opazio debelu, tamnu cijev pitol
ja.
Na jednoj je strani ceste dijagonalno bio zaustavljen kamion od jedne tone. Cest
u je zakrila gomila ljudi koji su vikali. Tresca je otvorio vrata i izaao.
Vratio se i odloio pitolj. Kamion je ubio kozu. Sada se voza i kozar prepiru oko ci
jene.
Voza se naslonio na trubu. Gomila se razdvojila. Lijepi je auto proao pokraj krvav
e leine, a Harry je u retrovizoru gledao kako selo nestaje. Nitko nije iao za njima
.
to su dulje putovali to je postajalo sve toplije. Vozili su se manje od dva sata,
no odjea mu je bila slijepljena uz kou. Tamar je spavala u udaljenom uglu sjedita.
Prouavao je njezino lice i vidio da je prola no ostavila tamne podonjake ispod njez
inih oiju.
Upravo kada su se u daljini pojavila svjetla Eilata voza je usporio. Skrenuo je l
ijevo na neravan put. Duesenburg se posrui kretao prema naprijed sve dok ga nisu s
krile visoke dine, a onda se zaustavio.
Tresca je opet otvorio pretinac, a Harrvjevo je srce lupalo kao ludo, no izvadio
je samo odvija i registarske oznake s arapskim pismom. Izaao je iz auta i zamijen
io tablice. Vratio se za par minuta briui lice rupcem. Plave tablice okupiranih te
ritorija stavio je u pretinac.
Dobro doli u Jordan, gospodine Hopeman rekao je.
Mehd^eva je kua bila udaljena dvadeset minuta vonje loim cestama. Dnevna je soba na
svu sreu bila klimatizirana no oskudno namjetena po zapadnjakim mjerilima. Metle od
rogoza i bakreni plad-njevi poveavali su tkanine koje su visjele na obukanim zidov
ima. Na niskom stoliu pokraj vra s dugim kljunom koji se grijao na eravni-ku od ugl
jena nalazila se zdjela s voem.
Mehdi ih je ekao unato kasnom satu. inilo se da Tamari-nu nazonost ne smatra udnom. V
eoma srdano nudio ju je malim alicama crne gorke kave. Triput im je nalio kavu u ali
ce prije no to je prihvatio njihovo uvjeravanje da su dosta popili.
Odmorit ete se, zar ne, prije no to prouite kamen?
Dajte da ga vidim, htio je zatraiti Harry. Oh, ako nemate nita protiv. Trebam dnev
no svjetlo.
Znam rekao je Mehdi. Pljesnuo je rukama. Tresca ih je odveo stranjim dijelom kue d
o krila koje nije bilo klimatizirano. Tamarina je soba bila pokraj njegove.
Zaeljela mu je laku no i zatvorila vrata.
Kupaonica je bila ispred hodnika. Nije bilo vrue vode, ali je hladna bila mlaka.
Bio je lo gost koji je troio previe vode sve dok se nije toga sjetio. Dok se brisao
runikom kroz otvoreni je prozor vidio svjetla nekog broda na Crvenom moru.
Madrac je bio daleko od novoga s udubinom u sredini. Golje leao u mraku znojei se
i razmiljajui o utom dijamantu. Gotovo je zaspao kada je shvatio da se vrata otvara
ju.
Netko je preao preko sobe i legao pokraj njega.
Tako mi je drago, Tamar proaputao je.
Osjetio je kako ga preplavljuje srea kada mu je njena ruka dodirnula nogu.
Sudarili su se nosevima. Osjetio je otri, jasni miris kada je rukama pronaao mrava
ramena i grudi nalik malim mesnatim vokama.
Tapkajui je potraio svjetiljku.
Nije joj bilo vie od dvanaest godina. Mehdijeva gostoljubivost, shvatio je dok mu
se vrtjelo u glavi.
Njezino ga je mravo tijelo optuivalo. Ustao je i otvorio vrata. Djevojica je ukoeno
leala gledajui ga. Njezine su ga oi na nekoga podsjeale. Saidi? proaputala je.
Van.
Oi su joj se stisnule, crte lice opustile i ona je poela plakati poput djeteta to j
e i bila. Vidio je da se boji pomaknuti; priao joj je i drei je za ruku izveo u hod
nik. Nadajui se da nee biti kanjena ili izgubiti plau zatvorio je vrata i bacio se n
a krevet.
Ubrzo je ustao i tiho pokucao na vrata izmeu spavaih soba.
Tamar je dola do njih i odkrinula ih. to je?
Jesi li dobro?
Naravno. Ovo je arapska kua. Na e nas domain tititi svojim ivotom sve dok smo njegovi
gosti.
Vrata su se zatvorila dok se vraao u krevet. Zatim su se opet otvorila. Hvala ti t
o se brine za mene. Odgovorio joj je da nema na emu.
Ujutro ga je probudilo ritmiko zavijanje za koje je na kraju shvatio daje glasno
navijen radio. Vruina je bila nepodnoljiva, a sopran je u nedogled zavijao. Osjeao
je strahoviti poriv da pronae Mehdija i zatrai da vidi dijamant, no obukao je krat
ke hlae i tenisice. Odjeven u bijelu pamunu jaknu Tresca je u blagovaonici postavl
jao stol.
Mislio sam otii na plau. Je li to doputeno?
Naravno, sair. Spustio je pladanj s aama i izaao van iza Harrvja.
U daljini je bijeli ribarski amac bio priljubljen uz plavu vodu. Nije bilo nikakvi
h drugih znakova ivota. Harry je hodao sve dok nije doao do vrsto ugaenog pijeska, a
onda poeo trati. Iza njega je trao Tresca u svojoj bijeloj posluiteljskoj jakni.
Sada emo se vratiti rekao je Tresca nakon nekih osamsto metara.
Harry se boksao s nevidljivim protivnikom. Na kratko je razmatrao mogunost da mu
dobaci dobroudnu fintu glavom, a moda i da se malo otvoreno boksaju. Tresca nije ni
ti oteano disao. Harry je imao dojam da bi mu, da eli, mogao mnogo nauditi. Posluno
se okrenuo i poeo trati natrag prema kui.
Pola sata poslije dobio je dobar doruak za vrue vrijeme, narezano povre i jogurt, h
umus i tahini, kruh, sir i aj. Jedite u ime Boje rekao mu je Mehdi.
Bismillah rekla je Tamar. Vidjelo se da je napeta po tome to je govorila vie no inae
. Harry je gledao kako Tresca u novoj bijeloj jakni odlazi po svjeu kavu za nju.
On je izvanredan sluga rekla je.
Oh? Da,- naravno.
Nije Egipanin.
Albanac je rekao je Mehdi. Ja imam albanske pretke. Znate, imao ih je i Faruk.
Kada su postali Egipani? upitala je Tamar.
U ranom devetnaestom stoljeu. Mameluci su ustali protiv Otomanskog carstva u Egipt
u, a Turci su protiv njih poslali albanske udarne jedinice koje je vodio mladi asn
ik Mehmet Ali. Uguio je pobunu, a zatim Turcima okrenuo lea i proglasio se vladare
m Egipta.
Potjeete od jednog od njih? upitala je.
Moj pradjed je bio jedan od njegovih pjeaka. Prije no to su obavili zadatak pregaz
ili su Nubiu Sennaar i Kordofan, izgradili Khartum, zauzeli Siriju, a kada je Ali
Paa ostario, porazili su i Turke koji su im jedno zapovijedali. Alijev posinak i n
asljednik bio je Ib-rahim, iji je sin bio Ismael, iji je sin bio Ahmed Fuad, a nje
gov Fa-ruk.
inilo se kao da e Tamar postaviti jo jedno pitanje. Volio bih iskoristiti prednost d
obrog svjetla rekao je Harry leerno.
Mehdi je klimnuo. Ispriajte me.
U nervozom ispunjenoj tiini pili su kavu dok se nije vratio. Nosio je malu kutiju
od maslinovog drveta. U njoj je bila smea muka arapa. Kada je uzeo pamunu arapu za pr
ste i protresao je, preko stola se prema njemu otkotrljao jedan od najveih dijaman
ata koje je Harry ikada vidio. ak i na slabom blagovaonikom svjetlu blistao je na
pozadini posude za maslac. Uzeo ga je trudei se da sprijei drhtanje ruke.
Trebat e mi stol pokraj prozora na sjevernoj strani kue. Mehdi je klimnuo. To e bit
i u mojoj sobi rekao je ispriavajui se.
Ako nemate nita protiv?
Naravno da ne. elite li jo neto?
Moda biste mogli ugasiti radio rekao je Harry.
Trebao je traiti da naprave krevet. Sjeverno je svjetlo padalo kroz prozore sobe
u kojoj je na jo uvijek zguvanim plahtama leala ljubiasta enska spavaica.
No ostavili su ga samoga. Utonuo je u stolac i zurio u dijamant.
U potpunosti gaje razoruao. Povjesniar u njemu nadvladao je strunjaka za dijamante d
oputajui mu da ga potresu razdoblja i dogaaji koje je kamen preivio.
Uskoro je otiao do prozora i vidio kako Tresca sjedi u hladu i guli krastavce. Dr
ugi sluga kojeg su zvali Bardvl stajao je iza niskog zida na krovu kunog krila. K
ada je Harry otvorio prozor Tresca je nastavio oprezno guliti krastavce, ali je
Bardvlova ruka nestala iza zida.
Bio je zadovoljan. Sa straarom se osjeao ugodnije.
Iz torbe je izvukao blok veoma bijelog papira, krpicu od an-tilop koe i malu smeu
kovertu u kojoj je bio polukaratni jarkouti dijamant najpoeljnije boje. Trljao je
oba dijamanta s koom. Zatim ih je stavio na bijeli papir tako da se dnevna svjetl
ost mekano odbijala o povrinu papira i vraala u kamenje.
U manjem je dijamantu nijansa bila savrena. Iz torbe je izvadio boicu metilenskog j
odida kojeg je u New Yorku razrjeivao benzenom sve dok nije bio iste gustoe kao i
jarkouti dijamant. Izlio je malo otopine na staklenu alicu i ubacio unutra polukar
atni dijamant. Mali je kanarinac nestao pred njegovim oima. Indeks loma tekuine bio
je isti kao i indeks kamena tako da se zrake svjetla nisu lomile nego su u ravnoj
liniji prolazile kroz tekuinu i kamen inei kamen nevidljivim.
Kada je stavio Inkvizicijski dijamant u alicu nije posve nestao kao manji dijamant
. U unutranjosti su bili zarobljeni mjehuri i mala mlijena mrlja. No greka bi iskak
ala poput svjetionika u crnoj noi. Odmah je bilo jasno da ovaj dijamant nema greku
.
Trebao sam ti rei, rekao je njegov otac.
Do vraga, tata. Dopustio si je da se naljuti na ovjeka kojeg je oplakivao. to si m
i trebao rei?
Izvadio je dva dijamanta iz otopine i osuio ih, zatim izvadio instrumente i pripr
emio se da ih izmjeri. Inkvizicijski dijamant kotrljao mu se u ruci, raskoan, teak
i blistav od izlomljene svjetlosti.
Dotaknuo je brioletu.
Ovog je napravio jedan od njegovih predaka!
Na dnu kamena postojali su mali utori, precizno urezani. Nainio ih je jedan drugi
njegov predak, rekao je samome sebi, onaj koji je umetnuo dijamant u Grgurovu m
itru.
19
LJEVAONICA TOPOVA
Svaki put kada bi Isaac Hadas Vitallo otiao u Dudevu palau predstavio bi se svojim p
unim imenom i svaki bi put uo kako ga najavljuju kao idovskog draguljara iz sela T
reviso. Preplavili bi ga mirisi tog mjesta, mirisi vlanog kamena i tijela koje pre
tjerano snani parfemi i ogoljena mo nisu uspjevali posve nadvladati, i uznemirili
mu eludac.
Dudje sluao srdano se smijeei i hladno ga gledajui. Iskoritavate nau dobrotu rekao
o da kori glupo dijete. Zbog nae ljubavi ne morate nositi uti eir. Vi i vaa obitelj s
mijete ivjeti u lijepoj kui poput krana, a ne unutar Gietta. No sve to nije dovoljno.
Morate me jo gnjaviti s mrtvim idovima.
Vaa Milosti, napadaju nam pogrebne povorke izmeu Gietta i groblja na Lidu usprotiv
io se Isaac. Na moemo pokopati svoje mrtve niti pod okriljem noi budui da se po zako
nu troja vrata Gietta zatvaraju u sumrak i ne otvaraju sve dok se ne oglase juta
rnja zvona na Campanilu Svetog Marca. Traimo zatitu naih vojnika.
To je jednostavno rekao je Dud javite mi se svaki put kad umre netko od vaih.
Ne bismo vam eljeli tako esto dosaivati rekao je Isaac. Obojica su znala da bi taka
v dogovor znaio masovno podmiivanje kad god bi umro neki idov. Bilo bi jednostavnije
da izdate zapovijed da se za svaki sprovod osigura straar. Zar ne, Vaa mi-olosti?
Hmmm. Dud gaje promatrao. uo sam da ni kuga ni groznica ne mogu pokositi onoga tko
nosi prsten od hijacinta. Znate li ita o tome, draguljare?
Isaacje zatomio uzdah olakanja. uo sam. Znam gdje mogu nabaviti lijepi hijacint. N
ainit u vam prsten.
Ako elite rekao je Dud nehajno. U svakom sluaju, moda se neete morati jo dugo bri
bog sprovoda na Lidu. Krajem godine istie condotta.
Vaa Milosti? Condotta, ili vladanje, bio je ugovor po kojem su idovi imali pravo iv
jeti u Veneciji. Nekoliko su ga stoljea periodiki obnavljali, obino nakon to bi vlast
i oklijevale, a zatim primile mito. Je li sigurno da nee biti problema oko condot-
te?
Crkva je beatificirala Simeona od Trenta Isaac gaje ukoeno pogledao.
Na grobu su se dogaala uda. Ozdravili su nijemi, slijepi i paralizirani, a mrtvi oiv
jeli Dijete je sada sv. Simeon.
Prije vie od sto godina gorljivi antisemitski propovjednik odrao je u Trentu na nj
emakoj granici sjeverno od Venecije Lente-nsku propovijed. Sveenik je rekao seljac
ima da idovi meu njima vre obredna umorstva i upozorio ih da paze na djecu kako se
bude pribliavao Pesah.
Na veliki etvrtak nestalo je dvadesetosmomjeseno dijete po imenu Simeon. Pretraili
su kue no od djeaka nije bilo nikakvog traga sve do Uskrsnog ponedjeljka kada je ne
kolicina uasnutih idova pronala njegovo malo tijelo kako pluta u rijeci. Mukarci, ene
i djeca mueni su sve dok neki nisu vritei priznali da su ubili djeaka kako bi njego
vu krv mogli iskoristiti za vrijeme Pesaha. Voe idovske zajednice dovukli su ispred
mjesne crkve, pokrstili ih, a zatim masakrirali, nakon ega je Europom zavladao d
ugotrajni teror. Vie od pet godina nakon tog dogaaja, u Portobuffbleu, selu blizu Is
aacovog doma trojicu su idova optuili za obredno umorstvo i spalili.
V
Morate shvatiti Senat rekao je Dud razborito. Cak i bez te beatifikacije ima mnog
o pobonih ljudi koje vrijea i sam pogled na idove.
Prolazei kroz Fondamenta della Pescaria, staru ribarnicu koja se naslanjala na Ri
o Canareggio, Isaacje prouavao naherene obrise kua etvrti opasane zidinama udei se ka
ko se ljudi i dalje bore
kako bi ivjeli kao zatvorenici. Bio je to nezdravi otoi okruen kanalima. Neko je to bi
lo movarno gradilite Gietta Nuovog, nove li-jevaonice topova, od koje mu je zauvij
ek ostalo ime. Kada je odlueno da e se tu smjestiti idovi, vlasnici otoka podigli su
ruevne zgrade. Pravo na vlastitu imovinu davno im je bilo oduzeto; u Giettu su p
laali trideset posto vee najamnine no to su na nekom drugom mjestu krani plaali za bolj
e kue. etvrt je bila premala. Uskoro se proirila na malo susjedno podruje, Gietto Vec
chio, staru ljevaonicu, a poslije vie nije nikamo mogla rasti osim uvis. Izvorne
drvene kue jeftino su i loe nadograivane kat po kat sve dok nisu postale visoke poar
ne zamke koje su se tresle i njihale za vjetrovita vremena. Uz rubove uskih kriv
udavih ulica vodili su prolazi na kojima je bilo pet est javnih bunara stoje bio j
edini izvor pitke vode za gotovo tisuu i dvjesto ljudi
Isaacje preao preko malog mosta na ulasku u Gietto i klimnuo vrataru. Bila su etiri
vratara, svi krani. Plaali su ih da paze da nijedan stanovnik ne izae nou van, da sv
i nose uti eir to je bio znak idovskog prokletstva, da mukarci nemaju nikakve veze s k
ranskim enama i da ako posuuju novac ostanu u granicama prihvaenih kamata.
Otiao je u sinagogu i sjeo u predsoblje dok je podvornik hitao van da izvri to mu j
e naloeno. Kada su voe zajednice uli u ul i sjeli neki su ga kivno gledali; on i dude
v lijenik bili su jedini Zidovi u Veneciji kojima je bilo doputeno ivjeti izvan Lje
vaonice topova. Njegova je savjest, meutim, bila ista. Unato povlasticama uvijek je
radio u njihovo ime. Naslonio se prema naprijed i pogledao ih.
Sprema se velika nevolja rekao je.
Konj je nemirno kasao osjeajui kako je Isaaca, dok je jahao prema Trevisu, ispunio
osjeaj ponovne slobode. Njegovo je imanje bilo dobrano izvan grada kojeg je iz na
vike zaobiao. Bila je to siromana vapnenaka zemlja, dio kamenite jadranske ravni koj
a se protezala od obale do ljubiastih Venecijanskih Alpi u daljini. Kia je prolazil
a kroz kredasto tlo i otjecala u more te su preko ljeta Isaac i njegova obitelj
morali stalno navodnjavati. Unajmio je zemlju od Duda koji je bio siguran da tu n
itko ne moe nita uzgojiti.
Elijahje orao u vinogradu. Obraivali su zemlju tijekom cijele blage zime nastojei
skloniti tlo da zadri neto vlage. U proljee bi loza izbacila njene izdanke i izvukla
mineralnu snagu iz tankog sloja zemlje koja je bila puna oklopa starih zemljanih
mekuaca, ivotinjskih kostiju, komadia rimskog metala i hitinastih ljuski nebrojenih
generacija kukaca. Kada bi dola jesen na neki bi se nain pojavili teki grozdovi ve
likog, tajnovitog groa gotovo crne boje s pranastim plavim makima na plodu, prepuno s
latkih, mukatnih sokova jedine krvi, pomislio je mrko, koja su trebali ili eljeli d
a im pomogne u proslavi Pesaha.
Elijahje mahnuo kada je ugledao oca i povukao uzde na volovima. Nije se esto smij
eio te je Isaacu bilo ao to e vratiti muku u njegovo lice kada prepria dogaaje tog dan
a.
Nije me briga rekao je Elijah iznenadivi ga. elim otii nekamo gdje moemo posjedovat
zemlju.
Takvo mjesto ne postoji. Tu nam je bolje nego bilo gdje drugdje. Tu sam dudov dra
guljar.
Ima li neto novca?
I?
Mora postojati neka drava. Neka zemlja.
Nema je. A i da ima? Stoje s drugima, onima u Giettu? Veina ih ima malo ili nita.
No mladi nije poputao. Mogli bismo otii na istok.
Bio sam ondje. ivot pod Turcima je pakao.
Daleko na istok.
Isaac se namrtio. Ii putem Marca Pola bio je Elijahov djeaki san, no sin mu je bio g
otovo mukarac. Polovi su doli do Kitaja prije tristo godina, a ne juer rekao je kra
tko. Zapadnjake koji se usude krenuti ubijaju bili oni krani ili idovi. Snai e se s o
m to imamo. Promijenio je temu. Imamo li hijacint?
Elijahje skrenuo pogled. Ne znam.
Dunost ti je da to zna rekao je. Kopanje po zemlji je radost, dodatak. Dragulji su
ti posao. Trebam hijacint za Du-da. Provjeri imamo li ga i odmah me izvijesti.
Dok je na konju, a ispred volova, iao prema kui zaalio je svoj otri ton. Volio bi da
jo uvijek moe priviti djeaka na prsi i go-
voriti mu o svojoj ljubavi. Elijahu ivot nije bio lagan. Ubrzo nakon to se rodio I
saacje otiao iz Venecije na svoje prvo dugo putovanje kako bi kupio dijamante. Pu
tovao je istokom bio je u Konstanti-nopolisu, Damasku, Kairu, Jeruzalemu i vrati
o se s nekim od najljepih dragulja koje je ikad vidio, draguljima koji su mu omogui
li da pobjegne iz poluzatvora Ljevaonice topova. No zbog trgovine je vie od etiri g
odine izbivao iz kue. Kada se vratio djevojka koju je oenio postala je ena, stranac,
a sin mu je tjednima vritao kad god bi mu se pribliio. Nakon toga je otiao na jo dv
a putovanja no ni najednom nije ostao dulje od osamnaest mjeseci. Dobio je jo tri
sina i dvije keri Fiorettu, Falconea, Meshullama, Leonea i malu Hayu-Rachel koji
su bili male dobne razlike te su imali jedni druge. Od sve njegove djece jedino
Elijah, njegov prvoroenac, nije imao drutva. Elijah je imao samo dva vola, siromanu
zemlju u zakupu i svoje lude snove.
Jesu li ti snovi bili tako ludi?
Isaac se usred noi suoio s injenicom da bez obzira na to slae li se on sa eljom svoje
g sina, Zidovima je zapovjeeno da odu.
Tiho je izaao iz kreveta kako ne bi probudio usnulu enu. Nije bilo mjeseca niti bi
unato kasnog sata riskirao da netko vidi kako idov iz Trevisa kopa po zemlji u bl
izini tora za ivotinje. Mala vreica od kozjeg mjehura bila je upravo ondje gdje ju
je zakopao. U njoj je bio veliki uti kamen kojeg je kupio na svom treem putovanju.
Predstavljao je nagomilanu zaradu generacija trgovaca dijamantima koji su se zval
i Vitallo. Bilo je to bogatstvo skromije od onoga koje su sakupile druge imune os
obe, pa ak i neki idovi no unato tome predstavljao je bogatstvo kakvo nijedan od nj
egovih predaka nije zamiljao. Kupio gaje jeftino u zemlji i vremenu kada se mogao
dobiti po cijeni koja je bila znatno ispod njegove vrijednosti. Pa ipak je morao
dati gotovo sve stoje imao u priuvi. injenica to ga ima omoguavala mu je da ga uzme
i pobjegne bude li nuno. Otvarala je takoer i mogunost da ga uniti jedna jedina kraa
te je s vremena na vrijeme provjeravao zakopanu vreicu kako bi se uvjerio daje n
itko nije dirao.
Budu li morali otii iz Venecije, hoe li ovim kamenom uspjeti kupiti nekakav siguran
ivot?
Nakon to su idovi istjerani iz panjolske osamsto tisua njih napustilo je zemlju nema
jui kamo otii Neki su stigli do afrike obale, gdje su im Arapi silovali ene i u potra
zi za progutanim dragocjenostima rastvarali tijela mukaraca. Neki su otili u Portug
al gdje su kupili pravo na postojanje svim to su imali i gdje su im sinovi i keri
pred njihovim oima odvueni i krteni Tisue su prodane kao robovi, tisue su poinili samou
bojstvo. U genovskoj luci zabranjen je ulaz nekolicini brodova na kojima su bili
izgladnjeli prognanici. I bogati i siromani idovi umrli su u luci od gladi. Njiho
va su raspadajua tijela zapoela kugu koja je odnijela ivote dvadeset tisua genovljan
a.
Isaacje zadrhtao. Vratio je dijamant u vreicu i ponovno je zakopao ne zaboravivi p
rikriti znakove kopanja.
Mnogi su mahnito molili. Neki su postili kao da, liavajui sebe, mogu natjerati Bog
a na milost. Isaacje iz iskustva znao da nema smisla sluati oajnike koji su provod
ili vrijeme oplakujui sudbinu. Susreo se s nekoliko ljudi vrsta pogleda koji su zna
li stoje opasnost.
Misli li da su ovaj put ozbiljni? upitao je rabin Ra-fael Nahmia.
Isaacje klimnuo.
I ja rekao je Judah ben David, dudov lijenik.
/ prije su to govorili rekao je rabin.
Nikada to nisu rekli nakon beatifikacije Simeona iz Trenta odgovorio je Isaac. N
ikada to nisu rekli 1588. godine njihova Gospoda.
Banke su bile njihova najvea nada.
idovi su ivjeli u gradovima dravama od rimskih vremena kada nisu imali nikakvih ogra
nienja. Bili su zemljoradnici, radnici, trgovci i obrtnici, no kada su se pojavil
a velika talijanska trgovaka i proizvodna sredita kranski su radnici poeli osjeati ogo
renje prema energinim nevjernicima i bojati se njihove konkurencije te su osnovali
obrtnike cehove kao poluvjerska drutva. Polako, ali sigurno idovi su izbaeni iz natje
canja u toliko prljave i poniavajue poslove da ih nitko nije htio ili toliko ezote
rine i spe-
cijalizirane poput medicine i trgovine dijamantima da su revno traili njihove uslu
ge.
Dok se to dogaalo Crkva je poela shvaati daje lihvarstvo bolno mjesto kranstva. Iako
je posuivanje novca bilo zabranjeno kao grijeh, trgovci, kneevi i visoki sveenici b
avili su se time naveliko te su kamatne stope bile neumoljive i iznosile ponekad a
k i 60 posto. Cijelo je drutvo ovisilo o posuenom novcu. Seljaci su se zaduivali kad
a bi etva bila loa, graani zbog bolesti ili proslave vjenanja. Iako je crkva osuivala
posuivanje radi zarade sama nije bila spremna posuivati bez kamata. Pa ipak su bil
i svjesni da su krediti nuni za opstanak siromanih.
Veina tadanjih Zidova kojima je bilo zabranjeno baviti se obrtima i prodavati novu
robu neizvjesno su ivjeli kao trgovci rabljenih stvari i preprodavai stare odjee.
Crkva je pozvala nekoliko starijih idovskih obitelji koje su neko bile uspjeni trgov
ci da postanu bankari, stoje bio dogovor u kojem su vidjeli mnogo prednosti. Kransk
i lihvari nee gorjeti u paklu. idovske su bankare mogli lako nadzirati zato to su i
mali minimalne graanske slobode. Grad je dobivao godinji porez od onih kojima je da
na povlastica da vode banke, a svaki put kada bi se obnavljala condotta crkva bi
od bankara uzimala veliki iznos novca.
Odreena je nova kamatna stopa od h posto, no odmah je bilo jasno da bez nunih podm
iivanja to nee omoguiti bankama da preive te su stope poveane na 10 posto kada je pos
tojao zalog, odnosno 12 posto bez njega, potena stopa u venecijanskoj ekonomiji. Z
a nekoliko su godina i Crkva i ljudi zaboravili prethodnu kamatnu stopu od 60 pos
to i bili zdrueni u mrnji i preziru prema idovskim lihvarima. Uskoro su izvrili takav
pritisak da su stope postupno smanjene sve dok nisu dole na pet posto te je ono t
o je starim obiteljima bilo ponueno kao povlastica postao nepodnoljivi teret. Budui
da su banke bile razlog zbog kojeg su tolerirali idove u gradu, ljudi u Giettu s
matrali su odravanje banaka posebnim porezom kojeg su morali podnositi i godinje pr
ikupljali pedeset tisua dukata kako bi stvorili sredstva za kredite od tri dukata
za kranske siromane.
Hoe li moi bez banaka? upitao je rabin.
Mrze nas vie no to vole nae zajmove rekao je Isaac.
U blizini zvuk molitve dosegao je novi stupanj mahnitosti.
Treba nam udo rekao je ogoreno rabin. udo koje bi moglo stajati uz bok onome to se
godilo na grobu su Simeo-na od Trenta.
Sljedeeg je dana Isaac pozvan u Dudevu palai Treba nam vaa pomo, Vitallo rekao je Du
Vaa Milosti ?
U vatikanskoj je zbirci neki uti dijamant. Prilino veliki komad kamena. Zove se Ale
ksandrovo oko prema papi Aleksandu VI, ocu Borgia.
Isaac je klimnuo. Jedan od velikih dijamanata. Naravno, znam za njega. Izbrusio g
aje moj predak.
Vatikan sada eli nainiti mitru za papu Grgura u koju bi stavili Aleksandrovo oko.
Dobro je poznato koliko je vjet moj draguljar rekao je Dud ponosno. Zamolili su me
da vama dam taj zadatak.
To je golema ast, Vaa Milosti Veoma sam oaloen. Dud gaje pogledao. Zato oaloen?
idovima je zapovjeeno da odu.
Vi, naravno, moete ostati i obaviti zadatak.
Ne mogu.
Ostat ete. Zapovijedam vam da ostanete.
Ostati dok drugi odlaze znailo bi za mene i moju obitelj kao da smo ivi zakopani.
Pogled mu se susreo s Dudevim. Nijedan nas drugi oblik smrti toliko ne plai.
Dud se okrenuo i otiao do prozora gdje je stao i zamiljeno gledao more.
Vrijeme je prolazilo. Isaac je ekao znajui da ga nisu otpustili Vidio je iznad Dudov
e glave u svilenoj kapi vlasti kako bezbrojne tokice suneve svjetlosti pleu iznad vo
de. Koliko je karata u moru? Bog je pravi stvoritelj faseta. Nijedan smrtni brus
itelj dijamanata ne moe ni izdaleka postii takav sjaj.
Dud se napokon okrenuo.
Moda bih mogao pomoi vaim Zidovima. Ima u Senatu onih koji bi alili za bankama. Na os
tale mogu utjecati...
Vaa Milosti naa zahvalnost...
Plemenitije podigao ruku. Da se razumijemo, Vitallo. Nimalo me nije briga za vau
zahvalnost. Zahtijevam da uinite neto zbog ega u dobiti zahvalnost Vatikana jer sam
doveo nekoga tko to moe napraviti. Prezirno je pomaknuo ruku otputajui ga.
Isaacje pohitao u Gietto. Otiao je ravno u sinagogu i potraio rabina Nahmiu.
Imamo vae udo rekao je likujui.
Kada je birao zlatara Isaac se okrenuo Napulju. Salamone iz Lodi-ja bio je nevje
rojatno daroviti idov koji je naukovao pod Benvenu-tom Cellinijem posljednjih god
ina majstorovog ivota. Cellini gaje izabrao zbog zahvalnosti prema Graziadiou, ido
vu od kojeg je on uio zanat. Mnogi su u njemu vidjeli nasljednika svojeg uitelja.
Napolitanacje bio krupan, odbojan ovjek, neredna pijanica koja je poznavala bubul
jice na svakoj kurvi, no Isaacuje bilo lake raditi sa idovom. Zajedno su se sloili
oko oblika mitre koji se temeljio na mitri koju je u Hramu nosio Veliki sveenik.
Zabrinjavalo ih je zlato koje e im za to trebati no kada je dolo vrijeme bez ikakv
e pritube dan im je novac za materijal Kako bi smanjili troak, a i zato da ukras ne
bude preteak za Papu Grgura, Da Lodije istalio zlato i izradio niti koje je utka
o u krunu prije no to su se te iste koje su labavo prelazile jedna preko druge pos
ve ohladile. Rezultat je bio mitra takve istananosti i bogatstva daje ganula Isaac
a. Ulijevala mu je strahopotovanje misao da su Boji putevi tako tajnoviti i daje s
tvorio tu ljepotu iz vlastitog straha, Dudove ambicije i runoe Sa-lomonea da Lodija
.
Mitra je oduevila Duda koji je dao daje uvaju i zapovjedio Isaa-cu da umetne dijama
nt u Dudevoj palai.
Radim samo u mojoj radionici, Vaa Milosti rekao je odluno Isaac. I prije su se zbo
g toga prepucavali.
Onda va duan i kuu moramo preseliti u Gietto.
Ne mogu ivjeti u Giettu, gospodaru.
Ne mogu jamiti sigurnost u vaem domu u Trevisu rekao je Dud.
Isaacje mislio da pretjeruje no onda je osjetio nasilje u zraku. Kako se bliio Us
krs puk je postajao sve gorljiviji. Mjesni su sveenici propovijedali o ubilakim na
mjerama onih koji su ubili Isusa. Posvuda su se mogli vidjeti ljudi s medaljama
i kapularima koji su podsjeali na mueniko dijete iz Trenta iji su smrt oplakivali kao
da se dogodila tog dana, a ne prije jednog stoljea, a lica idova poprimala su mrani
izraz kada bi se usudili izai iz Giettoa. Ljudi su javno traili da se svi Zidovi u
Veneciji prisile da prisustvuje preobraenikim propovijedima kao Zidovi u drugim gr
adovima dravama.
Dudje izdao proglas.
Poduzete su mjere kojima se osigurava da ne krani ne narue najvei blagdan kranske godin
e. Vrata Gietta e se zatvarati, zakljuati i uvati od izlaska sunca na Veliki etvrtak
do popodneva sljedee subote. Za to e vrijeme svi prozori Gietta koji gledaju prema
van biti zapeaeni i nijednome idovi nee biti doputeno da izae za vrijeme Velikog tjed
na, pod prijetnjom najstroe zakonske kazne.
U vanjskim zgradama farme u Trevisu bit e smjetena satnija. Isaacje mrzio to uvari iv
e tako blizu, to su mu uvijek za petama. Tjedan prije no to su doli iskopao je malu
opnastu vreicu koju je zakopao blizu prostora za ivotinje. Nije elio da neki vojni
k koji poeli otii u ribolov na pastrve u nekom vapnenakom potoku otkopa njegov uti di
jamant dok bude traio crve.
Dan nakon to su mu donijeli mitru i dijamant kojeg su zvali Aleksandrovo oko pozv
ao je Elijaha u radionicu i zakljuao vrata. Izvadio je oba dijamanta i stavio ih
jednog pokraj drugoga na stol na kojem je radio i nasmijeio se vidjevi pogled svoj
eg sina.
Dva? rekao je Elijah.
Ovaj je moj. Jednog e dana biti tvoj. I tvoje brae i sestara.
Tim se moe kupiti zemlje! Elijah je dotaknuo dragocjeni grumen koji je bio njegovo
nasljedstvo. Gotovo su iste veliine.
Pa ipak, jedan je mnogo vrijedniji. Koji?
Isaac je poduavao djeaka draguljima kao i Gemari od najranijih dana. Elijahje sjeo
na pod pokraj oevog stolca i navukao lupu. Njihov rekao je nakon kratkog vremena
razoaran. Osim crnila u vrhu, savren je. Najbolji koji si mi ikad pokazao.
Dobro si nauio. Mora nauiti vie. Sve emu te mogu nauiti.
Elijah nije rekao nita.
Odsada rekao je Isaac blago manje e obraivati zemlju, a vie e prouavati dragulje.
lo vremena za zemlju.
Djeak je poloio glavu u Isaacovo krilo iznenadivi ga. Alija elim zemlju rekao je gla
som koji je bio oajan i priguen oevim bedrom.
Isaac je dotaknuo neukroenu grivu. Mora bolje nauiti koristiti ealj. Pomilovao je si
po glavi. Ima ih bezbroj koji obrauju zemlju. Malo znaju o draguljima. Znanje je
naa jedina mo. Naa jedina zatita. Podigao je Elijahovo lice i pokazao mu Vatikanski d
ijamant. Ovog je izbrusio na roak, Julius Vidal. Majstor.
Gdje ivi?
Ve je dugo mrtav. Tri generacije prije no to sam se rodio. Ispriao je kako je Vidal
pobjegao iz Ghenta kada je teror Inkvizicije doao i do tamo, doao u Veneciju i pron
aao utoite u Giettu. Tvog je ukun djeda poduio umijeu bruenja dragog kamenja.
Koji su nai roaci njegovi potomci ?
Isaac je odmahnuo glavom. Nijedan. U gradu se pojavila kuga. Iz nekog su razloga
poteeni bili samo oni u Giettu. Kivni su ljudi bacali stvari preko zidova. Zaveljaj
e odjee zagaene kunim pritevima. U prenapuenom su Giettu umrle stotine ljudi ukljuuju
la, njegovu enu i djecu.
Gadovi!
Ovio je ruke oko sina i privio ga. Djeakova e ramena biti ira od njegovih. Vlano lic
e prislonjeno uz njegov obraz okiralo ga je.
Zato nas ne ostave na miru? povikaoje Elijah.
Sami sebi govore daje to zato to Isus vie ne ivi.
Ja ga nisam ubio!
Znam. Nisam ni ja rekao je grubo.
Te je godine petnaesti dan mjeseca Niana rano padao po kranskom kalendaru te je Pesa
h bio punih mjesec dana prije Uskrsa. Dan prije blagdana farma je bila pomnjivo
oiena, posue i jedai pribor za Pesah zamijenili su one koje se koriste ostalih dana,
a u kuhinji je, sloen i pokriven istim platnom, stajao beskvasni kruh iz pekarne i
z Gietta i ekao zalazak sunca i seder. Iz penica su se irili mirisi kae, peradi i jan
jeta koji se pekao u zainima i travama. Cijelog su dana stizali idovi s bavama i bo
cama da u njima odnesu dobro vino za Pesah koje su prole jeseni Vitallovi iscijedi
li iz svojeg groa.
Bila je Pepelnica. Ljudi koji su straarili u smjenama su odlazili u crkvu u selu
na blagoslov. Isaac i Elijah uzrujavali su se oko daske za crtanje dok su prve p
roljetne muice pozdravljale proljee estokim zujanjem. On je izraivao idejne skice, ra
zraujui detalje umetanja. Nee biti teko umetnuti dijamant u mitru no on je radio met
odiki, s najveom pomnjom.
Elijah koji se dosaivao vrpoljio se i zurio kroz prozore u zelene breuljke. Ako se
loze uskoro ne obreu, bit e prekasno.
Hajde, idi progunaoje Isaac.
Djeak je zastao onoliko koliko mu je bilo potrebno da uzme svinuti no za obrezivanj
e kojeg je odravao otrim poput britve, a zatim otrao prema vinogradu.
Isaac je uskoro uzdahnuo i odloio ugljen. Danje bio odvie lijep da bi ostao u kui. S
unce je bilo toplo, a povjetarac je donosio miris mora. Popeo se na malo uzvienje
iza kue s kojeg je rado pogledom prelazio po svojem posjedu. U dvoritu su mlaa djec
a pomagala majci da proda vino. Straari su besposliarili probavali vino, a Isaac se
nasmijeio kad je vidio da ih njegova ena prati otrim pogledom; njihova najstarija
ki Fioretta poela je pupati.
Visoko na nebu bili su bijeli oblaci a kamo god je pogledao vidio je ivot koji se
budi. Tlo je bilo vlano, no on je sjeo i gledao kako na udaljenom breuljku njegov
sin obrezuje lozu.
Dva su djeaka dojurila preko vrha breuljka. Otrali su ravno prema vinogradu.
Za njima je brzo iao stariji ovjek koji je jurio punom brzinom. Zastoje starac juri
o za njima? I zastoje nosio kosu kada je konja bila mjesecima daleko?
Isaac je jasno vidio djeake, ak i mrlje od pepela na njihovim elima. Otrali su ravno
do njegovog sina i inilo se da ga pokuavaju tui. Elijah ih je bez tekoa odbijao ekajui
a doe starac.
Preko breuljaka nadirali su ljudi svih dobi.
Ne! povikaoje Isaac.
Fioretta je u dvoritu ispustila bocu vina. Vojnici su dohvatili oruje.
Isaac je trao.
Vidio je kako je starac doao do Elijaha. Otrica kose je zabljesnula, svjetlija od
sunca na moru. Elijah nije ni pokuao upotrijebiti no za obrezivanje. Kada je kosa
ponovno bljesnula, bljesak je bio boje rubina, bljesak najstranije fasete.
Elijaha su pokopali treeg dana Pesaha na groblju na Lidu. Dud je osigurao straare,
a sam je nekoliko dana poslije doao do farme.
Nije da vas nisam upozorio, Vitallo. Isaac gaje pogledao.
Bilo kako bilo to je svakako veoma nesretan sluaj... ovjek koji vas je rasjekao po
ramenu, onaj kojeg su ranili. Umro je, znate.
Isaac je klimnuo.
Dud je slegnuo ramenima. Stari seljak. inilo se da mu je neugodno; bio je naviknut
jednom godinje vidjeti pepeo na elima krana; oito je pepeo na glavama idova u kostrij
eti bio dokaz njihovog barbarstva. Hoe li se posao zbog toga oduljiti?
Trideset dana, Vaa Milosti. ... Mora li biti tako dugo ?
Da, Vaa Milosti.
Onda elim da posao bude zavren im proe trideset dana, je li jasno ?
im je Dud izaao iz kue Isaac je sjeo na pod i poeo moliti
Rana na ramenu gaje boljela no mogao se koristiti rukom. Tridesetog dana ujutro s
kinuo je kostrijet i podiao bradu. Zakljuao je vrata radionice i stavio mitru na st
ol. Zatim je dugo vremena sjedio s rukom na praznom stolcu gledajui breuljak kroz
prozor.
Naposljetku je uzeo kamen i umetnuo ga u Grgurovu mitru.
Dva dana poslije iselili su ih iz kue. Nisu mogli ponijeti sve stvari koje su sak
upili svih tih godina u Trevisu. Konj je vukao kola u kojima je bila njihova svo
jina i njihove stvari koje su uzeli sa sobom, dok su oni ili za kolima pokraj vin
ograda u kojem su ve radili Dudovi seljaci.
Novije eir bio najljepi koji je uspio kupiti. Moda se to njemu samo uinilo no kada su
stigli u grad imao je dojam kao da su se on, njegova ena, Fioretta, Falcone, Mes
hullam, Leone i mala Haya-Rachel rasprili u zraku i daje vratar vidio jedino utu b
oju eira dok su prelazili mali most i ulazili u Gietto.
ETVRTI DIO
NALAENJE
2O
GEMATRIJA
D
va milijuna i tristo tisua dolara? Oaj Saula Netschera uo se unato limenom zvuku loe
veze.
Na prijatelj ga vjerojatno ne bi prodao ak i da moemo platiti. Mislim da eli neto dru
go. Moda oprost od Egipta. Moda ak i posao u njihovoj vladi.
Jesi li siguran?
.. .To bih ja elio da sam na njegovom mjestu.
On nije ti. Pokuavaj i dalje, Harry. Ponudi mu neto razborito. Moda bi elio biti grad
onaelnik New Yorka.
Harry se nasmijeio. Ne vjerujem. Veoma je inteligentan rekao je. Je li mi sin tu?
Deset tisua kilometara daleko Netscher je uzdahnuo. Ostani na vezi.
Halo, tata?
Jeff. Kako je moj momak?
Bolje nego u logoru.
Kakav je Saul prema tebi?
Dobar. Glas njegovog sina postao je oprezan. Imao si pravo.
...Kada sam rekao da e se naraditi?
Da.
Oboje su se nasmijali.
Pa, dobro zvui. Imaj samo na umu da su industrijski dijamanti i dragulji razliiti po
slovi.
Kad se vraa?
Oklijevao je. Brzo. Tamar gaje promatrala. Pozdravi majku, sine.
Dobro, tata. Bok.
Budi dobar, Jeffie.
Kada je spustio slualicu sjedili su i gledali se. U New Yorku je bilo gotovo jeda
naest naveer, no tu nisu bila ni etiri ujutro. Po mraku su ih odvezli u Jeruzalem,
pospane i deprimirane.
Kada si govorio s njim lice ti se izmijenilo. A glas ti je postao topliji.
Progunao je. Osjeao se nelagodno zbog te analize.
Misli li da bi opet mogao nai Mehdijevu kuu? upitala ga je.
Otro ju je pogledao. Zato?
Bez veze.
ak i da ga se tvoji prijatelji mogu dokopati, ja ne bih pomogao. Ne trgujem ukrade
nom robom.
Otili smo u Entebbe kako bismo spasili idove. Ne napadamo da bismo se doepali dijama
nta. Samo mi je palo na pamet kako ne bih mogla nai kuu i kad bih ti eljela.
Ni ja. Ne s ceste. Mogao bi ju nai s plae. Kada su mu dopustili da izae kako bi trao
na plai znao je da e Mehdi napustiti vilu odmah nakon njih.
Razgovarala sam s arapskom djevojkom dok sam ekala u njegovoj kui.
Oh?
Rekla mi je da si je otjerao.
Koliko joj je godina?
Petnaest.
Izgleda mlaa.
Tamar je dola do mjesta na kojem je sjedio. Ti si dobar ovjek.
Zato to ne jebem djecu?
Zato to si dobar ovjek.
Hvala. Godilo mu je to uti od nje.
Vraa se kui.
Za nekoliko dana. Nakon to se uvjerim da nema nade da ga kupim.
Rukama mu je uhvatila lice. Prestat u raditi za Ze'eva. Budimo dobri jedan prema
drugome, Harry Hopeman. Tako da se na tvojem odlasku rastanu dva dobra prijatelj
a.
Zamiljeno ju je pogledao. Da.
Poljubila gaje. Neto kasnije svukao je svoju dragu prijateljicu i odnio je pospano
u krevet.
Ujutro je otila trati s njim u svojim kratkim hlaama koje je nosila na Masadi i sta
roj sportskoj majici. S majice su bili otrgnuti rukavi, a na njoj su ablonom bila
napisana hebrejska slova koja je s veseljem preveo: Vlasnitvo Odjela za tjelesni
odgoj. Nije mu htjela rei tko joj je dao majicu. Imala je dobra plua, nije joj bi
lo teko trati i mnogo se smijala pri emu su divni bijeli zubi obasjavali njezino ta
mno lice. Morao se usredotoiti na tranje, a da je pri tome ne gleda. Izgledala je
tako zdravo, a kad je trala na njoj se sve pokretalo; kosa joj je vijorila i poska
kivala, grudi su joj se uzdizale i padale poput mora, njezine duge noge ile su gor
e-dolje, gore-dolje, gore-dolje dok se s njim provlaila kroz promet, kroz svjetin
u, pokraj djece koja su im podrugljivo dovikivala, okiranih starih idova, Arapa u n
evjerici, zabavljenih trgovaca u prepirci, ulinih trgovaca koji su ih poprijeko gl
edali i raznih nesretnih sveenika koji nikada nee spavati ni s obinom enom, a kamoli
s divotom kakva je bila Tamar Strauss.
Napokon su utrali u mali park i sruili se u sjenu visokog kaktusa.
Obrisala je znoj s lica golom rukom. Sluaj rekla je. Sino sam rekla da sve treba b
iti ugodno, bez svaa. No neto moram rei.
Harry je lagao i zatvorio oi. Mmmm...?
Ja nisam kurva.
Otvorio je oi. Tko je rekao da si kurva?
Ti, one noi kada si me naljutio.
Ne, grijei.
Poloila je lice na njegovu ruku. U jednome ima pravo. Otkad sam izgubila mua bojim
se prepustiti... osjeajima, mislim da se s tim moram suoiti. I na kraju neto s tim
u vezi i uiniti.
Drago mi je.
No ja sam udovica od dvadeset est godina. Oekuje li da ivim kao djevojka?
Boe oslobodi rekao je.
Ozbiljna sam. Ameriki mukarci ive opsjednuti seksom, a ipak duboko u sebi ele djevice
.
Podigao je ruku. Rekao sam samo...
Rekao si da sam vjerojatno iskusila odvie mukaraca. Za nekog poput tebe. Mislim da
si tako rekao.
Svi postajemo prokleti seksualni automati. Nema vie ni strasti, a kamoli ljubavi.
Samo mnogo mehanike eve.
Mislim da ima pravo rekla je mirno. Ali... Smee oi ga nisu isputale. Kako zna
mojem ivotu bilo vie mukaraca nego ena u tvojem?
Pogledao ju je.
Promisli o tome rekla je.
Ostavila ga je kako bi otila u svoj stan i uzela neke stvari. Kada se vratio u ho
tel ekale su ga poruke. David Leslau je zvao dvaput ali nije ostavio broj i zvat e
opet. Monsinjor Peter Harrington je zvao iz Rima.
Odmah se javio Peteru no kada je dobio Vatikanski muzej rekli su mu da Monsinjor
a Harringtona nee biti cijelo popodne.
Izvadio je crveni granat i polirao ga gotovo dva sata. Poeo je sjati poput prevel
ike kapi tamne krvi. Kada je zazvonio telefon pokuavao je odluiti da li da joj ga d
a prije no to ode takvog kakav jest ili da joj ga poalje kao gotovi bro.
Bioje to Leslau.
Kakve vijesti ima, Davide?
Dobre i loe.
Jesi li naao genizul
To je loa vijest.
Sranje. to bi onda moglo biti dobra vijest?
Rakhel je upravo primila svoj get, razvedena je. Vjenat emo se im postane punomoan,
za devedeset dana.
Vrag me odnio ako to nije dobra vijest. Mazel tov.
Hvala. Hoe li s nama na veeru? Pomoi nam da proslavimo?
Imat u pratnju rekao je.
Ortodoksija Rakhel Silitsky nadivjela je njezine probleme. Zbog nje su jeli u koer
restoranu u kojem su staklenke utih jaja ispunjavale vrh anka iza kojeg su mukarci
pripremali hranu. Uskoro su njih etvero razgovarali neusiljeno poput starih prij
atelja.
Leslau je mirno odsluao to se dogodilo s transakcijom dijamanta. I iskapanje je neu
spjeh. Nismo nali ni najmanji trag onoga to traimo.
Moda jednostavno nije ondje? upitala je Rakhel. Leslau je svojom rukom pokrio nje
zinu. Ondje je, ljubavi
moja, skoro da to mogu osjetiti. Toliko su ga davno sakrili ti pametni mamzeri,
tako dobro da ga jednostavno ne moemo nai.
Moda proputamo neto u svitku rekao je Harry. Klju koji rjeava sve odlomke. Tako je
ogo brojeva-mjera i koliina predmeta. Jesu li se moda igrali s gematrijom?
to je gematrija? upitala je Tamar.
Stara metoda idovske kriptografije rekao je Harry. Svakom je slovu abecede dana b
rojana vrijednost alef je jedan, bet je dva, gimel je tri i tako dalje, a kombina
cije slova imaju vee vrijednosti. Uenjaci su izmislili gematrgu kako bi na mistini n
ain protumaili biblijske odlomke i s tim napravili nevjerojatno sloene stvari. U jeivi
smo se cijelo vrijeme igrali jednostavnim vjebama. Uzmimo, na primjer, tvoje ime
rekao je Tamari. Brojani iznos slova je 640. Mogli bismo pogledati esto etrdeseti s
tih u Bibliji da vidimo ima li posebnu poruku za tebe.
Nasmijali su se izrazu njezinog lica.
Dat u ti i bolji primjer. Knjiga postanka ima tono 1534 stiha. U jeivi smo pamtili
tu injenicu tako to smo napamet nauili frazu Ah ladhaem, budui daje numeriki zbroj te f
raze 1534.
Ili uzmimo hebrejsku rije za trudnou, herajon. Njezina je brojana vrijednost 270. D
ijete se nosi devet mjeseci, je li tako? A solarni mjesec ima trideset dana. Znai
trideset puta devet daje herajon, trudnou.
Nema gematrije u Bakrenom svitku srdito je promrmljao Leslau. Gematrija se nye z
apravo koristila sve do kaba-lista, stotinama godina nakon to su hramske dragocje
nosti skrivene.
Kako bi otkrili umjetnike krivotvorine ljudi ponekad vre odvie sloene testove rekla j
e Tamar. inite li i vi isto? Bi li odgovor mogao biti vrlo jednostavan?
Oni su bili tako lukavi, prepredeni ljudi rekao je Harry. Pogledajte kako su sm
jestili dva skrovita u Akoru, prvo plitka geniza sa utim dijamantom i veoma duboko
zakopanim vjerskim predmetima. Moda su u ovom sluaju obrnuli smjerove. Odlomak u sv
itku kae da se geniza nalazi u podnoju nieg od dva breuljka. Moda se zapravo nalazi u
blizini podnoja vieg.
Pokuali smo i ondje kopati. Nema niega. Ponekad izaem iz atora rekao je Leslau i u
stinji se obraam tipovima koji su skrili te stvari. Kaem: Koji vam je vrag? Znam d
a ste ih morali dobro skriti. Ali igrate li se? Zar elite da ih nikad ne naemo?
Nitko se nije nasmijeio.
Je li ovo proslava zaruka rekao je Harry ili pogreb? Leslauovo se lice razvedril
o. Proslava zaruka. U to nema
sumnje. Poljubio je Rakhel u obraz.
Harry je odgurnuo stolac. Onda ih proslavimo rekao je.
Telefon je zvonio kada je okrenuo klju u bravi ali je i prestao prije no to je otv
orio vrata.
Oboje su skinuli cipele.
Ah rekla je Tamar.
Bili su u nonom klubu. Plesali su i popili mnogo vina. Izrael je tresla groznica
nostalgije u obliku jidi preporoda te su s nekim vojnicima satima pjevali pjesme
na jidiu, pjesme za koje je zaboravio da ih zna.
Odlino smo se proveli.
Odlino sloila se ona. Ono dvoje su dragi.
Sretni to su nali jedno drugo.
Da.
Gledao je kako sjeda ispred ogledala i poinje etkati kosu.
elim te.
Suspregnula je zijev. Dobro rekla je prijazno. Stao je iza nje i u ogledalu je p
ogledao u oi. Stalno.
Harry. To je zbog vina.
Ne.
Zaboravi. Ujutro nikome nee biti neugodno.
Jesi li ikad eljela neto tako snano da nisi mogla podnijeti pomisao da bude bez toga?
Da rekla je.
Dotaknuo joj je vrat. Ti ne eli mene na isti nain.
Odmahnula je glavom. Ali... Uhvatila ga je za ruku. Mislim kako e biti mnogo manj
e radosti u ivotu kada ode. Ti si me... oivio.
Zato bih te, onda, ostavio?
Kako to moe funkcionirati? Ti i ja? Ya Allah! S razliitih planeta rekla je.
Zazvonio je telefon. Bio je to Peter Harrington. Harry? Nije elio prekidati razgo
vor zbog Petera Harringtona. No ona mu je dobacila poljubac i otila pod tu.
Halo, Peter.
Jo si tu. to znai da si me pobijedio, zar ne?
Do vraga, ne. Znai samo da si izgubio manje vremena nego ja.
teta, Harry... Kakav sam ja licemjer. uje li kako se trudim izbaciti zadovoljstvo i
z glasa?
Nasmijeio se. Nemoj se osjeati krivim. ak su i monsi-njori ljudi. Ti si definitivno
ispao?
Nikad zapravo nisam bio ni ukljuen.
Peter, imam dojama da nisam ni ja.
Ipak je to ukradeni predmet.
Ukraden za vrijeme Inkvizicije rekao je ljutito. Bio je umoran od prepiranja.
Kao, oito, i Peter. Ako ga ti nisi mogao kupiti tko sam ja da se osjeam nesposobni
m? Doi u Rim, Harry. Odvest u te u nove restorane.
Nastojat u doi brzo. Jesam li jo uvijek na popisu za odstrijel kardinala Pesentija?
Mirniji je. No veoma ga zanima to se tu dogaa.
Reci njegovoj Eminenciji da se ne dogaa nita. Situacija izgleda loe. Kada budem sig
uran, nazvat u te.
Peter je oklijevao. Bog te blagoslovio, Harry.
To je najvie sliilo ponuenoj ruci preko telefona, a Harry ju je zahvalno prihvatio.
Ciao, dobri prijetelju.
Spustio je slualicu. Uzeo je hotelsku Bibliju i poeo listati po njoj biljeei brojeve
stihova u svakom poglavlju Postanka.
Sestoetrdeseti stih nalazio se u Poglavlju 24, stihu 48. Bilo je definitivno razoa
ranje. Duboko se naklonim i tovanje Jahvi izrazim te blagoslovim Jahvu, Boga gospo
dara moga koji me vodio pravim putem da uzmem ker brata moga gospodara njegovu sin
u.
Kakve bi to veze moglo imati s Tamar? Toliko o gemetriji.
estopedeseti stih bi bio lijep: Dozovu Rebeku pa je upitaju Hoe li poi s ovim ovjekom
? Ona odgovori: Hou.
No estopedeseti stih nije bio sestoetrdeseti te je odloio Bibliju osjeajui se prevare
nim.
Izala je iz kupaonice briui se runikom. Bila je vlana i kliska, a usta su joj mirisal
a na hladnu vodu i ameriku pastu za zube. Bi li to funkcioniralo? Rekla je. Njezi
ne su smee jemenske oi sjale.
Morao je biti iskren kao to je bila i ona. Ne znam. Uzeo je runik i poeo je trljati
.
U jedno sam sigurna. Zagrlila ga je. Harry nikada nee uiniti nita to bi me moglo pov
rijediti rekla je.
21
ROSH HA'AVIN
Probudio se onako kao to se budio kad je bio dijete; leao je i divno se osjeao a da
nije znao zato, a onda se sjetio daje dan prye zavrila kola.
Bili su leerni. Naizgled je sve bilo kao i sva ostala jutra koja su proveli zajedn
o.
Dok je uz kavu itao Jerusalem Post vidio je lanak u kojem su citirali ministra Kag
ana koji je kritizirao korupciju u Mifleget Ha'avodi, laburistikoj stranci.
Ovaj politiar ima isto prezime kao tvoj prijatelj Ze'ev. Tamar je letimice pogled
ala novine. To mu je otac.
lan kabineta? Bi li jednog dana mogao postati premijer?
Nema anse. Stvorio si je previe politikih neprijatelja. On je jedan od starih Irgun
voa Likuda, unitaristike stranke. Razmazivala je maslac po prepeencu. Mislim da bi
Ze'ev jednog dana mogao postati premijer.
Harry se nasmijeio. Ze'ev je samo vii asnik u vojsci.
On je ve na najnioj stepenici. Njegov je prethodnik postao ministar policije. Kada
jednom postane lan kabineta, ovisi o osobi. A njegov otac ima mnogo prijatelja ka
o i neprijatelja. Nije nemogue rekla je.
Nijedan nije spomenuo ono o emu su razgovarali prethodne veeri.
U iznajmljenom engleskom fordu odvezli su se do Beit Jimala starom telavivskom gl
avnom cestom. Znala je da ondje postoji samostan salezijanaca koji su proizvodil
i i prodavali vino. Dok je hodao kroz vinograde u kojima su na suncu radili redov
nici uhvatio je samog sebe
kako se s uenjem pita to to u njegovoj senzualnoj i idovskoj dui uiva u strogim uvjeti
ma redovnikog ivota.
Mladi im je ameriki fratar dopustio da kuaju dvije vrste vina, crno i bijelo, oba
suha i dobra. Bio je leeran i duhovit i iz Spoka-nea te je s Harrvjem razgovarao
o amerikoj politici. Redovnici su proizvodili i polutvrdi sir, pomalo nalik na mu
enster, ali ui. Harry je kupio etiri boce vina i tako veliki komad sira da je Tamar
zagunala.
to simpatini mladi demokrat radi na ovakvom mjestu?
Doao sam traiti neto.
Jeste li nali?
Mislim da jesam rekao je fratar.
Sretnice. Svia li vam se tu?
Sve osim zime. Svi imaju grlobolju i crvene noseve. Zamalo sam objesio znak: Voli
te li Isusa, trubite.
Zato niste?
Ne poznajete naeg nadstojnika. Nisam lud, samo sam vjerski fanatik.
Smijao se cijelim putem do auta.
Kamo emo? Bi li eljela otii u galilejske breuljke?
Harry, mislim da nemamo nimalo izgleda rekla je nepokolebljivo.
Shvatio je. Sino si samoj sebi dopustila drugaiju mogunost.
Mislim da u te odvesti u Rosh Ha'avin.
to je to?
Ondje ivi moja obitelj rekla je.
Mogli bismo im dati vino i sir rekao je za vrijeme vonje.
Ne, roditelji su mi koer. Ako eli moemo ruati u Pe-tah Tikvi i kupiti im komad koer si
ra.
Mogao bih uzeti neku dobru bocu za tvojeg oca. to voli piti?
Arak. Ali, moj otac je alkoholiar rekla je.
Kada su stigli u Rosh Ha'avin vodila ga je nepoploanim ulicama, pokraj rasklimani
h kua. Za vrijeme drugog svjetskog rata to je
bio britanski vojni logor rekla je. Zatim je bio ma'barah, privremeni logor za do
seljenike iz Jemena. Nekoliko godina prije no to smo doli vlada je privremeni logo
r pretvorila u stalni grad.
Harry je usporio. Mala djevojica od etiri godine sjedila je na cesti i prosijavala
prainu kroz prste.
Tu stani rekla je Tamar. Izala je iz auta. Habiba duo, kako si? rekla je na hebrej
skom. Jesi li bila dobra djevojica, slatka moja neakinjo?
Djetetu je curio nos. To nije smetalo Harrvju, no prema lijevom joj je oku preko
obraza milila muha. Tamar je izvadila maramicu iz torbice, obrisala neakinjin nos
i otjerala muhu.
I ja sam tu obiavala sjediti. Mislim da sam joj bila veoma slina.
Onda e, Habiba, biti prava maka. Komad rekao je. Dijete se nesigurno nasmijeilo svje
sno da se obraa njoj iako nije razumjela engleski. Muha se vratila ili je to moda b
ila neka druga koja je doletjela s kante za smee najblie kue.
Tamar je uzela djevojicu za ruku. Odveli su je niz ulicu do kamene kue s limenim k
rovom i vrtom u kojem su rasle paprike i za-inske trave. Debela ena koja je raspro
stirala rublje ispustila je vlani komad odjee kojeg se spremala objesiti i oduevljen
o ih pozdravila.
Tamar ju je predstavila kao ya ummu, to je bila arapska rije za majku. Sviao mu se n
aziv kao i ona. Uvela ih je unutra i ponudila kolaima od prosa i meda i slatkom ka
vom koja se zove quishr, sl pravi se od ljuski, a ne od zrna. Govorila je s Tama
r na brzom hebrejskom dok je meu koljenima drala Habibu koja se vrpoljila i trljala
joj lice vlanom krpom. Nije ga gledala kada su razgovarali, no opazio je kako ga
mjerka kratkim, otrim ispitivakim pogledima kada je mislila da je ne vidi.
Imate lijepu unuku.
Stidljivo mu je zahvalila. To je dijete mojeg najmlaeg djeteta, Yaffe. uvam je dok
Yaffa radi u Petah Tikvi. Dobacila je pogled keri. Ostat ete na veeri da vidite oc
a?
Tamar je klimnula. I odvest emo Habibu u etnju tako da ti moe dovriti poslove.
Majka joj je zasjala od veselja. Primile ti usne mnogo poljubaca.
Odvela je Harrvja do oblinje rijeke Yarkon.
Sjedili su na obali i gledali kako Habiba baca kamenje u nabujalu zelenu vodu. Ni
je mu se inila ba nekom rijekom no ona ju je voljela. To je druga najvea rijeka u I
zraelu rekla mu je ozbiljno. Sada je dosta zagaena kanalizacijom blizu Tel Aviva.
Isisavaju toliko vode iz nje da stara jadnica nema dovoljno vode za more. No ja
sam znala tu sjediti i gledati kako se moj brat i sestra igraju. Razmiljala sam o
tome kamo rijeka ide, o ljudima koji je piju, poljima koja navodnjava.
Jesi li bila sretna djevojica?
Pogledala je Habibu. Da. Nisam znala da negdje drugdje ene ive drugaije.
Tvoja se majka doima sretnom.
Ne, to je samo njezin nain. Odstranili su joj maternicu kada je rodila moju sestr
u te se s troje djece smatra nesretnom.
Habiba se odvie pribliila rubu kako bi bacila kamenje. Teta ju je viknuvi upozorila.
Kada smo doli ovamo rekla je Tamar nije bilo est tisua ljudi. Od tada gotovo i da n
ije bilo useljavanja iz Jemena. Svake godine mnogi, mukarci i ene odlaze odavde ka
o to sam uinila i ja. Pa ipak ima gotovo trinaest tisua stanovnika zato to svaka obi
telj ima mnogo djece.
Tu ti ivi sestra?
Klimnula je. Ona i njezin mu Shalom ive jednu ulicu dalje od mojih roditelja. Rade
u istoj tvornici pulovera.
A tvoj brat?
Ibrahim ivi u Dimoni. Vozi kamion za rudnike fosfata Oron. Oklijevala je. Jesi li
uo za pokret Crna pantera?
Klimnuo je.
Ibrahim je Crna pantera. On je vjerojatno najmanje sretan od svih nas.
A tvoj otac?
Ya abba? Nasmijeila se i prislonila svoj topli dlan na njegov obraz. Vidjet e.
Otac je bio jemenski Gunga Din. Njegovo je neveliko tijelo bilo mravo, a kratki m
iii izgledali vrsto na gruboj tamnoj koi koja je bila jo tamnija od sunca. Ja sam Yuss
ef Hazani. Dobrodoli u moju kuu u Boje ime rekao je ispitujui ga pogledom, prihvativi
Harrvjevu ispruenu ruku kao da je bila umoena u neki egzotini zapadnjaki otrov. Upit
ao je neto Tamar na brzom arapskom. Harry je prepoznao jedino rije nasrani, to na a
rapskom, znao je, znai kranin.
Ne, idov je rekla je razdraeno na hebrejskom. Iz Sjedinjenih Drava.
Okrenuo se prema Harrvju. I vi ste, dakle, idov.
Da.
Zato onda ne ivite ovdje?
Zato jer ivim ondje.
Ya abbaje nezadovoljno klimuo i otiao u drugu sobu. Sjedili su i ekali dok se on bun
o prao, pljaskajui i puui.
Dolazak Yaffe i Shaloma bila je dobrodola promjena. Yaffin uzvik radosti podsjeao
je na raniji majin pozdrav. Kada je zagrlila Tamar Harry je vidio da ima trbuh etv
rtog ili petog mjeseca trudnoe na tijelu koje je bilo dobro ali obilno; ene obitelj
i Hazani naginjale su raskoim oblinama. Na noktima je imala lak u dvije boje, crv
enoj i srebrnoj, i mua koji se nervozno smjekao.
Pojavio se Hazani i blagoslovio kruh to je bio znak poetka dobrog obroka. Harry je
nagaao da jedu abatno pile nekoliko dana prije Sabata, pirjano u umaku koji mu je
prijao, ali je bio i oekivano zainjen. Bilo je tu svjeih lepinja i salate od zreli
h rajica, zelene salate i jedna od njegovih posebnih slabosti, velika koliina velik
ih komada avokada. Kada je komentirao salatu Hazani je klimnuo.
Iz kibuca Einat, gdje radim. Uzmem ono to moemo pojesti. U Rosh Ha'avinu moramo uzg
ajati samo paprike i bilje koje se ne uzgaja u kibucu.
to radite u kibucu Einat?
to god treba.
Ljudi kau daje ya abba najbolji poljoprivrednik u Izraelu rekla je Yaffa.
Nisam znao da kibuci upoljavaju.
Neko nisu rekao je Hazani. Danas ne dolazi dovoljno mladih ljudi te moraju plaati n
ekolicinu poput mene. Podigao je ake. Ej! Obraujem tlo Ereca!
Harry je klimnuo. To vam zacijelo prua zadovoljstvo.
Hazani se prijezirno nasmijeio. Ovdje smo svi idovi. Arapi bi nas rado pobili, no
dou li, idov e se boriti rame uz rame s drugim idovom. Kada su u Temanu trali ulicama
i ubijali idove sjedili smo u naem stanu bez jela, drhtei iza zakraunatih vrata. Tog
a se sjeamo.
Moj otac ima slina sjeanja. Hazani je zastao. Koja zemlja?
Njemaka.
Hej! Jo jedan yeheh. On i njegava starija ki hladno su se pogledali. Okrenuo se pr
ema Harrvju. Je li letio do Amerike?
Iao je brodom.
Ha. Mi smo ili brodom od Hodeide do Adena. Sjea li se,stara?
Ya ummaje klimnula, smijeei se.
Otili smo iz Sane na devama, karavanom koja je nosila kavu u Hodeidi. Moja ena i j
a smo hodali i nosili naeg sina Ibrahima koji je onda bio beba. Ova ovdje rekao j
e pokazujui Yaffu jo nije bila roena, ona je naa sabra. Posjeli smo Tamar na devu, na
vrh vree u kojoj su bila zrna kave koja su ostavila traga na njezinoj malom takatu
.
Nasmijeili su se jedni drugima uvi oigledno dobro poznatu priu. Harry je bio fascinira
n. Koliko ste dugo hodali?
Samo jedan dan. Imali smo problem. Kada su se prvi put zaustavili da se pomole p
rimijetili su da nismo kleali. Mnogo su se doaptavali, a ja sam bio siguran da e na
s ubiti i opljakati. Kada smo doli u grad kupio sam naramak kata te su gonii popust
ili zbog korova i zatupili vaui ga. Onda je doao kamion; dao sam vozau ri-jal da nas
odvede u Hodeidu.
Jeste li tako izali iz neprilike?
Hazani se nasmijeio. Ne, ne. No barem vie nismo bili sami, inilo se kao da su svi J
ehudi u Temanu u Hodeidi. idovska je agencija rekla da e nas oni odvesti do ha-are
ca ako uspijemo sami
doi do Arana. Tako se veliki broj obitelji udruio te smo unajmili ovjeka koji je ima
o dau da nas odvede niz obalu Crvenog mora.
Aj rekla je ya umma. Toliko ljudi na tako malom brodu. Povraali smo. Vidjeli smo
morske pse. Trajalo je pedeset tri sata, a nama je nestalo prosene kae. Majke koj
e su imale mlijeka u prsima davale su ih nepoznatoj djeci dok mlijeko nije presui
lo. A onda smo napokon doli u Aden. Zatresla je glavom. Yafakrifak-ra, jao, jao, k
ako li je to bilo.
Ya abbaje srknuo kavu. Ljudi iz idovske agencije odveli su nas kamionima do velik
og polja. Ondje je bilo ualo srebrno udovite u obliku ptice! Tko je uo za takvo neto? O
tvorili su rupu u njezinom boku i zapovijedili nam da uemo. Rekli su da e nas odves
ti u Zemlju. Odnijeti nas na krilima! Zamalo smo umrli od straha.
No uli ste? rekao je Harry koji se ve posve zabavljao.
Kuku meni, jeste li poludjeli? Ja sam se najvie bojao. Ljudi iz idovske agencije t
jerali su nas da uemo. Rekli su da Egipat ne doputa Jehudima prolazak kroz Sueski
kanal. Ne odletimo li nikada neemo stii u Jizrael.
S nama je bio uveni mori, tako mi zovemo nae rabine. Zvao se Shmuel. Bio je tu rab
in godinama poslije, sada je mrtav, poivao u miru. Mori, pitali smo, to da radimo?
On je cupkao bradu. Hazani je pokazao to cupkajui vlastitu.
Doi u u Erec Izrael rekao je rabin onako kako mi je moj djed, poivao u miru, esto op
isivao. Otii u onamo u drutvu svih Jehudina na svijetu pleui iza bijelog magarca na k
ojem jae Mesija.
Zamislite vi to. Stajali smo na vrelom suncu poput glupana. Onda je neki ovjek, ne
vaan tip, trgovac kozama, ne znam to je bilo od njega, rekao Imena i sree mi, prie d
jedova i baka nee me drati daleko od Erec Izraela. Ui u u leteu napravu ive mi Tore. J
er zar nije zapisano da je Sveti ekina rekao Moeu, Vidio si to sam uinio Egipanima i
kako sam te na orlovim krilimo odnio i donio k meni. I taj je trgovac kozama uze
o enu i djecu koja su plakala i drhtala i oni su uli.
Tako je zapisano proaputao je ya mori. I on je uao.
Zatim smo svi pohitali unutra bojei se da on i njegova obitelj ne ostanu. Zavezal
i su nas za stolce sve dok nas svih nisu zarobili. Zaula se buka kakvu bi Onaj bez
imena nainio kad bi odluio da zaurla. Velika utroba letee naprave zatresla se i na
pregnula kao da nas probavlja nakon to nas je pojela i uskoro e nas posrati zajedn
o s naim jaucima i molitvima na polje koje se prilo na suncu. Stvar se pomakla. Po
jurila prema naprijed. Poskoila uvis!
to da vam kaem? Sat poslije gledali smo od gore Hode-idu iz koje nam je brodom tre
balo dva dana. Uskoro nam je usred svakojakih pucketanja glas snaan poput anelovog
rekao da letimo iznad Divljine kroz koju su se probijali nai preci prije vie od t
ri tisue godina. Prije no to smo se uspjeli smiriti, odvedeni smo u Zemlju na krili
ma orla.
Lica oko stola bila su zadovoljna.
Harry je pogledao Taman Na divan si nain dola u Izrael.
Hazani se nagnuo prema naprijed. Da vam neto kaem, Amerikance. U Izrael je divno d
oi na svaki nain.
Dok su ene raiavale stol njezin je otac zapalio nargilu. Ponudio ju je Harrvju koji j
e odmahnuo glavom pitajui se hoe li zbog odbijanja ispasti prostak. Na njegovo olaka
nje i Shalom je odbio lulu.
A to vi radite? upitao je njegov domain.
Prodajem dragulje.
Ah, prodava. U duanu?
Ponekad rekao je zabavljen.
U Temanu sam izraivao nakit. Moja je obitelj to uvijek radila.
Zato to vie ne radite?
Hazani je napravio grimasu. Kada sam doao ovamo idovska agencija mi je nala posao. M
jesto u Tel Avivu koje proizvodi bakreni filigranski nakit. Tamo uglavnom rade en
e. Upravljaju malim strojevima koje brzo izbacuju imitacije temanskog nakita. Rek
ao sam efu da mogu izraditi pravu stvar. Pitao me zato bi me plaao da to radim spor
o kada ameriki turisti kupuju i loe nainjene stvari za veliki novac.
Zato to su moje lijepe, rekao sam, ali on se nasmijao.
Hazani je slegnuo ramenima. Nisu mi se svidjeli strojevi, a i dugo sam se morao
voziti autobusom. Bio sam sretan kad sam dobio posao u oblinjem kibucu. Njihov me
kamion odvodi i dovodi kui.
Imate li neto to ste vi izradili?
Da. Znam gdje rekao je Shalom. Izaao je iz sobe i vratio se s dva uratka svojeg p
unca, bakrenom iglom i zlatnom naunicom.
Harry ih je prouio. Prekrasno.
Ljudi ne vide razliku.
Neki vide. Neki su jo uvijek spremni platiti za kvalitetu izrade. Mogao bih vam p
omoi da ih naete.
Tamar je iza oca odmahnula glavom.
Javit u vam ako za nekoga ujem rekao je Harry. Hazani je cinino klimnuo.
Mogu mu pomoi da proda svoje stvari. Zato si me zaustavila? upitao ju je poslije u
autu.
Molim te, ostavi ga na miru. Prihvatio je svoj ivot. Zdrav je, radi vani. Pone li
vie zaraivati potroit e sve na arak.
Bude li radio ono to najvie voli bit e sretniji.
Nesretnim ga ne ini samo posao. Ja pripomaem. Dodirnuo ju je. Na koji ga nain ti un
esreuje?
Tora je za enu ludost. Obiavao je vikati. Zabranio mi je da odem iz Rosh Ha'avina.
Kada bi odluio, oeva je rije bila zakon. Usprotivila sam mu se i otila na fakultet.
Dvije godine nije razgovarao sa mnom.
Da, ali sada? Moj Boe. Kustosica u muzeju. Mora da je van sebe od ponosa.
Nasmijeila se. Veoma je u sebi, a ne van sebe. Kada sam bila na drugoj godini stu
dija kratko je vrijeme gajio nade. Neak jednog od njegovih starih prijatelja se eli
o oeniti sa mnom. Benvamin Sharabi. Imao je vlastiti taksi, bio je prilika. Dolaz
io je u dom s darovima, cvijetovima kaktusa, pokojom naranom, emljama od prosa s Hi
lbehom. Uvijek s neim za jelo. No ja sam ga otjerala. Oenio se rabinovom kerkom, a j
a sam mislila da e mi otac umrijeti. Zamrzio je Yoela im ga je vidio zato to nije b
io Jemenac.
To je njegov problem rekao je Harry. Nije tvoja zadaa da ublaava njegove predrasude.
Osjeao se bespomonim. elio ju je utjeiti. Osim toga, ima jo dvoje djece.
Svi smo ga izdali. Vidio je Yaffu ispod branog upea kako se smjeka s Habibom u trbuh
u. U prolim vremenima to bi bila njezina propast, neto neizrecivo. Sada je gotovo
zaboravljeno. A njegov jedinac? Ibrahim nosi parole na prosvjednim paradama na Sa
bat umjesto da ide u sinagogu. Zatresla je glavom. Ne shvaa to se dogodilo s njego
vim ivotom.
Skrenuo je i ugasio auto. Bili su u industrijskom predgrau Tel Aviva ispred prlja
ve tvornice.
Zato si me odvela?
Htjela sam da vidi to sam jo osim to sam kustosica.
Vidio sam to si. Pogledao je kroz prozor auta tvornicu. Izgledala je kao pogon za
proizvodnju plastike. Izabrao je krivo mjesto za zaustavljanje; bilo je romantino
koliko i industrijski New Jersev. Moe uspjeti.
to je s tvojom enom?
Nee joj biti drago rekao je bezbojnim glasom. No nee biti iznenaenje.
Spremna sam ponovno se udati, Harry.
Znam.
Da. Bojim se. elim da mi obea da se moemo slobodno predomisliti. Ako se to dogodi on
aj drugi mora prihvatiti tu odluku bez galame. Ne podnosim scene.
Boe, Tamar... U redu. Obeavam.
Jo jedna stvar. Moj mu nikad nee trebati brinuti za mene. Zna. Ni trenutka.
Ni ena koja e ivjeti sa mnom kao moja supruga. Nasmijeila se. Primile ti usne mnogo
poljubaca rekla
je kao ya umma.
Izvanredna zamisao rekao je.
22
GOLAN
T
e je noi leao pokraj nje sluajui njezino plitko disanje i razmiljajui o svojem sinu.
Morat e nai drugu kuu, ne moe je odvesti u veliku kolonijalnu vilu u Westchesteru. Bi
o je to Dellin dom. Iako je on u njoj ivio, a Della ne, Della je izabrala namjetaj
i zavjese. Kao i srebrni pribor za jelo. ak su i sluge bile njezine.
Manja bi kua mogla biti zgodna.
Ili bi mogli putovati.
Prevrtao se ne mogavi zaspati. Na tamnom ih je stropu vidio kako u dunki plutaju ni
z utu rijeku, hodaju po Kineskom zidu, upoznaju neobinu i drevnu kulturu koja im j
e oboma bila strana, a ne samo jednome.
Bi li eljela otii u Kinu? upitao ju je sljedeeg jutra.
Naravno. Oi su joj bile tamne i snene ali ne od strasti. Ni ona nije dobro spaval
a.
Ozbiljno to mislim. Odvest u te onamo ako me ti danas odvede negdje gdje je svjee.
Odvezli su se prema sjeveru. Cijelim je putem vruina ila ispred njih. Golan je bio
lijep ali sme. Proli su dva vojna logora. Ta i tamo bi se mimoili s nekim vozilom
koje je obino bilo vojno.
Poelo je biti svjeije kada su doli na veu visinu. Na pola Golana zaustavio je auto u
z valovito polje gdje su pojeli ruak koji im je pripremila. Bilo je veoma tiho, ul
e su se samo ptice te se inilo nemoguim da je to mjesto okusilo ita osim mira. No pr
ije no to su pojeli sendvie zauli su pucanj.
Ova je cesta navodno sigurna rekla je zabrinuto no nije pokazala nikakvu nakanu d
a pokupi stvari pa nije ni on. Sjedili su i dovravali ruak.
Malo poslije, u vidokrug im je uao neki ovjek koji je nosio staru zranu puku. Preko
njegove grube koulje kriala su se dva remena o koja je bila privrena mrtva jarebica, a
za strukom je nosio pojas s manjim pticama. Harry je prepoznao drozda i evu.
Druz rekla je. Po vikala je na arapskom zapitavi lovca hoe li se okrijepiti. Uljud
no je odbio i nestao im iz vida.
Uskoro su zauli jo jedan pucanj.
Ne volim kad ubijaju ptice rekla je.
Ne.
Zna li na to mislim kada kaem prepelica?
Da. Nasmijeio se. Mi imamo prepelice.
Svakog kolovoza velika jata majunih prepelica dolijeu iz Europe na Sinaj. Uvijek s
u to inile, i Biblija to opisuje. Lete preko cijelog Sredozemlja to je dugi let za
ptice te veliine. Kada napokon dou do obale iscrpljene su. Oko el-Arisha Arapi rai
re mree i skupljaju ih kako bi ih ubili ili prodali. Ptice se tako namue da preive o
cean, a onda ne mogu odletjeti od ovjeka.
Jednoga dana moda vie nee imati to sakupljati.
To se ve nekim vrstama dogodilo. Na Sinaju je bilo mnogo kozoroga zna, planinskih k
oza? Sada su gotovo nestale kao i gazele i antilope. One su izlovljene. No u Neg
evu gdje su zatiene izraelskim zakonima ivotinjska stada rastu.
Kako zna tako mnogo o ivotinjama?
Ze'ev je lovac rekla je. Mirno gaje pogledala. Njegovo je prokletstvo oduvijek b
ilo to to su ga privlaile
iskrene ene.
Brdo Hermon se pojavilo u daljini, bijela toka na nebu. Rasla je sve dok na kraju
nisu doli dovoljno blizu da vide kako na masivu postoji niz vrhova, od kojih je
samo jedan jo uvijek bio bijel.
Hajdemo na onaj sa snijegom.
Ne moemo. On je u Siriji rekla je.
U podnoju brda nalazila su se polja i vonjaci i nekoliko sela Druza i Alaouita. Rek
la mu je da ih proe i vozi daleko uz obronak, do moav itufija ili zajednikog naselja
koje se zvalo Neve Ativ.
Zimi se ovdje skija rekla mu je.
U kolovozu je bilo gotovo prazno: bili su sami u restoranu u kojem su popili kav
u i gledali stijenama prekriveni planinski obronak. Bilo je toplo no kroz otvore
nije prozor ulazio prohladni povjetarac. Prenoimo predloio je.
Dobro.
ovjek koji ih je posluio sjedio je za stolom i popravljao skijake vezove. Harry je
od njega unajmio sobu i uzeo klju no rekao je da e je pogledati poshje. Prvo emo se
proetati.
Kamo? rekla je kada su izali.
Ravno gore. elim nai snijeg.
Ljeti je prekasno.
Izraelci ne znaju mnogo o snijegu. Ako misli na snijeg, nai e ga.
Ili su ispod skijake iare. Obronak je bio oien od stijena zbog skijanja te je bilo lak
hodati. Kada su se popeli iznad skijakog podruja postalo je tee.
to je visina bila vea to je vjetar bio snaniji. Nije bilo stabala. Tu i tamo je na m
alim komadiima zemlje rasla biljka ili cvijet, ostatak je bio gola stijena, kosti
planine s kojih je vjetar otpuhao meso. Nakon nekog vremena doli su do dobre cest
e te je opet bilo lako hodati.
No dvojica vojnika dola su do njih u bunom dipu.
Lan atem holchimi Kamo idete? rekao je suvoza.
Na vrh rekao je Harry.
To je zabranjeno, gospodine. To je vojno podruje. Zabranjen je pristup civilima.
Ima li gore snijega?
Samo u ponikvama u kojima ga sunce ne moe otopiti.
Ima li ovdje u blizini neka ponikva do koje smijemo otii?
Tamo prijeko.
Toda.
Vojnik je pogledao svojeg pratitelja i nasmijeio se. Sjedili su u dipu i gledali l
udog Amerikanca dok su on i Tamar odlazili.
Sto nam to ne doputaju vidjeti? upitao ju je Harry.
Mislim, elektronsku opremu za nadzor, ah" nas i tite. Libanon i Sirija imaju postr
ojbe na ovoj planini. Muslimani i krani se bore samo nekoliko kilometara odavde.
Doli su do ponikve. Nije bilo snijega no blizu vlanog dna rastao je mak, jedan jed
ini plavi cvijet. Spustio se i ubrao ga za nju.
Jedva gaje pogledala. Neu otii iz Izraela.
Poeli su se vraati prema Neve Ativu. Mislim da bi ti se svidjela Amerika.
Zna li kako zovemo Izraelce koji otiu? Jordim. to znai onaj tko se duhovno spusti. To
bi odlazak znaio i za mene.
Ne bismo trebali ivjeti u New Yorku. Neko bismo vrijeme mogli putovati i planirati
. Mogli bismo otii u Kinu kao to sam rekao jutros.
Ti si to spomenuo? Zurila je u njega smetena. Rekao joj je za Muzej palae u Pekin
gu, carsku zbirku dragulja. Ti bi mogla prouavati kinesku umjetnost i pisati o njo
j.
Odmahnula je glavom. Ne poznaje me, ja nita ne piem. Mi smo poput dvoje djece koji
su prvi put zaljubljeni. Nismo se potrudili razmiljati moemo li ivjeti zajedno.
Uhvatio se pobjede u porazu. Jesi li doista zaljubljena u mene?
Nije odgovorila. Vjetar je opet zapuhao i ibao njihovu odjeu. Zagrlio ju je.
Stvarno te volim rekla je nesigurno. Privila se uz njega. Volim te, Harry! U njez
inom je glasu osjetio silnu radost i neku vrstu iznenaenja.
Kad se ve nisu mogli popeti na planinu spustili su se u selo koje se zvalo Majdal
Shams. Zaustavili su se na farmi najzgodnijeg starca kojeg je Harry ikada vidio,
plavookog Druza ravnog nosa, isklesanog lica; imao je gustu sijedu kosu na kojoj
je nosio crveni fes i duge zavrnute brkove.
Imao je vonjak s dvije vrste jabuka, crvenim i utim, vinograd i pinije. Jabuke mu n
isu bile poznate, bile su okruglije i meke od Macoun, Macintosh i Delicious jabuk
a koje su rasle u Westchesteru. Kuao je jednu i zakljuio da je dosta dobra. Bilo j
e prerano za izvrsne jabuke.
Kako se ove zovu?
Hmer.
A ove?
Sfer.
Tamar se nasmijeila. Hmer znai crveno rekla je mirno. A sfer...
uto?
Da.
Na kui je bio avlima privren limeni krug na kojem je bila naslikana jabuka izvanredne
ljepote koja je izgledala kao da ju je naslikao Modigliani, izuzetno duga i usk
a, blijedouta proarana purpurnim.
Turkiyyi rekao je farmer.
Odveo ih je u stranji dio vonjaka u kojem su rasla tri stabla turskih jabuka, teka o
d plodova, koje je od zrelosti dijelilo jo mjesec dana ali koje su bile vidljivo d
uguljaste. Harry je otrgnuo jednu nezrelu jabuku tvrdu poput zelenog porculana.
Kupio je koaru drugih jabuka, hmer kao i sfer jabuka, veliki grozd utog groa koje je
bilo jedino koje je Druz uzgajao.
Odnijeli su koaru do Neve Ativa. Ispostavilo se daje njihova soba u skijakoj kolibi
bila ista ali neukraena u kojoj je iz zidova i podova jo uvijek izlazio jedva zamj
etni miris novog drva. Stavio je zelenu tursku jabuku i crveni levi kamen jedan
pokraj drugoga na prozorsku dasku to je bila zgodna kompozicija. Uskoro su leali n
a krevetu i uivali u mrtvoj prirodi.
Bi li mogao ovdje ivjeti? upitala je.
Ne znam.
Podigla je svoje usko lijevo stopalo, on je stavio svoje desno ispod njega. to ini?
upitala je.
Pridravam te.
Mogu to i sama.
Pomaknula je stopalo no on gaje slijedio sa svojim. Zadovoljstvo mi je pridravati
te. Njegovi su ga prsti ispitivali lagano milujui njezin potplat. Mogli bismo est
mjeseci ivjeti tu, est kod kue.
Za to treba mnogo novca. Ima ga vie nego to ti treba?
Da. Smeta li ti to?
Gotovo nimalo. Uivala bih troiti novac. Samo...
to?
Ti uvijek kupuje previe svega rekla je otroumno. Previe vina, previe sira, previe
previe jabuka.
Nisam kupio previe jabuka. Ustao je i donio koaru do kreveta. Rairio joj je noge i
poeo slagati jabuke oko nje, oznaavajui obris njezinog tijela hmer i sfer jabukama.
uto je groe stavio na njezin tamni grm, kao ukras. Imaju oblik kao tvoje grudi i ta
kat. Da bar imamo kruke, one su naj-erotinije. Postoji li na hebrejskom rije za nek
oga tko je lud za krukama?
Zovemo ga pri, voka rekla je. Mjehurii njezinog smijeha uli su mu u usta. estoko ga j
e poljubila a on je sauvao groe.
Oboje su postali ozbiljni i marljivi. Njeno gaje dodirivala kao da trai oteenja. Miii
u njezinim listovima su se zategnuli, njezine su bradavice bile poput Hermona, oi
su joj postale otvoreni prorezi.
Akhshav rekla je no hebrejska mu rije nije bila poznata te je nastavio initi ono to
je inio.
Snano ga je ugrizla. Neka dragi moj doe u vrt svoj.
Nije loe, uspio je zadivljeno promisliti jedan dio njega: biblijska seksualna igra
. Popet u se na palmu rekao je prikovavi pogled za tople oi na smeem licu. Oboje su
se opirali ne miui se. A onda bi svaki put jedna ili dvije jabuke pale na pod. Tup
. Tup. Tup tup. Tup. I otkotrljale se po cijelom podu u apstraktnom uzorku.
Poslije su jedno drugoga hranili groem, a on je pojeo crvenu, a ona utu jabuku. Sob
a je mirisala na nju, na voe i na novu borovinu.
Moram ostati tu, u ovoj zemlji rekla je.
Jer e bez tebe Izrael propasti?
Moglo bi se i tako rei.
Morat e mi objasniti. Smisao za humor u izgubiti nakon toga.
Izrael bi mogao postati poput onih prepelica koje se ob-ruavaju na plai u el-Arish
u. Borba ga moe iscrpiti, ostaviti bespomonog.
Prema onome to sam vidio Izrael nije bespomoan rekao je suho.
Loi uvjeti stanovanja i otrcana odjea mogu uiniti ono to meci ne mogu, Harry. Vie lju
di odlazi nego to dolazi.
Smraivalo se. Nagnuo se i upalio svjetiljku, a ona je izala iz kreveta i navukla z
avjese. Obukla je ogrta i vratila se k njemu. Znojio se od voenja ljubavi, no sada
je bilo hladno. Rastvorio je ogrta i privio se uz nju no ogrta nije bio dovoljno v
elik da ih oboje pokrije.
Na vratu joj je kucalo malo bilo koje prije nije primijetio.
ivi tu sa mnom rekla je.
Pogledali su se. Nemoj rei ni da ni ne, samo razmisli o tome rekla je. Bit e teko iv
jeti u Izraelu rekla je presavje-sno. Bude li ivio ovdje neki e te u Americi nazvat
i ugnjetava-em.
To me ne bi ni najmanje brinulo.
Teko je to podnijeti. Cijeli je svijet znao da su prvi nasljednici bili junaci te
su to i oni znali. To im je davalo hrabrosti da se bore, pa ak i starcima i djeci
. Ze'evov je otac doao ovamo kao dvanaestogodinji sirotan i u toj se dobi ve borio.
Zato stalno spominje Ze'eva?
Ne spominjem.
Uini mi uslugu? Ne elim razgovarati o Ze'evu Kaganu. Ni o njegovim hobijima ni o n
jegovim politikim nadama i ambicijama, a ni o njegovom ocu.
Uini ti meni uslugu. Idi do avola. Ili u New York. Zatvorila je oi. Leali su utei.
Ugrijala ga je s prednje strane. Ogrta mu je skliznuo te se po leima najeio. Otuirat
u se rekao je napokon. Iz obje slavine u kupaonici izlazila je hladna voda. Staja
o je pod rasprenim kap-ljicama i drhtao kada je i posljednji ostatak dobrog osjeaj
a otekao.
Kada je izaao bila je na koljenima i sakupljala jabuke.
Neka ostanu gdje jesu.
To je hrana.
Pomogao joj je. Neemo ih baciti. Trebalo mu je neko vrijeme da shvati kako ona pl
ae.
Tamar.
Podigla je pogled. Zato si se morao upustiti sa mnom? rekla je ogoreno.
Po noi se probudio i leao i sam iznenaen intenzitetom ljubavi koju je osjeao. Bilo j
e drugaije od onoga to je osjeao za nju; odavno si je priznao da je voli.
Izrael.
Zato ne?
Jo je uvijek mlad. Mogao bi biti dio ovoga.
Promatrao je svoj ivot poput nacrta na tamnom stropu. Mogao bi zaraivati na dijama
ntnoj burzi u Ramat Ganu. Moda bi mogli kupiti komad zemlje ovdje negdje odakle b
i vidjeli Hermon i uzgajali turske jabuke.
Bilo na njezinom vratu borilo se pod njegovim usnama koje su je lagano dodirival
e te se promekoljila.
Spavaj proaputao joj je na hebrejskom.
23
BUNAR U GHAJARU
Ujutro ih je probudio zvuk granata u Libanonu. Rano su otili iz Neve Ativa i spus
tili se niz planinu do Ghajara, gdje su dorukovali u kavani na otvorenom i gledal
i, inilo se, sveukupno stanovnitvo. Nekoliko im je ljudi uzvratilo poglede no veina
je drala pogled prikovan na seoskom bunaru u koji su spustili jednog ovjeka.
Vlasnik kavane im je objasnio da radnik isti nakupljeni mulj s dna kako bi sljedee
g proljea bunar mogao primiti to vie vode. Kada su bili pri kavi, u vjedrima koja su
podizali iz bunara pojavila se umjesto prljavtine blatna voda te su gledatelji za
sjali od sree i odobravajui klimnuli.
To su Alaouti, veoma dragi ljudi rekla je Tamar.
Muslimani?
Jedan izdanak. Oni tuju Alija, Muhamedovog zeta. Objasnila mu je neka naela te vje
re.
to to tako pozorno promatra?
Mislit e da sam budala rekla je.
Naui se imati povjerenja.
Nasmijeila se. Vrlo dobro. Pogledaj ono dijete.
Izmeu dva pranjenja vjedra kojim su se koristili pri ienju bunara neki je djeak gradio
breuljke od blata. Nije blatna voda iz svakog vjedra pogaala njegove hrpe, no budui
da ih je smjestio upravo ondje gdje se praznilo vjedro, tu i tamo bi, na njegov
u veliku radost, omanja poplava unitila njegove humke.
Pretpostavimo daje veoma davno voda odnijela manji od dva breuljaka na mjestu gdj
e iskapanja vri David Leslau?
Ondje su jo uvijek dva, a ne jedan breuljak podsjetio ju je.
Ova je zemlja puna telova, umjetnih humaka koji su rasli onako kako su nove gene
racije gradile na ostacima zajednica koje su ivjeli prije njih. David vri iskapanj
a istono od izvora to je prirodno mjesto za tu vrstu trajne naseobine. Recimo daje
breuljak koji se spominje u svitku odnijela voda. I da on iskapablizu umjetnog hu
mka koji je izrastao u blizini. Oi su joj sjale. to misli?
Ne mislim da si luda. Ali...
Uzdahnula je i nalila jo kave dok su ljudi podizali ovjeka s dna, blatom zamazanog
mladia koji je, inilo se, bio sretan to izranja na povrinu. Odvest e me u Ein Gedi,
r ne? rekla je. elim razgovarati s Davidom Leslauom.
Ne.
Odvede li me, veoma u te usreiti poslije toga rekla je vragolasto. Bilo ime. Lubenic
ama. ipcima. Dvjema vrstama agruma.
Izraelci imaju ludi smisao za humor.
Ah, Harry.
Ne mogu. Moj je amaterski ar Davida ve kotao vremena i mnogo novca. No ti e me poslije
u svakom sluaju veoma usreiti zato to u ja usreiti tebe.
Uzeo ju je za ruku no ona ju je povukla. Alaouiti ne vole da se ena dodiruje u ja
vnosti.
teta.
Odvest e me u Ein Gedi. Sjedila je lijepa i zdrava na jutarnjem suncu i njeno mu se
rugala. Odvest e me zato to me voli rekla je.
Malo je toga ostalo na mjestu iskapanja. Leslauov je ator jo bio tu no ostala dva
su nestala. Arheolog im je rekao da je dva ovjeka poslao natrag u Jeruzalem s kami
onom i veim dijelom opreme. Pomonici koji su ostali, engleski postdiplomant i dva a
rapska radnika, lopatama su vraali zemlju s mnogo kamenja u rovove koje su iskopal
i u podnoju nieg breuljka.
Ostavite tako kako jest, u redu? rekao je Leslau.
Davide rekla je Tamar.
Sluao je otpuhujui dimove iz lule dok mu je objanjavala zato su doli.
Priznajem, nije u pitanju prokleta planina rekao je gledajui nii breuljak. Ali zato
bismo trebali pretpostaviti da se radi o umjetnom humku?
To bi mogli lako otkriti, zar ne, Davide? rekla je.
Draga moja Tamar, to ne bi bilo preteko. No priznajem daje obeshrabrenje donijelo
sa sobom i nedostatak entuzijazma. Uzdahnuo je. Do vraga, budimo jo jednom neraz
boriti.
Krenuli su za njim preko neravnog tla. Harry se znojio i srdio zato to joj je dopu
stio da ga nagovori. Oprosti, Davide mrmljao je.
Shvaam rekao je Leslau.
Posrtali su iza njega. Harrvju se poelo vrtjeti u glavi. Onaj vic o ludim psima i
Englezima potpuno je toan, pomislio je. Juri na vjetrenjae.
to? rekao je Leslau.
Prokleti juri na vjetrenjae.
Oh rekao je Leslau odsutno. Zaustavio se i poeo dizati kamenje, prouavati ga, a zat
im odbacivati kako bi podigao drugo.
udnovato je zurio u Tamar.
Hajdemo progunao je Harry.
Harry? rekao je Leslau.
to?
vajg.
Ili su za njim jo tridesetak metara.
Znate li u emu stojimo? rekao je Leslau.
Ne rekao je Harry, nastojei ne zvuati mrzovoljno.
U koritu rijeke rekla je.
Da, u suhom koritu. Odveo ih je natrag do mjesta na kojem je uzimao kamenje. Vid
i li? rekao je Harrvju.
Pokuao je vidjeti no izgledalo mu je potpuno isto kao i ostali dijelovi pustinje.
Odmahnuo je glavom.
Ovdje je nekad tekla voda Leslau je podigao kamen i pokazao im ga.
Vidim samo komad vapnenca rekao je Harry. Usred vapnenake pustinje. to ti komad vap
nenca moe rei?
Zapravo, dosta rekao je arheolog. Kamenac na ovim breuljcima potjee uglavnom iz c
enomana ili turona, to znai da je nastao prije otprilike sto trideset milijuna god
ina u doba krede. Tvrd je k'o vrag i veoma trajan. ak i tvoje neizvjebano oko moe u
oiti koliko je ovaj vapnenac meki u usporedbi s drugim. Ovaj je vjerojatno nastao
prije nekih pedeset pet milijuna godina u eocenu. Ili moda senonu, tono vrijeme ni
je ni bitno. Bitno je to to je voda koja je stoljeima zimi tekla lako unitavala vap
nenaki breuljak. Kada se voda povukla kamenja su ostala razasuta i veoma itljiva.
Harry je trepnuvi maknuo znoj s oiju. Za ime Boga, govori li mi da ima pravo?
Leslau je pogledao Tamar. Ne.
Onda to do vraga govori?
Samo da je tu doista neko stajao jo jedan breuljak. to bi moglo znaiti da su prvobitn
o postojala tri, a ne dva breuljka i da smo cijelo vrijeme kopali na pogrenom mjes
tu. Ali... Duboko je uzdahnuo. .. .Moglo bi se ispostaviti da je onaj mali breulj
ak umjetni humak. Uzeo je Tamarine ruke u svoje. A ako to jest umjetni humak, onda
ima apsolutno pravo rekao je. Apsolutno pravo. A ja sam moda blie nego ikada prije.
v
ekali su u atoru. U poetku, nakon to se pojavilo sunce unutranjost je bila nalik hladn
oj zelenoj spilji.
Oprosti rekao je. Poljubila gaje.
Kako si gledajui kako se neko dijete iga u blatu mogla...?
To mi se dogaa u poslu. Ne doem ja na tu zamisao, ona doe k meni. Oklijevala je. Pa
ipak, jo nismo sigurni da sam imala pravo, zar ne?
Ne.
Leslau je pomnjivo prouavao povrinu manjeg breuljka. Prema njegovim uputama postdip
lomac i dva radnika nisu vie punili rovove nego su kopali na tri razliita mjesta n
a sjevernom obronku, koja su se, meutim, sva nalazila u blizini neke blage udubin
e. Ta vrsta povrinske razvedenosti, objasnio im je, moglo bi znaiti da se negdje isp
od zemlje smjestila pokraj vrstog predmeta ili strukture.
Koliko e to trajati? upitala je Tamar.
Leslau je slegnuo ramenima. Moda satima, moda danima. U umjetnom humku svaki sloj n
astaje na ostacima drugoga. Kue se urue, ali graa ostaje. Kia i vjetar donose u to o
tpatke i prainu, a narataji trulee vegetacije obogauju tu mjeavinu. Kada se ovjek opet
nastani na tom mjestu gradi drugi sloj na humusu koji pokriva prvi sloj i tako
dalje. Slojevi su razliite debljine. Ako je ovaj mali breuljak umjetni humak, a tr
agovi njegovih posljednjih stanovnika pokriveni tankim slojem mogli bi imati sree
i brzo ih nai. Ako je veoma debeo na mjestima na kojima kopamo... moglo bi dosta
potrajati.
Harry i Tamar su odluili ostati i ostatak dana gledati.
Ona se mogla opustiti itajui. On je napeto trljao granat iako ga je ve s mukom ispo
lirao do crvene ljepote. Povremeno bi porazgovarao s Leslauom, no nijednom nije
bilo do razgovora. Sjedili su sa svojim sklopivim stolcima oko platnene vree s vo
dom koja je visjela sa atorske motke poput tri utljiva stanovnika Nove Engleske oko
trbuas-te eljezne pei. S vremena na vrijeme neki bi kopa smrdei na znoj uao u ator da
se napije i odmori. Postdiplomac i jedan Arapin bili su mladi no Leslau je rekao
da je Arapin u srednjim godinama najbolji radnik.
Kada je stariji ovjek uao da se odmori Harry mu je rekao da malo ostane. Ja u vas z
amijeniti.
Ne rekao je otro Leslau. On i Harry su se pogledali. Naviknuti su na to, a ti nis
i rekao je Leslau.
Ni on sam nije bio siguran da je to dobra zamisao no projurio je mimo njih i poeo
se uspinjati breuljkom. Arapin je izaao i sjeo u sjenu atora smijeei se.
U poetku nije bilo loe no uskoro je shvatio da je u nevolji.
Ve godinama nije upotrebljavao pijuk i lopatu. Sjetio se da ritam pomae. Pijuk se
dizao i sputao.
Kao prvo, dlanovi su mu bili mekani. S disanjem nije imao potekoa zato to. je trao n
o za tranje je koristio drugu vrstu miia.
A najvanije je bilo sunce. Kada je malo poslije podigao pogled krajolik je izgleda
o spljoteno i izblijedio poput loe slike na starim crno bijelim ekranima.
Naposljetku se Leslau popeo. Prekini s tim sranjem rekao je. Iao je za Harrvjem d
o atora i gledao kako se sruio na otrcani molitveni sag na kojem je leao dok su se n
jegovi tjelesni sokovi suili jednako brzo kao to su tekli. inilo mu se kao da ga je
netko uronio u sol, a na oba su mu se dlana pojavili uljevi veliki poput polovica
malih boba groa.
Gledala ga je ne sa zabrinutou nego kontemplativnim zanimanjem to gaje na neki nain u
znemirilo.
Leslau je poslao natrag vei dio namirnica no jo je uvijek imao par pileih konzervi,
a podijelili su i jabuke koje su od vruine ve postale branaste.
Komeanje na breuljku pobudilo im je nadu no bio je to postdiplomac koji se prepira
o s Arapima jer se nakon obroka nisu htjeli vratiti na posao dok ne bi popili ka
vu. Stariji ju je radnik napokon skuhao na primusu u prekrasnom starom loncu iskr
ivljenog kljuna, toliko starom da se kroz istroenu oplatu od nikla vidio bakar.
Harry je pitao ovjeka bi li ga prodao, a Tamar je rekla neto na arapskom.
to si mu rekla?
Rekla sam mu da je veoma vrijedan. I upozorila ga da ga ne proda p^rejeftino.
ovjek ju je pitao na arapskom hoe li Harry platiti toliko da moe kupiti novu kuu.
Samo elim kupiti lonac, ne elim oeniti njegovu sestru. Radnik je oito razumio te je
odmah odgovorio.
I lonac je kao i njegova sestra pripadao njegovom ocu rekla je Tamar. Kae da nee p
rodati nijedno.
Kava je bila dobra, a odgovor ju je uinio jo boljom. No kratko vrijeme nakon to su
nastavili s poslom Harry je shvatio da je kasno popodne. Moram u Jeruzalem rekao
je. S nelagodom je pogledao Leslaua. Kada se popeo na breuljak unitio je neto nesig
urno i dobro izmeu njih.
Leslau je ispod leaja izvukao bocu viskija i ponudio je.
Gutljaj prije no to odete? Tamar je odmahnula glavom.
Ja u malo rekao je Harry.
Jesi li siguran da si se oporavio od sunca? upitala je Tamar. Jer ako nisi, to j
e najgore to moe uiniti.
Dobro mije.
Pili su iz plastinih alica. Bio je dobro no alkohol je odmah snano djelovao na njeg
a moda zbog vruine. Zacijelo zato piju tako malo viskija od itarica, pomislio je, a
i zato to je skup.
Leslau im je ponovno natoio.
Muki WC rekao je Harry.
Idem s tobom.
Sjene su postajale sve dulje.
Morao si pokuati ono to radi taj jadni radnik? upitao je Leslau. Dijelom je to iz
njega progovarao alkohol. Nisi mogao ni njega pustiti da neto doivi, a da se ti ne
umijea. Je li kod tebe neka bolest?
Nije bolest rekao je Harry.
Preli su jo nekoliko breuljaka, a zatim stajali poput prijatelja dok je mokraa prskal
a.
Pomnjivo je otresao i posljednje kapi. Samo katkad ne mogu izdrati da ne budem upa
k.
Pogledali su se.
Leslau se nasmijeio. Mislim da ima za tebe nade. Kada su se vratili u ator izmeu nji
h je opet sve bilo u redu.
No na obronku je dolo do novog nemira. Dva su kopaa kleala pokraj mjesta na kojem je
iskapao mladi Arapin.
to je? povikao je Leslau te su se hitro poeli penjati uz breuljak.
Nitko nije odgovorio. Sada su oboje Arapa bili u rupi i nestrpljivo radili zbog e
ga je uokolo letjela praina.
Iskopina je bila duboka gotova dva metra no Harry nije vidio mnogo dna sve dok ml
ai ovjek nije izaao. Stariji je Arapin pomnjivo radio s pijukom te su uskoro ugleda
li obraeno kamenje koje je podsjealo na etvrtasta kamenja za poploavanje, gornji red,
a pod njim drugi; a ispod toga, gornji dio treeg reda kamenja, koje je jo uvijek
ravno i okomito stajalo ondje gdje su ga jedno postavile neije ruke.
Bio je to zid.
On, Tamar i David vratili su se u pustinju.
Zamislite samo rekao je uzbueno Leslau. Moda emo ipak nai ono to su ostavili. Gotov
da ih moete vidjeti, zar ne? Dok se strana vojska brzo pribliava, uzimaju najdrago
cjenije stvari iz Hrama poput utog dijamanta za kojim traga, Harry i najsvetijih pr
edmeta sakrivaju ih u zemlju i zapisuju skrovita na bakrenom svitku.
A dvije i pol tisue godina poslije ti izvue svitak iz zemlje rekla je Tamar.
Davide, misli li da su mnoge genize bile oskrnavljene poput one u dolini Akor u ko
joj je bio skriven uti dijamant? upitao je Harry.
Veina je predmeta jo uvijek pod zemljom. Znam to, osjeam to u kostima. No siguran sa
m da se i odreeni broj skrovita nalazi na okupiranim podrujima. Ako svijet poludi,
ondje bi mogla biti utemeljena palestinska drava i ja nikada neu moi traiti nau batinu
. To je razlog zbog kojeg sada moram iskapati kao lud, sada kada zahvaljujui Tama
r imamo odjednom mapu koja e nas odvesti do genize.
Pokazao je mjesta u pustinji po kojima je bilo rasuto tanko kamenje s vapnenakog
breuljka. Voda je tekla u jednom smjeru, a mi moemo slijediti nanose do mjesta na
kojem je poinjala tei. Kada jednom saznamo gdje je bilo podnoje breuljka imat emo dobr
u i iskoristivu arheoloku mreu. Negdje dolje na dubini od kojih dvadeset tri lakta
prva je od stvari koje traim.
Zurio je u ljubiaste breuljke. I zaprijetio akom.
Hert, alte momzeriml Sluajte, stari gadovi! povikao je. Ipak u ih sve pronai! Ponov
no je zaprijetio akama prema... emu?
Davide? rekla je tiho Tamar.
Leslau je trepnuo. Okrenuo se i vratio u ator.
Kada ga je poslije Harry zapitao bi li im dopustio da pogledaju originalni Bakren
i svitak bio je zbunjen. Sada nije potrebno. Daj nam priliku da tu neto iskopamo.
Harry je zatresao glavom. Nije rije o tvojem poslu. Rije je o dijamantu. elim prouiti
odlomak u kojem se opisuje geniza u kojoj je bio skriven dijamant. Na fotokopij
i koju koristim dio nije itljiv.
Leslau je slegnuo ramenima. Johne zaurlao je postdip-lomcu hajde u Jeruzalem s o
vim ljudima i pobrini se da dobiju ono to im treba. I reci onim drugim tipovima d
a elim ujutro vidjeti onaj kamion.
24
TIBERIAS
Bakreni svitak su divno oistili i ulatili. Slova, jasno, nisu bila tako itljiva kao
kada su bila tek upisana no Tamar i Harry su ih lako odgonetnuli. Stajali su iz
nad svitka u Leslauovom neurednom malom uredu kao da su u crkvi, a ona je naglas
proitala prvi odlomak.
Ovo su rijei Baruha, sina Nerije ben Mahseja sveenika iz Anatota u zemlji Benjamin
ovoj, kojemu je preko Jeremije, sina Hilkije Koe-na, zapovjeeno da skloni blago G
ospodinovo u dane Zidkije, sina Joijinog, kralja Judina, devete godine vladanja n
jegova.
Kada su pronali odlomak o genizi u dolini Akor, kratki opis dijamanta koji se na
fotokopijama nije moglo proitati bio je sasvim itljiv.
Dijamant je bio opisan rijeima haj a nega.
Haja nega. To je neto to ima manu rekla je.
Znam. Zadrao je dah, ne elei priznati oigledno. Ima li mjesta sumnji?
Ne, Harry rekla mu je. Tu je opisan dijamant koji u sebi ima veliku greku.
Boe moj rekao je u oaju. Na potpuno sam krivom tragu. Dijamant koji Mehdi nudi na
prodaju nema veih greaka. To znai da Mehdijev dijamant nije kamen koji je opisan u
svitku dijamant kojeg su odnijeli iz Hrama u Jeruzalemu i sakrili.
U hotelu ga je ekala poruka. Prepoznao je uglati rukopis - koji je nauio od europs
kog uitelja ili guvernante? i prije no to je rastvorio kovertu.
Moj dragi gospodine Hopeman, Smijeni li vas zamoliti za jo jedan susret? Veoma sa
m svjestan injenice da ste vi vie puta dolazili k meni ponekad na veoma nezgodan n
ain. Uvjeravam vas da su te okolnosti bile nune. U dugoronim buduim transakcijama koj
e emo, nadam se, sa zadovoljstvom obavljati, obeavam da u dolaziti k vama kad god to
bude mogue. Molim vas, budite na autobusnoj postaji u Eilatu u srijedu, u dva po
slijepodne.
S potovanjem, YosefMehdi
Nee, naravno, otii? rekla je Tamar.
Mislim daje bolje da otiem.
Ako Mehdijev kamen nije Inkvizicijski dijamant onda to nije dijamant kojeg su elj
eli da kupi. Zato onda ii?
To je veoma vrijedan uti dijamant. A ja sam trgovac dijamantima. Shvaa?
Klimnula je. Ali... razvedri se. Hoe li? rekla je njeno.
Unato njezinom poljupcu nije vidio neto to bi ga razvedrilo. Mislim da neu dobiti ni
krivi kamen, vjerujem da Mehdi ima drugog kupca.
Zato te onda eli vidjeti? upitala je Tamar. Spominjanje dugoronih buduih transakcija
u pismu dalo
mu je obeshrabrujui odgovor. Ovaj posljednji susret nije moja posljednja prilika
da kupim uti dijamant. Njegov je smisao da ostanemo u dobrim odnosima tako da jedn
og dana moemo poslovati.
Ponovno je proitao pismo nadajui se da je njegov prvi dojam moda bio pogrean, no reag
irao je na isti nain. To znai da moram ekati jo pet dana.
Ostanimo u Jeruzalemu rekla je.
Osjeao je poraz, a taj osjeaj nikada nije primao dostojanstveno. Raspoloenje mu se
popravilo nakon to je petak popodne proveo u Jeruzalemu bilo je to kao da gleda A
meriku kako se priprema za Boi. Vladala je gungula kupovine u posljednjem trenutku
. Uredi i
duani su se rano zatvarali kako bi uposlenici mogli prije zalaska sunca doi kuama, a
ljudi su punili ulice nosei boce vina i cvijee za stol. Bilo je impresivno vidjet
i kako drevni grad juri, a onda se zaustavlja. Nisu vozili autobusi, a na ulicam
a nije bilo prometa budui da su gotovo svi bili za abatnom veerom s prijateljima ili
obitelji, oni koji nisu bili vjernici odravali su ugodnu tradiciju, ortodoksni s
u se spremali da odu u sinagogu kako bi doekali Kraljicu Sabata.
Sljedee jutro duani su ostali zatvoreni no idovski je Jeruzalem u velikom broju bio
izaao na ulice i etao; ljubavnici su lunjali, obitelji su u smjenama gurali kolica
, stariji su se mirno kretali po suncu. On i Tamar otili su do Starog grada u koje
m su arapski vlasnici duana radili kao i obino za preteito idovsku klijentelu, ba kao
to su njihovi idovski kolege prodavali Arapima kada su se duani zatvarali u petak n
a muslimanski sabat.
Otili su u staru idovsku etvrt. Kada je za vrijeme rata za nezavisnost pao u ruke A
rapa, sinagoge i kamene kue bile su razorene. Sada su obnovljene s ljubavlju i poz
ornou prema detaljima, a za Harrvja je to bilo kao daje uao u neko drugo vrijeme i
mjesto neusporedivo ljepe od visokotnih grozota koje su zadesile dijelove Novog Je
ruzalema.
Dugo je utio.
Zamisli da kupimo jednu od ovih lijepih kamenih kua rekao je napokon, obraajui se s
ebi jednako koliko i njoj.
Kao dom? Ili bi nam trebala velika obitelj ili manja kua.
Ne, ne kao dom.
Stajao je na sredini ulice i promatrao graevine u obnovljenoj etvrti. To bi trebala
biti izvanredna zgrada. Ili stara kua koja je sve preivjela ili veoma dobra repro
dukcija poput ovih. Unutra bi sve bilo jednostavno i srednjeistono. Luksuzni deta
lji tek toliko da ublae ukoenost. Nikakav znak na vratima, tako da svijet naui kako
mora pronai vlastiti put do Alfred Hopeman & Son, Jeruzalem... ne znam. Moglo bi
posebno.
Pomogla mu je da prebrodi bolno razoaranje da Mehdijev uti kamen nije Inkvizicijsk
i dijamant. Rekapitulirali su njezin trijumf u Ein Gediju, vodili ljubav, pojeli
previe datulja i zamiljali najfiniju draguljarnicu na svijetu. No u ponedjeljak uju
tro postala je zagriljiva.
Dobit u menstruaciju rekla je to poslijepodne. Mislim da se moram vratiti u svoj
stan, Harry.
Uhvatio se toga kao razloga njezinog raspoloenja. Ne, ostani sa mnom rekao je zag
laujui joj kosu unatrag i ljubei je u glavu. Pazit u te, pomoi ti da se bolje osjea.
vezimo se do Ti-berisa i ostanimo do sutra naveer. Jest emo ribu, bit e super. Moe gac
ati po Galilejskom jezeru.
Pogledala gaje zabavljajui se. Znam plivati.
Onda e to biti jo bolje.
Zna li to mi je posebno drago u ovoj vezi?
to?
Tako odmara rekla je.
Na jezeru Kinneret bilo je modernih odmaralita no oni su odsjeli u jednom od star
ijih luksuznih hotela. Bio je mrak kada su stigli. S prozora njihove sobe vidio j
e pod svjetlom elektrinih svjetiljki na lukobranu da je tu prije bilo leglo neke v
rste kukaca. Uzdu itave obale galilejske su vode bile prepune riba koje su izlazil
e na povrinu
Te su noi njezine grudi bile bolne, a imala je i greve. Budui daje Della uvijek gubi
la zanimanje prije menstruacije, bio je naviknut na apstinenciju u tim razdobljim
a.
elim to rekla je i iznenadila ga svojim nastojanjem. Poslije je zaspao drei ruku na
njezinom trbuhu, s otvorenim prozorom i povjetarcem gotovo vlanim od isparavanja
mora na kopnu koji im je ulazio u sobu. Ujutro je prozor otkrio kamene kejeve, d
uge sive prste koji su se bukali u jezeru; i debelu ribaricu koja je isputala dim
kao na nekom crteu iz slikovnice.
Bila je radosna na suncu. Plivali su od jednog keja za koji im je recepcioner re
kao da su ga izgradili Rimljani. Danje bio lijep, ali ne prevru, s plavim nebom i
spruganim bijelim prugama.
Vidjeli su samo nekolicinu drugih gostiju od kojih se inilo da su veina Izraelci.
Trbuasti starac plivao je mirnim prsnim stilom, a Tamar je u njemu prepoznala uven
og generala. Popodne se pojavio par s dva divna ruska hrta. Vlasnica je bila mal
a i mrava. Imala je majune grudi i vrstu malu stranjicu. Sloili su se da miii na njezi
m listovima znae daje plesaica. Bogati su rekla je Tamar. Ti mora provoditi mnogo v
remena s bogatima.
To nije kazna. Zanimljivi su.
Siromani su zanimljiviji. Nasmijeila se. Zbog toga je Izrael toliko zanimljiva zem
lja.
Te su veeri sjedili za stolom s generalom, vlasnicima hrtova i parom koji je imao
turistiku agenciju i koji je upao u vlastitu stupicu tako to je dan proveo u turis
tikom obilasku; ispriali su Harrvju vie no to je elio uti o grobu muenika rabina Meira.
Svi su jeli ribu koja je oblikom podsjeala na kontrabas, a okusom na pastrvu, kov
a iz Galileje. General im je priopio da se izli-jeu mlade kroz usta.
Kako mudro promrmljala je Tamar iji su se grevi pogoravali.
inilo se da se vlasnici putnike agencije u skupom Tiberias hotelu osjeaju kao kod k
ue dok je par s hrtovima izgledao kao da ivi u Monacu. ena je bila ruska prognanica,
biva lanica lenjingrad-skog Kirov baleta. Iselila se oekujui zastraujuu borbu i kultu
rni ok no umjesto toga je nala bogatstvo, ovjeka koji je proizvodi televizore. Razgo
vor je skrenuo na proizvode njezinog mua. Svake je nedjeljne veeri cijeli Izrael j
urio kuama kako bi gledao Ali in the Family s titlom na hebrejskom.
Kako to uope moete razumijeti? upitao je zabavljajui se Harry.
Razumijemo veoma dobro, radi se o strahovima simpatinog zadrtog ovjeka zabrinutog z
ato to mu se ki udala za nekoga koga on zove Poljak. U cijelom su Izraelu simpatini
bogomoljci zabrinuti. Neki su Akenazi zabrinuti zato to se njihovi keri ene za idove i
z Maroka. Industrijalac je prouavao Tamarinu tamnu kou.
Iako su Marokanci divni ljudi rekao joj je.
Kao i Jemenci rekla je mirno, ovjek je podigao svoju au s vinom.
Na kraju e nai pra-pra unuci biti idovska mjeavina rekla je Ruskinja.
Ne, nee biti kao ostali idovi rekao je Harry. Ljudi oko stola su ga pogledali.
Mislite da emo na kraju biti veoma slini Muslimanima?
upitao je pretjerano uljudno vlasnik putnike agencije. Ili moda kranima?
Odmahnuo je glavom. Vi ste ve Izraelci, veoma razliiti od ostalih idova. Zavrio je j
esti ribu.
General se doimao zainteresiranim. Recite nam kako razliiti rekao je.
Vi ste pobjednici. Da bi postojali morate i dalje pobjeivati. Mi ostali pripadamo
dugom nizu gubitnika. Nai instinktivni osjeaji potjeu od ljudi koji su zadravali dah
kada bi im vlasti pokuca-le na vrata. To je ona vrsta ljudi koja razvija ljubav
za drutvenu pravdu.
Ljudi oko stola su utjeli. Potjeemo od istih ljudi, duboko u sebi osjeamo isto. Misl
ite da smo, zato to smo preivjeli, zaboravili kako je to kada ne moe upravljati svojo
m sudbinom?
Uope to ne mislim. Mislim da je to opasnost koje se treba uvati.
Ako vas toliko brine izraelska osobnost rekao je industrijalac oprezno ali veselo
zato ne ivite tu?
Upravo razmiljam o tome rekao je Harry mirno. Odobravajui amor bio je poput pljesk
a.
Recite mi, gospodine Hopeman, imate li djece? upitao je General.
Sina.
Biste li ga rtvovali? Tako da moete i dalje biti osjetljivo ljudsko bie?
Ne vjerujem u rtvu. Ako je pria o Abrahamu i Isaku istinita onda je Abraham bio lud
, a ne religiozan.
General je klimnuo. Mi ne moramo rtvovati nau djecu da bismo zadrali ljudskost. Ost
at emo spremni. Izgubit emo to je mogue manje sinova. No idovi u cijelom svijetu e i d
alje znati da postoji Izrael u koji mogu doi bude li potrebno.
Koliko vam je sin star? upitala je ena vlasnika putnike agencije.
Brzo e navriti trinaest godina.
Mi imamo tinejdere. Nastanite li se blizu Haife javite nam se. Preporuit emo vam do
bre kole.
Ljubazno od vas. Osjeao se primoranim da nastavi. On e ostati u Americi. Doem li, b
it e to moja odluka. On e poslije morati odluiti za sebe.
Zar Izrael ne nudi dovoljno da moete odluiti i za njega? upitao je blago proizvoa te
levizora.
Ja sam ono to nazivaju liberalom rekao je Harry. Prosvjedovao sam. Stupao sam u p
ovorkama nosei parole. Mnogo sam kritizirao Sjedinjene Drave. No u najmranijim tren
ucima Amerika je i dalje bila najbolja, najuzbudljivija zemlja koja svima nosi na
jvie obeanja, ukljuujui i trinaestogodinjem djeaku.
Tamar je postalo muno te se ubrzo ispriala i pobjegla. Kada je doao za njom naao ju j
e na krevetu u fetus poloaju.
Da pozovom lijenika?
Ne budi smijean, ve sam procurila. Uvijek je tako.
eli li da ostanem veeras? Upitao je nelagodno svjestan da sutra mora biti u Eilatu.
Ne. Odvedi me, molim te, u Jeruzalem. Na povratku je sjedila zabaene glave.
Jednom ju je pogledao i shvatio da ga prouava. ao mije to nisi naao Inkvizicijski di
jamant, Harry. Stisnuo joj je ruku.
to misli, postoji li jo uvijek?
Ne znam.
Zamolila ga je da je odvede u njezin stan.
Moramo o mnogoemu razgovarati.
Samo ne veeras.
Nazvat u te im se vratim obeao je. Na vratima ju je lagano poljubio. alom-alom. Opo
vi se, Tamar.
alom, slatki moj Harry rekla je.
25
SJ DUESENBERG
Na recepciji je zamolio da ga probude u est ujutro. inilo mu se da ga telefon budi
prerano te je oamuen leao u krevetu, a zatim se predugo tuirao no pijesak mu je nest
ao iz oiju, a ilost se vratila. Vozit e se pet sati te je odluio da ne vozi on. Nakon
doruka izaao je i zaustavio prvi taksi koji je naiao.
Eilat.
Voza je izbeio oi. Mogu li nazvati enu?
Imate dvije minute.
Vratio se za manje od dvije minute smijeei se od uha do uha. Harry se ve izvalio na
stranjem sjeditu. Platit u vas do-datno budete li utjeli i imali ugaen radio. elim sp
avati.
Voza je okrenuo klju. Ai-la-lu-lu, duo rekao je.
U osam do dva ugledao je na autobusnoj postaji u Eilatu Mehdijevog ovjeka.
Tresca. Ovdje sam.
Albanac se iroko nasmijeio kao stari prijatelj. Dobar dan, sair. Harry je krenuo z
a njim veselei se Duesenbergu, no on ga je odveo do Chrvslera nalik njegovom drug
om autu, samo druge boje. Jednu godinu mlai, pomislio je.
Je li se neto dogodilo drugom autu?
Ne, sair. Ne koristimo ga kada moram parkirati u gradu. Veoma se dobro brinemo z
a njega.
Mmmmm.
Tresca gaje odveo u smjeru iz kojeg je doao taksi. Vozili su se vie od sat vremena
, a zatim skrenuli s glavne ceste no ovog puta
nije trebalo mijenjati registarske oznake. Nastavili su ulaziti duboko u Izraels
ki Sinaj poskakujui po izrovanoj cesti, da bi na kraju stigli do male vile izloene
vremenskim nepogodama koja se uklapala u istroene breuljke. Duesenberg je bio park
iran u hladu kue na sjevernoj strani.
Prijatelju moj rekao je Mehdi na vratima.
Kako ste nali ovo mjesto? upitao je Harrv dok su se rukovali.
Nisam ga naao rekao je Mehdi. Bardvl ga je naao. Bardvl pronalazi sve moje kue.
Tu nema niega.
Apsolutno niega sloio se Mehdi. Mala tvornica bakra devet kilometara junije.
Pojavio se Bardvl, posluio limunadu s mentom i stidljivo ga pozdravio. Harrv je p
opio tri ae dok gaje Mehdi kao arapski domain ispitivao o pojedinostima njegovog neu
dobnog putovanja.
Prodat ete taj uti kamen nekome drugome, zar ne? Mehdi gaje prouavao. Jeste li spre
mni platiti moju cijenu, prijatelju moj?
Ne. Previsoka je.
To sigurno nije prevelika cijena za dijamant s takvom povijeu.
Ne znam kakva mu je povijest. Siguran sam da va kamen nije Inkvizicijski dijamant.
ok na Mehdijevom licu nije bio hinjen, Harrv je u to bio siguran.
To je ispod vaeg nivoa, gospodine Hopeman.
Istina nije nikad ispod nekoga rekao je Harrv.
To jest dijamant aba!
Ne.
Sto imate kao dokaz?
aba ima greku. Ozbiljnu manu. Va dijamant nema.
Kako znate za manu?
Ne mogu vam rei. Mehdi je prezirno otpuhnuo.
Radi se o vanom arheolokom projektu koji je u tijeku. Ne mogu vam vie rei, a da ne i
zdam povjerenje.
Mehdi je odmahnuo glavom. ao mije, prijatelju moj. Da mi date neki dokaz... Ali l
judi kojima u prodati dijamant znaju da je to aba. I ja to znam.
Prodat ete ga lano ga prikazujui.
To samo vi mislite rekao je Mehdi nepopustljivo. Vae me sumnje, naravno, zabrinja
vaju. No one nisu kritine za prodaju mojeg dijamanta. Sreom, neu ga prodati vama.
Nikad mi ga niste ni kanili prodati rekao je Harry. Zamolili ste me da doem zbog
neeg drugog.
Da.
Zbog ostalog kamenja koje vam je dao Faruk?
elio bih da mi vi kaete kada da ih prodam. elim da napravite raspored prema kojem u
ih prodavati. Spremam sam dobro platiti va savjet.
Pa ipak, kada vam ga dajem besplatno u vezi abe, ne elite ga posluati.
Mehdi je utio. Harry se predao. Ne prodajem savjete. Kanite li ostatak dragulja p
rodati meni?
Tome se nadam.
Onda u tako zaraditi novac. Mogu li ih vidjeti?
Ne sada. No imam ateste rekao je Mehdi pokazujui neke papire na stolu.
Zbirka je bila vea nego to je oekivao. Mehdi je bio lukav i oprezan ovjek. Procjene
su napravili mnogi ljudi u razliitim dijelovima svijeta, a veina ovjerenih potpisa
bila su ugledna i poznata imena. Dao si je vremena. Pomnjivo je itao opise kamenj
a obraajui pozornost na to kada je obavljena procjena i to se od tada dogodilo s vr
ijednostima kao posljedica fluktuacija na tritu.
Mehdi je priloio i kopije procjena etiri dragulja koje je ve prodao i cijene koje j
e postigao.
Harry mu je rekao daje u dvije transakcije proao vrlo loe.
Klimnuo je. Znam. Zbog toga i cijenim ovu uslugu.
Teko je planirati raspored za prodaju jednog po jednog rekao je Harry. Ovisi o vao
j potrebi za novcem. Mnogim bi ljudima prodaja jednog od njih bila dovoljna za ud
oban ivot do smrti.
Cijeli sam ivot ivio kao kralj. Zato bih prestao zato to je Kralj mrtav, a ja nisam?
I to je jo vanije, zbog nesigurnih okolnosti moja je egzistencija veoma skupa roba.
Tako je poput agenta osiguranja koji izrauje sistem godinjih otplata, Harry izradio
plan prodaje od kojih se prva trebala dogoditi za tri godine.
Naravno, kada biste ih prodali sve odjednom imali biste jednu prednost rekao je.
Mogli biste umrijeti prije no to rasprodate cijelu zbirku.
Umrem li, nee mi nedostajati novac.
Ah, ali meni hoe rekao je Harry.
Mehdi se nasmijao poput djeteta. Sviate mi se, gospodine Hopeman.
I vi se meni sviate, gospodine Mehdi. Sviao mu se iako mu Egipanin nije vjerovao za
uti dijamant. Ne znam jeste mi se sviali kad ste bili s Farukom. No sada mi se ve
oma sviate.
Ne, ne bih vam se sviao rekao je tiho Mehdi. Na kraju se nismo sviali ni sami sebi
, znali smo da smo dvoje debelih i zasienih razvratnika. Ali u poetku... u poetku s
mo bili udesni. Kada smo bili na Kraljevskoj vojnoj akademiji u Engleskoj najuvaeni
ji umovi Europe dolazili su u Woolwich, sjedili dokasna u naim sobama i pomagali
nam planirati kako poboljati egipatsku monarhiju. Govorili su nam da prouavamo vedsk
u.
to ste dogodilo s tim planovima?
Ne bih rado uo tu priu, a jo manje je ispriao Mehdi mu je uputio udnovati i gorki sm
k.
No neko smo bili poput mladih lavova rekao je.
Bardvl im je posluio odlinu veeru uz koju su ile tri vrsta vina. Kada su obavili pos
ao mogli su se prvi put opustiti u drutvu jedan drugoga. Egipanin je bio odlino drut
vo te je Harry osjetio gotovo aljenje kada mu je reeno da nee prenoiti.
Odvest emo vas do udobnog hotela. Danas ste mnogo putovali rekao je Mehdi suosjeaj
no.
Ne, elim se vratiti u Jeruzalem. Samo me, molim vas, ostavite negdje gdje mogu uze
ti taksi.
Ah, moemo uiniti neto bolje. Mi prolazimo pokraj Jeruzalema. Odvest emo vas.
Tako su se oprostili od Bardvla koji e poistiti i uzeti Chrvslera. No kada su izali
, Harry se je skanjivao ui u Duesenberg. Hodao je oko njega divei se stilu koji je
Detroit pokuavao godinama oponaati.
Nije mogao odoljeti. Jeste li razmiljali o tome da prodate auto?
Mehdi je bio oduevljen. ekao sam i ekao da to pitate. Tako sam sretan to ste to napo
kon uinili. Nije se ak ni trudio odbiti. Automobil je razlog zbog kojeg sam prihva
tio onako nisku cijenu za prvi dragulj.
Rubin. Katarina II?
Da. Ovaj je auto bio u Egiptu. etiri se godine pekao u polju i sluio svrakama kao
gnijezdo. Nije bio ak niti podignut na klade, stajao je tako s raspucalim gumama.
Bardvl je morao otii onamo i u mnoge ruke turniti gotovinu. Rastavili su ga na na
jmanje dijelove, a svaki je dio poslan zasebno. Kakva zadaa! Samo podvozje tei dvij
e i pol tone.
Smijem li ga voziti?
Morate rekao je Mehdi. Sjest u do vas. Otvorio je stranja vrata kako bi propustio
vozaa. Veeras e Tresca biti gospodar.
Poelo je s podrhtavanjem. Kada je pokuao okrenuti upravlja bilo je tako teko da nije
mogao vjerovati. Trebalo je snage, bio je gori od tekog kamiona.
Auto mora krenuti brzinom ovjeka koji hoda rekao je zabrinuto Tresca sa stranjeg s
jedita. Onda se sve kree na kugli-nim leaj evima.
Bila je to istina, kada ga je jednom pokrenuo bilo je lako upravljati. Osjeaj vonje
bio je neponovljiv. Bio je svjestan daje vie iznad ceste nego obino. Krovovi obinih
automobila dolazili su do vrha njegovih vrata. U poetku je vozio odvie oprezno i
odvie sporo zato to je kamenita cesta bila loa. No inilo se da Duesenberg oprezno bi
ra kuda prijei preko kamenja.
Kada su doli do poploane glavne ceste gume su zagrizle, a auto je divno odgovorio.
Jedva je pritisnuo gas i ve su vozili devedeset kilometara na sat, a motor je sam
o uborio.
Ii e dvostruko bre rekao je Mehdi.
Budete li odvie naglo zakoili, gospodine, udarit emo glavama rekao je Tresca revno.
Koio je njeno. Dok su se probijali kroz tminu mislio je o Ben Huru koji vozi kola
u koja je upregnuto etiristo dvadeset velikih konja koji daju sve od sebe.
Usporavao je cijelim putem dok su prolazili kroz selo. Nakon otprilike sata vonje
ugledao je pred sobom svjetla grada i ponovno dotaknuo konice.
Dok su mu se pribliavali stado sivih duhova komeajui je izalo na cestu.
Sto je pak sad ovo? upitao je Mehdi.
Mislim da su ovce rekao je gasei motor kako bi ute-dio gorivo.
Iza ivotinja kamion od jedne tone muio se zateui debeo konop preko ceste, konop koji
je bio privren za Land-Rover s druge strane. inilo se da veliki kamion s mukom vue ma
nji auto.
Tresca se naslonio preko stranjeg sjedia. Sjeate li se ovog mjesta? rekao je Harrvj
u. Ovdje su nas zadrali kada sam vas vozio u Jordan.
Sjeao se, kamiona koji je pregazio kozu na cesti i zaustavio promet.
Ovo mi se ne svia rekao je Tresca Mehdiju. Biti zaustavljen na istom mjestu dva pu
ta. Moda trae vas. Dvaput nije sluaj.
Mehdi je otvorio pretinac u kojem je bio pitolj.
Harry se naprezao da vidi. Na vanjskom rubu odsjaja s prednjih farova ovce su se
poele razdvajati; kroz stado su se probijali ljudi. Razaznao je est ili sedam figu
ra. Trenutak poslije vidio je da jedan od njih ima turban od bijele tkanine s ta
mnim prugama. Neto iza njega nalazio se drugi koji je na glavi imao platnenu kapu
koja mu je prijanjala uz glavu. ovjek u turbanu bio je moda nervozan ili preplaen.
Stalno se okretao kao da provjerava slijede li ga ostali.
Sada im je Harry vidio ruke.
Boe moj rekao je.
Tresca je rekao neto na arapskom, a Mehdi je posegnuo za pitoljem u pretincu no Ar
ap u platnenoj kapi ve je na auto bacio neto to je pogodilo vjetrobransko staklo. S
taklo je napuklo i prsnu-lo, ali se nije rasprsnulo, a granata je odskakutala. D
ogaaji su se slili u jedan budui da se sve dogodilo odjednom.
Provukao je ruku pokraj Mehdija i otvorio vrata, stavio zatim nogu na bok drugog o
vjeka i odgurnuo ga otkoprcavi se nakon njega sve dok oboje nisu leali na tlu. Bio
je to djelo istog instinkta. Nije imao predodbu na koju je stranu auta otila grana
ta te je mogao gurati Mehdija i na nju.
Eksplodirala je na drugoj strani upravo kada je poela uasna buka. Svi su Arapi puca
li na Duesenberg.
Harry je zgrabio Mehdija te su pobjegli od auta. Drei se za ruke poput djece nasli
jepo su odjurili u mrak. Mehdi se nije dobro kretao ak i za debelog ovjeka. Jedva
je trao, Harrvju se inilo kao da se kreu po ljepilu. Bojao se da ne doivi infarkt. K
roz pucnjavu je uo teko hrapavo Mehdijevo disanje.
Pali su na ogradu od bodljikave ice te je posjekao ruku. ica je bila stara i hrava.
Ukrali su je nesumnjivo nakon nekog rata; razmiljao je o tetanusu dok se migoljio
i nespretno provlaio izmeu dvije niti, jo se vie pozlijedivi.
Bodljikava se ica zakaila za Mehdijevu odjeu te se Harry pomuio da ga oslobodi.
Alah prodahtao je Mehdi. Napokon se njegova koulja razderala. Cijelo to vrijeme t
ridesetak metara dalje ljudi su i dalje pucali na auto. Spremnik goriva eksplodi
rao je upravo kada se Mehdi oslobodio te su se priljubili uz zemlju pokuavajui pob
jei od blistave svjetlosti.
Vidio je da Mehdi nosi Trescin pitolj debele cijevi. Harry se bojao da ne zapuca
i ne otkrije gdje se kriju no kada mu gaje pokuao oduzeti nije ga mogao izvaditi
iz prstiju drugog ovjeka.
Nemojte ga upotrijebiti rekao je no rijei mu je priguila pucnjava.
Utipnuo je Mehdija za punanu ruku. Nemojte upotrijebiti pitolj proaputao je.
Mehdi gaje tupo pogledao.
Harry je pokuavao drati glavu nisko iza kamenja koje je stajalo uz ogradu. Oekivao
je da ih nau prije ili poslije. Kao mali djeak uo je za ovjeka ije je prezime nosio i
njegov otac i godinama poslije imao nonu moru u kojoj je uao u podrumu njihove zgr
ade dok je Bruno Hauptmann dolazio kako bi ga oteo. Bilo je kao da se san tek ne
znatno promijenio.
No umjesto Hauptmanna do njega je dolazio nepravilni zvuk vozila, a zatim jo glas
nija pucnjava. Podigao je glavu dovoljno visoko da vidi kako Arapi vie ne pucaju
na auto u plamenu. Pucali su preko automobila, a to je vanije, drugi su pucali u n
jih. Harry je vidio samo dvojicu u krugu svjetla no dok ih je gledao, pogodili su
ih. Leali su mirno no onaj tko je pucao u njih nije poputao te bi se meta trnula
svaki put kada bi je pogodio metak te se inilo kao da se dva tijela svijaju.
S ruba sjenki neki se drugi Arapin okrenuo i otiao ravno do njih. Bio je u panici
kao i oni. Kada im se pribliio zauli su njegovo teko disanje, a zatim njegovo gunan
je kada je bio gotovo iznad njih i udario u bodljikavu icu. Provukao je prvo svoj
u glavu i prsa kao to je uinio i Harry.
Pogledali su ga, a on je pogledao njih.
Mehdi je svojim punanim rukama podigao pitolj, prislonio ga na ovjekov vrat i opali
o.
Harry je stajao i drao zagrljenog debelog mukarca.
Nikada ga nisam namjeravao nikome drugome prodati proaputao je Mehdi. Samo vlasti
tom narodu. Vratiti im dio batine.
inilo se kao da ima tihi oblik histerije. Pa ipak mi ne doputaju da se vratim. Nika
da nisu oprostili rekao je Egipanin. Izgubio je svoj fes.
Haim atah margish besederl upitao ih je vojnik. Jeste li dobro?
Harry je klimnuo. Kajn rekao je gledajui kako kemikalijama polijevaju auto.
Ono to ga je poslije muilo ono ega se stidio i to ga je ispunjavalo strahom bilo je
sazanje da, dok mu je Mehdi drhtao u
zagrljaju, mrtvi leali na tlu, a ono to je nekad bio Tresca jo uvijek sjedilo u sje
ditu koje se puilo on prvenstveno osjeao to je sada na cijelom svijetu ostalo samo d
vadeset devet SJ Duesenberga.
26
SREA I BLAGOSLOV
Odveli su ih u vojniki logor gdje ih je ispitivao mladi tamni bojnik koji je imao
strpljenja ponavljati ista pitanja sve dok nije sastavio izvijee o napadu i sekun
du po sekundu opisao dogaaj onako kako su ga oni vidjeli. asnik im nije postavio n
ikakvo osobno pitanje; Harry je bio uvjeren da zna sve o njihovim ivotima.
Jo su samo dva napadaa bila iva. Jednog su prevezli helikopterom do Jeruzalema zbog
operacije. Odveli su ih da vide drugog u eliji.
Poznajete li ga?
Arapin od devetnaestak godina. Na sebi je imao radne cipele, smee pamune hlae i jedn
ostavnu plavu koulju. Kosa mu je bila nepoeljana, pod oima je imao podonjake, na neiz
brijanoj vilici nejasnu modricu.
Odmahnuli su glavama.
Bilo ih je jedanaest. Sve egipatski studenti. Bojnik je pogledao Mehdija. Mislil
i su da ubijaju vas na stranjem sjeditu Duesenberga.
Mehdi je klimnuo.
Kau da prodajete sveti muslimanski predmet nevjernicima.
Na mladiu je sve osim njegovih oiju bilo oputeno.
Nikada ga ne bih prodao van Islama rekao je Mehdi na arapskom.
Prodali biste ga rekao je mladi. Cjenkate se s njima poput bolesne kurve i prodaje
te nau duu. Trgujete dijelom damije u Akri s kranskom svinjom, sa idovskim gadovima koj
i uzimaju i uzimaju ono to je nae. Mi vidimo, promatrali smo.
Nisam im ga prodao. Imao sam druge planove.
Bojnik je klimnuo. Obojica zatvorenika imaju informaciju da se takoer pregovaralo
o vaem povratku u njihovu vladu.
Mladi se opet obratio Mehdiju. Znali smo da neete doi. Ne bi mnogo izdrali.
uti. ivotinjo! Poginulo je devet mladih ljudi. Zato? Nijedan od vas budala nije se r
odio kada sam otiao iz Egipta.
Nai te se oevi dobro sjeaju rekao je mladi. Nije im elio nita vie rei.
Gdje je bilo osiguranje? upitao je Harry bojnika kada su izali iz zatvorskog komp
leksa.
Stigli smo veoma brzo.
To nije osiguranje. Da smo bili na stranjem sjeditu... Bojnik je slegnuo ramenima.
Imali ste sree. Onaj tko
kae da osiguranje moe zaustaviti metke lae.
Kada je bojnik bio gotov s njima upitao ih je ele li da ih pre-vezu helikopterom
u bolnicu Hadassah. Mehdi je energino odmahnuo glavom.
Ne rekao je Harry.
Vojni im je lijenik svakome dao dvije tablete za smirenje od pet miligrama. Ne tr
ebaju mi rekao je Harry.
Lijenik mu ih je tutnuo u ruku. Besplatne su rekao je.
U stoernom su vozilu odvezeni do motela u Dimoni. Bila su gotovo dva ujutro kada
su stigli, a ulice su bile prazne. Bilo mu je drago vidjeti motoriziranu vojnu pa
trolu.
Kada je naposljetku ostao sam u sobi Harry se poeo tresti. Pokuao je zaustaviti dr
htanje no nije imao vlast nad sobom. Popio je jednu tabletu i poeo se razodijevat
i. Zatim je uzeo drugu i legao na krevet u donjem rublju ekajui da ponu djelovati.
Ujutro su on i Mehdi naruili veliki doruak i pojeli ga s osjeajem krivnje.
Tijelo rekao je Mehdi. Moram natjerati vlasti da ga daju. Igrao se s jajima. Jad
ni moj Tresca. Telefonirao sam Bardvu.
Jesu li bili roaci?
Jo blii. Prijatelji.
Vama se sve promijenilo, zar ne?
Nikada mi nee dopustiti da se vratim. Dobro. Posao koji mi je vlada pristala dati
bio je posao tek neto vieg dravnog slubenika. Nesumnjivo bih ga se zasitio. Uzdahnuo
je i ostavio jaja.
Ironija je rekao je Harry u tome to su vas pokuali ubiti strahujui da ete mi prodat
dijamant aba. A vi meutim nemate Cabu.
Mehdi se nakreveljio.
To je istina.
Ne elim vas vrijeati, prijatelju moj, ali...
Kaem vam, aba ima manu! Ima veliku greku. Zacijelo postoji nain da to potvrdite.
Egipanin gaje otro promatrao. U damiji u Akri postoje opseni zapisi. Moda postoji opis
dijamanta koji je jedno ukraavao Maksuru. Ali, shvatite... ako taj opis ne spominj
e manu, onda mane nema.
Moete li nekoga zamoliti da pogleda te zapise?
Mehdi je slegnuo ramenima. Vjerniku je sve mogue rekao je.
Mehdi je radio veoma brzo. Nazvao je Harrvja neposredno prije deset naveer i oni s
u se opet sreli u kavani.
Jeste li provjerili zapise?
Egipanin je klimnuo. Onako je kako ste rekli rekao je polako.
Harry je osjetio laganu vrtoglavicu.
aba ima veliku greku. Kamen koji ja posjedujem nisu iz damije u Akri uzeli kriari.
Onda ga znai... moete prodati?
Nisam vie vezan vjerskim razlozima. To nije relikvija. Uspijemo li se sloiti oko u
vjeta, prodat u vam ga.
Pazio je da duboko ne uzdahne kao to je elio. Kao to kaete, nije relikvija. Mogu vam
platiti samo njegovu vrijednost kao dragulja rekao je oprezno.
Veoma je vrijedan. Oboje to znamo.
Kvaliteta mu nije tako dobra. Ali ga veliina spaava. Mehdi je ekao.
Milijun i sto tisua. Mehdi je klimnuo.
elim vam sreu s dijamantom, gospodine Hopeman. Ispruio je ruku.
Harry ju je vrsto stegnuo.
Mazel un broha, Bardissi Pasha rekao je.
Kad god bi kupio dijamant sjetio bi se zlata koje je Maimonides morao nositi, a k
oje gaje inilo lakom metom za razbojnike na putovanju. Tehnologija je olakala taj t
eret. Sljedeeg jutra u banci Chase Manhattan, a na zahtjev Saula Netschera specij
alist je pritisnuo prave gumbe. Ubacio je u raunalo brojeve koji su predstavljali
kreditno pismo za koje se pobrinuo Saul Netscher, zatim dodao ifriranu poruku i id
entifikacijski broj Mehdijevog rauna u Credit Suisse u Zueric-hu i novac je elekt
ronskim putem bio prebaen iz New Yorka na vicarski raun. U Dimoni je Harry napisao k
upoprodajni ugovor kojeg su i on i Mehdi potpisali.
Sve je bilo jednostavno i isto. No jo uvijek je imao isto problem kao Moimonides-p
roblem kako dopremiti kupljeni dijamant kui.
Bilo je gotovo podne kada je uao u hotelsku sobu u Jeruzalemu.
Ugledao je poruku gotovo odmah. Bila je vrlo praktina te ju je zalijepila za vrat
a kupaonice.
Najdrai Harry,
Oprosti to sam ekala da ode.
Ve neko vrijeme znam da ne bi ilo, no uasno se bojim scena.
Bila sam pod snanim iskuenjem da probani zato to si drag no bilo bi gotovo za godin
u dana. Draa mije uspomena.
Ako osjea to i ja nemoj, ne pokuavaj me nai. elim ti mnogo godina punih radosti.
T.
Sjeo je i nazvao je, no nitko se nije javio. U muzeju su mu rekli da je gospoa St
rauss produila svoj odmor.
Ne, nisu znali gdje je.
Imao je dobru predodbu gdje bi je mogao nai. No kada je spustio slualicu sjedio je
dvadeset minuta i prisiljavao se da bude miran.
Vrlo metodino pobrinuo se za ono to je morao obaviti. Zamotao je prljavo rublje i p
oslao ga, a zatim se zaustavio u poslovnici zrakoplovne tvrtke u predvorju hotel
a i kupio dvije karte za zrakoplov koji je polijetao s Ben Guriona kasno popodne.
Ostalo mu je malo vremena no brzo se spakirao i odjavio iz hotela.
Zatim je uao u taksi i rekao vozau da ga odvede u Rosh Ha'avin.
Djevojica je sjedila u praini na ulici isto kao i kada ju je vidio prvi put. Harry
je rekao vozau da zaustavi taksi. Priao je djetetu i kleknuo.
alom, Habiba. Sjea li me se? Smeteno je zurila u njega.
Je li teta Tamar tu?
Djevojica je pokazala u smjeru bakine kue. Kada je stigao, pokucao je na mreasta vr
ata, a iznutra gaje pogledalo dvoje ljudi.
Uite ako elite rekla je ya umma. Stajala je naslonjena leima na zid. Ya abbaje sjedi
o za stolom i pio arak.
elim razgovarati s Tamar rekao je Harry. Nitko mu nije odgovorio. Iza zatvorenih
vrata druge sobe netko se zasmijuljio. uo je kako je Tamar neto kratko i estoko rek
la i kikotanje je prestalo.
Ya abba je odmahnuo glavom. Ona ne eli rekao je na engleskom.
Do vraga rekao je Harry. Neka mi to sama kae.
Ne razumijem tri stvari rekao je ya abba na hebrejskom. Da, etiri koje ne znam. Ka
ko orao leti zrakom, kako zmija pue stijenom, kako brod morem plovi i kako mukarac
postupa s djevojkom. Popio je svoje pie i nalio arak iz boce i vodu iz vra. Svi su
gledali kako se bezbojne tekuine mijeaju u ai i poprimaju mlijenu boju.
Harry je otiao do zatvorenih vrata i pokucao. Tamar rekao je.
Bilo je tiho.
Sluaj rekao je moemo barem porazgovarati o tome.
Nije odgovorila.
Moram odmah otputovati, popodne. Imam avionsku kartu za tebe. ekao je.
Isuse, razgovaraj sa mnom. Jesi li ovakva svaki put kad dobije menstruaciju?
uo je struganje stolca, a onda ga je neto udarilo. Kada se okrenuo, ya abba se spr
emao ponovno ga udariti. Hej! Starac je bio snaan. Harry se nadao da mu jagodina k
ost nije slomljena. No bio je pijan te gaje Harry jednom rukom drao na sigurnoj u
daljenosti. Odmaknite ga rekao je. Ya um/ma je poela zavijati poput arapskih ena ko
je nariu. Odmaknite ga od mene.
Vani je voza taksija zatrubio kada su ya abbu odveli do njegovog stolca.
Do vraga, zar ne shvaa? Volim te! Vikao je Harry u zatvorena vrata.
Otvorila su se.
Tamarina je sestra prola kroz njih onoliko brzo koliko joj je to doputao njezin tr
udniki trbuh. Yaffino je lice bilo zadovoljno od uzbuenja. Tutnula mu je poruku u
ruku, on ju je otvorio i uzdahnuo.
Harry nee nikada uiniti neto to e me povrijediti.
Podigao je pogled i vidio kako ga Yaffa promatra sa suosjeanjem i zanimanjem to ga
je smetalo vie nego bol u obrazu.
alom proaputala je ya umma kada je izaao kroz vrata.
Tri jemenske ene stajale su glavama prislonjenih jedna o drugu i mrmljale dok su
ga pratile pogledom. Dijete je jo uvijek sjedilo u praini. Na obrazu joj je opet bi
la muha. Otjerao ju je prjje no to je uao u taksi i rekao vozau da ga odvede u zranu
luku.
27
GREKA
Osjeao se kao da je godinama bio nesvjestan opni preko njegovih oiju i uiju koje su
otpale kad se vratio te je prvi put vrlo jasno vidio i uo Ameriku, u Westchesteru
polja i ume oko kue, abe, udaranje ljetarke, rezanje udaljene motorne pile, na Manh
attanu, oblik i visinu zgrada, zvukove prometa izvan duana koji su bili barbarskij
i nego ulina buka u Jeruzalemu, no gotovo utjeni zato to su bili djelii koji su pris
tajali u slagalicu.
Mjesto na kojem ga je ya abba udario poprimilo je grimizno ljubiastu boju te je m
odricu oprezno mazao hladnom kremom.
Della je zurila u nju kada su se nali na ruku, ali ga nije nita pitala. Srela sam ne
koga, Harry.
Je li... ozbiljno, Della? Imao je dojam daje nepristojan kao da nekoga uhodi.
eli da se vjenamo. Bila je blijeda.
Drago mi je zbog tebe. I bilo mu je drago samo to nije tako zvualo. Zaudo, bio je po
malo pogoen.
Njih su troje tjedan poslije civilizirano veerali osjeajui veliku nelagodu. ovjek se
zvao Walter Lieberman. Bavio se analizom vrijednosnih papira na Wall Streetu. Ra
zveden. Imao je dobar prihod i tanku kosu. Na licu je iz navike imao pomalo zabr
inuti izraz poput Johna Chancellora, bio je njean i postojan. Pod nekim drugim ok
olnostima Harrvju bi se moda i svidio.
Bilo je jednostavno. Ona e zatraiti razvod, a Harry e pristati.
Volio bih zadrati kuu rekao je.
I ona ju je voljela no hrabro je klimnula i naveliko se raspriala o Walterovoj uvia
vnosti i taktu kada je odluio da ne prisustvuje bar micvi.
Bar micva je posve ispunila njihove ivote. Della je uinila sve; rezervirala je dvo
ranu u hramu, unajmila dobavljaa, odabrala jelovnik. Sve je bilo spremno osim Jef
frvja Martina Hopemana koji je zapinjao u haftari kao da nikad nee nauiti trope, g
lazbene simbole iz svitka. Harry je s osjeajem krivnje shvatio da gaje, dok je on
negdje daleko jurio za udnim bogovima, njegov sin trebao. Poeli su zajedno raditi
na haftari koja se pjevala samo kada sabat padne za vrijeme Sukota, proslave etv
e. Odlomak opisuje rat Goga i Magoga, a Jeffu je ak i engleski prijevod bio neraz
umljiv.
TkojebioGog?
Voa neprijatelja koji je napao Izrael rekao mu je Harry.
Tko je bio Magog?
to, a ne tko. Magog je zemlja iz koje je doao Gog. Moda to i nije bila stvarna zemlj
a. Moda samo predstavlja sve izraelske neprijatelje.
Nisu ak ni sigurni o emu se radi u mojem odlomku?
Veliki dio znaenja izgubljen je tijekom stoljea, to je tajna rekao je Harry. Odvie j
e stara. To je stvarno zabavno, zar ne? Priati priu koja se tako dugo prenosi.
Jeff je progunao.
No svidjele su mu se kipe koje je Harry kupio u Mea She'arimu. Izabrao je plavu
s izvezenim cvijeem u pastelnim bojama.
Jesi li mu kupio taliti pitala ga je Della.
Nisam se sjetio priznao je. Uzdahnula je. Mora mu nabaviti talit.
Stoga je otiao u idovsku knjiaru na Lower East Sideu i kupio svojem sinu molitveni a
l napravljen u Izraelu.
Bilo je jasno to Jeff eli kao dar za bar micvu. Harry je na razliitim mjestima naiao
na stranice istrgnute iz asopisa o lovu i ostavljene tako da ih on otkrije, rekl
ame u boji koje su pjevale hvalospjeve o pukama tipa .243 6-mm. Remington, .250-30
00 Savage, .257 Roberts.
Neu ti kupiti lovaku puku rekao mu je Harry.
Zato ne? Ako ne posmicamo jelene, zimi e gladovati.
Vraaju se grabeljivci. Oni to bolje rade.
Mnogo se dobrih ljudi bavi lovom.
Neki od njih trebaju meso. To priznajem. Ako eli loviti iz sportskih pobuda, ekaj d
ok ja prestanem odgovarati za tvoje postupke.
Kupili su mu prijenosni pisai stroj. Harry mu je naknadno kupio i mreu od bambusa
teku manje od deset dekagrama, ljepoticu dugu dva metra no nije bio siguran da e t
o zadovoljiti djeaka koji je sanjao o tome da ubija jelene.
Poeo je s velikom pozornou itati lanke u Timesu koji su mu nekoliko mjeseci prije mogl
i promaknuti. U Argentini su bande neonacista pucale iz mitraljeza i bacale bombe
na idovske duane i sinagoge, a oteli su i dvije idovske obitelji radi otkupa. U Bav
arskoj su se mladi antisemiti obuavali u paravojnim drutvima. Sovjetska je vlada sl
ala vie idovskih disidenata u umobolnice. Neki je profesor iz Wisconsina napisao k
njigu u kojoj je Holokaust nazvao golemom idovskom prijevarom.
Predsjednik je osudio Izrael zbog naseljavanja na okupiranim podrujima. Amerika se
pridruila ruskim zahtjevima za osnivanjem palestinske domovine. Dan nakon to je ob
javljena zajednika izjava Harrv je otiao do sefa i izvadio staklenku vazelina u ko
joj je bilo sakriveno est malih dijamanta. Stavio je staklenku ondje gdje ju je d
rao i njegov otac. Bio je to drugi radni stol, no on je kao i Alfred Hopeman drug
u ladicu s desne strane koristio za marke, spajalice, gumice i male ute hirove ko
je ovjeku mogu spasiti ivot bude li morao bjeati usred noi.
Pet tjedana nakon to je potom poslao prljavo rublje iz Jeruzalema, paket je stigao
. Razmotao gaje i izvadio uti dijamant iz njegovog gnijezda izmeu miomirisne sport
ske arape i Jokey gaica sa sramnom mrljom, a sljedee je jutro otiao do svojeg carinsk
og posrednika i ispunio obrazac 3509 vlade Sjedinjenih Drava, obavijest o formalno
m ulasku i odnio to i potvreni ek u ured carinskog slubenika koji se zvao McCue u Sv
jetski trgovaki centar.
McCue je odmahnuo glavom kada ga je ugledao. Jo uvijek krijumarite, gospodine Hopem
an?
Uinio je to mnogo puta. Iako je tehniki gledano prekrio zakon, Carina je shvaala da
se radilo o razlozima sigurnosti, a Harry
je uvijek odmah dolazio k njima i plaao uvoznu carinu, 4 posto kupovne cijene za k
amenje manje od pola karata, 5 posto za vee dragulje.
Odmah se susreo sa Saulom Netscherom koji je sjetno prouio kamen. Ha, tako je veli
k. Jesi li siguran da to nije Inkvizicijski dijamant?
Harry je klimnuo.
Gdje je onda do vraga?
Ne znam.
to da kaem ljudima koji su sakupili novac?
Istinu. Mogu im ili vratiti novac ili mogu ekati dok ne prodam dijamant. Odlue li
se za to, oduzet u svoje trokove i podijeliti s njima profit rekao je zlovoljno.
Kiilo je etiri dana za redom, uporna jesenska kia. Onda je anticik-lona donijela hl
adni zrak iz Kanade, a kada se pojavilo sunce nastupilo je bablje ljeto. Ono to je
bilo zeleno odjednom je promijenilo boju. Iznenada je osjetio snanu elju da vidi
jelena. Vonjak je bio pokriven jabukama koje su pale sa stabla i fermentirale onak
o kako to vole bjelorepi jeleni. Njihovih je tragova bilo posvuda kao i kuglica
od izmeta koje su pokazivale da dobro jedu no kada je tog jutra trao stazom uz rije
ku vidio je samo ptice i vjeverice; jeleni su poput murje, nikada ih nema kada ih
trebate.
Njegov je sin izaao i naao ga kako sjedi blizu obale naslonjen na stablo. Bih" su u
dobrim odnosima, on i Della su zajedniki odradili teko objanjavanje. Onoliko koliko
je mogao Jeff je shvatio to se dogaa njihovoj obitelji i to se nee promijeniti.
Jeff je sjeo pokraj njega. Bukve su bile smee, breze i jablani uti. Hrastovi i javo
ri bili su poprskani crvenim i naranastim, ne-prorijeena uma bijelih jasena postala
je gotovo ljubiasta, a tu i tamo je poput baklji izvirivala runjevina. Sve se to
odraavalo u vodi koja je tekla.
Razmiljao sam o tome to bih uinio da mi netko pokua oduzeti ovo imanje zato to smo ido
vi rekao je.
Jeff je bio zbunjen. Hoe li to uinili?
Mislim da nee. Bacio je kamenu vodu. No to se mnogo puta dogaalo na drugim mjesti
ma. U Izraelu sam neto nauio. Da do toga doe kupio bih ti puku, a jednu i za mene.
... Ne bih je iskuao na ljudima.
Tome puke slue rekao je tiho. Ubijaju ivotinje i ubijaju ljude. Ocu je bilo teko v
jeti kakav uinak imaju njegove rijei no gledao je Jeffovo lice.
eli rei da im ne bi dopustio da nam uine ono to bi eljeli, onako kako su to napravili
Europi.
Klimnuo je.
Jeff je uvukao ramena. Bilo bi se bolje boriti. Mrzio bih to... no elio bih biti
s tobom. Dotaknuo je Harrvjevu nadlakticu. Doista, tata.
Znam.
Kada su se vratili kui odluio je izvaditi est malih dijamanata iz njihovog skrovita i
prodati ih. Ljudi koji su spremni umrijeti za svoj komad zemlje nemaju potrebu
za planom za bijeg.
Te je noi pokrio draguljarski stol runikom kako bi ga zatitio od masti i izvadio st
aklenku iz ladice.
est je dragulja bilo malo, a zbog njihove ih je boje bilo teko pronai u vazelinu te
ih je morao napipati prstima i izvui to je bio prljav posao. Golemi umjetni dragul
j nalazio se neposredno ispod povrine poput uvara. Izvadio ga je u gustoj i ljeplji
voj masti i kopao uokolo sve dok nije jednog po jednog naao sve dragulje.
Bili su veoma lijepi. Prodat e se u zarunikim prstenju.
Kada ih je obrisao shvatio je da je vazelin ostavio na njima mutan sloj koji je
umrtvio njihov sjaj. Jedini ligroin koji je imao bio je ugljeni upalja no nalio g
a je malo u zdjelu i divno odstranio sloj. Suio ih je kada mu je pogled zapeo za v
eliki umjetni dijamant.
Donji dio bio je premazan pozlatom i pokriven mau no odjednom je vidio ono to mu nij
e bilo oito kada je kao dvanaestogodi-njak pronaao staklenku.
To nije bila staklena masa za umjetne dragulje.
Stao je iznad njega, pjevuei zatvorenih usta, i bojao se uzeti ga.
Gotovo da nije mogao dovoljno vladati sobom da bi obrisao vazelin s kamena.
Bio je bruen u obliku ljupke briolete. Fasete su bile sline onima na Mehdijevom ka
menu. No ovaj je dijamant izbruen ak i
prije nego Mehdijev, u vremenu prije no to su znali mnogo o sofisticiranim tehnika
ma.
Nie dvije treine dragulja bilo je pokriveno bojom te je drhtavim rukama ostrugao po
zlatu s dna otvorivi prozor i oprao ga u kupki nalijevajui naftu.
Kada je upalio svjetiljku na postolju mikroskopa i stavio kamen iznad nje unutranj
a kristalna graa ispunila je njegovu lupu.
Boja je bila izvanredna, zlatna ali toplija od zlata.
Snana sunana svjetlost. Komprimirana u kamenu.
Prekrasna vatra.
istoa.
Koja je zavravala u iznenadnoj mlijenosti i brutalnoj tami koja se protezala preko
vrha.
I prije no to je ugledao greku znao je koji je to dijamant. To si mi pokuavao rei! r
ekao je svojem ocu.
Sjedio je.
I dodirivao ga.
Vrcima prstiju uspostavljao vezu sa sjeanjem i obeanjem Hrama u Jeruzalemu.
S dugom tiinom genize u dolini Akor.
Sa svetom maksurom iz damije u Akri.
S krvavim grijesima panjolske inkvizicije.
Sa svetom uzvienou papinstva.
Sve je to vei dio ivota njegovog oca bilo u staklenci kemijskog elea.
Nakon kratkog vremena postao je svjestan da isputa zvukove.
Lude zvukove.
Iznad njega Lawrensonovi su otvorili vrata svoje sobe.
Kaem ti, to je on. Vjerojatno je bolestan uo je kako njegova domaica govori muu. Niz
stepenice zauli su se koraci Sida Lawrensona.
Unato satu Harry je posegnuo za telefonom.
Mehdijev je kamen ukraden iz Vatikanskog muzeja rekao je Harry Saulu.
...Dovraga, odlui se! Rekao si da to nije Inkvizicijski dijamant!
Nije. Postoje dva dijemanta. Ovaj elim vratiti u Rim. Hoe li ga tvoji donatori dar
ovati Vatikanu? Ja odustajem od mojih trokova.
Netscher je bio van sebe od bijesa. to trai? Pristali su kupiti neto to je vano za id
sku povijest. Rei e mi da odem i naem hrpu bogatih katolika.
Sluaj, Saule, dobit e vie nego to su platili. Dugo je i naporno govorio.
etrnaest je donatora rekao je naposljetku oamueni Netscher. S dvanaestoricom u se na
muiti no moda neto postignem. Dvojica ne bi donirala katolikoj crkvi ni pod kojim uvj
etima.
Onda u dva dijela dati ja rekao je Harry.
To je mnogo novca. to tebi znai hoe li ili nee utrpati taj dijamant natrag u papinu
mitru?
To je ukradena roba. To je... obiteljska obveza. Mrzio je Petera Harringtona to j
e tako precizno ocijenio njegovu savjest. Reci im da e biti spomenuti u papinskoj
ceremoniji. Saule, ti ih moe nagovoriti rekao je Harry njeno.
Netscher je uzdahnuo.
Monsinjor Peter Harrington doekao ga je u Rimu i odveo ga ravno Svetoj stolici.
Harry je poslao brzojav kardinalu Pesentiju u kojem mu je javio da je skupina fi
lantropa kupila ukradeni uti dijamant i da ga on vraa u Vatikanski muzej.
Sada im se kardinal zahvaljivao. Molto grazie mrmljao je Kako velikoduno i ljubaz
no! Uveo ih je u svoju radnu sobu. Kada su sjeli za stol u refektoriju, a Harry
izvadio dijamant iz svoje aktovke kardinal ga je uzeo gotovo ne vjerujui. Zahvalj
ujem Bogu to je poslao vas da vratite Aleksandrovo oko i Grgurovu mitru, gospodine
Hopeman.
To nije Aleksandrovo oko, Vaa Uzoritosti.
Kardinal je bio zbunjen. U vaem je brzojavu stajalo da vraate ukradeni dijamant.
Ovo je kamen koji sam kupio u Izraelu dijamant koji su kradljivci iupali iz mitre
u vaem muzeju. No to nije dijamant kojeg je izbrusio Julius Vidal, moj predak, a z
atim darovao Crkvi.
Ne razumijem.
Dijamant koji drite zamijenio je original, Vaa Uzoritos-ti. Davno prije sadanje krae
.
Zurili su u njega u oaju.
Peter Harrington je odmahnuo glavom. uvamo odline opise. Teko mi je povjerovati daj
e moglo doi do takve zamjene.
Dijamant je samo dvaput izaao iz Vatikana rekao je Harry. Jedan je put moj otac p
opravio mitru u Berlinu i ponovno stavio dragulj. Vai e zapisi pokazati da je drag
ulj koji je vratio preko draguljarske tvrtke Sidnev Luzzatti & Sons iz Napulja bi
o ovaj dijamant koji mu je poslan. Ve je tada znao da to nije pravi Inkvizicijski d
ijamant koji se nalazio u njegovom sefu. No u svojem je dnevniku opisao besprije
korni dragulj iz mitre kao Inkvizicijski dijamant odra-divi svoj dio u aradi staro
j tristo pedeset godina.
Zamjenu je mogao obaviti oko 1590. moj drugi predak Isaac Vitallo iz Venecije dr
aguljar koji je umetnuo dragulj kada je izraena mitra.
Rekao im je to je prije dvije veeri otkrio u svojoj radionici. Moda je Vitallo bio
obini lopov. Moda mu se inilo da ima dovoljno razloga da to uini. Znam samo da je od
tada moja obitelj uvala tajnu i dijamant.
Dugo rekao je Harrington.
Harry je klimnuo. Tijekom razdoblja koja su bila uasna za idove. Moda ih je tjeila m
ala osobna osveta.
Zato vam otac nije rekao?
Predugo je ekao. Mislim da mu je postalo neugodno, bio je to anakronizam. Slegnuo
je ramenima. Osveta je anakronizam. Vrijeme je da se prestane skrivati.
Kardinal Pesenti bio je fasciniran. Ovaj je kamen izuzetno vrijedan rekao je podiui
ga. Stoga je dijamant koji je Vitallo zamijeniopravo Aleksandrovo oko mnogo vredn
iji?
On je doslovno neprocjenjiv.
Kanite ga vratiti Crkvi!? rekao je odmah kardinal Pesenti.
Ne, Vaa Uzoritosti.
On i kardinal su sjedili i gledali se. Ozraje se neznatno promijenilo.
Ukraden je Majci Crkvi. Prihvatili ste se toga da nam vratite ovaj manje vrijeda
n kamen. Mi smo pravni vlasnici Aleksandrovog oka, zar ne?
Mi ga zovemo Inkvizicijski dijamant. Prije no to je postao vlasnitvo Crkve pripadao
je ovjeku koji je spaljen zato to je bio idov.
U tiini, Peter Harrington je proistio grlo. Nema pravo, Harry! rekao je promuklo.
Imam apsolutno pravo. Za razliku od Jeruzalema, mogue je podijeliti vlasnitvo dijam
anta. Poduzeo sam korake da se preda Izraelskom muzeju, vaem muzeju u Vatikanu i
Jordanskom muzeju u Amanu. U svakom e muzeju biti naizmjence izloen po pet godina.
Kardinalova usta su se stisnula u crtu. Vilica mu se ukrutila. No dok gaje gleda
o kako se bori da odri vlast nad svojim osjeajima Harry je udei se vidio da prelatov
e oi nije ispunila ljutnja.
Bernardino Kardinal Pesenti klimnuo je. Bilo je i vrijeme.
Ispruio je ruku i dotaknuo Harrvju.
Vrjjeme je da zalijeimo rane, gospodine Hopeman rekao je.
28
UVAR
T
tek
. elefonirao je Davidu Leslau i dugo troio skupe impulse odgovarajui na razdragana
pitanja.
Na kraju se meutim David poeo smijati. Ponovi mi. Naao si ga gdje? U staklenci ega?..
. Boe moj, tu sam pogrijeio. Nikad nisam iskapao u svojem stranjem dvoritu u Cincinna
tiju.
Nekako mu nije bilo drago to se Leslau zabavlja. Kako iskapanje? uspio je upitati
naposljetku.
Obeava. Pronalazimo razliite znakove. Ali jo nema glavnog zgoditka.
Kakve znakove?
Pisat u ti. Potpuno izvjee.
Pokuavao se vratiti u radnu svakodnevnicu. Novinske prie o kraama iz muzeja dovode
do jo vie kraa te su tri muzeja eljela da se o Inkvizicijskom dijamantu pie s oprezom
i pomnjom i pod njihovim nadzorom. Sloio se. Publicitet je dobar za posao ali nij
edan trgovac dijamantima ne voli svoju sliku u novinama koja pokazuje put lopovim
a.
Poeo je provoditi vie vremena nego to je bilo potrebno na etrdeset sedmoj ulici priv
uen poecima. Kada bi se uveer ateljei i duani zatvorili i ostali samo redoviti udaci
sjeo bi za njihov stol u restoranu i procjenjivao njihovo drago kamenje kad bi g
a za to zamolili, sluao i priao prie o dijamantima. Susreo je ljude koje nije poznava
o. inilo se da su svi Izraelci; ee je uo hebrejski na ulicama nego ikada prije.
Znao je na to se mora prisliti. U Diamond Associationu upoznao je lijepu enu koja
je ugodno mirisala na sapun i na primjesu neeg drugog te ju je dvaput izveo na rua
k. Kada joj je predloio da
na par dana ode s njim iz grada pristala je bez oklijevanja. Otili su autom u Pen
nsvlvaniju, u motel blizu farmi Amia koje su izgledale kao da su s razglednica. S
premala se diplomirati pravo na Fordhamu i eljela se prebaciti iz odjela za istrai
vanje u pravni odjel udruge. Otvoreno mu je rekla da e prihvatiti njegovu pomo.
Mnogo je govorila o ulozi prekrajnih djela u industriji. Njezino je mravo tijelo bi
lo seksi no koa joj je bila blijeda kao i njezina osobnost.
Na povratku se zaustavio kako bi ruao u Newarku i vidio da gornji lijevi ugao The
New York Timesa ispunjava vijest da je prije nekoliko sati David Leslau s Hebrew
Union Collegea pronaao jednog od kerubina iz Solomonovog hrama.
Kip nije bio nevina bebica. Bio je malen, visok jedva etrdeset tri centimetra, a
prikazivao je ovjeka zvijer s licem mukarca, tijelom lava i ovjeenim krilima orla k
oji je jedno kakva li uda! pokrivao Zavjetni koveg.
Bio je nainjen od drva koje jo nisu identificirali zato jer se pri dodiru raspadal
o. Oko drveta je bila oplata od kovanog zlata. Times je navodio rijei metalurga iz
Techniona koji je procijenjivao da sadri 4 posto srebra kao prirodno oneienje, a da
je 10 posto bakra dodano zbog vrstine i krutosti. Zlatna slitina bila je dovoljn
o ista te gotovo uope nije oksidirala no s povrine su uklanjali sloj smee boje za ko
ji se vjeruje da se radi o kemijskim solima.
Harry je htio otrati do najblieg aviona. Umjesto toga poslao je Leslau brzojav od d
vije rijei: Jaer koah. Tako valja. Zatim se vratio novinskim lanicima.
Pri iskapanju, lopata jednog radnika otetila je kerubina, a stari nazupeni zasjek
na donjem rubu dokaz je daje nekad bio spojen s neim drugim pokrovom kovega. U prvi
m izvjetajima nije se spominjao Bakreni svitak ni itko drugi tko je radio na proj
ektu no to su popodne Harrvja poeli nazivati novinari. Sve je upuivao na Hebrew Un
ion College. Nakoliko dana poslije objavljena je veina pojedinosti ukljuujui i opis
svitka. Bilo je oito da je David bio velikoduan no Time je spomenuo trgovca dijama
ntima i diletantskog znanstvenika Harrvja Hopemana. Newsweek ga je nazvao amaters
kim kriptologom.
U.S.News & World Report navodio je kako profesor Leslau smatra da mu je Tamar St
rauss Kagan, supruga Ministra unutarnjih poslova, pomogla pronai genizu.
Udana je.
Pokuavao je ne misliti na nju no njegova je podsvijest odbijala odustati od nje. P
rije nekoliko mjeseci ne bi bio vjerovao da je mogua takva bol.
AI138 BZ LB NY NOVINE SU BEZ VEZE STOP NISI DILETANT STOP TAKO MNOGO POSLA USKLINI
K DOI POMOI
LESLAU
Dragi Davide,
Ponosan sam to si pronaao svojeg zlatnog uvara. Je li doista bio zakopan u ilovai na
dubini od dvadeset tri lakta? To je detalj koji novine nisu spomenute.
Znam da ti ne moram rei kako ima jo problema. Ne vjerujem da postoji klju Bakrenog s
vitka. Svakoj e genizi trebati pristupiti kao posebnoj zagonetki. itao sam da si ot
krio daje kerub bio licem okrenut prema sjeveru. Nema sumnje daje drugi kip zako
pan okrenut licem prema jugu i daje koveg sakriven negdje izmeu ove dvije genize.
No drugi je kerubin moda daleko od Ein Gedija moda na Heronu. To bi ograniilo tvoju
potragu na cijelu prokletu zemlju.
Ueni e akali pokuati dovesti u pitanje kerubinovu autentinost; jedan strunjak ve govor
kako je rije o babilonskom kipu. Mora poeti pisati lanke za ueno drutvo.
Stvar je u tome da ti treba ekipa najboljih strunjaka. Velike zvjerke. A istina je
istina: kao znanstvenik ja sam diletant koji je do najveeg otkria doao u ladici sv
ojeg radnog stola. Kao trgovac sam profesionalac (Dijamanti se zovu Hopeman), on
o stoje Dylan Thomas s velikim prezirom nazivao prokleti trgovaki putnik. 0 mrtvim
a sve najbolje, no bio je veoma nadarena budala. Svijetu trebaju trgovci ba kao i
pjesnici.
Kada sam dobio tvoj krajnje ljubazni brzojav jedan sam eznutljiv i nerealan trenu
tak pomislio kako bih sljedee ljeto mogao
raditi za tebe. No netko mora paziti na duan, a sljedee ljeto u uiti mojeg sina kako
se poliraju dijamanti
Unaprijed se radujem to emo se vidjeti kada doete u New York. Do tada pozdravi Rakh
el u moje ime,
Tvoj prijatelj,
Harry
Bilo mu je teko zaboraviti. U nekoj voarni na Aveniji Madison vidio je duge, uske
jabuke u Modiglianijevom stilu ija je kora izgledala kao da je od sjajnog utog por
culana, ba kao na slici na limu pribijenom na Druzovoj farmi jabuka u Maj dal Sham
su.
Kada je upitao prodavaicu rekla mu je samo da su turske. No u skladitu su znali o
kojoj je sorti rije.
Kandil Sinap. ak mu se i ime svialo. Nazvao je Cornell, a pomolog mu je rekao da m
ogu uspijevati u dravi New York i da kalemljene patuljaste cjepike moe kupiti u Mic
higenskom rasadniku.
Jednog jutra dok je iao Park Avenijom vidio je Tamar.
Vlade stalno alju svoje slubenike u inozemstvo. Slubenici vode svoje ene.
Bacio se u gomilu tijela, gurajui se mimo ljudi. Opet ju je ugledao i to je bila
Tamar. Svuda e, dok ne umre, prepoznati taj hod. Stas je tvoj kao palma, kako su
krasni koraci tvoji u sandalama, keri kneevskal
Zaustavila se da pogleda haljine u izlogu, a on joj je priao otraga, dotaknuo je
po ruci i zazvao po imenu, a smee lice ene koju nije vidio nikada prije pogledalo
gaje na trenutak bez rijei, a zatim nestalo.
Sjedili su u prvom redu svetita. Della je sauvala nekoliko iznenaenja; dopustila je
Jeffu da odabere ljude kojima e ukazati ast. Sau-la Netscher je pozvan da proita bl
agoslov patrijarha umjesto njegovih pokojnih djedova. Harry nije osjetio nita doli
zadovoljstva kada je i sam pozvan. Nervoza je poela s haftarom no njegov je sin
ozbiljno i draesno otpojao priu o Gogu i Magogu kao da od toga ivi. Kada je bio negd
je na polovici Harrvjeva je ruka pronala Dellinu. Do avola, Walter Lieberman nije b
io tu. vrsto su se drali za ruke ak i kada ih je rabin zamolio da ustanu i ponove m
olitvu: Blagoslovljen si,
Vjeni, Boe na, Kralju svijeta koji si nas poivio i odrao i doveo do ovog sretnog dana
.
Ujutro ga je Jeff rano probudio. Uzeli su novi tap za ribolov i otili do rijeke. S
pustili su se niz stijene, a Jeff je privezao crveno bijelu usku zastavu. Vjetar
im je puhao u lea te je pri drugom pokuaju bacio udicu na dobru daljinu. Rijeka je
bila obavijena maglom. Na drugoj se obali kretala neka mala ivotinja, moda lisica
?. Harry nije znao da li ju je Jeff vidio.
Bum rekao je tiho njegov sin, rugajui mu se.
Juer je bio divan dan rekao je.
Mmm... Jeff je izvukao udicu. Zna li to nisam shvatio? Zato si drugi pozvan Tori?
Pripadam plemenu Levija.
Plemenu? Misli, kao Indijanci?
Upravo kao Indijanci. Objasnio mu je kako je izvornih dvanaest plemena svedeno n
a tri. Kahani, potomci sveenika se pozivaju prvi. Zatim Leviti iji su preci bili s
lubenici hrama, pjesnici i glazbenici. A zatim Izraeliti, sva ostala plemena spoj
ena u jedno.
Jeff je opet bacio udicu. Kako zna da su Levi?
Rekao mije otac. Njegov je otac rekao njemu.
Hej. Jeff je izvukao ribu, brzo je izgubio, a zatim gotovo odmah uhvatio drugu. O
vaj je put namatao i izvukao veoma lijepu ribu.
Dobra veliina, to misli?
Ruak.
Rei u mom sinu. Djeak mu je dao ribu. Na trenutak su je oboje drali, tvrdu, hladnu i
ivu gotovo kao u obredu.
Nadam se rekao je Harry.
U studenom je dobio pismo u kojem se trailo da poalje depozit Dijamantnoj korporaci
ji za sljedeu poiljku i da odredi datume kada e depoziti stii. To je znailo da je iza
bran da naslijedi svojeg oca kao lan Dvjestopedesetorice. Nikada nije saznao zato
to nije ilo bre niti na temelju ega su se na kraju odluili za njega no znao je da e o
d tada njegov ivot obiljeavati dolazak paketa redovnom potom iz Londona, deset puta
godinje.
Nije osjeao krivnju za svoj ivot, svoje bogatstvo i dobru sreu; no uznemirilo gaje
kada je proitao da je jo Kirvat Shemona jo jednom pogoen raketom i da ima ranjenih.
Sjetio se rabina iz Kirvat Shemone koji mu je pomogao da pronae nestalog supruga
Rakhel Silitskv te se nadao da rabin, njegova ena i dijete nisu stradali.
Ujutro bi umjesto da ode ravno u duan na Petoj aveniji ponekad parkirao blizu etrde
set sedme ulice. Prolazio bi pokraj parova malih bradatih mukaraca koji su tiho ra
zgovarali na plonicima ili bijednim ulazima to su bili njihovi uredi izvlaei iz depov
a prelijepe dragocjenosti u prljavim kovertama. U Dijamantnom klubu proao bi pokr
aj izlobene sobe u kojoj su ostali trgovci ispitivali kamenje na blagom sjevernom
svjetlu i uao u svetite. Neki su Hasidi svako jutro odravali bogosluje na ovlatenim a
utobusima kojim su odlazili u etrdeset sedmu ulicu iz svojih modernih geta no u k
apeli je bilo uvijek dovoljno drugih da okupe minjan od desetero ljudi i izmole m
olitvu za pokojnika. Harrv nije vidio smisla da moli kadi za svojeg oca na neredov
itoj bazi no osjeao je odbojnost prema logici.
Zima je bila otra i zemlja je bezobzirno palila arapsku naftu. U mrtva su jutra on
i Sid Lavvrenson sjekli drva i obrezivali grane jabuka u vonjaku. To mu je pruilo
priliku da izabere mjesta na kojem e zasaditi nova stabla, Kandil Sinaps. Imao je
osjeaj da je drvo koje je napokon pustilo korijen.
Njegov se ivot mjerio i obiljeavao dragim kamenjem. Na groblju je shvatio da su dr
ugi posjetitelji ostavili sedam kamenia na grobu njegova oca na kojem e na proljee,
kada bude toplije, podii obiljeje. Odluio je granat dati Jeffu; moda e kamen njihovog
plemena otvoreno prenositi s pokoljenja na pokoljenje to e biti zdravija tradicija.
Gotovo nikada nije mislio na uti dragulj koji je kupio u Izraelu, a koji je pono
vno bio siguran u Grgurovoj mitri. ee je mislio na Inkvizicijski dijamant i pitao se
da li se za vrijeme svojeg radnog vremena u Muzeju ena tamne koe ponekad zaustavi
da ga pogleda. U besanim satima kada su mu iz prolosti i gena izlazili bezimeni st
rahovi drhtao je od bezrazlone studeni proganjan krikovima koje nikad nije uo i mi
slio na est dijamanta Alfreda Hopemana. No nikada nije zaalio to se vie ne nalaze u r
adnom stolu stare kue u okrugu Westchester.
/""k^JN