high-tech architecture

Studentica Ana Martinovi

Engleska grupa Archigram ve na poetku svog djelovanja dijeli slinu ideologiju
sa amerikim projektantom Buckminster Fullerom i njegovim britanskim sljedbenicima
John McHaleom i e!ner Banhamom" Archigram se uskoro nakon svog poetka posveuje
#visokotehnolo$kim% odnosno high&tech in'rastrukturama od laganih materijala" () tog
vremena postoji vi$e projekata koji su u to vrijeme gotovo neostvarivi* ali idejno
)naajni" +rimjerice, # -alking cities % od ona Herrona ./012"3 ili # 4lomar E5plorer %
Ho6arda Hughesa* oba projekta predla7u spa$avanje ljudi pred nekim katakli)mikim
ra)aranjem" 8ni se mogu smatrati i paralelom Fullerovoj gigantskoj kupoli koju je on
)amislio nad Manhattanom /019" godine" :amislio ju je kao jedan elini #skin% koji bi
slu7io kao geode)ijska )a$tita od smoga* ali i naprava koja bi mogla poslu7iti kao
skloni$te u sluaju nuklearnog napada"
;jelatnost Archigrama je bliska i s japanskim metabolistima koji reagirajui na
probleme japanske prenapuenosti poinju ve krajem <=&ih predlagati nove #prikljune%
megastrukture .pr" >uroka6a* ?agakin toranj s kapsulama u @okiju3" @ako je primjerice
Arata (so)aki od Archigrama preu)eo sklonost prema high&techu .pr"4unma mu)ej*
@akasaki* /0A2"3
High&tech arhitektura* arhitektonski je stil koji se ra)vio A=&tih godina 9=" stoljea*
spajajui elemente high&tech industrije i tehnologije u samo oblikovanje arhitekture"
High&tech arhitektura se pojavila kao nastavak prija$njih ideja koje su sada bile
omoguene )bog pojave nove tehnologije" 8vaj period je pove)nica i)meBu moderni)ma
i postmoderni)ma* ali ipak se ne mo7e rei kada jedan period )avr$ava* a kada drugi
poinje" +oetkom C=&tih godina high&tech arhitektura poinje se sve te7e ra)likovati od
druge posmodernistike arhitekture" Mnogo tema i ideja je preu)eto i) high&tech
arhitekture i primjenjeno u je)ik postmodernistike arhitektonske $kole"
8snovno obilje7je high&tech arhitekture jest da su svi tehniki elementi )grade
otkriveni* odnosno tvore samu 'asadu kue" ?a taj je nain podijeljen servisni od
serviranog dijela kue i postignuta velika 'leksibilnost"
High&tech arhitektura se najvi$e prijmjenjivala u Europi i Sjevernoj Americi" ?akon
uni$tenja mnogih povjesnih )grada u ;rugom Svjetskom ratu* sama obnova je bila
komplicirana" Arhitekti su morali odluiti i)meBu repliciranja povjesnih elmenata ili
)amjenom novim modernijim materijalima i estetikom"
:nanstveni i tehnolo$ki napredak je imao veliki utjecaj na dru$tvo A=&tih godina
9=" stoljea" ?apretci u tehnologiji poka)ali su kako se puno vi$e mo7e postii s
naprednom tehnologijom" D to vrijeme tehnolo$ki instrumenti postali su svakodnevni
)bog upotreba podi)nih rampi* video ekrana* slu$aica i ogoljenih skela" 8ve high&tech
.moderne3 konstrukcije svakodnevno su postale sve vi$e vidljive ljudima"
Sami stil je dobio ime po knji)i EHigh @ech, @he (ndustrial St!le and Source Book
'or @he HomeF koju su napisali novinari Joan >ron i Su)anne Slesin* a publicirana /0AC"
god" u ?e6 Gorku" >njiga* ilustrirana tisuama 'otogra'ijama* poka)uje kako di)ajneri*
arhitekti odreBuju klasine industrijske objekte H police u knji7nicama* kemijsko staklo*
opskrba restorana* tvornike i u)leti$ne svjetlee trake* industrijske tople podove H
naBene u katalo)ima i primjenjene u stambenoj i)gradnji" >ao re)ultat publiciteta i
popularnosti knjige* sami stil je poprimio ime Ehigh&techF* a vrlo br)o je na)iv u$ao u
svakodnevnu primjenu" 4odine /0A0" termin high&tech se pojavio po prvi put i u
maga)inu ?e6 Gorker u ctanom prika)u poka)ujui 7enu kako grdi mu7a $to nije okrenut
prema high&techu"
High&tech arhitektura stvorila je novu estetiku u kontrastu s standardnom
modernom arhitekturom" +ravi primjer je Ientar +ompidou arhitekta en)a +iana i
icharda ogersa" @a )grada* nastala /0AA" godine je oito reali)acija tehnolo$ke i
in'rastrukturne retorike Archigrama" :grada je )a poetak postigla i)vanredan javni
uspjeh" :atim* ona je bila pravi odra) napredne tehnike toga vremena" Jidljiv je kontrast
i)ra)a )grade i namjene koja se u nju trebala smjestiti .umjetniki i knji7evni sadr7aj3 H
to poka)uje kako je 'leksibilnost prostora dovedena do maksimuma" 8vaj primjer
o)naava jedan od ciljeva high&tech arhitekture* izlaganje tehnikih elemenata na
sam pla$t graBevine" ?a taj nain tehniki aspekt tvori estetiku graBevine" D interijeru
postojala je tendencija upotrebe biv$ih industrijskih aparata kao kuanskih ureBaja* npr"
kemijske epruvete kao va)u )a cvijee" 8vo je bilo )bog cilja upotrebe industrijske
estetike" (deja je potaknuta pretvorbom bivih industrijskih prostora u stanovanje"
High&tech arhitektura je )a cilj davala sve kao industrijsku pojavu" ;rugi aspekt ciljeva
high&tech arhitekture je bilo obnovljeno vjerovanje u mo tehnologije" 8vo je naroito
evidentno u planovima >en)o @ange&a )a tehniki so'isticirane graBevine u Japanu 1=&tih
godina 9=" stoljea* ali samo nekoliko planova je i)vedeno" High&tech arhitektura je
usmjerena posti)anju nove industrijske estetike* temeljena na obnovljenom vjerovanju u
napredak tehnologije" (ako )naajan industrijski i)gled se pojavio* ali 'unkcionalni
element moderne arhitekture je u veini )adr7an" ;ijelovi i danas imaju isti )naaj u
'unkciji sklopa )grade" Funkcija unutar )grade nije unaprijed odreBena" 8va dinamina
svojstva omoguavaju da graBevina mo7e biti katali)ator* tehnika podr$ka je omoguena
ali nije ograniavajua" >arakteristike high&tech arhitekture ima sve tehnike elemente
nagla$ene" 8vo ukljuuje )naajan prika) tehnike i 'unkcionalne komponente graBevine*
prema ureBenom poretku i upotrebi pre'abriciranih elemenata" Kogian i)gled po kojoj se
graBevine u high&tech arhitekturi projektiraju* kako bi odr7ale svoje 'unkcionalnu
va7nost* prika)ano je na primjeru banke Shanghai u Hong >ongu ?ormana Fostera" 8sim
toga $to je tehnologija najva7niji element )grade* oblikovanje graevine proizalo je
iz funkcije" Jeliki unutra$nji otvoreni prostor i jednostavan pristup svim katovima
uvelike pobolj$avaju 'unkcionalnost banke" @akoBer elementi graBevine su jasno
postavljeni kako bi postigli optimalnu urednost u smislu loginog rje$avanja problema )a
potrebe banke" 4raBevine u high&tech arhitekturi )ahtjevaju upotrebu staklenih )idova i
elinu konstrukciju" Dtjecaj je to moderne arhitekture* i korporativnih graBevina Mies
van de oha" S8M sears toranj primjer je i)gradnje visoke graBevine s staklenim
)idovima i elinom strukturom u obliku instalacijskih cijevi" Mnoge high&tech graBevine
su vrlo multi'unkcionalne" +rimjer high&tech arhitekture su +ianov i ogersov +ompidou
centar u +aritu* ogersova )grada Ko!d u Kondonu* 8limpijski stadion u Munichu
arhitekata 4unthera Behnischa i Frei 8ttoa* Fosterova )grada uudru7enja banaka Hong
>ong i Shanghai u Hong >ongu"
primjeri high-tech arhitekture



& Li7kov tv toranj* +rag
& KordMs cricket ground* Kondon
& Ientre +ompidou* +aris
& 8limpijski stadion* Munchen