Vila Slovinka

Vila Slovinka pripovjedno je djelo u stihu Jurja

Barakovia u kojem se u trinaest pjevanja nejednake
duljine, s vie od 9300 stihova
razliitih metrikih i strofikiholika, uz
mnotvo mitolokih i autoio!rafskih motiva,
tematizira povijest i sadanjost "adra i #ienika$
Sadraj
%sakrij&
' (zdanja
) Sadr*aj
o )$' +osveta
o )$) +etje parvo
o )$3 +etje dru!o
o )$, +etje treto
o )$- +etje etvarto
o )$. +etje peto
o )$/ +etje esto
o )$0 +etje sedmo
o )$9 +etje osmo
o )$'0 +etje deveto
o )$'' +etje deseto
o )$') +etje jedanaesto
o )$'3 +etje dvanaesto
o )$', +etje trinaesto
3 +oetike osoitosti
o 3$' 1ompozi2ija
o 3$) 3anr
o 3$3 Stil
o 3$, 1nji*evna kritika
o 3$- Versifika2ija
, 4ematski svjetovi
- 5utoio!rafska komponenta
. +ovijesni aspekt
/ Bilio!rafija
0 6iteratura
9 Vanjske povezni2e
(zdanja%uredi V7 8 uredi&
9jelo je za autorova *ivota ojavljeno dva puta,
u Vene2iji '.',$ i '.).$ !odine, te u istom !radu jo
i '.0)$ !odine$ 1ritiko je izdanje ojavljeno
u 5kademijinojedi2iji Stari pisci hrvatski, knj$ :V(($
iz '009$ ;prir$ +ero Budmani i <atija Valjava2=$ +ostoje
jo dva novija izdanja> u edi2iji Stoljea hrvatske
knjievnosti ;prir$ ?rano #vele2, "a!re )000$= te u
edi2iji Croatica Hrvatska knjievnost u 100
knjiga ;prir$ Josip Bratuli, Vinkov2i, )000$=$
Sadr*aj%uredi V7 8 uredi&
Posveta%uredi V7 8 uredi&
+isnik se oraa 5njelu Justinijanoviu, sveeniku
kojemu predvi@a da e postati papa$ 5njelov iz!led
potanko je opisan i zatim se prelazi na slavljenje
nje!ova podrijetla te nje!ova o2a, rae i stri2a
Aktavijana$ +otom +isnik spominje kako je
svoju vilu poslao u "adar, ali "adrani oito vie vole
6atinku ;knji*evnost natalijanskom jeziku=$ (skazuje
nezadovoljstvo time to vie vole !ovoriti tu@im ne!o
svojim jezikom$ "ato +isnik moli 5njela da mu titi i
uva vilu koju mu alje jer mu nema nita olje
darovati, iako vila nema ni haljine ni skladne odie$
Spominje veselje i ol slavenskih krajeva$
Petje parvo%uredi V7 8 uredi&
+role !odine +isnik po*eli poi vidjeti ienska polja$
1ree u osvit nedjelje i na putu prolazi pored !radske
stra*e$ Bema uza se ni hrane ni piaC sve je tako pusto
pa !a ouzima strah da i !a netko mo!ao napasti$
Adjednom na livadi spazi malo povinuto *ensko krilo i
prepadne se pomislivi da je to mo*da zaklana *ena,
*rtva razojnika$ +rilazi li*e, iako !a jo uvijek
ouzima strah, ali Vila !a zazva imenom$ Slijedi
detaljan opis viline nadzemaljske ljepote$ Vila !a prima
za ruku i umirujerijeima kako je ona vila koja je ostala
nakon vilinje! skupa da se odmori na livadi te poziva
+isnika na raz!ovor$ +isnik joj prilazi, sjeda na skut i
osjea kako !a ouzima sna*na zaljuljenost$
Apravdava se za svoje ponaanje i pita Vilu nije li ona
kakva o*i2a, ali Vila !a kudi i !ovori da je vila, da je
esmrtna i neka se *eni *enom iz svoje vrste$
1a*e da mu zna ime, ali ne zna odakle je pa joj +isnik
poinje prepriavati svoje porijeklo> !ovori o maj2i
"adranki koja je nakon udaje dola u +lemie !dje se i
+isnik rodio$ Bapominje kako je "adar, iz koje!a je on
sada pro!nan, u to vrijeme io u 2vatu$ Vila sve to slua
pa se rasplae te mu pone pripovijedati o nje!ovu
pradjedu Bartolu koje!a je resilo takvo junatvo da !a je
i sam kralj ;Bela (V$= zvao vojvodom, knezom, a
ponekad i pasanim vitezom$ Dovori kako mu je Bela,
nakon to se istaknuo u oju protiv 4atara, poklonio tri
sela> +lemie, Brus i Atri Eat te prila*e pismo
s kraljevskim peatom$
+otom se opisuju povijesne prilike u "adru koji su
sedam puta zauzimali <leani, a Frvati !a
vraali u!arskome kralju, te kako su, nakon prodaje
"adra u mletake ruke, poklisari otili du*du u <letke$
Ba du*devo pitanje zato su "adar uporno vraali
u!arskome kralju, poklisari od!ovaraju kako su mu
htjeli iti vjerni, ali sad spoznaju da je o*ja volja da
udu du*devi podani2i$ 9u*d im na to potvr@uje
plemike polo*aje koje su stekli od u!arsko! kralja$
"adar je ponovno u pro2vatu i oilju$ +isnik i Vila
premjetaju se u hlad pod jelu !dje nastavljaju raz!ovor,
a Viline rijei zadaju devet rana +isnikovu sr2u$
Petje drugo%uredi V7 8 uredi&
+oinje tu*aljkom o "adru koji je okovan i u plau$ 4o
je stanje nastalo dolaskom <leanina Sfor2e +alavi2ina$
An prvo kon2em mjeri !radske zidine, a puk !a u strahu
motri, znajui kako neto sprema$ Gskoro poinje ruiti
kue, pa ak i 2rkvu, ne oazirui se na pla i oaj
stanovnika$ Sfor2a izdaje pro!las da svatko mora doi
kopati, ak i !ospoda koja tako pru*aju primjer puku$
Drade se nove zidine i sad je svima jasno da Sfor2a *eli
zatititi "adar od ratne opasnosti$ +odrono se opisuju
sve radnje i do!a@aji u !radnji$ Vila dalje pripovijeda o
Beloni, uzroni2i ratova koja sa "avidosti odlazi
na turski dvor kako i sultana potakla na rat protiv
<leana$ Aavivi posao, odlazi u podzemlje i tra*i
rodara 1aronta koji se konano odaziva s neko! rda i
*ali se kako nema posla otkad je po!inuo zrinski
an<iklau, pa je arku izvukao na suho$ Belona mu
ka*e da pripremi veu koralju jer se turski 2ar sprema
u rat$ Vila zavrava svoj !ovor, a +isnika ouzima tu!a
te zaplae$
Petje treto%uredi V7 8 uredi&
Vila nastavlja pripovijedati o poetku rata '-.9$ !odine
kada je "adar io napadnut ;Hiparski rat=$ Slijedi
jadikovka i savjetovanje "adru da se naoru*a$ Apisuje
se turska vojska koja kosi krane$ +olja su puna mrtvih
tijela, a oni pre*ivjeli je*e ili se predaju u tursko rolje$
Spominje se zatvor rolja u Arov2u kamo se odlazi
tr!ovati roovima$ "adar je pod opsadom i nitko ne
smije izai iz !rada$ Jedino se zadarski vojni2i ne oje
4uraka i hraro se sukoljavaju s njima ;rije je o
najamnikoj vojs2i=$
Gmjesto povijesno!a ojanjenja prestanka rata, slijedi
du!aka prispodoa iz prirodno!a svijeta$ "adar je ostao
kao panj na osami, ez ijedne !rane, ali u proljeee
opet pro2vjetati i postati ljepi i o!atiji$ Drad je ostao
na no!ama zahvaljujui tome to je sauvao tri dara>
krjepost, mudrost i slavan !las koji zapravo i nije dar jer
!a je sam zaslu*io$ +isnika oraduju ove Viline rijei, a
ona mu pokazuje Veleit, !dje su se prije tri !odine
okupile sve vile svijeta$ Bajavljuje mu kako e sada
pripovijedati o ovjeku koji je io elo i sime naega
jazika$
Petje etvarto%uredi V7 8 uredi&
Vila zemljopisnim terminima opisuje predjele s kojih su
sve vile pristi!le, a zatim opisuje vilinji sastanak na
kojemu postoji hijerarhija pa tako one mudrije sjede na
viem mjestu jer i u prirodi mla@i od starijih ue$ Vila
napominje +isniku da mu je otkrila sve to je smjela te
!a sad savjetuje da ude odan, skroman te neka ne
zavidi nikome$ Bakon vilinje! skupa vile su zaplesale
kolo pa mole Slovinku da povede pjesmu, a njoj na um
pade pjesma o "adru$
Petje peto%uredi V7 8 uredi&
Vile nakon vijeanja zapoinju ples$ Slijedi pohvalna
pjesma "adru koju su spjevale na !ori$
Petje esto%uredi V7 8 uredi&
Vila Slovinka nastavlja pripovijedati te otkriva kako su
joj vile estitale$ Vila Sara*inka ;Sara2enka= istie kako
je mno!o sluala o "adru, ali nikada !a nije vidjela$
Spominje kako se "adar hvali u mno!im krajevima i
kamo je !od ila, svuda je nailazila na to ime$ +otom
opisuje svako slovo u imenu "adra, pa tako
slovom z uslovinskom jeziku poinje i rije IzoraI, a na
tom je slovu i pozlata$ Slovom a sve zapoinje, a na
sredini je slova IrizI, slian ilje!u na konjskom elu$
Slovom dpoinje ime slavno! proroka 9aniela, a
iz!leda kao napeti luk, dok slovom r poinju rijei IrajI
i IEimI$
+otom ustaje od zapada vila i moli zor da ostanu na
!ori jo jedan ;ukupno deveti= dan da pjevaju o slavi
"adra$ Dovori kako je i ona esto nailazila na to ime i
da su u raznim sporovima poklisare esto slali u "adar
da "adrani presude$ Sve vile mole Slovinku da im pria
o "adru$ Slovinka uzima rije, ali napominje kako joj ni
tri !odine ne i ile dovoljne da ka*e sve o "adru$ +ria
o nje!ovu polo*aju kraj mora, zatim opisuje i !radsku
stra*u, podijeljenu u ete, sa zastavom koja u sredini
ima ilje!, te du*nosti svih va*nih ljudi u !raduC
komornika, kapitana te providura od konjikov, iji
vitezovi postaju pravi lavovi kad treaju pokazati
hrarost$ Jetvrti je vladar koje!a spominje knez, mudar
i estit vladar "adra koji se rine da "adrani
imaju kruha, ulja i vina$ Ako kneza okupljena su
vlastela, sve odreda plemenitai od oga$ Spominje
sveenike te redovnike i sreu to ih !rad ima$ Vila
!ovori o etiri stania te rae, odnosno
o dominikanskom, enediktinskom te
dva franjevakasamostana$ Spominje i ljepotu "adranki
te najavljuje kako e priati o onome to je ula od
starijih vila o "adru$
Petje sedmo%uredi V7 8 uredi&
G skazan!ju se doznaje kako vile sluaju Slovinku koja
im pripovijeda o postanku "adra$ Slovinka pripovijeda o
Bemrotovu ratu Binu koji sa svojom *enom Savom
odlazi u svijet da na@u mjesto !dje e se nastaniti$
Bakon du!o! putovanja dolaze u 6iku, Sava je trudna i
to nakon du!e neplodnosti pa se Bino zavjetovao da e
podii !rad tamo !dje ona rodi$ Adluili su sii na more
jer je ondje ljepe$ 9olaze na oalu, a Bino odlui tu
sa!raditi !rad Bin$ Sava ondje rodi ker +lankitu$
+lankita, izrastavi u lijepu djevojku, odlui
slu*iti 9ijani, ne *eli se udati i imati dje2u, iako to *ele
njezini roditelji$ Apisuje se +lankitin lov kouteC ranjena
se kouta a2a u more, a +lankita, iz!uivi plijen,
popije vode s izvora i zaspi$ 9olazi Beptun te, u!ledavi
+lankitu, ne mo*e svladati po*udu$ +lankita se udi, ali
ne uspijeva se oraniti te ostane trudna$ Beptun odlazi
ostavivi je samu$ +lankita nakon devet mjese2i rodi
sina, a Beptun je sljedei dan dolazi posjetiti jer je
po!rijeio u raunanju za jedan dan$ +lankita i Beptun
presretni su, !rle se i ljue$ +lankita doji sina Slovana, a
Beptun, kad !a vidi, shvati da je to dar s nea i odlui
na!raditi +lankitu$ Ar!anizira pir na koji dolaze o!ovi$
Apisuje se slavlje i ples o!ova nakon koje! po@u
veerati, a +lankita donosi Slovana te svi poljue dijete
na dio tijela !dje je imalo ilje! u oliku imena Slovan$
Beptun se pred svima zaklinje da e sa!raditi !rad na
mjestu !dje je prvi put vidio svoje dijeteC to je +lankiti
Idar za darI i po tome se zove "adar$ Jove doputa
Beptunu sa!raditi !rad i naredi mu da o!radi vodu
kojom se ohladio kad je zaspala +lankita i tu je vodu
nazvao +lankita$ Drad se !radi udom> kamenje samo
ide iz zemlje$
Bo!ovi darivaju "adar> Jove je usadio javor u
"adru, +alade poklonila
tri maslinove !rane, <art poklanja konja s oru*jem,
a Vulkan oru*je, Juno dva pauna, <erkurijkrila, 9ijana
e usaditi ru*in !rm na koji e staviti palmuC 5polo e
postaviti stra*u na !rad i uiniti da +lankita provre s
parnakih gor vodom konjskog kopita$ Spominje
se +etar "orani kojemu trea pripisati zaslu!e to je
proslavio Bin u "laninama$ G !rad
dolaze Herere i Bahko, sreu +lankitu i mole je da im
poka*e !rad$ +otom sjedaju, a +lankita im ispria sve od
trenutka kada je srela Beptuna$ Dosti od!ovaraju neka
se ne plai jer e iti sretna, a Slovan e postati kralj$
Drad polako nastanjuju ljudi, a Slovan postaje hvaljeni
kralj$ Saznaje se da je slovinski jezik nazvan po
Slovanu$ An odluuje posjetiti Savu, koja je ve stara i s
njom oilazi kraj$ 9olaze do rijeke koja e iti nazvana
po Savi$
4u se prekida pria i +isnik nastavlja raz!ovarati s
Vilom$ "anima !a kakva sudina eka #ienik, a
Slovinka od!ovara kako e o tome priati dru!i put te
neka i dalje slavi "adar i tra*i oprost u !radu$ Eaz!ovor
zavrava +isnikovim moraliziranjem protiv srd*e$ Vila
ustane i odjuri u !oru, +isnik tri za njom i pita je za
svoju daljnju sudinu$ Vila mu kratko ka*e da od
nevolje ne mo*e pojei jer je sei naprtio prevelik
teret$
Petje osmo%uredi V7 8 uredi&
+isnik je u strahu nakon Vilina odlaska$ +utem kui
susree poklisara iz Astrovi2e koji je nosio pisma
!ospodi$ +oklisar ovo! puta nosi
pismo livanjsko! e!a ienskom knezu$ 1azuje mu
zato i odakle putuje, a uz to hvali poklisarski *ivot, pri
emu zapoinje priu o zadarskom piru na kojem se
naao$ Bio je to pir poznatih zadarskih plemikih
oitelji Bartolaia i <a2arelia na kojem je +oklisar
sudjelovao jer se tamo zatekao$ Asim tih oitelji naraja
jo neke koje slino hvali i slavi, ali rijei mu nisu
dovoljne da i ih mo!ao opisati$
+oslije ponoi, oko ve raspremljena !ostinjsko!a stola,
neko je dijete u!arilo tu*nu u!arti2u, to je svima
izmamila suze na oi$ +isnik je zamolio poklisara da mu
prenese tu pjesmu i poklisar pristane uz uvjet da se
oklade$ +oklisar predla*e da +isnik plati veeru ako !a
pjesma rasplae, a u suprotnom plaa
poklisar$Bu!arti2a je o maj2i <ar!ariti koja plae za
svojim ratom +etrom i sinom (vanom koji su otili u
rat i o kojima nema vijesti$ Vila *eli znati to je majka
spremna uiniti, na to joj ova od!ovara da i dala !lavu
i iz!orjela u o!nju da ih spasi$ Vila joj tad ka*e istinu
kako su je oni zaoravili jer se rat zaljuio u
mladu Drkinji2u koja !a je napojila vodom zaorava, a
sina je oarala Hvita +rimorkinja$ +jesnik se uzudio,
plae i pita poklisara zna li na ko!a se odnosi pjesma$
+oklisar razrjeava> rat je +etar Barakovi koji je
po!inuo na 1rfu slu*ei du*da, a (vana su
uili Senjani kod 1orule$ 1ada je to uo, +isnik tu!uje
za ratom i sestriem$ Aoji2a se po*ure u !rad i sti!nu
prije nje!ova zatvaranja pa +isnik odr*i svoje oeanje i
asti +oklisara veerom$
Petje deveto%uredi V7 8 uredi&
+isnik je nakon veere poao u krevet, ali ne mo*e
mirno zaspati jer !a mue teki snovi$ Vidi enu
gru#u koja je pokosila tek pro2vala dva 2vijeta pa joj se
pokuava suprotstaviti, zatim vidi pauna, pa jelena u
nevolji i napokon u!leda Vilu s kojom je juer
raz!ovarao$ "aponu raz!ovor o +isnikovoj *alosti zo!
loih vijesti i zo! na!lo! odlaska Vile$ Vila, pomalo
srdito, nje!ovu patnju oznauje kao patnju ovo! svijeta$
4ada mu Vila poka*e dru!i svijet i sad vidi neto posve
suprotno> prekrasne krajolike, stanovnike koji su
dru!aiji, mjesto !dje vladaju dru!aiji zakoni, a onda
spazi kralja na prijestolju !dje sjedi uz svo! o2a i *enu
sa zvjezdanom krunom kako stoji na <jese2u, an@ele,
star2e koji su dvorjani neesko! kralja i dvanaestori2u
apostola$ +isnik po*eli znati kako mo*e doi do to!
svijeta$ Dlas mu od!ovori kako se tu nalaze samo
neporoni ljudi i neka zamoli kralji2u za pomo$ +isnik
klekne i stane moliti kralji2u za pomo pa mu ona naini
krunu od 2vijea koja e !a privui k njoj, ali u tom !a
trenutku prekine +oklisarov !las$ +isnik se naljuti na
+oklisara koji se u tom trenu opratao$ +ozdrave se i
+isnik se vrati na Viline rijei koje !a podsjete da mora
lutati sam ako *eli saznati sudinu !rada #ienika$ "ato
je danima lutao po planini u nadi da e susresti Vilu, te
napokon odlui otii na ono sveto mjesto u lizini !rada
koje mu je Vila ila spomenula, sve u nadi da je mo*da
u!leda$
Petje deseto%uredi V7 8 uredi&
+isnik susree +ustinjaka koji mu pripovijeda o
#ieniku i nje!ovoj prolosti, kada je !rad io sretan i
napredovao, a sad mu prijeti opasnost od !rijeha koji u
njemu vlada$ +isnik *eli znati to e iti sa #ienikom,
na to +ustinjak oklijeva od!ovoriti$ 4ada se zauje
zvon Spasiteljeva hrama !dje se redovni2e mole za spas
!rada$ Slijedi pohvala redovni2ama i poseno
predstojni2i samostana Eafaeli (veti$ +ustinjak
preporuuje +isniku da ode do koludri2a i preporui se
njihovoj opati2i$ G zunopojkama pjesnik *ali svoju zlu
sreu i rekapitulira to mu se dosad do!odilo$ +isnik se
ipak ne predaje i molitve upuuje Bo!u$ Bakon to!a se
oraa itatelju od koje! tra*i da se sa*ali nad njime
zo! nje!ove ljuavne oli$
Petje jedanaesto%uredi V7 8 uredi&
+isnik pripovijeda kako je tri !odine tajno ljuio, a onda
je odluio otii u pusto da !a zvijeri rastr!aju ili se sam
uije$ 9u!o je lutao planinom i skoro umro kad su !a
tree! dana nali lov2i$ Dlavni lova2 sa*alio se nad
+isnikovom priom o ljuavnoj strijeli koja !a je uinila
takvim pa !a je lova2 poveo sa soom u 4ro!ir$ Bi
ondje se +isnik nije smirio jer !a je jo pro!onila
ljuavna ol$
+isnik pokraj tro!irskih zidina u!leda malo! ovjeka$
4o je vilenik koji !a odvodi u svoju malu kamenu kuu>
u njoj su udnovate stvari iz itavo! svijeta$ Vilenik e
pokuati izlijeiti +isnika$ +re!ledao !a je i ustanovio
kako ovaj nema sr2a, a za to nema lijeka u travi$
+reporuio mu je da ode do dra!e koja mu je uzela sr2e
pa neka mu !a i vrati$ +isnik sti!ne u #ienik i odmah
ode do dra!e$ 1ad su se vidjeli, hvalio je njezinu
ljepotu, a onda joj ojasnio zato je tu i kolika je
nje!ova ol$ 6jepoti2a !a ukori da je to previe to tra*i
i zato +isnik odlui klin klinom iziti pa si na@e dru!u
dra!u kojom se o*eni, ali to !a ne osloodi prve ljuavi$
1ako je stario, ljuav je jo uvijek ila sna*na pa odlui
pjevati pjesme i tako otkriti svoju ljuavnu ol$
Petje dvanaesto%uredi V7 8 uredi&
+isnik je odluio zaploviti morem nadajui se da e
pronai mir i utjehu$ "a vrijeme putovanja opisuje se
ama2, a zatim oluja koja !a je zahvatila$ G tom
trenutku +isnik moli za pomo i spazi u oluji
o*i2u 6unu od koje tra*i milost o!ova$ Ana odlazi
pred vrhovno! o!a i tra*i pomo za +isnika te mu oni
ovaj put oproste$ An se tako spasi i zavri na oali !dje
odlui ekati zoru$
4ada iz jame iza@e neoian ovjek kojem
je jezik sapet *eljeznom *valom,
a ui proodene maem, dok u jednoj ru2i nosi tap, a u
dru!oj 2vijee$ +isnik *eli znati tko je on i ovaj mu se
predstavi kao Asin ;sjena=> to je isti onaj +oklisar s
kojim je +isnik putovao, a ka*njen je jer je la!ao o
zadarskom piru$ Asin mu ojanjava kako je dospio na
ovo mjesto nakon rodoloma dok je iao prema 4ro!iru$
"apravo se sada nalaze na ulazu u podzemni svijet i
Asin pria to se zapravo do!odilo u "adru$ Bije se
radilo o svadi ne!o o !ozi koju je priredila vojska
nakon pojede nad 4ur2ima, pa je +oklisar !las o i2i
odnio likom e!u u 1nin, a ovaj je to poslao
u6ivno odakle se vraao kad je susreo +isnika$ Asin
!ovori da je la!ao kako i preao pod kransku vlast i
tra*io je pomo Bartolaia koji je oeao pomoi, ali
prevario !a je$ "ato tra*i od +isnika da sve orie o
tome jer i i on time la!ao kad sad zna istinu$ +isnik
nita ne *eli mijenjati i *eli da mu ovaj opie pakao$
(ako zna da e iti ka*njen jer odaje tu tajnu, Asin ipak
pria to je vidio i to zna$ Admah se prisjea kako je
u!ledao okovana ovjeka koji mu se predstavi kao Juraj,
despot smederevski, sin vojvode Vuka$ Juraj mu
ojanjava kako je u paklu zo! nezahvalnosti, jer je
iznevjerio plemie, a Janka vojvodu izdao$ Asin
spominje i neimenovano! +isnikova poznanika od koje!
nije uspio nita saznati jer su !a odvukli u pakao$
+isniku dalje Asin opisuje pakao> sedmero vrata
za sedam smrtnih !rijeha$
+olako se razdanjuje pa se Asin po*uruje ispriati priu
o vojs2i$ +redaje mu spise koje je sastavio <inoan dok
je prevozio po!inule 4urke i nestaje$ +isnik opisuje
svoje stanje ujutro$ 4ra*i na otoku hranu jer dva dana
nije nita jeo$ G!leda jedro pa se po*uri i zapliva prema
rodu$ (spoetka preplaeni mornari ipak !a primaju na
rod, daju mu hranu i novu odjeu$ +isnik im se ukratko
predstavlja$ <ornari su zapravo tr!ov2i room
iz Sirije koji su zalutali, pa sad putaju da ih pjesnik
vodi$ Gz malo muke pjesnik upravlja rodom
put #ienika$ +ri dolasku mornari poinju tr!ovati na
oali$ +isnik ih poziva u svoj dom kako i ih u!ostio$
Bakon zaave tr!ov2i odlaze, a +isnik poinje itati spis
koji je doio pred paklom$
Petje trinaesto%uredi V7 8 uredi&
+jevanje poinje rijeima kako ovjek mora izvriti to
je oeao, zato +isnik otvara pismo koje je doio od
Asina na otoku Bulkanu$ +ismo pie Eadaman, kralj
donje propasti, i izvjetava kako je pakao pun !renih
dua jer na zemlji mno!o ljudi !ine$ Sve je to
zahvaljujui ?rani Stri*ojeviu koji
isti Jadran od !usara, a zaslu*an je i za pojedu koja se
proslavljala u "adru dok je +isnik ondje oravio$
+isnik izvjetava da je za vrijeme itanja pisma zauo
uku vani i u!ledao Stri*ojeviev po!re$ Hijeli je
#ienik io u povor2i i tu!ovao slavei pokojnikova
djela$ +isnik izlazi i sam se pridru*uje pokopu$ Araa
se smrti jer je povukla ?ranu, ali uzda se u nje!ova sina
Vi2ulina, ime spjev zavrava$ Bakon to je natpisom
upozoreno da je pjesma !otova, pro!ovara Vila koja
ka*e kako je "adar nije htio pa se zato nastanila u
#ieniku i pria ane!dotu o S2ipionu 5frikome$
+oetike osoitosti%uredi V7 8 uredi&
Kompozicija%uredi V7 8 uredi&
$ila Slovinka zapoinje posvetom #ienaninu 5nKjelu
Justinijanoviu nakon koje se djelo or!anizira u trinaest
pjevanja$ Svako pjevanje poinje skazan!jem,
uosmerakoj strofi, kojim se najavljuje sadr*aj samo!
pjevanja$ $ila Slovinka konstituira se opisom nekoliko
susreta to ih je +isnik imao putujui po ienskoj
kopnenoj i pomorskoj okoli2i$ G prvih sedam pjevanja,
u raz!ovoru s Vilom Slovinkom, raspravlja se
o zadarskoj i slovinskoj povijesti te drutvenom, tj$
komunalnom ure@enju, dok e u narednom osmom
pjevanju, pri susretu s +oklisarom, iti rijei o
suvremenom "adru$ 9eveto i dvanaesto pjevanje ine
prikaz eshatoloko! svijeta i u njima najprije Vila vodi
+isnika u raj, a potom +oklisar u istilite i pakao$
(zme@u tih pjevanja nalazi se deseto u kojem se +isnik
susree s +ustinjakom, koji mu pripovijeda o #ieniku,
te osoito va*no jedanaesto u kojem je +isnik prikazan
u potpuno novom svjetlu$ Baime, on iznosi intimnu
priu o nesretnoj ljuavi iz mladosti koja mu je
oilje*ila *ivot i potaknula !a da pone pisati$ $ila
Slovinka zavrava +isnikovim povratkom u #ienik i
opisom tu!e zo! smrti slavno! #ienanina ?rane
Stri*oevia$ Bakon to je naznaeno da je spjev !otov,
jo jednom pro!ovara Vila i u nekoliko stihova
zakljuuje da je "adar nije htio pa se sto!a nastanila u
#ieniku$
anr%uredi V7 8 uredi&
Barakovieva je $ila Slovinka spjev ez jasnih
*anrovskih karakteristika u kojem se mijeaju osoine
nekoliko knji*evnih vrsta$ +o pripovjedakom karakteru
i du*ini djelo pripada epi2i, ali po nainu or!aniziranja
znatno odstupa od klasino! modela epa i prili*ava
se 9anteovoj oanstvenoj
komediji i "oranievim "laninama$ (ako $ila
Slovinka ima du*inu epa, sadr*ajna joj dimenzija epa
nedostaje$ G sreditu radnje nije velik i va*an do!a@aj
ve +isnikova putovanja po ienskom zale@u i susreti s
razliitim osoama$ Bi sami likovi u djelu nisu
karakteristini za ep jer i oni svojim djelovanjem
treali odra*avati *ivot 2ijele zajedni2e na koju se ep
odnosi, to u Barakovievu djelu nije sluaj$
Baposljetku, u epski se model ne uklapa ni smjena
metrikih olika kao ni umetanje samostalnih pjesama$
Badalje, u epsko pripovijedanje Barakovi
umee lirske dijelove, a na vie mjesta unosi
i dramske s2ene$ 1ako i istaknuo dramski karakter
dijalo!a, naznauje i imena !ovornika$ Ba taj nain
mijeanjem rodova i vrsta u istom djelu odstupa od
dominantne knji*evne prakse svo! vremena$
$ila Slovinka ima odlike i pohvalniko! spjeva u kojem
se po modelu pane!iriko! pjesnitva slave !rad i
znameniti ljudi$ 9oivaju se tako poda2i o nastanku
"adra, nje!ovu prirodnom smjetaju, nje!ovoj povijesti
i suvremenosti$ Barakovi slijedi i pravila za
proslavljanje istaknutih ljudi$ 4ako se oino polazilo
od predaka isti2anjem njihovih vrlina, da i se zatim
prelo na samo! slavljenika, nje!ove vrline, uenost, a
nerijetko i na nje!ovu ljepotu$
Bapokon, u Barakovievu se djelu nalaze i
karakteristike putopisa$ +utopisa2 je sam autor koji se
predstavlja punim imenom i prezimenom, i to na dva
mjesta> u ($ pjevanju kad susree Vilu Slovinku i u :(($
pjevanju mornarima na rodu$ <e@utim, nje!ovo
pripovijedanje ne trea shvatiti stro!o autoio!rafski
premda se pjesnik pojavljuje i kao lik u vlastitom djelu$
9odue, on odlazi u iensku okoli2u s namjerom da
upozna taj kraj, a itatelji mo!u prepoznati posve
ziljske rela2ije, sve dok se u idilinome krajoliku ne
pojavi vila$
Stil%uredi V7 8 uredi&
Barakoviev je stil razlo!om slaije!a razumijevanja
djela, kao i ne!ativna vrednovanja $ile Slovinke kao
knji*evno!a djela te Jurja Barakovia kao knji*evnika$
Barakovi rai mnotvo !nomskih izraza, senten2ija i
narodnih mudrosti,
produ*ene porede, topose skromnosti i neizre2ivosti$
Badalje, esto koristi i katalo!eC premda se oni ponekad
doimaju suvinima, nije uvijek rije tek o ornamentima,
pa se tako npr$ javljaju u funk2iji realistino!a opisa$
+oseno znaenje imaju metatekstualni dijelovi$ $ilu
Slovinku teko je *anrovski jednoznano odrediti zo!
posenosti Barakovieva stila$
Slovinku teko je *anrovski jednoznano odrediti zo!
posenosti Barakovieva stila$
Knjievna kritika%uredi V7 8 uredi&
$ila Slovinka kompleksno je djelo iz!ra@eno u tri
pripovjedna loka> prvi je Vilin, dru!i je +oklisarov i
trei je +isnikov koji se ispreplie s prva dva$ 6ikovi i
pripovjedai s jedne strane pripadaju realnome svijetu
;+isnik, +oklisar=, a s dru!e strane irealnome ;Vila,
+oklisarova sjena=$ Ba isti je nain podijeljen i prostor u
kojem se odvija radnja> uz prostor #ienika i okoli2e
javlja se i pakao$ 1 tome, pripovijeda se o prolosti
;mitskoj, stvarnoj= i o sadanjosti$
4akav oseujan nain iz!radnje Vile Slovinke u starijoj
je knji*evnoj historio!rafiji rezultirao dosta stro!im
o2jenama Barakovia kao pis2a koji %moe govoriti o
svemu to mu na um pada& o prolosti& o sadanjosti& o
se#i i o drugima& tako te je veoma teko nai i omanje
mjesto koje #i imalo zaokrueni smisao& a vrlo su esta
mjesta koja nemaju nikakva smisla% ;Branko Vodnik=$
Eaniji su povjesniari knji*evnosti, dakle, kao osnovni
nedostatak djela navodili nje!ovu ne2jelovitost,
odnosno to da neki motivi i epizode nisu niime
motivirani, dok su dru!i proturjeni samome djelu$
4ako primjeri2e Vila Slovinka ;mitoloki lik= raz!ovara
s +isnikom ;autoio!rafski elementi= o stvarnoj
povijesti "adra, ali i o vijeu vila na Veleitu$
(stodono, ona je i povlateni ideoloki !las u tekstu
koji ne ideolo!izira o onostranom, ve o potrei za
nje!ovanjem vlastita na2ionalno! identiteta$ (deoloki
aspekt dovodi i do epizode koja ispada iz konteksta
djela> +isnik u :($ pjevanju uvodi priu o svojoj
nesretnoj mladenakoj ljuavi, unato Vili koja L kao
ideoloki autoritet L odija !ovor o svjetovnoj ljuavi
jo na poetku djela$
Bovije studije ;+avao +avlii= tu nekonzistentnost djela
ojanjavaju dvjema razinama znaenja$ Ba razini
doslovno!a znaenja mo!ue je
prepoznati arkadijskupriu> +isnik izlazi iz prostora u
kojem *ivi, putuje i na svom putovanju doznaje o
povijesti, *ivotnim istinama$ Budui da se djela koja
pripadaju ovome *anru esto referiraju na suvremenost,
s vremenom !ue na razumljivosti$ 4o je svakako sluaj
s $ilom Slovinkom jer znaenje mno!ih epizoda ostaje
sakriveno, kao npr$ zato je u paklu samo despot Mura@
Brankovi ili koji je neimenovani suvremenik +isnika i
Asina iz :(($ pjevanja stanovnik pakla$ Bo $ila
Slovinka ima i ale!orijsku razinu, na kojoj Barakovi
tematizira pjesnitvo$ Gzme li se u ozir samo jedna
;oino doslovna= razina znaenja, djelo se doima
ne2jelovitim, proturjenimC doima se kao da je sadr*ajni
aspekt djela zanemaren, to je svakako neoino za
pjesnika koji je toliko pa*nje posvetio stihovnim
oli2ima$
Versifikacija%uredi V7 8 uredi&
$ila Slovinka otkriva i da je Juraj Barakovi io
izvrstan versifikator, odnosno da je vjeto izmjenjivao
razliite stihove i njihove komina2ije$ Ve u naslovu
autor ka*e da je u etare vrsti petja sloena& a jest u
pismi skupne& u osmoretke& u zunopojke i u poluretke$
4a uporaa razliite metrike or!aniza2ije nije sluajnaC
time se poseno avio i ponudio relevantna
ojanjenja Svetozar +etrovi$
'unopojke su sastavljene od
etrnaest osmera2a s rimom a##a a##a cdc dcd,
dakle sonetne su forme, a Barakovi im je
dodijelio hrvatski termin prema rijei zukto ju je +etar
"orani raio u znaenju> IzvukI, ImelodijaI$ G $ili
Slovinki ukupno ih je -', funk2ioniraju kao strofe, nisu
narativne, ne!o se njima iskazuju pjesnikova
raspolo*enja u jaNformi$ 4akvim je stihovima napisan i
posvetni sonet 5nKjelu Justinijanoviu, zavrna pjesma
upuena "adranima s isti2anjem da pjesnik
ni kosti svoje nee ostaviti svome neharnom !radu te
susret s poklisarom u osmom pjevanju$
9vostrukorimovani dvanaesteraki ;marulievski=
distisi ili pisni skupne imaju ulo!u medija koji
prezentira stvarnost$ Gpravo ih zato Svetozar +etrovi
naziva Inultom razinom nara2ijeI$ Gkupno ih je ,'-.,
imaju prijenosnu rimu i ine osnovu spjeva$ Veinom su
to dijelovi koji opisuju prole i sadanje do!a@aje ez
na!lasaka na pojedinostima$ 4o su> posvetna pjesma
5nKjelu Justinijanoviu u kojoj se iskazuje pohvala
nje!ovom djedu, o2u i strievimaC 2ijelo prvo, dru!o i
tree pjevanjeC dio etvrto! pjevanja L dolazak vila
na veleitsko zorovanjeC dio deseto! pjevanja L susret
s pustinjakomC 2ijelo jedanaesto L pjesnikov ljuavni
romanC dio dvanaesto!a L pjesnikov odlazak na more,
oluja, spas na otokuC i dio trinaesto! pjevanja L sprovod
?rana Stri*ojevia i *alost #ienana za su!ra@aninom$
( u pjesmama u osmoretke izla*u se proli i sadanji
do!a@aji, ali ukazuju na odre@ene znaajne detalje$ 4aj
je olik durovaki tip dvostrukorimovanih
dvanaestera2a slo*enih u oktave$ +osljednja strofa u
nizu ima dodatni deveti stih s rimom uskla@enom prema
posljednjem distihu$ Sadr*ajno, tim su olikom
ispjevane u!lavnom mitoloke situa2ije> dolazak
svjetskih i domaih vila na Veleit, samo vijeanje vila,
susret i raz!ovor s poklisarovom sjenom Asinom na
vra*jem otoku, prikaz pakla i raz!ovor s despotom
Jurjem koji je zo! izdaje postao stanovnik pakla, susret
s tr!ov2ima i povratak s njima u #ienik te itanje
pisma uvara pakla Eadamana o zadarskom pohodu
na 4urke$
"oluretke su, naposljetku, osmeraki katreni s
rimom a##a i sadr*ajno pokrivaju dijelove epa u kojima
je poklisar !lavni lik> pripovijedanje poklisara o
oravku u"adru, tumaenje u!arti2e i odluka pjesnika
da posjeti pustinjaka u 2rkvi2i sv$ (vana$
4ematski svjetovi%uredi V7 8 uredi&
G $ili Slovinki Jurja Barakovia isprepleteno je nekoliko
tematskih svjetova koji u djelu supostoje i
nadopunjavaju se te ih nije jednostavno odijeliti$
Gostalom, to je i uoiajeno za djela nastala u
ranonovovjekovlju$ 4ematski svjetovi
Barakovieve $ile mo!u se podijeliti u etiri !lavne
skupine> mitoloki, povijesni, ilijski ieshatoloki svije
t$
Dlavni je nositelj mitoloko!a svijeta, kako se to ve iz
samo!a naslova djela mo*e zakljuiti, Vila koja je u
prvih sedam pjevanja pripovjedai2a, odnosno
nositelji2a znanja$ Ana u tih sedam pjevanja prenosi
+isniku, koji se djelomino mo*e identifi2irati kao autor
djela, svoja saznanja o slavi i povijesti "adra iz koje!a
on potjee$ Asim Vile i mitolokih pria, u taj se svijet
tako@er uraja 2ijela plejada o!ova, o*i2a i mitolokih
ia ija se imena u djelu spominju$ Badalje, mitoloki
se sloj pro*ima s dru!im tematskim sferama u djelu, i to
ponajprije s onom ilijskom$ Baime, premda je
ilijski svijet prisutan ponajvie u mikromotivima ;npr$
spominju se imena sveta2a, proroka i o*anskih osoa=,
on se vrlo esto javlja u istom kontekstu s dru!im
mitolokim i eshatolokim iima$
1ada se !ovori o povijesnoj tematskoj sferi djela,
potreno je imati na umu da se ona ne odnosi samo na
povijesno provjerljive i kvazipovijesne do!a@aje koji su
opisani ne!o i na vlastitu povijest pis2a, dakle na
autoio!rafske elemente koji su utkani u djelo$
+ovijesni i mitoloki svijet uvelike se dodiruju u Vilinim
iskazima o "adru, nje!ovu postanku i slavi$ +rvo je
pjevanje, u kojemu Vila najvie pro!ovara o slavnoj
oitelji +isnikovoj i o padu "adra pod mletaku vlast,
veim dijelom kvazipovijesno$ +remda ne dolazi do
mijeanja dviju sfera, mitske i povijesne, ipak do!a@aji
koji se u njemu prepriavaju nisu provjerljivi i smatraju
se produktom autorove mate, unato tome to su mno!i
zemljopisni lokaliteti stvarni$ G dru!om pjevanju, koje
!ovori o !radnji zadarskih zidina, ijoj je iz!radnji i sam
Barakovi mo!ao iti svjedok, nalaze se poda2i koje
historio!rafija potvr@uje$ <e@utim, u dru!ome dijelu
isto!a pjevanja dolazi do interak2ije mitoloko!a i
povijesno! svijeta jer se ukljuuju mitoloki likovi,
Belona, "avidost i 1aront, ijim se djelovanjem
ojanjava poetak turskoNmletako!a, tzv$ Hiparsko!a
rata, opisano!a u treem pjevanju$ +retpostavlja se da je
i sam Barakovi mo!ao sudjelovati u tom ratu$
+ovijesni i mitoloki svijet supostoje i u estom i u
sedmom pjevanju$ G estome, koje je u 2ijelosti pohvala
"adru i nje!ovom stanovni2ima, nalazi se niz podataka
o iz!ledu !rada u to vrijeme koji se poklapaju s
povijesnim izvorima$ S dru!e strane, sedmo je pjevanje,
koje !ovori o postanku "adra, u potpunosti mitska pria,
s tim da se na samome poetku uvodi i
motiv Bailonske kule, ilijsko! motiva koji
ojanjava davnu prolost "adra veliajui time nje!ovo
ime$
Vilino pripovijedanje tu prestaje, jer ona nakon sedmo!a
pjevanja naputa +isnika, a on se u osmom susree sa
svojim novim izvorom kazivanja, +oklisarom, koji mu u
tom pjevanju pripovijeda o zadarskim velikaima koje
je upoznao na piru$ +oslije e u dvanaestom pjevanju
opet doi do susreta +isnika i +oklisara, no tu je
+oklisar lik eshatoloko!a svijeta$ Bje!ovo je ime sada
Asin, to znai sjena, jer je on zapravo u paklu !dje
ispata za svoje !rijehe$ An +isniku opisuje pakao
predstavljajui !a kroz mjeavinu mitoloko! i
eshatoloko! svijeta$ G paklu vladaju mitoloka ia od
kojih je vrhovni +luton, a u nje!a espovratno odlaze
!reni2i$ Ane koji se nalaze u istilitu Bo! mo*e
pomilovati$ Gz pakao i istilite sastavni dio
Barakovieva eshatoloko!a svijeta jest i opis raja$
Baime, +isnik je u devetom pjevanju u snu imao viziju
raja nakon to mu se u ukazala Vila i uputila !a na raj$ G
raju je vidio (tca& )ralja& *enu te ia koja tamo
preivaju$ Valja primijetiti da je +isnika na raj uputila
Vila koja je mitoloko ie te se i ovdje mo*e uoiti
spajanje dvaju tematskih svjetova$ "animljiva je i
+isnikova molitva ?eovoj sestri 6uni kada se u
dvanaestom pjevanju suoio s nevoljama na moru$
<itoloko je neo kristijanizirano pa se 6una oraa
kranskom o!u nakon to je i sam ?eo poje!ao
pred stranim morskim nedaama$ +remda se ni!dje
vrhovni o! izravno ne identifi2ira s kranskim, neki i
nje!ovi opisi upuivali upravo na kransko!a Bo!a> u
devetom je pjevanju o! nazvan otcem,
potom stvorcem koji je stvorio ovjeka te mu se pridaje
sposonost da mo*e mrtvim tjelesima napuniti svijet$
5utoio!rafska komponenta%uredi V7 8 uredi&
Ve na poetku $ile Slovinke !lavni se lik, +isnik,
predstavlja kao Juraj Barakovi iz "adra, to jasno
upuuje na itanje u autoio!rafskom kljuu$ <e@utim,
u ovaj su tekst inte!rirani mno!i fantazijski elementi,
to autoio!rafinost kao takvu ini spornom$ Jer, ma
koliko se pripovjeda, +isnik, predstavljao kao
Barakovi, ipak je posve nemo!ue da on sretne vilu s
kojim kasnije i raz!ovora te potom mrtvo!a ovjeka
koji mu pria o paklu i istilitu$ Asim to!a, neki
elementi o kojima pripovijeda Vila u prvom pjevanju
;kao npr$ zaetak loze Barakovia, mletaki napadi na
"adar, pridru*enje "adrana u!arskom kralju itd$= treali
su mu iti poznati, ako se zna da je on preko -0 !odina
*ivio u "adru prije ne!o to je pro!nan u #ienik$
1 tome, jo su zanimljivija Vilina izla!anja o !radnji
!radskih zidina mletako! arhitekta Sfor2e +alavi2ina
i Hiparskom ratu ;dru!o i tree pjevanje= u kojima je i
sam Barakovi mo!ao sudjelovati$ "a vrijeme !radnje
jo je *ivio u "adru ;imao je '9N)0 !odina=, a ako je
vjerovati zapisu (vana 4omka <rnavia na pjesnikovu
!rou, onda se u Hiparskom ratu ne samo orio ne!o je
io i ranjen u prsa$ Budui da djelo nije povijesno i
realno, ne!o se temelji na vie tematskih svjetova,
!dje!dje ima i kompozi2iju sna, ne mo*e se !ovoriti o
autoio!rafiji kao takvoj, ne!o samo o nekim
komponentama koje je pjesnik preuzeo iz svoje!a *ivota
i upleo u svoje djelo$ 4ime se, dakle, ni +isnik ne mo*e
izjednaiti s Barakoviem$ Badalje, ako se Vilu i
+oklisara shvati kao fiktivne likove s kojima se +isnik
susreo samo u svojoj mati na nekom posve nerealnom
prostoru, onda se sva tri lika mo*e ojasniti kao
komponente samo!a autora, preko kojih on oavjetava,
pouava i na!ovijeta itateljima neke do!a@aje$
G edi2iji Stari pisci hrvatski ;knji!a :V(($ iz '009=
poda2i su se o Barakovievu *ivotu 2rpili upravo iz $ile
Slovinke$ 4ek desetljeima kasnije is2rpnim
istra*ivanjimaStjepana 5ntoljaka, 9uana
Beria i ?ranje #vele2a doit e se tone, ali i vrlo
oskudne injeni2e iz Barakovieva *ivota$ G zadarskim
se arhivima prezime Barakovi prvi put sree
tek ',0-$ !odine, pri emu je lako zakljuiti da je
pjesnik podrijetlo svoje loze izmislio, kao primjeri2e i
nje!ov prijatelj ($ 4$ <rnavi, jer ratovi
kralja Beleprotiv 4atara ili u '3$ stoljeu i da je tada
Bartul doio sela oko "adra, to i svakako ostalo
zailje*eno$ (pak, ne mo*e se oda2iti mo!unost da
pjesnik Bartula nije sam izmislio, ne!o da je samo
prepriao staru oiteljsku predaju$ Bu!arti2a o maj2i
<ar!ariti mo!la i se tako@er shvatiti kao
autoio!rafski motiv$ +isnik tu pjesmu do*ivljava kao
priu o svojoj sestri, koja se zvala <ar!arita, to je
poznato iz zadarsko! arhivsko!a zapisa iz '-.,$ u
kojemu *upnik iz 6jue (van <ari ili Satali ostavlja
neko nasljedstvo svom posinku Dr!uru te nea2ima
<ar!ariti i kleriku Jurju Barakoviu$
A Barakovievu protjerivanju iz "adra nema nikakvih
dokaza, osim nje!ove o!orenosti u $ili, koja se teko
mo*e zanemariti$ G spisima zadarsko!
historikaDiuseppea ?errariNHupillia samo se tvrdi da je
protjeran, ez navo@enja razlo!a, jer se u dokumentu
iz '.0.$ prvi put spominje u #ieniku, nakon e!a se
nikada vie nije vratio u "adar, za to su zasi!urno
postajali valjani razlozi$
5utoio!rafski je nelo!ian i motiv +isnikove *enide
iz jedanaesto! pjevanja$ Barakovi je io sveenik, a da
je i skinuo sveenike halje, skoro je nemo!ue da se u
to poslijetridentsko doa mo!ao stvarno i vjenati$
<no!i su kritiari tvrdili da tu *enidu ne trea shvaati
doslovno, ve vie fi!urativno$ <e@utim, ako se uzme u
ozir popis pjesnikove imovine, koji se oavio
neposredno nakon nje!ove smrti, !dje su prona@ene
*enske haljine, eljevi, pojasevi, alovi, ak i krojaki
prior, ne mo*e se opovr!nuti da je u tom stanu oravila
i *enska osoa$ Bo, je li ona ila u svojstvu *ene,
ljuavni2e ;to nije ila rijetkost za tadanju iensku
!ospodu, pa ak je u takvoj zajedni2i *ivio i ?rane
Stri*oevi= ili nee!a tree!a, nije dokazano$
+ovijesni aspekt%uredi V7 8 uredi&
Bije lako odrediti kada Juraj Barakovi u $ili
Slovinki nastupa kao kroniar povijesnih prilika, a kada
kao tvora2 mita$ (pak, postoje izvori na temelju kojih je
mo!ue utvrditi koji su do!a@aji ispripovijedani u $ili
Slovinki ili dio povijesne zilje$ 5utor u svojim
stihovima u '$ pjevanju spominje turski prodor
iz Arov2a u zadarski ininski kraj$ G istom sukou
nastradalo je i nje!ovo rodno selo +lemii koje se nalazi
izme@u dananje! 6jupa i Ea*an2a, u
lizini Eadovina ;'$ pjevanje, stihovi> 309N3')$=$
+oznato je da su 4ur2i zaista u to vrijeme prodrli iz
Arov2a u ninski i zadarski kraj$ G dru!om pjevanju
spominje se ?ehratNe! Sokolovi koji je prodro u
1otare '-.9$ !odine ;stihovi> ,09N,')$=$
G treem pjevanju !ovori se o napadu na "adar dva
dana prije +epelni2e '-/0$ i o du!otrajnom opsjedanju
!rada ;stihovi> ).N3'9$=$ Eadi se o klikom sand*akN
e!u Sokoloviu ;'-..N'-/,= koji je
pustoio 9alma2iju i '-.0$ izio pod "adar te o
mletakoNturskom ratu od '-/0$ do '-/3$ koji je za
"adar io strahovit$
9io je dru!o! pjevanja opis !radnje zadarskih edema
pod vodstvom Sforze +allavi2ina ;stihovi> '9N))0$=$ G
dru!oj fazi !radnje tih edema,
od '--9$ do '-/'$!odine, !lavnu ulo!u doista
jestimao mletaki !eneral Sforza +allavi2ino$ Dradski
kapetan Vin2enzo Ouerini '-.'$ izvjetava mletaku
vlast da je '--9$ oiao utvrde sa S$ +allavi2inom i
saznao o daljnjim planovima iz!radnje$ Deneralni
providur za 9alma2iju "uanne della
6ezze '-/0$ izvjetava da se '-./$ zapoeo utvr@ivati
!rad na temelju modela koje!a je odredio S$ +allavi2ino$
G )0$ stihu autor navodi da je Sforza "arme rodni sin$
+ostoje poda2i da je porodi2a +allavi2ino porijeklom
izBusseta kod +arme$ Barakovi nadalje kazuje da nije
pote@ena ni 2rkva ;stih /3$=$ Eije je o 2rkvi sv$ <arije
Velike koja je sruena '-/0$ upravo zo! !radnje
edema$
G estom pjevanju opisan je iz!led tadanje! "adra$
+jesnik je pre2izno definirao polo*aj !rada ;stihovi>
)'9N),0$=$ A tome ima dosta podataka u izvjetajima
mletakih !radskih slu*enika, sauvani su ak
i !rafiki prikazi koji se podudaraju s pjesnikovim
izvjetajem$
Asmo pjevanje donosi podatke o zadarskim plemikim
porodi2ama> mlado*enja ?ederik Driso!ono, sin
+ompeja, *eni se 9arijom <azareli ;stihovi> '03N3,,$=$
Spomenuti su i Jerolim Bartolai i sin mu 5ntun koji je
s <ihaelom Eoziem io u zadarskoj dele!a2iji kod
du*da 6eonarda 9unata ;stihovi> ,0/N,3-$=$ +ompej i
Jeronim zasi!urno su sinovi poznato! astrolo!a i
lijenika ?ederika ;u nje!ovoj oporu2i
iz '-3/$ spominju se sinovi Jerolim i +ompej=$
+o!iiju pjesnikova neaka (vana ;0$ pjevanje, stihovi>
9))N9)9= mo!ue je povezati s
napadom senjskih uskoka na jednu od
mletakih !alija korulanskoj lu2i koji se do!odio 9$
kolovoza '-9.$ +otvr@eno je i da je Barakoviev rat
+etar, iju smrt u lizini 1rfa Barakovi tako@er
spominje ;0$ pjevanje, stihovi> 9',N9)'$=, nestao sa
zaroljavanjem zadarske !alije kod 1rfa neto
prije 6epantske itke izme@u ),$ lipnja i ''$
srpnja '-//$
G desetom pjevanju nemalo stihova posveeno je
opati2i Eafaeli (veti ;stihovi> ),3N)99$=$ Gtvr@eno je da
je ona ila po!lavari2a iensko! samostana do ,$
studeno! '.'0$
+oznato je da je izme@u mletakih i turskih vlasti
postojala suradnja u rjeavanju sukoa na !rani2i$ A
tome !ovori i kliki sand*ak <ustafaNe! '-/0$ !odine>
+%ja kako sam ovde doao nisam pomanjkao svaku
pravdu i razlog uiniti& toliku sam dicu i konje i ljude i
'adru i ,i#eniku i -rogiru i Splitu povratio i lju#av
uinio to nije ni jedan sandak uinio .///0%1
;P=
"atim nastavlja>
+%do#ro vam trata ishodi i do#ro uvate& kako s toga
uvanja napuniste Senj estitoga cara podlonika kako
se gore ne moe .///0%1
;P=
4akva pisma nosili su poklisari$ Barakoviev lik
+oklisar, opisujui svoju slu*u, iz!ovara stihove>
2rem od #ega Hlivanskoga&
kako vidi& nou knjige3
rad njegove neke #rige
zdravi kneza ,i#enskoga/
(d naega poglavic
u Hlivno sam nosi listi&
ula4a mi gre na misti
od ohole (starvice/
"oklisari ki smo #irni&
nigda tamo& nigda simo&
po svoj zemlji hodit smimo
nose knjige gremo mirni/
(pet listo4 meni prida
u nedilju ka je prola&
na kadija tu me posla&
gdi 'adarsko vie sida/ ;stihovi> '--N'/0=$
(z navedenih stihova mo*e se zakljuiti kako je
Barakoviev +oklisar nosio prethodno 2itirano pismo
kliko! sand*aka ;koji se oino nalazio u 6ivnu= ili
mo*da pismo kliko!a ili skradinsko! kadije zadarskim
vlastima radi su@enja u nekom sporu$
G paklu je prisutan i an Mura@ Brankovi u paklu ;')$
pjevanje, stihovi> '3.0N',00$=$ Baime, Mura@ Brankovi
io je srpski despot od ',)/$ do ',-.$ +rema
istra*ivanjima Svetozara +etrovia smatra se da je
Barakovi pomijeao Vuka i Mur@a Brankovia$