Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta 1

SADRAJ Stranica
1. Pojam, sadraj i uloga cestovnog teretnog prijevoza .1
2. Vrste cestovnog teretnog prijevoza 1
3. Integralni prijevoz tereta 2
4. Pojam i podjela tereta 2
5. Prijevozna i manipulacijska sposobnost 3
6. Ambalaa 3
7. Obujam prijevoza tereta .3
8. Radna snaga 4
9. Uvjeti za primjenu mehanizacije 4
10. Razvrstavanje prijevozno pretovarnih sredstava 4
11. Vrste utovarno pretovarne istovarne mehanizacije .4
12. Podjela cesta ..5
13. Konstruktivni elementi ceste .5
14. Obiljeja cestovnih motornih vozila .6
15. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta ..6
16. Motorna vozila ..6
17. Priklju_na cestovna vozila 7
18. Na_in ustrojavanja prijevoznih djelatnosti 7
19. Ustroj prijevoznog procesa 7
20. Prijevozna dokumentacija .8
21. Rad na utovaru i istovaru ..8
22. Slaganje, zatita i _uvanje tereta 9
23. Istovar tereta i predaja primatelju ..9
24. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji
25. Linijski prijevoz 10
26. Slobodni ili prigodni prijevoz ..10
27. Prijevoz opasnih tereta .10
28. Prijevoz specijalnih tereta 11
29. Prijevoz lakopokvarljive robe ..11
30. Me_unarodni prijevoz tereta 12
31. Objekti u slubi prijevoza 13
32. Tahograf 13
33. Posada vozila 13
34. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza .14
35. Stupanj iskoritenja voznog parka 15
36. Koeficijent iskoritenja prije_enog puta 15
37. Pokazatelji gospodarstvenog u_inka .16
38. Rad i proizvodnost voznog parka .16
39. Pitanja za ponavljanje 16



















Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta


POJAM, SADRAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA
2
- prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenoenja tereta na le_ima robova, na
le_ima stoke, tegljenja, voenja splavima, _amcima, kolima
- prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno po_inje pronalaskom Otto
motora, to je preduvijet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom
modernih prometnica
- teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti moe biti na male i
velike udaljenosti
- na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa
- na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza
- pojam prijevoza tereta obuhva_a dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju
prijevoza i tehniku prijevoza
- ulogu prijevoza tereta moemo promatrati s raznih gledita kao:
- utjecaj na razvoj privrede - razmjetaj proizvo_a_kih i potroa_kih centara
- prometne potrebe i mogu_nosti zadovoljavanja
- odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa
- me_usobni promet roba
- pove_anje obrambene sposobnosti zemlje
- potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji
moe biti: a) stati_ki ukupna koli_ina tereta koju treba prevesti izraena u tonama
b.dinami_ki to je stati_ki opseg pomnoen sa kilometrima koje prijevozna
sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima
VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA
- podjela prema kriterijima:
1. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja dijeli se na:
a. prijevoz tereta unutar zemlje:
a1) prijevoz tereta na kra_e udaljenosti
a2) prijevoz tereta na due udaljenosti
b. me_unarodni prijevoz tereta:
b1) pograni_ni
b2) na due udaljenosti
b3) tranzitni
2. Prema na_inu organiziranja:
a. linijski odvija se na odre_enoj relaciji, po odre_enom voznom redu i utvr_enoj tarifi
- moe biti: a1) stalni
a2) sezonski
a3) privremeni
- moe se odvijati na sljede_i na_in: a11) direktni linijski prijevoz a12)
dioni_ki ili relacijski prijevoz
b. slobodni obavlja se na osnovu slu_ajnih potreba a pravci i tarifa nisu unaprijed
utvr_eni
- s obzirom na izvritelja moe biti: a) slobodni javni obavlja ga
organizacija _ija je djelatnost prijevoz tereta
obavljaju ga organizacije samo za svoje potrebe
3. Prema namjeni moe biti:
a. cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije,
naziva se javni prijevoz
b. cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, naziva
se prijevoz za vlastite potrebe




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
4. Prema vrsti poiljaka dijeli se na:
a. prijevoz komadnih poiljaka
b. prijevoz kolskih poiljaka
3
c. marrutni prijevoz obavlja se ve_im brojem vozila za jednog primatelja
5. Prema sloenosti prijevoza dijelimo na:
a. normalne teretne prijevoze ne zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate
b. specijalne teretne prijevoze zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvrenje
prijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao to su: - hladnja_e
- prijevoz ivih ivotinja
- autocisterne
- remorkeri teki tereti
- duga_ki tereti
6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja:
a. teretni prijevoz motornim vozilima
b. teretne prijevoze vozilima na motorni pogon
c. prijevoz zapregom
d. prijevoz ostalom vu_om
INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA
- integralni prijevoz to je tehnologija prijevoza tereta pri _emu se teret ne ukrcava
neposredno na prijevozno sredstvo nego se slae na palete ili u kontejnere, koji na taj na_in sa
teretom _ini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni na_in mogu preuzeti sredstva svih
vidova prijevoza
- ovim sistemom racionalizacije obuhva_ene su sljede_e tehnoloke operacije:
- pakiranje robe
- skladitenje
- utovar
- prijevoz jednom ili vie grana prometa
- pretovar izme_u grana prometa
- usputna me_uskladitenja
- istovar
- skladitenje
- raspakiranje
- vra_anje prazne ambalae
- pretpostavke integralnog prijevoza da bi se izvrila izmjena u organizaciji prijevoza
potrebna su tri preduvjeta:
a. kooperacija u teretnom prijevozu koja moe biti:
- tehnoloka
- tehni_ka
- kadrovska
- komercijalna
c. informacijski prijevozni sustav
d. pediterska djelatnost
POJAM I PODJELA TERETA
- pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazi_ne ili prera_iva_ke
industrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za prijevozom
1. Tereti s obzirom na stupanj iskoritenja korisne nosivosti
a. tereti normalne teine
b. laki ( kabasti ) tereti



Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
c. teki tereti
2. Tereti prema vrijednosti
a. manje vrijedni
b. srednje vrijedni
c. skupi ili visokovrijedni
d. specijalni
3. Tereti s obzirom na pakiranje
a. s ambalaom
b. bez ambalae
4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza
a. svakodnevni
b. specifi_ni
c. opasni
5. Tereti s obzirom na dimenzije
a. gabaritni
b. negabaritni
c. dugi
6. Tereti prema koli_ini i jednovrsnosti
a. u rasutom ( rinfuza ) stanju
b. nepakirani tereti koji se slobodno bacaju
c. u teku_em stanju
7. Tereti prema teini i veli_ini poiljke
a. paketi ( do 20 kg )
b. komadne poiljke
c. kolske poiljke



PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST
4
- svi tereti nisu jednako podobni za prevoenje to ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima
tereta
- prirodna svojstva ( fizi_ka, kemijska, bioloka ) utje_u na ponaanje tereta za vrijeme
prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na ve_e udaljenosti potrebno je
primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja )
- ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male
vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti ve_a
od vrijednosti robe )
- manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se o_ituje kod utovara, pretovara, istovara,
skladitenja to se zajedni_ki naziva manipulacijski radovi
- manipulacijska podobnost o_ituje se:
- u pokretljivosti tereta
- obujmu manipulacijskih operacija
- osjetljivosti tereta
- nunosti primjene ambalae
- primjene pretovarne mehanizacije
- na manipulacijsku podobnost utje_e i veli_ina, oblik, dimenzija i teina tereta
AMBALAA
- materijal koji slui za omatanje i pakiranje robe s ciljem:
- da se zatiti teret
- da se olakaju prijevozno manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta )




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
- da se snize trokovi prijevoza
- da se smanje nesretni slu_ajevi pri utovaru i istovaru
- vrste ambalae:
- odvojiva i neodvojiva ambalaa
- komercijalna i prijevozna
- klasi_na i suvremena
- limena, staklena, drvena, papirnata, plasti_na
- standardna, rasklopiva, nerasklopiva
- prizmati_nog oblika, cilindri_nog, nepravilnog i teki tereti



OBUJAM PRIJEVOZA TERETA
5
- pod prijevozom podrazumijevamo koli_inu tereta koja prevozi u toku odre_enog vremenskog
perioda
- mjesta otpreme zbirna mjesta, mjesta dostave prijemna mjesta
- koli_ina otpremljenog, primljenog ili tereta koji _eka na prijevoz zove se obujam tereta
- obujam moemo promatrati sa stati_kog ili dinami_kog stanovita
- stati_ki obujam prijevoza je koli_ina tereta koja _eka na prijevoz, a iskazana je u tonama
- dinami_ki obujam prijevoza je ona koli_ina tereta koja je u prijevoznom procesu, a iskazuje
se u neto tona kilometrima
- na obujam prijevoza utje_e: - koli_ina tereta
- potreba tereta za prijevozom
- zahtjev centara za otpremom tereta
- zahtjev potroa_kih centara za dopremom
- udaljenost poiljatelja i primatelja
- udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste koli_ine tereta koji se do krajnjeg potroa_a prevozi u
fazama
- razvrstavanje tereta po vrsti odre_uju strukturu prijevoza
- strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne koli_ine tereta u odre_enom pravcu
- strujanje moe biti u jednom ili u oba pravca
- pravac kojim se prevozi ve_a koli_ina tereta naziva se glavni pravac prijevoza
- prijevozni tokovi se dijele na:
- jednosmjerne vozilo odlazi puno, vra_a se prazno
- dvosmjerne vozilo odlazi puno, vra_a se puno
- krune vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar
prazno, vri utovar i u polazite dolazi puno
RADNA SNAGA
- radna snaga predstavlja u strukturi trokova manipulacije tereta visoku stavku
- u skladitima ta stavka jo je ve_a
- odnos radne snage i mehanizacije:
- 1870. god. 65% - 25% u korist fizi_kog rada
- 1970. god. 3% - 97% u korist mehaniziranog rada
UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE
- uvjeti za primjenu mehanizacije:
- prisutnost stru_ne radne snage
- kriti_na teina tereta
- mogu_nost zahva_anja tereta




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
- brzina manipulacije
- daljina prijevoza
6
- kriti_na teina tereta je ona teina kod koje su trokovi ru_nog rada jednaki trokovima
mehaniziranog rada
- do te teine utovar, istovar obavlja se radnom snagom, a iznad te teine utovaruje se
mehanizirano
RAZVRSTAVANJE PRIJEVOZNO PRETOVARNIH SREDSTAVA
- prema vremenu rada mehanizacija koja radi bez prekida
- mehanizacija koja radi sa prekidima
- prema smjetaju mehanizacija u pogonima
- mehanizacija izvan pogona
- prema pravcu premjetanja horizontalno
- vertikalno
- kombinirano
- prema vrsti tereta za krute terete
- komadne
- rasute
- teku_e
- plinovite
- kombinirani rad
- prema pokreta_koj snazi vlastiti pogon
- mehanizacija koja koristi radnu snagu
- prema sadraju mehaniziranog rada radni strojevi koji prenose teret
- pomo_na postrojenja
VRSTE UTOVARNO PRETOVARNE ISTOVARNE MEHANIZACIJE
1.) Kolica i prevozila
- rudla ru_na kolica sa jednom osovinom ( za prijenos komadnog tereta, 100 do 500kg
odjednom )
- prijevozna kolica ( prijevoz lakih tereta, nosivost 600 kg )
- dvodjelna kolica ( prijevoz komadnog tereta, nosivost 1000 kg )
- jednodjelna kolica na balans ( prijevoz tekih tereta, nosivost 1400 kg )
- jednodjelna kolica sa 3 ili 4 kota_a ( prijevoz komadnih tereta, nosivost 200 do 1000 kg )
- kolica specijalne namjene ( prijevoz specijalnih tereta, nosivost prema potrebi )
- jednodjelna dvoosovinska motorna kolica ( za prijevoz komadnog i rasutog tereta, nosivost
600 do 800 kg )
- podizna platforma ( dizanje i sputanje tereta na odre_enu visinu, do 5 tona na sat )
- vili_ari vili_ar ru_ni ( kornja_a, nosivost 1 do 2 tone )
- ru_ni vili_ar ( nosivost 1000 kg )
- na elektri_ni pogon ( nosivost do 1200 kg )
- na motorni pogon ( nosivost od 0,5 do 5 tona, specijalni podiu teret i do 15 tona )
- ukrciva_ portalni u obliku vozila ( slui za prijevoz komadnih tereta, nosivost 15 tona )
2.) Dizala i dizalice
- po namjeni u halama
- u skladitima
- na obalama
- na vozilu
- po pokretljivosti stabilne


Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
- lako pokretne
- linijski pokretne
- zra_na
- lan_ana
- kotura_a ( obi_na i sloena )
- ru_no vitlo
- dizalo lift
- kranske dizalice
- dizalo kosina
7
3.) Prijenosnici su strojevi i postrojenja pomo_u kojih se prenose tereti na kra_e udaljenosti u
neprekidnom nizu
- vrste: trakasti, plo_asti, valjkasti, elevatori, ovjesni, struga_i ili grabljari, puni i zavojni,
pneumatski i hidrauli_ni, gravitacijski



PODJELA CESTA
- mreu javnih cesta _ine: - magistralne i me_unarodne
- regionalne
- lokalne
- prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih vozila autoceste i
ostale ceste namijenjene isklju_ivo za promet motornih vozila
- ceste namijenjene za mjeoviti promet
- magistralna cesta me_unarodna i javna cesta koja povezuje glavne gradove i vanija
privredna podru_ja
- regionalna cesta javna cesta koja povezuje sela i naselja na podru_ju op_ine
- ceste namijenjene isklju_ivo za motorni promet _ine: autoputevi i ostale ceste za motorni
promet sa suvremenim kolni_kim zastorom ( brzine ve_e od 40 km/h )
- ceste namijenjene za mjeoviti promet slue za kretanje svih vrsta cestovnih vozila kao to su
motorna vozila, zaprena vozila, biciklisti, pjeaci



KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE
- tehni_ki elementi ceste:
- brzina
- minimalni radijusi zavoja
- uzduni nagib
- popre_ni nagib
- preglednost
- irina prometnih traka
- broj prometnih traka
- irina rubnih traka
- irina dodatnih traka za spora vozila
- irina i ure_enost bankina
- biciklisti_ke i pjea_ke staze
- proirenje kolnika u zavoju zbog duga_kih vozila
- pravilno zaobljenje kolnika
- pravilno postavljanje signalizacije
- konstruktivni elementi ceste:
1.) Uzduni profil ceste je uzduna vertikalna projekcija presjeka ceste u odnosu na teren



Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta 8
- niveleta ceste presje_na linija povrine ceste s vertikalnom podunom ravninom, pokazuje
nadmorsku visinu osi ceste u svakoj to_ki duine
- iz uzdunog profila se vide: usponi, padovi, vertikalne krivine, stacionaa ceste i putni
objekti
- virtualni koeficijent je odnos zra_ne duine i stvarne duine ceste i kada je blii jedinici onda
je cesta povoljnija za promet
zra_na duina ceste
V
k =----------------------------------
stvarna duina ceste
2.) Popre_ni profil ceste je vertikalni presjek postavljen na uzdunu os ceste, pokazuje
konfiguraciju terena lijevo i desno od ceste
- oblici popre_nog profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela
3.) Situacijski plan ceste je tlocrt ili horizontalna projekcija ceste
- posebno bitan kod prijevoza specijalnih tereta za odre_ivanje itinerera
4.) Podloga ceste cesta se kao gra_evinski objekat dijeli na gornji i donji stroj
- sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kolovoz, ivi_ne trake, bankine, pjea_ke i biciklisti_ke
staze, rigoli, jarkovi



OBILJEJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA
- motorna vozila moraju imati sljede_a svojstva:
- tehni_ka
- tehni_ko-eksploatacijske
- prijevozna
- svojstvo ekonomi_nosti
- svojstva koja voza_u omogu_avaju normalne uvjete rada
- tehni_ka svojstva sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elasti_nost
- ekonomski vijek trajanja kre_e se od 6 do 10 godina to ovisi o veli_ini godinjeg rada
odnosno oko 350 000 km kod vozila ve_e nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti
- fizi_ki vijek trajanja je uvijek ve_i od ekonomskog
- ekonomski i fizi_ki vijek ovise o na_inu rukovanja i odravanja
- tehni_ko-eksploatacijska svojstva vu_na sposobnost, elasti_nost, stabilnost, trajnost, lako_a
pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja
- prijevozna svojstva nosivost, tovarni volumen, mogu_nost _uvanja robe pri prijevozu,
prilagodljivost tovarnog sanduka specifi_nostima robe, mogu_nost brzog utovara i istovara i
mogu_nost breg poduzimanja sanitarno-tehni_kih mjera
- svojstvo ekonomi_nosti minimalna potronja goriva i maziva u odnosu na odre_enu
veli_inu pogonskog rada
- potronja na praznom hodu
- standardna potronja
- specifi_na potronja 100 x k
- eksploatacijska potronja K
ep=---------------
l
k stvarna koli_ina utroenog goriva u litrama l
duina prevaljenog puta u kilometrima
- svojstva koja voza_u omogu_uju lako i udobno upravljanja
- lako_a upravljanja vozilom i elasti_nost kretanja
- lako_a upravljanja konstrukcijski dobro izveden upravlja_ki mehanizam
- otpori pri kretanju izazivaju popre_ne i uzdune vibracije koje oteavaju rad voza_a




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta


VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA
MOTORNA VOZILA
- motorni tricikli pogonski dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora
9
- ako je tovarni sanduk ispred onda se smije tovariti najvie do visine glave
voza_a
- namijenjeni za gradski prijevoz
- kamioni male nosivosti do 1,5 tona
- srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona
- velike nosivosti preko 5 tona
- sanduci s niskim, visokim, otvorenim, zatvorenim stranicama, sa i bez krova, pomi_ni i
nepomi_ni sanduci, sanduci u obliku reetki, zatvoreni ili furgon
- teglja_ razdvojenog tipa, sastavljeno od vu_nog dijela i poluprikolice koja se prednjim
dijelom oslanja na vu_ni dio a na zadnjem ima jednu ili vie osovina, spoj je preko tanjuraste
spojke, jedno vu_no vozilo posluuje i tri poluprikolice
- transportni traktor tovarni sanduk vu_e za sobom
- kratka asija, velika manevarska sposobnost, vu_e dvije ili vie
prikolica
- koristi se u lukama, zrakoplovnim pristanitima, skladitima a sa
dodatnim ure_ajima moe posluiti i u umarstvu, poljoprivredi
- motorni prednjaci auto-traktori kamioni s jako skra_enim tovarnim sandukom, a slue za
vu_u specijalnih prikolica
PRIKLJ U_NA CESTOVNA VOZILA
- nemaju vlastiti pogon
- svrha pove_anje prijevozne mo_i, smanjenje trokova, ve_e iskoritenje vu_nog vozila
- moraju se lagano kretati, biti to laka, to jednostavnija i da imaju ko_nice te ure_aje za
signalizaciju
- vrste priklju_nih vozila prikolice
- poluprikolice
- specijalne prikolice
- prikolice tovarni sanduk smjeten na dvije ili vie osovina
- poluprikolice mogu biti u obliku otvorenih platformi, sa stranicama razli_itih veli_ina, u
obliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vu_nim dijelom spojena tanjurastom spojkom
- specijalne prikolice namijenjene za naro_ite vrste prijevoza, za teke terete
- specijalna teretna vozila za prijevoz gra_evinskih materijala ( grederi, mjealice, damperi,
kiperi )
- cisterne ( teku_ine i plinovi )
- komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za odravanje
_isto_e, policijska vozila, za odravanje komunalnih instalacija
- hladnja_e ( provjetravaju_e, hladnja_e ili vozila s rashladnim
ure_ajem )
- pokretne radionice
- pokretne pekare, kuhinje



NA_IN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI
- s gledita ustroja glavni zadatak prijevoznog procesa je:
- da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen



Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
- da se preveze uz to manje prijevozne trokove
- da se preveze u to kra_em vremenu
- da se prijevozna sredstva to bolje koriste
- prijevozna usluga moe se realizirati putem:
a. javnog prijevoza
b. prijevoza za vlastite potrebe
- organizacija javnog prijevoza moe imati sljede_u strukturu:
- radna jedinica gradski promet
- radna jedinica me_umjesni promet
- radna jedinica me_unarodni promet
- radna jedinica putni_ki promet
- zajedni_ke slube



USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA
- u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to:
a. pripremna faza
b. faza izvrenja
c. faza okon_anja
- u pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi:
- davanje ili primanje upita mogu_nosti prijevoza
- stupanje u kontakt s poslovnim partnerom
- sklapanje ugovora o prijevozu
- izbor ljudi, sredstava i mehanizacije
- izdavanje dokumentacije
- u fazi izvrenja dolaze ovi poslovi:
- javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar
- preuzimanje dokumentacije o teretu
- utovar i slaganje tereta
- u_vr_ivanje tereta
- pokusna vonja
- prijevoz
- prijeva o prispije_u tereta primatelju
- istovar ili pretovar
- preuzimanje tereta potvr_ivanjem prijevozne dokumentacije
- ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to:
- utovar
- prijevoz
- istovar
- utovar i istovar moemo opet smatrati neproduktivnim fazama
- prijevoz se moe smatrati produktivnom fazom
- na vrijeme utroeno na utovar, pretovar i istovar moe se utjecati:
- organizacijom rada
- primjenom mehanizacije
- primjenom sredstava racionalizacije
- utovarno istovarnim objektima
- u fazi okon_anja dolaze ovi poslovi:
- predaja prijevozne dokumentacije
- analiza i obra_un prijevoznih trokova
- pisanje ra_una za izvreni prijevoz
- izvrenje naplate za prijevoznu usulgu



elj
ezni
_ka
teh
ni_k
a
kol
a
Mor
avic
e

Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta


PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA
a. DOKUMENTI VOZA_A
- voza_ka dozvola
- putna isprava
- razne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta
- ostali dokumenti
b. DOKUMENTI VOZILA
- prometna dozvola
- dozvola za prijevoz po stranim zemljama
- potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza
- ostala dokumentacija ovisna o vrsti prijevoza
c. DOKUMENTI TERETA
- otpremnica
- dostavnica
- spisak poiljaka
- naznaka o porijeklu robe
- izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret
- ostala dokumentacija
ab) - tahograf
- knjiica za provjeravanje rada voznog osoblja
ac) - zapisnik o lomu ili manjku tereta
bc) - karnet TIR
abc) - nalog za utovar tereta
- putni nalog
- me_unarodni putni nalog
- tovarni list
- tovarni list i ra_un
- ra_un za izvreni prijevoz



RAD NA UTOVARU I ISTOVARU
11
- utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u _ije podru_je rada spada:
- prijem i otprema tereta
- skladitenje tereta
- pripremanje tereta za prijevoz
- utovar i istovar tereta
- izdavanje prijevozne dokumentacije
- za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati:
- utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom
- prostor za smjetaj tereta
- postrojenja za mjerenje tereta
- prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila
- slubene i pomo_ne prostorije
- kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o koli_ini tereta koja se izmanipulira u jedinici
vremena, a to opet ovisi o:
- prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje
vozila:
a. uzduno
b. okomito




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
c. koso
- manipulativnim sposobnostima tereta s ambalaom
- na_inu utovara i istovara: a) ru_ni
b.mehanizirani
- vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i teine
- klimatskim i vremenskim uvjetima



SLAGANJE, ZATITA I _UVANJE TERETA
12
- prilikom utovara voza_ mora voditi brigu o ravnomjerno raspore_enom teretu na vozilu te da
se ne prekora_i doputeni osovinski pritisak i nosivost vozila
- teret mora biti tako sloen i po potrebi pri_vr_en da se sprije_i njegovo pomicanje
- slaganje tereta ima mnogostruko zna_enje:
- da se to bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila
- da teret ne prelazi gabarit vozila
- da se osigura stabilnost vozila
- da se pove_a produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije
- prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta CARGO PLAN
- teret se slae od prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno optere_uju
- tei se teret uvijek slae dolje prema prednjem dijelu vozila
- rasuti tereti tovare se samo do visine stranice
- nakon zavrenog utovara posada motornog vozila duna je teret na vozilu dobro povezati,
u_vrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti, povezati lancima, ceradu
dobro zategnuti i povezati
- po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i plo_e za obiljeavanje tereta
- odgovornost za _uvanje tereta u toku prijevoza pada na _lanove posade motornog vozila
- pod _uvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno o_uvanje tereta i predaju primatelju u
istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz
- u prijevoznom procesu teret se titi na vie na_ina: obiljeavanjem raznim oznakama,
pri_vr_ivanjem i vezivanjem tereta, koritenjem cerada i mrea



ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU
- obavijest o prispije_u tereta voza_ je duan dostaviti na adresu koju ozna_i poiljatelj
- pravovremenim obavijetavanjem primatelj je u mogu_nosti da organizira na_in istovara
kako bi se obavio u to kra_em roku
- voza_i su duni nadgledati istovar
- ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret voza_ je duan o tome obavijestiti
odgovornu osobu u svojoj organizaciji
- ako se utvrdi ote_enje ili gubitak tereta voza_ je duan zatraiti da se to utvrdi zapisni_ki,
jedan primjerak zapisnika uzima sa sobom
- nakon izvrenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi voza_ je duan zatraiti
primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list, prijevoznicu



VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI
LINIJ SKI PRIJ EVOZ
- je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvr_enoj liniji po utvr_enom redu vonje i tarifi




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
- moe biti:
- stalan ( preko cijele godine )
- sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda )
- povremeni ( prema slu_ajnim i pojedina_nim zahtjevima )
13
- svaki od ovih na_ina organizacije linijskog prijevoza moe biti: direktan i relacijski
- osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su:
- postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao to su skladita, auto-
teretni kolodvori i javna skladita
- postojanje minimalne koli_ine tereta
- stalna potranja za prijevozom
SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJ EVOZ
- je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a
napla_uje se prema me_usobnoj pogodbi
- uvjeti prijevoza odre_uju se sporazumno izme_u prijevoznika i korisnika za svaki pojedini
slu_aj
- moe se podijeliti na:
- lokalni ( gradski i prigradski )
- me_umjesni
- me_unarodni prijevoz tereta
- slobodni prijevoz mogu obavljati prijevozni_ke organizacije kao i individualni prijevoznici
- cijena prijevoza odre_uje se prema trenutnoj trinoj vrijednosti prijevoza



PRIJEVOZ OPASNIH TERETA
- opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod kojima mogu izazvati eksploziju, poar,
trovanje, zarazu i sli_no pa su opasni za:
- osobe koje njime rukuju
- prijevozna sredstva
- osobe i objekte koji se nalaze u blizini
- opasni tereti podijeljeni su po klasama:
- KLASA 1 eksplozivne tvari i predmeti
- KLASA 2 plinovi
- KLASA 3 zapaljive teku_ine
- KLASA 4 zapaljive _vrste tvari
- KLASA 5 oksidiraju_e tvari i organski peroksidi
- KLASA 6 otrovne tvari i zarazne tvari
- KLASA 7 radioaktivne tvari
- KLASA 8 korozivne tvari
- KLASA 9 razli_ite opasne tvari i predmeti
- ADR podsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta
- isprave dozvola voza_a da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta
- potvrda poiljatelja o vrsti tereta
- popratna dokumentacija o teretu
- to_an naziv tereta
- kemijska kartica za voza_a u kabini
- voza_ da li je upoznat s teretom koji prevozi
- da li je pro_itao kemijsku karticu
- da li je upoznat s podsjetnikom u slu_aju nesre_e
- da li je upoznat s opremom za slu_aj potrebe


Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
- poznaje li mjere koje se poduzimaju u slu_aju opsnosti
- oprema da li su svi protupoarni aparati na vozilu ispravni
- da li je vozilo ispravno obiljeeno
14
- da li je u vozilu sva oprema za signalizaciju u slu_aju nezgode
- da li je u vozilu osigurana sva oprema za voza_a
- postoji li oprema za prvu pomo_
- ispravnost vozila prije svake vonje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanj
tehni_ke ispravnosti
- vonja da li je posada sposobna za vonju
- da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz
- da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran
- ponaanje u slu_aju nezgode postupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice
- ugasiti motor
- isklju_iti sve izvore elektri_ne energije
- osigurati vozilo
- propisno ozna_iti mjesto nezgode
- obavijestiti vatrogasce i policiju
- upozoriti sudionike u prometu i okolno stanovnitvo



PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA
- specijalni teret je teret koji svojim karakteristikama zahtijeva poseban reim prijevoza
- prije prijevoza potrebno je obaviti neke predradnje:
- pribaviti sve podatke o teretu
- osigurati posebna vozila za prijevoz
- izraditi elaborat - itinerer prijevoza
- utovar tereta i istovar
- izraditi terminer ukupnog vremena prijevoza
- izraditi dokumentaciju
- izabrati vozno osoblje
- pribaviti sve potrebne dokumente
- organizacija i tehnika prijevoza specijalnih tereta predvi_a tri osnovne faze:
1.) PRIPREMNA FAZA
a.ugovaranje prijevoza
b.odre_ivanje itinerera pregled dokumentacije trase
- minimalni radiusi cesta
- lokacija mjesta za rekonstrukciju
- predvi_anje zaobilazne ceste
- odre_ivanje mjesta za odmor, pretjecanje, mimoilaenje
- odre_ivanje meteorolokih uvjeta
c.prikupljanje raznih dozvola
d.projektiranje prijevoza napraviti skicu tereta na vozilu
- ustanoviti osovinske pritiske, duinu irinu, visinu
e.slanje zahtijeva za dobivanje prijevoza
f.pisanje prijevozne dokumentacije
2.) IZVRENJ E PRIJ EVOZA koji po_inje utovarom, centriranjem i u_vr_enjem tereta, te
postavljanjem signalizacije koja ozna_ava gabarite, u toku prijevoza vie puta kontrolirati teret
3.) FAZA OKON_ANJ A predaja tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanje
ra_una za izvreni prijevoz




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta


PRIJEVOZ LAKOPOKVARLJIVE ROBE
15
- lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirnica koja se uslijed klimatskih i drugih
utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti
- svrstava se u sljede_e grupe:
a. lakopokvarljive namirnice pokazuju osjetljivost na vremenske i temperaturne utjecaje
b. svjee namirnice
c. smrznute namirnice podvrgnute hla_enju ispod 7 do - 18 stupnjeva
d. duboko smrznute namirnice podvrgnute hla_enju ispod 18 stupnjeva
- lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na:
- mesne namirnice
- mlije_ne namirnice
- vo_e i povr_e
- pi_a i sokovi
- vozila za prijevoz lako pokvarljivih namirnica:
- termi_ka hladnja_e
- izotermi_ka
- zagrijavaju_a
- provjetravaju_a
- vozila moraju biti sa hermeti_ki zatvorenim vratima na zadnjem _eonom zidu, rashladna
komora mora imati odre_ene ure_aje za pri_vr_ivanje namirnica ( kuke za meso ), nalaze se u
komori a kontrolni instrumenti u kabini voza_a
- izvrenje prijevoza dolazak na utovar _i_enje rashladne komore, do_i u to_no vrijeme na
utovar to se upisuje u putni nalog i tovarni list
- za vrijeme utovara provjeriti temperaturu, zabiljeiti nedostatke,
provjeriti koli_inu robe
- pred polazak
- na putu
- pri dolasku



ME_UNARODNI PRIJEVOZ TERETA
- cestovni promet u me_unarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevoza
od vrata do vrata, elasti_nosti prilago_avanja nastalima situacijama, smanjenja trokova
ambalairanja
- svaki prijelaz granice zahtijeva odre_eno vrijeme zadravanja radi pregleda carinskih
formalnosti, a to utje_e na brzinu prijevoza
- da bi se olakao prijelaz dravne granice potpisana je me_unarodna konvencija TIR ( 1959.
god. )
- konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20. oujka 1978. godine
- TIR transport internacional par la route ( me_unarodni cestovni prijelaz )
- reim TIR sadri _etiri osnovna zahtijeva:
- teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u
pogledu sigurnosti
- teret mora pratiti me_unarodni karnet koji slui kao kontrolni dokument otpremnoj,
tranzitnoj i uputnoj zemlji
- rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje
- sve nov_ane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom
- kada treba obaviti me_unarodni prijevoz tereta moe se postupiti na sljede_i na_in:
a. da se teret prevozi prema sporazumu TIR
b. sa spiskom robe




Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta
c. pod pratnjom
d. sa carinskom popratnicom
16
- u tom slu_aju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najblioj mjestu utovara i carini
opredjeljenja
- isprave za me_unarodni prijevoz
a. za osoblje
b. za vozilo
c. za teret ili robu
- da bi se mogao izvriti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu
dokumentaciju:
- karnet TIR
- me_unarodni tovarni list
- ostala dokumentacija
- carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unijetih u karnet, provjeravaju vozilo i
kontejner i stvaljaju carinske plombe _iji se brojevi upisuju u karnet TIR
- karnet TIR sadri niz listi_a u duplikatu koji slue carinskim organima za kontrolu kretanja
vozila
- konvencijom TIR predvi_eni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner a to je
utvr_eno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog
- svaka zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na grani_nom prijelazu
- pojedine drave bilateralnim ugovorima svake godine odre_uju broj dozvola na bazi
reciprociteta
- TIR karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namjeten ili ivi
- TIR karnet tampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodati
listovi s prijevodima
- TIR karnet vrijedi do zaklju_enja prijevoznog TIR procesa
- za skup vozila ili vie kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet
- polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredita moe se nalaziti u
najvie dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredinih carinarnica ne smije biti vie od _etiri
- ako transport obuhva_a samo jednu polaznu i jednu odredinu carinarnicu TIR karnet mora
sadravati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredinu zemlju, zatim po dva lista za
svaku tranzitnu zemlju



OBJEKTI U SLUBI PRIJEVOZA
- da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potrebno je raspolagati i s objektima koji
omogu_uju bri, sigurniji, funkcionalniji i jeftiniji prijevoz
- me_u te objekte ubrajaju se:
- zbirna skladita
- auto teretni kolodvori
ZBIRNA SKLADITA prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih poiljaka generalnog
tereta
- osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primateljima ili vrstama tereta
- vrste zbirnih skladita su:
- u sklopu organizacije
- samostalna
- skladita udruenih prijevoznih organizacija
- zbirna skladita za tre_e osobe nazivaju se javnim skladitima
AUTO TERETNI KOLODVORI prostori ili mjesta gdje se obavlja javno i organizirano:
skupljanje komadnih poiljaka, razvrstavanje po pravcima, spremanje i skladitenje,
razvrstavanje po primateljima

Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta 17
- zadatak: omogu_uju linijski i kombinirani prijevoz, racionalno koritenje velikih prijevoznih
jedinica, ekonomi_no manipuliranje teretom pomo_u paleta i kontejnera
- dodatne usluge:
- servisno remontne usluge
- sigurnosno zatitne mjere
- lije_ni_ke usluge
- kontrola prijevoza
- lokacija izvan grada, u blizini prometnica, na prostornim povrinama, u blizini potroa_kih
centara, izvan naselja radi ekoloke _isto_e



TAHOGRAF
- ure_aj u obliku sata koji radi na principu prenoenja linearnog gibanja centrifugalnog
regulatora u linearno gibanje indikatora
- mehanizam tahografa na plo_ici ili uloku od papira presvu_enog tankim slojem parafina
automatski ispisuje pomo_u safirske igle fine linije _ime podloni papir postaje vidljiv
- evidentiraju se sljede_i podaci:
- po_etak rada voza_a
- kraj rada i vonje
- vrijeme vonje i stajanja
- broj zaustavljanja
- prije_ena udaljenost
- utroena koli_ina goriva
- brzina vonje
- broj okretaja motora
- pojedina_nost i ukupnost prije_enog puta
- izmjena voza_a
- uloak od papira sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose ru_no i vanjskog
polja gdje se obavlja registracija podataka
- pojedini tipovi tahografa s odgovaraju_im ulocima mogu se koristiti za jedan dan ili sedam
odnosno osam dana
- analiza dijagrama tahografa pokazuje:
- igli_asti oblik pokazuje velike promjene u brzini
- tupi oblik umjerenija vonja



POSADA VOZILA
- posadu vozila predstavljaju neposredni izvritelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uz
vozilo kao voza_i, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji
- broj _lanova ovisi o vrsti vozila, duini puta i svojstvima tereta koji se vozi
- broj _lanova odre_uje se naj_e_e na sljede_i na_in:
a. na relacijama do 500 km bez obzira na vrstu vozila raspore_uje se jedan voza_
b. na relacijama preko 500 km na teretna vozila kojima najve_a doputena teina prelazi 20
tona moe se rasporediti jedan voza_ pod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura
propisano vrijeme odmora ili zamjena, ako ne onda se odre_uju dva voza_a
c. u me_unarodnom prometu na relacijama do 450 km kao u to_ki b)
d. na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prijevoza stvari teine do 20 kg i vozila
najve_e doputene teine do 3500 kg raspore_uje se jedan voza_ ako su komadne poiljke
tee od 20 kg raspore_uju se i prijevozni radnici
e. kad se prevoze opasne stvari raspore_uju se dva voza_a



Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta 18
f. kod prijevoza specijalnih tereta raspore_uje se potreban broj voza_a i ostalih radnika
- voza_i svih vrsta prijevoza stvari moraju imati stru_nu spremu kvalificiranog voza_a
- upravljati vozilom smije samo voza_ koji ima odgovaraju_u voza_ku dozvolu
- radno vrijeme _lanova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu i
vremena obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla
- upravljanje vozilom iznad 3500 kg teine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati
- prije po_etka vonje voza_ mora imati najmanje 10 sati odmora
- prijevozni radnici radnici koji se raspore_uju na motorna vozila u svojstvu _lanova posade
radi obavljanja poslova utovara, pretovara ili istovara
- operativno osoblje kao organizatori prijevoznog procesa su disponenti, prometnici i
kontrolori
- vrste disponenata:
- lokalnog prijevoza
- me_ugradskog prijevoza
- me_unarodnog prijevoza
- linijskog prijevoza
- slobodnog prijevoza
- za specijalne prijevoze
- tehni_ki referent ( referent voznog parka )
- kontrolno osoblje kontrolori prometa



TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA
- pripremanje komadnog tereta u ve_e jedinice tereta pri _emu se mora paziti na dimenzije
kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza
- kombinirani prijevoz teret se prevozi sredstvima dviju ili vie grana prometa
- uvo_enjem paleta i kontejnera ostvarena je znatna racionalizacija pretovarnih i skladinih
manipulacija _ime je uklonjena tehnoloka pa i ekonomska barijera prijevoza izme_u raznih
grana prometa
- tri oblika kombiniranog prijevoza:
a. prijevoz paketirane i paletizirane robe
b. prijevoz u kontejnerima
c. prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sredstvima druge grane
- cilj kombiniranog prijevoza je omogu_iti najbri i kvalitetan prijevoz od vrata do vrata
- metode kombiniranog prijevoza su sljede_e:
1. prijevoz cestovnih vozila eljeznicom
2. prijevoz velikih kontejnera eljeznicom
3. prijevoz eljezni_kih vagona cestovnim vozilima
4. prijevoz putni_kih vozila eljeznicom
5. prijevoz cestovnih vozila sredstvima vodenog prometa
6. prijevoz eljezni_kih vagona i cestovnih vozila feribotima
7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima
- neki sustavi kombiniranog prijevoza:
a. sustav Piggy back prijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na eljezni_kim
plato vagonima
b. sustav klokan vagoni prilago_eni za prijevoz prikolica i poluprikolica bez skidanja
kota_a ( dijelovi poda za kota_e su uputeni )
c. sustav niskih vagona vagoni su _lankastog sastava, niskog poda, utovar se obavlja
navoenjem preko prijelaznog mosti_a
d. sustav feri - bot - prijevoz eljezni_ki vagona i cestovnih vozila brodovima na ve_e
udaljenosti



Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta 19
PALETIZACIJ A okrupnjavanje robe u ve_e jedinice radi primjene sredstava pretovarne
mehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili trokovi prijevoza
- paleta je vrsta pomo_ne opreme koja omogu_uje formiranje kompaktnog i _vrstog paketa
sloenog iz raznih vrsta komadne robe
- vrste paleta:
- prema namjeni: ravne, boks-palete, sanduk, specijalne
- prema materijalu: drvene, metalne, plasti_ne, kombinirane
- prema pokretljivosti: obi_ne, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjele jo se
dijele na: sklopive, rasklopive i _vrste )
- palete se jo razvrstavaju i prema na_inu postavljanja nogara, broju ulaza za viljukare i
nosivosti
- ravna paleta ravna _vrsta podloga bez nadgradnje
- dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200
- teina ne smije prije_i 5% nosive teine ili oko 25 kg
- prednosti paletizacije: bri utovar i istovar za 5 10 puta, smanjuje se zadravanje vozila na
utovaru, manjim brojem vozila prevozi se vie tereta, smanjuje se radna snaga
KONTEJ NERIZACIJ A je druga mjera racionalizacije prijevoza tereta _ime se racionalizirala
ambalaa u integralnom prijevozu
- kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posude u obliku sanduka,
cisterne, sanduk hladnjaka, vre_e specijalne namjene
- vrste kontejnera:
a. kontejneri europskih eljeznica ( UIC )
b. kontejneri internacionalne organizacije za standardizaciju ( ISO )
- prema nosivosti mogu biti: laki, srednji, teki
- prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni
- prema namjeni: univerzalni i specijalni
- prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, teku_i
- prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kota_i_ima
- prema materijalu: metalni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila
- prema rasklopivosti: nesklopivi, sklopivi
- ciljevi primjene kontejnerizacije su:
- smanjenje trokova ambalairanja
- bolja zatita tereta
- formiranje podesnih prijevoznih jedinica _ime se postie brzina manipuliranja
- puna iskoritenost prostora vozila
- optimalno iskoritenje skladinog prostora
- smanjenje ukupnih trokova prijevoza
- uvjeti koje mora ispunjavati kontejner su: _vrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz
utovar i istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i _isti itd.
- mehanizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste vili_ara, dizalice, podizne platforme i
dizala



STUPANJ ISKORITENJA VOZNOG PARKA
- stupanj iskoritenja prikazuje se koeficijentima
- moe se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehni_ki ispravnog voznog parka
- koeficijent iskoritenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana na radu i
ukupnog broja autodana
- koeficijent iskoritenja tehni_ki ispravnog voznog parka jednak je odnosu izme_u broja
autodana na radu i autodana tehni_ki ispravnih vozila





Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta 20
- koeficijent tehni_ke ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehni_ki
ispravnih vozila i broja ukupnih autodana
- koeficijent tehni_ke neispravnosti voznog parka jednak je odnosu izme_u broja autodana
tehni_ki neispravnih vozila i broja ukupnih autodana



KOEFICIJENT ISKORITENJA PRIJE_ENOG PUTA
- jednak je odnosu prije_enih kilometara s teretom i ukupnog prije_enog puta u kilometrima
- moe se odrediti za jednu obi_nu vonju, sloenu vonju, jedinicu voznog parka ili cijeli
K
=
km
KM
KM
t
u
vozni park
- veli_ina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, me_usobnom odnosu otpreme i
dopreme, o mogu_nosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijevoznim sredstvima
- srednja duina vonje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prije_enog puta s teretom prema
broju izvrenih vonji
- srednji dnevni prije_eni put jednak je odnosu ukupnog prije_enog puta voznog parka prema
broju autodana na radu za promatrani period vremena
- srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnosu ostvarenog prijevoznog rada
prema koli_ini prevezenog tereta



POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG U_INKA
- su:
- mogu_i tonski kilometri
- stvarni tonski kilometri
- prosje_ni put jedne tone tereta
- mogu_i tonski km izra_unavaju se mnoenjem registrirane korisne nosivosti vozila s
udaljeno_u puta
- stvarne tonske km dobijemo mnoenjem teine prevezenog tereta u tonama s duinom
prije_enog puta u kilometrima
- odnos izme_u izvrenog i mogu_eg prijevoznog u_inka nazivamo koeficijentom iskoritenja
nosivosti ( dinami_ki ), a stati_ki koeficijent iskoritenja jednak je omjeru stvarnog
optere_enja i mogu_eg optere_enja vozila
- prosje_ni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevezenih
tona tereta
- tehni_ka brzina je omjer prije_enih kilometara i pripadnog vremena ( put koji prije_e vozilo
u jedinici vremena )
- putna brzina je prosje_na brzina vozila za vrijeme koritenja vozila od polaznog do ciljnog
mjesta
- komercijalna brzina je odnos puta koji prije_e vozilo u jedinici vremena s tim to se uzima
cijelo
vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku










Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta


RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA
21
- prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogu_eg broja prevezenih tona u jednom auto-
satu rada
- prijevozni u_inak je odnos ostvarenih tonskih kilometara u jednom satu
- na prijevoznu sposobnost i prijevozni u_inak ima utjecaj kilometri pod teretom, tehni_ka
brzina, vrijeme stajanja, utovar, istovar, koeficijent iskoritenja prije_enog puta, stupanj
iskoritenja nosivosti

































































Voza_ motornog vozila Prijevoz tereta



Pitanja za ponavljanje
1. Kako je podijeljen cestovni teretni prijevoz?
22
2. to se podrazumijeva pod pojmom tereta, a to pod pojmom robe u prijevoznom procesu?
3. Na koji na_in i kako je izvrena podjela tereta?
4. to se podrazumijeva pod prijevoznom i manipulativnom sposobno_u tereta?
5. Ambalaa: pojam i vrste?
6. Objasniti prijevozne tokove?
7. Koja svojstva moraju imati motorna vozila?
8. Koje su vrste vozila?
9. to su to specijalna teretna vozila?
10. Kako je klasificirana prijevozno-manipulativna mehanizacija?
11. Koje su vrste vili_ara i koji im je na_in primjene?
12. Prijenosnici: vrste i primjena?
13. Kako je izvrena podjela cesta?
14. Konstruktivni elementi ceste?
15. Koje su vrste priklju_nih vozila?
16. Koje su osnovne faze rada u prijevoznom procesu?
17. Koje su faze izvrenja u prijevoznom procesu?
18. Koju prijevoznu dokumentaciju poznajete?
19. to su to utovarno-istovarne stanice ?
20. Na koji se sve na_in moe izvriti utovar i istovar tereta ?
21. Kako se teret u_vr_uje na vozilu?
22. Kako se dijeli prijevoz tereta prema organizaciji?
23. Nabrojiti opasne terete?
24. Koje se predranje moraju obaviti prije prijevoza specijalnog tereta?
25. Koje su vrste vozila za prijevoz lakopokvarljive robe?
26. Pojam i zna_enje konvencije TIR?
27. Karnet TIR?
28. to su zbirna skladita, a to auto-teretni kolodvori?
29. Koje podatke evidentira tahograf?
30. O _emu ovisi broj _lanova posade vozila i kako se to odre_uje?
31. Objasniti kombinirani prijevoz?
32. Objasniti pojam paletizacije?
33. Objasniti pojam kontejnerizacije?
34. Koji su pokazatelji gospodarstvenog u_inka?
35. Objasniti tehni_ku, putnu i komercijalnu brzinu?