SVJETSKA POVIJEST

1918. 1945.
SADRAJ:
1. Prvi svjetski rat !"e#it
$. %&a'ak A(erike ) rat
*. +irv#i ),vri
4. -je(a.ki #a/i'a(
5. 0a1i'a( ) Ita&iji
6. SAD i'(e2) $ svjetska rata
3. Ki#a i'(e2) $ svjetska rata
8. SSSR i'(e2) $ svjetska rata
9. 4!a#j&ski ,ra2a#ski rat
10. Svjetska re!)5&ika +a2arska
11. 6a#78i
1$. K(i#ter#a
1*. Svjetska re!)5&ika -je(a.ka
14. O7 #a!a7a #a SSSR 7 ka!it)&a/ije Ja!a#a
15. Dr),i svjetski rat 7 &ji!#ja 1941. ,7i#e
16. Rat 7 1944. 1945.
1. PRVI SVJETSKI RAT OP9E-ITO
Prvi svjetski rat zapoinje ubojstvom Franje Ferdinanda, austrougarskog prijestolonasljednika
u Sarajevu. Iako je to bio povod zbog kojeg je rat zapoeo , on je bio samo izlika koja se ve
due vremena ekala. Pravi razlozi ovoga rata nemaju direktnu vezu sa atentatom. !tentat je
bila prilika da "jemaka pod opravdanim razlogom napadne svoje suparni#e. $a se rije%i
Srbije, koja je postajala sve jaa, pritom i &usije koja e kao za%titni#a Srbije biti primorana
ui u rat. ! s druge strane da se obrauna i sa Fran#uskom i 'ritanijom u sluaju ako i one
zbog svoji( sporazuma s &usijom stupe u rat. ) ovom ratu koji je trebao trajati jedva godinu
dana, prvi put su upotrebljeni novi naini borbe, prvi put je rat postao pozi#ijski, gdje se nije
puno osvajalo. "ovi tipovi oruja, podmorni#e i bojni otrovi i velike ljudske rtve obiljeili
su prvi svjetski rat.
) lipnju 1*1+. Franjo Ferdinand, austro,ugarski prijestolonasljednik, do%ao je u 'osnu
nadgledati vojne vjebe !ustro,)garske vojske. -.. lipnja 1*1+. tijekom vonje uli#ama
Sarajeva ubijen je u atentatu koji je na njega izvr%io /avrilo Prin#ip, pripadnik organiza#ije
0lada 'osna. !ustro,)garska je posumnjala u upletenost srbijanski( vlasti i zatraila istragu
u Srbiji te je -1. srpnja 1*1+. dala ultimatum sa poniavajuim uvjetima za Srbiju, kojeg je
Srbija odbila.
"aelnik austrougarskog general%taba general 2onrad von 3e#endor4 odma( je s(vatio
atentat kao dobar povod za rat protiv Srbije. Samo je trebalo vidjeti da li e "jemaka uvati
!ustriji le5a prema &usiji.
6dluka o ratu donesena je vrlo brzo poslje izvr%enog atentata, %to samo ukazuje da je ona bila
dugo pripremana i stalno prisutna. )svojena na njemako austro,ugarskim pregovorima 7. i 6.
srpnja u Postdamu, 4ormalno potvr5ena na sjedni#i austro,ugarskog 8ajednikog ministarskog
savjeta 9. srpnja, a *. srpnja u 'anji I%l zvanino ju je pri(vatio #ar Franjo :osip. 0e5utim
stvarni poetak rata odloen je za koju nedjelju da bi se potpuno pridobile vladajue snage u
0a5arskoj, zatim saveznika Italija i susjedna &umunija i da bi se stvorili povoljni uvjeti da
se Srbija iznenadi.
"a poti#aj "jemake -.. srpnja 1*1+. !ustro,)garska je objavila rat Srbiji, otvorenim
brzojavom. 2raljevina ;rna /ora je odma( objavila rat !ustro,)garskoj. Sve je trebalo ostati
lokalnim ratom. !li na to je &usko #arstvo objavilo rat !ustro,)garskoj. "jemaka je
spremno objavila rat &usiji, Fran#uskoj. 8bog napada na 'elgiju, <elika 'ritanija je objavila
rat "jemakoj. =ako su se lani#e !ntante i lani#e =rojnog saveza na%le u ratu. ) kolovozu
se lani#ama !ntante pridruio :apan. 6smansko #arstvo, 'ugarska, &umunjska, /rka,
Portugal, 2raljevina Italija i S!$ su se kasnije iz razni( razloga ukljuile u rat.
Sasvim je jasno da je ovaj rat , najvei %to je povijest dotad zabiljeila, neposredan proizvod
imperijalistike 4aze kapitalizma, kada su se velike sile u svom ekspanzionizmu sudarale
svuda otvoreno ili prikriveno. "esumnjivo je , tako5er, da je momenat sukoba odabrala
"jemaka, dopustiv%i i podstakav%i svog poslu%nog i zavisnog saveznika da neopravdano
napadne Srbiju povodom atentata koji su poinili njegovi podani#i na njegovom teritoriju.
Samo, odgovornost pada na sve imperijalistiki orijentirane sile koje su ga izazvale svojom
politikom. Svaka od nji( je imala svoje osvajake ratne #iljeve.
'e je otvoreno teio domina#iji na 'alkanu. )sporedno e se, vjerovalo se tamo, u korjenu
prjesjei oslobodilake tenje jugoslavenski( naroda $vojne monar(ije kada se bude uni%tila
slobodna Srbija sa svojom privlanom snagom uveanom poslje balkanski( ratova. "jemaka
je sasvim svjesno stajala iza takve politike, znajui vrlo dobro da se preko 'alkana i
satelizovane =urske dopire ak do Indijskog o#eana, pri emu bi ona, kao neusporedivo jai
partner, imala glavnu rije. !ko se >uropa ne umije%a, sa malo krvi i napora stekla bi se
ogromna dobit. ) protivnom, %to je bilo vjerovatnije, pruila bi se prilika da se obrauna s
Fran#uskom i &usijom ? bolje sad nego kasnije, i ostvari domina#ija nad >uropom. ) 'erlinu
se vjerovalo da 'ritan#i nee intervenirati zbog krupni( domai( te%koa ? nerije%eno irsko
pitanje ve je zaprijetilo gra5anskim ratom,, a njemaki mjerodavni vojni krugovi koji su
preko savitljivog #ara uzeli politiku u svoje ruke, nisu se ni pla%ili nji(. 'ili su sigurni da e za
mjese#,dva oboriti Fran#usku ma %to 'ritan#i uinili, a za nji(ovu >kspedi#ionu armiju
govorili su da e je @ u(apsitiA ako se bude pojavila na kontinentuB potom e doi red na
&usiju, koju ? po njima, nitko nee moi spasiti. ) narednoj etapi do%ao bi obraun s
britanskim lavom na moru za prevlast u svjetu.
) ovom ratu !ntanta nije branila samo svoje imperijalistike tekovine, pozi#ije i prespektive,
ve je imala i vrlo odre5ene #iljeve. 'ranei 'alkan od tu5e domina#ije, #arska &usija se
ujedno borila da ga stavi pod svoju kontrolu i otvori si put u slobodno more, davni san nji(ove
vanjske politike. &aspad !ustro,)garske, a njen se poraz mogao samo tako zavr%iti, dao bi
&usiji i prevlast u Panonskoj nizini, istonoj i srednjoj >uropi. 'ritanija i Fran#uska branile su
ovim ratom u prvom redu svoje ogromne kolonijalne imperije, ali nisu izgubile iz vida nove
posjede i utje#aje. 6bje su bile zaineresirane i za Srednji istok gdje su se ? znalo se ve tada ?
nalazile ogromne rezerve na4te, novog pogonskog goriva veliki( perspektiva. 'ritaniji se
pruala i prilika da se oterese vrlo opasnog takma#a na moru i u prekomorskoj trgovini,
Fran#uskoj da uvrsti svoj poloaj u >uropi i da povrati >lzas i Cotaringiju. Srbija i ;rna
/ora, mada uvuene u imperijalistiki rat, ustale su u obranu svog opstanka, produavale su ?
kako to kae Cenjin, svoju dugogodi%nju oslobodilaku borbu. I 'elgija je branila svoju
slobodu, uz rezervu da je ujedno i uvala svoj ogromni kolonijalni posjed 2ongo.
1
$a ga "jemaka u ljeto 1*1+ nije izazvala, u onoj atmos4eri dubokog rivalstva i
nepovjerenja rat bi koju godinu kasnije moda pokrenuo suprotni blok. Ipak poku%aj
"jemake da s orujem pristupi novoj podjeli svijeta sudarao se s vladajuim pravinim i
moralnim mjerilima.
Prve borbe na balkanu su zapoele 1-. kolovoza, kada su austro,ugarske snage pre%le Savu i
$rinu. )sljed urbe , nedovoljne pripremljenosti i ranog 4orsiranja $rine Poorekova 7.
armija zapala je ve prvi( dana ratovanja u bezizlazni poloaj. =ek %to je pre%la $rinu nai%la
je austrougarska armija na estok otpor veeg dijela pregrupirane srpske vojske. Srpska
vr(ovna komanda je na vrijeme doznala za glavni prava# napada Poorekovi( snaga i odma(
je pri(vatila odluujuu bitku na planini ;eru. D 16,1.. kolovoza 1*1+.E <je%to vo5ena srpska
vojska uspjela je razbiti austrougarsku 7. armiju i tek nado%li .. korpus i da i( vrati na poetne
poloaje preko $rine. Poorekova balkanska vojska pretrpijela je katastro4alne gubitke. =ime
je bila slomljena prva austrougarska o4enziva na Srbiju i ;rnu /oru i ujedno prva znaajna
pobjeda !ntantne koali#ije.
) nedjelju -. kolovoza "jem#i su poku%ali uvjeriti 'elgiju da Fran#uzi tek %to nisu upali u
'elgiju s namjerom napada na "jemaku, pa su zatraili odobrenje da i sami u5u u 'elgiju
zbog svoje samoobrane. "aravno, to je bila izmi%ljotina, samo izgovor za njemaku ak#iju.
'elgija je to odbila, te je njemaka spe#ijalna borbena grupa $ruge armije pod
zapovjedni%tvom generala 6tta von >mmi#(a 1. kolovoza u%la i napala 'elgiju.
"jemaki upad u 'elgiju pruio je engleskom dravnom vodstvu najbolje razloge da u smislu
!ntantine politike posljedni( godina zauzme svoje stajali%te i u vlastitoj zemlji savlada
posljednje otpore protiv ulaska u rat. >ngleska je u rat u%la +. kolovoza.
2ako se "jemaka zemljopisno nalazila izme5u dvije vatre DFran#uske i <.'. na zapadu i
&usije na istoku.E njezini generali imali su plan kako %to krae ratovati na dvije 4ronte,
takozvani S#(lie44enov plan. "jemake su trupe napale i brzo se probile kroz 'elgiju i
Cuksemburg te poele osvajati teritorij Fran#uske. 2ada su se "ijem#i na%li pred Parizom,
Fran#uzi su krenuli u protunapad. $o%lo je do bitke na rije#i 0arni gdje su u rujnu 1*1+.
zaustavljene njemake trupe. Stabiliza#ijom #rte boji%ni#e zapoeo je Pozi#ijski rat, rovovski
rat gdje su vojske bile smje%tene u rovovima i borile se za svaki komadi zemlje. &uska
1
vojska se brzo mobilizirala %to "jemaka nije oekivala. 8bog toga su "ijem#i dio trupa sa
zapada preba#ili na istok.
Poku%aji obje strane da na zapadnom dijelu boji%ta obu(vate i odluno poraze jedna drugu
doveo je do =rke prema moru, serije krvavi( bitaka koje su zavr%ile neodlunim rezultatom i
stvaranjem linije rovova koja se protezala od kanala Ca 0an#(e do %vi#arske grani#e.
"a istonom 4rontu vojska #arske &usije suoila se poetkom kolovoza 1*1+. sa dva
neprijatelja na svojim grani#amaF na sjeverozapadu sa "jem#ima a na jugozapadu sa !ustro,
)garskom. $ok su sve znaajnije njemake snage bile kon#entrirane na zapadu prema
Fran#uskoj, dotle je austrougarska vojska imala glavni zadatak da napada &use. ) poetnim
opera#ijama, du #ijele linije 4ronta, ruska vojska imala je uspje( i potiskivala je njemake
trupe prema <isli. "jem#i su osjetili opasnost i poduzeli protumjere, sa zapadnog 4ronta
poslali su pojaanja i popunjavali su trupe koje su se povlaile. -6 kolovoza "ijem#i su
zapoeli kontrao4anzivu i u podruju =anenberga uvjerljivo porazili rusku drugu armiju, za
samo 7 dana , koliko je trajala bitka
0e5utim &usija je imala znatno vi%e uspje(a protiv !ustro,)garske na svom jugozapadnom
4rontu. !ustrougarska vojska je imala znaajne poetne uspje(e, ali nije mogla dugo da izdri
ilavu obranu brojni( ruski( armija. Frontalnim udarom kod /njile Cipe &usi su porazili
austrougarsku vojsku koja je bila primorana na povlaenje i napu%tanje rovova. ! /ali#ijska
bitka, 1.. kolovoz. , 1-. rujan 1*1+., zavr%ila je katastro4alnim porazom !ustro,)garske.
Sredi%njim silama nije uspio plan da rat rije%e u prvi( nekoliko mjese#i, ali je kao poti#aj
do%lo stupanje 6smanskog Imperija u rat na nji(ovoj strani. "akon toga se &usija vi%e nije
mogla snabdijevati preko ;rnog mora, %to je imalo bitne posljedi#e na e4ikasnost njene
vojske.
Ponovno otvaranje rute za snabdijevanje &usije, odnosno izba#ivanje =urske iz rata, bio je
glavni #ilj ambi#iozne dardanelske opera#ije koju su u proljee 1*17. savezni#i pokrenuli. "o
taj plan se pretvorio u spektakularni 4ijasko, prvo nakon neuspjelog poku%aja proboja
mornari#e kroz $ardanele, a zatim nakon iskr#avanja !"8!;,a na /alipolje, gdje je nji(ov
prodor uspje%no zaustavio turski 2emal pa%a.
6beav%i Italiji teritorijalnu ekspanziju na raun !ustro,)garske Condonskim tajnim
ugovorom, !ntanta je do proljea 1*17. uspjela pridobiti na svoju stranu Italiju i ova je u
svibnju napala !ustro,)garsku, ali su se slabije austro,ugarske snage uspje%no suprostavljale
svim talijanskim o4enzivama. Condonskim ugovorom potpisanim -6. travnja 1*17. Italija
dobiva =rst, gro4ovije /ori#u i /radi%ku, #ijelu Istru do 2varnera ukljuujui <olosko i
istarske otoke ;res, Co%inj kao i jo% neke manje otoke, zatim $alma#iju u njenim upravnim
grani#ama, te sve otoke koji lee na sjeveru i na zapadu $alma#ije. )govor koji je trebao
ostati tajna objavila je sovjetska %tampa -.. studenog. 1*19.
Sredi%nje sile su imale daleko vi%e uspje(a u svojim o4enzivnim opera#ijama. "akon proboja
kod /Grlitza su ruske snage odbaene iz veeg dijela Poljske, a u jesen je ulazak 'ugarske,1+.
listopada 1*17., u rat na strani Sredi%nji( sila omoguio osvajanje Srbije, ija vojska je bila
prisiljena na povlaenje kroz bespua !lbanije i 2osova sve do 2r4a blizu /rke.
) travnju 1*17. za vrijeme druge bitke kod Hepresa, "jem#i su otvorili ventile na plinski(
#ilindra, koristei se laganim sjeveroistonim vjetrom koji je usmjerio vi%e od 160 tona klora
Dzeleno,uti plinE preko 4ran#uski( poloaja. "jem#i su plin prvi put upotrijebili u sijenju na
ruskoj 4ronti, kad je bilo previ%e (ladno da bi suzava# kojeg su tom prilikom upotrijebili
mogao uope djelovati. 2lor u najmanju ruku uzrokuje jaku irita#iju oiju i izaziva te%koe u
disanju. ) veim dozama o%teuje pluno tkivo. ) krajnjim sluajevima plua se mogu
ispuniti tekuinom, proizvodei uinak slian utapanju. "ijedan vojnik se dotad nije susreo s
takvim orujem i nitko se nije mogao od njega za%tititi osim njemaki( spe#ijala#a
odgovorni( za njegovo pu%tanje.
"jemaka je mornari#a na otvorenom moru samo navukla pomorske snage >ngleske, ne
ispuniv%i nade koje su nju polagane. 6na je i poslje prilinog uspje(a u bitki kod Skagerraka
1*16. bila osu5ena da miruje u lukama. S engleskom blokadom izlaza iz Sjevernog mora
poela je i na moru neka vrsta pozi#ijskog ratovanja kojemu je bio #ilj da umjesto uobiajnog
traenja odluke u pomorskoj bitki neprijatelja is#rpi i paralizira. "jemake kolonije nisu imale
strategijsko znaenje i ubrzo su redom zauzete.
>ri#( von Falken(aIn, naelnik njemakog general%taba, smatrao je, da Sredi%nje sile, bez
obzira na spektakularne uspje(e na istonim boji%tima, nee odnijeti pobjedu ukoliko iz rata
ne bude izbaena Fran#uska. 6dba#iv%i strategiju temeljenu na odlunom udaru kao
neizvedivu u postojeim uvjetima zapadnog 4ronta, odluio se za o4enzivu iji je krajnji #ilj
umjesto osvajanja teritorija bilo is#rpljivanje 4ran#uskog ljudstva.
;ilj je paljivo odabranB trebao je biti upravo takav za kojeg bi Fran#uzi sve rtvovali da bi
ga osvojili. 6gromne tvr5ave nad <erdunom, gradom od legendarne vanosti za Fran#uze,
trebale su postati nji(ovo strati%te. -1. veljae 1*16. njemaki topovi su otvorili vatru na
<erdun. Fran#uzi su uzvratili i nji(ova obrambena 4ilozo4ija zasnivala se na
beskompromisnom napadu. 8nailo je to da svaki poloaj kojeg neprijatelj osvoji treba pod
svaku #ijenu ponovno preoteti, upravo on na %to je von Falken(aIn raunao, na pri(vaanje
izazova i potpuno is#rpljivanje Fran#uza.
<erdunska bitka je postala kao %to je von Falken(aIn i zamislio, simbol najveeg
is#rpljivanja. =rajala je deset mjese#i, due no ijedna bitka do tada. "i u jednoj bitki u
povjesti ratovanja nije toliko ljudi poginulo na tako malom prostoru. 2oliko je Fran#uska
zbog svog prestia sve dala da obrani <erdun, toliko je "jemaka zbog svog prestia sve vi%e
teila tome da ga osvoji. <erdunska bitka se zavr%ila pojednakim iskrvljavanjem obje strane.
Fran#usku je spasila &usija. $jelomino kao odgovor na pozive Fran#uza da se oslabi pritisak
na <erdun, ruski general 'rusilov napao je !ustrijan#e sa etrdeset divizija na jugoistonom
4rontu. 6no %to je poelo kao diverzija, ubrzo se pretvorilo u povlaenje razbijene austrijske
vojske du 4ronta dugog skoro pet stotina kilometara.
"astojei saveznika osloboditi pritiska, 'ritan#i su u lipnju pokrenuli ambi#ioznu o4enzivu na
rije#i Sommi. =aj se napad pretvorio u jo% jedan krvav i spektakularna proma%aj u kojemu je
izgubljen veliki dio ljudi za beznaajan teritorij. S druge strane, "ijem#i su, nastojei
zaustaviti ovaj napad, bili prisiljeni preba#ivati snage s <erduna i tako omoguiti Fran#uzima
da tu bitku polako preokrenu u svoju korist. 'itka na Sommi je trajala pet mjese#i. =ek kad su
zimske ki%e pretvorile boji%te u blatnjavu pusto%, britanski zapovjednik 3aig je najzad bio
primoran da narediti prestanak opera#ija

.
8a vrijeme bitke na Sommi u napadu se koristilo novo i dotad neisprobano oruje, to oruje je
bio tenk, na strani britana#a to tajno oruje pojavilo se na boji%ni#i 11. rujna 1*16.
Sedamnaest i( je zakazalo prije nego su do nje do%li, sedam i( nije ni krenulo, ali dvadeset pet
i( je ipak postiglo izvanredan uinak. Iako su tenkovi bili prespori i nepouzdani, ono %to su
postigli bilo je od nepro#jenjive vrijednosti. "e samo %to su sudjelovali u prodoru od gotovo
-000 metara u neprijateljski teritorij, nego su i snano uzdrmali moral neprijatelja.
! na 'alkanskom boji%tu oporavljena srpska vojska i saveznika Istona armija 4ormirale su
polovinom 1*16 god. solunski 4ront D * 4ran#usko,britanski( divizija i 9 srpski( divizijaE pod
komandom 4ran#uskog generala Saraja. Sredinom kolovoza 1*16. njemako, bugarske snage
pre%le su u o4enzivu kako bi onemoguile potpunu konsolida#iju 4ronta, ali su bile
zaustavljene i protuo4enzivnim opera#ijama saveznika Du studenmE potisnute sa svoji(
poloaja. Poslje veliki( krvavi( bitaka kod 6strovskog jezera srpske jedini#e su osvojile
2ajmakalan i oslobodile 'itolj sa malim graninim pojasom teritorije Srbije. 0e5utim 4ront
se ubrzo stabilizirao. $o proboja solunskog 4ronta u jesen 1*1.. vo5ene su samo de4azivne
opera#ije D rovovski ratE uz svako dnevno prisustvo savezniki( dilema oko njegova opstanka.
$. %:A;AK A+ERIKE % RAT
"a samom poetku rata S!$ objavile su neutralnost i nastojale su uvrstiti i pro%iriti svoje
ekonomske i politike pozi#ije. ) tom pogledu S!$ uspostavljaju jake veze s !ntantom, a
posebno s <elikom 'rtianijom, s kojom je od kraja 1*1+. godine trgovinska razmjena naglo
rasla. "o, kako su odnosi S!$,a i !ntante bivali sve bolji, tako su odnosi S!$,a i "jemake
postajali sve lo%iji.
Situa#ija koja je pred(odila ulasku S!$,a u rat bila je sloena. &at je do tada ve trajao tri
godine i uvelike je promijenio svoj karakter.
6dluujui prilog promjeni karaktera rata dao je razvoj prirodni( znanosti, te(nike i
industrije. 0oderna oruja, prije svega strojna pu%ka i brzopotezni top, onemoguila su
o4enzivne bitke nekada%njeg tipa i nametnula pozi#ijsko ratovanje. 8araene strane
podijeljene u dva bloka poele su voditi pozi#ijske ratove koje su za zadatak imale
is#rpljivanje neprijatelja.
$o 1*19. godine !merika je privreda bila dovoljno razvijena tako da je naklonost !merike
mogla donijeti prevagu me5u izjednaenim europskim silama. ) to vrijeme >ngleska i
"jemaka vodile su rat i na moru i to koristei metodu me5usobne blokade pojedini( luka.
6ko tog novog naina ratovanja i s njime nastale promjene pojma neutralnosti obje su strane
razmijenile o%tre note sa Sjedinjemin $ravama. <je%tiju argumenta#iju pruila je >ngleska,
utoliko lak%e %to je njezina blokada dodu%e poga5ala itav jedan narod, ukljuiv%i ene i
dje#u, ali pri tome nisu direktno ubijali #ivilne osobe kao %to je to bilo pri napadima
podmorni#a na putnike brodove.
8bog takvog stanja na !tlantiku !merika je razvila trgovinsku suradnju s >ngleskom i
Fran#uskom. "ato je "jemaka, nakon kratkog vremena mirovanja 1. veljae 1*19. godine
krenula u neogranieni podmorniki rat. =ada je pomorsko podruje oko >ngleske progla%eno
zonom u kojoj e se brodovi torpedirati bez pred(odnog upozorenja.
"a neogranien podmorniki rat ameriki je predsjednik Jilsom odgovorio 1. veljae 1*19.
prekidom diplomatski( odnosa s "jemakom, %to je u S!$,u svuda pozdravljeno.
Sva ova doga5anja jasno su nagovijestila i sam ulazak S!$,a u rat na stranu sila !ntante. =o
se konano dogodilo 1. travnja 1*19. godine.
!merika vlada je stupila u rat bojei se pobjede njemakog imperijalizma, a podmorniki rat
posluio joj je kao povod za taj korak.
S!$ su odma( nakon objavljivanja rata "jemakoj pristupile reorganiza#iji svoji( oruani(
snaga i stvaranju moderne armije. 8akonom od 1*. svibnja 1*19. uvedena je opa vojna
obveza. Po%to S!$ nisu imale razvijenu ratnu industriju, naoruanje i muni#ija proizvedeni
su za amerike jedini#e veinom u <elikoj 'rtianiji i Fran#uskoj, kojima su S!$ za to
isporuivale sirovine.
S!$ su odma( uzele ue%a u ratu sa svojom monom 4lotom, koja e mnogo doprinijeti
osiguranju atlantski( i drugi( komunuka#ija.
S !ustro,)garskom su prekinuti diplomatski odnosi 10. travnja, a 9. prosin#a je objavljen rat
i njoj. =urska je prekinula diplomatske odnose sa S!$,om -0. travnja. 6drala i( je samo
'ugarska. 8a primjerom S!$,a krenula je veina drava Srednje i :une !merike.
=ijekom 1*19. godine niti jedna od zaraeni( strana nije ostvarila svoje #iljeve. "jemaka je
na 8apadnom 4rontu odbila sve nalete ujedinjene amerike i 4ran#uske vojske, dok je s
&usijom i &umunjskom povela pregovore o miru.
"akon proboja kod SoeD -+.,-9. listopada 1*19.E talijanskoj je vojs#i nanijet teak poraz,
=alijani su odbaeni do rijeke Pijave, a zarobljeno je oko 100 000 talijanski( vojnika.

:edino je jo% =urska uspijevala izdrati protivnike napade. 0e5utim, osnovni strategijski #ilj
;entralni( sila nije ostrvaren jer one nisu uspjele neogranienim pomorskim ratom prisiliti
<eliku 'ritaniju na mir. Iako je <elika 'riatnija bila u te%koj situa#iji jer su mnogi, %to
njezini, %to protivniki brodovi bili potopljeni ime joj je prijetila opasnost od prestanak
pomorske komunika#ije, kriza je ipak uspje%no savladana. Savezni#i su poeli jaati vlastitu
protupodmorniku odbranu i jae poti#ati industriju brodogradnje.
Izlazak &usije iz rata i uspje%no izvedena o4anziva njemaki( i austro,ugarski( snaga na
talijanskom bojoi%tu krajem 1*19. godine davali su ;entralnim silama snagu za nastavak rata
1*1.. godine. ) takvim uvjetima odluila je <r(ovna komanda izvesti o4anzivu na
8apadnom 4rontu, kako bi odluujuom pobjedom nad britanskom i 4ran#uskim snagama u
1*1.. rije%ila rat u svoju korist. !ustro,ugarska je odbila za(tjev "jemake da s njom
sudjeluje u o4anzivi na zapadu, ali je bila spremna samostalno povesti o4anzivu protiv Italije.
Poetkom veljae odlueno je da o4anziva zapoinje -1. oujka. ) razdoblju od -1. oujka do
19. srpanja "jem#i su na 8apadnom boji%tu izvr%ili pet o4enziva, ali bez znaajniji( uspje(a.
=ijekom prve o4anzive nazvane druga bitka u Pikardiji poetna snaga "jemake vojske
postajala je sve slabija kako se %irila duina 4ronta, tako je da je <r(ovna komanda obustavila
napad.
$ruga "jemaka o4enziva poznata je pod nazivom trea bitka u Flandriji. <r(ovna komanda
nije realno pro#ijenila njemake gubitke nakon prve o4anzive te je namjeravala ponovnim
napadom iznuditi odluku rata na 8apadu. Poslije te%ki( borbi uz obostranu upotrebu tenkova
njemake jedini#e su postigle lokalne uspje(e, ali izloene protunapadima engleski( i
4ran#uski( snaga morale su se povui.
=rea i etvrta "jemaka o4enziva izvedene su unato svjesnosti <r(ovne komande o te%kom
stanju vojske. &atni #ilj , uni%tenje britanske vojske, nije napu%ten. 6ve dvije o4anzive
donijele su njemakoj vojs#i znaajne uspje(e. Fran#uska obrana je probijena, a sam Pariz bio
je neposredno ugroen. Ipak, situa#ija u nemakoj vojs#i bila je te%ka, a veliki ljudski gubit#i
mogli su se samo djelomino nadoknaditi.
Peta njemaka o4enziva temeljila se vi%e na pritisku kako bi me5u neprijateljima stvorila
elju za sklapanjem mira. "o, 4rn#uski general Fo#( priprema protuudar kojim su savezni#i
slomili njemake strategijske planove.
'itkom na 0arni D srpanj,kolovoz 1*1..E poelo je razdoblje konanog poraza njemaki(
snaga na 8apadnom 4rontu i konanog preokreta rata u korist sila !ntante. "akon ove
uspje%no izvedene 4ran#uske protuo4enzive i povlaenja "jema#a na rijeke >nu i <elu
savezniki protuudari su nastavljeni. Potuni slom njemake vojske izbjegnut je angairanjem
posljednji( snaga. <r(ovno zapovjedni%tvo konstatiralo je da je "jemaka na izmaku snaga te
da bi trebalo zavr%iti rat uspostavljanjem diplomatski( odnosa s !ntantom uz posredovanje
neke neutralne drave.
)zastopnim o4enzivnim opera#ijama savezni#i su odba#ili njemaku vojsku na
@ Sieg4riedovu linijuA saveznika o4anziva krajem rujna i poetkom listopada ipak nije dala
oekivane rezultate. "jemake su jedini#e izgubile Sieg4riedovu liniju, ali su unato tome
uspijevale odravati kompaktnost 4ronta. 0e5utim, zbog stalni( poraza na 8apadnom 4rontu,
proboja Solunskog 4ronta D rujan 1*1..E, kapitula#ije 'ugarske i te%ka situa#ija !ustro,
)garske i =urske, njemaka <r(ovna komanda je -*. rujna zatraila od svoje vlade da odma(
povede pregovore za primirje.
"epovoljan razvoj situa#ije na boji%u i revolu#ionarni doga5aji unutar "jemake prisili su
<r(ovnu komandu da 9. studenog zatrai od vr(ovnog zapovjednika savezniki( snaga
generala Fo#(a primirje.
11. studenog u ;ompiegneu "jemaka je potpisala kapitula#iju.
)nutra%nja politika i privredna situa#ija unutar zemalja ;entralni( sila postajala tijekom je
sve tea. ) "jemakoj se javlja veliko nezaodvoljstvo koje potie opa neima%tina, a time i
sve vea glad. Sita#ija se jo% vi%e zao%travala revolu#ionarnim pokretima, naruito nakom
izbijanja revolu#ije u &usiji.
)nutar veine drava jaala je na#ionalna ideja, koja je isprva zdu%no pri(vaana, da bi
kasnije u "jemakoj, ali i drugdje urodila kobnim posljedi#ama.
$emokratiza#ija u S!$,u i Fran#uskoj je ve ranije bila provedena, dok je u >ngleskoj radi
postojanja parlamentarnog ure5enja demokratiza#ija tekla relativno glatko.
)nutra%nja situa#ija !ustro,)garske bila je kritina. "jezini narodi, naruito slovenski
otvoreno su se suprotstavljali i radili na njenom slomu. industrijske oblasti su gladovale,a
%trajkovi radnika redali su se jedan za drugim. 8arobljeni#i koji su se vraali iz &usije %irili su
revolu#ionarne ideje u narodu i vojs#i, tako da je sve to u 1*1.. izazvalo mnoge pobune . "iti
najo%trije represije nisu mogle zadrati raspadanje dvojne monar(ije.
8amor rata za(vatio je i 'ugarsku, a =urska je ve bio is#rpljena.
) Fran#uskoj je 17. studenog 1*19. na elo nove vlade do%ao ;lemenso, a u isto vrijeme
osnovan je i ratni ekonomski komitet, %to je pokazivalo odlunost Fran#uske da vodi rat do
pobjede.
)sporedo s poraznim razvojem situa#ije na boji%tima "jemaku su iznutra ozbiljno potresali
revolu#ionarni doga5aji. "ovembarska revolu#ija u "jemakoj zapoela je 1. studenog
pobunom njemaki( mornara i brzo se prenijela na gotovo #ijelu "jemaku. 6ruani ustanak
radnika i vojnika pobijedio je u 'erlinu *. studenog. Istog dana 2arl Ciebkne#(t proglasio je
So#ijalistiku &epubliku. <lada prin#a 'adenskog je pala, a #ar Jill(en II je pobjegao u
"izozemsku.
&uska je autokra#ija pred kraj rata sru%ena revolu#ijom.
Cjudski gubit#i u I. svjetskom ratu bili su golemi. 'ritansko ;arstvo izgubilo je gotovo
milijun ljudi, Fran#uska gotovo milijun i pol, koliko su izgubili i "jem#i i &usi.
I ostale zemlje sudioni#e rata imale su velike ljudske gubitke. )kupan broj poginuli( u tijeku
rata iznosi 10 milijuna ljudi, dik je ukupan broj ranjeni( -0 milijuna.

"jemaka se vojska u vrlo kratkom roku nakon potpisivanja kapitula#ije morala povui iza
linije 70 km istono od &ajne, predati 7000 topava, -7 000 mitraljeza, sve svoje podmorni#e i
16 veliki( bojni( brodova. 0orali su se odma( i bez re#ipro#iteta vratiti ratni zarobljeni#i.
I. svjetski rat pogodio je itave na#ije i naru%io dotada%nji nain ivota. Kena su bile prisiljene
zauzeti mjesta mu%kara#a kako u uredima tako i u tvorni#ama, neima%tina je bila velika, a s
njome je dolazila i glad.
"ovi nain ratovanja u kojem su bila upotrebljavana kemijska oruja, bombardiranje, nove
vrste vatrenog oruja kao i novi tip ratovanja ? pozi#ijsko ratovanje odnosio je mnogo ivota
#ivilnog stanovni%tva.
"akon zavr%etka rata i potpisivanja mirovni( ugovora karta >urope se nemalo izmijenila.
!ustro,)garska se raspala, a na njezinim je temeljima nastalo vi%e drava, tako5er se i
"jemako ;arstvo raspalo, dok je &usija koja je do tada bila #arstvo postala drava.
*. +IROV-I %6OVORI
6snova na kojoj su mirovni ugovori trebali biti provedeni bio je program amerikog
predsjednika =(omasa JoodroLa Jilsona @Metrnaest toakaA, koje je usvojio i ameriki
2ongres 1*1.. godine. Program amerikog predsjednika pri(vaen je prvenstveno zbog
ugleda koji je on tada uivao, odnosno zbog brojni( kredita kojima su Savezni#i bili zadueni
kod S!$,a. "ajvanije odredni#e tog programa obu(vaale su naelo javne diploma#ije,
naelo ravnopravnosti svi( naroda, naelo samoopredjeljenja Dprava naroda na stvaranje
nezavisni( na#ionalni( dravaE i povezano s tim ? naelo odre5ivanja strategijski( Dili
prirodni(E grani#a i naelo vitalnog ekonomskog interesa Dosnovni prirodni uvjeti za
egzisten#iju svake draveE te konano naelo povijesnoga prava. Iako su ta naela pri(vaena,
ona veinom nisu provedena u #ijelosti, dok neke toke nisu uope sprovedene.
) mirovnim pregovorima koji su 1*1*. godine poeli u Parizu, sudjelovalo je -9 drava i 7
dominiona, bez predstavnika pobije5eni( zemalja. )sprkos naelu koje je propisalo
@Metrnaest toakaA, diploma#ija je uglavnom bila tajna, a vodile su je velesile. ) poetku je to
bilo <ijee desetori#e, zatim <ijee petori#e koje je nakon povlaenja :apana postalo poznato
pod nazivom <elika etvori#a Dpredstavni#i vlada S!$,a, <elike 'ritanije, Fran#uske i
ItalijeE, da bi na kraju glavnu rije ipak vodila <elika troji#a D=. J. Jilson, CloId /eorge i
;lemen#eauE. 0e5utim, i oni su imali razliite interese, koji su u osnovi bili imperijalistiki.
-

<elika 'ritanija je eljela uvrstiti i pro%iriti svoje kolonijalno #arstvo Dposebi#e na 'liskom
istoku i u !4ri#iE, uni%titi njemaku pomorsku, ali sauvati kontinentalnu mo Dzbog politike
ravnotee sila u >uropi te obrane od komunizmaE. =ako5er, <elika 'ritanija nije eljela
ekonomski uni%titi "jemaku, niti ju prisiliti na prevelike ratne repara#ije, jer je raunala na
nju kao na najveeg britanskog privrednog partnera u >uropi.
Fran#uska je, naprotiv, na mirovnu kon4eren#iju do%la s brojnim velikim za(tjevima, a
prvenstveno je eljela svoje materijalne gubitke u ratu naplatiti od pobije5ene "jemake
nametanjem ogromni( ratni( repara#ija. Fran#uska je eljela pridobiti privredno najrazvijenija
njemaka podruja ? Saarsku i &ajnsku oblast, te pokrajine !lzas i Coren prema grani#ama iz
1.1+. 8a(tijevala je i obnovu poljske drave Dukljuujui njemake teritorije zapadne Pruske,
gornje Nleske te pogodne luke na 'altikom moruE, ali je zabranjivala njemako pravo
primijenjivanja naela o samoopredjeljenju, po kojem bi se sudetski i austrijski "ijem#i
ujedinili s ostatkom "jemakeB sve s #iljem %to veeg slabljenja "jemake. Fran#uski interesi
-
obu(vaali su i njemake kolonije u !4ri#i i turske teritorije u arapskom svijetu, oko koji( su
vodili pregovore s >nglezima jo% za vrijeme rata, a polagali su pravo i na samu !nadoliju.
Sjedinjene !merike $rave naelno nisu imale izravni( teritorijalni( ni materijalni( za(tjeva
od pobije5eni( zemalja, te su se stajali%ta S!$,a temeljila na prin#ipima Jilsonovi(
@Metrnaest toakaA. /lavni #ilj politike S!$,a bio je stvaranje vrsti( mali( europski( drava
sa stabilnim reimima gra5anske demokra#ije Duz snane, ali ne i prejakeF >nglesku,
Fran#usku i "jemakuE, nad kojima bi S!$ mogao odravati svoj ekonomski i politiki
autoritet.
aE 0irovni ugovor s "jemakom
-.. lipnja 1*1*. godine potpisan je mirovni ugovor u <ersaillesu izme5u pobjedniki(
Saveznika i pobije5ene "jemake. =im mirovnim ugovorom "jemaka je izgubila 11O svoga
teritorija i stanovni%tva, polovi#u svoje industrijske proizvodnje Deljezo, elik, ugljenE, sve
svoje prekomorske kolonije D2amerun, "jemaku Istonu !4riku, "jemaku :ugozapadnu
!4riku, "jemaku "ovu /vineju i =ogoE, te joj je zabranjeno ujedinjenje s !ustrijom.
"jemake su kolonije podijeljene na sljedei nainF :ugozapadna je !4rika pripojena
:unoa4rikoj uniji, Istona !4rika je predana <elikoj 'ritaniji, "ova /vineja dodijeljena je
!ustraliji, koja ju je zaposjela jo% za rata, dok su =ogo i 2amerun podijeljeni izme5u
Fran#uza i >ngleza. /ubitak ti( kolonija "jemakoj nije predstavljao toliko ekonomski
gubitak, koliko oduzimanje statusnog i prestinog simbola svjetske DkolonijalneE velesile.
Posebno je o%tar mirovni ugovor bio po vojnom pitanju, gdje je za #ilj imao trajno slabljenje
njemake vojne moi. )vjeti su mirovnog ugovora tako za(tijevaliF demilitariza#iju &ajnske
oblasti na 17 godina, ograniavanje njemake vojske na 100.000 ljudi, zabrana proizvodnje,
uvoza i izvoza oruja, otrovnog plina ili tenkova, zabrana posjedovanja podmorni#a,
zrakoplovstva ili topni%tva DartiljerijeE, ograniavanje pomorske sile na 17.000 ljudi i 16
brodova.
"jemaka je najtee podnijela teritorijalne gubitke, kojima je izgubila sljedee teritorijeF
zapadnu Prusiju i gornju Nlesku, te baltiku luku $anzig Dime je izgubila teritorijalnu vezu s
istonom PruskomE, ukupno oko 7..000 km
-
koje je morala ustupiti Poljskoj, dok je istoni
dio Pruske, s gradom 0emelom, pripao novostvorenoj litvanskoj dravi. Pokrajine !lsa#e ?
Corraine bez re4erenduma su pripojene Fran#uskoj, a Fran#uska je traila i resursima bogatu
Saarsku oblast, no ipak je dogovoreno da se ona na 17 godina stavi pod $ru%tvo naroda
Dtijekom koji( e sirovine koristiti Fran#uskaE, nakon ega bi se proveo re4erendum o tome
(oe li pripasti "jemakoj ili Fran#uskoj. 'elgija je od "jemake dobila >upen i 0almedI
Dprvenstveno iz strate%ki( razlogaE, a sjeverni je S#(lesLig nakon re4erenduma prikljuen
$anskoj. Svi ti teritorijalni gubit#i zajedno iznose 91.000 km
- i oko 9 milijuna stanovnika
Dinterna#ionalizirane su i njemake plovne rijekeE
. )z sve navedene uvjete, konani je udara# njemakom gospodarstvu
bilo prisiljavanje na plaanje ratni( repara#ija pobjedni#ima, ija konana visina nikada nije
utvr5ena, ali je "jemaka bila prisiljena platiti u trideset godina, poev%i od 1. svibnja 1*-1.,
1-6 milijardi zlatni( maraka D"jemaka nije mogla platiti toliku ratnu od%tetuE.
1
6sim toga,
progla%ena je jedinim i iskljuivim kriv#em za rat, %to je bilo posebno ponienje, a u krajnjem
sluaju i neistina Dratnim zloin#em je progla%en i njemaki #ar Jil(elm II.E.
-.1. 0irovni ugovor s !ustrijom
$o mirovni( pregovora u <ersaillesu, !ustro,)garska monar(ija ve se bila raspala, prvo
stvaranjem nezavisne Poljske, zatim ma5arskim i e(oslovakim progla%enjem nezavisnosti,
dok se <elika narodna skup%tina =ransilvanije D>rdeljaE odluila sjediniti s &umunjskom, a
3rvatska, Slavonija i $alma#ija, te Sloven#i i Srbi iz biv%e monar(ije s 2raljevinom Srbijom
Di ;rnom /oromE u novu 2raljevinu Srba, 3rvata i Slovena#a. 0irovnoj je kon4eren#iji
jedino jo% ostalo priznati novonastale drave i, %to je bilo mnogo tee, odrediti grani#e me5u
njima.
0irovni je ugovor s !ustrijom potpisan 10. rujna 1*1*. u Saint,/ermain,en,CaIe,u. Iz toga
je ugovora najvi%e pro4itirala Italija koja je dobila #ijeli juni =irol Dpremda ga je nastanjivalo
i 100.000 austrijski( "ijema#aE, a od (rvatski( krajeva #ijelu Istru, grad 8adar te otoke ;res,
Co%inj, Castovo i Palagruu, dok je &ijeka progla%ena nezavisnom dravom, a Italija je dobila
i zapadni dio Slovenije D:ulijsku 2rajinuE. ) sjevernoj 2oru%koj, u gradovima ;erov#u
D2lagen4urtE i 'eljaku D<ila(E slovensko je stanovni%tvo bilo izmije%ano s njemakim, pa je
proveden re4erendum na kojem se stanovni%tvo odluilo za ostanak u !ustrijiB a re4erendum je
proveden i na teritoriju 'urgenlanda Dma5arsko stanovni%tvoE, gdje je grad Sopron pripao
0a5arskoj, a okolna sela !ustriji. Preostali dijelovi koji su bili u austrijskom dijelu 0onar(ije
pripali suF /ali#ija Poljskoj, a 'ukovina &umunjskoj, obje pokrajine sa znaajnom
ukrajinskom i bjeloruskom na#ionalnom manjinom, a Me%ka s velikim dijelom njemake
na#ionalne manjine DSudetiE. 6sim toga, ograniena je na 10.000 vojnika, zabranjeno joj je
ime $euts#(Gsterrei#( D"jemaka !ustrijaE te ujedinjenje s "jemakom D%to je bilo kr%enje
prava o samoopredjeljenjuE. !ustrija je nakon razgranienja s novim susjedima postala mala
1
drava povr%ine .+.000 km
-
i 6,7 milijuna stanovnika, od koji( je vi%e od etvrtine ivjelo u
glavnom gradu 'eu.
-.+. 0irovni ugovor s 0a5arskom
0a5arsko mirovno izaslanstvo., koje je predvodio gro4 !lbert !pponIi, oti%lo je u Pariz u
sijenju 1*-0. i za(tijevalo je izmjene sporazuma koji im je nametan te odravanje plebis#ita
u spornim podrujima. 8alagali su se za teritorijalni integritet <elike )garske, ali je to
onemogueno dono%enjem deklara#ije o zabrani restaura#ije 3absburga. 0a5arski izaslani#i
su bili uporni u odbijanju pri(vaanja ponu5enog mirovnog sporazuma, a od svega su
priznavali jedino gubitak 3rvatske i Slavonije, tvrdei da bi oduzimanjem ostali( teritorija
jedna treina 0a5ara ostala izvan svoje domovine. Savezni#i su odba#ili bilo kakve ustupke i
poeli prijetiti represalijama, tako da je izaslanstvo postupno poelo popu%tati, pri(vaajui
jedan ustupak za drugim, dok na kraju nisu pri(vaeni svi uvjeti te je +. lipnja 1*-0. godine
potpisan mirovni ugovor s 0a5arskom u palai =rianon u <ersaillesu, a isti je dan progla%ena
i na#ionalna alost.
=rianonski mir slubeno je potvrdio ujedinjenje 3rvatske, Slavonije, 0e5imurja, Prekomurja,
'ake i dijelova 'anata i 'aranje s 2raljevinom S3SB priznao je ujedinjenje Slovake s
Me%kom, u koju je ukljuena i Prikarpatska )krajina Ddotad, tako5er, u sastavu ugarske
draveEB pri(vatio je ukljuivanje =ransilvanije D>rdeljaE i dijela 'anata u sastav &umunjske,
a priznao je i pripadnost 'urgenlanda !ustriji. 0a5arska vojna sila ograniena je na 17.000
ljudi, zabranjena je opa vojna obveza te posjedovanje te%kog naoruanja i zrakoplovstva, a
0a5arska je morala platiti i ratnu od%tetu pobjednikim zemljama. <aan dio mirovnog
sporazuma bila je tzv. toka o manjinama, po kojoj su sve etnike manjine u novim dravama
imale ista prava kao i veina, no ta se toka nije po%tovala, pa su se prava ma5arske manjine
posvuda kr%ila.
Prema =rianonskom sporazumu, novoj je ma5arskoj dravi ostalo samo 10 posto od
prija%njeg teritorija D*1.000 km
-
E, a svaki je trei 0a5ar sada ivio u nekoj stranoj dravi, dok
i( je polovi#a bila u kompaktnim #jelinama odma( iza novi( grani#a. )pravo su zato svi
dijelovi dru%tva i sve politike stranke Dukljuujui i radnikeE bili jedinstveni u odba#ivanju
=rianona, a jedino u emu se javno mi%ljenje razlikovalo bilo je kojem stupnju revizije treba
teiti Dna#ionalisti su eljeli povrat svi(, a komunisti samo preteno ma5arski( podrujaE.
+
=rianonski mir doista je bio nepravedan jer je izvan matine zemlje ostavljao 1,7 milijuna
+
0a5ara, odnosno nije po%tivao naelo samoopredjeljenja Dkoje je bilo jedno od naela
Jilsonovi( @Metrnaest toakaAE, a nametao je i niz drugi( diskriminatorski( obaveza, %to je
najvi%e utje#alo na razvoj totalitarizma u 0a5arskoj.
-.7. 0irovni ugovor s 'ugarskom
0irovni ugovor s 'ugarskom potpisan je u "euillI,sur,Seine,u -9. studenog 1*1*., a
posljedi#e toga ugovora ostale su zapamene kao $ruga na#ionalna katastro4a. 6dre5ivanje
novi( bugarski( grani#a nije bilo vo5eno ni na kakvim pravnim osnovama, jer je #ilj bio, kao
i kod drugi( poraeni( zemalja, kazniti protivnika, a ne pravedno rije%iti teritorijalne i druge
sporove. Po mirovnom ugovoru, 'ugarska je izgubilaF u korist /rke ? zapadnu =rakiju i time
de4initivno ostala bez izlaza na >gejsko moreB u korist &umunjske izgubila je #ijelu
$obruduB a u korist novoosnovane 2raljevine Srba, 3rvata i Slovena#a gradove ;aribrod,
'osiljgrad i Strumi#u, te manju graninu ispravku na =imoku. "ajnepravedniji je mirovni
ugovor bio u pogledu odstupanja teritorija 2raljevini S3S, jer su oduzeti gradovi imali
apsolutnu bugarsku etniku veinu. "ajvei problem ipak je predstavljao gubitak 0akedonije,
ija se pripadnost 2raljevini S3S uope nije dovodila u pitanje. 'ugarska je, tako5er, morala
platiti i ratne repara#ije u iznosu od +00 milijuna dolara, ograniiti svoju vojsku na -0.000
ljudi te predati svoju 4lotu pobjedni#ima.

-.6. 0irovni ugovor s =urskom
"ajvee teritorijalna gubitke nakon Prvog svjetskog rata doivjela je =urska potpisivanjem
mirovnog ugovora u Sevresu 10. kolovoza 1*-0. =ursko #arstvo je u korist /rke izgubilo
istonu =rakiju i zapadnu !nadoliju s lukom Izmir DSmIrnaE, koja je bila dio ueg turskog
etnikog i na#ionalnog podruja. Italija je dobila otoke $odekaneza te velik dio sredozemne
obale te june i zapadne !nadolije s lukom !ntalIa, dok je !rmenija dobila nezavisnost te
dijelove teritorija u kojima nije imala etniku armensku veinu Dpogotovo nakon geno#idaE,
kao %to je luka =rabzon na ;rnom moru. Fran#uska i <elika 'ritanija podijelile su turske
arapske posjede, na nain da je Fran#uska dobila jugoistonu !nadoliju Ds istonim dijelom,
koji je trebao postati 2urdistanE te Cibanon i poveanu Siriju, a <elika 'ritanija Irak i
Palestinu uz najistoniji dio !nadolije Dtako5er podruje koje je trebalo postati dijelom
2urdistanaE. 'ospor, $ardaneli i Istanbul morali su biti demilitarizirani te su stavljeni pod
me5unarodni Dde 4a#to britanskiE nadzor. 6sim toga, vojna je mo ograniena na 70.000 ljudi,
svega jedanaest ratni( brodova te zabrana ikakvi( zrakoplovni( postrojbi. "avedeno
teritorijalno stanje nije se dugo zadralo, za(valjujui prvenstveno 0usta4i 2emalu !taturku,
koji je nakon rata za nezavisnost, prisilio Saveznike na povratak za pregovaraki stol te su
ugovorom u Causanneu 1*-1. godine stvorene turske grani#e koje su se, gotovo
neizmijenjene, zadrale do danas.
4. -JE+A<KI -A=I;A+
!dol4 3itler se rodio u travnju 1..*. !lojz, ota# !dol4a 3itlera bio je izvanbrani sin 0arije
Niklgruber, !lojz je uzeo prezime 3idler ili 3itler po 0arijinom muu. Sa treom enom
!lojz je imao 6 dje#e od koji( je jedno bio i !dol4 koji je uz svoju sestru Paulu jedini
preivio djetinjstvo. Podatak o nepoznatom oinstvu su savezni#i mnogo koristili za vrijeme
-. svjetskog rata kada su savezniki avioni ba#ali propagandne letke iznad "jemake koje su
zapoinjale s 3eil S#(i#klgruber. Sam !dol4 je jednom u %ali komentirao da je jedina pametna
odluka koju je njegov ota# donio u ivotu bila upravo promjena prezimena. !lojz je opisivan
kao strog i (ladan ovjekB po izjavama keri, Paule, !dol4 mu se znao suprotstavljati zbog
ega je esto dobivao batine. 0ajka 2lara je bila vrlo brina i popustljiva i !dol4 ju je jako
volio. Postoje tako5er izvori koji upuuju da je !dol4 3itler dijelom Kidov %to je obilno
kori%teno u propagandi politiki( protivnika, a prije pogubljenja je isto tvrdio i njegov
suradnik 3ans Frank. "avodno je 3itlerova baka, majka njegovog o#a 0aria S#(i#klgruber,
zaela dijete dok je bila slu%kinja u jednoj idovskoj obitelji u /razu. 6ve tvrdnje pobijaju
povjesniari Jerner 0aser i Ian 2ers(aL jer su Kidovi bili protjerani iz /raza u 17. stoljeu
te nisu imali pravo ivjeti u /razu za vrijeme kada je 0aria S#(i#klgruber navodno radila kao
slu%kinja u tom gradu. ) osnovnoj %koli je bio dobar uenik, a isti#ao se i dru%tvu svoji(
vr%njaka. 1*00. nakon zavr%ene osnovne, !lojz je odluio da mu sin upi%e &eals#(ule i
njegovim stopama krene u inovniku karijeru, iako je ta ideja !dol4u bila potpuno odbojna
jer je elio postati umjetnik. ) srednjoj %koli nije bio uspje%anF morao je ponavljati prvu
godinu, a u kasnijim je i%ao na popravne ispite. Iako je kasnije tvrdio da je jako volio povijest,
zemljopis i vjeronauk, i iz ti( predmeta je imao prosjene o#jene. $o kraja je zbog lo%i(
o#jena bio prisiljen prijei u drugu %kolu. 3itler opravdava svoj lo% uspje( eljom da na taj
nain razljuti o#a s kojim se nije slagaoB iako je lo%e o#jene imao i nakon oeve smrti 1*01., u
pozadini njegove odbojnosti prema %koli vjerojatno jest sukob s o#em. <eina pro4esora tvrdi
da se mladi 3itler nije ni po emu isti#ao, ni na pozitivan ni na negativan nainB neki smatraju
da je bio bistar, ali nedovoljno zainteresiran te da je imao problema s autoritetom. Pro4esor
povijesti, Ceopold Poets#(, ga je svojim priama o njemakoj povijesti i mitologiji
zainteresirao te je od njega upio ideje pangermanskog na#ionalizma. "akon zavr%etka
&eals#(ule 1*07., 3itler nije nastavio s daljnjim %kolovanjem. "ije pokazivao ni elju za bilo
kakvim radom, a 4inan#ijsko stanje obitelji ga nije ni prisiljavalo na to. )mjesto toga, uz
potporu svoje popustljive majke, proveo je dvije godine ivei neurednim ivotom, itajui
knjige, svirajui klavir, slikajui i sanjajui da e jednom postati veliki umjetnik. 6vo
razdoblje je opisao kao Pnajljep%e u ivotuP. $ruio se s !ugustom 2ubizekom, mladiem
koji je dijelio 3itlerove snove i bio vrlo 4as#iniran njime i njegovim idejama. 1*09. 3itler je
odluio upisati !kademiju likovni( umjetnosti u 'eu. Iste godine mu se razboljela majka te
se posvetio brizi za njuB no, budui da je imala neizljeivi rak, umrla je %to ga je te%ko
pogodilo. "a upisu u !kademiju nije uspioB u%ao je u ui izbor kandidata, no ispao je u
drugom krugu o#jenjivanja. 2asnije je priznao da mu je neuspje( bio %ok budui da je bio
potpuno siguran u sebe. Pro4esor koji ga je o#jenjivao komentirao je da su mu prikazi
gra5evina vrlo dobri, %to je mladog 3itlera potaknulo da se zainteresira za ar(itekturu. Iako
tvrdi da je tada odluio postati ar(itekt, i idue godine je poku%ao upisati !kademiju, a tada je
ispao ve u prvom krugu. Iako nije upisao !kademiju, 3itler se odluio preseliti u 'e. 'eu
je 3itler razgledao kulturne znamenitosti i kovao planove o potrebnim ar(itektonskim
preinakama grada, 2ubizek tvrdi da ga politika nije zanimala. 0nogo je itao, a navodno je
poku%avao i pisati drame i opere koje nikada ne bi dovr%ioB esto je i%ao gledati opere, a
posebno je volio Jagnera. 2ubizek tako5er navodi da se 3itler osjeao nelagodno u dru%tvu
ena, iako mu je i (omoseksualizam bio odbojan. Iako je imao dovoljno sredstava za ivot,
nije ivio rasko%no. Soba u kojoj je stanovao s 2ubizekom bila je vrlo skromna, obro#i su
tako5er bili oskudni, a jedini luksuz bila je opera. Iako je polako ostajao bez nov#a, nije elio
raditiB sanjao da e postati veliki umjetnik. 1*0.. je po drugi put poku%ao upisati !kademiju i
nije uspio. 'e je u to doba bio antisemitski nastrojen, atmos4eru je podgrijavao i
gradonaelnik 2arl Cueger svojim o%trim ispadimaB utje#ajne su bile ideje ekstremni( rasista
von S#(Gnerera i Cieben4elsa. 1*11. dobio je pravo na preuzimanje oevog nasljedstva, a
istodobno se bojao kazne zbog izbjegavanja regruta#ije jer se nije elio boriti u (absbur%koj
vojs#i. 6dluio je pobjei u 0Qn#(en, no !ustrijske vlasti su ga i tamo prona%le.E. S vojnom
otpusni#om vraa se u 0Qn#(en i ulaskom "jemakog ;arstva u 1. svjetski rat odu%evljeno
pristupa 'avarskoj vojs#i ve -. kolovoza 1*1+. -0. listopada je zavr%io obuku i dodijeljen je
tzv. Cistovu puku s kojim je poslan u 'elgiju gdje je -*. listopada sudjelovao u prvoj bit#i u
kojoj je izginula veina puka. 3itler je u vojs#i bio kurirB iako to u 0ein 2amp4u nije
spomenuo, sugerirajui tako da je bio obian vojnik, omalovaavanje njegove slube od
strane politiki( neprijatelja je neopravdanoF od osam kurira u njegovom puku, troje i( je
poginulo, a jedan je ranjen. I sam 3itler se nekoliko puta na%ao u situa#ijama u kojima je
preivio pukom sluajno%u. ) studenom 1*1+. je promaknut u in kaplara, a u prosin#u je
dobio Keljezni kri II. klase. $o kraja rata 3itler nije vi%e napredovao u inovimaB 2ers(aL
smatra da je sam 3itler odbijao razgovore o njegovom daljnjem promaknuu Dkoje je jedno
vrijeme bilo razmatrano iako su neki nadre5eni smatrali da mu nedostaju Pvje%tine vo5ePE jer
nije elio otii iz puka u kojem se osjeao ugodnoB drugi povjesniari smatraju da je razlog
njegovo austrijsko dravljanstvo. 3itlera su subor#i smatrali udakom. Iako su mu neki
zamjerali nekritiki odnos prema nadre5enim asni#ima, nije bio posebno nepopularan. "i
tada nije imao posebno bliski( prijatelja, veinu vremena je provodio itajui, nije pio, pu%io,
niti posjeivao javne kue Dtvrdio je Pda nema vremena za enePE, svoje dunosti i rat je
s(vaao vrlo ozbiljno. ) kolovozu 1*1.. je dobio Keljezni kri I. klaseB kaplari su rijetko
primali ovo odlikovanje. 2raj rata 3itler je doekao u bolni#i gdje se lijeio od kratkoronog
sljepila koje je zadobio trovanjem bojnim otrovom. Nokiran kapitula#ijom #arske "jemake u
studenom 1*1., 3itler je ostao u uvjerenju da njemaka vojska nije bila poraena u ratu, nego
je, navodno, PizdanaP od skupine koju su inili ratni pro4iteri, Kidovi, so#ijalisti, %trajka%i i
razni nenjemaki Punutarnji neprijateljiP koji su se uvukli u vladajue slojeve.
10. studenog 1*1.., mrane nedjelje, !dol4 3itler oporavljao se od privremene sljepoe,
posljedi#e 'ritanskog ranjavanja, tada je pastor stigao sa vije%u da je #ar abdi#irao i pobjegao
u "izozemsku. "jemaka je bila prepu%tena na milost i nemilost pobjedni#ima, tada se 3itler
slomio. =ada je odluio postati politiar. <ratio se u 0un#(en potkraj studenog. Mim je
komunistiki reim bio zbaen 3itler je poeo sa svojom prvom manje, vi%e politikom
ak#ijom. 6n je poeo pruati podatke istranoj komisiji koju je -. pje%adijski puk obrazovao
da ispita tko je sudjelovao u uspostavljanju kratkotrajne vlasti sovjeta u 0un#(enu. =ada je
dobio posao u )redu za %tampu i vijest Politikog odijela 6krune vojne komande. $a bi
pro%irili svoja konzervativna gledi%ta vojni#i su slani na svojevrsne teajeve gdje su uili
protiv so#ijalizma, demokra#ije. "a jednom takvom teaju 3itler se zapetljao u ustru
raspravu protiv Kidova tako da je on postao jedan od ljudi koji suzbijaju opasne ideje poput
gore navedeni(. =o je bila prilika da se 3itler iskae kao govornik. :ednog dana u rujnu 1*1*.
3itler je od <ojnog politikog odijela primio naredbu da proui malu politiku grupu u
0un#(enu koja je sebe nazivala "jemakom radnikom strankom. <ojska je sumnjiavo
gledala radnike stranke jer su bile preteno so#ijalistike ili komunistike no za ovu se
vjerovalo da je drugaija. !nton $reRler izueni bravar je nakon predavanja na kojem je
3itler bio i opet se iskazao kao govornik, dao mu je bro%uru. 6n je naime osnovao 6dbor
nezavisni( radnika za borbu protiv marsksizma i slobodni( sindikata i agita#iju za pravedni
mir za "jemaku. $reRler nije nikada uspio okupiti vi%e od etrdeset prista%a i u sijenju
1*1*. udruio je svoj odbor sa jednom slinom grupom, Politikim radni krugom koji je
predvodio novinski reporter 2arl 3arrer. "ova se organiza#ija s nepuni( stotinu lanova
nazivala "jemaka radnika stranka i 3arrer joj je bio prvi predsjednik. 3itler je odluio malo
prouiti bro%uri#e koje mu je $reRler dao. "jegov glavni #ilj je bio izgraditi stranku koja e
suprotno so#ijalnodemokratskoj biti strogo na#ionalistika. 2asnije toga dana 3itler je dobio
dopis u kojem je pisalo da je primljen u "jemaku radniku stranku, tada on nije znao da li da
se ljuti ili da se smije, no ipak odluio je otii na sastanak. !dol4 3itler je na li#u mjesta
primljen za sedmog lana odbora "jemake radnike stranke. &o(m se tada ve bio prikljuio
u ovom trenutku tako beznaajnoj stran#i. 8namo da je on kasnije pomogao da se organiziraju
prvi borbeni odredi stranke iz koji( e kasnije nastati Sturmabteilung DS!E juri%ni odredi
kojima je on zapovijedao sve dok ga 1*1+ 3itler nije dao smaknuti. &o(m je u stranku doveo
ne samo velik broj biv%i( redovni( vojnika nego je za 3itlera i njegov pokret dobio za%titu
vlasti. >#karta su esto nazivali du(ovnim osnivaem na#ionalso#ijalizma. Poetkom 1*-0.
3itler je preuzeo propagandu stranke o kojoj je mnogo razmi%ljao otkako je uoio njezinu
vanost u so#ijalistikoj i kr%anskoso#ijalnoj stran#i u 'eu. Smjesta je poeo organizirati
kudikamo najvei skup o kojem je mogla sanjati ta jedna mala stranka. 6dran je -+. veljae
1*-0. u Festsaalu uvenog 3o4brau(ausa. ) toku govora 3itler je prvi put objelodanio
program "jemake radnike stranke u -7 toaka. "a brzinu su ga sastavili $reRler, Feder i
3itler. Sve te toke su postale slubeni program stranke kada je ona 1. travnja 1*-0.
promijenila ime u "a#ionalso#ijalistiku njemaku radniku stranku. Prva toka tog programa
za(tjevala je ujedinjenje svi( "ijema#a u <eliku "jemaku. Kidovima je trebalo oduzeti
pravo na javnu slubu, rad u %tampi, ak pravo i na njemako dravljanstvo. Sve Kidove koji
su poslije -. kolovoza 1*1+. u%li u "jemaku trebalo je protjerati. Prilian broj toaka bio je
tek demago%ko ulagivanje raspoloenju nii( klasa.=oka 11. na primjer traila je ukidanje
dobiti koja nije zara5ena raom, toka 1-. na#ionaliza#iju trustova, toka 11. da velike
industrije podijele dobit sa dravom, toka 1+ ukidanje zemlji%ni( renti i spekula#ija sa
zemljom, toka 1.. traila je smrtnu kaznu za %pekulante, izdaji#e i li(vare. =e su ideje
3itleru postale neugodne kada su krupni industrijal#i i zemljoposjedni#i poeli puniti
stranaku blagajnu i nikada nisu bile ostvarene. ) ljetu 1*-0. ubrzo po%to je stranka nazivu
"jemaka radnika stranka dodala naziv "a#ionalso#ijalistika, 3itler je okupio grubijane iz
bande razbijaa u tzv. 6rdnertruppe, pod komandom >mila 0auri#ea, biv%eg robija%a, 7.
listopada 1*-1. po%to su se neko vrijeme kamu4lirali kao /imnastika i sportska sek#ija
stranke, slubeno su nazvani Sturmabteilung ili S!. =i uni4ormirani razbijai, koji se nisu
zadovoljavali time da odravaju red na na#istikim skupovima, uskoro su poeli rastjerivati
skupove drugi( stranaka. :ednom 1*-1. 3itler je osobno predvodio svoje juri%nike u napadu
na skup na kojem je trebao govoriti bavarski separatist 'allerstedt, koga su pretukli. 8a to je
3itler bio osu5en na tri mjese#a zatvora, a odsluio je samo jedan mjese#. Iz zatvora je iza%ao
portretiran kao muenik. 1*-0. je 3itler do%ao na ideju da za svoju stranku stvori amblem,
zastavu, simbol koji e izraziti ono za %to se zalae nova organiza#ija i apelirati na ma%tu
masa koje, kako je 3itler smatrao, moraju imati neko upadljivo obiljeje pod kojim e se
boriti. "akon dugog razmi%ljanja i bezbrojni( na#rta odluio se za zastavu s #rvenom
pozadinom na kojoj e u sredini, na bijelom krugu, biti u#rtan #rni kukasti kri, svastika. 6n
je postao moan i stra%an simbol na#istike "jemake. 2ukasti kri je puno stariji, gotovo je
star kao i ovjek, prona5en je na drevnim ru%evinama =roje, >gipta i 2ine. Nto se tie zastave
3itler je odba#io #rno,#rveno,zlatnu, omraene boje Jeimarske &epublike, te je uzeo boje
stare #arske zastave #rveno,bijelo,#rnu. 3itler je ski#irao na#istika obiljeja koja e krasiti
govorni#e masovni( skupova bilo je to #rni metalni kukasti kri, okruen srebrnim vijen#om
nad kojim je lebdio orao, a na donjem dijelu etverokutna zastava sa svastikom s ukrasnim
porubom i resama na kojoj su bili ini#ijali "S$!P.
) ljeto 1*-1 3itler je oti%ao u 'erlin da stupi u vezu s na#ionalistikim elementima na
sjeveru, za to vrijeme njegova stranka je odluila malo raspraviti o 3itlerovom vodstvu ove
stranke eljeli su se povezati sa Strei#(erom da bi podrezali 3itler krila jer su smatrali da se
pona%a previ%e diktatorski. )brzo su sastavili optuni#u protiv 3itlera pod vodstvom
$reRlera i dijelili je kao letak, ali kada i( je 3itler tuio za klevetu odustali su od optubi.
Poetkom 1*-1. izlazi <olkis#(er 'eoba#(ter, dnevnik u kojemu 3itler svaki dan ima
mogunost propovijedati strankino evan5elje. 1*-0. u stranku se ukljuio &udol4 3ess koji je
zadivio 3itlera jednim nagra5enim esejom koji je napisao kao radnju pod naslovom 2akav
mora biti ovjek koji e "jemaku povesti ponovno do njezine stare veliine. !l4red
&osenber koji je esto nazivan kao du(ovni vo5a na#istike stranke u stranku je pristupio
1*1*. 3itlera se dojmila &osenbergova uenost i svidjelo mu se %to mrzi Kidove i bolj%evike.
/oering se upoznao 1*-1 sa 3itlerom i pristupio stran#i i pridonosio njezinoj blagajni, 1*-1,
je postavljen za komandanta S!.
) travnju 1*-1. savezni#i su podnijeli "jemakoj raun za repara#iju, koji se penjao do 11-
milijarde zlatni( maraka. $o%lo je do ubojstva >rzberga, atentata na S#(eidemana, so#ijalista
koji je proglasio republiku. :edan od oboavatelja ove stranke je bio i njemaki 4eldmar%al
>ri#( Cudendor44, kojeg je 3itler odluio iskoristiti kao paravan za preuzimanje politike
moi u 0Qn#(enu sredi%tu 'avarske kroz takozvani 3itlerov pu ili 0ar% na 'erlin ..
studenog 1*-1., kada su na#isti zapoeli mar% iz jedne pivni#e do 'avarskog ministarstva rata
s #iljem izba#ivanja tada%nje 'avarske vlade koju su sainjavali desni separatisti, a poslije su
namjeravali mar%irati prema 'erlinu. 2od tog poku%aja bavarska vojska je uspjela brzo
raspr%iti na#iste i u(ititi 3itlera. ) elji da zadri pozi#iju vo5e 3itler je imenovao !l4reda
&osenberga za privremenog vo5u. Iz zatvora u tvr5avi Candsberg je diktirao svoju knjigu
0ein 2amp4 svom pomoniku &udol4u 3essu. "aime 3itler je bio osu5en na 7 godina
zatvora iako je odsluio samo * mjese#i. ) ovom svom djelu on oblikuje svoje misli koje su
bile presudne za "jemaki na#izam . "a#izam je dakle poseban oblik 4a%izma koji je od
3itlerovog dolaska na vlast postao vladajui oblik dravne doktrine, politike koja e dovesti
do II. svjetskog rata. "a#isti su izgradili kult nepogre%ivog vo5e Fu(rera.
"a#ionalso#ijalistiki nazor su uspjeli nametnuti u sva podruja ivota. ) na#istikoj dravi bi
dakle svi "ijem#i i izvan "jemake bili ujedinjeni, pri tome se treba obraunati s Fran#uskom
iji #ilj je uvijek bila raskomadana "jemaka. Sr na#istike ideje jest nadmo rase,
kon#ep#ije vi%e rase na kojoj se temeljio =rei &ei#(. !rijeva#, dakle "ijema# je po
3itlerovim rijeima postao tako nadmoan gazei druge. Po njemu su Pljeva bili Kidovi i
Slaveni i treba zabraniti mije%anje iste arijevske krvi sa neistom. 3itler je svoje ideje #rpio
od Fi#(tea koji je 1.90. po%to je "apoleon porazio Prusku kod :ene pozvao na okupljanje
naroda. "adalje od 3egela koji je nada(nuo svojom dijalektikom 0arRa i Cenjina i time
pridonuo osnutku komunizma. Po 3egelu je drava sve ona je bila iznad pojedin#a, a rat
pridonosi etikom zdravlju naroda koji je pokvaren dugim razdobljima mira, a zadatak
"jemake je da obnovi Svijet. =ako5er na 3itlere je velik utje#aj imao i =reits#(ke, a on je u
svojoj analizi drave i%ao ak dalje od 3egela i smatra da narod u dravi treba da bude tek
ne%to malo vi%e od roblja, a rat je po njemu najvei izraz ovjeka. "ietzs#(e je najavio
dolazak vi%e rase, nadovjeka, te je umjesto rada savjetovao borbu. =ako5er i Jagner kojeg je
3itler oboavao je propagirao mrnju prema Kidovima.
8a mnoge "ijem#e 3itler je bio izbavitelj drave iz te%ke ekonomske krize koja je (arala u to
doba. 3itlerov kljuni trenutak je do%ao s <elikom depresijom koja za(vatila "jemaku 1*10.
$emokratska vlada, uspostavljena u "jemakoj 1*1*., takozvana Jeimarska &epublika
nikada nije bila pri(vaena od konzervativni( politiara, dok su joj se 4a%isti otvoreno
protivili. So#ijaldemokrati i tradi#ionalne stranke #entra, kao i stranke desni#e nisu imale
program ni odgovor za <eliku depresiju, jedino su "a#isti imali ne%to %to se moglo nazvati
programom te su na izborima u rujnu 1*10. dobili 1.O glasova ili 109 mjesta u &ei#(stagu
Dnjemakom parlamentuE i tako su postali druga stranka po veliini. <eina glasova za na#iste
do%la je od njemaki( seljaka, vojni( veterana i srednjeg sloja, to jest slojeva u njemakom
dru%tvu koji su bili najvi%e pogo5eni s visokom in4la#ijom iz 1*-0,ti( te nezaposleno%u koja
je vladala tokom <elike depresije. )rbana radnika klasa nije previ%e obraala panju na
3itlera i na#iste, dok su gradovi kao 'erlin te &u(rska oblast bili izriito protiv 3itlera. Izbori
iz 1*10. bili su katastro4a za #entar,desnu vladu na elu s 3einri#(om 'rQningom, koja sada
nije imala veinu u parlamentu. Po%to 'rQningove mjere za stabiliza#iju nisu urodile plodom,
vlada je nastojala izbjei predsjednike izbore 1*11. te su s na#istima (tjeli stupiti u dogovor
za produenje mandata predsjednika Paula von 3indenburga kao i njegovog kabineta. 3itler
je odbio dogovor te je nastupio u predsjednikim izborima protiv 3indenburga, i uspio je biti
drugi u prvom kao i u drugom krugu izbora, dobiv%i ne%to vi%e od 17O glasova u drugom
krugu u travnju 1*1-. "akon %to je pobijedio na predsjednikim izborima 3indenburg je
raspustio vladu i imenovao novu vladu s Franzom von Papenom na elu. Papen je odma(
najavio izbore za &ei#(stag za srpanj 1*1-. "a tim izborima na#isti su dobili -10 mjesta i
tako su postali najvea stranka u &ei#(stagu. <einu u &ei#(stagu sainjavali su na#isti i
komunisti, te je sastavljanje bilo kakve vlade u koali#iji s nekom od klasini( stranaka bilo
nemogue. Poslije izglasavanja nepovjerenja Papenovoj vladi koju je podravalo .+O
zastupnika, najavljeni su novi izbori. Papen i 2atolika stranka #entra D8entrumsparteiE
zapoeli su pregovore s na#istima za 4ormiranje koali#ijske vlade, ali 3itler je postavio te%ke
uvjeteB za(tijevao je mjesto kan#elara te predsjedniki dogovor o dobivanju mogunosti
kori%tenja izvanredni( mjera. Propast dogovora s vladom, kao i elja na#ista da zadobiju
podr%ku radnike klase samo je odvratila pojedine nji(ove pobornike, pa su tako izborima u
studenom 1*1-., na#isti izgubili ne%to glasova i zastupnika u &ei#(stagu. 6vaj gubitak
podr%ke nije uvelike smanjio nji(ovu mo, jer su jo% ostali stranka s najvi%e zastupnika u
parlamentu. Po%to Papen nije uspio 4ormirati vladu, predsjednik 3indenburg otpu%ta ga i
imenuje generala 2urta von S#(lei#(era koji je obeao da e uspjeti sastaviti veinsku vladu u
pregovorima sa so#ijaldemokratskim radnikim strankama kao i s disidentskim na#istikom
4rak#ijom predvo5enom /regorom Strasserom. Papen i !l4red 3ugenberg, koji je tako5er bio
predsjednik "jemake na#ionalne narodne stranke D$"<PE, stranka koja je prije na#ista bila
vodea desna stranka u "jemakoj. 3ugenberg je nagovarao 3indenburga da imenuje 3itlera
kan#elarom u koali#iji s $"<P,om., uvjeravajui da e $"<P kontrolirati 3itlera. )
nemogunosti da stvori koali#ijsku vladu S#(lei#(er je traio od 3indenburga da raspusti
&ei#(stag i opet raspi%e izbore. 3indenburg ga je otpustio i imenovao je 3itlera kan#elarom,
Papena zamjenikom kan#elara, dok je 3ugenburg bio imenovan za DblagajnikaE ministra
ekonomije. 2abinet predsjednika sadrao je samo jo% tri predstavnika na#istike strankeF
3itlera, /Gringa, i Jil(elma Fri#ka. $ana 10. sijenja 1*11., !dol4 3itler je poloio slubenu
zakletvu za kan#elara &ei#(staga. "a izborima u oujku 1*11., na#isti su dobili ++O glasova,
te su u koali#iji s $"<P,om drali veinu sjedala u &ei#(stagu. $obiv%i tako veinu u
&ei#(stagu, koali#ija je iskljuila komuniste iz parlamenta i tako se rije%ila oporbe. "edugo
nakon toga pro%ao je 8akon punomoi >nabling !#t, koji je 3itlera postavio za diktatora, dok
je na#istiki kabinet imao mo stvaranja novi( zakona bez uplitanja &ei#(staga. ) 8akonu
punomoi na#istiki kabinet mogao je samo potvrditi prijedloge koje je postavio kan#elar, a
diktatorske su ovlasti trebale istei nakon etiri godine ili u sluaju da se uspostavi nova
vlada. 6vaj zakon bio je produavan bez ikakve debate ili oporbe sve do kraja $rugog
svjetskog rata. 6dma( nakon izglasavanja zakona o punomoi, na#istiki kabinet je izglasao
#ijeli niz dekreta kroz kojim se zabranio rad stranki, kao i bilo kakve opozi#ije ili kritike nove
vlasti. ) samo nekoliko mjese#i nakon imenovanja za kan#elara, 3itler je zadobio apsolutnu
vlast. ) kolovozu 1*1+. umire predsjednik Paul von 3indenburg, i umjesto raspisivanja
izbora za novog predsjednika, 3itlerov kabinet je izglasao zakon o spajanju uloge kan#elara i
predsjednika. 3itler je sada imao tri 4unk#ijeF predsjednika na#istike stranke, kan#elara, i
predsjednika drave. 6va konsolida#ija snaga bila je potvr5ena od strane birakog tijela
sredinom kolovoza 1*1+. 6sigurav%i apsolutnu politiku vlast bez veinske podr%ke
njemakog birakog tijela, 3itler je (tio zadobiti nji(ovo povjerenje kroz svoje govore, kao i
kroz vje%tu medijsku kampanju koju je provodio njegov %e4 propagande $r. :osep( /oebbels.
/oebbels je u suradnji s 3itlerom i "a#istikom partijom uspio uvjeriti veinu "ijema#a da je
3itler bio spasitelj "jemake od ekonomske depresije, komunista, <ersajskog ugovora i
jarma Kidova. Mim je zadobio mo, 3itler je pokrenuo jednu od najvei( ekonomski(
ekspanzija "jemake. Poveao je industrijsku proizvodnju i pokrenuo je velike gra5evinske
pot(vateF izgradnju auto #esta Dautoba(nE, eljezni#a, akumula#ijski( jezera, stanova... 2roz
ovu ekspanziju ostvario je gotovo potpunu zaposlenost, i pro%irio je ekonomsku i industrijsku
bazu. 2roz propagandu i razne druge programe promovirao je razvoj zdravstva, %kolstva i
obiteljskog ivota u kojem mu%kar#i rade dok ene brinu za Pkuu, dje#u i odlaske u #rkvu. )
"oi dugi( noeva -*. lipnja ? 10. lipnja 1*1+. 3immler po naredbi 3itlera ubija >rnsta
&G(ma glavnog komandanta S! i njegov najblii krug suradnika, kao i druge politike
protivnike i poten#ijalne protivnike. "a#istiki kabinet 1*17. godine s "urenburgskim
zakonom oduzima Kidovima pravo na njemako dravljanstvo, te su protjerani sa svi(
dravni( poslova, te bavljenjem bilo kakvim pro4esionalnim zvanjima i nije im dozvoljeno
posjedovanje tvrtki. "a Kidove se obru%ila medijska kampanja mrnje. Pritisak na nji( je
stalno jaaoF 1*1.. u 2ristalnoj noi 2ristallna#(t spaljene su sve knjige koje su napisali pis#i
idovskog porijekla. Pod ovim pritis#ima izme5u studenog 1*1.. i rujna 1*1*. iz "jemake
bjei vi%e od 1.0,000 Kidova, dok je sva imovina koja je ostala iza nji( na#ionalizirana. 6d
1*+1. donesen je zakon gdje su svi Kidovi bili primorani nositi utu $avidovu zvijezdu kada
se nalaze na javnim mjestima.) oujku 1*17. 3itler je prekr%io <ersajski ugovor, nakon %to je
ponovno uveo regruta#iju te poeo naoruavati "jemaku. Stvorio je novu ratnu mornari#u
D2riegsmarineE i vojno zrakoplovstvo DCu4tLa44eE. &egrutiranje velikog broja mu%kara#a i
ena u vojne jedini#e smanjilo je nezaposlenost no isto tako je izobliilo ekonomiju
"jemake. /odinu dana poslije, u oujku 1*16. 3itler je ponovno prekr%io <ersajski ugovor,
reokupirav%i demilitariziranu zonu Porajnje D&(inelandE. 2ad je 3itler vidio da nikakav vojni
odgovor nije uslijedio od 'ritanije i Fran#uske, njemu je to dalo (rabrosti u novim
pot(vatima. ) srpnju 1*16. izbija Npanjolski gra5anski rat, i 3itler %alje svoje vojne snage u
pomo puistu generalu Fran#is#u Fran#u pri zauzimanju vlasti. Fran#is#o Fran#o je poveo
pu protiv koali#ije lijevi( stranaka Popular Front koji su pobijedili na izborima. Npanjolska
je postala probni poligon za njemaku vojsku i avija#iju, gdje su se isprobavala nova oruja
kao i upotreba novi( vojni( doktrina. Izme5u "jemake i Italije progla%eno je savezni%tvo ,
nazvana 6sovina. 6vo savezni%tvo je proklamirao /aleazzo ;iano -7. listopada 1*16., koja je
kasnije pro%irena prikljuivanjem :apana, 0a5arske, &umunjske i 'ugarske. 6vo kolektivno
savezni%tvo zvalo se Sile osovine.
6sim Kidova u ovo sistematsko ubijanje tako5er su bili ukljueni i sljedeiF komunisti,
(omoseksual#i, &omi, (endikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psi(iki bolesne osobe,
sovjetski ratni zarobljeni#i, pripadni#i vjere :e(ovini( svjedoka, poljski intelektual#i,
protivni#i na#istikog reima, katoliki i protestantski sveeni#i i redovni#i, vo5e radniki(
sindikata i mnogi drugi. 6va elimina#ija nepoeljni( od strane na#ista naziva se 3olokaust.)
ovom istrebljenju Dgeno#iduE glavnu ulogu igrao je 3immler, dok su ostale na#istike
glave%ine skupa s 3itlerom podravali ideju o masovnom istrebljenju Kidova kori%tenjem
otrovnog plina. 6va odluka je pala negdje u jeseni 1*+1, a kasnije se re4erira i spominje pod
nazivom P8avr%na solu#ija idovskog pitanjaP. $a bi se uspostavila bolja koordina#ija izme5u
razni( dravni( tijela organizirala se kon4eren#ija u blizini 'erlina koja je nazvana
2on4eren#ija u Jannseeu, koja je odrana -0. sijenja 1*+-. na kojoj je sudjelovalo petnaest
glavni( na#istiki( slubenika. 2on4eren#iju su predvodili &ein(ard 3eIdri#( i !dol4
>i#(mann. 8abilje%ke i dokumenta#ija s ove kon4eren#ije su najbolje dokazali da je 3olokaust
bio planiran s vr(a. "ekoliko tjedana poslije --. veljae 1*+-. 3itler je izjavio svojim
najbliim suradni#ima, %to je zabiljeenoF P...zdravlje na#ije ponovno emo povratiti kad se
rije%imo KidovaP
7. 0A4I;A+ % ITA:IJI
) periodu izme5u dva svjetska rata pojavljuju se u pojedinim dravama totalitarni politiki
sistemi , koji se zajedniki nazivaju 4a%istiki. 0e5u njima su, naravno, postojale znaajne
razlike, ali su neke bitne odredni#e bile itekako zajednike. =i sistemi javljaju se u onim
modernim dravama u kojima parlamentarna demokra#ija nije bila stabilna u drugoj polovini
1*. st. $akako, radi se o Italiji, :apanu i "jemakoj. Postojali su razni unutra%njopolitiki i
vanjskopolitiki razlozi za razvoj takve situa#ije u navedenim dravama. <ersailleskim mirom
te su drave dobile manje no %to su oekivale ili su taj mir smatrali sramotnim te se u
nji(ovim dru%tvenim strukturama javljaju jake politike konzervativne stranke. "aravno, te
stranke za(tijevale su reviziju pret(odno navedenog mira te su u svojoj vanjskoj politi#i
zauzimale agresivna stajali%ta prema susjednim zemljama. 'udui u to vrijeme jaa krupno,
kapitalistika liberalna buroazija srednji sloj, pogo5en neima%tinom i gla5u, trai promjene.
6piru se kapitalizmu i monopolizmu, ali ne odobravaju izdvajanje posebne so#ijalistike
radne klase.
=ermin @4a%izamA dolazi od talijanske rijei @4as#ioA %to znai sveanj ili snop. Prema tome,
@4as#esA znai snop prua sa sjekirom, koji je u starom &imu bio simbol dravne vlasti i
zajedni%tva tj. ujedinjenosti i saveza. ) uem znaenju oznaava politiki reim u Italiji od
1*--. ? 1*+7. godine.
Fa%izam je uvijek bio i ostao Ddo danasE politiki pokret i reimB svesti ga na njegovu
ekonomsku matri#u svakako je potrebno i znanstveno neop(odno, no ne smije se svesti
iskljuivo na ekonomski 4enomen. Fa%izam je, u biti, utjelovljenje prava @reak#ijeA na sve
snanije pro#ese modernog egalitarizma. Stoga se moe rei kako je 4a%izam organski izrastao
iz politikog liberalnog tkiva kao tenden#ija da se elitarni i autoritarni karakter drave oslabi,
ali ne do kraja. Fa%izam se unutar totalitarni( sistemima razlikuje od so#ijalizma, jer bitno
iskori%tava najvee pogre%ke so#ijalistikog pokreta. "ije nikako sluajno %to je jedan od
0ussolinijevi( uitelja, Sorel, teorijski lider radnikog pokreta. )jedno je Sorel i teoretiar
nasilja kao etiki usmjerene sile. $akle, 4a%izam se javlja polako kao ideja koja %iri prezir
prema pridobivanju ljudi na pristanak, prema demokra#iji, suoavanju ideja, politikoj slobodi
i drugim slobodama.
)pravo trideseti( godina, =ogliatti je napokon de4inirao talijanski 4a%izam Dkao poseban
ogranak 4a%istiki( pokretaE u svojim @&aspravama o 4a%izmuA kao reak#ionarni masovni
reim.
>rnest 'lo#( tvrdi da je 4a%izamF @politika mobiliza#ija zaostali( sektora dru%tva,
mobiliza#ija nezadovoljstva moderniza#ijom, ra#ionaliza#ijom i dru%tvenom eman#ipa#ijomA.
Fa%izam je vidio spas u vrsto organiziranoj i autoritarnoj, ali na#ionalnoj dravi, koja bi
ukinula @truli liberalni parlamentarizamA i klasnu borbu kojoj je teio radniki stale. Ideal
mu je bio stale%ki ure5eno dru%tvo, koje bi se oslanjalo na solidarizam, ali bi sauvalo
privatno vlasni%tvo nad sredstvima za proizvodnju.
Fa%izam je imao i svoju vojsku, koja mu je sluila za vr%enje 4izikog nasilja nad politikim
protivni#ima. $o vlasti su 4a%isti dolazili na nain da su se povezivali s tradi#ionalnim
vladajuim elitama, koje su u 4a%izmu vidjele spas od liberalnog i so#ijalistiki orijentiranog
stanovni%tva. $akle, tako oslobo5en 4a%izam omoguio je 4a%istima ukidanje demokratske
politike institu#ije, gaenje veinu ovjekovi( prava i sloboda te uvo5enje najbrutalnije i
najne(umanije diktature u suvremenoj ljudskoj povijesti. $rave koje su dopustile da nji(ova
vodea ideologija postane 4a%istika postaju glavni kriva# i pokreta II. svjetskog rata.
6d 1.90,i( u Italiji postoje tzv. @4as#iA, ispoetka kao ogranak radnikog pokreta, a kasnije
nastupaju u si#ilijanskom agrarno,revolu#ionarnom pokretu. "ji(ov naziv preuzima i glavni
predstavnik 4a%izma u Italiji, 'enito 0ussolini te ga 1*17. koristi za svoje interven#ionistike
skupine koje su se zalagale za ulazak Italije u rat na strani !ntante. /odine 1*1*. u 0ilanu
obnavlja svoje skupine koje vi%e nisu u potpunosti na strani ljevi#e, nego krajnje desni#e.
Prvi 4a%istiki program donijeli su talijanski 4a%isti u proljee 1*1*. i iste godine se 4a%istiki
sljedbeni#i javno prozivaju 4a%istima. =ome je pret(odila propaganda i organizirana
teroristika aktivnost talijanski( na#ionalista i 'enita 0ussolinija. Italija je u to vrijeme bila
orijentirana na osvajanja u !4ri#i, ;rvenom moru i >tiopiji. "akon toga 4ormira se i
=alijanska na#ionalistika partija, a njen program isti#ao je jaanje vojske i orijenta#iju na
kolonijalna osvajanja. =alijanski pjesnik /abriele $S!nnunzio sa svojim anar(o,4a%istikim
pokretom 1*1*. godine zaposjeo grad &ijeku i proglasio talijansku regen#iju 2varnera. 1-.
studenog 1*-0., 2raljevina Italija i 2raljevina S3S potpisuju &apallski ugovor kojim obje
strane priznaju potpunu slobodu i nezavisnost $rave &ijeke i obavezuju se da e to vjeno
po%tivati. =im aktom stvorena je Slobodna $rava &ijeka koja e de 4a#to postojati jednu, a
de iure etiri godine. "ovostvorenu dravu odma( priznaju sve svjetske sile ukljuujui S!$,
Fran#usku i <eliku 'ritaniju. $S!nnunzio ne priznaje sporazum te je ak#ijom talijanska
regularna vojska istjerana iz grada D@2rvavi 'oiA -+.,10. prosin#aE. /odine 1*-1.
odravaju se prvi parlamentarni izbori na kojima se suprotstavljaju autonoma%i i na#ionalni
pro,talijanski blok. !utonomna stranka, Duz podr%ku i veine glasova rijeki( 3rvataE dobiva
677., a na#ionalni blok D4a%istika, liberalna i demokratska strankaE 1++1 glasa. Predsjednik
<lade postaje %e4 !utonomne stranke &i#ardo 8anella. /odine 1*--. 4a%isti izvode pu, a
legalna <lada bjei u 2raljevi#u. /odine 1*-+. &imskim ugovorom 2raljevina S3S pristaje
na prikljuenje &ijeke Italiji, a <lada S$& taj in smatra me5unarodno pravno ni%tavnim te
nastavlja djelovati u izgnanstvu. 2asnije e kapitula#ijom Italije rijeko pitanje ponovno
postati aktualno te grupa gra5ana 1*++. godine objavljuje SCiburnijski memorandumS kojim se
predlae kon4ederalna drava s tri kantona &ijekom, Su%akom i 'istri#om. 6to#i 2rk, ;res i
Co%inj u%li bi u zajedniki kondominij. Predsjednik rijeke <lade u egzilu &i##ardo 8anella
trai ponovnu uspostavu Slobodne $rave &ijeke budui talijanska aneksija 1*-+. godine nije
bila me5unarodno priznata.
2onkretni za(tjevi 4a%istikog programa bili su kon#entrirani u osnovna etiri podrujaF
politiko, so#ijalno, vojno i 4inan#ijsko. ) podruju politike za(tjeva pravo glasa s aktivnim i
pasivnim pravom i za ene, punoljetnost, kojim se stjee pravo glasa, ukidanje senata,
osnivanje na#ionalni( savjeta za industriju, transport, zdravstvo itd. te sazivanje narodne
skup%tine.
"a so#ijalnom polju zalae se za zakonsko reguliranje maksimuma trajanja radnog dana od .
sati, odre5ivanje minimalne nadni#e, parti#ipa#ija radnika u vo5enju industrije, ovla%ivanje
proletarijata za rukovo5enje industrijama i javnim slubama, sre5ivanje problema oko
eljezni#a i organiziranje zdravstvenog osiguranja za ranjenike i invalide te smanjenje
starosne grani#e radnog vijeka s 61 na 77 godina.
"a vojnom planu planira samo uvo5enje na#ionalne mili#ije u iskljuivo obrambene svr(e i
na#ionaliza#iju svi( tvorni#a oruja.
) podruju 4inan#ija predvi5a vrlo progresivan porez na kapital, sekvestriranje ukupne
imovine svi( vjerski( zajedni#a i dr.
0ussolinija su nazivali i marksistom %to danas izaziva u5enje. "aime, 0ussolinija je
odre5ivalo njegovo malogra5ansko podrijetlo. "jegov ota# bio je vlasnik malog imanja i
bravar, a majka uitelji#a. &azlog %to su bili siroma%ni treba traiti u politikoj strasti njegova
o#a koji je esto bio odsutan za vrijeme radnog vremena. Pouzdani izvje%taji svjedoe nam
kako je 0ussolini bio snaan djeak i vo5a bande koja je tumarala padinama Forlimpopolija i
po klisurama oblinje rijeke. )vijek je spominjao nesretnu epizodu iz svog %kolovanja kako
su njega i jo% jednog 5aka za vrijeme objeda razdvajali i stavljali za @stol siroma(aA.
0ussolijija jo% od poetka njegove politike karijere vizionarski nazivaju @du##e,omA, a na
kraju e i postati @du##e 4a%izmaA. $akle, osim nepravde koju je proivljavao, na 0ussolinija
je vaan utje#aj imao ota# koji ga je uveo u so#ijalistike misaone tokove i uputio ga u
so#ijalistiku literaturu. Svojim gra5anskim pozivom nastavnika 4ran#uskog jezika i
knjievnosti u osnovnoj, a poslije i u srednjoj %koli, nije se dugo bavio. "akon toga e poeti
ure5ivati u Nvi#arskoj neke so#ijalistike novine, a u !ustriji postaje tajnik @&adnike
komoreA i urednik jednog tjednika. "akon kongresa oblasti >millia postaje direktor lista
@!vantiA te postaje najivopisnija linost Partije. 6va partija odgajala je snage uz iju je
pomo 0ussolini uspio 4ormirati koali#ijsku vladu 1*--. godine.
oetkom rata 0ussolini je nastupao u du(u odluka II. interna#ionale, me5utim, kasnije je
promijenio mi%ljenje i orijentirao se sasvim u suprotnom smjeru. ) @!vantijuA je objavio
uvodnik o ijem sadraju nije znao niti jedan urednik. ) njemu zagovara ulazak Italije u rat
na strani >ngleske i Fran#uske. &ukovodstvo @So#ijalistike partijeA odma( ga je smijenilo.
"akon toga odlazi u rat i biva ranjavan te se vraa u Italiju i ranjavanje postaje njegov glavni
adut kojim prisvaja na svoju stranu brojne =alijane. 2asnije pokree vlastiti asopis @Il
Popolo dSItaliaA i iz njegova naziva izba#uje @so#ijalistiki listA te ga naziva @listom bora#a i
proizvo5aaA. &adnike koji su %trajkali, podravao je, a kad je 1*--. bankrotirala banka,
istupio je kao branila# @mali( %tedi%aA. $akle, vrlo se vje%to prikazivao u narodu kao onaj koji
e zemlju izvui iz krize i donijeti joj blagostanje.
7
Sam akt preuzimanja vlasti u Italiji nije
bio dravni udar, niti veliki masovni pokret. ) biti su 4a%isti tako lako do%li na vlast da su se i
stidjeli te lakoe pa se nji(ov ulaz u &im, zbog stvaranja privida agresivnosti, prenapu(ano
naziva @0ar% na &imA. /otovo svuda sjevernoj Italiji 4a%isti su zaposjeli javne ustanove,
banke i druge institu#ije, a vlasti im se nisu opirale. ) prin#ipu se preuzimanje doga5a
sveano, npr. u =rstu su 4a%istike vo5e u%le s biv%im predstavni#ima vlasti ispijajui
%ampanja# i %alei se kako e se uskoro morati me5usobno poubijati.
0ussolini je uspio dobiti od skup%tine povjerenje za svoju vladu sa 106 naprema 116 glasova.
Ispoetka radi u skladu s odredbama Skup%tine, no ubrzo e u Skup%tini sjediti iskljuivo oni
vjerni samo njemu. "a izborima 6. travnja 1*-+. godine njegova 4a%istika tj. @na#ionalna
listaA dostigla je 6+,*O glasova %to e mu u parlamentu donijeti 19+ mjesta. <e 1*-7. godine
odrava govor koji predstavlja zavr%etak prvog perioda D@prijelazni period 4a%izmaAE, i
zapoinje masovno oivljavanje 4a%izma. Sva vlast pre%la je u ruke 4a%ista. "akon toga slijede
@potpuno 4a%istikiA zakoni, tj. dolazi do diktature, koja vi%e nije bila @iza paravanaA. "a
osnovi )stava 2arla !lberta iz 1.+.. imenovao je i opozivao ministre. )slijedit e i zakon o
7
tiskanju koji izvr%ava preobrazbu talijanski( glavni( glasila. "a sastanku u sijenju 1*-1.
godine donosi se i zakon o @dobrovoljnoj mili#iji za narodnu za%tituA. ;rne ko%ulje koje e
poloiti vjernost kralju, ali u slubi predsjednika vlade, imat e dunost obrane @prava
revolu#ijeA. /odine 1*-6. raspu%taju se sve politike stranke i uspostavlja se jednopartijska
vlada na elu s @Fa%istikim vijeemA. &aspu%taju se sindikati i savezi poduzetnika D@Povelja
radaAE. 6pozi#ija je gotovo potpuno i%ezla, a me5u prvim rtvama je bio gorljivi protivnik
0ussolinija, 0etteoti.
)sporedno s pret(odnim rigoroznim mjerama 0ussolini se trudio podii nivo naobrazbe,
nastojao ublaiti gospodarsku ovisnost o inozemstvu D@bitka za itoAE i provodio je
meliora#iju tj. isu%ivanje movara. <je%to izbjegava sukob s 2atolikom #rkvom koja je bila
na njegovoj strani u borbi protiv so#ijalizma i komunizma, slobodnog zidarstva i liberalizma.
"astupaju tzv. lateranski sporazumi 1*-*. godine i rje%ava se kon4likt jo% iz 1.91. godine.
<atikan je napokon priznat kao podruje pod papinskom jurisdik#ijom te se utvr5uje da je
katolika vjera dravna, da je u %kolama vjeronauk obavezan predmet te da je #rkveno
sklopljen brak pravovaljan.

/odine 1*11. poinje se izraavati kriza koja je za(vatila Italiju
gotovo u svim podrujima dru%tvene djelatnosti. =e godine zabiljeeno je da 116 000
nezaposleni( ima samo u poljoprivrednom sektoru. 0ussolinijev 4a%izam sve je vi%e
optereivao dravu i izazivao nezadovoljstvo stanovnika. 2riza #ijena pogodit e stanovnike
itave Italije i situa#ija postaje gotovo neizdriva.
0ussolini je esto izjavljivao kako je protivan svakoj rasnoj superiornosti, me5utim, poinju
sustavni progoni Kidova. 6glasila se i 2atolika #rkva koja se nije mogla sloiti s time.
"akon dono%enja rasni( zakona 2atolika #rkva prelazi u opozi#iju reimu. )pravo su nasilje
i brutalnost naje%e rijei kojima se poku%ava objasniti vladavina 4a%ista. "asilje u 4a%izmu
nije samo odraz politike potrebe, tj. ono nije sredstvo samo za ouvanje poretka i uope
dolaska na vlast, nego je dio 4a%istike demagogije koja je pouzdana metoda pri iskljuivanju
kritikog mi%ljenja, navikavanja na nasilje i odobravanja nasilja. =ime se lomi individualnost.
)pravo je zato rat potreba 4a%izma. &at tada za obmanutu i (ipnotiziranu masu vi%e ne moe
biti drugo nego pravedna osveta za nepravde.
aE >tiopski rat
Poten#ijalni izlaz iz opeg nezadovoljstva i krize 0ussolini je vidio u ratu za >tiopiju. $a bi
objasnio rat 0ussolini je u novinama objavljivao kako ima previ%e stanovnika. S poveanjem
nataliteta ubrzo je u Italiji ivjelo +1 milijuna ljudi, a proizvodne mogunosti i mogunost
zapo%ljavanja bile su daleko manje. "o, ni to nije ptavi razlog ulaska Italije u rat. ) su%tini,
0ussolini je elio mo, presti na#ije i Italije. <e u rujnu 1*17. godine pala je odluka o ratu.
) jednom trenutku, kad je taj rat bio iskljuivo ekspanzionistiki, veina stanovni%tva nije bila
zainteresirana, a u drugom trenutku, taj rat postaje stra(ovito popularan jer je >ngleska uinila
jednu gre%ku. &adi se o prijetnji koju neposredno engleska 4lota ini u Sredozemlju. Prijetnja
je u stvari bila ble4, jer nije bila bojovno spremna da bi se mogla upustiti u eventualni sukob.
=aj engleski proma%aj i%ao je u prilog 0ussoliniju koji je u javnost odaslao vijest o
engleskom ugroavanju Italije. Poslije progla%enja @;arstvaA Dsvibanj 1*16.E dolazi ipak do
promjena. Industrija je ve iskljuivo vojna i kako bi napredovala jedino je korist mogla
izvlaiti iz rata, tako da se pritiskom industrijala#a %iri intenzivna elja za ratom. $akle, Italija
provodi otvorenu agresiju na >tiopiju. Iz svoje kolonije Somalije napada >tiopiju. >tiopski
beduini neko su se vrijeme opirali tenkovima i drugim modernijim i nadmonijim ratnim
sredstvima i iste godine >tiopija pada u ruke =alijana. >tiopija je bila lani#a @$ru%tva
narodaA, no nikakvi prosvjedi nisu utje#ali na talijansku vladu i >tiopija slubeno postaje dio
talijanskog imperija 1*16. godine.
bE @6S6<I"! &I0 ? '>&CI"A I @M>CIM"I P!2=A
"akon rata s >tiopijom dolazi i do interven#ije u Npanjolskoj. &atna industrija tjerala je Italiju
sve vi%e u rat. 0e5utim, talijanske snage nisu nikako bile dovoljne da same ratuju. 8bog toga
se 0ussolini okree "jemakoj i 3itleru. 6(rabren time prkosi nesvrstanoj Fran#uskoj,
pomaui generala Fran#a u Npanjolskoj. =ako se vee 1*19. borila talijanska armija od .0
tisua vojnika, opremljena najsuvremenijim orujem, na strani generala Fran#a. Kelja za
zauzimanjem dijelova Fran#uske, Italiju je sve vi%e pribliavalo otvorenom sukobu s
Fran#uskom, a neizravno s >ngleskom, ali zato ju je sve vi%e vezala s 3itlerom.
=ako 0ussolini objavljuje jedinstvo njemake i talijanske vanjske politike i dolazi do tzv.
@osovine &im ? 'erlinA.
6
0ussolinijevi rasistiki zakoni, koji su bili zapravo dodvoravanje
3itleru, izazvali su o%tru kritiku 2atolike #rkve koja mu je, nakon pruene podr%ke za
ratovanje u >tiopiji i ratovanju na strani katolika Fran#a, odluila stati u opozi#iju. )slijedit
e @elini paktA koji e taj ras#jep izme5u ;rkve i 0ussolinija sve vi%e produbiti Dsvibanj
1*1*.E. Pakt se od poetka zasnivao na ozbiljnoj dvosmislenosti, tj. na njemakoj lai.
6
:ednostavno, napad na Poljsku nije bio sluajan, jer je 3itler elio taj koridor koji povezuje
istonu Prusku s "jemakom. =alijanskog predstavnika slagali su u 'erlinu i im je oti%ao
3itler odrava tajni sastanak. 2od 3itlera se sastaju /Gering i drugi generali. 8akljuak
sastanka je bioF @6no %to (oemo jest pro%irenje na%e zemlje prema istokuTA. 0ussolini se ve
tako ba#io u pustolovinu pognute glave koja e ga dovesti do katastro4e. =o je bio is(od
posljednje 4aze 4a%izma, zapoete 1*16. godine, 4aze koja je obiljeena potpunim prekidom
odnosa izme5u reima i zemlje. Italija je uvedena u II. svjetski rat.
#E &at s /rkom i tok $rugog svjetskog rata
/rka je odbila -.. listopada 1*+0. 0ussolinijev ultimatum tj. da se Italiji ustupe neka
upori%ta na njenom teritoriju. 8bog toga su talijanske snage iz !lbanije nasrnule na /rku.
/rka vojska se ipak nakon neki( poetni( neuspje(a uspjela konsolidirati i poinje vraati
svoje izgubljene teritorije. Istovremeno se u grkim lukama iskr#avaju >nglezi, a njemake
trupe prolaze kroz 'ugarsku. 8bog uplitanja "ijema#a, iako grka vlada nije bila potpuno
poraena, potpisana je kapitula#ija, a britanske snage zapoinju svoju evakua#iju. Iako je
grki narod ostao bez svoji( vo5a, nastavio je svoju borbu protiv okupatora %to e rezultirati
vo5enjem partizanskog rata s obiljejima gerilskog rata. 'ez vei( uspje(a, =alijani napu%taju
/rku na ijem se teritoriju nakon poraza 4a%izma 4ormiraju dvije drave, jedna slobodna,
partizanska, a druga kvislin%ka, tj. okupirana. "a samom e kraju 1*+*. godine u /rkoj otpor
protiv 4a%izma zavr%iti kao borba protiv monar(istike i imperijalistike vladavine.
Italija se ve na poetku saveza pokazala kao slab saveznik. ) #ijelom ratu talijanska 4lota
nije imala ulogu koja je odgovarala njenoj stvarnoj snazi. 0ussolini se elio izjednaiti na
vojnom planu sa svojim @saveznikomA barem na kopnu, no bez drugog pravog razloga
napada /rku D-0. listopada 1*-0.E. ) rujnu 1*+0. godine sile @osovineA sklapaju s :apanom
savez i kriju se pod nazivom @=rojni paktA. "akon sklapanja ovog saveza 3itler se odluuje
napasti Sovjetski savez i poinje provoditi @plan 'arbarossaA.
) to vrijeme nastupa i politika i dru%tvena kriza u :ugoslaviji jer vlada ;vetkovi ? 0aek
pristupa @=rojnom savezuA 1*+1. godine. <odstvo 2P: organizira masovne demonstra#ije, a
knez Pavao je smijenjen i na vlast se penje general Simovi koji progla%ava nepunoljetnog
Petra II. 2ara5or5evia punoljetnim. 8bog toga dolazi do interven#ije "jemake koja je
eljela mir u >uropi dok ratuje sa Sovjetskom savezom. :ugoslavenska je vojska kapitulirala
za 11 dana, drava se raspala F Sloveniju su podijelili "ijem#i i =alijani, vei dio $alma#ije,
'oku 2otorsku i otoke okupirali su tako5er =alijani, 0akedonija je pripala 'ugarima, a
0e5imurje i Prekomurje 0a5arima.
Prvi put izravno se prije napada na :ugoslaviju susreu @oi u oiA !nte Paveli ? mla5i i
0ussolini i dogovor je pao. Italija e, kako je obeao 0ussolini, omoguiti usta%ama
4ormiranje svoje vlasti u 3rvatskoj uz zadovoljenje talijanski( pretenzija na istonoj obali
:adrana D$alma#ijaE.
9
"a elu (rvatske delega#ije Paveli odlazi u &im 1.. svibnja 1*+1.
godine i potpisuje tzv. @&imske ugovoreA kojima su utvr5ene grani#e Italije s novonastalom
"$3. )tanaenom grani#om Italija je prisvojila najrazvijeniji dio (rvatske obale. 3rvatskoj,
dakle, ostaje samo podvelbitski dio 3rvatskog primorja i obala od 6mi%a do $ubrovnika koji
je bio gotovo beznaajan.
) Italiji se brojnim proglasima jo% 1*+0. i 1*+1., usred rata, poziva na ru%enje 4a%izma,
prekidanje veza s "jemakom itd. /odine 1*+1. pojavljuju se veliki %trajkovi iz vi%e
politiki( nego ekonomski( razloga.
.
) rujnu 1*+1. godine Savezni#i se iskr#avaju kod
Salerna na Si#iliji i talijanska buroazija reagira dravnim udarom -7. srpnja 1*+1. godine u
kojemu je 4sa%izam oboren, a 0ussolini u(ien. 0e5utim, "ijem#i vo5eni pod mar%alom
2esselringom uspostavljaju vrst obrambeni 4ront i desantom padobrana#a osloba5aju
0ussolinija, koji je bio zatvoren na /ran Sassu. 0ussolini u sjevernom dijelu, gdje su
gospodarili "ijem#i, osniva svoju novu so#ijalnu republiku, marionetsku 4a%istiku dravu.
Italija e kapitulirati *. rujna i nakon toga se sve vi%e razvija partizanski pokret, koji vodi
borbe protiv okupatora i nove 0ussolinijeve republike u sjevernoj Italiji. ) Italiji je taj
pokret bio najjai i naje%i u odnosu na ostale sline pokrete u itavoj >uropi. "a njegov
razvoj utje#ala su i saveznika iskr#avanja na jugu Italije, a s druge strane
"arodnooslobodilaka vojska :ugoslavije koja je oslobodila velik dio Slovenskog primorja i
Istre, te injeni#a da se talijanska vojska ve raspala.
) to vrijeme nastaju razliiti, a opet slini pokreti, koji su ak bili i pod vodstvom komunista,
tzv. garibaldinske brigade. <e u ljetu 1*++. godine broj partizana dosee ak 100.000 ljudi,
koji e napredovanjem Saveznika u proljee 1*+7. i poet e podizati ustanke u velikim
industrijskim #entrima na sjeveru i ve e Savezni#i Duz navedenu okolnostE prisilile
njemaku vojsku u Italiji na kapitula#iju.
) travnju 1*+7., u trenu#ima kada su se saveznike snage pribliavale 0ilanu, a njemake
povlaile iz Italije, 0ussolinija su zajedno s ljubavni#om ;larom Peta##i u $ongu na jezeru
;omo -.. travnja 1*+7. kod mjesta /iulino di 0ezzegra u(vatili talijanski partizani pri
9
.
poku%aju bijega u Nvi#arsku. :edan od partizana mu je prilikom u(ienja doviknuoF P8a%to si
izdao so#ijalizamUP. Streljan je po kratkom postupkuB narednog dana 0ussolinijevo tijelo,
zajedno s tijelima drugi( poznati( 4a%ista, obje%eno je naglavake u 0ilanu. &at su preivjeli
0ussolinijeva supruga &a#(ele s dvoji#om sinova D<ittorio i &omanoE i kerkom D>ddaE,
udovi#om gro4a ;iana. =rei sin, 'runo, poginuo je u avionskoj nesrei.
>. SAD I;+E?% $ SVJETSKA RATA
!meriki predsjednik Jilson je u >uropi uivao ugled velikog dravnika i mirotvor#a, %to
se posebno vidjelo nakon zavr%etka Prvog svjetskog rata i u vrijeme trajanja mirovne
kon4eren#ije. 8a trajanja te kon4eren#ije su se stvarali novi politiki odnosi u >uropi, u
ijem je gra5enju najaktivnije sudjelovao i Jilson. Suprotno tome, njegov je ugled u
S!$,u slabio. 'ilo je oito da je poslijeratni S!$ sve vi%e zaokupljen samim sobom te da
se nastoji vratiti predratnoj izola#ionistikoj politi#i. ) proljee 1*1*. godine, nakon vrlo
kratka poslijeratnog zastoja, privreda je poela (vatati zama(. ) to je vrijeme taj preokret
pripisivan neutaenoj potro%akoj potranji, ali ga danas ekonomisti pripisuju dravnoj
potro%nji koja je privremeno nastavljena u obliku zajmova savezni#ima i opera#ijama
pomaganja >uropi.
1*1*. godine su pri(vaena dva dodatka )stavu. 6samnaesti amandman je nare5ivao
zabranu estoki( pia, a devetnaesti je dao pravo glasa enama. 6samnaesti amandman je
izvr%io najlo%ije utje#aje na ivotne navike u zemlji. "ezakoniti prodavai i krijumari
alko(ola su se poeli naglo bogatiti vr%ei ak i politike 4unk#ije. 8emlja, koja je nekada
po%tivala zakone, poela je s pra%tanjem gledati na one koji nisu po%tovali osamnaesti
amandmanB dio poli#ije u velikim gradovima bio je potplaen.
Posljednji mjese#i Jilsonova mandata obiljeeni su radnikim nemirima. &adni%tvo je
te%ko poga5ala nekontrolirana in4la#ija te je bilo uznemireno da bi ono %to su postigli
tijekom rata moglo biti ugroeno. Metiri je milijuna radnika, vi%e no ikad do tada, poelo
%trajk za vi%e nadni#e, krae radno vrijeme i bolje radne uvjete. :avno mijenje, lokalne i
dravne vlasti i Jilsonova administra#ija odluno su stali na stranu uprava i sindikati su,
openito gledano, izgubili u tim sukobima.
I na nemirnoj je amerikoj rasnoj boji%ni#i bilo nasilja i nereda. $olazi do vala doseljenja
#rnaki( migranata koji je zapoeo velikim nemirima u istonom St. Couisu 1*19. godine
i dosegnuo vr(una# u provali nasilja u ;(i#agu tijekom V#rvenog ljetaW 1*1*. godine,
nazvanog tako zbog stra%ni( krvoprolia. 6tjerani s :uga diskrimina#ijom i nasiljem, te
privueni u sjeverna, industrijska sredi%ta otvaranjem radni( mjesta tijekom rata, na tisue
se #rna#a naselilo u sirotinjskim etvrtima 'u44ala, ;(i#aga, ;levelanda, $etroita, "eL
Horka i drugi( gradova. "ji(ova prisutnost je doekana ogorenim otporom bijela#a koji
su se pribojavali so#ijalne jednakosti i konkuren#ije za radna mjesta. ) poslijeratnom je
desetljeu linovano najmanje 110 !merikana#a, #rna#a s :uga.
) razdoblju od 1*1*. do 1*-0. mnogi su !merikan#i poeli povezivati Lilsonijanski
idealizam s neispunjenim nadama i osjeajima koji uzrokuju podjele, s nerije%enim
problemima >urope, s ratnom propagandom i upletanjima u inozemstvu, te s visokim
ivotnim tro%kovima. Mak su i najodaniji Lilsonijan#i morali priznati postojanje golemog
kontrasta izme5u dinaminog vo5e iz 1*11. ili nada(nuta propovjednika iz 1*19. i
bolesnog, tvrdoglavog star#a iz 1*1*. godine ija je vlada bila bespomona u rje%avanju
so#ijalni( ili ekonomski( problema. 8ato nije bilo neoekivano da se zemlja s olak%anjem
priklonila sasvim suprotnom tipu vo5enja drave.
) skladu sa svojom politikom izola#ionizma, S!$ nije rati4i#irao ni <ersailleski ugovor,
niti je (tio postati lani#om Cige naroda. =akav politiki stav svoje zemlje Jilson je
doivio kao udara#. Izborna borba 1*-0. godine bila je posve u znaku odjeka amerikog
sudjelovanja u ratu. Predsjednik Jilson vodio ju je uz najvee osobno zalaganje za svoju
politiku. "o, te%ko se razbolio a tako je i njegova $emokratska stranka doivjela teak
poraz.
*
Poslije dugotrajni( raspravljanja, skup%tina je 1*-0. godine predsjednikom
proglasila Jarena 3ardinga, senatora iz 6(ia, kojeg nije ni%ta drugo obiljeavalo kao
predsjednikog kandidata osim same njegove beznaajnosti. ) sljedea tri izborna
razdoblja zemljom su uz veliku veinu vladali republikan#i. 6ni su odbili sudjelovanje u
Cigi naroda i potpisivanje <ersailleskog mirovnog ugovora, ali su, naprotiv, jednostranom
izjavom 1*-1. godine sklopili mir s "jemakom, ne uzimajui u obzir naela Cige naroda.
8emlja jo% nije eljela preuzimati nikakvi( opi( vanjskopolitiki( obveza iz lanstva u
me5unarodnim organiza#ijama, nego je, naprotiv, smatrala da se pod tradi#ionalnom
parolom izola#ije moe povui na svoj prostrani kontinent.
)nato snanom izola#ionistikom raspoloenju, pokazalo se da je potpuno iskljuivanje
iz svjetski( poslova nemogue. Sjedinjene !merike $rave provodile su ne%to %to je bilo
prozvano neovisni interna#ionalizam. 2ao najvea svjetska proizvodna, izvozna i
kreditorska drava, te%ko da su se mogle vratiti svojemu tradi#ionalnom izola#ionizmu i
*
amerike su politike smjerni#e tijekom dvadeseti( godine energino promi#ale amerike
prekomorske trgovinske povlasti#e. =ijekom tog desetljea, ameriki se izvoz vi%e nego
udvostruio, privatni je ameriki kapital odravao na ivotu novu "jemaku &epubliku,
postavljao du(ovno srodne vlade diljem Catinske !merike i potpomagao relativno
umjeren bankovni i industrijski reim u :apanu. Stra( od novi( doseljenika iz june i
istone >urope i nesno%ljivost prema njima pro%irili su se ve davno prije rata. &adniki su
se sindikati dugo protivili pri(vaanju je4tine radne snage, a te(nolo%kim je razvojem
smanjena potranja za nekvali4i#iranim radni#ima. )kidanje je slobodnog useljavanja, kao
i nestanak Vnenaseljeni( prostranstavaW, prigu%ilo tenden#ije otvorenosti, konkuren#ije i
pokretnosti karakteristine za ameriki nain ivota. 6n je ubrzao i asimila#iju.
10
"estankom dobro poznate poplave oajni( novoprido%li#a koje se lako moglo
iskori%tavati, osobe ro5ene u inozemstvu i nji(ova dje#a sve su veom estinom traili
punopravno mjesto u amerikom ivotu i politi#i. Predsjednik 3arding se razbolio
prigodom povratka sa slubenog putovanja u !ljaskuB -. kolovoza 1*-1. godine je umro u
San Fran#is#u. "a mjesto predsjednika je do%ao ;alvin ;oolidge. 8natan dio njegove
karijere javnoga djelatnika bio je besprijekoran, a dunost je predsjednika obavljao uz
bolje poznavanje unutra%nji( i vanjski( poslova nego %to mu se priznaje.
Jall Street je pu#ao od bogatstva. 2rivulje vrijednosni( papira penjale su se do vrtoglavi(
vr(una#a. 'io je to ;oolidgeov boom, i on se tim ponosio.
Preostali je dio desetljea u sredi%tu pozornosti bilo ameriko blagostanje. 6snova je ti(
sretni( vremena bila poveana produktivnost koja je bila zasnovana na napretku
te(nologije, masovnoj proizvodnji i znanstvenom obliku upravljanja. V8latne dvadesete
godineW nisu bile posljednja 4aza kapitalizma na vr(un#u uspona ve posljednja 4aza
reprezentativnog privatnokapitalistikog Vbig businessaW sa simbolikom uspje(a u zvanju i
idealom potro%akog dru%tva.. Pro#vale su nove industrijske grane kao %to su
automobilska i kemijska te proizvodnja putniki( i teretni( zrakoplova. /odine 1*-7.
Fordovi automobili V=in CizzIW stajali su -60 dolara %to je bilo pristupano velikom broju
obitelji, a 1*-*. godine je svaki peti !merikana# posjedovao automobil. &adio, kuanski
aparati i gotova (rana postali su standardne osobine VdobrogaW amerikog ivota.
11
Filmsko platno i sportsko borili%te nisu bili jedine zabave poslijeratni( !merikana#a. "eki
su se priklonili jazzu, izuzetnome #rnakome idiomu. 6stale su zabave srednje klase bile
gol4, tenis, bi#iklistike utrke, plesni maratoni i slino. "o, povlasti#e novog bogatstva
10
11
.
nisu uivali svi podjednako. Iako su srednja i gornja klasa ivjeli lijepo, veliki je broj
!merikana#a , rudari ugljena i tekstilni radni#i, junjaki 4armeri koji nisu imali
pomonu radnu snagu, sezonski radni#i, radni#i koji nisu bili ulanjeni u organiza#ije,
starije osobe, neudane ene, veina #rna#a i 3ispanoamerikana#a ? proivljavao te%ka
vremena.
2rizna stanja u gospodarstvu su redovita pojava nakon ratova. &azumljivo je stoga %to je
do%lo do velike gospodarske krize nakon Prvog svjetskog rata. =aj veliki rat je imao te%ke
posljedi#eF mno%tvo je ljudi poginulo, mnogi su ostali invalidi, razorena su mnoga
materijalna dobra. =ijekom rata je do%lo do veliki( poremeaja u proizvodnji i prometu.
Proizvodilo se najvi%e za ratne potrebe a sa svr%etkom rata je do%lo do obustave takve
proizvodnje. "ovani kapital, uloen u ratnu proizvodnju, te%ko je bilo naplatiti poslije
rata. "ije bilo dostatno novanog kapitala za nove gospodarske pot(vate. <elika
gospodarska kriza koja je zapoela 1*-*. godine najjae je za(vatila S!$.
) ljeto 1*-*., dok su #ijene dioni#a rasle izvan svakog razmjera, veina je industrijski( i
4inan#ijski( strunjaka predvi5ala iskljuivo trajno blagostanje. Predzna#i nevolja,
ukljuujui opi pad maloprodaje i posebno visoka smanjenja proizvodnje i prodaje
automobila i stanova, prolazili su neprimijeeno.
1-
$otada%nji ministar privrede 3erbert
3oover izabran je 1*-.. velikom veinom glasova za predsjednika. 6n je stupajui na
dunost objavio da se !merika nalazi blie od ijedne drave u povijest Vkonanoj pobjedi
nad bijedomW.
-7. listopada 1*-*. godine, na tzv. V#rni petakW do%lo je do bankovnog sloma, kra(a
njujor%ke burze. "aglo je pala vrijednost dioni#a industrijski( poduzea. 8animanje za
kupnju dioni#a bilo je slabo, a to se odraavalo na smanjenje ulaganja i industrijske
proizvodnje i na ograniavanje bankarskog poslovanja. Svakodnevno se otpu%talo
mno%tvo radnika, iz S!$,a se kriza prenosila u sve dijelove svijeta u kojima su bile
angairane amerike investi#ije i kapital. 8a razliku od prija%nji(, ova velika gospodarska
kriza za(vatila je gotovo sve grane gospodarstva. /odine 1*1-. najmanje svaki etvrti
!merikana# je bio nezaposlen. 'lagostanja je, a s njim i du(a Vzlatni( dvadeseti(W,
nestalo.
3ooverova vlada sa svojim ekonomskim naelima uope nije umjela stati na put krizi, i
potkraj njegova mandata bilo je u S!$,u dvanaest do petnaest milijuna nezaposleni(. )
jesen 1*1-. godine novim predsjednikom postao je Franklin $. &oosevelt. "jegova vlada
je pri%la mjerama (itne pomoi, zapo%ljavanju putem veliki( javni( radova, stabiliza#iji
1-
#ijena u poljoprivredi, iskori%tavanju prirodni( sila i slino. =o se nastavilo vladinim
mjerama za ure5enje radni( odnosa i vrlo brzo se nazirao program so#ijalnog preobraaja.
aE Prvi "eL $eal, 1*11.
&ooseveltova je vlada svojim novom politikom gospodarski( i so#ijalni( re4ormi poznatom
pod nazivom "eL $eal nastojala %to vi%e pomoi u uklanjanju krize i njezini( posljedi#a.
11
)
proljee 1*11., 2ongres je niz administra#ijski( mjera pri(vatio dotad neuvenom brzinom.
&oosevelt je poslije saeo svoje #iljeve kao VCijeenje, oporavak i re4ormaW, DV&elie4,
&e#overI, &e4ormWE i ovaj je prvi "eL $eal mogue opisati pomou ta tri &.
1+
$va
najvanija programa oporavka prvog "eL $eala oslanjala su se na dvije glavne metodeF na
dizanje #ijena ograniavanjem proizvodnje i nadzorom nad konkuren#ijom i in4la#ijom
dolara, %to su nepopustljivo za(tijevali zapadni demokrati.

bE $rugi "eL $eal, 1*1+.,1*16.
Prvi "eL $eal postigao je ogranien uspje(B nakon prvi( mjera do%lo je do nagla rasta
proizvodnje i #ijena a zatim se stopa oporavka usporila i ljudi su s(vatili da ekonomska kriza
nije nestala. Poslovne i industrijske organiza#ije, koje su isprva arko eljele pomo "eL
$eala i bile spremne obeati drastine re4orme, nisu vi%e bile zadovoljne djelominim
uspje(om. Predsjednik je dao potporu novom nizu mjera. 6vaj drugi "eL $eal, koji se esto
spoznaje kao liberalniji od prvog, nije bio usmjeren na sustavnu promjenu ekonomskog ili
so#ijalnog sustava. "jegov je glavni #ilj bio da pokrene gospodarstvo i neke su mjere imale
dodatni i vrlo tradi#ionalan #ilj razbijanja kon#entra#ije moi.
#E =rei "eL $eal, 1*19.,1*1..
/odine 1*16. republikan#i su, odluno napadajui "eL $eal, postavili !l4reda 0. Candona
za &ooseveltova protivnika. "a tim izborima je &oosevelt premono pobijedio i prvi put
imao potporu mone, ali i nestabilne koali#ije u nastajanju koja se sastojala od radni%tva,
veine 4armera, novi( useljenika, #rna#a i :unjaka. )sprkos gromoglasnoj pobjedi 1*16.,
"eL $eal je tijekom 1*19. i 1*1.. nai%ao na niz djelomini( poraza. Predsjednikov je presti
11
1+
bio dodatno pogo5en poetkom nove ekonomske re#esije. ) ljeto 1*16. proizvodnja, pro4iti i
nadni#e Dali ne i zaposlenostE pribliili su se razinama iz 1*-*. to je djelomino moglo biti i
zbog veliki( vladini( tro%kova za ostvarivanje #iljeva "eL $eala i za isplatu veteranski(
premija. ) jesen je iznenadni kolaps naoigled ponovno donio uvjete iz 1*1-. #ijene
poljoprivredni( proizvoda strmoglavo su pale, nezaposlenost je rasla i neki su kritiari
zakljuili da &ooseveltova vlada ipak nije prona%la rje%enje za gospodarsku krizu.
17
'ilo to
tono ili ne, "eL $eal je 1*19. i 1*1.. pokazao da nije izgubio svoju snagu. Poveana je
javna potro%nja za pomo, javne radove i javnu stanogradnju. "eke od inova#ija ovog
posljednjeg "eL $eala, ukljuujui kompenza#ijsku potro%nju i reguliranje nadni#a, pokazale
se sa kao najtrajnije i najznaajnije promjene do koji( je do%lo u tijeku #ijeloga tog razdoblja.
Izborima za 2ongres 1*1.. godine zavr%eno je razdoblje "eL $eala. Iako je &oosevelt i dalje
bio popularan, a postojee mjere "eL $eala ostale na snazi, nove su uskla5ene ili bre
re4ormske aktivnosti postale neostvarive.
16
1*1.. godine je "eL $eal poeo gubiti zama(.
"ajoitiji je razlog za to injeni#a da je kriza u inozemstvu poela odvlaiti panju javnosti s
unutra%nji( re4ormi. <anost godina "eL $eala ne treba traiti u uspje(u ili neuspje(u
odre5eni( smjerni#a ili programa, ve u oivljavanju kreativnosti, samopouzdanja i nade ?
osobina koje e biti prijeko potrebne u desetljeima koja su predstojala.
) prvim je godinama "eL $eala ameriki izola#ionizam dosegao svoj vr(una#.
=radi#ionalno nepovjerenje prema >uropi bila je samo jedna od niza jaki( i katkad
me5usobno kontradiktorni( komponenata izola#ionistikog svjetonazora. "a ekonomskom je
polju glavni zama( ranog "eL $eala bio na#ionalno usmjeren. 2ako bi spasio vlastiti
program od dizanja #ijena in4la#ijom, &oosevelt se naglo odrekao svoje prija%nje potpore
stabiliza#iji devizni( teajeva i tako prekr%io dogovore sa Svjetske ekonomske kon4eren#ije u
Condonu.
!meriku su izola#ionistiku politiku vrlo malo promijenile prijetnje 0ussolinija i 3itlera
svjetskom poretku koje su se odigrale trideseti( godina. !merikom je politikom prema
krizama dominirala elja da se u rat ne u5e, a ne da do rata ne do5e. 8akonske mjere o
neutralnosti donesene izme5u 1*17. i 1*19. bile su zami%ljene za onemoguavanje oni(
pogre%aka za koje se vjerovalo da su uvukle Sjedinjene $rave u prvi svjetski rat. Prvim je
zakonom o neutralnosti zabranjeno isporuivanje oruja svim zaraenim stranama a drugim je
zabranjeno davanje zajmova zaraenim stranama. 2ad je 1*1*. izbio rat, 2onges je na
predsjednikov za(tjev ukinuo embargo na oruje, uz uvjet, da ga zemlje, koje ga budu kupile,
17
16
isplate u gotovini i osiguraju prijevoz svojim vlastitim sredstvima. =o se doimalo dostatnim
za osiguravanje pobjede 8apada bez dodatnoga amerikog ukljuivanja. "o S!$ su ipak u%le
u rat i u njemu pokazale svoje rodoljublje, dis#iplinu i djelotvornost.
3. KI-A I;+E?% $ SVJETSKA RATA
Poslije 1. svjetskog rata na nov se nain razbuktavaju rasprave i sukobi oko re4orme, odnosno
oko razvoja i moderniza#ije. Produljuju se ili obnavljaju suvremene ideje o znaenju tradi#ije,
zapadnja%tva i sl., ali se starim argumentima prikljuuju nove spoznaje povezane s ratom u
>uropi. 0e5u kineskim znanstveni#ima i uenim ljudima ra5aju se novi, ili osnauju stari
pogledi na #iljeve i putove moderniza#ije, koje obiljeava VnovaW rezerviranost prema
europskom uzoru ili, %to je u osnovi isto, sve e%e pozivanje na superiornost kineske tradi#ije
i njezini( stari( vrijednosti.
S druge strane, svjetske velesile VosuvremenileW su svoje odnose prema 2ini koja im je poslije
rata postala zanimljivijomF na $alekom istoku naziru se dublji poremeaji %to i( poinju
stvarati revolu#ionarne promjene u &usiji, ambi#ije i uspon :apana, te porast napetosti me5u
stranim silama.
) 2ini je sve oitije polariziranje interni( snaga, emu pridonosi borba za vlast izme5u
politiki( stranaka, vojnika, monika, vladajui( i podre5eni( stalea, novi( ideologa i
konzervativa#a...<odei ideolozi i politiari tog doba, kao %to su Ciang Xi#(ao, Ciang
S(uming i 8(ang :unmal, imali su razliite poglede na odnos prema 8apadu, no iz svi(
nji(ovi( argumenata mogla se isitati teza da kineska kultura raspolae odre5enim etikim i
(umanistikim elementima koji nedostaju zapadnoj kulturi i koji se ne mogu postii
sredstvima strogo praktine, materijalistike znanosti.
Iz takvog raspona ideja, prijedloga i kritika u godinama neposredno nakon Prvog svjetskog
rata, mogu se odvojiti tri najvanije grupe teoretiaraF neotradi#ionalisti ili sintetiari koji
zastupaju stajali%te o superiornosti kineske du(ovne #iviliza#ije nad europskom, ali nude
nji(ovu sintezu kao optimalno rije%enjeB zapadnja#i ili Vni(ilistiW koji inzistiraju na
odluujuoj superiornosti 8apada nad Istokom i kategoriki istiu beznadnu zastarjelost
na#ionalni( vrijednosti, pa za(tijevaju da se 2ina razvija suglasno Veuropskom modeluWB
radikali ili prvi sljedbeni#i marksizma u 2ini, oni odbijaju poglede sintetiara i zapadnjaka
dokazujui da se kineski problemi mogu rije%iti jedino s pomou marksistike metode ?
revolu#ije.
Strane sile, pogotovo 'ritanija i :apan, neposredno poslije rata nastavljaju djelovati u
nesre5enoj 2ini prema svojim predratnim #iljevima. In4iltra#ije stranog kapitala sada su
sloenije, %to se vidi iz porasta broja banaka, tvorni#a i drugi( privredni( objekata, a S!$ se
aktivnije nego prije rata pridruuju stranim silama u 2ini. "o, poslije rata se ipak nazire
tenden#ija popu%tanja aktivnosti zapadnog kapitala u 2ini, %to pogoduje jaem prodoru
japanskog. =o e, zajedno s ambi#ijama Sovjetskog Saveza, u mnogoemu stvoriti novu
situa#iju i izazvati nove politike sukobe, %to e is#rpljenoj 2ini donijeti nove nevolje.
) takvim uvjetima, Sun Hatsen, za boravka u Nangaju 1*--.Y-1., osigurava pozi#ije jer ulazi u
savez sa Sovjetskim Savezom. SSS&,u nije svejedno kako e se razvijati uzburkane prilike u
2ini i kojim e smjerom krenuti sre5ivanje politiki( i ekonomski( prilika. Sovjetskom
Savezu odgovaralo bi slabljenje pozi#ija zapadni( sila na $alekom istoku, kao %to je
zapadnim silama odma( nakon rata odgovaralo kontrolirano jaanje :apana s obzirom na
6ktobarsku revolu#iju.
:apan se i prije zavr%etka rata, oslanjajui se na podr%ku kineske vlade $uan Xiruia, pobrinuo
da njegova prisutnost u 2ini bude %to sigurnija. Prodiranje :apana#a izaziva oprez njegovi(
anglo ? ameriki( rivala, a to rivalstvo potie na sukobe podvojene kineske monike oko
premoi nji(ovi( strani( protektora. Pristali#e anglo ? ameriki( pozi#ija u odre5enoj su
prednosti, ali ni zagovorni#i :apana ne miruju. =o stvara dodatne uzroke tenzijama, pa
dijelom i zbog toga sredi%nja vlast u Pekingu tro%i velika sredstva za vojsku.
Politiki sukob s :apanom dogodio se neposredno nakon rata. "aime, odluka <ersailleske
kon4eren#ije da :apan dobije prava na S(andong koja je ranije imala "jemaka smatrana je
kao rezultat imperijalistike logike, pogotovo ako se uzme u obzir da je 2ina bila saveznik
!ntante. &azoarani mladi 2inezi u proljee 1*1*. zapoinju agita#iju protiv dolaska :apana
u S(andong. =a kampanja nije toliko vo5ena protiv samog :apana koliko protiv imperijalizma
openito. !gita#ijski zborovi po %kolama i sveuili%tima trajali su nekoliko dana kad su,
+.svibnja, studenti saznali de4initivnu odluku veliki( sila u korist :apana. =ri tisue
nezadovoljnika kree protestirati prema dijelu grada gdje su bile smje%tene ambasade, ali
poli#ija i( sprijeava. =ada studenti kreu po(od protiv Vizdajnika koji su prodali 2inu
:apanuW, tj. tada%nje vlade te im pale kue, napadaju suradnike...
6d tog dana pokret se poinje bolje organizirati i osnovan je Savez studenata srednji( %kola i
sveuili%ta koji se pro%iruje i na uitelje i ostale intelektual#e. <lada je odgovarala
represivnim mjerama protiv vodei( ljudi te stalnim prijetnjama. "o, ni%ta nije imalo e4ekta i
pokret se ubrzano %irio. Studentske organiza#ije objavljuju generalni %trajk svi( uenika i
studenata 1*.svibnja 1*1*. i potiu na bojkot japanske robe.
:apan#i su odma( s(vatili da je pokret opasan po nji(ove pretenzije te su inzistirali da se
pokret ugu%i prije nego se prenese na sitno, buroazijske slojeve. =ako su -1.svibnja bile
zabranjene sve studentske politike ak#ije, kao i svi asopisi kulturne revolu#ije. "ajvee
represalije dogodile su se 1.lipnja kad je zatvoreno vi%e od tisuu studenata nakon brutalne
reak#ije poli#ije. )nato tome, pokret se %iri na trgov#e i radnike koji u znak podr%ke
studentima pri(vaaju bojkot japanske robe. =o %irenje pokreta izvan akademski( krugova
upla%ilo je vladu u Pekingu i ministri koji su pri(vatili predaju S(andonga :apanu bili su
prisiljeni dati ostavke. 2asnije, -.. svibnja, kineska delega#ija u <ersaillesu odbila je
potpisati mirovni ugovor i tako predati :apan#ima S(andong. =ako su neposredni #iljevi
pokreta V+.svibanjW bili postignuti, a zatvoreni studenti su pu%teni, pro4esori se vratili na radna
mjesta i ivot se vraao u normalu.
6 problemu S(andonga ponovno se raspravlja na Jas(ingtonskoj kon4eren#iji 1*-1. ?
1*--.g., inae sazvanoj u povodu ograniavanja pomorskog naoruavanja. "a kon4eren#iji je
potpisan kinesko ? japanski sporazum kojim :apan pri(vaa evakuirati S(andong. 6sim
izravni( pritisaka na :apan da popusti, takvom razvoju pridonijela je i odre5ena opozi#ija u
samom :apanu. 6sim toga, on je upravo prolazio razdoblje ekonomski( te%koa, i to nakon
privrednog uspona odman poslije rata. 'io je zaduen u inozemstvu, a njegov izvoz nije
pokrivao potrebe uvoza. "o, :apan ipak nije potpuno odustao od svoji( ideja i te%ko se mirio s
novonastalim okolnostima
) Nangaju je 1.srpnja 1*-1. odran Prvi na#ionalni kongres 2omunistine partije 2ine.
Prisustvovalo je 11 delegata u ime 79 lanova Partije, i dva delegata 2ominterne. =ada je za
sekretara izabran ;(en $uRiu. 0ali broj lanova Partije sam po sebi ukazuje na te%koe
prodora revolu#ionarni( ideja, premda su te godine bile ispunjene protestima i borbom.
2omunisti prvu vezu i suradnju s /uomindangom D"a#ionalistika strankaE uspostavljaju
1*-7.g., kada je postalo dopu%teno istovremeno biti lanom Partije i /uomindangom. 2asnije
e pitanje dvostrukog lanstva izazvati polemike.
<aan uzrok malog broja lanova 2P2 i njezinog sporog rasta lei u tome %to se nisu mogle
brzo i uspje%no uklanjati ili mijenjati stara uvjerenja i ideolo%ki kon#epti. "ovim,
revolu#ionarnim idejama velike je zapreke je stvarao tradi#ionalizam, a neki su ueni ljudi
smatrali da se prebrzo eli ii naprijed i podsjeali na opasnost takvog (oda. Priline te%koe
stvarali su i neadekvatni prijevodi literature o osnovama marksizma, europskoj 4ilozo4iji te
slabo poznavanje isti(. )z to, nastavljeno je djelovanje radikala protiv bilo kakvi( promjena i
isti#anje kineske superiornosti nad 8apadom.
) sijenju 1*-+. odran je Prvi na#ionalni kongres /uomindanga, na kojem su sudjelovali i
rukovodei lanovi 2P2, me5u kojima i 0ao 8edong. =ada je donesena odluka o 4ormiranju
zajednikog 4ronta /uomindanga i 2omunistike partije. 2ongres pri(vaa 0ani4est kojim se
podrava savezni%tvo sa SSS&,om, protivljenje zapadnim silama i :apanu, suprotstavljanje
imperijalizmu i 4eudalnoj prevlasti monika, demokratska i na#ionalna ravnopravnost ljudi,
ujednaavanje prava na zemlju i kontrola kapitala. Posebno je zanimljiva odluka o osnivanju
<ojne akademije u mjestu 3uangpu, radi %kolovanja revolu#ionarni( kadrova i opeg razvoja
revolu#ionarne na#ionalne armije. !kademija je osnovana uz aktivni angaman savjetnika iz
SSS&,a.
"a tom kongresu /uomindanga dopunjuje se i program stranke. <ea je vanost dana
lokalnoj samoupravi i posebno je nagla%ena vanost jake vojske kao glavne snage za
konsolida#iju unutra%nji( prilika. ) sljedeim godinama, kao odgovor na novi prodor
neeljenog zapadnog kapitala u 2inu, /uomindang odgovara uvr%ivanjem saveza s SSS&,
om.
) sklopu ti(, novi( zbivanja, 1+.svibnja 1*-7. u %trajk stupaju radni#i iz japanski( tvorni#a, a
1+ dana kasnije kao odgovor je ubijeno . %trajka%a. $va dana poslije studenti odravaju
demonstra#ije u dijelovima Nangaja koji su nastanjeni stran#ima, sve to kao potpora radni#ima
u %trajku. 2ao rezultat svega, pred britanskom se poli#ijom u Nangaju okupilo vi%e od 10 000
ljudi. 'ritanska poli#ija intervenira krvoproliem koje ostaje upameno kao Vpokolj
10.svibnjaW, no otpor se %iri diljem 2ine. 'orbeni 4ront dobiva ime V!ntiimperijalistiki
pokret trideseti svibnja 1*-7.W, koji odma( poslije toga organizira generalni %trajk oko -00
000 radnika. =ako pokret dobiva novi oblik i prerasta u stalne so#ijalne nemire jer u njemu
vi%e ne sudjeluju samo studenti i intelektual#i. Istovremeno s razvojem strane i domae
industrije, rastao je i kineski proletarijat. Prilike i uvjeti u kojima su radili bili su vrlo te%ki, a
eksploata#ija radne snage poprimila je neuvene razmjere, ukljuujui surovo iskori%tavanje
ena i dje#e.
) to vrijeme vodi se borba za vlast u Pekingu, gdje za predsjednika neoekivano dolazi Feng
HuRiang. =o ponuka Sun Hatsena da u studenom 1*-+, otputuje u Peking na pregovore o
miroljubivom ujedinjenju 2ine. "o, 1-.oujka 1*-7. Sun Hatsen umire, a /uomindang
unato tome uspijeva sauvati svoje pozi#ije oslanjajui se na svoju vojsku. Ntovi%e, u srpnju
1*-6.g. pokree uvenu vojnu ekspedi#iju protiv od#ijepljenog i raskomadanog sjevera,
poznatu kao Vsjeverna ekspedi#ijaW. 8a njezine potrebe ;(iang 2ais(ek, vo5a <ojne
akademije, uspijeva organizirati veliku vojsku kojoj se pridruuju lokalne jedini#e na putu
dolinom rijeke Hangtze. 6snovni je #ilj ekspedi#ije da se obrauna s osamostaljenim
moni#ima i ponovno uspostavi ujedinjenu 2inu pod /uomindangom. =i generali,moni#i ili
gospodari rata Deng.Larlords, kin.dujunE su bili vojni guverneri u provin#ijama koji su
iskoristili kaotino stanje Prvog svjetskog rata i zaveli osobnu vlast u svojim provin#ijama.
VSjeverna ekspedi#ijaW lakoom napreduje i zavr%ava ulaskom u Peking 1*-.. 8apravo, tek
tada se ime grada 'eijinga DVsjeverna prijestolni#aWE mijenja u 'eiping DVsjeverni mirWE, kako
bi se za prijestolni#u ujedinjene 2ine proglasio "anjing DVjuna prijestolni#aWE.
) oujku 1*-6. ;(iang 2ais(ek u(iuje -7 rukovodei( komunista u <ojnoj akademiji i
sovjetske savjetnike optuujui i( za urotu. Partija ne reagira burno zbog uputa iz 0oskve o
pomirljivom dranju. ) listopadu se iz 2antona u Ju(an preselila lijevo orijentirana vlada
/uomindanga bez 2ais(ekovog odobrenja, a u travnju 1*-9.g. u "anjingu 2ais(ek ustoliuje
VpravuW guomindan%ku vladu. Sve su e%i i izrazitiji sukobi izme5u 2P2 i /uomindanga, a
sve kulminira u travnu 1*-9. kada u Nangaju ;(iang 2ais(ek, odgovarajui na ustanak
radnika predvo5enima 2P,om, pomou Veskadrona smrtiW vr%i masakr nad radni#ima i tako
dolazi do prekida odnosa 2P2 i /uomindanga. ) modernoj kineskoj povijesti ovi se doga5aji
nazivaju prvim revolu#ionarnim gra5anskim ratom.
) prosin#u 1*-9. komunisti uz potporu Staljina oruanom ak#ijom osvajaju 2anton i
uspostavljaju kinesku sovjetsku vlast ? V2anton%ku komunuW ? koja traje samo nekoliko dana
dok grad ponovno nisu preuzeli na#ionalisti. 2ao osvetu, ;(iang 2ais(ek nare5uje da se
zatvore svi konzulati SSS&,a na teritoriju pod jurisdik#ijom vlade u "anjingu.
) sljedeim mjese#ima 2P2 organizira nekoliko ustanaka, posebno seljaki(, koji su nazvani
Vseljaka etvaW, a uz veliki angaman 0ao 8edonga. 2ako su ak#ije brzo propale, 2P2 se
odluuje na drukije metode borbe i 1*-.. 0ao 8edong osniva Vprvu revolu#ionarnuW ili
V#rvenu bazuW, ili Vkineski sovjetW u brdima ;(ingkang i pokree osnivanje kineske ;rvene
armije. "aredni( godina osnovano je nekoliko takvi( baza u junim i jugoistonim
provin#ijama.
"akon vojnog organiziranja, 2P2 od 1*-9. do 1*19. vodi Vagrarni revolu#ionarni ratW iji su
glavni #iljevi uvr%ivanje politike moi, %irenje Vagrarne revolu#ijeW i oruani otpor
guomindan%koj vlasti. &evolu#ionarne baze se %ire i ;rvena armija sve vi%e jaa pa
/uomindang u stra(u od tog %irenja od kraja 1*10. do srpnja 1*11. poduzima tri ak#ije radi
uni%tenja baza i ;rvene armije. ) te%ku unutra%nju situa#iju uklapaju se i sukobi generala,
monika te sve tei poloaj seljaka. Smatrajui ;(iang 2ais(eka jakim ovjekom i bor#em
protiv komunizma, 8apad ga pomae vojnom opremom i te(nikom pomoi.
)nutra%nja zbivanja ozbiljno kompli#ira i iznenadni napad koji su izvele 1..listopada 1*11.
japanske snage sta#ionirane u 0anduriji. 6vaj napad, poznat kao Vmukdenski in#identW,
pokrenut je pod izgovorom da su kineske trupe u 0anduriji minirale eljezniku prugu
kojom su upravljali :apan#i. =o je poetak narodnog oruanog otpora protiv :apana. ;(iang
2ais(ek je dva puta apelirao na pomo Cige naroda, ali bezuspje%no. &azoaran nemoi Cige
naroda, 2ais(ek obnavlja diplomatske odnose sa SSS&,om u prosin#u 1*1-. :apan#i
nastavljaju s prodorom i okupiraju tri provin#ije na sjeveroistoku 2ine. 2oristei nespremnost
/uomindanga, napadaju Nangaj i nakon tri mjese#a borbe zauzimaju ga 7.svibnja 1*1-.
2P2 inzistira na prekidu sukoba s /uomindangom i ujedinjenju snaga protiv japanskog
agresora. $jelomino uspijevaju u tome, ali nakon nekoliko pobjeda savez se raspada.
6duprijev%i se trima napadima /uomindanga, komunistine, revolu#ionarne baze se povezuju
i uvr%uju, a 9.studenog 1*11. odrava se i Prvi kongres radnika i seljaka, koji uspostavlja
V#entralnu vladu 2ineske Sovjetske &epublikeW i bira 0ao 8edonga za predsjednika.
"akon jo% jedne neuspjele o4enzive protiv 2P2, /uomindang skuplja sva raspoloiva
sredstva i vr%i stra%an pritisak na ;rvenu armiju. =ada me5u vodeim ljudima Partije pada
odluka o tzv. $ugom mar%u, tj. izlazak iz opkoljenosti glavnine ;rvene armije i probijanje do
sjeverozapadne 2ine. 0ar% je trajao 190 dana, u njemu je sudjelovalo oko 170 000 ljudi, a na
#ilj je stiglo jedna desetina od ukupnog broja ljudi koji su krenuli u 0ar%. Sudioni#i 0ar%a su
uz stalne borbe s vojskom /uomindanga pje%i#e pre%li 1- 700 km. $ugi mar% je u kineskoj
povijesti zapisan kao legendaran doga5aj i dokaz o dostizanju #ilja u krajnje te%kim uvjetima.
Isto tako, 0ar% je a4irma#ija 0ao 8edongove doktrine o mobilnom ratovanju.
)nato velikom uspje(u 0ar%a, do stabiliza#ije u 2ini ne dolazi, nego se kriza i produbljuje
unutra%njim sukobima u 2P2. $o glavnog raskola je do%lo izme5u Jang 0inga, generalnog
tajnika 2P2 i 0ao 8edonga. Jang 0ing se do kraja ivota posvetio borbi protiv VmaoizmaW,
a ak je izdao i knjigu V0aova izdajaW, u kojoj izme5u ostalog kritizira i 0aovu interpreta#iju
neki( povijesni( injeni#a.
Poslije Vmukdenskog in#identaW :apan je 1.oujka 1*1-. na sjeveroistoku 2ine uspostavio tzv.
dravu 0andukuo, gdje organizira intenzivno iskori%tavanje njezini( bogati( resursa,
prvenstveno ugljena i eljeza. 0andukuo postaje vazalsko japansko kraljevstvo, a za kralja
postavljaju gotovo zaboravljenog, posljednjeg kineskog #ara, !isin,/ioro Pu Hia, koji na tom
poloaju ostaje do 1*+7. kad su ga zarobili sovjetski vojni#i. "o, :apan#i ovdje ne staju ve uz
pomo kineski( kolabora#ionista osvajaju teritorije i izvan sjeveroistone 2ine.
$va generala ;(ianga 2ais(eka organiziraju njegovo u(ienje kako bi ga prisilili na prekid
borbe protiv ;rvene armije i ujedinjenje s 2P u borbi protiv :apana. 2ais(ek pristaje na to, no
do pravog, organiziranog i ujedinjenog otpora :apanu dolazi tek nakon %to je :apan zauzeo
najrazvijenija kineska podruja, ukljuuji Peking, Nangaj, "anjing, =ianjin...) rujnu 1*19.g.
4ormira se Vantijapanska na#ionalna ujedinjena 4ronta za sveobu(vatni rat otporaW i 2inezi do
kapitula#ije :apana -.rujna 1*+7. vode te%ki obrambeni rat uz velike gubitke.
8. SSSR I;+E?% $ SVJETSKA RATA
2ada je u jesen 1*1.. godine zavr%en I. svjetski rat, !ntanta je krenula u otvorenu
interven#iju u &usiji protiv bolj%evika. 2ontrarevolu#ionara !leksandra 2olakova i njegovu
vladu, !ntanta je priznala kao vladu #ijele &usije. 2ontrarevolu#ionari nazivali su se i
W'ijeliZ, (eterogenoga sastava u kojem su dominirali #aristiki ruski na#ionalisti, no
sudjelovali su i so#ijalistiki antibolj%eviki revolu#ionari. 2ontrarevolu#ija je u proljee
1*1*. godine krenula na vojniki mar% protiv 0oskve i Cenjingrada, no !ntantino je vijee u
Parizu na Jilsonov nagovor odluilo da se !ntanta vojniki ne angaira u &usiji, pa je tako
brojano narasla ;rvena armija, razbijala vojsku kontrarevolu#ije D'ijela gardaE koja vi%e nije
imala podr%ku !ntante.
19
$o proljea 1*-0. godine sovjetska se vlast pro%irila na gotovo sav
teritorij nekada%nje drave, ukljuujui i )krajinu. Izvan drave ostale su jedino kavkaske
drave, za koje su se bolj%evi#i borili, te baltike drave koje su proglasile samostalnost.
) travnju 1*-0. godine gra5anski rat je u &usiji bio zasjenjen poetkom rata protiv Poljske i
njene velike na#ionalistike i imperijalistike politike. Polja#i su izvr%ili invaziju na &usiju
pod prividom pomoi ukrajinskim na#ionalistima, ali sa stvarnom namjerom da )krajinu
pripoje Poljskoj. "akon ti( prvi( uspje(a Poljaka, ;rvena je armija prodrla do <ar%ave, no
Polja#ima je po%lo za rukom da uz pomo Fran#uza pobjede sovjetske trupe, pa je tako
grani#a pomaknuta daleko na istok prema &usiji. 1*-1. godine &usi su bili primorani,
ugovorom sklopljenim u &igi, ostaviti 6 milijona )krajina#a i 'jelorusa u poljskim rukama.
"euspje( ;rvene armije u Poljskoj ugasio je svaku nadu da e doi do europske revolu#ije i
prouzrokovao nagli pad me5unarodnog prestia bolj%evizma.
) prvim godinama nakon revolu#ije, u razdoblju tzv. &atnog komunizma, nasilnog
ideologiziranog ekonomskog sustava koji se svodio na teroristiku rekvizi#iju ita i (rane,
organiza#iju so#ijalistike privrede kao potpuno #entraliziranoga sustava bez tri%ta i
razmjene dobara. =aj je @pokusA doveo do golemi( gladi Dod 1 do 7 milijuna mrtvi(E i nasilja
u eksploata#iji selja%tva, te kolapsa dru%tva. "ajtraginiji aspekt gospodarske katastro4e bio je
pad proizvodnje (rane. 2omunisti su, naime, vidjeli u selja%tvu klasu sitne buroazije i, kao
takvu, zaklete neprijatelje industrijske radnike klase. 2omunisti su tako najavili rat seljakoj
19
popula#iji iz dvaju razlogaF da izvuku (ranu za gradove i ;rvenu armiju, te da uvedu svoju
vlast na selo.
=a ekonomska i dru%tvena nevolja izazvala je u redovima bolj%evika tzv. Cijevu radniku
opozi#iju, koja je predlagala da ekonomske poslove industrije samostalno vode sindikati bez
partijske birokra#ije koju je do tada u nj slala drava. Poetkom 1*-1. godine se zbog
ekonomski( te%koa nezadovoljstvo dijela radnika i seljaka sve vi%e povealo. Poeo se
pojavljivati anar(izam kao samostalna politika snaga te za(tjevi za ukidanjem jednopartijske
diktature. 'olj%evika se vlast tome oduprla svim svojim snagama, pa i vojskom. &je%enje
ekonomske krize i nezadovoljstva naroda otkrilo se na [. 2ongresu bolj%evika na kojem su
usvojene osnove "ove ekonomske privrede D">PE koja se zasnivala naF so#ijalistikom
programu ukidanja privatnog vlasni%tva nad veim poduzeima, pobolj%anju poloaja seljaka
ukidanjem rekvizi#ije i uvo5enjem poreza u naturi. $akle vi%kove koji su im preostali selja#i
su mogli prodavati na tri%tu. =ako5er su i dopu%tena manja privatna poduzea i trgovine.
"adalje, drava je dopustila i uvoz stranog kapitala, potrebnog za bri razvoj industrijaliza#ije
te je poti#ala vanjsku trgovinu. Protiv ">P,a dizalo se u redovima bolj%evika dosta glasova,
me5u kojima i =ro#ki jer je ">P predvi5ao odstupanje od revolu#ionarnog puta u so#ijalizam.
8a(tjevalo se ustrajanje na ratnom komunizmu, odnosno ubrzanoj industrijaliza#iji na raun
seljaka.
Potkraj 1*--. godine bolj%evi#i su 4ormalno proglasili Savez Sovjetski( So#ijalistiki(
&epublika DSSS&E. $rava je nastala pod vodstvom <ladimira Iljia Cenjina i 2omunistike
partije. Sastojala se od 17 republikaF &usija, 'jelorusija, )krajina, 0oldavija, /ruzija,
!rmanija, !zerbajdan, 2aza(stan, )zbekistan, =urkmenistan, 2irgistan, =adikistan,
>stonija, Citva i Catvija, te je bila je vodea svjetska komunistika sila.
1.
$o tada su
nepre#izno de4iniranu sovjetsku saveznu dravu tvorile pojedine na#ionalne sovjetske
republikeF &uska Federa#ija, )krajina, 'jelorusija, 8akavkaska Federa#ija, 3orezam i
'u(ara.
&uska verzija Interna#ionale sluila je kao (imna Sovjetskog Saveza od 1*19. do 1*++. kad je
zamjenjena 3imnom Sovjetskog Saveza i postala je partijska (imna 2PSS. Prva rusku verziju
preveo je !rkadij :akovljevi 2ots 1*0-. godine i sastojala se od 1 kiti#e i re4rena. 2asnije je
pro%irena i ponovo prepjevana. Interna#ionalu pjevaju ne samo komunisti nego Du mnogim
zemljamaE i so#ijalisti ili so#ijaldemokrati.
$ravni grb Sovjetskog Saveza usvojen je 1*-1. godine i bio je u upotrebi sve do raspada
1**1. godine. 'io je vi%e amblem nego grb. Projekt prve verzije grba usvojen je 6. srpnja
1.
1*-1. godine na $rugoj sjedni#i ;entralnog izvr%nog komiteta D;I2E SSS&,a i rad na ovoj
verziji je zavr%en do --. rujna te godine.
$izajn je odre5en sovjetskim ustavom iz 1*-+. godineF V$ravni amblem SSS&,a sainjen je
od srpa i ekia na globusu, naslikanog iznad zraka sun#a i uokvirenog snopovima p%eni#e, sa
natpisom VProleteri svi( zemalja, ujedinite seTW na %est jezikaF ruskom, ukrajinskom,
bjeloruskom, gruzijskom, armenskom i tursko,tatarskom. "a vr(u amblema nalazi se #rvena
zvijezda petokraka.W
SSS& je drava koja je nastajala postupno s pobjedama bolj%evika i uvo5enjem nji(ovi(
sovjeta kod pojedini( naroda biv%eg ruskog #arstva. "arode je, naime, udruivala jedinstveno
i #entralistiki organizirana bolj%evika stranka. /lavna znaajka nove drave bila je
ideolo%ka totalitarna vlast komunistike partije Dbolj%evikaE koja se predstavljala kao
@diktatura proletarijataA.
Cenjin i bolj%evi#i su poduzeli niz mjera za uvr%enje vlasti, dio koji( je bio pragmatike
naravi, a nemali broj je potje#ao iz ideolo%koga okvira komunistikoga svjetonazora. ) &usiji,
bolj%evika je partija preimenovana u komunistiku, pod imenom @&uska komunistika
partija D'olj%evikaEA, %to je nedugo potom razultiralo o%trom terminolo%kom di4eren#ija#ijom
izme5u lenjinistiki( @komunistaA i ostali( lijevi( stranaka marksistike orijenta#ije. /odine
1*1*. osnovana je 2ominterna
Federativno povezivanje posebni( na#ionani( sovjetski( republika bila je Cenjinova ideja, za
koju se morao boriti u bolj%evikom vodstvu, jer se bolj%eviki ekspert za na#ionalno pitanje,
/ruzija# :osi4 <isarionovi $uga%vili Staljin zauzimao samo za autonomiju pojedini(
neruski( naroda u sovjetskoj dravi. SSS& je u ljeto 1*-1. godine dobio i svoj ustav. "ajvi%i
organ vlasti bio je Svesavezni kongres sovjeta u kojeg su sovjeti savezni( republika slali svoje
delegate. 2ongres sovjeta je izabrao svoj prezidij i predsjednik prezidija je 4ormalno
predstavljao dravu, ali nije imao nikakve vlasti.
) Cenjinovu osobnome i politikom ivotu, atentat je bio velika prijelomni#a. 6d njega se, u
punom smislu rijei, nije nikada oporavio. Cenjin je umro -1. sijenja 1*-+. )nato njegovoj
elji da bude sa(ranjen pokraj roditelja, komunistiko je vodstvo, iskoristiv%i iskreni %ok i
izljeve emo#ija u zemlji, Cenjinovo tijelo balzamiralo i trajno izloilo u mauzoleju u 0oskvi,
u postupku koji aso#ira na mumi4ika#iju 4araona i ikoniza#iju ovjeka,boga.
1*
6dma( po
Cenjinovoj smrti, Petrograd je preimenovan u Cenjingrad Dime je nosio do raspada SSS&,a,
kada je vraeno @#aristikoA njemako ime Sankt PetersburgE, a njegov rodni Simbirsk u
)ljanovsk.
1*
V=ime %to je postao generalni sekretar...W pi%e Cenjin u svom politikom testamentu V...drug
Staljin e imati ogromnu vlast u svojim rukama, ali nisam siguran da e uvijek znati kako da
ovu silu iskoristi dovoljno oprezno.W "akon Cenjinove smrti dravu je vodio kolegij troji#e,
trojka 8inojev, 2amenjev, Staljin, dok naposljetku nije Staljinu, po%lo za rukom da sam izbije
na elo za(valjujui tome %to je drao u ru#i partijski birokratski aparat. "aime, s tim
privremenim savezni#ima Staljin je napao =ro#kog, kandidata sa najvi%e %ansi da nasljedi
Cenjina. 2ada je uklonio =ro#koga Staljin je promijenio smjer udruujui se s "ikolajem
'u(arinom i !leksejem &ikovim protiv 8inovjeva i 2ameneva. $o svoga 70,og ro5endana
1*-*. godine Staljin je uvrstio svoj poloaj na mjestu Cenjinovog nasljednika.
Izdavajui se za pravog Cenjinovog interpreta i vjernog sljedbenika njegove ideje, on je
praktiki od 1*-+. godine sve vi%e sam upravljao preobraajem zemlje. "asuprot kon#eptu
=ro#kog, koji je inzistirao na tezi o permanentnoj revolu#iji, dakle o njezinom nastavljanju
izvan grani#a SSS&,a, Staljin je objavio uenje o so#ijalizmu u jednoj zemlji, koji je veliki
Sovjetski Savez sa svojim ljudima i bogatstvima sposoban ostvariti.
Staljin je on pri%ao pretvaranju &usije od tada preteno agrarno strukturirane u industrijsku
dravu, pa je u tu svr(u 1*-9. godine proglasio prvi veliki petogodi%nji plan, koji je donio
potpunu kolektiviza#iju, ali i moderniza#iju poljoprivrede, putem motoriziranja,
elektri4i#iranja sela i izgradnje veliki( industrijski( poduzea. Preobraaj sela vr%io se uz
besprimjernu bezobzirnostF ogoreni selja#i poklali su svoju stoku i time samo ubrzali svoju
propast.
8bog itne krize, za koju je Staljin pogre%no okrivljavao kulake, provedeno je raskulaivanje,
koje se tretiralo odvojeno od kolektiviza#ije. 1*-*. godine Staljin je kao #ilj objavio
Vuni%tenje kulaka kao klaseW. Smatrao je da se rje%enje nalazi u prijelazu s pojedinane seoske
proizvodnje u kolektivnu dru%tveno usmjeravanu poljoprivredu. 1*10. godine stigla je
zvanina partijska odluka o raskulaivanju V6 mjerama za elimina#iju kulaki( domainstava
u okruzima za obaveznu kolektiviza#iju.W 6vakva Staljinova politika bila je ekonomski
destruktivna jer je vodila k uni%tenju naje4ikasniji( proizvo5aa na selu.
Prvu rundu ti( pokolja ini postupak ubrzane industraliza#ije. 'udui da Sovjetski Savez nije
imao 4inan#ijski( sredstava za gradnju industrije, Staljin nare5uje oduzimanje ljetine od
seljaka nakon ega bi se ona prodavala na svjetskom tri%tu da bi se skupio nova# za kupnju
tvorniki( strojeva. =ijekom ti( doga5aja koji poinju 1*-.., ali se doga5aju prije svega u
razdoblju 1*11. , 1*1+. pro#jenjuje se da je umrlo prije svega od gladi deset milijuna ljudi, jer
toliki i( broj nedostaje na popisu stanovni%tva iz 1*19. )krajin#i su to #rno razdoblje, kad i(
je bilo umrlo od gladi 1.7 milijuna, nazvali /ladomor. $a je situa#ija u junom SSS&,u
postala oajna, vlada u 0oskvi znala je jo% 1*11. godine kada izdaje nare5enje da se sprijei
odlazak ljudi iz toga podruja u druge dijelove zemlje zbog %irenja Pproturevolu#ionarni(P
lai.
) razdoblju 1*11.,1*11. godine zemljom je krenula jo% jedna glad, vea od one u vrijeme
gra5anskog rata, koja je odnijela oko 10 milijuna ljudski( ivota, od toga ponajvi%e kulaka i
srednji( seljaka, elemenata koji je bio najsposobniji da podigne i modernizira poljoprivrednu
proizvodnju. 2ula#i su nakon oduzimanja domainstava na%li posao u rudni#ima i drugim
postrojenjima u krajevima u koje su protjerani. Progon kulaka bio je doga5aj %iroki( razmjera
te je stoga esto tretiran kao masovna pojava, kao pokret miliona. $rugi petogodi%nji plan je
uz daljnje velike kanale i eljezni#e nagovije%tao nastajanje golemi( kombinata u koje bi se
udruile industrije razliiti( pokrajina, no do toga nije do%lo jer je u prvi plan sve vi%e stupalo
naoruanje i jaanje ;rvene armije.
So#ijaliza#ija kapitalistiki( poduzea nije proizvo5aima donijela samoodluivanje nego
samo nji(ov prelazak pod vodstvo drave. Postojali su i radniki sindikati, ali ne kao
zastupni#i radni%tva, nego kao jo% jedna od drave nadzirana organiza#ija. Protiv svi(
protivnika reima strogo se postupalo. 6snovani su golemi logori za prisilni rad sve tamo do
$alekog istoka i sjevernog Sibira, tako da je u njima do 1*17. godine bilo vi%e milijuna
zatvorenika.
2olektiviza#ija je 1*17. godine postigla svoj kratkoroni #ilj, 4inan#iranje veeg dijela
industrijske proizvodnjeB u biti, (ranu su oduzeli selja#ima i podijelili ju po gradovima i
industrijskim #entrima. /ledajui dugorono, posljedi#e su toga bile katastro4alneF ruska je
poljoprivreda bila uni%tena, prvo progonom najpoduzetniji( seljaka, a zatim i li%avanjem
seljaka u kol(ozu njegova udjela u zemlji. &usija koja je prije revolu#ije bila jedna od vodei(
svjetski( izvoznika itari#a, od tada je jedva pre(ranjivala samu sebe.
Staljin je po prirodi bio lijen, ali u organiziranju terora i razradi njegove te(nologije i
pro#edure pokazivao je zavidnu marljivost i upornost.
-0
Staljinov razlog za #iljane istke u
tridesetim godinama moemo nai u partijskom kongresu koji se dogodio tijekom sijenja
1*1+. godine. 2ao i mnogi drugi diktatori, Staljin je vjerojatno sam sebe uvjerio da su njegovi
osobni neprijatelji Dstvarni ili izmi%ljeniE istovremeno i dravni neprijatelji. =ijekom tada%njeg
glasovanja o kandidatima za ;entralni komitet, Staljin je dobio najvi%e negativni( glasova od
svi( kandidata. 6soba koja na ovom zasjedanju dobiva najmanje kritike u tajnom glasovanju
jest Sergej 2irov koji na ovaj nain postaje konkurent za vlast. Smrt popularnog 2irova u
-0
atentatu 1. prosin#a 1*1+. godine dovodi do poetaka istki Pproturevolu#ionarni(P
elemenata.
Proi e vi%e od godine dana prije nego %to ove poetne istke stignu do razine masovni(
u(ienja i likvida#ija koje se doga5aju izme5u 1*16. , 1*1*. Prvobitna o%tri#a ovi( ak#ija bila
je usmjerena na lanove partijskog kongresa iz 1*1+. godine Dpogubljeno nji( *0 postoE i
biv%e, sada ve umirovljene politike protivnike D8inovjev, 2amenev, =omski, &ikov,
'u(arinE
/lavna poluga tog terora bila je institu#ija koja je upravljala poli#ijskim i obavje%tajnim
slubama i koja je mijenjala naziveF M>2! 1*19.,1*--., 6/P) 1*--.,1*1+., "2<$ 1*1+.,
1*7+., 2/' 1*7+.,1**1. =a institu#ija je imala slobodu u ubijanju svi( neprijatelja reima,
oni( stvarni(, mogui( i oni( pod sumnjom.
Staljin je u poeo provoditi istku, koja je svoj vr(una# dostigla izme5u 1*16. i 1*1.. godine,
a prvo se okrenuo protiv tzv. $esne opozi#ije, koja se opirala prisilnoj kolekriviza#iji
poljoprivrede, a potom i protiv svi( eventualni( suparnika. 0e5u njima je bio i =ro#ki koji je
bio prisiljen imigrirati u 0eksiko, gdje ga je ubio Staljinov atentator. 2ao mogua jezgra
opozi#ije desetkovano je i rukovodstvo ;rvene armije na elu sa slavnim =u(aevskim, tako
da je vojska za due vrijeme bila veoma oslabljena. Sa istkom se i u so#iolo%kom pogledu
zbio znaajan preobraajni pro#es.
<eliki val terora poga5ao je i lanove partije i obine gra5ane. $esetkovani su i strani
komunisti, te sveenstvo koje je pretrpjelo razorne gubitkeF u samo jednoj godini 167.000
sveenika u(ieno je zbog prakti#iranja svoje religije. "a popisu stanovni%tva, otkriveno je da
izme5u 1*1-. i 1*1*. godine, tj. nakon kolektiviza#ije, ali prije $rugog svjetskog rata,
stanovni%tvo SSS&,a se smanjilo za * od 10 milijuna ljudi.
"a vr(u drave stajao je ovjek neograniene vlasti, koji je sada i svoje vanjskopolitike
odluke donosio samo prema realnoj politikoj rauni#i, pri emu je imao u vidu prvenstveno
velike dravne koristi SSS&,a, a sluio se sovjetskim vanjskopolitikim dravnim aparatom,
kao i 2omunistikom interna#ionalom.
6d rujna 1*1+. godine SSS& je bio lan $ru%tva naroda i s pomou njega se (tio osigurati od
opasnosti na#istike agresije.
)nato tome, SSS& je od rani( -0. godina -0. stoljea pa do 1*11. tajno sura5ivao s
"jemakom. 0oskva je naime dozvolila "ijem#ima da proizvode i isprobavaju tenkove,
zrakoplove, podmorni#e i otrovne plinove na njezinu teritoriju. "a#isti, kako je smatrao
Staljin, iako estoki protivni#i komunista, usmjerit e svoju agresiju prema zapadnim
demokra#ijama i ostaviti SSS& na miru. =akvo je mi%ljenje stajalo iza njegove odluke iz -1.
kolovoza 1*1*. godine kada je potpisao s 3itlerom sporazum o nenapadanju, koji je
ukljuivao tajni sporazum o podjeli Poljske izme5u &usije i "jemake.
-1
2ada su 1*+0.
godine 3itlerove snage porazile savezniku vojsku u Fran#uskoj i nastavile zaposjedati veinu
kontinenta, Staljin je u%ao u savez s na#istikom "jemakom, opskrbljujui je namirni#ama,
trani#ama i drugim potrebnim materijalima.
"o "ijem#i nisu po%tivali ugovor iz 1*1*. godine pa su --. lipnja 1*+1. godine zapoeli
napade na SSS&. :o% tjedan dana prije napada Staljin je bio uvjeren da e se 3itler drati
sporazuma, te se nije obazirao na upozorenja saveznika i vlastite obavje%tajne slube o tome
kako "ijem#i gomilaju trupe u Poljskoj za napad na SSS&.
9. 4PA-JO:SKI 6RA?A-SKI RAT
Prije nego bude rijei o samim godinama gra5anskog rada potrebno je rei kako je do njega
uope do%lo te se stoga vratiti nekoliko godina unazad. "aime u Npanjolskoj je od 1*1..
teoretski vladala parlamentarna monar(ija. 6na je do Prvog svjetskog rata za(valjujui svojoj
neutralnosti i prilivu poveala svoju proizvodnju i svoje zlatne rezerve. "o svr%etak rata
znaio je kraj toga. 6na nakon Prvog svjetskog rata doivljava vlastitu gospodarsku krizu.
$ruga kriza koja ju je zadesila bila je ona svjetska 1*-*. <elik broj tvorni#a se zatvara.
&adni#i koji su tada bili eksploatirani sada zapadaju u krajnju bijedu. "astaje val %trajkova.
Pod utje#ajem oktobarske revolu#ije radni#i se pribliavaju marksizmu. &adni#i i selja#i bili
su odgurnuti na politiku peri4eriju. Politikim su stremljenjima dali odu%ka u idejama
so#ijalizma i anar(izma, osobito u so#ijalistikim D )/= E i anar(istikim D;"=E sindikatima.
) radnikom pokretu toga doba prevladava anar(izam. !nar(istika je i "a#ionalna
kon4edera#ija rada koja nekoliko godina nakon rata ve ima preko milijun lanova.
&evolu#ionarna previranja za(vaaju i selja%tvo osobito 2atalon#e i 'aske koji se bore za
svoju autonomiju.
Iz toga se vidi da je %panjolska spe#i4inost bio anar(izam koji je nailazio na jak odjek kod
agrarnog proletarijata i siroma%ni( seljaka. Svjetsku gospodarsku krizu dokrajuje diktatura
generala Prima de &ivere koji je dravnim udarom od 11. *. 1*-1. do%ao na vlast. $rava je
bankrotirala. 8bog velikog nezadovoljstva u zemlji diktator je u proljee 1*11. dopustio
odravanje opinski( izbora koji su republikan#ima donijeli odlunu pobjedu, radi koji( su
-1
kralj i &ivera morali napustiti zemlju. ) lipnju iste godine republikanska veina u parlamentu
proglasila je republiku. Prvi predsjednik republike postao je napredni katoliki republikana#
!l#ala 8amora, a predsjednikom vlade radikalni lijevi republikana# 0anuel !zana.
So#ijalistiki kandidati su podupirali vladu i nji(ov je vo5a Cargo ;aballero postao ministar
rada. 'askima i 2atalon#ima obeali su autonomiju, te su i( na taj nain pridobili za svoj
republikanski reim. /odine 1*1-. vlada je izdala 8akon o agrarnoj re4ormi ije je provo5enje
bilo veoma sporo. Svjestan opasnosti %to je republikanskom reimu prijetila od vojske !zana
ju je poku%ao re4ormirati. $ajui im visoke mirovine, umirovio je konzervativne o4i#ire, a
unaprijedio je republikanske, ali je vojska kao #jelina ostala i dalje nepovjerljiva.
&epublikanski je reim uspostavio svoju mili#iju. !zana se na%ao izme5u dvije vatreF s jedne
strane su ga napadali konzervativni reak#ionarni krugovi zajedno s katolikom #rkvom, a s
druge strane libertinistiki anar(isti. ) proljee 1*11. oni su izazvali velike nerede i
uspostavljali svoje komune u 2ataloniji i !ndaluziji. &epublikanki asalti poku%ali su sauvati
mir i u sijenju 1*11. u 'ar#eloni su pu#ali na anar(iste. <ojna i #ivilna garda su pripremali
pu, ali ga je vlada sprijeila., ipak je u ljeto odstupila.
"ovi parlamentarni izbori odrani su u studenom 1*11. "a njima su pobijedile reak#ionarne
snage tj. desni#a i #entar, te su one novim zakonom od prvog kolovoza 1*17. anulirale sve
progresivne odredbe zakona iz 1*1-. 1*11. godine podijelila je Npanjolsku u tri struje
Npanjolska 4edera#ija autonomni( prava D;>$!E, %panjolska 4alanga (unti na#ional ?
sindikalistike o4enzive i monar(isti. Sve tri organiza#ije bile su za 4a%izam. ;>$! ga je
(tjela uvesti legalnim putem, monar(isti i 4alangisti dravnim udarom i vojnom pobunom.
Pobjedom na izborima ;>$! je (tjela prijei preko unutra%nje suprotnosti i stvoriti
jedinstveni 4ront protiv 4a%izma. ) toj situa#iji stvaraju se radnike alijanse i osnove narodne
mili#ije.
Prvi vei sukobi izme5u radnike klase i reak#ionarni( snaga izbili su poetkom listopada
1*1+. u !sturiji i 2ataloniji, te 0adridu. ) #ijeloj zemlji objavljen je generalni %trajk. $a bi
ugu%ila pobune #entralna vlada bila je primorana da dovede i vojne snage iz %panjolskog
0aroka. <ojska pod zapovjednikom generala Fran#iska Franka de 'a(amondea krvavo je
ugu%ila pobunu u !sturiji, te ona predstavlja generalnu probu za gra5anski rat.
) veljai 1*16. odrani su novi izbori na kojima pobje5uju lijeve stranke koje stvaraju
narodno4rontovski blok, na ini#ijativu 2omunistike Partije Npanjolske. ) "arodni 4ront u%le
suF So#ijalistika radnika partija, 2omunistika partija, Cijeva republikanska partija,
Federa#ija so#ijalistike omladine, Sindikalistika partija i &adnika partija marksistikog
ujedinjenja. "a izborima lista "arodnog 4ronta dobila je -69 poslaniki( mjesta, a stranke
desni#e 11-. <ladu su osnovali lijevi republikan#i, uz suglasnost "arodnog 4ronta.
Predsjednikom republike postao je !zana, a predsjednikom vlade Xuiraga. <last "arodne
4ronte zapoinje sa na#ionaliza#ijom tvorni#a, rudnika i sredstava za proizvodnju, a
veleposjede odluno dijeli selja#ima. 0ilitaristu, generala Fran#a premje%ta na 2anarske
otoke. "o veleposjedni#i, #rkva i krupna buroazija ne pri(vaaju novu vladu, ustaju i daju
podr%ku vojnim krugovima koji planiraju dravni udar, koja je predstavljala glavnu opasnost
za republikanski reim. 8ami%ljeno je da pobuna pone 10. srpnja, no ona se dogodila tek 19.
srpnja 1*16. ime i zapoinje %panjolski gra5anski rat.
/ra5anski rat izbio je 19. srpnja 1*16. kada se na#ionalistika vojska predvo5ena generalom
Fran#is#om Frankom die protiv republikanske vlade. "aime u 7( toga dana zapoinje
ostvarenje pua u Npanjolskoj, Npanjolskom 0aroku i na 2anarskim oto#ima. -+ sata kasnije
Npanjolska je podijeljena na dva tabora. "a pobunjenike i republikan#e. Pobuna je u prvi ma(
ugu%ena. "o puiste su podravali o4i#iri i #ivilna garda. ) 0adridu je pak prilian broj
o4i#ira ostao vjeran vladi, a puu su se tako5er suprotstavili i asalti. Pu je posvuda nai%ao na
odluan otpor organiziranog radni%tva. <lada je 1*. srpnja podijelila oruje #ivilnom
stanovni%tvu i time je stvarno poeo gra5anski rat. Npanjolska se i geogra4ski podijelila na dva
dijelaF na dio gdje su pobijedili puisti i na dio koji je ostao vjeran republikanskoj vladi, a taj
je obu(vaao vi%e od dvije treine drave. Puisti su drali dio !ndaluzije, /ali#iju,
Provin#iju Ceon, staru 2astiliju i "avaru, dok su u rukama republikana#a bile mediteranska
obala Npanjolske, dio !ragonije, 0ur#ia, najvei dio !ndaluzije, 'askija, Santander i
!sturija, najvei dio Ca 0an#(a i "ove 2astilije.
S obzirom na to da su puisti (tjeli svoje teritorije poveati vojnim opera#ijama, bilo im je %to
(itnije preba#iti trupe iz 0aroka u Npanjolsku. 6no je izvedeno neposrednim sudjelovanjem
njemaki( i talijanski( pomorski( i zrani( snaga, te je time poela i neposredna strana vojna
interven#ija u Npanjolskom gra5anskom ratu. Pomo koju su 4a%istika Italija i na#istika
"jemaka pruale Fran#u, koji je bio vatreni zagovornik 4a%izma, znaila je ustvari poetak
otvorene interven#ije u unutra%nje stvari Npanjolske da bi se sprijeio poraz pobunjenika.
<eliku pomo pobunjeni#ima pruao je i portugalski diktator !ntonio de 6liveira Salazar.
<anjska interven#ija utje#ala je i na politiki karakter rata. "arodnooslobodilaki karakter
rata proisti#ao je iz injeni#e da je pomo me5unarodne reak#ije i 4a%izma pobunjeni#ima
predstavljala neposrednu opasnost za na#ionalnu nezavisnost Npanjolske, dok se
revolu#ionarni karakter rata zasnivao na tenji %panjolskog naroda da ukine 4eudalne odnose,
da uni%ti materijalne i politike osnove 4a%izma u Npanjolskoj i da demokratizira itav
dru%tveni, politiki i privredni ivot zemlje.
"asuprot "jemakoj i Italiji, zapadne sile su se oduile ne mije%ati u sukob. <elika 'ritanija
proglasila je embargo na prodaju oruja zaraenim stranama jer se bojala da bi rat mogao
prerasti u opi europski sukob za koji jo% nije bila spremna, dok je u Fran#uskoj vladao stra(
da bi interven#ija na strani &epublike mogla dovesti do gra5anskog rata unutar nje. :edina sila
koja je &epubli#i dala vojnu pomo bio je SSS&. S!$ se tako5er nisu direktno mije%ale, ali
su pre%utno podravale Fran#a jer je $emokratska stranka predsjednika &oosevelta imala
velik broj glasaa pod utje#ajem 2atolike #rkve. Iako su se "jemaka i Italije nalazile na
strani Fran#a i pobunjenika, u Condonu *. rujna 1*16. ulaze u 2omitet za nemije%anje, ije su
lani#e jo% bileF <elika 'ritanija, Fran#uska, Sovjetski Savez i Portugal. ) 2omitetu za
nemije%anje nalazila se i :ugoslavija. /lavni problem kojim se 2omitet bavio bila je kontrola
%panjolski( grani#a.
--
6sim toga donio je sporazum 1*19. o zabrani slanja dragovolja#a u
Npanjolsku, jer su u republikanskoj vojs#i jo% od poetka rata bile stotine strana#a koji su se
borili u sastavu mili#ije i u posebnim dobrovoljakim etama, ak je u listopadu stvorena i
Interna#ionalna brigada. Postepeno je 2omitet prestao djelovati.
S obzirom na to da su pobunjeni#i u vojnim ak#ijama imali vi%e uspje(a, te da se od -1. srpnja
treina Npanjolske nalazila u rukama pobunjenika, nji(ove ak#ije mogu se podijeliti u +
glavne 4aze. Prva 4aza je od poetka pua do oujka 1*19. kada su puisti osvojili
sjeverozapad Npanjolske i probili se preko =oleda do 0adrida. ) oujku su republikan#i
uspje%no obranili 0adrid i osvojili /uadala(aru, dok su puisti osvojili 0alagu. $ruga 4aza
ide do listopada 1*19. kada su pobunjeni#i osvojili sjeverne pokrajine, a republikan#i dobili
veliku bitku kod >runeteja koju nisu iskoristili. 6d listopada 1*19. pa do prosin#a 1*1..
godine je trea 4aza u kojoj su republikan#i dobili bitku kod =erunela Dprosina# 1*19.E i na
>bru D srpanj 1*1..E. $ok je zadnja 4aza od prosina#a 1*19. do oujka 1*1*. kada su
na#ionalisti skr%ili otpor republikana#a.
S obzirom na to da je Npanjolski gra5anski rat podijeljen u + 4aze ratovanja i vojni( ak#ija
odluila sam ukratko iznijeti one doga5aje koje smatram da su moda malo vaniji od ostali(,
a tu sam izabrala iz svake 4aze po jedan. Prvi od nji( je\
aE 6brana 0adrida
) rujnu 1*16. pobunjeni#i su tei%te svoga djelovanja usmjerili na zauzimanje 0adrida. )
velikom luku sa sjevera, zapada i juga, pobunjenike snage su 6. studenog poele o4enzivu.
--
0adrid je bio pod stalnom vatrom njemaki( i talijanski( bombardera i artiljerije. "o
republikan#i su u samom poetku bili nadmoniji od pobunjenika jer je zrakoplovna baza u
0adridu ostala vjerna &epubli#i. 0e5utim angairanjem njemake legije 2ondora i talijanske
Cegionarske avija#ije odnos snaga se izmijenio u korist pobunjenika.
-1
) samom 0adridu i na
njegovim prilazima stajale su jedini#e "arodne mili#ije gotovo bez oruja, bez vrste vojne
organiza#ije i vojne obuke. 6bje strane smatrale su da je 0adrid vor na kojem se treba
rije%iti is(od rata. Pobunjeni#i su zato uloili ogromne napore da ga zauzmu. :edini#e narodne
mili#ije borile su se veoma uporno, ali su uslijed pomanjkanja oruja te%ko odolijevale
pritisku 4a%istiki( trupa. Fran#o je ve izjavljivao da se 0adrid nalazi u njegovim rukama, ali
branio#i 0adrida me5u kojima su bili i bor#i interna#ionalni( brigada bili su odluni da se
bore do kraja. Pred takvim otporom pobunjenike snage su morale odustati od namjere da
direktnim napadom zauzmu 0adrid.
Pobunjeni#i e poku%ati izvr%iti ponovno zauzimanje 0adrida i to veljae i oujka 1*19. u
dvije etape. ) prvoj etapi do%lo je do bitke na 3arami, a u drugoj do bitke kod /uadala(are.
:uno od 0adrida kod 3arame do%lo je do povlaenja republikanski( snaga, koje su opet
pobijedile pobunjenike kod /uadala(are. Stoga im niti taj poku%aj nije uspio.
)vi5ajui da ne mogu dobiti rat osvajanjem 0adrida pobunjeni#i su promijenili plan i odluili
da prije5u na sistematsko osvajanje jednog po jednog dijela republikanske teritorije.
bE 6svajanje sjevernog 4ronta
Prema novom planu pobunjenika, tj. prema sistematskom osvajanju jednog po jednog dijela
republikanskog teritorija, pobunjeni#i su se odluili najprije osvojiti Sjeverni 4ront, na kojem
republikanske snage nisu bile jake. 6sim toga pobunjeni#i su imali i jake ekonomske razloge
da likvidiraju Sjeverni 4ront jer bi time dobili 'iskaju, Santander i !sturiju u kojima su se
nalazili znaajni industrijski i rudarski kapa#iteti. Poslije bitke kod 'runeta, koja je zapoela
1-. lipnja 1*19, a zavr%ila -7. srpnja, i u kojoj su sudjelovali jugoslavenske ete ]uro
]akovi i 0atija /ube#, na strani republikana#a, do%lo je do pokreta pobunjeniki( snaga na
Sjevernom 4rontu. &epublikanska <r(ovna komanda nije uspjela sprijeiti pad Sjevernog
4ronta, jer su snage pobunjenika bile brojano i materijalno mnogo jae od republikanski(.
Cikvida#ijom Sjevernog 4ronta Fran#o je sebi stvorio uvjete za kon#entra#iju vei( snaga na
glavnom strategijskom prav#u prema Sredozemnom moru.
-1
6sim toga u toku 1*19. republikanske diverzantske gerilske grupe izvr%ile su mnoge ak#ije u
pobunjenikoj pozadini. "ajvi%e gerilski( ak#ija izvr%eno je u !ndaluziji i >stremaduri.
Sijenja 1*1.. pobunjenike snage bile su raspore5ene u tri armijeF komandant Sjeverne
armije bio je general F. $avila !rrondo, ;entralne general !. Sali^uet 8umeta, a :une
general /. ;eipo de Ciano. &epublikanske snage bile su podijeljene na dvije armijeF ;entralna
pod komandom generala 3. 0ija(e i Istona pod komandom 3. Sarabia. ) <alen#iji je bila
organizirana trea armija.
Poslije pada vlade Carga ;aballera, novu vladu "arodnog 4ronta osnovao je svibnje 1*19. dr.
:. "egrin Copez. =ravnja 1*1.. ona je objavila svoj politiki program od 11 toaka u kojem su
utvr5eni #iljevi borbe i uvjeti pod kojima bi moglo doi do sporazuma sa pobunjeni#ima.
Program je sadravao tokeF nezavisnost i integritet Npanjolske, oslobo5enje teritorija
&epublike od agresora, dru%tveno ure5enje, osobna sloboda itd.
#E 'orbe kod =eruela
Poslije pada 'iskaje, Santandera i !sturije, republikanska komanda je organizirala o4enzivu
na sektoru =eruela. =o je uinila kako bi odvukla panju pobunjenika sa ponovnog poku%aja
napada na 0adrid. "a tom sektoru republikanske snage su doivjele uspje(, te su zbog toga
pobunjeni#i namjeravali odustati od o4enzive na 0adrid. "o poslije o%tri( borbi pobunjenike
snage su uspjele probiti poloaje republikana#a i tako ui u =eruelu. Poslije pada =eruela
pobunjenika komanda orijentirala je svoj glavni udar u prav#u Sredozemnog mora.
Pobunjenike snage su -+. oujka poduzele nove napade u prav#u Sredozemnog mora koji su
se vodili s promjenjivom sreom do kraja srpnja, kada su pobunjeni#i zauzeli grad ;astellon
de la Plana. ) dolini rijeke 0ijares republikanske snage su zaustavile napredovanje
neprijatelj. 6dma( zatim zapoela je bitka za Cevant.
"ajvea opera#ija republikanski( snaga u %panjolskom gra5anskom ratu poznata kao bitka na
>bru trajala je od -7. srpnja do -7. studenog 1*1.. ini#ijativa za ovu opera#iju potekla je iz
0inistarstva narodne obrane republikanske vlade s #iljem da se popravi vojno,politika
situa#ija Npanjolske &epublike. $o 17. studenog republikanske snage su vodile stalnu aktivnu
obranu a kada su planski napustile most bitka na >bru je zavr%ena.
Pobjeda pobunjenika zapoinje kada su oni poeli o4enzivu -+. prosin#a u 2ataloniji. =om
o4enzivom 'ar#elona je pala -6. sijenja 1*1*. Poetkom veljae 1*1*. oko 7000
dobrovolja#a interna#ionalni( brigada, me5u kojima je bilo i :ugoslavena, ponovno su se
vratili na 4ront i sudjelovali u borbama do kraja. "izom napada na gotovo svim sektorima
4ronta pobunjenike snage su stalno suavale preostale republikanske teritorije. -.. oujka u
0adridu dolazi do sukoba u republikanskim redovima, te toga istog dana pobunjeni#i
zauzimaju 0adrid. 6rganizirani otpor republikanski( jedini#a je prestao pa je general Fran#o
1. travnja 1*1*. objavio kraj rata.
Npanjolska je dravna blagajna ostala prazna, gra5ani is#rpljeni, a gradovi smrskani u prvim
masovnim zranim bombardiranjima %to i( je iskusila >uropa. Iz te borbe kao pobjednik je
iza%ao general Fran#o ili P>l ;audillomP.
) %panjolskom gra5anskom ratu koji je trajao gotovo tri godine to jest *.6 dana poginulo je
izme5u 700 000 i milijun ljudi. Samo manji dio poginuo je u ratnim opera#ijama, dok su
veina bile rtve masovni( pokolja koje su nad ideolo%kim protivni#ima inile obje zaraene
strane. 6ko 670 000 li#a izbjeglo je poetkom 1*1*. iz Npanjolske u Fran#usku, sjevernu
!4riku, 0eksiko, Sovjetski Savez i druge zemlje.
) %panjolskom gra5anskom ratu do%le su do vidnog i presudnog izraaja znatne razlike
naroito u naoruanju izme5u pobunjeniki( i republikanski( oruani( snaga. 6d posebnog
znaaja bila su iskustva o upotrebi i vrijednosti oklopni( borbeni( sredstava i avija#ije.
1@. SOVJETSKA +A?ARSKA REP%A:IKA
) ljeto 1*1.. 3absbur%ka monar(ija se nalazila u sveopoj krizi. Porazi na 4rontu su %iroko
odjeknuli u 0a5arskoj. Sa svi( strana se za(tijevao mir. Padom !ustro,ugarske monar(ije
sru%io se #ijeli stari sustav so#ijalne i na#ionalne prevlasti. !ristokra#ija i buroazija u
0a5arskoj nisu imali svoj samostalni #entar vlasti, po%to je sve bilo #entralizirano u 'eu.
$olazi do raspada stare vladajue klase Dplemia i zemljoposjednikaE koje buroazija ne
uspijeva da zamijeni. 2apitula#ijom 'ugarske jugoistona grani#a 0a5arske ostala je
neza%tiena. Prijetio je gubitak =ransilvanije, a potom i #ijele 0a5arske. ) listopadu 1*1..
izbijaju demonstra#ije protiv austrijskog nadvojvode i 3absbur%ke monar(ije.
$ana -7. listopada 0a5ari su u 'udimpe%ti osnovali 0a5arski na#ionalni savjet pod
vodstvom 0i(_lIja 2_rolIjja. 2_rolIijev pokret je na#ionalistiki. ) isto vrijeme kada se
osniva "a#ionalni savjet 0a5arske 4ormira se Sovjet radnika u 'udimpe%ti koji radi na
uvr%enju sovjeta u tvorni#ama i selima. Paralelno se odvijaju pregovori sa nadvojvodom
:oze4om i demonstra#ije protiv njega. )pravo je propast !ustro,ugarske i pokret masa gurnuo
"a#ionalni savjet na put osvajanja vlasti i revolu#ije. ) 'udimpe%ti -.. listopada izbija %trajk
i radni#i se poinju naoruavati. "a selu je pokret jo% odluniji.
Smatralo se gotovom injeni#om da e kralj imenovati 2_rolIja premijerom. Ipak novim
premijerom postao je gro4 :_nos 3adik. ) znak prosvjeda narod je mar%irao iz Starog grada
do 'udimskog dvora za(tjevajui da se 2_rolI imenuje premijerom. "a Cananom mostu
sukobili su se demonstranti i redarstvene snage. "ekoli#ina naoruani( vojnika i radnika
upala je u gradsku kuu gro4a Istv_na =isze i ubila biv%eg premijera. &evolu#ija je
trijum4irala, i prvi put nakon 1.+.., 4ormirana je ma5arska vlada. Minilo se da kolaps
dualistikog sustava utire put demokratiza#iji 0a5arske i skladnijem zajednikom ivotu
razliiti( naroda $unavskog bazena.
<elike su sile, me5utim, drale 0a5arsku poraenom zemljom, a novu su vladu smatrale
nasljedni#om stare. "isu posebno #ijenile ni njezinu liberalno,demokratsku narav ni
proantantsku usmjerenost. ) vrijeme 2_rolIjeve vlade do%lo je do teritorijalnog dijeljenja
0a5arske, pod uvjetima koji su uzrokovali duboku pomutnju u itavome ma5arskom dru%tvu.
2_rolIjeva vlada je 11. studenoga potpisala vojnu konven#iju s Fran#(ertom u 'eogradu. =o
je bila prva prilika u kojoj su pobjedni#i priznali postojanje neovisne 0a5arske i njezine
vlade. 8a razliku od sporazuma o primirju od 1. studenog, vojnom je konven#ijom
uspostavljena demarka#ijska #rta izme5u 0a5arske i njezini( neprijatelja unutar grani#a
povijesne drave. =o nije bio jedini doga5aj koji je potkopao povjerenje u vladu. &umunjska,
Me%ka i :ugoslavija potpuno su ignorirale taj sporazum. 2od kue je konsolida#ija bila
razmjerno spora, velikim dijelom zbog neuspje(a pregovora s !tantom. 2_rolIjeva vlada je
sada revolu#iju smatrala zavr%enom i jedino je eljela postupno provesti ustavne re4orme. "o,
industrijski radni#i, mali posjedni#i, siroma%ni selja#i i mnogi ratni zarobljeni#i koji su se
vratili iz sovjetske &usije smatrali su da je ona tek poela.
Spontano nezadovoljstvo uskoro je dobilo svr(u i smjer. $ana -+. studenog 1*1.. osnovana je
0a5arska komunistika partija pod vodstvom '`le 2una. 2omunistika je partija imala
politiki program i organiza#ijski okvirB njezina je popularnost me5u radni#ima,
demobiliziranim vojni#ima i nezaposlenima brzo rasla. 2omunisti su eljeli buroasku
demokra#iju pretvoriti u diktaturu ploretarijata.
)nutar So#ijaldemokratske stranke, glavne snage koja je podupirala koali#ijsku vladu, sve je
vi%e jaalo lijevo, prokomunistiko krilo. )nutar pak 2_rolIjeve vlastite Stranke neovisnosti,
pa ak i unutar same vlade mi%ljenja su se razlikovala ne samo %to se tie politike nego i %to se
tie naina njezine provedbe. Skupina 2_rolIjevi( prista%a napustila je Stranku neovisnosti
jer su smatrali da je vlada preslaba u sukobu s revolu#ionarnim lijevim krilom. ) isto vrijeme
desniarske skupine nisu eljele razvoj buroaske demokra#ije, ve povratak starog
konzervativnog sustava te se i one organiziraju protiv 2_rolIjeva reima.
<lada je stoga provodila svoj program u vrlo te%kim okolnostima. $ana 16. studenoga, uz
veliku sveanost, progla%ena je neovisna 0a5arska i pri(vaena republikanska dravna 4orma.
$ana 11. sijenja 1*1*. 0i(_lI 2_rolIi postao je prvi ma5arski predsjednik. 8akonodavstvo
je ovla%teno da uvede ope i tajno pravo glasa, provede agrarnu re4ormu, osigura autonomiju
za manjine te da jami slobodu tiska, okupljanja i udruivanja. "o, ni poveanje nadni#a ni
pomo za nezaposlene nisu omoguili obinim ljudima da veu kraj s krajem. )z nesta%i#e
(rane i ostale robe, ni energenata nije bilo dovoljno. Industrija je paralizirana i nemona
nuditi nova radna mjesta.
$ana 16. veljae pri(vaen je zakon o zemlji%noj re4ormi. "o, podjela zemlje koju je on imao
pokrenuti poela je samo na jednom od 2_rolIijevi( imanja. Selja#i, gladni zemlje, reagirali
su tako da su sami preuzeli vlasni%tvo nad velikim posjedima. <lada je bila nemona sprijeiti
takav razvoj doga5aja, kao %to je bila nemona sprijeiti istjerivanje s poloaja
novoimenovani( vladini( povjerenika. "ova vlast nije bila spremna da odgovori povijesnom
trenutku. $emokratska revolu#ija jesenji( rua provodila se dvostrukim kolosijekom. !grarna
re4orma je tekla sporoB tvorni#e su jo% bile u rukama kapitalistaB kapitalisti i veleposjedni#i su
sabotirali rad nove vladeB rastao je broj nezaposleni( i nezadovoljni(. $vojnost vlasti izme5u
"a#ionalnog savjeta i Sovjeta radnika je bila sve vidljivija. 2_rolIijeva vlada nije uspjela
postii sporazum s nema5arskim narodima jer su ma5arski na#ionalisti odbili ideju
autonomije na#ionalni( manjina. Poetkom 1*1*. 2_rolIijeva je vlada napala svoje kritiare
slijeva i zdesna. )injeni su poku%aji da se potkre%e desna oporba, te da se likvidira
komunistiki pokret. ) veljai je gra5anska vlada &epublike 0a5arske, u kojoj su bili i desni
so#ijaldemokrati, po(apsila vo5e 2omunistike partije 0a5arske, da bi sprjeila %irenje
revolu#ionarnog raspoloenja.
$ana -1. veljae 1*1*. zatvoreni su '`la 2un i pedesetetvero komunistiki( vo5a pod
izlikom ulini( demonstra#ija i oruani( in#idenata. 2ratko nakon toga do%lo je do
demonstra#ija na kojima se za(tijevalo nji(ovo oslobo5enje. ) ulinim borbama bilo je 9
mrtvi( i 100 ranjeni(. ) oujku poinje razoruavanje vojnika vjerni( vladi. Selja#i su poeli
zauzimati zemlji%ne posjede, vojni#i vojarne, a radni#i tvorni#e. 2omunisti se pripremaju za
oruani ustanak. 2_rolIi im je ipak omoguio velikodu%ne zatvorske uvjete Dda budu u
zasebnoj zgradi i da mogu primati posjeteE pa su '`la 2un i njegovi drugovi mogli nadzirati
pokret iz zatvora. Planirali su sru%iti vladu -1. oujka, ali to je na kraju uinila Pari%ka
mirovna kon4eren#ija.
$a bi se pomoglo 4ran#uskoj i britanskoj interven#iji protiv sovjetske &usije, na mirovnoj je
kon4eren#iji odlueno da se stvori neutralna zona uzdu ma5arsko,rumunjske grani#e. Pisanu
predstavku o tome 2_rolIiju je -0. oujka 1*1*. predao 4ran#uski pukovnik <iR, savezniki
predstavnik u 'udimpe%ti. Prema uvjetima iz V<iRove noteW ma5arska je vlada morala povui
svoje snage oko 70 kilometara prema zapadu. Pla%ei se da bi to samo jo% pojaalo
revolu#ionarno vrenje, vlada se nije usudila udovoljiti tom za(tjevu, pa je odstupila i sve
vladine poslove ustupila so#ijaldemokratima. "a to su se so#ijaldemokrati u kritinom
trenutku, -1. oujka, sporazumjeli o udruivanju u jedinstvenu stranku s komunistikim
vo5ama, koja je preuzela svu vlast i organizirala otpor imperijalistikom za(tjevu !tante.
-1. oujka revolu#ija je dospjela do odluujueg zaokreta. =og dana se u Mapelu, sr#u
industrijske zone, odrava sastanak delegata iz tvorni#a i vojarni. Sovjeti radnika i vojnika se
dogovaraju o zajednikoj ak#iji. 2omunisti usmjeravaju demokratsku revolu#iju u prav#u
so#ijalistike.
"a sastanku je donesena odluka da se za(tjeva osloba5anje komunistiki( vo5a iz zatvora. "a
brdu /elert, koje dominira itavim gradom, radni#i i vojni#i postavljaju artiljeriju. &adni#i se
masovno naoruavaju i proklamira se prijateljstvo sa sovjetskom &usijom, a protiv !ntante i
imperijalizma. /rupe radnika razoruavaju poli#aj#e i vojnike. :edna delega#ija
so#ijaldemokrata se sastaje sa komunistikim vo5ama koji su jo% bili u zatvoru. 6dlueno je
da se svi puste iz zatvora. 2omunistika i So#ijaldemokratska partija se ujedinjuju i odluuju
da vlast pre5e u ruke radnika, seljaka i vojnika. Sam program nove partije predstavlja potpuni
uspije( komunistiki( teza.
$ana -1. oujka 1*1*. &evolu#ionarni je sovjet preuzeo vlast i 0a5arska je progla%ena
sovjetskom republikom. '`la 2un je postao narodni povjerenik DministarE vanjski( poslova,
ali je zapravo bio %e4 nove vlade. 0a5arska je u%la u savez sa sovjetskom &usijom i istodobno
pozvala radni%tvo susjedni( zemalja da se prikljui zajednikoj borbi protiv imperijalistiki(
sila i buroazije.
0ladi komunistiki pokret pod Cenjinovim vodstvom raunao je na val revolu#ija u srednjoj
>uropi koji bi se onda imao pro%iriti i na pobjednike zapadne zemlje. $iktatura u 0a5arskoj
pri(vaena je bez otporaB pri(vatili su je ak i oni koji se nisu slagali s njenim domaim
programom. &azlog tome lei u odbijanju <iRove note.
0a5arska vlada djelovala je vrlo dinamino. <e -+. oujka objavila je dekret o razoruanju
buroazije i osnivanju proletarske ;rvene armije, a -6. oujka zakon o na#ionaliza#iji kapitala
svi( poduzea koja su zapo%ljavala vi%e od -0 radnikaB uvela je monopol drave u vanjskoj
trgovini i osmosatni radni danB 1. travnja na#ionalizirala je veleposjede Diznad 70 (ektaraE i od
nji( poela stvarati zadruge. 6d 9. do 1+. travnja u #ijeloj su dravi odrani izbori za
radnike, seljake i vojnike sovjete, koji su potom u lipnju, na prvom kongresu, donijeli
ustav 0a5arske sovjetske so#ijalistike republike. =aj je ustav bio gotovo identian s ustavom
&uske Sovjetske Federativne So#ijalistike &epublike.
Nkole su podravljene da bi se dovr%io pro#es odvajanja #rkve od drave. "apravljeni su
dalekoseni planovi na podruju javnog obrazovanja. 0a5arski intelektual#i europskog
renomea sudjelovali su u kulturnom ivotu republikeF /IGrgI !leRi#s, Cajos FQlep, 2_rolI
0ann(eim, Ir`n $ienesn` /Gtz, '`la 'al_zs, Cajos 2ass_k i mnogi drugi. ) poetku je za
kulturne i znanstvene poslove bio zaduen 8sigmond 2un4i, ali poslije je tu ulogu preuzeo
/IGrgI Cuk_#s.
$ana +. travnja svi srednji i veliki posjedi pre%li su u vlasni%tvo proleterske drave. "ije bila
isplaena naknada vlasni#ima. &aspodjela je zemlje, me5utim, zabranjenaF vlada je drala da
je to jedini nain da se zajami proizvodnja dovoljni( koliina (rane i sprijei %irenje sitne
seoske buroazije. "a#ionalizirana su imanja bila organizirana kao dravna poljoprivredna
dobra u 1*.0,im godinama. =amo gdje je to bilo neizbjeno, dodijeljene su male par#ele za
gradnju kua. =o, me5utim, nije ublailo duboko razoarenje selja%tva. :o% jednom bezemlja%i
nisu dobili zemlju, a selja#i koji su imali zemlju stra(ovali su da e im uskoro biti oduzeta.
6zbiljna posljedi#a toga bila je da poslije selja#i nisu pristali prodavati svoje prioizvode za
tzv. bijeli nova#, obvezni#e koje je izdavala sovjetska republika. 2ontrarevolu#ija je to poslije
mogla koristiti sebi u prilog.
$elegati na Pari%koj mirovnoj kon4eren#iji bili su %okirani razvojem doga5aju u 0a5arskoj, a
me5u politiarima i vojnim strunja#ima vodile su se estoke rasprave o nji(ovim uzro#ima.
!nglo,ameriko stajali%te bilo je da veliki dio krivnje lei u 4ran#uskom poku%aju da pro%iri
utje#aj svoji( ovisni( zemalja. 2onani je general Smuts poslan u 'udimpe%tu da pro#ijeni
situa#iju na li#u mjesta, te da nagovori ma5arsku vladu da pri(vati neznatno modi4i#iranu
neutralnu zonu. ) me5uvremenu je 4ran#usko vojno vodstvo, uz aktivnu suradnju Praga i
'ukure%ta, organiziralo vojni napad na 0a5arsku.
Premda je Smuts bio sklon prijedlogu '`le 2una da se sazove me5unarodna kon4eren#ija o
ekonomskoj budunosti $unavskog bazena, nije bio ovla%ten potpisati sporazum. 2un i
njegovi prista%e odba#ili su pak novi prijedlog o neutralnoj zoni, nadajui se da e nji(ova
nepopustljivost dovesti do trajni( pregovora.
"ije bilo vjerojatno da bi bilo kakvi pregovori mogli voditi do neki( novi( grani#a povoljni(
za 0a5arsku i da bi mogli osigurati opstanak sovjetske republike. Postojanje diktature
proletarijata bilo je posve suprotno eljama pobjednika, koje su ukljuivale i najvee mogue
zadovoljenje teritorijalni( za(tjeva %to su i( postavili ma5arski susjedi, te izola#iju sovjetske
&usije. )kratko, savezni#i dugorono nisu mogli dopustiti sovjetskoj republi#i da opstane.
$aljni su doga5aji pokazali da su pobjedni#i samo manevrirali. 0a5arska vlada nije zapravo
mogla uiniti ni%ta presudno.
0a5arska Sovjetska &epublika je bila sa svi( strana okruena neprijateljem. ) !ntanti
prevladava zalaganje da se silom ugu%i &epublika uz pomo Me%ke, &umunije i Srbije. !tanta
prelazi u protunapad 10. travnja. &umunji i Mesi zapoinju opera#ije. &evolu#ionarni sovjet
vr%i mobiliza#iju radnika. 0e5utim, neke su se jedini#e ubrzo predale &umunjima. Posljedi#a
toga po revolu#ionarnu vlast je bilo dalje povlaenje vojske ka =isi.
$ana 16. travnja poela je rumunjska o4enziva, a -9. je slijedio e(oslovaki upad. =ek
djelomino organizirana, ma5arska je ;rvena armija potisnuta. $ana 1. svibnja rumunjske su
se snage zaustavile u Szolnoku, a e(oslovake u 0iskol#u, ali unato tome situa#ija je
izgledala katastro4alnom.
) me5uvremenu su 'udimpe%ta i ostala neokupirana podruja slavili 1. svibnja. <lada i
Sredi%nji radniki sovjet stalno su zasjedali, a '`la 2un poku%avao je razliite diplomatske
ini#ijative. I napokon je kriza rije%ena. <lada se odrala i poela je organizirati obranu zemlje.
Pod zapovjedni%tvom izuzetni( vo5a poput <ilmosa 'G(ma, !ur`la Strom4elda, :enaa
Candlera i drugi( ma5arska je ;rvena armija pokrenula kontrao4enzivu ve -0. svibnja.
"adali su se da bi im proboj na sjevernom boji%tu mogao omoguiti sa se spoje sa sovjetskim
snagama. ) poetku se ma5arska sovjetska ;rvena armija uspje%no borila protiv e%ki(
interven#ionista i u svibnju oslobodila sjevernu 0a5arsku te ak pre%la u o4enzivu u
Slovakoj, odakle je u prvoj polovini lipnja potisnula e%ke ete i 16. lipnja proglasila
Slovaku sovjetsku &epubliku kao 4ederalnu jedini#u 0a5arske.
&atovanje je bilo velik teret organiziranu radni%tvu koje je inilo ;rvenu armiju. ;ijela je
zemlja bila izvrgnuta velikim naprezanjima. &azliite kontrarevolu#ionarne skupine lako su
mogle iskoristiti nastale pote%koe.
=e su skupine izazivale %trajkove i pobune u gotovo svim dijelovima zemlje i smatrali su se
dovoljno jakima da poku%aju osvojiti vlast u 'udimpe%ti. -+. lipnja poku%an je pu kojim se
trebala oboriti vlada. =opovska paljba iz vojarne >ngels je bila znak za poetak pobune koju
bi predvodili revolu#ionarni o4i#iri. /rupe revolu#ionarni( radnika su imale zadatak da
zauzmu sjeverne radnike etvrti, dok bi dunavska 4lota prekinula sve komunika#ije. Pobuna
je djelomina i pu ne uspijeva. Pobuna je otkrila sve slabosti nove vlasti kao i u samoj
so#ijalnoj bazi. Pred revolu#ionarnom vla%u su dva 4ronta, unutra%nji i vanjski. !tanta koristi
poku%aj pobune da se jo% vi%e umje%a u unutra%nje stvari zemlje. ) takvoj situa#iji '`la 2un
poku%ava igrati na suprotnosti izme5u imperijalista. 6dravaju se kontakti s =alijanima koji
su rivali :ugoslovenima i Fran#uzima u posljeratnoj podijeli teritorija. Ipak, sredi%nje i lokalne
snage porazile su sve kontrarevolu#ionarne pokrete. 2ao posljedi#a toga, srpanj je protekao
bez ozbiljni( izazova za sovjetsku vlast.
) me5uvremenu su se predstavni#i konzervativne 0a5arske vi%i( klasa okupili oko gro4a
Istv_na 'et(lena u 'eu. ) Segedinu, sada pod 4ran#uskom okupa#ijom, major /Iula
/GmbGs organizirao je tzv. "a#ionalnu armiju pod vr(ovnim zapovjedni%tvom admirala
0iklbsa 3ortIja. "a#ionalnu su armiju vodili reak#ionarno raspoloeni asni#i iz vremena
;arstva. Izraavajui %ovinizam i antisemitizam, ti su ljudi bili krajnje desno krilo
kontrarevolu#ije. Poetkom srpnja protiv 0a5arske Sovjetske &epublike kon#entrirana su -
4ran#uska vojna korpusa sa 16.000 vojnika, 90.000 rumunjski( vojnika, -0.000 ma5arski(
emigranata i 1-.000 jugoslovenski( vojnika.
8a Fran#usku je bilo krajnje neugodno %to njezine male savezni#e vojnim napadom nisu
uspjele sru%iti sovjetsku republiku. 6dustajui na neko vrijeme od voji( ak#ija, 4ran#uski
premijer ;lemen#eau krenuo je u diplomatski napad. "jegov najvei uspije( bila je nota koja
je u 'udimpe%tu stigla s mirovne kon4eren#ije 11. lipnja. 'ile su dogovorene nove grani#e u
Srednjoj >uropi i u noti su one is#rpno izloene. Istodobno su se pozivale zainteresirane
strane da poloaj svoji( sanga prilagode novim grani#ama. "akon vrue rasprave,
&evolu#ionarna vlada je pristala na nji(, i ;rvena se armija smjesta povukla sa svoji(
izboeni( poloaja na sjeveru. "o, susjedne su zemlje potpuno ignorirale notu, odbijajui da
se i same povuku. Pristajui na naputke iz Pariza, 0a5arska je uinila taktiku pogre%ku i
poetkom srpnja na mirovnoj su kon4eren#iji poele pripreme za odlunu vojnu interven#iju.
=o se, me5utim, sporo odvijalo i ma5arska je vlada mogla upotrijebiti notu kao osnovu za
pregovore kojima bi dobila na vremenu. Povlaenje vojske vodilo je u opu demoraliza#iju i
stavilo je &evolu#ionarnu vladu u beznadan poloaj. ) tijeku srpnja sindikati, radni%tvo i
drugi dijelovi puanstva s(vatili su da bi 0a5arska morala rije%iti svoje sporove s !tantom.
=ijekom svojeg napredovanja poetkom godine rumunjske su trupe zauzele podruje istono
od =ise. Svojom notom od 11. lipnja 0irovna je kon4eren#ija priznala da je to ma5arsko
podruje, ali se rumunjske snage nisu povukle. "akon nekoliko neuspjeli( prosvjeda,
&evolu#ionarna je vlada odluila pokrenuti o4enzivu ne bi li istjerala &umunje s tog podruja.
=o je bila odluka koja je nedvojbeno ubrzala propast sovjetske republike. Iskoristiv%i potpuno
svoju razmjernu snagu, rumunjska je armija potisnula natrag ma5arske snage. 6vog se puta
&umunji nisu zaustavili na =isi, nego su napredovali dalje prema 'udimpe%ti.
$ana 1. kolovoza 1*1*. u tijeku konane, dramatine sjedni#e budimpe%tanskog Sredi%njeg
radnikog sovjeta objavljena je ostavka &evolu#ionarne vlade. &evolu#ionarni sovjet podnosi
ostavku, a so#ijalistiko,komunistiku vlast je smijenila sindikalna vlast koju je odma(
zba#ila desni#a. 8a mandatara nove vlade imenovan je sindikalni vo5a /Iula Peidl. '`la 2un
je -. kolovoza sa veinom vo5a otputovao je u 'e gdje su i( austrijske vlasti internirale.
=ibor Samueli se odluuje na otpor do kraja i biva ubijen. Izme5u 1. i +. kolovoza rumunjska
je vojska u%la u 'udimpe%tuF diktaturi proletarijata u 0a5askoj do%ao je kraj.
0a5arska komuna je trajala 110 dana, a njezino mjesto je zauzeo bijeli teror rumunjski(
okupa#ijski( snaga i bandi admirala 3ortija. Pobjeda kapitalistiki( snaga nad komunom na
8apadu je slavljena kao poetak oseke revolu#ije u >uropi, %to je konstatirala i =rea
interna#ionala.
"ade za brzo %irenje revolu#ije su ostale neispunjene. Pokazalo se da izolirana diktatura
proletarijata u maloj zemlji poput 0a5arske ne moe odoljeti uskla5enim valnjskim
napadima. Poku%aji koji su se odvijali tijekom 1*1.. i 1*1*. da se dru%tveni i politiki
problemi 0a5arske rije%e unutar buroaske demokra#ije, a potom u so#ijalistikom okviru,
nisu uspjeli.
Padu 0a5arske sovjetske republike pridonijele su, uz interven#iju izvana, i neke pogre%ne
odluke vlade, u prvom redu nepromi%ljena radikalna na#ionaliza#ija koja je pogodila i mala
poduzea te tako odbila od vlade nie srednje slojeve po gradovima, kao i to %to kon4is#irana
veleposjednika zemlja nije podijeljena selja#ima ve su se na njoj odma( poele osnivati
zadruge. Padu su pridonijele i pogre%ke u pogledu na#ionalnog pitanja. )nato tome
0a5arska sovjetska republika bila je u vrijeme svog opstanka i jo% dugo nakon toga prava
inspira#ija revolu#ionarnom proletarijatu Srednje >urope.
2ontrarevolu#ija, koja je iza%la kao pobjednik, svoj je autoritet u poetku iskazivala
sredstvima neograniena terora, a potom zakonskim i administrativnim metodama,
propagandom i sl. ) izgnanstvo nisu bili natjerani samo komunisti, so#ijaldemokrati i
umjereni so#ijalisti, ve i istaknuti predstavni#i buroaskog liberalizma i radikalizma. 6ni koji
su se u domovini borili za demokra#iju pretrpjeli su tako nedoknadiv gubitak. 0a5arsko je
dru%tvo platilo visoku #ijenu neuspjela eksperimenta iz 1*1*., koji je neizbjeno oslabio
poliziku oporbu 3ort(Ijevu reimu.
Premda je kontrarevolu#ija pobijedila i premda je uivala potporu saveznika, njezina je
konsolida#ija bila sporija i tea no %to je to tko oekivao, a rumunjske su vlasti provodile
Vbijeli terorW na podrujima pod svojom kontrolom %to je jo% vi%e stvaralo pote%koe
kontrarevolu#iji i tek nakon interven#ije veliki( sila u ma5arskoj je prijestolni#i stvorena
vlada koja je bila pri(vatljiva za !tantu. )spostavljena je monar(ija, a regent je postao
0iklbs 3ort(I kojeg ni njegova naobrazba, a ni dotada%nja politika karijera nisu inile
podobnim za ovu dunost.
11. 6A-DBI
0a(atma /and(i ubraja se u naj4as#inantnije linosti -0. stoljea. "jegov nenasilni istup
protiv diskriminiranja u :unoa4rikoj &epubli#i i Indiji, zajedno s uenjem koje je iz toga
razultiralo, uinili su ga jednim od najbitniji( uzora ovjeanstva. 'udui da je /and(i
djelovao i u :unoa4ri#koj &epubli#i i u Indiji, povijest obiju zemalja ini bitnu pozadinu
njegova djelovanja. "jegov doprinos ljudskom rodu ne mjeri se mjerilima -0. stoljea ve
mjerilima kompletne ljudske povijesti. 2ao najvei uspje( 0. /andija moe se smatrati %to je
u redovima dotad bezobline ljudske mase na podruju Indije probudio i razvio osjeaj
me5usobne solidarnosti i svijest o zajednikoj pripadnosti %iroj zajedni#i, odnosno matinoj
zemlji. "jegov #ilj je bio postizanje samouprave u okvirima britanskog #arstva, ako je to
mogue, ali i izvan ti( okvira ako to bude potrebno. I sve to putem nenasilja. =e(nikom
nenasilni( metoda koje je /and(i prakti#irao tijekom svoje borbe. /ra5anskim neposlu(om,
nenasilnom revolu#ijom, izborio je nezavisnost Indije od britanske krune D1*+9.E. Svojim je
asketskim ivotom nada(nuo milijune Indija#a na jednostavnost, ljubaznost i
ljubav.0o(andas 2aram#(and /and(i, znan i kao 0a(atma /and(i DVma(atmaW na
indijskom znai Vdobra ili velika du%aWE, ro5en je -. listopada 1.6*. godine u (induskoj
obitelji u Porbandaru, malom gradiu na zapadnoj obali Indije, u dana%njoj dravi /ujarat u
Indiji. &o5en je u obitelji srednje, ali ipak dobrostojee obitelji koja je pripadala kasti
trgova#a i time i grupi trgova#a, kaste <ais(Ia. "jegov je djed bio $eLan DpremijerE, a
naslijedio ga je sin 2aram#(and pri(vativ%i slubu premijera u kneevini &ajkat. Putlibai,
0o(andasina majka je bila Vsveti#aW, njena i pobona, i ostavila je dubok utje#aj na um
svoga sina. 6boje roditelja bili su poboni 3indusi. 2ao trinaestogodi%njak /and(i se oenio
jednako starom 2asturbai "akanji. . Kelio je studirati pravo u <elikoj 'ritaniji, %to je obitelj
nakon dugog oklijevanja i pri(vatila. 2asta je ipak smatrala da on u inozemstvu nee moi
ivjeti VistoW. Iako je poloio zakletvu kojom se obavezao da e ivjeti kreposno, da nee
uzimati ni meso ni alko(ol, kasta mu je zabranila putovanje u inozemstvo. 'udui da se
/and(i usprotivio toj odlu#i, bio je iskljuen iz kaste. /odine 1.... poeo je studirati u
Condonu, a usto se veoma pomno bavio i (induizmom, islamom i kr%anstvom. Pritom mu je
njegova (induistika religija bivala sve vanija. "o priznavao je i druge religiije. Posebno ga
je zadivljavalo ono %to je odgovaralo i njegovu motuF na lo%e odgovoriti dobrim. Svoj kon#ept
SatIagra(a, kako bi ga bolje mogao objasniti, sve je vi%e poredio tim prin#ipima. SatIagra(a,
dobro poznata nakon /and(ijevi( brojni( kampanji, znai Vsnaga kroz istinu i ljubavW.
"jegovo temeljito prouavanje '(agavad /ite i 'iblije navelo ga je na vjerovanje da se
(umanost uvijek mora suprotstaviti zlu, okreui mu drugi obraz. 2ada se nakon zavr%enog
studija vratio u Indiju, samo ga je dio njegove kaste opet pri(vatio. Slubeno je i dalje bio
iskljuen, a svakome tko bi ga pri(vatio, tako5er je prijetilo iskljuenje. )brzo je morao
zakljuiti da na temelju svog studija u inozemstvu nije stekao prave veze u svojoj domovini.
'ez pomoi kaste bilo je jako te%ko otvoriti odvjetniki ured. 6sim toga, bio je naviknut da
ga se promatra kao gra5anina s britanskim znanjem. 0e5utim, britanske vlasti u Indiji ga nisu
gledale kao sebi jednakog, zbog ega je vrlo brzo do%lo do sukoba izme5u britanski(
slubenika i /and(ija. ) takvim okolnostima nije mogao stvarati svoju egzisten#iju. "jegov
stariji brat morao je uzdravati njega i njegovu obitelj, tako da je odma( pri(vatio mjesto
savjetodavnog odvjetnika u dru%tvu u :unoa4ri#koj &epubli#i koje mu je ponudio poslovni
prijatelj njegovog brata, jedan bogati trgova#. ) :unu !4riku je bez svoje obitelji otputovao
je 1.*1. godine. ) :unoj !4ri#i /and(i je prvi put iskusio diskrimina#iju koju su provodili
bijel#i nad etnikim manjinama Indija#a. 8a bijel#e su svi Indij#i bili Sammies ili 2ulies,
jednostavno nejednaki, nejednakopravni. Primjeri diskriminiranja koje je /and(i morao
otrpjeti bili su vi%e nego mnogobrojni. "ije se mogao %i%ati kod 4rizera, u sudni#i nije smio
nositi turban, a nakon -1 sat nije smio napu%tati kuu bez dozvole svog poslodav#a. I to sve
samo zato jer je bio Indija#F samo zbog svoje boje koe i religije nije mogao imati ista prava
kao i bijel#i. Posebno velika nejednakost Indija#a primjeivala se u sredstvima javnog
prometa. 6datle potjee i najpoznatiji primjer diskriminiranja koji je /and(i morao otrpjeti,
doga5aj u vlaku za jednog poslovnog putovanja. 0orao je iz $ubana u "atalu putovati u
Pretoria u =ransvaalu. 8a vrijeme putovanja u vlak je u%ao i jedan bijela# koji nije (tio dijeliti
kupe s /and(ijem. 2ondukter je, nakon bijeleve interven#ije, (tio /and(ija, unato vaeoj
karti za prvu klasu, poslati u odjel za prtljagu. "akon %to se /and(i tome, usprotivio izbaen
je iz vlaka. "akon %to je ostvario neke poslovne uspje(e te se mogao dokazati u indijskoj
zajedni#i, imao je i vi%e samopouzdanja te je poku%ao organizirati indijsku zajedni#u.
6rganizirani su redoviti susreti na kojima je odravao svoje prve govore pred publikom.
"jegov glavni #ilj bio je postii kraj diskriminiranja Indija#a. 8bog toga je najprije poku%ao
Indij#e nagovoriti da se urednije odijevaju i da vi%e paze na (igijenu. 'io je uvjeren da se
slika koju su 'ritan#i imali o Indij#ima mogla promijeniti i da su Indij#i mogli biti promatrani
i pri(vaeni kao ravnopravni. Istovremeno je bio zapanjen nepriznavanjem gra5anski( i
politiki( sloboda indijski( imigranata u :unoj !4ri#i. =o ga je potaklo da se pridrui borbi
za priznavanje osnovni( ljudski( prava za Indij#e. /and(i je ostao u :unoj !4ri#i -0 godina,
esto vrijeme provodei u zatvoru. /odine 1.*6. napali su ga i pretukli :unoa4rikan#i. 6d
tada se zalae za politiku pasivnog otpora i nekoopera#ije s junoa4rikim vlastima. /odine
1.*6. vratio se u Indiju. Sastavio je spise o poloaju Indija#a u :unoj !4ri#i, koji su imali
interna#ionalni odjek. 0e5u ostalim kritizirao je Pporez od tri 4unteP, indijske radnike po
ugovoru i nji(ove poslodav#e. Spisi koje je /and(i sastavio o poloaju Indija#a u :unoj
!4ri#i tamo su s(vaeni kao pozivanje naroda na ustanak. Postojao je stra( od revolu#ije i
in4iltra#ije Indija#a u dru%tvo. 2ad je /and(i s jo% mnogo Indija#a stigao na parnom brodu u
"atal, njegov ulazak je bio sprijeen. 'udui da je navodno na brodu izbila kuga, stavljen je u
karantenu -1 dana. 2ad je napokon dobio odobrenje da napusti brod, bijela rulja ga je gotovo
linovala. Samo je interven#ija %e4a poli#ije i njegove ene spasila /and(ija od sigurne smrti.
Ipak, /and(i je odustao od progona poinitelja. Prvi je put primijenio prin#ip svoj prin#ip da
nikoga ne mrzi i da sve otrpi. 'avio se odvjetni%tvom i borio se za prava Indija#a. Mak se i
izvan suda zauzimao za svoje sunarodnjake. Indij#ima u :unoj !4ri#i dao je mogunost glasa
osnivanjem asopisa Indien 6pinion 1*0+. godine a nakon toga i osnivanjem Feniksove 4arme
u "atalu, a kasnije i =olstoj 4arme u =ransvaalu. Sluenje svom narodu i svojim
sunarodnja#ima bio je jo% jedan od njegovi( pri#ipa. 2ada je izbila kuga me5u indijskim
radni#ima, zaista se rtvovao i pruao im pomo. <e 1*09. godine donesen je 8akon o
registriranju. Svi Indij#i morali su se registrirati otiskom prsta, nakon ega su dobivali broj i
prijavni#u boravka koje su morali uvijek nositi sa sobom. 'ez prijavni#e boravka nije bio
dopu%ten ulazak u =ransvaal, koji je imao vladu koja se sastojala samo od 'ura. /and(i se
nije registrirao. <eina Indija#a pratila je njegov primjer. 6su5en je na dva mjese#a zatvora.
6bratio se generalu Smutsu i za(tijevao da se takav zakon ne donosi. 2ao protuuslugu svi
Indij#i bi se registrirali svojevoljno. /and(i se onda registrirao kao uzor ostalima, iako su ga
njegovi zemlja#i (tjeli u tome silom sprijeiti. <eina Indija#a pratila ga je i u tome. "o
zakon je ipak donesen. =aj korak potaknuo je prvu veliku SatIagra(a,kampanju tijekom koje
je spaljeno vi%e od dvije tisue prijava boravka. /eneral Smuts nije se drao ni sporazuma
postignutog s /ok(aleom, da se ukine porez od tri 4unte i radnik po ugovoru. 2ad su 1*11.
godine svi nekr%anski brakovi koji su zakljueni pred matiarima u :unoj !4ri#i progla%eni
ni%tavnima, situa#ija za Indij#e jo% se vi%e zao%trila. Svi indijski brakovi bili su nepriznati. 8a
Indij#e je to znailo veliku povredu institu#ije braka, s obzirom na to da su nakon toga nji(ove
supruge dobile status ljubavni#a. 6sim toga, dje#a iz nji(ovi( brakova nisu vi%e imala prava
na nasljedstvo. 8bog toga su se /and(iju prikljuili radni#i po ugovoru i ene. &udari su
%trajkali. /and(i je ponovno poeo jednu SatIagra(a,kampanju. "jegovi suuesni#i u
kampanji trebali su od =olstoj,4arme preko 2asturbaija prijei grani#u izme5u "atala i
=ransvaala i zatim se predati poli#iji. 2ako je i predvi5eno, oni koji su pre%li grani#u u(ap%eni
su i dijelom poslati na prisilni rad. 8a pripadnika i sljedbenika SatIagra(ije (ap%enje je zbog
lo%i( uvijeta znailo smrt. )skoro su zatvori bili puni. 6d rudara koji su %trajkali i nji(ovi(
obitelji /and(i je u "eL#astle u "atalu napravio Pvojsku miraP od oko 7000 ljudi. 6n je
najavio vladi da e i on sa tom vojskom prijei grani#u. ;ilj mar%a bila je =olstoj,4arma u
=ransvaalu. "a tom putu /and(i i njegovi prvi suradni#i bili su u(ap%eni. Ipak, buji#a ljudi se
nije mogla zaustaviti. $o%lo je do masovni( (ap%enja. 8atvori su bili prepravljeni, tro%kovi za
u(ap%enike su rasli, a budui da su rudni#i stajali prazni, do%lo je do veliki( gubitaka. . 8a
vrijeme 'urskog rata 1.**. i 8ulu ustanka 1*06. pokrenuo je Indij#e da se bore na strani
'ritana#a. 6ni su opet Indij#ima dopu%tali samo sluenje u sanitetu, gdje je sluio i sam
/and(i. 6n je to vidio kao gra5ansku dunost. 6naj tko je traio svoja prava, morao se
pridravati i svoji( obveza. "adao se da e time udobrovoljiti 'ritan#e i pobolj%ati prava
Indija#a u :unoj !4ri#i. Isto je ponovio i za vrijeme Prvog svjetskog rata. "akon kratkog
boravka u <elikoj 'ritaniji, gdje je /and(i pozvao svoje sunarodnjake koji su tamo ivjeli da
se u Prvom svjetskom ratu bore na strani 'ritana#a, 1*1+. godine vratio se u Indiju. "eki
statistiki poda#i britanske Indije predstavljaju stanje prije 17. kolovoza 1*+9. godine, u kojoj
se /and(i na%ao nakon svog povratkaF +10 milijuna stanovnika, od toga -.1 milijuna (indusa,
117 milijuna muslimana, 9 milijuna kr%ana, 6 milijuna sik(a, nasuprot 170.000 >ngleza.
3indusi su bili podijeljeni u 1000 kasti i podkasti, od toga otprilike 90 milijuna
Pnedodirljivi(P i potomaka domai( stanovnika. Pod britanskom vladavinom bilo je 110
milijuna stanovnika koji su nastanjivali oko dvije trine podru#ja. :edna treina zemlje, s oko
100 milijuna stanovnika, bila je podijeljena u 767 kneevinaB sa 17 jezika i .+7 dijalekata.
"eopisivo siroma%tvo i .7,postotna nepismenost stajali su na putu neovisnosti. 2ad se /and(i
vratio u Indiju, poeo je %iriti svoja razmi%ljanja i u javnosti. ;ivilni otpor neogranienoj vlast
>ngleza. /odine 1*1+. /and(i se vratio u Indiju. "jegova obitelj i stanovni#i 4armi pratili su
ga na tom povratku. $a bi mogao nastaviti ivot u zajedni#i sa stanovni#ima 4armi, sa svojom
je pratnjom izgradio !s(ram. ) tu je zajedni#u pri(vatio i one koji nisu bili pripadni#i neke
kaste. ) me5uvremenu je u Indiji postao vrlo poznat i #ijenjen. ) narodu su ga nazivali
0a(atma , velika du%a. 8emlja u koju se on vratio bila je zaposjednuta od 'ritana#a. )
narodu nije bilo jedinstva izme5u (indusa i muslimana. 2ada su 1*1*. godine u parlamentu
izglasani takozvani &oLlatt !#ts koji su davali indijskim kolonijalnim vlastima zakonske
ovlasti da oruano djeluju protiv takozvani( revolu#ionarni( aktivnosti. SatIagra(a se
pro%irila Indijom privlaei milione sljedbenika. $emonstra#ije protiv &oLlatt !#ts,a
rezultirale su masakrom 'ritanski( vojnika nad Indij#ima kod !mritsara. /odine 1*-0. kada
britanska vlada nije uspjela popraviti situa#iju, /and(i je proklamirao politiku
nekooperativnosti. =o je imalo za posljedi#u da su Indij#i koji su radili u javnim ustanovama
podnijeli ostavke, dravne institu#ije kao na primjerF sudovi su bili bojkotirani, a Indijska
dje#a nisu po(a5ala vladine %kole. ) #ijeloj Indiji uli#e su bile blokirane Indij#ima koji su
sjedili na njima, a kada su se odbili ustati poli#ija i( je tukla. /and(i je bio u(ap%en, ali je
uskoro zbog pritiska javnosti bio pu%ten. ) okviru borbe za ekonomsku nezavisnost Indije,
ukljuujui bojkot britanske robe, /and(i je osmislio sLaraj DsanskritskiF samovladavinaE
pokret. >konomski aspekti pokreta bili su veoma vani jer je britansko iskori%tavanje indijski(
seljaka dovodilo do siroma%enja sela i destruk#ije kuni( obrta. /and(i se stoga zalagao za
oivljavanje obrta obrade vune te je stoga izabrao toak na kojem se obra5uje vuna kako bi
jasnije ukazao na potrebu vraanja vrijednostima seoskog ivota i oivljavanju tradi#ionalni(
indijski( obrta. )skoro je /and(i postao simbol borbe za slobodnu Indiju %irom svijeta. Kivio
je spiritualnim i asketskim ivotom propovjednika esto provodei vrijeme u medita#iji.
/and(i je smatrao kako e nenasilnim metodama pokazati 'ritan#ima kako je upotreba
nasilja beskorisna te da e oni nakon toga napustiti Indiju. /and(ijev politiki i du(ovni uti#aj
na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu
poduzimati nikakve protumjere. /odine 1*-1. Indijski na#ionalni kongres, skupina koja je
%irila pokret Indijom, dala je /and(iju potpunu izvr%nu vlast, ukljuujui ak i pravo da
imenuje svog nasljednika. 0e5utim, indijsko stanovni%tvo nije u potpunosti slijedilo
/and(ijevu politiku nenasilja te je do%lo do serije oruani( revolta protiv britanski( vlasti
dovodei do toga da je /and(i priznao kako je njegova politika doivjela kra(. /odine 1*--.
britanske vlasti su ga privele i utamniile."akon %to je 1*-+. pu%ten iz zatvora /and(i se
povukao iz aktivne politike i posvetio se propagiranju opeg jedinstva. 0e5utim, opet je bio
uvuen u borbu za nezavisnost Indije. /odine 1*10. 0a(atma je proglasio novi val gra5anske
neposlu%nosti pozivajui Indij#e da ne plaaju porez. "eposlu( je poeo mar%om ka moru u
kojem su (iljade Indija#a pratile /and(ija od mjesta !(madabad do !rapskog mora, gdje su
pravili so iz morske vode. /and(i je ponovo u(ap%en, ali je pu%ten ve 1*11. godine nakon
%to je pristao zaustaviti val neposlu%nosti kad su 'ritan#i uinili neke ustupke njegovim
za(tjevima. Iste godine /and(i je predstavljao Indijski na#ionalni kongres na kon4eren#iji u
Condonu. /odine 1*1-. /and(i je zapoeo novi val gra5anske neposlu%nosti protiv 'ritana#a.
'io je (ap%en dva puta kada je pribjegao %trajku gla5u %to je bila veoma uspje%na metoda
borbe protiv 'ritana#a. "aime, ukoliko /and(i umre postojala je mogunost da do5e do
revolu#ije i izvan Indje. Iako je i sam bio pripadnik <aisIa DtrgovakeE kaste, /and(i se
posvetio i ukidanju nepravedni( so#ijalni( i ekonmski( aspekata kastinskog sistema. /odine
1*1+. /and(i je 4ormalno napustio politiku, a na mjestu lidera Indijskog na#ionalnog
kongresa zamijenio je :aLa(arlal "e(ru. /and(i se posvetio putovanju po Indiji, ali se 1*1*.
ponovo vratio aktivnom politikom ivotu jer su temelji indijske 4edera#ije bili uzdrmani.
Prvi potez koji je uinio ponovnim izlaskom na politiku s#enu bio je da jo% jednim postom,
to jeste %trajkom gla5u, prisilio vladara drave &ajkot da modi4i#ira svoj autokratski nain
vladavine. :avni nemiri postali su toliko jaki da su kolonijalne vlasti morale intervenirati i
prisliti vladara &ajkota da popusti /and(ijevim za(tjevima. 0a(atma je ponovo postao
najznaanija politika 4igura Indije.
2ad je izbio $rugi svjetski rat, /and(i se odma( 1*1*. godine javno izjasnio protiv rata. $ok
je u :unoj !4ri#i za vrijeme Prvog svjetskog rata pozivao na borbu na strani 'ritana#a, sad je
pozivao na bojkot. Indij#i nisu trebali podravati 'ritan#e u ovom ratu. VXuit IndiaW ,
"apustite Indiju , tako je od 1*+-. godine glasila njegova parola. ) ovoj ak#iji Indij#i su
odbili podrati 'ritan#e ako im ne bude zajamena nezavisnost. 8bog te kampanje /and(i je
ponovo zatvoren. 'io je izoliran od ostali( sljedbenika SatIagra(ije i zatvoren u pala#u !ga,
2a(n. 8a vrijeme njegova boravka u zatvoru umrla je 2asturbai.
"akon %to je izbio -. svjetski rat 2ongresna stranka i /and(i nisu se eljeli uplitati u kon4likt
sve dok 'ritan#i ne udovolje nji(ovom za(tjevu za momentalnu nezavisnost Indije. =o su
'ritna#i dakako odbili nudei neke druge kompromise %to su opet Indij#i odbili. I nakon
ulaska :apana u rat i %irenja rata na azijski kontinent /and(i je i dalje odbijao Indiju uvesti u
rat. 2onano 1*+-. Indij#i su pristali ui u ratni sukob na strani 'ritana#a. /odine 1*++.
indijska borba za nezavisnost do%la je u svoju zavr%nu 4azu, britanska vlada pristala je na
nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprostavljene na#ionalistike grupeF 0uslimanska
liga i 2ongresna stranka, rije%e svoje razlike. /and(i se o%tro suprostavio #jepanju Indije na
dvije drave D%to je za(tijevala 0uslimanska ligaE, ali je na kraju ipak morao pristati nadajui
se kako e mir izme5u dvije vjerske skupine biti postignut nakon %to muslimani zadovolje
svoje sepratistike tenje. Indija i Pakistan postale su zasebne drave kada su 'ritan#i priznali
Indiji njenu nezavisnost 1*+9. godine.
;ijenio je jednostavan ivot i vreteno proglasio znakom takve ivotne 4orme. /and(ijev put
vodio ga je natrag na izvore snage religije. <atreno se borio protiv industrijaliza#ije i poku%ao
je okrenuti svoje zemljake protiv zapadnjakog razmi%ljanja i ivotni( 4ormi. ;ijenio je
jednostavan ivot, koji je upranjavao vegetarijanstvom, izuzetnom (igijenom i ljekovitom
moi prirode. 8nakom takve ivotne 4orme proglasio je vreteno i preklinjao je Indij#e da
razviju seosku industriju tako %to e sami presti i tkati %to4ove te da se na taj nain suprotstave
engleskoj tekstilnoj industriji. S vremena na vrijeme, prije svoji( obraanja slu%ateljima, sjeo
bi za vreteno i poeo raditi, da bi i na taj nain reklamirao svoju ideju.
$ana 10. sijenja, dok je bio na putu prema mjestu gdje je vr%io veernju molitvu, napao ga je
i usmrtio "at(uram /odse, (indu 4anatik. /and(ijeva smrt diljem svijeta doivljena je kao
katastro4a. <ijest o njegovoj smrti u #ijelom je svijetu primljena s tugom. )jedinjeni narodi
spustili su svoju zastavu na pola koplja. 6d <atikana do 2remlja, svi su slali brzojave suuti.
/and(i je ostao veliki uzor u #ijelom svijetu. /and(ijeva smrt diljem svijeta doivljena je kao
katastro4a. "jegov doprinos ljudskom rodu ne mjeri se mjerilima -0. stoljea ve mjerilima
kompletne ljudske povijesti. ) )jedinjenim narodima odrana je komemorativna sjedni#a, a
sve zemlje svijeta indijskim predstavni#ima u )jedinjenim narodima izrazili su suut. )skoro
nakon njegove smrti do%lo je do vjerskog nasilja u Indiji i Pakistanu, ali su /and(ijeva uenja
ostala i postala inspira#ija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta.
2ad je Indija 1*+.. godine konano stekla nezavisnost, to nije znailo samo kraj kolonijalne
vladavine u Indiji i indijskom podkontinentu. 8bog svoje veliine i bogatstva Indija je
zauzimala posebno mjesto u sklopu britanskog kolonijalnog #arstva koje se protezalo od
3ong 2onga preko !ustralije i istone !4rike do Sueza i 0editerana. ) tako velikom sistemu
Indija je predstavljala nepresu%an izvor za snabdijevanje #arstva ljudskim i materijalnim
sredstvima. 2ad se iz tog sklopa istrgnuo indijski potkontinent, osim %to je time dobivena
nezavisnost Indije, to je s druge strane znailo i da je %iroko krenuo pro#es dekoloniza#ije u
junoj i jugoistonoj !ziji, gdje su se uskoro pojavile brojne nezavisne drave. Iako je
/and(ijeva predodba nenasilja ostala nasljedstvo, pri tome se ne smije previdjeti da on sa
svojim jednostranim nainom ivota i Pvraanjem jednostavnom ivotuP nije mogao
odgovoriti za(tjevima vremena i da je samim tim stajao na putu politikim odlukama
modernog dravnog bia. "o 0./and(i nije razradio #jelovit kon#ept o privrednom razvitku
dru%tva, niti je 4ormulirao programe za rje%avanje problema na tim podrujima. $ali je
pre#ijenio mogunosti svog vremena i snage samog pokreta, o tome bi danas bilo mogue
samo raspravljati. Po tom %to je vrijeme pokazalo, ini se da je 0./and(i odredio #iljeve za
koje nije bilo potrebni( snaga, a i uporno inzistiranje 0uslimanske lige na bezuvjetnoj podjeli
zemlje blokiralo je svako kretanje prema /and(ijevim #iljevima.
1$. KO+I-TER-A
"ova je drava bila WnovumZ na politikom zemljoviduF ideolo%ka diktatura temeljena na
Cenjinovoj interpreta#iji 0arRovi( postavki o dru%tvenom ustroju. 'udui da su, u pro%losti,
svi poku%aji programatske uspostave bitno drugaijega so#ijalnoga poretka od ve postojei(,
ili propali, ili su bili zemljopisno vrlo ogranieni ili kratkoivui, sovjetska drava, kao
pobjednika utopija, nije imala pravoga pret(odnika u povijesti. )nato pozivanju na ba%tinu
prija%nji( revolu#ionarni( pokreta, od antikoga Spartakova do Fran#uske revolu#ije i Pari%ke
komune, slinost je bila prividnaF prvi puta u zabiljeenoj povijesti ovjeanstva lijevi radikali
su pobijedili i odrali vlast.
Cenjin i bolj%evi#i su poduzeli niz mjera za uvr%enje vlasti, dio koji( je bio pragmatike
naravi, a nemali broj je potje#ao iz ideolo%koga okvira komunistikoga svjetonazora. ) &usiji,
bolj%evika je partija preimenovana u komunistiku, pod imenom W&uska komunistika
partija D'olj%evikaEZ, %to je nedugo potom razultiralo o%trom terminolo%kom di4eren#ija#ijom
izme5u lenjinistiki( WkomunistaZ i ostali( lijevi( stranaka marksistike orijenta#ije.
=rea interna#ionala ili 2ominterna, koju je =ro#ki nazvao /lavnim stoerom svjetske
revolu#ije, osnovana je u 0oskvi u oujku 1*1*. godine, ali 4ormirala se tek godinu dana
nakon toga, u ljeto 1*-0., kada je gra5anski rat zavr%io i kada su se komunisti mogli
usredotoiti na vanjske poslove. Svi su bili opijeniF ;rvena je armija napredovala prema
<ar%avi ne nailazei, zapravo, ni na kakav otpor, pa se inilo da je ni%ta ne moe zaustaviti od
ulaska u "jemaku i >nglesku, koje je Cenjin smatrao zrelim za revolu#iju. 6dluke $rugog
kongresa 2ominterne zapoinju s tvrdnjom kako je svjetski proleterijat suoen sa odlunim
bitkama. V$oba u kojem ivimo doba je otvoreni( gra5anski( ratova. 6dluan se trenutak
pribliavaW. ) tajnom dopisivanju sa Staljinom, koji je tada bio na poljskoj boji%ni#i,Cenjin je
napisao kako je stanje u 2ominterni izvrsno, kako smatra da stanje u Italiji treba odma(
zao%tritu, a da o 0a5arskoj, Me%koj i &umunjskoj trebaju pomno razmisliti. "apisao je i da
njemaki komunisti mogu skupiti tristo tisua vojnika iz redova proleterijata probisvjeta. Iz te
Cenjinove posljednje reeni#e vidi se da je 0oskva namjeravala ;rvenu armiju proslijediti iz
okupirane Poljske u "jemaku i tamo pomoi svojim simpatizerima da prisvoje vlast. 2ao %to
su kasniji doga5aji potvrdili, Cenjin je posve pogre%no protumaio itavu situa#iju u >uropi.
2ominterna, =rea interna#ionala D2omunistika interna#ionalaE je bila nastavak
Interna#ionala koje su ranije imale svr(u komunistike organiza#ije. $o 4ormiranja
2ominterne, postojale su dvije interna#ionale, stvorene na zasjedanju u 'aselu i
2open(agenu. )kupno je od osnivanja, pa sve do raspu%tanja 2ominterne 1*+1. godine
odrano sedam kongresa. $rugi kongres je odran lipnja,kolovoza 1*-0., trei u lipnju i
srpnju 1*-1., etvrti u studenom i prosin#u 1*--., peti u lipnju i srpnju 1*-+., %esti lipanja,
rujna 1*-.. i sedmi, posljednji u srpnju i kolovozu 1*17. godine.
) eri estoki( klasni( sukoba, na#ionalni( i me5unarodni(, koji su dosegli vr(una#
oktobarskom revolu#ijom i interven#ijom buroaske kontrarevolu#ije, <ladimir )ljanov Ilji
Cenjin osnovao je 2omunistiku interna#ionalu s #iljem jaanja revolu#ionarni( partija i
nji(ove borbe. Cenjinova 2ominterna je revolu#ionarno analizirala i pro#jenjivala >uropu
koja je u to vrijeme izlazila iz Prvog svetskog rata i krizu kojom je bila za(vaena 1*1*.
godine. Stvaranje i djelovanje 2omunistike Interna#ionale pod Cenjinovim rukovodstvom
snano je doprinijelo ostvarivanju #iljeva zbog koji( je osnovana. )tje#aj prve i jedine zemlje
u kojoj je pobijedila so#ijalistika revolu#ija bio je vrlo velik na 2omunistiku interna#ionalu
i na komunistike partije u svijetu.
Iako komunisti izvan &usije nisu bili slobodni od sumnji i primjedbi, oni su imali i osjeaj
solidarnosti s bolj%evi#ima, a i osjeaj krivnje prema njima jer nisu uspjeli provesti revolu#ije
u svojim razvijenim zemljama. "akon poetnog kolebanja, nekoliko partija i grupa#ija koje su
sebe smatrale komunistikima pristalo je na Cenjinov prijedlog o osnivanju 2ominterne.
-+
"ajvi%e rezervi prema osnivanju 2ominterne imali su njemaki komunisti. 6ni su se naime
pribojavali da stvaranje me5unarodni( organiza#ijski( oblika moe dovesti do potpune
domina#ije snane ruske partije koja je upravljala velikim imperijem, iako je stalno bila u
opasnosti od pada, nad relativno slabim partijama u drugim dravama, koje su esto bile
progonjene i nisu imale sredstava za djelovanje. ) konani#i su ipak pri(vatili moskovske
odluke i postali nji(ovi najvjerniji zagovorni#i.
6snivanje 2ominterne oznailo je poetak okupljanja oni( so#jalistiki( partija i grupa#ija
koje su eljele prekinuti sa sjeanjem na sudjelovanje u ratu, te iz svoje povijesti izbrisati
Vso#ijal,imperijalizamW. ) mnogim su zemljama #ijele so#ijalistike partije izjavile pristup
2ominterni ili zapoele pregovore s njom. =ako se dogodilo u Italiji, u Fran#uskoj, tako je
postupila tzv. "ezavisna so#ijaldemokra#ija u "jemakoj, znatno jaa od komunista ili ak
britanska stranka rada.
Iako poraz revolu#ionarni( ak#ija nije navje%tavao nadu u uspije( za komunizam u europskim
razmjerima, on je ipak postao snaan me5unarodni pokret. /odine 1*-1. sa so#jalistima su
prekinuli talijanski komunisti i organizirali se kao 2omunistika partija Italije. "ajvei je
uspje( bila odluka veine 4ran#uski( so#jalista, donesena 1*-0. godine, o tome da se pretvore
u 2omunistiku partiju Fran#uske. Iste godine veina njemaki( nezavisni( so#jaldemokrata
-+
.
odluila je pristupiti komunistima i pri(vatiti nji(ovo ime. ) svim europskim dravama
nastale su slabije ili jae komunistike partije.
Forma nove Interna#ionale nakon njezina osnivanja nije bila u potpunosti odre5ena. ) tom
smislu presudne su bile tek odluke donesene u srpnju 1*-0. godine na sljedeem kongresu.
=ada je pri(vaen statut 2ominterne, te -1 uvjet koji je trebao obvezati partije,lani#e. )
statutu se na%la i slijedea 4ormula#ijaF c2omunistika interna#ionala mora u svojoj sri i u
svome djelovanju biti jedinstvena komunistika partija #ijeloga svijeta. Partije koje djeluju u
pojedinim zemljama postaju samo njezine sek#ijec. 'ila je to kon#ep#ija potpune
#entraliza#ije, pri emu je ulogu sredi%ta u kojemu se donose sve odluke trebao preuzeti
Izvr%ni komitet sa sjedi%tem u 0oskvi. Po prirodi stvari, on se morao nalaziti pod utje#ajem
ruske partije.
:o% dalje u prav#u podre5ivanja komunistikog pokreta ruskim uzorima i%ao je -1 uvjet, prije
svega zato %to su u njima 4ormulirana, pored organiza#ijski( pravila sukladnim pravilima koja
su primjenjivana u ruskoj partiji, tako5er pravila ideologije i politike, koji( su se trebale
pridravati sve komunistike partije. ) to je ulazilo tretiranje svi( nekomunistiki( politiara
kao neprijatelja D%to se odnosilo i na drugove iz so#jaldemokra#ijeE, provo5enje ilegalni(
ak#ija, ukljuujui i otvoreno nasilje i pripreme za pokretanje gra5anskog rata. $a pravila
koja je sadravao -1 uvjet ne ostanu samo na papiru, sve supartije lani#e 2ominterne imale
obvezu provesti istke u svojim redovima. Pro#es uskla5ivnja komunistiki( partija s -1
uvjetom naziva se bolj%eviza#ija.
)skoro su se u me5unarodnoj politi#i &usije i u samoj 2ominterni pojavile nejasnoe %to se
tie kratkoroni( perspektiva. "ade u brzu europsku revolu#iju su slabile, emu je doprinio
poraz njemaki( komunista koji su 1*-1. godine, koji su po nalogu tree interna#ionale
pokrenuli oruani ustanak.
2ongresu 2ominterne 1*-0. godine nazoili su revolu#ionari iz mnogi( europski( i
prekomorski( zemalja, spremni prekinuti odnose sa umjerenim so#jalistima i slijediti vodstvo
ruski( bolj%evika. Cenjin nije tajio da zami%lja 2ominternu kao granu &uske komunistike
partije, organiziranu po uzoru na nju i po njenim pravilima. "a tom se kongresu za(tjevalo od
nazoni( drugova da svojim lanovima nametnu elinu vojnu dis#iplinu i pokau najvee
drugarsko povjerenje u #entar, to jest 0oskvu. "ji(ova je neposredna zadaa bila da
in4iltriraju i preuzmu sve masovne organiza#ije u svojim zemljama. 2ako bi provodili te
#iljeve u sidikatima, kako se Cenjin izrazio, komunisti moraju, ako je potrebno pribjei svakoj
vrsti prijevare, lukav%tini, nezakonitim sredstvima, skrivanju, zatajivanju istine. 2rajnji je #ilj
stranaka,lani#a bio pomoi 2ominterni u podizanju oruanog ustanka protiv postojei(
buroaski( vlada i zamijeniti i( komunistikim reimima, koji bi se na kraju stopili u svjetsku
Sovjetsku so#jalistiku republiku.
2ongres je to pri(vatio, uz simbolike nesuglasi#e, -1 uvjet za prijam radniki( partija u
2omunistiku interna#ionalu. "ajvaniji su bili sljedeiF
V-. Sve organiza#ije koje se pripremaju za lanstvo moraju iz svoji( redova izba#iti re4ormiste
i #entristeB
1. 2omunisti moraju stvoriti u praktiki svakoj europskoj i amerikoj zemlji paralelnu
ilegalnu organiza#iju koja e u odlunom trenutku izai na povr%inu i provesti revolu#ijuB
1+. Svaka partija koja se eli prikljuiti 2ominterni obvezna je pruiti bezuvjetnu potporu
svakoj sovjetskoj republi#i u njezinoj borbi protiv kontrarevolu#ionarni( snagaB
-1. 6ni lanovi partije koji naelno ne pri(vaaju uvjete i teze koje je postavila 2omunistika
interna#ionala, bit e izbaeni iz partije.
'udui da je sve s ime se 0oskva nije slagala bilo oznaeno kao Vkontrarevolu#ionarnoW,
lankom 1+. uspostavili su naelo po kojem su, za komuniste svi( narodnosti, interesi i elje
Sovjetskog saveza pretpostavljeni onima nji(ovi( vlastiti( zemalja.W
"a kongresu je prisustvovalo 110 delegata, a kongres je Cenjin otvorio, nakon ega je
primljen novi program partije. 2ongres je 4ormirao Izvr%ni komitet 2ominterne DI22IE. "a taj
nain nain stvorena je me5unarodna revolu#ionarna proleterska organiza#ija novog tipa. 8a
predsjednika 2ominterne izabran je /rigorij :evsejevi 8inovjev, a za tajnika /eorgi
$imitrov. $o Cenjinove smrti aktivnost 2ominterne je bila velika i znaajna, jer je u njoj ve
bilo ukljueno 67 lani#a. Izborom Staljina na elu sovjetske drave i generalnog tajnika ;2
S2P D;entralni 2omitet Sovjetske 2omunistike Partije 'olj%evikaE do%lo je do prvi(
nesuglasi#a sa Cenjinom.
$oga5aji vezani za 6ktobarsku revolu#iju i dolazak bolj%evika na vlast u &usiju, uti#alo je da
snage !ntante izvr%e vojnu interven#iju i vrate prija%nje stanje. =ako je u &usiji poeo
gra5anski rat izme5u komunista D#rveni(E i beogradeja#a Dbijeli(E. 2ontrarevolu#ionarne
snage beogardeja#a, koje je predvodio general 2olak poraene su. =rupe ;rvene !rmije su
zauzele vei dio zemlje, pa su velike sile 1*-0. zaustavile interven#iju.
"ovi poetak sukoba izbio je kada je poljski general <rangel krenuo u osvajanje /ali#ije i
'ijelorusije. Slom i ovog <rangelovog poku%aja znaio je i zavr%etak interven#ije u &usiji i
gra5anskog rata. ) redovima ;rvene !rmije jo% su se tada proslavili istaknuti komandantiF
0i(ail =u(aevski, Sergej 'u5oni, Frunze, 2liment <oro%ilov i drugi.
8a to vrijeme, 2ominterna nije imala niti jedan kongres. "ovi model #jelokupnog
komunistikog bloka, a posebno S2P DbE biti e donijet na desetom 2ongresu S2P DbE.
) redovima Interna#ionale su se javila i prva suprotna gledi%ta po pitanju lenjinistikog
uenja. "a 2ongresu je donijet prijelaz na novu ekonomsku politiku, poznatiji kao plan
P">PP. 6vakva linija biti e pri(vaena i na I<. kongresu 2ominterne D1*--. godineE, u
Cenjinovom re4eratu.
) prosin#u 1*--. odran je i Svesavezni kongres Sovjeta gdje je na prijedlog Cenjina i
Staljina dravna zajedni#a sovjetski( naroda dobila naziv Savez Sovjetski( So#ijalistiki(
&epublika DSSS&E. $o%lo je do novi( borbi unutar same organiza#ije kada je Cav =ro#ki
poeo napadati bolj%evistiku partiju i prikupljati uz sebe vei broj komunista koji su
napustili lenjinistiko uenje.
<e 1*-+. godine, =ro#ki tiska lanak PPouke 6ktobraP u kojima je poku%ao lenjinizam
zamijeniti novim prav#em, koji je kasnije bio prisutan kod svakog vida odstupanja od
komunizma,tro#kizmom.
<eliku te%kou komunista predstavljala je Cenjinova smrt -1. sijenja 1*-+. godine u
/orkama kod 0oskve. "ajvei problem 2ominterne po Cenjinovoj smrti bio je trokut
8inovjev,=ro#ki,Sokoljnikov.
) vezi s tim, [<. partijska kon4eren#ija S2P: DbE D u studenom 1*-6.E i pro%ireni Plenum
I22I Du prosin#u 1*-6.E stavljaju u prvi plan kako se boriti protiv ovog bloka, kojeg su
predstavljali ljudi visoko rangirani u komunistikoj (ijerar(iji.
"a zajednikom sastanku ;2 i I22I 1+. studenog 1*-9. iskljueni su iz partije Cav =ro#ki,
Sokoljnikov i 8inovjev kao 4rak#iona%i i razbijai. Poslije 8inovjeva, mjesto predsjednika se
dodeljuje "ikolaju 'u(arinu do 1*-.., kada njegovo mjesto preuzima $imitrov.
Sedmi i poslijednji kongres 2ominterne je poeo -7.srpnja, a zavr%io se -0. kolovoza 1*17.
godine u rasko%nom zdanju #arske porodi#e &omanov u 0oskvi..
"a ovom kongresu 2P: je predstavljalo mnogo delegata. "jeni zvanini lanovi bili suF 0ilan
/orki, Du ime ;2E i 'lagoje Parovi. 2ao partijski predstavni#i u radu kongresa sudjelovali
su jo% i <ladimir Mopi i :osip 'roz =ito, sa pseudonimom P<alterP, koji je tada radio u
'alkanskom sekretarijatu 2ominterne.
"a posljednjem kongresu 2ominterne su donijete odluke koje su uti#ale na snaan zaokret u
politi#i komunistikog pokreta u svijetu.
/odine 1*16. i 1*19. uzele su velike razmjere staljinistike istke koje su prepolovile
komunistiki blok i odnijele preko milijun ljudi. Samo 1*19. godine, u roku od dva mjese#a
postrijeljano je 10O osu5enika u samom Sovjetskom Savezu. Mistke unutar partije, Staljin je
provodio preko slube "2<$, koja je vr%ila masovne egzeku#ije osu5enika.
Pored toga, za vrijema istki, radili su i logori smrti %irom Sovjetskog SavezaF Cjubljanka
Dkod 0oskveE, :eov%ina Dnazvana po vo5i "2<$ :eovu, koji je i sam pao u istkamaE,
2rasnojdarsk i Sibirski logori.
Presude za likvida#iju su dono%ene uglavnom na tajnim partijskim su5enjima, gdje su ljudi
progla%avani zaF kulake, tro#kiste, bu(arinov#e, malogra5ane, buruje, petokolona%e,
4rak#iona%e, na#ionaliste itd.
"ajvi%e je stradala politika popula#ija, pa zatim vojna i na kraju #ivilna. Sudski pro#esi su
esto bili javni. ) ovim velikim istkma nastralo je najvi%e sovjetski( komunistaF 8inovjev
D1*16.E, 'u(arin D1*1..E, 2amenjev D1*16.E, 2irov D1*1+.E, =u(aevski D1*19.E, /rigorij
2onstantinovi 6rdokinze D1*19.E, "ikolaj Ivanovi :eov D1*+0.E, 3enri( /rigorijevi
:agoda D1*1..E, Feliksa >dmundovi $erninski D1*-6.E i mnogi drugi koji su se zamjerili
Staljinovoj diktaturi.
) ovim istkama osu5eno je pogubljeno tako5er i mnogo jugoslovenski( revolu#ionara koji
su radili za 2ominternu. 0e5u 600 likvidirani(, najznaajniji suF
Filip Filipovi D1*1..E, dr Sima 0arkovi D1*1..E, Stjepan ;viji D1*1..E, <ladimir Mopi
D1*1*.E, /rgur <ujovi D1*19.E, 2osta "ovakovi D1*1..E, :ovan 0ali%i D1*1..E, dr Cabud
2usova# D1*19.E, 0ilan /orki D1*19.E, !ntun 0avrak D1*1..E, 3orvaj <ilm D1*1..E i mnogi
drugi. :edan deo jugposlovenski( revolu#ionara je ubijen i za vrijeme %panjolskog
gra5anskog rata.
2ominterna vi%e nije bila u rukama komunista, ve jedino u Staljinovom vlasni%tvu.
2ominterni su staljinovim istkama nanijeti te%ki udar#i.
Staljin je --. svibnja 1*+1. godine raspustio 2omunistiku interna#ionalu. =im povodom je
objavljeno da je razvoj u posljednjoj etvrtini stoljea pokazao da se dotada%nji obli#i
djelovanja 2ominterne u sve veoj mjeri zastarjeliF komunistiki pokret je nadi%ao prvobitne
zadatke, razlike me5u pojedinim zemljama sve jasnije dolaze na vidjelo, #entralistiko
komunistiko ure5enje u vidu 2ominterne sve vea je smetnja u daljnjem razvoju
komunistikog pokreta.
Pokazalo se da je Staljinova odluka donijeta pod pritiskom neposredni( vanjskopolitiki(
interesa sovjetske drave u to vrijeme. &aspu%tanjem 2omunistike interna#ionale stvarni
odnosi izme5u sovjetske komunistike partije i drugi( komunistiki( partija nisu se
promjenili.
1*. SOVJETSKA REP%A:IKA -JE+A<KA
<eina so#ijaldemokratski( partija >urope, pred Prvi svjetski rat glasala je za ratne kredite
svoji( vlada. ) So#ijaldemokratskoj partiji "jemake DSP$E samo je mala grupa oko 2arla
Cibkne(ta i &oze Cuksemburg bila protiv ove odluke.
=okom rata jo% je vi%e porasla mo vojnike kaste u <il(elmovom #arstvu. 2arl Cibkne(t i
ostali ljeviari su isti#ali da je upravo antiimperijalizam jedna od su%tinski( plat4ormi u borbi
za demokratiza#iju u "emakoj ? to znai da mo vojnike kaste treba skr%iti, kidajui vezu
izme5u oruani( snaga i zemlji%nog posjeda, koja je bila stalni izvor njemakog militarizma i
ekspanzionizma.
Prvi svjetski rat doveo je u krizu <el(elmovu imperiju sa njenim autokratskim aparatom.
$olazi do opteg osiroma%enja i po prvi put se kli#e nezadovoljstva javljaju i kod srednji(
slojeva. Porazi na 4rontu, neprijateljska propaganda, i posebno &uska revolu#ija, stvorili su
pukotine u unutra%njem njemakom 4rontu. 0e5utim, za bujanje nazadovoljstva, odluujui je
bio poraz na 4rontu. =ek tada dolazi do proboja radikalne opozi#ije DCibkne(t, Cuksemburg,
0eringE u okviru SP$.
2arl Cibkne(tF PSvaka so#ijalistika partija ima svog neprijatelja, neprijatelja me5unarodnog
proletarijata u svojoj zemljiB tu ona mora da se bori protiv njega. 6slobo5enje svakog naroda
mora da bude njegovo osobno djeloP.
2arl Cibkne(t se 1*17. nalazio u vojs#i, dok je &oza Cuksemburg, zbog svog antimilitarizma,
bila u zatvoru. =e iste godine su &oza Cuksemburg i Fran# 0ering pokrenuli asopis Die
Internationale. Masopis su zabranile vojne vlasti, a osudila ga je i SP$. $rugi broj ovog
asopisa je iza%ao tek 1*1*. /rupa oko asopisa radi ilegalno. &oza Cuksemburg u svojim
tekstovima posebno osu5uje politiku SP$ i 2arla 2au#kog Dideologa revizionizma u
me5unarodnom radnikom pokretuE. /rupa djeluje u dva prav#a ? na uspostavljanju
me5unarodni( veza i na koordina#iji jedne opozi#ione plat4orme unutar partije i zemlje. 2arl
Cibkne(t izdaje politiku publika#iju Politika pisma 1*16. gde se potpisuje kao Spartakus.
)skoro je #ijela grupa uzela to ime.
Spartakov#i kritikuju SP$, ali donose odluku da ne napu%taju partiju, ve da borbu nastave
unutar nje. $a se ne bi odvojili od masa spartakov#i nisu za(tevali samostalnost od partije,
ak ni onda kada SP$ prekida svaki kontakt sa njima.
Spartakov#i su ipak bili primorani da sa ostalim opozi#ionarima u okviru SP$ stvore
"azavisnu so#ijaldemokratsku partiju D)SP$E, %to je bila posljedi#a utje#aja ruske 4ebruarske
revolu#ije.
0asovni %trajkovi tokom 1*19. i poetkom 1*1.. gurnuli su spartakov#e ka radikalnijim
stavovima. Ntrajkovi izbijaju ne samo me5u radni%tvom, ve i u mornari#i austrougarske
vojske. ) sijenju 1*1.. Ntrajkovi su se pro%irili na #ijelu dravu.
'rest,Citovski mir izme5u &usije i "emake marta 1*1.. naveo je &ozu Cuksemburg da
posumnja u sposobnost ruski( revolu#ionara da izvedu revolu#iju. Spartakov#i su bili ube5eni
da e revolu#ija biti svjetska ili je nee biti.
Fran# 0ering u pismu objavljenom u sovjetskoj Pravdi priznaje neuspje( spartakova#a da
)SP$ iskoriste za nemaku revolu#iju. Svaka iluzija je isezla. $olazi do zbliavanja
spartakova#a i drugi( radikalni( grupa, a naroito bremenske grupe oko 2arla &adeka koji
ure5uje Radniku politiku. &adek je kritizirao pozi#iju spartakova#a oko stvaranja )SP$,
traei novu proletersku partiju. "a zemaljskoj kon4eren#iji 9. listopada dolazi do
dudaljavanja spartakova#a od )SP$.
0onar(ija je poku%ala izvr%iti povr%nu re4ormu institu#ija kako bi ukoila revolu#ionarni nalet
masa. Formirana je vlada s prin#om 0aksom 4on 'adenom, najliberalnijim predstavnikom
dinastije. So#ijaldemokrati su u%li u vladu.
2arl Cibkne(t se -1. oktobra trijum4alno vratio iz zatvoru u 'erlin.
Iskra revolu#ije krenula je iz ratne 4lote. "aredbu da se ide u bitku sa engleskom 4lotom -9.
listopada 1*1.. mornari su odbili. "a stotine mornara je u(ieno.
=reeg studenog u 2ielu izbijaju demonstra#ije mornara koji trae osloba5anje svoji( kolega.
Poinje oruana pobuna. "a ratnim brodovima su istaknute #rvene zastave.
Metvrtog studenog stvorena su vojnika vijea. <ojnika vijea za(tjevajuF pu%tanje politiki(
zatvorenika i mornara na slobodu, slobodu tiska, priznavanje vijea za najvi%u vlast...
Istovremeno se stvaraju i radnika vijea.
Petog studenog je u 2ielu progla%en generalni %trajk. I u ostalim gradovima situa#ija je ista.
) Stuttgartu je tiskan list pod naslovom Rote Fahne (;rvena zastavaE.
6dluujua bitka se vodila u 'erlinu. <ojni zapovjednik 'erlina je izdao proglas u kome je
pozvao stanovni%tvo da ne pristupaju revolu#ionarnom pokretu. Pomisao da se jednom
zakonskom odredbom moe zabraniti revolu#ija najbolje govori o birokratsko,
paternalistikom mentalitetu koji je vladao "jemakom.
$evetog listopada izbija generalni %trajk u 'erlinu. $emonstranti napadaju sjedi%te poli#ije
osloba5ajui 670 zatvorenika. Istog dana izlazi prvi broj Die Rote Fahne u kome stojiF
P;rvena zastava vije se nad 'erlinom. 2aiser je abdi#irao. 6brazovana je nova vlada...
Muvajmo se us(ienja. 6va revolu#ija ne treba samo da oisti sve ostatke i otpatke
4eudalizma, njena parola nije samo republika, ve so#ijalistika republikaT "jena zastava nije
#rno,#rveno,zlatna, zastava buroaske revolu#ije iz 1.+., ve #rvena zastava interna#ionalnog
so#ijalistikog proletarijata... "ajneposredniji zada#i na tom putu su (itno postizanje mira,
stalna vlast proletarijata, preobraaj privrede od privremenog so#ijalizma iz vremena rata u
pravi so#ijalizam u vrijeme mira. :o% uvek smo na poetku tog te%kog puta, a moda nisu
iskljueni ni preokreti...P.
8a(tjevu spartakova#a za so#ijalistikom republikom suprotstavlja se so#ijaldemokratski
Vorwrts sa svojom parolom o socijalnoj repulici. $va razliita puta njemakog radnikog
pokreta su dospela do trenutka odluujueg sueljavanja.
!bdika#ija <il(elma II je bila paku%aj spa%avanja monar(ije. I same buroaske partije su
traile njegovu abdika#iju. 2nez 0aks von 'aden je podneo ostavku. 8a svog nasjlednika
predloio je %e4a so#ijaldemokrata Fridri(a >berta. Samo mali broj pripadnikan radniki(
masa je s(vatio da e ovim postavljenjem >bertu biti zadatak ne razvoj, ve gu%enje
revolu#ije.
$evetog studenog je konstituirana nova vlada od lanova SP$ i "$P. Progla%ena je
republika.
So#ijaldemokrati na vlasti u 'erlinu su se trudili odrati kontrolu nad situa#ijom.
Spartakov#i nastoje reorganizirati se.
$esetog studenog 1*1.. obrazovana je nova vlada. /eneral /rener je po(itao da obavijesti
predsjednika vlade >berta da mu je vojska na raspolaganju. =ime je elio sprijeiti
predstavnike vojniki( vijea da preuzmu kontrolu nad vojskom. &epublika je tako nastala
pod (ipotekom uslova koje je diktirala stara militaristika vlast.
Petnaestog studenog sklopljeno je primirje izme5u rukovodstva sindikata i predstavnika
krupne industrije. ;ilj je bio da se preduprede nemiri u radnikim masama.
<lada ne eli izvr%iti podru%tvljenje krupne industrije, kao ni provo5enje agrarne re4orme.
8alae se za op%te pravo glasa, davanje prava glasa enama, uvo5enje osmosatnog radnog
dana...
&adikaliza#ija spartakova#a dovodi 11. studenog do stvaranja Spartakovog saveza
DSpartakusundE. &. Cuksemburg, 2. Cibkne(t, P. Cevi, >. 0ajer, <. Pik, !. =el(ajmer i
drugi su jo% uvek mala pret(odni#a razoarani( politikom SP$ nego neki revolu#ionarni
pokret.
Nestog prosin#a se doga5a prvi krvavi nalet reak#ije i so#ijaldemokrata na revolu#ionarni
pokret. 2ao odgovor, Spartakov savez izdaje proglas u kome se pre#iziraju za(tjevi za
preuzimanjem vlastiF Prazoruati poli#iju i vojsku i stvarati proletersku #rvenu gardu... 8a
jedinstvenu njemaku so#ijalistiku republiku zasnovanu na kon#entra#iji parlamentarne i
administrativne vlasti radniki( i vojniki( vijeaP. Spartakov#i su raunali na podr%ku
proletarijata i trailo se (itno uspostavljanje veza sa bratskim partijama u inozemstvu.
Prvi kongres vijea radnika i vojnika #ijele "jemake odrava se u 'erlinu u prosin#u 1*1..
6d +.* izabrani( delegata samo je *0 bilo sa radikalne ljevi#e, dok je spartakova#a tek 10.
"isu izabrani 2arl Cibkne(t i &oza Cuksemburg. &adikalna ljevi#a je na kongresu doivjela
teak poraz. Posljedi#e su bile likvidiranje pokreta savjeta i preno%enje #jelokupne vlasti na
narodnu skup%tinu. =o je bio znaajni korak unazad u odnosu na revolu#iju od *.studenog.
Stalni sukobi izme5u dobrovoljaki( odreda reak#ije (!rajkoriE i radniki( i vojniki( odreda
su sve e%i. ) 'erlinu su -1. de#embra vladine snage otvorile vatru na diviziju narodne
mornari#e. <ojni#i mornari#e su se potom zabarikadirali u tvr5avi. ) prvim sukobima oni
odnose pobjedu nad reak#ionarnim snagama. 2ao odgovor na ovaj in vlade izvr%en je -7.
prosin#a napad na sjedi%te Vorwrtsa, lista )SP$, zbog njegove kontrarevolu#ionarne
djelatnosti.
$vadeset devetog prosin#a )SP$ napu%ta vladu i time se prua mogunost SP$ za
kontrarevolu#iju.
Prvog sijenja 1*1*. spartakov#i su stvorili 2omunistiku partiju "emake D2P$E. Program
2P$ obja%njava &oza Cuksemburg u Die Rote Fahne. =o je briljantna analiza situa#ijeF P1Y+
onoga %to smo doiveli *. studenoga bio je pad postojeeg imperijalizma a ne pobjeda novi(
prin#ipa... Potrebno je napustiti iluzije u pogledu zbijenosti radnikog pokreta... &evolu#ija se
ne ostvaruje dekretom, niti samo promenom vlade, ve ak#ijom masaP.
2arl Cibkne(t i &oza Cuksemburg se zalau za izbore, dok je veina protiv ? da se
revolu#ionarni pokret ponovo ne nasuka na greben parlamentarizma.
Cenjin je u nastanku 2P$ vidio poetak =ree interna#ionale.
8a SP$, *. studeni predstavlja krajnju toku revolu#ije, a za 2P$ je mogao biti samo polazna
toka.
<lada uopte ne reagira na za(tjeve kontrarevolu#ionarni( krugova da se ubiju rukovodio#i
spartakova#a. !tmos4era u 'erlinu je napeta. Metvrtog sijenja vlada je smijenila upravnika
berlinske poli#ije, !j(orna, koji je pripadnik )SP$. !j(orn odbija da se povue. Nestog
sijemja u 'erlinu zapoinju demonstar#ije podr%ke. 0ase razoruavaju kontrarevolu#ionarne
odrede, zaposjedaju sjedi%te poli#ije, list Vorwts i druge vladine ustanove.
2P$ se zalae za odbranu steeni( pozi#ija. "ije joj jasno kojim putem treba ii dalje. &oza
CuksemburgF P"ije dovoljno pozvati mase na demonstra#ije, treba im dati politike zadatkeP.
2omesar vlade "oske uz pomo !rajkora prelazi u napad. &ukovodstvo revolu#ionarnog
pokreta je svjesno da je 2P$ suvi%e slaba.
) 'erlinu je reak#ija zauzela sve. &azoruanje stanovni%tva je bio krvavi podu(vat. )(ieni
su &. Cuksemburg i 2. Cibkne(t. 2arl Cibkne(t je ubijen pri poku%aju bijega. &oza
Cuksemburg je ubijena na misteriozan nain. =ijelo joj je baeno u jedan kanal kraj zoolo%kog
vrta. )bijen je i poljski revolu#ionar Ceo :ogi(enes, mozak organiza#ije spartakova#a. Starog
i bolesnog Fran#a 0eringa slomile su vijesti o smrti kolega. &evolu#ija je potuena.
2omunisti nisu (tijeli sijeanjski ustanak, ali spontani pokret masa i( je primorao na to. 'ilo
je pitanje asti da se odgovori na napade reak#ije.
6snovni uzro#i poraza revolu#ije su slijedeiF
, podjeljenost me5u revolu#ionarnim pokretomB
, revolu#ija se is#rpila u promjeni politiki( institu#ija Dpala monar(ija, uspostavljena je
parlamentarna demokra#ijaEB
, SP$ koja je imala snagu i podr%ku naroda postavila je #iljeve u okviru tradi#ionalnog
parlamentarizmaB
, revolu#ija se ograniila na mali broj njemaki( gradovaB
, selo je ostalo po strani, jer nisu ponu5ene radikalne mjere agrarne politikeB
, stvarna vlast je ostala u rukama stare birokratijeB
, propala je mogunost svjetske revolu#ije zbog interven#ije 1+ kapitalistiki( zemalja
protiv sovjetske &usije.
$evetnaestog sijenja odrani su izbori za ustavotvornu skup%tinu. SP$ i )SP$ su dobile
veliki postotak glasova, ali zajedno su imale manje glasova od udruene desni#e.
"a#ionalna skup%tina se sastaje 6.veljae u <eimaru. &o5ena je Pvelika vajmarska koali#ijaP ?
SP$, katoliki #entar i desniarske partije. $onesen je novi ustav i pri(vaen je <ersaillskii
mir.
Stvaranjem Jeimarske republike uspostavljen je novi poredak ? opte pravo glasa, pravo
glasa enama, odgovornost kan#elara pred parlamentom, ukinute su polu4eudalne i #rkvene
privilegije, dana je mogunost umjetnikim i politikim slobodama. Politikim re4ormama,
me5utim, nije se ni naela baza ekonomske vlasti.
) 'avarskoj, koja je bila poljoprivredna oblast, 9. novembra 1*1.. pa#i4istiki pokret
svrgnuo je s prijestolja posljednjeg bavarskog kralja, Cudviga III. "a vlast su do%li nezavisni
so#ijaldemokrati. 6d strane Savjeta radniki(, vojniki( i seljaki( vijea progla%ena je
'avarska republika.
Politika 'avarske republike bila je proizvod zbunjenosti i improviza#ije nezavisni(
so#ijaldemokrata. Su%tina te politike bila je pobuna protiv #entralizma 'erlina i za
samostalnost 'avarske.
"a elu 'avarske republike je nezavisni so#ijaldemokrata 2urt !jzner Drazbaru%eni
knjievnik, 4ilozo4,neokantova# i (umanistiki so#ijalistaE.
<eliki %trajkovi tokom 1*1.. uvjerili su !jznera da njemaku krizu mogu rije%iti samo radne
mase.
Program 'avarske republike pun je kontroverzi. Izme5u ostalog, predvi5eno je da 'avarska
republika pristupi $ru%tvu naroda. Posebno se napada politika 'erlina i Pruske, koja se
optuuje za militarizam. 6vakvom svojom politikom vlada u 0un#(enu je objektivno slabila
svoju pozi#iju.
Pokret u 'avarskoj je ostao na povr%ini. "jegov #entar je lokaliziran u 0un#(enu. 6sim toga,
'avarska republika nije raspolagala vrstom odbrambenom organiza#ijom. Poslije prvog
%oka, buroaske snage su na%le snaan oslona# u birokra#iji i veleposjedni#ima. <rlo brzo su
poeli stvarati vlastite vojne odrede.
Pokrajinski izbori za )stavotvornu skup%tinu u sijenju1*1*. nanijeli su totalni poraz
!jzneru, ime je on bio izoliran. Sama SP$ je nastojala izolirati !jznera i )SP$.
!jzner je ubijen od strane jednog reak#ionarnog gro4a. !jzner je bio simbol bavarske
revolu#ije. "jigovo ubojstvo je izazvalo e5 za osvetom ak i kod protivnika njegove politike,
%to ponovo daje ma(a revolu#ionarnom pokretu.
6bnovljen je rad ;entralnog vijea uz sudjelovanje predstavnika svi( radniki( partijski(
vijea i sindikata. ) oujku 1*1*. odrava se kongres vea u 0un#(enu. SP$ eli dati
kongresu umjereni kurs i tako obuzdati pokret. Sedmog travnja je progla%ena 'avarska
republika vijea Dsovjetska republikaE. 2omunistika partija je ostala rezervirana, ali se ipak
pridruila ak#iji #entralnog revolu#ionarnog vijea.
)(ienja od strane kontrarevolu#ionara rukovodila#a ;entralnog revolu#ionarnog vijea
primorava komuniste da direktno pozovu mase na oruani ustanak. )brzano se vr%e pripreme
za stvaranje crvene "arde. )mjesto ;entralnog revolu#ionarnog vijea stvara se 2omitet
revou#ionane ak#ije ? oruana za%tita revolu#ije. =ei se uspostaviti veza sa 'udimpe%tom i
0oskvom. Istovremeno se 0un#(en priprema za obranu. &egrutiraju se pripadni#i ;rvene
armije. Progla%ava se generalni %trajk na neodre5eno vrijeme kako bi se kon#entrirao %to vei
broj radnika u armiji. 0e5utim, selja#i bojkotiraju revolu#iju i ne %alju (ranu
revolu#ionarima.
&evolu#ionari provode na#ionaliza#iju banaka i stavljaju pod kontrolu industrijsku
proizvodnju.
Pol <ernerF P=o je bio vr(una# vlasti proletarijata. 8latno sun#e proljea sijalo je nad
0un#(enomP.
Situa#ija je ubrzo postala nepovoljna po revolu#ionare. $vadeset sedmog travnja i 2P se
povlai iz !k#ionog revolu#ionarnog komiteta. >. =oler, koji se nalazio na elu ;entralni(
revolu#ionarni( vijea, odlazi na 4ront kod $a#(aua kako bi ga poku%ao stabilizirati.
"esrazmjernost u snagama i potpuna izoliranost 0un#(ena je nuno vodila u poraz. $vadeset
tisua vojnika ;rvene armije je stajalo spram sto tisua vojnika reak#ije. Snage elih su
krajem travnja u%le u 0un#(en. Prvog svibnja je poeo divlji lov na ljude. )line borbe su
trajale do 1. svibnja.
>ugen Cevine, jedan od revolu#ionara koji je osu5en na smrtF P0i komunisti smo svi mrtva#i
na dopustuP.
Porazom 'avarske revolu#ije je uga%eno posljednje ari%te revolu#ije u "jemakoj.
)spostavljena Jeimarska republika je neprekidno u sebi nosila obiljeje i plodove
kontrarevolu#ije, koja e de4initivno pobijediti 1*11. godine, dolaskom na#ionalso#ijalista i
3itlera na vlast.
14. OD -APADA -A SSSR DO KAPIT%:A=IJE ITA:IJE
"ajui krug <r(ovne komande upoznao je 3itler 11. srpnja 1*+0. sa namjerama da napadne
Sovjetski savez. Stoga je naredio da se izradi plan. 8a uni%tenje Sovjetskog saveza, po
njegovim pro#jenama, bilo je potrebno tri do etiri mjese#a. 2ao ratne #iljeve odredio jeF 1.
uni%titi ;rvenu armiju i tako sprijeiti njeno povlaenje u unutra%njostB -. osvojiti Cenjingrad,
0oskvu, )krajinu i kavkasko na4tno podruje i 1. doprijeti do linije s koje sovjetsko
zrakoplovstvo ne moe ugroziti njemake industrijske #entre. =ome je odgovarala linija
!stra(an ? tok <olge ? !r(angelsk. $ana 1.. prosin#a izdao je vojnu direktivu broj -1 pod
naslovom A6pera#ija 'arbarossa@ u ast srednjovjekovnog njemakog #ara koji je poluio
velike pobjede na Istoku. Prema prvobitnom vremenskom planu imala je Aopera#ija
'arbarossa@ zapoeti 17. svibnja, da bi Cenjingrad i 0oskva bili zauzeti prije prvog ruskog
snijega. $ok su pripreme bile u toku, do%lo je do zao%travanja odnosa izme5u 0a5arske i
&umunjske zbog za(tjeva 0a5arske da joj &umunjska vrati dio =ransilvanije koji je dobila
nakon I. Svjetskog rata. =o zao%travanje nije odgovaralo njemakim pripremama za rat, pa je
3itler, uz pomo 0ussolinija, prisilio &umunjsku $rugom 'ekom arbitraom da ustupi
0a5arskoj dvije treine =ransilvanije. 2ada je izgledalo da vi%e nee biti problema u ovom
dijelu >urope Italija je iznenada napala /rku u listopadu 1*+0. godine. 6dma( u poetku
rata bilo je jasno da Italija ne moe raunati na brzu pobjedu nad /rkom. =ada su se i
'ritan#i iskr#ali na 2retu pa je porasla opasnost za sile 6sovine na 'alkanu. =ako nerije%enu
situa#iju na 'alkanu "ijem#i nisu mogli ostaviti bez raspleta. "isu mogli sa tako ugroenim
bokom napasti SSS&. 0e5utim zaplet na balkanu dobio je novu dimenziju, u 'eogradu je
do%lo do dravnog udara, oborena je vlada ;vetkovi ? 0aek koja je potpisala protokol o
pristupanju :ugoslavije =rojnom paktu. 8bog toga je 3itler odluio da napadne ne samo
/rku, nego i :ugoslaviju. =o je imalo za posljedi#u odga5anje napada na SSS& za pet
tjedana. "o posljedi#e su bile i druge, njemaka -. armija koja je sa sjevera napala :ugoslaviju
zakasnila je na poetne opera#ije protiv SSS&,a. ) ratu je trebalo sudjelovati ukupno 1*
oklopni( divizija, + brdske divizije, 10- pje%adijske divizije i 11 posadni( divizija d ukupno
17- divizije. =ome treba dodati snage njemaki( saveznika u jaini od 71 divizije koje su se
postupno ukljuivale u ratne opera#ije. Preostale njemake divizije trebale su uvati zauzeta
podruja u >uropi, a dvije divizije bile su u sjevernoj !4ri#i. 2ad su borbe poele, njemaka
vojna obavje%tajna sluba identi4i#irala jeF 191 pje%adijske divizije, 1- konjike divizije, 9.
oklopni( brigada, +7 motorizirani( brigada, brojano sovjetske divizije su bile manje i
naoruanje sovjetski( jedini#a bilo je slabije od njemaki(. 6sim toga, -7 pje%adijski(
divizija, 9 konjiki( i 6 oklopni( brigada nalazilo se na $alekom istoku, a dio snaga upuen je
prema =urskoj. 3itler je imao lo%e mi%ljenje o obrambenoj sposobnosti Sovjetskog Saveza.
"jegova o#jena poivala je dijelom na d manje ili vi%e tonim d poda#ima o slaboj kvaliteti
sovjetskog komandnog kadra i naoruanja. $rugim je dijelom, me5utim, poivala na
neosnovanom mi%ljenju o komunistikom teroru nad narodom i na pro#jeni kvantitete i
kvalitete rezervi i naoruanja. 6ba mi%ljenja pokazala su se netonima. &at sa Sovjetskim
Savezom trebao je zavr%iti 1*+1. godine. 8bog razdoblja ki%a i blata u proljee i jesen te o%tre
zime, najpogodnije vrijeme za izvo5enje opera#ija bilo je od sredine svibnja do sredine
listopada. "ijem#i su, me5utim, smatrali da im nee biti potrebno toliko vremena. Sa pravom
se moe postaviti pitanje kako su "ijem#i mislili poraziti tako veliku silu s tako prostranim
teritorijem u tako kratkom vremenu. 6sim %to je trebalo uni%titi ;rvenu armiju u pograninom
djelu, trebalo je sprijeiti Sovjetski Savez da u borbu uba#i svoje velike vojne i materijalne
rezerve. =o bi se moglo ostvariti jedino tako da se brzo zauzme onaj sovjetski teritorij koji je
najnaseljeniji i gdje su nalazili glavni izvori opskrbljivanja. !ko bi se zauzela podruja
zapadno od linije !r(angelsk ? <olga , !stra(an, Sovjetski Savez bi izgubio najnaseljenije
oblasti, 96O vojne industrije, *0O proizvodnje na4te, a takav gubitak bi za nj bio koban. =o je
bio "jemaki plan za brzi rat protiv SSS&,a. u ovom uvodnom dijelu jo% bi( (tio razjasniti
jedno vano pitanje a to je za%to su Staljin i Sovjetski Savez nespremni doekali rat i za%to
Staljin nije vjerovao obavje%tajnim slubama koje su mu govorile o velikim pokretima
"jemake vojske na istoku. 'ritanska je vlada dva puta obavijestila Staljina o velikim
pokretima njemaki( trupa i nji(ovoj kon#entra#iji na sovjetskoj grani#i. Sve su uestalija bila
prelijetanja njemaki( izvi5aki( zrakoplova preko sovjetskog teritorija, koja su bila mogua
jer Sovjeti tada nisu imali radar. =ajni in4ormatori iz =okija i 'ruRellessa obavje%tavali su
0oskvu da je napad neminovan, ak su i pre#izirali vrijeme napada. Staljin je jednostavno
smatrao da su te in4orma#ije podmetane kako bi se pogor%ali odnosi Sovjetskog Saveza i
"jemake. Sovjetski Savez se spremao za rat sa "jemakom ali ga nije oekivao ve 1*+1.
Smatralo se da se 3itler nee uplesti u rat na Istoku sve dok istovremeno vodi rat protiv
'ritanije. Svojedobno je 3itler optuivao #ara Jil(elma II %to je u isto vrijeme vodio rat na
dva 4ronta. )z brojne dokumente o napadu, na Staljinov je stol dospjelo mnogo izvje%taja
oni( sasvim druge vrste. >vo jednog primjera. Po nalogu 3itlera izdanog na savjetovanju 1.
veljae 1*+1. godine, naelnik njemake <r(ovne komande 4eldmar%al 2eitel izdao je 17.
veljae 1*+1. godine spe#ijalnu Adirektivu za dezin4ormiranje protivnika@. $a bi pripreme za
opera#iju 'arbarossa ostale u potpunoj tajnosti, obavje%tajna i kontraobavje%tajna sluba
njemakog /eneral%taba razradile su i poduzele mnogobrojne ak#ije na %irenju lani( glasina
i in4orma#ija. Preba#ivanje trupa u prav#u Istoka obja%njavao je tvrdnjom da je rije o
najveem dezin4ormatorskom manevru u povijesti, kako bi se odvratila panja od posljednji(
priprema za iskr#avanje u >nglesku. 0asovno su se %tampale topogra4ske karte britanskog
teritorija. =rupama su dodjeljivani prevodio#i strunja#i za engleski jezik. Pripremana je
blokada neki( rajona na obali Ca 0an#(a i na norve%koj obali. "a obalama su postavljene
lane raketne baterije. $a bi se pojaala verzija o iskr#avanju na englesku teritoriju, razra5ene
su spe#ijalne opera#ije pod %i4riranim nazivima See(und i 3arpun. Staljin je vidio da vlade
>ngleske i Sjedinjeni( !meriki( $rava ine sve da bi 3itlera gurnule u rat protiv
Sovjetskog Saveza, a da su >ngleska i druge zapadne drave, na%av%i se u te%koj vojnoj
situa#iji i elei da se spase onoga najgoreg, krajnje zainteresirane za to da "jemaka napadne
Sovjetski Savez. =o su, moemo rei, osnovni razlozi zbog koji( je SSS& bio nespreman za
rat.
Prirodni poloaj Sovjetskog Saveza donekle je oteao namjere napadaa sa zapada. $va
velika movarna podruja d poznata movara Pripjat i manje poznata baltika %umska i
movarna zona d ograniavala su pristup zemlji na tri razmjerno uska, nadmorski vi%a
prilaza, koji su poznati kao 'altika, 8apadnoruska i :unoruska visoravan. Samo se po sebi
razumije da je njemaki napad slijedio te prirodne prav#e. "a tim visoravnima nalazile su se,
naravno, sovjetske armije, a preko ti( visoravni, du ranije grani#a prema Poljskoj i drugim
baltikim dravama, pruala se nedovr%ena linija bunkera Da ne utvr5enjaE, koju su "ijem#i
nazvali AStaljinova linija@. Sve svoje snage "ijem#i su podijelili u tri grupe armija. /rupa
armije Sjever, pod komandom 4eldmar%ala von Ceeba, bila je razvijena na 4rontu dugom -10
kilometara. "jezi zadatak bio je uni%titi sovjetske snage u Pribaltiku i u munjevitom prodoru
preko &ige doprijeti do Cenjingrada i sprijeiti povlaenje sovjetski( trupa. 8atim uspostaviti
kontakt s 4inskim trupama i osvojiti Cenjingrad. /rupa armije ;entar, pod komandom
4eldmar%ala von 'o#ka, bila je razvijena na 4rontu dugom 770 kilometara. Imala je zadatak
obu(vatiti sovjetske snage u 'jelorusiji i tamo i( uni%titi, a zatim se probiti do 0oskve. Preko
:unoruske visoravni trebala je nastupati grupa armija :ug pod komandom 4eldmar%ala von
&undstedta. 'ila je razvijena na 4rontu dugom 9.0 kilometara. "jezin zadatak je bio da
svojim lijevim krilom prodre prema 2ijevu i dalje na istok, a desnim krilom napredovati
prema $njepropetrovsku i du obala ;rnog i !zovskog mora.
=ek u noi -1. lipnja, kada je sovjetskim graniarima do%ao njemaki prebjeg i tvrdio da
njemake trupe zauzimaju borbene poloaje za napad, koji e poeti --. lipnja, sastala se
<r(ovna komanda Sovjetskog Saveza i donijela direktivu da se sve snage dovedu u stanje
borbene pripravnosti. "a mnogim mjestima napad je ve poeo prije nego su komandanti
divizija i drugi( jedini#a primili direktivu. <e u tri sata i sedamnaest minuta sa njemaki(
pogranini( aerodroma poletjele su tisue aviona i bez objave rata napali sovjetske poloaje.
:edan dio aviona obru%io se na objekte u dubiniB na udaljene pomorske baze, na gradove i
eljeznike vorove, dio aviona je svoj teret ispustilo na aerodrome gdje su bile smje%tene
sovjetske trupe. "a kopnu su "ijem#i otpoeli svoju o4enzivu monom artiljerijskom paljbom
koja je nanijela velike gubitke sovjetskim trupama. ) %est sati u napad su krenule njemake
glavne snage, istovremeno kada je njemaki ambasador u 0oskvi gro4 von S#(ulenburg
predao <. 0. 0olotovu notu o objavi rata. Sovjetski je general%tab bio potpuno zbunjen i
imao je slab uvid u situa#iju na 4ronti. =ako su trupe kijevskog vojnog okruga Djugozapadni
4rontE dobile nare5enje da -1. lipnja otponu veliku o4enzivu koja bi -+. lipnja dovela do
osvajanja Cublina, nekoliko desetaka kilometara na poljskom tlu. :edini#e u baltikom
vojnom okrugu Dsjeverozapadna 4rontaE dobile su slino apsurdno nare5enje. "ijem#i su
izvodili jednu od najuspje%niji( opera#ija munjevitog rata. 'ili su znatno nadmoniji i jai na
svim tokama koje su bile #ilj poetnog napada. <rlo je znaajna bila i njemaka nadmo u
zraku. $o podne --. lipnja uni%teno je otprilike .00 sovjetski( aviona Dprema 10 do -0
uni%teni( njemaki(E. $o kraja toga dana taj se broj popeo na 1-00 Dod koji( je *00 uni%teno
na zemljiEB dva dana kasnije Sovjeti su izgubili -+00 aviona. Sovjetski bombarderi, koji se u
trenutku napada nisu nalazili blizu linije 4ronte, poku%ali su prijei u napad, ali su pri tom
izvr%avali zastarjele naredbeF prelijetali su preko linije 4ronte prema poljskom teritoriju da bi
ondje traili nepostojee kon#entra#ije njemaki( trupaT 6sim toga, u veini sluajeva vi%e
nije bilo lova#a da i( prate, pa su lako postajali rtve njemaki( lova#a i protuavionske
artiljerije. 2ad su se "ijem#i izborili za prevlast u zraku, mogli su gotovo neometano po planu
upotrijebiti svoju zranu 4lotu Dukupno -000 avionaE za podr%ku kopnenoj vojs#i, poglavito
oklopno,me(aniziranim divizijama. ) poetku su grupe armije ASjever@ i A;entar@ postizale
velike uspje(e. <e prvog dana pao je 'rest,Citovsk, stoer sovjetske obrane na srednjem
4rontu. =ek su kod Smolenska na#isti naletjeli na prvi ozbiljniji otpor i nakon tri tjedna borbi
grad je pao, a 4ront je pomaknut istono od njega. "a junom dijelu sovjetsko,njemake
4ronte "ijem#i su u poetku postizali manje uspje(e. /rupa armija A:ug@, pod
zapovjedni%tvom 4eldmar%ala von &undstedta, imala je u svojem sastavu dvije rumunjske
armije i jedan ma5arski korpus, koji su inae po kvaliteti bili znatno ispod njemaki( jedini#a.
<on S#(obertova 11. armija, koja je pripadala grupi armija A:ug@, raspore5ena na Prutu u
&umunjskoj, krenula je u napad kasnije, zbog toga %to su se neke njezine divizije due
zadrale na 'alkanu i %to 0a5ari i &umunji nisu bili spremni za nastupanje. 6sim toga von
&undstedt je morao otpoeti svoj napad manje,vi%e 4rontalno, bez mogunosti da poduzima
velika opkoljavanja D koja su bila glavna taktika "ijema#a za uni%tenje ;rvene armije E.
Mim je zapoeo njemaki napad, ;(ur#(ill je ponudio SSS&,u savezni%tvo. 6n nije tajio da je
#ijeloga ivota bio antikomunist i nije elio povui niti jednu rije koju je rekao protiv
komunizma, nego je izjavio da ako je &usija u opasnosti, onda smo i mi. Svatko tko se bori
protiv na#izma jest za >nglesku saveznik. >nglesko ? sovjetski sporazum potpisan je ve ..
srpnja u 0oskvi u kojem se obje sile obavezuju da e rat okonati u me5usobnom sporazumu.
Sovjetske su armije neprekidno prelazile u protunapade i protuudare i bile su u prednosti %to
su mogle nastupati ne samo iz dubine nego i s podruja sjevernog i junog krila grupe armija
A:ug@. "a sjeveru su bile te%ko pristupane Pripjatske movare, a na jugu su sovjetske
jedini#e imale veliku slobodu manevriranja, jer iz 0a5arske i &umunjske nije jo% bio poeo
napad na Sovjetski Savez. =ako "ijem#i na junom dijelu sovjetsko,njemake 4ronte nisu
spektakularno napredovali, i o pravom munjevitom ratu nije tu u prvim tjednima rata moglo
biti ni govora. =o je bila velika prednost za sovjetsku stranu, jer joj je vrijeme bilo znaajnim
saveznikom. Potkraj lipnja i na poetku srpnja 1*+1. poeo je, me5utim, slabiti sovjetski
otpor na jugu. 0noge sovjetske jedini#e poele su se povlaiti na istok, da bi du nasipa
$njepra gradile nove obrambene linije, a velik dio jedini#a prebaen je u sredi%nji dio 4ronte.
"a sjevernom 4rontu njemaka je armija za deset dana zauzela luke Ciepaju, <entspils i &igu i
time oduzela sovjetskoj baltikoj 4loti njezine baze na 'altiku. Pogotovo je pad &ige, glavne
baze baltikog vojnog okruga, bio velik gubitak za sovjetsku mornari#u, iako se velik dio
jedini#a 4lote u posljednjem trenutku uspio povui preko Finskog zaljeva prema Cenjingradu.
"ijem#i su nastavili napredovati i preko utvr5ene linije kod Cuga stigli su dvadesetog dana
rata do Cenjingrada. ) zoru 10. srpnja otpoela je bitka za Cenjingrad. "akon ti( poetni(
uspje(a #ijeli "jemaki vr( bio je uvjeren u skori zavr%etak rata. 'ili su uvjereni da je ;rvena
armija razbijena i da je samo pitanje vremena kada e prestati pruati otpor. =o uvjerenje
lealo je na pretpostav#i da je Sovjetski Savez izgubio 60O industrijskog podruja i da nema
snage za protuudar. "a glavna tri prav#a 4ronta D lenjingradskom, moskovskom i kijevskom E
rje%avalo se pitanje da li e ;rvena armija izdrati napad dok se mobiliziraju rezerve ili e biti
uni%tena. 8a to vrijeme dogodio se jedinstveni pot(vat, selidba sovjetske industrije na istok.
0ilijuni ljudi, milijuni grla stoke, tisue tvorni#a, dese#i tisua radni( timova kolektivni(
gazdinstava sa svojom opremom, srednje %kole i sveuili%ta te robne kue odjednom su nestali
u smjeru istoka. 2ao posljedi#a gubitaka i evakua#ije, bruto proizvodnja je u ovom razdoblju
pala za 66O. 0e5utim, kad je pomi#anje zavr%eno, proizvodnja je u novim #entrima rasla vrlo
brzo. Proizvodnja samo ratne industrije na slobodnom teritoriju dostigla je ve u oujku 1*+-.
razinu ukupne sovjetske proizvodnje s poetka rata. $ruga mjera koju je komitet donio kad se
pokazalo da se njemaki prodor ne moe na vrijeme zaustaviti objavio je Staljin 1. srpnja u
govoru preko radija. =ada je, izme5u ostalog, rekaoF V2ada jedini#e ;rvene armije budu
primorane da se povuku, treba odvoziti sav pokretni eljezniki sastav, ne ostaviti neprijatelju
nijednu lokomotivu, nijedan vagon, ne ostaviti neprijatelju nijedan kilogram ita, ni jednu
litru goriva...W
"ijem#i su oekivali da e i( narod izmuen Staljinovim terorom doekati kao osloboditelje,
me5utim njemake trupe su bezobzirno i surovo postupale sa stanovni%tvom na opsjednutom
teritoriju. "ji(ov ne(umani postupak oitovao se naroito prema sovjetskim zarobljeni#ima.
=erorom, progonima i ubojstvima jo% su vi%e izazvali otpor i osvetu sovjetskog stanovni%tva.
Politbiro ;2 S2PDbE donio je 1.. srpnja odluku o stvaranju jedinstvene organiza#ije
partizanski( jedini#a u pozadini njemaki( snaga. <e u srpnju je u )krajini djelovalo 170
partizanski( grupa Doko -000 ljudiE. ) oblasti 2ijeva 4ormirana su dva partizanska puka sa po
1100 ljudi. Partizani su stvarali velike probleme u njemakim komunika#ijama, zbog toga su
bili prisiljeni poslati 10O svoji( snaga u borbu protiv partizana.
) poetku je sve teklo prema planu. <on Ceebove trupe napredovale su nevjerojatno brzo u
sjevernom i sjeveroistonom prav#u. Poslije osvajanja &ige njemake jedini#e poele su
istiti obalno podruje. :edan korpus je ostavljen da isti obalu u >stoniji, a ostatak armije je
krenuo prema Cenjingradu. "jemaki juri% prema Cenjingradu zaglibio je u blatu i
movarama kod grada Cuga, a protiv sebe su imali i jakog neprijatelja koji se dijelom sastojao
od dobrovolja#a. $rugi problem je bio taj %to je korpus u >stoniji nai%ao na snaan otpor
sovjetske baltike 4lote. 8bog toga je napredovanje prema Cenjingradu usporeno. Sovjetska
4lota, koja je u prosjeku spremnije doekala njemaki napad nego kopnena vojska, uspjela se
u prvoj etapi rata provui bez vei( gubitaka, za(valjujui izme5u ostalog i razumijevanju i
aktivnostima admirala 2uznje#ova Dnarodnog komesara mornari#eE, admirala =ribu#a
Dkomandanta baltike 4loteE i admirala /olovka Dkomandanta sjeverne 4lote u polarnom
podrujuE. :o% vi%e od mjese# dana prije njemakog napada 2uznje#ov je uspio isposlovati da
se mnogi brodovi iz razmjerno neza%tieni( luka Ciepaje i <entspilsa preba#e u &igu. "a
vlastitu odgovornost doveo je 1*. lipnja 4lotu u stanje pripravnosti. 2ad je stiglo nare5enje u
noi izme5u -1. i --. lipnja, =ribu# i /olovko ve su bili spremni. 2ada se glavna baza 4lote
=alin na%la u okruenju i kada je Cenjingrad bio opasno ugroen, 4lota je uspje%no izvr%ila
evakua#iju. Flota se pod snanim pritiskom njemake avija#ije i 4lote povukla 2ronstadt
ispred samog Cenjingrada. 2rajem 1*+1. manevar 'altike 4lote bio je ogranien na mali
prostor izme5u 2ronstadta i Cenjingrada, ali je odigrala bitnu ulogu u obrani i opskrbi grada.
Sa brodova je bilo iskr#ano .0 000 mornara i upueno na 4ront, a sa o%teeni( brodova je
iskr#ana artiljerija. Iz sastava 'altike 4lote 4ormirana je Cado%ka ratna 4lotila. 6na je
odravala jedinu komunika#iju koja je spajala Cenjingrad sa domovinom. =ijekom jeseni
Flotila je u te%kim meteorolo%kim uvjetima odrala otvorenu komunika#iju za Cenjingrad, a
kada se jezero zamrzio, ostavila je brodove u zimovniku i u punom sastavu sudjelovala u
organiza#iji prijevoza preko leda uvenim putem ivota Dsamo u 1*+-. ovim je putem
prevezeno oko milion ljudi i milion tona materijalaE. "a kopnu su nijem#i sporije ali sigurno
napredovali prema gradu. 6svajanjem 2rasnovardejska prekinuta je eljeznika veza sa
0oskvom, obru oko grada postajao je sve manji, osvojen je eljezniki vor 0ga, a
osvajanjem S#(lQsselburga grad je potpuno okruen sa kopnene strane. 8a to vrijeme gra5ani
su bili mirni i uporno su radili na utvr5enju grada. "ekoliko stotina tisua Cenjingra5ana
sudjelovalo je u pravljenju golemi( barikada u samom gradu. 8a jedva pet dana izrasle su
zaprepa%ujue zapreke, prave dungle nerazmrsivog eljeza i betona. $je#a, a i star#i,
sudjelovali su i u izgradnji barikada. ) lenjingradskoj kanaliza#iji 4ormiran je sustav linija za
opskrbljivanje, tako da su muni#ija i rezervne jedini#e brzo i gotovo bez problema stizale iz
jednog kraja grada u drugi. Iskopano je stotine kilometara rovova protiv tenkova, tisue
kilometara drugi( prometni#a, napravljeno pet tisua bunkera od betona, drveta i zemlje.
6djednom snani udari na grad su prestali, nije vi%e bilo tenkova. "isu uni%teni, nego su
be%umno napustili 4rontu i uputili se prema grupi armije. A;entar@ da bi sudjelovali u
napadima na 0oskvu. "apu%ten je prvotni plan napada, prema kojem je trebalo zauzeti
Cenjingrad, a onda napasti 0oskvu. /rad je trebalo Asamo@ opkoliti, a napad obustaviti.
Cenjingrad je trebalo uni%titi gla5u, granatama i bombardiranjem. Pomo koja je stizala putem
ivota nije bila dovoljna za uzdravanje milijunskog grada. "ajvei neprijatelj postala je glad
i neizdriva (ladnoa. Samo zimi 1*+1 ? 1*+-. od gladi je umrlo deset tisua ljudi. ) takvim
uvjetima grad je (erojski izdrao .9- dana, koliko je trajala opsada.
) kijevskoj bi#i "ijem#i su u prostoru izme5u 2ijeva i Poltave, sredinom rujna, opkolili etiri
sovjetske armije :ugozapadnog 4rontaF 7, -1, -6. i 19. <r(ovna komanda ;rvene armije u
poetku nije s(vatila pravi #ilj njemakog manevra. I kasnije, kada je katastro4a bila na
pomolu, nije pri(vatila prijedlog komande :ugozapadnog 4ronta da se opkoljene armije izvuku
na vrijeme. Posljedi#e su bile te%keF prema sovjetskim poda#ima, samo u kijevskoj bi#i bilo je
zarobljeno preko -00 000 sovjetski( vojnika, a prema njemakim podat#ima oko 600 000. no
bitno je bilo to da su "ijem#i u kijevskoj bit#i i prije u bit#i ko Smolenska izgubili kljuno
vrijeme za prodor i osvajanje 0oskve. 8a vrijeme ti( bitaka <r(ovna komanda ;rvene armije
iskoristila je priliku da pojaa obranu na moskovskom prav#u. =ako5er, ojaala je i krilne
4rontove. "a moskovskom prav#u raspore5ena su tri sovjetska 4rontaF 8apadni Dgen. I.
2onjev, 6 armijaE, &ezervni Dmar%al S. 'u5oni, 6 armijaE i 'rjanski Dgen. !. :erjomenko, 1
armijeE. $ok je jo% kijevska bitka bila u tijeku, 3itler je izdao, 6. rujna, direktivu broj 17, u
kojoj je naredio o4enzivu na 0oskvu da bi se zauzela prije zime. $irektiva je glasilaF A) zoni
/rupe armija ;entar pripremiti opera#iju protiv =imo%enkove grupe armija D 8apadni i
&ezervni 4ront E na taj nain da se %to je mogue bre organizira o4enziva i uni%ti protivnik
koji se nalazi u rajonu istono od Smolenska, izvr%iv%i dvostruko opkoljavanje u opem
prav#u prema <jazmi, uz angairanje moni( tenkovski( snaga kon#entrirani( na krilima ...@
6va jesenja o4enziva koja e se odvijati u vremenu listopad,studeni 1*+1. radi osvajanja
0oskve, dobila je %i4rirani naziv =aj4un. /lavni #ilj opera#ije =aj4un bio jeF uni%tavajuim
udar#em razbiti sovjetske trupe na moskovskom prav#u i tenkovskim grupa#ijama opkoliti
sovjetsku vojsku zapadno od 0oskve, u rajonu <jazme i 'rjanska.
64enziva njemaki( trupa na 0oskvu, opera#ija =aj4un, poela je 10. rujna udarom june
grupa#ije /rupe armija ;entar. Poslije veliki( napora i estoki( borbi "ijem#i su napredovali
-10 ? -70 kilometara i tu su poetkom studenog zaustavljeni na liniji 2alinjin ? <olokolamsk
? =ula ? Civno. ) tome je bio najvaniji trenutak obrane. Sovjetska je komanda popunila
svoje trupe novim rezervama, u borbu je upuen novi tenk = ? 1+, koji je bio bolji od oni(
koje su koristili "ijem#i. )spostavljena je potpuna kontrola zraka iznad 0oskve tako da su se
njemaki bombarderi vrlo rijetko probijali do svog #ilja. "ijem#i su sve vi%e osjeali gubitak
u ljudstvu i sredstvima, a velike probleme u komunika#ijama stvarali su partizani. "ijem#i su
bili zaprepa%teni obranom VrazbijeneW ;rvene armije.
) 0oskvi je pod opsadom odrana 9. studenog tradi#ionalna vojna parada, posveena
godi%nji#i velike oktobarske revolu#ije. Parada je izazvala veliki odjek ne samo kod
stanovni%tva i ratnika Sovjetskog Saveza, ve i u #ijelom svijetu. 6na je pokazala da je obrana
0oskve vrsta, a njeni branio#i nepokolebljivi.
"ijem#i su 17. studenog, zapoeli drugu opu o4enzivu na 0oskvu, drugu 4azu opera#ije
=aj4un. Poetni #ilj silovitog napada bio je da se 0oskva obi5e sa sjevera, preko 2lina i
Solnenogorska, i s juga preko =ule i 2a%ire. "ijem#i su sve jae pritiskali, ali otpor je bio
sve vei. "ajsnaniji napad dogodio se -. i 1. prosin#a kada su njemake snage prodrle na -7
kilometara od 0oskve, ali su Sovjeti izvr%ili protunapad i njemaki prodor je bio de4initivno
likvidiran. 6brambeno razdoblje bitke za 0oskvu je zavr%eno. =ako se zavr%ila opera#ija
=aj4un, posljednji poku%aj njemaki( generala da postignu #iljeve predvi5ene planom
'arbarossa.
:o% dok je bila u toku njemaka druga o4enziva na 0oskvu, sovjetska <r(ovna komanda
pripremila se za protuo4enzivu. 6ekujui da se neprijatelj istro%i, ona je predvidjela
protuo4enzivu na %irokom 4rontu. "ijem#i su bili iznena5eni i zbunjeni Sovjetskim napadom.
6sim toga bili su nespremni za povlaenje, te su neprijateljima ostavili velike koliine ratnog
materijala, i nisu bili pripremljeni za zimske uvjete. "a temperaturi koja se spustila do , +0e;
"ijem#i su trpjeli ogromne gubitke. $o sredine prosin#a sovjetske armije su oslobodile
gotovo sva mjesta sa koji( se 0oskva mogla neposredno napasti. Sve vi%e taktiki( jedini#a
uba#ivano je u okupirani teritorij, koje su se povezivale sa partizanima i zajedno djelovali.
)spje( protuo4enzive ;rvene armije doveo je njemake trupe u te%ko stanje. <eliki gubi#i,
stalan sovjetski pritisak, ugroene komunika#ije, ugroena pozadina i velika zima djelovali su
podjednako negativno na nji(ovu moralnu i materijalnu snagu. "ajvee gubitke imali su na
krilima, na kojima su se borile odabrane njemake jedini#e i koje su se najvi%e pribliile
0oskvi. ) drugoj 4azi o4enzive nastavljene su borbe na svim 4rontevima iako je /eorgij
Kukov predlagao da se napadnu grupe armije ;entar zbog nedostatka materijala. $ruga 4aza
o4enzive nije donijela oekivane rezultate. "ijem#i su se poeli bolje snalaziti u zimskim
uvjetima. Sva sela i naselja pretvarali su u obrambene toke. Pri odstupanju su minirali
putove, pravili svakojake klopke, palili sela i gradove. ) #jelini uzev%i, za etiri mjese#a,
koliko je trajala protuo4enziva, ;rvena armija je odba#ila "ijem#e 100 ? -70 kilometara od
0oskve. Cinija 4ronta uspostavljena je na liniji <elikije Cuki ? <eli ? $emidov ?'elij ?
$njepar ? &ev ? rijeka )gra ? 2irov ? Cjudinovo ? rijeka 6ka.
) bit#i za 0oskvu ;rvena je armija po prvi put u dotada%njem ratu porazila armiju 4a%istike
"jemake i razbila mit o njenoj nepobjedivosti. "ijem#i su izgubili vi%e od 700 tisua
vojnika, 1100 tenkova, -700 topova, vi%e od 17 tisua vozila i drugu ratnu te(niku.8a poraz u
ratu 3itler je optuio do tada mnogo (valjene 4eldmar%ale i generale. )kupno je smijenio s
poloaja 17 generala i 4eldmar%ala. 2omandu nad kopnenim snagama preuzeo je sam 3itler
smijeniv%i 4eldmar%ala 'rau#(its#(a. 2omandanta grupe armija ;entar von 'o#ka smijenio je
4eldmar%al von 2luge, istu sudbinu ne%to prije doivio je komandant armije :ug &undstedt, a
komandant armije Sjever von Ceeb je uklonjen i progla%en nesposobnim. 'io je to znak prve
velike krize u rukovodstvu njemaki( oruani( snaga.
S obzirom na to da njemaka <r(ovna komanda nije imala dovoljno snaga za o4enzivu na
#ijelom Istonom 4rontu, odlueno je da se ljetna o4enziva izvede samo na junom krilu, sa
grupom armija :ug D pod komandom 4eldmar%ala F. 'o#kaE. $irektivom broj +1 od 7. travnja
donesene su ope smjerni#e za opera#ije u 1*+-., drugi Vmunjeviti prodor protiv Sovjetskog
SavezaW ili opera#ija V'lauW. 8adatak je bio zauzeti 2avkaz i tamo%nja na4tonosna polja,
oistiti poluotok 2er od sovjetski( snaga i zauzeti Sevastopolj. /rupa armija ;entar trebala
je ostati u de4enzivi i provesti plan opera#ije 2remlj. $a bi se maskirao stvarni plan prodora
"ijema#a na jug razra5en je plan dezin4ormiranja protivnika kako slijedi novi napad na
0oskvu. 6dnosno da bi se odvratila panja sovjetske armije od junog 4ronta i navela na
obranu #entralnog. 6pera#ija grupe armija :ug trebala se izvesti u etiri etapeF u prvoj se
trebalo zauzeti <oronje, u drugoj etapi snage iz rajona 3arkova napredovale bi k istoku, ka
desnoj obali $ona i du njeB u treoj etapi krajnja desnokrilna grupa prodirala bi ka velikom
zavoju $ona u prav#u Staljingrada u toj oblasti bi se uspostavila veza sa snagama koje su
napredovale od 3arkova, i to tako bi se obu(vatile sovjetske jedini#e. Poslije toga glavne
snage bi se orijentirale prema 2avkazu. <elikoj ljetnoj o4enzivi pret(odile su manje
opera#ije. "ova o4enziva na Sevastopolj poela je 9. lipnja. &atni#i Primorske armije i
mornari ;rnomorske 4lote (rabro su se branili. 0e5utim, uslijed blokade grada sve manje je
bilo rezervi muni#ije i borbene te(nike, a osjeala se i nesta%i#a (rane. /rad je napu%ten
nakon -70 dana krvavi( borbi, kada je Stavka D6perativni organ sovjetske <r(ovne komandeE
naredila evakua#iju. Sevastopolj je kasnije progla%en gradom ? (erojem i odlikovan 6rdenom
Cenjina. Sovjetska <r(ovna komanda saznala je za 3itlerovu opera#iju jer je artiljerija sru%ila
jedan avion u kojem je bila direktiva za poetak velike o4enzive. "apad je poeo u - sata i 17
minuta -.. lipnja 1*+-. <e u prvoj 4azi napada "jemako napredovanje bilo je zaustavljeno
kod <oronjea, zbog toga je 3itler (itno izdao novu direktivu. $a bi se spasio prvobitni #ilj
/rupa armija :ug podijeljena je na dva dijela. "a /rupu armija ! na elu s 4eldmar%alom
Jil(elmom Cistom i /rupu armija ' pod komandom 4eldmar%ala von Jei#(sa. "jemake
armije odustale su od osvajanja <oronja, gdje je uspostavljen 4ront, i uputile se na jug. 2ako
nisu nailazile na vei otpor pretpostavilo se da je sovjetska vojska u okoli#i &ostova. "ekako
u isto vrijeme pao je &ostov na $onu i "jemaka 6. armija stigla je do rijeke Mir. =ime je bio
ugroen Staljingrad i 2avkaz, ali nisu bile uni%tene sovjetske snage :ugozapadnog i :unog
4ronta. 3itler koji je rukovodio svim ak#ijama zakljuio je da je njegov glavni stan nazvan
V<uja jamaW previ%e udaljen od 4ronte. 8ato su se /lavni Stan i <r(ovna komanda kopneni(
snaga premjestili u )krajinu u blizini grada <ini#e. . "ovom direktivom 3itler je naredio
grupa armija ! da prodre preko zapadnog djela 2ubanske doline ka 2avkazu i zauzme
'atumi, zatim na4tonosna polja 0ajkopa i /roznog, ovlada prijelazima 2avkaza i prodre do
'akua i =bilisija. /rupa armija ' sa 6. armijom za to vrijeme zauzet e StaljingradB 11. armija
uputiti e se sa 2rima pred Cenjingrad. 3itler je bio siguran da e istovremenim udarom
osvojiti Staljingrad i Cenjingrad. ) poetku o4enzive "ijem#i su imali nadmo u ljudstvu i
te(ni#i i 3itlerova komanda je smatrala da ;rvena armija nije u stanju angairati nove
rezerve. Pogre%no pretpostavljajui da ;rvena armija nema drugi( rezervni( divizija osim u
okolini 0oskve, "ijem#i su smatrali da je iskljuena mogunost preba#ivanja novi(
sovjetski( snaga na kavkaskom prav#u, jer su svi putovi iz #entralne &usije prema 2avkazu
bili presjeeni. 8nai, po nji(ovom mi%ljenju, dovoljno je bilo razbiti sovjetske jedini#e na
$onu i oko Staljingrada. =ada e branio#i 2avkaza bez pritje#anja novi(, svjei( snaga biti
is#rpljeni i itavo bogatstvo ovoga kraja pasti e u nji(ove ruke. "a kavkaskom prav#u grupa
armija ! bezuspje%no su nastojale izbiti na ;rno more, da bi zauzele dvije posljednje baze
sovjetske ;rnofmorske 4lote d "ovorosijsk i =uapse. "isu uspjeli ni poku%aji prodiranja do
izvora na4te kod /roznog. 8bog neuspje(a plana V&unolistW 3itler je smijenio 4eldmar%ala
Cista i osobno preuzeo komandu nad tom grupom. "a staljingradskom prav#u, sa zapada je
prodirala, vodei sve jae borbe, 6. armija, kojoj su pristizala nova pojaanja, a s jugozapada
je napredovala u prav#u Staljingrada +. oklopna armija. "jemaki pritisak stalno je rastao,
sredinom kolovoza ve su bili na -0 kilometara od Staljingrada. Poslije stra(ovite artiljerijske
i zrakoplovne pripreme "ijem#i su 11. rujna krenuli u juri% na Staljingrad. Pod svaku #ijenu
su (tjeli osvojiti grad jer je tome ovisila #ijela opera#ija na Istoku. 6tpor je bio jak, Sovjeti su
neprestano uba#ivali rezerve, a borba se vodila doslovno za svaku kuu. Pribliavala se zima,
3itler je bio nezadovoljan. 6n je -+. rujna smijenio naelnika /eneral%taba kopnene vojske
generala Franza 3aldera. 6n je bio okrivljen %to Staljingrad i 2avkaz nisu zauzeti, a na
njegovo mjesto postavljen je general 2urt 8eizler. "apadai su upotrijebili svu silu ali
branio#i grada nisu se prestajali opirati. Sovjeti su osjetili umor napadaa i Stavka je naredila
protuo4enzivu. 'ilo je odre5eno da :ugozapadni i $onski 4ront zaponu opera#iju *. studenog,
a Staljingradski 4ront 10. studenog. Plan protuo4enzive dobio je naziv )ran. 6na je zbog
dui( priprema poela 1*. studenog i bila je toliko uspje%na da se Paulusova 6. armija za samo
etiri dana na%la u okruenju. Propao je i poku%aj protuudara generala 0ansteina kojim je
poku%ao izvui 6. armiju iz okruenja. 2raj 6. armije bio je blizu, 3itler je zabranio predaju i
traio je borbu do posljednjeg ovjeka. "jemu je Paulus bio odan do samoga kraja. Nesta
armija je razbijena, -. veljae 1*+1. predao se ostatak od *1 tisue vojnika zajedno sa
4eldmar%alom von Paulusom, jer ga je 3itler unaprijedio u in 4eldmar%ala nekoliko dana prije
kraja Staljingradske bitke.
3itler je s(vatio da mu je potrebna impresivna pobjeda na sovjetsko ? njemakom 4rontu, koja
bi omoguila da se svlada postojea kriza kod oruani( snaga, da se pobolj%a moralno stanje
njemakog naroda, da se sprijei raspad 4a%istikog bloka. Samo pobjedonosnom o4enzivom
"jemaka je mogla sauvati svoj me5unarodni presti koji je snano uzdrman poslije
katastro4e na <olgi. Samo su odluujue pobjede mogle omoguiti daljnje dranje na uzdi
okupirane drave u >uropi i podii moral (itlerovskoj armiji. Sva o4enzivna snaga koju je
njemaka armija mogla prikupiti bila je ukljuena u ostvarivanje opera#ije 8itadelle.
6pera#ija 8itadelle imala je izuzetan znaaj i zbog toga %to je to bio posljednji poku%aj
osovinskog bloka da preotme strate%ku ini#ijativu i da se osveti za poraze. 6pera#ija 8itadelle
trebala je poeti energinim probojem uskog 4ronta uskog 4ronta kod kurske izboine, koja se
4ormirala u toku zimske kampanje. Sa sjevera je izboinu obu(vaala *. armija iz sastava
grupe armija ;entar, a s juga +. oklopna armija iz sastava grupe armija :ug. "ijem#i su
namjeravali da snage sa sjevera i juga krenu u susret jedna drugoj u prav#u 2urska, da se
tamo spoje, opkole i uni%te sovjetske trupe na kurskoj izboini. 6vo potonje bilo bi moda i
mogue da za njemake planove nije saznao najbolji sovjetski obavje%taja# u II svjetskom ratu
"ikolaj 2uznje#ov. /eneral Kukov poeo je od prvi( dana travnja pripremati obranu. 6brana
je sastavljena od osam obrambeni( linija, a na glavnim udarima neprijatelja postavljene su
etiri obrambene linije. 6sobita je panja pridana organiziranju protutenkovske i protuzrane
obrane. Prolazi prikladni za tenkove gusto su posipani minama, u obranu je postavljeno
gotovo dvadeset tisua topova i tisuu kau%a, iskopano je nekoliko tisua kilometara rovova.
)kopavani su tenkovi, vojni#i, kamioni iskopani su bezbrojni tuneli koji su sluili za
komunika#ije. "apad je poeo u noi izme5u +. i 7. srpnja, a u isto vrijeme poela je
sovjetska protupriprema. Poela je uasna artiljerijska grmljavina, eksplozije avionski(
bombi, buka kau%a i zujanje aviona. "ijem#i su u bitku odma( uba#ili nove tenkove tigrove i
pant(ere. ) ovoj bit#i sukobile su se milijunske armije i to je najvea tenkovska bitka u
povijesti ovjeanstva. Sama tenkovska bitka odvila se nekoliko dana nakon poetni( okr%aja.
) bit#i je sudjelovalo vi%e od 1-00 tekova na obje strane. ) bit#i je uni%teno preko 900
tenkova. "akon ovog najveeg tenkovskog okr%aja "ijem#i vi%e nisu imali snage za novi
napad. Ini#ijativa prelazi na stranu Sovjetskog Saveza i veliki protunapad zapoeo je 1.
kolovoza. /lavni napadi su vo5eni u smjeru 6rela i 3arkova. <e za nekoliko dana
oslobo5en je 6rel, a bitka za 3arkov trajala je do -1. kolovoza.
2urska bitka trajala je 70 dana D od 7. srpnja do -1. kolovoza 1*+1. god. E. ) 2urskoj bit#i i
bitkama preostalog dijela junog 4ronta sudarilo se vi%e od + milijuna vojnika, oko 90 tisua
topova i minoba#aa, vi%e od 11 tisua tenkova i oko 11 tisua aviona. "a kurskoj izboini
konano je razbijena tvrdnja /Gbbelsove propagande da su prija%nji porazi njemake vojske .
) poetku rata 'ritanski bombarderi su vrlo te%ko dolazili do "jemakog teritorija,
prvenstveno jer su bombarderi sami, bez lova#a koji su imali mali radijus kretanja, napadali
#iljeve. 8bog toga su svoje napade tempirali nou, ali nou bez dobrog naviga#ijskog sustava
bilo je te%ko pronai #iljeve, a osim toga "ijem#i su imali jako dobru protuzranu obranu i
izgradili su %iroki pojas re4lektora. Stoga su savezni#i morali pronai nove postupke
bombardiranja kako bi poveali djelotvornost. 2ada je zrakoplovni mar%al !rt(ur 3arris --.
veljae preuzeo komandu nad bombarderskim odjelom, poelo je novo razdoblje u
saveznikom vo5enju zranog rata. "akon kon4eren#ije u ;asablaki dobio je nare5enje da
sistematski uni%tava njemake oruane snage, njemaki ekonomski sistem i oslabi moral
njemakog naroda. Stoga j on odma( poeo napadati njemake industrijske pogone.
Pripremio je i jedno neugodno iznena5enje. 'ritan#ima je poznato da &u(rska oblast veliki
dio svoje elektrine energije #rpi iz nekoliko #entrala na branama koje 4ormiraju velika
akumula#ijska jezera. =ri brane su posebno znaajneF 0G(ne, >der i Sorpe. "akon dugi(
priprema izveli su napade na te brane. $vije su uspjeli sru%iti, a trea je o%teena. Poinjena
%teta nije bila od presudnog znaaja, jer da bi se prekinulo opskrbljivanje industrija
elektrinom energijom trebalo je sru%iti i ostale brane. Nto je bilo neizvedivo, jer su nakon
prvog napada sve brane imale snanu protuzranu obranu. Saveznika bombardiranja nisu
bitnije utje#ala na njemaku privredu, jer su raspolagali dovoljnim proizvodnim rezervama.
Pozitivno je bilo to %to su 'ritan#i stekli drago#jena iskustva u strategijskom bombardiranju.
Sjedinjene $rave predstavljale su veliku poten#ijalnu silu. !li od svibnja 1*+0. bile su
zaokupljene njemakim osvajanjem >vrope, pa nisu posveivale potrebnu panju situa#iji na
Pa#i4iku. Spora isporuka vojnog materijala 2ini i 'ritaniji stvarala je dojam da je amerika
industrija slaba na tom polju. 8ato se :apan i usudio udariti na takvu !meriku. 6sim toga,
postojala je realna opasnost da e amerika vojna sila biti uperena protiv japanski( pozi#ija,
ako bi do%lo do njezinog napredovanja u jugoistonoj !ziji. Sjedinjene $rave imale su svoje
baze na 3avajima, Filipinima i drugim oto#ima u =i(om o#eanu. Minjeni#a da je prevoenje
novi( trupa i materijala s amerikog kontinenta u te baze za(tijevalo puno vremena zbog
velike udaljenosti, znaila je za :apan#e prednost. )z to, 'ritanija je bila ve toliko upletena u
rat koji se vodio u >vropi da su postojali mali izgledi da na vrijeme po%alje primjerenu pomo
svojim kolonijama u !ziji, ako bi i( :apan neoekivano napao. =o se odnosilo i na 4ran#uske i
nizozemske posjede. /lavne :apanske baze uoi poetka rata bile su na Formozi i Fran#uskoj
Indokini. Stratezi i planeri smatrali su, jo% prije poetka rata, da :apan nee, ako uope stupi u
rat, istodobno napasti vi%e od jednog #ilja. =akvo je mi%ljenje bilo daleko od tonog, jer su
:apan#i istodobno napali ne samo Pearl 3arbor, nego i Filipine, 3ong 2ong, /uam, =ajland i
0alaju. Prilikom napada na 0alaju stupili su u ak#iju APrin#e o4 Jales@ i A&epulse@, ali su
posljedi#e bile kobne za oba bojna broda. "apadi :apana#a na sjeverni dio 0alafje poeli su
.. prosin#a Ddok je na 3avajima jo% uvijek bio 9. prosin#aE. "ekoliko vani( aerodroma
odma( je palo u neprijateljske ruke ili je bilo uni%teno. 6dma( na vijest o napadu britanski
admiral P(illips sazvao je sastanak i naredio napad na japanske transportne brodove. ) tom
napadu sudjelovali su brodovi Prin#e o4 Jales i &epulse. Sudbonosnog 10. prosin#a brodovi
su pogo5eni, u dva napada, sa nekoliko torpeda i vi%e im nije bilo spasa. 6d pogodaka prvi je
potonuo &epulse, a +7 minuta kasnije i Prin#e o4 Jales. Smatrajui da je osnovni uvjet za
uspje( u ratu na Pa#i4iku eliminiranje amerike 4lote, :apan#i su donijeli odluku da glavni
udar izvedu na Pearl 3arbor, gdje je bio sta#ioniran njen najvei dio. 6perativni odred
japanske 4lote jakog sastava pod komandom admirala M. "aguma namijenjen za tu svr(u,
pribliio se 3avajima i iznenada 9. prosin#a napao avionima sa nosaa aviona Pearl 3arbor,
glavnu bazu amerike Pa#i4ike 4lote. :apan#i su postigli potpuno iznena5enje i uni%tili .
bojni( brodova, 1 lake krstari#e, 1 razaraa i + manja broda, uni%tili 1.. aviona. "apadom na
Pearl 3arbor eliminirana je amerika pa#i4ika 4lota, potapanjem dvaju britanski( veliki(
ratni( brodova kod 2uantana 'ritan#i na Pa#i4iku praktiki nisu imali 4lotu. 8auzimanjem
3ong 2onga presjeena je jedina i najpovoljnija linija za opskrbljivanje Mang 2aj Nekove
2ine. <rata za osvajanje "izozemske Indije, Singaporea i 'urme bila su nebranjena i %irom
otvorena. 6dma( nakon Pearl 3arbora uni%teni su zrakoplovi na Filipinima i dva dana kasnije
poelo je iskr#avanje na 4ilipinski otok Cuson i ne%to kasnije na 0indanao. :apanska 4lota
zauzela je i dva vana 0arijanska otoka, otok /uam i otok Jake.
Sada bi bilo vrlo vano rei za%to su :apan#i imali toliko uspje(a ratujui na kopnu i za%to su
tako brzo osvajali podrujaU :o% prije rata, da bi ostvarili svoje #iljeve, izgradili su veliki broj
transportni( brodova. Imali su i tajno oruje dalekometni torpedo koji je razarao neprijateljske
brodove na udaljenosti od -0 do +0 kilometara. =o oruje pokazalo se vrlo znaajno u
pomorskoj bit#i u :avanskom moru kada su te%ko porazili savezniku eskadru brodova.
8a(valjujui dobro prikupljenim in4orma#ijama, japanski su komandanti znali gdje su
prirodne zapreke pruale izvrstan zaklon. 0uljevite i nepro(odne plae savladavali su
pomou dugaki( dasaka, preko koji( su puzali vojni#i, jedan za drugim, da bi tako dopuzali
do protivnika, koji nije ni%ta nasluivao. ) pra%umama su se :apan#i nou penjali na drvee u
spe#ijalnim #ipelama. Iza neprijateljski( poloaja spu%tali su se iz kro%nji drvea i noevima
napadali protivnika. "ikakvo udo %to je obrana osjeala panian stra( od takvi( ubojstava,
do koji( je dolazilo u najdubljoj nonoj ti%ini. :apanske juri%ne jedini#e, uglavnom naoruane
automatima, sluile su se bi#iklima na rasklapanje, pomou koji( su mogle doprijeti daleko
iza linija neprijateljske 4ronte i izvr%iti sabotae ili sprijeiti da obrana poru%i vane mostove
prilikom povlaenja. 8a(valjujui upotrebi am4ibija mogli su se iskr#avati duboko iza
neprijateljski( linija. :apan#i nisu imali sluba koja bi pri(vaala ranjenike i o njima se dalje
brinula, nego su vojni#i koji nisu mogli nastaviti borbu bili osu5eni na smrt. <ojnik si je sam
morao osigurati pre(ranu, jer je dobivao (ranu za samo nekoliko dana, a za njegovu daljnju
egzisten#iju nitko se nije brinuo. Sve je to pridonosilo tome da je japanska armija stekla
veliku pokretljivost, koja je bila neop(odna da se protivnik brzo svlada.
"akon bombardiranja luka i aerodroma na Filipinima poelo je iskr#avanje. <eliki broj
aviona uni%ten je na zemlji zbog niza propusta i pogre%aka u amerikoj vojs#i. :apanska
vr(ovna komanda smatrala je da im za osvajanje Filipina treba tri mjese#a i pro#ijenili su da
je obrana vrlo slaba. :apanski prorauni uglavnom su bili toni. !merikan#i su se stalno
povlaili, u bombardiranju je stradao i glavni grad 0anila. 6statak amerike vojske sklonio se
na otok 'atan i u utvrdu ;orregidor. 6brana 'atana predala se *. travnja, a 6. svibnja pala je i
utvrda ;orregidor. =ime je zavr%io i najvei ameriki vojni poraz i osvajanje Filipina.
'ritan#i su svoj najtei poraz doivjeli u Singaporeu. Singapor je smatran neosvojivom
tvr5avom, jer je samo sa dva mosta povezan, preko tjesna#a :a(ore, s poluotokom 0alajom.
2ada su se :apan#i iskr#ali na 0alaju, Singapor je bio siguran jer i( je dijelilo jo% 670
kilometara, a smatralo se da e napad doi sa mora. 'ranio#i su imali 160 veinom zastarjeli(
aviona, vojni#i nisu pro%li trening u dungli, a patili su od nedostatka tenkova, ali i tada su se
smatrali neosvojivi. 0e5utim :apan#i su bili jako dobro obueni za dunglu i jako brzo su
napredovali. <e 11. sijenja uspjeli su osvojiti 2uala Cumpur. )spostavili su premo u zraku
i vrlo brzo ve 17. veljae osvojili i spalili neosvojivu tvr5avu. 'ritan#i su imali etiri puta
vi%e gubitaka u ljudstvu od :apana#a, a veliki broj vojnika je zarobljen i odveden na prisilni
rad.
$rugi dio japanski( opera#ija bilo je zauzimanje 'urme, koji je znatno olak%an kada je
=ajland objavio rat <. 'ritaniji i S!$,u. <aan motiv ulaska :apana u rat protiv 'urme bilo
je presije#anje 'urmanskog puta, kojim je 2ini stizala pomo od saveznika. =o svakako nije
bio jedini motiv, 'urma je bila bogata riom i na4tom, koja je nedostajala :apan#ima. Po%to se
dugo vremena smatralo da 'urma nije u opasnosti, ona nije imala regularnu vojsku, nije imala
dovoljan broj oruja i drugi( ratni( potrep%tina. Pred sam rat obrana je bila puna rupa, nije
bila uvjebana i nije imala artiljeriju. "apad je poeo prelaskom :apana#a preko tajlandsko ?
burmanske grani#e. )brzo je nastupilo bombardiranje grada &angoona na delti IrraLaddija. )
gradu je nastala ogromna panika i masovno napu%tanje grada. 2ada su se :apan#i jako
pribliili poelo je veliko uni%tavanje i ru%enje objekata. Ipak je bilo premalo ljudi da bi se sve
uni%tilo, stoga su brojna skladi%ta i tvorni#e neo%teeni pali u ruke :apana#a. Pad &angoona
donio je preokret u borbi za 'urmu, sada su :apan#i bili u prednosti sluei se dobrim
komunika#ijama. "akon pet i pol mjese#i borbi, :apan#i su uspjeli prijei 1600 km i zauzeti
#ijelu 'urmu. Saveznike trupe izgubile su 11+61 vojnika, dok su japanski gubi#i iznosili
+7*9 poginuli( i ranjeni(. :apan#i nisu poku%ali prodrijeti na indijski teritorij nego su ostali u
de4enzivi.
S obzirom na povoljan i neoekivano ubrzan tok opera#ija prve etape, u =okiju je sredinom
travnja 1*+-. donesena odluka da se nastavi prodiranje u prav#u jugoistoka, zauzme luka Port
0orzbi na jugoistonom djelu "ove /vineje, dio Solomonovi( otoka, "ova 2aledonija,
Fidi, ime bi se presjekla veza izme5u S!$ i !ustralije i stvorili povoljniji uvjeti za prodor
na australijski kontinent. $a bi se jo% bolje osigurala stabilnost osvojeni( podruja, odlueno
je da se zauzmu 0idLaI i zapadni !leutski oto#i, ime bi se ugrozili 3avajski oto#i i !ljaska.
Iznenadnim pomi#anjem tei%ta opera#ija s juga na srednji i sjeverni Pa#i4ik, trebalo je
iznenaditi !merikan#e i olak%ati postizanje punog uspje(a. )slijed razvoja doga5aja na
Pa#i4iku i u jugoistonoj !ziji, krajem oujka do%lo je do reorganiza#ije saveznikog
zapovjedni%tva. S!$ su preuzele obranu #ijelog Pa#i4ika, ukljuujui vei dio "izozemske
Istone Indije, !ustraliju i "ovi 8eland. Pa#i4ik je podijeljen na + operativna podrujaB
Sjeverno, ;entralno i :uno bilo je pod komandom admirala M. "imi#a, koji je ujedno bio
komandant Pa#i4ike 4lote, a :ugozapadno pod komandom generala $. 0a#!rt(ura. <.
'ritaniji je prepu%tena nadlenost nad Indijskim o#eanom, Sumatrom, 0alajom, =ajlandom,
'urmom i Indijom. $a bi za%titili prilaze !ustraliji, !merikan#i se 1*. oujka iskr#avaju na
"ovu 2aledoniju. ) jugoistonom djelu "ove /vineje poduzete su izvanredne mjere za
obranu od oekivanog japanskog iskr#avanja, jer su se japanske trupe ve iskr#ale 9 , ..
oujka u dvije istone luke ovog otoka. Savezni#i su nastojali zadrati "ovu /vineju pod
svaku #ijenu. =o je bilo od velikog znaaja, jer bi tako bilo zaustavljeno japansko prodiranje k
!ustraliji, a "ova /vineja postala solidna osnovi#a za kasnije savezniko nastupanje.
2ad su ameriki bombarderi sa nosaa aviona izvr%ili 1.. travnja prvi zrani napad na =okio i
spustili se poslije toga u 2inu, :apan#i su promijenili redoslijed planirani( opera#ija.
Pretpostavljajui da su avioni doletjeli sa 0idLaIa, donijeli su odluku da nakon iskr#avanja
kod Port 0orzbija, zauzmu taj otok.
8a planove :apana#a !merikan#i su pravovremeno saznali iz u(vaeni( i de%i4rirani(
japanski( poruka. Poetkom svibnja, kada je japanska 4lota ve isplovila na izvr%enje
operativnog desanta kod Port 0orzbija, amerika operativna eskadra, iju su jezgru
sainjavala - nosaa aviona, nalazila se u 2oraljnom moru. 6d 7. do *. svibnja, u prvoj bi#i u
povijesti, u kojoj su se sukobili nosai aviona, obje strane izgubile su po 1 nosa aviona.
2rajnji is(od bitke znaio je za :apan#e krupan poraz u strategijskim razmjerima, jer su
odustali od desanta kod Port 0orzbija. "euspje( u 2oraljnom moru nije uti#ao na japanske
planove za osvajanje 0idLaIa i zapadni( !leutski( otoka. Poetkom lipnja pokrenuli su
itavu 4lotu, pod komandom admirala I. :amamota. :apan#i su oekivali da e iznenaditi
!merikan#e. $e%i4riranjem japanski( poruka, !merikan#i su otkrili protivnikove planove, pa
su sami :apan#i postali rtve iznena5enja. 6d 1. do 6. lipnja do%lo je do pomorske bitke kod
0idLaIa u kojoj su :apan#i izgubili + nosaa aviona i 1 te%ku krstari#u, a !merikan#i 1 nosa
aviona i 1 razara. Sa nosaima aviona :apan#i su izgubili i svoj najbolji letaki kadar. 'itka
kod 0idLaIa sru%ila je konano kon#ep#iju o bojnim brodovima kao glavnoj udarnoj snazi
veliki( ratni( mornari#a, pa se daljnja izgradnja i japanske i amerike mornari#e kree u
prav#u poveanja broja nosaa aviona. 'itka kod 0idLaIa oznaila je kraj japanske
ekspanzije na Pa#i4iku. "aredni poku%aji :apana da nastavi osvajanja biti e samo lokalnog
karaktera. Stoga je japanska <r(ovna komanda de4initivno odustala od zauzimanja "ove
2aledonije, Fidi i Samoa otoka.
"jemaki napad na Sovjetski Savez duboko se odrazio na situa#iju u >uropi i u svijetu.
'ritanska vlada je ve u lipnju 1*+1. predloila sovjetskoj vladi da sklope sporazum o
zajednikoj borbi protiv "jemake. 6n je pri(vaen i potpisan 1-. srpnja u 0oskvi, a
obavezao je obje strane da jedna drugoj pruaju svu mogunu pomo u ratu i da ne vode
pregovore, odnosno da ne sklope primirje ili mir bez obostrane suglasnosti. Prije toga, -+.
lipnja, Sjedinjene drave su izjavile da e pruiti pomo Sovjetskom Savezu u borbi protiv
na#istike "jemake, %to je slubeno potvr5eno -. kolovoza. )brzo su slijedili i drugi
me5unarodni akti, koji su ukazivali da se stvara anti4a%istika koali#ija. &oosevelt i ;(ur#(ill
su na britanskom brodu Prin#e o4 Jales, kojeg su japan#i potopili, potpisali 1+. kolovoza
!tlantsku povelju, kojom se izme5u ostalog istie pravo svakog naroda da izabere oblik
vladavine kakav eli i da se vrate suverena prava svim narodima kojima su silom oduzeta.
Povelju je -+. rujna potpisalo jo% deset zemalja, me5u njima i Sovjetski Savez. "eke
emigrantske vlade europski( zemalja sklopile su bilateralne sporazume sa Sovjetskim
Savezom preteno o uzajamnoj pomoi u borbi protiv na#istike "jemake. )brzo poslije
napada na Sovjetski Savez, Sjedinjene drave se poinju otvoreno angairati u ratu protiv
"jemake. "ji(ove jedini#e su 9. srpnja preuzele od 'ritana#a okupa#iju Islanda. $esetak
dana kasnije u 0oskvi su vo5eni razgovori o amerikim isporukama ratnog materijala
Sovjetskom Savezu. 2rajem rujna u 0oskvi su se sastali predstavni#i S!$, Sovjetskog
Saveza i <elike 'ritanije D 0oskovska kon4eren#ija E. "a kon4eren#iji, koja se zavr%ila 1.
listopada, zakljueno je da se Sovjetskom Savezu od 1. listopada 1*+1. do 1. srpnja 1*+-.
svakog mjese#a stavi na raspolaganje po 100 lova#a i 100 bombardera, 700 tenkova, razna
vozila, protuavionski i protutenkovski topovi, razne strategijske sirovine i dr.
)laskom S!$ u rat ukazala se potreba za tje%njom suradnjom saveznika. 8bog toga je u
Jas(ingtonu odrana ameriko,britanska kon4eren#ija od --. prosin#a 1*+1. do 1+. sijenja
1*+-, na kojoj su uestvovali F. &oosevelt i J. ;(ur#(ill. "a kon4eren#iji je krajem prosin#a
4ormiran 2ombinirani odbor naelnika general%tabova od naelnika ameriki( i britanski(
general%tabova, koji e u daljem toku rata donositi vojne odluke od zajednikog interesa za
vo5enje rata. 6dlueno je da se u 1*+-. na Pa#i4iku i u jugoistonoj !ziji ostane u
strategijskoj de4enzivi. &azmatrana su i pitanja rata protiv sila 6sovine u >vropi i !4ri#i. "a
kon4eren#iji su dominirali zajedniki interesi S!$ i <. 'ritanije na Pa#i4iku i u jugoistonoj
!ziji. ) tim razgovorima konzultirana je i vlada Sovjetskog Saveza o deklara#iji koju bi
potpisale i druge saveznike zemlje. $vadeset %est drava 1. sijenja 1*+-. potpisale su
$eklara#iju )jedinjeni( naroda. 8emlje potpisni#e se obavezuju da e upotrijebiti sva svoja
sredstva, vojna i ekonomska, protiv drava lani#a =rojnog pakta i oni( koji su mu pristupili.
Isto tako svaka vlada se obavezuje da e sura5ivati s vladama potpisni#ama ove $eklara#ije i
da s neprijateljima nee zakljuivati separatno primirje ili mir. Poetkom sijenja 1*+1
&oosevelt i ;(ur#(ill jo% jednom su de sastali u i to u tek oslobo5enoj ;asablanki. ) (otel su
se prijavili kao gospodin P i admiral X, jer se radilo na tajnosti sastanka. 2on4eren#ija je
trajala od 1+. do -+. sijenja, a raspravljalo se o problemima opskrbe i odlueno je o desantu
na Si#iliju.
"akon uspje(a "ijema#a, a posebi#e >. &ommela, u opera#iji V'attleaReW, popravio se moral
tenkovski( posada !4rikog korpusa, a o &ommelu se stvarao mit o nepobjedivosti. $obio je
veliko po%tovanje ne samo "ijema#a ve i protivnika. &ommelova pobjeda bila je uvertira
njemakom napadu na SSS&. Cjeto i jesen provele su obje armije u reorganiza#iji i spremanju
za novi napad, a vrijeme je radilo za Saveznike. ) drugoj polovini 1*+1. 'ritan#i su
pobolj%ali svoj poloaj na 'liskom istoku i u !4ri#iF d pod nji(ovom kontrolom bio je
teritorij od libijsko,egipatske grani#e do =urske, u istonoj !4ri#i upravo je slomljen otpor
posljednji( talijanski( dijelova. "apadom "jemake na Sovjetski Savez osjetilo se olak%anje
u <. 'ritaniji. Situa#ija se znatno popravila i na Sredozemnom moruF po njemu su se sada
kretali veliki britanski konvoji i stizali bez gubitaka na 0altu, koja se otada mogla koristiti
kao baza za o4enzivne ak#ije. 2rajem listopada avija#iji i podmorni#ama su se u napadima na
talijanske pomorske komunika#ije pridruile i kopnene snage, pa su talijanski konvoji za
Cibiju trpjeli sve vee gubitke. Samo u studenom, od .0 000 tona materijala, upuenog iz
Italije, u Cibiju je stiglo manje od 10 000 tB potopljeno je 11 transportni( brodova i 1 razaraa.
8bog razoreni( ili o%teeni( luka u ;Irenai#i, ratni materijal istovarao se u =ripolisu, na
udaljenosti od oko 1900 km od 4ronta. "a putu do 4ronta bio je izloen pljaki i stalnom
bombardiranju. <elike koliine materijala stizale su iz 'ritanije i !merike u Suez, dugim
putem oko rta $obre nade. &ommel nije dobivao tako veliku pomo ali nije ni dobivao
potrebnu podr%ku svoje <r(ovne komande, koja je svu panju posveivala sukobu sa
Sovjetskim savezom. ;ilj dugo pripremane britanske o4enzive, opera#ija V;rusaderW, bio je
zauzimanje ;Irenai#e i =ripolitanije. Svakako jedan od glavni( #iljeva bio je &ommel. =a
o4enziva poela je dva dana prije nego &ommelov planirani po(od na =obruk. Poslije gotovo
jednomjesene pripreme, usmjerene na ometanje snabdijevanje &ommelovi( snaga i na borbu
prevlast u zraku, britanska .. armija pre%la je u napad 1.. studenog. "jen lijevi korpus,
podran od avija#ije, prodro je iz pustinje i s oklopnim snagama brzo se pribliio opsjednutom
=obruku. &ommel je morao odgoditi napad na =obruk i intervenirati, tako da je oklopnim
jedini#ama napao bok britanskog korpusa. "jemako , talijanska vojska uspjela je za tri dana
neutralizirati britanski poetni uspje(F zaustavila je prodor iz =obruka i nanijela isturenim
britanskim oklopnim snagama velike gubitke, te se brzo pregrupirala za napad. 6du%evljenje
britanskog generala ;unning(ama je splasnulo i elio je odgoditi o4enzivu, zbog toga je
smijenjen, a na njegovo mjesto postavljen je privremeno general ". &it#(ie. 'orbe su
nastavljene, vodile su se veoma dinamine borbe izme5u =obruka i egipatske grani#e uz
obostrano angairanje avija#ije. $o poetka prosin#a obje strane su pretrpjele velike gubitke u
ljudstvu i materijalu. 8bog mogunosti opkoljavanja kod =obruka, zbog gotovo prekinutog
prometa izme5u Italije i Cibije &ommel je 9. prosin#a naredio povlaenje na poloaje kod !jn
al,/azale, %to je dovelo do deblokade =obruka. =alijanski transporti za Cibiju i%li su sve tee.
'ritanska avija#ija sa 0alte poela je bombardirati jedinu veu upotrebljivu luku =ripolis u
zapadnoj Cibiji. Pregrupirane britanske snage ubrzo su napale poloaje ispred /azale. Poslije
ogoreni( borbi nisu uspjeli u svom naumu, ali je &ommelu prijetilo opkoljavanje i naredio je
novo povlaenje na utvr5ene poloaje u oblasti !l ? !gajla. ) tom trenutku moral !4rikog
korpusa mogao se spustiti na najniu moguu razinu, ali to se nije dogodilo. "a to je utje#alo
mno%tvo 4aktoraF izvrsna uvjebanost, borbena obuenost, pouzdana oprema, prvoklasno
vodstvo od vr(a do dna, vrst ponos i uvjerenost da su bolji od neprijatelja. 6sim toga bili su
uvjereni da su poraz doivjeli zbog nedostatka snabdijevanja, in4orma#ija i nedovoljne
pomoi iz "jemake. <rijeme i koliina materijala nisu bili na nji(ovoj strani i samo je
pobjeda u kratkom roku mogla donijeti premo, a toga je &ommel bio svjestan.
Poloaj sila 6sovine popravio se ulaskom :apana u rat, jer je <. 'ritanija sa Sredozemlja
povukla na $aleki istok izvjesne pomorske snage, veliki broj aviona, pa je britanska
Sredozemna 4lota ostala bez bojni( brodova i nosaa aviona, sa nedovoljnim brojem krstari#a
i razaraa za podr%ku kopnenoj vojs#i i za pratnju konvoja. Slabljenje morski( snaga imalo je
za posljedi#u i smanjenje konvoja za !4riku, uz to su jo% dvije australske divizije povuene iz
sjeverne !4rike. "akon serija kon4eren#ija u 'erlinu i &imu, njemake i talijanske <r(ovne
komande sloile su se da se 0alta mora eliminirati kako bi se oslobodio pomorski put u
sjevernu !4riku. 0alta je bila glavna britanska strate%ka toka u Sredozemnom moru.
Feldmar%alu !. 2esserlingu D zapovjednik njemaki( zrani( snaga u Italiji, !4ri#i i
Sredozemlju E bilo je nare5eno da pripremi bombardiranje 0alte, koje bi pret(odilo
pomorskom desantu D opera#ija 3erkules E. 'ombardiranjem je trebalo %tititi konvoje veliki(
koliina vojne opreme za snabdijevanje !4rikog korpusa kako bi se omoguio jo% jedan
napad na 'ritan#e, koji se trebao zavr%iti zauzimanjem =obruka D opera#ija =ezej E. ) skladu
sa tim planovima &ommelove snage morale su predu(itriti britansku .. armiju u pripremama
za o4enzivu, stoga su ve -1. sijenja izvele protuudar kod /azale. 'ritanske snage su uz
borbu odstupale, &ommel je to iskoristio i produio o4enzivu. "jegove snage su zauzele
'engazi i tek se zaustavile pred linijom /azala ? 'ir 3akeim. Sam &ommel je (tio ii dalje
na istok, ali tada nije imao dovoljno rezervi goriva. $ok je trajala zrana o4enziva na 0altu,
pomorski promet izme5u Italije i Cibije odvijao se neometano i gotovo bez ikakvi( gubitaka,
pa je njemako , talijanska armija u Cibiji za to vrijeme ojaala. !li, im je prestala o4enziva,
'ritan#i su odma( poeli snabdijevati 0altu i upuivati nove avione na njene aerodrome, pa
se ubrzo osjetila nji(ova aktivnost, iako jo% ograniena. &ommel je bio svjestan da ne moe
ekati opera#iju 3erkules planiranu za lipanj, nego da mora napasti ranije. "jemako,
talijanska 6klopna armija pre%la je u napad -6. svibnja sa #iljem da uni%ti protivnikove snage
i otvori put za istok. "apad je do%ao u vrijeme kad ga je britanska .. armija oekivala, ali se i
sama pripremala za o4enzivu koju je uporno za(tijevao britanski &atni kabinet, da bi popravio
lo%u situa#iju na Sredozemlju. "akon stra(oviti( borbi u podruju 'ir 3akeima, uz obostrano
kori%tenje avija#ije i veliki( gubitaka, .. armija je 10. listopada poela odstupati prema
egipatskoj grani#i. "a red je do%lo zavr%avanje opera#ije =ezej. 6svajanje =obruka praeno
je snanim bombardiranjem, jer je 2esserling mislio da nakon osvajanja =obruka slijedi
opera#ija 3erkules. &ommelove snage su -1. lipnja u%le su u =obruk i tamo su prona%le velike
koliine vode i veliki broj vozila i goriva. ) tom trenutku dolazi do neslaganja izme5u
&ommela i 2esserlinga. &ommel je inzistirao da se nastavi o4enziva i da nema vremena ekati
pad 0alte, stoga je taj prijedlog uputio izravno 3itleru, koji nikada nije bio pretjerano
odu%evljen opera#ijom 3erkules, jer se bojao neuspje(a kada se pripremao na novi po(od na
SSS&. 8ato je ta opera#ija odgo5ena, a &ommel je dobio zeleno svjetlo za ulazak u >gipat.
"astavio je o4enzivu i stigao pred 0ersa 0atru(, gdje su ga doekali britan#i koji su se
odluili uporno boriti da bi zaustavili prodor prema >l !lameinu. 6dluku je donio general
!u#(inle#k koji je taj dan poslao generala &it#(ieja na odmor i sam preuzeo zapovjedni%tvo
nad .. armijom. &ommel je izabrao izvrstan trenutak za napad u vrijeme smjene komande.
&ommelu je po%lo za rukom da savlada otpor .. armije kod 0ersa 0atru(a i da nastavi
nastupanje i pored toga %to su .. armiji stigla jaka pojaanja. 0e5utim, njegove snage su se
morale zaustaviti zbog jaine obrane pred topogra4ski veoma jakim, ranije pripremljenim
poloajima kod >l,!lameina. "jemako , talijanske snage na poloajima pred >l,!lameinom
bile su u nepovoljnom poloaju zbog veoma izduene linije snabdijevanja, %to je izazvalo
trajnu oskudi#u u materijalu, a posebno u vodi. 6sim toga, one su bile premorene u
pret(odnim borbama. Ipak, &ommel se odluio ponovno prijei u o4enzivu, prije nego %to ..
armiji pristignu nova i pojaanja i prije nego %to se ona bolje ukopa. "apad je poeo 1. srpnja,
potpomognuta avija#ijom, britanska .. armija je pruala energian otpor. ) borbama koje su
trajale do kraja mjese#a obje strane su pretrpjele znatne gubitke. Poloaj .. armije bio je bolji,
jer su joj neprestano stizala pojaanja. Prisutnost !4rikog korpusa duboko u >giptu dovela
;(ur#(illa i njegove savjetnike na pomisao da se mogu ugroziti 'ritanske pozi#ije na
Srednjem istoku. Postojala je ideja da "jemake snage koje su osvajale 2avkaz prodru prema
Iraku i poveu se sa :apan#ima u Indija, a istovremeno &ommel je trebao osvojiti Suez.
/eneral !u#(inle#k je zbog poraza izgubio ;(ur#(illovo povjerenje te je njegovo mjesto
preuzeo general !leRander kao glavni zapovjednik, a general '. 0ontgomerI je preuzeo ..
armiju. 0ontgomerI nije bio poznat izvan britanije, ali bio je pje%adina# kao i &ommel, te je
pisao udbenike za obuku pje%adije i bio je strunjak za pozi#ijsko ratovanje. 0ontgomerI je
bio svjestan toga da je &ommel u to vrijeme pripremao svoj zadnji proboj prema !leksandriji
i "ilu. Sudbina je poslala ta dva velika generala, jednog protiv drugoga, stotinu kilometara
zapadno od !leksandrije, na runom i bezvodnom podruju koje se zove >l !lamein. "a
sjeveru je lealo sredozemno krilo koje je %titila engleska mornari#a, a na jugu je zjapio
nepro(odni kameniti kanjon nazvan 2atarska depresija. 'oji%te je bio uzak prolaz koji nije
dopu%tao uobiajene i brze manevre opkoljavanja kao u pustinjskom ratovanju. Prolaz je bio
posut minama i gusto naikan topovima i tenkovima. Pje%adija se nije mogla ukopati u
zemlji posutoj kamenjem. &ommel je (tio udariti kroz taj uski prolaz prije no %to neprijatelj
uspije pojaati obranu. Svi su bili uvjereni u &ommelovu pobjedu, stoga je 3itler zapovjedio
da se izrade odlikovanja u ast oekivane pobjede njegova a4rikog korpusa. 0ussolini je
poslao svoga najmilijeg bijelog konja u Cibiju da bi na njemu proja(ao kroz 2airo u
pobjedonosnom mar%u. 'ritanske su linije, me5utim, izdrale napad koji je &ommel pokrenuo
krajem kolovoza. =o je ujedno i bio kraj o4enzivni( ak#ija njemako ? talijanske vojske. )
rujnu se 4ront stabilizirao, a u me5uvremenu britanska avija#ija je sa 0alte neprestano
bombardirala konvoje za Cibiju, %to je jo% dodatno pogor%alo ionako teak poloaj
&ommelovi( snaga. =ada je &ommel odletio u "jemaku da podnese izvje%taj 3itleru u
FQ(rerovom glavnom stanu u Istonoj Pruskoj. Potuio se da britanski bombarderi uni%tavaju
njegova bojna kola amerikim granatama od +0 mm. &ommel se odmarao u nekom
njemakom sanatoriju kad se potkraj listopada 1*+-. 0ontgomerI osjetio dovoljno snanim
da pokrene svoju o4enzivu. 0ontgomerI je -1. listopada poruio svojim vojni#imaF V2ad sam
preuzeo komandu osme armije, rekao sam da kanim uni%titi &ommela i njegovu armiju i da
emo to ostvariti im budemo spremni za to. Sada smo spremniTW
/romka artiljerijska vatra uz tutnjavu ba#aa mina i %tektanje mitraljeza iznenada je zasula
prednje njemake poloaje, zatim su kroz oi%eno minsko polje zagrmjeti britanski tenkovi.
"ijem#i su bili slabiji i brojano i po naoruanju, pa su bili poraeni. /eneral /eorg von
Stumme. &ommelov zamjenik, umro je od srane kapi, dva dana nakon poetka napada. 2ada
se &ommel vratio na boji%te i vidio beznadnu situa#iju, 3itler mu je poslao istu poruku koju je
dobio Paulus da ne uzmie i da se bori do posljednjeg ovjeka. &ommel je ipak bio pametniji
i naredio je opi uzmak, ali kako je sam izjavio ipak prekasno. ) tom bijegu zarobljen je +.
studenog general &itter von =(oma "a dugakom bijegu od obale "ila prema zapadu preko
libijske grani#e jedina za%tita koju je &ommel imao bili su prirodni breulj#i. Izgubio je
otprilike 60 000 ljudi i veinu svoji( topova i tenkova prije no %to mu je pod za%titom oluje s
ki%om uspjelo uspostaviti privremenu obrambenu liniju. 8atim je .. studenoga stigla vijest o
saveznikom iskr#avanju u 4ran#uskoj Sjevernoj !4ri#i.
Saveznika opera#ija koja je u povijest drugog svjetskog rata u%la pod nazivom V=or#(W
DbakljaE dobila je ime -+. srpnja 1*+-. "astala je kao rezultat op%irne diskusije u
angloamerikom kombiniranom odboru naelnika general%tabova, koja se vodila o pitanju
kako sa zapada napasti 3itlerovu tvr5avu. Iskr#avanje u sjevernoj !4ri#i, u tada%njim
4ran#uskim kolonijama 0aroku i !liru, znailo je upad u oblast koja je na neki nain
predstavljala sredi%nji poloaj izme5u zaraeni( strana. Fran#uske trupe koje su ondje bile
sta#ionirane nalazile su se pod komandom mar%ala Petaina. Formalno, to je znailo da su
sura5ivale s na#istikom "jemakom. !li trebalo je oekivati da e se Fran#uzi odrei te
suradnje i da e u sjevernoj !4ri#i traiti sporazum sa savezni#ima. 2ako savezni#ima nije
stalo do borbe sa Fran#uzima moralo se uiniti sve da se %to prije obustavi vatra na desantne
snage. Prvi korak u takvoj situa#iji bio je da se desant ne vodi pod britanskom, nego pod
amerikom zastavom. /eneral $Lig(t >isen(oLer dobio je vr(ovnu komandu nad
saveznikim snagama. ;(ur#(ill je ak predloio da svi savezniki vojni#i nose amerike
uni4orme. "a sve tenkove i oklopna vozila stavljeni su ameriki znakovi.
<ojna problematika ovog desanta kompli#irala se i time %to je po prvi put u drugom
svjetskom ratu trebalo da 'ritan#i zajedno s !merikan#ima izvedu kombiniranu opera#iju.
6sim toga, vrijeme za pripremu bilo je vrlo kratko. /ledano s vojnog aspekta, savezni#i nisu
imali neki( veliki( prednosti. "ji(ovo jedino upori%te u neposrednoj zoni iskr#avanja bila je
britanska baza u /ibraltaru, koja je, osim morem, bila okruena i Npanjol#ima, za koje se
dugo nije znalo da li e i( Fran#o na kraju ipak odvesti na njemaku stranu. "esigurnost u
dranju Npanjola#a imala je tako5er svoju ulogu prilikom pripremanja desanta u 0aroku, jer
je dio te oblasti bio %panjolski. 6pera#ijski plan A=or#(@ dobio je *. kolovoza svoj prvi, ali
privremeni, oblik. 'ila su planirana etiri mjesta za iskr#avanjeF jedno na atlantskoj obali u
podruju ;asablanke, i tri na sredozemnoj obali u podruju 'onea. !lira i 6rana. $iskusije
vo5ene o pitanju da li se ta etiri istodobna desanta mogu izvesti trajale su dugo i dovodile su
do stalni( nesuglasi#a izme5u britanski( i ameriki( generala. 6ko 7. rujna postignut je
osnovni sporazum. 6dlueno je da se invazija izvr%i kod ;asablanke. 6rana i !lira, dakle, tri
iskr#avanja, a ne kako je prvotno zami%ljeno etiri. Iskr#avanje kod ;asablanke imalo je
prednost %to bi se na atlantskoj obali 0aroka dobila velika pomorska luka s dobrim vezama s
unutra%njo%u, Deljeznika prugaE do luke 6rana na obali Sredozemnog mora. ;ijela
opera#ija V=or#(W bila je usmjerena protiv &ommelove oklopne armije, koju je valjalo napasti
sa zapada. "astupanje prema =unisu trebale su izvesti u prvom redu britanske jedini#e.
Predvi5eno je da zapadna desantna grupa, pod komandom general /eorgea Pattona, zauzme
;asablan#u. ;entralna desantna grupa, pod komandom general CloIda Fredendalla, trebala je
napasti 6ran. Istona desantna grupa bila je odre5ena za !lir. Sastojala se od mje%oviti(
britansko,ameriki( snaga, a bila je pod zapovjedni%tvom general &Idera.
6sim isto vojni(, trebalo je rije%iti i osjetljive politike probleme. $a bi Fran#uze u 0aroku i
!liru brzo prinudili na obustavu vatre, savezni#i su poku%ali nai neku uglednu 4ran#usku
vojnu linost koja bi Fran#uze na to uspjela nagovoriti. 8a taj zadatak izabran je general 3enri
/iraud. 6n je *. studenog u dru%tvu generala ;larka do%ao u !lir da Fran#uze uvjeri u
nunost prijelaza na stranu saveznika. "jegov poziv preko radija nije imao nekog osobitog
uinka. ) momentu kada se savezni#ima uinilo da je general /iraud u biti maak u vrei,
pojavio se drugi ovjek. Ponudio se, naime, drugi 4ran#uski vojnikF admiral $arlan, drugi
ovjek vojnog kabineta iz <i#(Ija. 6n je 10. studenog naredio svim 4ran#uskim jedini#ama i
nji(ovim komandantima da prestanu otvarati vatru na saveznike. $ok su u 0aroku i !liru
borbe obustavljene 1-. studenog, u =unisu su stvari stajale drukije. "akon uspje%nog
iskr#avanja napad je nastavljen i saveznike trupe ulaze u =unis, najvaniji #ilj napada bio je
grad =unis. ) prosin#u je napad morao biti odgo5en za proljee zbog jaki( ki%a i lo%eg
vremena, a u =unisu su se nalazile jake njemake snage prebaene sa Si#ilije. 2rajnji rezultat
opera#ije A=or#(@ bio je uspostavljanje linije 4ronte od 'izerte na sjeveru do /a4se na jugu.
'ritanska .. armija nastavila je napredovati nakon proboja njemake linije ko >l !lameina, a
iz !lira su se prema istoku kretali savezni#i, tako da su njemako ? talijanske jedini#e
morale voditi rat na dva 4ronta. 8apovjednik snaga u =unisu postao je pukovnik :Qrgen von
!rnim, a &ommel se trebao povui na utvr5enu liniju 0aret(, ali je on dobio i odobrenje za
napad prema zapadu. "e ekajui proljee grupa armija !4rika izvela je protunapad. "ajvee
borbe vodile su za prolaze kroz klan#e Faid, 0aizila, >l 2asserin. Protunapad je bio vrlo
uspje%an tako da je u jednom trenutku postojala mogunost da se savezni#i opkole. 0e5utim
ve pred pobjedu &ommel je morao odustati jer je ostao bez goriva a pomo nije stizala zbog
stalnog bombardiranja konvoja. 'orbe na liniji 0aret( bile su sve e%e, kada je 0ontgomerI
uz pomo Fran#uskog generala Ce#ler#a probio liniju, "ijem#i su se povukli na istoni
greben. !merikan#i su se susreli sa 0ontgomerIjevim trupama kod /a4se i time je obru u
=unisu bio zatvoren. Posljednji napad poeo je 1*. travnja, &ommel je ve prije toga napustio
=unis, glavni #ilj je bio grad =unis i 'izerti. =o nije dugo trajalo. Sedmog svibnja su britanske
oklopne divizije u%le u =unis, dok je amerika pje%adija napredovala prema 'izerti.
!merikan#i su se morali uporno boriti za kotu 60*, koja se nalazi juno od 'izerte, a branili
su je njemaki padobran#i. Poslije 9. svibnja savezni#i su krenuli prema obali, te je time
nji(ovo napredovanje dobilo karakter ak#ije i%enja. =rinaestog svibnja i to je zavr%eno. <on
!rnim je kapitulirao s njemakim trupama, a talijanski komandanti su ga slijedili. 8arobljeno
je vi%e od dvije stotine i pedeset tisua njemaki( i talijanski( vojnika. =ime je zavr%en rat u
sjevernoj !4ri#i.
8a napada na Si#iliju odlueno je na kon4eren#iji u ;asablanki u sijenju 1*+1. :o% istog
mjese#a je general 0ark ;lark aktivirao petu armiju Sjedinjeni( $rava u sjevernom 0aroku,
dok je general !lp(onse :uin, 4ran#uski komandant u Sjevernoj !4ri#i, sakupio ekspedi#ijski
korpus od 0arokana#a, !lira#a i Fran#uza. ;larkove i :uinove snage bile su u rezervi za
invaziju na Italiju. ) veljai su poele opsene pripreme za iskr#avanje na Si#iliji. 8a desant
je predvi5ena 17. grupa armija pod komandom generala 3. !leRandera, britanska .. armija,
pod komandom generala '. 0ontgomerIja i amerika 9. armija, pod komandom generala
Pattona. Si#iliju je branila talijanska 6. armija i - njmake divizije d ukupno 1- divizija, sa
oko 100 000 vojnika Dod toga 90 000 "ijema#aE. Iako je tada Italija imala vrlo jaku 4lotu nije
ju upotrijebila. Savezni#i su ve duge tjedne neprekidnim bombardiranjem mrvili
neprijateljsku obranu na Si#iliji, junoj Italiji, na Sardiniji i na maloj skupini priobalni( otoka,
me5u kojima se nalazila snano utvr5ena Pantelleria. >isen(oLer je najprije odluio zauzeti
Pantelleriju, ali se ona 11. lipnja, nakon snanog zrakoplovnog bombardiranja, predala bez
borbe. 6brana Si#ilije povjerena je 4eldmar%alu 2esselringu, koji je smatrao da e do
iskr#avanja doi na jugozapadu otoka. Iskr#avanje je poelo nou sa *. na 10. srpanj i gotovo
u potpunosti je uspjelo. $o sredine kolovoza zauzet je #ijeli otok.
0ussolinijeva se vlast poela drobiti ve davno prije iskr#avanja na Si#iliji. 2ad su savezniki
avioni razbili talijanske gradove i prometne veze, klonuo je du( naroda. Ponestalo je (rane. )
industrijskim sredi%tima izbili su nemiri i %trajkovi. =ajna je poli#ija izvijestila 0ussolinija da
mnogo vatreni( 4a%ista kuje urotu protiv njegaF gro4 $ino /randi, mar%al Pietro 'adoglio,
osvaja >tiopije, i general <ittorio !mbrosio, %e4 general%taba. $vadeset i etvrtog srpnja
sazvao je $u#e veliki 4a%istiki savjet u Palazzu <enezia na prvi sastanak nakon godine 1*1*.
$va je sata strastveno govorio i tako poku%avao o(rabriti svoje umorne suradnike u #rnim
ko%uljama. "ije mu uspjelo. /randi je bio toliko drzak da je predloio rezolu#iju u kojoj se
za(tijevalo da 0ussolini preda kralju <iktoru >manuelu komandu nad oruanim snagama.
$evetnaest 4a%ista je poduprlo tu rezolu#iju, sedmori#a su glasala protiv nje. a dvoji#a su se
suzdrala od glasanja. 0ussolini je oti%ao iz dvorane znajui da je propao. 2ad je 0ussolini
iza%ao iz palae, u(apsili su ga karabinjeri, gurnuli u ambulantna kola i prokrijumarili na
otok Ponza u interna#iju. 2ralj je preuzeo komandu nad armijom koja se raspadala i naloio
'adogliju da sastavi novu vladu. Pad 4a%istike vlade pokrenuo je mase naroda, anti4a%istiko
i antiratno raspoloenje za(vatilo je #ijelu zemlju. $ana 1*. kolovoza 'adoglijeva vlada
poela je pregovore o kapitula#iji. 2apitula#iju je potpisao 1. rujna general /iuseppe
;astellano u ;assibileu kod Sirakuze na Si#iliji. 'ilo je dogovoreno da se ona objavi .. rujna
putem radija, kako bi se ona poklopila sa saveznikim iskr#avanjem na kopno. 'ez obzira na
previranja u Italiji "ijem#i su odluili estoko braniti Italiju. "a talijanski poluotok je prva
stupila 0ontgomerIjeva osma armija koja se 1. rujna pod snanom artiljerijskom i
zrakoplovnom za%titom prevezla preko 0esinskog tjesna#a i jurnula kroz 2alabriju prema
sjeveru. Nest dana kasnije iskr#ala se peta armija Sjedinjeni( $rava pod komandom 0arka
;larka na pje%anim obalama Salernskog zaljeva. 0ontgomerI je razmjerno glatko
napredovao. ;larkove su snage, me5utim, ve u poetku nai%le na te%koe. Iskr#ale su se nou
bez pret(odnog artiljerijskog bombardiranja, nadajui se da e iznenaditi neprijatelja.
Savezni#i su bili uvjereni da e lako i brzo zauzeti oblinji "apulj ako se na talijanskom tlu
iskr#aju dovoljno daleko na sjeveru, kod Salerna. 0e5utim, njemaku obalnu obranu nisu
mogli probiti. 6sim toga su ameriki vojni#i oekivali lako iskr#avanje, jer su upravo uli
novost da se Italija predala. ) tom te%kom trenutku poelo je ameriko bombardiranje
breuljaka oko Salerna. ;lar# je sada preuzeo ini#ijativu i pritisnuo "ijem#e u "apulj i 1.
listopada ga osvojio. "a sjeveroistoku je 0ontgomerI uz slab otpor napredovao do Foggia i
sjeverno od njega. 6smog listopada uspostavljena je linija 4ronta.
17. DR%6I SVJETSKI RAT DO :IP-JA 1941. 6ODI-E
Suprotno uvrijeenom mi%ljenju, "jemaka u vrijeme izbijanja rata za njega nije bila
spremna, bila je u mnogo in4eriornijem poloaju s obzirom na stanje na poetku Prvog
svjetskog rata. S druge strane, u kvalitativnom smislu bila je u velikoj prednosti u odnosu na
svoje protivnike.
"jemaka vojska imala je tri grane. "ajbrojnija grana bila je kopnena vojska, poznatija pod
nazivom Je(rma#(t. "jome su zapovijedali vojni strunja#i kao von 0anstein, &ommel,
2eitel, :odl i drugi. 2opnena je vojska veinu rata vodila metodom koja je nazvana
'litzkriegom DPmunjeviti ratPE.
Cu4tLa44e, odnosno ratno zrakoplovstvo bilo je pod zapovjedni%tvom dopredsjednika
/Gringa, letakog asa iz Prvog svjetskog rata, nanijela velike %tete po >uropi.
2riegsmarine, tj. ratna mornari#a, bila je trea grana "jemake vojske. 6na u pomorskim
bitkama nije postigla neke vee pobjede, unato tome %to je bila pod vodstvom izvrsni( vojni(
strunjaka , admirala $Gnitza i &aedera, a ponajvee uspje(e je postigla podmornika 4lota.
-7
-7
3itler, koji je i sam rodom iz !ustrije, imao je veliku elju za pripojenjem !ustrije "jemakoj
%to je i pokazao 1*1+.g. kad je javno za(tijevao pripojenje !ustrije. I sama politika tada%njeg
&ei#(a je bila vo5ena pod sloganomF PSvi "ijem#i u jednoj dravi.P 6vakva politika nastavit
e se i dalje pa je logini is(od bio $rugi svjetski rat. Po%to su !ustrijan#i bili pripadni#i tzv.
Parijske raseP, !ustrija je pala kao prva rtva &ei#(a D=reeg &aj(aE. 1-.oujka 1*1.. godine
3itlerove prista%e ulaze u austrijsku vladu gdje odma( preuzimaju ministarstva unutarnji( i
vanjski( poslova. S ve velikim utje#ajem unutar drave, ve iste godine organiziraju
re4erendum o pripojenju "jemakoj. &e4erendum je odran pod strogim nadzorom na#ista
tako da su oni doslovno vidjeli tko je zaokruio P8!P , a tko PP&6=I<P pripajanja
"jemakoj. 8bog ovakve stroge kontrole rezultati re4erenduma su bili nevjerojatni, ak **,9O
stanovni%tva !ustrije izjasnilo se za pripojenje. 8apadne sile nisu niim odgovorile na ovakav
razvoj situa#ije iako se <ersajski ugovorom izriito zabranilo ujedinjavanje !ustrije i
"jemake.
"akon %to je godine 1*19. izme5u "jemake, Italije i :apana potpisan tzv. !ntikominternski
Pakt , pretea budueg =rojnog pakta , "jemaka je godine 1*1.. poduzela nasilnu aneksiju,
tzv. !ns#(luss !ustrije. 3itlerov reim je taj potez opravdavao provo5enjem naela o pravu
na samoodre5enje, odnosno injeni#om da su mnogi !ustrijan#i sebe smatrali dijelom
njemake na#ije od koje su odijeljeni umjetnom grani#om.
3itler je slian izgovor odluio primijeniti na Sudete , oblast Me(oslovake gdje su "ijem#i
inili veinu. Me(oslovaka vlada je bila spremna da se poku%aju mijenjanja grani#a odupre
oruanim putem, raunajui na svoj status vjerne 4ran#uske savezni#e. 0e5utim, britanska
vlada je drala da jo% nije u potpunosti spremna za rat pa je nagovorila Fran#usku da zajedno s
njom 10. rujna 1*1.. sklopi 0Qn#(enski sporazum kojim je "jemakoj priznato pravo na
Sudete.
-6
6stavljena na #jedilu, Me(oslovaka vlada je podlegla njemakom ultimatumu. $ok
je dio svjetske javnosti ovim doga5ajima bio %okiran i razoaran, veliki dio zapadne javnosti
i( je smatrao ispravljanjem versajski( nepravdi te iskori%tenom prilikom za postizanje trajnog
mira u svijetu.
Pakt &ibentrop,0olotov ili kako se slubeno zvao Pakt o nenapadanju izme5u "jemake i
Saveza Sovjetski( so#ijalistiki( &epublika je u stvari bio sporazum o nenapadanju izme5u
"jemakog =reeg &ei#(a i Sovjetskog Saveza. Potpisan je -1. kolovoza 1*1*. god. u
0oskvi od strane sovjetskog ministra vanjski( poslova <jaeslava 0olotova i njemakog
ministra vanjski( poslova :oa#(ima von &ibbentropa.
-9
0e5usobni pakt o nenapadanju bio je
-6
-9
na snazi do poetka 6pera#ije 'arbarossa --. lipnja 1*+1. god. kada je "jemaka napala
SSS&.
Iako je slubeno bio oznaen kao Ppakt o nenapadanjuP, ovaj sporazum obu(vaao je i tajni
protokol kojim je izvr%ena podjela interesni( s4era u nezavisnim zemljama Finskoj, >stoniji,
Catviji, Citvi, Poljskoj i &umunjskoj. =ajni protokol je ekspli#itno predvi5ao Ppolitike i
teritorijalne promjeneP u oblastima navedeni( zemalja %to je ovaj sporazum pretvorilo u
agresivni vojni savez usprkos njegovom slubenom nazivu. 2ao posljedi#a ovog sporazuma
sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane "jemake, bilo od strane SSS&,
a. :edino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom $rugog
svjetskog rata, uspjela sauvati svoju nezavisnost, ali je bila prinu5ena ustupiti odre5ene
teritorije.
Prije izbijanja neprijateljstava, Poljska je veinu vojske kon#entrirala na grani#ama, nastojei
demonstrirati volju za otporom, odnosno krenuti u protuo4enzivu ako se ukae prilika. =ime
je, s obzirom na poljski geostrate%ki poloaj, "ijem#ima omoguena prilika da na samom
poetku izvedu seriju obu(vatni( manevara kojima e poljske snage biti odsjeene od svoje
pozadine i prisiljene na predaju.
$va dana nakon njemakog napada, "jemakoj su rat objavile Fran#uska i 'ritanija, ime je
rat i 4ormalno dobio karakter svjetskog, pa zato neki povjesniari navode 1. rujna 1*1*. kao
datum njegovog poetka.
Sve nade Poljaka da e se uspjeti obraniti vrlo su brzo raspr%ene iz dva razlogaF "ijem#i su, u
potpunosti iznenadili Poljake brzinom svog napredovanja, a 4ran#uska o4enziva u Saarskoj
oblasti, koja je trebala rasteretiti Poljake, odma( je zaustavljena, mada je bila poduzeta isto
demonstrativno bez volje i dovoljni( snaga da postignu bilo kakav znaajan uspje(. 19. rujna,
SSS& je poduzeo invaziju s istoka i bez nekog veeg otpora izbio na unaprijed dogovorenu
demarka#ijsku liniju koja manje,vi%e odgovara dana%njoj istonoj poljskoj grani#i. $io
poljske vojske izbjegao je u &umunjsku, odakle e prijei na 8apad, dok je ostatak zarobljen
do poetka listopada. Istoni dio Poljske anektirao je SSS&, a zapadni je bio pod tzv.
/eneralnim guvernerom u sastavu =reeg &ei#(a.
11. prosin#a 1*1*. bila je prva vea pomorska bitka u $rugom svjetskom ratu. "jemaki bojni
brod !dmiral /ra4 von Spee, koji je patrolirao junim !tlantikom, prona5en je kraj estuarija
rijeke Ca Plate u :unoj !meri#i od strane tri manje britanske krstari#eF 30S >Reter, 30S
!jaR i 30S !#(illes.
=ijekom bitke, >Reter je pretrpio te%ka o%teenja, te je prisiljen na povlaenje. !jaR i !#(illes
prisilili su /ra4 von Speea da se povue u neutralnu luku 0ontevideo. "akon veoma napetog
perioda kapetan /ra4 von Speea, 3ans Cangsdor44, zapovijedio je da posada sama potopi svoj
brod umjesto da ponovno u5e u bitku. 'itka je bila veliki propagandni udara# za "ijem#e.
) 06F1+ sati po lokalnom vremenu 11. prosin#a 1*1*. brodovi su primijetili jedni druge i
poeli su se primi#ati. Posada !dmiral /ra4 von Speea je na poetku posumnjala da su, osim
>Retera, druge dvije lake krstari#e manji razarai koji su %titili konvoj. =ada i "ijem#i
napadaju. >Reter se okree prema sjeverozapadu dok !jaR i !#(illes zajedno prema
sjeveroistoku. /ra4 von Spee otvara vatru iz svoji( -.0 mm topova u 06F1..
-.
Plovei na zapad paralelno s britanskom te%kom krstari#om >Reter bojni brod !dmiral /ra4
von Spee snano ju je tukao svojim najjaim topovima, a novozelandska krstari#a !jaR sve je
vi%e zaostajala. 6ko 09F16 njemaki bojni brod naglo skree prema britanskoj te%koj krstari#i
>Reter u namjeri da je konano potopi. Premda na britanskoj krstari#i djeluju samo dva topa,
ostali su o%teeni, posada >Retera tako dobro ga5a da je /ra4 von Spee morao ustuknuti i
udaljiti se. Istodobno britanska laka krstari#a !(#(illes i novozelandska laka krstari#a !jaR
uspjevaju smanjiti udaljenost i sada one tuku sve pre#iznije po njemakom brodu. Izgledalo je
da su u tom trenutku "ijem#i izgubili iv#e i da vi%e ne znaju na koju stranu uzvratiti paljbu.
Ipak, zapovjednik bojnog broda !dmiral /ra4 von Spee 3ans Cangsdor44 usmjerio je paljbu
na lake krstari#e i u 09F-7 granata od -.0 mm poga5a !jaR i uni%tava mu obje krmene
topnike kule. Istodobno pogo5ena je i >Reter koja sada ostaje bez svi( topova i vi%e nema
ime uzvratiti po !dmiralu /ra4 von Speeu. 'ritanske krstari#e bile su primorane udaljiti se
od njemakog bojnog broda i urno izvr%iti popravke ne bi li ponovno mogle u bitku sa jo%
neo%teenim njemakim bojnim brodom. "ikada nee biti jasno za%to se njemaki bojni brod
iznenada sklonio u neutralnu luku 0ontevideo, a nije bolje iskoristio svoje bojne mogunosti
i prednosti. Sukladno tada%njim me5unarodnim propisima bojni brod smio je ostati u
neutralnoj lu#i najvi%e -+ sata, njemaki veleposlanik uspeo je izboriti traeni( 9- sata, a opet
nije jasno za%to su se britanski diplomati u 0ontevideu tome estoko protivili kad je
'ritan#ima vi%e odgovaralo da !dmiral /ra4 von Spee ostane u lu#i im due. "aime, u
pomo ozbiljno o%teenoj britanskoj bojnoj skupini (itala je britanska te%ka krstari#a 30S
;umberland od 10,000 tona s osam topova od -01 mm. ;umberland je bila ne%to jaa od
>Retera i jedina je bila u mogunosti pomoi dok su svi ostali britanski ratni brodovi bili na
tisue milja daleko.
"amjera "ijema#a sada je bila jasnaF trebali su se probiti prema lu#i 'uenos !ires gdje bi
argentinske vlasti bile mnogo popustljivije prema njemakom bojnom brodu. "o, 19. prosin#a
stigla je te%ka krstari#a ;umberland. "jemaki depni bojni brod !dmiral /ra4 von Spee
-.
polako je oko 1.F17 sati poeo napu%tati luku. Svi su pomislili da e se na puini ispred
)rugvaja razviti jo% jedna pomorska bitka, ali dogodilo se suprotno. 6ko 1*F76 sa !dmiral
/ra4 von Speea zaule su se snane eksplozije. ) prvom trenutku 'ritan#i su pomislili da
brod otvara paljbu, no nije bilo tako. Samo 1+,+. km od obale "ijem#i su sami potopili svoj
brod.
8imski rat saveznikim je planerima uinio zanimljivom Skandinaviju. Stvoreni su planovi da
se po%alje ekspedi#ijski korpus s #iljem pruanja pomoi Finskoj, odnosno njenog stavljanja
na savezniku stranu. =o je kasnije trebalo posluiti kao izgovor za blokadu dopreme
"jemakoj strate%ki vani( zali(a eljezne rudae iz Nvedske. "a planovima se nastavilo
raditi i nakon 4inske kapitula#ije u oujku 1*+0. godine.
$jelomino uznemiren najavama o takvim planovima, 3itler je zapovjedio da se pripremi
invazija $anske i "orve%ke. $ana *. travnja 1*+0. godine "ijem#i su bez otpora osvojili
$ansku koja e biti okupirana sljedei( pet godina. 2raljevska obitelj i lanovi parlamenta
bili su prisiljeni napustiti glavni grad "orve%ke i povui se u mjesto >lverum, .0,+9 km
udaljeno od %vedske grani#e.
-*
Xuisling je tu vidio svoju priliku da se domogne vlasti te se
ve nekoliko sati nakon njemake invazije proglasio premijerom, a "arodni savez jedinom
legalnom politikom strankom.
$o 1*+-. godine "ijem#i nisu priznali Xuislinga za norve%kog premijera sve dok to ne uini
norve%ki kralj 3aakon II, ali kako je on to uporno odbijao uiniti iste godine "jemaka je
priznala Xuislingovu vladu.
10
8auzvrat Xuisling se trudio u norve%ko dru%tvo usaditi
na#istike prin#ipe i praksu, te je tako5er organizirao i progone Kidova. Pored toga provodio
je teroristike metode spram oni( koji su iskazivali lojalnost kralju i legalno izabranoj vladi, a
koji su nakon invazije na "orve%ku boravili u Condonu.
"orve%koj su kralj i vojska pruili otpor, ali su "ijem#i, koristei lokalnu nadmo u zraku te
brzo osvajanje aerodroma, uspostavili mostobrane koje nije bio u stanju uni%titi ni dolazak
relativno malobrojnog saveznikog ekspedi#ijskog korpusa. Iako je 'ritanska mornari#a
njemakoj mornari#i nanijela velike gubitke, "orve%ka je u lipnju 1*+0. pala pod potpunu
njemaku kontrolu, ime je stvorena vana baza za budue podmornike opera#ije na
!tlantiku.
10. svibnja, nakon vi%estrukog odga5anja i promjene planova, otpoela je velika njemaka
o4enziva na zapadnoj 4ronti.
-*
10
2ao %to se bilo i oekivalo, "ijem#i su odluili zaobii 0aginotovu liniju i Fran#usku napasti
preko teritorija neutralne 'elgije. 8bog toga su savezni#i odma( poslali svoje najbolje i
najbrojnije snage u dubinu belgijskog teritorija da i( tamo, prema pret(odnom planu,
zaustave.
6no %to se nije oekivalo bilo je da e "ijem#i zajedno s 'elgijom napasti "izozemsku koja
je, za pet dana i nakon teroristikog bombardiranja &otterdama, odma( kapitulirala, odnosno
da e glavni udar biti kroz %umovite !rdene za koje se dralo da su nepro(odni za tenkove i
druga moderna vozila.
Fran#uske su snage bile potpuno iznena5ene, te, kada su njemake snage ve za tri dana izbile
na rijeku 0euse kod Sedana, nisu bile u stanju pruiti adekvatan otpor. "ijem#i su pre%li
rijeku i tenkovskim kolonama brzo odsjekli glavninu savezniki( snaga u 'elgiji od
Fran#uske. Poku%aji saveznika da se razbije njemaki klin nisu uspjeli, a -.. svibnja 'elgija je
slubeno kapitulirala. Saveznike su snage bile svedene na sve manji mostobran kod
$unker^uea gdje je do +. lipnja izvedena jedna od najspektakularniji( i najuspje%niji(
evakua#ija u vojnoj povijesti.
"akon %to je -.. svibnja 1*+0. belgijski kralj Ceopold potpisao predaju belgijske armije zbog
snani( njemaki( prodora kroz !rdensku %umu, saveznike snage, sainjene od 'elgijana#a,
Fran#uza i 'ritanskog >kspedi#ijskog 2orpusa, ostaju odsjeene na sjeveru i poinju uzmi#ati
prema jedinoj lu#i koja im je jo% preostala.
Prema $unker^ueu. ) tom gradu na 4ran#uskoj obali skupila se treina milijuna savezniki(
vojnika ekajui evakua#iju. Premda je taj doga5aj poslije bio nazvan Pudo kod
$unker^ueaP, savezni#ima u nji(ovoj evakua#iji nije pomoglo nikakvo udo, ve dva razloga
koji se mogu savr%eno dobro razjasniti. Prvi od nji( bio je lo%e vrijeme koje je vezalo
Cu4tLa44e za tlo, dok je drugi bio britanska avija#ija koja je krajnjim naporima izvojevala
premo na nebu. "o, najudnije od svega bio je 3itlerov nalog -+. svibnja koji je tenkove
zaustavio tik pred $unker^ueom i prepustio Cu4tLa44eu da uni%ti armiju u stupi#i. 8a to
vrijeme 11..--6 savezniki( vojnika evakuirano je preko 2anala za(valjujui najudnijoj
4loti u povijesti sainjenoj od, ribari#a, trajekata, luksuzni( ja(ti, ratni( brodova te svi(
ostali( plovila koja su se mogla nai u britanskim, 4ran#uskim, nizozemskim i belgijskin
lukama. 2ada je 3itler s(vatio %to se doga5a potjerao je svoje tenkove u napad, no 'ritan#i su
ve organizirali snanu obrambenu liniju. =ek je +.lipnja, kada je oti%ao ve i posljednji
>nglez, otpor popustio te se "jem#ima predalo oko +0.000 Fran#uza i 'elgijana#a.
6svajanje $unker^uea "ijem#ima je omoguilo da se okrenu na jug prema uglavnom
demoraliziranim 4ran#uskim trupama i 7. lipnja zaponu o4enzivu koja je brzo probila nji(ove
poloaje. Fran#uska je vojska, bila paralizirana velikim brojem izbjegli#a na #estama te sve
veim politikim podjelama u vladi, gdje je poelo prevladavati mi%ljenje P(ilippea P`taina
da dalji otpor nema smisla.
11
$ana 10. lipnja, smatrajui je da su savezni#i izgubili rat te da se je4tino moe domoi
nji(ovi( kolonija, Italija se i slubeno pridruila 3itleru kao saveznik. Prva vanija talijanska
o4enziva bio je napad na 4ran#uske poloaje na grani#i, tokom koga je nekoliko 4ran#uski(
bataljuna uspje%no zaustavilo #ijelu jednu talijansku vojsku.
=aj uspje( nije imao skoro nikakav e4ekt na ope stanje u Fran#uskoj, gdje je vlada i slubeno
otpoela pregovore o kapitula#iji. S time se nije sloio general de /aulle koji je 1.. lipnja
odletio u Condon i stao na elo tzv. Slobodni( Fran#uza koji e iz emigra#ije nastaviti pruati
otpor "ijem#ima.
1-
Metiri dana kasnije P`tainova vlada potpisala je primirje temeljem kojeg je
Fran#uska podijeljena na sjeverni dio pod njemakom okupa#ijom, i juni dio kojim je
upravljala P`tainova vlada u <i#(Iju, tzv. <i#(Ijevsku Fran#usku.
Poetkom ljeta je, nakon kapitula#ije Fran#uske, 3itlerova "jemaka postala gospodarom
europskog kontinenta, a 'ritanija i njeni dominioni ostali bez saveznika. 0nogi u svijetu su
drali da je "jemaka time stekla tako povoljnu pozi#iju da dalji rat nema smisla, odnosno da
je jedina alternativa pri(vatiti njemaku Pvelikodu%nuP ponudu za mir i tako sauvati onoliko
'ritanskog Imperija koliko se moe ouvati. 2ada je ;(ur#(illova vlada sve te ponude odbila,
3itler je zapovjedio da se zapone planiranje invazije koja je dobila kodno ime 6pera#ija
0orski Cav.
"ijem#i nimalo nisu skrivali pripreme za invaziju, smatrajui kako e time 'ritanija biti
stavljena pod psi(olo%ki pritisak, koje e bombardiranje od strane Cu4tLa44e uiniti
neizdrljivim. "o, planiranje i pripreme za invaziju su tako5er pokazali velike organiza#ijske
i logistike slabosti njemaki( oruani( snaga , nedostatak mornariki( resursa nuni( za
tako sloenu i ambi#ioznu opera#iju kao %to je masovno iskr#avanje na 'ritansko 6toje.
Planeri 6pera#ije 0orski Cav D)nterne(men SeelGLeE su do%li do zakljuka kako %anse za
uspje( imaju jedino ako desantnim snagama prije toga nitko ne bude u stanju pruiti otpor. =o
se pogotovo odnosilo na britansku 2raljevsku mornari#u ije su snage prijetile masakrom
njemake invazijske 4lotile, odnosno konvoja koje su poslije trebali snabdijevati uspostavljene
mostobrane.
3ermann /Gring, zapovjednik Cu4tLa44e, je 3itlera uvjerio kako su njegove snage , koje su
se bile iskazale u kampanjama u Poljskoj, "orve%koj i Fran#uskoj , vi%e nego sposobne
11
1-
zranim udarima slomiti britanski otpor prije samog iskr#avanja. :edina prepreka tim
planovima bio je &!F, pa je njegovo uni%tenje navedeno kao kljuan preduvjet za izdavanje
zapovijedi za invaziju.
"jemaka strategija u bit#i, koja je u manjem opsegu otpoela ve u srpnju, bili su napadi na
&!F,ove instala#ije u junoj >ngleskoj, odnosno uvlaenje &!F,ovi( jedini#a u is#rpljujui
okr%aj u kojem bi do izraaja do%la njemaka te(nika i brojana premo.
6no %to planeri Cu4tLa44e nisu imali u vidu bio je niz prednosti na strani &!F,a , postojanje
radara, veliki broj suvremeni( lovaki( zrakoplova tipa 3urri#ane i Spit4ire sposobni( da se
nose s njemakim 0e,10*, mogunost ponovnog kori%tenja pilota oboreni( nad vlastitim tlom
kao i izvrsna organiza#ija britanske industrije koja je nove lovake avione proizvodila bre od
njemake.
2ako se bitka intenzivirala tokom kolovoza, tako su do izraaja poele dolaziti i neke velike
slabosti Cu4tLa44e. Ispostavilo se da 0e,10* ima prekratak dolet, pa su njemaki bombarderi
van podruja june >ngleske bili lak plijen britanski( lova#a, a ta podruja za &!F,ove snage
bile relativno sigurna baza.
Iako je &!F povremeno bio u krizi , vi%e zbog nedostatka iskusni( pilota, nego zrakoplova ,
uspjele su svo vrijeme ouvati svoju borbenu sposobnost. $o 17. rujna , dana koji je
postavljen kao poetak invazije , postalo je vi%e nego jasno da Cu4tLa44e nije ispunila svoj
zadatak.
S pribliavanjem jeseni i kvarenjem vremena u 2analu Ca 0an#(e, kod 3itlera su nestale sve
iluzije o izvedivosti iskr#avanja, pa je ono otkazano. =aj poraz , prvi u ratu , "ijem#i su
nastojali sakriti nastavkom estokog bombardiranja britanski( gradova i industrijski(
resursa.
11
=o, kao i poetak nesmiljenog podmornikog rata, trebao je umjesto invazije ba#iti
'ritaniju na koljena.
2rajem 1*+0. 'ritan#i su pokrenuli 6pera#iju 2ompas , prvu vaniju savezniku o4enzivu u
ratu , koja je za posljedi#u imala potpuno rasulo talijanske vojske u Sjevernoj !4ri#i. "o, taj
se uspje( nije mogao iskoristiti, jer je ;(ur#(ill donio odluku da se britanska pojaanja i drugi
resursi upute u /rku, ime je izazvao 3itlera da zapovijedi napad na /rku, poznat pod
%i4rom 6pera#ija 0arita.
'ilo je planirano da se napad izvede s teritorija 'ugarske i :ugoslavije , drava koje su do
proljea 1*+1., isto kao i 0a5arska i &umunjska, prikljuene =rojnom paktu. "o, -9. oujka u
:ugoslaviji je izveden pu i ustanovljena nova, pro,britanska vlada na elu s generalom
$u%anom Simoviem.
11
&azbjesnjeli 3itler odluio je da zajedno s /rkom bude napadnuta i :ugoslavija, %to se i
dogodilo 6. travnja. $emoralizirana jugoslavenska vojska brzo je savladana i prisiljena na
kapitula#iju 19. travnja. /rka vojska odrala se ne%to due , do -0. travnja, nakon ega su
njeni osta#i, zajedno s britanskim ekspedi#ijskim korpusom na%li utoi%te na 2reti. "ijem#i su
-0. svibnja izvr%ili padobranski desant na 2retu te je zauzeli, iako uz velike gubitke me5u
svojim elitnim padobranskim jedini#ama.
1>. RAT OD 1944. 1945.
=e(eranska kon4eren#ija je kon4eren#ija najvi%i( predstavnika Saveznika u $rugom
svjetskom ratu, odrana u =e(eranu, -.. studenog ? 1. prosin#a 1*+1. Sudjelovali su britanski
premijer Jinston ;(ur#(ill, ameriki predsjednik Franklin $elano &oosevelt i generalni
sekretar 2omunistike partije Sovjetskog saveza :osi4 Staljin, te nji(ovi najvi%i vojni i
politiki suradni#i.
) vrijeme odravanja kon4eren#ije bilo je jasno da Sile 6sovine gube ratF Italija je ve
kapitulirala, a "jemaka i :apan bili su u de4anzivi. "ji(ov je otpor me5utim bio jo% vrlo jak i
pred Savezni#ima su stajale te%ke zadae. =ei%te diskusije bilo je na >uropiF Sovjetski savez
vodio je te%ke bitke pa su Staljina zanimale samo tri stvariF poetak 6verlorda, !nvil Dinvazija
na SredozemljuE i imenovanje glavnog komadanta.
&oosvelt se pred amerikim biraima idue godine (tio iskazati brzom i odlunom pobjedom,
pobjedom koja bi osigurala merkantilnu nadmo !merike u itavom poslijeratnom razdoblju.
! pred oba ta #ilja isprijeila se upravo <elika 'ritanijaB usprkos dugotrajnoj nesno%ljivosti
izme5u kapitalizma i komunizma, &oosvelt je bio voljan sada zaigrati s &usima. ;(ur#(ill je
teio pobjedi koja nee iz 'ritanije is#ijediti sve snage i gurniti je u poloaj drugorazredne
svjetske sile. Imao je na umu istono Sredozemlje ne samo radi osiguranja uspje(a 6verlorda
nego i da bi zadrao utje#aj na tom podruju. $ok Staljin je bio siguran da kako ;(ur#(ill eli
da "ijem#i i Sovjeti iskrvare na boji%tu kako bi anglo,amerika alijansa nakon toga postala
prva svjetska sila. )z to Staljin je imao i vlastiti( interesa na istonom Sredozemlju, pa e
uinit sve kako bi sprjeio uplitanje drugi( na 'alkanu.
Staljin je (tio odma( pridobiti &oosvelta pa je im je !meriko poslanstvo sletilo u Iran
ponudio za%titu u sovjetskoj vili jer je navodno uo da se na &oosvelta sprema atentat. ) vili
je Staljin posjeivao &oosvelta i nji( dvoji#a su dugo nasamo razgovarali, tako da je
2on4eren#ija bila zavr%ena prije nego %to je i poela.
Postigli su i naelnu suglasnost i o glavnim politikim pitanjima. $onesene su odlukeF
iskr#avanje zapadni( Saveznika u Fran#uskoj zapoet e u svibnju 1*++., a u isto vrijeme
;rvena armija e otpoeti veliku o4anzivuB da e Savezni#i pomagati partizane u :ugoslavijiB
ako =urska zarati protiv "jemake a 2raljevina 'ugarska objavi rat =urskoj, SSS& e objaviti
rat 'ugarskojB
) 2airu nakon kon4eren#ije u =e(eranu je &oosvelt ;(ur#(illu rekao da nenamjerava
zapovjednikom imenovat /eorga 0ars(alla, koji je to uostalom silno elio i zasluio,jer mu je
on drago#jen i nenadoknadiv za uspje%no vo5enje rata te ga zbog toga treba u Jas(ingtonu.
Predloio je generala >isen(oLera i ;(ur#(ill je na to pristao.
"akon porazni( iskustava u brdovitoj Italiji, savezni#i su konano pri(vatili ameriko
stajali%te da je rat najbolje dobiti direktnim udarom u "jemaku preko ravniarske 8apadne
>urope. 6d kraja 1*+1. ubrzale su se pripreme za veliko iskr#avanje na 4ran#usku obalu, koje
je dobilo %i4ru 6pera#ija 6verlord.
'itka za "ormandiju vodila se 1*++ izme5u snaga na#istike "jemake koje su okupirale
zapadnu >uropu, i savezniki( snaga ostaje najvea pomorska invazija u povijesti, invazija
koja je ukljuivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala.
Savezni#i su uestalo bombardirali #ijelu Fran#usku. 8apravo samo jedna treina bomba
baena je na "ormandiju. ) bombardiranju je ukupno sudjelovalo vi%e od 11 000 zrakoplova
koji su ba#ili vi%e od 1*7 000 tona bombi. 'ombarderi su #iljali prometnu mreu, radarske
#entre, vojne baze i artiljerijske poloaje. $io bombardera imao je zadatak ga5ati plae kako
bi se stvorili zakloni za saveznike vojnike, me5utim proma%ili su za vi%e kilometara.
8apovjednikom opera#ije 6verlord imenovan je ameriki general $Lig(t $. >isen(oLer. 6n
je za opera#iju morao pripremiti 1 milijun vojnika i jo% - milijuna ljudi za ratnu proizvodnju.
6d velike vanosti bilo je dobro odrediti mjesto i vrijeme invazije.
"ajloginije mjesto bilo je Pas,de,;alais jer je to bilo najblie <elikoj 'ritaniji i zranim
lukama otkuda bi polijetali bombarderi. =o je istovremeno bilo i najneloginije mjesto jer je
tamo njemaka obrana bila najjaa. Stoga je trebalo pronai novo, pogodnije mjesto.
Savezni#i su pogledali sjeverno i vidjeli poplavljenu regiju Flanders. 8atim su pogledali juno
i uoili manje utvr5enu regiju "ormandiju.
:edan od kljuni( dijelova za uspije( opera#ije bile su i vremenske prilike, veliina, poloaj i
svjetlost mjese#a te plima i oseka. <rijeme je trebalo biti mirno, mjese# barem napola pun
kako bi padobran#i mogli raditi e4ikasno. =rebala je biti oseka koja bi lagano i%la prema plimi
kako bi se vidjele barikade i mine na plaama. 6vi vremenski 4aktori su se poklapali 7., 6., 9.,
1*., i -0. lipnja. >isen(oLer je odluio da to bude 7. lipnja u zoru, oko 6 sati i 10 minuta.
) studenom 1*+1. stari 4eldmar%al von &undstedt, zapovjednik itavog zapadnog 4ronta,
zatraio je od 3itlera pojaanje, a dobio je tvrdoglavog, smijelog i ambi#ioznog &ommela
$o 1*++. 3itlerova >uropa postala je gotovo neosvojiva tvr5ava, za%tiena sa zapada
!tlantskim zidom. !tlantski zid je bio vjerojatno najvei sistem vojni( utvrda u povijesti. 8id
je bio napravljen u obliku rovova i upori%ta sa topovima i strojni#ama. Plae su tako5er bile
te%ko utvr5ene, minirane te prekrivene bodljikavom i#om. $o dana $ &ommelove snage su
ukupno postavile 6.7 milijuna mina. Polja u "ormandiji &ommel je dao poplaviti i postaviti
drvene stupove radi onemoguivanja slijetanja savezniki( zrakoplova.
)brzo po%to je do%ao na zapadni 4ront &ommel je poeo inspek#iju !tlantskog zida. "ije bio
zadovoljan njegovim stanjem. 'io je dovr%en otprilike od Ce 3avrea do "izozemske. $rugdje
je obrambeni sistem bio u 4azama dovr%avanja. Istina !tlantski zid bio je izvanredna prepreka
ak i u ovakvim stanjima. 8a obnovu je bilo potrebno tolko materijala i opreme da su dijelovi
stare 4ran#uske 0aginotove linije i njemaaki( 4orti4ika#ija na grani#i prema Fran#uskoj
DSieg4ridova linijaE bili upravo razneseni za potrebe atlaantskog zida. Dstr -*E 8a von
&undstedta 3itlerov !tlantski zid bio je samo golemi ble4, namjenjen vi%e njemakom narodu
nego neprijatelju.
3itler je bio prisiljen da svoje garnizone na zapadu popujnava ljudima iz priuve,
star#ima,mladiima, osta#ima divizija osakaenim na ruskom 4rontu i prisilnim dobrovolj#ima
iz okupirani( krajeva.
Feldmar%al >rLin &ommel se u dvor#u Ca &o#(e,/uIona pripremao za najbezizgledniju
bitku svoje karijere. <i%e od pola milijuna vojnika sainjavalo je posadu obrambenog sistema
pod njegovom komandom %to se prostirao obalom dugom gotovo osam stotina milja, sve tamo
od nizozemski( nasipa do !tlantikom zapljuskivani( obal 'retanjskog poluotoka.
&undstedtov "jegov plan odbijanja invazije sastojao se u tome da se velika masa vojnika
zadri dalje od obale, a da se saveznike trupe napadnu nakon %to se iskr#aju. &ommel se
uope nije slagao s tom teorijom. 'io je posve siguran da se invaziji treba suprostaviti u
zaetku. Smatrao je da nee biti vremena da se dovuku pojaanja iz pozadine. &ommel je bio
uvjeren da e prva -+ sata invazije biti odluujue. 3itler se u prin#ipu sloio s &ommelovim
planom. "akon toga von &udstedt je postao 4igura u vojnoj (ijerar(iji na zapadnoj 4ronti.
&ommel je izvr%avao von &undstedtove zapovjedi smao onda ako su se slagale s njegovim
vlastitim idejama.
"jemaka 17. armija, &ommelova glavna snag, bila je kon#entrirana oko Pas,de,;alaisa, na
najuem dijelu 2anala izme5u Fran#uske i >ngleske. Savezniki bombarderi tukli su ovi
oblasti noi u no. Mak su se i tamo%nji vojni#i gorko %alili na svoj raun govorei da je
"ormandija SSzona oporavkaS gdje je jedva pala neka bomba
&ommel je neprestano morao misliti kako da nadmudri saveznike kad god je rije o nji(ovim
moguim najerama, o tome kako e poduzeti napad, gdje e se poku%ati iskr#ati i iznad svega
? kada. Minilo se da je maratonsko bombardiranje, oznaavalo kako je oblast Pas,de,;alaisa
odabrana za podruje gdje su savezni#i odluili da udare. !ko uope napadnu.
) mjese#u svibnju bilo je osamnaest dana kad su vrijeme, more i plima bili veoma povoljni za
iskr#avanje, i "ijem#i su zapazili da i( >isen(over nije iskoristio. 10. svibnja von &undestedt
javio je 3itleru da nema znakova o SSneposrednoj prijetnji od invazijeS. +. lipnja zrakoplavni
meteorolog u Parizu izvjestio je da se zbog lo%i( vremenski( prilika nikakva saveznika
ak#ija ne moe oekivati bar jo% etrnaest dana. 8bog nepovoljni( vremenski( uvjeta
Cu4tLa44e nije mogao vr%iti zrana izvi5anja june >ngleske obale, gdje su se u to vrijeme bili
smje%teni savezniki brodovi.
&ommel +., 7. i vei dio 6. lipnja nije bio u svom %tabu u "ormandiji, ve je oti%ao u
"jemaku jer mu je ena 6. lipnja imala ro5endan.
'ile su 1 vee opera#ije kao potpora invaziji kodni( imenaF )ltra, Fortitude i $ouble ;ross
SIstem. )ltra je bila saveznika opera#ija u kojoj su pomou PraunalaP dekodirali >nigmu,
njemaki kodirani komunika#ijski sistem. In4orma#ije koje su dobili omoguili su da tono
saznaju poloaj njemaki( trupa i gdje e se kretati. Fortitude je opera#ija u kojoj su savezni#i
napravili lanu vojsku koja je trebala napasti "orve%ku kako bi "ijem#i dio svoji( snaga
poslali tamo. $ouble ;ross SIstem je bila opera#ija u kojoj su savezni#i pridobili sve
njemake %pijune i pretvorili i( u dvostruke agente. $vostruki su agenti uvjeravali "ijem#e da
e savezni#i napasti "orve%ku, Pas,de,;alais i "ormandiju. 6vi su izvje%taji rezultirali time
da su "ijem#i veliku vojsku poslali prvo u "orve%ku, zatim na 0editeran pa onda u Pas,de,
;alais i natrag. Mak i nakon 6. lipnja 3itler je oekivao pravi napad na "orve%ku.
>isen(oLer je odgodio savezniku invaziju za dvadeset i etiri sata zbog nepovoljni(
vremenski( prilika.
"apadu su pret(odili vojni#i,izvi5ai, ljudi koji su svjetlima imali oznaiti podruja gdje e se
uskoro spustiti padobran#i i jedrili#ama preba#ivana pje%adija. !vioni koji su prevozili
britanske izvi5ake jedini#e upali su u zavjesu protuavionske vatre zbog ega su piloti skrenili
s prvobitnog kursaa pa su proma%ili svoje #iljeve ili i( uope nisu na%li.
"ijem#i su smatrali da je spu%tanje padobrana#a samo saveznika varka kojoj je svr(a da
odvrati panju od nji(ova glavnog iskr#avanja u podruju ;alais. D117E
I dok su se u satima prije svanua padobran#i borili u mranim ivi#ama "ormandije, najvea
armada %to ju je svijet ikad vidio stala se prikupljati pred invazionim plaama.
Plae "ormandije nazvali su kodiranim imenimaF )ta(, 6ma(a, /old, :uno i SLord
=ri kilometra duga plaa 6ma(a iznad koje se uzdiu visoke stijene. Plaa je bila dodijeljena
-*. diviziji amerike vojske. "emirno more otealo je $$ tenkovima da do5u do obale tako
da su uspjela samo dva od -* koliko i( je poslano, a drugi su se potopili. 8bog niske naoblake
bombardiranje njemaki( poloaja bilo je prekratko i nepre#izno. Padobran#e je zadrala -.
SS divizija tako da se nisu uspjeli probiti do !tlantskog zida i uni%titi bunkere. 8bog ti(
razloga 6ma(a je postala najkrvavija plaa u opera#iji 6verlord. ) * sati i 17 minuta mislili
su prekinuti zauzimanje 6ma(e i preivjele poslati na druge plae. &angeri su se uspjeli
probiti kroz minska polja i zauzeti upori%ta na stijeni i omoguili iskr#avanje ostatka vojnika.
"a plau )ta( se iskr#alo 10 000 ameriki( vojnika i 1 700 vozila i dvije grupe $$ tenkova.
=enkovi su oistili put od mina i omoguili vojni#ima da se popnu na stijenu. "ijem#i su na
plai pruali slab otpor i vojni#i su se spojili s padobran#ima i zauzeli njemake poloaje.
"ijem#i su poku%ali s neorganiziranim slabim protunapadima, ali bezuspje%no.
:uno plaa je dodijeljena 1. kanadskoj diviziji. Problem je bio %to je u moru bilo puno grebena
pa su morali krenuti kad je do%la plima pa nisu vidjeli mine tako da je dosta desantni(
brodova na poetku iskr#avanja uni%teno. "ijem#i su pu#ali po vojni#ima na plai, a kako su
tenkovi kasnili nisu se mogli probiti do njemaki( poloaja. 2ako je dolazila plima morali su
se pod svaku #ijenu probiti %to su do veeri i uspjeli.
SLord plaa je dodijeljena 1. britanskoj diviziji. Spe#ijal#i su se trebali probiti do grada
6uistre(ama i tamo se sastati sa 6. airborne divizijom. SLord je bila plaa koju su najvi%e
bombardirali. "akon bombardiranja iskr#ani su vojni#i koji su se probili do grada
6uistre(ama i tamo se suoili s njemakom vojskom.
/old plaa je dodijeljena 70. britanskoj diviziji i .. oklopnoj brigadi. ;ilj im je bio zauzeti
grad !rroman#(es i napraviti bazu. Problem je nastao kada se more pogor%alo i vi%e se nisu
mogle vidjeti mine tako da je dosta vozila bilo uni%teno.
$o ponoi 6. lipnja 1*++. savezni#i su uspjeli odbiti sve protunapade i uspostaviti kontrolu
nad plaama omoguujui iskr#avanje ostatka vojnika i na kraju pobjedu u ratu. Savezni#ima
je pomoglo %to su "ijem#i napravili jako lo% zapovijedni lana# pa su bili neorganizirani i nisu
mogli koristiti dio svoji( snaga.
&ommel je traio jo% vojnika, prije svega pan#er,divizije koje su stajale u rezervi daleko od
obale, ali je 3itler bio uporan da i( zadri pod svojom linom komandom. 3itlerova idiotska
naredba je bila da ak ni vr(ovni komadant zapadne 4ronte ne smije koristiti oklopne divizije
bez njegove dozvole. 2asnije je bilo kasno kasno kad je naredio da se Ce(r,divizija i 1-. SS,
oklopna divizij angairaju u "ormandiji.
Is(od desanat bio jeF S!$F -* 000 mrtvi(, 106 000 ranjeni( i nestali(B <elika 'ritanijaF 11
000 mrtvi(, 7+ 000 ranjeni( i nestali(, 2anadaF 7 000 mrtvi(, 11 000 ranjeni( i nestali( .
'itka za "ormandiju potrajala je jo% dva mjese#a koliko je trebalo saveznikim snagama da
uspostave vrst mostobran na europskom kopnu i da probiju njemaku liniju 4ronta u
Fran#uskoj, a okonana je sa osloba5anjem Pariza i uni%tenjem depa kod Falaisea.
3itlerovo uporno odbijanje da izda zapovijed za povlaenje dovelo je do opkoljavanja i
uni%tavanja njemaki( snaga kod Falaisea. 2ana5ani su uspijeli pod zapovjedni%tvom
0ontgomerIa probiti se prema Falaiseu 16. kolovoza 1*++., po%to su !merikan#i pod
Pattonomsa zapada zatvorili obru kod Falaisea, ostalo je u okruenju -70 000 vojnika 7. i 9.
njemake armije.Padom Falaisea pala je i itava "ormandija u ruke saveznika. =ime su borbe
u "ormandiji zavr%ile, a pred savezni#ima se nalazila slabo branjeni ostali dijelovi Fran#uske.
3itler je u borbama u "ormandiji izgubio 700 000 vojnika, a od -100 tenkova uspio je iz
"ormandije izvui svega 100 tenkova.
6sloba5anje Fran#uske trebalo je zapoeti planom !nvil koji bi zapoeo kad i izvo5enje
opera#ije 6verload u "ormandiji. =ime bi se olak%ao uspje( saveznika u "ormandiji i na jugu
Fran#uske. 8bog plana !nvil do%lo je do sukoba izme5u &oosvelta i Staljina na jednoj strani i
;(ur#(illa na drugoj strani.;(ur#(ill se zalagao da umjesto desanta na jug Fran#uske izvr%i
desant na 'alkan. "akon pritiska od strane &oosevelta i Staljina na sastanku u =e(eranu
1*+1. ) sijenju 1*++. nekoliko puta su se mijenjali datumi za izvo5enje opera#ije 6verload i
!nvil. 8bog malog broja desantski( brodova odlueno je da se izvede prvo opera#ija
6verload , a mjese# dana kasnije i opera#ija !nvil. 2ada je &im pao u ruke saveznika +.
lipnja i kad je izvr%en desant na "ormandiji 6. lipnja iz zdruenog %taba opera#ija !nvil je
dobila zeleno svjetlo. "a satanku -. srpnja dogovoreno je da se opera#ija !nvil koja je
preimenovana u SS$ragonSS izvede 17. kolovoza na jugu Fran#uske. Fran#uski pokret otpora
pripremao je teren za iskr#avanje saveznika. <odile su se estoke borbe oko gradova ;annesa
i 3ienesa gdje e "jem#i biti prisiljeni na povlaenje sve do "jemake grani#e. Pripadni#i
4ran#uskog otpora oslobodili su gradove =oulun i 0arseilles te time oslobodili prijeko
potrebne luke za dalje opera#ije u Fran#uskoj. Spajanjem sa divizijama iz normanije -7.
kolovoza bitka za jug Fran#uske zavr%ila.
Fran#uska je brzo oslobo5ena. ) generalu Pattonu !merikan#i su dobili tenkovskog generala
koji se po estini i proni#avosti mogao mjeriti s &ommelom u !4ri#i. Poeo je u velikom luku
opkoljivati Fran#uske njemake trupeu "ormandiji. 2reui se jugostono Sienom prema
gradu. 2ad su $ruga 4ran#uska oklopna divizija generala :a#^uesa Ce#ler#a i amerike
Metvrta pje%aka divizija ve umar%irale su u Pariz -7. kolovoza 1*+7. s(vatili su da ga
jedini#e 4rans#uskog otpora dobrim djelom ve dre u svojim rukama .
/eneral de /aulle u tim je danima uspje%no is(odio da njegov pokret Slobodni( Fran#uza
postane legitimna vlada oslobo5ene Fran#uske i izbjegne savezniku okupa#ijsku upravu. -+.
kolovoza, nakon oslobo5enja Pariza, to je i potvr5eno.
'ruRelles je osvojen 1. rujna, a !ntLerpen dan kasnije. !ntLerpenska luka postala je glavna
baza za opskrbu savezniki( armija.
!li u rujnu je napredovanje saveznika iznenada poustilo. Poetkom rujna 0ontgomerI je
salijeto >isen(oLera da svoje zali(e i rezerve prepusti britanskim i kanadskim trupama, kao i
amerikoj *. i 1. armiji kako bi on mogao poduzeti o4enzivu u &u(r, li%iti "ijem#e nji(ovog
glavnog arsenala i otvorit si put za 'erlin. >isenoLer je (tio napredovati prema &ajni na
%irokoj 4ronti, ali to nije mogao zbog pomanjkanja zali(a.
Podbadan 0ontgomerIem, >isen(oLer je pristao na smijeli plan da uspostavi mkostobran
preko $onje &ajne kod !rn(eima i tako utvrdi poloaj s kojeg bi se Sieg4ridova linija mogla
zaobii sa sjevera. =o je bilo daleko od 0ontgomerIeva snova u prodoru u &u(r, ali je obeao
strate%ku bazu za kasniji poku%aj.
Savezniki padobran#i su se pripremali za veliki desant pod nazivom SS0arket /ardenSS koji je
obu(vaao zrani desant na liniji >ind(oven,!rn(em. 'io je to najvei zrani desant u
drugom svjetskom ratu. ;ilj ove opera#ije je osvajanje i obrana mostova. 6vi bi mostovi
posluili bi kao odskona daska za upad saveznika u "jemaku iz 'elgije i "izozemeske. )
desantu su uestvovale 101. i .-. ameriko desantske divizije, 1. britansko desantska divizija i
10 britanski korpus. $esant su izvele 19. rujna 1*++. i time iznenadili "ijem#e koji nisu
oekivali napad saveznika na sjeveru preko veliki( rijeka "izozemske. ) "jemagkom %tabu u
6sterbergu zavladala je panika i njemaki general 0odel je sa o4i#irima pobjegao iz %taba.
!merike divizije zauzele su >ind(oven i "ijmegen, ali zbog "jemakog uspje(a -+. rujna
1*++ godine da presjegu koridor prema !rn(emu 1 britanska divizija doivjela je teak poraz
i bila je primorana da se povue iz !rn(ema. =ime su savezni#i zaustavljeni kod !rn(eima a
1 britanska divizija bila je potpuno uni%tena. ) borbama oko !rn(eima poginulo je preko
9000, od *000 kolko i( se spustilo, britanski( vojnika i ovo je bio najtei poraz saveznika od
iskr#avanja u "ormandiji. $ok su "ijem#i u ovim borbama izgubili +000 vojnika.
6vakvom uspje(u "ijem#i mogu za(valiti pribranom generalu Friedri#(u ;(ristaiansenu koji
je organizirao "jemake redove u "izozemskoj, /enralu Jilliju 'ittri#(u, komadantu -. SS
oklopnog korpusa ija je neoekivana prisutnost u "izozemskoj iznenadila Saveznike i
pukovniku Jalteru 3arzeru koji je osnovao odbrambenu liniju SSSperrSS. "ji(ovim ratnim
umijeima "ijem#i su uspjeli zadrati "izozemsku u svojim rukama. 8a >isen(oLera je taj
neuspije( bio vrst dokaz da predstoje jo% mnoge ogorene borbe.
"jemaka o4enziva u prosin#u 1*++. godine bila je posljednji poku%aj da se preokrene tijek
rata na zapadnom boji%tu i zadnja je ozbiljna njemaka napadna opera#ija u II. svjetskom ratu.
Plan za ardensku o4enzivu bio je u #ijelosti 3itlerova zamisao. :o% od ljetni( mjese#i 1*++.
godine nosio se mi%lju da jo% jednom prije5e u veliku, uspje%nu o4enzivu, jer bi jedna ratna
pobjeda bila vaan uvjet za mogue pregovore oko svr%etka rata. Postoje mnogi razlozi za
pretpostavku da je 3itler izabrao !rdene za odluujui napad zato %to je na tom terenu u
proljee 1*+0. godine postigao svoje prve senza#ionalne vojne uspje(e.
=aktika
Po%to je objasnio planove za napad, 3itler je odredio -7. studenog kao poetak napada. )
%tabu grupe armija ' i u komandi 8apad /erd von &undstedt i Jalt(er 0odel odma( su
iznijeli svoje ozbiljne zamjerke zami%ljenom planu opera#ije."ji(ov prijedlog plana je bio
provedba ogranienog #ilja o4enzive ? mali #ilj, tj. uni%tavanje neprijateljski( postrojbi
istono od rijeke 0assa. 6boji#a su smatrala da je 3itler s obzirom na raspoloive snage
postavio preambi#iozan #ilj. Studeni je protekao u znaku prepirki izme5u njemki( generala s
jedne strane te 3itlera i !l4reda :odla s druge strane. &adilo se o tome moe li se veliki #ilj
vr(ovne komande ostvariti ili bi imalo vi%e smisla prvo teiti malom #ilju, za %to su se
zauzimali 4eldmar%al von &undsted i 0odel. 3itler je ostao neumoljiv, odba#io je mali #ilj.
"apad armija odre5eni( za o4enzivu bio je potpuno spreman 17. prosin#a 1*++. godine.
=zv veliki #ilj. o4enzive bio je da se saveznike postrojbe %to dalje odba#e od njemake
grani#e te da se odsjeku saveznike postrojbe sjeverno od linije 'ostogne ? 'ruRelles ?
!ntLerpen i uni%te. :o% je vanije bilo onemoguiti da !ntLerpen i dalje bude saveznika
luka za dovoz ljudi i robe, 8adatak grupe armija ' bio je da s trima armijama probije
savezniku 4rontu, po%to se pret(odno #jelokupnim vatrenim sredstvima neutraliziraju
saveznike snage u zoni proboja.
6d rujna se na ovom rati%tu nije mnogo doga5alo. 16. prosin#a 1*++. poeo je napad
"ijem#i su kon#entrirali svoj naje%i napad na poloaje ovi( triju divizija amerikog
generala 6mara 'radleIa. !merikan#i su zateeni potpuno nespremni. <rijeme je bilo ba%
onakvo kakvo je 3itler elio. "isko nad zemljom valjali su se te%ki obla#i, tako da se kretanje
njemaki( postrojbi nije moglo vidjeti iz zraka. Saveznike zrakoplovne snage ostale su
nemone na zemlji. Samo u sjevernim i junim sektorima napadai su nai%li na estoki otpor.
8a nedostatak in4orma#ija u %tabovima djelomino su krivi SkorzenIjevi komandosi, koji su
se u noi prije napada u amerikim uni4ormama i dipovima in4iltrirali iz 4ronte i pokidali
mnoge tele4onske linije, te u pozadini izazivali paniku i nerede.
) prav#u u kojem su "ijem#i napredovali !merikan#i vi%e nisu imali rezervi, i kad bi
"ijem#i jednom pre%li 0aas, 'radleI ne bi mogao sprijeiti nji(ov proboj do 'ruRellesa.
Sreom, tu je jo% bio 0ontogomerI, koji je uvidio poten#ijalnu opasnost praznog prostora
izme5u 0assa i belgijskog glavnog grada.
'udui da je duboki njemaki klin ras#ijepio podruje !rdena na dva dijela, te nemogunosti
da 'radleI odrava kontakt s generalom 3odgesom, zapovjendikom amerike 1. armije,
>isen(oLer je oduzeo 'radleIu sve saveznike postrojbe sjeverno od njemakog klina i
stavio i( pod 0ontogomerIjevu komandu. 0ontogomerI tu odma( unio promjene kada je -0.
prosin#a preuzeo komandu.
-0. prosin#a, situa#ija u !rdenima bila je otprilike ovakvaF na sjeveru se 6. SS oklopna armija
poku%avala probiti do 0assa izme5u Ciegea i 3oeia, ali jo% uvijek nije uspjela osvojiti
poloaje kod >lsenborna i 0almedIja i dva velika amerika skladi%ta benzina.
2ad "ijem#i usprkos svojoj nadmoi nisu uspjeli probiti ameriki za%titni obru oko
'astognea, nije im ostalo ni%ta drugo nego da opkole grad.
"a jugu Pattonova trea armija otpoela je o4enzivu protiv njemakog krila i polako probijala
put do 'astognea. Izostalo je te%ko artiljerijsko bombardiranje, ali je zato te noi njemako
zrakoplovstvo napalo 'astogne i naredne etiri noi bombardiranja su se ponavljala tono kao
sat. Pobolj%anje vremena donijelo je i drugim sektorima 4ronte bitne promjene. Savezniko
zrakoplovstvo sad je moglo pomagati braniteljima 'astognea bombardirajui njemake
poloaje. Sita#ija se sad de4initivno poela mijenjati. 0anteu44el i 0odel sada su s(vatili da je
nemogue stii do !ntLerpena Du to nisu zapravo od poetka vjerovaliE i da postoje slabe
%anse da prije5u 0ass. 6sim sve jaeg otpora !merikana#a i napada iz zraka, daljnje
nastupanje njemaki( snaga usporavao je nedostatak goriva.
0anteu44elova armija za proboj prema 0assu bila je zarobljen. =ime je zauvijek propala
%ansa "ijema#a da prije5u 0ass. ) me5uvremenu su se opkoljenom 'astogneu sve vi%e
pribliavali Pattonovi tenkovi. "jemaka opsada je probijena.
&undsted je -7. prosin#a do%ao do zakljuka da vi%e nije ostvariv ni prvotni #ilj o4enzive ?
!ntLerpen ? ni mali #ilj, zamolio je 3itlera da prekine o4enzivu i da dopusti da se postrojbe
povuku 3itler me5utim jo% nije niti pomi%ljao na to da prekine o4enzivu.Samo neprekidna
o4enziva mogla je promijeniti rat na zapadu u korist "jemake. 3itler je ponovno pod#ijenio
protivnika i njegov poten#ijal, a pre#ijenio vlastite mogunosti. S obzirom na odnos snaga,
njegova odluka da se na zapadu prije5e u napad bila je izvan svake sumnje nepravilna.
Prekretni#a u borbi u !rdenima bila je -6. prosin#a. =og su dana kod $inanta nadomak
0aasa, tenkovi 1. amerike armije raspr%ili njemake nade kad su sprijeili njemakim
jedini#ama da prije5u preko rijeke. "e%to istonije je jedini#ama amerike 1. armije uspjelo
uspostaviti kontakt s !merikan#ima opkoljenima u 'astogneu. Prva etapa bitke u !rdenima je
pro%la. 0ogla je zapoeti druga etapa izba#ivanje "ijema#a iz 'elgije i Cuksemburga.
'itka u !rdenima postala je i bitka za rijetke pro(odne #este, prije svega bitka za raskrsni#u
dviju najvaniji( #esta kod 'astognea.
"a novu godinu njemako zrakoplovstvo je izvelo jo% jedan oajniki poku%aj da olak%a
zadatak borbenim snagama na zemlji. &ano ujutro uzletjelo je 1100 njemaki( aviona. ;ilj je
bio da se onesposobe savezniki aerodromi, (angari i avioni u "izozemskoj, 'elgiji,
Cuksemburgu i sjevernoj Fran#uskoj. 6d tog njemakog zranog napada uni%teno je na zemlji
100 savezniki( zrakoplova. =o je bio posljednji masovni napad koji je njemako
zrakoplovstvo izvelo u ratu. "jemaki gubi#i su bili veliki, gotovo 100 zrakoplova vi%e se nije
vratilo u baze.
Posljednja dva tjedna u saveznikim su se %tabovima, prije svega izra5ivali planovi za napad
na &u(r i &ajnu. -0. sijenja povukao je 6. SS oklopnu armiju iz !rdena da bi je mogao
angairati protiv ;rvene armije u rajonu 'udimpe%te, jer je 1-. sijenja poela velika
sovjetska o4enziva u Poljskoj.
Iako je 0ontogomerI gotovo tri tjedna zapovijedao dvjema od ukupno tri angairane
amerike armije, bitka u !rdenima bila je bitka amerikog vojnika. 6n je dobio bitku ali je
platio stra(ovito visoku #ijenuF *1.000 ubijeni(,ranjeni( i zarobjeni(. 3itler je svojom
o4enzivom uspio za %est tjedana odgoditi 4rontalni napad saveznika sa zapada, ali to je samo
naoko bio dobitak. :er on je taj napad skupo platio, .+.000 ranjeni(,ubijemi( i zarobljeni(.
2rajem oujka saveznike snage su otpoele opera#ije u &u(ru. !rmija ' 4eldmar%ala 0odela
kapituliral je 1.. travnja. 8arobljeno je 1-7 000 "ijema#a, ukljuujui 10 generala, ali 0odel
nije bio me5u njima. radije se ustreljio nego da padne u ropstvo. 2apitula#ija 0odelove
armije u &u(ru %iroko je rasporila njemaku 4rontu na zapadu. Put u 'erlin bio je otvoren.
;(ur#(ill i britanski vojni %e4ovi o%tro su kritizirali >isen(overa jer nije pourio da prije &usa
stigne u 'erlin, %to je lako mogao uiniti. !li >isen(oLer je krenio na jugoistok s namjerom
da osvoji tzv SS!lpsku tvr5avuSS koja se nalazila u brdima june 'avarske, i gdje je navodno
3itler prikupljao svoje posljednje snage. "a SS!lpska tvr5avaSS je bila izmi%ljotina, posljednji
propagandni trik dr. /oebbelsa.
) travnju su Savezni#i osvojili 'avarsku i zatim su se spajili sa Sovjetskom vojskom na >lbi
kod =orgaua -7. travnja, 1-0 km juno od 'erlina.
) razdoblju od +. do 1-. veljae 1*+7. godine, na :alti su se sastali &oosevelt, Staljin i
;(ur#(ill, te drugi vojni i #ivilni strunja#i. &at se privodio kraju i trebalo je donjeti neka
rje%enja za posljeratni svijet. Izme5u ostalog i za "jemaku, jer o njoj jo% nije donjeto nikakvo
jasno rije%enje. 8atim je tu bilo Poljsko pitanje, koje je u%lo u novu 4azu.
;ijelo vrijeme su se uzajamno obavje%tavalo o situa#ijama na raznim 4rontama. /eneral
!ntonov, %e4 sovjetskog general%taba, govorio je u ime Sovjeta, a general 0ars(all za ostale
4ronte.
0oskva je ddosta bila traila.) biti nije do%lo do nekog suprostavljana Sovjetima. Pogotovo
je !merikan#ima bilo svejednoF &oosvelt je previ%e bio pod dojmom razaranja u Sovjetskom
Savezu
"a jaltskoj kon4eren#iji postignut je sporazum u nekoliko glavni( toakaF Podjela "jemake u
okupa#ijske zone u okupa#ijske zone kojima e upravljati po jedna od etiriju savezniki(
dravaF <elika 'ritanija, S!$, Sovjetski savez i Fran#uska. Sloili su se da Fran#uzima treba
biti dodjeljena jedna okupa#iona zona u podruju koje budu dobile !merika i 'ritanija za
vrijeme rata.
"akon rata da se provede vojna, ekonomska i politika demobiliza#ija i dena#i4ika#ija
"jemake i da se osigura plaanje repara#ija. =rebalo je smanjiti "ijem#ima te%ku industriju
do -0O. Pod tim se podrazumjevalo ratnu industriju kao npr tvorni#u aviona i sintetiki(
na4tni( derivata., a ostatak industrijske proizvodnje trebalo je staviti pod savezniku kontrolu.
Poljsko pitanje bilo je najneugodniji problem koji je potiskivao ratnu koali#iju. Posljie
ustanka u <ar%avi politika se situa#ija nije popravila, a Staljin je priznav%i Cublinsku kabinet
za poljsku vladu ? odba#io Condonske Poljake, od koji( je jedino 0ikolaj#zik pokazao znake
trepeljivosti prema 0oskvi. &ezultat pregovora bilo je pomi#anje Poljske grani#e -00 km na
zapad, Staljinovo obeanje da e %to prije odrati slobodne izbore i plan da se Cublinski
komitet pro%iri drugim poljskim politiarima
"a posebno zauzimanje britanski( predstavnika, kon4eren#ija je zakljuila da mar%alu =itu i
presjedniku izbjeglike kraljevske vlade Iovanu Nuba%iu preporui da provedu sporazum
postignut izme5u "a#ionalnog kabineta kraljevske vlade, da oni lanovi "arodne skup%tine
2raljevine :ugoslaavije, birani na posljednjim izborima 1*1.., koji nisu sura5ivali s
okupatorom, m ogu biti ukljueni u !<"6: te da zakone koje donese !<"6: naknadno
potvrdi i )stavotvorna skup%tina.
"a kraju je postojala jo%i tzv. SS=ajna :alteSS. !merikan#i su Sovjetima govorili o sudjelovanju
u ratu na $alekom istoku. Staljin je pristao da stupi u rat dva do tri mjese#a nakon kapitla#ije
"jemake. 6dlueno je da bi zauzvrat dobio bazu Port !rt(ur, zajedniku sovjetsko kinesku
upravu nad eljezni#om u junoj 0anduriji, 2urlinske otoke i juni dio Sa(alina. ) biti je do
amerikog inzistiranja da SSS& u5e u rat protiv :apana do%lo pod utje#ajem nekoliko
pesimistini( vojni( savjetnika koji jo% nisu vidjeli pobjedu na Pa#i4iku.
6pera#ija 'agration, u kombina#iji sa oblinjom opera#ijom Cavov,Sandomierz pokrenutom
par tjedana kasnije u )krajini, je omoguila Sovjetskom Savezu da povrati praktino sve
teritorije u grani#ama iz 1*+1., da napreduje u teritoriju "jemake u Istonoj Pruskoj i da
do5e do predgra5a <ar%ave nakon stje#anja kontrole nad dijelom Poljske istono od rijeke
<istule. 'itka je bila opisana kao trijum4 sovjetske teorije Zopera#ijske umjetnostiZ, jer su
kompletna koordina#ija svi( kretanja na 4rontu i signalno kretanje da se prevari neprijatelj bili
od kljunog znaaja za napad.
"ijem#i su znali da o4enziva ;rvene armije ne moe zapoeti dok se ne pone topiti posljednji
snijeg u Poljskoj pa su stoga zakljuili da napad nee poeti prije svr%etka lipnja. D-1 najdui
danE
6pera#ija 'agration D4usnota 6pera#ija je dobila ime po generalu Petru 'agrationu, koji je
poginuo u 'orodinskoj bi#iE zapoela je napadom --. lipnja 1*++. Ipak, njemaka <r(ovna
komanda je oekivala napad na grupu armija :ug. )kljuivala preko -,1 milijuna sovjetski(
vojnika raspore5eni( u -00 divizija i velike 4orma#ije sa skoro 6.000 tenkova i te%ke artiljerije
protiv 1+ njemake divizije u grupi armija ;entar.
64enziva je tolko ojaala da je njemaka grupa armija ;entar, u koju je 3itler bio uputio svoje
najjae snage, bila potuena do nogu. $o%lo je di %irokog prodora u 4ronti, koja je &usima
otvorio put u Poljsku .
6pera#ija je zaustavljena jer je sovjetskim linijama prijetila opasnost od prevelikog %irenja.
Ipak, kontroverze jo% uvijek bjesne oko odluke sovjetski( snaga da ponude ogranienu Di
kasnuE pomo Poljskoj $omovinskoj armiji u <ar%avskom ustanku koji je zapoeo kada su
sovjetske snage stigle do predgra5a grada.
$oprinos njemakom porazu je bio preba#ivanje jedini#a kao odgovor na iskr#avanje u
"ormandiji dva tjedna ranije. ) trenutku napada, brojana i kvalitativna prednost Sovjeta je
bila oigledna. "ijem#i su bili smrvljeni. Prijestolni#a 'jelorusije, 0insk, je oslobo5en 1.
srpnja i pritom je zarobljeno 70.000 "ijema#a. $eset dana kasnije, ;rvena armija je stigla do
predratne grani#e s Poljskom.
6pera#ija 'agration je tako5er odsjekla njemake jedini#e grupe armija Sjever. /dje je
;rvena armiju do%la do grani#a istone Pruske, opkolile pedeset njemaki( divizija na
'altiku, i doprle do <iborga u Finskoj. ) rujnu se predala Finska i okrenula protiv njemaki(
trupa koje su odbile da evakuiraju njen teritorij
)ni%tenje grupe armija ;entar je stajalo "ijem#e -.000 tenkova i 79.000 ostali( vozila.
"jemaki gubi#i su pro#ijenjeni na 100.000 mrtvi(, -70.000 ranjeni( i oko 1-0.000
zarobljeni(, ukupno oko 690.000. Sovjetski gubi#i su bili 60.000 mrtvi(, 110.000 ranjeni( i
oko ..000 nestali(, uz izgubljeni( -.*79 tenkova, -.++9 artiljerijski( oru5a i .-- aviona.
) usporedebi s ostalim bitkama, ovo je bila daleko najvea sovjetska pobjeda u brojanom
smislu, zadajui etiri puta vi%e gubitaka "ijem#ima i osloba5ajui velike koliine sovjetskog
teritorija u roku od - mjese#a. "jemaka vojska se nikad nije oporavila od materijalni( i
ljudski( gubitaka zadobijeni( tijekom ovog vremena, izgubiv%i oko etvrtinu svoji( ljudi na
Istonom 4rontu, slino postotku gubitaka kao i kod Staljingrada.
Prekid izazvan ovim opera#ijama je pomogao da Sovjetski Savez napreduje u 'alkan u
kolovozu 1*++.
) listopadu 1*++. u 0a5arskoj je poku%aj kapitula#ije, odnosno stavljanja na stranu
Saveznika, doveo do njemake vojne interven#ije protiv admirala 3ort(Ija i instaliranja
4a%istikog reima koji e provesti 3olokaust me5u dotada po%te5enim ma5arskim Kidovima.
opera#ija Cavov,Sandomierz
6blinja opera#ija Cavov,Sandomierz je pokrenuta 19. srpnja 1*++. i brzo je istjerala
njemake snage iz )krajine tj armiju :ug koja je bila slomljena u bitkama kod 2urska,
oslobo5enja 2ijeva i oslobo5enja 2rima u kasno ljeto i zatim u jesen i zimu 1*+1.,++. 'rz
napredak te o4enzive je doveo sovjetske snage pred vrata <ar%ave krajem srpnja.
$ok je na jugu napad koji je poeo -0. kolovoza doveo krajem mjese#a do pada &umunjske i
!ntones#ua, a zajedno s njom i na4tonosni( polja u Ploestiju, jednog od veeg izvora na4te za
njemake armije. -6. kolovoza 'ugarska se i 4ormalno povukla iz rata i "ijem#i su se morali
uurbano istit iz te zemlje.
/ubitak rumunjski( i madarski( na4tonosni( izvora i bombardiranje tvorni#a sintetikog
pogonskog goriva u "jemakoj doveli su do nesta%i#e benzina, tako da je dobar dio oajniki
potrebni( lovaki( aviona bio prisiljen ostati na zemlji gdje su i( uni%tli savezniki
bombarderi. 0noge su oklopne divizije zbog pomankaja goriva bile osu5ene na mirovanje.
/uderian je ustvrdio da je Istona 4ronta kao kua od karata, 'ude li probijena na jednoj toki
sve e se raspasti. =ako je i bilo. ) sijenju 1*+7.2onjevljeva ukrajinska armija provalila je iz
svog mostobrana kod 'aranoLa u gornjoj <isli juno od <ar%ave i 2renila prema Nleskoj.
"ajgore od svega je bilo %to su &usi zauzeli %leski industrijski bazen. Nleski su rudni#i otkako
je zapoelo intenzivno bombardiranje &u(ra, podmirivali 60 O njemake potro%nje ugljena za
eljezni#e, elektrane i tvorni#e. "a sjeveru su Kukovljeve armije pre%le preko <isle sjeverno i
juno od <ar%ave, koju su oslobodili 19. sijenja. :o% dalje na sjeveru su ruske armije
pregazile pola Istone pruske i doprle do /danskog zaljeva. 'udimpe%ta je bila zauzeta 11.
veljae.
Pod dojmom katastro4e na istoku, 3itler, /oering i :odl zakljuili su da nema potrebe traiti
primirje na zapadu, jer su smatrali da e zapadni Savezni#i sami dotrati u stra(u pred
posljedi#ama 'olj%eviki( pobjeda.;rvena armija je u travnju 1*+7 u%la u 'e i Prag koje je
branil armija :ug,i 16. travnja zapoela svoju opsadu na 'erlin.
Sovjeti su u zavr%nim opera#ijama angairali tri trupeF -. bjeloruska pod komandom mar%ala
2onstantina &okovskog, 1. bjeloruskog pod komandom mar%ala /eorgija Kukov i 1.
ukrajinskog kojim je komandirao mar%al Igor 2onjev.
'itka za 'erlin trajala je od 16. travnja do -. svibnja. 'ila je zadnja velika i odluujua bitka
na europskom boji%tu $rugoga svjetskog rata. ) njoj je poginilo 190 000 "ijema#a, dok i( je
-00 000 bilo ranjeno. &usa je poginilo oko .0 000 i -.0 000 i( je bilo ranjeno.
/rad je bio razdijeljen na osam obrambeni( sektora. )z nji( je postojao i posebni deveti
sektor koji je obu(vaao #entar 'erlina, s vladinim zgradama, zgradom &ei#(skan#elarije,
zgradom /estapoa i &ei#(stagom. "a uli#ama samog grada podizane su dobro uvr%ene
barikade, postavljene protutenkovske prepreke i gra5eni betonski bunkeri. Prozori grada
pretvarani su u pu%karni#e.
'erlin je branilo oko 700.000 preivjeli( njemaki( vojnika, vrlo dobro naouruani( i
opremljeni(. ) gradu su bile kon#entrirane poli#ijske i esesovske jedini#e, iji je komdant bio
0onke. 6d lanova saveza omladine 3itlerjugenda 4ormirani su lovaki protutenkovski
odredi.
6branom neposredni( prilaza 'erlinu rukovodio je u poetku 3einri#( 3immler i na svim
rukovodeim poloajima bili esesovski generali. =ime je (itlerova komanda isti#ala naroitu
vanost trenutka.
'ilo je odre5eno da Kukov sa svojom 1. bjeloruskom armijom krene s o4enzivom na 'erlin
16. travnja, a 2onjev da uba#i svoje tenkovske armije juno i zapadno od 'erlina. ne
ekajuitrupe drugog bjeloruskog 4ronta, koji je po proraunima mogao zapoeti o4enzivu s
6dre najranije -0. travnja.
"a svim prav#ima o4enziva se odvijala uspje%no, osim na SeeloLskim <isovima, gdje su
"ijem#i sagradili nizove rovova i obrambeni( poloaja, bunkera, i vrlo i( dobro osigurali i
ukopali, stoga su &usi ovdje bili doekani ubitanom vatrom . "akon pobjede kod SeeloLa
19. travnja, uslijedio je zavr%ni obraun u samom 'erlinu.
2lju za 'erlin leao je na 6dri, ije je prilaze 'erlinu sa sjeveroitoka i istoka branila grupa
armija <isla /ott(arda 3einri#ia koja je ubrzo bila probijena.
3itler je optuio svoje generale za nevjernost i izdaju. =elegramom -1. travnja /oering, koji
je pobjega na jug, smatrao se 3itlerovim nasljednikom i je za(tjevao od 3itlera da mu da
punomoi kao %e4u drave kako bi poveo pregovore o miru sa Savezni#ima jer su 3itleru ruke
vezane u opkoljenom 'erlinu. 3itler je naredio da ga u(apse. ! %to se tie 3immlera, on je
ponudio pregovore vladama Saveznika o zakljuivanje separatnog mira.
:edino je 3itler ma%tao da e +. oklopna i *. pje%adijske armija Jalt(era Jen#ka deblokirati
'erlin, ne znajui da su one ili opkoljene ili uni%tene od strane Sovjetske vojske. 3itler ne
samo da nije raspolagao pre#iznim in4orma#ijama s 4ronta, ve mu je i situa#ija u 'erlinu bila
slabo poznata. "apokon mu je -*. travnja komadant grada Jeidling rekao da e sovjetske
trupe stii do ulaza u njegov bunker najkasnije do 1. svibnja. Jeidling je dobro pro#jenio
situa#iju.
;rvena armija zauzela je &ei#(stag nakon mukotrpni( borba, i ujutro 1. svibnja na njemu s
vijorila sovjetska zastava. $ok su se vodile bitke za &ei#(stagdruge su se sovjetske jedini#e
tukle za postdamsku eljezniku stani#u i zoolo%ki vrt, koji je bio pretvoren u jak obrambeni
vor.
Poslije Fu(rerove svadbe s >vaom 'raun rukovodio#i &ei#(aF 'ormann, 2rebs, 'urgdor4 i
drugi su se napili. $ok je 3itler u drugoj sobi diktirao tajni#i =raudi :unge svoj testament,
koju su potpisali njegovi najblii suradni#i. 3itler je sa svojom enom izvr%io samoubojstvo u
bunkeru, a nji(ovi le%ovi su poslije toga spaljeni. "akon samoubojstva 3itlera 10. travnja,
/oebbels je za(tjevao da se otpor nastavi. /enerali su %utjeli, samo je Jeidling izjavio da je
daljnje pruanje otpora uzaludno. /oebbels je zavaravao graa5ane da su prebaene nove
jedini#e sa zapada za obranu 'erlina. :o% istog dana on i njegova ena su tako5er izvr%ili
samoubojstvo, po%to su pret(odno usmrtili svoju dje#u.
eneral 2rebs poruio je Jeidling da obavjesti sovjete o njemakoj kapitula#iji, nakon ega se
i on ubio. "ijem#i su se predali 7. svibnja 1*+7. i potpisali bezuvjetnu kapitula#iju. "ova
njemaka vlada pod admiralom $Gnitzom otpoela je pregovore o kapitula#iji S zapadnim
savezni#ima general :odl je potpisao bezuvjetnu kapitula#iju u >isen(oLerovom %tabu u
&eimsu 9. svibnja, a 2eitel ju je tako5er potpisao sa Sovjetima .. svibnja u 'erlinu.
"a kon4eren#iji u Potsdamu D predgra5e 'erlina E koja je odrana od 19. srpnja do -. kolovoza
1*+7. sastali su se %e4ovi drava i nji(ovi ministri vanjski( poslovaF SSS&,a Staljin i 0olotov,
S!$,a =ruman i 'Irnes, te <elike 'ritanije ;(ur#(ill Dzamjenio ga je ;. !. !ttlee -.. srpnja,
nakon izborne pobjede laburistaE i >den.
/lavne odluke bile suF na#izam i militarizam moraju se iskorijeniti, industrijska proizvodnja i
istraivaka djelatnost bit e podvrgnute saveznikom nadzoru, kazniti e se ratni zloin#i, za
naknadu %tete poinjene njemakom agresijom SS& i Poljska namirit e prijenosom
inustrijski( ure5aja iz sovjetske okupa#ijske zone, a ostale saveznike drave preno%enjem
takvi( ure5aja iz zapadni( okupa#ijski( zona.
Premda su zemlje sudioni#e vi%e eljele sauvati jedinstvo "jemake, ipak se nije mogla
postii potpuna jednodu%nost oko realni( prilika u toj dravi. Stoga je daljnji razvoj
odre5ivala podjela na okupa#ione zone. &usi su zaposjeli Sasku i =iringiju, >nglezi
sjeverozapad, Fran#uzi jugozapad, a !merikan#i 3essen, Jurttemberg i 'avarsku. 'erlin je
dobio poseban status. 'erlin je dobio poseban status.
) pogledu teritorijalni( promjena kon4eren#ija je odredila da istonoprusko obalno podruje
pripoje SSS&., a da zemlje istono od linije 6dra,CuI#ka "jemaka da Poljskoj.
) 1*+1. i 1*++. godini na Pa#i4iku glavna saveznika, odnosno amerika, strategija bilo je
tzv. preskakanje otoka. 6na se sastojala u tome da se prodor u dubinu podruja pod
japanskom kontrolom izvodi zaobilaenjem veine otoni( upori%ta koja bi tom prodoru
stajala na putu. !merikan#i bi se jednostavno iskr#ali u pozadini ti( upori%ta, tamo sagradili
pomorske i zrane baze, a japanske baze ispred nji( bile bi podvrgnute zranom i pomorskom
bombardiranju, odnosno blokadi u #ilju nji(ove trajne neutraliza#ije.
"akon %to je general 0a#!rt(ur, komadant ameriki( snaga junog Pa#i4ika, osvojio "ovu
/vineju sljedeei #ilj su bili Filipini. -0. listopada 1*++. uslijedio je veliki napad saveznika na
Filipine. Iskr#alo se 11-.000 savezniki( vojnika.
:apanska komanda polagala je sve nade u uspje( bitke kod Filipina. &adilo se SSbitiSS ili SSne
bitiSS za japanski imperij. 8ato je japanski plan i predvi5ao stavljeanje u pokret svi( snaga
japanske 4lote. 'io je to veliki plan, ali za njegovo uspje%no ostvarenje bila su potrebna +
preduvjetaF dobro organizirano komandiranje, vremenski uskla5eni pokreti, vrlo dobra sluba
veze i uskla5enje opera#ija s kopnenom avija#ijom. !li nijedan od ovi( uvjeta nije ostvaren.
-7. listopada 1*++ do%lo je do bitke u zaljevu CeIte , najveeg i najspektakularnijeg
pomorskog okr%aja u ratu, nakon kojeg je japanska ratna mornari#a prestala postojati kao
ozbiljan 4aktor.
"a Filipinima su se vodile estoke borbe ali su na kraju japanski generali s(vatili da su
izgubili Filipine. + oujka1*+7 godine padom Filipinskog grada 0anile zavr%ena je bitka za
Filipine.
8auzimanje Saipana , =iniana i /uama ljeti 1*++. znailo je za !merikan#e osigurati baze za
velike bombardere ',-*. "apadi poduzeti na :apan s ti( baza nisu doveli do eljeni(
rezultata, a prouzroili su dosta gubitaka na amerikoj strani. =o je bilo posljedi#a ne samo
dobre japanske protuzrane obrane, nego su ameriki bombarderi nakon dugog ljeta bili u
nemogunosti da izvedu neko prinudno sletanje.
6tok ILo :ima je dug jedva . km, %irok - do 7 km. ) junom kraju je vulkan Suriba#(i. Imala
je za obje strane veliku vanost, ne samo za pomorske opera#ije nego i za avija#iju.
!merika indusrija proizvodila je u velikom broju najvee te%ke bombardere koji su tada bili
poznati, to su bile letee supertvr5ave ',-*. 6ni su mogli do(vatiti #iljeve 7000 km od svoje
baze i vratiti se nazad. ) velikom broju su tukli japansku industriju. "a svom putu prema
:panu, na kojim i( nisu mogli pratiti ameriki lovaki avioni, morali su proi uz otok ILo
:imu koji je oko 1000 km juno od =okIija. 6vdje su bili brojni japanski lovaki avioni koji
su uzletali kod prolaza ameriki( bombardera i svojim napadima nanosili su im te%ke gubitke.
!merikan#i su odluili zauzeti ILo :imu, ne samo da bi otklonili opasnost od japanski(
lova#a nego i da tu postave vlastite lov#e koji bi pratili ',-* avione na nji(ovom putu za
:apan. !erodromi na ILo :imi bili su premali da bi mogli sluiti supertvr5avama, ali su mogli,
za nudu, omoguiti sletanje o%teeni( bombardera pri povratku.
6svajanje ILo :ime bila je najtea desantna bitka u ratu na Pa#i4iku. 6tok je bio dobro
pripremljen, pun pojedinani( zaklonjeni( mjesta i povezan mno%tvom tunela sa svim vanim
borbenim mjestima.
6branom otoka je zapovjedao general =adami#(i 2uribaIas(i, koji se odluio suprotstaviti
amerikom napadu lukavo izgra5enim sistemom tunela i bunkera koji su branili odluni
japanski. !merike borbe na Filipinima 1*++. su omoguilo japanskoj mornari#i da dopremi
dodatni ratni materijal i pojaanja u ljudstvu. :apanski vojni#i i mornari mjese#ima su kopali
tunele i pro%irivali postojee spilje. !merike podmorni#e potopile su dio brodova koji su
opskrbljivali Ihjimu, no nisu uspjele znaajno zaustaviti dopremu dodatni( vojnika, streljiva i
naoruanja.
:apan#i su znali za strate%ku vanost malog otoka pa su ga dobro utvrdili. 'ranio#ima je
general 2uribaIas(i jasno rekao, da je iza nji( more, da brodova za povlaenje nema i da otok
treba obraniti ili izginuti.
Invaziji na ILo :imu pret(odilo je bombardiranje, vjerovatno najtee koje je neki otoi
pretrpio u drugom svjetskom ratu. 'ombardirana je bila gotovo deset tjedana, od .. prosin#a
do 16. veljae.
Prvotno su !merikan#i mislili da e zauzeti ILo :imu za nekoliko dana, a trajalo je ipak
gotovo mjese# dana, jer je otok imao izvrstan obrambeni sistem. Svi poloaji bili su povezani
podzemnim (odni#ima. "a obronku Suriba#(ija bio je izgra5en pravi labirint artiljerijski( i
mitraljesski( gnjezda, dok je na sjevernom kuglastom jelu otoka bila nerazrje%iva mrea spilja
i tunela.
1*. veljae 1*+7. godine !merikan#i su zapoeli invaziju na ovaj maleni otok. &ukovo5enje
4lotnim ii desantnim snagama povjereno je ljudima koji su imali veliko ratno iskustvo. 'ili su
tu admiral Spruan#e, vi#eadmiral 0it#(er i vi#admiral =urner. 8a iskr#avanje i osvajanje
otoka odre5ene su tri divizije marina#a pod generalom Smit(om i .+ 000 ljudi.
)nato svim te%koama i stra(ovima otporu :apana# napadai su lagano napredovali.
!merikan#i su zauzeli vr( Suriba#(ija -1. -. 1*+7. =aj doga5aj ovjekovjeen je povjesnom
4otogra4ijom na kojoj 6 marina#a die veliku ameriku zastavu. Dtu 4usnota za prvu 6tok je
najpoznatiji po 4otogra4iji podizanja amerike zastave na ugaslom vulkanu Suriba#(iju D-1.
veljae1*+7.E. =o je bila druga amerika zastava koju su ameriki marin#i podigli na toj
uzvisini. 8astavu znatno manji( dimenzija su podigli ne%to prije teatralnog podizanja velike
zastaveE
Sve vi%e ameriki( vojnika pristizalo je na obranu. :apan#i nisu odma( napali nego su ekali
dok plaa bude puna #iljeva, a time i gubi#i da budu vei. 'itka na ILo :imi vodila se
uglavnom protiv nevidljivog neprijatelja. !merikan#i su polako napredovali tako %to su
ba#aima plamena i granatama prekidali veze izme5u japanski( postrojenja.
ILo :ima bio je zauzet -6. 1. 1*+7. :apan#i su pruili ilavu obranu otoka, tako da je od blizu
-- 000 branila#a preivjelo samo -1- ljudi, i to svi te%ko ranjeni. /eneral 2uribaIas(i izvr%io
je seppuku Dritualno sammubojstvoE. !merikan#i su imali gotovo 9000 mrtvi(, dok su
bolniki brodovi evakuirali 19 -9- ranjeni(.
2ratko vrijeme iza zauzimanja ILo :ime poeli su noni napadi supertvr5ava na =okiIo. )
oujku 1*+7. za =okiIo je bila najstra%nija no u ratu. =e stra%ne noi poginulo je .0 000
ljudi,dok je 100 000 bilo ranjeno.
)daljen je samo 900 km od "agasakija. 6vaj otok dug je preko 100 km i n%irok 10 do -7 km.
"alazi se na strate%ki vrlo vanom poloaju koji dominira #ijelom istonom azijskom obalom
i njenim okolnim morima. 8ato nije ni udo %to su mu :apan#i dali za obranu preko 1-0 000
vojnika. 2omandu su povjerili vrlo sposobnom i promi%ljenom generalu )%ijimi. D-6*E
!merikan#i su oekivali vrlo te%ku borbu. 8auzimanje 6kinaLe dalo bi im mogunost mnogo
jaeg napada na sredi%te :apana. &aunali su da otok brani oko 60 000 :apana#a, pa su za
napad odredili 1. 1000 vojnika, jer su smatrali da e time imati trostruku prednost. Poslje kad
su ustanovili da je to nedovoljno (itno su pozvali pojaanje, ime je ukupni broj ljudi do%ao
preko +71 000.
'itka za 6kinaLu trajala je od 1. travnja do --. lipnja 1*+7. !merikan#i su nai%li na jak
protuudar :apana#a. :o% nikuda nisu :apan#i nastupali s tako snanom avija#ijom. "a
amerike brodove sru%ila se oluja japanski( napada. Samoubilaki avioni kamikaze pojavili
su se u tako velikom broju i s takvom estinom, kao nikada prije i poslije toga. Kestinu borbe
pokazuje najbolja injeni#a da su :apan#i u nekoliko dana izgubili + 000 aviona, od ega su
polovi#a kamikaze.
8adatak obrane nije bio da se zadri otok, jer u to vi%e nitko nije mogao vjerovati, nego da se
%to vi%e omete napredovanje, kako bi je odgodio napad na sam :apan.
)kupno su amerikan#i izgubili 16 potopljeni( brodova i 16. o%teeni(. "a brodovima je bilo
blizu 7 000 mrtvi( i + .00 ranjeni(. :apan#i su imali mnogo tee gubitke, i to preko 110 000
mrtvi( i oko 9 .00 izgubljeni( aviona i oko 9 .00 izgubljeni( aviona.
2ad je 6kinaLa postala upotrebljiva za odluujui napad na :apan, drugi svjetski rat na
Pa#i4iku je zavr%io.
<eliki gubi#i uvjerili amerike planere da e invazija samog :apana za(tijevati nezamislivo
veliki broj rtava i doveli do odluke da se :apan na predaju poku%a prisiliti upotrebom novog
oruja zvanog atomska bomba.
$ana 6. kolovoza na 3iro%imu je baena atomska bomba koja je izazvala dotle nezamislivo
razaranje i patnje me5u lokalnim stanovni%tvom. $ok je japanska vlada poku%avala s(vatiti
%to se dogodilo, uslijedio je jo% jedan %ok u obliku objave rata od strane SSS&,a. Sovjetske
snage vrlo su brzo razbile japanske snage u 0anduriji i otpoele brzo napredovati prema
2oreji. $ana *. kolovoza baena je druga atomska bomba na "agasaki.
=o je bilo dovoljno da japanska vlada nakon nekoliko dana s(vati da daljnji otpor nema
smisla, te je 17. kolovoza objavljena bezuvjetna kapitula#ija. 6na je 4ormalno potpisana -.
rujna na amerikom bojnom brodu )SS 0issouri u =okijskom zaljevu, %to je datum koji
predstavlja slubeni zavr%etak drugog svjetskog rata.