RFID u logistici

Sadraj:

1. Uvod ........................................................................................................................... 1
2. RFID tehnologija ........................................................................................................ 2
2.1.RFID definicija ........................................................................................................... 2
2.2.RFID sustav ................................................................................................................ 2
2.2.1. Tag ........................................................................................................................ 4
2.2.1.1.Tagovi prema nainu napajanja ............................................................................ 4
2.2.1.2.Tagovi prema nainu programiranja..................................................................... 5
2.2.1.3.Tagovi prema koritenim frekvencijama .............................................................. 6
2.2.1.4.Tagovi prema izvedbi ........................................................................................... 6
2.2.2. ita ...................................................................................................................... 7
2.2.3. Pozadinsko raunalo ............................................................................................. 8
2.3.Povijest RFID tehnologije .......................................................................................... 8
2.3.1. Prvi RFID patenti ............................................................................................... 10
2.4.Pozitivne i negativne strane RFID sustava ............................................................... 11
2.5.Ranjivost RFID sustava ............................................................................................ 12
2.6.Sigurnosni elementi RFID sustava ........................................................................... 12
2.7.Podruja primjene RFID-a........................................................................................ 15
2.8.Primjena RFID-a u logistici ...................................................................................... 16
2.8.1. Primjena RFID-a na primjeru skladita .............................................................. 17
2.8.2. Primjena RFID-a na primjeru trgovine ............................................................... 18
2.9.Budunost RFID-a .................................................................................................... 19
3. Praktina primjena RFID-a na primjerima ............................................................... 20
3.1.Koritenje RFID-a na primjeru Gorenja ................................................................... 20
3.2.Koritenje RFID-a na primjeru Starbucksa .............................................................. 21
3.3.Koritenje RFID-a na primjeru Metro-a ................................................................... 22
3.4.Koritenje RFID-a na primjeru Walmarta ................................................................ 22
3.5.Koritenje RFID-a na primjeru Coca-Cole ............................................................... 23
3.6.Koritenje RFID-a na primjeru Toyote .................................................................... 25
3.7.Koritenje RFID-a na primjeru IKEA-e ................................................................... 26
4. Zakljuak .................................................................................................................. 29
Literatura ........................................................................................................................ 31











1

1.Uvod
RFID, odnosno radio frequency identification je jedna od tehnologija u usponu koja
koristi radio valove za prenoenje informacija od taga (mikroipa sa pohranjenim
informacijama), preko itaa do raunala i na taj nain omoguuje bre i efikasnije
obavljanje nekih procesa koji su komplicirani, dugo traju ili se radi sa velikom koliinom
jedinica i postoji mogunost da se dogodi pogreka. Tehnologija se koristi u gotovo svim
podrujima poslovanja i industrije, od ipiranja ivih bia, do logistike i farmacije.
Jednostavna je za koritenje, i ima ogroman potencijal za daljnji razvoj u budunosti i
promjene i poboljanja do sada ustaljenih procesa.
Ova je tema vana ekonomistima, kao i svim karikama opskrbnog lanca, jer tehnologija
RFID-a moe drastino smanjiti trokove i podii kvalitetu ako se ispravno koristi, te
uiniti sretnim svaku kariku opskrbnog lanca od prvog dobavljaa do kranjeg korisnika.
Metoda koja je koritena da bi nastao ovaj seminarski rad jest prikupljanje informacija iz
sekundarnih izvora.
U seminaru e biti opisano funkcioniranje RFID sustava, od njegovih poetaka do danas,
diljem cijelog svijeta, to e na poslijetku biti potkrijepljeno i primjerima.
Potekoe koje su postojale pri pisanju rada je nedostatak literature na hrvatskom jeziku, a
posebno praktinih primjera koji ukljuuju hrvatske firme.
Seminar se sastoji od teoretskog dijela u kojem je opisano od ega se RFID sustav sastoji,
opisima svih komponenti i vrsta, povijesti RFID-a, njegovih pozitivnih i negativnih strana,
te sigurnosnih elemenata koji pripomau smanjenju ranjivosti sustava. Takoer, opisana su
i podruja primjene RFID-a, kao i njegova primjena u logistici nakon ega slijede praktini
primjeri na razliitim tvrtkama koje su uvele RFID, kao to su Gorenje, Starbucks, Metro
Group, Walmart itd.

2

2. RFID tehnologija
Radijsko frekvencijska identifikacija je tehnologija automatske, bezkontaktne
identifikacije, koja je u posljednjih nekoliko godina pronala svoju primjenu na raznim
podrujima. Bez obzira gdje se koristi njena funkcija je pojednostavljenje procesa,
omoguavanje odraivanja pojedinih aktivnosti na jednostavniji, bri, inovativniji i
efikasniji nain. Ona omoguuje razliite vrste praenja i identifikacije, i svi oni koji su u
korak s tehnologijom i ele biti konkurentni na tritu trebali bi ju razmotriti kao opciju.

2.1. RFID definicija
Radio frequency identification, odnosno, identifikacija putem radijske frekvencije je
tehnologija koja ukljuuje koritenje elektromagnetskih ili elektrostatskihsprega u radijsko
frekvencijskom dijelu elektromagnetskog spektra kako bi se jednoznano identificirao
objekt, ivotinja ili osoba. (Rouse, 2007) odnosno, RFID je opi pojam koji se koristi za
opisivanje sustava koji prenosi identitet (u formi jedinstvenog serijskog broja) nekog
objekta ili osobe putem beine mree, koristei radio valove. (Violino, 2005) Moda
najjednostavnija definicija za shvaanje je ona Byte Lab-a koja kae da je RFID
tehnologija koja koristi radio valove za prijenos podataka izmeu elektronikog kljua
(kartica, tag) i odgovarajueg itaa u svrhu identifikacije i praenje objekata. Prijenos
podataka se odvija beino na udaljenostima od nekoliko cm do nekoliko metara. (Byte
Lab, 2011)

2.2. RFID sustav
RFID sustav, kao to je prikazano na Slici 1. , se sastoji od taga, itaa s antenom i
raunala. Antena odailje radio valove kratkog dometa. Takvo radijsko- frekvencijsko
zraenje radi dvije stvari- omoguava komunikaciju taga i itaa, te prua energiju tagu
3

koja mu je potrebna za komunikaciju. Kada se tag nae u blizini antene ona e detektirati
signal i akumulirati dovoljno energije da probudi tag. Tada tag alje podatke koje sadrava,
kojezaprima antena itaa. (Byte Lab, 2011) ita zatim alje raunalu, i obrnuto- raunalo
moe slati podatke itau koje eli da se ispiu na tag. (Dujak, 2006)

Slika 1. RFID sustav








Izvor: Bar Code Graphics (2014), What is RFID? http://www.epc-rfid.info/rfid (25.03.2014.)




4

2.2.1. Tag
RFID tag je mikroip privren za antenu pakiranu tako da se moe nanijeti/ privrstiti za
bilo koji objekt. Tag prima signal od itaa, i alje ga itau. Sadrava jedinstveni serijski
broj, ali moe nositi i druge informacije, kao to je npr. broj rauna kupca. Tag dolazi u
puno razliitih formi, kao u obliku pametnih etiketa koje na sebi imaju isprintan barkod, ili
se jednostavno moe montirati unutar kartona ili ugraditi u plastiku. (RFID
Journal,2014)Mikroip i antena su najee zaliveni u kuite otporno na utjecaj okoline.
Mikroip sadri radio prijemnik, radio modulator za slanje odgovora itau, upravljaku
logiku, memoriju i sustav za upravljanje napajanjem.(Carnet, 2007)
Tagove je mogue podjeliti prema nainu napajanja, mogunosti programiranja, koritenim
frekvencijama i fizikoj izvedbi. (Carnet, 2007)

2.2.1.1. Tagovi prema nainu napajanja
Pasivni RFID tag nema unutranji izvor napajanja, pa se za napajanje sklopovlja
ovakvih tagova koristi energija prikupljena iz dolaznog radio signala odreenih
svojstava. Kako nemaju unutranji izvor napajanja, oni moraju imati mogunost
skladitenja energije tijekom primanja signala, kako bi se omoguilo slanje
odgovora kada ita prestane odailjati ili ita alje tijekom cijele komunikacije to
znai da tag odgovara na razliitoj frekvenciji. Odgovor osim identifikcijskog broja
moe sadravati i druge podatke iz memorije taga. Nepostojanje unutarnjeg
napajanja omoguuje izvedbe pasivnih tagova vrlo malih dimenzija, prikladnih za
ugradnju na naljepnice ili u kou. Takoer, mogu se i prilino jeftino proizvesti to
ih ini najpopularnijima kod masovinih primjena u trgovakim lancima. Ovisno o
veliini i dizajnu antene, njihov domet signala je od oko 10 cm do nekoliko metara.
5

Djelomino aktivni RFID tag sadri bateriju koja napaja mikroip, a za napajanje
antene koristi se energija prikupljena iz signala itaa. Po strukturi napajanja kao i
po radnim karakteristikama nalaze se izmeu pasivnih i aktivnih tagova.
Aktivni RFID tag posjeduje unutranji izvor napajanja koji se koristi za napajanje
sklopovlja i za emitiranje radio signala. Vea snaga emitiranog signala koju
omoguuje vlastito napajanje ini ove tagove mnogo uinkovitijim u zahtjevnim
radnim okolinama. Mnogi aktivni tagovi upotrebljivi su na udaljenostima od
nekoliko stotina metara i imaju ivotni vijek baterije do 10 godina. U ovakve tagove
mogue je ugraditi razne senzore, kao to su temperaturni senzori, senzori vlanosti,
vibracija, svijetla, radijacije itd. Takoer, mogu sadrvati vie memorije od pasivnih
tagova, te postoje i njihovi oblici na koje ita ponovo moe ispisivati podatke.
(Carnet, 2007)

2.2.1.2. Tagovi prema mogunosti programiranja
Tagovi koje je mogue samo itati (read only) su tagovi iju je memoriju mogue
samo itati. On tokom proizvodnje dobiva svoj identifikacijski broj i jednom
pohranjena informacija na njemu ne moe se mjenjati.
Tagovi koji omoguuju jednostruko programiranje (write once read meny) su tagovi
gdje korisnik sam programira memoriju taga prema svojim potrebama. Informacija
se u memoriju taga moe unijeti samo jedan puta, ali se moe nebrojeno puta sa
njega iitavati.
Tagovi koji omoguuju viestruko programiranje ( read/ write)su tagovi kod kojih
se informacija moe vie puta upisati i iitati. Ovo je trenutno i najskuplja vrsta
tagova. (Dujak, 2006)




6

2.2.1.3. Tagovi prema koritenim frekvencijama
Tagovi niske frekvencije (125 kHz)
Tagovi visoke frekvencije (13.56 MHz)
Tagovi ultravisoke frekvencije (UHF-860 do 960 MHz)
Tagovi mikrovalne frekvencije (2.45 GHz)
Domet signala taga prvenstveno je vezan uz vrstu napajanja i koritenu frekvenciju.
Tipian domet taga koji radi na niskim frekvencijama je do 30 cm, na visokim
frekvencijama do 1 m, a na ultravisokim frekvencijama je do 6 m. Upotrebom aktivnih
tagova koji imaju svoju bateriju za napajanje, ovi se dometi mogu poveati. Potronja
energije i sposobnost emitiranja signala takoer ovisi o frekvenciji na kojoj tag radi, pa
tako niskofrekvencijski tagovi troe manje energije i imaju veu sposobnost emitiranja
signala kroz razliite materijale, dok je kod ultrafrekvencijskih tagova najvea prednost
vei domet i bri protok podataka. (Carnet, 2007)

2.2.1.4. Tagovi prema izvedbi
RFID etiketese proizvode u razliitim oblicima, veliinama, s razliitim
kapacitetima memorije i razliitim fizikim karakteristikama. Mogu biti dovoljno
male da se smjeste recimo pod kou ivotinje, mogu biti oblika avla ili vijka za
oznaavanje drvene grae, ili u obliku kreditne kartice za koritenje u aplikacijama
kontrole pristupa. RFID etikete su i veliki plastini privjesci za sprijeavanje krae
odjee u trgovinama. Gotovo sve etikete zatiene su nekom vrstom kuita
otpornog na vanjske utjecaje.
RFID naljepnice koriste se slino kao barkod, meutim nadilaze neka ogranienja
koja barkod ima. Na primjer, one imaju integriran elektroniki sklop koji sadri
memoriju i moe biti programiran i reprogramiran koritenjem radiovalova.
7

RFID tiskane ploice namjenjene su ugradnji u proizvod ili ambalau. Prednosti su
joj nia cijena i sposobnost podnoenja uvjeta okoline koje, recimo, RFID
naljepnica nebi podnijela. (Carnet, 2007)


2.2.2. ita
itai se razlikuju po sloenosti, ovisno o vrsti taga koji se koristi i o koritenim
frekvencijama. Zadatak itaa je posredovanje izmeu taga i raunala, odnosno
komunikacija s tagom, te prenoenje podataka do raunala gdje se obavlja daljnja obrada.
Kod jednostavnih RFID sustava impuls energije itaa na tag djeluje kao sklopka za
ukljuivanje i iskljuivanje. Kod sloenijih sustava, radio signal kojeg ita odailje moe
sadravati i naredbe tagu, tj. instrukcije za itanje i pisanje memorije, pa i zaporke.
Najjednostavniji itai omoguuju itanje samo jedne vrste taga, koristei samo jednu
frekvenciju i jedan protokol, dok oni sloeniji koriste razliite protokole, omoguuju odabir
podataka, provjeru i ispravljanje greaka. itai su najee stalno aktivni, te konstantno
odailju energiju, tj. signal u potrazi za tagovima koji su im uli u domet. Kod nekih
primjena ovo je nepotrebno, recimo kod tagova koji imaju vlastito napajanje ovo znai
dvostruki gubitak energije. Zbog toga je neke itae mogue postaviti tako da odailju
signal kao odgovor na neki vanjski podraaj. Takoer, postoje i itai razliitih oblika i
veliina. Oni najvei mogu se sastojati od stolnog raunala s posebnom karticom i veeg
broja antena koje su sa karticom povezane oklopljenim kablovima. Ovakvi itai najee
su povezani na raunalnu mreu preko koje dijele podatke oitane sa taga. Najmanji itai
veliine su potanske marke i namjenjeni su ugradnji u mobilne telefone. (Carnet, 2007)
Detaljnije funkcioniranje itaa odnosi se na njegovo sadravanje modula koji se ponaa
ujedno kao odailja i prijemnik frekvencije radio signala. Odailja se sastoji od oscilatora
koji stvara glavnu frekvenciju, modulatora koji pridodaje naredbe za podatke i pojaalo koji
pojaa signal dovoljno da probudi tag. Prijemnik ima demodulator koji izvlai vraene
podatke i takoer ima pojaalo koje pojaava signal za procesiranje. Mikroprocesor
8

oblikuje kontrolnu jedinicu, koja daje zadau operacijskom sustavu i memoriji da filtriraju i
spremaju podatke. Podaci su sad spremni da ih se poalje na mreu. (RFID Reader, 2013)

2.2.3. Pozadinsko raunalo
Veina tagova alje itau samo svoju identifikacijsku oznaku. Nakon oitavanja takvog
broja ita ga alje raunalu s kojim je povezan. Postupak koji se nakon toga provodi na
raunalu ovisi o namjeni RFID sustava. Npr, ako se radi o sustavu za kontrolu pristupa-
raunalo e provjeriti nalazi li se uitani broj na listi brojeva kojima je dozvoljen pristup
odreenom podruju. U sluaju da je broj prisutan, raunalo moe pokrenuti postupak
otkljuavanja vrata. Ako se recimo radi o sustavu za oznaavanje proizvoda EPC
(electronic product code), serijski broj oitan sa taga alje se na mreu raunala. Ondje
postoji object name service sustav, odnosno velika distribuirana baza podataka koja se
koristi za prikupljanje podataka o proizvodima oznaenim EPC oznakama. Baza podataka
sastoji se od sredinjeg posluitelja i distribuiranih posluitelja u svakoj tvrtci koja svoje
proizvode oznaav EPC tagovima. Upit o oitanom EPC kodu sredinji posluitelj
usmjerava na posluitelj odgovarajue tvrtke koji odgovara podacima o dotinom
proizvodu. (Carnet, 2007)

2.3. Povijest RFID tehnologije
Korijeni identifikacije putem radijske frekvencije se mogu pratiti od Drugog svjetskog rata.
Naime, Njemci, Japanci, Amerikanci i Britanci su koristili radar- kojeg je 1935. godine
otkrio Sir Robert Alexander Watson, kotski fiziar, da bi ih upozoravao na avione koji se
pribliavaju, a koji su jo uvijek miljama odaljeni. Problem je predstavljalo to to je bilo
nemogue odrediti je li avion koji se pribliavao pripadao neprijatelju ili zemlji u koju
dolazi. Njemci su otkrili da ako pilot zavrti avion kada se vraa u bazu, to promjeni radio
9

singal koji se reflektira nazad. Ova metoda je upozoravala vojsku koja je pratila radar da su
to njemaki avioni, i ovo je u sutini predstavljalo prvi pasivni RFID sustav.

Slika 2. Watson-Watt sa prvim radarom













Izvor: Roberti M. (2005), The History Of RFID Technology http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338
(25.03.2014.)



Slika 2. prikazuje Watsona- Watta sa prvim radarom, on je vaan za razvoj RFID-a jer je
vodio tajni projekt koji je pomogao britancima da razviju prvi aktivni IFF (identify friend
or foe) sustav koji je identificirao da li se radi o prijateljskom ili neprijateljskom avionu.
Naime, stavljeni su odailjai u svaki britanski zrakoplov, i kada bi on zaprimio signal od
radarske stanice na zemlji, zapoelo bi emitiranje signala nazad koje bi pokazalo da je rije
o prijateljskom zrakoplovu. RFID funkcionira na istom principu. Signal se alje do
ureaja koji se budi i reflektira signal nazad ukoliko je rije o pasivnom sustavu, ili emitira
signal dalje, ako je rije o aktivnom sustavu. Napredak u sustavima radarske i radio-
frekvencijske komunikacije se nastavio kroz pedesete i ezdesete godine dvadesetog
stoljea. Znanstvenici u SAD-u, Europi i Japanu su radili istraivanja na ovu temu i
prezentirali rijeenja na papiru o tome kako bi radijsko- frekvencijska energija mogla biti
koritena za udaljeno identificiranje objekata. Nakon toga su kompanije poele
10

komercijalizirati sustave za zatitu od krae koji su koristili radio valove, kako bi odredili
da li je neki predmet plaen ili nije. Tagovi za elektronski nadzor, koji su i danas u upotrebi
imaju 1-bitni tag. Bit je ili ukljuen ili iskljuen. Ako netko kupi proizvod i plati ga, bit
uzima vrijednost 0 i iskljuuje se, pa osoba moe napustiti trgovinu. Meutim, ako osoba
ne plati i pokua izai iz trgovine, itai koji se nalaze na vratima e detektirati da je tag
ukljuen (vrijednost mu je 1) i oglasiti alarm. (Roberti, 2005)

2.3.1. Prvi RFID patenti
1973. Mario W. Cardullo je tvrdio da je primio prvi ameriki patent za aktivni RFID tag sa
memorijom koja se moe ponovno ispisivati. Iste godine, Charles Walton, kalifornijski
poduzetnik prima patent za pasivni tag koji se koristi za otkljuavanje vrata bez kljua.
Kartica sa ugraenim transponderom emitira signal itau koji se nalazi blizu vrata. Kada
ita detektira valjan identifikacijski broj pohranjen unutar RFID taga, on otkljua vrata.
Vlada SAD-a je takoer radila na RFID sustavima. 1970-ih, ministarstvo energetike je
zatrailo od dravnog laboratorija Los Almos da razvije sustav za praenje nuklearnih
materijala. Grupa znanstvenika je dola do koncepta stavljanja taga u kamione, a itaa na
vrata sigurnosnih postrojenja. Antena na vratima bi probudila tag u kamionu, koji bi
odgovorio slanjem identifikacijskog broja i eventualno nekakvih drugih podataka. Sustav je
komercijaliziran sredinom 1980-ih kada su znanstvenici koji su radili u Los Almos-u dali
otkaze kako bi otvorili tvrtku koja bi se bavila razvojem sustava za automatizirano plaanje.
Ovakvi se sustavi danas koriste na cestama, mostovima i tunelima diljem svijeta. Na
zahtjev ministarstva poljoprivrede, Los Almos je razvio pasivni RFID tag kako bi se
omoguilo praenje krava. Problem zbog kojeg je uvden ovaj sustav je bio da su bolesne
krave primale razliite vrste i koliine hormona ili ljekova, ali je bilo teko pratiti kojoj
kravi treba dati koju dozu, i postojala je opasnost da se istoj kravi dva puta sluajno
zaredom da ista doza.U ovom sluaju je koriten pasivni tag. Tag je uzimao energiju od
itaa i jednostavno reflektirao nazad preoblikovani signal nazad itau. Kasnije su tvrtke
razvile nisko frekvencijski sustav koritenjem manjih tagova. Tag oklopljen staklom bio bi
11

ubrizgan ispod koe krave, to se koristi i danas. Nisko frekventivni tagovi se takoer
koriste na karticama za kontroliranje pristupa zgradama. (Roberti, 2005)

2.4. Pozitivne i negativne strane RFID sustava
Neke od pozitivnih strana RFID sustava su:
proizvodi oznaeni RFID tagom mogu se oitati i u sluajevima kada nisu izravno
dostupni itau
ita moe oitavati podatke sa udaljenosti i do 10 metara
brzina oitavanja prilino je velika, tako da se u jednoj sekundi moe oitati i vie
stotina tagova
RFID tagovi su izuzetno otporni na fizika oteenja
u pojedine vrste tagova mogu se dodatno upisivati informacije
Neke od negativnih strana RFID sustava su:
RFID je relativno skup (za razliku od npr. barkoda)
budui da se RFID bazira na radio valovima, pati od svih nedostataka radio
komunikacije, u to se ubraja loe ponaanje radio valova u vlanim uvjetima, u
uvjetima gdje postoji prisutnost vee koliine metala i sl.
mnotvo podatka koji se ele memorirati na tag poskupljuje njegovu izradu, jer je
potrebno izraivati sve vee memorijske ipove
kod naknadnog zapisivanja informacija na tag potrebno je osigurati sigurnosne
mehanizme kako se nebi unijele krive informacije od neovlatenih osoba
(ubrini, 2004 )

12

2.5. Ranjivost RFID sustava
Jednostavnost uporabe RFID-a i njegova sveprisutnost najvee su pozitivne strane RFID-
sustava, ali ujedno i izvori njegove ranjivosti. Glavni problem sustava je zatita privatnosti,
jer tagovi na upit itaa odgovaraju slanjem informacija koje mogu biti osjetljive i koje
neovlatenom korisniku mogu omoguiti kompromitiranje sustava. Problem usko vezan uz
zatitu privatnosti je neovlateno praenje. Do njega dolazi zato to su informacije koje
tagovi odailju predvidljive, esto i do te mjere da tag uvijek na upit odgovara jednakim
identifikacijskim brojem. Zbog navedenog je zlonamjernom korisniku lako povezati tag s
njegovim nosiocem. Uz prethodno navedeno, RFID sustavi ranjivi su i na fizike napade,
napade uskraivanjem usluga (npr. ometanjem radio signala), krivotvorenje koje se odnosi
na promjenu identiteta artikla najee manipuliranjem tagova, prevare u kojima napada
preuzima ulogu nepostojeeg taga, prislukivanje ili neovlatena analiza komunikacije
(presretanje i analiza poruka kako bi se priskrbile informacije ili uoili komunikacijski
uzorci, ovakvu analizu mogue je provesti ak i kada su poruke kriptirne i nije ih mogue
dekriptirati). (Carnet, 2007)

2.6. Sigurnosni elementi RFID sustava
Kako bi se uklonile ranjivosti RFID sustava i sprijeili napadi na njih, potrebno je
primjeniti neke od sigurnosnih elemenata opisanih u nastavku.
Samounitenje Svaki tag s ovom mogunou prilikom proizvodnje dobiva
jedinstvenu lozinku. Kada tag oita ovu lozinku on se
automatski nepovratno deaktivira. Primjer je deaktiviranje
tagova nakon to kupac kupi proizvod kako bi se
onemoguilo njihovo daljnje praenje nakon to kupac izae
iz trgovine.
13

Faradayev kavez Mogue je postii sigurnost taga njegovom izolacijom od
vanjskih elektromagnetskih utjecaja. To je mogue uiniti
pomou Faradayevog kaveza graenog od metalne folije tj.
folije koja blokira signale odreenih frekvencija.
Aktivno ometanje Ova metoda predstavlja alternativu Faradayevom kavezu, tj.
ureajem koji odailje radio signale onemoguuje se daljnja
radio komunikacija i time onemoguuje rad RFID itaa.
Blokirajui tag Blokirajui tag je pasivni tag koji moe simulirati vei broj
obinih tagov istovremeno. Takvim djelovanjem blokirajui
tag onemoguuje rad itaa. Mogue je simulirati velik broj
raznorodnih tagova ili ograniiti simuliranjem odabranog
podskupa tagova, npr. onih odreenog proizvoaa, te takvim
prikrivanjem stvarnog stanja zatititi privatnost sustava.
Potroaka prava Poznavanje i potivanje prava potroaa, korisnika predmeta
oznaenih tagovima, uvelike moe pridonijeti sigurnosti
sustava i smanjiti opasnost zloupotrebe.
Klasina kriptografija Koritenjem taga sa mogunou viestrukog programiranja
mogue je kriptirati identifikacijsku oznaku taga, to uz
uestalo mjenjanje kriptografskog kljua onemoguuje
njegovo praenje.
Hash funkcije Ove funkcije slue za hash zakljuavanje kod kojeg svaki
tag ima jedinstvenu oznaku. Zakljuan tag odailje tu oznaku
i eka da mu ita na nju odgovori kljuem koji je pohranjen
na raunalu koje je povezano s itaem. Sljedee
iskoritavanje hash funkcije je nasumino hash
zakljuavanje koje funkcionira isto kao i hash
14

zakljuavanje, osim to se oznake neprestano nasumino
mjenjaju. Postoji i hash chain metoda koja koristi dvije ili
vie hash funkcija ugraenih u tag za onemoguavanje
fizikih napada na tagove.
PRF autorizacija Ova vrsta autorizacije omoguuje meusobnu autorizaciju
itaa i taga, uz osiguranu privatnost taga koji sudjeluje u
procesu. Ovaj protokol koristi djeljenji klju (pseudo random
function) za osiguravanje poruka izmeu itaa i taga.
TBP autorizacija Tree-Based Private autorizacija uklanja optereenje
posluitelja koje se javlja kod metoda temeljenih na hash
funkcijama i koje je proporcionalno broju tagova.
HB+ autorizacija HB+ (prema tvorcima Hopperu i Blumu) protokol koristi
simetrian kriptografski klju, a jednostavnost ga ini
primjenjivim i na jeftinim tagovima. Prua zatitu od
aktivnog i pasivnog prislukivanja.
Metode koje ne koriste enkripciju Ove metode obuhvaaju niz izrazito jednostavnih
autorizacijskih algoritama koji se temelje na odgovoru na
upite. Jedan od pristupa je i pohranjivanje jedinstvene liste
znakova na svakom tagu gdje tag na svaki upit odgovara
sljedeim znakom s liste, te se na temelju takvog niz provodi
i njegova identifikacija.
(Carnet, 2007)


15

2.7. Podruja primjene RFID-a
RFID je mogue upotrijebiti praktino na svim poljima i u svim industrijama, potrebno je
samo procjeniti potrebe i odluiti na koji e se nain i za koju namjenu RFID koristiti.
RFID je upotrebljiv u lancu nabave, kod e-putovnica, bezkontaknog plaanja, praenja
proizvoda, implantaciji u iva bia, itd. (Dujak, 2006) U nastavku su prikazani neki od
primjera koritenja RFID-a kroz razliite industrije.
Proizvodnja- Proizvoa guma moe umetnuti RFID tagove unutar guma. Tagovi
e u tom sluaju sadravati pohranjen jedinstveni broj svake gume, koji e biti
povezan sa identifikacijskim brojem auta.
Farmaceutska industrija- Farmaceutske tvrtke ugrauju RFID ipove u kontejnere s
ljekovima kako bi pratili i sprijeili krae visoko kontroliranih ljekova.
Avioindustrija- Delta Airlines stavlja tagove na torbe punika kako bi smanjio broj
izgubljene prtljage i uinio jednostavnijim preusmjeravanje prtljage ukoliko osoba
koja leti avionom promjeni plan leta.
Ceste s naplatom cestarine- mnoge ceste s naplatom cestarine u SAD-u imaju
ugraen sustav koji koristi RFID tehnologiju za naplaivanje naknade bez potrebe
za naplatnim kuicama i osobljem.
Maloprodaja- ExxonMobil, amerika multinacionalna naftna i plinska koroporacija,
koristi RFID tehnologiju za brzi prolazak, koja automatski izvrava naplatu na
benzinskim stanicama putem taga na vozaevom privjesku za kljueve.
Morske luke- Tri morske luke u SAD-u koje zauzimaju 70% svjetskog lunog
prometa su odluile uvesti RFID tagove kako bi mogli pratiti dnevno pristizanje
kontejnera.
Vlada- Ministarstvo obrane u SAD-a planira koristiti RFID tehnologiju kako bi
pratio vojne opskrbne poiljke.
Banke- Europska Centralna Banka razmatra stavljanje RFID ipove u monete Euro
valute kako bi se borila protiv krivotvoritelja i onih koji peru novac. To bi takoer
16

omoguilo bankama prebrojavanje velike koliine gotovine u sekundi. (Williams,
2008)

2.8. Primjena RFID-a u logistici
Razvoj tehnologije svakim danom sve vie utjee na svjetsko gospodarstvo. Kako bi ostali
ili postali trini lideri, najvee tvrtke si ne mogu dopustiti samo praenje tehnolokih
trendova. Sve jaa konkurencija i pritisak trinih izazivaa i sljedbenika tjera lidere na
stalne inovacije i u tehniko- tehnolokom segmentu poslovanja. Uz proizvodnju, logistika
je poslovna funkcija koju najvie zahvaaju tehnoloke inovacije i unapreenja. (Dujak,
2006) tovie, u cijelom lancu nabave je mogue napraviti znaajne pomake koritenjem
RFID-a. Proizvoa ve u procesu proizvodnje ugradi RFID-tag u proizvod koji e pruati
informacije svim potrebnim karikama u lancu, tj. svima koji su ovlateni da te informacije
vide, takoer, ovlatene strane kroz opskrbni lanac, informacije na tagu prema potrebama
mogu i mjenjati. Na ovaj nain olakava se kvantitativna i kvalitativna kontrola
proizvodnje, te se poveava vidljivost u opskrbnom lancu. Pri izlazu proizvoda iz tvornice,
proizvodi se skeniraju pomou itaa to omoguuje lake kontroliranje isporuka i
smanjivanje greaka. Informacije o isporuci takoer mogu biti zapisane na tagu, a moe ih
zapisati prijevoznik dok vozi proizvode prema distribucijskom centru. Proizvodi nakon
toga mogu biti na putu prema kranjem korisniku ili prema sljedeem proizvodnom koraku, i
dolaskom na bilo koju lokaciju, podaci opet mogu biti proitani ili nadopunjeni, npr. na
maloprodajnom nivou, mogue je dopuniti informacije poput cijene, datuma isteka roka
trajanja, stanja zaliha i slino, koje e rezultirati uspjenijim poslovanjem i zadovoljnim
kupcem. (Dujak, 2006)



17

2.8.1. Primjena RFID-a na primjeru skladita
U skladite se moe postaviti fiksni RFID ita, kao to se moe vidjeti na Slici 3. koji e
kontrolirati kompletan protok robe u i iz skladita. Svaki prolazak robe kroz vrata aktivira
ita koji oita robu koja ulazi ili izlazi iz skladita. Na ovakav nain je omogueno
automatsko oitavanje predmeta robe i odravanje aurne evidencije skladinog stanja.
(ubrini, 2004)

Slika 3. Koritenje RFID-a u skladitu






Izvor: ubrini K. (2004), Koritenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u poslovanju
https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf (27.03.2014.)




18

2.8.2. Primjena RFID-a na primjeru trgovine
Kao to se moe vidjeti na Slici 4. u trgovini, na teoretskom primjeru, po prolasku kupca
ispred itaa, automatski se oitavaju svi kupljeni proizvodi i izraunava ukupna vrijednost
koju kupac treba platiti. Time se ubrzava protok kupaca kroz prodavaonicu, te smanjuje
mogunost krae i nepravilnog oitavanja proizvoda. (ubrini, 2004)

Slika 4. Koritenje RFID-a u trgovini








Izvor: ubrini K. (2004), Koritenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u poslovanju
https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf (27.03.2014.)



19

2.9. Budunost RFID-a
Razvojem tehnologije javljaju se i novi mogui naini primjene RFID tehnologije, jedna od
takvih ideja je da se minijaturni RFID tagovi implantiraju ivim biima ispod koe u svrhu
njihove identifikacije. Tehnologija bioipa razvijena je krajem dvadesetog stoljea, i danas
se koristi u 20-ak zemalja svijeta, u preko 300 zoolokih vrtova, biolokim laboratorijima,
promatranju ivotinja u divljini, te za ipiranje kunih ljubimaca. Kod ljudi bi univerzalni
bioip zamjenio sve postojee kartice koje osoba koristi (osobna iskaznica, vozaka
dozvola, putovnica..). Odgovarajui ita oitavao bi specifian skup informacija za koje je
ovlaten.2001. je razvijen prvi komercijalni bioip, veliine zrna rie, namjenjen koritenju
na ljudima i ugradnji ispod koe. Za sada se sutavi kao to je i RFID koriste u zatvorima u
svrhu oznaavanja zatvorenika kako bi se sprijeio bijeg. Bolnice eksperimentiraju sa ID
narukvicama pomou kojih medicinski djelatnici dobivaju informacije o pacijentu iz baze
podataka, prate pacijente koji se oporavljaju od bolesti i tome slino. Razmatra se i
mogunost koritenja sline tehnologije kako bi se sprijeile neovlatene osobe da koriste
vatreno oruje, odnosno, oruje bi mogao koristiti samo vlasnik. Zagovornici RFID-a
naglaavaju sigurnost koju je koritenjem ove tehnologije mogue postii, dok protivnici
tehnologije istiu da tehnologija omoguava preveliko praenje i kako moe doi do
prebrzog toka i saznavanja informacija koje bi trebale biti osobne ili tajne, te se poveava
opasnost od neovlatenog prislukivanja, nadgledanja i koritenja informacija. (ubrini,
2004) RFID tehnologija je evoluirala od jednostavnog poslovnog sustava za jednostavnu
identifikaciju do naprednog, sloenog sustava. Ovakav sustav omoguava u odreenim
granicama, tj, u granicama do kojih see ovlatenje- praenje, lociranje, kontroliranje i
iskoritavanje poslovne imovine. Kroz veu minijaturizaciju sklopovlja i izradu snanijih
elektronikih, RFID bi mogao doprinjeti sposobnosti da se prate i kontroliraju udaljeni
objekti. Smatra se da e do 2030. RFID tehnologija biti sveprisutna. Potencijalna podruja
otvorena za razvoj RFID-a i njegove primjene odnose se na identifikaciju, razliite oblike
plaanja, vozila i sudjelovanje u prometu (onesposobljavanje od krae, automatske naplate
cestarina itd.), zgrade, postrojenja i pristup istima, te na ivotinje i ljude. (UK RFID, 2014)

20

3. Praktina primjena RFID-a na primjerima
RFID tehnologija ima veliku vrijednost unutar opskrbnog lanca, svaki proizvod se moe
pratiti od poetne sirovine od koje se proizvodi, do procesa proizvodnje i naposlijetku
kupca proizvoda. Takoer, proces moe ii i u obrnutom smjeru- ukoliko kupci pokupuju
sve proizvode na polici, alje se signal dobavljau da dostavi odreenu koliinu, takoer-
alje se i signal proizvoau da mora proizvesti odreenu koliinu. Sve navedeno
omoguuje bre, jeftinije i efikasnije poslovanje, to se moe vidjeti na konkretnim
primjerima koji slijede.

3.1. Koritenje RFID-a na primjeru Gorenja
Gorenje Group je slovenska tvrtka koja funkcionira na internacionalnoj bazi, a sastoji se od
matine tvrtke Gorenje d.d. i jo 47 podrunica. 12 ih je smjeteno u Sloveniji, dok su
ostale rasprostranjene po ostatku Europe. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom
kuanskih aparata. U njoj radi preko 10 000 zaposlenika, a njezini proizvodi zastupljeni su
u 60 zemalja. Trenutno koritenje RFID-a usmjereno je na proizvodnju perilica za rublje,
gdje svaka kolica imaju RFID tag na sebi, sa vanim podacima o tome koji se dijelovi na
njima nalaze i koja im je krajnja destinacija, na osnovu ega se mogu pratiti razliiti artikli
kroz proces proizvodnje. RFID sustav im omoguava sniavanje trokova prevare
prodavaa, krae robe iz trgovina, administrativnih pogreaka i krae od strane
zaposlenika. Efikasnost zaliha je poveana, takoer, one mogu biti praene u realnom
vremenu. Sadri mnogo vie informacija od standardnog barkoda. Informacije na tagu se
mogu aurirati i mjenjati to ih ini pogodnima za ponovnu upotrebu. Poboljanja koja
RFID donosi u Gorenje su jeftinije cjene svaki dan te omoguiti da se poslovi odrauju na
efikasniji nain. (Lesniar, 2006)


21

3.2. Koritenje RFID-a na primjeru Starbucksa
Starbucks je amerika, globalno rasprostranjena tvrtka koja se sastoji od lanca uslunih
objekata koji nude razliite vrste toplih i hladnih napitaka, razliite vrste kava i ajeva,
kolae, sendvie, grickalice, itd. Sjedite joj se nalazi u Seattlu, a danas broji oko 160 000
zaposlenih i neto prihod preko 8 milijuna amerikih dolara. (Wikipedia, 2014 )
Starbucks se odluio na uvoenje RFID-a kako bi pokvarljive namirnice koje se trebaju
dostaviti njegovim objektima ostale svjee. Kompanija koristi RFID tehnologiju kako bi
pratila temperature u rashlaenim ili zamrznutim pretincima kamiona koji dostavlja
sendvie, salate ili druge prehrambene artikle na njihovu maloprodajnu lokaciju. RFID je
postao izvor interesa za Starbucks onda kada je proirio svoju ponudu u smislu menu-a.
Dok god dodaju svjeu hranu u svoju portfolio proizvoda, sve je kritiniji faktor upravljanje
temperaturom kroz lanac nabave kako bi se odrala odgovarajua kvaliteta, i kako se
proizvodi nebi pokvarili. Starbucks zahtjeva od svih svojih dobavljaa da dre hranu na
specifinoj temperaturi tokom transporta. Sustav je pruen od strane Sensitech-a te koristi
TempTale RF915 MHz aktivni tag sa ugraenim senzorom. Tag biljei temperaturu u
kamionu svakih 10 minuta. Tag se moe reprogramirati i ima doseg oko 90 metara i moe
biti privren ili za unutarnji zid kamiona iznad kutija, ili na paletu. TempTale senzor
poinje mjeriti temperaturu u jednakim, unaprijed podeenim vremenskim intervalima, im
voza napusti skladite. Kada se kamion vrati u distribucijski centar, RFID ita oita
aktivni RFID tag, koji prenosi zabiljeenu temperaturu zajedno sa identifikacijskim brojem,
nako ega te informacije prosljeuje preko Ethernet ili Wi-Fi veze na Sensitech-ov internet
server. Sensitech zatim omoguuje lozinkom zatien pristup podacima o temperaturi
svakog distribucijskog centra koje moe pogledati osoblje Starbucksa ili dobavljai.
Sensitech takoer priprema izvjea s analizama na tjednoj ili mjesenoj bazi koje alje
Starbucksu i njegovim dobavljaima. Ovakav nain omoguuje veu vidljivost u lancu
nabave, te praenje procesa kako bi se osigurala efikasnost i kontinuirani napredak te
sniavanje trokova povezanih sa prikupljanjem podataka i izvjeima koja su za to vezana.
(Swedberg, 2006)
22

3.3. Koritenje RFID-a na primjeru Metro-a
Metro Group je njemaki, globalno rasprostranjen lanac trgovina maloprodaje i
veleprodaje. Matina tvrtka nalazi se u Dsseldorfu u Njemakoj. Tvrtka ima najvei trini
udio na domaem tritu, ima oko 250 000 zaposlenih i bruto prihod od preko 66 milijardi
amerikih dolara. (Wikipedia, 2014) Metro je 2003. godine otvorio prvu future store tj.
trgovinu budunosti u koju je odluio uvesti razliite novitete u smislu koritenja novih
tehnologija i jednostavnijeg obavljanja kupovine. Trgovina budunosti je osnovana uz
podrku 20 partnera iz maloprodaje, IT-a, uslune industrije itd. i sadravala je razliite
nove tehnologije meu kojima je i RFID. (Metro Group, 2013) Neki od noviteta koje RFID
ovdje omoguuje je postojanje osobnog asistenta pri kupnji. Radi se o ureaju koji se
nalazi privren na kolicima za kupovinu. Svi proizvodi koje kupac odabere i stavi u
kolica se skeniraju te se na ekranu ureaja pojavi njihov popis sa cjenama i dodatnim
informacijama o proizvodu. RFID tehnologija takoer omoguuje bezkontaktno plaanje
gdje kupac sa kolicima punim proizvoda oznaenih RFID tagovima prolazi kroz zamiljeno
polje oitavanja RFID- itaa, te oitani podaci putuju u point of sale ureaj nakon ega
ukupni iznos biva zaraunat na kupev raun preko loyalty kartice koja se nalazi u depu
kupca. Takoer, RFID tehnologija omoguuje takozvane pametne police sa integriranim
itaima pomou kojih se oitava koliina i vrsta proizvoda i signalizira da li je proizvod na
pravom mjestu na polici, te da li se koliina proizvoda spustila na sigurnosnu razinu i da li
je potrebno nadopuniti policu ili izvriti novu narudbu kod dobavljaa. (Dujak, 2006)

3.4. Koritenje RFID-a na primjeru Walmarta
Walmart je amerika multinacionalna maloprodajna korporacija koja vodi lance robnih
kua i skladita. To je sudei prema Fortune Global 500 listi
1
, druga najvea javna
organizacija i najvei poslodavac u privatnom vlasnitvu (obitelji Walton) sa preko 2

1
Fortune Global 500 je lista koja ukljuuje 500 korporacija diljem svijeta rangiranih prema visini prihoda.
Objavljuje ju jednom godinje Fortune magazin.
23

milijuna zaposlenika i neto prihodom od preko 16 milijardi amerikih dolara. Posjeduje 11
000 trgovina u 27 zemalja pod razliitim imenima. (Wikipedia, 2014) Walmart je izrastao u
ovako velikog trgovca na malo hvatajui svaku priliku da uini efikasnijim svoj lanac
nabave i smanji trokove kako bi mogao uvijek imati niske cijene za svoje kupce. Takoer,
Walmart je voa u uvoenju novih tehnologija koje omoguuju postizanje operativne
efikasnosti koja u konanici donosi utede za kupce. Walmart ve skoro jedno desetljee
koristi RFID i navodi benefite koji su iz toga proizali, kao to je efikasnije upravljanje
zalihama. 2007. godine uveli su RFID da prati palete sa artiklima du cijelog opskrbnog
lanca, ukljuujui i skladita. 2010. je najavljena sljedea faza RFID strategije- postavljanje
tagova na pojedine odjevne predmete, budui da tagovi nude iri raspon prednosti u
usporedbi sa barkodom. Naime, tehnologija radijsko frekvencijske identifikacije pohranjuje
vie podataka, prua informaciju u realnom vremenu i moe biti skenirana iz daljine i bez
preglednosti. Meutim, uvoenjem ove tehnologije pojavile su se i brojne potekoe. Zalihe
su morale biti upravljane ne samo od strane maloprodavaa, nego i od strane njegovih
dobavljaa. To je znailo da su maloprodavai mogli diktirati uvoenje RFID tehnologije i
imeplementacijskih metoda, koje su bile skupe za neke dobavljae. Sljedei problem je
predstavljala briga o privatnosti. Neke od javnih interesnih grupa su se zabrinule da e
Walmart koristiti podatke o profilima kupaca, povezivajui kupnje sa identifikatorima kao
to su kreditne kartice ili vozake dozvole. Walmart je na to reagirao sa smjetanjem RFID
tagova na pakiranja ili naljepnice koje se mogu maknuti, radije nego da ih se ugradi u
odjeu. Za organizacije svih vrsta, pa tako i Walmart, sposobnost da omogui brzo tono
odreivanje i kvantificiranje prodaje i druge imovine moe biti neprocjenjiva komponenta
lanca nabave koja dodaje vrijednost poslovanju i ini ga konkurentnim. (Univeristy
Alliance, 2014)

3.5. Koritenje RFID-a na primjeru Coca-Cole
The Coca-Cola Company je amerika multinacionalna korporacija koja se bavi
proizvodnjom raznih gazirana i negazirana pia. Broji oko 150 000 zaposlenih i neto dobit
24

od preko 5 milijardi amerikih dolara. Sjedite joj je u Atlanti, a zanimljivost je da je Coca-
Cola najpoznatija rije na svijetu, odmah nakon rijei OK. (Wikipedia, 2014) Ono to
Coca-Colu takoer ini posebnom je iskoritavanje RFID tehnologije za inovacije u
poslovanju. Naime, tvrtka je 2009. godine zapoela sa testiranjem automata za pie
opremljenog RFID tehnologijom za kojeg je tvrdila da e transformirati industriju automata
sa bezalkoholnim piima, pruajui vie od 100 opcija za odabir pia iz jednog aparata.
Automat, poznat kao Freestyle prikazan na Slici 5. koristi RFID tehnologiju kako bi
identificirao 30 ili vie kaseta odreujui broj okusa u svakoj, i prenosei podatke nazad
tvrtki koja su pia konzumirana i kada.


Slika 5. Coca-Colin freestyle automat















Izvor: Swedberg C. (2009), RFID To Revolutionize Coca-Colas Despensers
http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967 (22.03.2014.)

25

Sustav nudi potroaima ogroman izbor pia, od sokova do vode s okusom, a u isto vrijeme
prua tvrtki uvid u ono to se u realnom vremenu dogaa u restoranima diljem SAD-a.
Freestyle sustav pomou RFID-a osigurava i da je svaka kaseta kako treba namontirana, te
trenutno zaustavljanje doziranja odreenog pia ako Coca-Cola treba povui kasetu ili
njezin sadraj potreban za proizvodnju tog pia. Tokom razvijanja tehnologije sustava,
Coca-Cola je uzela u obzir nekoliko solucija koje e pomoi praenju kaseta s piima.
Svako pie se sastoji od mika nekoliko sastojaka. Odabir Coca-Cole (pia), primjera radi,
ukljuuje koncentriranu aromu iz kasete, zaslaiva (kao to je kukuruzni sirup), vodu i
ugljikov dioksid koji stvara mjehurie. Kada je slijed odabran na automatu, prikladan mix
svih tih elemenata se umee u au potroaa. Kasete su klju iroke palete pia koja se
prua na izbor, a praenje kaseta- osiguravanje da nisu krivo umetnute ili potroene je
kljuno za uspjeh automata. Kada se kaseta proizvede i popuni u Coca-Colinom
postrojenju, oprema se pasivnim RFID tagom. ita u proizvodnji zatim ispisuje podatke
na tag, kao to su detalji o piu u kaseti, kao i o njegovom volumenu. (Swedberg, 2009)


3.6. Koritenje RFID-a na primjeru Toyote

Toyota Motor Corporation je japanski proizvoa automobila i trenutano najvei svjetski
proizvoa automobila. (Wikipedia, 2013) Obzirom da kupac ne eli potroiti puno novca
na bljetavi, novi auto koji e morati ekati tjednima, Toyotin distributer u Texasu je u
suradnji sa IBM Global Services i WhereNetom kreirao rjeenje koje prati aute i ubrzava
proces ugraivanja opcionalne opreme za auto. Sustav sniava trokove i ini Toyotine
distributere i kupce sretnima.
Toyotin distributer u Texasu zaprima nove automobile iz Toyotinih tvornica u Japanu i
SAD-u putem motornog vlaka. Centar zaprima narudbe od 145 distributera na jugu,
dodaje irok raspon razliitih opcionalnih svojstava, i onda ih podvrgava finalnoj kontroli
kvalitete prije nego to ih transportna kompanija preuzme i dostavi distributerima.
Meutim, centar se morao suoiti sa problemom- trebao se nositi sa sve vie i vie vozila, i
opskrbni lanac je time postajao sve zamreniji i kompleksniji, sa autima i dijelovima koji
26

stiu iz sve veeg broja zemalja. Kao rezultat toga, trokovi lanca nabave su rasli za oko
10% godinje. Tvrtka je koristila voje zaposlenike kako bi pronali tono odreene aute za
distributera, zatim ih vozili od jedne radne stanice do druge kako bi u njih ugradili razliite
dodatne potreptine. Osoblje je koristilo radio komunikaciju, ali narudbe su esto bile na
ekanju jer stanice za nadogradnju nisu imale odreene djelove. Distribucijski centar je
trebao efikasniji nain da pomie aute kroz postrojenje. Otprilike godinu nakon toga tvrtka
je poela suraivati sa IBMom i WhereNetom na sustavu koji e moi locirati aute bilo
gdje u lotu, usmjeriti njihovo kretanje prema odreenoj radnoj stanici i upravljati procesom
ugradnje dodatnih potreptina. Prva faza je bila WhereNet-ova instalacija 40 toaka
pristupa WhereLAN wireless mrei oko podruja parkinga i 74 WherePoint ureaja na
ulazima i izlazima iz radnih stanica. WherePoint ureaji su sluili kao okida aktivnim
RFID tagovima, koji su bili smjeteni u automobilima, da emitiraju signal kada ulaze ili
izlaze iz odreene zone. WhereNet je takoer kreirao digitalnu mapu postrojenja. Sada,
kada auto sie s motornog vlaka na njega se stavlja tag povezan sa identifikacijskim brojem
auta u bazi. Svaki puta kada je tag oitam, lokacija vozila se aurira na digitalnoj mapi, to
naravno omoguuje bolju vidljivost u opskrbnom lancu, ubrzanje procesa ugradnje
dodatnih djelova i dostavljanja kupcima, manje potrebnih zaposlenika da bi se isti posao
obavio, a time i manje trokove na godinjoj razini. (Roberti, 2005)


3.7. Koritenje RFID-a na primjeru IKEA-e
IKEA je jedan od najveih svjetskih koncerna koji se bavi prodajom namjetaja. Osim
namjetaja prodaje i nekretnine, te restorane koji se nalaze u IKEA trgovakim centrima.
Do danas ima 285 trgovina u 37 drava svijeta. Najvee trite ima u Njemakoj gdje je
otvoreno 43 prodajna centra. Sjedite tvrtke je u Nizozemskoj, i broji preko 120 000
zaposlenih. (Wikipedia, 2013) Klaipedos Baldai, Litvanski proizvoa namjetaja, koristi
RFID kako bi pratio palete proizvoda koje se otpremaju brodom iz njegovog postrojenja. Sa
RFID itaima postavljenim blizu vrata pristanita (dokova), kao i na raunalo koje
prikazuje podatke itaa na viliaru koji se nalazi na brodu, tvrtka koristi ovu tehnologiju
27

kako bi poboljala uinkovitost dostavljanja velike koliine dobara u IKEA-ine trgovine.
Klaipedos Baldai, IKEA-in dobavlja namjetaja prodaje mjeseno 7.5 milijuna amerikih
dolara vrijedna dobra koja su uobiajeno pohranjena n 20 000 kvadratnih metara skladita, i
dostavlja ih IKEA-inim trgovinama izvan Litve. Taj distribucijski centar se fokusira na
veliku koliinu outputa, prema tome u interesu mu je uvesti tehnologiju koja moe
poveati uinkovitost u procesu ispunjavanja i otpreme dobara brodom. Dobra su obino
pakirana u kompozicije jedinica nesastavljenih komponenti, i razliiti proizvodi zbog toga
mogu izgedati slino. Takoer, prijevoz brodom ukljuuje razliite palete, sa asortimanom
proizvoda koji je zajedno pakiran, to oteava kontroliranje poiljke i osiguravanje od
greaka pri slanju to moe uzrokovati to da kasnije neke sastavnice proizvoda fale, a nekih
ima vika, ili da sadre potpuno krive proizvode. Prije uvedene RFID tehnologije, tvrtka je
zaposlila managera koji e se brinuti za ukrcaj robe, to je ukljuivalo provjeravanje svake
dostavljene narudbe na vrata pristanita, kako se ne bi poinila neka greka. Bez obzira to
je roba konstantno provjeravana, tvrtka je dobivala dvije do tri pritube na to da su
dostavljeni krivi proizvodi. Takve pritube na tvrtku su utjecale smanjivanjem prihoda, te
nezadovoljstvom kupaca. Kako bi se uklonile ovakve greke i poveala uinkovitost,
Klaipedos Baldai je traio da koristi svoj SAP sustav kako bi upravljao podacima koji su
ukljuivali detalje kao to je kad je proizvod ukrcan, za kojeg je kupca namjenjen itd,
nakon toga je testiran CAEN R4300P-ION ita spojen na mobilno raunalo na jednom od
skladitna etiri doka i njegova mogunost itanja kroz period od dva do tri tjedna. Kada je
ustanovljeno da ova tehnologija dobro funkcionira, tvrtka je nastavila sa implementacijom
opreme.
28

Slika 6. RFID sustav u IKEI-nom distribucijskom centru

















Izvor: Swedberg (2012), RFID Helps IKEA Furniture Maker Eliminate Shipping Errors
http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217 (22.03.2014.)


Kada IKEA-ina trgovina narui proizvode, SAP sustav tvrtke izlista detalje za specifinu
narudbu koje treba popuniti. Zaposlenici skupljaju komponente potrebne za svaku
narudbu i pakiraju ih u kutije, koje se smjetaju na palete. Nakon to radnici zavre sa
sklapanjem palete, prekriju ju najlonom, te na nju stavljaju pasivni tag na vanjski sloj
najlona. Nakon toga lan osoblja podesi ita da povee identifikacijski broj taga sa
barkodom pakiranog proizvoda, tako tvorei jedinstveni ID povezan sa proizvodom u SAP
sustavu. Sustav, takoer, biljei ostale podatke kao to je koliina obavljenog posla
pojedinih lanova osoblja. Na Slici 6. moemo vidjeti kako se viliar pribliava vratima
29

doka, RFID ita registrira tag na paleti s kojeg oita identifikacijski broj, te na ovaj nain
omoguuje odobrenje da su dobra ispravno ukrcana u pravi prtljanik. Na ovaj nain IKEA
kao i njezini dobavljai, posluju uinkovitije, s manje pogreaka, sa zadovoljnim kupcima,
smanjenim trokovima i vei prihodom. (Swedberg, 2012)

4. Zakljuak
RFID, odnosno radio frequency identification je tehnologija koja koristi radio valove za
prijenos podataka izmeu elektronikog kljua (kartica, tag) i odgovarajueg itaa u svrhu
identifikacije i praenje objekata. Prijenos podataka se odvija beino na udaljenostima od
nekoliko cm do nekoliko metara, a RFID sustav se sastoji od taga, itaa s antenom i
raunala. Tag sadri mikroip koji sadri pohranjen identifikacijski broj i druge relevantne
podatke. Kada se tag nae u blizini antene ona e detektirati signal i akumulirati dovoljno
energije da probudi tag. Tada tag alje podatke koje sadrava, a zaprima ih antena itaa.
ita zatim alje podatke raunalu, i obrnuto- raunalo moe slati podatke itau koje eli
da se ispiu na tag. RFID tehnologija je nastala tokom Drugog svjetskog rata, od britanskog
razvoja IFF-a (identify friend or foe) koji su u svoje avione stavljali odailjae, pa kada bi
radarska stanica na zemlji detektirala zrakoplov, ako bi on odailjao signale znali bi da je
zrakoplov prijateljski. To su, naime, bili sami poeci, no danas je tehnologija RFID-a
uznapredovala i mogue ju je praktino primjeniti na svim poljima ukljuujui proizvodnju,
farmaceutsku industriju, avioindustriju, promet, banke Tehnologija je neto skuplja od
rairenih barkodova, ali zato moe sadravati puno vie informacija i znatnije olakati
poslovanje. Budui da je prilino jednostavna za koritenje i iroko rasprostranjena, postoji
mogunost da doe do problema zatite privatnosti, manipuliranja tagovima, prislukivanja,
neovlatenog koritenja informacija i slino. Da bi se uklonile ovakve vrste ranjivosti
sustava koriste se razliit metode, kao to su: samounitenje, Faradayev kavez, aktivno
ometanje itd. Razvoj tehnologije openito utjee na svjetsko gospodarstvo, a tvrtke koje
ele ostati lideri i konkurirati okreu se novim tehnologijama. Trini pritisak tjera sve
karike opskrbnog lanca da uvedu nove tehnologije, ubrzaju procese, smanje greke i
30

poveaju kvalitetu, ako ele drati korak na tritu, pa tako npr. Starbucks koristi tagove sa
ugraenim senzorima koji mjere temperaturu kamiona njihovih dobavljaa, kako bi im lako
pokvarljive namirnice stigle svjee. Coca- Cola je iskoristila RFID tehnologiju za
proizvodnju automata za pie koji moe ponuditi vie od 100 opcija pia na nain da
postoje osnovni sastojci razliitih aroma i njihovim mjeanjem u odreenim omjerima se
stvara svaka vrsta pia posebno. RFID tagovi u tom sluaju brinu da prava aroma stoji u
pravoj kaseti, i da se obavjetava skladite im zalihe u kaseti dou na odreenu razinu kad
je potrebna ponovna nabavka. Budunost RFID-a je u poboljavanju sklopovlja,
minimizaciji i primjeni u bolnicama za praenje lijeenja pacijenata, ipiranje ljudi i slino,
ali jedno je sigurno- RFID ima dobru perspektivu razvoja u budunosti.













31

Literatura:
[1] Bar Code Graphics (2014), What is RFID? http://www.epc-rfid.info/rfid
(25.03.2014.)
[2] Byte Lab (2011), RFID Sustavi http://www.byte-lab.com/hr/products/access-
control/rfid (25.03.2014.)
[3] Carnet (2007), RFID identifikacija
http://security.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2007-01-179.pdf
(26.03.2014.)
[4]Dujak D. (2006), RFID- tehnologija u logistici- s posebnim osvrtom na upotrebu u
maloprodaji http://bib.irb.hr/datoteka/445161.RFID_u_logistici-2006.pdf (22.03.2014.)

[5]Lesniar T. (2006), RFID in Production Company Gorenje http://ecom.fov.uni-
mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdf (21.03.2014.)

[6]Metro Group (2013), Future Store Initiative http://www.future-
store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.html (22.03.2014.)
[7]RFID Journal (2014), RFID tag http://www.rfidjournal.com/glossary/term?137
(26.03.2014.)
[8] RFID Reader (2013), What is an RFID reader? http://www.rfidreader.info/
(27.03.2014.)
[9]Roberti M. (2005), Active RFID Keeps Toyota Distributor Rolling
http://www.rfidjournal.com/articles/view?1769 (22.03.2014.)
[10] Roberti M. (2005), The History Of RFID Technology
http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338 (25.03.2014.)
32

[11] Rouse M. (2007), RFID (radio frequency identification)
http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/RFID (25.03.2014.)

[12]Swedberg C. (2006), Starbucks Keeps Fresh with RFID
http://www.rfidjournal.com/articles/view?2890 (22.03.2014.)

[13]Swdberg C. (2009), RFID To Revolutionize Coca-Colas Despensers
http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967 (22.03.2014.)

[14]Swedberg (2012), RFID Helps IKEA Furniture Maker Eliminate Shipping Errors
http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217 (22.03.2014.)
[15]UK RFID (2014), The Future Of RFID
http://ukrfid.innoware.co.uk/RFID_and_IoT_and_NFC/future_of_rfid (27.03.2014.)
[16]University Alliance (2014), RFID Tehnology Boosts Walmarts Supply Chain
Management http://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-
technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQ (22.03.2014.)
[17] Violino B. (2005), What is RFID? http://www.rfidjournal.com/articles/view?1339
(25.03.2014.)
[18]Wikipedia (2013), IKEA http://hr.wikipedia.org/wiki/IKEA (22.03.2014.)

[19]Wikipedia (2013), Toyota http://hr.wikipedia.org/wiki/Toyota (22.03.2014.)

[20]Wikipedia (2014), Metro AG http://en.wikipedia.org/wiki/Metro_AG (22.03.2014.)

[21]Wikipedia (2014), Starbucks http://en.wikipedia.org/wiki/Starbucks (22.03.2014.)

33

[22]Wikipedia (2014), The Coca-Cola Company http://en.wikipedia.org/wiki/The_Coca-
Cola_Company (22.03.2014.)

[23]Wikipedia (2014), Walmart http://en.wikipedia.org/wiki/Walmart (22.03.2014.)
[24]Wiliams R. (2008), 12 examples of RFID across industries
http://www.pixelpod.co.uk/blog/2008/12/04/12-examples-of-rfid-across-industries/
(21.03.2014.)
[25]ubrini K. (2004), Koritenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u
poslovanju https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf
(27.03.2014.)