Neka vizualna scena moe izazvati osjeaj u vaem elucu i vjerojatno neke druge

nezapaene podsvjesne reakcije. Isto tako je mogue da slini tipovi istananih i

nezapaenih podsvjesnih reakcija (koje mogu uzrokovati voda ili neki drugi izvori),
mogu dati podsvjesno kontroliranu reakciju preko mnogih raznih ureaja za
radiesteziju.
!reaji za radiesteziju
"ni su samo ureaji za iitavanje, suelja ili ureaji za komunikaciju sa svojom
podsvijesti. "snovni ureaji koji se upotre#ljavaju su$ visak, ralje i %&tap. "visno
to vam je pri ruci i praktino za koritenje. 'isak je o#ino najpraktiniji.
'rijeme i mjesto
(okuajte pronai tiho mjesto, mjesto gdje moete #iti sami i gdje ete se osjeati
udo#no, mjesto koje #i vam normalno tre#alo #iti na raspolaganju u isto vrijeme
svaki dan na nekoliko minuta. )o je neka vrsta ugovaranja sastanka sa svojom
podsvijesti ili *uhovnim vodiem. )o mjesto moe #iti kuhinjski stol u ranim
jutarnjim satima ili krevet kasno u noi prije nego to odlazite na spavanje,
odnosno #ilo koje vrijeme ili mjesto. )o se ini vrlo korisnim ako ste poetnik. +ko
ste ve iskusni ili ste razvili ve neke vjetine, vie vam nee #iti vano da #udete
na svom pose#nom mjestu i u neko pose#no vrijeme.
(riprema

,ada proitajte paljivo ovih est koraka. "vo je samo da imate ideju o tome to
ete raditi. Ne morate ih prouavati, samo se upoznajte s njima. -atim se vratite i
paljivo proite kroz njih korak po korak.
.orak /.
"pustite se, postanite mirni.
.orak 0.
!mirite svoj visak i drite ga za konopac izmeu palca i kaiprsta. *rite ga
na udaljenosti malo manjoj od polovice duine konopca na kojem je o#jeen.
"va duina e odrediti kojim e se #rzinom visak kretati. *rite visak mirno
iznad sredine gra1kona. (slika ispod)

.orak 2.
,ada rukom pokrenite njihanje viska prema crti na gra1konu oznaenoj
kao *+. -atraite i oekujte da se visak i dalje njie #ez vae pomoi. (itajte
ga glasno, normalnim tonom glasa kao da se o#raate nekoj oso#i. +ko se
zaustavi, ponovno ga zatraite sve dok se ne nastavi sam kretati. 3ledajte
samo onaj gornji dio gi#anja viska i ignorirajte donji dio tj. onu polovicu koja
se kree prema vama (od sredine gra1kona prema dolje). (onavljajte sve dok
se visak ne nastavi kretati sam od se#e, #ez pomicanja vae ruke. Namjerno
ete zapoeti njihanje viska i traiti i oekivati da se on nastavi kretati #ez
vae pomoi.
.orak 4.
Isto ponovite i za odgovor N5. 'ai prsti su i dalje u sredini, iznad kruga i
dalje ignorirate drugu polovicu kretanja viska.
.orak 6.
.ada se zapone sam kretati na N5, pitajte ga, dok se jo kree, da se vrati u
smjeru kazaljke na satu natrag na *+ i neka nastavi na poziciju,(758+N -+
(I)+N95.
.orak :.
-atim ga zamolite da se vrati u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na
satu od pozicije ,(758+N -+ (I)+N95 na *+ i zatim na poziciju N5. 'je#ajte
korake 2, 4, 6 i : nekoliko puta.
Na pola puta
Iznad su osnovne kontrole viska koje su vam potre#ne u ovoj ;azi. "stale e #iti
automatski programirane u nekoliko narednih koraka. +ko vam se visak njie na
gore opisan nain na do#rom ste putu ka uenju radiestezije i spremni ste za
daljnje korake. !koliko se va visak ne njie na gore opisan nain, priekajte malo i
pokuajte opet za kojih 2< minuta ili tijekom idueg dana. Nemojte odustati,
pokuajte ponovo.
(7"37+8I7+N95
.ljuni korak programiranja viska
,vrha programiranja je postii maksimalnu tonost. "vo se postie odreivanjem
o#ostrano prihvatljivih i unaprijed predodreenih dogovora i sporazuma oko rijei,
;raza i uvjeta zajedno sa svojim viskom (ili nekim drugim sredstvom kojega
koristite za radiesteziju). +ko ste uspjeli u naumu da se va visak njie na *+ i N5
poziciju i izmeu njih, te ste malo vje#ali ovo, spremni ste programirati va visak.
(rvo proitajte slijedei tekst kako #i do#ili sveukupnu ideju.
Instalacija programa je vrlo jednostavna, postoje tri laka koraka.
(+) *o#ivanje dozvole$ -a vrijeme dok se va visak njie u poziciji ,(758+N N+
(I)+N95 (za ovo moete koristiti gra1kon ispod .oraka 0), pitajte va visak slijedee
(naj#olje na glas)$
=8"3! %I, ,8I958 %I I *+ %I >I )75>+"?)75>+%+ !,(",)+'I)I, (7"8I95NI)I ili
*"*+)I uvjete i dogovore ili programe u radiestetski sustav koji e #iti
kontinuirano vaei sve dok ih ja ne promijenim@=
+ko se visak njie na odgovoru *+ preite na korak (>).
!koliko se visak kree u poloaju N5, pokuajte korak (+) ponovo nakon nekog
vremena.
(>) !spostavljanje programa$ *ok se visak i dalje njie u poloaju *+ proitajte #ilo
koji (7"37+8, (7"895N! ili *"*+)+. i zavrite na slijedei nain$
=.raj unaprijed planiranih uvjeta i sporazuma, hvala.=, ili jednostavno recite$
=.raj programa, hvala.=
"vo je jedan prijedlog kako #i (rimarni program tre#ao izgledati$
(rimarni program je stalno na snazi dok ga ja ne odluim izmijeniti.
"n o#uhvaa sve primarne kontrole, ogranienja, sporazume i
odgovore viska.
,vrha programa je odrediti iznose, e;ekte, uvjete, prilike, utjecaje,
vremena, mjere, udaljenosti, #rojeve, postotke i druga zatraena
podruja.
.omunikacija je meuso#no kooperativna i ograniena na$ ukupnu
!niverzalnu ,upersvijest, (ovo je mogue zamijeniti sa vlastitim
rijeima poput >og, snaga, "m, Nadsvijest, itd.), moju ,upersvijest,
moje 'ie 9+ i njihove odo#rene duhovne vodie?anele uvare i ostale
po njihovom oda#iru, moje sisteme uma, moju podsvijest i njihove
sisteme. "vo mi ne moe uzrokovati nikakvo zlo, nelagodu ili gu#itak
energije #ilo 1ziki ili psihiki.
!tjecaji varavih misli, slika, elja ili #ilo koji drugi uvjeti iz #ilo kojih
izvora #ilo 1zikih ili ne 1zikih, ukljuujui moje ili od drugih oso#a,
#ia ili sistema uma #ilo koje vrste, ne mogu tetno utjecati na mene
niti mogu uzrokovati netone odgovore.
'rijeme je de1nirano mojim vremenom ukoliko nije drugaije
navedeno.
"dgovori e #iti oda#rani iz svih dostupnih izvora znanja i in;ormacija.
8etoda odgovaranja viska ili #ilo kojeg drugog sistema je slijedea$
Njihanjem dijagonalno desno i gore oznaava spremnost na
postavljanje pitanja
Njihanje okomito prema gore oznaava da je odgovor na
postavljeno pitanje *+
Njihanje vodoravno prema lijevo oznaava da je odgovor na
postavljeno pitanje N5
"kretanje viska u jednoj toki u smjeru kazaljke na satu
oznaava da nismo spremni uti odgovor na postavljeno pitanje
"kretanje u jednoj toki suprotno od smjera kazaljke na satu
oznaava da pitanje nije jasno de1nirano.
(rivremene promjene mogu #iti de1nirane s moje strane za vrijeme
postavljanja pitanja, koje nakon prestanka postavljanja pitanje prestaju
#iti u ;unkciji.
(romjene programa kao to su dodavanje, #risanje ili mijenjanje
mogu de1nirati samo ja i to iskljuivo uz pomo sistema od tri koraka
po mom iz#oru, koji zavrava sa reenicom$ =.raj programa, hvala=.
=8"3! %I, ,8I958 %I I *+ %I >I )75>+"?)75>+%+ (7"37+8= postaje radni
dio mog sistema radiestezije i stalno je na snazi sve dok ne odluim izvriti
#ilo kakve izmjene. .ada se koristi u radiesteziji ovaj program #i tre#ao imati
slijedee znaenje$
8ogu li znai$ Imam li odgovarajue doputenje@
,mijem li znai$ Imam li mogunosti da uspjeno o#avim ovaj
radiestetski zadatak i jesam li spreman?spremna@
*a li #i tre#ao?tre#ala znai$ , o#zirom na sve aspekte koji su vezani
uz ovu situaciju, da li je primjereno i prigodno ispitivati u ovom
podruju@
(A) -avrna provjera$ (itajte visak$ =9esu li odred#e ili promjene prihvatljive, jasne i
ne kontradiktorne, te spremne i otvorene za promjenu na moj zahtjev@=
+ko je odgovor =*+=, vi gotovi ste sa programiranjem.
+ko je odgovor =N5=, pitajte visak pitanja kako #i otkrili zato.
N+("85N+$ Nakon unosa programa u visak ne morate ponoviti programiranje
svaki put kada ga koristite. "ni su automatski aktivni i stalno na snazi sve dok ih vi
ne odluite promijeniti.
" 'aem (rogramiranju
Nakon to ste programirali uspjeno va visak, imate sve instrukcije i dogovore koji
su detaljni i paljivo osmiljeni #a kao i iskusan radiesteziolog. *o#ar dio svega
ovoga je da nije potre#no pamtiti sve detalje programa. (odsvijest to ini za vas.
,ve to tre#ate znati je da je programirana in;ormacija u podsvijesti i da e ona #iti
automatski na snazi kada ponete postavljati pitanja.
Nakon programiranja viska ponite sa vrlo lakim
pitanjima
! svoje oda#rano vrijeme i na oda#ranom mjestu postavite svom visku temeljita i
jasno de1nirana pitanja. 'ano je da od poetka krenete sa to jednostavnijim
pitanjima. (ogledajte oko se#e, pitajte visak pitanja kao to su$
=,jedim li u ovom trenutku na stolici@=
=*a li se u ovom trenutku dok postavljam pitanja nalazim u so#i@=
=*a li na se#i imam majicu@=
=*a li je majica crvene #oje@=
-a poetak ponite sa vrlo de1niranim i jednostavnim, te naoigled lakim pitanjima
kako #i se to #olje povezali sa svojom podsvijesti preko viska. )akoer je vano da
vaa pitanja za poetak ne #udu ona za koja ste emotivno vrlo vezani, jer vam u
tom trenutku stvarno nije vano sjedite li na stolici, krevetu ili podu vaeg stana, te
nosite li crvenu, zelenu ili crnu majicu. 8oda ete u poetku rada s viskom imati
iskustva da vam visak na isto postavljeno pitanje daje svaki put drugaiji odgovor.
Nemojte se o#eshra#riti ve nastavite i dalje postavljati vrlo jednostavna i
emotivno nevezana pitanja. , vremenom ete primijetiti kako je va visak postao
temeljitiji u odgovorima i kako ovih nedoumica vie nema. 7adite na navedeni
nain neko vrijeme, #udite uporni i ponavljajte ovo u isto vrijeme i na istom mjestu
iz dana u dan.
Nakon ostvarene veze s viskom (vlastitom
podsvijesti)
.ada ete se osjeati sigurnijima i kada ete razviti povjerenje u va visak, te kada
ete se jae povezati s njim, tek onda ga pitajte da li je potre#no da opet unesete
primarni program. !koliko je odgovor *+, uinite tako. !koliko je odgovor N5 tada
ste programirali va visak pravilno. )ek tada moete unijeti izmjene u va
postavljeni program ili ga promijeniti. ,ada moete napredovati kako elite i samo
ne#o vam je granica.
N+("85N+$ 'rlo je vano da #i, svaki put kada unesete promjene u osnovni
(primarni) program, tre#ali pitati visak =8ogu li, ,mijem li i *a li #i tre#ao?tre#ala
postaviti pitanja vezano uz odreenu temu. !koliko je odgovor *+, nastavite dalje.
!koliko je odgovor N5, imajte povjerenja u njegovu procjenu.
Bto je zapravo visak@
.roz ovaj tekst uporno se spominje visak, a zapravo moe #iti kao to je navedeno
#ilo koji drugi alat uz pomo kojega moete lako i jednostavno postavljati pitanja.
'isak je vrlo praktian jer ga je lako nositi sa so#om i nesmetano ga se moe
koristiti.
'isak je zapravo ureaj ili alat uz pomo kojega komuniciramo sa naom
podsvijesti. "dgovore na sva pitanja ima naa podsvijest. .ako su ljudi s
vremenom prestali komunicirati sa svojom podsvijesti pronalazili su naine kako
uspostaviti kontakt s njom. Bto je raljarstvo ili radiestezija nego direktna
komunikacija sa naom podsvijesti. *rei visak na gore opisani nain, tijekom
postavljanja pitanja, naa podsvijest daje nam odgovore vrlo #lagim i nezamjetnim
trzajem ruke koja na taj nain pokree visak. Bto mi za pravo ne shvaamo je da
nismo programirali visak ve nau podsvijest. 'isak je samo vizualni instrument uz
pomo kojega si mi moemo na vidljivi nain predoiti odgovore koje nam ona
daje. Nakon to ete raditi sa viskom dovoljno dugo shvatit ete da vam on
zapravo nije ni potre#an i znat ete kod postavljanja pitanja oslukivati odgovore
koji dolaze du#oko iz vas.
Radiestezija bez pribora

Branimir Galekovi, dipl.ing.
(Predavanje odrano u Klubu radiestezista 23.5.2007.)

to je, a to nije radiestezija?
Pod radiestezijom se smatra postupak kod kojeg se u sutini na odgovaraju!e" mentalnim
putem postavljeno pitanje" o#ekuje radiestezijski odgovor $a ili %e. &vi ostali odgovori tipa
'moda(" 'nesigurno(" 'pitanje nije dobro postavljeno(" 'zabranjeno pitanje( itd. su samo
podvrsta mogu!i) radiestezijski) odgovora.
*ntuitivni uvidi o osobama" stvarima ili doga+ajima" kod koji) nije mentalnim putem
postavljeno pitanje s o#ekivanim odgovorom $a ili %e" nisu radiestezija.

Malo podsjeanja na osnovni radiestezijski predpostupak
Prije nego zapo#nete s radiestezijskim radom uvijek postavite slijede!a pitanja.

&,*-., /*0 zna#i imam li doputenje0

,123 /*0 zna#i jesam li spreman i u stanju0

45.67, /*0 zna#i je li to prikladno0

8 traiti osloba+anje od sugestija i autosugestija

Zapaanja Alison Cooke
9rlo su interesantna slijede!a zapaanja i savjeti 7lison :ooke" koja se ina#e
pro;esionalno bavi is<jeljivanjem te)nikom 4erapeutskog dodira (4)erapeuti< tou<))" to je
u sutini jedna od bioenergeti#arski) te)nika. 1na daje savjete polazni<ima razni)
radiestezijski)" is<jeliteljski) i sli#ni) drugi) kon;eren<ija" ali se to moe jasno primijeniti i
na ovakva predavanja ili na" re<imo" dolazak u klub i sluanje diskusija.

Prolo sam ljeto prisustvovala radiestezijskoj kon;eren<iji po drugi put za redom. Koristim
visak nekoliko godina" ali nikad nisam imala osje!aj da sam stvarno nau#ila kako ga dobro
koristiti" tako da sam po)a+ala predkon;eren<ijski osnovni radiestezijski te#aj. 4e#aj je bio
divan daju!i mi vrlo potrebno povjerenje u koritenju razli#itog radiestezijskog pribora.
5adioni<a tijekom kon;eren<ije ponovno je bila izvor inspira<ije i u#enja.

1. Ne zatvarajte vrata opaanjima
%ekoliko puta tijekom kon;eren<ije slu#ajno sam #ula ljude kako govore stvari poput '9e!
sam ga sluao.( *li '&vi oni govore iste stvari.( *li '%emaju nita novoga za re!i.(
=amiljam da je neka poruka koja je predstavljena na radioni<i mali krui! u sreditu
velikog kruga" komadi! jedne velike pite. ,oete podijeliti krug unutar kruga u mnoge male
djeli!e" male komadi!e pite. &vaki u#itelj vam daje jedan komadi! <jeline. %i jedan u#itelj
vam ne daje sve komadi!e. Pojedini u#itelji dolaze sa svojim vlastitim na#inom
razumijevanja stvari i to podijele s vama. -edan na#in 'gledanja( moe vam pomo!i da
sagledate vie od <jeline nego neki drugi na#in. 9a posao kao u#enika je da sluate taj
novi na#in 'gledanja( od svakog u#itelja" to novo opaanje.
Prema tome ne zatvorite vrata opaanju misle!i da nema nita novog. ,orate obratiti
panju da to #ujete. ,ogu!e je potrebno da zatvorite o#i kako bi smanjili smetnje" ali
paljivo sluajte s otvorenim i nekriti#nim umom.

!. Mo"ue je potre#no da $ujete poruku vie ne"o jednom%
>esto oni koji govore da su 'to #uli ve! prije( samo su to sluali prije" ali nisu #uli. *mam
u#enike koji su mi doli ponoviti te#aj 4erapeutskog dodira" jer i) na to poti#emo. >esto mi
kau da i) nji)ovi drugi u#itelji nisu nau#ili izvjesne stvari. 3 stvari" oni su i) tome u#ili" ali
oni jednostavno nisu bili spremni da prime tu poruku u tom trenutku. >esto kad po prvi put
u#imo odre+ene stvari toliko mnogo toga novoga i toliko brzo nam dolazi da nam je
potrebno neko vrijeme da usvojimo to smo prvi put #uli" a zatim se moramo vratiti po
drugi put da bi #uli ostatak. 3 stvari" ako znate da je u#itelj dobar" dobra je ideja ponovno
se vratiti i ponovno pro!i te#aj" jer svatko !e uvijek nau#iti nove stvari" ste!i nove spoznaje.
-a nikad ne pou#avam na svojim te#ajevima dvaput na isti na#in" uvijek nastojim da to
bude sve bolje. 4ako+er je dobra ideja da se ode kod nekoliko u#itelja kako bi se dobilo
razli#ite komadi!e pite kako je to objanjeno u prvom dijelu.

&. 'klonite tri o#i$ne rije$i iz svo" rje$nika
Kako sam lunjala po kon;eren<iji slu#ajno sam #ula mnoge razgovore. *z ti) razgovora
pokupila sam neke obi#ne rije#i koje bi bilo bolje ukloniti iz vaeg rje#nika.
Ne mogu: &vi mi to znamo" ali mali podsjetnik nikad nije na domet. -edan od darova koje
sam primila od svoji) roditelja bila je odbojnost prema rije#i ne mogu. Kad god bi) rekla
'%e mogu( moj ota< je podignuo svoja ramena i namrgodio svoje obrve i rekao" '%e postoji
tava rije# kao 'ne mogu(. 7ko ne uspije od prve tada pokuaj" pokuaj" pokuaj ponovo?(
Samo/Jedino: 1ve dvije rije#i se koriste na isti na#in #esto s rije#ju ali. .vo nekoliko
re#eni<a za ilustra<iju@ '-a sam samo ku!ani<a (nadomjestak za poloaj).( &ada #ujte '-a
sam ku!ani<a.(
-este li radiestezist0( '$a" ali ja znam samo koristiti visak.( &ada posluajte odgovor na
drugi na#in@ '$a" ja znam kako koristiti visak.(
4raite li vodu0( '3stvari da" ali naao sam samo dva izvora.( (&kriveni dodatak@ %e 3500
izvora poput *vana 5adiesteziste" pa ne mogu re!i da sam stvarno dobar.)
Kad u re#eni<i koristite 'samo( ili 'jedino( tada pokuavate opravdati sebe na neki na#in jer
ste manjkavi. 9i umanjujete svoju snagu.
Kad uklonite iz re#eni<e 'samo( ili 'jedino(" tada ste sposobniji.(

(. ) pri$ama
>ula sam mnogo ljudi koji pri#aju svoje radiestezijske pri#e. %ae su pri#e vane" one
potvr+uju ono to smo napravili" i u pripovijedanju #ine ova iskustva stvarnijima u naem
umu" izgra+uju!i nae povjerenje. 7li budite oprezni kako pri#ate svoje pri#e.

Ovdje su dva zapaanja:
*a li stvarno sluate?
$ok sam sluala ljude koji pri#aju svoje pripovijesti #ula sam neke izvanredne pri#e.
9idjela sam ljude koji su podijelili svoje pri#e tako da su izazvali suze u mojim o#ima i ja
sam u#ila iz ti) pri#a. 4ako+er sam #ula ljude koji su sluali pri#e" ali su se teko mogli
savladavati a da ne prekidaju govornika kako bi mogli ispri#ati svoje pri#e. 1ni su se pravili
da sluaju" ali nikad nisu #uli druge pri#e. 4o je vrsta osporavanja da se vidi tko ima
najbolje iskustvo koje moe podijeliti s drugima. Ponovno se uuljao ego. &luajte jedni
druge i uivajte u pri#anju svi) vai) pri#a.

+re#a li "ovoriti ,-a. ili ,Mi.? (1 ovome neka svatko sam razmisli)
Aeljela bi vam sugerirati da ako suvie #esto ulovite sebe kako govorite '-a( u pri#anju
svoji) pri#a" da se moramo podsjetiti na izvor naeg znanja i uspje)a u radiesteziji.
Posluajmo ovu pri#u. '-a sam pozvan da iza+em radiestezijski prona!i izvor. -a sam
izaao i naao stanovito mjesto i rekao sam im da bi mogli imati B000 litara u minuti na
dubini od C0 metara.(
7ko sve nae pri#e zvu#e poput ove" tada ste zaboravili na izvor vaeg uspje)a. Kao
radiestezisti mi smo kanal za univerzalno znanje" 'izvor(" koja god bila vaa rije# za 6oga.
5adimo sa devasima na zemlji" majkom zemljom i univerzalnom svije!u. *majte to na
umu i kora#ajte smjerno s izvorom (vaim 6ogom). 1sjetite stra)opotovanje pred
darovima koji su vam dani i prisjetite se da kaete" ',i smo bili u stanju na!i vodu na C0
metara.(
Posluajte jednog is<jelitelja koji kae '%e znam kako se to desilo" ali na neki na#in tumor
ene je i#ezao.( 1n zna da je on samo dio is<jeliteljske jednadbe. 1n pomae is<jeljenje
zajedno s 'izvorom( i svim svojim nevidljivim (barem za mene) pomaga#ima.

D D D

Prije nekoliko godina doao sam nekako samostalno do 'otkri!a( da mogu dobiti
radiestezijske odgovore bez koritenja ikakvog materijalnog pribora" tj. pomo!u ne#eg to
bi se moglo zvati 'govorom tijela(. Kako do tada nitko nikada nije u naim radiestezijskim
krugovima (mislim u Ervatskoj) govorio niti pisao o tom ;enomenu (barem se ja nisam s
time sreo) to sam do pred neko vrijeme tu spoznaju drao za sebe.
* onda sam 'sur;aju!i( po internetu" na svoje iznena+enje" naletio na #lanke koji pokazuju
da je u posljednji) nekoliko godina u radiestezijskim krugovima u .ngleskoj" 7meri<i"
Kanadi i Fran<uskoj" odnosno u nji)ovim udruenjima" dosta popularna tema radiestezije
bez pribora. 3 okviru pojedini) po#etni#ki) te#ajeva odma) se u#i i o 5adiesteziji s
priborom i o 5adiesteziji bez pribora. %aalost najpoznatiji objavljeni tekst koji se odnosi
na tu temu i koji svi <itiraju i slui kao uzor je bez ikakvi) slika i dosta tur" ali nadam se da
!e svatko sa svojom radiestezijskom domiljato!u sigurno biti u stanju iskuati na pravi
na#in navedene metode.

1vdje treba spomenuti da oko termina pribor postoje dva s)va!anja. -edan" i to
prevladavaju!i" stav je da se pod priborom smatra svaki radiestezijski pribor kao visak"
ralje" /Gantene" biotenzor i sli#no" tj. razni materijalni predmeti. $rugi je stav da u stvari
nitko ne radi radiesteziju bez nekakvog pribora. 5azlika je jedino u tome je li pribor izvan
tijela ili u njemu. Kao radiestezist bez pribora vi trenirate sebe da koristite razli#ite dijelove
tijela da budu pribor za radiesteziju" bile to obrve" noni pala< ili ruke. 4ako s)va!eno vi
ipak imate pribor. 4o je isklju#ivo stvar osobnog s)va!anja i de;iniranja. -a !u se prikloniti
prevladavaju!em stavu.



/adiestezija #ez pri#ora
$evi<eless $oHsing G or $oHsing Iit)out 4ools

b !an "ilson

5adiestezija bez pribora J momentalno najpoznatiji sustavi (K. izdanje)

!#N "$%SON bio je ovla&'eni elek'ro(inenjer koji je dospio u radies'eziju kako bi odredio
udaljenos' do kvara na 'ele)onskoj opremi i zabavljao se 'ime na za*'jev ljudi. +, godina
kasnije on je pro)esionalni radies'ezis' i -'erapeu'ski is.jeli'elj/ koji je imao svoju vlas'i'u
is.jeli'eljsku kliniku u blizini %ondona. Bio je spe.ijalis' za is.jeljivanje ivo'inja, za &'e'na
mjes'a i paranormalne sme'nje. 0ik pred Novu godinu preminuo je od sr1anog udara.

2remda je radies'ezija bez pomagala izuze'no korisna u mnogim si'ua.ijama 3 prema
mojem mi&ljenju radies'ezija s viskom ili ra&ljama e ipak ops'a'i jer su oni neke vrs'i sidra
koje je po'rebno na&oj namjeri da se kon.en'rira na subjek' ili objek'./

Po#etni<i !e ustanoviti da je radiestezija bez pribora na neki od mogu!i) na#ina puno
laka nego s priborom" ali ne postoji na#in koji odgovara svima. 3 osnovi ljudi su 'pipav<i(
(Ltou<)iesL) ili 'osjetil<i( (L;eeliesL) J njima je prirodno da rade radiesteziju bez pribora ili
dodirom odnosno gibanjem" ili osjetom. 3 svakom slu#aju" kad jednom ljudi zapo#nu
iskuavati svoj vlastiti sistem radiestezije bez pribora u realnom ivotu" ukoliko nemaju
potporu grupe" relativno slaba reak<ija puno prije dovodi do gubitka vjere nego slaba
reak<ija kod radiestezije s priborom" stoga zapo#eti s radiestezijom bez pribora nije u
stvari tako prakti#no kao zapo#eti s priborom.

Postoji nekoliko razli#iti) sustava radiestezije bez pribora za koje sam ja #uo" a mi !emo
se pozabaviti sustavima i dodira i osjeta.
/eak0ija tijela
Kad zapo#nemo s ovim radom nije nam poznata reak<ija naeg tijela" pa postavite svoje
pitanje i jednostavno ostanite pripravni na bilo kakvu zamjetljivu senza<iju ili trzaj dijela
tijela ili gibanje. 9ie od 50M ljudi ima reak<iju neke vrste u ru<i J dva prsta se me+usobno
razmi#u ili primi#u" ili sti!u ili otvaraju.
7utor kae@
*majte na umu da ova energetska senza<ija uvelike varira od jedne do druge osobe i od
pitanja do pitanja. %aglaavamo vrlo veliku raznolikost senza<ija koje se mogu doivjeti.
*zme+u ostalog@
1sje!aj bo<kanja <ijele ruke ili samo dijela ruke
Poput povjetar<a njeni osje!aj koji pue preko ruke
Eladna doza zraka
%eto poput pritiska koji priti!e na nevidljivu barijeru
Poput otri<e osje!aj kao da nevidljiva otra otri<a priti!e na ve!i ili manji
dio vae rukeNprstiju
1sje!aj zujanja u <ijeloj ili dijelu vae rukeNprstiju
%jean pritisak na jagodi<e prstiju
-asno izraeno bo<kanje ili otra senza<ija samo u jednom prstu ili samo
dijelu jednog prsta
1sje!aj 'tutnjave( u dlanu ruke
/inija energije koja se iznenada javlja preko dijela ruke

4o su samo neke od uobi#ajeni) reak<ija. 1bi#no se osje!aju u lijevoj ru<i" ali katkada
tako+er i u desnoj ru<i" a katkada i u obje ruke. &enza<ija je katkada vrlo lagana i o#ita.
$rugi put ona je suptilna. 5ijetko je ista za dva razli#ita pitanja. >ini se da se mijenja
ovisno o pitanju i odgovoru.(

'prite prstom i osjetite
Postavite pitanje i uprite prstom u mogu!e odgovore" koje ste mentalno doveli u vezu s
prstima ruke s kojom ne upirete. *zrazita senza<ija (#esti su ubod ili pe<kanje u vratu ili
unoj resi<i) ozna#ava 'da(. %iste uspjeli0 Pokuajte.

Nevidljivi #alon
3potrijebite jednu ruku za osjet" a drugu (ili zid) kao zid. Postavite pitanje i pomaknite ruku
prema 'zidu(. %evidljivi balon (ili bodljikava lopta" ili )ladno podru#je" itd.) dobiven u tom
na#inu ozna#ava 'da( J ve!i i tvr+i" sigurniji. ,oete se nastaviti igrati s tim na razne
na#ine J npr. da imate balone koji ozna#avaju 'ne(" ili da imate razli#ita podru#ja na zidu
za dijagnosti<iranje balona koja vam pruaju izbor" brojeve" vrijeme itd. '6alon( se #esto
koristi za osjet aure i energetski) tijela.
+reptaj
$rite svjesno svoje o#i otvorenima i zamislite svoje pitanje. 1#ekuje se treptaj ukoliko
odgovor treba biti 'da(. Kod u#enja #esto pomae usredoto#enje na mogu!e
odgovore. %eki ljudi imaju dva treptaja za 'ne(" jedan za 'da(.
7ko niste sigurni je li treptaj prirodni ili radiestezijski" tada ili ponovite vjebu ili uzmite visak
(ralje) ili neki drugi vama pogodni na#in. %akon nekog vremena uo#iti !ete razliku.
1rst2pala0
4rljajte me+usobno prst i pala< i zamislite pitanje. 1sje!aj gruboga ozna#ava 'da(" ali vi
moete imati drugo miljenje da vam grubo na prstu ozna#avaju!i 'ne(. 'Psioni#ki(
(radiestezijski) lije#ni<i slue se s tim u svojem depu da bi vrili potajno dijagnozu.

*vostruki stisak
%jeno pritisnite zajedno va desni pala< i kaiprst" okruite i) sa sli#nim pritiskom na
lijevoj ru<i" postavite pitanje i pokuajte otvoriti va desni spoj pritisnut lijevim. 3spje)
ozna#ava 'da(" neuspje) 'ne(. 9arijanta toga koja se koristi u kineziologiji je@

3an$ana veza 2 *va prstena
1blikujte dva stiska" ali ovaj put kao dvije karike lan<a" gdje jedna prolazi kroz drugu@
postavite pitanje i pokuajte i) razdvojiti. 3spje) O da" ako se lijevi stisak ne otvori O ne.
9arijanta s jednom rukom na temu stiska je@

4pljoteni stisak
%jeno zatvorite zajedno kaiprst i pala< i postavite pitanje. 7ko se stisak intenzivira sve
dok se gotovo ne spljoti" to je snani 'da(. 7ko nema gibanja nakon prvog dodira ili se
stisak #ak otvori O ne.
%asuprotni pal<i
&tavite dlanove ispred sebe kao da titite svoj trbu)" s osam prstiju koji vise prema dolje
gotovo paralelno i sa dva pal<a prema gore" priti!u!i #vrsto jedan prema drugom u
obrnutom slovu 9. Postavite pitanje i dva pal<a !e se iznenadno pomaknuti od vas za 'da("
a prema vama za 'ne(. 3 mom slu#aju otkrio sam da odma) mogu dobiti grubo brojeve do
B0" jer su gibanja pal<a stupnjevana unutar podru#ja od P0 stupnjeva.

Za5vat rukom
Postavite pitanje i gurnite svoju desnu ili lijevu ruku otro dolje kao da mislite u)vatiti
odsko#enu tenis lopti<u. 7ko se aka spontano zatvori to zna#i 'ne(" rairi" 'da(.

4pirala 64link78
&linkQ( je jedna od oni) me)ani#ki) metalni) spiralni) zavojni<a koje ako i) stavite na vr)
stubita i pritisnete" ona !e se lagano prekoba<ivati do dna stepenita. =amislite da drite
jedan slinkQ uspravno u svom desnom dlanu" stavite svoj lijevi dlan tik do njega ali nie"
poput stepeni<e" te postavite svoje pitanje. 7ko osje!ate da 'slinkQ( dolazi u va lijevi dlan
(iNili vae ruke se podiuNsputaju da bi izravnale promjenu u teini) to ozna#ava 'da(.
9itavo tijelo
&tanite uspravno i postavite pitanje. /agani naklonNzakretNokret O daR drugi na#in O ne.
=astanite s panjom pred (re<imo) tezgom s jajima u supermarketu. Fiksirajte kutiju za
koju ste zainteresirani sa svojim oko sokolovim i zapitajte" 'jesu li ova jaja dobra i <ijela0(
%eznatni naklon O 'da(" lagano svijanje prema natrag O 'ne(.
%eki ljudi koji su to pokuali otkrili su da se zakre!u umjesto naklanjaju" a jedan #ovjek je
otkrio da je njegovo naklanjanje bilo stupnjevano" pa ako su jaja bila zaista vrlo svjea" on
je izveo japanski naklon prikladan za -apanskog :ara.
(%isam ga pitao to se deava ako su jaja potpuno trula.)
1kretanje zgloba
*spruite svoju ruku u poloaju kao da se rukujete s nekim nevidljivim" s pal<em prema
gore. =amislite pitanje. 5uka !e se zakrenuti u smjeru kazaljke na satu za 'da(" obrnuto od
kazaljke na satu za 'ne(. *li katkada obrnuto" a vi to moete provjeriti svojim test pitanjem.

+rljanje jezikom
4rljajte jezikom po nep<u i postavite pitanje. Erapavo O da.

4i"naliza0ija rukom
%eka nadlakti<a bude oputena uz vae tijelo" a podlakti<a u )orizontalnom poloaju
prema naprijed (/ oblik). 7ko se nakon to postavite pitanje vaa ruka okrene da dodirne
vae tijelo to je snani 'da(R ako je to samo djelomi#no to je djelomi#ni 'da(. ,oete koristiti
kut pomaka da bi tome pridijelili svoje brojeve ili postotke" kao u radiesteziji pomo!u 'sata(.
7ko se okrene prema van to !e biti po#etak reak<ije 'ne( i vi moete tome dati mentalno
stupnjevanje za 'ne( ili koristiti drugu ruku. Kao i kod radiestezije pomo!u sata 'vieGdaG
negoGda( indika<iju ako vaa ruka snano pritisne va trbu). 4o zna#i da je 'da( snaniji
nego to su grani<e vaeg pitanja doputale. 7ko ste re<imo postavili vae pitanje 'je li
ona prola na ispitu0( to moe zna#iti da je prola izvrsno. &li#no je 'neGvie negoGne( u
'ne( na#inu.
+reperenje prstiju
$rite ruke mlitavo objeene i postavite pitanje. Prsti jedne ruke trepere kao zavjesa na
povjetar<u O da. $ruge ruke O ne.

:imanje
$rite glavu uspravno ali bez napora tako da samo to ne padne. Postavite pitanje.
%e)oti#no jedno 'kimanje( O da. '%e( moe biti 'kimanje( na stranu ili trzaj prema natrag.

1rekap$anje. 3 svim ovim slu#ajevima zna<i mogu za neke pojedin<e biti obrnuti" ili
snagom volje" ili protivno vaoj volji kad se osje!ate umorno (to se katkada zove
'prekap#anje(). ,orate otkriti to je to postavljaju!i utvr+ena pitanja poput 'to je moje
da0(
/o#ot2nos (podru#je pogleda 8 treptaja)
Kao u 'Kimanje( ali usmjerite pogled prema naprijed i postavite pitanje na koje !ete dobiti
odgovor pomo!u ne#eg u vaem vidokrugu ('koja dinja ima bolji okus0(). $ozvolite nosu
da pokae odgovor. $rugi na#in opisa bi mogao biti@
Pomi#ite o#i preko s<ene s lijeva na desno zamiljaju!i okomitu liniju pokazivanja.
%e)oti#ni treptaj zna#i@ traeni slatkii su na toj liniji.
$rite o#i u toj liniji i pozorno motrite goreGdolje. 4reptaj zna#i@ vi to promatrate. 4o je
naro#ito pogodno kad skupljate kamenje ili koljke na plai. &a#uvajte rezervni treptaj za
neto to je skriveno ispod gornjeg sloja (slojeva). 9rlo dobro za supermarkete gdje je
nabolje vo!eNpovr!e nekako na dnu )rpe. 4raite na odabranim koordinatama dok ne
dobijete treptaj. Korisni<i ovog sustava gotovo da izgledaju poput robota.
4ustav ,sata.
*skusni radiestezisti u stanju su koristiti ve!inu ovi) na#ina. Po#etni<i koriste obi#no barem
jedan na#in" koji i) beskona#no veseli. &ustav sata je korisni indikatorski sustav sa i bez
pribora i odli#an na putovanju s volanom koji je pri ru<i. Koriste!i stvarni ili vizualizirani
broj#anik sata" moete imati stupnjeve za da i ne po#evi od B2 sati i kre!u!i se u smjeru
kazaljke na satu ili suprotno tome dok ne do+e do 'stop( reak<ije. 9jerojatno imate prirodni
smjer za da J to ne mora biti uvijek u smjeru kazaljke na satu J pa onda najprije potraite
'pokai mi moje da(. 7ko je re<imo vae 'potpuno da( na 3 sata to je obi#no" dobit !ete
neke odgovore na K sata G to je 'vieGdaGnegoGda( reak<ija (vidi naprijed). &at se u trenu
moe promijeniti da bi imao koje mu drago zna#enje korisno za postavljeno pitanje.
5onio<i ga sada koriste da utvrde dubinu vode na logaritamskoj bazi J tj. B sat zna#i B0
stopa" 2 zna#i B00 stopa" 3 zna#i B000. Potrebne su vam logaritamske tabli<e da odredite
to jedan i pol zna#i" jer moete 'prekop#ati( sat na 'desetke stopa( i startati iz po#etka.
Podru#je izme+u 5 i 7 sati se moe koristiti za 'idiotsku( reak<iju@ 'pitanje nije dobro
postavljeno(.

$an Iilson 2 -ulQ 2003
%edavni doda<i
(Prijedlozi dobiveni iz Fran<uske)

1odizanje prsta (:arole %ormand)
Postavite zglob ruke na prsa ili naslon stol<a tako da se prsti mogu slobodno gibati i da su
isprueni. =atraite da se jedan podigne na signal 'da(. Kad se jedan podigne" zatraite da
se neki drugi podigne za signal 'ne(. 4o isto u#inite i s ostalima za druge odgovore. ,orate
biti sigurni da niste prste pomaknuli svojom voljom. 7ko vam je drae izaberite koji prsti su
signal za koje odgovore" ali koristite samo jednu ruku. ,oete zamijetiti bo<kanje ili neku
drugu senza<iju.
3 budnom stanju ova metoda moe za)tijevati odre+eno vrijeme i odre+eni napor. Pod
)ipnozom rijetko je da to ne ;unk<ionira. Katkada je nekim ljudima to lake od koritenja
viska.

)sjet rukom (Frederi< 1rtiz)
%a naim mjese#nim sastan<ima bila je osoba koja je pravila nagla gibanja svojom rukom.
1n je objasnio da on mjeri" re<imo" 'iznos vibra<ije( pomakom svoje ruke prema naprijed i
kad dosegne brojku on osje!a toplinu" ili )ladno!u" ili bo<kanje.
i
1ritisak prema natra"
3 supermarketu on bi uzeo bo<u vina u svoju lijevu aku i svoju desnu podlakti<uG
nadlakti<u" dre!i ravno prema dole" osje!ao bi pritisak prema natrag koji bi potvr+ivao da
je vino prikladno za njegovu ve#eru J ili ne ako nije. 4o je korisno za mnogo stvari.
Pokuajte?

Prolazak s dvije ruke
a) Postavite dlanove svoji) ruku priljubljeno na na#in molitve u razini li<a.
b) &pustite lijevu ruku na razinu struka.
<) Kon<entrirajte se na svoju desnu ruku" koja ostaje u podignutom poloaju.
d) Postavite pitanje na koje se moe dobiti odgovor jednostavnim $a ili %e od svoje lijeve
ruke. %eka oko vas bude dovoljno prostora" te protegnite svoje lijevo rame prema natrag
na lijevo koliko god moete. Pomaknite svoju lijevu ruku od natrag prema naprijed i prema
svojoj desnoj strani ali ispod svoje desne ruke.
*majte na umu da je lijeva ruka uvijek najmanje <<a 30 <m ispod podignute desne ruke i to
<ijelo vrijeme. 1bje ruke nisu %*K7$ jedna nasuprot druge u istoj razini.
e) 7ko je odgovor '$a( osjetit !ete energiju ili pritisak ili samo snanu ;izi#ku tenden<iju da
se vaa lijeva ruka zaustavi prije nego to dosegne razinu desnog lakta.
7ko je odgovor snani '$a(" lijeva ruka !e se zaustaviti gotovo odma). Kod slabog '$a(
biti !e blie naprijed. 7ko se lijeva ruka zaustavi ispod desnog lakta" to zna#i '%e znam(.
7ko lijeva ruka gibaju!i se prolazi to#no desni lakat ispod desne ruke" tada je odgovor
'%e(.
,udro je vjebati ovaj postupak opet i opet kako bi mogli koristi senza<iju u svojoj lijevoj
ru<i. %ajjednostavniji na#in vjebanja je postavljanje $aG%e pitanja za koje vam je ve!
poznat odgovor. >esto su najbesmislenija pitanja najbolja za vjebanje.


1sjet vlastite aure
1bzirom da znate osjetiti vlastitu auru primi<anjem svoji) dlanova to moete primi<ati
me+usobno svoje dvije ruke i zapovjediti svojoj auri da bude ovdje za 'da(" a ne za 'ne(.
Pun pogodak J imate uspostavljen radiestezijski sistem bez pribora koji djeluje.

/adiestezija rukom (*an Pegler)
Kad ste jednom stekli poneto iskustva s raljama ili viskom moete poeljeti pokuati ono
to se zove 'radiestezija bez pribora(. 7ko to moete s)vatiti" radiestezija samo pomo!u
vai) ruku je velika korist te je vrijedno utroiti neto vremena pokuavaju!i to nau#iti.
Postoje mnogi na#ini za provo+enje radiestezije bez pribora i samo je stvar utvr+ivanja koji
je pogodan za vas. %e postoji ni jedan na#in koji je 'ispravan(.
%au#io sam slijede!i na#in od uspjene radiestezisti<e iz $orseta" .ngleska. *deja je
nagnuti lagano prema naprijed svoju desnu ruku (ili lijevu ako ste ljevoruki) i pustiti ju da
labavo visi" te jednostavno koristi <ijelu ruku kao visak. -ednostavno trebate ustanoviti
svoje 'da( i 'ne( reak<ije" ali to !e vjerojatno biti isto kao i kod vaeg normalnog viska.
$rugi na#in je drati svoje ruke na razini solarnog pleksusa i pritisnuti pal<e da se dobije
neka vrst 9Goblika (vidi sliku) usmjerenog prema vaim prsima. 4o je jedan na#in koji ja
koristim. Kad dobijem pozitivnu reak<iju ravnotea se izgubi i moje ruke padnu prema
dole. =a negativnu reak<iju umjesto ruku pal<i padnu prema dole.


5adiestezija bez pribora

-e li ,/adiestezija #ez pri#ora. ,4tvar e"a. koja se uuljala u svijet radiestezije?
67lison :ooke)
,ogu!e si ja zamiljam" ali mi se #ini da sam #ula puno o radiesteziji bez pribora na
proloj kon;eren<iji" a to nije bila tema prijanji) kon;eren<ija. >ini mi se da katkada #ujem
notu ponosa u glasu oni) koji govore da su oni radiestezisti bez pribora. $obila sam utisak
da neki osje!aju da ako ste radiestezist bez pribora" tada ste moda napredniji od oni)
radiestezista koji koriste visak" /Gantene ili drugi pribor.
Eej" ja sam radiestezisti<a bez pribora (barem je to ono to bi) rekla da radim kad
pro<jenjujem polje na po#etku tretmana 4erapeutskog dodira) koja pokuava nau#iti kako
koristiti visak. 1vdje pokuavam nau#iti kako koristiti 'pribor(" a vi ljudi pokuavate se
otresti vaeg 'pribora(. Kakav #udni svijet? Pribor ili ne" svi dolazimo do isti) istina" od
razli#iti) komadi!a.
1sobno meni stvarno odgovara da imam svoj visak koji mi govori. 9olim ga i koristim ga.
Pa molim nemojte po#eti koristiti 'samo( ili 'jedino( kad govorite o koritenju pribora za
radiesteziju ili radiesteziji 'bez pribora(" &vi smo mi radiestezisti isti) odlika" bez obzira
jesmo li po#etni<i ili eksperti" jesmo li nali jedan izvor ili gomilu" koristili visak ili svoj nos
za radiesteziju. &vi mi smo na pravom mjestu na svom putu. %itko se ne bi trebao osje!ati
in;eriornim ili nikog ne bi trebalo dovesti u situa<iju da se osje!a in;eriornim.

Ne poelite #iti netko dru"i
Kako se druimo na tim kon;eren<ijama to #ujemo mnoge pri#e. *z ti) pri#a moete nau#iti
razne stvari. *z svojeg vlastitog pri#anja pri#e potvr+ujemo to moemo u#initi i dobivamo
samopouzdanje. &vatko ima razli#ite stupnjeve darova. 9rlo je lako pasti u zamku
prieljkivanja tu+i) darova" znam" ja to radim. 6udite njeni prema sebi. 9eli#ajte darove
drugi)" ali veli#ajte tako+er i svoje darove. Kao to sam rekla" svatko od nas je na svojem
pravom mjestu. 7ko previe prieljkujemo i previe se trudimo" to samo postaje tee.
%ajbolje je jednostavno dozvoliti stvarima da se dese. 6ilo bi divno kad bi svi mogli #uti
svoje an+ele i vidjeti aure" ali za sada mnogi od nas to ne mogu. 6udite sretni takvi kakvi
jeste i nastavite radosno na svom du)ovnom putu.
* tako" kad prisustvujete kon;eren<ijama i radioni<ama ostavite otvorena vrata za nove
uvide" ja#ajte sebe uklanjaju!i samo i jedino iz svog rje#nika" stvarno sluajte pri#e drugi) i
veli#ajte svoje darove i darove drugi). %a taj na#in moete i!i mirno svojim putem uivaju!i
u svakom trenutku i dozvoljavaju!i #udesnim stvarima da se otvore.