1

S
S
r
r
e
e
d
d
n
n
j
j
a
a

k
k
o
o
l
l
a
a

A
A
m
m
b
b
r
r
o
o
z
z
a
a
H
H
a
a
r
r
a
a

i
i

a
a

M
M
a
a
l
l
i
i
L
L
o
o

i
i
n
n
j
j





P
P
o
o
m
m
o
o
r
r
s
s
k
k
o
o

p
p
r
r
a
a
v
v
o
o


s
s
k
k
r
r
i
i
p
p
t
t
a
a
z
z
a
a
3
3
.
.
r
r
a
a
z
z
r
r
e
e
d
d


p
p
r
r
i
i
p
p
r
r
e
e
m
m
i
i
l
l
a
a
A
A
l
l
d
d
i
i
n
n
a
a
B
B
u
u
r
r
i
i

2
SADRAJ:
1. STVARNA PRAVA NA BRODU ........................................................................................ 5
1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA, PRAVO VLASNITVA ........................................ 5
1.1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA .............................................................................. 5
1.1.2. PRAVO VLASNITVA .............................................................................................. 6
1.2. UGOVORNO I ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA BRODU, HIPOTEKA
(PRIVILEGIRANA POTRAIVANJA) ................................................................................................... 6
1.2.1. HIPOTEKA NA BRODU .......................................................................................... 6
1.2.2. PRIVILEGIJI NA BRODU ....................................................................................... 8
1.3. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA ...................................................................................... 9
2. SUBJEKTI POMORSKOG IMOVINSKOG PRAVA .....................................................10
2.1. POJAM I FUNKCIJA BRODARA ..............................................................................10
2.1.1. BRODAR (SHIP-OWNER) ......................................................................................10
2.1.2. OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA ....................................................10
2.2. NARUITELJ PRIJEVOZA, KRCATELJ, PRIMATELJ, OTPREMNIK, SLAGA,
KONTROLNA KUA .............................................................................................................................13
2.2.1. NARUITELJ (CHARTERER) ................................................................................13
2.2.2. KRCATELJ (SHIPPER) ..........................................................................................13
2.2.3. PRIMATELJ (CONSIGNEE) ...................................................................................13
2.2.4. OTPREMNIK (PEDITER - FORWARDER) ..........................................................13
2.2.5. SLAGA (STEVADORES) ......................................................................................15
2.3. POMORSKI AGENT, POJAM I PODJELA ................................................................15
2.4. PRAVA I DUNOSTI POMORSKOG AGENTA ......................................................16
2.4.1. POSLOVI POMORSKOG AGENTA .......................................................................16
2.4.2. PRAVA POMORSKOG AGENTA ...........................................................................17
2.4.3. DUNOSTI POMORSKOG AGENTA.....................................................................18
2.5. MEUSOBNI ODNOSI RAZLIITIH OSOBA U POMORSKOM POTHVATU .....18
2.6. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA .....................................................................................20
3. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA ....................................21
3.1. UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM, ELEMENTI I PODJELA .................21
3.2. BRODARSKI UGOVORI, POTPRIJEVOZNI UGOVORI, POMORSKO-
VOZARSKI UGOVORI ...........................................................................................................................22
3.2.1. Brodarski ugovor (charter) .....................................................................................22
3.2.2. Potprijevozni ugovori ..............................................................................................23
3.2.3. Pomorsko-vozarski ugovori .....................................................................................23
3.3. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE I NA VRIJEME ....................................23
3.3.1. Brodarski ugovor na putovanje ...............................................................................23
3.3.2. Brodarski ugovor na vrijeme ...................................................................................24
3.4. IZVRENJE UGOVORA O POMORSKOM PRIJEVOZU, PRIPREMA, UKRCAJ I
PRIJEVOZ STVARI .................................................................................................................................24
3.4.1. Brodski prostor za prijevoz tereta ...........................................................................24
3.4.2. Ukrcavanje tereta ....................................................................................................25
3.4.3. Pismo spremnosti ....................................................................................................25
3.4.4. Preuzimanje i krcanje tereta ...................................................................................26
3.5. MEUNARODNE KONVENCIJE, ODGOVORNOSTI ............................................26
3.5.1. Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o teretnici .......................27
3.5.2. Konvencija UN o prijevozu robe morem .................................................................27
3.5.3. UNCTAD/ICC .........................................................................................................27
3.5.4. Konvencija za olakanja u meunarodnom pomorskom prijevozu..........................28
3.5.5. Pomorski zakonik RH ..............................................................................................28
3.6. MJESTO PRISTAJANJA, UKRCAJA I ISKRCAJA TERETA ..................................28
3.6.1. Mjesto pristajanja luka odredita .........................................................................28
3
3.6.2. Mjesto ukrcaja tereta ...............................................................................................29
3.6.3. Mjesto iskrcaja tereta ..............................................................................................29
3.7. KLAUZULE ................................................................................................................30
3.7.1. Klauzule u ugovorima o prijevozu robe morem ......................................................30
3.7.2. Klauzule koje se odnose na mjesto predaje tereta ...................................................30
3.8. STOJNICE, PREKOSTOJNICE, IZVANREDNE PREKOSTOJNICE .......................31
3.8.1. Stojnice ....................................................................................................................31
3.8.2. Prekostojnice ...........................................................................................................31
3.8.3. Izvanredne prekostojnice .........................................................................................32
3.9. REVERZIBILNE STOJNICE, UTEDA U VREMENU ............................................32
3.10. VREMENSKE TABLICE, LINIJSKI BRODOVI I TRAMPERI ................................33
3.11. PONAVLJANJE GRADIVA .......................................................................................34
3.12. PROVJERA ZNANJA .................................................................................................34
4. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA II .............................36
4.1. TERETNICA, POJAM, FUNKCIJA, SADRAJ, VRSTE, IZDAVANJE ..................36
4.1.1. Vrste teretnica .........................................................................................................37
4.2. TERETNICA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR, ISTA I NEISTA TERETNICA,
JAMSTVO, HAMBURKA PRAVILA ...................................................................................................37
4.2.1. ista i neista teretnica, dokazna snaga teretnice ..................................................38
4.3. TOVARNI LIST, POJAM I FUNKCIJA U POMORSKOM PROMETU,
ZAKLJUNICA 38
4.4. PREDAJA TERETA PRIMATELJU, PROPISI O TETI I KANJENJU TERETA ..39
4.5. VOZARINA, ELEMENTI, FORMIRANJE, PLAANJE ...........................................40
4.6. ZAKONSKA ZALONA PRAVA NA TERETU I UKRCANIM STVARIMA NA
BRODU 41
4.7. PRESTANAK UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM .................................42
4.8. ZAKUP I PODZAKUP BRODA, PRAVA I OBVEZE STRANAKA .........................43
4.9. UGOVOR O TEGLJENJU, PRIJEVOZ TEGLJENJEM, TEGLJENJE I
SPAAVANJE 45
4.10. OSTALI PLOVIDBENI POTHVATI PRIJEVOZ PUTNIKA I PRTLJAGE ............46
4.11. OSTALI PLOVIDBENI POTHVATI ..........................................................................47
4.12. PONAVLJANJE GRADIVA .......................................................................................48
4.13. PROVJERA ZNANJA .................................................................................................49
5. POMORSKE HAVARIJE ..................................................................................................51
5.1. POJAM HAVARIJE, PARTIKULARNA I GENERALNA HAVARIJA .........................................51
5.1.1. Partikularna, posebna ili zasebna havarija ............................................................51
5.1.2. Generalna, opa ili zajednika havarija .................................................................51
5.2. BITNI ELEMENTI GENERALNE HAVARIJE ........................................................................52
5.2.1. Povijesni razvoj instituta GH ..................................................................................52
5.2.2. YAR 2004 .................................................................................................................52
5.2.3. Bitni elementi GH ....................................................................................................52
5.3. PRIMJERI PH I GH .........................................................................................................53
5.4. LIKVIDACIJA GH, UDIO U LIKVIDACIJI ..........................................................................54
5.5. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA KOD PH I GH, HAVARIJSKA OBVEZNICA .............................55
6. SUDAR BRODOVA ............................................................................................................56
6.1. POJAM I VRSTE SUDARA ................................................................................................56
6.2. ODGOVORNOST KOD SUDARA .......................................................................................57
6.3. NAKNADA TETE KOD SUDARA .....................................................................................58
6.3.1. Postupci sudova i drugih organa ............................................................................58
6.4. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA PRILIKOM SUDARA ..............................................................59
6.5. PRIMJERI SUDARA U POMORSKOJ POVIJESTI ..................................................................60
7. SPAAVANJE NA MORU .................................................................................................61
4
7.1. POJAM I OBVEZA SPAAVANJA ......................................................................................61
7.2. SPAAVANJE LJUDI I IMOVINE .......................................................................................62
7.3. NAGRADA ZA SPAAVANJE ...........................................................................................62
7.4. UGOVOR O SPAAVANJU, OBRAZAC NO CURE, NO PAY ..............................................63
7.5. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA PRILIKOM SPAAVANJA I NAKON TOGA ...............................64
7.6. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA .....................................................................................68
8. POMORSKO OSIGURANJE ............................................................................................69
8.1. POJAM I BITNI ELEMENTI POMORSKOG OSIGURANJA, VRSTE OSIGURANJA .....................69
8.2. BITNI ELEMENTI UGOVORA O POMORSKOM OSIGURANJU ..............................................69
8.2.1. Materijalni interes osiguranika ...............................................................................69
8.2.2. Rizik .........................................................................................................................70
8.2.3. Premija ....................................................................................................................70
8.2.4. Naknada tete ..........................................................................................................70
8.2.5. Franize ...................................................................................................................71
8.2.6. Jamstva ....................................................................................................................71
8.3. UGOVOR O OSIGURANJU I POLICA OSIGURANJA .............................................................71
8.4. POLICA OSIGURANJA NA VRIJEME I NA PUTOVANJE .......................................................72
8.5. VALUTIRANA I NEVALUTIRANA POLICA, REOSIGURANJE ...............................................73
8.6. KLUPSKO OSIGURANJE, P&I KLUBOVI, POKRIVENI RIZICI .............................................73
8.7. DUNOSTI I POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA KOD NASTANKA TETA POKRIVENIH
OSIGURANJEM 74
8.8. PITANJA ZA PONAVLJANJE GRADIVA: ............................................................................75

5
1. STVARNA PRAVA NA BRODU
1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA, PRAVO VLASNITVA
1.1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA
Ugovor o gradnji broda je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema
projektu i tehnikoj dokumentaciji sagraditi novi brod u odreenom roku, a naruitelj se
obvezuje za izgraeni brod platiti ugovorenu cijenu.
Ugovor o preinaci i popravku broda je ugovor kojim se brodopopravlja
obvezuje da e preinaiti ili popraviti postojei brod u odreenom roku, a naruitelj se
obvezuje platiti naknadu brodopopravljau za ugovoreni popravak ili preinaku.
Odredbe o ugovoru o gradnji broda primjenjuju se i na ugovor o gradnji brodice
ili ugovor o gradnji jahte.
Ugovor o gradnji broda te izmjene i dopune tog ugovora moraju biti sastavljeni u
pisanom obliku.
Ako ugovorom o gradnji broda nije drugaije predvieno, smatra se da brod u
gradnji pripada brodograditelju.
Brodograditelj je duan obaviti gradnju prema ugovoru o gradnji broda i
pravilima struke te na nain da se brodu mogu izdati isprave o sposobnosti za plovidbu,
kao i druge isprave predviene ugovorom o gradnji broda.
Naruitelj ima pravo nadzora nad izvrenjem gradnje broda, i u tu svrhu moe
odrediti jednog ili vie nadzornika. Brodograditelj je duan nadzornicima omoguiti
obavljanje nadzora tijekom gradnje. Ako nadzornik gradnje ustanovi da izvoenje nekih
radova nije u skladu s ugovorom, duan je brodograditelju odmah staviti pisane
primjedbe. Ako brodograditelj ne prihvati primjedbe, mora pisano obavijestiti naruitelja
i zahtijevati potivanje ugovora.
Brodograditelj odgovara za nedostatke, obavljene radove, kvalitetu materijala i za
ugraene dijelove i opremu koje proizvodi sam ili po svom izboru dobavlja od treih
osoba. Ako je materijal, opremu i ostalo nabavljao naruitelj, ili su radovi obavljeni na
poseban zahtjev naruitelja, a brodograditelj ga je upozorio na mogunost nastanka
tetnih posljedica, brodograditelj mora o tome, bez odgode, obavijestiti naruitelja. U
protivnom, odgovara za tetne posljedice nastale zbog nedostatka u materijalu, osim ako
ne dokae da ih nije mogao otkriti uporabom dune panje. Ako naruitelj i dalje
zahtijeva takav postupak, brodograditelj nee odgovarati za neeljene posljedice. Isto se
odnosi i na projekt broda, ako brodograditelj nije i projektant.
Brodograditelj je duan u primjerenom roku, na svoj troak i rizik, otkloniti sve
nedostatke za koje je odgovoran. Ako se nedostaci ne mogu otkloniti, naruitelj moe
zahtijevati odgovarajue snienje cijene. Ako je nedostatak koji se ne moe otkloniti
bitan, naruitelj ima pravo raskinuti ugovor. Brodograditelj odgovara za skrivene
nedostatke koji se otkriju u tijeku jedne godine, raunajui od dana predaje broda
naruitelju, uz uvjet da ga naruitelj pisano obavijesti o tim nedostacima im ih otkrije.
Brodograditelj i brodopopravlja koji dre brod u gradnji ili na popravku u
6
brodogradilinoj luci imaju pravo zadrati brod, dok im ne budu isplaene trabine u
skladu s ugovorom o gradnji ili popravku broda.
1.1.2. PRAVO VLASNITVA
Brod, brod u gradnji i jahta (u nastavku brod), jesu pokretne stvari. Na njima
mogu postojati stvarna prava, a posebno pravo vlasnitva, hipoteka na brodu i pomorski
privilegiji. Brod moe biti i u suvlasnitvu. Ako izmeu suvlasnika nije drugaije
ugovoreno, suvlasnitvo se dijeli na jednake idealne dijelove.
Brodovi koji imaju hrvatsku dravnu pripadnost mogu biti u vlasnitvu domae ili
strane fizike ili pravne osobe. Brod i jahta koji su u vlasnitvu strane fizike ili pravne
osobe mogu imati hrvatsku dravnu pripadnost.
Pravo vlasnitva nad brodom ili jahtom u gradnji obuhvaa stvari koje su u brod
odnosno jahtu u gradnji ugraene, te stvari koje se nalaze u brodogradilitu, a nisu jo
ugraene.
Kad se pravo vlasnitva i druga stvarna prava na brodu ili jahti stjeu na temelju
pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik, u protivnom nema
pravni uinak.
Pravo vlasnitva i druga stvarna prava na brodu mogu se stei, prenijeti, ograniiti
i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova odnosno upisnik jahti. Za postanak pomorskog
privilegija nije potreban upis u upisnik brodova odnosno upisnik jahti.
Odredbe se ne odnose na sljedee sluajeve:
prijelaz prava vlasnitva broda ili jahte na osiguratelja prihvaanjem izjave
osiguranika o naputanju broda ili jahte ili isplatom naknade iz osiguranja;
stjecanjem prava nasljeivanjem, dosjelou i javnom sudskom prodajom;
proglaenjem broda ili jahte pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom
na moru.
Odredbe se primjenjuju i na brodove u gradnji i jahte u gradnji koje se grade u
hrvatskim brodogradilitima od trenutka njihova upisa u upisnik brodova u gradnji,
odnosno upisnik jahti u gradnji, kao i na brodice koje su, na zahtjev njihovih vlasnika,
upisane u upisnik brodova, odnosno jahti.
Pripadak broda jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno slue njegovoj
uporabi i kad su privremeno od njega odvojene, te stvari koje su upisane u brodski
inventar, odnosno inventar jahte. Prijenos ili otuenje broda obuhvaa i njegov pripadak.
1.2. UGOVORNO I ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA BRODU,
HIPOTEKA (PRIVILEGIRANA POTRAIVANJA)
1.2.1. HIPOTEKA NA BRODU
Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti
svoju trabinu iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom ili
izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem broda.
Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda.
Moe nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili sudskom odlukom (prisilna
sudska hipoteka).
7
Ugovor o hipoteci moe sadravati sporazum stranaka o vrijednosti broda, te o
najnioj prodajnoj cijeni. U sluaju izvansudske prodaje broda vjerovnik moe slobodno
prodati brod. Pri tome vjerovnik mora postupati panjom dobrog gospodarstvenika, te
postii razumnu cijenu s obzirom na stanje broda i cijenu takvih ili slinih brodova na
tritu, te njegovu optereenost stvarnim pravima drugih osoba. Mogui viak sredstava
dobivenih takvom prodajom vjerovnik je duan isplatiti duniku u roku od osam dana po
primitku kupovnine. Vjerovnik koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju broda
ovlaten je zatraiti upis zabiljebe izvansudske prodaje u upisnik brodova.
Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika stjee pravo vlasnitva na
brodu. Kupac je ovlaten traiti upis prava vlasnitva u upisniku brodova na temelju
ovjerovljenog ugovora o prodaji. Kupac je ovlaten neposredno traiti ovrhu protiv
dunika radi predaje broda u posjed.
Za namirenje svoje trabine, vjerovnik moe zaprimati prihode i zaradu
broda. Prilikom preuzimanja broda u posjed i njegova iskoritavanja vjerovnik mora
postupati panjom dobrog gospodarstvenika.
Vjerovnik kasnije upisane hipoteke na brodu treba pribaviti suglasnost
vjerovnika prije upisane hipoteke na brodu za preuzimanje broda u posjed i/ili
izvansudsku prodaju.
Na hipoteci na brodu moe se, na temelju ugovora, osnovati nadhipoteka u
korist tree osobe. Hipotekarni dunik mora namiriti svoj dug hipotekarnom vjerovniku
samo uz pristanak nadhipotekarnog vjerovnika ili ako dunu svotu poloi u sud.
Hipotekarni vjerovnik moe preuzeti posjed broda i iskoritavati brod i/ili ga prodati
izvansudskim putem samo uz pisano odobrenje nadhipotekarnog vjerovnika.
Hipoteka na brodu prostire se i na pripadak broda osim u sluaju kad je u
upisniku broda zabiljeeno da je pripadak u vlasnitvu druge fizike ili pravne osobe.
Hipoteka na brodu prostire se i na:
uzgrednosti broda (trabine po osnovi naknade tete za jo nepopravljena
materijalna oteenja koja je brod pretrpio, te po osnovi zajednike havarije,
ako se ona odnose na jo nepopravljena materijalna oteenja broda);
naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda;
trokove upisa hipoteke, parninog i ovrnog postupka;
Trogodinji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ili
zakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica.
Hipoteka na brodu ne prostire se na vozarinu, prevozninu, tegljarinu i
zakupninu ni na nagrade za obavljeno spaavanje na moru, ako nije drugaije
ugovoreno.
Kad brod pretrpi takva oteenja ili je njegovo stanje takvo da hipoteka ne daje
dostatnu sigurnost za namirenje trabine, hipotekarni vjerovnik moe zahtijevati isplatu
trabina.
Brod optereen hipotekom moe biti trajno povuen iz plovidbe samo uz
prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika. Ako nema pristanka hipotekarnog
vjerovnika, hipotekarni dunik ima pravo zahtijevati od suda da se brod proda
nadmetanjem na javnoj drabi.
Odredbe ovoga Zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na
brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji, te na jahte upisane u upisnik
jahti.
8
Hipoteka na brodu prestaje:
brisanjem hipoteke,
prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku,
izvansudskom prodajom broda,
proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.
Prava i njihov red prvenstva steena upisom hipoteke ne prestaju brisanjem broda
iz upisnika brodova iz razloga to je brod propao ili se pretpostavlja da je brod propao, ili
je trajno povuen iz plovidbe.
Hipoteka na brodu moe se za jednu istu trabinu upisati nepodijeljeno na dva ili
vie brodova (zajednika hipoteka). Vjerovnik je ovlaten traiti namirenje cijele
trabine iz svakoga pojedinog broda na kojem postoji hipoteka.
1.2.2. PRIVILEGIJI NA BRODU
Svaka od sljedeih trabina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, prema
poslodavcu, te prema poslovoi broda osigurana je pomorskim privilegijem koji postoji
na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala, ovim redom prvenstva:
trabine koje se duguju posadi broda, za plae i druge iznose, ukljuujui
trokove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se
plaaju u njihovo ime,
trabine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u
neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda,
trabine s naslova nagrade za spaavanje broda,
trabine za luke naknade, trokove plovidbe kanalima i drugim plovnim
putevima, te trokove peljarenja,
trabine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili
oteenja prouzroena uporabom broda, izuzev gubitka ili oteenja tereta,
kontejnera i putnikih stvari koje se prevoze brodom.
Iznimno, nagrade za spaavanje broda imaju prednost pred svim drugim
pomorskim privilegijima. Vie trabina iz iste skupine namiruju se s jednakim
redoslijedom prvenstva. Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za kamate, a
prostire se i na pripadak broda.
Pomorski privilegiji koji osiguravaju trabine s naslova nagrade za spaavanje
broda meusobno imaju red prvenstva suprotan redoslijedu vremena nastanka trabine
koje osiguravaju. Smatra se da su takve trabine nastale onog dana kad je dovrena svaka
pojedina radnja spaavanja.
Pomorski privilegiji ne primjenjuju se radi osiguranja trabina od teta nastalih
zbog zagaenja uljima, radioaktivnim materijalima, kemikalijama i sl.
Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda.
Ne odnose se na trabine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o osiguranju.
Privilegiji na brodu prestaju:
utrnuem trabine osigurane privilegijem,
protekom jedne godine,
prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku,
osnivanjem fonda ograniene odgovornosti za trabine osigurane
privilegijem na brodu koje su podvrgnute ogranienju odgovornosti.
9
proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.
Privilegij na brodu ne prestaje brisanjem broda iz upisnika brodova.
Odredbe o privilegijama na brodu primjenjuju se i kad brod iskoritava osoba koja
nije vlasnik broda, osim ako je brod vlasniku oduzet nedoputenom radnjom, a vjerovnik
koji ima privilegij za trabinu nije savjestan.
Prestankom privilegija na brodu ne prestaje i trabina koja je bila osigurana
privilegijem. Ustupanjem trabine osigurane privilegijem na brodu prenosi se i privilegij
na brodu.
Odredbe se primjenjuju i na brodice, jahte, brodove u gradnji i jahte u gradnji koji
se nalaze u plutajuem stanju.
1.3. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA
1. to je ugovor o gradnji broda? Koji su mu bitni elementi?
2. Po emu se razlikuje od ugovora o preinaci broda?
3. Tko nadzire gradnju broda?
4. Za to odgovara brodograditelj?
5. Koje su obveze brodograditelja?
6. Tko je vlasnik broda?
7. Kako se dokazuje vlasnitvo broda?
8. to je to pripadak broda?
9. to je hipoteka na brodu?
10. Kako moe nastati?
11. to je ugovor o hipoteci?
12. to je nadhipoteka?
13. Na to se prostire, a na to se ne prostire hipoteka?
14. Kad prestaje hipoteka?
15. to je privilegij na brodu?
16. Kada prestaje, a kada ne prestaje privilegij na brodu?

10
2. SUBJEKTI POMORSKOG IMOVINSKOG PRAVA
2.1. POJAM I FUNKCIJA BRODARA
2.1.1. BRODAR (SHIP-OWNER)
Brodar je fizika ili pravna osoba koja je posjednik (dralac) vlastitog ili
tueg broda i nosilac plovidbenog pothvata (engl. ship-owner, tal. armatore).
Pojam brodara se razlikuje od pojma brodovlasnik. Brodovlasnik ima pravo
vlasnitva na brodu (upisan je u upisnom listu kao vlasnik), a brodar trenutno
posjeduje brod (npr. u najmu), njime upravlja i organizira plovidbu. Brodovlasnik i
brodar mogu, ali i ne moraju biti ista osoba.
Meunarodni propisi o brodaru su razliiti, a svi bi se morali temeljiti na Hakim
pravilima iz 1924. godine.
Brodar imenuje zapovjednika koji tada postaje njegov zakonski zastupnik na
brodu i daleko od matine luke. Brodar moe od brodovlasnika preuzeti opremljen brod s
posadom, ili moe temeljem ugovora sam brinuti o tome (razliite vrste ugovora).
Funkcija brodara je dvojaka:
1. Brodar je nosilac plovidbenog pothvata, to znai da u vlastito ime preuzima
obveze iz plovidbenih djelatnosti i odgovara za tu djelatnost, tj. za sve to se tie same
plovidbe navigacija, zalihe, pronalazak posade, opremanje, itd. Brodar odgovara za sve
obveze koje je preuzeo ugovorom o plovidbenom pothvatu. Odgovara i za izvanugovorne
obveze kao to su sudar brodova, smrt ili ozljede kupaa, tete nanesene operativnoj obali
i sl.
2. Brodar je i prijevozni poduzetnik, tj. preuzima obvezu da preveze neku robu
iz luke A u luku B, da izvri tegljenje drugog broda, da preveze automobile i putnike itd.
U ovom smislu on postaje prijevoznik, ili davatelj usluge tegljenja, ali on ipak ostaje i
plovidbeni poduzetnik. U nekim pravnim tekstovima e se stoga za brodara nai pojam
prijevoznik (vozar), a neki koriste pojmove prijevoznik i stvarni prijevoznik.
Primjer: Jadrolinija je vlasnik trajekta Bartol Kai i kao brodar organizira sve
da bi se obavila linijska plovidba izmeu Splita i Braa: nabavlja zalihe, vri odravanje
broda, zapoljava posadu itd. (nosilac plovidbenog pothvata). S putnicima, temeljem
prodane karte ugovara prijevoz njih i njihove prtljage na navedenoj liniji u rokovima koji
su navedeni u voznom redu (prijevozni poduzetnik). Kada je dolo do kvara na motoru
trajekta, pa je tijekom pristajanja udario u obalu u Splitu, Jadrolinija je preuzela svu
odgovornost za tete nastale na vozilima i za ozljede putnika i lanova posade
(Izvanugovorne obveze).
2.1.2. OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA
Rizik pomorskog pothvata je velik, pa se ne bi mogao nai nijedan brodar koji bi
neogranieno odgovarao za preuzete obveze. Ograniiti neiju odgovornost znai
odrediti do koje mjere, tj. do kojeg iznosa je duan odgovarati (zapravo platiti) u sluaju
da se dogodi teta, ozljeda osobe i sl. Ljudski ivot nema cijene, ali koliko mora platiti
11
brodar obitelji poginulog pomorca, ako se smrt dogodila zbog nezgode na brodu? A
koliko za ozljedu?
Odgovornost se moe ograniiti tako da dunik (odgovorna osoba):
1. odgovara do unaprijed odreene svote cijelom svojom imovinom osobna
ograniena odgovornost. Npr. za ozljedu na brodu brodar odgovara do iznosa od
100.000 $, a za podmirenje te svote se moe prodati npr. njegova kua i auto ako nije
imao dosta novaca na raunu.
2. odgovara odreenom vlastitom imovinom, dijelom imovine ili vrijednou
koja joj odgovara stvarna ograniena odgovornost. Npr. za podmirenje obveza
smiju se dirati samo bankovni rauni i dionice, ali se ne smiju dirati auto, kue, itd.
Ogranienja odgovornosti mogu biti:
1. posebna npr. brodar ne odgovara za tete nastale na vozilima tijekom
putovanja (na trajektu), a koja su nastala zbog nepanje vozaa, ili npr. brodar ne
odgovara za prtljagu ili stvari izgubljene tijekom putovanja brodom, ako nisu predane na
uvanje posadi broda;
2. opa za ugovorne i izvanugovorne obveze brodara, a to je krajnja granica do
koje odgovara brodar.
Zato se dozvoljava ogranienje odgovornosti brodara? Prvenstveno jer se
nezgode zbog kojih bi brodar morao odgovarati deavaju zbog radnja drugih osoba koje
za njega rade. Npr. sudar se deava zbog nepanje zapovjednika ili asnika stroja, a ne
zbog samog brodara koji je na drugoj strani svijeta.
Sustavi opeg ogranienja odgovornosti brodara nisu ujednaeni i postoje tri
osnovna sustava:
1. Sustav abandona (mediteranski sustav) vlasnik broda odgovara
neogranieno i osobno cijelom imovinom za radnje zapovjednika, ali moe ograniiti
odgovornost abandonom (preputanjem) broda i vozarine za putovanje na kojem je
nastala obveza. Vjerovnik ne postaje vlasnik broda, nego se iz njegove vrijednosti
namiruje (prodajom), a ostane li viak, vraa se brodaru.
2. Sustav egzekucije (izvrenja njemaki sustav) brodar uvijek odgovara
samo brodom i vozarinom.
3. Engleski sustav sustav odgovornosti ograniene na odreenu svotu
brodar odgovara svom svojom imovinom do tono odreene svote koja ovisi o
registarskoj tonai broda.
Danas se uglavnom koristi engleski sustav, jer se npr. kod abandona moe
dogoditi da brodar koristi vrlo stari brod koji vrijedi jako malo ili bi ga bilo nemogue
prodati zbog dotrajalosti pa se za obveze ne bi dobila nikakva svota. U svakom sluaju,
brodar ne moe ograniiti odgovornost ako je obveza nastala zbog njegove osobne
krivnje. Engleski sustav je meunarodno prihvaen 1957. u Bruxellesu temeljem
Konvencije o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iako su se
ostali sustavi jo primjenjivali i kasnije. Novani iznos se odreuje temeljem odreene
svote tzv. obraunskih jedinica Posebnih prava vuenja Special drawing right. To
je zamiljena valuta ija se vrijednost dobije temeljem vrijednosti vanijih svjetskih
valuta, a svaka valuta ulazi u proraun u odreenom postotku.
Revizija Konvencije iz 1976. je odredila da se odgovornost moe ograniiti zbog:
a) smrti, tjelesne ozljede, gubitka ili oteenja imovine do kojih je dolo na brodu;
b) zakanjenja u prijevozu tereta, putnika i prtljage;
12
c) izvanugovornog prava;
d) potraivanja tijekom spaavanja.
to je SDR? Koliko iznosi? Koliko svaka valuta pridonosi vrijednosti SDR-a?
What is a Special Drawing Right (SDR), and
what is it used for?
The SDR (Special Drawing Right) is an artificial
"basket" currency used by the IMF (International
Monetary Fund) for internal accounting purposes.
The SDR is also used by some countries as a peg for
their own currency, and is used as an international
reserve asset.
January 2001 - December 2005

ISO

Currency

Weight

Value

USD

US Dollar

44%

$ 0.5770

EUR

European Euros

31%

0.4260

JPY

Japanese Yen

14%

21.0

GBP

British Pound

11%

0.0984
13

2.2. NARUITELJ PRIJEVOZA, KRCATELJ, PRIMATELJ,
OTPREMNIK, SLAGA, KONTROLNA KUA
2.2.1. NARUITELJ (CHARTERER)
Naruitelj prijevoza je osoba koja, temeljem ugovora o pomorsko-plovidbenom
poslu, od brodara naruuje prijevoz stvari ili obavljanje nekog drugog plovidbenog
posla (tegljenje i sl.). Brodar se obvezuje izvriti ugovorene obveze, a naruitelj se
obvezuje brodaru za to platiti naknadu vozarinu (tegljarinu i sl.).
Naruitelj prijevoza ne mora biti ni krcatelj, ni primatelj robe.
2.2.2. KRCATELJ (SHIPPER)
Krcatelj je osoba koja temeljem ugovora o prijevozu stvari morem predaje
robu brodaru radi prijevoza. Izraz krcatelj je pravni pojam, a ne fiziki, pa krcatelj
ne mora biti i slaga koji fiziki obavlja operaciju ukrcaja robe na brod.
Krcatelj je duan robu predati brodaru u vrijeme i na mjesto koje je predvieno
ugovorom. Krcatelj ne mora biti naruitelj. To je najee neki otpremnik pediter u
luci krcanja. Ako brodar eli teret smjestiti na palubu, ili sloiti na neki neuobiajeni
nain, to smije uiniti samo ako dobije odobrenje od krcatelja.
Kada krcatelj preda robu na brod, ima pravo od brodara zatraiti da mu izda
teretnicu, te odluuje na koga e ona glasiti. Na adresu krcatelja se predaje i pismo
spremnosti. Krcatelj je duan predati zapovjedniku broda sve carinske i ostale isprave
koje prate teret, a potrebne su za ukrcaj ili iskrcaj robe.
2.2.3. PRIMATELJ (CONSIGNEE)
Primatelj je osoba ovlatena da primi teret od brodara. Primatelj moe i ne
mora biti naruitelj prijevoza. Zapravo, primatelj je osoba koja je imenovana u
teretnici. Ako teretnica nije izdana, primatelj je osoba koja je imenovana u ugovoru.
Za primatelja se koristi i izraz korisnik prijevoza.
2.2.4. OTPREMNIK (PEDITER - FORWARDER)
Otpremnik je poduzetnik cjelokupnog transportnog pothvata. Otpremnik je
osoba koja se obvezuje da radi prijevoza odreene stvari sklapa u svoje ime i za raun
nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza, te da
obavi ostale uobiajene radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu naknadu.
Otpremnik moe i sam obaviti prijevoz stvari.
Pri otpremanju robe pediter koristi usluge vozara (prijevoznika), meu-
otpremnika, podotpremnika, skladitara, slagaa, brojaa i ostalih osoba.
Meuotpremnik obavlja dio poslova otpremnika, dok podotpremnik preuzima u
cijelosti otpremanje robe od otpremnika, pa ga zapravo u svemu zamjenjuje.
Postoji vie sustava odreivanja odgovornosti otpremnika. Po njemakom sustavu
14
odgovara za izbor osoba koje su sudjelovale u otpremanju robe, a po francuskom
odgovara i za rad tih osoba. Iako se u pojedinim zakonima propisuje za to odgovara
otpremnik, to se ugovorom moe izmijeniti. Otpremnik odgovara za rad meu- i pod-
otpremnika.
Ugovor o otpremi ne mora imati poseban oblik, a bitni elementi su roba, relacija
prijevoza i cijena prijevoza. Najee se zakljuuje temeljem naloga kojeg dobije od
komitenta (nalogodavca) to se zove dispozicija. Dispozicija moe biti za jedan ili vie
poslova, ili za due vrijeme, dok se ne opozove nalog.
Obveze otpremnika su:
upozoriti nalogodavca na nedostatke u nalogu ili u pakiranju robe;
postupati u interesu nalogodavca s panjom dobrog gospodarstvenika;
obavjetavanje nalogodavca o tijeku otpreme, tetama, problemima;
postupiti po uputama nalogodavca (pravac puta, nain prijevoza, slaganje,
separiranje itd.);
obavjetavanje nalogodavca o odstupanju od uputa;
osigurati poiljku (ako je to ugovoreno);
polaganje rauna nalogodavcu.
Prava otpremnika su ujedno i dunosti nalogodavca, a to su:
isplata naknade prema ugovoru, tarifi drugom aktu ili odluci suda;
naknada trokova radi izvrenja naloga.
Radi osiguranja naplate, otpremnik ima pravo zaloga na stvarima koje su mu
predane, dok ih efektivno dri, ili dok ima u rukama ispravu kojom njima raspolae.
FIATA Meunarodni savez otpremnih udruenja osmislila je niz obrazaca
i dokumenata:
FCR - Forwarders Certificate of Receipt otpremnika potvrda primitka tereta;
FCT - Forwarders Certificate of Transport otpremnika potvrda prijevoza;
FWR - FIATA Warehouse Receipt potvrda o skladitenju;
FBL - Negotiable FIATA Multimodal Transport B/L prenosiva teretnica za
multimodalni prijevoz;
FWB - Non Negotiable FIATA Multimodal Transport Waybill neprenosivi
tovarni list za multimodalni prijevoz;
SDT - Shippers Declaration for the transport of Dangerous Goods deklaracija
krcatelja za prijevoz opasnog tereta;
SIC - Shippers Intermode Weight Certificate potvrda krcatelja o teretu u
intermodalnom prijevozu;
FFI - FIATA Forwarding instructions FIATA upute za rad otpremnika.
Osnovni poslovi otpremnika su:
instradacija odabir prijevoznog puta, sredstva i tehnologije prijevoza
(najbri put najkrai put najekonominiji put).
doziv robe dolazak robe iz kopnenog na morski dio (npr. iz Delnica u
Rijeku);
zakljuivanje ugovora o prijevozu robe;
zakljuivanje ugovora o multimodalnom prijevozu robe i organiziranje
transporta door-to-door;
prihvat robe radi otpreme (roba mora biti spremna za prijevoz);
otprema, doprema i provoz robe brodom ili drugim kopnenim vozilom;
15
zakljuivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe;
zakljuivanje ugovora o transportnom osiguranju;
zakljuivanje ugovora o uskladitenju i iskladitenju robe;
ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih isprava;
obavljanje poslova u vezi s carinjenjem robe;
kontrola ispravnosti dokumenata i obrauna vozarine, carine, pristojbi i
trokova;
informiranje nalogodavca.
Specijalni poslovi otpremnika su:
zakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju ili obavljanje tih poslova;
zakljuivanje ugovora o vaganju, sortiranju, uzorkovanju, kontroli kvalitete
ili obavljanje tih poslova;
izdavanje jamevnih pisama za iskup robe ili za izdavanje iste teretnice;
izdavanje FIATA isprava;
zastupanje nalogodavca, sajamski i marketinki poslovi, leasing (rent-a-
car);
poslovi konsignacije;
kreditiranje nalogodavca;
zbirni promet.
2.2.5. SLAGA (STEVADORES)
Slaga je osoba koja fiziki vri ukrcaj robe na brod. Ugovorom o slagakom
poslu slaga se obvezuje da e za naruitelja slagakog posla obaviti potrebne operacije,
a naruitelj se obvezuje za to platiti naknadu.
Osim uobiajenih, slaga moe obaviti i neke druge poslove, kao to su
skladitenje i uvanje robe do trenutka ukrcaja ili razvoza.
2.3. POMORSKI AGENT, POJAM I PODJELA
Pomorski agent je osoba koja zastupa ili posreduje u pomorskom poslovanju.
Pomorski agent vri zadatke iz razliitih ugovora, a temelj je ugovor o pomorskoj
agenciji.
Navedena definicija je preuska i preiroka, pa e se definirati njegovi poslovi:
prihvaa i otprema brodove;
zastupa nalogodavca pred dravnim i ostalim javnim slubama, pred
fizikim i pravnim osobama pri nabavi zaliha, goriva i za ostale usluge;
posreduje tijekom sklapanja ugovora o iskoritavanju brodova,
kupoprodaje, gradnje, remonta, preinake i sl;
pribavlja posadu;
sklapa ugovore o osiguranju;
prodaje putne karte i daje asistenciju putnicima;
obavlja poslove u brojakoj i mijenjakoj slubi.
Agent moe zastupati:
brodara, brodovlasnika, vozara;
16
vlasnika tereta;
osiguravatelja.
Postoji nekoliko kriterija za podjelu agenata. Prema podruju djelovanja
razlikuju se:
luki agenti (prihvat i otprema broda u luci);
agenti posrednici pri sklapanju ugovora o prijevozu (trae s jedne strane
teret, a s druge brod);
agenti tereta (zastupaju vlasnike tereta);
agenti osiguratelja (sklapaju ugovore o osiguranju).
Prema nalogodavcu razlikuju se:
agent vozara (zastupa sve prijevoznike tereta, na kopnu i moru);
agent osobe zainteresirane za teret;
agent osoba zainteresiranih za pomorsko osiguranje.
Prema imenovanju razlikuje se:
agent kojeg imenuje brodar ili brodovlasnik;
agent kojeg imenuje brodarov punomonik (zapovjednik, drugi agent,);
agent kojeg imenuje brodarov suugovornik (naruitelj prijevoza);
agent kojeg imenuje osiguratelj ili reosiguratelj.
Prema irini ovlatenja agent moe biti:
opi (generalni) i djelovati temeljem ope (generalne) punomoi obino
u linijskoj plovidbi, obavlja sve poslove u luci u ime nalogodavca, tj.
brodara; ovlasti su mu uglavnom trajne, smije imenovati podagente, moe
sklapati i ugovore o prijevozu, jedini zastupa odreenog brodara
(ekskluzivitet), nije ovlaten posredovati u kupoprodaji brodova;
posebni (specijalni, ad hoc) radi temeljem posebne punomoi koja ga
ovlauje za samo jedan posao (npr. kupiti odreeni brod), ili za sve
poslove, ali samo za jedno putovanje, ili za jedan brod; moe biti imenovan
od bilo koje strane;
povremeni ili stalni vrijeme trajanja ugovora, npr. trajni posebni agent;
agent s ogranienim i neogranienim ovlastima nalog moe biti openit
ili detaljiziran;
agenti s teritorijalnim ogranienjem npr. agent u samo jednoj luci ili za
cijelu dravu.
Pomorske agencije se povezuju u nacionalna udruenja. U Hrvatskoj j sjedite
Udruenja pomorskih agenata u Rijeci. Meunarodna federacija nacionalnih udruenja
pomorskih agenata je FONASBA sa, a osim nje druge udruge su: BIMCO (Baltike
zemlje, sjedite u Kopenhagenu), MULTIPORT (vie od 800 luka iz 75 zemalja sa
sjeditem u Rotterdamu), a nekad je postojao i BIROTRANS za lanice SEV-a.
2.4. PRAVA I DUNOSTI POMORSKOG AGENTA
2.4.1. POSLOVI POMORSKOG AGENTA
Odnose se na zastupanje, posredovanje i pomaganje principalu.
Zastupanje podrazumijeva sklapanje poslova za nalogodavca, a kako djeluje u
17
njegovo ime i za njegov raun, duan je istaknuti svojstvo agenta. Odnos izmeu
nalogodavca i agenta temelji se na mandatu a za odnose s treim osobama agent daje
punomo. Agent i zastupnik nisu isti pojmovi.
Prihvat i otprema broda ine sve potrebne formalnosti tijekom dolaska i odlaska
broda. Pri dolasku meu prvima stie na brod, prikuplja podatke o teretu, posadi i
potrebama u luci. Tijekom boravka pribavlja zalihe, posadu, gotovinu za posadu, brine za
lijenike usluge i ostale potrebe posade. Vodi rauna o stojnicama, nadzoru nad teretom,
dokumentacijom. Pri odlasku brine o teretnici, manifestima, obraunima vozarina,
carinskim i ostalim dokumentima.
Zastupanje u odnosima s javnim vlastima kao to su luke kapetanije, policija,
Port State Control, zdravstvene vlasti, carina itd. agent javlja vrijeme dolaska broda,
dogovara dolazak na brod, naruuje tegljenje i peljarenje, predaje izjave o nezgodama itd.
Zastupanje u odnosima s drugim osobama koje nemaju javni karakter
podrazumijeva kontakt s osobama vezanim za teret: krcatelji, primatelji, slagai, brojai,
otpremnici i ostali. Vri promidbu za nalogodavca, izdaje teretnicu i ubire vozarinu,
posreduje s poduzeima za nabavu zaliha, dogovara popravke broda.
Posredovanje je uvijek vezano za sklapanje nekog ugovora, pa tako agent spaja
dvije strane iz ugovora (o prijevozu robe, osiguranju, nabavi zaliha, itd.) U tom smislu
mora pratiti stanje na tritu, prikupljati i davati informacije, te pripremati ponude.
Poslovi se razlikuju ovisno o tome radi li se o:
linijskoj plovidbi gdje se ponavljaju brodovi, tereti, osobe;
slobodnoj plovidbi gdje dolazi do izraaja potreba pronalaenja tereta ili
brodskog prostora;
kabotai gdje se radi o razvozu unutar jedne drave, pa je manji obim
poslova;
sklapanju ugovora o prijevozu putnika, tegljenju, potiskivanju, zakupu
svaki od ovih poslova su specifini (npr. tegljenje moe biti vezano za
spaavanje, GH, itd.);
kupoprodaji brodova potreba praenja trita;
remontu, popravku, preinaci broda obino agenti rade za jedno
brodogradilite, ili za jednog brodara;
osiguranju moe se raditi o osiguranju, reosiguranju, osiguranju tereta,
broda, putnika, P&I,
Pomaganje podrazumijeva obavljanje radnja koje bi trebao initi sam
nalogodavac, ali ne podrazumijeva sklapanje pravnih poslova. Agenti pomau
zapovjedniku broda, posadi, putnicima. Agent je osoba koja poznaje uvjete u lukama, a
ne moe zastupati zapovjednika, nego mu moe samo pomagati. U zastupanju, prednost
ima ipak zapovjednik u odnosu na agenta.
Ostali poslovi mogu biti: upravljanje brodovima, utvrivanje stanja tereta,
potanske usluge, dobivanje viza, prijevoz putnika do zrane luke, smjetaj posade u
hotelima, te jo niz drugih poslova.
2.4.2. PRAVA POMORSKOG AGENTA
Postoje dva bitna prava agenta: pravo na nagradu i pravo na naknadu
trokova. Po nekim izvorima tu se ubraja i pravo retencije i zaloga, te privilegij na novac
18
koji ima od nalogodavca.
Pravo na agencijsku nagradu je zapravo pravo na proviziju za obavljen posao.
Nagrada se sastoji od dva dijela:
agencijske pristojbe koja se odreuje temeljem tarife ili obiaja, a rjee
temeljem ugovora da ne bi dolo do nelojalne konkurencije;
agencijske provizije koja se slobodno ugovara s nalogodavcem, a to je
odreeni postotak vozarine, prihoda od prodaje karata, prihoda od
ugovaranja kupoprodaje i sl.
Pravo na naknadu trokova je po nekima ukljueno ve u nagradu, ali je
svakako bitno da agent ima pravo na povrat novca za sve efektivne (kupovina robe,
zaliha, opreme,) i reijske (telefon, struja, voda, pota,) trokove koje je podnio za
nalogodavca.
Pravo privilegija, pridraja i zaloga dolazi do izraaja kada nalogodavac ne eli
ili nije u mogunosti podmiriti trokove i isplatiti nagradu.
2.4.3. DUNOSTI POMORSKOG AGENTA
Agent je duan:
postupati prema nalogu nalogodavca;
postupati s panjom dobra i uredna trgovca savjesno, u korist
nalogodavca;
obavjetavati nalogodavca o provoenju naloga i o stanju na tritu;
podnijeti raun nalogodavcu;
osobno obavljati poslove, osim ako ugovor ne dozvoljava podagente;
isticati osobine agenta, jer radi na tue ime i za tui raun.
2.5. MEUSOBNI ODNOSI RAZLIITIH OSOBA U
POMORSKOM POTHVATU
U prethodnim jedinicama uoeni su odnosi nekih osoba u pomorskom pothvatu, a
navest e se odnosi pomorskog agenta spram treih osoba, a to su upravo osobe koje
sudjeluju u pomorskom pothvatu.
Odnosi u koje ulazi agent mogu se svrstati u tri skupine:
odnosi s nalogodavcem;
odnosi s nalogodavevim suugovornicima;
odnosi s treim osobama.
Pomorski agent i brodar
Agent je punomonik i pomonik brodara koji s njim ulazi u poslovne odnose
temeljem ugovora o pomorskoj agenciji. Ugovor odreuje radi li se o lukom agentu ili o
agentu posredniku, ili oba dvoje. Po nekim propisima ovlatenja agenta su javna, a po
nekima nisu.
Pomorski agent i zapovjednik broda
Oboje su brodarevi zastupnici, s tim to je zapovjednik zakonski zastupnik, a
agent je ugovorni zastupnik. Zapovjednik je u radnom odnosu s brodarom, a agent nije.
Zapovjednik rukovodi brodom i plovidbom, a agent mu pomae razrijeiti tehnike i
19
trgovake probleme. Zapovjednik, kao zakonski zastupnik, ima prednost u odnosu na
agenta i veu vanost u odluivanju.
Pomorski agent i suugovornici nalogodavca
Suugovornici nalogodavca mogu biti:
naruitelj prijevoza, tj. osoba koja od brodara naruuje prijevoz ili drugi
plovidbeni pothvat. Odnos se razvija kroz tri faze: prva je obavjeivanje o
kretanju brodova, stanju u lukama, prostoru za teret; druga je pregovaranje
oko sklapanja ugovora, a trea je sami in sklapanja ugovora;
krcatelj, tj. osoba koja brodaru predaje teret, a to moe biti otpremnik ili
agent vlasnika tereta;
primatelj, tj. ovlatena osoba za primanje stvari od brodara, odnosno
imalac teretnice. Agent izdaje ispravu bez zapreke temeljem koje
primatelj preuzima teret, a nekada prije toga agent trai plaanje vozarine.
Agent takoer prikuplja prigovore o teti na teretu ili o gubitku;
otpremnik djeluje u svoje ime za raun nalogodavca, a pravni mu je
poloaj komisionara iz trgovakog prava, za razliku od agenta koji radi i u
ime nalogodavca;
drugi suugovornici mogu biti slagai, skladitari i ostali kojima se usluge
naruuju u ime brodara ili vlasnika tereta. Tu su i brodogradilita, poduzea
za nabavku zaliha, kontrolori tereta, itd.
predstavnici javnih vlasti s kojima radi u ime i za raun brodara, a to su
carina, policija, luka kapetanija, ustanova za odravanje plovnih putova i
sl. Agent prijavljuje dolazak broda u luku i rjeava formalnosti.
Pomorski agent za svoj rad odgovara nalogodavcu ali i drugim osobama i to
ugovorno (temeljem obaveza koje ima prema ugovoru) i vanugovorno, za obaveze koje
nisu navedene, ali se podrazumijevaju. Moe odgovarati radi prekoraenja ovlasti ili
radi nepridravanja naloga.



20
2.6. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA

1. Tko je brodar? Je li on i vlasnik broda?
2. Koje su dvije funkcije brodara? Objasni svaku od njih!
3. to znai pojam ogranienja odgovornosti brodara?
4. Objasni sustav abandona i egzekucije.
5. Objasni engleski sustav ogranienja odgovornosti.
6. to je to SDR?
7. Tko je naruitelj prijevoza?
8. Tko je krcatelj? to on obavlja?
9. Tko je primatelj?
10. Tko je slaga?
11. Koji su engleski izrazi za ove pojmove?
12. Tko je otpremnik? Koji je engleski izraz? tko je meuotpremnik?
13. U kojoj su vezi dispozicija i ugovor o otpremi?
14. Koje su obveze i prava otpremnika?
15. to je FIATA?
16. Koje obrasce je osmislila FIATA?
17. Koji su osnovni poslovi otpremnika?
18. Koji su specijalni poslovi otpremnika?
19. Tko je pomorski agent? Koji su njegovi poslovi?
20. Koga moe zastupati agent?
21. Tko moe biti nalogodavac agenta?
22. Kako se dijele agenti prema irini ovlatenja?
23. Koja su meunarodna udruenja agenata?
24. Koga zastupa pomorski agent?
25. Koji su poslovi agenta kod prihvata i otpreme broda?
26. Kada agent posreduje u svom poslovanju i izmeu koga posreduje? Navedi neki
primjer!
27. Kome pomae agent?
28. Koji mogu biti ostali poslovi agenta?
29. Koja su prava agenta?
30. Koje su dunosti agenta?
31. U kakvom su odnosu brodar i zapovjednik? A brodar i agent? Usporedi!
32. Koja je razlika izmeu brodara i agenta? U ije ime i za iji raun rade?

21
3. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA
3.1. UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM, ELEMENTI I
PODJELA
Ugovori o iskoritavanju pomorskih brodova jesu:
1. ugovori o pomorskom plovidbenom poslu i
2. ugovor o zakupu broda.
Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu jesu:
ugovor o prijevozu stvari morem,
ugovor o prijevozu putnika i prtljage morem,
ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem,
ugovori koji se odnose na druge pomorske plovidbene poslove (arheoloka
i druga istraivanja, polaganje kablova, itd.).
Ugovorom o prijevozu stvari brodom moe se ugovoriti prijevoz stvari:
cijelim brodom,
razmjernim dijelom broda,
odreenim brodskim prostorom (brodarski ugovor - charter),
prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor, contract of carriage,
pomorsko-prijevozniki ugovor).
Brodarski se ugovor (charter) moe sklopiti
za jedno ili vie putovanja (brodarski ugovor na putovanje);
za odreeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme).
Ugovor o plovidbenom poslu je ugovor o djelu, Nosilac plovidbenog pothvata je
brodar u ije se ime i za iji raun obavlja plovidba. Ugovorom o prijevozu stvari
morem se brodar (prijevoznik) obvezuje prevesti stvari brodom, a naruitelj prijevoza se
obvezuje platiti vozarinu.
Posebnu vrstu ugovora predstavlja ugovor o zakupu broda, tzv. Demise or
Bareboat Charters. Kod takvog ugovora naruitelj preuzima u potpunosti brod pod
svojom kontrolom, dakle i sam brod i posadu, te brine o svim trokovima i preuzima
svaku odgovornost od brodara.
Ugovor se zakljuuje kada se stranke sporazume o bitnim elementima ugovora
bez kojih je ugovor nitavan, a to su:
stvar (roba) koju treba prevesti;
put kojim treba prevesti stvari.
Osim bitnih elemenata, vani su i sljedei elementi:
uvjeti prijevoza,
rok prijevoza,
cijena vozarina.
Stvar (roba) se individualizira vrstom (naziv, oblik, boja, gustoa, .) i
koliinom (masa, volumen ili broj komada koleta).
Prijevozni put se individualizira poetnom i zavrnom tokom prijevoza.
22
Ponekad naruitelj prijevoza poznaje polaznu toku, ali ne poznaje jo odredite tereta,
jer se teret moe u meuvremenu vie puta preprodati. Takvo odreivanje luke zove se
for orders.
Ugovor o prijevozu stvari morem mora biti u pismenom obliku ako se radi o
brodarskom ugovoru za vie putovanja i o brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod.
Teoretski, drugi ugovori ne moraju biti pismeni, ali se u praksi gotovo uvijek sastavljaju
pismeni ugovori, ili se kao ugovor priznaje teretnica, zakljunica ili neki drugi pismeni
dokument.
U sluaju da se zbog vie sile ne moe ostvariti prijevoz, ili se prijevoz odgaa za
due, neizvjesno vrijeme, svaka strana ima pravo odustati od ugovora. Isto vrijedi i kad bi
mogla biti ugroena sigurnost broda, posade ili tereta zbog djelovanja vie sile ili druge
okolnosti koja se ne moe otkloniti ili sprijeiti i koja se u vrijeme sklapanja ugovora nije
mogla predvidjeti, a koja bi trebala trajati dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko e trajati.
U sluaju prestanka vaenja ugovora ili odustajanja od ugovora zbog vie sile,
prijevoznik ima pravo na naknadu trokova u vezi s iskrcavanjem, a ako je razlog za
prestanak vaenja ugovora ili za odustajanje od ugovora nastao poslije odlaska broda iz
luke ukrcavanja, prijevoznik ima pravo i na naknadu vozarine u razmjeru prema korisno
prevaljenom putu.
Na brodu se istovremeno mogu prevoziti tereti temeljem dva razliita ugovora.
Npr. temeljem pomorsko-vozarskog ugovora se prijevozi 20 kontejnera u skladitu br. 1,
a brodarskim ugovorom je iznajmljeno skladite br. 2.
3.2. BRODARSKI UGOVORI, POTPRIJEVOZNI UGOVORI,
POMORSKO-VOZARSKI UGOVORI
Ugovorom o prijevozu stvari brodom moe se ugovoriti prijevoz stvari cijelim
brodom, razmjernim dijelom broda ili odreenim brodskim prostorom (brodarski
ugovor), a i prijevoz pojedinih stvari (pomorsko-prijevozniki ugovor).
3.2.1. BRODARSKI UGOVOR (CHARTER)
S obzirom na dio brodskog prostora kojim se prevozi teret razlikuju se:
1. Brodarski ugovor za prijevoz cijelim brodom u sluaju da naruitelj ima
dovoljno tereta za ispuniti sve brodske prostore za teret.
2. Brodarski ugovor za prijevoz razmjernim dijelom broda to moe biti npr.
treina broda, pola broda i slian razmjerni dio broda.
3. Brodarski ugovor za prijevoz stvari odreenim brodskim prostorom - to
moe biti jedno skladite, dva skladita, meupalublje i slino.
Ako se sklapa jedan od navedenih ugovora, a naruitelj ne moe ispuniti sav
ugovoreni prostor, brodar ne moe raspolagati slobodnim prostorom bez znanja
naruitelja.
Brodar stavlja na raspolaganje krcatelju odreeni brod, opremljen i sposoban za
plovidbu (seaworthy ship). Moe se ugovoriti imenom odreeni brod ili brod odreenih
karakteristika. Ako se ugovara prijevoz npr. brodom Star of the sea, brodar ne smije
staviti na rapolaganje drugi brod, osim ako u ugovoru ne postoji supstitucijska klauzula
temeljem koje se moe brod zamijeniti drugim, istih karakteristika, eventualno tzv.
23
sistership.
Pismena isprava brodarskog ugovora zove se arter-partija charter party.
Uestalost ugovaranja brodarskih ugovora dovela je do stvaranja satandardnih formulara
(tips). Poznati su formulari BIMCO-a. (Vidi folder Formulari Charter parties).
3.2.2. POTPRIJEVOZNI UGOVORI
Naruitelj iz brodarskog ugovora moe slobodno raspolagati brodskim prostorom.
U tom smislu moe prevoziti vlastitu robu ili robu treih osoba. To su tada
podnaruitelji (subcharterers) s kojima sklapa potprijevozni ugovor.
Kako je prvi poslovni ugovor nastao izmeu brodara i naruitelja (brodarski
ugovor charter), naruitelj e brodaru odgovarati za svoja djela i za djela svih
podnaruitelja i eventualno drugih korisnika prijevoza iz potprijevoznog ugovora. S
druge strane, i brodar odgovara subchartereru za sposobnost broda za plovidbu i za sve
ostale potrebe za koje odgovara chartereru.
3.2.3. POMORSKO-VOZARSKI UGOVORI
Pomorsko-vozarskim ugovorom se brodar obvezuje prevesti pojedine stvari iz
jedne u drugu luku, a naruitelj se obvezuje platiti vozarinu.
Zakljuuju se radi prijevoza pojedinih stvari koje su individualizirane
volumenom, masom ili komadima (koletima), npr. 1000 l mlijeka, 100 kutija banana, 250
t brana. Stoga se pomorsko-vozarski ugovori najee odnose na generalni teret
(general cargo) i na linijske brodove. danas se to odnosi i na multimodalne prijevoze
(kontejneri, palete, itd.).
Bitni element ugovora nije brodski prostor, nego stvar (teret), vozarina, luke i
ostali elementi.
U linijskom prometu, brodar unaprijed objavljuje svoje cijene i uvjete prijevoza
(liner terms). Pomorsko-vozarski ugovori sunajee ugovori po pristupanju
(adhezijski ugovori), te se o njima ne pregovara, a umjesto klasinog ugovora sa 5-20
stranica sa svim detaljima, sklapa se samo zakljunica (cargo booking note) u kojoj su
samo imena strana, luke, teret, vozarina, a za ostale podatke se upuuje na uvjete brodara
i na teretnicu.
3.3. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE I NA VRIJEME
Brodarski se ugovor moe sklopiti:
za jedno ili vie putovanja brodarski ugovor na putovanje, voyage
charter
za odreeno vrijeme brodarski ugovor na vrijeme, time charter:
Brodarski ugovor za vie putovanja ili brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod
mora se sastaviti u pisanom obliku, inae nemaju pravni uinak.
3.3.1. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE
Temeljem njega se brodar obvezuje prevesti robu za naruitelja tijekom jednog ili
24
vie unaprijed odreenih putovanja. Ugovor obino sadri:
ime brodara,
podatke o brodu,
ime naruitelja prijevoza,
podatke o teretu,
podatke o lukama, vremenu ukrcaja i iskrcaja tereta, zamjenskim lukama,
visinu vozarine, klauzule o sluajevima kanjenja, trajkova, rata,
3.3.2. BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME
Temeljem njega naruitelj koristi ugovoreni brod za odreeno vrijeme i obino
plaa vozarinu po jedinici vremena. U praksi se zakljuuje za cijeli brod to se zove time
charter. Brodar se obvezuje naruitelju prepustiti odreeni brod na raspolaganje, prema
granicama ugovora, te se obvezuje da e obavljati prijevoze kako bude odreivao
naruitelj. naruitelj se obvezuje isplatiti vozarinu.
U ovim ugovorima je naruitelj esto i sam brodar, ali nema dovoljno vlastitih
brodova, a potreba za prijevozom je prolazna ili sezonska. Tako procjenjuje da mu se vie
isplati unajmiti brod nego kupiti novi.
Kada je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, zapovjednik broda je
duan izvriti nalog naruitelja u granicama ugovora i prema namjeni broda.
Dakle brodar ostaje poduzetnik plovidbenog pothvata, zapovjednik je njegov
zastupnik, posada i zapovjednik su njegovi uposlenici, samo rade u ime brodara za
raun naruitelja. Trokove pogona, luke pristojbe i naknade podmiruje naruitelj, a
posadu plaa i uzdrava brodar.
U sluaju spaavanja, nagrada se dijeli na jednake dijelove izmeu brodara i
naruitelja.
Naruitelj ne moe zatraiti uvjete prijevoza koji bi predstavljali opasnost za brod
i posadu, bez obzira je li postojala u vrijeme zakljuivanja ugovora ili ne. To moe biti
npr. rat u podruju u kojem je brod plovio, trajkovi i neredi i sl. Naruitelj ne smije
uputiti brod na putovanje koje bi znatno prekorailo trajanje ugovora (npr. ugovor istie
za 5 dana, a putovanje traje 40 dana). Za dane nakon isteka ugovora plaa se dvostruka
vozarina.
3.4. IZVRENJE UGOVORA O POMORSKOM PRIJEVOZU,
PRIPREMA, UKRCAJ I PRIJEVOZ STVARI
3.4.1. BRODSKI PROSTOR ZA PRIJEVOZ TERETA
Brodar je duan teret prevesti brodom koji je izriito ugovoren ili koji ima
ugovorena svojstva. Ako stranke nisu izriito ugovorile odreeni brod, odnosno svojstva
broda, prijevoznik je duan prevesti teret brodom koji ima uobiajena svojstva za
izvrenje ugovorenog prijevoza. Prijevoznik moe s pristankom naruitelja zamijeniti
ugovoreni brod drugim brodom. Ako se prijevoz obavlja na temelju pomorskoga
prijevoznikog ugovora pristanak naruitelja za zamjenu broda nije potreban.
Brodar je duan pravodobno, prije poetka putovanja, uloiti dunu panju kako
bi brod osposobio za plovidbu, primjereno ga opremio, popunio posadom, opskrbio
25
potrebnim zalihama i pripremio tako da se teret moe ukrcati, sloiti, uvati, prevesti i
iskrcati u stanju kako je primljen na prijevoz.
Brodski prostor koji obino ne slui za smjetaj tereta moe se za to rabiti
samo na temelju izriitog sporazuma ugovornih strana, ako takav sporazum ne bi bio
protivan propisima.
Prijevoznik odgovara za tonost podataka o nosivosti broda navedenih u
brodarskom ugovoru ako je odstupanje vee od 5%. Ako je ugovoren prijevoz cijelim
brodom ili odreenim brodskim prostorom pa ugovoreni prostor nije potpuno iskoriten,
prijevoznik ne moe raspolagati tim prostorom bez pristanka naruitelja.
3.4.2. UKRCAVANJE TERETA
Prijevoznik je duan postaviti brod za ukrcavanje tereta u ugovorenoj luci. Ako
brod iz razloga za koje naruitelj ne odgovara ne moe doi u ugovorenu luku, naruitelj
prijevoza ima pravo, imajui na umu svrhu ugovora, odrediti prvu prikladnu luku za
preuzimanje tereta do kojeg brod moe sigurno doi radi ukrcavanja. Mjesto ukrcavanja
tereta u luci duan je priskrbiti naruitelj.
U linijskoj plovidbi mjesto ukrcavanja u luci priskrbljuje prijevoznik.
Prijevoznik je duan postaviti brod na mjesto ukrcavanja koje odredi naruitelj, ako to
moe uiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta moe na tom mjestu obaviti
bez opasnosti za brod.
Ako mjesto ukrcavanja ne odgovara ugovorenim uvjetima, prijevoznik je duan
postaviti brod to blie tom mjestu, ako to moe uiniti bez opasnosti za brod i ako se
ukrcavanje tereta na mjestu na kojem je brod postavljen moe obaviti bez opasnosti za
brod. Brod moe primiti teret na sidritu ako je tako ugovoreno ili mjesnim obiajima
predvieno.
Ako naruitelj ili druga osoba ima pravo na temelju ugovora odrediti luku
ukrcavanja, a zapovjednik broda ne primi takav nalog u ugovorenom ili primjerenom
roku, ili primljeni nalog ne moe izvriti, zapovjednik broda duan je postupiti na nain
koji smatra najboljim, vodei rauna i o interesima korisnika prijevoza.
Kad brod prema ugovoru mora stii u odreenu luku do odreenog roka, smatra
se da je stigao na vrijeme kad je stigao u luku, odnosno na njezino sidrite.
3.4.3. PISMO SPREMNOSTI
Zapovjednik broda duan je obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brod
spreman za ukrcavanje (u daljnjem tekstu: pismo spremnosti notice of readyness).
Pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena.
Ako zapovjedniku broda nije poznata adresa krcatelja ili ako se pismo spremnosti ne
moe uruiti na njegovu adresu, zapovjednik broda duan je zatraiti upute od naruitelja,
s tim da se pravni uinci predaje pisma spremnosti raunaju od trenutka kad bi pismo
spremnosti bilo predano da nije bilo navedenih smetnji.
Pismo spremnosti se ne predaje u linijskoj plovidbi. Pri prijevozu brodom u
linijskoj plovidbi teret se ukrcava im brod na odreenom mjestu bude spreman za
ukrcavanje. Zapovjednik broda moe predati pismo spremnosti ako je brod spreman za
ukrcavanje, a nalazi se na ugovorenom mjestu u luci i ako je dobio prethodna odobrenja
za promet s kopnom i za ukrcavanje, te ako su obavljene druge radnje koje omoguuju
26
ukrcavanje tereta u brod.
Pismo spremnosti moe se predati i ako brod nije bio doveden na ugovoreno
mjesto ako je u tome bio sprijeen razlozima koji padaju na teret naruitelja.
3.4.4. PREUZIMANJE I KRCANJE TERETA
Prijevoznik preuzima teret ispod vitla (ispod ekrka).
Zapovjednik broda duan je krcatelju koji sam krca teret na brod dati upute o
nainu slaganja tereta da bi se izbjegla oteenja tereta koja mogu nastati zbog toga to se
teret prevozi brodom. Krcatelj se pri ukrcavanju tereta mora drati uputa zapovjednika
broda koja se odnose na raspored tereta u brodu i ostale okolnosti u vezi sa sigurnou
osoba, broda, njegovih ureaja i opreme te drugog tereta u brodu i sprjeavanje
oneienja okolia.
Teret se ne moe smjestiti na palubu broda bez suglasnosti krcatelja, ako nije rije
o teretu koji se obino smjeta na palubu.
Koliina tereta koja se predaje na prijevoz moe se odrediti brojem komada,
teinom ili obujmom. U sluaju sumnje koliina tereta odreuje se mjerom koja je
uobiajena u luci ukrcavanja.
Umjesto ugovorenog tereta moe se predati na prijevoz drugi teret, ako se time ne
mijenjaju uvjeti prijevoza na tetu prijevoznika ili ako zbog toga ne bi dolo do
zadravanja broda ili ako ne bi bila ugroena sigurnost broda i drugog tereta te ako
naruitelj dade prijevozniku, na njegov zahtjev, osiguranje za trabine koje bi mogle
nastati zbog zamjene tereta. Ako je ugovoreni teret ve bio ukrcan, trokove u vezi s
njegovim iskrcavanjem i ukrcavanjem drugog tereta snosi naruitelj.
Naruitelj, odnosno krcatelj duan je prijevozniku dati upute za manipulaciju
teretom ako se teret ne nalazi u redovnome trgovakom prometu i ako bi zapovjednik bio
duan poduzeti posebne mjere pri slaganju tereta.
Ako je rije o opasnom teretu, naruitelj, odnosno krcatelj duan je obavijestiti
prijevoznika, i bez njegova zahtjeva, o naravi opasnosti i naznaiti koje zatitne mjere
treba poduzeti. Ako obavijest o opasnom teretu koji se prevozi nije naznaena u teretnici
ili u pisanoj ispravi o ugovoru o prijevozu, teret dokazivanja da je prijevoznik znao za
opasnost povezanu s prijevozom tog tereta, pada na korisnika prijevoza.
Prijevoznik nije duan primiti na prijevoz teret koji je po svojoj naravi opasan,
ako mu opasno svojstvo tereta u vrijeme sklapanja ugovora nije bilo niti moralo biti
poznato. Prijevoznik nije duan primiti na prijevoz teret koji, s obzirom na svoje stanje i
na stanje ambalae, predstavlja opasnost za osobe, brod i okoli te drugi teret s kojim
tijekom prijevoza dolazi ili moe doi u dodir.
Prijevoznik ne smije primiti na prijevoz teret iji je uvoz, provoz ili izvoz
zabranjen ili se krijumari.
Naruitelj je odgovoran prijevozniku za nanesenu tetu osobama, brodu, teretu,
okoliu te za sve druge tete i trokove prouzroene manjkavim stanjem ambalae.
Naruitelj je odgovoran prijevozniku za nanesenu tetu osobama, brodu, teretu,
okoliu te za sve druge tete i trokove prouzroene prirodnim svojstvima i stanjem tereta
ako prijevozniku ta svojstva i stanje tereta nisu bili niti morali biti poznati.
3.5. MEUNARODNE KONVENCIJE, ODGOVORNOSTI
27
Meunarodne konvencije, sporazumi i nacionalni zakoni odnose se na dunosti i
odgovornosti pojedinih osoba u pomorskom prijevozu. Prijevozom stvari morem bavi se
vie meunarodnih tijela, a spomenut e se samo najvaniji meunarodni akti.
3.5.1. MEUNARODNA KONVENCIJA ZA IZJEDNAENJE NEKIH PRAVILA O
TERETNICI
Sam naziv govori o temi, a radi se zapravo o tzv. Haakim pravilima koja vuku
porijeklo iz 1924. godine. Kasnije revizije su se deavale na konferenciji u Visbyju 1968.
pa se danas zovu i Haako-Visbyjska pravila 1924/1968.
U njoj se govori o odgovornosti brodara, odnosno prijevoznika (vozara) koje se
odnose na:
osposobljavanja broda za prijevoz tereta,
neke propise o teretnici,
odgovornost brodara (vozara) za tete ili gubitka na teretu nastale tijekom
putovanja,
svote do kojih brodar moe ograniiti svoju odgovornost,
nain obraunavanja svota za naknadu tete ili gubitka tereta (zlatni
franak),
rjeavanje sporova i arbitraa.
Slijedei Protokol o izmjenama uslijedio je 1979. godine kad je golden franc
zamijenjen SDR-om.
3.5.2. KONVENCIJA UN O PRIJEVOZU ROBE MOREM
Kako je konferencija odrana u Hamburgu 1978. godine, konvencija se spominje
kao Hamburka pravila.
Konvencija se odnosi na pravne poloaje brodara (stvarni vozar), prijevoznika,
krcatelja, primatelja i ostalih osoba koje sudjeluju u prijevozu robe morem. odredbe
Konvencije se primjenjuju na sve ugovore o prijevozu morem meu dvjema razliitim
dravama, pod uvjetom da je barem jedna drava potpisnica konvencije. Na ovaj nain se
ele izjednaiti propisi razliitih zemalja kako ne bi dolo do nesporazuma. Poglavlja su:
1. Ope odredbe
2. Odgovornost vozara (temelj i trajanje odgovornosti, granice odgovornosti,
gubitak prava na ogranienje odgovornosti)
3. Odgovornost krcatelja
4. Prijevozne isprave (teretnica: izdavanje, sadraj, primjedbe, dokazni
uinak; ostale isprave)
5. Zahtjevi i tube (gubitak, oteenje, zakanjenje tereta, arbitraa)
6. Dopunske odredbe (Zajednika havarija, obraunska jedinica,)
7. Zavrne odredbe (potpis, ratifikacija,)
Konvencija je stupila na snagu prvoga dana mjeseca koji je uslijedio nakon isteka
jedne godine od trenutka dvadesetog ratificiranja. Za svaku dravu potpisnicu postala je
obvezujua prvoga dana mjeseca koji je uslijedio nakon isteka jedne godine od trenutka
ratificiranja.
3.5.3. UNCTAD/ICC
28
Ova se kratica koristi kada se na ugovaranju prijevoza primjenjuju:
Konferencija UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD)
pravila Meunarodne trgovake komore (ICC)
pravila za isprave o multimodalnom prijevozu.
Odnosi se na ugovor o prijevozu jednim ili s nekoliko naina prijevoza. Stranke
koje prihvaaju ova Pravila, iskljuuju sva ostala, pa se sve odgovornosti, dokumentacija
i eventualna potraivanja i arbitraa provode prema ovim pravilima.
Posebna panja se pridaje odgovornosti poduzetnika multimodalnog prijevoza,
ogranienju njegove odgovornosti i gubitku prava ogranienja odgovornosti.
S obzirom na porast multimodalnih prijevoza, jasna je vanost ovog zbira pravila.
3.5.4. KONVENCIJA ZA OLAKANJA U MEUNARODNOM POMORSKOM
PRIJEVOZU
1965. pod okriljem IMO-a usvojena je, a 1967. godine i stupila na snagu tzv. FAL
Konvencija (Convention on Facilitation of International Maritime Traffic). Uslijedilo je
vie amandmana od kojih je posljednji iz 2005. godine.
Cilj FAL-konvencije je izbjegavanje nepotrebnih kanjenja u pomorskim
prijevozima, poticanje meudravne suradnje i postizanje to vee uniformiranosti u
procedurama i ostalim formalnostima oko prijevoza tereta morem.
Konvencija je ograniila broj deklaracija prilikom prijevoza tereta na samo
osam razliitih formulara koje vlasti smiju zahtijevati. To su:
1. IMO-v Opi manifest (deklaracija)
2. Manifest tereta
3. Manifest brodskih zaliha
4. Manifest osobnih stvari posade
5. Lista popis posade - Popis putnika
6. Opasne tvari
Ostala dva formulara se odnose na Meunarodnu potansku konvenciju i na
meunarodna zdravstvena pravila.
U svom dodatku, konvencija sadri Standarde i Preporuene postupke u
formalnostima, dokumentima, zahtjevima i procedurama koje se odnose na dolazak,
boravak i odlazak broda iz luke, te na teret, posadu, putnike kao i na njihovu osobnu
prtljagu.
3.5.5. POMORSKI ZAKONIK RH
Pomorski zakonik RH izglasan 1994. godine sadri takoer odredbe o ugovorima
o iskoritavanju brodova (Glava II), gdje se spominju sve vrste ugovora, te odgovornosti
pojedinih osoba u pomorskom prijevozu.
Pomorski zakonik je objavljen u Narodnim novinama br. 17 od 7.3. 1994. godine
i moe se jednostavnije nai na Internet-stranicama www.nn.hr.
3.6. MJESTO PRISTAJANJA, UKRCAJA I ISKRCAJA TERETA
3.6.1. MJESTO PRISTAJANJA LUKA ODREDITA
29
Mjesto pristajanja, odnosno luka odredita, bilo radi ukrcaja, ili radi iskrcaja mora
biti naznaena u ugovoru o prijevozu stvari morem. Ako se radi o linijskom prijevozu
luka je unaprijed poznata, dok u slobodnoj plovidbi ne mora biti, jer se tijekom
putovanja teret moe preprodati, ili se odluka o odredinoj luci moe donijeti u asu
potpisa teretnice itd.
Naruitelj moe odrediti podruje u kojem se moraju nalaziti luke, npr. sjeverni
Jadran, a o definitivnoj luci moe odluiti tijekom putovanja. Ako naruitelj do
ugovorenog roka ne odredi sam luku, to e uiniti brodar vodei rauna o interesima
naruitelja.
Klauzula o redoslijedu (Rotation Clause), odreuje redoslijed luka iskrcaja kad
je ugovoreno vie luka. Moe se stoga ugovoriti da redoslijed odreuje brodar ili se
redoslijed odreuje detaljno unaprijed u ugovoru.
Ponekad navedena luka iskrcaja nije dovoljno sigurna za brod i posadu. Tako
luka iskrcaja moe, ali i ne mora biti odredina luka, ako su se tijekom putovanja
dogodile okolnosti koje onemoguuju dolazak broda u luku odredita: rat, neredi, trajk,
via sila. Ovaj problem je znaajniji za slobodan prijevoz, jer u linijskim prijevozima
brodari ugovaraju luke prema maritimnim sposobnostima svojih brodova, ili nabavljaju
brodove koji odgovaraju lukama koje je potrebno povezati.
U ugovore se unaaju razliite klauzule koje se odnose na odabir luke iskrcaja za
sluajeve u kojima se ne moe pristati u imenovanim lukama. Jedna od njih glasi: so near
thereto as she can safety get (to blie s obzirom na sigurnost). U prethodnim
poglavljima spomenuta je i supstitution clause, klauzula o zamjenskoj luci.
3.6.2. MJESTO UKRCAJA TERETA
Teret koji je namijenjen prijevozu obino doprema krcatelj. Postavlja ga na obalu,
ili ga smjeta u skladita ako brod jo nije u luci ukrcaja. Prije ukrcavanja mora se
sklopiti ugovor o prijevozu, a sve to nije odreeno u ugovoru upotpunjuje se teretnicom
koja ujedno potvruje postojanje ugovora o prijevozu. U linijskoj plovidbi se umjesto
teretnice rabi triptih.
Mjesto predaje tereta moe biti luko skladite, istovarite na obali, uz bok broda
ispod vitla (pod ekrk), na palubi broda ili u skladitu broda. Mjesto ukrcaja tereta je
ujedno i mjesto prelaska odgovornosti za stanje tereta od krcatelja na brodara. Stoga se
mjesto ukrcaja definira posebnim klauzulama, tzv. Incoterms terminima (vidi poglavlje
o klauzulama).
Mjesto predaje se moe odrediti ugovorno, prema lukim obiajima (uzancama),
ili prema zakonskim propisima. Prema naim zakonima je to ispod vitla.
3.6.3. MJESTO ISKRCAJA TERETA
Iskrcaj tereta (kao i ukrcaj) se moe promatrati dvojako: fiziki i pravno. Prvi,
fiziki ili materijalni aspekt znai fiziko uruenje tereta primatelju, a drugi se odnosi na
prijenos odgovornosti od brodara na druge osobe.
Predaja tereta primatelju se moe dogoditi:
najee poslije iskrcaja, kad se teret predaje u lukim skladitima;
prije iskrcaja, kad se teret predaje u brodskom skladitu;
tijekom iskrcaja, kad se teret predaje ispod vitla.
30
Ako je mjesto predaje tereta ispod vitla, trenutak predaje je kad se teret otpusti od
dizalice. Ako je to u brodskom skladitu, trenutak predaje je kad je primatelju
omogueno da zapone s iskrcajem tereta. Postoje razlike i ovisno o vrsti tereta
(generalni, rasuti, ).
esto se roba prilikom dolaska u luku ne predaje izravno primatelju, nego
neizravno, preko lukih skladita. Kako se tu javljaju mnoga pitanja odgovornosti
brodara i primatelja (npr. tko snosi posljedice za robu koja je u skladitu bila oteena), to
se rjeava ugovorom, uzancama ili zakonski. Ako primatelj u dogledno vrijeme (po
Zakoniku 30 dana) ne preuzme teret, a nisu plaeni vozarina i ostala potraivanja, brodar
moe iskoristiti svoje pravo retenzije i prodati teret javnom drabom.
Za jedan teret se moe u luci odredita javiti vie primatelja, pa se teret predaje u
dijelovima temeljem izrunica (delivery orders). Teret se moe predati i raznim
primateljima na osnovi jednog ugovora (npr. rasuti teret).

3.7. KLAUZULE
U ugovorima o prijevozu robe morem razlikuju se dvije vrste klauzula:
klauzule koje se odnose na uvjete prijevoza tereta u raznim ugovorima o
prijevozu tereta morem;
klauzule koje se odnose na mjesto predaje tereta (Incoterms termini).
3.7.1. KLAUZULE U UGOVORIMA O PRIJEVOZU ROBE MOREM
Meunarodni ugovori o prijevozu tereta morem koji su pretoeni u posebne forme
od strane meunarodnih brodarskih udruga (npr. Gencon, Gasvoy, Nippongrain, itd.)
sadre niz klauzula koje se odnose na:
odgovornosti i ogranienje odgovornosti brodara i ostalih osoba koje
sudjeluju u prijevozu;
modaliteti ukrcaja, iskrcaja i prijevoza tereta, luke dolaska, polaska,
zamjenske luke, prekid putovanja, skladitenje robe;
stanje broda tijekom plovidbe, izvrenje putovanja;
nain plaanja, vozarina, prekovremeni rad posade; podnajam;
trajanje stojnica, prekostojnica, izvanrednih prekostojnica;
rat, trajkovi, neredi u luci; spaavanje i zajednika havarija;
pravo zaloga i retencije;
razne zatitne klauzule.
Osim navedenih, postoji jo niz drugih klauzula koje zapravo predstavljaju uvjete
poslovanja kod prijevoza odreene vrste robe. Ugovorom o prijevozu tereta se neke
klauzule mogu iskljuiti, ili se mogu dodati nove koje nisu uobiajene za takav prijevoz.
3.7.2. KLAUZULE KOJE SE ODNOSE NA MJESTO PREDAJE TERETA
U ugovorima o prijevozu tereta morem bitno je odrediti koji je trenutak predaje
tereta brodaru odnosno primatelju, te tko snosi trokove pojedinog dijela putovanja. U
tom smislu se umjesto nepotrebnog objanjavanja koriste klauzule, tzv. Incoterms
31
(International Commercial terms).
Incoterms, slubena pravila ICC-a (Meunarodna trgovinska Komora) za
tumaenje trgovinskih termina u svjetskoj su upotrebi vie od 60 godina. Osim to su ti
termini postali prijeko potrebni za nesmetano voenje meunarodne trgovine, njih
priznaju i svi svjetski sudovi i drugi upravni organi te njihovo ukljuivanje u ugovore o
prodaji znatno smanjuje mogunost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih
komplikacija. S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi ICC je izdala
novu verziju, Incoterms 2000, ija upotreba je poela od 1 sijenja 2000. godine. S
obzirom da postoji vie verzija (revizija) Incoterms-a, prilikom njihove uporabe
neophodno je jasno naglasiti iz koje godine se koristi verzija Incoterms-a (na primjer:
Incoterms 2000).
Incoterms 2000. i njihove kombinacije (combiterms) su u folderu Incoterms.
(ispisati ih za potrebe nastave).
3.8. STOJNICE, PREKOSTOJNICE, IZVANREDNE
PREKOSTOJNICE
Ovi izrazi oznaavaju vrijeme koje je potrebno da se izvre manipulacije teretom
za vrijeme boravka u luci.
Stojnice (laydays) su redovito vrijeme odreeno za ukrcavanje odnosno
iskrcavanje tereta za koje se ne plaa posebna naknada u lukama.
Prekostojnice (demurrage) su vrijeme za koje se produljuje ukrcavanje
odnosno iskrcavanje tereta, ako nije izmanipuliran tijekom stojnica. Poinju tei
nakon stojnica, a za njih se plaa posebna naknada.
3.8.1. STOJNICE
Stojnice poinju tei odreeno vrijeme nakon predaje pisma spremnosti - Notice
of readiness. Ako se pismo spremnosti preda najkasnije dva sata prije proteka
prijepodnevnoga radnog vremena, stojnice poinju tei s poslijepodnevnim radnim
vremenom istog dana. Preda li se pismo spremnosti kasnije, stojnice poinju tei sutradan
s poetkom prijepodnevnog radnog vremena.
Prijevoznik je duan preuzimati teret na prijevoz tijekom radnog vremena luke.
Radno vrijeme luke odreuje, u skladu sa zakonom, tijelo koje upravlja lukom.
Trajanje stojnica odreuje se prema obiajima luke. To moe biti temeljem
koliine tereta koju treba izmanipulirati u jednom danu, ili temeljem roka do kad treba
obaviti sve operacije, a sve s obzirom na mogunosti luke i broda.
Stojnice se raunaju prema radnim danima i dijelovima radnog dana, pri emu
se kao jedan radni dan raunaju 24 tekua sata. U radne dane ne raunaju se nedjelje,
dravni i drugi praznici kad se u luci ne radi, a ni vrijeme kad se, zbog vremenskih
neprilika ili smetnji na strani broda, nije moglo ukrcavati.
3.8.2. PREKOSTOJNICE
Nakon proteka vremena stojnica poinje tei vrijeme prekostojnica.
Trajanje prekostojnica ovisi o ugovoru, lukim uzancama ili zakonu.
32
Prekostojnice se raunaju bez prekida prema tekuim danima i dijelovima
dana. Prekostojnice se ne prekidaju zbog djelovanja vie sile ili zbog smetnji na strani
broda.
Korisnik prijevoza (primatelj, krcatelj, naruitelj prijevoza,) mora platiti
brodaru posebnu naknadu za prekostojnice. Visina naknade za prekostojnice odreuje se
prema visini naknade za prekostojnice za druge sline brodove u istoj luci u isto vrijeme,
a ako to nije mogue, visina naknade odreuje se prema visini naknade za prekostojnice
drugih slinih brodova u najblioj luci u isto vrijeme.
Naknada za prekostojnice plaa se svakog dana unaprijed za cijeli dan, ali ako
je ukrcavanje obavljeno prije proteka dana za koje je naknada unaprijed plaena,
prijevoznik je duan vratiti razmjerni dio naknade.
Kod ukrcaja tereta, ako se ne plati naknada za prekostojnice, ili kad isteknu
prekostojnice, brod moe odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta. Tada brodar
zadrava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge trabine koje mu
pripadaju prema ugovoru. Ako se radi o iskrcaju, brodar ima pravo iskrcati teret na rizik i
troak korisnika prijevoza.
3.8.3. IZVANREDNE PREKOSTOJNICE
Ako se ni tijekom prekostojnica ne uspije ukrcati, odnosno iskrcati sav teret,
poinju tei izvanredne prekostojnice, jer prijevoznik ne moe odbiti ukrcavanje tereta
postavljena uz bok broda, iako bi ukrcavanje i slaganje takva tereta moglo zadrati brod
preko trajanja vremena stojnica odnosno prekostojnica.
Naknada za izvanredne prekostojnice je 50% via od naknade za prekostojnice.
Pored naknade za izvanredne prekostojnice prijevoznik ima pravo i na naknadu tete
(izgubljena dobit)zbog zadravanja broda ako ta teta premauje svotu naknade za
izvanredne prekostojnice.
3.9. REVERZIBILNE STOJNICE, UTEDA U VREMENU
Stojnice se obino obraunavaju posebno za ukrcaj a posebno za iskrcaj tereta.
Moe se ugovoriti i da se vrijeme za navedene operacije rauna zajedno, tj. jedinstveno.
Tada se kompenzira gubitak ili dobitak na vremenu kod ukrcaja s onima kod iskrcaja.
Npr. kanjenje u iskrcaju moe se kompenzirati kraim ukrcajem. Tako obraunate
stojnice zovu se reverzibilne stojnice.
U sluaju da se manipuliranje tereta obavi prije predvienog vremena iz ugovora
ili lukih uzanca (stojnica), obino se u ugovoru predvia klauzula o nagradi za krcatelja
ili primatelja. Tada se govori o nagradi za utedu vremena - dispatch money
Nagrada za uteeno vrijeme obino iznosi polovicu naknade za prekostojnice
ukoliko visina nije posebno ugovorena. Nagrada se plaa za svaki uteeni dan i sat.
U pravilu se dispatch money obraunava posebno za ukrcaj, a posebno za iskrcaj,
ali se i u ovom sluaju moe obraunavati zajedniki kada su u pitanju reverzibilne
stojnice.
U Pomorskom Zakoniku ne postoje odredbe o nagradi za utedu vremena, pa se
za promet u hrvatskim lukama mora posebno ugovarati.
33
3.10. VREMENSKE TABLICE, LINIJSKI BRODOVI I TRAMPERI
Vremenska tablica - Time sheet je isprava u kojoj su po danima i dijelovima
dana evidentirane bitne injenice koje se odnose na tijek operacija ukrcaja i iskrcaja. U
nju se unose podaci o teretu, dolasku broda u luku, predaji pisma spremnosti, poetku
stojnica i prekostojnica itd. Temeljem te isprave se obraunava utroeno ili uteeno
vrijeme za izvrenje navedenih operacija (stojnice, prekostojnice,).
Vremensku tablicu potpisuju zapovjednik broda i krcatelj ili primatelj. U sluaju
spora, ona se koristi kao dokaz o utroenom vremenu. Ukoliko se stranke ne mogu sloiti
o obraunu vremena, unose se samo stvarni podaci, pa se takva isprava zove injenino
stanje - Statement of facts.
Inae, u linijskom prometu se ne primjenjuju propisi o stojnicama i
prekostojnicama. Krcatelj je duan predavati teret onom brzinom kojom ga brod moe
preuzimati. Brod linijske plovidbe nije duan ekati na ukrcavanje preko vremena
odreenog za odlazak broda koji je predvien redom plovidbe, ako smetnja za ukrcavanje
ne pada na stranu broda. Stoga se moe dogoditi zadravanje Detention, ako se
ukrcaj, odnosno iskrcaj tereta nije uspio obaviti tijekom vremena predvienog
plovidbenim redom za manipulaciju tereta.
Krcatelj je duan zapovjedniku broda na vrijeme predati carinske i druge isprave
potrebne za ukrcaj, prijevoz i iskrcaj tereta. Ako te isprave nisu predane za vrijeme
trajanja vremena stojnica, odnosno prekostojnica, a pri prijevozu brodom linijske
plovidbe do vremena odreenog za odlazak broda, zapovjednik broda ima pravo iskrcati
teret. Tada prijevoznik zadrava pravo na punu vozarinu i na naknadu za nastale
prekostojnice, odnosno na naknadu tete za zadravanje broda linijske plovidbe i na
naknadu svake druge tete.
Za razliku od linijskog prometa, u slobodnom prijevozu, kod tzv. trampera,
odreivanje detalja o obraunu stojnica, prekostojnica, izvanrednih prekostojnica i
dispatch-a je jako vano. U linijskom prijevozu su luke unaprijed odreene, dok se u
slobodnom prijevozu luke izriito odreuju ugovorima, pa je razumljiva vanost svih
navedenih klauzula i podataka o stojnicama. Ponekad tramper i trai luku koja bi
prihvatila postojei teret, ili trai teret za svoje kapacitete.

34
3.11. PONAVLJANJE GRADIVA


3.12. PROVJERA ZNANJA



Ugovori o iskoritavanju pomorskih brodova
Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu

Ugovor o zakupu broda
Ugovori o
prijevozu stvari
morem

Ugovori o prijevozu
putnika i prtljage morem
Ugovori o tegljenju,
polaganju kablova,
Cijelim
brodom

Razmjernim
dijelom broda

Prijevoz pojedinih
stvari brodom

Odreenim
brodskim
prostorom
Za jedno ili vie
putovanja

Za odreeno vrijeme

Pomorsko-vozarski
ugovori (prijevoz stvari)

Brodarski ugovori
(najam brodskog prostora)

35
1. Nabroji ugovore o pomorskom plovidbenom poslu!
2. Koji su bitni elementi ugovora o prijevozu stvari morem?
3. Kako se individualiziraju (odreuju) stvar, prijevozni put, luke?
4. Zato neke ugovore zovemo brodarski?
5. Koje vrste brodarskih ugovora postoje? to je to charter party?
6. to je potprijevozni ugovor? Tko je kome odgovoran za svoja djela?
7. Koja je glavna razlika izmeu brodarskih i pomorsko-vozarskog ugovora?
8. Koje su karakteristike brodarskog ugovora na putovanje?
9. Koje su karakteristike brodarskog ugovora na vrijeme?
10. Kakav mora biti brod i brodski prostor kojim se prevozi teret? Tko brine o tome?
11. Gdje se ukrcava teret? to se sve ugovara vezano za luku ukrcaja?
12. to je pismo spremnosti? Tko ga izdaje? Kome se predaje? Koja je njegova pravna
vanost?
13. Koje su posebnosti kod preuzimanja i krcanja tereta?
14. Kako se postupa s opasnim teretom?
15. Koje konvencije reguliraju prijevoze robe morem?
16. to podrazumijeva kratica UNCTAD/ICC?
17. Koje klauzule se odnose na odredinu luku?
18. Koje je pravno i fiziko znaenje izraza mjesto ukrcaja i mjesto iskrcaja?
19. Na to se odnose klauzule u formama ugovora o prijevozu robe morem?
20. to su to INCOTERMS-i?
21. to su to stojnice? Kako se plaaju?
22. Koliko traju stojnice?
23. Kako se raunaju stojnice?
24. to su to prekostojnice?
25. Kako se raunaju i naplauju prekostojnice?
26. to su izvanredne prekostojnice?
27. Kako se raunaju i naplauju izvanredne prekostojnice?
28. to su reverzibilne prekostojnice? U kojem prijevozu se prakticiraju?
29. to oznaava izraz Dispatch money?
30. to su vremenske tablice?
31. Koja je praksa stojnica kod linijskih, a koja kod slobodnih prijevoza?

Pitanja koja se odnose na priloge
Incoterms za nastavu (crte s crveno-plavim bojama)
1. Na koga se odnosi crvena, a na koga plava boja?
2. Gdje je prelazak rizika i koje trokove snosi prodava, a koje kupac kod klauzula
CFR, CIF, FAS, FOB?
BIMCO CP (naslovnica i tri strane klauzula)
1. Koji podaci se upisuju na naslovnicu?
2. Pokuaj objasniti klauzulu 4 (dozvoljen teret), 18 (davanja, naknade i takse) i 21
(prijevoz tereta na palubi).
3. Prevedi naslove klauzula.

36
4. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA
II
4.1. TERETNICA, POJAM, FUNKCIJA, SADRAJ, VRSTE,
IZDAVANJE
Teretnica je isprava kojom brodar ili njegov zastupnik (agent, zapovjednik),
potvruje da je na brod primljen teret radi prijevoza i predaje njenom zakonitom
imatelju po zavrenom putovanju i uz uvjete koje ona sadri. Teretnicu brodar izdaje
krcatelju, na njegov zahtjev, temeljem podataka o teretu koje je brodaru dao krcatelj.
Brodar mora teretnicu osobno potpisati.
Engleski izraz je Bill of Lading B/L.
Izdavanju teretnice prethodi sastavljanje tzv. triptiha dokumenta u tri djela:
1. Dispozicija ukrcaja Shipper's note krcatelj oznauje robu i sve njene
osobine, te prihvaa prijevozne uvjete brodara;
2. Nalog za ukrcaj Shipping order nalog brodara zapovjedniku kojim
mu se nalae da preuzme i ukrca teret;
3. asnika potvrda (potvrda o ukrcaju) Mate's receipt zapovjednik
izdaje krcatelju potvrdu o tome da je preuzeo i ukrcao teret. Temeljem
ovog zadnjeg djela brodar krcatelju izdaje teretnicu.
Teretnica je vrijednosni papir, neovisan o ugovoru o prijevozu. Teretnica
zapravo predstavlja robu koja je u njoj upisana. Imati (drati) teretnicu znai
raspolagati teretom koji je na njoj oznaen. U dananjim uvjetima trgovanja, teret se od
trenutka ukrcaja na brod do trenutka iskrcaja u drugoj luci moe preprodati vie puta.
Vlasnik tereta ga vjerojatno nikada nee ni vidjeti, a preprodaja se vri promjenom
vlasnika teretnice.
Teretnicom se dokazuje i potvruje:
da je brodar primio teret za prijevoz;
da postoji prijevozni ugovor;
da teret treba predati ovlatenoj osobi u luci iskrcaja.
Teretnica sadri ove podatke:
naziv i sjedite te podatke o brodaru;
ime i ostale podatke o brodu;
naziv i sjedite, te ostale podatke o krcatelju;
naziv i sjedite, te ostale podatke o primatelju ili oznaku po naredbi ili na
donosioca,
luku odredita ili vrijeme kad e se, odnosno mjesto gdje e se takva luka
odrediti;
koliinu i vrstu tereta i njegove oznake;
stanje tereta prema vanjskom izgledu;
odredbe o vozarini;
mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice.
37
Teretnica moe sadrati i druge podatke te uvjete prijevoza.
4.1.1. VRSTE TERETNICA
Teretnica za ukrcaj Received for shipment B/L koristi se ako je teret predan
prijevozniku prije ukrcaja. Tada krcatelj moe zahtijevati da mu prijevoznik izda potvrdu
o preuzimanju tereta, teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu koja sadri uoljivu
napomenu primljeno za ukrcaj ili ukrcano. Ova teretnica ne prua dokaz da je teret
ukrcan na brod pa se prilikom krcanja ova teretnica povlai, a izdaje se nova.
Luka teretnica Port B/L je teretnica kojom brodar potvruje da je robu
primio u luci ukrcaja i da e ju ukrcati na brod koji je ve u luci.
Skupna teretnica Groupage B/L izdaje se radi utede u trokovima. Koristi se
kad je na brod ukrcan teret za vie vlasnika. Primatelji tada dobivaju samo Otpremnike
potvrde Shipping Certificate. Razlikuju se od teretnice po tome to nema potpis
brodara.
Nalog za iskrcaj Delivery order. Ako je teret koji je kao predmet prijevoza
morao biti ukrcan u razne brodove, ili kad su u pitanju razliite vrste robe, ili je teret
podijeljen u razne partije, prijevoznik i krcatelj imaju pravo zahtijevati da se za svaki
uporabljeni brod ili za svaku vrstu robe ili za svaku partiju tereta izda posebna teretnica
ili druga isprava o prijevozu. Ako se teret krca na brod u rasutom stanju, krcatelj ima
pravo zahtijevati da se za odreene koliine tereta izda posebna teretnica ili druga isprava
o prijevozu.
Izravna teretnica Through B/L se koristi kad se prevozi manja koliina tereta,
ali od luke ukrcaja do luke iskrcaja ne postoji direktna veza, pa e se teret prevoziti s vie
brodova. Obino prvi brodar potpisuje teretnicu i preuzima obvezu da teret preveze dalje
sklapajui ugovore s drugim brodarima.
4.2. TERETNICA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR, ISTA I NEISTA
TERETNICA, JAMSTVO, HAMBURKA PRAVILA
Na zahtjev krcatelja, brodar moe izdati vie originala teretnice i na svakoj
mora pisati koliko je izdano originala, jer se moe dogoditi da vie osoba moe
raspolagati istim teretom. Isto tako moe se izdati i vie kopija teretnice na kojima
mora biti vidljivo da se radi o kopiji, a ne o originalu. Kopija nije prenosiva kao
originali i s njom se ne moe trgovati. Krcatelj mora prijevozniku, na njegov zahtjev,
potpisati kopiju (prijepis) teretnice.
Teretnica moe glasiti na ime, po naredbi, ili na donosioca.
Teretnica na ime - Straight B/L ima na sebi upisano tono ime osobe koja je
ovlatena preuzeti teret. Teretnica na ime prenosi se ustupanjem, tj. ugovorom o
ustupanju ili cesijom.
Teretnica po naredbi B/L to order oznaava osobu koja odreuje tko e
preuzeti teret. Ako u teretnici koja glasi po naredbi nije imenovana osoba prema ijem je
nalogu prijevoznik duan predati teretnicu, teret se predaje po naredbi krcatelja. Teretnica
po naredbi prenosi se indosamentom, tj. na nju se upisuje nova osoba po ijoj e naredbi
biti predan teret. Puni Indosament sadri izjavu o prijenosu te ime osobe na koju se
prenosi pravo iz teretnice (indosatar) i potpis prenosioca (indosant). Na oblik i uinak
38
indosamenta na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe mjeninog prava. Postoji i
tzv. bianco-indosament kojim se ne imenuje novi indosatar nego se upisuje rije
donosiocu, ime teretnica postaje teretnica na donosioca.
Teretnica na donosioca - B/L to bearer je teretnica kojom bilo koji donositelj,
odnosno dralac teretnice, ima pravo preuzeti teret. Na njoj ne pie niije ime a prenosi
se obinom predajom.
U odredinoj luci, brodar (zapovjednik) je duan teret predati ovlatenom
imaocu teretnice, bez obzira na ugovor o prijevozu, a ako teretnica nije izdana, teret
se predaje temeljem ugovora o prijevozu.
4.2.1. ISTA I NEISTA TERETNICA, DOKAZNA SNAGA TERETNICE
Teretnicu sastavlja prijevoznik na temelju pisanih podataka krcatelja. Osvrnimo
se na podatak iz teretnice koji se odnosi na stanje tereta prema vanjskom izgledu.
Ako postoji opravdana sumnja da podaci to ih je naveo krcatelj o vrsti tereta, ili
oznakama koje se na njemu nalaze, ili koliini tereta prema broju komada, teini, obujmu
ili drugoj jedinici mjere nisu toni ili potpuni ili nema razumne mogunosti da se tonost
tih podataka provjeri pri ukrcavanju ili ako su oznake na teretu nejasne ili nedovoljno
trajne, brodar moe u teretnicu unijeti primjedbe s obrazloenjem.
Teretnica koja nema nikakvu primjedbu ostaje ista teretnica clean B/L i
smatra se da je teret predan onako kako je naznaeno u teretnici. Ako se u teretnicu unesu
primjedbe, govori se o neistoj teretnici unclean B/L.
Kad brodar unese u teretnicu primjedbe, pretpostavlja se da je teret pri dolasku u
odredinu luku onakav kakvog ga je brodar preuzeo u luci polaska i da ga takvog predaje
primatelju, a zakoniti imatelj teretnice (primatelj) mora dokazati da je stanje tereta
suprotno od upisanog.
Svaki krcatelj nastoji sprijeiti unoenje primjedbi u teretnicu, jer je to uvijek na
njegovu tetu. U tom smislu e krcatelj nuditi jamevno (garantno) pismo letter of
indemnity kojim e garantirati da je stanje tereta dobro i kojim e nadoknaditi sve tete
brodaru ako primatelj bude protestirao da teret nije onakav kako pie na teretnici. U
pravilu, primatelj ima ugovor s brodarom i njega se jamevno pismo apsolutno ne tie (to
je dogovor izmeu brodara i krcatelja), pa e primatelj u sluaju neurednog stanja tereta
traiti objanjenja i nadoknadu od brodara.
Haka pravila tumae da brodar odgovara primatelju za navode o teretu iz iste
teretnice, a krcatelj odgovara brodaru za podatke koje mu je predoio o teretu, pa brodar
ima pravo regresa (nadoknade) od krcatelja, bez obzira je li izdao garantno pismo ili ne.
O teretnici i njenom pravnom znaenju govore i Hamburka pravila Konvencija UN
o prijevozu robe morem 1978.
4.3. TOVARNI LIST, POJAM I FUNKCIJA U POMORSKOM
PROMETU, ZAKLJUNICA
Tovarni list Way bill, Consignment note, je prijevozna isprava kojom vozar
potvruje primitak robe za prijevoz u svim granama prijevoza. Sve ee se primjenjuje
u pomorskim prijevozu, a uobiajena je u unutranjoj plovidbi. Najee se koristi na
eljeznici.
39
Tovarni ili teretni list, (jo i Sea-way bill) sadri podatke o vozilu koje prijevozi
teret, robi, mjestu ukrcaja i iskrcaja itd.
Nije vrijednosni papir, nije prenosiv, glasi samo na ime, a original prati robu. To
je popratni dokument koji cijelim putem prati robu i njime se zapravo potvruje koji i
kakav teret je predan na prijevoz. Na odreditu, original se zajedno s teretom predaje
primatelju na kojeg glasi i koji je ovlaten zahtijevati od prijevoznika isporuku robe.
Meunarodne konvencije (Hako-Visbyjska pravila) detaljno obrauju pravni
uinak tovarnog lista i slinih isprava. Osim njega spominju i prenosivi tovarni list koji
ima funkciju teretnice.
Primjena tovarnog lista u pomorstvu sve vie raste, jer se danas esto trguje s
robom, a primjena elektronikih medija umanjuje potrebu koritenja klasine teretnice.
Meunarodni pomorski odbor CMI je izdao Jednoobrazna pravila za pomorski
tovarni list. Pomorski zakonik ne spominje Tovarni list kao prijevoznu ispravu.
U linijskom prijevozu se sastavlja posebna isprava - zakljunica Cargo
booking note. To je ugovor o prijevozu pojedinih poiljaka, koji sadri samo osnovne
podatke o prijevozu: ugovorne stranke, podaci o robi, lukama, vozarini itd. Za ostale
uvjete prijevoza vrijede klauzule brodara . Predmet ugovora zakljunice je roba, a ne
brodski prostor, to takoer vrijedi za sve navedene isprave.
4.4. PREDAJA TERETA PRIMATELJU, PROPISI O TETI I
KANJENJU TERETA
Brodar je duan predati teret primatelju u odredinoj luci. Primatelj Receiver
je osoba ovlatena da primi stvari od brodara. U pravilu je to osoba u posjedu teretnice, a
ako ona nije izdana, to je osoba ovlatena temeljem ugovora o prijevozu. Ako nije izdana
teretnica, a u ugovoru nije imenovana osoba primatelja, robu preuzima sam naruitelj
prijevoza.
Jedan od uvjeta za preuzimanje tereta od strane primatelja moe biti i ispunjenje
obveza iz ugovora o prijevozu, tj. plaanje vozarine.
Ako je izdana teretnica, kod preuzimanja tereta od brodara, primatelj mu vraa
teretnicu. Ako postoji vie originala teretnice, svaki vlasnik originala ima pravo
preuzeti teret. U tom sluaju, da bi se izbjegle neugodnosti, teret preuzima prva osoba
koja je predoila original teretnice, a ostali originali postaju nevaei (kasatorna
klauzula).
Brodar je duan primatelju predati teret oznaen u teretnici. Postoji li nedostatak
ili manjak tereta primatelj moe uloiti prigovor (prosvjed, protest) u pismenom obliku.
Ako su nedostaci vidljivi, prigovor se daje odmah, a za skrivene mane rok je tri dana od
preuzimanja tereta. U sluaju da se prigovor ne uloi odmah, postoji rok zastare od
godinu dana od trenutka predaja tereta tijekom koje primatelj moe obarati pravnu
pretpostavku da je brodar uredno predao teret. Prigovor mora biti konkretan (npr.
nedostaju tri kutije, 300 kg marelica je gnjilo i sl. a ne teret izgleda loe).
Ako brodar i primatelj zajedniki sastave zapisnik, prigovor nije potreban.
Za tete nastale zbog kanjenja prema Hamburkim pravilima potrebna je
pismena obavijest tijekom 60 dana od preuzimanja tereta, nakon ega nastaje gubitak
prava (prekluzija) prema brodaru.
Smetnje pri izdavanju tereta nastaju u sljedeim situacijama:
40
primatelj se nije javio;
primatelj se ne moe nai;
primatelj nee ili ne moe preuzeti teret;
istodobno se javilo vie primatelja (vlasnici originalnih teretnica).
Brodar je tada duan traiti upute od krcatelja ili naruitelja prijevoza. Ako ne
primi nikakve upute, zapovjednik moe na troak i rizik osobe koja je ovlatena
raspolagati teretom, teret predati lukom skladitu na uvanje.
4.5. VOZARINA, ELEMENTI, FORMIRANJE, PLAANJE
Vozarina Freight je cijena koju naruitelj plaa za prijevoz tereta ili koritenje
brodskog prostora. Ona se u pravilu ugovara, a ukljuuje trokove putovanja (pogon,
odravanje broda, manipulacija tereta, plae posade, luke naknade) i zaradu brodara.
Vozarina ne ukljuuje carine,poreze i sl. trokove, ali npr. moe ukljuivati osiguranje to
se moe dogovoriti klauzulom CIF Cost, Insurance, Freight.
Visina vozarine ovisi o:
vrsti, koliini ili vrijednosti tereta;
duljini prijevoznog puta;
brodskom prostoru;
posebnim uvjetima koji se odnose na pojedini sluaj.
41
U slobodnoj plovidbi cijene ovise o ponudi i potranji tereta i brodskog prostora,
a u linijskoj plovidbi postoje tzv. tarife u skladu s vozarinskim konferencijama radi
izbjegavanja konkurencije. (Konvencija o kodeksu vladanja linijskih konferencija,
eneva 1974.).
Najei nain formiranja vozarine je vozarina po jedinici tereta. Za lagane
terete se obino obraunava prema zapremini, a za teke prema masi. Moe se formirati i
prema broju komada.
Vozarina po jedinici vremena ovisi o trajanju ugovora i primjenjuje se kod
brodarskih ugovora na vrijeme. Slina je Vozarina na putovanje.
Mrtva vozarina (dead freight ili prazno za puno) se plaa za cijelu ugovorenu
koliinu tereta u sluaju kada se dio tereta ili sav teret ne ukrca, a bio je sklopljen ugovor
o prijevozu.
Vozarina po vrijednosti (ad valorem) se primjenjuje kod vrlo vrijednih tereta.
Paualna vozarina (lumpsum freight) ugovara se za koritenje cijelog broda ili
njegovog prostora, bez obzira na koliinu tereta. Obraunava se po jedinici nosivosti ili
zapremini brodskog prostora.
Individualno odreena vozarina ovisi o konkretnom specifinom teretu koji
zahtijeva poseban tretman.
Stranke ugovaraju i vrijeme isplate vozarine te koja je osoba iz ugovora obvezna
platiti vozarinu. U tu svrhu dogovaraju se klauzule (vidi prethodno poglavlje o
ugovorima Incoterms).
U pravilu se vozarina plaa za teret koji je prevezen i predan na odreditu. U
sluaju da se ukrca samo dio ugovorenog tereta vozarina se moe srazmjerno smanjiti, a
u sluaju da se ukrca i preveze vie tereta, vozarina se moe poveati. Moe se poveati i
ako je ukrcan loeoznaen teret, ako je zbog naruitelja prijevoza produljio put itd.
Ako se teret ne preda u ugovorenoj luci, nego u zamjenskoj luci ili npr. na pola
puta, vozarina se plaa prema korisno prevaljenom putu. U sluaju brodoloma,
nezgode, zapljene, zadravanja broda, rata, piratstva, nemira, pobune ili trajkova, za
spaeni teret takoer pripada vozarina razmjerna korisno prevaljenom putu.
4.6. ZAKONSKA ZALONA PRAVA NA TERETU I UKRCANIM
STVARIMA NA BRODU
Ako pri dolasku u luku iskrcaja brodar ne moe predati teret (vidi t.4), pa ga uva
ili ga je predao na uvanje, a u roku od 30 dana nitko nije teret preuzeo, te ako nije
plaena vozarina i ostala potraivanja, brodar moe prodati teret ili dio tereta ime
ostvaruje svoje pravo retencije pravo zadravanja. Teret se moe prodati i ranije ako
postoji opasnost da bi se teret otetio ili pokvario (npr. hrana).
Prodaja se obavlja javnom drabom . Iz dobivene svote, brodar namiruje svoja
potraivanja i trokove koje je imao oko uvanja i prodaje tereta, a ostatak svote mora
poloiti u sud nadlean prema mjestu prodaj u korist osobe ovlatene da raspolae
teretom.
Teret na brodu moe garantirati naplatu brodarevih potraivanja kaoja su nastala u
izvravanju ugovora o prijevozu. Npr. kad brodaru nije plaena vozarina ili neki drugi
trokovi. Brodar ima dvije mogunosti:
1. pravo retencije (zadravanja)
42
2. privilegij zalono pravo na teretu.
Pravo retencije je pravo brodara da zadri teret dok primatelj ili drugi korisnik
prijevoza ne podmiri dospjela
1
brodareva potraivanja, privremeno se odlae predaja
tereta, a ako se dugovi ne podmire, brodar prodaje teret.
Dok pravo retencije postoji samo dok brodar ima teret u detenciji (dok ga ima na
brodu ili u skladitu), kod privilegija se ne zahtijeva detencija tereta. Privilegij je
prednost pri redoslijedu namirenja u trenutku prodaje tereta (to ne mora biti, moe se
dogoditi npr. da je primatelju bio blokiran raun u banci).
Prednost u namirenju imaju:
1. sudski trokovi, trokovi prodaje, uvanja i nadzora stvari od ulaska broda
u posljednju luku;
2. potraivanja na osnovi nagrade za spaavanje i doprinos iz GH;
3. potraivanja iz ugovora o prijevozu, te trokovi skladitenja ukrcanih
stvari.
Privilegiji prestaju:
plaanjem potraivanja od strane dunika;
prodajom stvari;
ako vjerovnik ne zatrai zalono pravo u roku od 15 dana;
proglaenjem stvari pomorskim ili ratnim plijenom.
Red kojim se namiruju navedena potraivanja je zakonski propisan ovisno o
okolnostima. Openito, zakonsko zalono pravo (privilegij) ima prednost pred
retencijom, jer se za privilegije kao zakonski uvjet ne trai detencija tj. fiziko dranje
stvari.
4.7. PRESTANAK UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM
Ugovor o prijevozu stvari morem redovito prestaje njegovim izvrenjem
(ispunjenjem), tj. predajom tereta primatelju. Openito, ugovor moe prestati iz sljedeih
razloga:
ispunjenjem;
zbog nemogunosti ispunjenja;
istekom vremena za koji je sklopljen;
jednostranim odustankom;
suglasnou stranaka.
Prestankom ugovora ne prestaju svi pravni odnosi, npr. naknada trokova.
Prestanak ugovora po sili zakona deava se kad je ispunjenje trajno
onemogueno djelovanjem vie sile (na teret, brod, ili oboje). To moe biti zapljena
broda ili tereta, blokada luke, poar, zabrana uvoza ili izvoza nekog tereta itd.
Prestanak ugovora zbog odustanka od ugovora iz opravdanih razloga. Svaka
strana moe odustati ako je ugroena sigurnost broda ili tereta, to se u vrijeme sklapanja
ugovora nije moglo znati i to bi moglo trajati due vrijeme. Brodar moe odustati ako
teret ne stigne u luku na vrijeme, ako teret nije vrijedan kao njegova potraivanja, ako se
vozarina nije platila unaprijed, a to je bilo ugovoreno itd. Naruitelj moe odustati ako

1
dospijee rauna je datum do kojeg ga treba platiti
43
brod nije na raspolaganju za ukrcaj tereta u luci ukrcaja na ugovoreni dan. Brisovnom
klauzulom (Cancelling clause) se ugovara koliko dana brod smije kasniti.
Prestanak ugovora samovoljnim odustankom naruitelja deava se kad
naruitelj ne navodi razlog odustajanja, a zapravo brine o interesima naruitelja prijevoza
koji je ponekad prisiljen prekinuti ugovor.
Kada je ugovoren prijevoz cijelim brodom, razmjernim djelom broda ili je
ugovoren prijevoz pojedine stvari, naruitelj moe odustati sve do trenutka svretka
ukrcavanja, odnosno do proteka prekostojnica ako do tada jo nije ukrcan sav teret.
naruitelj tada plaa polovicu ugovorene vozarine, naknadu za nastale prekostojnice, i
ostale trokove koji ne ulaze u vozarinu. Ako naruitelj odustane nakon ukrcaja ili
tijekom putovanja, mora snositi sve trokove i platit cijelu vozarinu, kao da nije odustao.
Ako naruitelj plati vozarinu u cjelosti, moe odustati kada god eli.
Kad teretnica nije izdana, naruitelj moe odustati od ugovora bez ikakivih
formalnosti. U protivnom mora vratiti originalne teretnice.
4.8. ZAKUP I PODZAKUP BRODA, PRAVA I OBVEZE
STRANAKA
Ugovorom o zakupu broda zakupodavac (vlasnik broda) daje zakupoprimcu
(novom brodaru) brod na upotrebu uz plaanje zakupnine, radi obavljanja
plovidbene djelatnosti.
Ovaj ugovor je vrlo slian brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod (Time
charter). Razlikuje se po tome to u brodarskom ugovoru za plovidbeni pothvat, posadu,
brod, zalihe itd. brine brodar-brodovlasnik zakupodavac, a kod zakupa broda (Bare-boat
charter) o tome vodi rauna brodar koji je iznajmio brod. kod sklapanja ugovora valja
pripaziti na izraze, jer se npr. po amerikom pavu za oba ugovora koriste izrazi Time
charter. Najee izrazi oznaavaju:
Bare boat charter predaja zakupoprimcu broda i opreme bez posade;
Charter by Demise predaja broda sa zapovjednikom i posadom.
44
Zakupodavac je duan zakupoprimcu predati brod u ugovorenom stanju, a ako
nije drugaije ugovoreno, brod se predaje bez posade. Neke usporedne karakteristike
ugovora vidljive su u priloenoj tablici 1.
Zakupoprimac moe brod dati u podzakup samo temeljem pismenog pristanka
zakupodavca.
Nagrada za spaavanje tijekom zakupa, pripada zakupoprimcu.


Brodarski ugovor za cijeli
brod
Ugovor o zakupu broda
Briga o plovidbenom
pothvatu
Brine zakupodavac Brine zakupoprimac
Zapoljavanje posade Brine zakupodavac Brine zakupoprimac
Davanje naloga posadi Zakupodavac Zakupoprimac
Pravo mijenjanja posade
od strane zakupoprimca
Ne moe se ugovoriti
Moe mijenjati posadu i ako
je unajmljen brod s posadom
Opremanje broda Zakupodavac Ovisno o ugovoru
Oblik ugovora Pismeni Pismeni
Trokovi pogona Zakupodavac Zakupoprimac
Redovno troenje broda,
skrivene mane
Zakupodavac Zakupodavac
Odravanje broda Zakupodavac Zakupoprimac
Tablica 1: Usporedba karakteristika brodarskog ugovora na vrijeme i ugovora o zakupu broda

Zakupnina se plaa mjeseno unaprijed. Zakupoprimac je duan vratiti brod u
stanju u kojem ga je primio na poetku ugovora. Ako zakupoprimac ne vrati brod u
ugovorenom roku, duan je za prekoraeni rok plaati dvostruku zakupninu.
Ugovor o zakupu prestaje:
u sluaju propasti broda;
u sluaju trajne nesposobnosti broda;
u sluaju vie sile.
45
Ako popravci broda traju predugo, zakupoprimac moe odustati od ugovora.
Zakupodavac moe odustati od ugovora ako mu o dospjelosti nije uplaena zakupnina (za
1 mjesec, nekoliko mjeseci ili cijelo razdoblje, ovisno o klauzulama ugovora).
Kako su brodarski ugovor na vrijeme i ugovor o zakupu jako slini, mogu se
dogoditi sluajevi u kojima se ne moe odrediti o kojem se ugovoru radi. prema naoj
sudskoj praksi, treba analizirati odnos stranaka ugovora prema brodu (opremanje,
posada,) te tko organizira plovidbu i daje naloge posadi. Ipak, ne moe li se odrediti,
smatrat e se da se radi o brodarskom ugovoru na vrijeme kao eem ugovoru u
pomorskoj trgovini.
4.9. UGOVOR O TEGLJENJU, PRIJEVOZ TEGLJENJEM,
TEGLJENJE I SPAAVANJE
Ugovorom o tegljenju brodar tegljaa (ili potiskivaa) obvezuje se da svojim
brodom tegli (potiskuje) drugi brod ili objekt do odreenog mjesta, za odreeno
vrijeme, ili za izvoenje odreenog zadatka, a brodar tegljenog (potiskivanog) broda
se obvezuje da za to plati tegljarinu. Visina tegljarine odreuje se ugovorom, tarifom ili
lukim uzancama.
Prema prostoru tegljenja razlikuje se luko tegljenje i izvanluko tegljenje.
Prema obavezi moe se razlikovati dobrovoljno i obvezno tegljenje.
Tegljenjem upravlja zapovjednik tegljenog broda, osim ako se ne radi o
posebnom plovidbenom zahvatu gdje je timski dogovoreno drugaije.
Prema Pomorskom Zakoniku RH
tegljenje poinje - kad se teglja po nalogu zapovjednika tegljenog broda stavi
u poloaj da moe obavljati tegljenje, ili kad teglja po naredbi zapovjednika
tegljenog broda primi ili preda ue za tegljenje, ili kad pone potiskivanje
tegljenog broda ili obavljanje bilo kojega drugog manevra potrebnog za
tegljenje ovisno o tome to je ranije nastupilo,
tegljenje se zavrava - kad se izvri konani nalog zapovjednika tegljenog
broda za otputanje ueta za tegljenje ili kad prestane potiskivanje ili bilo koji
manevar potreban za tegljenje ovisno o tome to je kasnije nastupilo.
Ako teglja tegli plovni objekt koji nema posadu, brodar tegljaa mora se
primjenom uobiajenih mjera brinuti za odravanje sposobnosti za plovidbu tegljenog
objekta u stanju u kojemu ga je primio na tegljenje. Brodar tegljaa mora se brinuti za
ouvanje tereta na tegljenom objektu ako izriito preuzme takvu obvezu.
Brodar tegljaa moe ugovoriti prijevoz tereta tegljenjem svojim ili tuim
brodom. Za naknadu tete koja nastane sudarom brodova koji plove u teglju ili izmeu
njih i treih brodova, primjenjuju se odredbe o naknadi tete zbog sudara brodova.
Ako tegljeni brod doe u opasnost zbog okolnosti za koje brodar tegljaa prema
ugovoru o tegljenju nije odgovoran, pa teglja sudjeluje u spaavanju, brodar tegljaa u
sluaju uspjenog spaavanja ima pravo na nagradu za spaavanje. Brodar tegljaa nema
pravo na nagradu za spaavanje ako iz ugovora proistjee da je tegljarinom obuhvaena i
nagrada za spaavanje.
Ako je tegljarina ugovorena samo za sluaj uspjeno obavljenog tegljenja,
brodar tegljaa ima pravo na tegljarinu i kad tegljenje nije uspjeno obavljeno ako dokae
46
da je za neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljenog broda.
Ako tegljarina nije ugovorena samo za sluaj uspjeno obavljenog tegljenja,
brodar tegljaa nema pravo na tegljarinu ako brodar tegljenog broda dokae da je za
neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljaa.
Tegljenje koje poinje i zavrava se u hrvatskim lukama ili u unutarnjim morskim
vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (kabotano tegljenje) ne mogu
obavljati strani brodovi bez odobrenja ministra.
Sve navedene stavke odnose se i na potiskivanje!
4.10. OSTALI PLOVIDBENI POTHVATI PRIJEVOZ PUTNIKA I
PRTLJAGE
Prijevoz putnika i prtljage pravno se regulira kao jedinstven pravni posao.
Putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu ili koja
prati vozilo ili ive ivotinje koje se prevoze na temelju ugovora o prijevozu stvari.
Prtljaga je svaka stvar ukljuujui i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o
prijevozu, osim stvari i vozila koja se prevoze na temelju ugovora o zakupu, na temelju
teretnice, prtljanice ili druge prijevozne isprave ili ugovora koji se u prvom redu odnosi
na prijevoz stvari, i ivih ivotinja.
Runa prtljaga jest prtljaga koju putnik ima u svojoj kabini ili koju on uva ili
nadzire, ukljuujui i prtljagu koja se nalazi u vozilu ili na vozilu.
Ugovorom o prijevozu putnika prijevoznik se obvezuje putnika prevesti
brodom, a putnik platiti prevozninu. Visina prevoznine odreuje se ugovorom.
Prijevoznik je duan izdati putniku, na njegov zahtjev, putnu kartu, koja moe
glasiti na ime ili na donositelja. Nepostojanje, neispravnost ili gubitak putne karte ne
utjeu na postojanje, valjanost i na sadraj ugovora o prijevozu. Prigovor protiv sadraja
putne karte na donositelja moe se staviti samo pri njezinu izdavanju. Putna karta koja
glasi na ime ne moe se prenijeti na drugu osobu bez pristanka prijevoznika.
Putnik koji se ukrca bez putne karte to ju je morao nabaviti prije ukrcaja,
duan je odmah se javiti zapovjedniku ili drugome ovlatenom lanu posade broda.
Putnika bez putne karte, zapovjednik broda moe iz opravdanih razloga iskrcati. Putnik
bez putne karte plaa prevozninu od luke ukrcaja do luke iskrcaja, a ako se nije na
vrijeme javio zapovjedniku ili drugome ovlatenom lanu posade broda, duan je platiti
dvostruku prevozninu za prijeeni put. Lukom ukrcaja putnika smatra se polazna luka
broda, ako se ne moe utvrditi da se putnik ukrcao na kojoj drugoj luci.
Putnik moe odustati od ugovora ako brod ne zapone putovanje u granicama
unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske jedan sat poslije vremena koje je
odreeno ugovorom ili redom plovidbe, a izvan tih granica dvanaest sati poslije
vremena koje je odreeno ugovorom ili redom plovidbe. Tada putnik ima pravo na povrat
prevoznine.
Ako je do zakanjenja poetka putovanja broda dolo namjerno ili krajnjom
nepanjom prijevoznika, odnosno osoba koje rade za prijevoznika, prijevoznik je duan
putniku nadoknaditi tetu. teta zbog zakanjenja jest materijalna teta koja je
prouzroena zato to prtljaga nije uruena putniku u razumnom roku, raunajui od dana
dolaska broda na kojemu se prtljaga prevozila ili je trebalo da se prevozi, ali ne obuhvaa
zakanjenje uzrokovano obustavom rada, trajkom ili slinim dogaajima.
47
Prijevoznik je duan vratiti prevozninu putniku ija karta glasi na ime ako
putnik odustane od putovanja u plovidbi u granicama unutarnjih morskih voda Republike
Hrvatske est sati prije poetka putovanja, a u plovidbi izvan tih granica tri dana prije
poetka putovanja. Prevoznina se ne vraa ako putnik ne doe na brod do odlaska broda
ili ako za puta izostane od putovanja. Ako je putna karta izdana na donositelja,
prijevoznik je duan, ako drugaije ne proizlazi iz putne karte, vratiti prevozninu putniku,
uz uvjet da je odustao od putovanja jedan sat prije poetka putovanja. Prijevoznik ima
pravo zadrati najvie do 10% svote prevoznine.
Prijevoznik odgovara za tetu nastalu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika,
za oteenje, manjak ili gubitak prtljage ako se dogaaj koji je prouzroio tetu
dogodio za prijevoza te za zakanjenje u predaji prtljage putniku ako se teta, odnosno
zakanjenje moe pripisati krivnji prijevoznika ili osoba koje rade za prijevoznika.
Krivnja prijevoznika pretpostavlja se dok se ne dokae protivno, ako su smrt ili
tjelesna ozljeda putnika ili oteenje, manjak ili gubitak rune prtljage te zakanjenje u
njezinoj predaji putniku nastali neposredno ili posredno zbog brodoloma, sudara,
nasukanja, eksplozije, poara ili mana broda.
Za prtljagu primljenu na uvanje prijevoznik je duan, na zahtjev putnika, izdati
prtljanicu. Prtljanica mora sadravati vrstu i broj koleta. Ako prtljaga nakon zavretka
putovanja ne bude preuzeta ili odnesena s broda, prijevoznik ju je duan, na troak i rizik
putnika, sam uvati ili predati na uvanje prikladnom uvaru.
Ako prijevoznik dokae da su smrt ili tjelesna ozljeda putnika, oteenje, manjak
ili gubitak prtljage ili zakanjenje u predaji prtljage putniku u cijelosti ili djelomino
prouzroeni krivnjom putnika ili njegovim ponaanjem koje se ne moe smatrati
uobiajenim, sud e iskljuiti, odnosno ublaiti prijevoznikovu odgovornost.
Odgovornost prijevoznika u sluaju smrti ili tjelesne ozljede putnika ograniava
se, u svim sluajevima, na 175.000 obraunskih jedinica Posebnih prava vuenja po
putniku i putovanju.
Prijevoz putnika i rune prtljage obuhvaa vrijeme za koje se putnik nalazi na
brodu, vrijeme za koje se obavljaju radnje ukrcavanja i iskrcavanja putnika te vrijeme za
koje se obavlja prijevoz putnika vodenim putem od obale do broda i obratno, ako je
cijena tog sporednog prijevoza uraunata u cijenu putne karte, ili ako prijevoznik stavi
putniku na raspolaganje brod koji se iskoritava za taj prijevoz. Prijevoz putnika ne
obuhvaa vrijeme za koje se putnik nalazi u putnikoj lukoj stanici ili na kakvom
drugom lukom ureaju na obali.
Prijevoznik ima pravo zadrati i prodati prtljagu koja mu je predana na
prijevoz i stvari od vrijednosti to ih je primio na uvanje za namirenje svojih trabina u
vezi s prijevozom putnika, prtljage i uvanjem stvari od vrijednosti.
4.11. OSTALI PLOVIDBENI POTHVATI
Odredbe lanka 644. 647. Pomorskog Zakonika primjenjuju se na ugovore koje
sklapaju ugovaratelj posla i brodar, a kojim se brodar obvezuje da e brodom
obaviti kakav posao koji se ne odnosi na prijevoz putnika, prtljage, stvari ili
tegljenje, a ugovaratelj posla obvezuje se da e platiti naknadu. Ugovor se moe
sklopiti i na vrijeme.
U ove ugovore se ubraja:
48
polaganje kablova i cjevovoda;
pozicioniranje platforma;
polaganje ili postavljanje plovidbenih i ostalih oznaka;
vaenje potonulih stvari;
graevinski poslovi;
znanstveno istraivanje;
plovidba radi ribolova itd.
Ako nije drugaije ugovoreno, brodar odgovara za sposobnost broda za
plovidbu prema odredbama Pomorskog Zakonika. Brodar odgovara za radnje i propuste
osoba koje u izvrenju ugovora rade za brodara kao za vlastite radnje i propuste, ako
meu strankama nije drugaije ugovoreno. Prava i obveze stranaka u specifinim
poslovima nisu definirani u Zakoniku nego se preputaju dogovoru stranaka i ugovorima.
Openito, kao kod svih ugovora o iskoritavanju brodova, vrijedi pravilo da
naruitelj ne moe odrediti zadatak koji bi izloio brod ili posadu pogibelji koja se u
vrijeme sklapanja ugovora nije mogla poznavati, a ni posao za koji se ne moe
oekivati da se obavi bez znatnijeg prekoraenja vremena za koje je ugovor
sklopljen.
Osobe koje rade za brodara odgovaraju za smrt i tjelesne ozljede ugovarateljevih
osoba koje se nalaze na brodu u okviru izvrenja ugovora, prema odredbama Zakonika o
odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede lanova posade.
Odredbe Zakonika o vozarini za prijevoz stvari na odgovarajui se nain
primjenjuju i na ostale ugovore.
4.12. PONAVLJANJE GRADIVA
Analiziraj priloge:
Evergreen Tovarni list
1. to znai izraz Non negotiable?
2. to se upisuje u ovaj tovarni list?
3. Za koji je teret predvien?
MSC Waybill
1. Po emu se razlikuje od Evergreen-ovog modela?
2. Za koji je teret predvien?
Teretnica popunjena
1. Tko je brodar, tko je krcatelj, a tko primatelj?
2. Gdje se ukrcava, a gdje se iskrcava teret?
3. Zato pie Said to contain?
4. Kolika je vozarina? Je li ve plaena?
Teretnica s engleskim objanjenjem
1. Kako glasi ova teretnica: na ime, po naredbi ili na donosioca?
2. Je li ovo prava teretnica? Zato?
3. Kome se plaa vozarina? Za pojanjenje vidi toke 17-22.
49
4.13. PROVJERA ZNANJA
1. to je teretnica? to dokazuje? Koji su podaci u njoj?
2. to je triptih i od ega se sastoji?
3. Koje su vrste teretnica? Po emu se meusobno razlikuju?
4. Koliko primjeraka teretnice se mora izdati?
5. Tko kome izdaje teretnicu?
6. Na koga moe glasiti teretnica? U emu je razlika?
7. to je ista, a to neista teretnica?
8. Koja je uloga garantnog pisma? Tko ga izdaje i zato?
9. to je tovarni list?
10. to je zakljunica?
11. Po emu se razlikuju od teretnice?
12. Gdje i kome brodar predaje teret?
13. Koji se uvjeti moraju ispuniti za predaju tereta?
14. to je prigovor? Tko ga ulae i zato?
15. Koje su smetnje pri izdavanju tereta?
16. to je vozarina?
17. na koje se sve naine formira vozarina?
18. Kada se plaa vozarina? Tko ju plaa?
19. Kada se ne plaa cijela vozarina?
20. to je pravo retencije?
21. to su privilegiji?
22. Koja je prednost u namirenju privilegija?
23. Kada prestaju privilegiji?
24. Kada prestaje ugovor o prijevozu stvari morem?
25. Objasni glavne znaajke svake mogunosti.
26. Koje su znaajke ugovora o zakupu broda?
27. Usporedi karakteristike brodarskog ugovora na vrijeme i ugovora o
zakupu broda?
28. Koji su engleski nazivi ovih ugovora?
29. Kada prestaje ugovor o zakupu broda?
30. Koja je vanost i kako se provodi plaanje zakupnine?
31. Koje su znaajke ugovora o tegljenju?
32. Koje su vrste tegljenja?
33. Kada tegljenje poinje i zavrava prema Pomorskom Zakoniku RH?
34. Moe li se tegljenjem prevoziti teret?
35. Ima li veze isplata tegljarine s uspjehom obavljenog posla?
36. to je kabotano tegljenje i tko ga obavlja?
37. to se ugovara u ugovoru o prijevozu putnika i prtljage?
38. Koja je razlika izmeu prtljage i rune prtljage?
39. Na koga glasi putna karta?
40. Kako moe postupiti zapovjednik s putnikom koji nije platio putnu kartu?
41. Kako se postupa kad putnik odustane od putovanja?
42. Kada se putniku vraa prevoznina?
43. Za to odgovara prijevoznik?
50
44. Koje vrijeme obuhvaa prijevoz putnika?
45. Koji su primjeri ostalih plovidbenih poslova?
46. Jesu li oni detaljno upisani u zakonima? Koji dio je opisan u zakonima, a
koji dio se dogovara ugovorom?
47. Kakvi se ugovori ne smiju sklapati?

51
5. Pomorske havarije
5.1. POJAM HAVARIJE, PARTIKULARNA I GENERALNA
HAVARIJA
Pomorska havarija je svaka izvanredna teta, gubitak ili troak koji zadesi
pomorsku imovinu (posadu, brod, teret i vozarinu), tijekom plovidbenog pothvata,
odnosno od ukrcaja i polaska na plovidbu do dolaska u luku odredita i iskrcaja tereta.
Glavna karakteristika je izvanrednost, tj. dogaaj koji nije bio predvien.
Postoji vie izvora o porijeklu izraza havarija. Po nekima je to arapska rije
awar, francuzi ju zovu avarie, talijani avaria, a u slavenskim narodima s koristi i izraz
avarija.
5.1.1. PARTIKULARNA, POSEBNA ILI ZASEBNA HAVARIJA
Particular Average je svaki izvanredni dogaaj, teta, gubitak ili troak koji se
dogodio tijekom putovanja. Ekonomski gubitak PH snosi sam brodar. Takve havarije ili
nezgode su relativno este. To su sudari, nasukanja, poari, prodori vode i sve tete i
gubici koji direktno proizlaze iz tih dogaaja.
PH se mogu podijeliti na vie naina. Prema imovini na kojoj su nastale to su:
havarije broda;
havarije tereta;
gubitak vozarine.
Prema uzroku nastanka razlikuju se npr. stanje mora, nemar posade, rat, skrivene
mane broda, Po veliini mogu biti pokrivene osiguranjem ili franizama, ili mogu biti
veeg iznosa itd.
Likvidacijom partikularne havarije se utvruje visina tete a u sluaju da se na
brodu dogodi samo PH, bit e to troak radi neke nezgode koji e se moi nadoknaditi iz
osiguranja, pa se o PH govori vie u samim osiguranjima.
5.1.2. GENERALNA, OPA ILI ZAJEDNIKA HAVARIJA
General Average je pomorsko-pravni institut po kojem svi sudionici pomorskog
pothvata sudjeluju u podmirivanju svake namjerne i razlone tete ili troka uinjenog ili
uzrokovanog po odluci zapovjednika broda, radi spaavanja svih sudionika pomorskog
poduhvata od opasnosti koja prijeti svima zajedno.
Posljedice GH snose svi sudionici razmjerno s obzirom na vrijednost imovine
kojom su sudjelovali u plovidbenom pothvatu. Postupak kojim se utvruje udio svakog
sudionika u plovidbenom pothvatu zove se likvidacija generalne havarije.
Po nekim izvorima se u engleskoj sudskoj praksi toliko govorilo o raspodjeli
vrijednosti prilikom likvidacije generalne havarije, da se taj izraz poeo koristiti i u
matematici i statistici kao oznaka prosjeka average!
Kako je vrlo teko razluiti PH od GH do danas su usvojena mnoga pravila koja
olakavaju rad likvidatora. Posljednja u nizu su York-Antwerpenska Pravila iz 2004.
52
godine York Antwerpen Rules 2004.
5.2. BITNI ELEMENTI GENERALNE HAVARIJE
5.2.1. POVIJESNI RAZVOJ INSTITUTA GH
Prvi pisani trag o GH je Rodijski zakon o bacanju - Lex Rhodia de jactu kojim se
u 6. stoljeu u Bizantskom carstvu spominje obiaj s otoka Rodosa: ...ako se zbog
olakanja broda teret izbaci u more, svi e doprinosom naknaditi ono to je bilo
rtvovano za opi interes
Na istonom Sredozemlju, gdje su vremenski uvjeti openito neto loiji, u
srednjem vijeku je GH bila obveza svih sudionika, a na zapadnom Sredozemlju se mogla
ugovarati po elji.
Interesantna je pojava sjeenja jarbola u sluaju jako loeg vremena koja se
priznavala kao GH, isto kao i otkupnina piratima i gusarima.
Prvo razgranienje PH i GH zapisano je u francuskoj Ordonnance de la marine
marchande iz 1681. (Uredba o trgovakoj mornarici), a prva zakonska obrada je takoer
francuska: Code de Commerce iz 1807. (Trgovaki zakonik).
5.2.2. YAR 2004
Dananja pravila potjeu iz konferencije u Yorku 1864. gdje je Meunarodni
odbor za GH predloio pravila koja su revidirana 1877. u Antwerpenu. Od tada se zovu
York-Antwerpenska Pravila York-Antwerp Rules. 1897. je osnovan Meunarodni
pomorski odbor Comite maritime international koji do danas brine o usklaivanju YAR-a
s potrebama brodarstva. Nova izdanja YAR su iz 1924., 1949. i 1974. a danas su na snazi
YAR 2004.
YAR imaju tri grupe pravila:
pravila o tumaenju
opa naela u pravilima A-G
tipini oblici GH i naela likvidacije u pravilima I.-XXIII.
Dogodi li se havarija na brodu, radi utvrivanja je li u pitanju GH, provjerit e se
u pravilima koja su oznaena brojkama. Ako je u pitanju neki poseban sluaj koji nije
imenovan u brojanim pravilima, treba utvrditi prema slovanim pravilima postoje li
uvjeti za GH.
Kako se govori o pravilima a ne o konvenciji, YAR se ne moraju obavezno
primjenjivati u pomorstvu ve se dogovaraju klauzulama: General Average, if any, to be
settled in accordance with York-Antwerp Rules 2004 ili F.G.A. Free of General Average
5.2.3. BITNI ELEMENTI GH
Odreeni su pravilom A York-Antwerpenskih Pravila:
GH postoji samo ako je uinjena izvanredna rtva ili troak, namjerno i
razlono, radi zajednike sigurnosti kako bi se zatitila od propadanja imovina u
zajednikom plovidbenom pothvatu.
1....izvanredna rtva ili troak- to je obiljeje svih havarija, tj. da nisu bile
53
predviene planom putovanja.
2....namjerno i razlono- to je najizrazitija karakteristika GH. Znai da je
zapovjednik (ili druga osoba koja je dovoljno kompetentna) poduzeo radnju svjesno, s
namjerom da se izbjegne jo vea teta ili potpuni gubitak imovine.
...radi zajednike sigurnosti- znai da je postojala 3. zajednika opasnost barem
dva sudionika pomorskog pothvata: posade, broda, tereta, vozarine. Opasnost mora biti
ozbiljna (prijeti teem oteenju ili propasti imovine), neposredna (moe nastupiti
odmah) i stvarna.
Rezultat svega je 4. zajedniki spas veeg djela imovine. O GH se moe govoriti
jedino ako je zbog namjernog ina spaen barem dio cjelokupne imovine u pothvatu.
Neki izvori istiu stoga i 5. element, tj. uspjeh poduzetih mjera.
Ostali elementi prepoznavanja GH navedeni su u ostalim YAR pravilima. Ako
jedan ili vie brodova tegli ili potiskuje drugi brod ili vie brodova, moi e se razmatrati
GH samo ako se potiskivanje ili tegljenje obavljalo radi prijevoza tereta. Ne
priznaje se kao GH nikakav dogaaj koji je izazvao zagaenje okolia.
Kao GH se priznaju samo tete i gubici koji su nastali inom GH ili kao
posljedica ina GH. Poznat je primjer broda koji je bio u luci s teretom jute. Zbog
poetka poara u skladitu, zapovjednik je naredio da se juta odmah to bre iskrca na
obalu. Preko noi pala je kia i sasvim unitila iskrcanu jutu. Kao GH su prihvaeni i
trokovi iskrcaja jute (GH), kao i vrijednost cjelokupne izgubljene jute (posljedica GH),
jer je ona iskrcana da bi se spasila sva ostala imovina od poara, a nije jo bilo mogue
vratiti ju na brod.
5.3. PRIMJERI PH I GH
Tipine i najee pomorske, partikularne havarije su nasukanje, poar, kvar
stroja ili opreme, sudar, ali s razvojem tehnologija mogue su i drugi izvanredni dogaaji
koji izazivaju troak popravka, tetu ili gubitak predmeta koji treba nadomjestiti. Primjere
GH daju pravila I-XXIII YAR-a.
Najstariji oblik generalne havarije je bacanje tereta - jettison of cargo, ali jedino
u sluaju da je teret sloen po pravilima struke. U tom sluaju se priznaje i teta nastala
radi ulaska vode kroz grotlo skladita, nastala za vrijeme dok se izbacivao teret.
GH je svaka teta nastala radi gaenja poara - extinguishing fire on shipboard,
ali se ne priznaje nikakva teta od dima ili od visoke temperature.
Ne priznaje se teta nastala zbog rezanja, odbacivanja, ili naputanja dijelova
brodske opreme koji su polomljeni, otrgnuti ili oteeni u nezgodi. Ovdje bi se moglo
govoriti o izgubljenim sidrima. Njihov gubitak radi npr. zapinjanja o morsko dno je PH,
ali je putanje sidra zbog brzog odlaska iz luke radi sprjeavanja tete od dolaska vala od
tsunamija GH.
Namjerno nasukanje je GH, ako je nastalo radi sprjeavanja potonua ili
razbijanja broda o hridi, ili radi izbjegavanja sudara s drugim brodom. Inae, nasukanje je
samo po sebi PH. Razlikuju se nasukanje stranding od dodira dna - to touch and go,
obino prema vremenu zadravanja broda na mjestu dodira.
Nagrade za spaavanje - salvage remuneration su GH samo u sluaju da je jedna
strana u plovidbenom pothvatu platila cijelu nagradu spasiteljima.
tete na stroju i kotlovima - damage to machinery and boilers koje su se
54
dogodile radi odsukavanja ili poduzimanja naglog manevra priznaju se u GH.
U sluaju da je dolo do PH i zajednikog spaavanja priznaju se kao GH i:
trokovi koritenja ili unajmljivanja maona, bari, pontona, tegljaa ili
remorkera za iskrcaj tereta;
teret, brodske zalihe i materijali s broda koriteni kao gorivo, ali ne na
redovnoj, planiranoj plovidbi, ve ako je trebalo odstupiti od plana
putovanja;
tete na teretu i ostaloj opremi koja se iskrcavala, micala ili
premjetala radi GH.
esto brod radi nevremena ili neke PH mora svratiti u luku zaklonita - port of
refuge, ili se vratiti u luku polaska. Trokovi dolaska i odlaska u takvu luku se priznaju, s
tim da treba preraunati za koliko je produen put u odnosu na predvieni, pa je GH
samo razlika prevaljenog puta. U sluaju da je dolazak u luku zaklonita priznat kao
GH, priznat e se i svi trokovi poduzeti u njoj, sve dok se odnose na zajedniku korist-
spas: gorivo, trokovi uzdravanja posade, popravci, prekrcaj tereta, itd.
Obino se u GH ne priznaje zamjena starih dijelova opreme - new for old, jer bi
na taj nain brodovlasnik mogao podmetnuti trokove redovitog odravanja ostalim
sudionicima pothvata. Od popravaka se priznaju u GH tzv. privremeni popravci -
temporary repairs.
Gubitak vozarine - loss of freight priznaje se i kao posljedica GH, npr radi
kanjenja zbog ulaska u luku zaklonita, ili zbog samog gubitka ili bacanja tereta.
5.4. LIKVIDACIJA GH, UDIO U LIKVIDACIJI
Za rjeavanje sluajeva pomorskih havarija pozvani su tzv. likvidatori - average
adjuster, a sam postupak rjeavanja sluaja je likvidacija havarije. To je vrlo
kompleksan ekonomski i matematiki postupak kojim se utvruje udio svakog sudionika
u plovidbenom pothvatu. U tom smislu se mora utvrditi iznos vjerovnike i dunike
mase.
Vjerovnika masa - amount to be made good je zbroj svih teta, gubitaka i
trokova koji se moraju nadoknaditi iz zajednike havarije. Sve strane u plovidbenom
pothvatu koje imaju pravo nadoknade iz GH moraju se pismeno javiti likvidatoru u roku
od 12 mjeseci od zavretka plovidbenog pothvata. U protivnom, likvidator e sam
odluivati o udjelu, temeljem dostupnih informacija.
Jedan od postupaka likvidatora je utvrditi je li nastala PH ili GH teta ili troak
teta oznaava gubitak loss ili oteenje damage bilo koje imovine koja se
nalazila na brodu: dio trupa, opreme, tereta, osobnih stvari putnika i posade itd. Tako se
razlikuju tete broda i tete tereta.
Troak moe biti gotovinsko plaanje cost, gubitak zarade - loss of freight, ili
preuzimanje obveze za podmirenje nekih izdataka expenses. Razlikuju se trokovi:
spaavanja;
luke zaklonita;
supstituirani (zamjenski);
ostali trokovi i gubici zarade.
Dunika masa - contributory amount, contributory value je zbroj vrijednosti
cjelokupne imovine koja se u trenutku generalne havarije zatekla na brodu. To je
55
vrijednost spaene i rtvovane imovine zajedno. Iz nje se obino izuzimaju osobne
stvari putnika i posade, potanske poiljke i prtljaga koja nije bila ukrcana temeljem
teretnice.
Temeljem vjerovnike i dunike mase odreuje se postotak doprinosa te iznos
doprinosa svakog sudionika plovidbenog pothvata i zavrna bilanca.
Tumaenje Pravila i utvrivanje teta i trokova koji ulaze u GH nije jednako
svugdje u svijetu. Npr. u USA se kao GH prihvaa i troak punjenja aparata ili fiksnih
ureaja za gaenje poara CO
2
, pjenom ili prahom, jer se smatra da je gaenje poduzeto
radi zajednikog spasa, te da u protivnom ne bi opet trebalo puniti ureaje. U UK to ne
prihvaaju kao GH, ve se smatra redovitim trokom, dakle PH.
GH se likvidira prema obiajima luke u kojoj je zavrio plovidbeni pothvat na
koji se odnosi sluaj. Za izgubljeni ili oteeni teret priznaje se vrijednost prema
dokumentaciji, ili prema cijeni u luci iskrcaja, a osim vrijednosti robe u GH se uraunava
i vozarina te premija osiguranja. U GH se ne moe ukljuiti vrijednost izgubljenog tereta
koji je bio ukrcan na brod bez znanja brodara.
5.5. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA KOD PH I GH, HAVARIJSKA
OBVEZNICA
Uloga zapovjednika u sluaju generalne havarije vrlo je vana. On zapravo i
stvara generalnu havariju svojim inom, a nakon zavretka sluaja o likvidaciji GH i o
tome koja je havarija GH, a koja PH odluuju pravne slube na kopnu temeljem pismenih
i materijalnih dokaza.
Stoga je potrebno da zapovjednik i ostali odgovorni lanovi posade upiu sve
podatke u brodskim dnevnicima na nain da se to bolje iz njih mogu utvrditi bitni
elementi GH: izvanrednost, namjernost i razlonost, zajednika opasnost i zajedniki
spas. Svi brodski dnevnici moraju biti usklaeni, a ne davati suprotne, (kontradiktorne),
informacije. Po mogunosti treba upisati i tete na koje se sumnja ili koje e jo nastati, a
koje e se tek moi utvrditi pregledom u luci, tzv. presumirane havarije. U dnevnicima se
mora nalaziti injenino stanje, a ne opirna teoretska razmatranja.
O svemu treba to prije obavijestiti pravnu slubu u brodarskoj kompaniji
koja e dalje razmatrati potrebne korake, izmeu ostalog i kontaktiranje
osiguravajueg drutva i vlasnika tereta.
Prilikom dolaska u prvu luku, zapovjednik mora podnijeti prijavu pomorske
nezgode u roku od 24 sata. U njoj je dobro naglasiti da se radi o GH. Prijava pomorske
nezgode se podnosi lukoj kapetaniji (ako je brod uplovio u domau luku) ili
diplomatsko-konzularnom predstavnitvu drave u kojoj je brod upisan u upisnik
brodova. Ako se GH dogodi u luci, prijava se podnosi vlastima te drave, bez obzira na
zastavu broda.
Kod bilo koje havarije, zapovjednik broda je duan utvrditi oteenja broda i
sposobnost broda za plovidbu u takvim uvjetima. Koliko je mogue, mora isto obaviti i
za teret koji je na brodu. Po potrebi zapovjednik moe poduzeti radnje za popravak
broda prije nastavka putovanja.
Daljnji korak zapovjednika je briga oko havarijske obveznice. Havarijska
obveznica average bond je pravni akt kojim se s jedne strane primalac tereta, ili vie
njih, obvezuje platiti svoj dio doprinosa u GH, a brodar se obvezuje da e odmah predati
56
teret. Obveznicu potpisuju samo vlasnici tereta.
Od brodara se obino ne trai posebna garancija da e platiti doprinos u GH, jer
su potraivanja za GH privilegirane trabine
2
koje su same po sebi dovoljno jamstvo.
Zapovjednik, kao zakonski zastupnik brodara, mora u njegovo ime zatraiti od svakog
vlasnika tereta da potpie obveznicu, a ako je bilo vie primatelja mogu potpisati
zajedniku obveznicu. U tom smislu primjenjuje se esto tipizirani Lloyd's Average
Bond LAB 77. Osim potpisivanja obveznice, esto se trai i neko financijsko jamstvo:
polog u novcu, garancija neke banke i sl.
Prije nastavka putovanja zapovjednik mora prikupiti svu dokumentaciju koja bi
se mogla odnositi na havariju i proslijediti sve brodaru. Tu su ukljueni:
izvadak iz brodskog dnevnika;
kopija prijave pomorske nezgode;
popis tereta i plan tereta;
kopije svih teretnica;
sve havarijske obveznice i potvrde o jamstvima;
izvjea o procjenama tete na brodu i na teretu;
procjenu vrijednosti tereta;
kopije svih rauna i potroenog materijala tijekom dogaaja;
obraun trokova posade za vrijeme dogaaja (plae, prekovremeni
rad, uzdravanje posade npr. u hotelu itd.).
Jasno je da e zapovjedniku u radu moi pomagati i ostali lanovi posade, kao i
agenti koje e brodar imati u luci u kojoj brod pristane nakon havarije.

Pitanja za ponavljanje gradiva:
1. to su havarije? Koja je razlika izmeu Partikularne i Generalne Havarije?
2. Koji su bitni elementi generalne havarije?
3. Navedi najee primjere partikularne i generalne havarije!
4. Kako se likvidira generalna havarija? Opii cijeli postupak!
5. Koji je postupak zapovjednika kod nastupa PH i GH?
6. Sudar brodova
6.1. POJAM I VRSTE SUDARA
Sudari brodova poseban su oblik pomorskih teta (havarija), koji redovito
uzrokuju tee materijalne posljedice za brodove, koje su najee partikularne, a rijetko
se moe dokazati Gh, tj. namjernost, razlonost i spas kod sudara.
Brodovi su se sudarali kroz cijelu povijest, iako je do pojave motora sudaranje
jedrenjaka bilo rijetko. Interesantno je da se pojavom radara poveao broj nezgoda jer
pomorci na poetku nisu znali tumaiti radarsku sliku.
Sudar brodova je silovit doticaj (sraz) izmeu dva ili vie brodova. Sudar se

2
Privilegirane trabine su potraivanja koja imaju prednost podmirenja u nekom sluaju. Npr kad
propadne neko poduzee privilegirana trabina mogu biti zaostale plae djelatnika koje e se podmiriti
rasprodajom imovine, steajem i sl.
57
odnosi na sve plovne objekte, ukljuujui hidroavione dok su na moru, kao i tegljene
brodove i podmornice. Ne odnosi se na doticaje s obalom ili fiksnim objektima na
moru kao to su valobrani, svjetionici, plutae i sl. U tom sluaju govori se o udaru.
Sudarom se smatra i dogaaj kada se dotaknu samo dijelovi njihove opreme
(lanci, sidra, brodice), te na sluajeve kada npr. pramani val nekog broda nanese tetu
drugom brodu, a da se oni uope ne dotaknu. Ovi posljednji zovu se imaterijalni ili
indirektni.
Propisi koji se odnose na sudare su:
preventivni PISNM
materijalni odnose se na postupke tijekom i nakon sudara
procesni odnose se na postupke pred sudovima i arbitraama.
U meunarodnim okvirima postoje neke konvencije, meutim one donose samo
naelne okvire, a dio propisa se preputa dravnom zakonodavstvu (kod nas Pomorski
Zakonik).
6.2. ODGOVORNOST KOD SUDARA
Prema uzrocima nastanka sudari se dijele na neskrivljene i skrivljene.
Neskrivljeni sudar dogaa se kad se ne moe utvrditi krivnja sudionika. Oni se
deavaju zbog tri vrste razloga:
vie sile dogaaj izvana koji se objektivno nije mogao izbjei, predvidjeti ili
otkloniti (valovi, vjetar,);
sluajno iznenadni kvar motora, upletanje propelera,
neutvrenog uzroka kod veeg broja brodova, kad je nemogue utvrditi
kretnje svih brodova.
Kako se ne moe utvrditi krivnja, svatko snosi svoju tetu.
Skrivljeni sudar ima dokazanu krivnju na strani jednog ili vie sudarenih
brodova. Tako se moe podijeliti na:
jednostrano, dvostrano ili viestrano skrivljene;
s krivnjom u jednakom ili razliitom omjeru.
Kod jednostrano skrivljenog sudara brod na ijoj je strani krivnja snosi
cjelokupnu tetu, a ako je viestrano skrivljen, svaki brod snosi dio tete s obzirom na
postotak krivnje. Za smrt i tjelesne povrede ljudi se ne odgovara srazmjerno nego
solidarno (tj. zajedniki).
Krivnja je pravni pojam koji oznaava protupravni odnos tetnika prema
posljedicama njegova djelovanja. Moe se stupnjevati na tri razine:
zla namjera dolus tetnik svjesno planira, djeluje i postie svoju protupravnu
nakanu;
gruba nemarnost culpa lata ponaanje koje nije u skladu s pravilima struke i
protivi se zdravom razumu;
obina nemarnost culpa levis ponaanje koje nije u pravilu struke, odnosno
kako ne bi postupio neki drugi prosjean, jednako kvalificiran pomorac.
Krivnja za sudar je najee treeg oblika: nemarnost, neopreznost,
58
nesnalaljivost, krivo tumaenje PISNM, nesavjestan odnos prema dunostima itd.
Brod odgovara za sudar i kad je za to kriv postupak peljara ime se eli
naglasiti njegova savjetodavna uloga i odgovornost zapovjednika.
Pod pojmom brod zapravo se podrazumijeva brodar, dakle onaj koji raspolae
brodom. Brodar u osobi zapovjednika ima i dunosti. U konvencijama i zakonima stoji da
zapovjednik je duan spaavati prvenstveno osobe, a onda i brod s kojim se je
sudario.
6.3. NAKNADA TETE KOD SUDARA
U pogledu utvrivanja tete i opsega naknade tete za sudar brodova nema
izjednaenih propisa ni posebnih zakonskih odredaba. Meutim postoje tri polazna naela
kod svih pravnih izvora:
oteenome treba nadoknadom omoguiti uspostavljanje stanja kao prije tete
restitutio in integrum;
oteeni je duan smanjiti tetu ili umanjiti poveanje tete, a ne smije jo
poveavati tetu kako bi od sudara imao korist;
tetnik odgovara za tetu koja se razumno moe pripisati njegovoj krivnji.
Oteeni brod ima pravo na naknadu u omjeru krivnje tetnika, a osnova za
obraun naknade je prvobitno stanje,odnosno dovoenje broda u stanje kao prije sudara.
Oteeni moe birati eli li naknadu u novcu, popravku ili zamjenskim dijelovima.
Oteeni brod ima pravo i na naknadu izgubljene dobiti ako vozarina nije bila uplaena
prije putovanja.
Naknada za smrt i tjelesno ozljede ljudi u sudaru brodova izraunava se prema
odgovarajuim propisima zemlje u kojoj se sudi. U sluaju podijeljene krivnje brodari za
takve tete odgovaraju solidarno.
6.3.1. POSTUPCI SUDOVA I DRUGIH ORGANA
Sudar brodova potie akciju nekoliko upravnih i sudskih organa. Stoga se deava
da pomorci (zapovjednik) moraju na vie mjesta predati iste obrasce i izvjea, davati
vie puta iskaz o dogaaju i ponavljati neke radnje, pa neupuenom pomorcu to moe
izgledati suvino.
Upravni (administrativni) postupak se prvi pokree i to u lukim kapetanijama
kao organima sigurnosti plovidbe. Oni utvruju injenice nakon to je zapovjednik
predao prijavu pomorske nezgode ali i u sluaju da zapovjednik to ne uini ve se o
sudaru dozna drugim putem (postupanje po slubenoj dunosti). Luka kapetanija moe
zapovjedniku ili drugoj osobi izrei kaznu za pomorski prekraj. Takoer moe angairati
vjetake, vriti ispitivanja i, ako to smatra potrebnim, potaknuti pokretanje krivinog
postupka.
Krivini postupak se pokree u sluaju da postoje elementi krivinog djela.
Posljedica moe biti zatvorska ili novana kazna, zabrana bavljenja odreenom
djelatnou i sl. Za krivine postupke nadlean je sud drave iju zastavu vije brod u
trenutku sudara, a ukidanje ovlatenja moe izrei vlast drave koja je ovlatenje izdala.
Disciplinski postupak pokree tvrtka, tj. brodar, a najtea sankcija moe biti
59
otkaz, tj. gubitak radnog mjesta.
Graanski (imovinski) postupak ima svrhu da se nadoknade imovinske tete od
strane brodara odgovornog ili suodgovornog za sudar. Krivnja za sudar moe se utvrditi
na tri naina:
nagodbom vansudsko rjeenje spora koje najee rezultira podjelom krivnje,
rjeava se angairanjem vjetaka ili dogovorom;
arbitraom najpoznatija je Committee of Lloyd's Court of Arbitration ili moe
biti formirana ad hoc, ugovara se pismeno;
sudski u sluaju da se ne moe rijeiti nagodbom ili arbitraom.
Za sporove je nadlean sud u mjestu redovnog sjedita tuenog brodara, ili mjesta
u kojem je zaustavljen broj ili sud u mjestu sudara. Ako je jedan brod ratni, nadlean je
sud njegove drave.
Za sudar ne postoje pretpostavke o krivnji, ve se uvijek govori o dokazanoj
krivnji. Dokazna sredstva mogu biti:
brodske knjige;
navigacijske karte, plan putovanja (STCW), skice, planovi;
vjetaenje;
fotografije;
iskazi svjedoka;
zapisnici i izvjea.
Iskazi su vjerodostojniji kad su neutralni, tj. od strane osoba s kopna ili drugih
brodova, te kad pomorac govori protiv svog broda.

6.4. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA PRILIKOM SUDARA
Razlikuju se postupci zapovjednika koji je skrivio sudar i zapovjednika koji je
pretrpio tetu. U svakom sluaju, svaki zapovjednik mora:
organizirati spaavanje osoba i broda te stvari na njemu;
rei drugom zapovjedniku ime i luku upisa svog broda, luku polaska i luku
dolaska;
utvrditi identitet, te luku polaska i dolaska drugog broda;
voditi dnevnik svih dogaaja s vremenom sudara, poloajima, kursovima,
brzinama, brojevima okretaja strojeva, opisom manevara, gazovima, stanjem tankova,
podacima o vidljivosti, meteo uvjetima, mjestu gdje je bio zapovjednik tijekom dogaaja,
podacima o lanovima posade u slubi, signale, radio-emisije itd.
utvrditi koritenje radara i drugih pomagala;
zapisati podatke o tegljenjima; zatraiti iskaz od peljara ako je bio na brodu
napraviti skicu sudara, sauvati originalnu navigacijsku kartu.
utvrditi tete na brodu
uputiti obavijest brodaru i osigurateljima
podnijeti zapovjedniku drugog proda protestno pismo (vidi ispod)
60
stilizirati i uskladiti brodski dnevnik, uskladiti s konceptom (kartafac)
podnijeti prijavu pomorske nezgode u roku od 24 sata po dolasku u luku
(kapetaniji, dipl-konz. predstavniku ili lokalnim vlastima)
podnijeti drugom zapovjedniku zahtjev za jamstvo za naknadu tete, a u sluaju
da to izostane zatraiti zaustavljanje broda od lukih vlasti
zatraiti informaciju o vremenu i mjestu utvrivanja tete na drugom brodu
pristupiti popravku broda radi nastavka putovanja
konstantno obavjeivati brodara o tijeku dogaaja.
Protestno pismo obino se izdaje na engleskom jeziku i glasi:

To the Master and Owners of M/V:________________
Gentlemen,On behalf of my owners and their underwriters I give you formal
notice holding you and your owners solely responsible for all losses or damage
whatsoever sustained by my owners in consequence of the collision between my ship and
your M/V_______ wich occurred on ________. I also give you notice that a survey will
be held on bord my vessel at ___ hours on ______. You are invited to send a
representative without prejudice,
(Signed) Master, M/V__________________

U sluaju da na protestnom pismu pie vie podataka, zapovjednik ga potpisuje uz
opasku: Signed for receipt of notice only. Fault of liability of any kind denied.
6.5. PRIMJERI SUDARA U POMORSKOJ POVIJESTI
Andrea Doria Stockholm 1956.
Petar Zorani World harmony 1960.
abac Dorlington Court 1962.
Atlantic Empress Aegean Captain
Independenta Evrialy
Kaprije Soula K. 1979.


61
7. SPAAVANJE NA MORU
7.1. POJAM I OBVEZA SPAAVANJA
Spaavanje na moru se spominje jo u zakoniku iz Rodosa (Nomos Rodion
Nautikos) u kojem se pomorce obvezuje na spaavanje na moru, a za prisvajanje tue
imovine se izricala kazna.
Nakon nekoliko stoljea je spaavanje na moru krenulo drugim putem: priznavalo
se pravo brodoloma ili obalno pravo prema kojem je svatko mogao prisvojiti imovinu
zateenu na moru ime je legalizirana pljaka svih ostataka broda.
Spaavanje je svaka akcija poduzeta radi otklanjanja opasnosti koja prijeti
osobama ili stvarima na moru. Suprotno tome, spaavanje nije npr. vaenje potonulih
stvari, tegljenje koje je dogovoreno ugovorom o tegljenju i sl.
Od meunarodnih akata koje se odnose na spaavanje i pruanje pomoi na moru
mogu se spomenuti razne konvencije:
o sudaru brodova Bruxelles, 1910.
o otvorenom moru Geneva, razna izadnja,
pravilnik o radio-saobraaju
o poboljanju poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca,
SOLAS jedina koja spominje oslobaanje od obveze spaavanja.
Na pravni izvor koji govori o spaavanju na moru je Pomorski Zakonik.
Spaavatelj je osoba koja samoinicijativno ili temeljem poziva pristupa
otklanjanju opasnosti za ljude ili za imovinu na moru, osim ako za njega ne postoji
obveza izvravanja nekog ugovora ili potreba samoodranja. Iz navedenog proizlazi da se
o spaavanju govori samo kad se spaava tui, a ne vlastiti brod i ljudi na njemu, jer
se to podrazumijeva samo po sebi.
Jedna od osnovnih karakteristika spaavanja je dobrovoljnost.
U spaavanju sudjeluju:
brodar plovila koje je pruilo pomo, kao pravna osoba koja e snositi trokove
spaavanja;
posada broda, koja je fiziki izvrila spaavanje;
specijalizirane organizacije, kao npr. Brodospas iz Splita, koje su opremljene
posebnom tehnikom za spaavanje i vaenje potonulih stvari;
tegljai, koji imaju pravo na nagradu samo ako vre spaavanje, a ne radi se o
prije sklopljenom ugovoru o tegljenju;
brodovi ratne mornarice, koji obino ne trae nagradu za spas.
Spaavatelji koji rade iz zraka ili kopna tretiraju se isto kao oni koji djeluju s
mora. Najei oblici spaavanja su:
odsukanje pomou drugog plovila;
preuzimanje ili iskrcavanje tereta;
gaenje poara;
62
tegljenje;
sprjeavanje potonua ili prevrtanja;
praenje ugroenog broda.
Kako ne postoje dva identina sluaja, niz primjera bi mogao biti jo veoma
dugaak.
7.2. SPAAVANJE LJUDI I IMOVINE
Spaavati se mogu osobe, brodovi i stvari s brodova.
Svaki zapovjednik koji na bilo koji nain dozna da su osobe na moru u
ivotnoj opasnosti, duan je odmah krenuti u pomo najveom brzinom i poduzeti
njihovo spaavanje. Ako postoji mogunost, zapovjednik koji je krenuo u pomo
drugom brodu, duan ih je obavijestiti o svojoj odluci da im dolazi u pomo.
Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo odabrati jedan ili vie brodova meu
onima koji su u blizini s obzirom na tehnike karakteristike i trenutnu poziciju.
Prema naem pravu, zapovjednik je duan spaavati osobe i ako se one tome
protive, ili ako se tome protivi zapovjednik broda kojeg se spaava.
Prema SOLAS konvenciji i nekim drugim izvorima prava zapovjednik nije duan
spaavati osobe u sluajevima:
kada bi to predstavljalo opasnost za vlastiti brod;
kada opravdano smatra da spaavanje ne bi bilo uspjeno;
ako dozna da je za spaavanje odabran drugi brod i da je taj drugi brod prihvatio
spaavanje;
ako primi obavijest da pomo vie nije potrebna.
Postojanje nekog od tih razloga treba dokazati, pa je potrebno unositi u brodski
dnevnik sve detalje.
Zapovjednik koji ne poduzme spaavanje osoba ini kazneno djelo i moe se
kazniti novanom ili kaznom zatvora.
Dok je spaavanje osoba obavezno, spaavanje imovine nije postavljeno tako
strogo. Ipak postoji obveza spaavanja imovine i to:
u sluaju sudara brodova, zapovjednik je duan poduzeti spaavanje drugog
broda;
u sluaju kada je u opasnosti brod iste dravne pripadnosti.
Zapovjednik se oslobaa obveze spaavanja imovine u istim sluajevima kao i
kod spaavanja osoba, te osim toga i kad se tome protivi zapovjednik ili brodar broda u
opasnosti, ili kad je vrijednost imovine koja bi se mogla spasiti manja od troka koji bi se
uloio.
I za sluaj imovine se mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih
zapovjednik nije poduzeo spaavanje.
7.3. NAGRADA ZA SPAAVANJE
Osnove imovinskih odnosa kod spaavanja nalau da se spaavateljima koji su
63
ostvarili uspjeh nadoknade trokovi i prizna odgovarajua nagrada za spaavanje.
Poetni uvjet za spaavanje kao pravni odnos je postojanje opasnosti za osobe,
stvari ili oboje.
Kako opasnost ne mora u jednakoj mjeri prijetiti svim osobama i svim dijelovima
imovine, pa to na kraju moe rezultirati razliitom visinom nagrade za spaavanje
razliitih dijelova imovine. Npr. Oni koji su spaavali brod ne moraju dobiti istu nagradu
kao oni koji spaavaju teret.
esto se u sluajevima spaavanja s svake strane nastoje krivo prikazati podaci.
Npr. jedna strana moe dokazivati da je tegljenje broda spaavanje, a druga da je to
izvravanje ugovora o tegljenju.
Osobe kojima je spaen ivot ne duguju u naelu nikakvu nagradu. Meutim,
ako je u nekom sluaju jedan brod spaavao osobe, a drugi stvari, i onom koji je spaavao
osobe e pripadati dio nagrade. Ovakav obiaj postoji da se ne bi dogodilo da brodovi
pristupe spaavanju imovine, a zanemare spaavanje osoba.
Brod kao objekt spaavanja moe biti svaki plovni objekt koji je i teko oteen,
ako je zadrao jo neku stanovitu vrijednost, te ako se smatra da bi se mogao ostvariti
koristan rezultat.
Stvari s broda su teret, oprema, pripatci, zalihe, vozarina i prevoznina (ako su
trebale biti plaene na zavretku putovanja), prtljaga putnika, osobne stvari posade i sl.
Svrha nagrade za spaavanje je da se spaavatelju kompenziraju trokovi, te
plati zalaganje i postignuti uspjeh!!!!! bez uspjeha, nema spaavanja!!!! Koristan
rezultat je tako osnovni uvjet, a vrijednost spaene imovine je krajnja granica
nagrade.
Odstupanje od naela uspjeha se priznaje ako je tako bilo ugovoreno, ta ako
spaavanje nije uspjelo zbog krivnje spaavanog.
Visina nagrade se odreuje nagodbom, ili arbitraom. Pozitivni kriteriji koji
poveavaju visinu nagrade su: zalaganje spaavatelja, opasnost, trokovi, pretrpljene
tete, vrijednost spaene imovine, i sl. Negativni kriteriji koji djeluju u smislu
smanjivanja nagrade su: spaavanje protiv volje osobe u opasnosti, ako su spaavatelji
namjerno izazvali opasnost, te ako je tijekom spaavanja otuena imovina ili je izvrena
neka druga protupravna radnja.
Nema pravo na nagradu osoba koja se upustila u spaavanje protiv izriite i
razumne zabrane strane u opasnosti.
7.4. UGOVOR O SPAAVANJU, OBRAZAC NO CURE, NO PAY
Spaavanje koje je imalo koristan ishod zasniva imovinskopravni odnos meu
strankama po sili zakona. Ipak, nije rijetko da se prije, tijekom ili nakon akcije spaavanja
strane dogovaraju i sklapaju ugovor o spaavanju. U tom smislu je za to ovlaten
zapovjednik broda kao zakonski zastupnik brodara.
Takav ugovor moe ponititi sud ako se utvrdi da je bio sklopljen:
u sluaju opasnosti, a nema bitne elemente;
prijevarom jedne strane ili namjernim prikrivanjem stvarnog stanja;
s dogovorom za pretjerano visoku ili nisku nagradu.
Ugovor se moe sklopiti
64
usmeno putem radija, o emu postoji zapis u radio-dnevniku;
pismeno potpisivanjem dokumenta ili putem telexa i sl.
konkludentnim radnjama ako jedna strana poinje spaavati drugu, a druga se
ne protivi, spaavanje je pravno zapoelo.
I odaslani signal MAYDAY moe biti ponuda ugovora, a Aknowledgement
moe biti prihvaanje ugovora.
U svijetu postoje i tipizirani formulari od kojih je najpoznatiji Lloyd's
Standard Form of Salvage Agreement No Cure No Pay koji se nalazi u prilogu.
Njegove temeljne znaajke su:
pravo na nagradu uvjetovano je uspjehom, makar i djelominim;
spaavatelj je duan dopremiti spaenu imovinu na dogovoreno mjesto, ili na neko
sigurno mjesto koje sam odabere;
o visini nagrade odluuje Lloydova arbitraa;
na ugovor i postupak prinjenjuje se englesko pravo.
Dok ne dobiju zasluenu nagradu, spaavatelji imaju pravo zaloga na spaenom
brodu i na ukrcanim stvarima. Pravo na potraivanje nagrade zastarijeva u roku od
dvije godine po zavretku spaavanja. U sluaju vie spaavatelje, o raspodjeli nagrade
odluuje sud ili arbitraa.
7.5. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA PRILIKOM SPAAVANJA I
NAKON TOGA
Postupak zapovjednika broda u opasnosti:
pokuati sam spasiti brod;
obavjeivati brodara;
angairati drugi brod svoga brodara;
odabrati ugovor No Cure No pay, to je bolje od odabira ugovora o
tegljenju ili sl.
sprijeiti neovlateno i nekontrolirano naputanje broda od strane
lanova posade;
otkazati usluge drugih im je to mogue i nastaviti dalje sami s
operacijama spaavanja;
voditi biljeke o tijeku dogaaja;
potpisati izjavu o zavretku akcije spaavanja;
stilizirati brodski i ostale dnevnike;
podnijeti prijavu pomorske nezgode;
pristupiti popravku broda;
sakupiti i poslati brodaru svu dokumentaciju.
Zapovjednik ne smije nikada dogovarati visinu nagrade za spaavanje.
Postupak zapovjednika broda koji spaava:
zabiljeiti u dnevnicima poziv u pomo (MAYDAY);
65
navesti u dnevniku razloge zbog kojih eventualno nije krenuo u
pomo;
inzistirati na potpisivanju ugovora o spaavanju;
izvijestiti brodara i poslati mu na kraju svu dokumentaciju;
pribaviti izjavu o okonanju akcije spaavanja;
utvrditi trokove i tete nastale tijekom spaavanja;
stilizirati brodski dnevnik.
Akcijom spaavanja bi trebao rukovoditi zapovjednik broda u opasnosti. U
svakom sluaju, dobro bi bilo uvijek ponuditi i prihvatiti LOF No cure No pay, to se
moe uiniti pismeno, putem radija, mail-a, usmeno ili na bilo koji drugi nain. Obino se
to ini tekstom:
Master M/V _______ offers salvage under LOF 2000 No Cure No Pay
contract. Kindly confirm acceptance. At sea, date _________, hour _____
Master:_______________
Odgovor bi trebao glasiti:
Master M/V _________ confirms receipt your offer dated ________ hour____
regarding salvage and confirm acceptance.
Master:______________

66


67





68
7.6. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA
to je sudar i kakve vrste sudara postoje?
Tko moe biti odgovoran za sudar?
Kako se nadoknauje teta kod sudara?
Koji su postupci sudova i drugih organa vlasti u sluaju sudara?
Koji je postupak zapovjednika u sluaju sudara na moru?
to je to spaavanje na moru?
Koja je razlika izmeu spaavanja ljudi i imovine?
Tko dobiva nagradu za spaavanje? Kako se odreuje visina nagrade?
Koji je postupak zapovjednika u sluaju spaavanja? Navedi razlike postupaka
zapovjednika koji je spaen i koji spaava.
Navedi karakteristike obrasca No cure No pay!


69
8. Pomorsko osiguranje
8.1. POJAM I BITNI ELEMENTI POMORSKOG OSIGURANJA,
VRSTE OSIGURANJA
Brod sam po sebi ima veliku vrijednost. Tijekom plovidbenog pothvata toj se
vrijednosti dodaju i vrijednost tereta, a da ne govorimo o neprocjenjivosti ljudskih ivota.
Istovremeno, tijekom plovidbenog pothvata, brod s posadom je izloen mnogim
opasnostima (mogunost pada ili povrede na radu, nasukvanje zbog otkazivanja
pogona,). Stoga se vrijednosti dobara u plovidbi osiguravaju.
Osiguranje je vrlo slino amortizaciji, jer omoguava zamjenu izgubljenih
sredstava. Razlika je u tome to je amortizacija zamjena za gubitke koji su poznati i
neminovni kroz vrijeme (dotrajalost opreme, troenje), a osiguranje nadomjetava
gubitke za koje ne znamo ni kada ni kako e nastupiti. Osiguranje ne nadomjeuje
cijeli gubitak, ve iznos do odreene svote novca, koja je ugovorena, temeljem uplate
koja se za tu svrhu provodi.
Povijest osiguranja zapoinje sigurno u vezi s pomorstvom, kao jedan oblik
solidarnosti i uzajamnosti kod gubitaka imovine na moru. Izgleda da su korijeni
osiguranja u srednjem vijeku u Sredozemlju, a zanimljivo je da je to postala praksa u
Engleskoj tek oko 200 g. kasnije.
Pojam i bitni elementi pomorskog osiguranja proizlaze iz njegove definicije.
Pomorsko osiguranje je pravni posao kojim se jedna stranka (osiguratelj), uz
naplatu odgovarajue cijene (premije), obvezuje drugoj stranci iz ugovora
(osiguraniku) naknaditi tete koje njeni interesi u pomorskom pothvatu pretrpe
uslijed ostvarenja ugovorenih opasnosti (rizika).
Osim zakonskih propisa, koji zadiru u graansko i trgovako pravo, kod
osiguranja veliku vanost imaju i ugovorni uvjeti. Danas se moe slobodno rei da se
moe osigurati svaka materijalna ili nematerijalna stvar, samo je pitanje cijene premije!
Kao i kod ostalih ugovora u pomorstvu, i u pomorskom osiguranju postoje neke tipizirane
police i klauzule Instituta londonskih osiguratelja - Institute of London Underwriters.
Opseg pokria se vidi iz samog naslova, npr. FPA - Free of Particular Average. Dodatni
izvori prava pomorskog osiguranja su obiaji i sudska praksa.
8.2. BITNI ELEMENTI UGOVORA O POMORSKOM
OSIGURANJU
Bitni elementi svakog ugovora su oni bez kojih je ugovor nitavan, tj. nema
nikakav pravni uinak. Kod pomorskog osiguranja su ti bitni elementi specifini.
8.2.1. MATERIJALNI INTERES OSIGURANIKA
To je neophodan uvjet, tj. mora postojati veza izmeu osiguranika i osigurane
70
stvari. Znai da osiguranik moe biti samo osoba koja ima ili e imati materijalni interes
za nadoknadu u sluaju da se dogodi neki neeljeni sluaj. Za brod to mogu biti: brodar,
vjerovnici, agenti, posada, a za teret: krcatelj, primatelj, pediter, itd.
Ponekad se pri sklapanju ugovora o osiguranju mora dokazivati taj interes, a
ponekad je sama polica dokaz za to PPI Policy Proof of Interest.
Ovisno o interesima, mogu se sklopiti tri vrste osiguranja:
kasko osiguranje trupa;
kargo osiguranje tereta;
klupsko osiguranje odgovornosti brodara.
8.2.2. RIZIK
Rizik je opasnost ili mogunost da nastupi neki tetni dogaaj. Mora biti mogu,
neizvjestan, neovisan o volji osiguranika, pravno doputen i materijalno tetan za interese
osiguranika. Osiguranjem se obino pokrivaju Osnovni rizici, a to su oni uobiajeni, za
brod je to npr. plovidbena nezgoda, elementarna nepogoda, eksplozija, poar, Osim
osnovnih, postoje i dopunski rizici kao to su kraa, manipulativni rizici, ratni i politiki
rizici i sl.
Tijekom trajanja ugovora o osiguranju moe doi i do promjene rizika. Ako je
promjena izvan volje osiguranika, to ne utjee na ishod ugovora. Protivan je sluaj, npr.
kad brodar odlui svoj brod uputiti u opasnije podruje u odnosu na prvobitno planirano i
sl. U nekim sluajevima se mogu sklopiti ugovori i za rizike koji su nastupili ranije, ako u
trenutku zakljuivanja ugovora osiguranik nije znao za njih. To su tada putativni ili
fiktivni rizici.
8.2.3. PREMIJA
To je cijena osiguranja, a razmjerna je teini osiguranog rizika. To je i glavna
materijalna osnova za poslovanje osiguratelja. Proraunava se matematiki, prema
zakonu vjerojatnosti i prema uestalosti dogaanja osiguranih rizika. Npr. ako je prole
godine bilo puno sudara u Gibraltaru, za brodove koji budu tamo putovali e biti vee
premije.
Osiguranik uplauje premiju osiguratelju neposredno nakon sklapanja ugovora.
Nekad se moe premija platiti naknadno, ili se moe prilikom likvidacije odbiti od
naknade za neki dogaaj. Zakanjenje u plaanju ne oslobaa osiguratelja od obveze
isplate naknade.
Ako se tijekom poslovanja povea rizik, moe se uplatiti dodatna premija, a u
sluaju da se rizik smanjuje, moe se ugovoriti storno (npr. ako je brod dugo vezan).
8.2.4. NAKNADA TETE
To je za osiguranika osnovna svrha ugovora, a za osiguratelja je to glavna obveza.
teta moe biti:
potpuni ili djelomini gubitak osiguranog predmeta;
trokovi u ograniavanju i smanjivanju tete;
nagrade za spaavanje i udio u GH
71
trokovi utvrivanja tete.
Potpuni gubitak podrazumijeva potonue bez mogunosti vaenja, unitenje,
nestanak i trajno oduzimanje cijelog predmeta, tj. kada predmet prestaje biti stvar
odreene vrste. Te okolnosti dovode do stvarnog potpunog gubitka actual total loss.
Kada je potpuni gubitak neizbjean, ili se privremeno oduzima, a prolo je ve 6
mjeseci, ili bi trokovi popravka bili vei od vrijednosti osiguranog predmeta, govori se o
izvedenom ili proraunatom potpunom gubitku constructive total loss.
Naknada tete se plaa do odreenog iznosa koji je ugovoren, a koji se zove
osigurana svota. Ona moe biti manja od prave vrijednosti predmeta, pa je to sluaj
podosiguranja.
Postoje i trokovi materijalne i pravne zatite sue and labour expenses, koji
se nadoknauju iz osigurane svote, a koji su nastali radi pokuaja umanjivanja tete na
brodu (upliv GH).
8.2.5. FRANIZE
Franize su ugovorna ogranienja odgovornosti osiguratelja. Dijele se na
kvalitativne i kvantitativne.
Kvalitativne franize iskljuuju odgovornost osiguratelja za neke vrste teta.
Primjeri su ugovori oblika FPA Free of particular Average ili TLO Total Loss Only.
Kvantitativne franize iskljuuju odgovornost osiguratelja za neki manji iznos
tete. Kod odbitnih franiza se teta ispod dogovorenog iznosa franize ne plaa nego se
plaa samo vrijednost tete iznad franize (npr. teta je 10000.- $, franiza je 3000.- $,
isplauje se samo 7000.-$). Kod zbrojnih franiza se teta ispod franize ne plaa, a ako
je teta vea od franize isplauje se u cjelosti.
8.2.6. JAMSTVA
Jamstva (warranties) su obveze koje preuzima osiguranik, prema kojima e neke
dodatne uvjete ispuniti djelovanjem ili proputanjem. Jednostavnije objanjenje bit e
razumljivo s primjerima.
Jamstva mogu biti preutna implied, npr. da e brod biti plovidbeno sposoban,
ili izriita expressed kojima se npr. dogovara da se brodom nee izlaziti iz Jadranskog
mora.
Jamstva, bilo izriita ili preutna, ne smiju se kriti, jer bi to moglo dovesti do
razvrgavanja ugovora.
8.3. UGOVOR O OSIGURANJU I POLICA OSIGURANJA
Polica je uobiajeni naziv za ispravu o pomorskom osiguranju. U praksi ona
sadri samo osnovne podatke:
o strankama;
o osiguranom predmetu;
trajanju osiguranja;
osiguranoj svoti;
72
nazivu tipiziranog ugovora koji se sklapa.
Detalji se nalaze u opim uvjetima odnosno u institutskim klauzulama (to su
klauzule koje se odnose na odreenu vrstu ugovora). U njima se donose detalji o:
opsegu pokria,
pokrivenim rizicima,
franizama,
iskljuenim tetama i trokovima, ogranienjima u poslovanju broda,
postupcima u sluaju prodaje broda,
ukljuivanju ili iskljuivanju GH,
ukljuivanje ili iskljuivanje potpunog gubitka broda i sl.
Trenutno vaee su International Hull Clauses koje je revidirao The Joint Hull
Committee pri Lloyds-u u Londonu 1. studenog 2002. godine, a u primjeni su od 1.
studenog 2003. godine.
Police se mogu dijeliti po raznim kriterijima: po trajanju osiguranja, po valutaciji,
po posebnoj namjeni itd.
Osiguranje broda u pravilu obuhvaa njegov trup, strojeve, ureaje i opremu,
redovne zalihe goriva, maziva i ostalog brodskog materijala te zalihe hrane i pia za
posadu broda.
8.4. POLICA OSIGURANJA NA VRIJEME I NA PUTOVANJE
Polica na vrijeme (time policy) slui za osiguranje broda, vozarine i odgovornosti
za odreeno vremensko razdoblje. Ako polica istie dok je brod jo na putu, trajanje
osiguranja se produava do trenutka dolaska broda u sljedeu luku, uz naplatu dodatne
premije za to razdoblje. U praksi brodari uplauju police za godinu dana s poetkom 1.1.
u 00 sati, i obnavljaju u isto vrijeme kako bi se postigao kontinuitet osiguranaj.
Polica na putovanje (voyage policy) se koristi za jedno odreeno putovanje i vrlo
je pogodna za multimodalne prijevoze, jer se moe npr. osigurati teret od prvog mjesta
instradacije do primatelja, po principu Door to Door.
Mjeovita polica (mixed policy) je kombinacija vremena i putovanja, npr. At and
from Split to Melbourne, but not longer than four months.
Police posebne nammjene su:
polica za rizike gradnje brodova, koja traje za vriojeme gradnje
broda;
luka polica, za brodove koji su u raspremi ili su opremljeni kao tank,
skladite i sl.;
flotna polica, kojom su osigurani svi brodovi jednog vlasnika;
generalna polica, ili otvoreno pokrie, kojim se osiguravaju npr. sve
poiljke tereta ili sve odgovornosti ugovaratelja osiguranja tijekom
ugovorenog vremena.
73
8.5. VALUTIRANA I NEVALUTIRANA POLICA,
REOSIGURANJE
Valutirana polica meu podacima ima naznaenu vrijednost predmeta koji se
osigurava, a to se zove valutacija ili ugovorena vrijednost, agreed value. Osigurana svota
najee odgovara ugovorenoj vrijednosti, pa se govori o potpunom pokriu predmeta.
Nevalutirana polica sadri osiguranu svotu kao gornju granicu odgovornosti
osiguratelja, ali ne sadri podatak o vrijednosti osigurane stvari. Tako kad doe do tete
treba izvriti procjenu vrijednosti predmeta (otvaranje police). Nevalutirana polica nije
uobiajena.
Reosiguranje je postupak kojim se osiguravatelj osigura kod drugog
osiguravatelja. Ako se i sam reosiguravatelj dalje reosigurava (kad su posrijedi veoma
veliki iznosi i rizici), takvo reosiguranje se naziva retrocesija. Najpoznatiji oblici
reosiguranja su: kvotno reosiguranje, ekscedentno reosiguranje, reosiguranje vika teta i
reosiguranje drugog rizika. U praksi se koriste i razliite kombinacije ovih osnovnih
oblika
Nadosiguranje bi bilo osiguranje kojem je osigurana svota vea od vrijednosti
osiguranog predmeta. Ono nije zakonski dozvoljeno.
Podosiguranje je osiguranje kojem je osigurana svota manja od vrijednosti
osiguranog predmeta. U pravilu se javljaju dva sluaja, a za pomorstvo je vaan prvi.
1. Osiguranje kod kojeg je u vrijeme zakljuenja ugovora vrijednost osiguranog
predmeta bila vea od osigurane svote. Iznos naknade smanjuje se razmjerno odnosu
osigurane svote i vrijednosti osiguranog predmeta, ako nije drugaije ugovoreno. U
sluaju djelominog gubitka ili oteenja, osiguravatelj e platiti razmjerni dio naknade
prema pravilu proporcije koje glasi: odteta/teta = osigurana vrijednost/stvarna
vrijednost. Iz ovog proizlazi da je odteta = (teta x osigurana vrijednost)/stvarna
vrijednost. Ako je ugovoreno da odnos izmeu vrijednosti osiguranog predmeta i
osigurane svote nema znaenje za utvrivanje visine tete, u sluaju nastanka tete
naknada se isplauje do iznosa osigurane svote. Za razliku od nadosiguranja,
podosiguranje je dozvoljeno.
2. Podosiguranje u kreditnim osiguranjima nastaje kada osiguranik ne prijavi
osiguravatelju puni (cijeli) iznos svoga potraivanja od kupca, ve manji. Osiguravatelj
e naplatiti i manji iznos premije. U sluaju nastanka tete, osiguravatelj e naknaditi
samo dio tete, a ne cijeli iznos prema pravilu proporcije. To znai da e dobiti samo dio
naknade od ukupne tete koliko iznosi postotak prijavljenog (smanjenog) iznosa
osigurane svote u odnosu na stvarnu svotu potraivanja.
8.6. KLUPSKO OSIGURANJE, P&I KLUBOVI, POKRIVENI
RIZICI
Klupsko osiguranje je proizalo iz starih bratovtina pomoraca gdje su se oni
meusobno pomagali u sluaju nekih teta i gubitaka na brodu i teretu. Kako su ih u
Engleskoj nazivali Clubs, taj se naziv odrao do danas. Danas oni pokrivaju
odgovornost brodara za tete nanijete tuoj imovini i drugim osobama u vezi s
plovidbom i poslovanjem broda. Zapravo, moglo bi se rei da klubovi pokrivaju rizike
74
koje osiguravatelji ne ele preuzeti.
Pokriveni rizici klubova su poveana odgovornost brodara za smrt i tjelesne
povrede ljudi, te poveana odgovornost za teret. Klubovi koji su orijentirani preteno a
odgovornost za ljude se zovu Protecting clubs, a oni koji su orijentirani na teret i drugu
tuu imovinu su Indemnity clubs. Najee preozimaju sve rizike, pa se zovu P&I
Clubs.
Klubom obino upravlja odbor Board of directors, u kojem su zastupljeni i
brodari. Obino postoji i savjetodavni odbor i uprava kluba (Management) kao izvrni
organ. U klub se ulanjuju brodovi, pa na njih glasi iskaznica o ulanjenju (Certificate of
entry). Za ulanjenje se plaaju razliiti doprinosi (calls) prema GT broda: pristupnina
(Entries), lanarina (Advance) i dodaci u sluaju poveanih opasnosti ili negativne
bilance kluba (supplementary). Ulanjeni brodovi mogu sudjelovati u podjeli dobiti, ili
biti ulanjeni samo kao osiguranici, pa tada plaaju manje doprinose.
Pokriveni rizici su:
tjelesne ozljede ili smrt osoba za koje odgovara brodar;
trokovi repatrijacije pomoraca ako je npr. pomorac zakasnio na brod;
gubitak ili teta na imovini posade i drugih osoba na brodu;
naknada za gubitak zaposlenja zbog brodoloma;
trokovi skretanja s puta, npr. radi iskrcavanja slijepog putnika;
nagrada za spaavanje ivota;
odgovornost za sudar brodova u dijelu koji nije pokriven redovnom
policom osiguranja;
teta ili gubitak imovine na obali ili drugom brodu radi krivnje
brodara;
odgovornost za teret;
trokovi u karanteni.
Posebno je vana odgovornost, gubici, tete i trokovi nastali kao posljedica
namjernog ili sluajnog izlijevanja ulja i drugih tvari s broda. U takvim sluajevima
brodari redovito moraju isplaivati izuzetno visoke kazne i naknade, pa bi se bez pokria
nekog osiguranja u veini sluajeva teko financijski oporavili.
8.7. DUNOSTI I POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA KOD NASTANKA
TETA POKRIVENIH OSIGURANJEM
Svaki zapovjednik bi trebao znati pod kojim uvjetima je osiguran brod, pa bi bilo
dobro da se na brodu nalazi barem kopija police osiguranja, sa svim potrebnim prilozima.
Kad se dogodi neki neeljeni sluaj, mora poduzeti sve raspoloive mjere da tetu
izbjegne, ublai ili ogranii njeno irenje. Ostali postupci su vrlo slini postupcima kod
nastupa havarije, sudara ili spaavanja.
Zapovjednik mora odmah obavijestiti brodara i pobrinuti se da netko obavijesti
osiguratelja, a posebnu panju treba pridati stilizaciji brodskog dnevnika.
U nekim sluajevima, postoji mogunost preputanja broda osiguravajuem
drutvu, pogotovo kada se pretpostavlja da e se potpuno izgubiti brod. Tada zapovjednik
75
predaje izjavu o abandonu. Meutim, predaju izjave treba prepustiti brodaru, a osim
toga, preputanjem broda daje se dojam da se ne poduzima nita za njegovo spaavanje.
U sluaju klupskih odgovornosti, obino e predstavnik kluba doi na brod i
upravljati situacijom u smislu osiguranih dogaaja, pa e se zapovjednik ponaati prema
njegovim uputama.
Vano je naglasiti da je temelj svih naknada po osnovi osiguranja prijava
pomorske nezgode domaem ili stranom organu.

8.8. PITANJA ZA PONAVLJANJE GRADIVA:
1. to je to pomorsko osiguranje?
2. Koji su bitni elementi pomorskog osiguranja? Navedi neto o svakome od
njih.
3. Koja je razlika izmeu ugovora i police osiguranja?
4. Koje vrste polica postoje? Navedi temeljna obiljeja.
5. to su to reosiguranje, nad- i podosiguranje.
6. Koja je razlika izmeu klupskog i redovnog osiguranja?
7. Koje rizike osiguravaju P&I klubovi?
8. Koji je postupak zapovjednika prema osigurateljima?