BILJEKE S PREDAVANJA (Metelko)

PRAVNA ZNANOST I NJEZINA DIOBA

(Opa teoria pra!a i "r#a!e)
Pojam - u reenicu staviti bitne elemente pojma, definicija. Prvo definirati iri pojam u koji taj
pojam spada zatim odrediti po emu se taj pojam razlikuje od ostalih.
Pravna znanost je drutvena znanost koja ima za objekt svog istraivanja dravu i pravo tj.
postanak, razvitak, prestanak i funkcioniranje.
Pravna znanost je pojam koji u sebi sadri itav niz posebnih pravnih znanosti. Sve te posebne
znanosti moemo razvrstati u velike skupine!
". posebne povijesne pravne znanosti #konkretna drava i prava$
%. pozitivno pravne posebne pravne znanosti #konkretna u ovom trenutku$
. op&e teorijske posebne pravne znanosti
'nanost koja se za objekt izuavanja imaju " ili vie konkretnih drava oo rava koji su u
odre(enom povijesnom razdoblju postojale i pravno obvezivale a danas vie ne postoje i
pravno ne obvezuju na odre(enim geografskim prostorima! npr. posebna pravna znanost
rimskog prava izuava se rimska drava i rimsko pravo ili npr. egipatska.
Pod pozitivnim pravom i ius pozitivom razumijevamo o onom pravu to je trenutno vae&e
pravo u nekoj dravi npr. upravno, kazneno pravo.
)u spada npr. filozofija prava.
*ne posebne pravne znanosti koje se ne bave konkretnom dravom i pravom nego imaju za
objekt one elemente koji su bitni za dravu i pravo, koji su zajedniki svim dravama i
pravima bez obzira jesu li bili u prolosti ili vrijede i danas.
)o je najop&enitiji pravni predmet - *P+, )-*./0, P.,1, / 2.3,1-
)eorijski predmet koji se bavi izuavanjem bitnih obiljeja prava i drave koji su zajedniki
svim pravima dravama.
)o je uvodni predmet koji olakava pristup i razumijevanje svih drugih pravnih znanosti.
'amiljen je kao temeljni predmet.
ELEMENTI DR$AVE
2rava je polivalentna tj. sastavljena je od vie elemenata, prema klasinoj teoriji elemnta!
". dravni teritorij
%. puanstvo #stanovnitvo$
. vlast
4. pravni poredak i pravni sustav #pravo$ #prema nekima i ovo spada$
5aime drava i pravo nisu statike pojave, nego dinamike, jer one se neprestalno razvijaju i
u tom razvoju one se mijenjaju, a u tom mijenjanju mogu&e je da ispolje danas neka nova
obiljeja, koja juer nisu imali
". 2ravni teritorij - trodimenzionalni pojam jer se vee uz dimenzije
- duina #povrina$ '-670/5, 858).,950*S) - zemljina povrina see do sredita
zemlje bez obzira da li se moe doprijeti, dubina : '.,;5/ P.*S)*. - u vis #nije precizno
odre(eno ali see dokle i klasine letjelice$#npr. satelit nije povreda teritorija$
'emljina povrina! teritorijalno more i unutarnje morske vode. 9to je to dravni teritorij<
Postoje razliite teorije!
". )eorija vlasnitva. #eigentumstheorie) 2rava ima na svom teritoriju prava kao da je
nekretnina. #)o je bilo prihva&eno u vrijeme kada je npr S,2 od =rancuske kupio 7auisianu,
u njoj je i danas na snazi europski pravni sustav$. 2anas nije to vie vladaju&a teorija.
%. )eorija svojstva. #eigenschaftstheorie$ 2ravni teritorij je bitno svojstvo drave.
Promjenom teritorija prestaje drava. 5ije prihva&eno
. )eorija prostora #raumstheorie)
4. )eorija kompetencije #mjerodavnosti$, #kompetenztheorie)2ravni teritorij je prostor
iskljuive nadlenosti, na njemu se odvija suvremenost drave. *vo je danas vladaju&a teorija.
>ada drava izgubi teritorij onda ona ne postoji jer nema bitni element. Prema
me(unarodnom pravu ratna okupacija dijela teritorija ne znai da je ta drava nestala.
*kupacija se smatra provizorijem - tj. privremenim stanjem, konano stanje se odre(uje tek
mirovnim sporazumom.
2ravni teritorij je podruje koje geografski ne mora biti jedinstven nego samo pravno #pr. ?r.
/ndija, koja je podjeljena! /ndija #@indusi$ i Pakistan #6uslimani$
Po me(unarodnom pravu kada je u pitanju zrakoplov ako je vojni #ratni$ onda smatra
teritorijem onu dravu iju zastavu nosi pa #se$ ne moe ulaziti bez dozvole u tu(i zrani
prostor.
>ada je u pitanju putniki, kada se nalazi u zranom prostoru druge drave onda se smatra da
je to njegov teritorij.
.atni brodovi vrijede isto kao i za ratne avione
Putniki brod kada u(e u tu(i teritorij, onda se smatra djelom toga teritorija i mora potovati
zakon te drave gdje se in zbio.
>onzultatska predstavnitva - dugo je vrijedila teorija eksterijaliteta. 2iplomsko
predstavnitvo iz jedne drave u drugoj - priznaju se privilegije jer se smatra da je
predstavnitvo one drave na teritoriju iljateljice npr. veleposlanstvo u S,2-u od @rv. je na
@rv. teritoriju. 2anas ovo ne vrijedi nego se prihvatila odluka ?ekog kongresa. 1ano je da li
se radi o diplomatu i tehnikoj osobi. Svi imaju privilegije ali razliitog opsega. *dre(ene
imaju privilegije i imunitete, ali tijelo #u ovom sluaju sabor$ se toga moe odre&i.
- Aranice se moraju odrediti sporazumom. Aranica nije crta ve& ploha koje ide kroz sredite
zemlje i u vis. S obzirom kako je nazneena u ugovoru razlikujemo prirodne i ugovorne
granice.
Prirodna je ako je ugovorom o razgranienju odre(ena nekim prirodnim fenomenom #npr.
,ndama, planina$. >ada su u pitanju planinski lanci jedna metoda je "$ povlaenje crte koja
spaja najvie dijelove. 2ruga metoda je %$ metoda razvo(a rijeka. 'nai da sve ono to
pripada jednom slivu ide drugoj dravi #npr. ;ile i ,rgentina$.
>ada bi se primjenile obe metode primjetilo bi se da se moe do&i do razliitih metoda tako
da u ugovoru nije dovoljno naznaiti da samo planina razdvaja nego treba re&i i metodu.
>ada je rije o rijekama vano je da li je plovna ili neplovna.
,ko je neplovna vaan je pojam akvidistancije to znai da granica ide zamiljenom crtom na
kojoj su toke jednako udaljene od dviju strana.
>ada je rijeka plovna onda granica ide )haluegom to je crta koja ide najdubljim dijelom toka
rijeke.
8govorom moe biti odre(eno da cijela rijeka pripada jednoj dravi a ako ne postoji onda se
koristi ekvidistancija i )halmeg.
,ko nema prirodne granice onda se prem dogovoru cijeli tako od npr. dvije drave mogu
dijeliti jedno polje. *vo se sve tie kopnenog dijela teritorija, ali ne&e drave imaju i morsko
dno.
nacionalna jurisdikcija - potpuna jurisdikcija
- djelomina jurisdikcija
Prostor pod nacionalnom jurisdikcijom obalne drave
Pod dravni dio spada kopno ali i unturanje vode i tertorijalno more -potpuna jurisdikcija-
Po djelominom jurisdikcijom spada! vanjski pojas, pikontinentsko prostranstvo.
@ugo Arotius, postala njegova teorija o prirodnom pravu dominatna, 5izozemac
B2e jure belli poasB - njegovo djelo gdje je razradio tu teoriju smatra se ocem suvremenog
me(unarodnog prava.
8 njegovo vrijeme postoji samo kopno i teritorijalno more dugo morske milje. 8 toj teoriji
dominira kopno nad morem pa se od tada prati tendencija proirivanja vlasti sve vie na more
jer je tamo otpor najslabiji. )ada se postavlja piatnje odakle mjerit te tri milje. 8 prolom st.
bile su % znaajne konf. o pravu mora.
- 3-5-1S>, #konferencije$ o pravu mora, ure(ena sa nekoliko konvencija
- "CD%. konvencija o pravu mora
8 3enevskoj uveden je pojam unutarnje vode. )o je ovaj dio mora koji se naslanja na, uz
kopneni i koji je tako tijesno vezan u kopneni dio da je taj morski reim gotovo izjednaen s
kopnenim. Spadaju! luke, pristanita, mali zaljevi, uz&a rijeka.
"CC". Sud u @aagu, spor o ribolovu, s jedne strane 8?, a s druge 5orveka, Sud je prihvatio
stajalite da je mjerodavna metoda povlaenja ravbnih crta koje spajaju najistaknutije toke
najudaljenijih otoka, te crte oznauju unutarnje vode.
)eritorijalno more od polazne ili osnovne crte za mjerenje irine teeritorijlnog mora, a to je ili
obalna crta za vrijeme oseke ili od crte unutarnjih voda ako ima otoka.
0edino nije bilo rijeeno pitanje koja je irina teritorijalnog mora jer se nisu mogli
sporazumijeti. 2rave su neke inzistirale da bude morske milje, a neke su htjele "% milja.
5akon kinvencije mnoge su drave poele proglaavati velike teritorijalne pojase, neki ak od
%EE milja. )ako je na konvenciji iz "CD%. odlueno da &e irina biti najvie do "% morskih
milja.
1anjski pojas- je dio otvorenog mora #a ne dravnog teritorija$ koji se naslanja na teritorijalni
dio. 2rava moe proglasiti vanjski pojas tako da se najvie%4 milje od obale #npr.
teritorijalno "E milja, a vanjski "4 milja$. 2rava tu moe nastaviti progon stranog vozila koji
je zapoela na svojim vodama, ali ga tu moe poeti.
-pikontinetski #epikontinentalni$ pojas - nije potpuno pod teritorijem nego samo djelomino.
)o nije pojas mora nego tu podrazumijevamo morsko dno i njegovu dubinu koji se protee o
teritorijalnog mora.
2rava tu nema suvremenost ali ima iskljuiva suverena prava! istraivati i iskoritavati
prirodna bogatstva iva i neiva morskog dna i dubine morskog dna. )u se misli na sedentarne
vrste, one koje su u kontaktu sa morskim dnom! spuve, jastozi, koupi - ive nafta, plin,
minerali - neive
>ako je dolo do epikontinentalnog pojasa<
Aeografi su zapazili da nakon kopnenog dijela dolazi pli&ak pa onda kopno nagla pada.
S,2 su prve proglasile epikontinetalni pojas i onda su mnoge zemlje slijedile taj primjer.
-pikontinentski pojas! morsko dno od granice vanjskog mora
2akle<
8 en. konf. je reeno da ide do dubine od %EEm, a iznimno do ve&e dubine ako postoji
mogu&nost istraivanja.
5o ve&e zemlje nisu bile zadovoljne jer imaju strme obale #npr. ;ile$. )ako(er to se pokazalo
neprikladno jer je bilo teko odrediti %EEm i tu istraivati. 6e(utim tehnologija je
napredovala pa se moe i dolje istraivati. 2anas je drugi kriterij za odre(ivanje
epikkontinetskog pojasa, ne po dubini nego irini, tako da on see do %EE morskoh milja u
smijeru otovrenog mora raunaju&i od osnove ili polazne crte za mjerenje irine teritorijalnog
mora. -pikontinentalni pojas se protee od teritorijalnog mora alise u tih %EE milja rauna
teritorijalno more. 6oe i&i do FEmilja ako se morsko dno moe smatrati produetkom
kopnenog dijela.
-pik. pojas spada dravi po samom pravu, znai da drava koji ima kopno onda ima i epik.
pojas, ne treba ga proglaavati nego joj spada od poetka.
/skljuiva gospodarska zona #/AP$ je pojas mora, morsko dno i dubina morskog dna koja se
protee od vanjskih granica terit. mora u smijeru otvorenog mora makismalno do %EE morskih
milja raunaju&i od polaznih #osnovnih$ crta za mjerenje irine teritorijalnog mora. )a drava
im,a ne suverenost, nego iskljuiva suverena prava istraivati i iskoritavati prirodna
bogatstva iva i neiva
iva! ribe, jastozi, kampe
neiva! nafta,plin, minerali
Spada pod odre(enu dravu samo ako ga ona proglasi. Pravno ga ima proglasiti bez da ikog
pita. 1rijedi ne do ab initia #od poetka$ nego od proglaenja. /stovjetno pravilo vrijedi za
razgranienje epikontinetalni pojas i isklju. gosp. pojasa.
RAZ%RANI&ENJE
- epikon. pojas
- isto pravilo
- gosp. pojas
,ko drava ima epikont. p. i proglasi gosp. p. je li se granica tih pojasa moe preklopiti<
5aje&e se poklapaju, no mogu&e da se i ne poklapaju.
- unutarnje vode
- dravni teritorii
- teritorijalno more
'akljuivanje od ve&ih zakona na moreG orgumentom a maiori od minurs.
.,'A.,5/;-50- P.*S)*., 5,2 5,H. 08./S2/>H/0*6
Stalni me(unarodni sud u @aagu - rijeena sporove me(u dravama i daje savjete.
- 8@ - sjedite u @.0. me(unarodni sud pravde tvori me(unarodnog prava obuhva&aju. Pravo
izvora, me(unarodni izvori koji ine me(unar. konvekcijsko #ugovorno pravo$, a postoji
me(unar. op&e ili doajno pravo - trai se da se pravni subjekti u odre(enim situacijama kroz
due vrijeme #tu je rije o praksi drava$ - Praksa dravaI
% op&a naela prava poznata od civiliziranih narodaG
a$ prirodno - pravna #naravno pravna$
b$ pazitivistika
Pored pozitivnog prava postoji i naravno pravo koje ima svoj izvor ili u ?ogu ili u prirodi ili
prirodi stvari, on je izvan dravne vlasti. >arakter da je ovo vjeno, neprocijenjeno, statino i
sadri u sebi moralnost. Svaka pozitivna pravo mora biti uspore(eno sa naravnim. >ada je
neko djelo pratimo pozit. pravu onda je to zlodjelo.
Mala in se - zlodjelo samo po sebi
Postoje odre(ena naela prava koja su zajed. svim pravima, koje imaju odre(. vrednost. 5jih
mora svako poz. pravo imati ako ho&e biti pravo.
2anas prevladava pozitivistiko miljenjeG ona naela pozitivnog prava koja se zajednika
svim glavnim pozitivnim pravnim krugovima svijeta - pravni krug europ. kontinenta. Postoji i
angloameriki krug - to je precedentno pravo - presuda najviih sudova je konana, ono je
pravno - dovezna za sve sluajeve.
*p&a naela prava nalazimo u svim glavnim pravnim sustavima svijeta, ne u svim J, i to u
internom #privatnom$ pravu svih ge. pravnih sust. u svijetu.
% pomo&na izvora #suspstitijarni$ me(unar. prava
a$ sud. presude
b$ nauavanje znamenitih eKperta #publicista$ me(. prava
>od me(unar. sud. rijeava spor , rijeava ga po me(unarodnom pravu.
- -K aegno et bono - po naelima pravinosti izvan prava #sud jer je za to ovlaten$
- 8 me(unarodnoj zajednici #subjektima$ primjenjuje se me(unarodno pravo
' 6e(unarodnopravni subj. je onaj koji je nositelj prava dunosti u me(unar. pravu - to su
drave, me(unar. organizacije #kojima je poznat me(unarodnopravni subjektivitet$.
Pojedinac nije subj. me(unarodno pravo.
S81-.-5*S) - svojstvo vlasti, ona je vrhovna, pravno neograniena i neovisna na svom
prostoru. Pravni subjekti koji su suvereni u dravi, najse ne moe suditit bez pristanka drave
tj. akko drava ima suverene pravne subj. prema su(enju.
Hrta ekvidistancije - tj. posebne okolnosti - crta na kojoj svaka toka je jednako udaljena od
najblie pole na jednoj i drugoj strani //. pravilo pravinosti - sporazum. Prigodom
razgranienja morskog prostranstva treba uzeti u obzir itav niz relativnih okolnosti da bi se
dolo do pravinog rjeenja. )est pravinog rjeenja je test proporcionalnosti i to tako da se
stvai u odnos veliina obalne crte svake dr. mjerena op&im smjerom, razmjereno duini obje
drave, svaka drava dobiva veliinu srodnu tom prostoru. 8 jednoj regiji se primjenjuje
konvejansko, a u drugoj obiajno pravo #pravilo$. Hrta ekvidistancije nije ni metoda, ni
pravilo, ni naelo. 1aa je test pravinosti.
8 @r. spora razgranienje u 2inarskom zaljevu, razgranienje u ?olu, problem 5euma.
P8;,5S)1*
Puanstvo - sve pravne fizike osobe koje spadaju pod vlast neke drave
1lastiti dravljanin - one osobe koje su u osobitoj vezi s dravom #imaju dravljanstvo$.
?iti dravljaninom drave znai imati odre(ena prava i dunosti koja se ve&a to ih imaju oni
koji nisu dravlj. #npr. birati, biti biran, posjedovati nekretnine, dunosti, sluenje vojnom
roku, pla&anje poreza$.
5ain stjecanja dravljanstva
". /8S S*7/ - prava tla
Pravni subjekt stjee dravljanstvo neke drave ro(enjem na tlu neke drave. *vo naelo
primjenjuju drave s velikim imigracijama, pa se nastoji da se djeca imigranata stope s
ostalima #,ustralija, >anada$.
%. 5,;-7* S>7,P,50, ?.,>,
Stjee se sklapanjem braka u toj dravi. 5egdje postoji da se udajom za stranca gubi
dravljanstvo vlastite drave.
. /8S S,5-./ - pravo krvi
2ravljanstvo stjee osoba one drave koje su dravljani njegopvi roditelji.
4. 5,)8.,7/',H/0*6
5a temelju zahtijeva zainteresirane osobe pravnim aktom stjee dravljanstvo te drave pod
uvjetom da su ispunjene odre(ene pretpostavke, a to su da se relativno due vrijeme
neprekidno prebira na teitoriju te drave i da se adaptirao tj. asimilirao u toj dravi #na jezik,
razvoje politike$.
F. S8>H-S/0, 2.3,1,
- univerzalna pravo prelaze na nasljednika
- singularna
- sukcesija nadomjetenje jedne drave #prednjica$ drugom dravom #sljedrucom$ u
me(unarodno pravnim odnosima u pogledu odre(enog teritorija.
- "CLD. prihva&ena ?eka konvencija o sukseciji me(unarodnih ugovora
- "CD. ?eka konvencija o sukc. dravne imovine, arhiva i dugova
- ovim konvencijama suksecije razliitih drava svedena su na F ugovora o suk. drava.
". 80-2/50-50- 2.3,1,
slika 8jedinjene drave
%. P./0-5*S 2/0-7*1, )-./)*./0, /' 0-25- 2.3,1- 8 2.8A8
slika Prijenos dijelova...
Staovnitvo prestaje biti dravljanima drave ,, a postoje dravljanima drave , ali im se
daje pravo izbora da ostanu dravljani drave , i da pre(u ako ho&e na njezin teritorij.
. .,SP,2 2.3,1-
slika .aspad drave
Ara(ani prestaju biti dravljani drave ,, a postaju dravljani ili ? ili H ili 2.
4. *21,0,50- 0-25*A 2/0-7, 2.3,1-
Slika *dvajanje jednog djela drave
2rava , #prednjica$ i dalje postoji ali je umanjena. *naj tko se sukcesijom nalazi ns
odcjepljenom dijelu nije vie dravljanin ,.
F. 5astanak novonastale drave i postupku kolonizacije. 2ijelovi se odvajaju od matice i
nastaju nove drave.
*vdje se primjenjuje )abula rasa
?ipatridi - osobe koje imaju dvojno dravljanstvo - imaju pravo u dvije drave, ali i obveze.
Patridi #apoliti$ - osoba koja nema dravljanstvo ni jedne drave, zagarantirana su im osnobna
ljudska prava. Problem je to nemaju putovnicu pa je dopravljena @ausenova putovnica.
Patrid moe postati ako roditelj dolaze iz drave /5S S*7/, a ro(en u dravi po naelu /5S
S,5A./.. Svi dravljani jedne drave su pravno jednaki.
MPravomo&nost - nije doputeno ulaganje redovitog pravnog lijeka nego samo izvanrednim
'akonitost- suglasnost materijalnog i formalnog.
17,S)
Slika
Suverenost - bitno svojstvo dravne vlasti
)rebamo razlikovati pojam suverenosti i teoriju suverenosti. 2rugo to trebamo razlikovati je
injenicu suverenosti. Pojam suv. i teoriju suv. krajem "N.st. prvi je najsustavnije razradio
0ean ?odin u dijelu B9est knjiga o republiciB.Svojstvo suverenosti kao injenica postoji
otkadd i drava no pojam i teorija su razra(ene u "N.st. Suverenost #pojam i teorija ?odena$
su primjer kako jedna drava nije nastala sama od sebe nego da bi posluila kao
pravnoteorijaska osnova za pol. borbu za vlast u okviru odre(ene drave. Po ?odinu da bi
dravna vlast bila doista drava ,ora imati svojstva!
". vlast na svom teritoriju mora biti vrhovna # ne smije na njezinom teritoriju postojati ni
jedna druga vlast koja bi bila iznad ili bi joj bila ravna - to se zove 1.@*15/9)1*$.
%. drava mora biti pravno neograniena #ne postoji neka druga vlast koja bi joj postavljala
ogranienja, to ne znai da moe to ho&e jer ona moe sama sebe ograniiti tako da donese
ustav, moe sklopiti i me(unarodne ugovore.
#Postoji imperativna teorija prava po kojoj se cijelo pravo moe svesti na imperative,
zapovijedi. Pravne norme mogu biti i ovla&uju&e no to nije suprotno tome da je ona pravno
neograniena$.
- vlasnitvo
- naziva se unutarnja suverenost
- pravna neogranienost
. neovisnost ili nezavisnost
*ituje se u odnosima te dravne vlastu u me(unarodnim odnosima tj. ako prema ostalim
dravama nastupa kao jednak prema jednakima ova nezavisnost se jo zove i vanjska
suverenost.
*d ?adina do danas smatra se da je drava suverena ako ima i vanjsku i unutarnju suverenost.
'namentina je #pogotov na naim prostorima$ ?renjeva teorija o ogranienoj suverenosti.
Prema njoj neke drave imaju samo unutarnju suverenost.
STR(KT(RA PRAVA
- struktura neega je sastav i gra(a
- kada se govori o strukturi prava misli se na elmentneod kojih je sastavljeno pravo
- sve teorije bi mogli svrstati u velike teorije!
". 5ormativistika teorija
%. Sociologistike teorije
. )eorije koje uspostavljaju ravnoteu izme(u ove dvije teorije
Prva je sustav normi, pravnika bi trebale ineteresirat te norme. *vo je najopirnija teorija,
naziva se istom teorijom prava.@aus >elsen - ovdje moemo uvrstiti i pozitivistike teorije.
'aetak normativistike teorije je u F.st.pr.n.e. - prirodno pravo - ima svoj izvor u ?ogu ili u
prirodi stvari, a ne u dravnoj vlasti. *buhva&a ono naelo koje samo po sebi imaju unutarnju
vrijednost, koja su moralna. 1ii je od pozitivnog prava na hijerarijskoj ljestvici, pa
pozitivistiko mora biti u skladu s njim. *no je apsolutno tj. vrijedi prema svima, vjeno je
nepromjenjivo, ono je univerzalno tj. vrijedi na svim prostorima.
Postoje % vrste zlodjela - mola in se #zlodjelo samo po sebi, protivno pozitivnom prirodnom
pravu$. 0edno je djelo zlodjelo samo ako je prekrilo prirodno pravo.
>elsen je bio protivnik faizma, nacizma.
@ulleum crimen, nulla peno, prime lege
5e moe se nekoga progoniti zato to je poinio neko djelo slino onome koji se nalazi u
kaznenom zatvoru, ako nema sve elemente kaznenog djela onda nije kazneno. /znimka je bila
u nacistikoj 5jemakoj, u Sovjetskom savezu i onim dravama koje su slijedile njihov
primjer, jedno vrijeme i ko nas.
%. /nteresiraju ih odnosi koji spajaju pravo, pravnika bi trebali zanimati pravni odnosi.
. Stvaraju ravnoteu izme(u prva dva stajalita. Prvo jest sustav pravnih normi J pravni
odnosi. Pravni poredak nije pravo ako ne utjee na pravne odnose tj. ako se ne realizira i
postigne efikasnost.
PRAVNA NORMA ' POJAM
Slika
Pravna norma je drutvena norma koja je bitna sveza s pravnom i dravnom vla&u.
'a pravnu normu nije bitan sadraj, oblik. )o ne znai da uop&e nije vano nego do samo
oblikom i sadrajem ne moemo pravnu normu od ostalih normi.
5ije bitno ni koliko &e dugo biti na snazi.
Slika
Pravna vlast je iri pojam od dravne vlasti.
'a pravnu vlast bitno je! "$ njezina vezanost za dravuG druge pravno stvaralake imbenike
%$ njezina uinkovitost, djelotvornost, efikasnost.
Pravna vlast stvara pravnu normu na % nain!
"$ izravno #direktno$
%$ neizravno #indirektno$
". >ada pravna vlast stvori pravnu normu i pri tome joj daje sadraj koji ne daje ni jednoj
drugoj normi
%. ,ko pravna vlast za sadraj pravne norme uzima ve neke postoje&e drutvene norme
Slika
Postoje neki dijelovi normi koji se preklapaju
5pr. #ne ubi - sadraj i politike i moralne i religijske norme$ 2ravna vlast donosi i provodi
sanckije pravnih normi.
Pravna vlast je ta koja odre(uje i prestanak pravne norme. *no pravnu normu tti od odre(ene
drutvene vrijednosti koje podie na rang zakonskih vrijednosti.
Pravna vlast odluuje koje &e vrijednosti u drutvu zatititi pravnim normama. *ne koje
zatiti podie na rang slubenih druptvenih vrijednosti.
Pravna vlast i sankcioniranje pravne norme tj. propisuje sanckiju za krenje prave norme.
Pravna norma je ona koja utjee na ponaanje, koja ne ostaje samo mrtvo slovo na papiru,
koja se doista primjenjuje.
Pravnu normu donosi adresant, a ona je upu&ena adresatima.
Pravne norme s obzirom na sastav.
Alavni dijelovi op&e pravne norme! hipoteza, dispozicija, sankcija.
@ipoteza je onaj dio op&e pravne norme u kojoj se na apstraktan nain predvi(a i na tipian
nain opisuje itav niz budu&ih odnosa, sluajevi koji kada se dogode u budu&nosti da se na
taj sluaj primjeni pravna norma #5eko se djelo smatra krivinim tek ako je ono unaprijed
odre(eno zakonom i ako je odre(ena kazna$. ,ko se djelo na apstraktan nain predvi(a
moraju biti svi elementi ispunjeni inae to nije kazneno djelo.
2ispozicija gdje sredinji glavni dio pravne norme u kojoj je sadran zahtjev adresanta
#pravotvorca$ upu&en adresatu kako se imaju ponaati.
)aj zahtjev moe biti u razliitim oblicima, kao nardba kao zabrana. 5eki smatraju da ovdje
moemo ubrojiti i ovla&uju&e pravne norme kao i definicije.
5ema pravne norme bez dispozicije. Pravna norma ima redovito sankciju. Pod sankcijom
razumijevamo one represivne mjere koje pravna vlast propisuje i primjenjuje protiv onog tko
tu normu kri.
- primarna dispozicija i sekundarna dispozicija
dispozicija sankcija
- Pravna norma moe biti uinkovita u razliitim situacijama npr. ako ako se neto zabrani #ne
kradi$ onda je ve& dispozicijom ona uinkovita, sankciju ovdje nije potrebno primjeniti #ovo
je sekundarna efikasnost$
6e(utim, adresati mogu prekriti pravnu normu #ukrade netko$, onda je dispozicija
neefikasna #tada govorimo o primarnoj neefikasnosti$ dolazi do sankcije koja je sekundarna
efikasnost$
6oe biti da netko ukrade #primarna neefikasnost$ ali da se ne kazni tada je to i primarna i
sekundarna neefikasnost - naziva se totalnom neefikasnosti.
?olje je ako se pravni poredak temelji na primarnoj efikasnosti no on se nekad mora temeljiti
na sekundarnoj efikasnosti.
2a bi pravna norma bila norma ona mora imati u ve&ini efikasnost, samo u iznimnim
situacijama neefikasnost #neefikasna$
Pravna norma moe biti u pismenom i u usmenom obliku. 6oe biti u obliku znakova #npr.
prometni znak$
Pravne norme norme imaju i vremensku obveznost #npr. % min. - prometnik na ulici rukama i
kretnjom odre(uje norme$.
VRSTE PRAVNI) NORMI
,dresant - onaj tko stvara normu #ustavotvorac, zakonodavac$
,dresati - subjekti kojima je upu&ena norma
S obzirom na adresate norme dijelimo na! posebne, pojedinane i op&e.
Pojedinane su one norme koje su upu&ene poimence odre(enim adresatima #npr. sudske
odluke$.
Posebne - kada se odnose na skupinu, kategoriju adresata #kada se npr. neto odnosi samo na
slubenike suda$, odre(enoj grupi
*p&e - su pravne norme koje se odnose na sve adresate #npr. kazneni zakon$
Pravne norme s obzirom na teritorijalne adresate! portikularne i generalne
Partikularne norme su norme koje obvezuju samo na jednom dijelu dravnog teritorija #npr.
negdje budu poplave pa se donesu posebne norme$
Aeneralne - su one pravne norme koje vrijede na itavom dravnom teritoriju
- 5aelo teritorijalnosti, naelo personalnosti, naelo #princip$ eksteritorijalnosti.
,ko pravna norma vrije po naelu teritorijalnosti onda se ona primjenjuje na sve pravne
subjekte koji su se nali na teritoriju te drave.
,ko po naelu personalnosti onda ona odre(uje pravne odnose subjekata koji su u svezi s
pravnom vla&u bez obzira gdje se nalazio subjekt #to je dravljanstvo$
(Loans reqit actum - kada se @rvatica s prebivalitem u .imu eni sa 9ve(anom u
,msterdamu onda se sposobnosti za sklapanje braka odre(uju po naelu personaliteta tj.
imaju li dovoljno godina za brak, itd. se odre(uje da za @rvaticu se gleda po @rvatskom$ -
#-ksteritorijalnost$
=ikcije i Presumcije u Pravu vai naelo da se pravno relevantne injenice moraju dokazati i
dokazuje ih onaj tko se na njih poziva. 5e treba se dokazati notorne #op&e poznate$ injenice.
=ikcije su takva injenina stanja koja sasvim sigurno ne postoje, a pravni poredak uzima da
postoje #fikcija nasciturnus, zametak se smatra ve& ro(enim ako se radi o njegovim
koristima$, ako se npr. zna da se veleposlanstvo nalazi na teritoriju primaoca, ali oni smatraju
da je to teritorij iljateljice.
Presumcije su injenice koje moda postoje, moda ne postoje. Postoji velika vjerojatnost da
postoji pa pravni poredak ono to vjerojatno postoji uzima da sigurno postoji #npr. *tac je
onaj na kojega dokazuje pravo, tj. mu ene u trenutku zae&a se smatra ocem$.
/mamo % vrste presumcija! "$ preusmptiones iuris #pravne$
%$ presumptiones iuris et inre #pravno i o pravu$
". 0esu injenice koje moda postoje, moda ne. 1jerojatno postoje pa ih pravni poredak
smatra da postoje, ali poredak doputa da se dokazuje suprotno od onog to se presumira, u
tom smislu one su oborive. 2a dijete nije muevo mogu dokazati majka nakon ro(enj,a mu
nakon saznanja da nije otac, dijete nakon punoljetnosti.
%. Presumpcija koja se ne moe oboriti, nije doputeno iznositi protudokaz. *na ovisi o
pravnom poretku, negdje neto moe biti presumpcija iuris, a negdje presumpcija iuris et di
inre.
2anas je fikcija eksteritorijalnosti naputena i ure(ena drugaije.
Pravne norme s obzirom na vremensku obvezatnost. 0avljaju se pitanja od kada do kada
pravna norma vrijedi. 5orma obvezuje od asa koji je naveden u samoj pravnoj normi, moe
biti naveden nadnevak, ili rak odkad obvezuje #npr. stupa na snagu nakon N mj.$
,ko nije nita navedeno onda stupa na snagu D dana objavljivanja
slika
Pitanje je koliko lanova je dovoljno za lasovanje i odgovara za odluku.
>varum - broj osoba koji moraju biti nazoni na glasanju nekog tijela da bi uop&e mogli
govoriti o tome tijelu. 8vijek je propisan kvorum odre(enog tijela
- 5akon toga se postavlja pitanje koliko je dovoljno glasova da bi se odluka usvojila.
8glavnom je to ve&ina koja moe biti!
,psolutna ve&ina polovica svih lanova tog tijela J" #pr. @rv. sabor LL$
*bina ve&ina - polovica nazonih lanova nekog tijela J"
.elativna ve&ina - #npr. ako ima "F kandidata za neto, a bira ih se "E, onda &e biti izravno
onih "E koji imaju najvie glasova$
>valificirana ve&ina - izraava se ili postotkom ili razlomkom ve&a je od apsolutne ve&ine.
6oe biti i takva da odluku moraju donijeti tono odre(eni lanovi #tj. moe biti broj kao kod
i obine ve&ine, ali dio glasova moraju biti tono odre(eni lanovi npr. 5@ imaju 1ije&e
sigurnosti u kojemu L zemalja moe donijeti odluku. 1ije&e se dijeli stolne S,2, 8>,
=rancuska, ranije Sovjetski savez tj. .usija i 5. >ina$ i nestalne lanice #biraju se na god. tj.
svake godine se bira polovica$.
1ije&e kad odluuje razlikuju se proceduralna pitanja i meritum #tj. glavna stvar$. >ad
odluuje o proceduralnim onda je to obina ve&ina, ali moraju glasovati sve stalne lanice
#onda je to kvalificirana$. 2anas je to malo drugaije, tekst se nije promijenio ali se drugaije
interpretira tj. sada se o ,eritumu odluuje obinom ve&inom, ali niti jedna od stalnih lanica
ne smije staviti veto$. 0eli neko pitanje proceduralno ili meritorno o tome se odluuje
meritorno.
Proglaenje - akt visokog dravnog djelatnika #kod nas predsjednika$ koji konstatira da je
pridovrenju nekog zakona udovoljeno svim pravilima #svemu propisanom$.
Publikacija #objavljivanje$ - akta, zakona. )o je stavljanje akta ili zakona na znanje adresata u
odre(enim tiskanim publikacijama #kod nas je to 5arodne novine. 'nai kod nas se moe za
neto pozivati samo ako je objavljeno u 5,rodnim novinama.$
Stupanje na snagu - stupa na snagu. .ok od publikacije do stupanja na snagu se zove Vacatio
legis #vakocijski rok$.
Ignoratio legis nocet #nepoznavanje zakona kodi$
(Iuris) non exauzat #nepoznavanje ne ispriava$
8 pravnoj normi moe biti navedeno do kada vrijedi. ,ko nije nita naznaeno onda norma
moe biti ukinuta!
,brogatio #izriito ukidanje$ - onda kada se donese novo pravilo i ono izriito navodi da
prestaje vrijediti neko pravilo
2erogatio #derogacija, preutno ukidanje$ - stupanje na snagu nekog novog pravila #pravnog$
koje ure(uje neko ranije pravno pravilo, mada o tome uti, prestaje vrijediti ranije pravno
pravilo jer vrijedi naelo lex posteria derogat legi prior #kasniji zakon ponitava raniji zakon$.
- 0edan od naina je i da prestanu odnosi me(u onim izme(u koji odnosi vrijede #npr.
povlastice solunskih boraca, prestaju kada umre posljednji$.
5avodi se jo jedan primjer prestanka pravila!
/zobiavanje - kada se pravilo ne primjenjuje kroz due vrijeme i onda samim
neprimjenjivanjem prestaje vrijediti.
Rea*ira+e pra!+i, tiela +a prot-pra!+a "ela.
Sankcija - dio pravnih normi, u kojem pravna vlast predvi(a represivne za sluaj krenja te
pravne norme i onda ih primjenjuje na onoga ko kri norme. 8 sankcije u irem smislu
spadaju kazna u uem smsislu ali i druge represivne mjere.
Pod kaznom u uem smislu razumijevamo one represivne mjere koje predvi(aju kazneni
zakoni.
". 5pr. smrtna kazna, konfiskacije imovine #oduzimanje$
%. 8 represivne mjere spada npr. obe&eenje ote&enoga. )o popravljanje tete moe biti u
nekoliko oblika!
naturalna restitucija #npr. ako netko ukrade auto mora ga vratiti$
,ko nije mogu&a naturalna restrikcija onda se daje naknada tj. odre(uje se novani ekvivalent
koji je nuan dati se ote&enom. 6e(utim, dvojbeno je moe li se nematerijalna teta izraziti
novano. )u spada i davanje statifikacije tj. zadovoljenja. 5ekada se ovo daje i u novcu ali u
simbolikoj svoti. Statifikacija je obino u obliku isprike. Statifikacijom se ne moe
popravljati materijalna teta.
. Ponitenje pravnog posla ili akta. *vo se nekad kombinira sa ostalim oblicima sankcija.
PROT(PRAVNOST I PRAVNA OD%OVORNOST
Protupravnost - ponaanje suprotno pravnoj normi. 2va elementa protupravnosti! objektivni i
subjektivni.
*bjektivna - povreda samih normi ponaanja #laesio normac$
Subjektivna - #krivnja$ stanje poiniteljeve svijesti se pripisuje njemu. /mamo dvije vrste
krivnje! dolus #miljenje$
2a bi postojao dolus trai se! "$ svijest o djelu i volja da se dijelo poiniG %$ svijest o
protupravnostiG $ zloradost ili okrutan nain izvo(enja djela
'a pravni subjektivitet je dovoljno imai pravnu sposobnost. 8bojstvo je pretpostavka krivnje
#u asu inidbe nije bila svijesna snaga postupka$.
%. culpa u uem smislu - proputanje nune pomnje
culpa lata culpa levis
#teka nepomnja$ #laka nepomnja$
.azlika izme(u culpa lata i culpa levis je u teini
culpa lata! ako je poinitelj poinio djelo nije primjenio onu pomnju koju bi primjenio
prosjean ovjek.
culpa levis! postoji onda kada poinitelj djela nije primjenio pomnju #pozornost$ koju bi
primjenio svaki savjestan ovjek
culpa in eligendo - pomna pozornost koja se trai pri izboru namjetenika
Pravna odgovornost je odgovornost za svoje ili tu(e ponaanje pred pravnom vla&u. )o se
zapravo svodi na svoje ponaanje #dijete razbije neto u trgovini ali je odgovoran roditelj zbog
neuvanja i neodgoja$
". *bjektvina pravna odgovornost! trai se samo objektivni element protupravnosti,
protupravnom djelatno&u tetnika uinjena teta ote&enom - cagualni nexus causalna ili
uzrona odgovornost, trai se samo objektivni element protupravnosti, nije vana krivnja
*dgovornost po kriteriju krivnje.
%. Subjektivna ili kulpozna odgovornost
)rai se i subjektivna i objektivna krivnja. 5ema odgovornosti ako nema krivnje.
.azlikujemo dvije odgovornosti!
". odgovara se po kriteriju presumirane krivnje
%. po kriteriju dokazne krivnje
>ada se odgovara po presumiranoj krivnji ote&eni treba dokazati objektivnu odgovornost
kada se dokae presumira se da je tetnik krivo odgovoran ali ako dokae da nije kriv #moe
biti odogovoran ali ako dokae da nije kriv osloba(a se$.
2okazna krivnja - ote&enik mora dokazati i objektivni ali i subjektivni element tj. da je
tetnik kriv.
>od objektivne krivnje tetnik je u najgorem poloaju, dovoljno je dokazati da je on za neto
kriv, odgovoran
>oja &e se teta nadoknaditi!
". stvarna teta
%. lucrum cesssans, izmakla dobiti
#npr. kamionu drugi uniti branik to je stvarna teta jer je morao to popraviti nije mogao
dostaviti robu pa je to izmakla dobit$
>ad je teta poinjena krajnom pomnjom onda je teta kao da je poinjena namjerno$
- 5a podruju kaznenog prava nema odgovornosti bez krivnje, ne moe se odgovarati ako se
teta prouzroila odgovorno&u. 6ogu&e da netko poini tetu i odgovara po gra(anskom
pravu, ali ne i po kaznenom jer nema krivnje. >od gra(anskog je vana i krivnja i
odgovornost.
ISKLJ(&ENJE PROT(PRAVNOSTI
- 5una obrana - protupravnost iskljuena pa nema ni odgovornosti. >ada osoba da bi od sebe
ili od drugih dobila protupravni in uini tako(er protupravni in. 6ora se paziti da se ne
pre(u granice obrane.
>rajnja nuda - netko da bi odbio od sebe i drugog neskrivljenu opasnost nanese tetu
drugome a pritom naneseno zlo nije ve&e od onoga koje je prijetilo #npr. brodolom i dvi se
osobe uhvate za pojas za spaavanje ali je samo za jednu osobu. 0edna osoba gurne drugu
osobu i ona se utopi, za to se ne odgovara krivino$
;injenje tete po dunost #npr. vatrogasci gase poar na katu, voda uniti stvari u prizemlju,
ali nisu odgovorni za to$
1is maior #via sila$ netko je povrijedio pravo jer su nastupile nepredvi(ene, neotklonjene
okolnosti #npr. zakasnimo negdje jer nam vlak kasni$
Pristanak ote&enog - dogodila se neka protupravnost ali je ote&eni pristao pa tu nema
odgovornosti. Pristanak ote&eni moe dati samo na ono pravo s kojim moe disponirati.
)eko je odrediti dokle see pristanak.
PRAVNI ODNOS
Pravni odnos je odnos reguliran pravnim normama. .azlikujemo!
". ,pstraktan pravni odnos
%. >onkretan pravni odnos
". *dnos izme(u apstraktno odre(enih odnosa #npr. bilo koji kupac i bilo koji prodava$. )aj
odnos je unaprijed ure(en pravom.
%. *dnos izme(u konkretno odre(enih subjekata koji je odre(en pravom #kada tono odre(ena
osoba , prodaje auto tono odre(enoj osobi ?$.
2a bi nastao konkretan odnos potrebno je da se dogodi pravno relevantna injenica. Pravne
injenice su takve injenice koje izazivaju postanak, promjenu i prestanak konkretnog
pravnog odnosa. )e pravne injenice u % kategorije!
a$ prirodni doga(aji
b$ ljudske radnje
a$ doga(aji koji nastaju bez utjecaja ljudske volje uz koje pravni poredak povezuje pravne
efekte #npr. poar jest prirodni doga(aj ali postaje vaan za pravni odnos tek ako smo se mi
osiguraliu protiv poara, to vai i za poplavu, smrt, ro(enje
b$ takve pravne injenice koje nastaju ljudskom voljom.
.azlikujemo % vrste ljudski radnji!
". 2elikti
%. Pravni poslovi
". Protupravne ljudske radnje, moemo govoriti o kaznenom deliktu, administrativnom,
gra(anskom ili civilnom. 2elikt je kanjivo djelo
%. Pravni poslovi
)o su ljudske radnje, to su oitovanja privatne volje pravnih subjekata uz koje pravni poredak
vezuje pravne efekte. / to ba onakve efekte kakve su stranek htjele posti&i.
Pravne poslove moemo podijeliti!
". 0ednostrani pravni poslovi
%. 2vostrani pravni poslovi
". Postoji samo jedna strana, pravna volja nastaje oitovanje jedne strane #npr. oporuka$
%. Pravi efekt nastaje suglasnim oitovanjem privatne volje obiju strana uz koje se vezuju
pravni efekti i to ba onakvi kakve su stranke htjelem #npr. kupac i prodavatelj, moe biti i "E
kupaca ali imaju samo dvije strane$
- esto se pravi razlika izme(u ugovora i sporazuma
- ugovori su pravni poslovi gdje obje strane idu za razliitim ciljevima
- sporazumi su pravni poslovi kod kojih stranke idu za istim ciljem
- sporazum za razvrgnu&e suvlasnikog prava
- 8govore moemo podijeliti po razliitim kategorijama!
". >onsenzualni ugovori
%. .ealni ugovori
". )akvi ugovori koji nastaju kad su se stranke sporazumjele o bitnim elementima pravnog
posla kad postoji suglasno oitovanje privatne volje obiju strana o bitnim elementima pravnog
posla #npr. kod kupoprodaje bitni elementi odre(enje predmeta kupoprodaje i cijena, dovoljno
odrediti ova dva elementa za nastanak pravno posla$.
>upoprodaja iz ruke u ruku . samo u iznimnim situacijama uz ugovor je potrebno predati
stvari - ovo nije konsenzualni ugovor.
%. 'a nastanak su pored suglasnog oitovanja volje obiju strana potrebna i predaja stvari #to je
kupoprodaja iz ruke u ruku, npr. na trnici. )u spada i npr. zajam$.
2ruga podjela ugovora!
". 0ednostrano obvezni pravni poslovi
%. 2vostrano obvezni pravni poslovi
". 5a jednoj strani, npr. darovnica
%. 5a obadvije strane imamo i prava i obveze #kupoprodaja$
- )re&a podjela!
". >onkretni
%. ,pstraktni
". 8zrok, causa je bit pravnog posla
%. Postoji obveza i pravo ali se ne vidi razlog tome, zato je to tako< )o su formalnosti #npr.
mjenica, ek kod njih su tono odre(eni elementi, im nisu svi zadovoljeni odmah nema
pravnog posla.
Pravni odnos ima odre(ene elemente tj. ono to je potrebno da bi mogli govoriti o pravnom
odnosu.
-lementi! ". subjekt pravnog odnosa
%. objekt pravnog odnosa
. subjektivna prava pravnog odnosa
4. pravna obveza pravnog odnosa
5eki tu ubrajaju i pra!+- +or/-. O-------- obavezno znati
Aovorimo o pojmu i vrstama pravnog subjekta
". Pod pravnim subjektom razumijevamo onu osobu koja ima barem pravnu sposobnost, a
naje&e ima i djelatnu sposobnost.
'a svojstvo pravnog subjekta bitno je da postoji pravna sposobnost.
Pravna sposobnost - je sposobnost pravnog subjekta da bude nositelj pravnih dunosti i prava
u pravnom poretku. *no znai odre(eni positivitet tj. biti nositelj. )ko nema pravnu
sposobnost taj nije pravni subjekt.
2jelatna sposobnost - pravnog subjekta je sposobnost oravnog subjekta da vlastitim
djelovanjima #radnjom$ proizvodi pravne delikte tj. postanak, prestanak i promjenu.
- ?iti pravni subjekt znai imati pravnu sposobnost.
- 6ogu&e su situacije da netko ima pravnu sposobnost a nema djelatnu ili da ima pravnu i
ogranienu djelatnu ili pravnu i postpunu djelatnu.
2jelatna sposobnost obuhva&a!
". 2eliktnu sposobnost
%. Poslovnu sposobnost
". Sposobnost pravnog subjekta da svojim voljnim ponaanjima, radnjama ini protupravna
djela i za njih odgovara.
%. Sposobnost vlastitim privatnim oitavanjem volje sklapati pravne poslove, izazivati pravne
efekte i to ba onakve kave su stranke htjele.
". Stranaka sposobnost
%. Procesna sposobnost #da bi se imala, mora se imati i poslovna$
". Sposobnost biti strankom u nekom pravnom postupku. /mati ius standi in iudicio #pravo
stati pred sud$. )o je pravna sposobnost kakva se manifestira u postupku procesa #imati
positivitet, svi koji imaju pravnu sposobnost$
%. Sposobnost vlastitim privatnim oitavanjem volje poduzimati odre(ene procesne radnje
#npr. dignuti tubu, povu&i, odustati od albe$
1rste pravnih subjekata!
". =izike osobe
%. 0uristike #pravne$ osobe
". 8 dananjem pravu svaka osoba je fizika osoba, nije uvijekt tako bilo #npr. kod rimljana
.abovi su bili stvari, a ne pravni subjekt.
Pravni subjektivitet fizika osoba stjee ro(enjem tj. prirodnim doga(ajem.
1e& od rimskog prava poznata je fikcija nasciturusa #zametak se smatra ve& ro(enim ukoliko
se rodi o njegovim probicima, bitno je da je iv ro(en$.
- *soba gubi pravnu sposobnost smr&u #proglaenje nestale osobe za umrlu, proglaenje
neije smrti postupkom dokazivanja$ #netko pogine u eksploziji ali nema tijela$
- =izika osoba moe biti nositelj svih onih prava i dunosti koje nisu pravno zabranjene
%. Socijalna #drutvena$ tvorevina koja ima pravni subjektivitet, pravni poredak joj priznaje
pravnu sposobnost. Pravna osoba #juristika$ stjee pravni subjektivitet kada bude upisana na
javni registra. )aj javni registar moe biti sudski #firme, trgovaka drutva$ ili kod upravnog
tijela. 8 registra se upisuje djelatnost kojm se ta juristika osoba smije baviti. *na se smije
baviti samo onime to pie. 2a bi se ona upisala trebaju odre(eni uvijeti #npr. akt o osnivanju,
statut tj. temeljni akt, lanstvo, tijela i odbor, direktori$ sredstva, drutveno doputene ciljeve.
Pravna osoba postaje kada bude izbrisana iz registra.
0uristika osoba istovremeno sa stjecanjem pravne sposobnosti stjee i djelatnu sposobnost.
8pisuje se upis te osobe i prestanak u javne knjige. )o se objavljuje i u slubenom tisku,
novinama$. .azlike izme(u fizike i juristike! razlika je u postanku #juristike nastaju
pravnim aktom i moraju biti upisane u registar inae nisu pravne osobe$ razlika u prestanku
#fizika osoba prestaje biti pravnom kada umre ili kada se nestala osoba proglaava mrtvom.
Smrt je pravna injenica, prirodni dogo(aj. 0uristika osoba prestaje biti pravnom brisanjem iz
javnog registra$.
>aemo da je pravna osoba transpersonalna #to je npr. u sluaju juristike osobe kada npr.
klub pormijeni sve svoje igrae, a oni i dalje postoje, tj. imaju isti identitet, subjektivitet$.
>od fizikih osoba imamo razdoblja razliite djelatne sposobnosti, ona tek kad ima "D god.
stjee potpunu djelatnu sposobnost. 'a razliku od toga juristika osoba istodobno osnivanjem
stjee pravnu i potpunu djelatnu sposobnost. =izika osoba moe obavljati sv ono to joj
zakonom nije zabranjeno dok juristika moe obavljati samo ono to joj je doputeno, kada se
juristika osoba upisuje u registar tada se tono navodi ime se ona smije baviti.
Pravni objekt
)o je ona sposobnost zbog koje pravni subjekti ulaze u pravni odnos.
.azlikujemo objekte ". reda i %. reda
". reda - objekti nekog pravnog posla #to je injenje, npr. sama prodaja knjiga, znai postupak$
%. reda - objekti objekta " reda #to je u prethodnom sluaju knjiga$
Pod objektivni pravom razumijevamo one pravne norme koje propisuju tj. ure(uju pravne
poslove npr. sklapanje braka, to je skup pravnih normi.
Subjektivno pravo je ono ovlatenje koje pravni subjekt ima na temelju objektivnog prava.
Subjektivno pravo je jedan od elemenata pravnog odnosa. .azlikujemo subjektivno pravo s
kojim se redovito vee zahtjev za ostvarenje tog subjektivnog prava i zatim samo prinudno
ostvarenje tog subjektivnog prava.
5etko moe imati subjektivno pravo, ali ne moe dati zahtjev za ostvarenje tog subjektivnog
prava. 5pr. netko izgubi okladu, on ne mora platiti, ali ako plati ne moe traiti novac natrag.
)u onaj koji je dobio okladu ne moe dati zahtjev za ostvarenje subjektivnog prava tj. ne
moe tuiti onog tko je izgubio okladu ako mu neda novac.
>ada se plati neto na to nismo bili duni platiti u isprinoj namjeri tada se ima pravo traiti
povrat novca #npr. sluajno poaljemo novac na krivi broj iro rauna onda ga imamo pravo
traiti natrag. )o su obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se nemogu utuiti$
2jelatnost - stjecanje subjektivnog prava orginarnim putem kroz due vrijeme #npr. ako
kupimo neto od nekoga a znamo da to nije od te osobe tada to to smo kupili nije nae$.
- 'ahtjev za ostvarenje subjektivnog prava gubi se i zastarom. 'astara je ne samo gubitak
subjektivnog prava nego i zahtjeva za ivravanje subjektivnog prava #npr. kada nastupi zastara
osoba ne moe traiti novac natrag, ali ako ga dobije ne mora ga vratiti$.
*dnos zastupstva
'astupnik je osoba koja je ovlatena u ime i za raun zastupljenog poduzimati procesne
radnje, pravne poslove.
/mamo nekoliko vrsta zastupstva!
'astupstvo eK lege #zakonsko zastupstvo$ - odnos izme(u roditelja i malodobne djece. )u se
radi da imamo osobu koja ima pravnu sposobnost ali nema djelatnu sposobnost. 2jete od "4
godina ima samo pravnu sposobnost a nema djelatnu, od "4-"D ima pravnu i djelominu
djelatnu sposobnost. *graniena u manjoj mjeri - krnji maloljetnik.
roditelji po zakonu imaju roditeljsko pravo gdje razumijevamo ukupnost dunosti i pravo u
pogledu djece. 2unosti uvelike su ve&e nego i pravo. Pravo imaju samo zato da bi ispunili
dunosti! odgajanja, uzdravanje, zastupanje djce dok ne navre "D god.
'astupstvo na temelju rjeenja mjerodavnog dravnog tijela
>ad dijete nema roditelja tada mu se postavlja skrbnik koji &e u njegov raun sklapati pravne
poslove. /mamo situaciju kada netko napuni "D god. ali iz nekih razloga nema potpunu
djelatnu sposobnost tada dobiva skrbnika. /ma situacija kada se protiv nekog vodi sudski
postupak ali je on nedostupan pa mu se odre(uje zastupnik, ali samo u tome pravnom poslu.
'astupstvo na temelju punomo&stva
*soba ima potpunu djelatnu sposobnost ali ipak ne&e da netko umjesto nje obavlja poslove pa
se na temelju ugovora o punomo&stvu sklapa odnos izme(u opunomo&enika i oponumo&itelja.
*punomo&itelj kao i opunomo&enik moraju biti potpuno sposobni poslovno. *vdje se
naje&e javlja izme(u odvjetnika i klijenta.
/ brak se moe sklopiti pomo&u opunomo&enika.
PRAVNI AKT
Pojam koji je dosta dvojan u pravnoj teoriji jer neki tvrde da je istovjetan formom
pravne norme. 5o drugi dokazuje da je pojam pravnog akta iri pojam od pravne norme. 6i
tu teoriju prihva&amo.
slika
*snovna podjela na op&e i pojedinane
*p&i pravni akti su oni akti koji unaprijed na apstraktan nain predvi(a i na tipian nain
opisuje itav niz predvidivih doga(aja koji kada se dese onda subsumiraju, podvode pod op&e
pojmove op&eg pravnog akta, pojedinani su oni akti koji se odnose na jedan konkretan sluaj
koji je ve& nastao pa ga onda taj pojedinani akt ure(uje i onda se on odnosi na samo taj
pojedinaan sluaj koji je ve& nastao.
>od op&eg imamo prvi akt pa onda doga(aj dok kod pojedinanog prvo doga(aj pa onda akt.
/mamo vie akata koje moemo staviti na rangovnu listu.
>oji akt &e se gdje nalaziti ovisi o formi pravnog akta. *vi o tome koje &e ga tijelo donijeti.
9to je vie tijelo to se i akt nalazi na viem hijerarhijskom aktu. >ada donosi isto tijelo onda
ovisi po kojem postupku donosi. 1ano je i kako se on zove.
*p&i pravni akti su vieg a pojedinani pravni akti nieg ranga. )o je op&enito ali ne mora biti
tako. #pr. ustav, zakon, uredba... sudska presuda$
8 suvremenom pravnom svijetu temeljno je naelo zakonitosti.
5aelo zakonitosti u irem smislu je zahtjev da svaki na hijararhijskoj ljestvici nii pravni akt
i po svom sadraju i po svojoj formi mogu biti u skladu ili barem ne smije biti u suprotnosti sa
sadrajem i formom vieg pravnog akta. ,ko bi to bio onda bi bio nezakonit.
- >ada govorimo o nezakonitosti razlikujemo materijalnu i formalnu. >ada je rije o
materijalnoj ona postoji ako nii pravni akt nije u skladu #u pogledu forme tj. ne zadovoljava
zahtijevima forme koju je odredio$ sa sadrajem vieg pravnog akta.
=ormalna nezakonitost postoji onda kada nii pravni akt nije u skladu u pogledu forme tj. ne
zadovoljava zahtijevima forme koju je odredio vii pravni akt. Pod formom mislimo! tijelo
#organ$, propisan postupak i forma u uem smislu. Svaki pravni akt mora biti u skladu s
ustavom.
Pojedini pravni akti
8S),1
8 suvremenom modernom pravu ustav je pravni akt najvieg pravnog ranga u kojem su
naglaena temeljna naela tog pravnog poretka a posebno su ure(ena naela oblika vladavine,
oblika dravnog ustrojstva, koja su najvia dravna tijela, njihov me(usobni odnos, temeljna
prava ovjeka, gra(anina, prava nacionalnih manjina itd. 8stave moemo podijeliti prema
razliitim kriterijima!
- s obzirom tko ga donosi - oktroirani
ustavni akt
naordni ustav
". *ktroirani ustav je jednostrani pravni akt i izraz volje samg monarha
%. 8stavni akt je rezultat suglasne volje monarha i predstavnika tijela
. 5arodni ustav izraava volju samog birakog tijela kojeg moe donositi npr. narodna
skuptina, parlament, birai na referendumu.
S obzirom na nain mijenja! - meki, - kruti
". 6eki ustav je onaj ustav za iju je promjenu #reviziju$ mjerodavno ono isto ono tijelo koje
je mjerodavno za donoenje zakona i po istom postupku koji je predvi(en za promjenu zakon.
%. >ruti ustav je onaj ustav koji se mijenja po jednom sloenijem kompliciranijem postupku
od onog za promjenu zakona. )a teina je to o promjeni ustav odluuje specijalno tijelo
razliito od onog koje je donijelo zakon. >ada isto tijelo odluuje i o donoenju i promjenu
ustava govorimo o krutom ustavu koje je tee ostvariti. #5pr. u saboru promjenu zakona
predlae jedan zastupnik mada promjenu ustava ih mora "E predloiti, za usvajanje kod nekog
dovoljna obina ve&ina, a kod krutog kvalificirana$.
S obzirom na formu oblika - pisani, - nepisani
- 8 ve&ini drava ustavi su u pisanoj formi. Prvi suvremeni ustav je onaj od S,2-a od
1irginije s kraja "D. st.
6ogu&e je da postoje nepisane ustavne odredbe koje su nastale obino pravnim putem.
Posebno pitanje! Parlamentarna vlada je ona vlada koja se ra(a, ivi i umire u parlamentu.
*na proizlazi iz parlamentarne situacije, kada joj parlamentarna ve&ina izglasa povjerenje,
ostaje do kada i predstavnici parlamenti su izglasali povjerenje, mora potovati odluke
parlamenta jer joj oni mogu izglasati nepovjerenje i tada ona pada. Parlamentarnu vladu
imamo u onim dravama koje su s obzirom na oblik vladavine parlamentarne monarhije ili
parlamentarne republike. )o su drave koje imaju viestranaki sustav, raspisuju se izbori za
parlament, stranke istiu svoje kandidate, nakon izbora vidi se koliko je koja stranka dobila
mandata #narodni mjesta u parlamentu$. *visno o parlamentarnoj situaciji tj. kakav je odnos
me(u strankama, ako niti jedna nije dobila apsolutnu ve&inu tada se formira koalicija.
>oalicija je sporazum izme(u razliitih stranaka koje zadravaju svoj identite ali dogovaraju
minimalno neto zajedniko kao npr. ministarska mjesta.
2ravni poglavar #u monarhiji to je monarh, u republici presjednik republike$ nakon
obavljenih izbora obavlja konzultacije s liderima pol. vode&i stranaka da bi dobio spoznaju
tko &e od njih biti u stanju okupiti parlamentarnu ve&inu tako da &e izglasati vladi povjerenje.
5aje&e &e to biti lider stranke koja je dobila ve&inu, ali moe biti da je vie stranaka
izjednaeno po mandatima pa tada predsjednik treba odluiti kome &e povjeriti sastavljanje
vlade, to se daje obino onome tko moe okupiti apsolutnu ve&inu.
)aj tko je dobio mandat zove se mandatar, daje nalog za sastavljanje vlade. S prijedlogom za
rad budu&e vlade mandatar ili predsjednik vlade tj. premijer prd parlamentom izlae plan za
rad vlade.
Pojam kabineta i vlade se ne podudara.
5akon iznoenja pred parlamentom, njegovi lanovi glasaju, i ta se vlada prihva&a dok ima
apsolutnu ve&inu. ,ko joj se izglasa nepovjerenje ona pada.
/nterpelacije su pitanja koja zastupnici mogu postavljati predstavnicima vlade i nakon toga
dolazi do glasovanja i kada se odluuje ho&e li se dati povjerenje.
- ,ko odre(ena vlada padne predsjednik odrava ponovo konzultacije i pokuava na&i novoga
mandatara a ako se ne moe na&i onda se propisuju novi izbori.
- *vaj pojam parlamentarne vlade je nastao u -ngleskoj kroz stolje&a. )o nigdje u 1? ne stoji
u pisanom obliku tj. ustavu, ali ih se dri, nastale su obiajno-pravnim putem uzastopnim
ponavljanjem kroz due vrijeme. )o je primjer za nepisane ustave nastale obiajno-pravnim
putem.
.azlikujemo ustave! - kodificirane, - nekodificirane
". ,ko se ustavne odredbe nalaze u jednom dokumentu
%. 8stav se ne nalazi u jednom dokumentu nego je ratrkan #u 1? npr. u @agni Hharti, ?iee of
.ights$
ZAKON
.ije zakon ima razliita znaenja. 5ekad znai prirodne zakone #npr. ,rhimeda
zakon$ a nekad znai cjelokupni pravni sustav. 5ekad se misli samo na pisane zakone.
>ada govorimo o zakonu u strogo strunom smislu tada razlikujemo u!
- materijalnom smislu #sadraj$
- formalnom smislu #koje tijela donosi, akt, po kojem posupku, kako se zove itd.$ #forma$
". *p&i pravni akt koji ure(uje ona pitanja koja su redovito zadrana za zakonodavca.
6i ne prihva&amo pojam zakona u materijalnom nego u formalnom smislu.
%. *naj pravni akt koji je donijelo zakonodavno tijelo po zakonodavnom postupku #po
unaprijed propisanom ustavu$ koji nosi zakon bez obzira koji mu je sadraj #ne mora biti op&i
pravni akt$.
- 'akon se nalazi u pravilu ispod ustava, koji je donio zakonodavno tijelo unaprijed
odre(enom postupku i zove se zakon.
#5adopuna! 8 pravilu op&i akti su vieg ranga, a pojedinani nieg. 8 teoriji je to dvojbeno
jer neki tvrde da pravo tvore samo op&i akti a pojedinani su samo primjene prava. 6i
prihva&amo >elsen - @erkelovu teoriju stupnjevanja #tufe-teari$ po kojoj je svaki pravni akt
istodobno stvaranje prava i primjena prava. Pravo je ukupnost op&ih i pojedinanih pravnih
akata. Sentencia ius facit inter parts - presuda stvara pravo izme(u stranizama$
*dluke sudova, sudske odluke
- >ada govorimo o pravnim aktima koje donose sudovi oni se razliito zovu. >ada sud
odluuje meritarno #o glavnoj stvari$ onda on odluuje presudom. )u se pravni akt zove
presuda. 6e(utim postoje rjeenja, nalozi, itd...
- >ad se odluuje o smetanju posjeda jedino se tada odluuje rjeenjem.
- 9to se tie karaktera presude postoje dva osnova sustava!
". -uropski pravni kontinentalni krug
%. ,ngloameriki pravni krug #S,2, 1?, ,ustralija,...$
". Sudske presude pa i onih najviih sudova jesu pojedinani pravni akti za koje vrijedi naelo
BSentencia ius facit inter partis koje vae samo za subjekte koji su ukljueni u taj sluaj.
Pravomo&ne sudske odluke nisu pravno obvezatne za druge, budu&e za istovjetne sluajeve jer
sudovi ne sude na temelju prethodno donesenih odluka nego na temelju zakona. )e presude
uvijek imaju karakter pojedinanog pravnog akta.
%. Presude #pravomo&ne$ najviih sudova #ima vie najviih sudova$ postaju precedenti tj.
postaju presude koje dobivaju obiljeja op&eg pravnog akta jer su one pravno obvezne za
konkretan sluaj koji rjeavaju ali i za one budu&e u bitnosti sline sluajeve.
Sustav tih precedenata nazivamo Precedentnim pravom. )o je ono to tvori sommon laP.
)o znai kada se u budu&nosti desi slian sluaj onda je sud obvezan postupiti prema ve&
donesenoj odluci u bitnom sluaju.
*bjektivno - dinamiki sustav - kada se kroz godine sustav ne mijenja nego drugaije shva&a.
- >ada je presuda gotova ide kod evidentiara. *n moe uoiti da je u slinom sluaju
donesena drugaija odluka.
/ u kontinentalnom pravu se vodi rauna da postoji ujednaenost pravnih odluka na to nije
pravno obvezatno.
Pitanje pravnih praznina - jesu li mogu&e a ako jesu kako ih popuniti.
#5adopuna! 1remenska obvezanost pravnih pravila. Pravno pravilo je obvezatno u pravilu pro
futura #za budu&e sluajeve$. /znimno dolazi do retroaktivnosti, retrogradnosti, paratno
pravilo. )u mislimo na onu situaciju kada pravno pravilo nije obvezatno samo za pro futuro
nego i za pro pretento tj. za one doga(aje koji su se dogodili prije njegovog stupanja na snagu.
.etroaktivnost nije u pravilu doputena nego samo iznimno. 2oputena je samo onda kada je
zakonom poslije ustava najvieg ranga odre(eno da pojedine njegove odredbe i drugi propisi
doneseni na temelju njih imaju retroaktivno djelovanje.
5a podruju kaznenog zakona retroaktivnost je u jo ve&oj mjeri ograniena. 2odatni uvjet je
da je novi zakon povoljniji za poinitelja od prijanjeg zakona.
Svrha kanjavanja
- >ada se dogodi protupravno djelo - pravni poredak reagira sankcijom. Postavlja se pitanje
zato se netko kanjava.
Prema starijim teorijama drava kanjava zato je je poinitelj u prolosti poinio protupravno
djelo. >azna je mehanika odmazda drave poinitelju. Svrha kanjavanja je odmazda, u
skladu s talijanskim postupkom.
S vremenom se shvatilo da se svrha kanjavanja ne moe svesti samo na odmazdu. )ako se
dolo do teorije da je svrha kanjavanja prevencija. >anjava se zato ne to je u prolosti
poinio protupravno djelo nego zato da ga ne bi poinio u budu&nosti. )u se pravi razlika
specijalne prevencije #da ne bi poinitelj poinio protupravno djelo$ i generalne prevencije
#kanjava se poinitelj da ne bi u budu&nosti drugi inili takva i druga protupravna djela$.
S vremenom se pokazalo da te svrhe nisu i najuspjenije. 2olo se do teorije da je svrha
kanjavanja preodgoj, resocijalizacija poinitelja protupravnog djela.
- )o je u vezi s pravnofilozofskim pitanjem slobode ljudske volje, determinizma i
indeterminizma.
Po teoriji indeterminizma ljudska volja je slobodna, ovjek, pojedinac je faber sui, kova
svoje sre&e.
Postoje razliite teorije koje stoje na toj teoriji.
5asuprot je teorija determinizma koji dokazuju da je ovjekova volja determinizana itavim
nizom initelja koji su izvan njegove volje a determiniraju njegovu volju. )i initelji mogu
biti endogeni i egzogeni #tj. unutarnji i vanjski$
-ndogeni - geni ve& odre(uju pojedinca
-gzogeni - sredina gdje je netko odgajan, sastav, obrazovao se, utjee na osobu.
- 8 ranije doba je primjer indeterminizma Sartreova teorija egzistencijalizam. /stodobno
imamo funkcionalizam. 5astao je tako da se jedan lingvist je rekao da jedan glas za sebe ne
znai nita nego znai samo u svezi s drugim rijeima u reenici. )o je prelo na druga
podruja. ;ovjek pojedinac ne znai nita nego znai samo kao djeli& strukture -
strukturalizam, ovjek je kao glas u jednoj rijei.
2anas se op&enito uzima da je relativni determinizam pravilo ali je indeterminizam potreban
jer inae ne bi bilo svrhe kanjavanja.
8pravno tijelo donose op&e pravne akte koji su na hijerarhijskoj ljestvici ispod ustava i ispod
zakona, zato se i zovu podzakonski akti. 8pravna tijela nakon provedenog upravnog postupka
donose pojedinane pravne akte tj. rjeenja #npr. moe li se graditi ku&a na nekoj parceli$
DR(%I SEMESTAR
Pra!+i lieko!i
Pravni lijekovi jesu sredstva kojima se pokre&e postupak za ispitivanje zakonitosti s ciljem
dokazivanjem nezakonitosti pojedinanog pravnog akta da bi se ishodilo njegovo ponitenje,
ukidanje ili preinaenje #izmjena$.
8 svakom pravno aktu mora biti naznaena uputa o pravnom lijeku gdje je navedeno u kojem
se vremenskom roku moe uloiti pravni lijek o kojemu odluuje odre(eno tijelo i koje je to
tijelo #u kojem roku, kome uloiti, i tko odluuje$.
- Sudski postupak koji moe biti kazneni i gra(anski #parnini i izvanparnini$, ovrni.
/mamo upravni postupak gdje se rjeenjem odluuje o jednom konkretnom sluaju.
- 8 svim ovim postupcima ima niz postupaka gdje se govori o pravnim lijekovima.
5ajprije se postavlja pitanje zbog kojih razloga je mogu&e ulagati pravni lijek.
Postoje tri razloga koji su razvrstani u dvije kategorije #grupe$. Pravni lijek se moe uloiti
zbog! ". krive primjene materijalnog prava, %. zbog pogrenog #krivog$ nepotpunog
utvr(enog injeninog stanja prava, . zbog bitne povrede odredaba unaprijed propisanog
postupka.
- *ve prve dvije greke, kriva primjena materijalnog prava i pogreno i nepotpuno utvr(eno
#stanje$ injenino pravo se zove
-rror in indicando
-rros in procedendo #. pogreka$
#npr. netko posudi novac a ovaj drugi tvrdi da mu je poklonjeno, indicando, npr. ako se na
odluci stavi krivi datum tu ne&e presuda pasti, nego samo zbog bitnog pogreno i nepotpuno
utvr(enog injeninog prava$
/mamo apsolutno i relativno bitne povrede
,psolutne povrede su apsolutno bitne u tim odredbama taksativno #tono$ navedene povrede.
)e povrede su isto navedene i same po sebi su navedene da se taj razlog usvoji.
.elativno bitno povrede su svake povrede ako je utjecala ili mogla utjecati na zakonitost
donoenja odluke.
1ano pitanje je tko moe ulagati pravni lijek. 8 pravnome postupku ne moe svatko ulagati
pravni lijek.
1rste pravnih lijekova!
S obzirom na pravomo&nost! ". .edoviti pravni lijekovi
%. /zvanredni pravni lijekovi
". .edoviti jesu oni pravni lijekovi koji se ulu protiv pojedinanog pravnog akta dok on jo
nije pravomo&an.
%. /zvanredni su oni pravni lijekovi koji se ulau protiv pojedinanog pravnog akta nakon
pravomo&nosti.
- S obzirom tko odluuje o pravnom lijeku! ". 2evolutivne, %. .emonstrativne
S obzirom na uinak pravnog lijeka! ". Suspenzivne, %. 5esuspenzivne
S obzirom kako se s pravnim lijekom postupa, kome se dostavlja! ". 2vostrani, %. 0ednostrani
- .edoviti, npr. alba protiv prvostupanjske presude upanijskog suda, protiv prvostupanjskog
rjeenja nekog upravnog suda. 'nai onaj akt jo nije pravomo&an dok se ne do(e do najvieg
stupnja.
- 2evolutivni su oni pravni lijekovi o kojima odluuje neposredno vie dravno tijelo od
onoga koje je taj akt donijelo #npr. alba protiv op&inskog suda je devolutivna jer o tome
odluuje upanijski, tj. vii sud$.
- .emonstrativni je takav pravni lijek o kojemu odluuje ono isto tijelo protiv kojeg je uloen
lijek i donio #npr. tijelo odluuje o nacionaliziranoj imovini$.
8vijek se lijek ulae onom tijelu koje je akt donijelo, a razlika je ho&e li odluivati to tijelo ili
vie tijelo.
- 2vostrani su pravni lijekovi koje ono tijelo kojemu je pravni lijek dostavljen najprije alje
protivnoj strani i daje toj protivnoj strani da se u relativno kratkom roku oituje na pravni lijek
prve strane i tek kada je stigao odgovor druge strane ili je pretekao rok odluuje se o
uloenom pravnom lijeku.
6ora biti svakoj strani dostavljen primjerak.
- 0ednostrani su oni o kojima nadelno tijelo odluuje da ne daje drugoj strani mogu&nost da
se izjasni.
- 6e(unarodno pravo je ona kardinalna skupina koja odre(uje odnose izme(u drava, ali i
drugih subjekata koji su priznati kao me(unarodni subjekti. Pojedinac nije subjekt
me(unarodnog prava iako u zadnje vrijeme se spominju neki elementi me(unarodnog prava
koje ima pojedinac.
- /nterno pravo ure(uje odnose izme(u subjekata unutar zajednice. >ae se da je
me(unarodno pravo u stanju ra(anja. Postoji i me(unarodno privatno pravo koje zapravo nije
me(unarodno pravo, svaka drava ima svoje me(unarodno privatno pravo, ono je zapravo
samo jedna grana internoga. *dre(uje koje &e se me(unarodno pravo upotrijebiti u odnosu sa
me(unaordnopravnim elementom #npr. vjenanje @rvatice i )alijana, koje pravo upotrijebiti<
8 me(unarodnom pravu se smatra da se treba upotrijebiti leK patria #zakon domovine$, no.
npr. u -ngleskoj se uzima pravo one zemlje u kojoj osoba ima prebivalite.
Locus regit actum - oblik pravnog akta ure(uje mjesto gdje se odre(eni akt sklapa.
*p&a naela prava - donosio ga prvo stalni sud u @aagu u okviru 7ige naroda, a poslije
6e(unarodni sud u @aagu 85 prema lanku D., raunaju se kao suzpsidijarni izvori prava
citiraju se kao izvori priznati od Bciviliziranih narodaB to mnogi kritiziraju. 9to su to zapravo
op&a naela prava, imamo % shva&anja!
". naravnopravno #prirodnopravno$
%. pozitivistiko
". Prema njima, postoje naela koja su zajednika svim narodima, imaju svoju unutarnju
vrijednost i svojstvene su samome pravnome sustavu koji bez njih niti ne moe postojati.
%. Postoje op&a naela koja su zajednika svim pozitivnim pravnim sustavima. *vo je danas
prihva&eno, i to verzija koja kae da postoje op&a naela prava koja su zajednika pozitivnom
pravu svim glavnim krugovima svijeta #npr. pravni krug -urope, ,ngloameriki, /slamski
#erijatsko$$. Prema njima da bi neto bilo op&e naelo ne mora biti ba u svakom pravnom
sustavu na svijetu, ali u glavnim mora biti. )o nisu op&a naela me(unarodnog, nego internog
prava. / to samo u onom internom pravu koje nazivamo privatno, a ne javno pravo.
- Prihva&a se pozitivistiki nain miljenja, ali vie formalno dok se u praksi vie dri
naravnopravne teorije.
- Postoje osnovna naela pojedine grane u konkretnome pravu #npr. kazneno pravo .@$.
INTERPRETA0IJA PRAVNI) PRAVILA
Pod tim razumijevamo pronalaenje, utvr(ivanje pravog smisla pravnih pravila.
)u se postavlja pitanja zato ta pravila nisu jasna. Svaki ustavotvorac eli napraviti jasna
pravila, me(utim ona su esto kancizna, nisu preopirna. 5eka pravila su posve jasna, no to je
rijedak sluaj.
.azlozi za potrebu intepretaciju! postoje % skupine nesavrenosti!
". Prve se odnose na nesavrenosti pravotvoraca. ;esto se ustanovi da je pravotvorac htio re&i
jedno a rekao je drugo, krivo se izrazio. )o je nesklad izme(u volje i oitovanja te volje.
2rugo, esto se dogodi da pravotvorac ne obuhvati onaj odnos koji eli regulirati, javljaju se
praznine.
%. 5esavrenost pravne norme je druga situacija. Pravna norma je apstrakcija, a treba se
primjeniti na pravne sluajeve i tu se susre&emo s problemom S8PS86/.,50,
#podvo(enja$ #npr. kada se spominje neastan ivot suprunika, to je apstraktno, to je to
zapravo neastan ivot ovisi o vremenu, okolnostima,...$
- Svaki pravotvorac nastoji stvoriti pravni sustav kao jedan sveobuhvatan, dosljedan, bez
ikakvih proturjenosti, skladan sustav. >oliko god to svaki zakonodavac elio ostvariti to se
ipak ne moe ostvariti. )o se pogotovo odnosi na porblem pravnih praznina i porblem
antinomija.
Pravne praznine jesu oni drutveni odnosi, sluajevi, doga(aji koji nisu pravom ure(eni
#regulirani$, a trebali su biti. 5isu ure(eni zato to!
". oni su postojali kad se donosila odre(ena pravna norma, ali ih je ustavotvorac predvidio.
%. /mamo odre(eni odnos kakv nije postojao onda kada je stvarana pravna norma, a
ustavotvorac ga je predvidio iako ga je morao viditi #npr. jo za vrijeme .imljana u
.imskome pravu je postojalo pravilo Bmater semper certa estB tj. majka je uvijek sigurna.
6e(utim u me(uvremenu se javio medicinski popomognut problem, npr. umjetno oplo(ivanje
zato vie ne stoji Bmater semper certa estB$
8 samim pravnim prazninama postoje razliita stajalita
". )eorija po logikoj savrenosti - pravna praznina ne postoji, ono to u pravu nije zabranjeno
onda je odputeno
%. ;itav pravni sustav ima puno praznina
- Pitanje je to treba napraviti kada se pojavi pravna praznina. )o je non liQuet - tj. nije jasno.
/pak te pravne praznine treba rijepiti. /mamo otvaranje zakonodavnog pitanja - kada se
ustanovi da nemamo normu koju bi mogli primjeniti na konkretan odnos onda se treba obratiti
zakonodavcu koji je trebao donijeti pravnu normu i zatraiti od njega da donese norme. >ada
se norma donese onda se nastavlja odnos zbog kojeg je i dola do saznanja da nema norme
#taj je odnos trebalo prije obustaviti do donoenja norme$.
". /mamo situaciju kada zakonodavac donosi normu pod snanim dojmom sluaja koji je
pokazao pravnu prazninu
%. 2ruga metoda je da zakonodavac ovlasti suca, da kad pravilo za taj sluaj, postupaju&i pri
tome onako kako bi postupao da je zakonodavac #da vodi rauna ne samo na taj sluaj nego
op&enito na to pitanje$.
. Per analogiam - govorimo o analogiji kada se sluaj rjeava po slinosti. /mamo sluaj koji
rjeava pravna norma i sluaj koji enma pravnu normu, ali su ta dva sluaja u bitnome slina,
tada analogijom normu.
*vdje ubrajamo!
- autentinu
- op&eobveznu
- kazuistiku
,utentina int. je takva zakonska interpretacija kod koje interpretaciju njesanog pravnog
pravila obavlja ono isto tijelo koje je to pravilo i donijelo.
*p&eobvezna - kada se pojavi potreba za interpretacijom pravnog pravila obra&a se jednom
uem tijelu onog tijela koje je to pravnopravilo donijelo i od njega se trai da naknadno utvrdi
pravi smisao i sadraj tog pravnog pravila. / ova interpretacija je pravnoobvezna. *na je ne
samo pravno obvezna nego ovakve interpretacije imaju retrogradno #povratnoR djelovanje.
*vo djelovanje ima i autentina interpretacija. 'nai ta interpretacija se primjenjuje od asa
stupanja na snagu pravnog pravila, a ne od onda od kad je ono interpretirano.
>azuistika je takva interpretacija od strane dravnog tijela #a to je sud, ili neko upravno tijelo
koje rjeava tijelo$ koje rjeavaju&i jedan konkretan sluaj utvrdi smisao tog op&eg pravila. )o
je legalna interpretacija ali ona vai samo za taj konkretni sluaj.
2oktrinarna interpretacija je takva koju ne obavljaju dravna tijela, ona nije pravno obvezna.
5jeno obiljeje je da mada nije pravno obvezna ona moe biti utjecajna, ona utjee snagom
svoje uvjerljivosti. 9to su ve&i argumenti to je njihova uvjerljivost ve&a.
#6oemo govoriti o raspravljanju de lege lata i de lege ferenda
2e lege lata - kakvo pravo, tj. interpretacija je danas.
2e lege ferenda - kada govorimo o tome kakav bi zakon tj. interpretaciju trebali donijeti$
. /nterpretacija s obzirom na tehniku #metodu$
Aovorimo o dvije osnovne tehnike! subjektivno-statika i objektivno dinamika. Postoje i
stalne metode interpretacije i jezina, logika, povijesna #historijska$, sustavna #sistematska$,
teleoloka i ciljna int.
RS )u je irenje pitanje o vezanosti pravotvorca i pravne norme, o volji i oitovanju te volje.
Subjektivno - statika je takva osnovna tehnika kod koje pronalazimo pravi smisao i sadraj
pravotvorca, tj. njegove volje u asu stvaranja pravnoga pravila. 5as zanima izvana,
autentina volja zakonodavca u asu stvaranja pravnoga pravila. 2anas se ovakva
interpretacija primjenjuje pri testamentu #oporuci$
*bjektivno-dinamika - pronalazimo pravi smisao i sadraj oitovanja volje teksta pravnoga
pravila u asu kad se p.p. interpretira. 5e onoga to se htjelo re&i nego to je reeno. *na je
dinamina jer od stvaranja tog pravnog pravila moe rpi dosta vremena i puno toga se moe
promijeniti pa i mi drugaije interpretiramo pravilo u skladu s vermenom i okolnostima,
pojmovima p.p. dajemo onaj smisao koji imaju u asu interpretacije. )ekst p.p. ostaje isti ali
se njegov sadraj mijenja #pr. 8stava S, pojam neasnog ivota$
4. S obzirom na opseg! doslovna, restriktivna i ekstezivna #proirena$
0ezina interpretacija - pronalaenje pravog smisla p.p. vode&i rauna ponajprije o zakonitosti
jezika, gramatiki. Posebno pri tom vodimo raunao znaenju pojedinih rijei, i to ne svake
rijei posebno nego i njihove povezanosti.
Posebno mjesto i znaenje imaju interpuknkcijski znakovi i o njima esto ovisi cijela
interpretacija.
>ada govorimo o rijei imamo neodre(enu rije pa joj je potreba odrditi sadraj #npr. neastan
ivot$. )o su pravni standardi kojima odre(ujemo sadraj.
/mamo i arhaizme, stare rijei koje se danas vrlo rijetko upotrebljavaju ali su jo ostale u
zakonima.
/mamo i neologizme, novonastale rijei.
/mamo i sinonime, tj. rijei koje imaju isto znaenje.
- Pravni hononimi, jedna rije koja ima razliita znaenja #npr. rije dijete ima vie znaenj,
dijete koje uzdravaju roditelji i dijete koje je duno uzdravati siromane roditelje$
5e moe se cijela interpretacija svesti samo na jezinu.
7ogika interpretacija - pronalaenje znaenja i pravoga smisla p.p. primjenom logiki zakona
#zakona logike$. Pravno pravilo mora imati i svoj logiki smisao.
Postoji nekoliko zakona logike!
". ,rgumentum a cotrario ili zakljuivanje iz suprotnosti - zakon pravne logike se primjenjuje
kada zakon neto precizno navodi a mi iz toga zakljuujemo neto drugo #zakon navodi npr.
da je zabranjeno voziti lijevom stranom cste pa mi zakljuujemo da moemo voziti desnom$
%. ,rgumentum a minori ad maius - zakljuivanje od manjeg prema ve&em - ako je
zabranjeno neto manje onda je zabranjeno i neto ve&e #npr. pie zabranjeno puenje u
rafineriji, onda je zabranjeno paliti vatru, zabranjeno hodanje po travi onda tuda ne smijemo
niti auto voziti$.
. ,rgumentum a maiori ad minus - zakljuivanje od ve&eg prema manjem - zakon koji se
primjenjuje onda kada pravni zakon doputa neto. )u kljunu ulogu igra ratio legis.
5eki su u naglaavanju logike interpretacije otili predaleko pa iskljuivo jedino njoj daju
vanost. )o posebno istie teorija o logikoj savrenosti pravnog sustava - oni smatraju da se
svako pravno pravilo moe objasniti logikom. 5eki u toj logici idu do krajnosti pa
ukonstruiraju posve nova pravila ili pokuavaju u pravu rijeiti sve situacije u pravu iako za
njih nema normi.
Sistematska interpretacija - takva posebna tehnika interpretacije kod koje pronalazimo pravi
smisao i sadraj pravnoga pravila tako to ga posmatramo kao dio odre(enog sustava prava
koji je u odre(enoj relaciji, odnosu s drugim dijelovima toga pravnoga sustava i u odnosu
prema sustavu kao cjelini. >ada traimo smisao tog pravila onda to inimo da prouavamo te
druge dijela #npr. ako za neku kaznu nije odre(ena duina u specijalnom dijelu kaznenog
prava onda traimo odrednicu u op&emu djelu kaznenoga prava$.
Povijesna ili historijska interpretacija - tehnika interpretacije kod koje pronalazimo smisao
pravnog pravila tako da uzimamo u obzir ocasio legis - povod donoenja zakona
2a bi saznali smisao nekada je potrebno istraiti pripremni materijal i sve ono to je
pripomoglo pri donoenju odre(ene norme.
/nterpretacija pravnih pravila
pojam #to je to$
- razlika
- problem autinomija, pravna praznina
- vrste interpretacije pravnog pravila
- s obzirom na osnovu
- s obzirom na tehniku #sub slat i obje dinam$ #pojam tehnike$
- jezina interpretacija, logina interpretacija, sustavna, historijska interpretacija #pojam$
Povijesna #historijska$ interpretacija je takva metoda kod koje utvr(ujemo pravni smisao
pravnog pravila vode&i rauna o svim onim povijesnim injenicama s kojima je u svezi
ocasio legis - neposredni povod dananjeg zakona. Pripremni materijali - svi koji su u svezi sa
izrodom pravnog pravila #zapisnici, itd.$
- Povijesna interpretacija razvila se kroz povijesnu ili historijsku kolu.
- Sovinji - pravna teorija se razvija #pravo$, tiho, mirno i sporo, bez nekakvih velikih
revolucionarnih promjena, nije statino, razvija se iz narodnog puka, svaki narod ima svoje
osobine #5aravno pravna kola$ iz toga proizlazi! koliko naroda, toliko prava i pravo je
univerzalno.
)aj razvoj prolazi kroz nekoliko faza!
". kada spontano nastaje u narodu
%. znanstveno oblikovanje - znanstvenici oblikuju to pravo
. kodifikacija
)eoloka interpretacija - dolazi od rijei cilj - ciljna interpretacija to je takva tehnika, metoda
interpretacije pravnog pravila kod koje pronalazimo pravi smisao pravnog pravila vode&i
rauna cilj tog pravnog pravila.
)aj cilj je ponekad u pravnom pravilu ve& izreen, e&e mi moramo utvrditi taj cilj. )o nam
interpretacija slui da kada imamo nedoumice #nesuglasice$ da odaberemo pravno pravilo ili
onu teniku iji cilj nam najbolje odgovara.
.udolf Shering utemeljitelj interesne teorije prava ili realistike kole pravo. 5apisao je %
djela!
". ?orba za pravo
%. Hilj u pravu
?orba za pravo - kritizira povijesno pravnu teoriju prihva&a teoriju da se pravo razvija, ali se
protivi tome da se na pravo gleda da se razvilo evolucijski #tiho, mirno$, on smatra da je pravo
borba, tj. da je nastalo i razvilo se borbom.
>od nas! ?altazar ?abii& pod snanim je dojmom povijesno pravne norme.
8tilitarizam glavna je korisnost, najve&a korist, za najve&i broj ljudi.
)eorija o polugama socijalne mehanike - 4 poluge!
- egoistine polugeG interesne poluge
- moralne poluge
/nterense poluge jesu prisile i nagrada.
-goistine poluge nisu dovoljne, one su kljune, ali ne i dovoljne trebaju jo i moralne poluge
6oralne poluge jesu osje&aj ljubavi i dunosti
2oslovno, proirena ili ekstenzivna, sluena ili restriktivna interpretacija
8oavaju se nedostaci u pravnom pravilu!
". moe biti da se koristi pogrean izraz u pravnom pravilu u tom sluaju potrebno je izvriti
kvalitativnu korekturu izrazaG
%. da se pogreka u izrazu nalazi da fali izraz, da je izraz nedostatan, mora se primjeniti
kvantitativna, koliinsku korekturu.
)u se moe desiti da postoji pozitivna nedostatnost proirena ili ekstenzivna interpretacija
izrazu u pravnom pravilu treba dati ire znaenje u loginom smislu.
5edovoljnost izraza u negativnom smislu. /zraz ima ire znaenje, pa je potrebno suziti
znaenje tog pojma tada govorimo o suenoj ili restriktivnoj interpretaciji.
,nalogija! primjena prava preanalogija postoje teorije u pravu razliitih drava! dva temeljnna
razliita pristupa analogiji
- jedan se govori o analogiji kao interpretaciji prava p. sui generis
- drugi puta se analogji istie kao jednu od metoda popunjavanja praznih praznina
)a praznina se popunjava preanalogijom. ,nalogija nije doputena na podruju kaznenog
prava #nulum crimen! nulla poena sine lege$.