Sluba rijei u reenici

Glavni reenini lanovi su subjekat i predikat, a zavisni lanovi su dopune, priloke odredbe, atribut i
apozicija.
(1) SUBJEKAT
Subjekat u reenici iskazuje vrioca radnje ili nosioca osobine ili stanja izraenih predikatom.
Subjekat je najee iskazan imenicom, imenikim sintagmemomili imenikom zamjenicomu
nominativu jedine ili mnoine, na primjer:
Marko je pobjedio na takmienju iz fizike.
sujekat iskazan imenicom
Moj drug Marko je pobijedio na takmienju iz fizike.
subjekat iskazan imenikim sintagmemom
On je pobijedio na takmienju iz fizike.
subjekat iskazan imenikom zamjenicom
Subjekat emo u reenici prepoznati kada uz glagol iskazan predikatom postavimo pitanje KO vri
radnju? (Ko je pobijedio na takmienju iz fizike?)
Kada je vrilac radnje poznat, subjekat se podrazumijeva i ne mora biti iskazan. Prepoznajemo ga
po glagolskom obliku ili na osnovu konteksta u kome se reenica nalazi.
Na primjer, u reenici Pobijedio je na takmienju iz fizike subjekat nije iskazan, a na osnovu glagolskog
oblika (3. lice jedine perfekta mukog roda) podrazumjeva se da slubu subjekta vri zamjenica on ili
imenica Marko .
U zavisnosti od toga u kom padeu stoji subjekat, razlikujemo gramatiki i logiki subjekat.
GRAMATIKI SUBJEKAT se uvijek nalazi u nominativu, na primjer:
Dolo je proljee.
Odrasli nemaju mate.
LOGIKI SUBJEKAT se nalazi u genitivu, dativu ili akuzativu, na primjer:
Nema vie takvog junaka.
Djeci je hladno.
Mariju je strah.
Logiki subjekat u genitivu ne iskazuje nosioca stanja, nego neki pojam ije se postojanje tvrdi ili
porie. U tom sluaju slubu predikata ima glagol imati, odnosno biti koji stoji u bezlinom obliku:
Na plai nema ive due.
Jue na nebu nije bilo sunca.
Logiki subjekat u dativu javlja se u primjerima kao to su:
Cijeli dan mi se spava.
Maji je od vruine pozlilo, ali joj je ubrzo bilo bolje.
Reenice koje imaju logiki subjekat mogu imati i gramatiki subjakat, na primjer:
Starici su zadrhtale ruke.
logiki gramatiki
subjekat subjekat
Logiki subjekat u akuzativu nalazimo u primjerima kao to su:
Probada me u leima.
Zaboljela ga je glava.
logiki gramatiki
subjekat subjekat
Vana napomena: Subjekat moe biti iskazan jednom rijeju, grupom rijei (sintagmemom) i
zavisnom reenicom. Na primjer:
Sportisti imaju dobru kondiciju.
subjekat iskazan rijeju
Svaki sportista ima dobru kondiciju.
subjekat iskazan sintagmemom
Ko se bavi sportom, ima dobru kondiciju.
subjekat iskazan zavisnom reenicom

(2) PREDIKAT
Predikat je centralni reenini lan koji imenuje radnju ili stanje i pripisuje je subjektu.
Predikat u reenici prepoznajemo po glagolu u linom glagolskom obliku i pitanju TA radi subjekat?
Zavisno od sastava predikat moe biti glagolski i imenski.
GLAGOLSKI PREDIKAT se sastoji samo od glagola upotrebljenog u linom glagolskom obliku, na
primjer:
Telefon zvoni.
Predikat (glagol zvoniti u obliku prezenta)
Telefon je zvonio.
Predikat (glagol zvoniti u obliku perfekta)
Telefon e zvoniti.
Predikat (glagol zvoniti u obliku futura I)
Glagolski predikat moe biti PROST i SLOEN.
PROST GLAGOLSKI PREDIKAT sastoji se od jednog glagola upotrebljenog u linom glagolskom
obliku.
Ana je uradila domai zadatak.
prost glagolski predikat (glagol u obliku perfekta)
SLOENI GLAGOLSKI PREDIKAT se sastoji od dva glagola.
Jedan od ta dva glagola je glagol nepotpunog znaenja (moi, morati, trebati, htjeti...) a drugi , koji je
njegova dopuna, je punoznani glagol. Ta dopuna je najee u obliku konstrukcije da + prezent, mada
moe biti i u infinitivu:
Ana je htjela da uradi domai zadatak.
sloeni glagolski predikat (= nepunoznani glagol + da + punoznani glagol u prezentu)
Ana je htjela uraditi domai zadatak.
sloeni glagolski predikat (= nepunoznani glagol + glagol u infinitivu)
Sastav sloenog glagolskog predikata prikazan je tabelom:
Glagolski predikat je prikazan sljedeom tabelom:
IMENSKI PREDIKAT se sastoji iz dva dijela: glagolskog i imenskog dijela.
Glagolski dio predikata je glagol jesam/ biti u linom glagolskom obliku. Imenski dio predikata
ini neka imenska rije (imenica, zamjenica, pridjev, redni broj, imeniki ili pridjevski sintagmem).
On je fudbaler.
glagolski dio imenski dio
predikata predikata (= iskazan imenicom)
IMENSKI PREDIKAT
Mi smo vai.
glagolski dio imenski dio
predikata predikata (= iskazan zamjenicom)
IMENSKI PREDIKAT
Glagoli nepotpunog znaenja
morati, moi, smjeti, htjeti, trebati...
poeti/poinjati, nastaviti/nastavljati,
zavriti/zavravati
+
da + prezent
(infinitiv)
Glagolski predikat
Prost Sloen
jedan lini glagolski oblik dva lina glagolska oblika
(ili jedan + infinitiv)
iao sam morao sam da idem/morao sam ii
Marko je bio uporan.
glagolski dio imenski dio
predikata predikata (= iskazan pridjevom)
IMENSKI PREDIKAT
Vi ste prvi.
glagolski dio imenski dio
predikata predikata (= iskazan rednim brojem)

IMENSKI PREDIKAT
Stefan je najbolji fudbaler.
glagolski dio imenski dio
predikata predikata (= iskazan imenikim sintagmemom)

IMENSKI PREDIKAT
Jelena je veoma vrijedna.
glagolski dio imenski dio
predikata predikata (= iskazan pridjevskim sintagmemom)

IMENSKI PREDIKAT
(3) OBJEKAT
Objekat je glagolska dopuna koja kazuje na emu se vri glagolska radnja, na kome predmetu se ona
ispoljava ili ostvaruje. Subjekat je u reenici aktivan, jer vri radnju, a objekat je pasivan, jer trpi
radnju.
Razlikujemo dvije vrste objekta: PRAVI i NEPRAVI OBJEKAT.
PRAVI OBJEKAT je reenini lan koji se javlja kao dopuna prelaznim glagolima. Pravi objekat
najee stoji u akuzativu bez prijedloga. Moe biti iskazan imenicom, zamjenicom ili imenikim
sintagmemom.
Kupili smo kuu.
Kupili smo novu kuu.
Okreili smo je za tri dana.
Pravi objekat moe stajati i u partitivnom (dionom) genitivu, ali samo uz prelazne glagole. U tom
sluaju moe se zamjeniti objektom u akuzativu bez prijedloga.
Popij vode = Popij vodu.
Ali ako je glagol neprelazni, ta zamjena nije mogua . U tom sluaju radi se o nepravom objektu.
Napij se vode, a ne moe Napij se vodu.
Pravi objekat moe biti i u slovenskom genitivu (genitivu koji stoji uz odrine glagole):
Nije rekao ni rijei.
NEPRAVI OBJEKAT se javlja kao dopuna neprelaznim glagolima. On moe biti u svim zavisnim
padeima osim akuzativa bez prijedloga i genitiva koji se moe zamijeniti akuzativom bez prijedloga.
U slubi nepravog objekta mogu biti imenice, zamjenice ili imenike sintagme (u zavisnom padeu ili
prijedloko-padenoj konstrukciji).
Zaljubio se u Milicu.
nepravi objekat ( u + imenica u akuzativu)
I Milica se zaljubila u njega.
nepravi objekat ( u + zamjenica u akuzativu)
Marija se sjetila pravog odgovora.
nepravi objekat ( imeniki sintagmem u genitivu)
Pria se o novom filmu.
nepravi objekat (imeniki sintagmen u lokativu s prijedlogom/prijedloko-padena konstrukcija)
Neki glagoli zahtjevaju i pravi i nepravi objekat:
Subjekat Predikat Nepravi objekat Pravi objekat
(KOME?) (TA?)
Ana je dala Jeleni svesku.
Milo je poklonio drugu loptu.
Sestra je poslala bratu pismo.
Svi smo estitali roendan Tamari.
(4) ATRIBUT
Atribut je dodatak imenici koji je blie odreuje i oznaava neku njenu osobinu ili kvalitet.
U slubi atributa su najee pridjevi, pridjevski sintagmemi, pridjevske zamjenice i brojevi.
To su takozvani kongruentni atributi, poto se sa imenicom uz koju stoje slau (kongruiraju) u
rodu, broju i padeu.
Matijin brat je fudbaler.
atribut (iskazan pridjevom)
Zauo se veoma prodoran zvuk.
atribut (iskazan pridjevskim sintagmemom)
Svaki ovjek tei da ostvari svoje snove.
atribut (iskazan zamjenicom) atribut (iskazan zamjenicom)
Uskoro u zavriti deveti razred.
atribut (iskazan brojem)
U slubi artibuta mogu biti i imenice. Atribut iskazan imenicom se zove atributiv.
Tetka Olga mi je kupila poklon.
atribut (iskazan imenicom, tzv. atributiv)
Ptice selice zimi odlaze u toplije krajeve.
atribut (iskazan imenicom)
Meu atribute se svrstavaju i sintagmemi i prijedloko-padene konstrukcije koje stoje poslije
imenice. To su takozvani padeni atributi, i oni stoje u drugom padeu u odnosu na imenicu koju
blie odreuju.
U Baru se nalazi kua njegovog strica.
atribut (iskazan sintagmemomu zavisnom padeu)
Vidio sam djevojicu plave kose.
atribut (iskazan sintagmemom)
Kupio sam udbenike za srednju kolu.
atribut (iskazan prijedloko-padenom konstrukcijom)
Kupila je haljinu od svile.
atribut (iskazan imenicom u zavisnom padeu sa prijedlogom)
Gledao sam filmo astonomiji.
atribut (iskazan imenicom u zavisnom padeu sa prijedlogom)
(5) APOZICIJA
Apozicija je izdvojena odredba koja na drgaiji nain iskazuje isto to i imenica koju odreuje.
U pisanju se obavezno odvaja zarezima, a u govoru pauzama.
Slubu apozicije obino vri imenica ili imeniki sintagmem (ija je glavna rije u istom padeu kao i
imenica koju odreuje).
Marko Kraljevi, poznati junak iz narodne poezije, sin je kralja Vukaina.
apozicija (iskazana sintagmemom iji je glavni lan junak)
Novak okovi, najbolji teniser svijeta, posjetioje nau kolu.
apozicija (iskazana sintagmemom iji je glavni lan teniser)
(6) PRILOKE ODREDBE
Priloke odredbe su neobavezni reenini lanovi kojima iskazujemo vrijeme, mjesto, nain, mjeru ili
uzrok vrenja radnje iskazane predikatom.
Slubu prilokih odredbi u reenici mogu vriti prilozi, priloki sintagmemi, imenice ili imeniki
sintagmemi (u zavisnom padeu ili prijedloko-padenoj konstrukciji).
Zavisno od toga kako odreuju glagolsku radnju iskazanu predikatom, razlikujemo sljedee vrste
prilokih odredbi:
1) PRILOKE ODREDBE ZA VRIJEME odreuju vrijeme vrenja glagolske radnje.
Dobijaju se na pitanje KADA?
Mogu biti iskazane kao:
Prilozi
Imenice (u zavisnom padeu
ili prijedloko-padenoj
konstrukciji)
Imeniki sintagmemi (u
zavisnom padeu ili
prijedloko-padenoj
konstrukciji)
nikad, nekad, sada, jue, danju,
ujutru, uvijek
nedjeljom, na ljeto, poslije
ruka, za vikend
ranom zorom, sljedeeg
mjeseca, od prvog dana,
u davna vremena
Svi vozovi veeras kasne.
Poslije obroka ne treba spavati.
Od prvog trenutka sam shvatio da u morati da budem uporan.
2) PRILOKE ODREDBE ZA MJESTO odreuju mjesto vrenja glagolske radnje.
Dobijaju se na pitanja GDJE?, KUDA?, ODAKLE?, DOKLE?
Mogu biti iskazane kao:
Prilozi
Imenice (u zavisnom padeu
ili prijedloko-padenoj
konstrukciji)
Imeniki sintagmemi (u
zavisnom padeu ili
prijedloko-padenoj
konstrukciji)
gore, dolje, tu, ovdje, blizu,
daleko, desno, lijevo, napolju
gradom, kod kue, u koli, iza
mene, na selu
glavnom ulicom, ispred moje
zgrade, na prvoj polici
Bili smo tamo prole godine.
Jelena stalno sjedi ispred Marije.
Spustila je knjige na radni sto.
3) PRILOKE ODREDBE ZA NAIN odreuju nain vrenja glagolske radnje.
Dobijaju se na pitanje KAKO?
Mogu biti iskazane kao:
Prilozi
Imenice (u zavisnom padeu ili
prijedloko-padenoj
konstrukciji)
Imeniki sintagmemi (u
zavisnom padeu ili
prijedloko-padenoj
konstrukciji)
brzo, sporo, tako, lako,
zajedno, glasno, tiho
apatom, trkom, bez urbe, s
naporom, s osmjehom, s
uzdahom, kroz smijeh
brzim hodom, neujnim korakom,
svom snagom, odlunim glasom, u
ritmu muzike
Tiho je saoptio da odlazi.
Sve je proteklo po planu.
Svi su igrali u ritmu muzike.
4) PRILOKE ODREDBE ZA UZROK odreuju uzrok vrenja glagolske radnje.
Dobijaju se na pitanje ZATO?, ZBOG EGA?
Mogu biti iskazane kao:
Prilozi
Imenice (u prijedloko-
padenoj konstrukciji)
Imeniki sintagmemi
(u prijedloko-padenoj
konstrukciji)
zato, stoga zbog bolesti, iz ljubavi, usljed
nevremena, od straha
zbog loeg vremena, iz iste
dosade, zbog nevjerovatne
hrabrosti
Preblijedio je od straha.
Zato nita nije rekao.
Nagraen je zbog nevjerovatne hrabrosti.
5) PRILOKE ODREDBE ZA MJERU ili KOLIINU odreuje mjeru onoga to oznaava glagolska
radnja.
Najee je to mjera vremena. Dobija se na pitanje KOLIKO?
Mogu biti iskazane kao:
Prilozi i priloki sintagmemi Imenice Imeniki sintagmemi
mnogo, malo, dosta, puno,
nekoliko, nedovoljnoveoma
dugo, neobino mnogo
mjesecima, godinama, danima,
satima
cijelo ljeto, sedam dana, dva
sata
Veoma mi se dopala ta knjiga.
Godinama je pisao taj roman.
Svakog dana trenira dva sata.