JEROME DAVID SALINGER:

LOVAC U ITU
O djelu:
Kroz priu postupno saznajemo o njegovu ivotu, obitelji, prijateljima,
uiteljima i ljubavima. Holden je dijete dobrostojeih roditelja, ima starijeg
brata D.B.-a koji je uspjean u Holl!"oodu i mla#u sestru $hoebe koju
voli vie nego ikoga drugoga. %la#i brat &llie je umro od leukemije to je
jako utje'alo na Holdena jer je bio jako vezan uz njega.
Holden je izbaen iz tri kole. (a kraju ga izba'uju i iz kole $en'e! $rep,
zbog nerada i neuspjeha. )z kole je trebao otii poetkom boinih
praznika, u srijedu, no on odluuje otii ve u subotu, nakon posjeta
pro*esoru iz povijesti i tunjave s 'imerom +tradlaterom.
Boji se reak'ije roditelja, pa ne odlazi kui nego u hotel u (e" ,orku. -u
se suoava s nonim ivotom. s taksijima, turistima, barovima i sl., ak i s
prostitutkom i njezinim svodnikom. -ada susree bivu djevojku +all! koja
ga nikako ne moe shvatiti. -ako#er posjeuje svoju malu sestru $hoebe.
+preman je otii na zapad, ali se prije toga eli oprostiti sa sestrom. /na
eli poi s njim pa se oni posva#aju. (akon sva#e oni odlaze u zooloki
vrt, a zatim i na vrtuljak. -amo Holden uz sestru pronalazi mir i sreu.
-im prizorom zavrava Holdenova ispovijest u bolni'i, gdje se nejasno
izraava o oekivanjima o budunosti i mogunosti prilago#avanja svijetu.
0 romanu se mnogo panje posveuje Holdenovom unutarnjem monologu,
njegovim razmiljanjima o ivotu, svijetu, ljudima koji ga okruuju,
budunosti... 1rlo su izraeni njegovi osjeaji prema obitelji, koli,
prijateljima i sestri $hoebe koju voli vie od svega.
Holden ne zapoinje priu uobiajenim dugakim uvodom s mnogo opisa
ve samo napominje neke vane injeni'e koje su vane da se razumije
nadolazea radnja.
1e na samom poetku romana Holden napominje da ta pria nije
autobiogra*ija u pravom smisli rijei.
2&ko ve zaista elite da vam priam o sebi, prva stvar koju ete
vjerojatno htjeti znati jest gdje sam se rodio, kakvo je bilo moje glupo
djetinjstvo, ime su se bavili moji roditelji prije nego sam doao na svijet
i sve ono uobiajeno davidkoper*ildsko sranje, ali ja nekako nisam
raspoloen da se uputam u te stvari. /sim toga, nije mi ni na kraj
pameti da vam sad ovdje priam itavu svoju autobiogra*iju ili neto
slino.2
Holden nam na poetku objanjava kako se zapravo naao u bolni'i.
2$riat u vam samo o onoj ludni'i kroz koju sam proao tamo oko prolog
Boia, upravo prije nego sam neto kao iznuo, pa su me dogurali
ovamo da se malo smirim.2
3atim nakon nekoliko strani'a iznosi i drugu verziju o svom boravku u
bolni'i.
2+ druge strane, porastao sam u toku prole godine esnaest i pol
'entimetara. -ako sam ustvari i dobio tuberkulozu i morao doi ovamo na
sve one proklete pretrage i preglede i tako. )nae sam posve zdrav.2
Holden nam govori da njegov odnos s roditeljima i nije najbolji. 4ako ih
voli i priznaje da mu se teko vratiti kui nakon to je izbaen iz kole.
5ovori da su mu roditelji oduvijek osjetljivi.
2...a s druge strane moji roditelji dobili bi bar po dva nervna sloma po
komadu kad bih pokuao da kaem neto poblie o njihovom privatnom
ivotu. -o su dobri, *ini ljudi i sve 6 ne kaem nita 6 ali zaista su preko
svake mjere osjetljivi.2
$osebno su postali osjetljivi nakon smrti Holdenovog brata &llieja.
2/d smrti mog brata &llieja ona nije ba naroito zdrava. +trano je
nervozna.2
&llie je bio Holdenov mla#i brat uz kojeg je Holden bio posebno vezan. Bio
je Holdenov uzor. Holden o njemu govori pun ponosa.
2Bio je dvije godine mla#i od mene ali zato valjda pedeset puta
inteligentniji. Bio je *antastino inteligentan. (jegovi nastavni'i stalno su
pisali maj'i pisma o tome kakvo je zadovoljstvo imati u razredu djeaka
kao to je &llie. +tvar, me#utim, nije bila samo u tome da je bio
najinteligentniji lan obitelji. Bio je i najbojli, na mnogo naina. (ije se
nikad ljutio ni na koga. /penito se smatra da se ri#okosi ljudi veoma
lako raspale, ali &llie se nikada nije raspalio, a imao je izrazito ri#u kosu.2
Holdenu je tako#er vana njegova sestra $hoebe, o kojoj govori samo
najbolje stvari. (akon to je napustio kolu, ponekad mu padne na pamet
da nazove svoju sestru, ali se boje da mu se ne jave roditelji.
Holden se stalno uspore#uje sa $hoebe i &lliem. 7esto govori za sebe da
je glup i lud. -vrdi da je u 'ijeloj obitelji jedini neuspjean.
2-rebalo bi da je vidite. 0 ivotu niste vidjeli tako lijepu i bistru djevoji'u.
3aista je bistra. Hou da kaem, otkad je pola u kolu, imala je uvijek
odline o'jene iz svih predmeta. 0 stvari, ja sam jedini tup u 'ijeloj
porodi'i. %oj brat D.B. je pisa' i sve to god hoete, a moj drugi brat
&llie, onaj koji je umro, bio je pravi mudra'. 4a sam jedini koji je zaista
tup.2
5ovori da nema mnogo prijatelja. )zdvaja nam +tradletera, &'kle!a i 4ane
5allagher. 3a +tradletera kae da je pametan i dobar ovjek, ali da je
veliki enskar. &'kle!a je opisao kao strahovito dosadnog i naivnog, ali
mu je svejedno nedostajao. 4ane 5allagher je Holdenova draga
prijatelji'a, ak i tajna ljubav. (a toj je djevoj'i sve volio, ak i njen nain
kartanja. +pominje ju kroz 'ijeli roman.
Holden mnogo govori o svojim razmiljanjima, ali o izgledu vrlo malo.
27esto govorim 2ljudi moji2, prilino esto. Dijelom zato to mi je rijnik
vrlo siromaan, a dijelom zato to se ponekad ponaam kao da sam mla#i
nego to jesam. +ad imam sedamnaest, ali ponekad se ponaam kao da
imam svega trinaest godina. -o je doista ironija jer sam visok 89: 'm a u
kosi imam dosta sijedih vlasi.2
0 jednom dijelu nam Holden govori da mnogo lae. -o potvr#uje i
'itatom.
2+amo da prestanem lagati. Kad jednom ponem, u stanju sam lagati
satima.2
Holden openito voli *ilozo*irati pa stvara i 'ijele odlomke oko inae
potpuno nevanih tema, npr. kako se drati s djevojkom za ruke. -ako#er
se esto susree s temama koje voli prokomentirati. 7esto poinje govorit
o neemu da bi se sjetio druge stvari koja ima neke veze s poetnom
tvrdnjom, a onda se vraa na prijanju temu, podsjeajui itatelja gdje je
stao. Holden je jako nesiguran u sebe. $retpostavljam da ta nesigurnost
proistjee iz neprestane usporedbe s &llijem, koji je bio jako pametan.
0 jednom dijelu saznajemo o naslovu romana. %oda se ini neprikladnim,
no on je itekako toan. 0 'ijelom se romanu govori o Holdenovim eljama,
o onome to voli ili ne voli. -ako je Holden jednom priao $hoebe o tome
to bi elio postati. ;ekao je da eli biti lova' u itu, ali takav lova'
kojemu bi bila dunost da lovi malu dje'u koja se sluajno zatravaju u
provaliju. -o je povezano sa pjesmom 2&ko netko sretne nekog dok kroz
ito ide2 pa je tako nastao ovaj lova' u itu.
;adnja ovog romana ne tee kronoloki nego ovisi o subjektivnim
doivljajima lika, a tijek se radnje prekida razmiljanjima i monolozima.
$isano je argonom mlade genera'ije. Holden koristi mnoto potapali'a i
*raza, npr. 2<to jest jest, bilo je oito da se doista osjea bijedno to me
morao sruiti. 3ato sam navio staru plou. ;ekao sam mu da
sam pravi prav'ati degenerik i sve to uz to ide.2
7esto je taj argon posluio za unos humora u tekst. 2$oeo sam ki'ati
one tri vjeti'e za susjednim stolom.2
Holden tako#er koristi ironine usporedbe, npr. 2$lesati sa starom %art!
bilo je isto kao vui Kip slobode za sobom po podu.2 -om usporedbom je
elio rei da %art! ne zna plesati, ali je to uinio na prilino smijean nain
i mislim da nema osobe koja nije shvatila znaenje te usporedbe.
Holden sve ljude o kojima govori naziva 2stari2, bez obzira na njihove
godine. )ako i sam koristi mnoge psovke, ne slae se s njima, pa ih tako
pokuava izbrisati sa zidova u koli koju $hoebe poha#a.
2=ova' u itu2 je moderan roman, iji je stil neoubiajen u odnosu na
druga djela u kolskoj lektiri. (ain opisivanja i razmiljanja u prvom li'u
je jednostavan i blizak je mladoj genera'iji. (ije zamoran jer nema mnogo
dosadnih opisa nego je radnja 'ijelo vrijeme zanimljiva i potie nas da
itamo dalje. -ako#er nam daje odgovore na mnoga pitanja koja mladi
postavljaju o svijetu oko nas. -ako je Holden dobio odgovore na pitanja
zato netko umire mlad, kako pronai ljubav, probao je 'igarete i alkohol,
a dobio je i odgovor na pitanje zato se mora ii u kolu. -o su sve pitanja
o kojima bi se moglo raspravljati. (ije dobio odgovor na jedno jedino
tipino djeje pitanje 6 Kamo odlaze patke kad se zaledi jezero u >entral
parku?