Ppis2012 PDF

1
UNIVERZITET U SARAJEVU
STOMATOLOKI FAKULTET SA KLINIKAMA U SARAJEVU

PLAN I PROGRAM INTEGRISANOG STUDIJA
I XII SEMESTAR

Sarajevo. 2013.
2

3

I GODINA
integrisanog studija na Stomatolokom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

ifra
SFS
PREDMET
I
Semestar
II
Semestar
Ukupn
o
asov
a
Ukupn
o
ECTS
P V P V
O
b
a
v
e
z
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

1
SFSOM010
1
Anatomija ovjeka 2 2 4 4 180 13
2
SFSOM010
2
Histologija i
embriologija
2 2 2 2 120 10
3
SFSOM010
3
Medicinska
biohemija
4 2 90 9
4
SFSOM010
4
Humana genetika i
biologija stanica
4 0 60 4
5
SFSOS010
5
Morfologija zuba sa
dentalnom
antropologijom
2 1 45 6
UKUPNO 495 42
I
z
b
o
r
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

6 SFSIO0201 Engleski jezik I
S
t
u
d
e
n
t

b
i
r
a

1
8

E
C
T
S

s
a

l
i
s
t
e

2 2 60 6
7 SFSIS0106
Uvod u
stomatologiju sa
etikom i historijom
2 1 45 7
8
SFSIM020
2
Higijena i socijalna
medicina
1 2 45 6
9 SFSIO0203 Informatika 2 1 45 6
10
SFSIM010
7
Uvod u
eksperiment i
laboratoriju
2 1 45 5
11
SFSIM020
4
Biomehanika u
stomatologiji
2 1 45 6
Minimum asova potrebnih za 18 ECTS je 135 18
Ukupno asova i bodova 630 78

4

II GODINA

ifa
SFS
PREDMET
III
Semestar
IV
Semestar
Ukupno
asova
Ukupno
ECTS
P V P V
O
b
a
v
e
z
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

12 SFSOM0301 Fiziologija ovjeka 4 2 2 2 150 10
13 SFSOM0401 Patologija 4 2 90 9
14 SFSOS0302
Osnovi prevencije i javno-
oralnog zdravlja 2 3 75 5
15 SFSOM0303 Mikrobiologija i imunologija 4 2 90 6
16 SFSOM0402 Patofiziologija 4 2 90 7
17 SFSOS0304 Stomatoloki materijali 3 0 45 5
18 SFSOS0403 Gnatologija 1 2 45 6
UKUPNO
585 48
I
z
b
o
r
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

19 SFSIO0305 Engleski jezik II
S
t
u
d
e
n
t

b
i
r
a

1
2

E
C
T
S

s
a

l
i
s
t
e

2 2 60 6
20 SFSIS0404
Zakonski aspekti
stomatoloke prakse
2 1 45 6
21 SFSIO0405
Obrada podataka u
stomatologiji
2 1 45 3
22 SFSIS0406
Menadment u
stomatologiji
3 1 60 6
Minimum asova potrebnih za 12 ECTS je
120 12

5

III GODINA

ifra
SFS
PREDMET
V
Semesta
r
VI
Semesta
r
Ukupn
o
asov
a
Ukupn
o
ECTS
P V P V
O
b
a
v
e
z
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

23
SFSOS050
1
Stomatoloka protetika-
pretklinika
1 3 1 3 120 9
24
SFSOS050
2
Dentalna patologija-
pretklinika
1 2 1 2 90 6
25
SFSOM060
1
Hirurgija 3 3 90 9
26
SFSOM050
3
Interna medicina 3 4 105 9
27
SFSOM050
4
Osnovi klinike radiologije 3 2 75 5
28
SFSOM050
5
Farmakologija i
toksikologija
3 1 1 1 90 6
29
SFSOS050
6
Stomatoloka
anesteziologija
2 2 60 4
UKUPNO 630 48
I
z
b
o
r
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

30 SFSIM0507 Neuropsihijatrija
S
t
u
d
e
n
t

b
i
r
a

1
2

E
C
T
S

s
a

l
i
s
t
e

1 2 45 6
31 SFSIM0602 Oftalmologija

2 1 45 6
32 SFSIS0603 Javno zdravstvo

2 1 45 6
33 SFSIM0604 Infektivne bolesti

2 1 45 6

6

IV GODINA

ifra
SFS
PREDMET
VII
Semesta
r
VIII
Semesta
r
Ukupn
o
asova
Ukupn
o
ECTS
P V P V
O
b
a
v
e
z
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

34
SFSOS070
1
Oralna
hirurgija
2 3 2 3 150 10
35
SFSOS070
2
Restaurativna
stomatologija
1 3 1 6 165 9
36
SFSOS070
3
Mobilna stomatoloka
protetika
2 5 2 5 210 16
37
SFSOS070
4
Oralna medicina-patologija 1 2 2 2 105 9
38
SFSOS070
5
Predklinika endodoncija 1 2 45 4
UKUPNO
675 48
I
z
b
o
r
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

39
SFSIS0801
Profilaksa
oralnih bolesti

S
t
u
d
e
n
t

b
i
r
a

1
2

E
C
T
S

s
a

l
i
s
t
e

1 2 45 6
40
SFSIS0706 Orofacijalna bol 2 1 45 6
41
SFSIS0802
Stomatoloka
zatita u
zajednici
1 2 45 6
42
SFSIS0707
Dentalna
radiologija
2 1 45 6
43
SFSIM070
8
Pedijatrija 1 1 30 6
Minimum asova potrebnih za 12 ECTS je
120 12

7

V GODINA

ifra
SFS
PREDMET
IX
Semestar
X
Semestar
Ukupno
asova

Ukupno
ECTS
P V P V
O
b
a
v
e
z
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

44 SFSOS0901
Pedodoncija s primarnom
prevencijom
2 3 2 3 150 9
45
SFSOS090
2
Ortopedija vilice -
Ortodoncija
2 3 2 4 165 10
46
SFSOS090
3
Fiksna stomatoloka
protetika
2 5 1 5 210 12
47
SFSOS090
4 Osnovi parodontologije
1 2 1 2 90 7
48
SFSOS090
5 Endodoncija
1 3 1 3 120 9
UKUPNO 735 47
I
z
b
o
r
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

49 SFSIS1001
Povrede usta i zuba
u djece
S
t
u
d
e
n
t

b
i
r
a

1
3

E
C
T
S

s
a

l
i
s
t
e

1 2 45 5
50 SFSIS0906
Stom. zatita osoba
sa posebnim
potrebama
2 2 60 7
51 SFSIS0907
Epidemiologija
oboljenja
parodoncijuma
2 1 45 4
52 SFSIS1002
Prehirurka
ortodontska terapija
2 2 60 6
53 SFSIS0908
Klinika gnatologija
1 2 45 4

8

VI GODINA

ifra
SFS
PREDMET
XI
Semestar
XII
Semestar
Ukupno
asova
Ukupno
ECTS
P V P V
O
b
a
v
e
z
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

54
SFSOS110
1 Maksilofacijalna hirurgija
2 2 2 2 120 8
55
SFSOM110
2 Otorinolaringologija
1 2 45 5
56
SFSOS110
3
Forenzika medicina i
stomatologija
2 1 45 5
57
SFSOS120
1
BLOK: Restaurativna
stomatologija-
Stomatoloka protetika
6 6 180 11
58
SFSOS120
2 BLOK: Pedodoncija
3 3 90 6
59
SFSOS110
4 Klinika parodontologija
1 2 45 5
60
SFSOS120
3 Odbrana zavrnog rada
2
61
SFSOS110
5 Implantologija
2 2 2 2 120 8
UKUPNO 645 50
I
z
b
o
r
n
i

p
r
e
d
m
e
t
i

62 SFSIS1106
Rekonstrukcija
endodontski
lijeenih zuba
S
t
u
d
e
n
t

b
i
r
a

1
0

E
C
T
S

s
a

l
i
s
t
e

1 2 45 5
63 SFSIS1107
Urgentna stanja u
stomatologiji
1 2 45 7
64 SFSIS1108
Fiksna ortodoncija
2 2 60 8
65 SFSIS1109
Ambulantna oralna i
maksilofacijalna
hirurgija
1 2 45 6
66 SFSIM1110
Radiologija
2 1 45 5
Minimum asova potrebnih za 10 ECTS
92 10
Ukupno asova i bodova
765 81

9

PREDMETI I SEMESTRA
SILABUS PREDMETA: ANATOMIJA

Code:SFS0101 Naslov predmeta: ANATOMIJA
Nivo:dodiplomski Godina: I Semestar I i II ECTS kredita: 13
Status: obavezni Sedmica:trideset (30) Ukupno asova:180
Odgovorni nastavnik: Prof.dr Amela Kulenovi
Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova

1. Ciljevi predmeta
Anatomija prouava normalnu grau ljudskog tijela. Cilj je kroz nastavu predmeta Anatomija
ovjeka savladavanje materije potrebne za dalje osposobljavanje iz teoretskih i klinikih predmeta
studija stomatologije. Kroz sistemsku anatomiju i topografsku anatomiju. Osobita panja
pridaje se poznavanju topografskih odnosa pojedinih regija i organa sa ciljem osposobljavanja
kandidata za potrebe buduih operativnih intervencija i drugih klinikih potreba u stomatolokoj
praksi. Tokom obaveznog kurikuluma student stomatologije mora da savlada gradivo iz
osteologije, zglobnog i muskularnog sistema kao i organe glave i vrata sa njihovom inervacijom
vaskularizacijom i limfnom drenaom, relevantnu za aplikaciju lokalnih i sprovodnih anestezija.
Obavezno je savladavanje kapitalnih ivaca sa posebnim osvrtom na vezu sa centralnim nervnim
sistemom i sa ulnim organima. Takoer student treba da bude upoznat sa anatomskim
saznanjima o topografiji ovjekovog tijela vezano za respiraciju, cirkulaciju, i topograifsku
anatomiju abdominalnih organa, kao i osnove topografije lijezda ovjekovog tijela. Student
stomatologije treba da ima informativna saznanja o kostima trupa i ekstremiteta.

1. Svrha predmeta
Svrha nastave je nauiti studenta sistemsku i topografsku anatomiju ovjeka s posebnim teitem
na regijama glave i vrata, te dobivanje neophodnog znanja za praenje nastave iz fiziologije,
patoloke anatomije, rentgenologije kao i klinikih predmeta, specijalno hirurke grupe

2. Ishodi uenja
Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka student e usvojiti sljedea znanja:

Modul 1. Lokomotorni sistem.
Uvod u anatomiju, podjelu anatomije, anatomsku nomenklaturu, orijentacione ravni ljudskog tijela
Opta i specijalna osteologija
Opta i specijalna syndesmologia
Opta myologia

Cilj modula:
Studenta treba upoznati sa anatomskom nomenklaturom i latinskom terminologijom, morfologijom
kostiju glave, skeletom glave kao cjelinom, kao i sa zglobnim sistemom glave i vrata. U ovom
dijelu student e dobiti informativna saznanja o kostima trupa i ekstremiteta, te sa osnovnim
elementima grae muskularnog sistema.

Modul 2. Sphlanchnologia.
Systema vasorum et lymphaticum - opti dio
Cor i mediastinum, morfologija, poloaj i podjela
Systema respiratorium, morfologija, poloaj i podjela
Systema digestorium, morfologija, poloaj i podjela
10

Systema uropoeticum, morfologija, poloaj i podjela
Systema genitalia masculina et feminina, morfologija poloaj i podjela
Endokrini sistem i koa, morfologija, poloaj i podjela.

Cilj modula:
Studenta treba upoznati sa morfolokim principima grae kardiovaskularnog, respiratornog
digestivnog, urogenitalnog, endokrinog i integumentalnog sistema vasakularizaciji, te o
topografskim odnosima istih

Modul 3. Topografska anatomija glave i vrata.
Anatomsko-hirurke regije vrata (muskulatura, krvni sudovi i ivci vrata, limfni sudovi i vorovi
vrata, anatomski odnosi sudovno-ivanih i kotanih struktura, projekcije vratnih organa).
Anatomsko hirurke regije glave (muskulatura, krvni sudovi i ivci glave, limfni sudovi i vorovi
glave, anatomski odnosi sudovno-ivanih i kotanih struktura.

Cilj modula:
Student treba da stekne znanje o regiji glave i vrata u cjelini, muskulaturi, krvnim sudovima, limfi i
inervacionionim podrujima kapitalnih ivaca. Takoe treba da stekne znanje o topografskim
prostorima glave kao i sa projekcijama i odnosima organa glave i vrata.

Modul 4. Neuroanatomija i Aesthesiologia.
Anatomska i funkcionalna podjela. Neuroanatomska terminologija. Orijentacije u CNS-u. Elementi
grae ( neuron, neuroglija, sinapsa). Morfologiju CNS-a. Nn. capitales. Pregled glavnih senzibilnih,
motornih i senzornih puteva CNS-a. Vaskularizacija i ovojnice CNS-a. Opti principi organizacije
perfernog nervnog sistema. Vegetativni nervni sistem. Organum visus, organum
vestibulocochleare, organum gustatorium i organum olfactorium.

Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka student e ovladati slijedeim vjetinama:

Vjetine koje student treba znati nakon odsluane nastave:

1. Razumjevanje anatomske nomenklature latinske terminologije
2. Orijentacija kostiju glave sa posebnim osvrtom na poznavanje topografskih prostora lobanje
3. Mehaniku kretanja u zglobovima glave i vrata pojedinano, veze meu zglobnim tijelima.
4. Razlike izmeu arterijskog, venskog i limfnog sistema.
5. Prepoznavanje makroskopske grae srca, organa respiratornog, digestivnog, urogenitalnog,
endokrinog sistema i koe
6. prepoznavanje muskulature, krvnih sudova i limfe glave i vrata te inervacionih podruja
modanih i spinalnih ivaca.
7. prepoznavanje topografskih prostora glave i vrata, projekcije i odnosi organa glave i vrata.
8. prepoznavanje morfologije i topografije struktura CNS-a i ula.

Vjetine koje student treba znati praktino izvesti nakon odsluane nastave
1. Orijentacija na preparatima. Prepoznavanje organa pojedinano
2. Prepoznavanje anatomskih struktura i njihovih meusobnih odnosa.
3. Disekcija topografskih regija glave i vrata na kadaveru
4. Orijentaciju na horizontalnim, frontalnim i sagitalnim rezovima u regijama glave i
vrata.
5. Praktina orijentacija u skeletotopskim i holotopskim odnosima unutranjih organa na
anatomskim modelima

Nakon odsluane nastave iz predmeta Anatomija ovjeka student bi trebao usvojiti sljedee
stavove:

1. Posmatrati ovjeka kao morfo-funkcionalnu cjelinu kroz poznavanje odreene anatomske
strukture sa aspekta sistematske anatomije.
2. Znati da bez usvojenih znanja iz Anatomije nee moi nauiti i razumjeti kompleksne
topografske odnose unutar ljudskog tijela, naroito glave i vrata nee moi nauiti i razumjeti
11

funkciju i patoloke promjene u ljudskom organizmu, to je neophodan preduslov da bi u
daljnjem kolovanju ovladao znanjima i vjetinama iz klinike stomatologije i medicine.

4. Metode uenja
Nastava se izvodi u obliku:
-predavanja (90 sati) za sve studente,
-vjebe (90 sati) za grupe ne vee od 10 studenata.

predavanja-uenje makroskopske anatomije uz pomo anatomskih preparata, i kompjuterske
simulacije
vjebi-nadgledano uenje na humanim preparatim, vjebanje na izoliranim dijelovima skeleta,
organima i zglobovima i disekcija regija glave i vrata na kadaverinim preparatima, uz predhodnu
provjeru znanja studenta za disekciju odreene regije

U toku trajanja nastave studentu e biti omogueno samostalno uenje na izoliranim dijelovima
skeleta zglobova i organa

5. Metode procjene znanja
Evaluacija studentskog znanja u modulima 1 i 2 vri se kroz parcijalne provjere usmenim
ispitom uz identifikaciju anatomskih struktura na anatomskim prepratima i slikama.
Poloeno gradivo iz modula 1 i 2 priznaje se na zavrnom ispitu. Na parcijalnoj
provjeri znanja iz modula 1 i 2 student moe maksimalno osvojiti 24 boda.

Evaluacija studentskog znanja u modulima 3 i 4 vri se kroz parcijalne provjere usmenim
ispitom uz identifikaciju anatomskih struktura na anatomskim prepratima i slikama.
Poloeno gradivo iz modula 3 i 4 priznaje se na zavrnom ispitu. Na parcijalnoj
provjeri znanja iz modula 3 i 4 student moe maksimalno osvojiti 66 bodova.

STUDENTI KOJI NISU ZADOVOLJILI NA PARCIJALNIM PROVJERAMA ZNANJA
IZLAZE NA ZAVRNI ISPIT. ZAVRNI ISPIT SE SASTOJI OD PRAKTINOG I
USMENOG DIJELA (IDENTIFIKACIJA STRUKTURA I ELEMENATA NA HUMANOM
PREPARATU).

PRAKTINI DIO:
TOPOGRAFSKA ANATOMIJA GLAVE I VRATA (REGIONARNA ANATOMIJA,
SUDOVNO IVANE, LIMFNE I MIINE STRUKTURE NA GLAVI I VRATU)
24 boda

USMENI DIO:
KOST GLAVE 7 bodova
ZGLOB ILI SPOJ GLAVE I VRATA 7 bodova
ORGAN GRUDNOG KOA 5 bodova
ORGAN TRBUHA I ZDJELICE 5 bodova
ORGAN GLAVE 7 bodova
ORGAN VRATA 7 bodova
CNS 7 bodova
KAPITALNI IVAC 7 bodova
ULO SLUHA I RAVNOTEE 7 bodova
ULO VIDA 7 bodova
UKUPNO 66 bodova

1. Prisustvo na predavanjima + prisustvo i aktivan rad na vjebama + prisustvo 10 bodova
2. Parcijalne provjere znanja (modul 1 i 2) 24 bodova
3. Parcijalne provjere znanja (modul 3 i 4) 66 bodova
UKUPNO 100 bodova

FORMIRANJE KUMULATIVNE OCJENE
10 (A) (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama), nosi 95-100 bodova,
9 (B) (iznad prosjeka, sa ponekom grekom), nosi 85-94 bodova,
12

8 (C) (prosjean, sa primjetnim grekama), nosi 75-84 bodova,
7 (D) (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima), nosi 65-74 bodova,
6 (E) (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 60-64 bodova,
5 (F, FX) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vie rada), ispod 60 bodova.

6.Literatura

Obavezna:

UDBENICI:
1. Kulenovi A, Kapur E, Voljevica A. Lokomotorni sistem (univerzitetski udbenik), DES,
Sarajevo, 2008.
2. Jalovec D. Sustavna i topografska anatomija ovjeka, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
3. Topografske regije ljudskog tijela, Medicinski fakultet Sarajevo, tamparija Fojnica, 2012.
4. Kapur E, Kulenovi A. Klinika anatomija kranijalnih nerava, DES, Sarajevo, 2012.

ANATOMSKI ATLASI
1. Sobotta J. Atlas anatomije ovjeka, Slap, Jastrebarsko, 2001.
2. Netter F. Atlas anatomije ovjeka, Data status, Beograd, 2004.

Proirena:
1. Perovi D. Anatomija ovjeka I i II, Glas medicinira, Sarajevo.
2. Krmpoti Nemani J, Marui A. Anatomija ovjeka, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

Dopunska:
1. Kahle W, i saradnici. Priruni anatomski atlas u 3 sveska, Medicinska naklada, Zagreb
2006.

7. Napomena:
Studenti su duni da aktivno slijede sve predviene aktivnosti i redovno prisustvuju i aktivno
uestvuju svim oblicima nastave. Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu
nastave na Katedre za anatomiju. Broj studenata po asistentu je 10. Opravdanost izostanaka sa
vjebi dokazuje sa vjerodostojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi 20%
izostanaka iz cjelokupne nastave. Konsultacije svakim radnim danom od 12 do 14 sati uz
prethodnu najavu sekretarici Katedre ili na mail valida.hubic@mf.unsa.ba.
Silabus i izvedbeni plan predmeta Anatomija ovjeka izradili prof. dr Amela Kulenovi, ef
Katedre za anatomiju i doc. dr Eldan Kapur.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: ANATOMIJA
I SEMESTAR

Sedmica
Oblik nastave i gradiva Broj
SATI
Sedmica 1.
Predavanje: Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomije.
Anatomski poloaj i orijentacione ravni. Anatomska terminologija.
Podjela sistematske anatomije. Lobanja kao cjelina, podjela i graa, os
frontale, os parietale
Vjebe: Lobanja kao cjelina, os frontale, os parietale
2

2
Sedmica 2.
Predavanje: Os occipitale, os sphenoidale
Vjebe: os occipitale os sphenoidale
2

2
Sedmica 3.
Predavanje: Os temporale, kanali u temporalnoj kosti, cavitas tympani
Vjebe: Os temporale, cavitas tympani, kanali u temporalnoj kosti
2
2
Sedmica 4.
Predavanje: Cavitas tymani, os ethmoidale, maxilla
Vjebe: Cavitas tymani, os ethmoidale, maxilla
2
2
13

Sedmica 5.
Predavanje: Maxilla, os palatinum, os zygomaticum, ossa nasalia,
vomer, concha nasalis inferior, os lacrimale
Vjebe: Maxilla, os palatinum, os zygomaticum, ossa nasalia, vomer,
concha nasalis inferior, os lacrimale
2

2
Sedmica 6.
Predavanje: Mandibula, os hyoideum, Lobanjska duplja (podjela, basis
cranii, calvaria)
Vjebe:Mandibula, os hyoideum, Lobanjska duplja (podjela, basis
cranii, calvaria)
2

2
Sedmica 7.
Predavanje: Kranijo-facijalne duplje (nosna i ona duplja, fossa
temporalis, fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina), meki tjemenci
Vjebe: Kranijo-facijalne duplje (nosna i ona duplja, fossa temporalis,
fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina), meki tjemenci
2

2
Sedmica 8.
Predavanja: Opta sindezmologija (podjela spojeva meu kostima,
podjela i karakteristike nepokretnih spojeva, zglobovi, elementi zgloba,
podjela zglobova). Opta miologija (vrste miinog tkiva, karakteristike
popreno prugastog miinog tkiva, pripoj i vanjski izgled skeletnog
miia, pomone strukture, funkcija miia).
Vjebe: Podjela spojeva meu kostima, podjela i karakteristike
nepokretnih spojeva, zglobovi, elementi zgloba, podjela zglobova)

2

2
Sedmica 9. Predavanja: Vezivni i hrskavini spojevi meu kostima glave, art.
temporomandibularis. Spojevi kraljeaka
Vjebe: Vezivni i hrskavini spojevi meu kostima glave, art.
temporomandibularis
2

2
Sedmica 10. Predavanje: Art. atlantooccipitalis, art. atlantoaxialis, pregled kostiju
trupa i ekstremiteta
Vjebe: Art. atlantooccipitalis, art. atlantoaxialis, pregled kostiju trupa i
ekstremiteta

2
2
Sedmica 11. Predavanje: Grudni ko i grudna duplja (pregled muskularnih i
sudovno-ivanih elemenata) Opta angiologija, osnove grae krvnog i
limfnog sistema, veliki i mali krvotok. Srce, morfologija, poloaj, graa,
vaskularizacija, inervacija limfna drenaa
Vjebe: Srce, morfologija, poloaj, graa, vaskularizacija, inervacija,
limfna drenaa

2

2
Sedmica 12. Predavanja: Respiratorni sistem, osnovne anatomske karakterisitke,
funkcija. Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et
internus, larynx, dunik, dunice i plua (morfologija, graa,
vaskularizacija, inervacija, limfna drenaa), pluna maramica. Stranji
medijastinum (jednjak, ductus thoracicus, ductus lymphaticus dexter,
aorta, v.cava inferior)
Vjebe: Dunik, dunice i plua (morfologija, graa, vaskularizacija,
inervacija, limfna drenaa), pluna maramica. Stranji medijastinum
(jednjak, ductus thoracicus, ductus lymphaticus dexter, aorta, v.cava
inferior)

2

2

Sedmica 13. Predavanje: Trbuna i karlina duplja (podjela i osnovne anatomske
karakteristike). Digestivni sistem, osnovne anatomske karakteristike,
funkcija. Usna upljina, podjela, sadraj (pregled), drijelo, jednjak
(pregled), gaster, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum),
intestinum crassum
Vjebe: Gaster, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum),
intestinum crassum

2

2

Sedmica 14.
Predavanje: Hepar, izvodni uni vodovi, pancreas, lien. Urinarni
sistem-pregled, bubrezi, makroskopska anatomija, graa, ureter,
vesica urinaria, urethra feminina
Vjebe: Hepar, izvodni uni vodovi, pancreas, lien. Urinarni sistem

2

2

Sedmica 15. Predavanja: . Polni organi ene i mukarca, pregled, makroskopska
anatomija, graa, funkcija. Endokrine lijezde. Koa i derivati koe

2
14

Vjebe: Polni organi ene i mukarca, endokrine lijezde
2

Sedmica 16. Prvi parcijalni ispit

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: ANATOMIJA
II SEMESTAR

Sedmica
Oblik nastave i gradiva

Broj
SATI
Sedmica 1.
Predavanje: Usna duplja, podjela granice, zidovi. Usne, obrazi, desni
zubi. Prava usna duplja (tvrdo nepce i meko nepce, jezik)
Vjebe: Regije lice; regio oralis, regio facialis, regio
parotideomasseterica, regio nasalis, regio infraorbitalis, regio orbitalis
(granice, topografija, miii, krvni sudovi, ivci, limfa, sadraj one
duplje)
4

4
Sedmica 2.
Predavanje: Velike i male pljuvane lijezde. Anatomska podjela nosa
(vanjski nos i nosna duplja), paranazalni sinusi
Vjebe: Regio frontalis, regio auricularis, regio occipitalis, regio
temporalis (granice, topografija, miii, krvni sudovi, ivci, limfa, meki
oglavak)

4

4

Sedmica 3.
Predavanje: drijelo (poloaj, granice, vanjski izgled, graa, duplja
drijela). Fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina (zidovi i sadraj;
mastikatorni miii, n. trigeminus, a. et v. maxillaris). Spatium
parapharyngeum et retropharyngeum (zidovi i sadraj sa posebnim
osvrtom na etiri posljednja kranijalna ivca i truncus symphaticus)
Vjebe: Regio cervicalis anterior, granice, topografija, suprahioidni i
infrahiodni miii, krvni sudovi, ivci. Projekcione take pharynxa i
larynxa, gl. thyroidea, pristup na larynx i cervikalni dio tracheae. Regio
cervicalis lateralis, granice (topografija, miii, krvni sudovi, ivci,
limfa). Regio cervicalis posterior (granice, topografija, miii, krvni
sudovi, ivci, limfa).
4

4
Sedmica 4.
Predavanje: Grkljan (poloaj, granice, vanjski izgled, graa, duplja
grkljana). Dunik (poloaj, granice, vanjski izgled, graa). Regije vrata,
topografija vrata na koronalnim, sagitalnim i horizontalnim presjecima
Vjebe: Regio submandibularis, regio carotica, regio retromandibularis
(granice, topografija, miii, krvni sudovi, ivci, limfa).
4

4
Sedmica 5.
Predavanja: Pregled arterijskog i venskog sistema glave i vrata.
Limfatici glave i vrata
Vjebe: Pregled regija glave i vrata u cjelini
4

4

Sedmica 6.
Predavanja: Kranijalni ivci (funkcionalne karakteristike, tokovi i
periferna distribucija. Anatomska osnova regionalne anestezije na glavi
i vratu. Spinalni ivci. Plexus cervicalis i plexus brachialis. Pregled
simpatikusa i parasimpatikusa glave i vrata
Vjebe: Kranijalni ivci (funkcionalne karakteristike, tokovi i periferna
distribucija. Plexus cervicalis i plexus brachialis
4

4
15

Sedmica 7.
Predavanje: Podjela nervnog sistema, neuroanatomska terminologija,
elementi grae nervnog sistema (neuron, neuroglija, sinapsa), razvoj.
Medulla spinalis (vanjska morfologija, siva i bijela masa,
vaskularizacija, ovojnice, organizacija spinalnog nerva, ivani
pleksusi-pregled, anatomska podloga refleksnog luka
Vjebe: Dijelovi CNS-a, periferni nervni sistem, orijentacione osovine,
medulla spinalis-vanjska morfologija. Medulla spinalis-unutranja
graa, kimeni ivci, pleksusi i periferni ivci

4

4
Sedmica 8.
Predavanja: Truncus cerebri, poloaj, dijelovi, medulla oblongata,
pons, mesencephalon, (vanjska morfologija, organizacija sive i bijele
mase )
Vjebe: Medulla oblongata, pons, mesencephalon, vanjska
morfologija, unutranja graa, retikularna formacija i relejna jedra,
presjeci
4

4
Sedmica 9.
Predavanja: Cerebellum, (poloaj, vanjska morfologija, funkcionalna i
filogenetska podjela, graa malog mozga)
Diencephalon (poloaj i podjela, thalamus, morfologija i unutranja
graa).
Vjebe: Cerebellum, morfologija i unutranja graa, neuronski krugovi
Diencephalon, podjela i vanjska morfologija, diencephalon na
presjecima, thalamus
4

4
Sedmica 10.
Predavanja: Epithalmus, epiphysis cerebri, metathalamus,
subthalamus, hypothalamus, hypophysis cerebri, morfologija i
unutranja graa.
Vjebe: Diencephalon, graa (preparat), hipotalamo-hipofizna osovina
4

4
Sedmica 11.
Predavanja: Telencephalon (poloaj, podjela i vanjska morfologija)
Vjebe: Telencephalon (poloaj, podjela i vanjska morfologija)
4
4
Sedmica 12.
Predavanja: Telencephalon (unutranja graa, funkcionalna
organizacija modane kore, commissurae i asocijativni putevi
telencephalona, bazalne ganglije).
Vjebe: Unutranja graa velikog mozga- sagitalni, koronalni i aksijalni
presjeci
4

4
Sedmica 13.
Predavanja:Senzitivni i motorni putevi, senzorijalni putevi i limbiki
sistem. Ovojnice CNS-a, liquor cerebrospinalis, komorni sistem.
Vaskularizacija CNS-a
Vjebe: Pregled puteva CNS-a i njihov funkcionalni i kliniko-
anatomski znaaj, ovojnice mozga i kimene modine, komore
subarahnoidalni prostor lubanje i kimenog kanala. Sistem unutranje
karotide i vertebrobazilarni sistem, povrne i duboke vene mozga,
sinusi durae matris
4

4
Sedmica 14.
Predavanja: Organum visus
Vjebe: Ovojnice oka, dioptriki aparat oka, pomoni aparat oka
4

4
Sedmica 15.
Predavanja: Organum vestbulocochleare, Organum gustatorium et
olfactorium
Vjebe: Auris externa, auris media, cavitas tympani, antrum
mastoideum, auris interna. Organum gustatorium et olfactorium, okusni
i olfaktivni put.
Drugi parcijalni ispit
4

4
Sedmica 16.
Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima

Sedmica
17-20
Popravni ispitni rok

16

SILABUS PREDMETA : HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA
ifra:SFS102 Naslov predmeta: HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar I i II ECTS kredita: 10
Status: obavezni Sedmica: trideset osam (38)
Ukupno asova: 120
(60+60)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Zakira Mornjakovi, redovni profesor

1. Ciljevi predmeta

Modul 1.
Stei znanja o morfofunkcionalnim karakteristikama stanica i tkiva ljudskog organizma za iju se
observaciju na nivou svjetlosne i elektronske mikroskopije usvajaju i osnovna znanja iz
histotehnologije.
Stei znanja o normalnoj strukturi tijela kroz integracije istovrsnih i raznovrsnih staninih
populacija, te specifinosti strukturnih elemenata intercelularnog matriksa i vlakana.
Modul 2.
Cilj ovih modula je da studenta naui osnovama morfofunkcionalnih karakteristika organa i
organskih sistema na razini svjetlosne i elektronske mikroskopskopije, u okviru hijerarhijskog
modela organizacije organizma ovjeka. Istovremeno, kroz osnovna saznanja iz domena
embriologije student prouava razvoj zametka, to mu omoguuje razumijevanje sloenih odnosa
u grai ovjejeg tijela. Ovo ima i praktino medicinsko znaenje kroz tumaenja naina nastanka
anomalija razvitka.
Usvojena znanja iz Histologije i embriologije osnova su za razumijevanje patomorfolokih
promjena u etiopatogenezi bolesti na celularnom, tkivnom i organskom nivou.

2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je osposobljavanje studenta da grau ovjekova tijela i intrauterini razvitak shvati
kao cjelinu sastavljenu od pojedinih meusobno integriranih strukturnih komponenti i njihovih
organizacionih modaliteta, te da na temelju vlastitog iskustva mikroskopiranjem i analizom
substrukture stekne sigurnost u prepoznavanju vanih citolokih i histolokih struktura.
Na predavanjima, interaktivnoj nastavi i vjebama usvaja se teoretsko znanje iz histologije i
embriologije ovjeka i savladava vjetina mikroskopiranja histolokih preparata adultnog i fetalnog
doba kao i analiza elektronskomikroskopskih snimaka.

3. Ishodi uenja
Kroz nastavu iz Modula predmeta student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Funkcionalna citologija i Histologija tkiva
Cilj modula je upoznati studenta s normalnom mikroskopskom i submikroskopskom graom
ljudskih stanica sa pozicija njihove morfoloke i funkcionalne raznolikosti, te znaaj povezanosti
promjena strukturnih elemenata stanica s briljivo izabranim kliniki manifestnim poremeajima a
na bazi razliitih histotehnolokih pristupa.
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta s normalnom mikroskopskom i submikroskopskom
graom ljudskih tkiva, njihovim morfolokim i funkcionalnim razliitostima, te distribucijom u okrilju
organa odnosno organskih sistema.
Modul 2. Histologija organa i embriologija ovjeka
Cilj ovih modula je usvajanje temeljnih znanja iz histologije organa i organskih sistema te njihova
embrionalnog razvoja s pozicija normalne i defektne morfogeneze i diferencijacije.
17

Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
promatrati i analizirati citoloke i histoloke preparate
mikroskopirati preparate krvnih razmaza imerzionim objektivom
analizirati i interpretirati elektronomikrografe
samostalno nacrtati citoloke i histoloke preparate
samostalno obiljeiti strukturne dijelove na crteima citolokih i
histolokih preparata promatrati i analizirati histoloke preparate
organa i zametka
ispravno interpretirati uoene morfoloke strukture formiranih organa i
organa tokom razvoja

Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
histotehnoloki postupci izrade preparata za nivo raspoloivih
histolokih tehnika i osnovnih metoda
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
ispravno promatranje citolokih i histolokih preparata preduslov je za dobru
analizu
dobra analiza preparata preduslov je za dobro upoznavanje njegove grae
dobro poznavanje normalne mikroskopske i submikroskopske grae
stanica i tkiva preduslov je za razumijevanje njihovih funkcija
poznavanje normalne grae i funkcije stanica i tkiva neophodan je
preduslov za bolje razumijevanje brojnih poremeaja

4. Metode uenja
Predavanja ex catedra (P) za sve studente
Praktine vjebe za grupe ne vee od 10 studenata po asistentu
Interaktivno uenje (IU) za sve studente
Napomena:
Interaktivna nastava (IU) oznaava:

testiranje samostalne pripreme studenta za praenje teoretske nastave koja e se
izvesti bez najave jedanput u svakom od modula,
interaktivnu komunikaciju tokom izvoenja teoretske nastave.

Kriterij ocjenjivanja za
svaki od Modula
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Znanja i vjetine na
praktinim vjebama
15 7,5
Znanja i aktivnosti u
interaktivnoj nastavi
10 5
Parcijalni ispit
25 15
Ukupno: 50 27,5

18

5. KRITERIJ OCJENJIVANJA USVOJENIH ZNANJA I VJETINA NA PRAKTINOJ I
TEORETSKOJ NASTAVI

Ovi kriteriji su identini za oba modula.
Znanja i vjetine na
praktinim vjebama
Maksimalno bodova Minimalno bodova
Ukupno 15 7,5
Pojedinano po vjebi 1,0 0,5

RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA - vjebe
Ocjena znanja Bodovi po vjebi
Neinformisan 0
Srednje informisan 0,5
Vrlodobro informisan 1,0

Napomene:
Ako student izostane s vjebe dobiva 0 bodova, a izostalu vjebu moe nadoknaditi tokom
dopunske nastave.

U svakom modulu ocjenjuje se po 15 vjebi.

KRITERIJ OCJENJIVANJA INTERAKTIVNE NASTAVE
Module
Maksimalno
bodova po
testiranju
Minimalno
bodova po
testiranju
interaktivnoj nastavi
10 5

KRITERIJ OCJENJIVANJA PARCIJALNOG ISPITA
Module
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Parcijalni ispit za svaki
od modula

25

15

RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA parcijalni ispit
Ocjena znanja Bodovi
6 15
7 16-18
8 19-21
9 22-23
10 24-25

Ocjena za pismeni i praktini dio za parcijalne ispite iz pojedinanih modula je zajednika.

19

Napomena:
Na vjebama se vri kontinuirana provjera usvojenih znanja i prateih vjetina.
Na interaktivnoj nastavi vri se nenajavljeno testiranje samostalno usvojenog znanja
(jedanput u svakom od modula) na postavljeni upit. Pisani rad ocjenjuje se i ostaje u
portfoliju studenta kao dokument.
Parcijalni ispit iz predmeta obavlja se pismeno u formi eseja, uz obradu 2 histoloka
preparata i jednog elektronomikrografa.

OCJENA BROJ BODOVA OPIS OCJENE
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije

6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije

7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima

8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama

9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom

10(A) 95-100 izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama

Napomena: Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz u pojedinanom
modulu pristupa polaganju nepoloenog modula na zavrnom ispitu koji se organizuje
nakon zavrene dopunske nastave u ljetnom semestru.

6. Literatura

Obavezna:

1. Luis Carlos Junqueira i Jose Carneiro: OSNOVI HISTOLOGIJE. Prevod sa engleskog
jezika jedanaestog izdanja knjige Basic Histology. Izdava: Data status, 2005. Beograd.
2. Zakira Mornjakovi i saradnici: Praktikum-atlas CD histolokih preparata tkiva i organa.
Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet, Sarajevo, 2005.
3. Zakira Mornjakovi i saradnici: Praktikum za vjebe iz Histologije 1. Univerzitet u Sarajevu,
2011.
4. Zakira Mornjakovi i saradnici: Praktikum za vjebe iz Histologije 1. Univerzitet u Sarajevu,
2011.
5. Sadler T.W.: LANGMANOVA MEDICINSKA EMBRIOLOGIJA. Prijevod amerikog izdanja
knjige LANGMANS MEDICAL EMBRYOLOGY, 7th ed. Izdava: kolska knjiga, 1996.
Zagreb
Dopunska:
1. Selma Alielebi, Zakira Mornjakovi, Irfan uko: Osnove histoloke tehnike, Univerzitet
u Sarajevu, 2007.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
PRVI SEMESTAR
Sedmica 1.
Predavanje: UVODNO PREDAVANJE
Historijat, kadrovi i organizacija rada Instituta. Uvod u predmet.
Hijerarhijski model morfofunkcionalne organizacije ljudskog tijela.
Osnovni principi histolokih tehnika i metoda. Mjerni sistemi.
Vjebe: Histoloki laboratorij
1. oprema
2. demonstracija etapa izrade rutinskog histolokog preparata
2

2
20

3.
Sedmica 2.
Predavanje: PLAZMALEMA
Indirektni i direktni dokazi o postojanju plazmaleme i izgled na
elektronskom mikroskopu. Molekularna organizacija plazmaleme i
osnovni podaci o hemijskom sastavu. Matriks plazmaleme i njegove
funkcije. Integralni i periferni proteini.
Vjeba: Mikroskop i tehnike mikroskopiranja
1. okrugla stanica (SM)
2. piramidna stanica (SM)

2

2
Sedmica 3.
Predavanje: PLAZMALEMA
Funkcionalne karakteristike plazmaleme-Akveusni i jonski proteinski
kanali. Jonofori. Proteinski nosai: uniport, simport i antiport. Karbohidrati
biolokih membrana i njihov funkcionalni znaaj. Egzocitoza-
konstitutivna i regulirana. Endocitoza. Pinocitoza-tena faza i
receptorima posredovana faza. Klatrinske i neklatrinske obloene
vezikule. Fagocitoza. Transcelularni transport malih molekula i
transcitoza.
Vjeba: Plazmalema
1. stanina membrana (TEM)
2. mikrovili (TEM)
3. neutrofilni granulocit (SM: imerzija)

2

2
Sedmica 4.
Predavanje: ENDOSOMI, LIZOSOMI I PEROKSISOMI
ENDOSOMI: vizualizacija, tipizacija, struktura i funkcija. Uloga
endosoma u distribuciji pinocitozom unesenog materijala. LIZOSOMI:
granina membrana, pH i enzimski sastav lumena organele. Nain
identifikacije. Tipizacija, funkcija lizosoma i njeni poremeaji: inkluziona
celularna bolest. Peroksisomi.
Vjeba: Membranske organele
1. lizosom (TEM)
2. endosom (TEM)
3. peroksisom TEM)
4.
2

2
Sedmica 5.
Predavanje: ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI
Granulirani i agranulirani ER (SM, TEM i druge tehnike koje omoguuju
meusobnu diferencijaciju). Ribosomi i sinteza proteina. Ostale funkcije
RER-a: glikozilacija proteina, sinteza oligosaharida, modeliranje i
remodeliranje peptidnih molekula i sinteza fosfolipida. Funkcije SER-a.
1. granulirani i agranulirani endoplazmatski retikulum (TEM)
2. granulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno)
3. agranulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno)
4.
2

2
Sedmica 6.
Predavanje: GOLGI-JEV APARAT I SEKRETORNE VEZIKULE
Fotomikroskopska obiljeja. Ultrastruktura, cis, media i trans zona.
Komunikacija meu cisternama. Funkcija pojedinih zona. Uloga Cis- i
Trans Golgi Retikuluma kao distributivnog centra biosintetskog materijala
u celuli: mehanizam selekcije i segregacije materijala. Uloga Golgi-a u
nastajanju zrelih formi polipeptidnih hormona, neuropeptida i enkefalina.
Sekretorne vezikule.
1. Golgi-jev aparat (TEM)
2. ljezdana stanica (gl. thyreoidea SM i TEM)
3.
2

2
21

Sedmica 7.
Predavanje: MITOHONDRIJI
Mikroskopska diferencijacija. Ultrastruktura. Graa i funkcija vanjske
membrane, intermembranskog prostora i unutranje membrane.
Kardiolipin. Enzimi respiratornog lanca, ATP- sinteze i specifini
transportni proteini. Matriks mitohondrija. Enzimi matriksa i njihova
funkcija. Matriks granule. Mitohondrijalna DNA i druge nukleinske
kiseline. Sinteza proteina u mitohondrijama. Razmnoavanje
mitohondrija. Teorija porijekla mitohondrija. Mitohondrijalne bolesti.
1. mithondrij (TEM)
2. radni kardiomiocit (TEM)
3.
2

2
Sedmica 8.
Predavanje: CITOSOL I NJEGOVI SASTOJCI
Ope odlike i sastav. Osobitosti proteina sintetiziranih u citosolu. Proteini
stresnog odgovora. Receptori steroidnih hormona u citosolu. Dugovjeni
i kratkovjeni proteini, nain njihovog prepoznavanja i uloga proteolitine
mainerije citosola. Citoskelet. Aktinski filamenti: graa, distribucija,
funkcija s posebnim osvrtom na celularni korteks i mikrovile. Mikrotubuli.
Centrosom. Centriol i cilije: ultrastruktura i funkcija. Intermedijerni
filamenti, njihovi tipovi i medicinski znaaj. Pridrueni proteini s posebnim
osvrtom na kinezin i citoplazmatski dinein. Specifini sastojci citosola:
glikogen, masne kapljice i pigmenti
Vjeba: Citosol i njegovi sastojci
1. mast u citosolu
2. pigment u citosolu
3. aktinski filamenti (TEM)
4. mikrotubuli (TEM)
5. kinocilije (TEM)
6.
2

2
Sedmica 9.
Predavanje: NUKLEUS, IVOTNI CIKLUS CELULE, CELULARNE
VEZE
Svjetlosnomikroskopske karakteristike: broj, forma, nukleoplazmatski
indeks, sastojci i njihov afinitet za boje. Ultrastrukturne karakteristike:
nuklearni omota s osvrtom na porni kompleks, hromatin, nukleolus.
Celularni ciklus i starenje stanice s osvrtom na faktore rasta. Zonula
adherens, zonula occludens, desmosom i hemidesmosom, nexus i
celula-matriks veze
Vjeba: Nukleus i celularne veze
1. nukleus (SM-imerzija , TEM)
2. celularne veze (shema, TEM)
3.
2

2
Sedmica 10.
Predavanje: EPITELNO TKIVO
Definicija i klasifikacija tkiva. Jednostavni pokrovni epiteli: ploasti,
izoprizmatini, prizmatini. Sloeni pokrovni epiteli: ploasto slojeviti
epitel, epitel prelaznog tipa i pseudostratificirani prizmatini epitel.
ljezdano epitelno tkivo: morfofunkcionalne karakteristike ljezdanih
epitelnih stanica. ljezdani ciklus. Klasifikacija lijezda po obliku,
mehanizmu sekrecije, mjestu izbacivanja ljezdanog produkta i hemijskoj
prirodi sekreta.
Vjeba: Pokrovni i ljezdani epiteli
1. bazalna lamina (TEM)
2. jednoslojni ploasti epitel (SM)
3. jednoslojni cilindrini epitel (SM)
4. pseudostratificirani epitel (SM)
5. mnogoslojni ploasti neoroeni epitel (SM)
6. epitel prelaznog tipa (SM)
7. egzokrina lijezda - tubulusna, alveolarna (SM)
8.
2

2
Sedmica 11. Predavanje: VEZIVNO TKIVO 2
22

Uloga i klasifikacija. Mezenhim. Rijetko vezivno tkivo: morfoloke,
funkcionalne i ultrastrukturne osobine. Hemijski sastav i tipovi vlakana.
Celule rijetkog vezivnog tkiva: autohtone- fibrociti, fibroblasti, adipociti,
mezenhimne celule, histiociti, mastociti i celule doljaci - Ne, Eo, Ba
leukociti, limfociti i monociti. Morfoloke, funkcionalne i hemijske osobine
intercelularne supstance, njena mehanika i fizikohemijska svojstva.
Retikularno vezivno tkivo.Gusto vezivno tkivo.Elastino vezivno tkivo.
Sluzno vezivno tkivo. Masno tkivo: unilokularno i multilokularno.
Vjeba: Vezivna tkiva u uem smislu i s posebnim karakteristikama
1. mezenhim (SM)
2. retikularno vezivno tkivo (SM)
3. neformirano gusto vezivno tkivo (SM)
4. formirano gusto vezivno tkivo (SM)
5. unilokularno masno tkivo (SM)
6. fibroblast (TEM)
7.

2
Sedmica 12.
Predavanje: HRSKAVINO I KOTANO TKIVO
Hijalina, elastina i vlaknasta hrskavica. Ultrastrukturne, hemijske i
funkcionalne osobitosti hondrocita, intercelularne amorfne mase i vlakna.
Fizike osobine i rasprostranjenost hrskaviavog tkiva. Ishrana hrskavice
i njeno prenoenje transplantatima.
Kotano tkivo. Celule kotanog tkiva: morfoloke i funkcionalne osobitosti
osteociti, osteoblasti i osteoklasti. Intercelularna supstanca: vlakna
hemijski sastav, raspored i mehanika uloga; amorfna organska
supstanca sastav i porijeklo; anorganske materije- hemijski sastav i
mogunost supstitucije kalcijuma radioaktivnim metalima. Morfologija i
raspored kristala. Mreasto i lamelarno kotano tkivo. Kompaktno i
spongiozno kotano tkivo. Arhitektonika cjevastih i pljosnatih kostiju.
Periost: graa i uloga. Osteogeneza: intramembranska i endohondralna.
Uobliavanje kostiju. Mehanika i metabolika uloga kotanog tkiva
Vjeba: Potporno vezivno tkivo
1. hijalina hrskavica (SM)
2. elastina hrskavica (SM)
3. lamelarno kotano tkivo (SM)
4. endohondralno okotavanje (SM)
5. osteocit (TEM)
6.
2

2
Sedmica 13.
Predavanje: KRV I LIMFA, KOTANA SR
Krv: krvna plazma i uoblieni elementi krvi. Crvena krvna zrnca: oblik,
veliina, graa, hemijski sastav i uloga. Leukociti: granulociti- neutrofilni,
eozinofilni, bazofilni, agranulociti limfociti i monociti. Krvne ploice:
porijeklo i graa. Tinktorijalna i ultrastrukturna svojstva uoblienih
elemenata krvi.
Limfa: limfna plazma, celularni sastav limfe i njeno porijeklo.
Kotana sr. Lokalizacija i rasprostranjenost u zavisnosti od ivotne dobi.
Histoloka graa produktivne kotane sri. Razvoj uoblienih elemenata
krvi
Vjeba: krv i kotana sr
1. Razmaz periferne krvi (SM: imerzija)
limfocit (TEM)
neutrofilni granulocit (TEM)
eozinofilni granulocit (TEM)
trombocit (TEM )
2. Razmaz kotane sri (SM: imerzija)
3.
2

2
Sedmica 14.
Predavanje: MIINO TKIVO
Definicija i podjela miinog tkiva. Skeletno miino tkivo. Nastanak,
oblik i veliina poprenoprugastog miinog vlakna. Sarkolema,
sarkoplazma, nukleusi i miofibrili: svjetlosnomikroskopske i
2

23

elektronomikroskopske osobine. Hemijski sastav i molekularna
organizacija miofibrila. Mehanizam miine kontrakcije.
Srano miino tkivo. Radna muskulatura srca: morfoloka i
ultrastrukturna svojstva sranih miinih celula (kardiocita). Specifine
intercelularne veze. Miofibrili: slinosti i razlike u odnosu na skeletno
miino tkivo. Sprovodna i endokrina muskulatura srca: porijeklo, graa,
ultrastruktura, lokalizacija i uloga.
Glatko miino tkivo: oblik, veliina i graa glatke miine celule.
Specifinosti u grai i mehanizmu kontrakcije glatkog miinog tkiva
Vjeba: Miino tkivo
1. glatko miino tkivo (SM)
2. skeletno miino tkivo (SM, TEM)
3. srano miino tkivo (SM, TEM)
4. sprovodna muskulatura srca (SM)
5. endokrini kardiomiociti (TEM)
6.

2
Sedmica 15.
Predavanje: NERVNO TKIVO
Neuron: tipizacija i distribucija. Perikarion oblik, veliina, sastav.
Dendriti i aksoni izgled, sastav i funkcija. Ultrastrukturne i histohemijske
karakteristike neurona. Nervno vlakno i njegovi omotai- mijelinska i
Schwann-ova ovojnica, struktura i substruktura. Histofiziologija neurona.
Sinapse: tipovi i substruktura. Neuromuskularna ploa- motorna ploa.
Nervno potporno tkivo: morfologija, substruktura i funkcija ependimnih,
makroglijskih i mikroglijskih celula. Mehanizam i znaaj degeneracije i
regeneracije nervnog vlakna. Neuroglandularne celule.
Vjeba: Nervno tkivo
1. multipolarni neuron (SM)
2. pseudounipolarni neuron i amficiti (SM)
3. astrociti (TEM)
4. oligodendroglija (TEM)
5. mikroglija (TEM)
6. nervna vlakna (SM, TEM)
7.
2

2
Sedmica 16.
PARCIJALNI ISPIT 1
Ispit se polae pismeno: teoretski dio u formi eseja u trajanju od jednog
sata i praktikuma identinog trajanja.

2
Sedmica 17. i
18.
Dopunska nastava
U terminima redovnih vjebi izvriti e se nadoknada dopuna aktivnosti
iz segmenta praktine nastave.

DRUGI SEMESTAR
Sedmica 19.
Predavanje: MUKI SPOLNI ORGANI
Testis: ovojnice i parenhim. Sjemeni epitel: sjemene i Sertolijeve celule,
odjeli, ciklus i stadiji sjemenog epitela i njihova regulacija. Morfologija i
ultrastruktura spermatozoida. Tkivnovaskularni elementi intersticija
testisa s naglaskom na ultrastrukturu i funkciju Leydig-ovih celula. Graa
testisa djeaka. Histoloka struktura spermiofornih kanala.
Histofiziologija penisa, prostate i bulbouretralnih lijezda.
Vjeba:
1. testis (SM)
2. epididimis (SM)
3. penis (SM, demonstracioni preparat)
4. prostata (SM)
2

2
Sedmica 20.
Predavanje: ENSKI SPOLNI ORGANI
Ovarium. Histoloka organizacija i dobne razlike. Razvojne i regresivne
forme ovarijalnih folikula i utog tijela. Ovarijalni ciklus. Graa i funkcija
jajovoda, uterusa s akcentom na promjene tokom menstrualnog ciklusa,
vagine i vanjskih spolnih organa. Mlijena ljezda: djevojice, spolno
2

24

zrele ene, za vrijeme trudnoe i dojenja i nakon menopauze
Vjeba:
1. ovarijum (SM)
2. uterus (SM)
3. vagina (SM, demonstracioni preparat)
4. mlijena lijezda (SM)
5.
2
Sedmica 21.
Predavanje: Oplodnja. Trajanje trudnoe, razvojna razdoblja i
odreivanje dobi zametka. Brazdanje, blastocista, implantacija.
Formiranje i diferencijacija zametnih listia.Embrionalne i decidualne
ovojnice. Placenta: razvoj, graa i funkcija. Embrionalni mjehur. Blizanci.
Podjela, uzroci i tipizacija anomalija razvoja.
Vjeba:
1. placenta (SM); TEM i SEM (demonstraciono)
2. pupanik (SM, demonstracioni preparat)
3. fetus (makroskopski pregled)
4.
2

2
Sedmica 22.
Predavanje: HISTOLOGIJA PROBAVNOG SISTEMA
Usna upljina: usne, obrazi, meko i tvrdo nepce, jezik, zubi,
periodontium, gingiva. Gustativni korpuskuli. drijelo. Jednjak.
Stratifikacija, histoloka graa, ultrastruktura, inervacija, vaskularizacija i
histofiziologija segmenata digestivne cijevi eludac-analni kanal.
Vjeba:
1. usna (SM, demonstracioni preparat)
2. zub (SM)
3. razvoj zuba (SM)
4. jezik (SM)
5. jednjak (SM)
6.
2

2

Sedmica 23.
Predavanje: HISTOLOGIJA PROBAVNOG SISTEMA
Pljuvane lijezde parotis, submandibularis i sublingualis. Egzokrini i
endokrini pankreas- histoloka graa i ultrastruktura: acinusa, izvodnih
kanala i Langerhansovih otoka. Difuzni gastroenteropankreatini sistem.
Jetra: lobulus, portobilijarni prostor, hepatociti, Kupfferove celule, Itove
celule. Nutritivni i funkcionalni krvotok. Intrahepatini i ekstrahepatini
uni vodovi, uni mjehur.
Vjebe:
1. korpus (fundus) eluca (SM)
2. epitel eluca (TEM)
3. tanko crijevo-duodenum (SM)
4. kolon (SM)
5.
2

2

Sedmica 24.
Predavanje: EMBRIOLOGIJA PROBAVNOG SISTEMA
Razvoj usne upljine i njenih organa. Razvoj i diferencijacija probavne
cijevi.
Razvoj lijezda prikljuenih uz probavnu cijev i slezene.

Vjeba: lijezde prikljuene uz probavnu cijev

1. gl. parotis (SM)
2. gl. sublingualis (SM)
3. jetra (SM, TEM, SEM)
4. pankreas (SM)
5.
2

2
Sedmica 25.
Predavanje: HISTOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
Kapilarni krvni sudovi: kontinuirani, fenestrirani i sinusoidni kapilari.
Arterija elastinog i miinog tipa: graa i funkcija. Vene. Lokalne razlike
endotelnih celula. Srce: endokard, miokard, epikard. Histoloke
karakteristike sprovodnog sistema srca. Endokrini kardiomiociti.
2

25

Struktura limfnih sudova.
Vjeba:
1. arterija (SM):
elastina
miina
2. vena (SM)
3. kapilare (TEM)
4.

2
Sedmica 26.
Predavanje: EMBRIOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
Razvoj srca i krvnih ila. Embrionalni i fetalni krvotok.
Vjeba:
1. embrionalni i fetalni krvotok (shema)
2.
2

2
Sedmica 27.
Predavanje: HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA RESPIRATORNOG
SISTEMA
Nosna upljina, paranazalni sinusi, olfaktivna sluznica. Grkljan, dunik,
primarni bronhusi. Bronhalno stablo: arborizacija i histoloka graa.
Pluni renji. Plune alveole. Vaskularizacija i inervacija plua sa
osvrtom na barijeru krv-zrak. Obrambene strukture sistema. Pleura.
Razvoj respiratornog sistema.
Vjeba:
1. nosna upljina - olfaktivna sluznica (SM)
2. dunik (SM)
3. epiglotis (SM)
4. plua (SM, TEM, SEM)
5.
2

2

Sedmica 28.
Predavanje: HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA URINARNOG SISTEMA
Bubreg: kora i sr. Nefron: morfologija i topografija osnovnih sastavnih
dijelova. Bubreno tjelace. Ultrastruktura filtracione membrane. Sabirni
kanalii i papilarni duktusi. Jukstaglomerularni aparat: jukstaglomerularne
celule, macula densa i ekstraglomerularne mezangijalne celule.
Intersticijum bubrega. Vaskularizacija i inervacija bubrega. Kaliksi i pelvis
bubrega, ureter, vesika urinaria, uretra. Razvoj urinarnog sistema: Faze
razvoja bubrega: pronephros, mesonephros i metanephros. Kloaka i
njena diferencijacija. Razvoj urinofornih puteva.
Vjeba:
1. bubreg (SM)
2. filtraciona membrana (TEM)
3. ureter (SM)
4. mokrani mjehur (SM)
5.
2

2
Sedmica 29.
Predavanje: HISTOLOGIJA IMUNOG SISTEMA
Celule i tkiva imunog sistema. Organizacija limfatinih organa.
Migratorne i sesilne celule. Histoloka organizacija timusa, limfnog vora
i slezene. Sluznicama asocirano limfatino tkivo.
Vjeba:
1. tonzila palatina (SM)
2. limfni vor (SM)
3. slezena (SM)
4. timus (SM)
5.
2

2
Sedmica 30.
Predavanje: ENDOKRINI SISTEM
Strukturna tipizacija endokrinog tkiva. Hipofiza. Epifiza. Tiroidna lijezda.
Paratiroidna lijezda. Nadbubrena lijezda. Hormoni, regulacioni
mehanizmi sekretorne aktivnosti s kratkim prikazom klinike slike hiper i
hipofunkcionalnih stanja. Difuzni endokrini sistem: rasprostranjenost,
tipizacija, morfofunkcionalne osobitosti.
Vjeba:
1. hipofiza (SM)
2

2
26

2. titna lijezda (SM TEM)
3. paratitna lijezda (SM)
4. nadbubrena lijezda (SM)
5. enteroendokrina celula (TEM)
6.
Sedmica 31.
Predavanje: RAZVOJ ENDOKRINIH LIJEZDA I SPOLNOG SISTEMA
Razvoj hipofize, epifize, tiroidne lijezde, paratiroidne lijezde,
ultimobranhijalnog tijela, nadbubrega, timusa. Indiferentni stadij i spolna
diferencijacija tokom razvoja gonada, spolnih kanala i vanjskih spolnih
organa.
Vjeba:
1. endokrine lijezde fetusa (SM)
2. spolne lijezde fetusa (SM)
3.
2

2
Sedmica 32.
Predavanje: HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA
Veliki mozak: graa sive i bijele supstance s osvrtom na regionalne
razlike. Mali mozak: graa sive i bijele supstance. Medula spinalis:
graa sive i bijele supstance, regionalne histoloke razlike. Graa
ganglija, nerava i osjetnih tjelaaca. Modano kimene opne, horoidne
resice. Poeci i zavreci nerava. Morfogeneza i histogeneza nervne
cijevi. Nervni greben i njegova diferencijacija.
Vjeba:
1. cerebrum (SM)
2. cerebelum (SM)
3. medula spinalis (SM)
4. ganglion spinale (SM, demonstracioni preparat)
5. nervus spinalis (SM)
6. korpuskulum lamelozum (SM, demonstracioni preparat)
7. razvoj nervne cijevi (SM)
8.
2

2
Sedmica 33.
Predavanje: HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA KOE I ULA
Histoloke karakteristike koe sa derivatima, oka sa pomonim organima
i uha. Razvoj koe, oka i uha.
Vjeba:
1. koa i njeni derivati (SM)
2. retina (SM)
3. gl. lakrimalis (SM, demonstracioni preparat)
4. razvoj oka (SM, demonstracioni preparat)
5. Cortijev organ (SM, demonstracioni preparat)
6.
2

2

Sedmica 34.
ZAVRNI ISPIT
Zavrni ispit obuhvata polaganje Modula 2 i eventualno nepoloenog
Modula 1.

2/4
Sedmica
35., 36. i
37.
Dopunska nastava
U terminima redovnih vjebi izvriti e se nadoknada dopuna aktivnosti

Sedmica 38. POPRAVNI ISPIT 2/4

27

SILABUS PREDMETA: MEDICINSKA BIOHEMIJA
Code: SFS0103 Naslov predmeta: MEDICINSKA BIOHEMIJA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 9
Status: obavezni Sedmica: 15
Ukupno asova: 90
(60+30)
(60+30)
Odgovorni nastavnik: Doc. dr Radivoj Jadri

1.Ciljevi predmeta
Cilj je omoguiti studentu:
Sticanje dobre osnove za praenje nastave iz medicinskih i stomatolokih predmeta
Upoznavanje biomolekularnih konstituenata elija, njihove uloge i uea u metabolikim
procesima
Razumijevanje biohemijskih procesa koji se odvijaju u pojedinim tkivima i organima i uticaj
hormona na te procese
Razumijevanje mehanizama nastanka bolesti pri poremeaju navedenih procesa.
Upoznavanje sa osnovnim analitikim postupcima odreivanja konstituenata tjelesnih tenosti
zdrave osobe, kao i onih koji ukazuju na poremeaje

2.Svrha predmeta
Upoznavanje osnovnih metabolikih procesa, njihov znaaj za pojedine organe i tkiva, znaaj
kooperacije meu pojedinim tkivima, njihove metabolike kapacitete, sa svrhom razumijevanja
sloenih fiziolokih i patofiziolokih procesa u organizmu.

3. Ishodi uenja
Upoznavanje osnovnih metabolikih procesa, njihov znaaj za pojedine organe i tkiva, znaaj
kooperacije meu pojedinim tkivima, njihove metabolike kapacitete, sa svrhom razumijevanja
sloenih fiziolokih i patofiziolokih procesa u organizmu.
Medicinska biohemija podijeljena je prema bazinim aspektima, ulogama tjelesnih
konstituenata, metabolizmu nutrijenata i njihovom znaaju za organske sisteme i tkiva, na module:
1. Biohemija pljuvake
Ciljevi modula su:
Upoznavanje sa sadrajem i prometom vode i mineralnih soli u organizmu; osnove acidobazne
regulacije; promet i znaaj vode i anorganskih i organskih sastojaka pljuvake i varijacije u
sastavu; pH vrijednost pljuvake- faktori koji utiu na promjenu i regulacija;
2. Enzimi; stvaranje i pohrana metabolike energije
Ciljevi modula su:
Upoznavanje sa osobinama i klasifikacijom enzima; mehanizmima stvaranja i pohrane
metabolike energije
3. Metabolizam ugljenih hidrata
Ciljevi modula su:
upoznavanje sa ulogama i osobinama ugljenih hidrata, njihovim varenjem, metabolikim
procesima i energetskim bilansom
28

4. Metabolizam masti
Ciljevi modula su:
upoznavanje sa osobinama i ulogama masnih materija; prometom, stvaranjem i pohranom,
razgradnjom, i energetskim bilansom
5. Metabolizam proteina i aminokiselina
Ciljevi modula su:
upoznavanje sa karakteristikama aminokiselina, peptida i proteina; osnovnim metabolikim
procesima aminokiselina, proteina, neproteinskim derivatima duika, njihovom sudbinom u okviru
metabolizma te pohranom i energetskim vrijednostima, sa osvrtom na znaaj NPN spojeva.

6. Regulacijski mehanizmi i meusobni odnosi intermedijarnog metabolizma
Ciljevi modula su:
upoznavanje sa osnovama regulacijskih mehanizama metabolizma hranjivih materija u organizmu
ovjeka, te biohemijskim aspektima djelovanja hormona

7. Medicinsko-biohemijske specifinosti tkiva i organa oralne sredine
Ciljevi modula su:
upoznavanje sa biohemijskim karakteristikama tvrdih i mekih tkiva usta; upoznavanje sa
biohemijskim procesima koji se odvijaju pri razvoju dentalnog biofilma

Vjetine koje student treba znati, i praktino izvesti:
osnovne metode dokazivanja konstituenata tjelesnih tenosti (serum, pljuvaka, urin),
osnove fotometriranja i konstruiranje badarnog dijagrama
Vjetine koje student treba poznavati:
osnove rada u medicinsko-biohemijskom laboratoriju,
rad sa humanim materijalom
mjere opreznosti u laboratoriju,
Vjetine o kojima student treba imati informaciju:
dijagnostike metode sekundarnog i tercijarnog nivoa u biohemijskom laboratoriju
(elektroforeza, kliniko-biohemijsko ispitivanje urina)

usvojiti bazine aspekte medicinske biohemije
usvojiti temeljne principe znaaja metabolikih procesa i njihovih poremeaja
nunost primjene temeljnih metoda koje se najee koriste u biohemijskom laboratoriju
4. Metode uenja
Nastava predmeta Medicinska biohemija je u ukupnom fondu 90 sati, a izvoditi e se u obliku
predavanja i praktinih vjebi kako slijedi:
- predavanja ukupno 60 sata za sve studente
- praktine vjebe 3 sata sedmino, za ne vie od 10 studenata u grupi (ukupno 30 sati)

Kontinuirana provjera znanja vri se kroz: praktine vjebe i ispite iz teoretskih dijelova gradiva.
U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva odreeni broj bodova. Za svaki oblik provjere
znanja definisan je minimalan broj bodova koje student mora osvojiti.

Praktini dio: Vjebe e biti provedene po principu interaktivnog uenja. U terminu svake vjebe
iz medicinske biohemije bie provjereno poznavanje materije, uz mogunost da redovno
ovjerene/kolokvirane vjebe studenta oslobaaju obaveze polaganja praktinog dijela ispita.
Kontinuirana evaluacija praktikuma se obavlja u pet kolokvija, od kojih svaki nosi maximum 10
bodova. Kolokvij se smatra poloenim ako je kandidat postigao najmanje 6 bodova.
29

Nepoloeni kolokviji podrazumijevaju polaganje praktinog dijela ispita iz tih oblasti na zavrnom
ispitu, izborom jednog ispitnog pitanja iz svake od tih oblasti. Evaluacija praktinog dijela se
obavlja tako to se za svaku vjebu pojedinano ocjenjuje:
Zna opisati ispitivanu tvar ili zadati pojam 3 Z
1. Zna opisati ispitivanu tvar ili zadati pojam
2.Zna znaaj ispitivane tvari/zadatog pojma za organizam ovjeka
3.Zna neophodnu aparaturu, zna neophodni pribor, zna potrebne reagensa
4.Zna analitiki postupak
5.Zna uraditi praktino
6.Zna tumaiti rezultate i referentne vrijednosti
7.Zna tumaiti rezultate i referentne vrijednosti
Prve etiri stavke nose po 1,5 bodova, a posljednje dvije po dva (2) boda.
Teoretski dio
Parcijalni ispit I polae se nakon odsluanih modula: Biohemija pljuvake; Enzimi; stvaranje i
pohrana metabolike energije; Metabolizam ugljenih hidrata i Metabolizam masti (modul 1,
2, 3 i 4).
Parcijalni ispit II polae se u XV sedmici nastave, a nakon odsluanih preostalih nastavnih modula
(moduli 5, 6 i 7).
U terminu zavrnog odnosno popravnih ispita, koji se polau nakon otsluane kompletne nastave
iz Medicinske biohemije, student polae dijelove gradiva koje nije poloio u okviru kontinuirane
provjere znanja. Uslov za pristupanje polaganju zavrnog odnosno popravnih ispita je uredno
pohaanje nastave (ostvareno pravo na potpis). Uslov za polaganje teoretskog dijela ispita na
zavrnom odnosno popravnim ispitima je prethodno poloen kompletan praktini dio. Ukoliko
student na praktinom dijelu ispita poloi dio predvienih oblasti, poloeno mu se priznaje do
zavretka tekue kolske godine.

Bodovi koji se postiu na testu:
Parcijalni ispiti Min. Bodova Max. Bodova
Test 1 prvi dio gradiva 14 26
Test 2 drugi dio gradiva 11 24
Integralni test prvi + drugi dio gradiva 25 50

Test 1 Test 2

54-64% = 14 bodova 54-64% = 11 bodova
65-74% = 18 bodova 65-74% = 15 bodova
75-84% = 22 bodova 75-84% = 18 bodova
85-94% = 24 boda 85-94% = 22 boda
95-100% = 26 boda 95-100% = 24 boda

Test 1 i 2 sastoje se od po 50 pitanja. Test se smatra poloenim ako je student tano odgovorio na
najmanje 27 pitanja (54% tanih odgovora, obzirom da svaki taan odgovor nosi po 2%). Student
koji nije zadovoljio na odgovarajuem testu polae isti u redovnom ispitnom roku takoer pismeno.
U tom sluaju polae se nepoloeni dio, (prvi + drugi dio gradiva). Svaki poloeni segment
teoretskog dijela ispita se priznaje i vrijedi do zavretka tekue kolske godine.

Ukupni bodovi
Mn Mx
Praktikum bodovi 30 40
Ukupno 30 50
Mn Mx
Parcijalni ispit 1 14 26
Parcijalni ispit 2 11 24
Odnosno
Integralni test (prvi + drugi dio gradiva) 25 50
Ukupno Mn Mx
55 100
30

Zavrna ocjena predstavlja zbirnu ocjenu kontinuirane evaluacije znanja studenta tokom
nastavnog procesa:
Rezultati postignuti u praktinom radu
Rezultati testiranja teoretskog dijela
Da bi kandidat dobio zavrnu prolaznu ocjenu mora dobiti minimalan broj bodova i iz kontinuiranog
praenja nastave (poloenog praktikuma) i minimum iz teoretske provjere znanja (testovi).

Zavrne ocjene na osnovu prikupljenih bodova
>48
bodova
49-54 55-64 65-74 75-84 85-94 95-100
FX 5 (F) 6(E) 7(D) 8(C) 9(B) 10(A)

Napomena: Ukoliko student nije zadovoljan dobijenom ocjenom, ostvarenom ili u toku kontinuirane
provjere znanja ili na zavrnom/popravnim ispitima, ponitavanje ocjene podrazumijeva polaganje
gradiva kompletnog ispita (praktini i teortski dio).

6. Literatura
Obavezna literatura poglavlja iz:
M. Miholji i sar.: Biohemija, Svjetlost, Sarajevo, 1990. voda, soli, acido-bazna ravnotea,
enzimi
C. Smith, A. D. Marks, M. Lieberman: Marksove osnove medicinske biohemije Kliniki
pristup; Data status, Beograd, 2008. metabolizam, stvaranje i pohrana metabolike energije
Tatjana Todorovi: Oralna biohemija, igoja, Beograd, 2006. biohemija pljuvake i oralnih
struktura
M. Winterhalter-Jadri i suradnici: Praktikum iz medicinske biohemije, interna skripta

Dopunska literatura:
- Jovan Ani Osnovi medicinske biohemije; Nauka, Beograd, 1999.
- Jovan Ani: Oralna homeostaza, II izdanje; Nauka, Beograd, 2000.
- D. Koraevi i saradnici Biohemija; Savremena administracija, Beograd, 2003.
- Mira Winterhalter-Jadri i sur.: Medicinska biohemija organa i tkiva, skripta, 2007.
- David B. Ferguson: Oral Bioscience, Churchill Livingstone, Harcourt Publishers Limited, 1999

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: MEDICINSKA BIOHEMIJA
SEDMICA PREDAVANJA / VJEBE BROJ SATI
I
Predavanje: V o d a - koliina, raspodjela i uloge u organizmu. Promet
i regulacija prometa vode.
Predavanje: S o l i - raspodjela i uloge u organizmu; Katijoni i anijoni -
znaaj, raspodjela i uloge u organizmu; Elementi u tragovima
(oligoelementi)
2
2
II
Predavanje: Znaaj pH za organizam. Promjene pH (acidoza i
alkaloza). Regulacija pH - puferi i organski sistemi u regulaciji pH.
Predavanje: Sastav pljuvake; Glavna organska jedinjenja pljuvake:
proteini sa lubrikantnim svojstvima, digestivni proteini (enzimi), proteini
sa antimikrobnim svojstvima; ostale organske komponente: supstance
krvnih grupa, ugljeni hidrati, lipidi, amino kiseline, urea, sialin;
normalne varijacije u sastavu pljuvake.
2
2

3
31

Vjeba 1: Dokazivanje osmoze i difuzije; Bioloke metode odreivanja
osmotskog pritiska; Pripremanje fiziolokih rastvora
III
Predavanje: E n z i m i - Pojam biokatalizatora i enzimske reakcije.
Struktura enzima - aktivni i alosteriki centar, koenzimi. Uslovi i
mehanizam djelovanja enzima. Specifinost enzima. Inhibitori i
aktivatori enzimskih reakcija. Klasifikacija enzima; Izoenzimi
Predavanje: Oksidativna fosforilacija, stvaranje i pohrana metabolike
energije
Vjeba 2: Osnovi fotometrije; Dokazivanje i odreivanje hlorida
(fotometrija); Dokazivanje vezanih sulfata indikan (Obermajerova
reakcija); Ispitivanje kapaciteta organskih i neorganskih pufera krvne
plazme.
2
2

3
IV
Predavanje: Ugljeni hidrati biomedicinski znaaj i osnovni
predstavnici
Predavanje: Varenje i resorpcija ugljenih hidrata
Vjeba 3: Obojene reakcije na aminokiseline; Dokazivanje
hemoglobina po Kastle Mayer-u
2
2
3
V
Predavanje: Glikoliza tok, energetski bilans; glikogenoliza,
oksidativna dekarboksilacija piruvata
Predavanje: Glikoneogeneza, citratni ciklus, ciklus pentoza fosfata

Vjeba 4: Reverzibilno i irevezibilno taloenje protein; Dokazivanje i
odreivanje proteina u urinu; Odreivanje ukupnih proteina biuret
metodom (fotometrija).
2
2
3
VI
Predavanje: Masne materije osobine i uloge
Predavanje: Varenje i resorpcija masti
Vjeba 5: Dokazivanje i odreivanje koncentracije glukoze fotometrijski
GOD-PAP metodom
2
2
3
VII
Predavanje: Oksidacija masnih kiselina: alfa, beta i omega oksidacija;
oksidacija masnih kiselina sa neparnim brojem karbonovih atoma;
oksidacija nezasienih masnih kiselina
Predavanje: Anabolizam masti sinteza masnih kiselina i triglicerida;
Sinteza holesterola i unih kiselina; Sinteza i iskoritavanje ketonskih
tijela
Vjeba 6: Dokazivanje i odreivanje holesterola (fotometrija);
Dokazivanje unih kiselina; Odreivanje koncentracije triglicerida u
serumu.
2

2
3
VIII
Predavanje: Podjela aminokiselina i bioloki znaaj; bioloki znaajni
peptidi
2
2
32

Parcijalni ispit I
IX
Predavanje: Metabolizam duika varenje proteina i resorpcija
aminokiselina
Predavanje: Opti metabolizam aminokiselina; glikogene i ketogene
aminokiseline; sinteza uree
2
2
X
Predavanje: Posebni produkti koji nastaju iz metabolizma
aminokiselina
Predavanje: Hromoproteidi hemoglobin, mioglobin, citohromi
Vjeba 7: Odreivanje aktivnosti alfa amilaze po Wohlgemuth-u;
Dokazivanje aktivnosti i termolabilnosti ptijalina.
2
2
3
XI
Predavanje: Metabolizam hromoproteida; sinteza i razgradnja hema;
nastanak unih boja (icterus)
Predavanje: Nukleinske kiseline, struktura i genetska uloga; sinteza
proteina; regulacija ekspresije gena
Vjeba 8: Dokazivanje aktivnosti pepsina; Fermentativna hidroliza
uree; Dokazivanje hidrosolubilnih i liposolubilnih vitamina.
2
2
3
XII
Predavanje: Metabolizam nukleoproteida; purini i pirimidini; sinteza
mokrane kiseline
Predavanje: Regulacija metabolizma ugljenih hidrata, masti i proteina
Vjeba 9: Dokazivanje mlijene kiseline; dokazivanje acetonskih tijela
u urinu;Odreivanje koncentracije uree i kreatinina u serumu
(fotometrija)
2
2
3
XIII
Predavanje: Biohemijski aspekti djelovanja hormona
Predavanje: Biohemija zubnog plaka: tenost plaka; Metabolizam
zubnog plaka: nastajanje kiselih i alkalnih produkata u zubnom plaku.
Promjene pH zubnog plaka u toku uzimanja hrane; sinteza
polisaharida u zubnom plaku; ostali metaboliki znaajni procesi
zubnog plaka.
Vjeba 10: Dokazivanje i odreivanje unih boja (fotometrija);
Elektroforeza proteina krvne plazme i alfa amilaze u pljuvaki;
Kliniko-biohemijsko ispitivanje urina.
2
2

3
XIV
Predavanje: Ekstracelularni matriks (kolagen, elastin) karakteristike;
znaaj vitamin C; poremeaji u sintezi kolagena skorbut
Predavanje: Biohemijske karakteristike kosti; metabolizam vitamina D;
poremeaji kotanog tkiva rahitis i osteomalacija
2
2
XV
Predavanje: Biohemijske karakteristike tkiva zuba (cement, dentin i
caklina); Biohemijske karakteristike gingive.
2
2
33

Parcijalni ispit II

ef Katedre za medicinsku biohemiju:
Doc. dr Radivoj Jadri- specijalista medicinske biohemije

Predmetni nastavnici:
Doc. dr Sabaheta Hasi, specijalista medicinske biohemije
Doc. dr Emina Kiseljakovi, specijalista medicinske biohemije

Mjesto odravanja nastave: Predavanja:
Vjebe: Katedra za medicinsku biohemiju, praktikum

Vrijeme odravanja nastave: Predavanja:
Vjebe:

Asistenti:
Kabinet: Katedra za medicinsku biohemiju, Medicinski fakultet, Sarajevo, soba 15, 17 i 26
Konsultacije: Svakoga radnog dana od 12-14 sati
Telefon: + 387 33 66 59 49/lok. 135
E-mail: radivoj.jadric@mf.unsa.ba
sabaheta.hasic@mf.unsa.ba
emina.kiseljakovic@mf.unsa.ba
Web site: http://biohemija.mf.unsa.ba

VANO!!
Prisustvo na svim vidovima nastave je obavezno. Neopravdano odsustvovanje povlai
za sobom nemogunost ovjere semestra dobivanjem potpisa, i obavezu ponovnog
pohaanja kursa. Da bi se dobio potpis, i stekao uslov izlaska na zavrni ispit, odnosno
upisa ocjene, student mora potovati uvjete propisane Pravilima studija za Stomatoloki
fakultet u Sarajevu. Izostanci se moraju adekvatno opravdati. U sluaju bolesti pravdanje se
vri dokumentom nadlene ljekarske slube za rad sa studentima. U ostalim situacijama
student pravda izostanak odgovarajuom potvrdom (pristupanje ispitu iz drugog predmeta,
sudski poziv, itd.).
Potivanje akademskih naela: Varanje nee biti tolerirano! Minimum kazne za ovakvo
ponaanje bie dodjeljivanje 0 poena na odgovarajuem obliku provjere znanja. Ostale
sankcije zavisie od predvienih sankcija od strane nadlenih slubi fakulteta/univerziteta.
Plagijati su takoer pokuaj prevare. Svako nedozvoljeno koritenje literature, ili pri radu u
grupama viestrukog koritenja istog materijala imae za posljedicu umanjivanje ocjene iz
odgovorajueg oblika provjere znanja.

34

SILABUS PREDMETA: HUMANA GENETIKA I BIOLOGIJA STANICE

Odgovorni nastavnik: Prof.dr. Amira Redi

Opi podaci:

Studijski program Studij Stomatologije
Godina odravanja Prva
Semestar odravanja Prvi
Status predmeta Obavezni
Trajanje Jedan semestar
ECTS bodova: 4
Ukupno sati: 60

Ciljevi, zadaci i planirani ishod predmeta
U predmetu Humana genetika i biologija stanice studenti e se upoznati s temeljnim postavkama
savremene bioloke nauke ija su dostignua danas neophodna za razumijevanje, dijagnostiku i
terapiju bolesti kod ovjeka.

Studenti e upoznati osnove biologije stanice, molekularne biologije, razvojne biologije, genetike
sa posebnim naglaskom na vane molekularne mehanizme koji su sastavni uzroci razliitih
podruja bioloke znanosti relevantnih za medicinsku problematiku.

Okvirni sadraj predmeta
Studenti e upoznati organizaciju prokariotske i eukariotske stanice na razini ultrastrukture te na
molekularnoj razini kao i molekularne i stanine interakcije u viestaninom organizmu, temeljne
genetike mehanizme i posljedice njihove deregulacije (malformacije, rak). Upoznat e se
zakonitosti nasljeivanja, molekularna osnova mutacija, problematika nasljednih bolesti i
genetikog savjetovanja.

Genetika e se prouavati u kontekstu novih postignua u podruju molekularne biologije,
tehnologije rekombinantne DNK, genomike. Bit e predstavljen znaaj bazinih istraivanja za
ljudske nasljedne bolesti (kartiranje gena, dijagnostika, genska terapija, tkivno i stanino
inenjerstvo, terapijsko kloniranje). S molekularnog aspekta prouavat e se oplodnja i rani
embrionalni razvoj, te uticaj tetnih faktora na genom ovjeka. Nekoliko nastavnih jedinica bit e
posveeno nasljednim poremeajima orofacijalnih struktura.

Razvijanje opih kompetencija (znanja i vjetina)
Kroz predmet studenti e usvojiti teoretske osnove o biolokim procesima, te e usvojiti strunu
terminologiju neophodnu za kontinuirano praenje medicinske literature. Time e se pripremiti za
razumijevanje pretklinikih i klinikih predmeta koji slijede, te za kontinuirano praenje novih
trendova u biomedicini. Moi e rjeavati jednostavne zadatke iz klasine i molekularne genetike.

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja X
Grupni seminari X
Multimedija i globalna mrea X
Konsultacije X

Studenti e biti aktivno ukljueni u problemski orijentiranu nastavu sa ciljem razvijanja kritikog
razmiljanja i komunikacijskih diskusija kojima e se olakati usvajanje znanja o savremenoj
biolokoj nauci na samom predmetu kao i daljnja primjena steenog znanja tokom studija.

35

Nastava je organizirana u vidu predavanja i seminara povezanih jednom tematskom cjelinom. Na
predavanjima e se objasniti osnovne postavke koje e se razraivati preko seminara. Posebno e
se posvetiti panja individualnom radu zainteresiranih studenata u cilju boljeg razumjevanja
gradiva. Na seminarima e studenti raspravljati i rjeavati probleme/sluajeve i pripremati
prezentacije samostalno ili u timu. Studenti se ue logikom zakljuivanju i povezivanju nastavnih
jedinica ime steena znanja postaju jedinstvena cjelina i temelj za sticanje novih znanja.
Predavanja su obogaena video prezentacijama, diskusijom, traenjem najkorisnijih web adresa u
skladu sa najrelevantnijim bazama podataka.

Nain provjere znanja

Pohaanje nastave X
Aktivnost tokom nastave X
Seminarski rad X
Kontinuirana provjera znanja X
Pismeni ispit X

Obaveze studenata su redovno pohaanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studentima se
preporuuje da se teorijski pripreme, itajui i pregledavajui nastavni materijal, prije odravanja
same nastavne jedinice. Tokom cijelog semestra prati se rad i angairanje studenata, a zavrna
provjera znanja je na pismenom ispitu.

Obavezna literatura za studij i polaganje ispita
1. Redi A: Hromosomi i elijski ciklus Uvod u citogenetiku. Univerzitetska knjiga,
Sarajevo, 2001.
2. Dikli V., Kosanovi M., Duki S., Nikoli J: Biologija sa humanom genetikom. Medicinska
knjiga, Beograd, 1997.
3. Cooper GM i Hausman RE: elija - molekularni pristup. Medicinska naklada, Zagreb,
2004. (The Cell - a molecular approach, Washington D.C., ASM Press)

Dopunska literatura
1. Berberovi Lj.,oi B., Redi A: Vrijeme genetike. Institut za naunoistraivaki rad i
razvoj KCUS, Sarajevo, 2007.
2. Alberts B et all: Molecular Biology of the Cell, (odabrana poglavlja). Philadelphia, fourth
edition, Garland Publ. Co, 2002.
3. Griffiths AJF et all: An Introduction to Genetic Analysis. 8/e, W. H. Freeman&Co., 2005.

4. Gilbert SF: Developmental Biology. Sinauer, 7/e, 2003.

36

Nain polaganja ispita

Pismeni ispit (2 dijela) X
Seminarski rad X

Satnica i bodovanje

ECTS koeficijent optereenja studenta 4,5
Broj sedmica u semestru 15
Broj sati sedmino 4+0
Ukupan broj sati 60

Uslovi za prijavu ispita su uredno pohaanje predavanja i seminara.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA:HUMANA GENETIKA I BIOLOGIJA STANICE

PREDAVANJA:
Uvod u staninu i molekularnu biologiju; nastavni plan, literatura
Osnove stanine grae, evolucija stanice, hemijska struktura stanice
Metode prouavanja stanica (mikroskopija, stanine kulture, st.frakcioniranje)
Graa biolokih membrana
Transport materija kroz staninu membranu (transport mikro i makromolekula)
Stanine organele: Jedro, jedarce, centrioli, endoplazmatski retikulum, Golgijevo tijelo,
lizosomi, ribosomi, mitohondrije, citoskelet i stanino kretanje
Graa nukleinskih kiselina (DNK i RNK), vrste RNK, pojam genetikog koda
Genom i sekvencioniranje genoma
Genske mape
Organizacija hromosoma (morfoloka, hemijska, molekularna)
Centromerni i telomerni sistem
Normalni kariotip ovjeka, kariogram
Replikacija DNK
Nivoi sabijanja hromatina, povezanost strukture hromatina
Mitoza
Regulacija staninog ciklusa
Biologija reprodukcije mejoza kljuni trenutak crossing-over
Gametogeneza spermatogeneza, oogeneza
Oplodnja

I PARCIJALNI ISPIT

Primarno, sekundarno i postzigotno nerazdvajanje
Struktura eukariotskog gena, genske obitelji
Genska terapija
Uvod u humanu genetic
Poetak moderne genetike, organizacija nasljedne osnove karakteristike nasljednog
materijala
Transkripcija
Translacija
Genetika regulacija procesa biosinteze proteina
Aberacije hromosoma numerike i strukturne
Molekularna osnova mutacija
Genske mutacije; tipovi genskih mutacija; faktori uslovljavanja mutacija
Popravak oteenja DNK
Naini nasljeivanja genetikih bolesti zuba i orofacijalnih struktura
Mendelijansko i nemendelijansko nasljeivanje
37

Geni i alelogeni
Raspored gena i osobina, homozigoti heterozigot
Heredografija i analiza rodoslovlja
Genetiko savjetovanje za mendelske poremeaje
Monogenska svojstva: Nasljeivanje dominantnih osobina i patolokih stanja (primjeri)
Nasljeivanje recesivnih svojstava
Poligensko nasljeivanje aditivna poligenija
Nasljeivanje poligenih svojstava
Vezani geni
Multipli aleli nasljeivanje krvnih grupa
Nasljeivanje vezano za pol
Kliniki primjeri nasljeivanja monogenskih i poligenskih bolesti
Genetiko inenjerstvo principi genetikog inenjerstva
Oblici kloniranja etiki primjeri i naela
Tehnologija rekombinovane DNK, banke gena
Vektorski transfer gena
Biologija tumora i onkogenetika
Poremeaji regulacije staninog ciklusa i nastanak raka
Biologija tumora i onkogenetika
Poremeaji regulacije staninog ciklusa i nastanak raka

II PARCIJALNI ISPIT

ZAVRNI ISPIT

POPRAVNI ISPITNI ROK

SILABUS PREDMETA: MORFOLOGIJA ZUBA SA DENTALNOM
ANTROPOLOGIJOM

Code: SFS0105
Naslov predmeta:
MORFOLOGIJA ZUBA SA DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM
Status: obavezni
Ukupno sati: 45
(15+30)
Odgovorni nastavnik: Doc dr sc Amra Vukovi
Uslovi za pohaanje nastave: Uslovi za pohaanje nastave usklaeni sa Pravilima studiranja
za prvi ciklus studija na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa svim anatomskim, mikroanatomskim (histolokim) i
razvojnim (embriolokim) karakteristikama stalne i mlijene denticije ovjeka. Na ovaj nain
student moe povezivati oblik zuba sa funkcijama i razvojem stomatognatog sistema.

2. Svrha predmeta
Predmet Morfologija zuba sa dentalnom antropologijom 1 izuava anatomske karakteristike zuba
mlijene i stalne denticije ovjeka. Osim morfolokih detalja, predmet podrazumijeva i fizioloki
aspekt zuba, te histoloke i emrioloke karaketristike oralnih tkiva koje su vane za razumjevanje
buduih klinikih stomatolokih predmeta. U sklopu dentalne antropologije predmet prouava
filogenetski i ontogenetski razvoj zuba, te komparira zube savremenog ovjeka sa zubima drugih
kimenjaka.

3. Ishodi uenja
Po zavretku nastave student mora:
38

- savladati nomenklaturu i terminologiju koja se koristi u dentalnoj morfologiji i antropologiji.
- Imati znanje o morfolokim detaljima svih zuba stalne i mlijene denticije, moi prepoznati svaki
zub, te razumjeti funkcije stomatognatnog sistema.
- U potpunosti savladati histoloku grau zuba i potpornog aparata, kao i razumjeti mehanizme
nastanka razvojnih anomalija zuba

4. Metode uenja
- interaktivna predavanja
- praktine vjebe
- seminarski rad i kontinuirana provjera znanja
Svaki student 24 sata prije termina praktinih vjebi dostavlja elektronskim putem pristupni rad u
formi kratkog eseja, koji tretira problematiku koja ce obraivana na vjebama. Pristupni rad je
eliminacionog karaktera.

Seminarski rad ini 10% ukupne ocjene. Po okonanju semestra student moe osvojiti
maksimalno 100 bodova. Prema navedenom, skala ocjena je sljedea:
<55 bodova ocjena 5
55-64 bodova ocjena 6

Ispit se sastoji iz praktinog i teoretskog dijela.
Na praktinom dijelu ispita student ima zadatak da dijagnosticira, orjentira i pravilno oznai po FDI
sistemu jedan zub stalne i jedan zub mlijene denticije na ekstrahiranim prirodnim zubima.Zatim
na histolokom preparatu dijagnosticira zubno tkivo i/ili njegove karakteristike, te prepoznaje
razvojnu anomaliju zuba. Praktini dio ispita je eliminacionog karaktera. Ukoliko student poloi
praktini dio ispita stie pravo da pristupi teoretskom dijelu.
Teoretski dio ispita polae se pismeno, u formi testa koji se sastoji od 30 pitanja. Testovi se
sastavljaju za svaki ispitni rok, podijeljeni u grupe A i B. Poloenim ispitom smatra se svaki test
koji ima najmanje 60% tano odgovorenih pitanja. Zavrni ispit ini 40% ukupne ocjene.
Redovno prisustvo predavanjima nosi 25% ukupne ocjene.
Redovno prisustvo vjebama ini 25% ukupne ocjene.

6. Literatura:

Obavezna
1. Martinovi . Osnovi dentalne morfologije Magenta ZI Beograd,1997.
2. Hraste J. Dentalna morfologija, kolska knjiga Zagreb, 1981.
3. Kallay J. Dentalna antropologija. Zagreb, 1974.
4. Berkowitz BKB, Holland GR, Moxham BJ. Oral Anatomy, Histology and Embriology. Mosby,
St. Louis, 2002.
5. Popovi S, Radujkovi-Kuburovi G. Usna duplja histologija i embriologija. Medicinske
komunikacije, Beograd, 1996.

Dopunska:
1. Brand WR, Isselhard D. Anatomy of orofacial Structures. Mosby, St. Louis, 1994.
2. Wheeler R. An Atlas of Tooth Form. W.B.Saunders Comp., Philadelphia, 1969.
3. Woelfel J. Dental Anatomy. Baltimore, USA, 1997.
4. Gaperi D. i sar. Anatomija zob. Univerza v Ljubljani, Medicinska fakulteta, Ljubljana,
2002
5. Kelley MA, Larsen CS. Advances in Dental Anthropology. Wiley-Liss, New York, 1991.
6. Vojinovi O. i sar. Biologija zuba. Nauna knjiga, Beograd, 1986.
7. Gaperi D, Cvetko E, Jan J. Histoloki atlas zobnega organa. Medicinska fakulteta,
Ljubljana, 2000.
IZVEDBENI PLAN: MORFOLOGIJA ZUBA SA DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM
39

Broj
sati
Sedmica 1.
Predavanje: Uvodne napomene o predmetu; pojam i znaaj dentalne
morfologije, naroito u vezi sa klinikim radom.Zubni organ, grupe
zuba, funkcije zuba, zubni lukovi, denticije. Orjentacijske ravni u usnoj
upljini. Naini obiljeavanja zuba).
Vjebe: Uvodne napomene o predmetu i njegov znaaj za budui
kliniki rad. Opisi zubnog organa, grupe zuba, zubnih lukovi i denticije
Crtanje i gledanje modela.
Seminari:*

1

2
Sedmica 2.
Predavanje: Anatomski dijelovi zuba; nomenklatura zubnih povrina i
anatomskih detalja; Nomenklatura u dentalnoj antropologiji,
topografsko-anatomski znakovi zuba (znak ugla,luka i korijena
Vjebe: Pravila ugla, luka i korijena vjebe na modelu i prirodnim
zubima. Obiljeavanje zuba
Seminari:*

1

2
Sedmica 3.
Predavanje:; : Ope i pojedinane karakteristike stalnih sjekutia
Vjebe:. Crtanje i modeliranje gornjeg stalnog centralnog sjekutia.
Vjebe za raspoznavanje stalnih sjekutia na prirodnim zubima i
uoavanje morfolokih varijacija.
Seminari:*

1

2
Sedmica 4.
Predavanje: Ope i pojedinane karakteristike onjaka ;
Vjebe: Vjebe za raspoznavanje stalnih onjaka na prirodnim
ekstrahiranim zubima.
Seminari:*

1

2
Sedmica 5.
Predavanje:; Ope i pojedinane karakteristike pretkutnjaka
Vjebe: Prepoznavanje prvih i drugih gornjih i donjih pretkutnjaka u
kolekciji prirodnih ekstrahiranih zuba
Seminari:*

1

2
Sedmica 6.
Predavanje:. Ope karakteristike i pojedinani opisi prvog, drugog i
treeg gornjeg i donjeg kutnjaka.
Vjebe: Vjebe raspoznavanja na prirodnim zubima, i uoavanje
morfolokih varijacija stalnih molara
Seminari:*

1

2
Sedmica 7.
Predavanje:. Mlijena denticija: ope karakterisitke i pojedinani opisi
zuba mlijene denticije.
Vjebe: Vjebe raspoznavanja na prirodnim mlijenim zubima. Vjebe
na gipsanim soklama i edukacionim modelima prepoznavanja stalnih i
mlijenih zuba
Seminari:*

1

2
Sedmica 8.
Predavanje:. Morfologija zubnih lukova, kontaktne take, putovanje
zuba, kanalski sistemi zuba stalne denticije i znaaj za kliniki rad
Vjebe: Repetitorij prepoznavanja zuba stalne i mlijene denticije
Seminari:*

1
2
Sedmica 9.
Predavanje:. Uvod u dentalnu antropologiju i komparativna
odontografija.
Vjebe: Endodontski prostor na presjecima prirodnih ekstrahiranih
zuba, Komparacija morfologije zuba kod razliitih vrsta.
Seminari:*
1

2
Sedmica 10.
Predavanje: Histologija ektodoncijuma organuma dentale
Vjebe: Posmatranje i signatura histolokih preparata ektodoncija
1
2
40

Seminari:*

Sedmica 11.
Predavanje: Histologija endodoncijuma organuma dentale
Vjebe: Posmatranje i signatura histolokih preparata endodoncijuma
Seminari:*

1
2
Sedmica 12.
Predavanje:. Histologija parodoncijuma organuma dentale
Vjebe: Posmatranje i signatura histolokih preparata parodoncijuma
Seminari

1
2
Sedmica 13.
Predavanje: Embriologija organuma dentale (morfoloki i fizioloki
stadiji razvoja zuba)
Vjebe: Numerike anomalije zuba
Seminari:*

1
2
Sedmica 14.
Predavanje: Amelogeneza, dentinogeneza, pulpogeneze
Vjebe: Morfoloke i strukturne anomalije zuba u kolekciji prirodnih
ekstrahiranih zuba
Seminari:*

1

2
Sedmica 15.
Predavanje: Razvoj parodoncijuma, nicanje zuba, fizioloka smjena
zuba
Vjebe: Anomalije poloaja zuba, anomalije korijena
Seminari:*

1
2
Sedmica 16.
Zavrni ispit
Sedmica
17.-20.

* Izvedbenim planom planiran je jedan seminarski rad. Studenti e taj seminarski rad braniti
tokom semestra, u grupama od pet studenata, tokom izvoenja praktine nastave.

IZBORNI PREDMETI I SEMESTRA

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: ENGLESKI JEZIK I

Code: SFS0106 Naslov predmeta: ENGLESKI JEZIK I
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 6
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno sati: 60 (30+30)
Odgovorni nastavnik:
Uslovi za pohaanje nastave:

1. Ciljevi predmeta
Razumijevanje strunih tekstova iz podruja stomatologije s ciljem da studenti spoznaju da jezik
koji ue ima i drugu svrhu, a ne samo komunikacijsku. Na ovom stupnju koriste se izvorni tekstovi
iz stomatologije, saeci iz izbornika radova kongresa i skupova . Studenti se pripremaju za
samostalna izlaganja kao i za samostalno pisanje saetaka i naunih lanaka.

2.Svrha predmeta
41

Utvrivanje osnovnog vokabulara, utvrivanje i ponavljanje gramatikih struktura, usvajanje
izgovora engleskih rijei koje dolaze izravno iz latinskog ili grkog jezika, utvrivanje znaenja
sufiksa i prefiksa, diskusija o strunoj tematici, vjebanje pisanja saetaka i biografije.

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zakljuivanja i miljenja, razvijanje sposobnosti samostalnog
izraavanja kao i sposobnosti primjene steenog znanja.

Odgojni: postizanje komunikacije i interakcije, postizanje motivacije za govor na engleskom jeziku

3. Ishodi uenja
Studenti su osposobljeni za koritenje etiri jezine vjetine govor, sluanje, itanje i pisanje u
onim podrujima stomatolokih znanosti koje su predviene programom prve studijske godine.
Bez veih tekoa mogu:
- sudjelovati u usmenoj komunikaciji s kolegama studentima, stomatolozima , predavaima;
- odravati prezentacije vezane uz propisani nastavni sadraj;
- pratiti predavanja na engleskom jeziku i aktivno u njima sudjelovati;
- s razumijevanjem itati strunu literaturu, brzo pronalazei relevantne informacije u tekstu;
- sudjelovati u formalnoj i neformalnoj pismenoj komunikaciji, te sastavljati saetke i
izvetaje

4. Metode uenja
Predavanja, jezine vjebe.

Kontinuirana usmena i pismena provjera, testovi , rasprave, usmene prezentacije, portfolio
pismenih radova, zavrni pismeni rad.
6. Literatura
Obavezna:
1. STOMATOLOKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
English in Dentistry Lidija tefi

Dopunska:
1. Maher , C.J. (1995) International Medical Communication in English, Edinburgh University
Press, Edinburgh
2. Riley , D. (2000) Check your Vocabulary for Medicine, Peter Collin, Publishing Ltd,
Teddington
3. Pohl, A. (2002) Test Your Professional English Medical Peguin Books, Pearson
Education Limited, Harlow
4. The BMA Illustrated Medical Dictionary (2002) Dorling Kindersley Ltd., London
5. Tanay, V. (2003) Hrvatsko- engleski rjenik medicinskog nazivlja i englesko-hrvatski
rjenik medicinskog nazivlja s izgovorom, Medicinska naklada, Zagreb
6. Mominovi, V., Tanay. V., uri-Havelka, S. (1997) Medical English, Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Internet stranice:
http://bmj.bmjjournals.com
http://englishmed.com

42

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: UVOD U STOMATOLOGIJU SA
ETIKOM I HISTORIJOM

Code: SFS0107
Naslov predmeta:
UVOD U STOMATOLOGIJU SA ETIKOM I HISTORIJOM
Status: izborni
Ukupno sati: 45
(30+15)
Doc dr sc Amra Vukovi
Uslovi za pohaanje nastave: Uslovi za pohaanje nastave usklaeni sa Pravilima studiranja
za prvi ciklus studija na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
1. Ciljevi predmeta
- Upoznavanje studenta sa organizacijom studija na Stomatolokom fakultetu.
- Upoznavanje studenta sa historijom nastanka stomatoloke struke kroz dugi niz godina
- Upoznavanje studenata sa najpoznatijim imenima u stomatologiji
- Upoznavanje studenata sa etikim principima kojima se rukovodi stomatoloka struka

2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je upoznavanje sa nainom i organizacijom nastave na Stomatolokom
fakultetu,sticanje predodbe o historijskom putu razvoja stomatologije kao naune discipline te sa
etikim principima stomatoloke struke i posljedicama eventualnog nepridravanja istih.

3. Ishodi uenja
Po zavretku nastave studenti moraju:
- Imati realnu predodbu o samom studiju i o svom buduem zanimanju.
- Poznavati utjecaj osnovnih znaajki pojedinih istorijskih perioda na razvoj stomatoloke struke
- Poznavati razvojni put medicine i stomatologije u Bosni i Hercegovini.
- Shvatiti znaaj etike komponente njihovog budueg zanimanja.
- Ovladati etikim principima vanim za njihovu buduu struku.
- Poznavati i u potpunosti razumjeti znaaj rjeavanja etikih dilema u svakodnevnoj praksi.
- Uvaavati deontoloke principe.
- Biti sposobni da primjenjuju etike i deontoloke principe u svakodnevnoj praksi.

4. Metode uenja
- Interaktivna predavanja
- Vjebe
- Seminarski rad

Ispit se polae pismeno, u formi testa koji sadri 15 pitanja. Za prolaznu ocjenu potrebno je da
60% odgovora budu tani. Za svaki ispitni rok sastavljaju se novi testovi, podijeljeni u grupe A, B, i
C. Zavrni ispit predstavlja 50% konane ocjene.
Redovno prisustvo na predavanjima ini 20% konane ocjene. Redovno prisustvo na vjebama
ini 20% konane ocjene.
Seminarski rad ini 10% konane ocjene.
Po okonanju semestra student moe osvojiti maksimalno 100 bodova. Prema navedenom, skala
ocjena je sljedea:

<55 bodova ocjena 5

43

6. Literatura

Obavezna:
1. Omani A. Uvod u medicinu sa medicinskom deontologijom. TKP ahinpai, Sarajevo, 1997.
2. Gavrilovi V. Uvod u stomatologiju. Medicinska knjiga, Zagreb-Beograd, 1982.
3. Gavrilovi V. Istorija stomatologije. Medicinska knjiga Beograd-Zagreb, 1969

Dopunska:
1. atovi S, Kendi S. Uvod u medicinu, historijski razvoj medicine, medicinska etika. Medicinski
fakultet, Sarajevo, 1999.
2.Ring ME. Dentistry an illustrated history. Abradale Press, 1985.

IZVEDBENI PLAN IZBORNOG PREDMETA:UVOD U STOMATOLOGIJU SA ETIKOM I
HISTORIJOM
Broj
sati
Sedmica 1.
Predavanje: Uvodne napomene o predmetu ;Definicija stomatologije i
njen poloaj unutar medicine i drutva. Znaaj poznavanja historije
stomatologije: Prethistorijsko doba; Izvori za prouavanje i najraniji
dokazi o dentalnim intervencijama.
Vjebe: Motivacija za studij. Nain organizacije stomatolokog studija
(nastavni, nauno-istraivaki i struni rad).
Seminari:*

2

1
Sedmica 2.
Predavanje: Medicina Starih naroda: Mezopotamija, Stari Jevreji,
Egipat, Feniani
Vjebe: Upute za pisanje seminarskog rada, pretraivanje referentnih
izvora podataka i selekcija informacija
Seminari:*

2

1

Sedmica 3.
Predavanje Medicina Antikih naroda: Grka, Rim, Etrurci; : Medicina
Orjentalnih naroda: Kina, Japan, Hindusi
Vjebe: Paloeoodontologija, pisanje paloeodontolokog nalaza
Seminari:*

2
1
Sedmica 4.
Predavanje: Srednji vijek: samostanska i skolastika medicina ;
Arapska medicina
Vjebe: Uticaj samostanske i arapske medicine na razvoj medicine i
stomatologije u BiH i regionu
Seminari:*

2

1

Sedmica 5.
Predavanje: Medicina i stomatologija u periodu renesanse i baroka;
Stomatologija u doba racionalizma i u industrijsko doba
Vjebe: Historijski pregled razvoja stomatoloke opreme i
instrumentarija.
Seminari:*

2

1
Sedmica 6.
Predavanje: Historijski razvoj medicine i stomatologije u Bosni i
Hercegovini.
Vjebe:
Seminari:*

2

1

Sedmica 7.
Predavanje: Historijski razvoj strukvnih organizacija i publikacija u
stomatologiji; Strukovna udruenja, dravna i meunarodna (US FBiH,
KL/DSFBiH, WHO, FDI, BaSS, WMA, IDEALS...)
Vjebe: Arhiva publikacija

2

1
44

Seminari:*

Sedmica 8.
Predavanje. Organizacija stomatoloke zatite (primarna, sekundarna i
tercijarna).
Vjebe: Pristup informacijama i njihovo koritenje u savladavanju
gradiva te u smislu obrazovne, klinike, naune i praktine primjene.
Savremeni asopisi, publikacije, baze podataka.
Seminari:*

2

1

Sedmica 9.
Predavanje: Poslovi i zadaci doktora stomatologije smjernice u
edukaciji i osnovne kompetencije budueg doktora stomatologije.
Interdisciplinarna saradnja u oblasti dijagnostike i terapije oralnih
bolesti. Struno usavravanje stomatologa i specijalistike oblasti u
stomatologiji.
Vjebe: Posjeta stomatolokoj ordinaciji i upoznavanje s radnim
mjestom doktora stomatologije
Seminari:*

2

1
Sedmica 10.
Predavanje: Medicinska etika i bioetika, medicinska deontologija - opi
pojmovi i razvoj kroz historiju,Kodeksi lijenike etike. Osnovna (naelo
autonomnosti, nekodiljivosti, dobroinstva i pravednosti) i izvedena
naela (istinitost, vjernost, privatnost i povjerenje) medicinske etike
Vjebe: Lijenike zakletve - Hipokratova zakletva i enevska
formulacija Hipokratove zakletve, zakletva F. Nightingale.
Seminari:*

2

1

Sedmica 11.
Predavanje:. Osnovni etiki principi odnosa ljekar-pacijent.
Poznavanje prava pacijenta na informiranje, autonomiju, povjerljivost,
najvii nivo stomatoloke pomoi. Nain komunikacije ljekar-pacijent
Etiki stav doktora stomatologije prema pojedinim vrstama pacijenata
(psihijatrijski bolesnici, hendikepirane osobe, dijete, gerijatrijski
pacijent,...). Pristanak pacijenta na lijeenje (informirani, pismeni,
pretpostavljeni konkludentni).
Vjebe: Praktini rad s obrascima za informirani pristanak
Seminari:*

2

1
Sedmica 12.
Predavanje: Etiki stav lijenika prema pacijentu, prema kolegama,
lanovima stomatolokog tima, prema samome sebi, prema, drutvenoj
zajednici i obitelji oboljelog.Velika medicinska etika pitanja savremene
medicine. Lijenika tajna neovlateno odavanje lijenike tajne,
krivina odgovornost lijenika
Vjebe: Naini zatite informacija od neovlatenog koritenja
Seminari:*

2

1

Sedmica 13.
Predavanje:. Eksperiment na ovjeku (terapijski, bioloki). Helsinka
deklaracija. Dobra klinika praksa etiki i nauni standard klinikih
ispitivanja. Dobrovoljni pristanak informiranog pacijenta. Odgovornost
istraivaa. Nezavisni etiki komitet, njegov sastav i zadaci
Vjebe: Nauni i ekserimentalni rad u stomatolokoj ordinaciji
Seminari:*

2

1

Sedmica 14.
Predavanje: Medicinsko pravo pozitivni aspekti medicinskog prava.
Moralni lik ljekara, etiki stav ljekara prema samom sebi, svom pozivu i
drutvu. Jatrogenija i jatrogene bolesti i povrede. Greke u medicini i
stomatologiji problem nesavjesnog lijeenja
Vjebe: Vitium artis u stomatolokoj praksi
Seminari:*

2

1
45

Sedmica 15.
Predavanje: Etike dileme u svakodnevnoj stomatolokoj praksi
(lokalna anestezija, izvoenje nepotrebnih tretmana, uskraivanje
tretmana,...). Etiki problemi privatne stomatoloke prakse (etiki
aspekt profita, samoreklamiranja, poslovne konkurencije, dvojnog
rada). Etiki problemi u zdravstvenoj ustanovi, kontrola rada u
zdravstvu.
Vjebe: Diskusija primjera iz prakse
Seminari:*

2

1
Sedmica 16. Zavrni ispit

Sedmica
17.-20.

*Izvedbenim planom planiran je jedan seminarski rad. Studenti e taj seminarski rad braniti
tokom semestra, u grupama od pet do deset studenata u terminima po dogovoru sa
predmetnim nastavnikom i asistentima.

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: HIGIJENA I SOCIJALNA MEDICINA
(HIGIJENA)
Code: SFS0108
Naslov predmeta: HIGIJENA I SOCIJALNA MEDICINA
(Higijena)
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 6 (3+3)
Status: izborni

Sedmica: 8 Ukupno asova: 22,5
Odgovorni nastavnik : Doc.dr. Amra atovi

1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je da se studenti osposobe za promatranje zdravlja pojedinca i populacije u ovisnosti
od ukupnih uticaja faktora sredine.

2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student stekne bazina znanja o procjeni tetnih zdravstvenih uticaja
okolinskih faktora, kao i o procjeni rezultata praenja okoline ta ga tako osposobiti za
multidisciplinarni pristup u rjeavanju sloenih problema vezanih za uslove ivota.

3. Ishodi uenja
Modul 1. Sutinski ekoloki problemi
Cilj modula je upoznavanje sa najznaajnijim ekolokim problemima, kao to su oneienje
atmosfere i prisustvo staklenikih plinova, globalno zagrijavanje i uticaj na zdravlje.

Modul 2. Zdravstveni uinci fizikalnih faktora
Cilj modula je osposobljavanje za procjenu ugroenosti zdravlja pod uticajem fizikalnih faktora i
usvajanje terapijskih prioriteta pri zbrinjavanju pacijenata s oteenjima nastalim uticajem fizikalnih
faktora.

Modul 3. Komunalno higijenski problemi
Cilj modula je sticanje osnovnih znanja o zdravstvenim uincima oneienja vode, stanovanju i
zdravlju.

Modul 4. Prehrana i zdravlje
Cilj modula je upoznavanje sa javnozdravstvenim znaajem prehrane.
46

Vjetine koje student treba poznavati
Mjerenja fizilalnih faktora i interpretacija rezultata
Primjena metoda za utvrivanje stanja uhranjenosti
Procjena ivotnih i radnih uslova u naseljima

Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti sljedee stavove:
Kritino prosuivati uticaje pojedinih faktora vanjske sredine
Poznavanje metodologije izbora u rjeavanju osnovnih higijensko-komunalnih problema
Uzimanje uea u interdisciplinarnom radu na sanaciji ili eliminaciji nepovoljnog faktora
okoline

4. Metode ucenja
Nastava se izvodi u ukupnom fondu od 24 sati i to:
- predavanja (8 sati)
- vjebe (16 sati)
U okviru predvienog broja sati, odrat e se i oblici kontinuirane provjere znanja (kratki
testovi/kvizovi).

Ocjenjivanje sadri sljedee elemente:

Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata kratke kvizove i provjeru savladanih vjetina.
Studenti e imati kratke testove / kvizove (6 kvizova) - svaki kviz ima 5 pitanja sa 3-5 odgovora.
Maksimalni broj bodova koji student moe osvojiti kroz ovaj tip provjere znanja je 5, a minimalan 3
boda.

Zavrni ispit
Zavrni ispit ini praktini dio ispita i pisani test.

Praktini dio zavrnog ispita
Praktini dio zavrnog ispita podrazumijeva procjenu usvojenih vjetina odraenih kroz module 1,
2, 3 i 4. Evaluacija usvojenih vjetina se vri kroz ispunjenje zadataka prethodno definiranih u listi
provjere (check list). Svaki zadatak nosi odreeni broj bodova. Maksimalan broj osvojenih bodova
je 20. Da bi se praktini ispit smatrao poloenim, student mora osvojiti minimalno 12 bodova, pri
emu se osvojeni broj bodova dodaje ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.

Pismeni dio zavrnog ispita
Pismeni dio zavrnog ispita je test sa 10 pitanja, kojima e se ispitati znanja usvojena kroz module
1, 2, 3 i 4. Svaki taan odgovor nosi 5 bodova, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit smatrao
poloenim, potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje konana ocjena.

Formiranje konane ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konanu
ocjenu kako slijedi:
10(A) broj bodova 95-100
9(B) broj bodova 85-94
8(C) broj bodova 75-84
7(D) broj bodova 65-74
6(E) broj bodova 60-64
5(F, FX) broj bodova 59
47

6. Literatura

Obavezna:
- atovi, S., Kendi, S., atovi, A.: Higijena, Biha, 2004.

Proirena:
- Kristoforovi-Ili, M.: Higijena sa medicinskom ekologijom. Ortomedics, Novi Sad, 2003.

Dopunska:
- BMJ Publishing Group Ltd

IZVEDBENI PLAN IZBORNOG PREDMETA: HIGIJENA I SOCIJALNA MEDICINA (HIGIJENA)
Broj
sati

Sedmica 1.
Predavanje:
Pojmovi i definicije iz oblasti ivotne sredine
Vjebe:
Fizikalni faktori koji djeluju posredstvom mehanizama termoregulacije

1

2

Sedmica 2.
Predavanje:
Klima i uticaj na zdravlje
Vjebe:
Mjerenja fizikalnih faktora

1

2

Sedmica 3.
Predavanje:
Aerozagaenje
Vjebe:
Polutanti u vazdunoj sredini

1

2

Sedmica 4.
Predavanje:
Radijacija
Vjebe:
Odreivanje osvijetljenosti

1

2

Sedmica 5.
Predavanje:
Komunalna higijena
Vjebe:
Ispitivanje buke i vibracija

1

2

Sedmica 6.
Predavanje:
Higijenska ispravnost vode za pie
Vjebe:
Metode kondicioniranja vode za pie

1

2

Sedmica 7.
Predavanje:
Higijena ishrane
Vjebe:
Ispitivanje ishrane i stanja uhranjenosti

1

2

Sedmica 8.
Predavanje:
Bolesti neadekvatne i deficitarne ishrane
Vjebe:
Zdravstvena ispravnost predmeta opte upotrebe

1

2

48

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: SOCIJALNA MEDICINA I HIGIJENA
(SOCIJALNA MEDICINA)
Code: SFS0108
Naslov predmeta: HIGIJENA I SOCIJALNA MEDICINA
(Socijalna medicina)

Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 6 (3+3)
Status: izborni Sedmica: 7,5 Ukupno asova: 22,5
Odgovorni nastavnik : Prof.dr. Dragana Niki

1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je da pomogne studentima da steknu bazina znanja o utjecaju socijalno
medicinskih faktora na zdravlje i bolest te nainu organiziranja i funkcioniranja zdravstvenog
sistema i zdravstvene zatite.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student usvoji socijalno medicinski pristup posmatranja i istraivanja to e
pomoi uspjenijoj praksi doktora stomatologije u unapreenju zdravstvene zatite stanovnitva.
3.Ishodi uenja
Kroz nastavu predmeta Socijalna medicina student e usvojiti slijedea znanja:

Modul 1. Zdravlje i determinante zdravlja
Cilj modula je shvatanje socijalne medicine kao zdravstvene discipline, koja istie znaaj zdravlja
pojedinca i drutva, upoznaje modele zdravlja, definie osnovne determinante zdravlja i rizino
zdravstveno ponaanje pojedinca i sticanje znanja i vjetina za provoenje promocije zdravlja,
prevencije bolesti i zdravstvenog odgoja.

Modul 2. Stanovnitvo i njegove socijalno medicinske karakteristike sa socijalno
medicinskim pristupom rjeavanju osnovnih zdravstvenih problema u stanovnitvu
Cilj modula je shvatanje vanosti socijalno medicinskog pristupa u rjeavanju osnovnih problema
pojedinca, primarnih zajednica i populacionih grupa uz podrku osnovnih informacija o zdravlju i
bolesti i izrada programa stomatoloke zatite

Modul 3. Zdravstveni sistem, resursi, organizacija i upravljanje, sa osvrtom na
stomatoloku zatitu
Cilj modula je sticanje bazinih znanja o karakteristikama, organizaciji i upravljanju zdravstvenim
sistemom i potrebnim zdravstvenim resursima za funkcioniranje; sticanje osnovnih znanja o
nainima finansiranja zdravstvene zatite, nainu plaanja zdravstvenih usluga, te cijeni kotanja
zdravlja i bolesti; evaluaciju i kontrolu kvaliteta u stomatolokoj zatiti

Vjetine koje student treba poznavati
1. kritika upotreba indikatora
2. sagledavanje problematike nezdravog naina ivota
3. ocjena meufunkcionisanja podsistema u sistemu zdravstva
4. direktni i indirektni trokovi zdravlja i bolesti
5. koritenje metoda i sredstava za unapreenje zdravlja

1.Najvaniji zadatak stomatologa je odravanje i unapreenje
oralnog zdravlja pojedinca i zajednice
2. Individualno oralno zdravlje je preduslov opeg zdravlja
3. Zdravlje i bolest su ekonomske kategorije
4. Zdravlje je drutvena kategorija
5. Dobro organiziran zdravstveni sistem je jedan od preduslova dobre stomatoloke zatite
jedne zemlje

49

4. Metode uenja
Nastava se izvodi :
Predavanja za sve studente (7,5 sati predavanja) sa njihovim aktivnim ueem ( tip kratkih
testova / kvizova sa 5 pitanja, ukupno 5 testova)
Vjebe ( 15 sati vjebi) individualnog tipa zasnovane na primjerima iz prakse i problemski
orijentirane.
Konsultacije pred zavrni ispit.

5.Metode procjene znanja
Ocjenjivanje sadri slijedee elemente:
Kratki testovi / kvizovi nose 10 bodova, minimalno 6 boda,
vjebe: maksimalni broj bodova 20, minimalni broj bodova 11 Parcijalni ispit je u pisanoj formi
i sadri praktini zadatak, MCQ i esejska pitanja koji nosi maksimalno 70, minimalno 38 bodova.
Zavrni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu ili nisu zadovoljni ocjenom.

Broj ukupno osvojenih bodova prevodi se u konanu ocjenu:

ocjena opis osjene broj bodova
10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama 95-100
9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom 94-85
8 (C) prosjean, sa primjetnim grekama 75-84
7 (D) openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima 74-65
6 (E) zadovoljava minimalne kriterije 55-64
5 (F, FX ) ne zadovoljava minimalne kriterije < 55
5 ( FX ) ne zadovoljava minimalne kriterije < 50
6. Literatura

Obavezna:
- Niki D. Kurspahi Muji A. Praktikum iz socijalne medicine sa teorijskim osnovama.
Univerzitet u Sarajevu. Medicinski fakultet Sarajevo,2007.

Proirena:
- Jaki . i saradnici. Socijalna medicina. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2000.
- Cuci V. i saradnici. Socijalna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu, Beograd, 2002.

Dopunska:
- Izvjetaji Svjetske zdravstvene organizacije iz oblasti socijalne medicine i organizacije
zdravstvene zatite
7. Napomena
Predavanja i vjebe su obavezni.
Socijalna medicina je dio predmeta Socijalna medicina i Higijena. Nema uslova za izlazak na
zavrni ispit iz socijalne medicine. Zakljuna ocjena iz predmeta Socijalna medicina i Higijena je
srednja vrijednost pojedinanih ocjena

IZVEDBENI PLAN IZBORNOG PREDMETA: HIGIJENA I SOCIJALNA MEDICINA (SOCIJALNA
MEDICINA)
Broj
asova

Sedmica 1.
Predavanje: Socijalna medicina i njen znaaj, poimanje zdravlja,
determinante zdravlja, rizino zdravstveno ponaanje,veliki riziko
faktori bitni za oralno zdravlje
Vjeba: Zdravstveno ponaanje anketiranje zdravih pojedinaca u
odnosu na rizino zdravstveno ponaanje stil ivota

1

2

50

Sedmica 2.
Predavanje: Unapreenje zdravlja - definicija, koncept, principi i
praksa promocije zdravlja; Zdravstveni odgoj - definicija, koncept,
principi i praksa zdravstvenog odgoja u stomatologiji; motivacija,
metode i sredstva u stomatologiji
Vjeba: Razrada elemenata za izradu jednog zdravstveno-
odgojnog sredstva sa temom oralno zdravlje

1

2

Sedmica 3.
Predavanje: Stanovnitvo i njegove socijalno medicinske
karakteristike; zdravlje i oralno zdravlje stanovnitva u FBiH i svijetu;
Socijalno medicinski pristup rjeavanju vodeih problema u oralnom
zdravlju; indikatori zdravlja opi i u stomatologiji
Vjeba: Socijalnomedicinske determinate u oblasti oralnog zdravlja,
anketa porodice

1

2

Sedmica 4.
Predavanje: Uvod u zdravstveni sistem i njegovu organizaciju,
karakteristike zdravstvenog sistema i principi njegove organizacije,
nivoi zatite i organizacija stomatoloke zatite.
Vjeba : Analiza dobijenjih rezultata anketiranjem porodica

1

2

Sedmica 5.
Predavanje: Konstrukcija zdravstvenog sistema,
zdravstveni profesionalaci - obrazovanje i usavravanje;
zdravstvene ustanove - institucionalizacija zdravlja;
osnove menadmenta u zdravstvu.
Vjeba: Mrea zdravstvenih ustanova na podruju opine

1

2

Sedmica 6.
Predavanje: Ekonomski aspekti zdravlja i bolesti,
modeli finansiranja zdravstvene zatite, naini plaanja zdravstvenih
usluga u zdravstvu, posebno u stomatologiji
vjeba: Izdvojena sredstva za zdravstvenu zatitu po korisniku u
FBIH

1

2

Sedmica 7.
Predavanje: Legislativa u zdravstvu; funkcije drave u
zdravstvenoj zatiti, evaluacija i kontrola kvaliteta u stomatologiji
Vjeba: Prikaz sluaja o nepotivanju zakonske regulative u FBIH

1
2

Sedmica 8.
Predavanje: Meunarodni sistemi u zatiti zdravlja
Vjeba: rekapitulacija uraenih vjebi
Parcijalni ispit

1
1

Sedmica 16

Zavrni ispit

Sedmica17-20.

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

51

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: INFORMATIKA
Code:SFS0109 Naslov predmeta: INFORMATIKA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 6
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno asova: 45

Teme predavanja:
1. Kompjuteri, Internet, i mrene osnove
2. Kompjuterska industrija
3. Kompjutreski hardver
4. Kompjuterski softver
5. Upravljanje datotekama, zatita od virusa, i bekap
6. Internet i LAN tehnlogija
7. Web stranice i E-trgovina
8. Baze podataka
9. Algoritmi, Programski jezici i Kompjutersko programiranje
10. Informacioni sistemi
11. Analiza i dizajn informacionih sistema
12. Moodeliranje informacionih sistema
13. Arhitektura informacionih sistema
14. Kvalitet informacionog sistema
15. Strateko uprvaljanje informacionim sistemom

Teme vjebi:
1. WINDOWS Operativni sistem osnove
2. WINDOWS Operativni sistem (Utility programi)
3. MS Word (formatiranje tekst)
4. MS Word (kreiranje dokumenata za razliite namjene)
5. MS Word (grafika)
6. MS Word (tabele)
7. MS Excell i MS Word
8. MS Excell (tabele)
9. MS Excell (kalkulacije)
10. MS Excell (dijagrami)
11. MS Power point
12. MS Power, MS Excell, i MS Word
13. Web stranice i HTML
14. Odravanje i sigurnost kompjutera
15. Pripreme za ispit

52

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: UVOD U EKSPERIMENT I
LABORATORIJU
Code: SFS0110 Naslov predmeta: UVOD U EKSPERIMENT I LABORATORIJU
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Zakira Mornjakovi, redovni profesor

1. Cilj predmeta
Cilj predmeta je da kroz izravni pristup veem broju laboratorija kao i kroz teoretska predavanja
student objektivizira osnovna znanja o nauci, naunoj metodi i naunom istraivanju kako bi bila
poveana njegova motivacija za usvajanje znanja

2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa opservacionim i eksperimentalnim studijama, te
njihovom realizacijom u laboratorijskim uslovima.

3. Ishodi uenja
Kroz nastavu ovog izbornog predmeta student e dobiti relevantne informacije o dizajniranju
eksperimenta i objektivizaciji rezultata kroz laboratorijski rad, a na bazi upoznavanja sa
hronologijom specifinih faza rada na klinikim i animalnim uzorcima, te kroz dizajn razliitih
biomedicinskih laboratorija. Takoer e se uvesti u bioetika naela znanstvenog rada, zakonske
regulative, pretraivanje bibliografskih podataka, standardizaciju uslova rada u laboratoriju, te
zdravstvene hazarde pri eksperimentalnom radu i postupcima njihove blokade.

Kroz nastavu iz predmeta Uvod u eksperiment i laboratoriju student treba usvojiti sljedee vjetine:

1. pretraivanje baza podataka
2. dizajniranje eksperimenta

4. Metode uenja
Predavanja (P) 30 sati za sve studente koji su se opredijelili za ovaj izborni predmet
Praktinih vjebi (V) za grupe ne vee od 15 studenata
Za savladavanje nastavnog programa nastava se izvodi u formi predavanja ex catedra i
interaktivno.
Vjebe e se odvijati u vie laboratorija s akcentom na njihove specifinosti

1. uredno prisustvo na nastavi 10 bodova
2. seminarski rad na zadatu temu 35 bodova
3. zavrni ispit u pisanoj formi na postavljeni upit 55 bodova

ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama

53

6. Literatura
1. Marui M. ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada,
2008.

Interna skripta-u pripremi

IZVEDBENI PLAN IZBORNOG PREDMETA: UVOD U EKSPERIMENT I LABORATORIJU
Broj
asova
Sedmica 1.
Predavanje 1.
Nauka, nauni metod i nauno istraivanje s akcentom na edukaciju
studenata i naunoistraivakog kadra
Vjeba 1.
Anketa i analiza motiva za pohaanje nastavnog predmeta

2 P

1 V
Sedmica 2.
Predavanje 2.
Bioetika i dobra nauna praksa s akcentom na preporuke
meunarodne komisije za profesionalno samoregulisanje nauke i
intelektualno nepotenje u nauci
Vjeba 2.
Analiza bioetinosti na izabranom primjeru

2 P

1 V
Sedmica 3.
Predavanje 3.
Pretraivanje bibliografskih podataka s akcentom na naune napise i
naune asopise
Vjeba 3.
Biblioteka i baze podataka

2 P

1 V
Sedmica 4.
Predavanje 4.
Opservacione i eksperimentalne studije s akcentom na hronoloki
slijed faza rada i biostatistiku
Vjeba 4.
Statistiki testovi

2 P

1V
Sedmica 5.
Predavanje 5.
Kliniki i animalni uzorak. Dizajn laboratorija
Vjeba 5.
Vivarij: njega ivotinja tokom eksperimenta

2 P

1 V
Sedmica 6.
Predavanje 6.
Biotehnologija s akcentom na kulturu tkiva, elija i organa
Vjeba 6.
Dizajn laboratorija za molekularnu medicinu

2 P

1 V
Sedmica 7.
Predavanje 7.
Laboratorij za eksperimentalne studije na animalnom modelu s
akcentom na standardizaciju uslova rada i zatitnom opremom
osoblja
Vjeba 7.
Laboratorij za citogenetiku

2 P

1 V
Sedmica 8.
Predavanje 8.
Mikrobioloki i biomedicinski laboratorij
Vjeba 8.
Mikrobioloki laboratorij

2 P

1 V
Sedmica 9.
Predavanje 9.
Histotehnoloki laboratorij za fotomikroskopiju i izrada

2 P
54

fotodokumentacije
Vjeba 9.
Histotehnoloki laboratorij za fotomikroskopiju

1 V
Sedmica 10.
Predavanje 10.
Histotehnoloki laboratorij za elektronsku mikroskopiju
Vjeba 10.
Histotehnoloki laboratorij za transmisionu i skening
elektronsku mikroskopiju

2 P

1 V
Sedmica 11.
Predavanje 11.
Histotehnoloki laboratorij za imunocitohemiju
Vjeba 11.
Histotehnoloki laboratorij za imunocitohemiju

2 P

1 V
Sedmica 12.
Predavanje 12.
Histotehnoloki laboratorij za fluorescentnu mikroskopiju
Vjeba 12.
Laboratorij za fluorescentnu mikroskopiju

2 P

1 V
Sedmica 13.
Predavanje 13.
Zdravstveni hazardi pri eksperimentalnom radu
Vjeba 13.

Zatitna oprema, smjetaj hemikalija i uklanjanje otpada

2 P

1 V
Sedmica 14.
Predavanje 14.
Multiplikacija sistema pri eksperimentalnom istraivanju na primjeru
humane koe kao izabranog modela (interaktivno)
Vjeba 14.
Primjena sistema multiplikacije na koi ovjeka

2 P

1 V
Sedmica 15.
Predavanje 15.
Zavrna razmatranja o eksperimentu i laboratoriji (interaktivno)
Vjeba 15.
Izrada fotodokumenta

2 P

1 V
Fond sati
predmeta

45 sati: predavanja ex catedra - interaktivno uenje (P-IU)

vjebe

30
15
Sedmica 17,
18. i 19.
Dopunska nastava
U ove tri sedmice, u terminima redovne teoretske nastave a prema
elji studenata, obavit e se nastavne aktivnosti po pitanju otklanjanja
nejasnoa i dopunskih obrazloenja.
Studenti koji su izostali do tri puta sa praktine nastave iste
nadoknauju u terminima redovnih vjebi.

Sedmica 20.
Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina
studenata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u sedmici 16.

55

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: BIOMEHANIKA U STOMATOLOGIJI

ifra predmeta: SFS0111
Nivo predmeta: dodiplomski
Karakter predmeta: izborni
Odgovorni nastavnik: Doc.dr.sci. Ago Omerbai
ECTS bodova: 6
Sedmica: 15
Ukupno sati: 45 (30+15)

Uvjeti za pohaanje predmeta: poloen prijemni ispit

Ciljevi predmeta: upoznati studenta sa elementima mehanike materijala, elastinim svojstvima
biomaterijala, vrstoom kotanog tkiva, elementima lokomotornog sistema, polugama u
lokomotornom sistemu.

Okvirni plan predmeta Biomehanika u stomatologiji
Tjedan Nastavna graa i njen oblik
Broj
sati
1.
Predavanja
Opi uvod u biomehaniku. Predmet, metode i zadaci biomehanike. Historijat
biomehanike. Znaaj biomehanike u stomatologiji. Fiziko- mehanike osnove
biomehanike: zakoni mehanike, sile, momenti sila, momenti inercije, gustoa
biomaterijala.
(3P+0V)
3
2.
Biostatika. Stabilnost I ravnotea ljudskog tijela I njegovih dijelova. Teite
ljudskog tijela I dijelova tijela. Raspored masa ljudskog tijela. Analiza pokreta
ljudskog tijela po segmentima. Most u stomatolokoj protetici.
(3P+0V)
3
3.
Poluge u lokomotornom sistemu ovjeka. Vrste poluga. Donja vilica kao
poluga. Proraun sile ugriza.
(3P+0V)
3
4.
Modeli poluga lokomotornog sistema
(0P+3V)
3
5.
Seminar I modula
(3S)
3
6.
Mehanika stomatolokih materijala. Elastina svojstva biomaterijala. Hookeov
zakon. Krutost i vrstoa kosti. Energija kotane fracture. Miii. Miina
kontrakcija. Miini tonus. Zamor. Hillova formula.
(3P+0V)
3
7.
Elastinost biomaterijala. Youngov modul elestinosti ljudske dlake, koe I
kosti.
(0P+3V)
3
8. I parcijalni ispit 3
9.
Elastnost biometarijala. Miii. Biopolimeri.
(0P+3V)
3
10.
Zglobovi kao elementi lokomotornog sistema. Vrte zglobova, podjela zglobova
prema osovini kretanja, modeli. Sile trenja u biomehanici i njihova uloga u
stomatologiji.
(3P+0V)
3
11.
Mehanika tjelesnih tekuina (krv, pljuvaka). Hemodinamika. Hidrauliki
Ohmov zakon.
(3P+0V)
3
12.
Viskoznost i viskoelestinost. Povrinska nepetost I kapilarnost.
(3P+0V)
3
13. Viskoelestina svojstva tjelesnih tekuina. Povrinska napetost tjelesnih 3
56

izluevina.
(0P+3V)
14. Seminar II modula (3S) 3
15. II parcijalni ispit 3
16. Zavrni ispit

57

PREDMETI II GODINE
SILABUS PREDMETA: FIZIOLOGIJA OVJEKA
Code:SFSOM0301 Naziv predmeta: Fiziologija ovjeka
Nivo: dodiplomski Godina: II Semestar III i IV ECTS kredita: 10
Status: obavezni Sedmica: 30 Ukupno sati: 150 (P 90 + V 60)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Emina Naka Iindi
Uslovi za pohaanje nastave: opi uslovi pohaanja nastave 2 godine studija
1. Ciljevi
predmeta
Ciljevi predmeta su:
- upoznavanje sa nivoima funkcionalne organizacije ljudskog organizma,
funkcionalnim sistemima i osnovnim fiziolokim mehanizmima
- upoznavanje studenta sa neuro-humoralnom regulacijom fiziolokih
funkcija
- usvajanje znanja i vjetina iz oblasti fiziologije ovjeka neophodnih za
nastavak edukacije i kasniji rad u praksi
2. Svrha predmeta

Svrha predmeta je:
-razumjevanje fiziolokih mehanizama funkcionisanja ljudskog tijela na
razliitim nivoima (od molekularnog, staninog, tkivnog do nivoa organa i
organskih sistema) i njihovo povezivanje u jedinstvenu, funkcionalnu cijelinu
- ljudski organizam.
-razvijanje svijesti o potrebi integrativnog pristupa u edukaciji i praksi
3. Ishodi uenja Kroz teoretsku nastavu Fiziologija ovjeka studenti e usvojiti slijedea
znanja:

Modul 1. UVOD U FIZIOLOGIJU OVJEKA, OPTA FIZIOLOGIJA I
FIZIOLOGIJA STANINE MEMBRANE
Cilj: Upoznavanje studenta sa:
-ciljevima, zadacima i sadrajem predmeta Fiziologija ovjeka i osnovama
funkcionalne organizacije ljudskog tijela;
-odjeljcima i karakteristikama tjelesnih tenosti;
-homeostazama i principima mehanizama za njihovo odravanje;
-funkcionalnom graom biolokih membrana; vrstama i karakteristikama
jonskih kanala; karakteristikama i vrstama transporta kroz staninu
membranu; signalnim mehanizmima, membranskim receptorima, funkcijom
G-proteina, mehanizmom drugog glasnika

Modul 2. FIZIOLOGIJA PODRALJIVIH TKIVA
Cilj: Upoznavanje sa:
-bioelektrinim potencijalima (difuzioni, ravnoteni potencijal, mirujui
membranski i akcijski potencijal); -osnovama fizioloke grae i funkcije
podraljivih tkiva: nervnog (neuron) i miinog (skeletni, srani, glatki miii,
mehanizam kontrakcije, nain podraivanja i nain prijenosa signala na
miine stanice)

Modul 3. FIZIOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
Cilj: Upoznavanje sa
- funkcionalnom organizacijom kardiovaskularnog sistema, automatizmom
sranog rada, bioelektrinom aktivnosti srca, osnovama EKG-a,
promjenama pritisaka i volumena tokom sranog ciklusa, sranim tonovima
i regulacijom sranog rada
-fiziolokim karekteristikama krvnih sudova, osnovama hemodinamike,
mikrocirkulacijom, limfnim sistemom, arterijskim krvnim pritiskom i
mehanizmima regulacije cirkulacije.
58

Modul 4. FIZIOLOGIJA KRVI
-sastavom i fiziolokim ulogama krvi i krvnih elemenata;
-hemostazom i fiziolokom osnovom imunosti.

Modul 5. FIZIOLOGIJA RESPIRATORNOG SISTEMA
Cilj: Upoznavanje sa funkcionalnom organizacijom respiratornog sistema,
mehanikom disanja, razmjenom i transportom gasova i regulacijom disanja.

Modul 6. FIZIOLOGIJA GASTORINTESTINALNOG SISTEMA
- funkcionalnom organizacijom gastrointestinalnog sistema, motilitietom
dijelova digestivne cijevi i njegovom nervnom i humoralnom regulacijom;
-ulogama usne duplje u procesu varenja, odbrane, disanja, govora;
fiziologijom vakanja, ulogom i funkcijom mastikatornih miia, miinim
osjetnim receptorima, refleksom vakanja, aktom gutanja i refleksom
povraanja;
- principima luenja probavnih sokova i njihovom regulacijom; pljuvakom,
sasatav, organski i naorganski sastojci i njihove fizioloke uloge,
mehanizam sekrecije, nervna i humoralna kontrola sekrecije (mehanizam
drugog glasnika - IP3, joni Ca, cAMP); inervacijom i karakteristikama
cirkulacije pljuvanih lijezda;
-sastavom i ulogama probavnih sokova (eluani, crijevni, pankreasni sok,
u, sekrecija u debelom crijevu)
-fiziolokim ulogama jetre, osnovama varenja i apsorpcije hranjivih materija i
- osnovama energetskog metabolizma i termoregulacije

Modul 7. FIZIOLOGIJA ENDOKRINOG SISTEMA
Cilj: Upoznavanje sa funkcijom endokrinih lijezda i regulacijom njihovog
rada (neuroendokrino povezivanje - osovina hipotalamus-hipofiza; hipofiza,
tireoidea, endokrini pankreas, nadbubrene lijezde, paratireoidea,
metabolizam jona Ca i fosfata, spolne lijezde)

Modul 8. FIZIOLOGIJA URINARNOG SISTEMA
-funkcionalnom oraganizacijom urinarnog sistema, procesima stvaranja i
obrade urina
- mehanizmima njihove regulacije
- refleksom mikcije
- ulogom bubrega u regulaciji volumena i sastava tjelesnih tenosti (izojonija,
izotonija) i odravanju acidobazne ravnotee

Modul 9. FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA I OSJETA
-optom organizacijom nervnog sistema, senzorikom i motornom osovinom
nervnog sistema, fiziolokom graom i funkcijom sinapsi,
neurotransmiterima i neuromodulatorima,
-osjetnim receptorima, neuronskim sklopovima za obradu informacija;
somatskim osjetima (receptori usne duplje - pritisak, bol, temperatura;
senzitivna transmisija kroz zubna tkiva; bol uzrokovana dentalnim faktorima,
vaskularna bol, muskularna bol, pljuvane lijezde i bol, teorije bola)
-specifinim osjetima (osjet mirisa, okusa, vida, sluha i ravnotee)
-nivoima kontrole motorike (kimena modina, modano stablo, mali mozak,
bazalne ganglije)
- ulogama nervnog sistema u intelektualnim funkcijama i ulogom limbikog
sistema
- osnovama funkcionalne organizacije i ulogama autonomnog nervnog
sistema, neurotransmiterima i vrstama receptora
59

U okviru praktinih vjebi predmeta Fiziologija ovjeka student e
ovladati slijedeim vjetinama:
1. Vjetine koje student mora usvojiti i znati praktino izvesti:
registracija i analiza EKG-a
auskultacija sranih tonova
ispitivanje pulsa
mjerenje krvnog pritiska
statika spirometrija i analiza spirograma
ispitivanje refleksa (tetivni, koni, sluzniki)
ispitivanje taktilnog senzibiliteta na koi
prag za razlikovanje dvije take kod osjeta dodira
utvrivanje adaptacije temperaturnih receptora
ispitivanje osjeta okusa
raspoznavanje soiva
odreivanje otrine vida
izvoenje direktnog pupilarnog refleksa
ispitivanje konsenzualne reakcije na svjetlost
odreivanje akomodacione snage i irine
dokazivanje postojanja slijepe mrlje
dobivanje krvne plazme i seruma
odreivanje brzine sedimentacije eritrocita
odreivanje broja eritrocita
odreivanje hemoglobina po Sahly-u
odreivanje vrijednosti hematokrita
odreivanje broja leukocita
odreivanje diferencijalne krvne slike
odreivanje vremena krvarenja po Duke-u
odreivanje vremena koagulacije po Brker-u
odreivanje krvnih grupa u okviru ABO i Rh sistema
hemoliza eritrocita i odreivanje osmotske rezistencije eritrocita
ispitivanje protoka nestimulirane i stimulirane pljuvake
elektromiografija
odreivanje koncentracije glukoze u krvi

2. Vjetine koje student mora poznavati bez praktinog izvoenja:
registracija mirujueg membranskog i akcionog potencijala
registracija proste i sumirane miine kontrakcije i odnosa duine i
napetosti miia
elektroencefalografija
procjena efikasnosti fiziolokih mehanizama u kompenzaciji
acidobaznih poremeaja
procjena uticaja hormona titne lijezde na intenzitet bazalnog
metabolizma
procjena uticaja tjelesne mase na intenzitet bazalnog metabolizma
izraunavanje vrijednosti bazalnog metabolizma
izraunavanje indeksa tjelesne mase
ispitivanje funkcije bubrega
o izraunavanje klirensa
o izraunavanje neto-filtracijskog pritiska
o izraunavanje neto-reapsorpcijskog pritiska
utvrivanje trudnoe preko nivoa hCG u urinu

Kroz nastavu student e se usvojiti slijedee stavove:
1. Poznavanje fiziolokih mehanizama predstavlja neophodnu
pripremu za bavljenje stomatolokom praksom.
2. Usvojena znanja i vjetine iz oblasti fiziologije su od izuzetnog
60

znaaja za razumjevanje patofiziolokih mehanizama nastanka i
razvoja bolesti i neophodne su za uspjeno savladavanje klinikih
znanja i vjetina
3. Korekcija poremeaja terapijskim procedurama se vri do
uspostavljanja fizioloke ravnotee.
4.Metode uenja Nastava predmeta Fiziologija ovjeka je u ukupnom fondu od 150 sati
Nastava se izvodi kao predavanja i praktine vjebe:
III semestar
- predavanja 4 sata sedmino, 60 sati
- praktine vjebe 2 sata sedmino, 30 sati
IV semestar
- predavanja 2 sata sedmino, 30 sati
- praktine vjebe 2 sata sedmino, 30 sati
5.Metode
procjene znanja

Znanje i vjetine ocijenjuju se kontininuirano u toku semestra i kao zavrni
ispit.
Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja tokom
semestra.

U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva odreeni broj bodova.
Za svaki oblik provjere znanja definisan je minimalan broj bodova koje
student mora ostvariti.

KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA

U toku praktinih vjebi u III semestru vrit e se kontinuirana provjera
znanja i vjetina kroz dva kolokvija iz oblasti:
Kolokvij 1.
Opta fiziologija, fiziologija ekscitibalnih tkiva i kardiovaskularnog sistema
Kolokvij 2.
Fiziologija krvi i respiratornog sistema

U IV semestru vrit e se kontinuirana provjera znanja i vjetina kroz 2
kolokvija iz oblasti:
Kolokvij 1.
Fiziologija gastrointestinalnog i endokrinog sistema
Kolokvij 2.
Fiziologija urinaranog i nervnog sistema

Maksimalni broj bodova po jednom kolokviju je 5, a minimalni, kao uvjet za
prolaz, je 2,75 bodova na svakom kolokviju.

Provjera teoretskih znanja i razumijevanje se vri kroz 2 parcijalna ispita

Parcijalni ispit 1
provjera znanja usvojenih kroz module od 1. do 5.
Odrava se u 11 nedjelji nastave u III semestru

Parcijalni ispit 2
provjera znanja usvojenih kroz module od 6. do 9. Odrava se u 14 nedjelji
nastave u IV semestru

Parcijalni ispit je pismeni, 10 pitanja po tipu eseja.
Student moe osvojiti maksimalno 40 bodova (po 4 boda za svako
pitanje), a za prolaz minimalno 22 boda (sa minimumom bodova iz
oblasti svakog modula) .

Zbir svih osvojenih bodova se prevodi u ocjenu kako slijedi:

61

ZAVRNI ISPIT

Praktini

Student koji je tokom semestra poloio sve predviene kolokvije ne polae
praktini dio ispita na zavrnom ispitu.
Student na zavrnom ispitu polae samo dio gradiva koji nije poloio po
istim principima kao i tokom nastave.
Nain ocjenjivanja je isti.

Teoretski ispit

Student polae dio koji koji nije poloio, parcijalni 1 i/ili parcijalni 2, po istim
principima kao i tokom nastave

POPRAVNI/DOPUNSKI ISPIT
Provodi se po istim principima kao i zavrni ispit.
Ocjena Broj
bodova
Opis ocjene
10 (A) 95-100 Izuzetan u pjeh
9 (B) 85-94 Iznad prosjeka
8 (C) 75-84 Prosjean
7 D) 65-74 Openito dobar
6 (E) 55-64 Zadovoljava minimalne kriterije
5(F) 50-54 Ne zadovoljava minimalne kriterije
5 (FX) ispod 50 Ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je
znat o vie rada
6. Literatura
Obavezna
1. Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija, Medicinska naklada Zagreb 2007,
god.
2. Naka-Iindi E. i sur. Laboratorijski vodi za vjebe iz fiziologije ovjeka Medicinski
fakultet, Sarajevo 2006. god.
Proirena
1. Ganong W.F.: Review of Medical Physiology. Lange Medical Publications, Los Altos 2003.
2. Boron W.F.,: Boulpaep E.L. Medical physiology, Elsevier Saunders 2005.
Dopunska
1. Naka-Iindi E.: Fiziologija ovjeka, kliniki koncept, Moare. Sarajevo 2007. god

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: FIZIOLOGIJA OVJEKA
PLAN PREDMETA FIZIOLOGIJA OVJEKA
Sedmica III SEMESTAR (predavanja 4 + vjebe 2) Br.sati
1 Ciljevi, zadaci i sadraj predmeta Fiziologija ovjeka Osnove
funkcionalne organizacije ljudskog tijela Odjeljci i katrakteristike tjelesnih
tenosti Homeostatski mehanizmi
2

Funkcionalna graa biolokih membrana, jonski kanali Vrste i
karakteristike transporta kroz staninu membranu
2

Stanina membrana (CD prezentacija ESP) Vrste i karakteristike jonskih
kanala i njihova kontrola (CD prezentacija, A.D.A.M.)
2
2 Signalni mehanizmi, membranski receptori, funkcija G-proteina,
mehanizam drugog glasnika
2

Osnove fizioloke grae i funkcije podraljivih tkiva, neuron Drai
Difuzioni, ravnoteni potencijal
2
62

Transport kroz staninu membranu (CD prezentacija ESP) 2
3 Mirujui membranski potencijal, akcioni potencijal, Vrste miia i njihove
fizioloke karakteristike (skeletni, srani, glatki) Nain prijenosa signala
na miine stanice
2

Osnovni mehanizmi miine kontrakcije i kontrakcija cijelog miia 2

Mirujui membranski potencijal; Registracija akcionog potencijala
Prijenos impulsa sa nerva na mii Miini tonus (CD prezentacija,
A.D.A.M.)
2
4 Mehanizam kontrakcije i podraivanje glatkog miia Tonus Energetika
miine kontrakcije
2

Fizioloke karakteristike i akcijski potencijal sranog miia, Funkcionalna
organizacija kardiovaskularnog sistema
2

Prosta miina kontrakcija Sumirane miine kontrakcije Odnos izmeu
duine i napetosti miia (CD simulacija A.D.A.M.) Frank-
Stralingov zakon
2
5 Automatizam i regulacija sranog rada Koronarna cirkulacija 2

Bioelektrina aktivnost srca 2

Registracija i analiza EKG-a 2
6 Srani ciklus Uloga sranih zalistaka, srani tonovi 2

Opti pregled cirkulacije (odnos pritiska, protoka i otpora) Fizioloke
karakteristike krvnih sudova, funkcija arterija i vena Fizioloke uloge
endotela Puls
2

Auskultacija sranih tonova Ispitivanje pulsa 2
7 Mikrocirkulacija i limfni sistem Tkivni nadzor i hum oralna regulacija
lokalnog krvnog protoka
2
Fiziologija pulpe, bol i kontrola protoka Nervna regulacija cirkulacije
Arterijski krvni pritisak, brza kontrola arterijskog krvnog pritiska
2

Mjerenje krvnog pritiska 2
8 Kontrola arterijskog krvnog pritiska (srednjorona i dugorona) 2

Srani minutni volumen i venski povrat i njihova regulacija Sastav i
fizioloke uloge krvi, Eritrociti, Hemoglobin,
2

Kolokvij 1 2
9 Trombociti, Hemostaza 2

Krvne grupe i transfuzija, Leukociti i odbrana organizma od infekcije 2

Procedure uzimanja uzoraka krvi Dobivanje plazme i seruma
Odreivanje hematokrita Hemoliza eritrocita Sedimentacija eritrocita
2
63

10 Fizioloke osnove imunosti i alergije Funkcionalna organizacija
respiratornog trakta, sastav atmosferskog i alveolarnog vazduha,
uloge respiratornih puteva, mrtvi prostor
2

Mehanika disanja Respiratorna membrana, razmjena gasova kroz
membranu Pluna cirkulacija
2

Brojanje eritrocita Odreivanje hemoglobina 2
11 Transport gasova krvlju Regulacija disanja Uloga plua u regulaciji
acidobazne ravnotee
2

Parcijalni ispit 1 2

Odreivanje krvnih grupa Odreivanje vremena krvarenja Odreivanje
vremena koagulacije Posjeta Zavodu za transfuziologiju Odreivanje Rh
faktora
2
12 Funkcionalne karakteristike gastrointestinalnog sistema (usta, zubi,
kretnje u probavnom sistemu i njihova regulacija)
2

Fiziologija vakanja, mastikatorni miii, miini receptori, refleks
vakanja; akt gutanja i refleks povraanja; uloge usne duplje u procesu
varenja, odbrane, disanja, govora
2

Brojanje leukocita Diferencijalna krvna slika 2
13 Principi luenja probavnih sokova Regulacija luenja 2

Pljuvaka - sastav, organski i naorganski sastojci i njihove fizioloke
uloge, mehanizam sekrecije, nervna i hum oralna kontrola sekrecije
(mehanizam drugog glasnika, IP3, joni Ca, cAMP) Inervacija i
karakterisrike cirkulacije pljuvanih lijezda
2

Mehanika disanja (kompjuterska simulacija A.D.A.M.) 2
14 Sastav i uloga probavnih sokova, eluani, crijevni, sekrecija u debelom
crijevu
2

Pankreasni sok, u; uloge jetre 2
64

Statika spirometrija (pluni volumeni i kapaciteti) (BIOPAC) Analiza
spirograma Ponavljanje usvojenih vjetina
2
15 Varenje i apsorpcija hrane 2
Energetski metabolizam i termoregulacija 2
Kolokvij 2 2

Sedmica IV SEMESTAR (predavanja 2 + vjebe 2) Br.sati
1. Funkcionalna organizacija endokrinog sistema, hormoni, kontrola
i regulacija sekrecije Neuroendokrino povezivanje: hipotalamus,
hipofiza
2
Kontrola snage kontrakcije vane muskulature (motorna jedinica
i sumirana miina kontrakcija - CD simulacija A.D.A.M.)
Elektromiografija (BIOPAC)
2
2. Tireoidea, endokrini pankreas, nadbubrene lijezde Izoglikemija 2
Procjena protoka nestimulirane i stimulirane pljuvake 2
Paratireoidea Metabolizam Ca i fosfata, hormonska regulacija 2
Izraunavanje indeksa tjelesne mase (BMI) Odreivanje vrijednosti
bazalnog metabolizma
2
4. Spolne lijezde 2
Uticaj tjelesne mase na intenzitet bazalnog metabolizma Uticaj
hormona titne lijezde na intenzitet bazalnog metabolizma
(CD prezentacija Physiology interactive lab syst.
2.0)
2
5. Funkcionalna organizacija urinarnog sistema Nefron, bubreni krvotok.
Protok krvi kroz bubreg i procesi stvaranja urina (glomerularna
filtracija). Mehanizmi njihove regulacije
2
Odreivanje koncentracije glukoze u krvi, Izoglikemija 2
6. Reapsorpcija i sekrecija u bubrenim kanaliima i nadzor nad njima
(koncentrovanje i dilucija), satav definitivnog urina Refleks mikcije
2
Mjeseni ovarijski ciklus i test na trudnou 2
7. Nadzor nad osmolarnou i koncentracijom jona Na u ECT Ze
Izotonija, izojonija Regulacija ABS (uloga bubrega)
2
Kolokvij 1 2
65

8. Opta organizacija nervnog sistema, senzorika i motorna osovina nervnog
sistema, Sinapse, neurotransmiteri i modulatori Osjetni receptori
Receptorski potencijal Neuronski sklopovi za obradu informacija i Somatski
osjeti
2
Glomerularnafiltracija (CDprezentacija A.D.A.M.) 2
9. Fiziologija bola (receptori usne duplje - pritisak, bol, temperatura; senzitivna
transmisija kroz zubna tkiva; bol uzrokovana dentalnim faktorima,
vaskularna bol, muskularna bol, pljuvane lijezde i bol, teorije bola)
2
Procjena funkcije bubrega (izraunavanje klirensa, netofiltracijskog i
netoreapsorpcijskogpritiska) Osmotska rezistencija eritrocita
2
10. Osjet mirisa, okusa Optika vida 2
Acidobazna ravnotea -procjena efikasnosti fiziolokih mehanizama u
kompenzaciji acidobaznih poremeaja (CD prezentacija A.D.A.M.)
2
11. Neurofiziologija vida i osjet sluha i ravnotee 2
Ispitivanje taktilnog senzibiliteta na koi Prag za razlikovanje dvije take kod
osjeta dodira Adaptacija temperaturnih receptora
2
12. Kontrola motorike - kimena modina, modano stablo, mali mozak, bazalne
ganglije
2
Ispitivanje osjeta okusa Elektroencefalografija- demonstraciono
Raspoznavanje soiva Odreivanje otrine vida
2
13. Uloge nervnog sistema u intelektualnim funkcijama, limbiki sistema 2
Odreivanje akomodacione snage i akomodacione irine
Dokazivanje postojanja slijepe mrlje (Mariotte-ov ogled) Direktni
pupilarni refleks i konsenzualna reakcija na svijetlost
2
14. Parcijalni ispit 2 2
Ispitivanje refleksa (tetivni, koni i sluzniki) 2
15. Vegetativni nervni sistem, funkcionalna organizacija Simpatikus i
parasimpatikus Autonomni refleksi
2
Kolokvij 2 2
16. Zavrni ispit
17.-20. Dopunska nastava i popravni ispit

SILABUS PREDMETA: PATOLOGIJA
Code: SFSOM0401 Naslov predmeta: PATOLOGIJA
Nivo:dodiplomski Godina: II Semestar: IV ECTS kredita: 9
Status: obavezni predmet Sedmica: 15 Ukupno asova: 90 (45+45)

Odgovorni nastavnik: Prof. dr Svjetlana Radovi
_________________________________________________________________________________
Uslovi za pohaanje nastave: Opi uslovi pohaanja nastave 2 godine studija

1. Ciljevi
predmeta
Cilj nastave iz predmeta Patologija jeste da studentu prui znanje o
mehanizmima oteenja stanica, tkiva i organa, te da ga upozna sa
morfolokim promjenama koje su podloga bolestima, ili koje nastaju kao
posljedica bolesti, a potom da ta steena znanja primijeni na pojedine organe i
organske sustave. Studentu se omoguava da se upozna i sa najuestalijim
specifinim bolestima pojednih organa i organskih sustava.

Zadatak nastave je da osposobi studente da prepoznaju najuestalije
morfoloke promjene na stanicama, tkivima i organima, na osnovu usvojenog
66

2. Svrha predmeta
teoretskog znanja, te analizom makroskopskih preparata i mikroskopskim
pregledom tkivnih uzoraka.
Steena znanja i vjetine trebali bi omoguiti bolje razumijevanje uzroka i
mehanizama nastanka bolesti, te olakati savladavanje znanja o funkcionalnim
posljedicama morfolokih promjena.
Zadaa predmeta Patologija je i ta da, kao kliniko-teoretski predmet, povee
predhodne osnovne predmete studija, prouavanje struktura i funkcija
normalnog ljudskog organizma, sa klinikim disciplinama.

3. Ishodi uenja

Kroz nastavu iz predmeta Patologija studenti e usvojiti sljedea znanja:

Modul 1. Stanina patologija
Cilj ovog modula je da se student upozna sa osnovnim patolokim promjenama
koje se deavaju na celularnom i subcelularnom nivou, sa morfologijom
oteenja stanica, sa staninim prolagodbama na rast i diferencijaciju, te sa
razvojnim oblicima patolokih promjena.

Modul 2. Poremeaji krvotoka i ok
Cilj ovog modula je da se student upozna sa poremeajima tjelesnih tekuina i
hemodinamskim promjenama, njihovom etiopatogenezom, morfolokim
promjenama na krvno-ilnom sistemu i posljedicama.

Modul 3. Upala
Cilj ovog modula je da se student upozna sa hemijskim zbivanjima, ishodu i
morfolokim oblicima kod akutne i hronine upale, kao i moguim odgovorima
organizma na infekciju.

Modul 4. Imunopatologija
Cilj ovog modula je da se student upozna sa poremeajima imunog sistema i
mehanizmima njihovog nastanka, kao i o njihovog nastanka, kao is a bolestima
do kojih ovi poremeji dovode.

Modul 5. Bolesti kao posljedica djelovanja okolia
Cilj ovog modula je da se student upozna sa bolestima koje nastaju kao posljedica
interakcije faktora okoline i odbrambenih snaga domaina.

Modul 6. Genetske bolesti i razvojne anomalije
Cilj ovog modula je da se student upozna sa najeim teratogenim faktorima koji
Dovode do razvojnih anomilija, razvojnih anomalija, sa morfologijom razvojnih
anomalijama koje nastaju u toku intrauterinog razvoja ploda, te razvojnim,
genskim i hromozomalnim bolestima.

Modul 7. Tumorska patologija
Cilj ovog modula je da se student upozna sa etiolokim, morfolokim, klinikim i
laboratorijskim obiljejima kod razvoja novotvorevina, kao i o njihovoj podjeli.
Kroz nastavu iz predmeta Patologija 2 studenti e usvojiti znanja o bolestima
pojedinih organa i organskih sustava.

Modul 8. Krvne ile
Cilj modula je upoznati se sa bolestima arterija (ateroskleroza, vaskulitisi,
Raynaudova bolest, aneurizme),vena (varikoziteti, flebotromboza, tromboflebitisi,
zaepljenje gornje uplje vene, zaepljenje donje uplje vene) i limfnih sudova
(limfangitis, limfedem), kao i tumorima ila (hemangiomi, hemangioendoteliomi,
glomangiomi, Kaposijev sarkom).

Modul 9. Srce
Cilj modula je upoznavanje sa naslijednim i steenim bolestima srca kongestivnim
zatajivanjem srca, ishemijskom bolesti srca, hpertenzivnom bolesti srca, korom
67

pulmonale, kongenitalnim oboljenjima, bolestima endokarda i zalistaka, bolestima
miokarda oi perikarda, te nekim ostalim poremeajima.

Modul 10. Gastrointestinalni trakt
Cilj modula je upoznavanje sa upalnim i tumorskim procesima unutrar usne duplje,
jednjaka, eludca, tankog i debelog crijeva.

Modul 11. Jetra i uni vodovi
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima i tumorima jetre i unih vodova.

Modul 12. Egzokrini i endokrini pankreas
Cilj modula je upoznavanje sa upalama guterae, tumorima egzokrinog i
endokrinog dijela pankreasa, kao i eernom bolesti.

Modul 13. Hematopoezni i limfmi sustav
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima stanica crvene i bijele loze, bolestima
trombocita, kao i poremeajima hematopoeznih organa

Modul 14. Dini sustav
Cilj modula je upoznavanje sa opstrukcijskim i restrikcijskim oboljenima plua,
vaskularnim bolestima plua, plunim infekcijama i tumorima.

Modul 15. Bubreg i njegov odvodni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima glomerula, tubula, intersticija bubrega,
bolestima krvnih sudova bubrega, tumorima bubrega i njegovog odvodnog sistema.

Modul 16. Muki spolni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa najeim oblicima razvojnih i steenih anomalija i
bolestima mukog spolnog sustava.

Modul 17. enski spolni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa najeim oblicima razvojnih i steenih anomalija
i bolestima mukog spolnog sustava.

Modul 18. Bolesti endokrinog sustava
Cilj modula je upoznavanje sa bolestima i tumorima endokrinog sustava (hipofize,
titnjae, paratireoidne lijezde, kore i sri nadbubrene lijezde).

Modul 19. Centralni periferni nervni sustav
Cilj modula je upoznavanje sa upalama, traumama, vaskularnim oboljenjima,
degenerativnim bolestima i tumorima ivanog sustava.

Modul 20. Miini i kotani sustav
Cilj modula je upoznavanje sa najeim bolestima i tumorima kostiju, zglobova,
skeletne i glatke muskulature.

Kroz nastavu iz ovih modula studenti e ovladati vjetinom:
- uoavanja i prepoznavanja promjena patoloke prirode na mikroskopskom nivou
- samostalno nacrtati patohistoloke lezije i obiljeiti strukturne dijelove na patohisto-
lokim preparatima
- makroskopskog uoavanja i prepoznavanja promjena patoloke prirode
- da razvojne i vidljive procese iz ope patologije primijene u bilo kojem organskom
Sustavu
- razotkrivanja sutine patolokih procesa i povezivanja etiologije, morfologije i
klinike slike kod najeih bolesti.

Kroz nastavu student e usvojiti slijedee stavove:
- uvianja i uvaavanja da svaki organski sustav nije jednako pogoen odreenim
patolokim procesom
68

- uvianja da klinika obiljeja nekog procesa podlijeu individalnim varijacijama
- da je patologija i klinika znanost u okviru ostalih klinikih specijalnosti
- da se patohistoloki izvjetaji upotrebljavaju u svrhu lijeenja i prognoze bolesti.

4.Metode
uenja

- interaktivnih predavanja (60 sati) za sve studente
- praktinih vjebi (30 sati) za grupe do 20 studenata
Uenje gradiva se ostvaruje sluanjem izlaganja na predavanjima, uz prikaz
makroskopske dijagnostike na muzejskim preparatima i hirurkim bioptatima;
kroz praktini rad na vjebama u kojima studenti aktivno sudjeluju u
prouavanju izabranih mikroskopskih preparata; savladavanjem gradiva uz
koritenje obavezne, proirene i dopunske udbenike literature.

5. Metode
procjene
znanja

Studenti su duni da pristupe svim oblicima provjere znanja tokom
semestra.

Prilikom ocjenjivanja u obzir se uzima:

1. KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA 100 bodova:

a. Patohistoloke vjebe iz ope patohistologije (V 1-6)
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno poloene vjebe je 6 bodova. Student dobija 3 mikroskopska
preparata, od kojih svaki nosi po 3,3 boda. Student treba da prepozna
promjenu , napie tanu dijagnozu na latinskom jeziku, te korektno opie
morfoloku promjenu.

b. I parcijalni ispit (obuhvaeno gradivo ope patologije) (M 1-7)
I parcijalni ispit koncipiran je u vidu eseja sa 4 pitanja. Skala ocjenjivanja
ima maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za uspjeno uraen ispit su
osvojena 22 boda. Svako pitanje nosi 10 bodova. Student treba da da
pozitivan odgovor na svako od postavljenih pitanja ( minimum 5,5 bodova),
jer je svakim pitanjem obuhvaen jedan modul (oblast).

c. Patohistoloke vjebe iz specijalne patohistologije (V 7-12)
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno poloene vjebe je 6 bodova. Student dobija 3 mikroskopska
preparata, od kojih svaki nosi po 3,3 boda. Student treba da prepozna
promjenu , napie tanu dijagnozu na latinskom jeziku, te korektno opie
morfoloku promjenu.

d. II parcijalni ispit (obuhvaeno gradivo specijalne patologije) (M 8-
20)
II parcijalni ispit koncipiran je u vidu eseja sa 4 pitanja. Skala ocjenjivanja
ima maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za uspjeno uraen ispit su
osvojena 22 boda. Svako pitanje nosi 10 bodova. Student treba da da
pozitivan odgovor na svako od postavljenih pitanja ( minimum 5,5 bodova),
jer je svakim pitanjem obuhvaen jedan modul (oblast).

2. ZAVRNI ISPIT

Ukoliko student nije zadovoljio na nekom od oblika kontinuirane provjere znanja,
69

iste polae u toku zavrnog ispita u sklopu kojeg se dobija :

- 3 preparata za mikroskopsku analizu gdje svaki preparat nosi po 3,3 boda
(maksimalan broj je osvojenih 10 bodova, minimalan uslov sa prolaz je
prepoznavanje i korektan opis 2 preparata, odnosno dobijanje miminalno 6
bodova) ;

- ukoliko student nije poloio I parcijalni ispit (M 1-7) u okviru zavrnog ispita
dobija 4 esejska pitanja, od kojih svako nosi 10 bodova; maksimalan broj je
osvojenih 40 bodova; minimalan uvjet za uspjeno poloen ispit je dati
pozitivan odgovor na sva etirii pitanja (odnosno osvojiti minimum 5,5, bodova
za svako pitanje) i osvojiti 22 boda ;
- ukoliko student nije poloio II parcijalni ispit (M 8-20) u okviru zavrnog ispita
dobija 4 esejska pitanja, od kojih svako nosi 10 bodova; maksimalan broj je
osvojenih 40 bodova; minimalan uvjet za uspjeno poloen ispit je dati
pozitivan odgovor na sva etiri pitanja (odnosno osvojiti minimum 5,5, bodova
za svako pitanje) i osvojiti 22 boda ;
- ukoliko student nije poloio niti jedan parcijalni ispit, u okviru zavrnog ispita
dobija 8 esejskih pitanja, gdje svako pitanje nosi 10 bodova, a maksimalan broj
je 80 bodova (potrebno je dati pozitivan odgovor na svih 8 pitanja imajui u
vidu da je svakim pitanjem obuhvaena jedna oblast tj. modul, a za prolaz
potrebno je osvojiti minimalno 44 boda.
Napomena: za studente koji nisu zadovoljili na parciijalnom ispitu, zavrni ispit
je integralni, odnosno nezadovoljenje prolaznosti na jednom segmentu ispita je
eliminatorno.
Zavrnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji su nezadovoljni brojem bodova
osvojenim u toku kontinuirane provjere znanja.

Ukupna (kumulativna) ocjena:

Ocjena 10 (A) ukupno osvojeno 95-100 bodova
Ocjena 9 (B) - ukupno osvojeno 85-94 boda
Ocjena 8 (C) - ukupno osvojeno 75- 84 boda
Ocjena 7 (D) - ukupno osvojeno 65- 74 boda
Ocjena 6 (E) - ukupno osvojeno 55-64 boda
Ocjena 5 (F,FX) - ukupno osvojeno manje od 55 bodova

6. Literatura
Obavezna:
1. Damjanov I, Juki S, Nola M. i suradnici: Patologija, II izdanje, Medicinska naklada, Zagreb,
2008.
2. Radovi, Dori, Begeta: Praktikum patohistolokih vjebi za studente stomatologije. U
pripremi.

Proirena:
1. Robbins i Cotran. Atlas patologije. Data status. Beograd, 2007.

Dopunska:
1. Curran R.C. Atlas Histopatologije. Cankarjeva zaloba. Ljubljana 1985.

70

IZVEDBENI PLAN PREDMETA PATOLOGIJA
Broj
asova

Sedmica 1.
Predavanje: Uvod u patologiju povijest patologije, predmet patologije,
pristup uenju patologije. Stanina patologija oteenje stanice
(reverzibilno oteenje stanino bubrenje, prekomjerno nakupljanje
metabolita i drugih tvari); prilagodba stanice (atrofija, hipertrofija,
hiperplazija, metaplazija, displazija), ireverzibilna oteenja stanica
(apoptoza, nekroza, ovapnjenje); lizosomi - heterofagija i autofagija,
indukcija glatkog endoplazmatskog retikuluma, oteenja mitohondrija i
citoskeleta, starenje i smrt.
Vjebe: Patohistoloke vjebe-Vjeba 1.

4

2

Sedmica 2.
Predavanje: Poremeaji tjelesnih tekuina i hemodinamike krvarenje
(podjela krvarenja, krvarenje prema mjestu izlaska krvi, etiologija
krvarenja, klinika klasifikacija krvarenja), hemoragini sindrom,
hiperemija, ishemija (relativna, apsolutna). infarkt (rizini faktori, vrste,
morfologija , klinika obiljeja), tromboza (patogeneza tromboze,
morfologija tromba, sudbina tromboze, klinike znaajke tromboze,
DIK), embolija (trombolembolija, pluna embolija, zrana embolija,
masna embolija, ostale vrste embolije), edem (patogeneza edema,
morfologija edema, klinike znaajke edema), ok (klasifikacija i
patogeneza, klinikopatoloka korelacija, morfologija oka).

Vjebe:Patohistoloke vjebe-Vjeba 2.

4

2

Sedmica 3.
Predavanje: Upala - akutna upala: vaskuarne promjene, stanina
zbivanja -eksudacija leukocita i fagocitoza, kemijski posrednici
upale; kronina upala: definicija i uzroci, uloga limfnih ila i
limfnoga tkiva; morfoloki oblici akutne i kronine upale,
susatavne manifestacije upale. Upala hronina upala: definicija i
uzroci, uloga limfnih ila i limfnoga tkiva; morfoloki oblici kronine
upale, susatavne manifestacije upale. Specifina upala.
Regeneracija - stanini ciklus i tipovi stanica, reparacija vezivnim
tkivom, patoloki aspekti reparacije, pregled upalno reparativnog
odgovora. Cijeljene kostoloma. Poremeeji pigmentacije.

Vjebe:Patohistoloke vjebe- Vjeba 3.

4

2

Sedmica 4.
Predavanje: Stanice i tkiva imunog sistema; Poremeaji imunolokog
sustava- citokini, molekule koje prenose poruke imunog sustava;
hipersenzitivne reakcije.
Geni tkivne podudarnosti, imuni mehanizmi tkivnog oteenja,
autoimune bolesti, imunodeficijentne bolesti, amiloidoza, reakcije
odbacivanja transplantata.


4
2

Sedmica 5.

Predavanje: Bolesti kao posljedica djelovanja okolia - oneienje
okolia, oteenja kemijskim agensima, oteenja fizikalnim agesima,
bolesti prehrane, bolesti ovisnosti, prirodni otrovi, vitamini, minerali,
prevencija karcinoma. Kategorije infektivnih agenasa- odbrana
domaina od infekcije i nain njezina slabljenja, kako infektivni agensi
uzrokuju bolest, upalni odgovor na infektivne agense. Genetske bolesti
- poremeaji sa Mendelovom osnovom (bolesti uzrokovane defektima
pojedinih gena), poremeaji sa multifaktorijalnim (poligenim)
naslijeem, poremeaji sa razliitim nainima prenoenja, citogenetski
poremeaji, molekularna dijagnoza genetskih bolesti.
Vjebe: Patohistoloke vjebe Vjeba 5.

4

2
71

Sedmica 6.
Predavanje: Novotvorevina - definicija, nazivi tumora, obiljeja
dobroudnih i zloudnih novotvorina, biologija tumorskog rasta:
Novotvorevina - epidemiologija, etiologija raka - karcinogeni agensi,
karcinogeneza-molekularna osnovica raka., odbarana domaina od
tumora:tumorska imunost, klinika obiljeja novotvorevina.
Novotvorevina - tumori epitelnog i mezenhimalnog porijekla; tumori
limfoidnog tkiva; laboratorijsko dijagnosticiranje bolesti.
Vjebe: Patohistoloke vjebe- Vjeba 6.

4

2

Sedmica 7.

I parcijalni ispit (opa patologija M 1-7)

Ispit iz patohistolokih vjebi (V1-6)

4
2

Sedmica 8.

Predavanje: Bolesti krvnih ila. Bolesti arterija: arterioskleroza,
vaskulitis, Raynaudova bolest, aneurizme.Bolesti vena: varikozne vene,
flebotromboza i tromboflebitis, zaepljenje gornje uplje vene,
zaepljenje donje uplje vene.Bolesti limfnih sudova. Tumori krvnih ila.
Patologija srca. Kongestivno zatajivanje srca, ishemijska bolest srca,
hipertenzivna bolest srca, cor pulmonale (pluna bolest srca)
konegenitalne bolesti srca, bolesti endokarda i zalistaka, bolesti
miokarda, bolesti perikarda, reumatoidna bolest srca, metastatski I
primarni tumori srca.

4

2

Sedmica 9.

Predavanje: Gastrointestinalni sustav
Usna upljina:ulcerativne i upalne lezije, leukoplakia, rak usne duplje;
bolesti lijezda slinovnica; jednjak:motoriki poremeaji, upalni procesi,
rak; eludac: anomalije razvoja, gastritisi, tumori; tanko i debelo
crijevo:poremeaji razvoja, vaskularni poremeaji. Ileus, hernije. Debelo
crijevo: hronine inflamatorne bolesti, neoplazme. Jetra: utica i
hereditarni poremeaji u metabolizmu bilirubina, zatajenje jetre, bolesti
jetre u dojenakoj dobi, oteenje jetrene cirkulacije, virusni hepatititsi,
autoimuni hepatitisi, bolesti jetre uzrokovane lijekovima i toksinima,
ciroza jetre, tumori; uni putevi:kolangitis i apsces jetre, holelitijaza,
upala unog mjehura, karcinom unog mjehura, karcinom
ekstrahepatalnih unih puteva i ampule Vateri, egzokrini
pancreas:akutni i kronini pankreatitis, karcinom pankreasa. Endokrini
pancreas: eerna bolest, tumori endokrinog pancreasa.

4

2

Sedmica 10.

Predavanje: Krv i krvotvorni organi - Bolesti stanica crvene
loze:krvarenje, poveano razaranje stanica crvene loze, anemije zbog
smanjenja broja stanica crvene loze, policitemija;Poremeaji stanica
bijele loze-nenovotvorinski poremeaji stanica bijele loze, novotvorinske
proliferacije stanica bijele loze;Poremeaji koji uzrokuju karvarenja-
diseminirana intravaskularna koagulacija, trombocitopenije, poremeaji
koagulacije;Poremeaji koji zahvataju slezenu.
Disajni sustav - Atelektaza, djeije plune bolesti, opstrukcijske i
restrikcijske plune bolesti, vaskularne plune bolesti, plune infekcije,
pluni tumori, dobroudne promjene poplunice, promjene u gornjem
dijelu dinog sustava.

4

2

Sedmica 11.

Predavanje: Bubreg i njegov odvodni sustav.
Kliniki znakovi bubrenih bolesti, bolesti glomerula-patogeneza
primarnih bolesti glomerula, glomerularni sindromi i poremeaji, bolesti
koje pogadjaju tubule i intersticij, bolesti koje pogadjaju krvne ile,
cistine bolesti bubrega, smetnje otjecanju mokrae, tumori; Upale i
tumori mukog polnog sustava.
4

72

Vjebe: Patohistoloke vjebe: Vjeba 10. 2

Sedmica 12.

Predavanje: enski polni sustav: upalni procesi, prekancerozne
promjene, karcinomi (grlia i tijela materice, jajnika);dojka fibrocistine
promjene, tumori.
4

2

Sedmica 13.

Predavanje: Endokrinologija:bolesti hipofize, titnjae, paratireoidne
lijezde, kore nadbubrene lijezde, sri nadbubrene lijezde, tumori;
tumus: upalni procesi i tumori; multipla endokrina neoplazija. ivani
sustav: osnovne reakcije neurona i glijalnih stanica, patofizioloke
komplikacije,upale, vaskularne bolesti, trauma, tumori, degenerativne
bolesti, demijelinizirajue bolesti, nutritivne, metabolike i bolesti
okolia, priroene greke metabolizma, periferni ivani sustav.
4

2

Sedmica 14.
Predavanje: Kotani sustav: nasljedni i urodjeni poremeaji kostiju,
bolesti metabolizma, infekcije, Pagetova bolest, fibrozna displazija,
hipertrofina osteoartropatija, tumori; : zglobovi-osteoartritis-
degenerativna bolest zglobova, gnojni artritis, Lymeova bolest, bursitis;
tumori. Skeletna muskulatura: atrofija miia, miozitis, distrofija miia,
miastenija gravis, trihinoza; tumori mekih tkiva.
Vjebe: Makroskopska dijagnostika- studija sluaja
4

2

Sedmica 15.

II parcijalni ispit ( oblast specijalne patologije M 8-20)

Ispit iz patohistolokih vjebi (V7-12)

4
2
Sedmica 16. Zavrni ispit.
Sedmica 17-
20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.

73

SILABUS PREDMETA: OSNOVI PREVENCIJE I JAVNO-ORALNOG
ZDRAVLJA
Code:
SFSOS0302
Naslov predmeta: OSNOVI PREVENCIJE I JAVNO-ORALNOG ZDRAVLJA
Nivo:
dodiplomski
Godina: II Semestar: III ECTS kredita:5
Status:
obavezni
Odgovorni
nastavnik:
Doc.dr.sc. Mediha Selimovi-Draga
Regulisani pravilima studiranja Integrisanog studija na Stomatolokom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu.
1. Ciljevi
predmeta
Stei osnovno znanje o znaaju i ciljevima preventivne stomatologije.
Unaprijeenje znanja o javnozdravstvenim aspektima oralnih bolesti.
Poznavanje i razumjevanje osnovnih naina djelovanja preventivne stomatologije.
Poznavanje i razumjevanje metoda za utvrivanje oralnoga zdravlja populacije,
planiranja i evaluacije populacionih programa i mjera za unaprjeenje oralnoga
zdravlja.
Poznavanje i razumjevanje organizacije, funkcioniranja i finansiranja zdravstvenog
sistema i zdravstvene zatite.
2. Svrha
predmeta

Svrha predmeta je osposobiti studenta za uestvovanje u jedinstvenom procesu
stomatoloke zdravstvene zatite sa aspektom na preventivno djelovanje.
Studenti treba da spoznaju znaaj preventivnog djelovanja u stomatologiji sa
ciljem unaprijeenja oralnog zdravlja populacije.
Studenti treba da poznaju elemente koji utiu na oralno zdravlje populacije, kao i
naine njihove prevencije, te da poznaju strategije i finansijski aspekt unaprjeenja
oralnog zdravlja populacije.

3. Ishodi uenja Poslije odsluane nastave student treba da zna :
Da identifikuje javno zdravstvene faktore rizika za oboljenja usta i zuba na
lokalnom i nacionalnom nivou.
Da planira, organizuje i uestvuje u istraivanju oralnog zdravlja stanovnitva na
lokalnom i nacionalnom nivou
Da poznaje i razumije strategije u izradi preventivnih programa za zatitu oralnog
zdravlja te da procjeni njihove prednosti i nedostatke.
Da samostalno planira primjenu i sprovoenje preventivnih mjera za sve uzraste
te bude upoznat sa sprovoenjem preventivnih mjera kod osoba sa specijalnim
potrebama i sistemskim oboljenjima.
Da poznaje organizaciju stomatoloke zdravstvene zatite i zdravstvene timove
koji uestvuju u izradi strategija za obezbjeenje oralnog zdravlja.
Da poznaje koncepte finansiranja i naina zdravstvenog osiguranja u BiH
Da poznaje legislativu, vaee standarde i normative u vezi sa stomatolokom
zatitom.
4. Metode uenja

predavanja ex catedra za sve studente;
praktine nastave vjebe u grupama prema standardu;
interaktivnog uenja za sve studente (u sklopu predavanja i praktinih
vjebi);
izrade i javne prezentacije seminarskih radova.
74

5. Metode
procjene znanja
Zavrna ocjena e biti formiranja na sljedeim elementima

Obavezno prisustvo i aktivnost na nastavi ini 30% ocjene (smatrat e se da je
student zadovoljio ovaj kriterij ako je opravdano odustvovao sa najvie 20%
nastave).

Jedan pisani i uspjeno odbranjeni seminarski rad na zadatu temu ini 20%
ocjene.

Zavrni ispit u obliku testa sa vie ponuenih odgovora ini 50% ocjene.
Poloenim testom se smatra svaki test koji ima najmanje 55% tano odgovorenih
pitanja. Uslov za izlazak na zavrni ispit je uspjeno odbranjen seminarski rad.
Student moe osvojiti maksimalno 100 bodova.
Skala ocjena : A (10) = 95- 100%
B ( 9) = 85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D ( 7) = 65- 74 %
E ( 6) = 55-64 %
F ispod 55%

6. Literatura:
Obavezna
1.Kobalija S. Huseinbegovi A. Selimovi-Draga M. Berhamovi E. Karijes zuba- Primarna
prevencija i kontrola. Sarajevo 2010.
Dopunska:
1.Vulovi M. i saradnici. Preventivna stomatologija. Elit Medica, Beograd 2002. g.
2.Hraste J. Gri R. Uvod u stomatologiju. Opa i socijalna stomatologija Rijeka, 2006.
Proirena:
1. Kobalija S. i saradnici.Minimalna invazivna terapija. Dobra knjiga, Sarajevo 2012.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OSNOVI PREVENCIJE I JAVNO-ORALNOG ZDRAVLJA
Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u preventivnu stomatologiju. Znaaj i zadaci. Odnos
preventivne stomatologije sa ostalim stomatolokim i medicinskim
disciplinama. Osnovne preventivne mjere.
Vjebe: Opis vjebi i metodologije rada. Teme za seminarske radove i
upute za izradu
2

3
Sedmica 2. Predavanje: Uvod u javno oralno zdravlje, definicija, istorijat i razvoj,
osnovni pojmovi, znaaj.
Vjebe: Upoznavanje sa vrstama znanstvene literature iz oblasti
oralnog zdravlja
2

3
Sedmica 3. Predavanje: Organizacija stomatoloke zatite u svijetu. Modeli
organizacije.
Vjebe: Demonstracija naina pretraivanja literature i koritenja razliitih
baza podataka .
2

3
Sedmica 4. Predavanje: Organizacija stomatoloke zatite u Bosni i Hercegovini.
Model organizacije.
Vjebe: Analiza modela organizacije stomatoloke zatite u BiH.
Komparacija sa drugim modelima organizacije.
2

3
Sedmica 5. Predavanje: Procjena oralnog zdravlja stanovnitva, metodologija
istraivanja i prikupljanja epidemiolokih parametara. Indikatori oralnog
zdravlja. SZO karton. Epidemioloki pokazatelji oralnog zdravlja u svijetu i
BiH.
Vjebe: Priprema ulaznih podataka za simulirano epidemioloko
istraivanje stanja oralnog zdravlja odreene regije u BiH.
2

3
Sedmica 6. Predavanje: Strategije za unapreenje oralnog zdravlja, nivoi prevencije
(primarna, sekundarna i tercijarna). Javno zdravstveni programi,
modeliranje, izrada. Finansiranje, evaluacija programa, uesnici.
Vjebe: Analiza prikupljenih podataka simuliranog epidemioloskog
2

75

istraivanja i izraunavanje indeksa oralnog zdravlja odreenih
populacionih skupina unutar zadate regije.
3
Sedmica 7. Predavanje: Stomatoloka zdravstvena zatita utemeljena na dokazima
(evidence-based dentistry)
Vjebe: Praktina evaluacija stomatoloke zdravstvene zatite
utemeljene na dokazima, na osnovu epidemiolokih parametara dobivenih
iz simuliranih epidemiolokih studija.
2

3

Sedmica 8.
Predavanje: Zdravstveno vaspitni rad. Istorijat. Modeli predavanja i
metodologija rada. Promocija oralnog zdravlja. Motivacija pojedinca i
drutva za ouvanje oralnog zdravlja.
Vjebe: Priprema promotivnog materijala i demonstracija zdravstvenog
predavanja za razliite populacione skupine. Primjeri motivacije pojedinca
i drutva za ouvanje oralnog zdravlja.
2

3

Sedmica 9. Predavanje: Kontrola i unaprijeenje kvaliteta rada u stomatolokoj
djelatnosti.
Vjebe:Na osnovu dobivenih podataka iz simuliranih epidemiolokih
studija, izrada prijedloga javno zdravstvenih programa za datu regiju.
2

3

Sedmica 10. Predavanje: Meunarodna klasifikacija bolesti u stomatologiji. Evidencija
u stomatologiji. Zatite
Vjebe: Stomatoloka dokumentacija i izvjetajni obrasci, kliniki karton,
meunarodna klasifikacija bolesti u stomatologiji.
2

3
Sedmica 11. Predavanje: Finansiranje stomatoloke zatite. Ekonomski aspekt
zdravlja i bolesti. Modeli finansiranja zdravstvene zatite.
Vjebe: Analiza finansiranja stomatoloke zdravstvene zatite u BIH.
.Identifikacija najveih problema i prepreka u finansiranju stomatoloke
zdravstvene zatite zadate regije i prijedlog moguih rjeenja.
Seminari*:
2

3
Sedmica 12. Predavanje: Faktori od znaaja za nastanak karijesa i parodontopatija
kao najuestalijih oralnih oboljenja. Procjena rizika
Vjebe: Upoznavanje sa razliitim testovima za procjenu rizika za
nastanak karijesa.
Seminari*:
2

3
Sedmica 13. Predavanje: Ishrana. Sistemski i lokalni efekti. Kariogeni potencijal hrane
i njegovo mjerenje. Ugljini hidrati. Zamjenski zaslaivai. Karijes
protektivno djelovanje hrane. Dijetarne preporuke.
Vjebe: Uzimanje anamneze o ishrani, motivisanje za za pravilnu ishranu
i korekcija greaka u ishrani. Izrada dnevnika ishrane.
Seminari*:
2

3
Sedmica 14. Predavanje: Preventivne mjere specifinih grupa (Osobe sa mentalnim i
fizikim onesposobljenjima, osobe sa optim oboljenjima, trudnice]
Vjebe: Izrada individualnog plana preventivnih mjera za zadatog
pacijenta.PBL.
Seminari:*
2

3
Sedmica 15. Predavanje: Legislativa u zdravstvu sa aspektom na stomatoloku zatitu
Institucije, zdravstvene slube, strukovna udruenja i njihova uloga u
javno oralnom zdravlju.
Vjebe: Analiza propisa u vezi sa stomatolokom zdravstvenom zatitom.
Seminari:*
2

3
Sedmica 17.-
20.

*Izvedbenim planom planiran je jedan seminarski rad za svakog studenta. Studenti e zadati
seminarski rad pripremati tokom semestra i duni su gotov rad predati zakljuno sa desetom
nedjeljom nastave. Seminarski rad e braniti u predvienim terminima praktine nastave poevi od
11 nedjelje pa do kraja semestra.
76

SILABUS PREDMETA: MIKROBIOLOGIJA I IMUNOLOGIJA
Code:SFSOM0303 Naziv predmeta: MIKROBIOLOGIJA I IMUNOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: II Semestar: III ECTS kredita: 6
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 90 (60+30)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Edina Belagi
Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Osnovni ciljevi predmeta Medicinska mikrobiologija su:
- upoznati studenta sa etiolokim uzronicima razliitih infektivnih
oboljenja,s posebnim naglaskom na prepoznavanju vrste najeih
patogena usne upljine, njihovom transmisijom, patogenezom bolesti,
uz definiciju simptoma (vodeih i opih) koji definiu kliniku sliku.
- upoznati studenta sa izolacijom i identifikacijom uzronika uz krajnji
cilj ispitivanje antimikrobne osjetljivosti i rezistencije,kao i naina
odbrane od specifinih mikroorganizama sa moguim posljedicama
kako u usnoj upljini tako i u drugim organskim sistemima.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da se ovakvim pristupom studentu daju osnovna znanja iz
oblasti bakteriologije, virusologije, parazitologije, mikologije potrebna za
naredni nivo edukacije u stomatologiji.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu iz predmeta Medicinska mikrobiologija student e usvojiti
slijedea znanja:
MODUL 1: Opa bakteriologija
Cilj: Upoznavanje sa morfologijom bakterija, metabolizmom i genetikom,
faktorima virulencije i patogenosti, kao i antimikrobnom osjetljivosti-
rezistencijom. U okviru ovog modula studentu e se definisati pojam infekcije i
zarazne bolesti i nainu unitavanja etiolokih uzronika tih bolesti.
MODUL 2 Imunoloki sistem
Cilj: Upoznavanje studenta o fiziolokoj funkciji imunog sistema, imunolokim
poremeajima, kao i imunolokim osnovama reakcija na mikroorganizme.
MODUL 3 Specijanla bakteriologija
Upoznati studente sa razliitim bakterijama, njihovim morfolokim
karakteristikama, graom bakterija,patogenezom,nainom prenosa,osnovnim
klinikim simptomima i laboratorijskom dijagnostikom. Poseban osvrt je na
bakterijama uzronicima bolesti ustne upljine kao i sa trendovima kretanja
infekcija usne upljine i nainu pravovremene prevencije i suzbijanja.
MODUL 4: Parazitizam, pojam stalnog i prijelaznog domaina
Cilj: Upoznati studenta sa parazitima, klasifikacijom, morfologijom,
patogenosti, stalnim i prelaznim domainima nosiocima parazita.
MODUL 5: Medicinska mikologija opa i specijalna
Cilj: Upoznavanje sa opim osobinama gljiva, morfologijom, klasifikacijom,
77

nainima razmnoavanja, patogenosti, ulogom razliitih vrsta u nastanku
bolesti usne upljine i mikotoksinima.
MODUL 6: Opa i specijalna virusologija
Cilj: Upoznati studenta sa graom i podjelom virusa, replikacijom, genetikom i
patogenezom virusnih infekcija. Klasifikacija virusa. U okviru pripadajuih
porodica istai znaaj pojedinih tipova virusa.Prevencija nastanka i irenja
infekcije u stomatolokoj ordinaciji.
Kroz nastavu iz predmeta Medicinska mikrobiologija student e ovladati
slijedeim vjetinama:
1. Vjetine koje student treba znati nakon odsluane nastave:
- odrediti vrstu najeih patogena u usnoj upljini i ovladavanje
tehnikama ispitivanja razliitih biolokih materijala.
- uzimati bris nosa , drijela i gingive.
- upoznati se sa osnovnim morfolokim, fiziolokim i imunolokim
karakteristikama pojedinih humano-patogenih bakterijskih vrsata.
- prepoznati i analizirati mikroskopski pripremljene preparate, procijeniti
odnos pojedinih vrsta mikroorganizama u slici svjetlosnog mikroskopa
i znaaj samog nalaza. Primjena nativnog i bojenih mikroskopskih
preparata u identifikaciji parazita kao i mikroskopska i kulturelna
ispitivanja gljiva.
- vizuelno prepoznati odreene makromorfoloke karakteristike poraslih
kolonija i donijeti odluku o daljim koracima u procesu izolacije i
identifikacije bakterijskih vrsta.
- Izolacija i identifikacija virusa primjenom oploenih kokoijih jaja i
kulture stanica.
- prepoznati enzimsku aktivnist pojedinih bakterijski rodova i vrsta
- procijeniti znaaj vrijednosti seroloke identifikacije i tipizacije
odreenih bakterijskih vrsta i virusa.
- upoznati se sa ispravnim nainom donoenja odluke o izboru vrste
testiranih antibiotika i antibiograma, kao i interpretaciji dobivenih
nalaza
- znati procijeniti znaaj mikrobiolokih nalaza u odnosu na ukupni broj
izvedenih analiza i usporediti ih sa klinikim statusom ispitanika.
Nakon odsluane nastave iz predmeta Medicinska mikorbiologija student bi
trebao usvojiti slijedee stavove:
- ispravno procijeniti vrijednost i mjesto dobivenog znanja iz predmeta
Medicinska mikrobiologija u razrijeavanju znaaja osnovne strukture
i grae mikroorganizama u uzrokovanju zaraznih oboljenja bakterijske,
78

virusne, parazitarne i gljivine etiologije.
- o mjestu i znaaju pravovremene primjene antimikrobne terapije, kao i
moguim negativnim posljedicama njene primjene u lijeenju zaraznih
oboljenja
- o vrijednosti i kvalitetu pojedinih biolokih materijala, koji e biti od
izuzetnog znaaja u odluci o vrsti daljih pretraga, kao i vrsti eventualno
predloene terapije
- znaaju normalne mikroflore ljudskog organizma i odravanju
homeostaza, odnosno njenih naruavanja.
4. Metode uenja:

predavanja: 35 sati
seminari: 10 sati po grupama
vjebe: 30 sati po grupama
5. Metode procjene
znanja
Procjena znanja vriti e se kontinuirano u toku semestra.
Elaboracija (kontinuirana provjera znanja) ukljuuje: znanja i vjetine na
praktinim vjebama, znanja i aktivnosti iz interaktivne seminarske nastave, i
parcijalni ispit (MCQ).
Seminari su planirani kroz unaprijed planirane i pripremljene teme.
Procjena znanja u toku semstra bodovati e se prema predvienim
standardima i nositi e 55% zavrne ocjene.
Praktine vjebe:
U toku semestra bit e ocjenjene nauene vjetine kroz tri kolokvija.
Maksimalan broj bodova po jednom kolokviju je 5 (ukupno 15). Minimalan broj
bodova da bi se kolokvij smatrao poloenim iznosi 3 (ukupno 9). Studentu se
priznaju svi poloeni kolokviji. Nepoloene kolokvije student polae na
zavrnom ispitu.
Seminari
U toku seminara student e referisati, jedan unaprijed definisan seminar, koji
se izlae u amfiteatrupred cijelom generacijom u prisustvu nastavnika.
Minimalan broj bodova da bi se seminar smatrao poloenim je 6.Maksimalni
broj bodova je 10.
Prvi parcijalni ispit
Prvi parcijalni ispit obuhvata prva tri modula (1, 2 i 3). Ispit se obavlja pismeno
kroz testove- MCQ test (pitanja sa viestrukim izborom) . Ukupan broj bodova
koje student moe ostvariti je 30. Minimalan broj bodova da bi se parcijalni
ispit smatrao poloenim je 16,5.
Parcijalni ispit se sastoji od 50 pitanja po 0,5 bodova i 5 eseja po 1 bod
(25+5=30 ).
Ispit e se odrati u devetoj nedelji iza zavrenog treeg modula.
79

Drugi parcijalni ispit
Drugi parcijalni ispit obuhvata tri modula (4, 5, i 6). Ispit se obavlja pismeno
kroz testove- MCQ test (pitanja sa viestrukim izborom) . Ukupan broj bodova
koje student moe ostvariti je 45. Minimalan broj bodova da bi se parcijalni
ispit smatrao poloenim je 24.
Parcijalni ispit se sastoji od 80 pitanja po 0.5 bodova i 5 eseja po 1 bod (
40+5=45 ).
Ispit e se odrati u esnaestoj nedelji iza zavrenog estog modula.
Zavrni ispit
Na zavrni ispit izlaze studenti koji nisu zadovoljili na prvom i/ili drugom
parcijalnom ispitu i polau samo nepoloeni dio.Zavrni ispit izvodi se u
osamnaestoj nedelji.
Nakon poloenog pismenog dijela ispita student polae praktini ispit ukoliko u
toku semestra nije poloio kolokvije.
Kriteriji ocjenjivanja Maksimalno bodova
Minimalno
bodova (bodovi
za prolaz)
Znanja i vjetine na
praktinim vjebama
15 9
intera tivnoj (seminarskoj)
nastavi
10 5.5
Parcijalni ispit-test 30 16.5
Zavrni ispit 45 24
U upno: 100 5

Nakon poloenih svih dijelova ispita studentu se zakljuuje konana ocjena
kako slijedi:
Ocjena Broj bodova Opis ocjene
5 (F,FX) 55-54
Ne zadovoljav
minimalne kriterije
6 (E) 55-64
Zadovoljava minimalne
kriterije
7 (D) 65-74 Openito dobar
8 (C) 5-84
Prosjean

9 (B) 85-94 Iznad prosjeka
10 (A) 95-100 Izuzetan uspjeh
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz iz predhodnih kriterija
ocjenjivanja (vjebe, seminari, parcijalni ispit, zavrni ispit) pristupa polaganju
nepoloenog, u popravnom ispitnom roku.
80

6. Literatura Obavezna literatura:
1. Medicinska mikrobiologija- E.Belagi i sar. Medicinski fakultet
Univerziteta Sarajevo, 2010.
2. Mikrobiologija-morfoloki aspekti sa dijagnostikom F.Bai., E.Belagi
Medicinski fakultet Sarajevo, 1998.
3. Praktikum Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom E.Belagi.,.
Zvizdi . Medicinski fakultet Sarajevo, 2005.
4.Oralna mikrobiologija- M.Arifhoi.,S.Hamzi. Stomatoloki fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 2009.
5. Opa medicinska virusologija Zvizdi . Medicinski fakultet Sarajevo,
2002.
Dopunska literatura:
1. Mikrobiologija sa parazitologijom Karakaevi B. I saradnici. Nauna
knjiga Beograd-Zagreb, 1989.
2. Medicinska parazitologija Richter B. SNL, Zagreb 1987.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA MIKROBIOLOGIJA I IMUNOLOGIJA
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanja: Uvod u mikrobiologiju. Gradja bakterijske elije.
Metabolizam i razmnoavanje bakterija..

Vjebe: Uslovi rada u mikrobiolokoj laboratoriji
Bojenje bakterija prosto isloeno
3h

2h
Sedmica 2. Predavanja : Sterilnost i sterilizacija. Patogenost i virulencija. Faktori
bakterijske invazivnosti.Infekcija i zarazna bolest.
Vjebe: Uzimanje i obrada bolesnikog materijala. Zasijavanje i
kultivisanje na hranjivim podlogama.
3h

2h
Sedmica 3. Predavanja : Uvod u imunologiju. Specifini i nespecifini imunitet.
Antigen- Antitijelo.
Seminar: Normalna mikroflora 1h
Vjebe: Seroloke reakcije 2h
2h

1h
2h
Sedmica 4. Predavanja : Antimikrobna terapija. Rezistencija bakterija na antibiotike.
Piogene koke. Rod Staphylococcus Rod Streptococcu
Seminar : Vakcine- kalendar imunizacije
Vjebe: Mikroskopiranje: Rod Staphylococcus, Rod Streptococcus.
2h

1h
2h
Sedmica 5. Predavanja : Rod Haemophilus. Rod Neisseriae-N.meningitidis. Rod
Bordetela . Rod Corynobacterium. Rod Mycobacterium. Rod Bacilus
Rod Clostridia.
Vjebe: Morfologija kolonija,fenomen satelitizma preparati pripadajuih
rodova.
2h

2h
81

Sedmica 6. Porodica : Enterobacteriaceae- rodovi: Escherichia, Klebsiella.
Proteus, Salmonella, Schigella. Rod Pseudomonas
Vjebe: Dijagnostika urinarnih i alimentarnih infekcija. 2h Urinokultura,
koprokultura i hemokultura
3h

2h
Sedmica 7. Predavanja : Rod Yersinia. Rod Vibrio. Rod Campylobacter. Rod
Helicobacter Rod Listeria. Rod Brucella.
Seminar: Alimentarne toksoinfekcije
Vjebe Vjebe: Antibiogram
2
1
2
Sedmica 8. Predavanje : Rod Mycoplasma . Rod Borellia. Rod Leptospira.
Seksualno prenosive bolesti uzrokovane bakterijama: N.gonorrhoeae,
Treponema palidum,Gardnerella, Chlamydia .
Vjebe: Dijagnostika borelia iz karioznog zuba. Mikroskopski preparati
pripadajuih vrsta.
3h

2h
Sedmica 9. Predavanja : Paraziti-Protozoe: Entamoeba histolytica, Giardia lamblia,
Trichomonas vaginalis, Plasmodium, Toxoplasma.
Seminar: Uloga mikroorganizama u oboljenju paradoncijuma
Vjebe: Mikroskopiranje protozoa
2h
1h
2h
Sedmica 10. Predavanja : Nematode i Cestode.
Seminar : Arthropodeae
Vjebe: Mikroskopsko i makroskopsko posmatranje nematoda
2h
1h
2h
Sedmica 11. Predavanje: Opta mikologija 2h
Seminar: Mikotoksini 1h
Vjebe: Mikroskopsko i makroskopsko posmatrnje cestoda.
2h
1h
2h
Sedmica 12. Predavanje : Dermatofiti: Trychophyton, Microsporum, Epidermophiton
Patogene kvasnice: Candida albicans, Criptococus neoformans
Seminar: Oportunistike gljivine infekcije. 1h
Vjebe: Laboratorijska dijagnostika Candidae albicans. Mikroskopija
dermatofita .
3h
1h

2h
Sedmica 13. Predavanja: Opte osobine virusa 2h
Seminar: Bolesti oralne sluznice izazvane virusom Herpes simplex 1h
Vjebe: Dijagnostika virusnih infekcija. Inokulacija u oploena kokoija
jaja. 2h
2h
1h
2h
Sedmica 14. Predavanja : RNA virusi 2h 2h
82

Seminar: Mogunosti parenteralnog prenosa virusa u stomatolokoj
praksi. 1h
Vjebe: Dijagnostika virusnih infekcija-seroloke reakcije.
1h
2h
Sedmica 15.

Sedmica 16.
Predavanja : RNA virusi 2h
Seminar: Mogunosti parenteralnog prenosa virusa u stomatolokoj
praksi. 1h
Vjebe: Dijagnostika virusnih infekcija-seroloke reakcije.
Drugi parcijalni ispit.
2h
1h
2h

SILABUS PREDMETA: PATOFIZIOLOGIJA
Code:SFSOM0402 Naslov predmeta PATOFIZIOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: II Semestar: IV ECTS: 7
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno sati: 90 (60+30)
Odgovorni nastavnik: prof dr Miralem Musi
Uslovi za pohaanje: po Pravilniku o pohaanju nastave na prvom ciklusu studija na Univerzitetu u
Sarajevu
1. Ciljevi predmeta Obuka studenata Stomatolokog fakulteta iz oblasti Patofiziologije
2. Svrha predmeta Usvajanje znanja i vjetina iz oblasti Patofiziologije neophodnih za uspjean
nastavak studija Stomatologije i sticanje strunog zvanja doktora
stomatologije.
3.Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Patofiziologija studenti e usvojiti znanja o
mehanizmu nastanka bolesti, djelovanja etiolokih faktora, poremeaju
lokalnog krvotoka, alergijske reakcije, poremeaj metabolizma, patofiziologiju
krvi, kardiovaskularnog sistema, endokrinog sistema, plua,
gastrointestinalnog sistema bubrega i nervnog sistema
1. Modul: Etiologija, Patogeneza
1. Mjesto, uloga i znaaj Patoloke fiziologije u medicinskoj znanosti i
praksi,osnovni pojmovi u Patolokoj fiziologiji. Bolest i smrt: pojam i
definicija,
2. Patoloki proces i patoloka reakcija, Patoloko stanje, Razvoj bolesti,
terminalno stanje. Reanimacija.
3. Opta etiologija i patogeneza.
4. Djelovanje fizikih faktora spoljanje sredine; ubrzanje, kinetoze, potresi i
vibracije,
5. Djelovanje fizikih faktora spoljanje sredine; zvuk, ultrazvuk,
6. Djelovanje izmjenjenog atmosferskog pritiska; povien atmosferski
83

pritisak, snien atmosferski pritisak,
7. Djelovanje termikog faktora spoljanje sredine; poviena i sniena
spoljanja temperatura,
8. Djelovanje elektrine struje;
9. Djelovanje zraenja na organizam; nejonizantna i jonizantna zraenja,
10. Djelovanje ksenobiotika;
11. Djelovanje biolokih i socijalnih-psihikih etiolokih faktora
12. Uloga nasljednog faktora u nastanku bolesti.

2. Modul; Poremeaji imuniteta i lokalnog krvotoka
1. Poremeaji imuniteta i alergijske reakcije,
2. Poremeaji lokalnog krvotoka,
3. Poremeaji snabdjevanja kiseonikom
4. Patofiziologija groznice.

3. Modul; Poremeaj metabolizma
1. Poremeaji energetskog prometa; gojaznost i gladovanje,
2. Poremeaj metabolizma ugljenih hidrata,
3. Poremeaj metabolizma bjelanevina, masti i vitamina
4. Poremeaj metabolizma vode i elektrolita,
5. Hipoksije,

4. Modul; Poremeaj funkcije krvi i krvotvornih organa:
-Policitemije,
-Anemije,
-Leukocitoze,
-Leukemije,
-Poremeaji hemostaze.

5. Modul; Poremeaj kardiovaskularnog sistema
-Srane dekompenzacije,
-Poremeaji sranog ritma,
-Poremeaj koronarnog krvotoka,
-Poremeaji hemodinamike i krvnog pritiska,
-Arterijska hipertenzija,
-Arterijska hipotenzija.

6. Modul; Patofiziologija endokrinog sistema
-Regulacija endokrinog sistema,
-Patofiziologija endokrinopatija,
-Poremeaj hormonskih receptora,
84

-Poremeaj u sekreciji hipofize, titne ljezde, paratireoidnih, nadbubrenih
ljezda, spolnih ljezda.
7. Modul; Poremeaji disanja
-Poremeaja regulacije disanja
-Poremeaja plune ventilacije
-Respiratorna insuficijencija
-Poremeaji nerespiratornih funkcija plua
-Patofiziologija plunog edema

8. Modul; Patofiziologija gastrointestinalnog sistema
-Poremeaji motorike, digestije i sekrecije,
-Patofiziologija pankreasa
-Poremeaj u funkciji jetre i unog sistema

9. Modul; Poremeaji bubrenih funkcija
-Prerenalni poremeaji bubrenih funkcija
-Poremeaji glomerularne funkcije bubrega
-Insuficijencija bubrene funkcije
-Poremeaji diureze
-Postrenalni poremeaji funkcije bubrega

10. Modul; Patofiziologija nervnog sistema
-Poremeaj ivanog prenosa
-Poremeaji kortikospinalnog puta i ekstrapiramidnog sistema
-Patofiziologija epilepsije
-Poremeaj protoka krvi; ishemini i hemoragini
-Poremeaj svijesti, ponaanja i pamenja
Metode uenja 1. predavanja
2. praktine vjebe

Metode procjene
znanja
Ocjena:
10 A 95-100 bo va
Izuzetan uspjeh bez greaka ili sa
neznatnim grekama
b 9 B 85-94 bodova
Iznad prosjeka sa ponekom
grekom
c 8 C 75-84 bodova
Prosjean sa primijetnim
nedostacima
d 7 D 65-74 bodova
Openito dobar, ali sa znaajnim
nedostacima
e 6 E -64 bodova Zadovoljava minimalne kriterije
f 5 F, FX Ispod 55 bodova Ne zadovoljva minimalne kriterije
85

I parcijalni ispit
Polae se pismeno.
Sastoji se iz 20 MCQ pitanja sa ponuenih pet tvrdnji i svako pitanje ima
tanih 2-4 tvrdnje. Tani odgovori na postavljeno pitanje su ako student
zaokrui sve samo tane tvrdnje. Broj bodova se mnoi sa 1.5 tako da student
moe imati maksimalno 30 bodova ispit je poloen ako student ostvari 55%
tanih odgovora.
Polae se u sedmoj sedmici nastave nakon obraena tri modula
II parcijalni ispit
Polae se pismeno.
Sastoji se iz 30 MCQ pitanja sa ponuenih pet tvrdnji i svako pitanje ima
tanih 2-4 tvrdnje. Tani odgovori na postavljeno pitanje su ako student
zaokrui sve samo tane tvrdnje. Broj bodova se mnoi sa 1.5 tako da
student moe imati maksimalno 45 bodova ispit je poloen ako student ostvari
55% tanih odgovora
Polae se u 15 sedmici i obuhvata gradivo iz modula 4-10
Zavrni ispit
Polae se pismeno.
Student koji je poloio oba parcijalna ispita ne izlazi na zavrni ispit. Student
ako je poloio samo jedan parcijalni na zavrnom polae dio ispita koji nije
poloio.
Student koji nije poloio niti jedan parcijalni ispit na zavrnom ispitu ima
ukupno 50 ispitnih pitanja, po tipu MCQ pitanja sa ponuenih pet tvrdnji i
svako pitanje ima tanih 2-4 tvrdnje. Tani odgovori na postavljeno pitanje su
ako student zaokrui sve samo tane tvrdnje. Broj bodova se mnoi sa 1.5
tako da student moe imati maksimalno 75 bodova. Ispit je poloen ako
student ostvari 55% tanih odogovora. Zavrni ispit se sastoji iz dva dijela, s
obzirom na materiju koja je zastupljena, I dio 20 pitanja iz prva tri modula, a
drugi dio obuhvata pitanja iz modula 4-10, student mora imati iz oba dijela
55% tanih odgovora. Student koji ne zadovolji oba dijela na zavrnom ispitu
po 55%, nee se priznavati samo jedan dio ispita na zavrnom ispitu.
Popravni ispit u junsko-julskom roku
Polae se na isti nain kao to je definisan zavrni ispit.
Popravni ispit u septembarskom roku
Polae se na isti nain kao to je definisan zavrni ispit.
ISPIT IZ PRAKTINOG DIJELA
86

Provjer usvojenih vjetina kroz praktine vjebe vrie se kontinuirno u toku
semestra i to kroz tri kolokvija:
Kolokvij1 Funkcionalno ispitivanje karadiovaskularnog sistema
Kolokvij 2 Hematologija
Kolokvij 3- Respiratorni i uropoetski system

Ukupna broj bodova koji se moe ostvariti je 25, pri emu kolokvij 1 i 2 nose
po 10 bodova, a kolokvij 3 ----5 bodova.
Kolokvij se smatra poloenim ukoliko je student ostvario minimalno 55%
bodova (za prvi i drugi kolokvij 5,5 , za trei 2,7 bodova)
Zavrni ispit: polau studenti koji nisu zadovoljili neki od kolokvija u toku
nastave.
Na zavrnom ispitu iz svakog prethodno nepoloenog kolokvija student mora
ostvariti po 55% od maksimalnog broja bodova. Ukoliko student ima dva i vie
nepoloenih kolokvija i ne ispuni obavezan broj bodova za svaki nepoloeni
kolokvij, praktini ispit se nee smatrati poloenim.
Popravni ispit : definiran po pravilima zavrnog ispita.
6. Literatura Obavezna
1.Stjepan Gamulin, Matko Marui Zdenko Kova i suradnici Patofiziologija
Medicinska naklada Zagreb
2.Sneana ivanevi-Simonovi et all Opta patoloka fiziologija
Medicinski fakultet Univerzitet u Kragujevcu 2006
3. Pavle Milenkovi, urednik i saradnici Patoloka fiziologija, Univerzitet u
Beogradu 2003
4. Patofiziologija 1 praktikum M Musi i saradnici 2013
5. Patofiziologija 2 praktikum M Musi i saradnici 2013-2014-u izradi

Proirena
1. Bogdan B Beleselin, B V Jovanovi, V B Nedeljkov i suradnici Opta
patoloka fiziologija data status beograd 2007
2. Ceni-Miloevi Praktikum iz Patoloke fiziologije

Dopunska
1. Milenko Kulauzov i saradnici Specijalna patoloka fizologija Novi Sad
2011
2. Milenko Kulauzov i saradnici Opta patoloka fizologija Novi Sad -u
izradi
7. Napomena

87

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: PATOFIZIOLOGIJA
Sedmica 1. 1. predavanje

Mjesto i uloga patoloke fiziologije u medicinskoj znanosti i
praksi. Bolest i smrt: definicija, periodi u razvoju, terminalno
stanje, reanimacija. Opta etiologija i patogeneza.
2. predavanje

Djelovanje fizikih faktora spoljne sredine: ubrzanje i
kinetoze, potres i vibracije, zvuk i ultrazvuk. Djelovanje
izmjenjenog atmosferskog pritiska: snieni i povieni atmosferski
pritisak.

3. vjebe

Vjeba 1. 2 asa

Funkcionalno testiranje kardiovaskularnog sistema
Testovi za ispitivanje funkcije kardiovaskularnog sistema-
Harvard - Step test, Scellong I,
Schellong II

Nain izvoenja: uvodni dio, metode mjerenja arterijskog
pritiska i pulsa, izvoenje testova i analiza dobijenih rezultata

Cilj vjebe: upoznavanje sa mehanizmima adaptacije KVS na
zamor
2

2

2

Djelovanje termikih faktora spoljne sredine:
Opta hipertermija, lokalna hipertermija, adaptacija na toplotu,
Opte i lokalno djelovanje niske spoljane temperature.

2. predavanje

Djelovanje elektrine struje na organizam.
Djelovanje zraenja; svjetlosno, nejonizantno, jonizantno

3. vjebe

Vjeba 2.- 2 asa

Elektrokardiografija
Uvodni dio, karakteristike normalnog Elektrokardiograma,
poremeaji srednje elektrine osovine
Poremeaji stvaranja impulsa: nomotopni poremeaji

Nain izvoenja: uvodni dio, snimanje i analiza EKG- snimaka

Cilj vjebe: upoznavanje sa poremeajima srednje elektrine
osovine, upoznavanje sa poremeajima stvaranja impulsa

2

2

2

Djelovanje ksenobiotika
2

88

2. predavanje

Djelovanje biolokih, etiolokih faktora; patofizioloki aspekti.
Djelovanje socijalnih, etiolokih faktora.
Uloga nasljednih faktora u nastanku bolesti.

3. vjebe

Vjeba 3. - 2 asa

Poremeaji stvaranja impulsa: heterotopni poremeaji

Nain izvoenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka

Cilj vjebe: upoznavanje sa poremeajima stvaranja impulsa

2

2

Patofizioloke osnove imuniteta; prirodni, specifini, celularni
Imunodeficijencije
Patofiziologija groznice; etiologija i patogeneza,

2. predavanje

Alergijska reakcija i bolest. Autoimune bolesti

3. vjebe

Vjeba 4. - 2 asa

Poremeaji provoenja impulsa

Nain izvoenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka

Cilj vjebe: upoznavanje sa poremeajima provoenja impulsa

2

2

2

Poremeaj lokalnog krvotoka; ishemija, tromboza, embolija,
angiopatije, poremeaj cirkulacije limfe, krvarenja.

2. predavanje

Poremeaj energetskog prometa; gladovanje, gojaznost.
Poremeaj snabdijevanja kiseonikom: hipoksije

3. vjebe

Vjeba 5. - 2 asa


2

2

2
89

Elektrokardiografske karakteristike hipertrofije srca

Nain izvoenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka,

Cilj vjebe: prikaz poremeaja izgleda EKG-a hipertrofije
pretkomora i komora

Poremeaj metabolizma vode i elektrolita; vrste i znaaj
edema
Poremeaj metabolizma elektrolita: natrija i kalija.
Poremeaj metabolizma kalcija (Ca) i fosfata (P).
Poremeaj metabolizma eljeza (Fe++).

2. predavanje

Poremeaj metabolizma vitamina.
Poremeaj metabolizma masti i bjelanevina

3. vjebe

Vjeba 6. - 2 asa

Elektrokardiografske karakteristike koronarnog sindroma

Nain izvoenja: uvodni dio, analiza EKG- snimaka,

Cilj vjebe: prikaz poremeaja izgleda EKG-a kod koronarnog
sindroma
2

2

2
Poremeaj metabolizma ugljenih hidrata
Poremeaj acidobazne ravnotee

2. predavanje

I PARCIJALNI ISPIT

KOLOKVIJ 1- FUNKCIONALNO ISPITIVANJE
KARDIOVASKULARNOG SISTEMA

3. vjebe

Vjeba 7. - 2 asa
Poremeaji hemostaze
Osnovni testovi ispitivanje hemostaze :
Vrijeme krvarenja po Duke-u, Ivy-u, Vrijeme koagulacije po
Burker-u, Lee- White-u, Quick-u, Howel-u, Test otpornosti
kapilara- Rumpel Leede, Bojenje i brojanje trombocita

Nain izvoenja: uvodni dio, praktini dio rada, analiza
dobijenih rezultata.

Cilj vjebe: upoznavanje sa promjenama vrijednosti vremena
krvarenja i koagulacije kod poremeaja hemostaze; odrediti broj
trombocita u perifernoj krvi
2

2

2
90


Patoloka fiziologija krvi i krvotvornih organa;
Policitemije i eritrocitoze,
Anemije,
Adaptacioni mehanizmi organizma na anemiju.

2. predavanje

Patoloka fiziologija krvi i krvotvornih organa; Poremeaj broja
leukocita, Maligna alteracija elija limfopoeze i mijelopoeze-
leukemije.

3. vjebe

Vjeba 8. - 2 asa
Patofiziologija krvi i krvotvornih organa:
Poremeaji crvene krvne loze, Poremeaji u razvoju eritrocita
(kotana sr). Poremeaji u razvoju eritrocita (periferna krv),
Morfoloke promjene eritrocita: oblik, boja i veliina. Poremeaji
sedimentacije-znaaj u dijagnostici

Nain izvoenja: uvodni dio, praktini dio rada, pregled
pokaznih preparata, odreivanje sedimentacije analiza
dobijenih rezultata

Cilj vjebe: uoiti kvalitativne i kvantitativne promjene eritrocita
periferne krvi, odreivanje sedementacije eritrocita
2

2

2
Sedmica 9 1. predavanje

Patoloka fiziologija krvi i krvotvornih organa; Kvantitativni i
kvalitativni poremeaji trombocita Hemoragijski sindrom -
Poremeaj funkcije slezene.

2. predavanje

Patoloka fiziologija kardiovaskularnog sistema;
Hemodinamika kod sranih mana;
Poremeaji sranog ritma; stvaranje podraaja, provoenje
podraaja.
Srana dekompenzacija,

3. vjebe

Vjeba 9. - 2 asa

Promjene eritrocita u perifernoj krvi-Anemije: megaloblastna,
sideropenina, aplastina, hemolitika
Ispitivanje regeneratornih sposobnosti krvi u anemijama.
Odreivanje retikulocita. Odreivanje bazofilno punktiranih i
polihromatofilnih eritrocita. Laboratorijska dijagnostika anemija

Nain izvoenja; uvodni dio, praktini dio rada, pregled
pokaznih preparata, analiza dobijenih rezultata.

Cilj vjebe; odrediti hematoloke parametre, prepoznavanje
kvalitativnih i kvantitativnih promjena eritrocita kod anemija

2

2

2

91


Patofiziologija koronarne insufijencije, Arterijska hipertenzija i
hipotenzija. Sinkopa.
2. predavanje

Patoloka fiziologija endokrinog sistema;

Poremeaji u luenju hormona, hormonskih receptora.
Poremeaj sitema hipotalamus hipofiza ciljna ljezda.
Poremeaj funkcije prednjeg i stranjeg renja hipofize; .
Poremeaj funkcije tireoidne lijezde

3. vjebe

Vjeba 10. - 2 asa

Poremeaji bijele krvne loze.
Poremeaji u razvoju leukocita (kotana sr). Promjene leukocita
periferne krvi. Degenerativne promjene granulocita periferne krvi.
Poremeaji diferencijalne krvne slike. Skretanje krvne slike u
lijevo i desno.

pokaznih preparata

Cilj vjebe : napravit krvni razmaz, odrediti diferencijalnu krvnu
sliku.
2

2

2

Patoloka fiziologija endokrinog sistema;

Poremeaj funkcije kore i sri nadbubrene ljezde.
Poremeaj funkcije paratireoidnih ljezda;
Poremeaj endokrine funkcije testisa i jajnika.

2. predavanje

Patoloka fiziologija disanja;
Poremeaji ventilacije
Patogeneza plunog edema,

3. vjebe

Vjeba 11. - 2 asa

Maligne bolesti leukocitne loze: Akutne i hronine leukoze

Nain izvoenja: uvodni dio,praktini dio rada,pregled pokaznih
preparata

Cilj vjebe: uoiti kvalitativne i kvantitativne promjene leukocita
kod akutnih i hroninih leukoza.
2

2

2

Patoloka fiziologija disanja;
2

92

Pluna embolija, patogeneza pneumotoraksa i atelektaza
Poremeaji ritma disanja. Poremeaji nerespiratornih funkcija
plua.
Pluna insuficijencija

2. predavanje

Patoloka fiziologija probave; poremeaji motorne, digestivne i
resorptivne funkcije digestivne cijevi. Akutni pankreatitis,
hronini pankreatitis.

3. vjebe

KOLOKVIJ 2 HEMATOLOGIJA

Vjeba 12. - 2 asa

Funkcionalno testiranje respiratornog sistema- Spirometrija-
Ispitivanje plune ventilacije

Nain izvoenja: uvodni dio, snimanje spirograma, analiza
dobijenih rezultata
Cilj vjebe: upoznavanje sa osnovima spirometrije

2

2

Poremeaj hepatobilijarnog sistema;
poremeaj biotransformacijskih mehanizama,
poremeaj protoka krvi kroz jetru; portalna hipertenzija,
patogeneza ascitesa.
Poremeaj luenja ui.

2. predavanje

-Poremeaji glomerularne funkcije bubrega. Nefrotiki
sindrom.Vaskularne bolesti bubrega. Tubulointersticijske bolesti
bubrega. -Postrenalni razlozi poremeaja funkcije bubrega.

3. vjebe

Vjeba 13. - 2 asa

Funkcionalno testiranje respiratornog sistema- Opstruktivni i
restriktivni poremeaji ventilacije

Nain izvoenja: uvodni dio, analiza spirometrijskih nalaza kod
opstrukcije i restrikcije

Cilj vjebe: upoznavanje sa poremeajima vrijednosti
spirometrijskih parametara kod opstruktivnih i restriktivnih
poremeaja ventilacije
2

2

2

Akutna i hronina bubrena insuficijencija. -Poremeaji diureze.
Poremeaji sastava urina.

2. predavanje

2

2
93

Poremeaj ivanog prenosa, poremeaj rada perifernog
motoneurona,poremeaj neuromiine spojnice. Poremeaji
kortikospinalnog puta. Poremeaji ekstrapiramidnog sistema.
Patofiziologija epilepsije.

3. vjebe

Vjeba 14. - 2 asa

Funkcionalno ispitivanje uropoetskog sistema
Fizikalne i hemijski pregled urina
Ispitivanje patolokih sastojaka sedimenta urina

mikroskopskog preparata sedimenta urina, analiza dobijenih
rezultata.
Cilj vjebe: fizikalni i hemijski pregled urina, uoiti promjene
sedimenta urina.

2

Poremeaj protoka krvi u CNS; ishemini i hemoragini
poremeaji.
Poremeaj svijesti i ponaanja, poremeaji pamenja i
upamivanja.
Poremeaj cerebrospinalnog likvora.

2. predavanje

II PARCIJALNI

3. vjebe

Vjeba 15. - 2 asa

Funkcionalno ispitivanje uropoetskog sistema
Poremeaji koncentracije i dilucije, Proba po Volhard-u
Odreivanje bubrenih klirensa

Nain izvoenja : uvodni dio, praktini dio rada i analiza
dobijenih rezultata.
Cilj vjebe: odrediti bubrene klirense

KOLOKVIJ 3- RESPIRATORNI I UROPOETSKI SITEM
2

2

2
Sedmica 16 Zavrni ispit

Sedmica 17-20 Popravni ispit

94

SILABUS PREDMETA: STOMATOLOKI MATERIJALI
Code: SFSOS0304 Naslov predmeta: STOMATOLOKI MATERIJALI
Nivo: dodiplomski Godina: II Semestar: III ECTS kredita:5
Status: obavezni Ukupno sati:45 (45+0)
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr sc. Amra Vukovi
Uslovi za pohaanje nastave: Uslovi za pohaanje nastave usklaeni sa Pravilima studiranja za
prvi ciklus studija na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
1. Ciljevi predmeta - Savladavanje osnovnih spoznaja o stomatolokim materijalima
sa stanovita fizikih, mehanikih, hemijskih i biolokih svojstava
- Sticanje odreenih predznanja za ispravnu i svrsishodnu
upotrebu stomatolokih materijala i tehnologija u klinikom radu
- Pruanje osnovnih predznanja za kritiko ocjenjivanje i
usporeivanje komercijalno ponuenih dentalnih materijala, i
donoenje odluke za ispravnu upotrebu
- Nauiti studente kako da informiraju pacijente o karakteristikama
materijala radi mogunosti ispravnog odabira
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je upoznati studente sa osnovnim mehanikim,
fizikalnim, hemijskim i biolokim svojstvima stomatolokih materijala,
to predstavlja preduvjet za pravilan odabir i adekvatno rukovanje
materijalom u stomatolokoj praksi. Predmet obuhvata historijski
pregled stomatolokih materijala, njihovu standardizaciju, strukturu i
svojstva. Predmet upoznaje studente sa vrstama stomatolokih
materijala u razliitim granama stomatologije, kao i sa njihovom
klinikom primjenom. U okviru programa predmeta potie se
sposobnost analiziranja svakog materijala, a u skladu s tim i odabira
najboljeg materijala za svaki kliniki zadatak. Studenti se upoznaju i
sa karakteristikama i nainom reagiranja pojedinog materijala, kao i
sa razlozima dosljednog pridravanja uputa o rukovanju i njihovom
koritenju.
3. Ishodi uenja - Student u potpunosti ovladava znanjem o fizikalnim, hemijskim i
biolokim osobinama stomatolokih materijala.
- Na osnovu steenih znanja student stie osnovnu predodbu o
znaaju pravilnog odabira i svrsishodne upotrebe konkretnog
dentalnog materijala.
- Student je usvojio osnovna znanja o svim grupama stomatolokih
materijala i u mogunosti je kritiki ocjeniti i usporediti komercijalno
ponuene dentalne materijale.
- Student je kritiki ocjeniti i usporediti komercijalno ponuene
dentalne materijale
4. Metode uenja Interaktivna predavanja
Seminarski rad
5. Metode procjene znanja Po zavretku nastave student polae zavrni ispit, u formi testa, koji
se sastoji od 20 pitanja. Testovi se kreiraju za svaki ispitni rok, i
podijeljeni su u grupe A i B, ili A, B, i C. Ispit vodi odgovorni
nastavnik. Smatra se da je ispit poloen ako je u testu najmanje 55%
tanih odgovora.
U strukturi konane ocjene redovno prisustvo predavanjima ini
maksimalno 40% ocjene, seminarski rad ini makimalno 10% ocjene,
i zavrni isit ini maksimalno 50% ocjene. Student moe osvojiti
najvie 100 bodova. Prema navedenom, skala ocjena je sljedea:
<55 bodova ocjena 5
95

6. Literatura:
Obavezna:
1. Jerolimov V. i sar. Stomatoloki materijali. Zagreb: Stomatoloki fakultet, 2005.
(www. sfzg.hr.)
2. Stamenkovi D. i sar. Stomatoloki materijali. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, 2003.
3. utalo J. Kompozitni materijali u stomatologiji. Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske, 1998.
4. utalo J. I sar. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Zagreb: Naklada Zadro, 1994.

Dopunska:
1. Craig R. Dental Materials. Mosby, St. Louis, USA, 1992.
2. Craig RG, Powers JM, Wataha JC. Dental Materials Properties and Manipulation. Mosby, St.
Louis, USA 2000.
3. McCabe JF, Walls AWG. Applied Dental Materials. Blackwell Publishing. Oxford, UK, 2008
4. Roberson tm, Heymann HO, Swift EJ. Sturdevant's Art&Science of Operative Dentistry. Mosby,
St.Louis, USA, 2002.

Proirena : -
1. Vujaevi Lj, Trifunovi D, Kosovevi M, Kandi M. Stomatoloka protetika pretklinika,
Beograd: Univerzitet u Beogradu, 1979.
2. Suvin M. Djelomina proteza. kolska knjiga, Zagreb, 1980.
3. Suvin M. Fiksna protetika. kolska knjiga, Zagreb, 1990.
4. Tahmiija H i sar. Preventiva u djeijoj stomatologiji. I.P. Svjetlost, Sarajevo, 1998.
5. Beganovi M. Pretklinika protetika parcijalna proteza, navlake i mostovi. Univerzitet u
Sarajevu, Stomatoloki fakultet, 1982.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: STOMATOLOKI MATERIJALI
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u neophodnost izuavanja stomatolokih materijala.
Historijski pregled stomatolokih materijala.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 2. Predavanje:. Fizikalna svojstva stomatolokih materijala. Mehanike
sobine: gustoa, vrstoa, tvrdoa, elastinost, plastinost, krhkost,
ilavost. Termike osobine: talite, vrelite, toplinsko rastezanje, toplinska
vodljivost, toplotni kapacitet. Optika svojstva: boja, sjaj, svjetlosna
propustljivost. Hemijska i bioloka svojstva stomatolokih materijala.
Otpornost prema koroziji.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 3. Predavanje: Standardi stomatolokih materijala (ADA, ISO, Standard
dobre klinike prakse, Standard dobre proizvoake prakse).
Biokompatibilnost i testovi biokompatibilnosti stomatolokih materijala
Vjebe: -
Seminari: *
3

0
Sedmica 4. Predavanje: Materijali za otiske (impresioni materijali). Historijat otisnih
materijala. Podjela materijala za uzimanje otisaka. Hemijski sastav i
fizikalne osobine elastinih i neelastinih otisnih materijala. Kliniki aspekti
manipulacije elastinim i neelastinim otisnim materijalima.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 5. Predavanje: Materijali za izradu radih modela sa posebnim osvrtom na
dentalne gipseve. Hemijske reakcije nastanka i vezivanja dentalnog gipsa,
osnovni principi primjene i tehniki znaaj.
Materijali za izradu modela nadoknade dentalni voskovi vrste i
3

96

namjena.
Vjebe: -
Seminari: *

0

Sedmica 6. Predavanje: Vatrostalne (ulone) mase podjela i hemijski sastav.
Fizikalno-mehanike osobine i namjena vatrostalnih masa.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 7. Predavanje: Metalni materijali struktura i osobine. Legure nastanak i
osobine. Klasifikacija dentalnih legura. Kliniki aspekti primjene plemenitih
(legure zlata, srebro-paladija, paladij-srebra) i neplemenitih (Cr-Co-Mo, Ti,
elici) legura u stomatologiji
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 8. Predavanje: Dentalna keramika. Klasifikacije dentalne keramike.
Historijat, sastav i fizikalno hemijske osobine dentalnog porculana.
Podjela keramikih materijala. Vrste veze metal-keramika. Peenje
keramikih materijala metal-keramiki sistemi i bezmetalne keramike
nadoknade.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 9. Predavanje: Polimeri u stomatologiji polimerni materijali za izradu
protezne baze. Hemijske karakteristike polimetil-metakrilata. Podjela
polimera (toplotno-polimerizirajui, hemijski polimerizirajui, svjetlosno-
polimerizirajui, mikrovalno polimerizirajui). Reimi polimerizacije
toplotno-polimerizirajuih akrilata. Polimeri kao materijali za fasetiranje.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 10. Predavanje: Materijali u restaurativnoj stomatologiji dentalni amalgami.
Historijat dentalnih amalgama. Sastav i uloga pojedinih metala u sastavu
predlegure dentalnog amalgama. Mehanike osobine i dimenziona
stabilnost dentalnih amalgama. Klinika manipulacija dentalnim
amalgamom. Savremene dileme o biokompatibilnosti dentalnih
amalgama.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 11. Predavanje: Savremeni estetski restaurativni materijali - historijski razvoj
kompozitnih materijala. Hemijski sastav osnovnih komponenata
kompozitnih materijala. Jednokomponentni i dvokomponentni sistemi
kompozitnih restaurativnih materijala; Dentinski adhezivi.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 12. Predavanje: Osnovni principi adhezivne stomatologije. Bioloki temelji
veze tvrog zubnog tkiva i restaurativnog materijala hibridni sloj.
Vjebe: -
Seminari:*
3

0

Sedmica 13. Predavanje: Dentalni cementi osobine i klasifikacija. Cementi kao
materijali za zatitu dentinske rane. Materijali za privremeno zatvaranje
kaviteta.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 14. Predavanje: Materijali u oreventivnoj stomatologiji sa posebnim osvrtom
na preparate fluorida. Fiziko-hemijske osobine, metabolizam jona fluora
iz fluorida. Uloga i nain djelovanja fluora u prevenciji karijesa. Metode
primjene fluora u stomatologiji.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

97

Sedmica 15. Predavanje: Abrazivni materijali i rad u laboratoriji. Tipovi abraziva.
Materijali za ienje, paste za poliranje. Vanost poliranja stomatolokih
nadoknada.
Vjebe: -
Seminari: *
3

0

Sedmica 17.-
20.
* Izvedbenim planom planiran je jedan seminarski rad. Studenti e taj seminarski rad braniti tokom
semestra, u grupama od pet do deset studenata u terminima po dogovoru sa predmetnim
nastavnikom i asistentima

SILABUS PREDMETA: GNATOLOGIJA
Code: SFSOS0403 Naslov predmeta: GNATOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: II Semestar: IV ECTS kredita: 6
Status: obavezni Ukupno sati: 45 (15+30)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. sc. Azijada uljak Lonarevi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloen ispit iz predmeta Anatomija
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da student ovlada teorijskim i praktinim znanjima iz
oblasti gnatologije.
2. Svrha predmeta Upoznavanje i usvajanje spoznaja o kompleksnim odnosima izmeu
komponenti stomatognatog sistema u mirovanju i tokom funkcije, koji su
primjenjivi za sve stomatoloke postupke. Okluzijska dijagnostika i
planiranje terapije okluzijskih poremeaja, temeljem osnovnih principa
postizanja i odravanja okluzijske harmonije. Upoznavanje i
primjenjivanje modernih gnatolokih tehnika. Izbor i upotreba
artikulatora.
3. Ishodi uenja Poslije odsluane nastave i poloenog ispita student bi trebao da:
- savlada osnovne pojmove iz oblasti okluzije, da razumije
fiziologiju i determinante mandibularnih pokreta
- savlada metodologiju analize pokreta i poloaja mandibule i
okluzalnih odnosa u centralnom i ekscentrinim poloajima
mandibule
- koristi artikulatore srednje vrijednosti i upozna se sa
mogunou polupodesivih artikulatora
- savlada tehniku registrovanja referentnih poloaja donje vilice
- savlada tehniku prenoenja modela gornje i donje vilice u
artikulator
- savlada principe planiranja rekonstruktivne intervencije u skladu
sa vaeim konceptima okluzije.
4. Metode uenja - interaktivna predavanja
- praktine vjebe
- video prezentacije
- pismene vjebe
5. Metode procjene znanja Ispit iz predmeta Gnatologija se polae kroz praktini i teoretski ispit
test. Ispunjenjem pedispitnih obaveza i polaganjem ispita student moe
da ostvari najvie 100 bodova, pri emu predispitne obaveze uestvuju
od 30-70 bodova. Zavrni ispit je obavezan i vrednuje se sa 30 bodova.
98

Prolazna ocjena se dobije ako student sakupi 51 bod.
Ocjena :
10 - broj bodova 90-100
7 - broj bodova 60- 69

6. Literatura:
Obavezna : 1. Virtualni udbenik Gnatologije on line na adresi http://gnato.sfzg.hr
2. uljak-Lonarevi A. Articulatio temporomandibularis znaaj u stomatolokoj
protetici. Udruenje stomatologa BiH, Sarajevo, 2000.
3. Stanii-Sinobad D. Osnovi gnatologije. Beograd BMG 2001.
4. Stanii-Sinobad D, Dodi S. Osnovi Gnatologije praktikum, Beograd 2003.

Dopunska : 1. Ramfjord S.P. Assh M.M. Occlusion, 3 rd ed., Saunders,Philadelphia, 1983.
2. Bauer A, Gutowski A. Gnathologie Einfhrung in Theorie und Praxis.
Quintessenz, Berlin 1984.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: GNATOLOGIJA
Sedmica 1. Predavanje:
- Uvod u gnatologiju, pojam,definicija, predmet izuavanja
- Stomatognati sistem, sastavni dijelovi, funkcije sistema -
funkcionalno jedinstvo
- Kratak istorijski razvoj

Vjebe: Kosti lica gnatoloki znaaj
- odnos mandibule prema bazi lobanje,
analiza na lobanji
1

1
- Kraniomandibularna zglobna veza (ATM) anatomske i
funkcionalne specifinosti zgloba u gnatolokom konceptu

Vjebe: Articulatio temporomandibularis, video prezentacija,
analiza na lobanji
1

1
Miii stomatognatog sistema u gnatolokom aspektu
- motorna jedinica
1

99

- elektrina aktivnost miia

Vjebe: Muskulatura lica, glave, vrata hvatita i funkcije (gnatoloki
aspekt)
vano polje na bazi lobanje, analiza na lobanji i video
prezentacija

1
- Vrste pokreta, kinematika vilinih kretnji, kinematika vanih kretnji
(Bennett, Gysi, Posselt)
- Gotski luk

Vjebe: - Analiza meuvilinih odnosa
(mandibula maxilla)
(mandibula baza lobanje)
- poloaj centralne okluzije (analiza na lobanji),
video prezentacija
- poloaj centralne relacije (analiza na lobanji)
1

1
- Funkcijske kretnje donje vilice
vakanje (mastikacija), pokreti donje vilice pri vakanju, vani
ciklus, vana sekvenca, neuromiina regulacija vakanja,
registrovanje vanih kretnji
- Gutanje, faze gutanja
- Govorna funkcija stomatognatog sistema

Vjebe: Video prezentacija neuromiine regulacije
1

1
Poloaj glave u prostoru
- koordinatni sistem i kefalometrija
- referentne take, linije, ravni i uglovi
- (znaaj inklinacije okluzalne ravni i njenog poloaja u prostoru)
- znaaj protetske ravni i njenog poloaja u prostoru

Vjebe: Statika glave (analiza na lobanji) i video prezentacija
- putevi prenoenja mastikatornog pritiska
- referentne take, linije ravni
- Frankfurtska horizontala, Spee-ova kriva, Monsonova,
Kamperova linija, okluzalna ravan, (protetska)
1

1
100

Biostatika stomatognatog sistema
- teorija potpore
- didaktiko predstavljanje biostatike sistema
- okluzija: definicija, temeljni pojmovi, okluzijski termini
- kondilarna teorija po Gerberu

Vjebe: Uzimanje anatomskih otisaka gornje i donje vilice i izrada
gipsanih modela (studenti rade)
- Ucrtavanje okluzalnih kontakata na emi i na modelima
1

1
Referentni poloaji donje vilice
- poloaj fiziolokog mirovanja donje vilice, mehanizmi koji odravaju
mandibulu u poloaju F.M., slobodni interokluzalni prostor
- interkuspalni poloaj mandibule, odnos zubnih nizova kod raznih
skeletalnih klasa, kontaktni odnos zuba u Ikp., V.D okluzije, okluzalna
ravan
- centralni poloaj mandibule (centralna relacija), kontaktni odnos
zuba u C.R., klienje iz CR u Ikp i znaaj referentnih poloaja mandibule u
rekonstruktivnoj stomatologiji

Vjebe: Analiza modela
- analiza morfologije dentalnih lukova
- okluzijska dijagnostika
- ucrtavanje okluzalnih kontakata na emi
1

1
Obiljeja fizioloki optimalne okluzije
- fizioloki optimalan poloaj kondila u zglobnim jamama; optimalan
kontaktni odnos zuba u zavrnom okluzionom poloaju mandibule,
distribucija optereenja, aksijalno optereenje, centralni kontakti
- optimalni kontaktni odnos zubnih nizova pri ekscentrinim kretnjama
mandibule

Vjebe: Video prezentacija i diskusija
1

1
Artikulatori
- definicija, sastavni dijelovi i znaaj, klasifikacija, karakteristike i
mogunosti razliitih tipova artikulatora
- ulaganje modela u artikulator

Vjebe: Artikulatori; video prezentacija, vrste artikulatora, dijelovi
artikulatora, rad sa artikulatorom srednjih vrijednosti uz uputstvo.
Estetika kao funkcija stomatognatog sistema izraena kroz sagitalno i
1

1
101

vertikalno podupiranje dentalnih nizova, kao i druge funkcije
stomatognatog sistema to se odraava na fizionomiju.
Fizioloka regulacija vilinih kretnji,
neuromiina povratna sprega, generisanje akcionog potencijala i
prenoenje nadraaja kroz nervna vlakna, nervne sinapse, mehanizmi
prenoenja nadraaja sa nerva na skeletni mii; recepcija nadraaja u
stomatognatom sistemu, funkcijske specifinosti pojedinih receptora,
propriocepcija, duboki senzibilitet, miina vretena, goldijevi tetivni
organi, mehanoreceptori parodoncijuma

Vjebe: Analiza okluzije na modelima u artikulatoru , video
prezentacija; odnos prednjih i bonih zuba u Ikp, vertikalni i horizontalni
preklop, odnos bonih zuba u Ikp (anteriornoposteriorni, bukolongvalni),
centralni okluzalni kontakti. Uputstvo za vjebu, analiza na gnatolokim
modelima, pismena vjeba
1

1
Centralna regulacija vilinih kretnji,
Uloga kore velikog mozga, jedra kranijalnih ivaca, refleksi
stomatognatog sistema, elementi refleksong luka, refleks zatvaranja usta,
refleks otvaranja usta, lingvohipoglosalni refleks

Vjebe: Analiza okluzije na modelima u artikulatoru, video
prezentacija; odnos prednjih i bonih zuba pri ekscentrinim kretnjama
mandibule, odnos prednjih zuba pri ekscentrinim kretnjama, tipovi
voenja mandibule, protruzijske, laterotruzijske i mediotruzijske putanje
potpornih kvrica bonih zuba; kontakti bonih zuba pri ekscentrinim
kretnjama mandibule okluzalne smetnje, analiza na gnatolokim
modelima u artikulatoru; pismena vjeba

1

1
Anatomske determinante vilinih kretnji; zadnje (zglobno) voenje,
sagitalna i lateralan kondilna putanja, pomak donje vilice u stranu;
prednje (okluzalno) voenje: uticaj prednjih zuba na kretnje mandibule,
uticaj bonih zuba na kretnje mandibule, voenje grupom zuba (grupna
funkcija), voenje onjakom
Vjebe: Polupodesivi artikulatori pozicioni registrati; video
prezentacija; registrovanje protruzionog poloaja mandibule; podeavanje
zglobnih i incizalnih voica na polupodesivom artikulatoru uz pomo
registrata protruzije (laterotruzije); demonstriranje u artikulatorima;
pismena vjeba
1

1

Biostatika okluzije
- funkcionalna anatomija okluzalnih povrina,
- anatomija centralne okluzije (trotakasta okluzalna ema),
- parodontalni organ sa gnatolokog aspekta
- aksijalna osovina zuba
- mastikatorni pritisak (fizioloki prenos na parodoncij, kosti lica i kosti
1

102

glave).

Vjebe: Model u stomatologiji
- nain izrade
- Analiza okluzalnih povrina
Markiranje:
vrha kvrice
baze kvrice
centralne fisure
mezijalne i distalne marginalne rubne lajsne
triangularnih povrina kvrica

1
Obiljeja nefizioloke okluzije
gubitak zuba, gubitak centralnih kontakata, migracije zuba, poremeaj
kontinuiteta okluzalne ravni, okluzalne smetnje

Vjebe: Analiza modela parcijalno bezubih pacijenata (analiza
poremeaja kontinuiteta okluzalne ravni)
1

1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica 17-
20.

IZBORNI PREDMETI II GODINE
SILABUS PREDMETA: ENGLESKI JEZIK II
Code: SFSIO0305 Naslov predmeta: ENGLESKI JEZIK II
Nivo: dodiplomski Godina: II Semestar: III ECTS kredita: 6
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno sati: 60 (30+30)
Odgovorni nastavnik: doc. dr Amira Sadikovi
Uslovi za pohaanje nastave: poloen insp t iz Engleskog jezika 1
1. Ciljevi predmeta
Razumijevanje strunih tekstova iz podruja stomatologije s ciljem da studenti spoznaju da jezik koji
ue ima i drugu svrhu, a ne samo komunikacijsku. Na ovom stupnju koriste se izvorni tekstovi iz
stomatologije, saeci iz izbornika radova kongresa i skupova . Studenti se pripremaju za samostalna
izlaganja kao i za samostalno pisanje saetaka i naunih lanaka.
103

2.Svrha predmeta
Utvrivanje osnovnog vokabulara, utvrivanje i ponavljanje gramatikih struktura, usvajanje izgovora
engleskih rijei koje dolaze izravno iz latinskog ili grkog jezika, utvrivanje znaenja sufiksa i prefiksa,
diskusija o strunoj tematici, vjebanje pisanja saetaka i biografije.

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zakljuivanja i miljenja, razvijanje sposobnosti samostalnog
izraavanja kao i sposobnosti primjene steenog znanja.

Odgojni: postizanje komunikacije i interakcije, postizanje motivacije za govor na engleskom jezik.

3. Ishodi uenja
Studenti su osposobljeni za koritenje etiri jezine vjetine govor, sluanje, itanje i pisanje u onim
podrujima stomatolokih znanosti koje su predviene programom prve studijske godine. Bez veih
tekoa mogu:
- sudjelovati u usmenoj komunikaciji s kolegama studentima, stomatolozima , predavaima;
- odravati prezentacije vezane uz propisani nastavni sadraj;
- pratiti predavanja na engleskom jeziku i aktivno u njima sudjelovati;
- s razumijevanjem itati strunu literaturu, brzo pronalazei relevantne informacije u tekstu;
- sudjelovati u formalnoj i neformalnoj pismenoj komunikaciji, te sastavljati saetke i izvetaje

4. Metode uenja
Predavanja, jezine vjebe.

Kontinuirana usmena i pismena provjera, testovi , rasprave, usmene prezentacije, portfolio pismenih
radova, zavrni pismeni rad.
6. Literatura
Obavezna:
1. STOMATOLOKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
English in Dentistry Lidija tefi
Dopunska:
1. Maher , C.J. (1995) International Medical Communication in English, Edinburgh University
Press, Edinburgh
2. Riley , D. (2000) Check your Vocabulary for Medicine, Peter Collin, Publishing Ltd, Teddington
3. Pohl, A. (2002) Test Your Professional English Medical Peguin Books, Pearson Education
Limited, Harlow
4. The BMA Illustrated Medical Dictionary (2002) Dorling Kindersley Ltd., London
5. Tanay, V. (2003) Hrvatsko- engleski rjenik medicinskog nazivlja i englesko-hrvatski rjenik
medicinskog nazivlja s izgovorom, Medicinska naklada, Zagreb
6. Mominovi, V., Tanay. V., uri-Havelka, S. (1997) Medical English, Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu

Internet stranice:
http://bmj.bmjjournals.com
http://englishmed.com

Week Unit
1 Tooth Morphology
2 Dental Caries
3 Prevention of Caries
4 Problems of Pain in Dentistry
5 Periodontology
6 Smoking as Risk Factor for Gingival Problems
7 Periodontal Problems and Caries
8 Mid-term
9 Oral Cancerophobia
104

10 Vermilionectomy
11 Minor Oral Surgery
12 Pharmacological Terms, Drugs and Use
13 Clinical and Laboratory Techniques
14 Principles of Removable Prosthodontics
15 Oral Hygiene
16 End-of-term

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: ZAKONSKI ASPEKTI
STOMATOLOKE PRAKSE
Code: SFSIS0404 Naslov predmeta: ZAKONSKI APEKTI STOMATOLOKE PRAKSE
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Dragana Niki
1. Ciljevi predmeta Upoznavanje sa znaenjem i ulogom pravne regulative u stomatologiji u
svrhu zatite prava doktora stomatologije i pacijenta.
2. Svrha predmeta

Svrha predmeta je da student prihvati temeljne kriterije medicinske
deontologije i pravne odgovornosti zdravstvenih profesionalaca, posebno
stomatologa
3. Ishodi uenja U toku nastave predmeta Zakonski aspekti stomatoloke prakse
student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1 Ljudska prava i medicinsko pravo i pravna priroda odnosa
stomatolog - pacijent
Cilj modula je upoznati temeljna naela medicinskog prava i sagledati
pravnu odgovornost stomatologa u vrenju njegove profesije
Modul 2 Kaznena odgovornost stomatologa
Cilj ovog modula je upoznavanje sa postojeim zakonskim sankcijama u
sluajevima nesavjesnog, samovoljnog lijeenja te nepruanja medicinske
pomoi
Modul 3 Graanskopravna odgovornost stomatologa
Cilj modula je upoznavanje sa sluajevima naknada tete nanesene
pacijentu i naini osiguranja stomatologa
Modul 4 Prekrajna, disciplinska i strukovna odgovornost stomatologa
Cilj modula je uoavanje odgovornosti stomatologa u uvjetima timskog rada
Modul 5 Osnovna prava, dunosti i odgovornosti pacijenta
Cilj modula je upoznavanje sa osnovnim pravima pacijenta, njegovim
dunostima i obavezom da se brine o vlastitom oralnom zdravlju.

Vjetine koje student treba da usvoji
1. pronalaenje izvora iz oblasti medicinskog prava
2. pravilno koritenje bitnih izvora medicinskog prava (zakoni, pravilnici i
ostali dokumenti)
3. nain zatite prava stomatologa putem komunikacije sa relevantnim
subjektima i institucijama ( komore, sudovi, osiguravajua drutva )
4. usvajanje metodologije izrade seminarskog rada
5. javna prezentacija seminarskog rada sa voenjem diskusije na
zadanu temu

1. Stomatoloka praksa zakonski je regulisana.
2. Stomatolog mora obavljati praksu u skladu sa vaeom legislativom
zemlje jer e u protivnom kazneno odgovarati.
3. Stomatolog mora da poznaje svoja zakonska prava i da ih zatiti.
105

4. Stomatolog mora da poznaje prava pacijenta kako bi ih mogao
potovati
4.Metode uenja Nastava se izvodi :
Predavanja za sve studente (30 sati predavanja) sa njihovim aktivnim
ueem ( tip kratkih testova / kvizova sa 5 pitanja) i vjebe (15sati vjebi).

5. Metode procjene
znanja
Ocjenjivanje sadri slijedee elemente:
- kratki testovi / kvizovi: ukupno 5 kvizova, maksimalan broj bodova 10,
minimalni broj 6 bodova
- vjebe: maksimalni broj bodova 20, minimalni broj bodova 11
- parcijalni ispit 1 test MCQ pitanja i esejska pitanja ( maksimalno 30,
minimalno 17 bodova).
- parcijalni ispit 2 - tipa eseja (maksimalno 40, minimalno 21 bod) Zavrni
ispit - ukoliko student nije zadovoljio na parcijalnim ispitima /ispitu ili nije
zadovoljan ocjenom uspostavljenom na parcijalnim ispitima
Broj ukupno osvojenih bodova prevodi se u konanu ocjenu:
ocjena opis osjene broj bodova
10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama 95-100
9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom 94-85
8 (C) prosjean, sa primjetnim grekama 75-84
7 (D) openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima 74-65
6 (E) zadovoljava minimalne kriterije 55-64
5 (F, FX ) ne zadovoljava minimalne kriterije < 55
5 ( FX ) ne zadovoljava minimalne kriterije < 50

6. Literatura : obavezna: autorizovana predavanja (u pripremi )
Smajki A. Niki D; Bahtijarevi R. Ljudska prava na ivot,
zdravlje i socijalnu egzistenciju u Bosni i Hercegovini Fokus-
medical d.d. Sarajevo, 2004.
proirena: Odabrani lanci zakonske odredbe u BiH (Ustav, Zakon o
zdravstvenoj zatiti FbiH 2010, Zakon o pravima i
odgovornostima pacijenata 2010 FBIH,
Krivini zakon FBiH, pravila stomatoloke komore,
pravilnici zdravstvenih ustanova i dr.).
7.Napomena Prisustvo nastavi je obavezno.
Predavanja se odravaju prema izvedbenom planu nastave u amfiteatru
Stomatolokog fakulteta

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: ZAKONSKI ASPEKTI STOMATOLOKE PRAKSE
sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih
ljudskih sloboda; Pravo na najvii mogui standard zdravlja (Evropske i
svjetske Konvencije o zatiti prava korisnika zdravstvenih usluga)
Vjebe: Konvencija o pravima djeteta i Konvencije o zatiti pacijenata
oboljelih od razliitih bolesti
2

1
Sedmica 2. Predavanje: Pravna priroda odnosa stomatolog - pacijent
(pravna odgovornost stomatologa u vrenju njegove profesije Zakon o
zdravstvenoj zatiti FBIH )
Vjeba: lanovi zakona o zdravstvenoj zatiti koji se odnose na pravnu
odgovornost stomatologa i diskusija sa primjerima
2

1
Sedmica 3. Predavanje: Kaznena odgovornost stomatologa (nesavjesno i
samovoljno lijeenje)
Vjeba: lanovi Krivinog zakona FBiH koji se odnose na kaznenu
odgovornost ljekara i diskusija sa primjerima
2

1
Sedmica 4. Predavanje: Nepruanja medicinske pomoi, greka stomatologa
(okolnosti pruanja zdravstvene pomoi, hotimina greka, nehotimina
greka, okolnoisti nastanka greke)
Vjeba : Prikaz greke zdravstvenog radnika u medijima- odnos javnog
2

1
106

mjenja prema zdravstvenim radnicima
Sedmica 5. Predavanje: Zloupotreba poloaja ljudi u svrhu dobivanja pristanka za
eksperiment
Vjeba: Donorske kartice mogui problemi sa mladim osobama kao
donorima
2

1
Sedmica 6. Predavanje: Ekperimenti na ljudima (uslovi i posljedice eksperimenata
na ljudima)
Vjeba: Zloupotreba poloaja ljudi u svrhu dobivanja pristanka za
eksperiment
Parcijalni ispit 1
2

1
Sedmica 7. Predavanje: Graanskopravna odgovornost stomatologa
Naknada tete nanesene pacijentu nesavjesnim lijeenjem i osiguranje
stomatologa ( modeli osiguranja u svijetu )
Vjebe: Mogunosti nagodbe stomatolog - pacijent u sluaju
nesavjesnog lijeenja sa primjerima
2

1
Sedmica 8 Predavanje: Odgovornosti stomatologa u uvjetima timskog rada (rad
u stomatologiji je danas iskljuivo timski, stomatolog je odgovoran za
rad svojih saradnika )
Vjeba: Pravni znaaj medicinske dokumentacije
2

1
Sedmica 9. Predavanja: Interni pravni dokumenti u zdravstvenim ustanovama
Vjeba: Uloga inspekcijskih organa u zdravstvu
2

1
Sedmica 10. Predavanje : Posebni sluajevi odgovornosti stomatologa i lanova
tima (dijagnostike greke, irenje infekcija, estetske operacije,
implantacija i sl.)
Vjeba: Razrada primjera iz prakse o odgovornosti stomatolokog tima
2

1
Sedmica 11. Predavanje: Osnovna prava korisnika zdravstvene zatite,
Amsterdamska deklaracija o pravima pacijenta i Zakon o pravima i
odgovornosti pacijenata FBIH
Vjeba: Anketiranje pacijenata u stomatolokoj ordinaciji o poznavanju
svojih prava
2

1
Sedmica 12. Predavanje: Dunosti i odgovornosti pacijenata, sukrivica pacijenta
(obaveza pacijenta da se brine o vlastitom zdravlju i da sarauje sa
stomatologom, pacijentovo nerazumijevanje stomatoloke
terminologije)
Vjeba: Anketiranje pacijenata u stomatolokoj ordinaciji o poznavanju
svojih prava i svojoj odgovornosti
2

1
Sedmica 13. Predavanje: Pravo pacijenta na informirani pristanak,
(pravo na povjerljivost i privatnost, pravo na albu)
Vjeba: Analiza rezultata dobijenih u anketi o pravima stomatolokih
pacijenata
2

1
Sedmica 14. Predavanje: Deontoloki principi u radu stomatologa
(moralne vrijednosti zdravstvenog radnika i odnos prema obavljanju
radnih zadataka)
Vjebe: Nepotovanje deontolokih principa od strane zdravstvenih
radnika
2

1
Sedmica 15. Predavanje: Reklamiranje stomatolokih usluga, tradicionalno i
moderno shvatanje reklame
Vjeba: primjeri reklamiranja stomatolokih usluga
Parcijalni ispit 2
2

1
Sedmica17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: OBRADA PODATAKA U
STOMATOLOGIJI
Code: SFSIO0405 Naslov predmeta: OBRADA PODATAKA U STOMATOLOGIJI
107

Nivo: dodiplomski
Godina: II

Semestar: IV

ECTS kredita: 3
Status: izborni Ukupno sati: 45
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr Kemal Hajdarevi
Uslovi za pohadanje nastave: Regulisani pravilima studiranja za prvi ciklus studija na
visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je da studenti kroz teoretski i praktian rad savladaju
praktinu primjenu svih prethodno steenih znanja iz informatike,
naina obrade podataka u informacionim sistemima.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je osposobiti studente da kroz praktian rad
3. Ishodi uenja
Studenti e stei slijedea znanja i vjetine:
1. Prepoznavnja moguih jedinice i tipovi podataka i osnovnih operacije
sa podacima
2. Spoznat e mogue primjene obrade podataka u naunim i
komercijalnim svrhama
3. Nauit e metode prikupljanja, unos podataka, procesiranja i
elemenata obrade podataka
4. Naui e uobiajene modele i naine modeliranja, statistike analize
podataka, organizacija i prezentacija podataka
5. Izvjetavanje i grafiko prikazivanje i vizualizaciju rezultata obrade
podataka sistema
6. Nauit koje su prijetnje i ranjivosti i riziic za sigurnost podataka re
naine na kojim se ovim rizicima moe upravljati
7. Stei e praktina znanjka iz oblasti upravljanja baza podataka to
ukljuuje kreiranje baze, tabela, manipulaciju sa podacima, kreiranje
formi za unos podataka, i kireieranje izvjetaja.
8. Praktian rad sa alatom MS Access
4. Metode uenja
teoretsle nastave - predavanja
praktine nastave - vjebe u grupama
5. Metode procjene
znanja
Zavrna provjera znanja izvrit e se testom koji e sadrati pitanja iz svih
stomatolokih disciplina iz kojih se izvodi praktina nastava i to u omjeru u
skladu sa brojem asova.Poloenim testom se smatra svaki test koji ima
najmanje 55% tano odgovorenih pitanja. Student moe osvojiti maksimalno
100 bodova.
Skala ocjena : A (10) =95- 100%
B (9) =85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D (7) =65- 74 %
E ( 6 ) = 55-64%
F ispod 55%) bodova
6. LITERATURA:

1. Slajdovi predavanja i vjebi
2. Visualizing Data: Exploring and Explaining Data with the Processing Environment,
Ben Fry, January 11, 2008 | ISBN-10: 0596514557 | ISBN-13: 978-0596514556 | Edition: 1,
O'Reilly, 2008
3. Introduction to Computer Data Processing [Hardcover], Margaret S. Wu, Harcourt
College Pub; 2nd edition (May 1979), ISBN-10: 015541635, ISBN-13: 978-0155416352
108

4. Access Database Design & Programming (3rd Edition) [Paperback],Steven Roman,
Publisher: O'Reilly Media; 3rd edition (January 14, 2002) Language: English, ISBN-10:
0596002734, ISBN-13: 978-0596002732
5. Accessible Access 2003 by Mark Whitehorn, Publisher: Springer; 2005 edition (July
1, 2005)
6. Language: English, ISBN-10: 1852339497, ISBN-13: 978-1852339494

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OBRADA PODATAKA U STOMATOLOGIJI
Sedmica 1. Predavanja Informatika u stomatologiji
Prezentovanje osnova koj su neophodne za sluanje predmeta i
predstavljanje ciljeva informatike u stomatologiji i obrade
podataka u stomatologiji.
Vjebe MS Access i rad sa MS Accessom
Upoznavanje sa tehnikama laboratorijskog rada za predmet Obrada
podata u stomatologiji i nainom rada sa alatom MS Access
2

1
Sedmica 2. Predavanja: Razvoj obrade podataka
Predstavljanje razvoj obrade podataka kao osnov za shvatanje
vanosti i potrebe za obradom pdoataka
Vjebe Kreiranje baze podatataka i tabela
Kreiranje baze podataka i tabela koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 3. Predavanja Jedinice i tipovi podataka
Upoznavanje studenata sa osnovnim jedinicama i tipovima
podataka koji se mogo koristiti za obradu podataka.
Vjebe Rad sa tabelama
Laboratorijska obuka u radu sa tabelama koritenjem MS Access-
a
2

1

Sedmica 4. Predavanja Osnovne operacije sa podacima
Prezentovanje osnovnih mehanizama operacije sa podacima
Vjebe Unos podataka i rad sa kolonama tabela
Laboratorijska obuka u nainima unosa podataka i rad sa
kolonama tabela koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 5. Predavanja Nauna i komercijalna obrada podataka
Prezentovanje obrade podataka kao alata za razlilite upotrebe
Vjebe

Maske za unos podataka
Kreiranje

maski za unos podataka koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 6. Predavanja Metode prikupljanja i unos podataka 2

109

Prezentovanje moguih naina prikupljanja i unos podataka
Vjebe Ureivanje zapisa
Ureivanje zapisa u bazi koritenjem MS Access-a

1

Sedmica 7.
Predavanja Provjera podataka
Prezentovanje moguih naina provjera ispravnosti podataka
prilikom unosa i obrade
Vjebe Oblikovanje tabele sa podacima
Oblikovanje tabele sa podacima koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 8. Predavanja Procesiranje podataka i elementi obrade podataka
(Sumarizacija, Agregacija, Validacija, Tabulacija podataka)
Prezentovanje moguih naina i elemenata obrade podataka
Vjebe Prikazivanje podataka
Prikazivanje podataka koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 9. Predavanja Modeli i modeliranje podataka Prezentovanje
moguih modeli i naina modeliranja podataka
Vjebe Primarni klju i relacija mjeu tabelama
Postavljanje primarnog klju i relacija mjeu tabelama
koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 10. Predavanja Statistika Analiza podataka
Prezentovanje moguih naina statistike analize podataka
Vjebe Upiti
Kreiranje upita koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 11. Predavanja Organizacija i prezentacija podataka
Prezentovanje moguih naina organizaije, vizualizacije i
prezentacije podataka kao alat za postizanje ciljeva obradae
podataka.
Vjebe Obrasci (Forme)
Kreiranje formi koritenjem MS Access-a
2

1
Sedmica 12. Predavanja Izvjetavanje i grafiko prikazivanje rezultata obrade
podataka sistema
Prezentovanje moguih naina izvjetavanja i grafikog
prikazivanje rezultata obrade podataka sistema
Vjebe Rad i formatiranje sa obrazaca
Rad i formatiranje sa obrazaca koritenjem MS Access-a
2

1

Sedmica 13. Predavanja Baze podataka i skladita podataka
Prezentovanje moguih praktinih realizacija baze podataka i
2

110

skladita podataka
Vjebe Izvjetaji
Kreiranje izvjetaja koritenjem MS Access-a

1

Sedmica 14. Predavanja Projektovanje informacijskih sistema
Prezentovanje mogunosti i svrhe projektovanja informacijskih
sistema
Vjebe Dodavanje polja na izvjetajima
Dodavanje polja na izvjetajima koritenjem MS Access-a
2

1

Sedmica 15. Predavanja Sigurnost podataka
Prezentovanje rizika za sigurnost podataka i moguih naina za
prevenciju mogui poslijedica
Vjebe Upravljanje bazom podataka
Upravljanje bazom podataka koritenjem MS Access-a
2

1

Sedmica 16. Prakina provjera znanja putem praktinog rjeavanja
problema uz pomo kompjutera i provjera znanja iz teoretskih
osnova

Sedmica 17-20. Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili pismeni test

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: MENADMENT U STOMATOLOGIJI
Code: SFSIS0406 Naslov predmeta: MENADMENT U STOMATOLOGIJI
Status: izborni Ukupno sati: 60 (45+15)
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr sc. Amra Vukovi
1. Ciljevi predmeta - Stei znanja o osnovama menadmenta, marketinga i poslovne
administracije
- Omoguiti razumjevanje uloge menadmenta u svakodnevnoj stomatolokoj
praksi, te o voenju stomatoloke ordinacije
- Sticanje osnovnih saznanja o ekonomskim i finansijskim aspektima voenja
stomatoloke ustanove
- Davanje uvida u etike dileme koje prate upravljanje i marketing u
stomatologiji
- Shvatiti vanost planiranja usluge u stomatologiji, te praenja standarda
kvaliteta u zdravstvu
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je davanje osnovnih informacija o upravljanju, i marketingu
koji su nali svoje mjesto u stomatologiji .
3. Ishodi uenja Po zavretku nastave student e:
-ovladati osnovnim pojmovima u menadmentu (efikasnost, efektivnost,
strateko planiranje, ljudski resursi)
-ovladati osnovama procesa u poslovanju stomatoloke ordinacije
- ovladati osnovama marketinga potrebnim za upotpunjenje usluge u
stomatologiji

4. Metode uenja - interaktivna predavanja i simulacije
111

- seminarska predavanja

5. Metode procjene
znanja
Ispit se sastoji zavrnog testa. Zavrni test 40 % konane ocjene. Za
prolaznu ocjenu potrebno je da 60% odgovora budu tani. Za svaki ispitni rok
sastavljaju se novi testovi, podijeljeni u grupe A, B, i C. Redovno prisustvo na
predavanjima ini 50% konane ocjene.
Po okonanju semestra student moe osvojiti maksimalno 100 bodova.
Prema navedenom, skala ocjena je sljedea:
>55 bodova ocjena 5

6. Literatura:
Obavezna:
1. Predavanja biljeke (skripta)
2. Hands-out
Dopunska:

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: MENADMENT U STOMATOLOGIJI
Sedmica 1. Predavanje: Menadment definicija, historijat, osnovni pojmovi i
funkcije
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3

1
Sedmica 2. Predavanje: Tipovi organizacije u stomatologiji jednostavni
(poduzetniki), sloeni (profesionalni) i inovativni
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3

1
Sedmica 3. Predavanje: Menadment proizvoda i usluga u stomatologiji
Vjebe:
Seminari:*
3
1
Sedmica 4. Predavanje: Marketing menadment usluga u stomatologiji
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3
1
Sedmica 5. Predavanje: Etiki i zakonski aspekti marketinga u stomatologiji
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3
1

Sedmica 6. Predavanje: Strateko i operativno planiranje marketing
menadmenta u stomatologiji
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3

1
Sedmica 7. Predavanje: : Organizacija poslovnih procesa u stomatologiji
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3
1
Sedmica 8. Predavanje: Ekonomika i finansiranje stomatolokih ustanova
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3
1

112

Sedmica 9. Predavanje: Poduzetnitvo u stomatologiji - voenje stomatoloke
ordinacije
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3

1

Sedmica 10. Predavanje: Inovativni menadment, timski rad i motivacija u
stomatologiji
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3

1
Sedmica 11. Predavanje: Upravljanje kvalitetom stomatoloke zdravstvene zatite
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3

1

Sedmica 12. Predavanje: Projekt menadment, upravljanje vremenom
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3
1
Sedmica 13. Predavanje: Informacione tehnologije, multimedijalne komunikacije i
PR u stomatologiji
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3

1
Sedmica 14. Predavanje: Menadment ljudskih resursa: stomatoloki tim u
kontekstu postupaka i procedura
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3
1
Sedmica 15. Predavanje: Leadership u stomatologiji
Vjebe: Simulacija
Seminari:*
3
1
Sedmica 17.-20. Popravni ispitni rok
* Izvedbenim planom planirana su seminarska predavanja. Seminarska predavanja podrazumijevaju
simulaciju nekog konkretnog problema organizacije stomatoloke djelatnosti, to e studenti realizirati
u grupnom radu i prezentirati nastavnicima i saradnicima u praktinom dijelu nastave.

113

PREDMETI III GODINE
SILABUS PREDMETA: STOMATOLOKA PROTETIKA - PRETKLINIKA
Code: SFSOS0501 Naslov predmeta: STOMATOLOKA PROTETIKA - PRETKLINIKA
Nivo: dodiplomski Godina: III
Semestar V: Modul 1. Mobilna
stomatoloka protetika pretklinika
Ukupno ECTS
kredita: 4,5
Status: obavezni
Ukupno sati:
V semestar: 60 (15+45)
Odgovorni nastavnik: Prof.dr.sc. Muhamed Ajanovi
Uslovi za pohaanje nastave: su regulisani Pravilima studiranja za prvi ciklus studija na
visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu.
1. Cilj predmeta Cilj Modula 1. Mobilna stomatoloka protetika pretklinika je sticanje osnovnih
teoretskih i praktinih znanja o tehnikim i tehnolokim postupcima izrade
konvencionalnih mobilnih protetskih nadoknada (prevashodno totalnih
proteza).
2. Svrha predmeta Svrha Modula 1. Mobilna stomatoloka protetika pretklinika je osposobiti
studente da ovladaju osnovnim teoretskim i praktinim znanjima o
laboratorijskim procedurama izrade totalnih proteza.
3. Ishodi uenja Nakon odsluanih predavanja i poloenog ispita iz Modula 1. Mobilna
stomatoloka protetika pretklinika student e posjedovati teoretska znanja o
tehnikim i tehnolokim postupcima izrade totalnih proteza, imedijatnih proteza,
te reparaturama i podlaganjima totalnih proteza.
Nakon praktinih vjebi student e biti obuen da samostalno izvodi:
- uzimanje anatomskih otisaka bezubih vilica na fantomu
- izlijevanje anatomskih otisaka i izradu donjeg i gornjeg radnog modela
- obradu radnih modela
- izradu individualne kaike bez meuprostora
- zatitu rubova gornjeg funkcionalnog otiska
- izlivanje gornjeg definitivnog radnog modela
- izradu gornje i donje zagriajne ablone (baza zagriajne ablone - elak
bazis ploa)
- pripremu za ulaganje i ulaganje modela u artikulator
- pripremu za postavu vjetakih zuba i postavu zuba.
Student e se na vjebama upoznati sa zavrnim modeliranjem, kivetiranjem,
polimerizacijom, obradom i poliranjem totalnih proteza. Takoer e se upoznati
i sa tehnikama reparature proteza, izradom individualne kaike sa
meuprostorom, kao i zatitom rubova donjeg funkcionalnog otiska.
4. Metode uenja U Modulu 1. Mobilna stomatoloka protetika pretklinika nastava se izvodi u
obliku:
- predavanja ex catedra (P) za sve studente
- praktinih vjebi za grupe studenata (prema Standardima i Normativima za
obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na podruju Kantona Sarajevo)
114

5. Metode procjene
znanja
MODUL 1. MOBILNA STOMATOLOKA PROTETIKA PRETKLINIKA
Usvojeno znanje i vjetine se provjeravaju kontinuirano na praktinim
vjebama, te testom na zavrnom ispitu.
KRITERIJI OCJENJIVANJA USVOJENIH ZNANJA I VJETINA NA
PRAKTINOJ NASTAVI
Na vjebama se vri kontinuirana provjera steenih znanja i vjetina, na
osnovu koje se formira ukupna ocjena iz vjebi. Ukupno ima petnaest vjebi,
od ega se deset ocjenjuje. Student moe maksimalno sakupiti 100 bodova u
toku praktine nastave, a minimalno 60 bodova mu omoguava pristup
teoretskom dijelu ispita.
Student koji u toku provjere znanja na vjebama ne zadovolji minimalni zahtjev,
odnosno ne sakupi 60 bodova, ne moe pristupiti teoretskom dijelu zavrnog
ispita.
Ako student izostane sa vjebe, dobiva 0 bodova, a ako je izostanak opravdan,
tu vjebu treba nadoknaditi.
Znanja i vjetine na praktinim
vjebama
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Ukupno 100 60
Pojedinano po vjebi 10 6

Razrada i tumaenje ocjenjivanja ocjena pojedinane vjebe

Ocjenjuje se:
teoretska pripremljenost za vjebu
praktina izvedba

Teoretska pripremljenost za vjebu se provjerava pismeno ili usmeno. Student
koji ne zadovolji na procjeni teoretske pripremljenosti za vjebu ne moe
pristupiti praktinoj izvedbi vjebe.

Ocjena teoretske pripremljenosti za vjebu Bodovi po vjebi
vrlodobro informisan 5
srednje informisan 3
neinformisan 0

Ocjena praktine izvedbe Bodovi po vjebi
vrlo dobro, odlino 5
dobro 4
zadovoljava 3
ne zadovoljava 0

115

Razrada i tumaenje ocjenjivanja formiranje ukupne ocjene iz vjebi

Ocjena znanja Broj bodova
10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59

KRITERIJ OCJENJIVANJA ZAVRNOG TESTA
Zavrni ispit se polae pismeno, u formi testa koji se sastoji od 20 pitanja.
Testovi se sastavljaju za svaki ispitni rok, podijeljeni u grupe A i B (po potrebi i
grupe C i D).
Maksimalan broj bodova koji se moe dobiti kroz zavrni test iznosi 100
bodova. Minimalan broj bodova koji je potrebno dobiti da bi se zadovoljilo na
zavrnom testu iznosi 60 bodova.

Zavrni
test
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Ukupno 100 60

Sva pitanja u testu se ne moraju ocjenjivati jednakim brojem bodova (npr,
ispravan odgovor na neko pitanje moe donositi maksimalno 3 boda, dok taan
odgovor na neko drugo pitanje moe obezbjediti npr. 7 bodova). Odluku o
nainu bodovanja pitanja iz testa donosi odgovorni nastavnik prije izvoenja
testa.
Razrada i tumaenje ocjenjivanja formiranje ocjene iz zavrnog testa
10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59

KRITERIJI ZA FORMIRANJE OCJENE IZ MODULA 1
Ocjena iz Modula 1. Mobilna stomatoloka protetika pretklinika predstavlja
aritmetiku sredinu ukupnog broja bodova ili ocjena (ide se u korist studenta)
116

iz praktinih vjebi i zavrnog testa.

10 (A) 96 - 100
izuzetan uspjeh bez greaka ili sa
neznatnim grekama
9 (B) 90 95
iznad prosjeka, sa ponekom
grekom
8 (C) 80 89 prosjean, sa primjetnim grekama
7 (D) 70 79
openito dobar, ali sa znaajnim
nedostacima
6 (E) 60 69 zadovoljava minimalne kriterije
5 (F) 59 ne zadovoljava minimalne kriterije

KOREKCIJA OCJENE IZ MODULA 1
Neposredno nakon formiranja ocjene iz modula, ukoliko je ocjena pozitivna,
student moe pristupiti korekciji, tako da pristupi dodatnom ispitivanju. Nakon
povlaenja kartice sa tri pitanja, student pismeno odgovara u formi eseja.
Svaki odgovor se boduje od 1 do 5 bodova.
Korekcione ocjene
15 9

Razrada korekcione ocjene
Ocjena Broj bodova
10 (A) 15
9 (B) 14
8 (C) 12 - 13
7 (D) 10 - 11
6 (E) 9
5 (F) 8
Novoformirana ocjena iz Modula 1. Mobilna stomatoloka protetika
pretklinika predstavlja aritmetiku sredinu primarne i korekcione ocjene.

Napomena:
117

Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz na zavrnom testu
iz Modula 1. Totalna proteza - pretklinika, pristupa polaganju nepoloenog
dijela ispita u popravnom roku V semestra.
Uslov za pristup na popravni ispit iz Modula 1. su ve ostvareni
minimalni bodovi za prolaz na praktinim vjebama.
Popravni ispiti za Modul 1. se dodatno odrava i u septembru.
Uslov za pristup na septembarski popravni ispit su ve ostvareni
minimalni bodovi za prolaz na praktinim vjebama.

6. Literatura:

Obavezna:
Trifunovi DM, Radlovi S, Kandi MJ, et al. Stomatoloka protetika: pretklinika. 4. izd. Beograd:
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2003.
Krsti M, Petrovi A, Stanii-Sinobad D, Stoi Z. Stomatoloka protetika: totalna proteza. 2.,
dopunjeno i pretampano izd. Beograd: Velarta, 1998.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: MOBILNA STOMATOLOKA PROTETIKA - PRETKLINIKA
MODUL 1. MOBILNA STOMATOLOKA PROTETIKA - PRETKLINIKA V semestar
Sedmica 1.
Predavanje:
Uvod u predmet
Opti pojmovi o totalnim protezama: definicija, uloga, povrine totalnih
proteza
Klinike i laboratorijske faze u izradi totalne proteze
1

Vjebe:
- Praktini rad studenta: identifikacija razliitih povrina totalnih proteza
- Uvodni as i demonstracija: izbor kaike za uzimanje otisaka bezubih
vilica na fantomu, postupak uzimanja anatomskih otisaka bezubih
vilica na fantomu, izlijevanje anatomskih otisaka i izrada donjeg i
gornjeg radnog modela, obrada radnih modela
3
Sedmica 2.
Predavanje:
- Anatomski otisak: definicija, izbor kaike, materijala i otiskivanje
- Priprema anatomskog otiska za izlijevanje
- Izlijevanje preliminarnog - anatomskog (radnog) modela
- Odvajanje otiska od modela i obrada modela
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): izbor kaike za uzimanje
otisaka bezubih vilica na fantomu, postupak uzimanja anatomskih
otisaka bezubih vilica na fantomu, izlijevanje anatomskih otisaka i
izrada donjeg i gornjeg radnog modela, obrada radnih modela
- Uvodni as i demonstracija: izrada gornje individualne kaike bez
3
118

meuprostora
Sedmica 3.
Predavanje:
- Individualna kaika: izrada individualne kaike bez meuprostora,
izrada individualne kaike sa meuprostorom
- Funkcionalni otisak: ekstenzija rubova otiska gornje vilice, ekstenzija
rubova otiska donje vilice, postupak uzimanja selektivno kompresionog
funkcionalnog otiska (oblikovanje rubova funkcionalnog otiska,
uzimanje definitivnog otiska)
- Zatita rubova funkcionalnog otiska
- Izlivanje definitivnog radnog modela
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): izrada gornje individualne
kaike bez meuprostora
- Uvodni as i demonstracija: uzimanje gornjeg funkcionalnog otiska na
fantomu
3
Sedmica 4.
Predavanje:
- Izrada zagriajnih ablona: priprema definitivnih radnih modela,
postupak izrade baze zagriajne ablone sa razliitim materijalima,
izrada zagriajnih bedema, postupak izrade zagriajnih bedema
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta: uzimanje gornjeg funkcionalnog otiska na
fantomu
- Uvodni as i demonstracija: zatita rubova gornjeg i donjeg
funkcionalnog otiska, izlivanje gornjeg definitivnog radnog modela
3
Sedmica 5.
Predavanje:
- Odreivanje meuvilinih odnosa: odreivanje poloaja orijentacione
okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom), odreivanje
vertikalne dimenzije okluzije (prema poloaju fiziolokog mirovanja,
pomou izgovora pojedinih glasova, pomou gutanja i skladnosti lica),
iznalaenje centralnog poloaja mandibule (registracijom lateralnih
pokreta mandibule, pomou Valkofove kuglice, voenjem mandibule,
spontanim dovoenjem mandibule, palpacijom temporalnih miia i
kondila, fiksiranje ablona i obiljeavanje orijentacionih linija (medijalna
linija, linija onjaka, linija smijeha)
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): zatita rubova gornjeg
funkcionalnog otiska, izlivanje gornjeg definitivnog radnog modela
- Uvodni as i demonstracija: izrada gornje zagriajne ablone (baza
zagriajne ablone - elak bazis ploa)
3
Sedmica 6.
Predavanje:
- Artikulatori u stomatolokoj protetici
- Standardni obrazni luk
1
Vjebe: 3
119

- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): izrada gornje zagriajne
ablone (baza zagriajne ablone - elak bazis ploa)
- Uvodni as i demonstracija: izrada donje zagriajne ablone (baza
zagriajne ablone - elak bazis ploa)
Sedmica 7.
Predavanje:
- Prenoenje modela u artikulator: priprema modela, obiljeavanje
modela, prenoenje modela u artikulator bez primjene obraznog luka,
prenoenje modela u artikulator pomou obraznog luka
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): izrada donje zagriajne
ablone (baza zagriajne ablone - elak bazis ploa)
- Uvodni as i demonstracija: odreivanje meuvilinih odnosa,
priprema za ulaganje i ulaganje modela u artikulator (bez primjene
obraznog luka)
3
Sedmica 8.
Predavanje:
- Izbor vjetakih zuba: vjetaki zubi, namjena, proizvodnja, materijali,
nain izbora
- Izbor prednjih i bonih zuba
- Priprema radnih modela, instrumenata i materijala za postavljanje
vjetakih zuba: provjera i podeavanje artikulatora, prenoenje
orijentacionih linija na baze modela, ucrtavanje orijentacionih linija i
taaka na radnim modelima, analiza meusobnog odnosa modela u
artikulatoru, priprema radnog mjesta, materijala i instrumenata
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): odreivanje meuvilinih
odnosa, priprema za ulaganje i ulaganje modela u artikulator (bez
primjene obraznog luka)
- Uvodni as i demonstracija: priprema za postavu vjetakih zuba,
postava gornjih prednjih zuba
3
Sedmica 9.
Predavanje:
- Odreivanje poloaja prednjih zuba (eugnat odnos vilica): odreivanje
poloaja prednjih gornjih zuba, odreivanje poloaja prednjih donjih
zuba, odnos prednjih zuba u centralnoj relaciji
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): priprema za postavu
vjetakih zuba, postava gornjih prednjih zuba
- Uvodni as i demonstracija: postava donjih prednjih zuba
3
Sedmica 10.
Predavanje:
- Odreivanje poloaja bonih zuba (eugnat odnos vilica): faze i nain
postavljanja bonih zuba, preliminarno odreivanje poloaja bonih
zuba (I faza), postupak postavljanja gornjih bonih zuba, postupak
postavljanja donjih bonih zuba, odnos bonih zuba u poloaju
maksimalne interkuspidacije
1
120

Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): postava donjih prednjih
zuba
- Uvodni as i demonstracija: postava gornjih bonih zuba
3
Sedmica 11.
Predavanje:
- Odreivanje poloaja zuba prema zahtjevima uravnoteene okluzije (II
faza): principi uravnoteene okluzije sa totalnim protezama, definitivno
odreivanje poloaja bonih zuba (II faza) ostvarenje ravnotee u
propulziji, ostvarenje ravnotee u lateralnom okluzionom poloaju,
odreivanje poloaja zuba uz pomo kalote
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): postava gornjih bonih
zuba
- Uvodni as i demonstracija: postava donjih bonih zuba
3
Sedmica 12.
Predavanje:
- Zavrni postupci u izradi totalnih proteza: modeliranje spoljnih
povrina, kivetiranje i polimerizacija totalnih proteza
1
Vjebe:
- Praktini rad studenta (vjeba se ocjenjuje): postava donjih bonih
zuba
- Uvodni as i demonstracija: modeliranje spoljanjih povrina proteze
3
Sedmica 13.
Predavanje:
- Zavrni postupci u izradi totalnih proteza: obrada gotovih proteza,
reokludacija totalnih proteza (u artikulatoru)
1
Vjebe:
- Uvodni as i demonstracija: kivetiranje i polimerizacija totalnih proteza
3
Sedmica 14.
Predavanje:
- Reparature totalnih proteza: reparatura baze, reparatura zuba,
postupak reparature
- Podlaganja totalnih proteza: vrste, indikacije, postupak indirektnog
podlaganje
1
Vjebe:
- Uvodni as i demonstracija: obrada i poliranje gotove totalne proteze;
izrada donje individualne kaike sa meuprostorom
3
Sedmica 15.
Predavanje:
- Imedijatna totalna proteza: pojam, definicija i podjela, specifinosti
anatomskog modela za imedijatnu protezu i individualne kaike za
imedijatnu protezu, dvostruki otisak, funkcionalni otisak, odreivanje
meuvilinih odnosa, postava zuba, zavrni laboratorijski postupci
1
Vjebe: 3
121

- Uvodni as i demonstracija: reparature totalnih proteza (tehnika
reparature baze, tehnika reparature zuba)
- Zbrajanje bodova i formiranje ukupne ocjene iz vjebi
Sedmica 16. Zavrni ispit za Modul 1. Totalna proteza - pretklinika
Sedmica 17.-
20.
Popravni ispitni rok za Modul 1. Totalna proteza - pretklinika

SILABUS PREDMETA: STOMATOLOKA PROTETIKA - PRETKLINIKA
Code: SFSOS0501
Naslov predmeta: STOMATOLOKA PROTETIKA - PRETKLINIKA
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: VI ECTS kredita: 4,5
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 60 (15+45)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Sead Redepagi, redovni profesor
Uslovi za pohaanje nastave: Regulisani su Pravilima studiranja za prvi ciklus studija na
visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
1. Ciljevi predmeta
Sticanje teoretskih i praktinih znanja iz oblasti predklinike stomatoloke
fiksne protetike
2. Svrha predmeta

Osposobiti studente da ovladaju teoretskim i praktinim znanjima iz
oblasti predklinike fiksne protetike i da shvati mjesto i znaaj predklinike
protetike u sveukupnom predmetu stomatoloka fiksna protetike
3. Ishodi uenja
Kroz nastavu predmeta Stomatoloka protetika - predklinika studenti e
usvojiti slijedea znanja. Upoznavanjem sa laboratorijem za fiksnu
protetiku, upoznati studente sa cjelovitim postupkom laboratorijske izrade
fiksnog protetskog rada kroz koritenje opreme i materijala.

Vjetine koje student treba znati samostalno izvesti ( zna Kako i
ini):
1. samostalno odabrati opremu i materijal za laboratorijsku izradu
izradu fiksnog protetskog rada
2. samostalno izliti radni model
3. samostalno pripremiti radni model
4. samostalno postaviti radne modele u okluzalni imitator
5. samostalno izmodelirati fiksni proetski rad
6. samostalno uluiti fiksni protetki rad u masu za ulaganje
7. samostalni obraditi fiksni protetki rad
8. samostalno fasetirati fiksni protetski rad
9. samostalno reokludirati fiksni protetski rad
10. samostalno ispolirati fiksni protetski rad

Vjetine koje student treba poznavati ( zna kako )
1. upravljanje i koritenje stomatolokih aparata u postupku
predklinike izrade fiksnog proetskog rada .
2. izrada sloenih sistema u fiksnoj protetici - predklinika

Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti stavove :
1. potuno sagledavanje znaaja predklinikog postupka izrade fiksnog
protetskog rada za rad u klinici sa pacijentom
122

2. potpuno poznavanje postupka izrade radnih modela
3. potpuno poznavanje koritenja okluzalnih imitator
4. potpuno poznavanje predklinikog postupka izrade fiksnog proetskog
rada po fazama izrade
5. sagledavanje znaaja komunikacije laboratorija sa stomatologom
u oridinaciji.
4. Metode uenja
Nastava se izvodi u obliku :
- predavanja ex katedra ( P ) za sve studente
- praktina nastava vjebe u grupama prema standardu
- interaktivno uenje ( IU )

5. Metode procjene
znanja
Kontinuirana procjena znanja tokom semestra.
Ispit iz predmeta Laboratorijska fiksna protetika polae se:
Kroz praktini i teoretski dio.
Poloenim testom smatra se svaki test koji ima najmanje 55% tano
odgovorenih pitanja.
Zavrni ispit ini 40% ukupne ocjene.
Redovno prisustvo i planirane aktivnosti na predavanjima ine 25%
ukupne ocjene.
Redovno prisustvo i aktivnosti na vjebama ine 25 % ukupne ocjene.
Seminarski rad ini 10% ukupne ocjene.
Po okonanju semestra student moe osvojiti ukupno 100 bodova.
Prema navedenom skala ocjena je slijedea :
Manje od 55 bodova ocjena 5 ( F )
55 64 boda ocjena 6 ( E )
65 74 boda ocjena 7 ( D )
75 84 boda ocjena 8 ( C )
85 94 boda ocjena 9 ( B )
95 100 bodova ocjena 10 ( A )
Napomena: Prema lanu 63. ZVO
6. Literatura :
Obavezna:
Stomatoloka protetika predklinika: Dobrivoje M. Trifunovi, Smilja Radlovi, Milutin Kandi, Miodrag
Nasti, Ana Petrovi, Mirjana Krsti, Darinka Stanii Sinobad Zavod za udbenike i nastavna
sredstva-Beograd, 2003.

Fiksna protetika: Suvin Miroslav, Kosovel Zvonimir,

Rubno zatvaranje u fiksnoj stomatolokoj protetici: Redepagi Sead

Dopunska:
Fundamentals oflfixed Prosthodontics third edition: Herbert T. Shillingburg, Jr, SumivaHobo. Lovvel D:
Whitset: , Richard Jacobi, Suan E. Brackett. Quintessense books 1997.
Proirena:

123

IZVEDBENI PLAN PREDMETA:

Sedmica 1.
Predavanje:
Protetika u stomatolokoj znanosti Laboratorijska protetika u stomatolokoj
znanosti i u stomatolokoj protetici Video produkcija laboratorijski postupak
izrade vjetake krunice
Vjebe:
Uvodni sat - Upoznavanjem sa opremom i materijalima - Postupak
preparacije zuba demostracija
Seminari:

1

3
Sedmica 2.
Predavanje:
Indikacije za izradu fiksnog protetskog rada topografske vjetake
krunice zubni mostovi teleskop sistemi anker sistemi nadogradnje
Vjebe:
Uzimanje duploga otiska i izlivanje osnovnog radnog modela
demonstriranje izrada osnovnog modela
Seminari:
1
Sedmica 3.
Predavanje:
Preparacija zuba za izradu fiksnog protetskog rada cilj
postupak greke
Vjebe:
Uzimanje duploga otiska i izrada pominog modela uvodni
as demonstriranje izrada pominog modela
Seminari:
1

3
Sedmica 4.
Predavanje:
Otisci u fiksnoj protetici vrste otisaka otisak
antagonista ( hidrokoloidom ) otisak radne
strane ( elastomerom )
1

124

SILABUS PREDMETA: DENTALNA PATOLOGIJA - PRETKLINIKA
Code: SFSOS0502 Naslov predmeta: DENTALNA PATOLOGIJA - PRETKLINIKA
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: V ECTS kredita: 6 (za V i VI sem)
Status: obavezni
Ukupno sati po semestru:
15+30 (1+2)
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr. Sci. Alma Konjhodi Prci
1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa nainom pregleda i registracije zuba, sa nainom
preparacije kaviteta sa odgovarajuum instrumentima.
2. Svrha predmeta Predmet Dentalna patologija-predklinika studentu prua teoretske
znanja o osnovama karijesologije, kao i teoretske i praktine osnove za
izradu kaviteta sa odgovarajuim instrumentima uz odstranjenje
karioznog defekta i ouvanja pulpo-dentiskog kompleksa.
3. Ishodi uenja Po zavretku nastave student mora:
- Usvojiti teoretske osnove za pregled i registraciju zuba.
- Ovladati znanjem o nainu preparacije kaviteta sa
odgovarajuim instrumentima.
- Ovladati manuelnim sposobnostima za preparaciju osnovnih
oblika kaviteta po Black-u.
- praktine vjebe - studenti u toku V semestra izvode
praktine predklinike vjebe na fantomskim zubima uz izradu po
jednog osnovnog oblika kaviteta svake klase
- seminarski rad koji e svaki student braniti pojedinano, tokom
izvoenja praktine nastave u semestru
5. Metode procjene znanja Ispit se polae na kraju VI semestra.
Na kraju V semestra se polae teoretski parcijalni ispit iz preenog
gradiva.
6. Literatura:
Obavezna:
1. Kidd E.A. M.Osnovi zubnog karijesa. Data Status.Beograd.2010.
2. ivkovi i saradnici: Osnovi restaurativne stomatologije. Data Status.Beograd.2009.
3. Karadov i saradnici: Preparacija kaviteta. Univerzitet u Beogradu; Izdanje VI. Izdava
Grifon Beograd 1999.

Dopunska:
1. utalo J i suradnici: Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb,1994.
2. Mount G.J., Hume W.R.: Preservation and restoration of tooth structure, Mosby, 1998.
3. Fejerskov O, Kidd E. Zubni karijes. Bolest i kliniki postupci. Izdava: Naklada Slap, 2011.

Proirena
1. Roberson T, Heymann H, Swift E. Sturdevant's Art and Science of Operative Dentistry,
Mosby 2006.

125

IZVEDBENI PLAN PREDMETA V semestar
Sedmica 1. Predavanje: Karijes (definicije, etiopatogeneza, patohistoloka slika, imuna i
predilekciona mjesta).
Vjebe: Uvodne vjebe, upoznavanje sa nainom i organizacijom izvoenja
praktine nastave. Podjela tema seminarskih radova.
1
2
Sedmica 2. Predavanje: Plak - metabolizam, demineralizacija, remineralizacija,
prevencija.
Vjebe: Karijes (definicije, etiopatogeneza, patohistoloka slika, predilekciona
mjesta).
Seminari: Karijes (definicije, etiiopatogeneza, patohistoloka slika,
predilekciona mjesta).
1

2
Sedmica 3. Predavanje: Karijes kliniki aspekti.
Vjebe: Plak - metabolizam, demineralizacija, remineralizacija, prevencija.
Seminari: Plak - metabolizam, demineralizacija, remineralizacija, prevencija.
1
2
Sedmica 4. Predavanje: Nekariozne lezije (fizikohemijska oteenja tvrdih zubnih tkiva)
Vjebe: Karijes kliniki aspekti
Seminari: Karijes kliniki aspekti
1
2
Sedmica 5. Predavanje: Radno mjesto, mainski i runi instrumenti u dentalnoj patologiji,
svrdla
Vjebe: Nekariozne cervikalne lezije.
Seminari: Nekariozne cervikalne lezije.
1
2
Sedmica 6. Predavanje: Kliniki pregled, nomenklatura i obiljeavanje zuba
Vjebe: Radno mjesto, mainski i runi instrumenti u dentalnoj patologiji,
svrdla
Seminari: Radno mjesto, mainski i runi instrumenti u dentalnoj patologiji,
svrdla
1
2
Sedmica 7. Predavanje: Terapija karijesne lezije, principi preparacije kaviteta po Black-u
Vjebe: Pregled, nomenklatura i obiljeavanje zuba
Seminari: Pregled, nomenklatura i obiljeavanje zuba
1
2
Sedmica 8. Predavanje: Uputstva za izradu standardnih i specifinih kaviteta I klase po
Black-u
Vjebe: Terapija karijesne lezije, principi preparacije kaviteta po Black-u
Seminari: Terapija karijesne lezije, principi preparacije kaviteta po Black-u i
uputstva za izradu standardnog kaviteta I klase po Black-u
1

2
Sedmica 9. Predavanje: Uputstva za izradu kaviteta II klase po Black-u
Vjebe: Izrada standardnog kaviteta I klase po Black-u
Seminari:
1
2
Sedmica 10. Predavanje: Uputstva za izradu kaviteta III, IV i V klase po Black-u
Vjebe: Izrada standardnog kaviteta II klase MO ili DO po Black-u
Seminari: Uputstva za izradu standardnog kaviteta II klase MO ili DO po
Black-u
1
2
Sedmica 11. Predavanje: Preparacija adhezivnih kaviteta
Vjebe: Izrada standardnog kaviteta III klase po Black-u
Seminari: Uputstva za izradu standardnih kaviteta III i IV klase po Black-u
1
2
126

Sedmica 12. Predavanje: Indirektni ispuni
Vjebe: Uputstva za izradu stanardnog kaviteta IV klase po Black-u
1
2
Sedmica 13. Predavanje: Dezinfekcija i sterilizacija
Vjebe: Izrada standardnog kaviteta V klase po Black-u
Seminari: Uputstva za izradu standardnog kaviteta V klase po Black-u
1
2
Sedmica 14. Predavanje:. Apsolutno i relativno suho radno polje
Vjebe: Apsolutno i relativno suho radno polje
1
2
Sedmica 15. Predavanje: Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva
Vjebe: Prirema za parcijalni ispit
1
2
Sedmica 16. Teoretski parcijalni ispit 1
Sedmica
18.-20.
Popravni teoretski parcijalni ispit 1

SILABUS PREDMETA: DENTALNA PATOLOGIJA - PRETKLINIKA
Code:
SFSOS0502
Naslov predmeta: DENTALNA PATOLOGIJA - PRETKLINIKA
Nivo: dodiplomski Godina:
III
Semestar:
VI
ECTS kredita:
6 (za V i VI sem)
Status: obavezni Ukupno sati po semestru:
15+30 (1+2)
Odgovorni
nastavnik:
Doc. Dr. Sci. Alma Konjhodi Prci
1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa nainom pregleda i registracije zuba, te nainom
preparacije kaviteta sa odgovarajuum instrumentima. Upoznavanje studenata
sa restorativnim materijalima i njihovom klinikom primjenom.
2. Svrha predmeta Predmet studentu prua teoretske i praktine osnove za izradu kaviteta sa
odgovarajuim instrumentima uz odstranjenje karioznog defekta i ouvanja
pulpo-dentiskog kompleksa. Studentu se pruaju teoretska znanja i praktine
metode restauracije izgubljenog zubnog tkiva sa odgovarajuim dentalnim
restorativnim materijalima na fantomu.
- Usvojiti teoretske osnove za pregled i registraciju zuba.
- Ovladati znanjem o nainu preparacije kaviteta sa odgovarajuim
instrumentima.
- Usvojiti teoretske osnove o fiziologiji i histologiji pulpo-dentinskog
kompleksa i njegovoga ouvanja.
- Stei teoretsko i praktino znanje o vrstama restorativnih materijala i
njihovoj ispravnoj primjeni.
- Ovladati manuelnim sposobnostima za preparaciju svih oblika kaviteta.
- Po zavretku ovog semestra student mora biti osposobljen za poetak
klinikog rada sa pacijentom.
- praktine vjebe - studenti u toku V i VI semestra izvode
127

praktine predklinike vjebe uz izradu po jednog kaviteta
svake klase sa podlaganjem i postavljanje zubnog ispuna na
fantomu.
- seminarski rad koji e studenti prezentirati pojedinano u toku praktinih vjebi.
5. Metode
procjene znanja
Uslov za izlazak na zavrni ispit je poloen prvi parcijalni ispit iz V semestra.

Zavrni ispit se sastoji iz praktinog i teoretskog (pismenog) dijela.
Praktini dio ispita se sastoji od preparacije kaviteta na fantomskom zubu uz
podlaganje te izradu ispuna.
Pismeni dio sadri pitanja o nainu izrade kaviteta sa odgovarajuim
instrumentima. Pitanja o fiziologiji i histologiji pulpo-dentinskog kompleksa i
njegovog ouvanja prilikom odstranjivanja karijesa i preparacije kaviteta.
Nainima restauracije izgubljenog zubnog tkiva sa odgovarajuim dentalnim
materijalima kao i nainom preparacije kaviteta u odnosu na koriteni materijal i
tehniku restauracije.

Ocjena se formira na osnovu evaluacije slijedeih faktora:
- prisustvo na predavanju- maksimalno 10 bodova
- prisustvo na vjebama maksimalno 10 bodova
- aktivnost na vjebama- maksimalno 20 bodova
- seminarski rad - maksimalno 10 bodova
- praktini dio ispita- maksimalno 20 bodova
- teoretski dio ispita- maksimalno 30 bodova
10 (A) -95-100 bodova;
9 (B) - 85-94 bodova;
8 (C) - 75-84 bodova;
7 (D) - 65-74 bodova;
6 (E) - 55-64 bodova;
5 (F, FX) - ne zadovoljava, manje od 55 bodova.
6. Literatura:
Obavezna:
1. ivkovi i saradnici: Osnovi restaurativne stomatologije. Data Status. Beograd.2009.
2. utalo J i suradnici: Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb,1994.
3. Stamenkovi D. Stomatoloki materijali Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
2003.
Dopunska:
2. Fejerskov O & Kidd E. Dental Caries. The Disease and its Clinical Management. I ed.
Blackwell Munsgaard, Copenhagen, 2003
3. Kobalija S. i sar. Minimalna invazivna terapija. Dobra knjiga, Sarajevo, 2012.
4. Vulievi ZR, Juri H, Kobalija S i sar. Klinika primena materijala u deijoj
stomatologiji, 2010.
Proirena:
1. T. Roberson, H. Heymann, E. Swift Sturdevant's Art and Science of Operative
Dentistry, Mosby 2006.

128

IZVEDBENI PLAN PREDMETA VI semestar

Sedmica 1. Predavanje: Dijagnostika karijesa
Vjebe: Kliniki pregled sa akcentom na dijagnostiku karijesa. Podjela tema za
seminarske radove
1
2
Sedmica 2. Predavanje: Fiziologija i histologija pulpo-dentinskog kompleksa
Vjebe: Preparacija specifinih kaviteta I klase (foramen molare i foramen
coecum) po Black-u
Seminari:
1
2
Sedmica 3. Predavanje: Podlaganje kaviteta i materijali za reintegraciju pulpodentinskog
kompleksa; materijali i primjena.
Vjebe: Preparacija specifinih kaviteta I klase (donji prvi premolar) po Black-u
Seminari:
1

2
Sedmica 4. Predavanje: Materijali za privremeni ispun kaviteta; opta svojstva, opis i
primjena.
Vjebe: MOD kavitet po Black-u
Seminari:
1

2
Sedmica 5. Predavanje: Svojstva dentalnih amalgama, postavka i obrada amalgamskog
ispuna. Primjena matrica i interdentalnih koia
Vjebe: Preparacija adhezijskog za kaviteta III i IV klase
Seminari:
1

2
Sedmica 6. Predavanje: Svojstva dentalnih amalgama, postavka i obrada amalgamskog
ispuna. Primjena matrica i interdentalnih koia
Vjebe: Podlaganje kaviteta transkaninog sektora
Seminari:
1

2

Sedmica 7. Predavanje: Kompozitni materijali, fizikalna svojstva, primjena i obrada
kompozitnog ispuna
Vjebe: Podlaganje kaviteta interkaninog sektora
Seminari:
1

2
Sedmica 8 . Predavanje: Adhezijski sistemi
Vjebe: Postavka i obrada amalgamskog ispuna.
Seminari:
1
2
Sedmica 9. Predavanje: Indikacije, osobine i specifinosti upoterbe glas-jonomernih
cemenata u restaurativnoj stomatologiji
Vjebe: Postavka i obrada amalgamskog ispuna. Primjena matrica i
interdentalnih koia
Seminari:
1

2
Sedmica 10. Predavanje: Izbor materijala za ispun u ovisnosti od indikacije, prednosti i
nedostaci materijala
Vjebe: Postavljanje kompozitnog ispuna u interkaninom sektoru. Upotreba
celuloidne matrice
Seminari:
1

2
Sedmica 11. Predavanje: Vanost okluzije u postizanju korektnih okluzalnih odnosa prilikom
postavljanja ispuna
Vjebe: Postavljanje kompozitnog ispuna u transkaninom sektoru. Upotreba
odgovarajue matrice
Seminari:
1

2
Sedmica 12. Predavanje: Preosjetljivost zubnih vratova i lijeenje
Vjebe: Obrada kompozitnog ispuna
Seminari:
1
2
129

Sedmica 13. Predavanje: Nadoknada veih defekata zuba, parapulpalni koii i dodatna
sredstva retencije
Vjebe: Rekapitulacija preenog gradiva iz Vi VI semestra i priprema za
polaganje praktinog dijela ispita
Seminari:
1

2
Sedmica 14. Predavanje: Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva.
Vjebe: Rekapitulacija preenog gradiva iz Vi VI semestra i priprema za
polaganje praktinog dijela ispita
Seminari:
1
2
Sedmica 15. Predavanje:. Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva.
Vjebe: Praktini ispit na fantomu, koji podrazumijeva preparaciju jednog
kaviteta, postavljanje podloge i ispuna, te zavrnu obradu ispuna.
Seminari:
1

2

Sedmica
18.-20.

Popravni ispitni rok.

SILABUS PREDMETA: HIRURGIJA
Code: SFSOM0601 Naslov predmeta: HIRURGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: VI ECTS kredita: 9
Odgovorni nastavnik: Prof. Ismet Gavrankapetanovi
Pripremio: Prof dr Ismet Gavrankapetanovi, Prof dr Kemal Dizdarevi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni svi ispiti iz II godine
1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa:
- Sa pristupom hirurkim pacijentima
- Sa principima hirurkog rasuivanja i hirurkim principima
- Ovladavanje sutinskim hirurkim teoretskim znanjima iz ope i ratne
hirurgije
- Upoznavanje studenata sa uobiajenim dijagnostikim procedurama i
indikacijama
- Upoznavanje studenata sa operativnim zahvatima iz svakodnevne
hirurke prakse
- Ovladavanje osnovnim hirurkim vjetinama
- Razvijanje svijesti o hirurkoj etici
- Implementacija hirurkog znanja u medicinsku multidisciplinarnost
- Razvijanje svijesti o znaaju timskog rada u hirurgiji
- Razvijanje vjetine komuniciranja pacijentima,
- Razvijanje svijesti o znaaju hirurke medicinske dokumentacije
2. Svrha predmeta - Obuavanje studenata u osnovnim hirurkim
vjetinama;
- Sticanje klinikih znanja koja omoguavaju da studenti na
cjelovit nain razumiju osnovne hirurke probleme koji se
susreu na nivo ope medicinske prakse;
- Sticanje osnovnih predispozicija za profesionalno usmjerenje
130

- Sticanje uvjeta za specijalizaciju iz neke od stomatolokih
hirurkih grana.
3. Ishodi uenja Student stomatologije treba usvojiti bazina znanja i vjetine iz slijedeih
hirurkih oblasti:

1.Opa hirurgija
*Asepsa i antisepsa, rana i njeno cijeljenje, ratna rana, hirurke
infekcije, opekotine, ok, krvarenje, zavoji i imobilizacija, hirurgija u
vanrednim situacijama.
2. Abdominalna hirurgija
*Povrede abdomena, akutni abdomen, gastroezofagealna refluksna
bolest GERD, hirurka terapija ulkusne bolesti, hirurgija unih puteva,
ingvinalna i femoralna hernija, akutni abdomen, ileus, mezenterijalna
tromboza, ulcerozni kolitis, tumori debelog crijeva, akutna upala crvuljka,
hemoroidi, hirurgija jetre.
3. Kardiohirurgija
*Povrede srca. Uroene srane anomalije, mitralna i trikuspidalna
stenoza i insuficijencija, ishemijska bolest srca, koronarna
revaskularizacija, srane aritmije, tamponada perikarda.
4. Vaskularna hirurgija
*Povrede arterija i vena, akutna i hronina arterijska okluzija,
karotidna stenoza i okluzija, Buergerova bolest, gangrena, aneurizme
aorte, duboka venska tromboza, varikozne vene. Portalna hipertenzija.
5. Neurohirurgija
*Kraniocerebralne povrede, intrakranijalni tumori, cerebrovaskularna
ishemijska bolest, spontane intrakranijalne hemoragije, kompresivni
neurovaskularni sindromi-neuralgije, osnovi hirurgije baze lobanje,
kraniofacijalne anomalije, degenerativna disk bolest.
6. Grudna hirurgija
*Povrede grudnog koa, pneumotoraks, drenaa prsita, benigni i
maligni tumori plua i bronha, tumori medijastinuma, tumori dojke,
struma.
7. Plastino-rekonstruktivna hirurgija
*Transplantati i renjevi, hirurgija ake, estetska hirurgija, epitelni
tumori koe, melanom.
8. Ortopedija sa traumatologijom
*Politrauma, kongenitalni deformiteti stopala i kuka, ope
karakteristike preloma i cijeljenja kosti, konzervativno lijeenje loma,
osteosinteza, prelomi kljune kosti, ramene kosti, podlaktinih kostiju,
131

povrede ake, prelomi zdjelice, iaenje kuka, prelomi bedrene
kosti,potkoljenice. Oboljenja i hirurki tretman kime i velikih zglobova
9. Urologija
*Povrede urotrakta; benigna hiperplazija prostate, ostali uzroci
opstruktivne uropatije, renalna insuficijencija i transplantacija bubrega,
urolitijaza. Tumori GU trakta
10. Djeija hirurgija
*Hirurgija kongenitalnih anomalija; atrezije i stenoze
gastrointestinalnog trakta, ileus kod djece.
11. Anestezija i reanimacija
*Opa, lokalna i regionalna anestezija, terapija bola,
kardiopulmonalna reanimacija, osnove terapije fluidima.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
- predavanja (45 sati ):
ex catedra (svi studenti) = 30 sati (EC)
interaktivno uenje = 15 sati (IU)
- vjebe (30 sati) grupe 6-8 studenata
demostrativne = 20 sati
interaktivno rjeavanje klinikih problema = 10 sati
U okviru predvienog broja sati odrat e se praktini i parcijalni djelovi
ispita, zavrni dio ispita kao i popravni dio ispita.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta vrit e se kontinuirano i obuhvata:
PRAKTINI DIO ISPITA:
Praktini ispit I dio e se polagati nakon odranog prvog bloka
praktine nastave iz oblasti:
* Opta hirurgija; Abdominalna hirurgija; Kardiohirurgija; Vaskularna
hirurgija i Neurohirurgija
Iz svake oblasti koja pripada ovom bloku student e dobiti po jednu
CHECK listu sa definiranim zadacima. Na svakoj listi nalazi se deset
pitanja koja nose po 0,5 poena, a od kojih ispitiva odabire po:
- Opta hirurgija etiri pitanja
(maksimalno 2 poena, minimalno 1,5 poena)
- Abdominalna hirurgija etiri pitanja
132

- Kardiohirurgija tri pitanja
(maksimalno 1,5 poena, minimalno 1 poen)
- Vaskularna hirurgija tri pitanja
- Neurohirurgija tri pitanja
Krajnji rezultat praktinog dijela ispita se kree u rasponu maksimum
8,5 poena, a minimum 6 poena. Ukoliko student iz jedne oblasti ne
ostvari barem minimalan rezultat smatra se da nije poloio praktini ispit
iz te oblasti i ima obavezu da tu oblast savlada na zavrnom ili
popravnom ispitu.
Praktini ispit II dio e se polagati nakon odranog drugog bloka
praktine nastave iz oblasti:
* Grudna hirurgija; Plastino-rekonstruktivna hirurgija; Ortopedija sa
traumatologijom; Urologija; Djeija hirurgija; Anesteziologija i
reanimacija.
Iz svake oblasti koja pripada ovom bloku student e dobiti po jednu
CHECK listu sa definiranim zadacima. Na svakoj listi nalazi se deset
pitanja koja nose po 0,5 poena, a od kojih ispitiva odabire po:
- Grudna hirurgija tri pitanja
- Plastino-rekonstruktivna hirurgija tri pitanja
- Ortopedija sa traumatologijom tri pitanja
- Urologija tri pitanja
- Djeija hirurgija tri pitanja
- Anesteziologija i reanimacija tri pitanja
Krajnji rezultat praktinog dijela ispita se kree u rasponu maksimum 9
poena, a minimum 6 poena. Ukoliko student iz jedne oblasti ne ostvari
133

barem minimalan rezultat smatra se da nije poloio praktini ispit iz te
oblasti i ima obavezu da tu oblast savlada na zavrnom ili popravnom
ispitu.
PARCIJALNI DIO ISPITA:
Ispit se polae u formi pismenog testa koji sadri MCQ pitanja iz
pojedinih hirurkih oblasti.
Prvi parcijalni ispit sastoji se od 60 MCQ pitanja rasporeenih prema
slijedeim oblastima:
- Opta hirurgija 12 MCQ pitanja
- Abdominalna hirurgija 11 MCQ pitanja
(maksimalno 5,5 poena, minimalno 3 poena)
- Kardiohirurgija 11 MCQ pitanja
- Vaskularna hirurgija 11 MCQ pitanja
- Neurohirurgija 15 MCQ pitanja
Maksimalni rezultat iznosi 30 ostvarenih poena, a minimalni rezultat
16,5 poena uz uslov da student iz svake navedene oblasti ostvari vie
od 50% poena.

Drugi parcijalni ispit se sastoji takoer od 60 MCQ pitanja
rasporeenih prema slijedeim oblastima:
- Grudna hirurgija 10 MCQ pitanja
(maksimalno 5 poena, minimalno 3 poena)
- Plastino-rekonstruktivna hirurgija 10 MCQ pitanja
- Ortopedija sa traumatologijom 10 MCQ pitanja
- Urologija 10 MCQ pitanja
134

- Djeija hirurgija 10 MCQ pitanja
- Anesteziologija i reanimacija 10 MCQ pitanja
Maksimalan rezultat iznosi 30 ostvarenih poena, a minimalan rezultat 18
poena uz uslov da student iz svake navedene oblasti ostvari vie od
50% poena.
ZAVRNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio praktine (po oblastima) i parcijalne (prvi i/ili
drugi dio) dijelove ispita u toku semestra, ili je nezadovoljan postignutim
rezultatom, pristupa polaganju zavrnog ispita.
Praktini dio zavrnog ispita se polae prema ve formulisanim
CHECK listama, a parcijalni dio zavrnog ispita putem testa sainjenog
od MCQ pitanja iz prvog i/ili drugog bloka.
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio praktine (po oblastima) i parcijalne (prvi i/ili
drugi dio) dijelove ispita na zavrnom ispitu, nepoloene dijelove polae
na popravnom ispitu. Praktini dio popravnog ispita se polae prema
ve formulisanim CHECK listama, a parcijalni dio popravnog ispita
putem testa sainjenog od MCQ pitanja iz prvog i/ili drugog bloka.
FORMIRANJE KONANE OCJENE
Broj ukupno osvojenih poena, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja,
prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:

10 (A) izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama; 71-77,5 poena
9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom; 61-70 poena
8 (C) prosjean, sa primjetnim grekama; 51-60 poena
7 (D) openito dobar, sa znaajnijim nedostacima; 41-50 poena
6 (E) zadovoljava minimalne kriterije; 34,5-40 poena
5 (F) ne zadovoljava minimalne kriterije; 30-34,5 poena
5 (FX) ne zadovoljava ni minimalne kriterije; ispot 30 poena
6. Literatura:
Obavezna: 1. Kirurgija za stomatologe /M. Ledinsky/, Medicinska naklada, Zagreb 2003
2. Hirurki praktikum. A. Hadimehmedagi, I. Gavrankapetanovi, NIR, Sarajevo 2012.

Proirena: 1. Hirurgija /F. Konjhodi i suradnici/ NIR 2001
Dopunska:1. Kirurgija I.Bradi, kolska knjiga , Zagreb

135

136

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: HIRURGIJA

Sedmica 1.
Uvod u hirurgiju
historija hirurgije, hirurgija u ratu i miru, moderni pravci i perspektive
hirurgije
3

2

Sedmica 2.
Opa hirurgija
Predavanje :
- asepsa i antisepsa, infekcije u hirurgiji, rana i njena hirurka obrada,
antibiotici u hirurgiji.
Vjebe:
-hirurki intrumentarij i materijal za ivanje, upoznavanje sa
aseptinim radom, hirurko pranje, oprema za sterilizaciju, sadraj
operacione sale i ponaanje u sali, intravenska i
intramuskularna/subkutana injekcija, parenteralno davanje antibiotika,
osovne indikacije i kontraindikacije za hirurki zahvat.

3

2

Sedmica 3.
Opa hirurgija
Predavanje:
-opekotine, ok, krvarenje, transfuzija, crush i blast sindrom, zavoji i
imobilizacija, osnovi hirurke imunologije i transplantacije).
Vjebe:
-ukljuivanje infuzije, kateterizacija, tehnika vezanja hirurkog konca,
skidanje konaca sa zarasle rane, primarna obrada rane skalpelom,
av male rane, obrada manje opekotine, uzimanje biopsije, incizija
abscesa, zavoji i principi imobilizacije.

3

2

Sedmica 4.
Abdominalna hirurgija
Predavanje:
-povrede abdomena, akutni abdomen, karcinom i upale jednjaka,
gastroezofagealna refluksa bolest-GERD, hirurka terapija ulkusne
bolesti, karcinom eluca, hirugija ui i unih puteva, hernije
ingvinalna, femoralna, umbilikalna, hijatalna; ileus.
Vjebe:
-pregled pacijenta sa abdominalnim smetnjama, diferencijalna dg
akutnog abdomena, kliniki znaci hernije i ileusa, gastrointestinalno
krvarenje, plasman nazogastrine sonde, gastrina lavaa, antriranje
ingvinalnog kanala.

3

2

137

Sedmica 5.
Abdominalna hirurgija
Predavanje:
-mezenterijalna tromboza, tumori tankog crijeva, divertikuloza kolona,
ulcerozni kolitis, tumori debelog crijeva, akutna upala crvuljka,
anorektalne fistule i apscesi, hemoroidi, ileostomije i kolostomije,
hirurgija jetre, hirurgija guterae, ruptura slezene, hiper i
hiposplenizam, splenektomija
Vjebe:
-kontrola drenae poslije abdominalnih zahvata, tretman perianalnih
fistula, klistiranje, plasman rektalnog katetera, digitorektalni pregled,
njega kod anus preternaturalis-a.

3

2

Sedmica 6.
Kardiohirurgija
Predavanje:
-uroene srane anomalije, mitralna i trikuspidalna stenoza i
insuficijencija, aneurizme torakalne aorte, pulmonalna insuficijencija,
ishemijska bolest srca, koronarna revaskularizacija, srane aritmije,
tamponada perikarda.
Vjebe:
- osnovi hemodinamike, principi ekstrakorporalne cirkulacije, invazivna
kradiologija, interpretacija EKG-a, monitoring pacijenata u intenzivnoj i
postintenzivnoj jedinici, kardiohirurki intrumetarij, praenje
kardiohirurke operacije, urgentne dekompresivne punkcione
procedure.

3

2

Sedmica 7.
Vaskularna hirurgija
Predavanje:
-povrede arterija i vena, embolija, akutna arterijska tromboza,
hronina okluzijska bolest donjih ekstremiteta, infektivni arteritisi,
thromboangiitis obliterans-Brger, thoracic outlet syndrome,
gangrena, renovaskularna hipertenzija, aneurizme arterija
ekstremiteta i trbune aorte, duboka venska tromboza, povrni
tromboflebitis, varikozne vene, hronina venska insuficijencija,
limfedem.
Vjebe:
-privremena hemostaza tamponadom i kompresivnim zavojem,
hemostaza ligaturom, Esmarchova poveska indikacije i tehnika
postavljanja, incizija flegmone, prikaza hirurkog tretmana dijabetskog
stopala, demonstriranje hirurkih procedura na krvnim sudovima
(trombendarterektomija, ligatura i sutura krvnog suda, TT
anastomoze, patch plastika, bypass).

3

2

138

Sedmica 8.
Neurohirurgija

Predavanje:
-kraniocerebralne i spinalne povrede, degenerativna disk bolest,
cerebrovaskularna ishemijska bolest, spontane intrakranijalne
hemoragije, intrakranijalne aneurizme, vaskularne malformacije
mozga.
Vjebe:
-osnove neurohirurkog pregleda, praktino demonstriranje gradiranja
poremeaja svijesti po GCS, modana koma i pristup pacijentu sa
modanom komom, upoznavanje sa motornim odgovorom kod
komatoznog pacijenta, praktini prikaz klinikih znakova povienog
intrakranijalnog pritiska, demonstriranje fokalnog neurolokog deficita,
znaci meningizma, uvid u kliniko-morfoloko-fizioloko-biohemijski
monitoring neurohirurkog pacijenta u intenzivnoj jedinici, modana
smrt, principi analgosedacije neurohirurkog pacijenta, neuroloki
pregled pacijenta sa degenerativnom bolesti diska, lumbalna punkcija,
prepoznavanje akutne paraplegije.

3

2

Sedmica 9.
Neurohirurgija

Predavanje:
-kompresivni neurovaskularni sindromi-neuralgije, opa intrakranijalna
i spinalna neuroonkologija, osnovi hirurgije baze lobanje,
kraniofacijalne anomalije, multimodalni monitoring tekog
neurohirurkog pacijenta, hirurgija perifernih nerava)
Vjebe:
-klinika demonstracija kraniofacijalnih anomalija kod djece,
opserviranje neurohirurkog zahvata na bazi lobanje i upoznavanje sa
mikroneurohirurgijom, klinika pareza/paraliza kranijalnih nerava,
trigeminalna neuralgija-klinika i opservacija operacije, kliniki znaci
povrede perifernih nerava, upoznavanje sa osnovnim manifestacijama
tumora mozga, tumaenje znaka krvarenja i mas efekta na MRI/CT
mozga.

3

2

Grudna hirurgija

Predavanje:
-povrede grudnog koa, bolesti traheje, benigni i maligni tumori plua i
bonha, infekcije plua, tumori medijastinuma, pneumotoraks i

3

139

Sedmica 10.
hematotoraks.
-hirurgija dojke i titnjae
Vjebe:
-auskultacija i perkusija grudnog koa, pleuralna punkcija, sternalna
punkcija, drenaa prsita, zbrinjavanje pneumotoraksa, praenje
subakvalne drenae, tenzioni av, pregled dojke i titne lijezde,
biopsija tumorske mase u dojci.

2

Sedmica 11.
Plastino-rekonstruktivna hirurgija
Predavanje:
-slobodni koni transplantati, lokalni reanj, slobodni koni reanj,
miini slobodni reanj, hirurgija ake, estetska hirurgija, maligni
melanom, maligni epitelni tumori koe).
Vjebe:
-hirurki tretman dekubitusa, lokalni tretman pacijenata sa
opekotinama, principi terapije fluidima kod opekotina, klinika slika
epitelnih tumora koe, principi ekscizije malignog melanoma,
indikacije za osnovne esteteske procedure, demostriranje osnovnih
procedura u hirurgiji ake, praktini prikaz naina i indikacije za
upotrebu transplantata i renjeva.

3

2

Sedmica 12.
Ortopedija sa traumatologijom
Predavanje:
-kongenitalni deformiteti stopala i kuka, tumori lokomotornog sistema,
morbus Perthes, upale kostiju izglobova, ope karakteristike loma i
cijeljenja kosti, konzervativno lijeenje loma, osteosinteza, lomovi i
iaenje kljune kosti, lomovi ramene kosti, iaenje lakta, lomovi
podlaktinih kostiju, povrede ake, lomovi zdjelice, iaenje kuka,
lomovi bedrene kosti, povrede koljenog zgloba, lomovi potkoljenice,
povrede stopala).
Vjebe:
-pregled ortopedskog pacijenta, interpretacija osnovne radioloke
dijagnostike kotanog sistema, osnove gipsane i ekstenzione
imobilizacije, uklanjanje uraslog nokta, princip tretmana sa tehnikom
repozicije frakture i luksacije, evakuiranje hematoma.

3

2

Urologija
Predavanje:
-povrede urinarnog trakta, infekcije, tumori urinarnog trakta i

140

Sedmica 13.
retroperitoneuma, tumori testisa i nadbubrega, benigna hiperplazija
prostate, urolitijaza, akutni skrotum, akutna retencija urina, akutna i
hronina renalna insuficijencija, dijaliza, transplantacija bubrega.
Vjebe:
-palpacija testisa, transluminacija skrotuma, kateterizacija kod oba
spola, suprapubina punkcija, tehnika tretmana akutne retencije urina.
3

2

Sedmica 14.
Djeija hirurgija
Predavanje:
-atrezije i stenoze gastrointestinalnog trakta, ileus djeije dobi,
kongenitalni defekti trbunog zida, kongenitalne malformacije
urinarnog trakta, anorektalne malformacije, Hirschprungova bolest,
ahalazija, tumori. Meckelov divertikul, hernije od djece.
Vjebe:
-tehnika pregleda djece sa hirurkim oboljenjem, previjanje
operativnih rana kod djece, plasman nazogastrine sonde i urinarnog
katetera kod djeteta, klistiranje djece.
3

2

Sedmica 15.
Anesteziologija i reanimacija
Predavanje:
-opa anestezija, lokalna i regionalna anestezija, terapija bola, osnove
monitoringa u intenzivnoj jedinici, kardiopulmonalna reanimacija,
perioperativni pristup hirurkom pacijentu, specifinosti metabolizma i
ishrana hirurkog pacijenta.
Vjebe:
-izvoenje lokalne infiltrativne anestezija, upoznavanje sa uvoenjem
u opu anesteziju i sa regionalnom anestezijom, praenje
endotrahealne intubacije, praenje varijabli na monitoru u intenzivnoj
jedinici, praktino upoznavanje sa osnovama parenteralne ishrane,
punkcija periferne i centralne vene, praktino upoznavanje sa
osnovama davanja krvnih preparata, uzimanje uzorka za lab. analize
i tumaenje osnovih labaratorijskih nalaza, prepoznavanje indikatora
infekcije, upoznavanje sa preduslovima za uvoenje u opu
anesteziju, osnove kardiopulmonalne reanimacije, postavljanje u
koma poloaj, njega traheostome, upotreba defibrilatora.

3

2
Sedmica 16. Zavrni ispit za sve studente koji nisu poloili praktine i parcijalne
dijelove ispita.

Sedmica 17.-20. Popravni ispit za sve studente koji nisu poloili praktine i parcijalne
dijelove ispita na zavrnom ispitu.

141

SILABUS PREDMETA: INTERNA MEDICINA
Code: SFSOM0503 Naslov predmeta: INTERNA MEDICINA
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: V ECTS kredita: 9
Status: obavezni Ukupno sati: 105 (45+60)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Hasan uti
Uslovi za pohaanje nastave: poloena Patologija i Patofiziologija
1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa:
uzrocima koji dovode do bolesti unutranjih organa (plunih
bolesti, bolesti srca, bolesti probavne cijevi, te hepato-bilijarnog trakta i
pankreasa, bubrenih bolesti, bolesti krvnih ila, bolesti vezivnog tkiva,
endokrinolokih bolesti i hematolokih bolesti)
patogenetskim procesima koji dovode do razvoja tih bolesti
klinikim manifestacijama bolesti unutranjih organa
racionalnom dijagnostikom zasnovanoj na fizikalnom nalazu
(anamneza i kliniki pregled) i ciljanim dijagnostikim metodama
savremenim principima prevencije i lijeenja oboljenja unutranjih
organa.
2. Svrha predmeta Nakon uspjeno zavrenog predmeta student e moi:
shvatiti etiopatogenezu bolesti unutranjih organa
prepoznati simptome i klinike manifestacije ovih bolesti
izvesti praktino pregled bolesnika
planirati i racionalno upotrijebiti dijagnostike metode u
postavljanju dijagnoze oboljenja unutranjih organa
planirati lijeenje ovih oboljenja.
3. Ishodi uenja
PROPEDEUTIKA GLAVE I VRATA (3h predavanja + 6h vjebi)
Modul 1. Anamneza, Pregled glave i vrata
Upoznati studenta sa nainom uzimanja internistie anamneze, te
pregledom glave i vrata u internoj medicini. Upoznati studenta sa nainom
prepoznavanja patolokih znakova i obiljeja.

KARDIOLOGIJA (8 h predavanja + 6 h vjebi)
Modul 2. Pregled kardiolokog bolesnika
Cilj modula je upoznati studenta sa simptomatologijom, fizikalnim
pregledom u oboljenjima srca, te dijagnostikim metodama koje se koriste
u kardiologiji.
Modul 3. Ishemina bolest srca i aritmije
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikom slikom, dijagnostikom i
tretmanom koronarne bolesti, akutnog koronarnog sindroma i poremeaja
sranog ritma.
Modul 4. Miokarditis, perikarditis i srana insuficijencija
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom i
racionalnim lijeenjem upalnih bolesti sranog miia i srane ovojnice, te
srane slabosti.

Modul 5. Arterijska hipertenzija
lijeenjem arterijske hipertenzije.
Modul 6. Srane mane
lijeenjem najeih uroenih i steenih sranih mana.
142

REUMATOLOGIJA (4 h predavanja + 2 vjebi)
Modul 7. Bolesti zglobova
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, klinikom
slikom, dijagnostikom i tretmanom hronine reumatske bolesti zglobova,
metabolikih bolesti kostiju i sistemskih bolesti vezivnog tkiva.

PULMOLOGIJA (10 h predavanja + 6 h vjebi)
Modul 8. Pregled pulmolokog bolesnika
Cilj modula je upoznati studenta sa simptomima i znacima u bolestima
plua, te dijagnostikim metodama u pulmologiji.
Modul 9. Upalne bolesti plunog parenhima
lijeenjem nespecifinih upala disajnih puteva i plunopg parenhima, te
njihovih koplikacija.
Modul 10. Tuberkuloza
lijeenjem tuberkuloze.
Modul 11. Astma i alergijska oboljenja respiratornih organa
lijeenjem astme i alergijskih oboljenja respiratornih organa.
Modul 12. Plune tromboembolije
lijeenjem plunog tromboembolizma.
Modul 13. Hronina opstruktivna pluna bolest (HOPB)
lijeenjem hroninih opstruktivnih bolesti plua i hronine respiratorne
insuficijencije.
Modul 14. Urgentna stanja u pulmologiji
zbrinjavanjem urgentnih stanja u pulmologiji.

GASTROENTEROLOGIJA (8 h predavanja + 4 h vjebi)
Modul 15. Oboljenja gornjeg dijela probavne cijevi
Cilj modula je upoznati studenta sa simptomatologijom, etiopatogenezom,
klinikom slikom, savremenom dijagnostikom i racionalnim lijeenjem
oboljenja jednjaka, dijafragme i ulkusne bolesti.

Modul 16. Oboljenja crijeva
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom,
dijagnostikom i tretmanom oboljenja crijeva.
Modul 17. Bolesti jetre
Cilj modula je upoznati studenta sa faktorima rizika za nastanak akutnih i
hroninih oboljenja jetre, sa klinikom slikom, dijagnostikom i tretmanom
akutnih i hroninih oboljenja jetre.
Modul 18. Bolesti bilijarnog trakta i pankreasa
dijagnostikom i lijeenjem oboljenja une kese, bilijarnog sistema i
pankreasa.

ENDOKRINOLOGIJA (6 h predavanja + 2 h vjebi)
Modul 19. Oboljenja hipofize i nurohipofize
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikim aspektima neuroendokrine
regulacije, te etiopatogenezom, klinikom slikom i lijeenjem oboljenja
hipofize i neurohipofize.
Modul 20. Oboljenja tireoidne i paratireoidnih lijezda
dijagnostikom i lijeenjem bolesti titne lijezde i paratireoidnih lijezda.
Modul 21. Bolesti adrenalnih lijezda i avitaminoze
143

dijagnostikom i lijeenjem bolesti nadbubrenih lijezda, te sa klinikim
aspektima avitaminoza.
Modul 22. Diabetes mellitus
komplikacijama, dijagnostikom i savremenim lijeenjem dijabetesne
bolesti.

NEFROLOGIJA (6 h predavanja + 4 h vjebi)
Modul 23. Uvod u nefroloku semiologiju
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa simptomima i znacima u
bubrenim bolestima, dijagnostikim metodama u nefrologiji, te klinikim i
dijagnostiko-terapijskim aspektima urinarnih infekcija.
Modul 24. Tubulointersticijalne nefropatije i glomerulopatije
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenetskim
aspektima, klinikom slikom, dijagnozom akutnog i hroninog
pijelonefritisa, te glomerularnih kliniko-patolokih sindroma.
Modul 25. Akutna i hronina renalna insuficijencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiologijom i patofiziologijom
akutne i hronine bubrene slabosti, klinikom slikom, dijagnostikim
metodama i principima tretmana uremije i uremijskog sindroma.

Modul 26. Hemodijaliza i transplantacija bubrega
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa postupcima hemodijalize i
transplantacije bubrega.

HEMATOLOGIJA (6h predavanja + 2 h vjebi)
Modul 27. Klinike karakteristike hematolokog bolesnika
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikim karakteristikama
hematolokog bolesnika, te dopunskim metodama pregleda u
hematologiji.
Modul 28. Poremeaji eritrocitne i granulocitne loze
dijagnostikom i lijeenjem poremeaja eritrocitne i granulocitne loze.
Modul 29. Mijeloproliferativne bolesti i bolesti trombocitne loze
dijagnostikom i lijeenjem mijeloproliferativnih bolesti i bolesti trombocitne
loze.
Modul 30. Poremeaji koagulacije i transfuzijska medicina
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom i klinikom slikom
poremeaja koagulacije i mjestom transfuzijske medicine u dijagnostici i
lijeenju tih oboljenja.

ANGIOLOGIJA (4 h predavanja + 2 h vjebi)
Modul 31. Pregled angiolokog bolesnika, Ateroskleroza
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa faktorima rizika za razvoj
kardiovaskularnih oboljenja i etipatogenetskim mehanizmima nastanka i
dijagnostike ateroskleroze, te terapijskim principima.
Modul 32. Bolesti periferne cirkulacije
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, klinikom
slikom, dijagnozom i tretmanom oboljenja perifernih krvnih sudova.

ONKOLOGIJA ((2 h predavanja + 2 vjebi)
Modul 33. Tumori glave i vrata
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa tumorima glave i vrata,
principima dijagnostike, stageinga i terapije.

Kroz nastavu iz predmeta Interna medicina student e usvojiti
144

slijedea znanja:
1. Shvatiti uzroke i mehanizme nastanka unutranjih bolesti
2. Prepoznati simptome i znake najeih bolesti unutranjih organa
3. Predloiti mogue dijagnostike metode kako bi postavio to
ranije i tanije dijagnozu bolesti
4. Rszumijeti adekvatno lijeenje bolesti unutranjih organa

Kroz nastavu predmeta Interna medicina studenti e ovladati
slijedeim vjetinama:
1. Uzeti ispravno anamnezu bolesti
2. Primjeniti metode fizikalnog pregleda glave i vrata bolesnika
3. Osnovne metode fizikalnog pregled grudnog koa
4. Inspekcija i palpacija abdomena
5. Inspekcija i sukusija lumbalnih loa
6. Bazini fizikalni pregled zglobova i ekstremiteta
8. Interpretacija laboratorijskih analiza periferne krvi
9. Interpretacija analize urina

Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostike metode u pulmologiji
- spirometrija
- gasna analiza arterijske krvi
- pregled sputuma
- PA snimak, CT i MRI plua
- bronhoskopija
- pleuralna punkcija
- transtorakalna biopsija pleure i plua
2. Dijagnostike metode u kardiologiji
- ehokardiografija
- ergometrija
- holter monitoring
- koronarografija
3. Dijagnostike metode u gastroenterologiji
- ezofagogastroskopija
- kolonoskopija
- ultrazvuk jetre, ui, unih vodova i pankreasa
- nativni snimak abdomena
- endoskopska retrogradna holecistopankreatografija
- CT i MRI abdomena
- endoskopske biopsije i biopsija jetre
4. Dijagnostike metode u endokrinologiji
- ultrazvuk endokrinih lijezda
- Rtg selae turcicae
- CT i MRI hipofize i lijezda sa unutranjim luenjem
- hormonalni status lijezda sa unutranjim luenjem
- odreivanje profila glikemije, HbA1c, fruktozamina, inzulina
5. Dijagnostike i terapijske metode u nefrologiji
- ultrazvuk bubrega i mokrane beike
- scintigrafija bubrega
- doppler analiza krvnih sudova bubrega
- CT i MRI bubrega
- mikcioni cistogram
- renalna biopsija
- peritonealna dijaliza
- hemodijaliza
- transplantacija bubrega
6. Dijagnostike metode u hematologiji
- sternalna punkcija i pravljenje razmaza sternalnog punktata
145

- biopsija kosti
- punkcija limfnog vora
- biopsija limfnog vora
7. Dijagnostike metode u angiologiji
- color doppler analiza krvnih sudova
- angiografija
8. Dijagnostike metode u reumatologiji
- rendgen dijagnostika kotanog sistema i zglobova
- ultrazvuna i MRI dijagnostika
- imunoilkoki testovi u reumatologiji
9. Dijagnostike metode u onkologiji
- metode stageinga tumora glave i vrata
- principi hemo- i radio-terapije

Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove
Dobar stomatolog mora poznavati osnovne metode fizikalnog
internistikog pregleda, i dijagnosticiranja oboljenja.
Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa
laboratorijskim i radiolokim nalazima pomae lijeniku u razlikovanju
pojedinih bolesti.
Ispravna dijagnoza odreuje vrstu tretmana bolesnika, pri emu odluke
lijenika mogu uticati na dalji tok bolesti i kvalitet ivota bolesnika.
4. Metode uenja Nastava predmeta Interna medicina e se izvoditi u ukupnom fondu od
105 sati:
Predavanja 61 sati
Vjebi 44 sati
U okviru predvienog broja sati, odrat e se i oblici kontinuirane provjere
znanja.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vrit e se kontinuirano u toku semestra i kao
zavrni ispit.

Kontinuirana provjera znanja obuhvata: praktini ispit 1. dio, parcijalni ispit
1. dio, parcijalni ispit 2. dio i praktini ispit 2. dio.

Praktini ispit 1. dio
Praktini ispit 1. dio podrazumjeva procjenu usvojenih vjetina obraenih
kroz module (122) iz oblasti propedeutike glave i vrata, kardiologije,
pulmologije, gastroenterologije i endokrinologije. Evaluacija usvojenih
vjetina se vri kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi
provjere (check list). Svaki zadatak nosi odgovarajui broj bodova.
Maksimalan broj bodova koji student moe osvojiti je 10. Da bi se praktini
ispit 1. dio smatrao poloenim, student mora osvojiti najmanje 5,5
bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konane ocjene.

Parcijalni ispit 1. dio
Parcijalni ispit 1. je pismeni test sa 50 MCQ pitanja, kojim se ispituju
znanja usvojena kroz module iz oblasti propedeutike glave i varata,
kardiologije, pulmologije, gastroenterologije i endokrinologije. Student
moe osvojiti ukupno 50 bodova (po 1 bod za svaki taan odgovor na
MCQ pitanje). Da bi se ispit smatrao poloenim, student mora osvojiti
najmanje 27,5 bodova na MCQ testu. Osvojeni broj bodova dodaje se
ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.
Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit 1. dio, nepoloeno gradivo
polae na zavrnom ispitu.

Praktini ispit 2. dio
Praktini ispit 2. dio podrazumjeva procjenu usvojenih vjetina obraenih
146

kroz module (23-33) iz oblasti nefrologije, hematologije, angiologije,
reumatologije o onkologije. Evaluacija usvojenih vjetina se vri kroz
ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list).
Svaki zadatak nosi odgovarajui broj bodova. Maksimalan broj bodova koji
student moe osvojiti je 10. Da bi se praktini ispit 2. dio smatrao
poloenim, student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova. Osvojeni broj
bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.

Parcijalni ispit 2. dio
Parcijalni ispit 2 je pismeni test sa 30 MCQ pitanja, kojim se ispituju
znanja usvojena kroz module iz oblasti nefrologije, hematologije,
angiologije, reumatologije i onkologije. Student moe osvojiti ukupno 30
bodova (po 1 boda za svaki odgovor na MCQ pitanje). Da bi se ispit
smatrao poloenim, student mora osvojiti najmanje 16,5 bodova na MCQ
testu. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konane ocjene.
Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit 2. dio, nepoloeno gradivo
polae na zavrnom ispitu.

Zavrni ispit
Student polae nastavno gradivo koje nije poloio pri prethodnim
provjerama znanja i vjetina.

Uslov za polaganje pismenog dijela zavrnog ispita je prethodno
poloen praktini dio ispita.
Iz svakog oblika provjere znanja i vjetina student mora osvojiti najmanje
55% predvienog bodovnog skora za taj dio ispita. Tako osvojeni broj
bodova dodaje se ostalim bodovima i zakljuuje konana ocjena.

Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja,
prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
10 (A) 95 100 bodova (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama),
9 (B) 85 94 boda (iznad prosjeka, sa ponekom grekom),
8 (C) 75 84 boda (prosjean, sa primjetnim grekama),
7(D) 65 74 boda (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima
6(E) 55 64 boda (zadovoljava minimalne kriterije),
5(F) 50 54 boda (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je
neznatno vie rada),
5 (FX) - < 50 bodova (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno
je znatno vie rada).
6. Literatura:

Obavezna:
Vrhovac Boidar i sur. Interna medicina. Tree izdanje, izdava Ljevak
Zagreb, 2003. god.

Proirena:
Harrison's. Principi interne medicine (Principles of internal disease,
thirteenth edition). Prvo hrvatsko izdanje, urednici Ivanevi eljko,
Rumboldt Zvonko, Bergovec Mijo, Silobri Vlatko, Bruketa Denis. Iz.
Split, Placebo, 1997. god.

Dopunska:
Mehi B. Bronhoskopija u dijagnostici i terapiji. Iz. ahinpai,
Sarajevo,2004.
Buka M. Kliniki pregled kardiovaskularnog bolesnika. Kemigrafika,
Sarajevo, 1999.
Mesihovi R i saradnici. Gastrointestinalna endoskopija. Iz. SaVart
2009.
147

Vukobrat Bijedi Z. Kronini hepatitisi, 2006.
Helji B.i sur. Diabetes mellitus: kliniki aspekti. Iz. Je, Sarajevo,
2002.
Rai S, Unanin S. Peritonealna dijaliza. Medicinski fakultet,
Sarajevo, 2008.
Mei E, Resi H. Bazini principi hemodijalize.PrintCom d.o.o.,
Tuzla 2009.
7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni. Predavanja i vjebe odravaju se prema
izvedbenom programu nastave u odgovarajuim nastavnim bazama
Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Broj
studenata po asistentu je 5. Raspored studenata po grupama bit e na
oglasnoj ploi Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU Sarajevo.
Opravdanost izostanka sa vjebi dokazuje se valjanim potvrdama. Samo
uz opravdanje student moe nadoknaditi vjebe (maksimum do 20%
izostanaka).

Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod koordinatora Katedre za internu medicinu ili na e-mail:
mediha.zalihic@mf.unsa.ba

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: INTERNA MEDICINA
Anamneza (sadanja bolest, ranije bolesti, lina anamneza, porodina i
socijalna anamneza, epidemioloka anketa, decursus morbi i epicrisis).
Osnovne metode fizikalnog pregleda internistikog bolesnika.
Opi status bolesnika (status praesens). Pregled glave i vrata.

Vjebe: Vjebe po odjelima prema oglaenom rasporedu.

3 sata (Pr)

3 sata (Pr)
Simptomatologija i fizikalni pregled u oboljenima srca.
Dijagnostike metode u kardiologiji.
Angina pectoris. Infarkt miokarda. Poremeaji sranog ritma.


3 sata (K)

3 sata (Pr)
Arterijska hipertenzija
Miokarditis. Perikarditis.
Srana insuficijencija. Kardiopulmonalna reanimacija.


3 sata (K)

3 sata (K)
Kongenitalne srane mane, podjela u grupe,
Steene srane mane.


2 sata (K)

3 sata (K)
Simptomima i znaci bolesti vezivnog tkiva. Dijagnostike metode u
reumatologiji. Hronina reumatska bolest zglobova.
Metabolike bolesti zglobova i kostiju.
Sistemske bolesti vezivnog tkiva.


4 sata (R)

2 sata (R)
Simptomi i znaci u bolestima plua.
Dijagnostike metode u pulmologiji.
Tipine i atipine donjih disajnih puteva i plunog parenhima sa

4 sata (P)

148

komplikacijama.


2 sata (P)
Tuberkuloza plua.
Plune tromboembolije
Hronina opstruktivna pluna bolest (HOPB).
Bronhijalna astma.


4 sata (P)

2 sata (P)
Hronina respiratorna insuficijencija.
Urgentna stanja u pulmologiji


Predavanje:
Simptomi i znaci bolesti probavne cijevi, hepatobilijarnog sistema i
pankreasa
Bolesti jednjaka. Ulkusna bolest.

2 sata (P)

2 sata (P)

2 sata (G)
Krvarenja u gastrointestinalnom sistemu. Bolesti crijeva.
Hronini hepatitis (etiologija, epidemiologija, klinika slika, dijagnostika i
terapija). Ciroza jetre. Transplantacija jetre.


4 sata (G)

2 sata (G)
Bolesti une kese i bilijarnog sistema.
Bolesti pankreasa.


2 sata (G)

2 sata (G)
Sedmica 11. Vjebe: Praktini ispit 1. dio.

Predavanje:
Parcijalni ispit 1. Dio
4 sata

2 sata
Avitaminoze.
Bolesti hipofize. Bolesti neurohipofize.
Bolesti titine lijezde (hipertireoza, hipotireoza).
Oboljenja paratireoidnih lijezda.
Bolesti nadbubrenih lijezda.


4 sata (E)

2 sata (E)
Diabetes mellitus (etiologija, patogeneza, klinika slika, dijagnostika,
terapija). Akutne i hronine komplikacije

Predavanje:
Simptomi i znaci u bubrenim bolestima, fizikalni pregled.
Dijagnostike metode u nefrologiji.
Urinarne infekcije. Pijelonefritis.
Glomerulonefritis.
Akutna renalna insuficijencija.

2 sata (E)

4 sata (N)

Hronina renalna insuficijencija.
Dijaliza. Transplantacija bubrega.


2 sata (N)

4 sata (N)
149

Klinike karakteristike hematolokog bolesnika.
Metode dijagnostike u hematologiji.
Bolesti eritrocitne loze. Bolesti granulocitne loze.
Mijeloproliferativne bolesti.


4 sata (H)

2 sata (H)
Bolesti trombocitne loze. Poremeaji koagulacije
Transfuzijska medicina

Predavanje: Metode pregleda perifernih krvnih sudova,
Ateroskleroza, Bolesti periferne cirkulacije

2 sata (H)

4 sata (A)
Tumori glave i vrata, Principi dijagnostike, stageinga i tretmana


2 sata (A)

2 sata (A)
2 sata (O)
Sedmica 17. Vjebe: Praktini ispit 2. dio.

Predavanje:
Parcijalni ispit 2. Dio
4 sata

2 sata
Sedmica 18. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima

Sedmica 19 -
20.
Popravni ispit
1. i 2.
sedmica
septembra
Septembarski ispitni rok

Rekapitulacija

Interna medicina Predavanja Vjebe U
Propedeutika glave i vrata 3 6 9
Kardiologija 8 6 14
Reumatologija 4 2 6
Pulmologija 10 6 16
Gastroenterohepatologija 8 4 12
Endokrlogija 6 2 8
Nefrologija 6 4 10
Hematologija 6 2 8
Angiologija. 4 2 6
Onkologija 2 2 4
Praktini ispit 1 i 2 8 8
Parcijalni ispit 1 i 2 4 4
Ukupno 61 44 105

150

SILABUS PREDMETA: OSNOVI KLINIKE RADIOLOGIJE
Code:
SFSOM0504
Naslov predmeta: OSNOVI KLINIKE RADIOLOGIJE
Nivo:
dodiplomski
Godina: III Semestar: V ECTS kredita: 5
Odgovorni
nastavnik:
Prof. dr. erif Beli
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Upoznati studenata III godine (V semestar) u okviru predmeta Osnovi klinike
radiologije o osnovama specijalne ili klinike radiologije sa radiolokom
prezentacijom pojedinih bolesti CNS, vrata, grudnog koa, abdomena,
urogenitalnog trakta i muskuloskeletnog sistema i algoritmima dijagnostikih
metoda kod pojedinih bolesti pomenutih sistema.

2. Svrha predmeta Upoznati studenata sa znaajem i mjestom klasinih i digitalnih dijagnostikih
metoda, njihovim korisnim i tetnim osobinama, kao i sa odnosom i mjestom
klasinih i digitalnih tehnika slikanja u odnosu na laboratorijske i klinike
dijagnostike procedure, kako bi se to bre dolo do postavljanja prave
dijagnoze, na osnovu ve spomenutih radiolokih metoda slikanja.

3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Osnovi klinike radiologije student e usvojiti slijedea
znanja:
Modul 1 Uvod u kliniku radiologiju
Cilj modula je upoznati studente sa definicijom, podjelom i mjestom klinike
radiologije, znaajem labaratorije i klinike kod klasinih i digitalnih tehnika
slikanja (imaging tehnike) te njihovim prednostima i nedostatcima.
Modul 2. Radiografske procedure u klinikoj radiologiji
U ovom modulu student dobija informacije o radiografiji. centralnog nervnog
sistema, skeleta, dijaskopiji i radiografiji plua i srca, pretragama digestivnog
trakta, te specijalnim radiolokim metodama, kao i kontrastnim radiografijama
drugih podruja gdje se koriste kontrastna sredstva, uz bazine informacije o
kontrastnim sredstvima, digitalnim i interventnim tehnikama te anesteziji u
radiologiji.
Modul 3. Radioloka zatita
Obuhvata radioloku zatitu, sa jedinicama koje se koriste u radiologiji za
procijenu efekata zraenja, te zakonskim propisima bitnim za profesionalnu
zatitu lica izloenioh radioaktivnom zraenju i pacijenata.
Modul 4. Specijalna ili klinika radiologija
Ista obuhvata radioloku dijagnostiku centralnog nervnog sistema, respiratornog
i kardiovaskularnog sistema, gastro-intestinalnog, hepatobilijarnog i
genitourinarnog sistema te muskuloskeletnog sistema.

- Vjetine koje student treba da usvoji i zna praktino izvesti:
1. Opis organizacije, strukture i opreme Instituta
2. Identificiranje radioloke opreme (klasina i digitaslna oprema) 3. Identifikacija
fotografskog materijala ( film, folija, kaseta, komore-dry view laser imager
sistem).
4. Diferenciranje zatitnih sredstava u radiologiji.
5. Identifikacija i opis radiografije grudnog koa i nativnog abdomena,
radiografije skeleta te specijalnih snimaka (klasina tomografija, metoda
tomosinteze, radiografija, mamografija, kseroradiografija, seriografija, rendgen-
sinematografija).
6. Izvoenje radioskopije torakalnih organa.
7. Izvoenje kontrastnih radiolokih pretraga (angiografija, pasaa jednjaka i
gastroduodenuma, mijelografije, histero-salpingografije).
151

8. Izvoenje pregleda sa digitalnim metodama
8. Izvoenje interventnih procedura u radiologiji.

- Predavanja 45 sati
- Interaktivne grupe seminar 1 sat za grupe od po 10-20
studenata
U toku seminara koristiti e se razliite metode rada: diskusija, studije sluaja ili
seminarski rad i njegova prezentacija.
- Praktine vjebe 30 sati

5. Metode
procjene znanja
Nain ocjenjivanja:
Redovno pohaanje nastave - 5 bodova
Kontinuirana provjera znanja u toku predavanja (nezamjetljiv, aktivan, istie se) i
na vjebama (kolokvij, parcijalni ispit i sl.)
Seminarski rad 10 bodova
Usmeni ispit ili pismeni test
Usmeni ispit 5 pitanja (odgovor na 3 pitanja i djelimian na ostala = 6; odgovor
na 4 pitanja i djelimian na ostalo= 7-9; odgovor na 5 pitanja = 8-10)
Uz uraen seminarski rad i redovno prisustvovanje na predavanjima.
Pisani test 20 pitanja ( odgovor na 12 pitanja i djelimian odgovor na ostala
pitanja= 6; odgovor na 13-16 pitanja i djeliomian na ostala pitanja= 7-8;
odgovor na 16-18 pitanja i djelimian na ostala= 9; odgovor na 18-20 pitanja =
10).
Uz uraen seminarski i redovno prisustvovanje na predavanjima

6. Literatura:

Obavezna
- A. Lovrinevi. Radiologija, Svijetlost, Sarajevo. 1982
(Univerzitetski udbenik)
- Merka Z. Radiologija. Nova knliga, Beograd, 1982
Dopunska
- ati D., Beli . et all. Digitalne radioloke metode,
Visoka Zdravstvena kola, Sarajevo 2007. (Univerzitetski
udbenik). 258 strana
- Dalagija F, Lincender L, Beli . Dijagnostika radiologija
- Vodi, Sarajevo 2008. Udruenje Radiologa BiH. 298strana
proirena

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OSNOVI KLINIKE RADIOLOGIJE
Broj sati

Sedmica 1. Predavanje: Centralni i periferni ivani sistem: metode pregleda,
algoritam pregleda, bolesti CNS

Vjebe: Upoznavanje sa standardnim i digitalnim tehnikama pregleda
CNS

Seminari:
3

2
Sedmica 2. Predavanje: Bolesti kraljenice i vrata: metode pregleda, algoritam
pregleda, bolesti kraljenice i vrata od podruja baze lobanje do gornje
torakalne aperture i du toka kime

3

152

Vjebe: Upoznavanje sa standardnim i digitalnim tehnikama pregleda
vrata i njegovih struktura

Seminari:
2

Sedmica 3. Predavanje: Respiratorni sistem: kriteriji za zadovoljavajui Rtg, izgled
normalnog grudnog koa, metode pregleda, algoritmi pregleda, pluna
polja, bolesti plua (maligne, upalne i intersticijalne, cirkulatorne).

Vjebe: Radioskopija torakalnih organa, radiografija, digitalne metode
pregleda bolesti plua

Seminari:

3

2

Sedmica 4. Predavanje: Respiratorni sistem: kriteriji za zadovoljavajui Rtg, izgled
normalnog grudnog koa, metode pregleda, algoritmi pregleda, pluna
polja, bolesti plua (maligne, upalne i intersticijalne, cirkulatorne).

Vjebe: Radioskopija torakalnih organa, radiografija, digitalne metode
pregleda bolesti plua

Seminari:

3

2

Sedmica 5. Predavanje: Kardiovaskularni sistem: metode pregleda, dijaskopija srca,
teleradiografija, angiokardiografija srca, UZ, MSCT, MRI, PET, SPECT,
kongenitalne bolesti srca i velikih krvnih ila, steene bolesti srca

Vjebe: Prezentacija slika i metoda pregleda kardiovaskularnog sistema
(klasina TMG, radiofotografije, mamografija, kseroradiografija,
seriografija, rendgensinematografija, sijalografija, CT, MRI, UZ).

Seminari:

3

2
Sedmica 6. Predavanje: Kardiovaskularni sistem: metode pregleda, dijaskopija srca,
teleradiografija, angiokardiografija srca, UZ, MSCT, MRI, PET, SPECT,
kongenitalne bolesti srca i velikih krvnih ila, steene bolesti srca

Vjebe: Prezentacija slika i metoda pregleda kardiovaskularnog sistema
(klasina TMG, radiofotografije, mamografija, kseroradiografija,
seriografija, rendgensinematografija, sijalografija, CT, MRI, UZ).

Seminari:

3

2
Sedmica 7. Predavanje: Bolesti medijastinuma: metode pregleda klasine i digitalne,
bolesti medijastinuma (upalne, kongenitalne i maligne).

Vjebe: Prezentacija bolesti medijastinuma sa radiolokim, UZ, CT i MR
prikazima te angiografske pretrage. Algoritmi pretraga i interventne
procedure.

Seminari:
3

2

Sedmica 8. Predavanje: Bolesti gastrointestinalnog trakta, metode pregleda,
radioskopija, radiografija, tehnika dvostrukog kontrasta, rendgen pregled
jednjaka, rendgen gastroduodenuma, parijetografija, pneumoperitoneum,
hipotonizacija, pregled duodenalnog zavoja, pasaa crijeva, farmakoloka
pasaa, pregled tankog crijeva sa sondom. Bolesti jednjaka, bolesti
eluca, bolesti duodenuma, bolesti malapsorbcije. Tanko crijevo:
anomalije, regionalni enteritis, druge bolesti tankog crijeva, neoplazme
tankog crijeva. Rtg akutnog abdomena, UZ i CT akutnog abdomena.
Kolon: anomalije kolona, anomalije duine, promjene poloaja, hernije
kolona, upale kolona, ulcerozni kolitis, divertikli kolona, papiloidne lezije,
malignomi kolona, rijetke lezije kolona. Post operativna stanja:
ezofagotomija, operacije eluca i tankog crijeva, operacije kolona.

3

153

Arteriografije, splenoportografija, CT i MR pregledi digestivnog trakta.
Algoritmi pretraga, intervetne procedure.

Vjebe: Prezentacija bolesti gastrointestinalnog trakta sa radiolokim, UZ,
CT i MR prikazima te angiografske pretrage. Algoritmi pretraga i
interventne procedure.

Seminari:

2
Sedmica 9. Predavanje: Bolesti gastrointestinalnog trakta, metode pregleda,
radioskopija, radiografija, tehnika dvostrukog kontrasta, rendgen pregled
jednjaka, rendgen gastroduodenuma, parijetografija, pneumoperitoneum,
hipotonizacija, pregled duodenalnog zavoja, pasaa crijeva, farmakoloka
pasaa, pregled tankog crijeva sa sondom. Bolesti jednjaka, bolesti
eluca, bolesti duodenuma, bolesti malapsorbcije. Tanko crijevo:
anomalije, regionalni enteritis, druge bolesti tankog crijeva, neoplazme
tankog crijeva. Rtg akutnog abdomena, UZ i CT akutnog abdomena.
Kolon: anomalije kolona, anomalije duine, promjene poloaja, hernije
kolona, upale kolona, ulcerozni kolitis, divertikli kolona, papiloidne lezije,
malignomi kolona, rijetke lezije kolona. Post operativna stanja:
ezofagotomija, operacije eluca i tankog crijeva, operacije kolona.
Arteriografije, splenoportografija, CT i MR pregledi digestivnog trakta.
Algoritmi pretraga, intervetne procedure.

Vjebe: Prezentacija bolesti gastrointestinalnog trakta sa radiolokim, UZ,

Seminari:

3

2
Sedmica 10. Predavanje: Dijagnostika hepatopankreatobilijarna sa slezenom, koristi
raspoloive metode pregleda : klasine; nativne i kontrastne, digitalne (
UZ, CT, MRI, DSA ), invazivne i interventne. Bolesti jetre, pankreasa,
bilijarnog trakta, kao i slezene : kongenitalne, steene vaskularne
bolesti, upalne, tumori, trauma. Kod bilijarnog trakta kongenitalne
anomalije, steene bolesti holelitijaza, holedoholitijaza, upalne bolesti,
tumori, holecistoze i diskinezije.

Vjebe: Prezentacija patolokih stanja na hepatopankreatobilijarnom
traktu, slezeni, urogenitalnom i reproduktivnom traktu sa patologijom
dojke.

Seminari:

3

2

Sedmica 11. Predavanje: Dijagnostika hepatopankreatobilijarna sa slezenom, koristi
raspoloive metode pregleda : klasine; nativne i kontrastne, digitalne (
UZ, CT, MRI, DSA ), invazivne i interventne. Bolesti jetre, pankreasa,
bilijarnog trakta, kao i slezene : kongenitalne, steene vaskularne
bolesti, upalne, tumori, trauma. Kod bilijarnog trakta kongenitalne
anomalije, steene bolesti holelitijaza, holedoholitijaza, upalne bolesti,
tumori, holecistoze i diskinezije.

Vjebe: Prezentacija patolokih stanja na hepatopankreatobilijarnom
traktu, slezeni, urogenitalnom i reproduktivnom traktu sa patologijom
dojke.

Seminari:

3

2
Sedmica 12. Predavanje: Urinarni sistem i nadbubrene lijezde: metode pregleda
klasine i digitalne, uroene anomalije, kalkuloza, upale urinarnog trakta,
tumori bubrega, trauma urotrakta, mokrani mijehur i nadbubrene
lijezde

3

154

Vjebe: Prezentacija patolokih stanja na urinarnom traktu iz oblasti
bubrega, mokranog mijehura, nadbubrega, slikovno.

Seminari:

2
Sedmica 13. Predavanje: Reproduktivni sistem: enska i muka zdijelica, upale,
kongenitalne anomalije, maligne bolesti, bolesti dojke

Vjebe: Prezentacija bolesti reproduktivnog sistema sa radiolokim, UZ,

Seminari:
3

2
Sedmica 14. Predavanje: Muskuloskeletna dijagnostika, raspoloive metode pregleda,
klasina rtg: nativna standardna rtg i specijalne snimke, kontrastne rtg
metode, digitalne radioloke metode, interventne radioloke metode.
Algoritam radiolokih dijagnostikih pretraga, interventne radioloke
metode. Upalni procesi na kostima: rtg, tomografija (TMG), CT, MRI.
Kima: degenerativne bolesti, fistulografija, scintigrafija, kseroradiografija,
rtg, TMG, CT, CT biopsija, MRI. Tumorski procesi: rtg, CT, MRI,
scintigrafija, angiografija, UZ, CT biopsija, patoloka vaskularizacija.
Trauma: rtg, TMG, arteriografija, MRI i MRA, CT i CTA, UZ. Degenerativni
procesi kostiju: rtg, CT, MRI, osteodenzitometrija, TMG, kseroradiografija,
aortografija, miografija. Koksartroza. Metaboliki i hormonski procesi na
kostima: rtg, osteodenzitometrija, CT, UZ, MRI. Malacija kuka. Vaskularni
procesi na krvnim sudovima ekstremiteta: angiografija, flebografija, CT,
MRI, interventne procedure. Kongenitalne anomalije kotanog sistema:
rtg, CT, MRI, rascjep lumbalne kime.

Vjebe: Prezentacija bolesti muskuloskeletnog sistema sa radiolokim
prikazima, rtg, UZ, CT, MRI, angiografije, algoritmi pretraga i interventne
procedure.

Seminari:

3

2
Sedmica 15. Predavanje: Muskuloskeletna dijagnostika, raspoloive metode pregleda,
klasina rtg: nativna standardna rtg i specijalne snimke, kontrastne rtg
metode, digitalne radioloke metode, interventne radioloke metode.
Algoritam radiolokih dijagnostikih pretraga, interventne radioloke
metode. Upalni procesi na kostima: rtg, tomografija (TMG), CT, MRI.
Kima: degenerativne bolesti, fistulografija, scintigrafija, kseroradiografija,
rtg, TMG, CT, CT biopsija, MRI. Tumorski procesi: rtg, CT, MRI,
scintigrafija, angiografija, UZ, CT biopsija, patoloka vaskularizacija.
Trauma: rtg, TMG, arteriografija, MRI i MRA, CT i CTA, UZ. Degenerativni
procesi kostiju: rtg, CT, MRI, osteodenzitometrija, TMG, kseroradiografija,
aortografija, miografija. Koksartroza. Metaboliki i hormonski procesi na
kostima: rtg, osteodenzitometrija, CT, UZ, MRI. Malacija kuka. Vaskularni
procesi na krvnim sudovima ekstremiteta: angiografija, flebografija, CT,
MRI, interventne procedure. Kongenitalne anomalije kotanog sistema:
rtg, CT, MRI, rascjep lumbalne kime.

Vjebe: Prezentacija bolesti muskuloskeletnog sistema sa radiolokim
prikazima, rtg, UZ, CT, MRI, angiografije, algoritmi pretraga i interventne
procedure.

Seminari:

3

2

Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima,
ili ele popraviti ocjenu.

Sedmica 17.-
20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok. Popravni ispitni rok
155

156

SILABUS PREDMETA: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA
Code:SFSOM0505 Naslov predmeta: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA
Status: obavezni SEDMICA 15 Ukupno sati: 60 (45+15)
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Nedad Mulabegovi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni obavezni predmeti 2.godine studija
1. Ciljevi predmeta Cilj nastave je da studenti usvoje znanje o optim principima farmakologije,
te osnovnim karakteristikama lijekova koji djeluju na vegetativni nervni
sistem, centralni nervni sistem, lijekova koji se koriste u tretmanu infekcija,
malignih oboljenja, alergija i autoimunih oboljenja. U okviru toksikologije, cilj
nastave je da se studenti upoznaju sa problemom zloupotrebe
psihoaktivnih supstanci, te da usvoje znanje o karakteristikama i tretmanu
najeih trovanja.
2. Svrha predmeta Sa steenim znanjem iz ovog predmeta, studenti e imati osnovu znanja
potrebnog za savladavanje gradiva iz predmeta Farmakologija i tokikologija
2, drugih klinikih predmeta, kao i za praktini rad.
3. Ishodi uenja Cilj nastave je da studenti, kroz predavanja, samostalan rad i diskusije,
usvoje znanje iz sljedeih oblasti:

Modul 1.
OPTA FARMAKOLOGIJA:
Cilj modula je upoznavanje sa konceptom lijeka, optim principa
farmakologije, osnovama farmakodinamike i farmakokinetike.

Modul 2.
HEMOTERAPIJA
Cilj modula je upoznavanje sa lijekovima u tretmanu infekcija i malignih
oboljenja.

Modul 3.
FARMAKOLOGIJA VEGETATIVNOG NERVNOG SISTEMA
Cilj modula je upoznavanje sa lijekovima koji djeluju na vegetativni nervni
sistem: holinomimetici i holinolitici, adrenomimetici i adrenolitici.

Modul 4.
FARMAKOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA
Cilj modula je upoznavanje sa mehanizmima djelovanja lijekova u CNS-u,
te osnovnim karakteristikama sljedei terapijskih grupa lijekova: opti i
lokalni anestetici, analgetici, anksiolitici, sedativi, hipnotici, antipsihotici,
antidepresivi, antiepileptici, antiparkinsonici.

Modul 5.
IMUNOFARMAKOLOGIJA
Cilj modula je upoznati studente sa lijekovima u tretmanu alergijskih i
autoimunih oboljenja.

Modul 6.
TOKSIKOLOGIJA
Cilj modula je upoznavanje sa problemima zloupotrebe lijekova i drugih
psihoaktivnih supstanci, predoziranjem lijekovima, te najeim trovanjima.

VJEBE: Farmakografija
Cilj nastave, u okviru praktinog dijela nastave, je da studenti usvoje znanje
i vjetinu u nainu propisivanja razliitih farmaceutskih oblika lijekova.
4. Metode uenja Nastava se izvodi:
1. predavanja ex catedra
157

2. seminari
3. vjebe

5. Metode procjene
znanja

Provjera znanja vrit se kontinuirano tokom svakog sata nastave kroz
interaktivnu nastavu, dva seminara, kolokvij i dva parcijalna ispita.
Poloen kolokvij 1. i 2. uslov je za pristupanje zavrnom ispitu.
Kolokvij 1. ini test (10 MSQ) iz osnova farmakografije.
Kolokvij 2. ini test iz farmakografije sa pet zadataka za propisivanje
recepata.
Parcijalni ispit 1. ini test (15 MSQ pitanja i 10 pitanja sa upisivanjem
odgovora) koji obuhvata gradivo Modula 1-3.
Zavrni ispit se organizira za studente koji nisu zadovoljili ili nisu pristupili
parcijalnim ispitima.

Bodovanje: Kolokvij 1.
MSQ pitanje: 1 bod
Kolokvij se smatra poloenim ako je osvojeno vie od 6 bodova.

Bodovanje: Kolokvij 2.
Ispravno napisan recept: 10 bodova
Izostavljanje dijela recepta: 5 bodova
Pogreno doziranje: 5 bodova
Ostale greke: 2 boda
Ispravno napisan recept se smatra onaj sa vie od 5 osvojenih bodova.
Kolokvij se smatra poloenim ako su svi recepti ispravno napisani.

Bodovanje: Parcijalni ispit 1. i 2.
MSQ pitanje: 1 bod
Pitanja sa upisivanjem odgovora: 1-3 boda

Formiranje kumulativne ocjene

Parcijalni ispit 1. 45 bodova
Ak i nost 10 bodova
Ukupno 100 bodova

Zakljuna ocjena

Bodovi Ocjena
95-100 10 (A)
85-94 9 (B)
75-84 8 (C)
65-74 7 (D)
55-64 6 (E)
54 i manje 5 (F)

4. Literatura:
158

Obavezna:
Farmakologija za stomatologe, Linir I. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Farmakoloki prirunik za studente stomatologije. Kusturica J, Rakanovi-Todi M. Medicinski
fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2011.
Opta i specijalna farmakologija. Kapi E, Kusturica J. Visoka zdravstvena kola, Sarajevo,
2007.

Dopunska:
Rang HP, Dale MM, Ritter JM, Moore PK. Pharmacology. Prvo srpsko izdanje. Urednik
Todorovi Z. Beograd:Data status, 2005.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA
Broj sati
Uvod u farmakologiju:
Definicija lijeka i otrova
Definicija lijeka, porijeklo i nazivi lijekova
Naini primjene lijekova
Farmakokinetika
Farmakodinamika

Vjebe: definicija lijeka, razvoj lijeka; izvori informacija o lijeku

3

1
Farmakokinetika lijekova:
Apsorpcija lijekova
Transport lijekova
Distribucija lijekova
Biotransformacija lijekova
Ekskrecija lijekova

Vjebe: zakonske odredbe o prometu, propisivanju i izdavanju
lijekova, otrova, opojnih droga.

3

1
Farmakodinamika lijekova
Mehanizmi djelovanja lijekova
Interakcije lijekova
Neeljena dejstva lijekova

Vjebe: Farmakografija: tablete i kapsule
3

1
Hemioterapija
Antiinfektivni lijekovi i citostatici
Penicilini i cefalosporini
Aminoglikozidi
Hloramfenikol, tetraciklini

Vjebe: Farmakografija: supozitorije, klizme

3

1
Makrolidi
Sulfonamidi
Kinoloni
Antigljivini lijekovi
3

159

Antivirusni lijekovi
Amebicidni lijekovi

Vjebe: Farmakografija: injekcije i infuzije

1
Antiseptici i dezinficijensi
Hemioterapija malignih oboljenja

Vjebe: Farmakografija: rastvori za unutranju primjenu

3

1
Farmakologija vegetativnog nervnog sistema
Holinomimetici i holinolitici
Adrenomimetici i adrenolitici

Vjebe: Farmakografija: kapi za unutranju primjenu

3

1
Sedmica 8. Seminar: sistematizacija preenog gradiva Modul 1-3
Vjebe: sistematizacija preenog gradiva
Kolokvij 1.
Parcijalni ispit 1.

3
1
Farmakologija centralnog nervnog sistema
Opti anestetici
Lokalni anestetici
Analgetici
Opijatni analgetici
Analgetici-antipiretici
Nesteroidni-antiinflamatorni lijekovi

Vjebe: Farmakografija: praci za unutranju primjenu

3

1
Anksiolitici, sedativi, hipnotici
Benzodiazepini
Barbiturati

Vjebe: Farmakografija: praci za vanjsku primjenu

3

1
Antipsihotici
Antidepresivi

Vjebe: Farmakografija: rastvori za vanjsku primjenu
3

1
Antiepileptici
Antiparkinsonici

Vjebe: Farmakografija: kapi za vanjsku primjenu

3

1
Imunofarmakologija
Imunosupresivi
Imunostimulansi
H1 antihistaminici
3

160

Vjebe: Farmakografija: masti i paste

1
Toksikologija
Zloupotreba psihoaktivnih supstanci
Kofein, nikotin, alkohol
Predoziranje lijekovima
Trovanje metalima
Otrovi koji zagauju ovjekovu sredinu

Vjebe: Farmakografija: inhalacije
3

1
Kolokvij 2.
Parcijalni ispit 2.

3
1

SILABUS PREDMETA: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA - VI
SEMESTAR
Code: SFSOM0505 Naslov predmeta: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: III Semestar: VI ECTS kredita: 2
Status: Obavezni SEDMICA 15 Ukupno sati: 30 (15+15)
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Nedad Mulabegovi
Uslovi za pohaanje nastave: Poloeni obavezni predmeti 2.godine studija
1. Ciljevi predmeta Cilj nastave je da studenti, kroz predavanja, samostalan rad i
diskusije, usvoje znanje o osnovnim karakteristikama lijekova koji se
koriste u tretmanu oboljenja kardiovaskularnog sistema; krvi,
respiratornog sistema, gastrointestinalnog sistema, endokrinog
sistema, te o osnovnim principima izbora lijeka.

2. Svrha predmeta Sa steenim znanjem iz ovog predmeta, studenti e imati osnovu
znanja potrebnog za savladavanje gradiva iz klinikih predmeta, kao i
za praktini rad.
3. Ishodi uenja Kroz razliite oblike nastave, studenti e usvojiti teoretsko znanje iz
modula:

Modul 7.
FARMAKOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
Cilj modula je upoznati studente sa lijekovima koji se koriste u
tretmanu srane insuficijencije, aritmija, hipertenzije i hipotenzije, te u
tretmanu ishemije miokarda.

Modul 8.
FARMAKOLOGIJA KRVI
Cilj modula je upoznati studente sa lijekovima koji se koriste kod
sideropenine anemije, i lijekovima koji djeluju na koagulaciju krvi.

Modul 9.
FARMAKOLOGIJA RESPIRATORNOG SISTEMA
Cilj modula je upoznati studente sa lijekovima koji se koriste kod
opstruktivnih oboljenja, te u tretmanu kalja.

Modul 10.
FARMAKOLOGIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA
Cilj modula je upoznati studente sa lijekovima koji se koriste u
tretmanu ulkusne bolesti, munine, te kod poremeaja crijevne
161

peristaltike.

Modul 11.
FARMAKOLOGIJA ENDOKRINOG SISTEMA
Cilj modula je upoznati studente sa hormonima kao lijekovima, te
lijekovima koji se koriste kod oboljenja nadbubrene lijezde, tireoidne
lijezde, u tretmanu dijabetes melitusa, te sa osnovnim metodama
kontracepcije.

VJEBE: Racionalna farmakoterapija i predoziranje
Cilj nastave, u okviru praktinog dijela nastave, je da studenti usvoje
znanje i vjetinu u izboru lijeka za odreena klinika stanja i bolesti, te
osnovne korake u prepoznavanju i zbrinjavanju trovanja.

predavanja ex catedra
seminari
vjebe

5. Metode procjene znanja Provjera znanja vri se kontinuirano tokom svakog sata nastave kroz
interaktivnu nastavu, dva seminara, kolokvij i dva parcijalna ispita.
Poloen kolokvij uslov je za pristupanje zavrnom ispitu.
Kolokvij 1. ini test iz racionalne farmakoterapije sa etiri problemska
zadatka.
Kolokvij 2. ini test iz predoziranja sa etiri problemska zadatka.
Parijalni ispit 2. ini test (15 MSQ pitanja i 10 pitanja sa upisivanjem
Zavrni ispit se organizira za studente koji nisu zadovoljili ili nisu
pristupili parcijalnim ispitima.

Bodovanje: Kolokvij 1. i 2.
Ispravno rijeen problem: 5 bodova
Izbor lijeka 1-3 boda
Karakteristike primjenjenog lijeka: 1-3 boda

Kolokvij se smatra poloenim kod upisanih minimalno 55% tanih
odgovora.

Bodovanje: Parcijalni ispit 1. i 2.
MSQ pitanje: 1 bod
Pitanja sa upisivanjem odgovora: 1-3 boda

Formiranje kumulativne ocjene

Seminar i aktivnost

10 bodova
Ukupno 100 bodova

Zakljuna ocjena

Bodovi Ocjena
95-100 10 (A)
162

85-94 9 (B)
75-84 8 (C)
65-74 7 (D)
55-64 6 (E)
54 i manje 5 (F)

5. Literatura:

Obavezna:
Farmakologija za stomatologe, Linir I. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Farmakoloki prirunik za studente stomatologije. Kusturica J, Rakanovi-Todi M. Medicinski
fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2011.
Opta i specijalna farmakologija. Kapi E, Kusturica J. Visoka zdravstvena kola, Sarajevo,
2007.

Dopunska:
Rang HP, Dale MM, Ritter JM, Moore PK. Pharmacology. Prvo srpsko izdanje. Urednik
Todorovi Z. Beograd:Data status, 2005.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA VI SEMESTAR
Broj sati
Farmakologija kardiovaskularnog sistema
Lijekovi u tretmanu srane insuficijencije

Vjebe: Faktori koji utiu na djelovanje lijekova (doze lijekova,
doze za djecu, posebna stanja, terapijska irina)

1

1
Sedmica 2. Predavanje: Antiaritmijski lijekovi

Vjebe: Racionalna farmakoterapija
Izbor lijeka u tretmanu bola

1

1

Sedmica 3. Predavanje: Antihipertenzivni lijekovi

Vjebe: Izbor lijeka u tretmanu bola

1

1
Sedmica 4. Predavanje: Antihipotenzivni lijekovi

Vjebe: Izbor lijeka u tretmanu bola

1

1
Sedmica 5. Predavanje: Lijekovi za lijeenje ishemije miokarda

Vjebe: Izbor lijeka u tretmanu infekcija u oralnoj upljini

1

1
Farmakologija krvi
Antienemici

Vjebe: Izbor lijeka u tretmanu infekcija u oralnoj upljini

1

1
Sedmica 7. Predavanje: Lijekovi koji djeluju na koagulaciju krvi

Vjebe: Simulirani pacijenti

1

1
Sedmica 8. Seminar: sistematizacija preenog gradiva Modul 7-8 1
163

Kolokvij 1.
Parcijalni ispit 1.

1
Farmakologija respiratornog sistema
Bronhodilatatori
Lijekovi u tretmanu kalja

Vjebe: Postupci kod poremeaja krvarenja u stomatolokoj
praksi
1

1
Farmakologija gastrointestinalnog sistema
Lijekovi u tretmanu ulkusne bolesti

Vjebe: Tretman anafilaktikog oka

1

1
Sedmica 11. Predavanje: Antiemetici, emetici, laksativi, antidijaroici

Vjebe: Predoziranje lijekovima

Farmakologija endokrinog sistema
Hormoni nadbubrene lijezde
Hormoni tireoidne lijezde

Vjebe:

1

1
Lijekovi u tretmanu dijabetes melitusa

Vjebe: Predoziranje psihoaktivnim supstancama
1

1
Polni hormoni
Kontracepcija

Vjebe: Simulirani pacijenti
1

1
Kolokvij 2.
Parcijalni ispit 2.
1
1

164

SILABUS PREDMETA: STOMATOLOKA ANESTEZIOLOGIJA
Code: SFSOS0506 Naziv predmeta: STOMATOLOKA ANESTEZIOLOGIJA
Broj sati sedmino: 4
(predavanja 2 + vjebe 2)
Ukupno sati: 60
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. sc. Samir Prohi

TEORIJ SKA NASTAVA

REDNI
BROJ
SADRAJ PREDAVANJA BROJ SATI
1.
Uvodna razmatranja o lokalnim anestezijama. Kratak istorijski osvrt.
Definicija, podjele, indikacije i kontraindikacije za aplikaciju lokalne
anestezije.
2
2. Klasifikacija lokalnih anestetika, farmakokinetika i hipoteze o djelovanju. 2
3.
Svojstva i kliniko djelovanje pojedinih tipova lokalnih anestetika. Esteri,
amidi, izbor anestetika.
2
4.
Vazokonstriktori- mehanizam djelovanja, koncentracije i izbor
vazokonstriktora u lokalnom anestetiku. Priprema pacijenta za lokalnu
anesteziju i stomatoloko-hirurku intervenciju.
2
5.
Aspekt psihike pripreme, premedikacije, pripreme operativnog polja.
Pribor za anesteziju.
2
6. Opa anestezija u stomatologiji i oralnoj hirurgiji. 2
7.
Plexus anestezija. Podjela tehnika anestezije prema nainu aplikacije
lokalnog anestetika.
Tehnike izvoenja plexus anestezije.
Anatomotopografski osvrt na grau i inervaciju gornje i donje vilice.
Procenat uspjenosti, anesteziono polje i komplikacije u toku i nakon
aplikacije plexus anestezije.
2
8.
Sprovodne anestezije u gornjoj vilici. Tehnike izvoenja tuber anestezije,
ekstra i intraoralna. Anatomotopografski detalji neophodni za poznavanje
kod tuber anestezije. Procenat uspjenosti,anesteziono polje i
komplikacije u toku i nakon aplikacije tuber anestezije. Tehnike izvoenja
infraorbitalne anestezije, ekstra i intraoralna. Anatomotopografski detalji
neophodni za poznavanje kod infraorbitalne anestezije. Procenat
uspjenosti, anesteziono polje i komplikacije u toku i nakon aplikacije
infraorbitalne anestezije.
2
9.
Tehnika anestezije za sprovodnu anesteziju n. palatinus maiora,
intraoralna. Anatomotopografski detalji neophodni za poznavanje kod ove
tehnike anestezije. Procenat uspjenosti,anesteziono polje i komplikacije
u toku i nakon aplikacije anestezije za n.palatinus maior.
Tehnika anestezije za sprovodnu anesteziju n.nasopalatinus, intraoralna.
Anatomotopografski detalji neophodni za poznavanje kod ove tehnike
anestezije. Procenat uspjenosti, anesteziono polje i komplikacije u toku i
nakon aplikacije anestezije za n.nasopalatinus.
2
165

10.
Sprovodne anestezije u donjoj vilici. Tehnike izvoenja mandibularnog
bloka, ekstra i intraoralna. Anatomotopografski detalji neophodni za
poznavanje i orijentaciju mjesta insercije i aplikacije kod direktne i
indirektne metode mandibularnog bloka.
2
11.
Sprovodne anestezije u donjoj vilici. Tehnike izvoenja mandibularnog
bloka, ekstra i intraoralna. Procenat uspjenosti (razlozi potencijalnog
neuspjeha), anesteziono polje i komplikacije u toku i nakon aplikacije
mandibularnog bloka.
2
12.
Tehnike izvoenja sprovodne anestezije za n. lingualis.
sprovodne anestezije. Procenat uspjenosti, anesteziono polje i
komplikacije u toku i nakon aplikacije. Tehnika anestezije za sprovodnu
anesteziju n.buccalis. Anatomotopografski detalji neophodni za
poznavanje kod ove tehnike anestezije. Procenat uspjenosti,
anesteziono polje i komplikacije u toku i nakon aplikacije anestezije za
n.buccalis.
2
13.
Tehnika anestezije za sprovodnu anesteziju n.mentalis.
anestezije. Procenat uspjenosti, anesteziono polje i komplikacije u toku i
nakon aplikacije anestezije za n.mentalis.
Tehnika V anestezije brade. Osnovni pojmovi o nekonvencionalnim
tehnikama anestezije- PDL, intraosealna anestezija, Akinosi, Gow-Gates
mandibularni blok.
2
14.
Lokalne komplikacije u toku i nakon aplikacije razliitih tehnika plexus i
sprovodnih anestezija. Neadekvatno djelovanje lokalne anestezije, bol u
toku i nakon aplikacije, trizmus, hematom, diplopija, zalamanje igle,
ishemija, povreda nerva, kserostomija, povreda usne, intravazalna
aplikacija.
2
15.
Ope komplikacije u toku i nakon aplikacije lokalne anestezije. Kolaps,
sinkopa, toksina reakcija, alergijska reakcija, epileptini i histerini
napad.
2

166

PRAKTINA NASTAVA

Praktina nastava se izvodi na Katedri i Klinici za oralnu hirurgiju (15 vjebi- 30 sati praktine
nastave).

REDNI
BROJ
SADRAJ VJEBE
BROJ
SATI
1.
Praktino upoznavanje sa lokalnim anestetikom. Demonstracija razliitih
oblika lokalnih anestetika: injekcionih, topikalnih, nebulizatori, anestetiki
gelovi. Praktino upoznavanje sa razliitim tipovima lokalnih anestetika po
hemijskom sastavu. Praktino upoznavanje s adrenalinom i mogunosti
pripravka anestetika razliitih koncentracija adrenalina u ambulantnim
uvjetima. Praktino upoznavanje s doziranjem anestetika prema razliitim
klinikim sluajevima. Pribor za primjenu lokalne anestezije. price (razni
tipovi), ampule (klinike i ambulantne) i igle.
2
2.
Predklinika primjena terminalnih anestezija (rad na fantomu): demonstracije
poloaja terapeuta i pacijenta kod tehnike pleksus anestezije u gornjoj i
donjoj vilici. Demonstracija tehnike pleksus anestezije sa vestibularne,
palatinalne i lingvalne strane.
2
3.
Predklinika primjena sprovodnih anestezija u gornjoj vilici (rad na fantomu):
Demonstracije poloaja terapeuta i pacijenta kod tehnika sprovodnih
anestezija u gornjoj vilici. Demonstracija tuber anestezije (ekstraoralna i
intraoralna), infraorbitalne anestezije (ekstraoralna i intraoralna), sprovodne
anestezije za n.palatinus maior, sprovodne anestezije za n.nasopalatinus.
2
4.
Predklinika primjena mandibularne anestezije (rad na fantomu):
anestezija u donjoj vilici. Demonstracija tehnike mandibularnog bloka:
ekstraoralna i intraoralna metoda (direktna i indirektna), sprovodne
anestezije za n.lingualis i n.buccalis.

2
5.
Predklinika primjena sprovodnih anestezija u donjoj vilici (rad na fantomu):
anestezija u donjoj vilici. Demonstracija tehnike sprovodne anestezije za
n.mentalis i V anesteziju brade.
2
6.
Predklinika primjena nekonvencionalnih tehnika lokalne anestezije u gornjoj
i donjoj vilici: Demonstracija tehnike PDL anestezije, intraosealne anestezije.
2
7.
Prijem pacijenta. Anamneza i kliniki pregled. Priprema pacijenta za lokalnu
anesteziju. Aspekt psihike pripreme, premedikacije, pripreme operativnog
polja.
2
8. Klinika primjena terminalne anestezije (rad na pacijentima) 2
9. Klinika primjena mandibularne anestezije (rad na pacijentima) 2
10. Primjena sprovodnih anestezija u gornjoj vilici. Seminar 2
11. Primjena ostalih sprovodnih anestezija u donjoj vilici. Seminar 2
12.
Tretman lokalnih komplikacija u toku i nakon aplikacije razliitih tehnika
terminalnih i sprovodnih anestezija. Demonstracija principa tretmana
pacijenata sa kolapsom i sinkopom.
2
13.
Intramuskularna sedacija. Tehnika im. injekcija. Intravenska sedacija.
Tehnika iv. Injekcija. Seminari
2
14.
Priprema za opu anesteziju, tehnike ope anestezije i postupci u
postanestezionom periodu
2
15. Postupci reanimacije. 2

167

PROVJ ERA ZNANJ A
U toku nastave - usmeno ispitivanje.
Ispit : pismeni test.

ISHODI UENJA
Poslije odsluane nastave i poloenog ispita, student treba da u potpunosti poznaje mogunosti
suzbijanja boli u stomatolokoj praksi, odnosno pogodnosti koje pruaju izolirana primjena lokalne
anestezije, kombinovana primjena lokalne anestezije i farmakosedacije, kao i primjena ope
anestezije. Student e poznavati osnovne pojmove o hemizmu lokalnog anestetika i vazokonstriktora,
poznavati pribor za lokalnu anesteziju, poznavat e terapijske mogunosti rjeavanja opih i lokalnih
komplikacija u toku i nakon aplikacije lokalne anestezije. Pored toga, student ovladava praktinom
primjenom infiltracionih anestezija u gornjoj i donjoj vilici i primjenom mandibularne anestezije, dok je
teorijski upoznat sa primjenom ostalih vrsta sprovodnih anestezija.

OCJ ENJ IVANJ E
Ispunjenjem predispitnih obaveza i polaganje ispita student moe da ostvari najvie 100 poena, a
zavrna ocjena e biti formirana na sljedeim elemntima:
- obavezno prisustvo nastavi 30 poena
- jedan pisani i uspjeno odbranjeni rad na zadatu temu 20 poena
- zavrni ispit koji se sastoji iz teoretskog dijela ispita u obliku pismenog testa.

Skala ocjena
A (10) = 95 - 100
B (9) = 85 - 94
C (8) = 75 - 84
D (7) = 65 - 74
E (6) = 55 64*
F ispod 55*

* Studenti sa uspjehom 55-69% u popravnom ispitnom roku polau zavrni ispit. Studenti
sa uspjehom ispod 55% moraju ponoviti nastavu (upisati semestar ili pohaati ljetnu
kolu ako bude organizirana).

LITERATURA

Obavezna:
1. Kuanski B, Sulejmanagi H, Mustagrudi D, Gojkov T. Oralna hirurgija, I dio, II izdanje, urednik:
Sulejmanagi H. Sarajevo: USBiH; 1998.
2. Todorovi Lj, et al. Anestezija u stomatologiji. Beograd: Univerzitet u Beogradu; 1997.
3. Malamed FS. Handbook of local anesthesia, 5th edition. Mosby; 2004.

Dopunska:
1. Malamed FS. Sedation. 4th edition: Mosby; 2003.

168

IZBORNI PREDMETI 3 GODINE

SILABUS PREDMETA: NEUROPSIHIJATRIJA
Code: SFSIM0507 Naslov predmeta: NEUROPSIHIJATRIJA
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: V ECTS kredit:6
Status: izborni Ukupno sati: 45
Odgovorni nastavnik: Prof. dr.Abdulah Kuukali
1. Ciljevi predmeta -Nauiti studente stomatologije da znaju pristupiti i uspostaviti
kontakt sa neuropsihijatrijskim bolesnikom, prepoznati i precizno
dijagnosticirati duevnu i neuroloku bolest,napraviti plan
dijagnostikih pretraga i terapijski program s ciljem brzog i efikasnog
lijeenja.

-Upoznati studente sa patofiziolokim i patoanatomskim osnovama
najeih neuropsihijatrijskih poremeaja,suvremenim terapijskim
mogunostima, prognozom neuropsihijatrijskih poremeaja, kao i
eventualnom prevencijom;

2. Svrha predmeta Stei osnovna teoretska znanja iz oblasti neuropsihijatrije i
osposobiti studenta stomatologije da u buduoj praksi koristi
nauena znanja , s ciljem prepoznavanja neuropsihijatrijskih
poremeaja prema vaeem klasifikacionom sistemu, a to e mu
pomoi u komunikaciji, diferencijalno dijagnostikom razmiljanju i
lijeenju pacijenata sa stomatolokim oboljenjima .
3. Ishodi uenja
Kroz nastavu iz predmeta Neuropsihijatrije student e usvojiti
slijedea znanja:
1. Anatomija ,fiziologija i patofiziologija CNS-a.
Anamneza i pregled neurolokog bolesnika
Osnovni sindromi u neurologiji
Svijest i poremeaji svijesti
2.Cerebrovaskularna bolest
Infektivna oboljenja CNS
Urgentna stanja u neurologiji
3. Krize svijesti ,epilepsija,sinkopa
Autoimuna oboljenja CNS-a
Multipla skleroza
Miastenia
4.Glavobolje (idiopatske i simptomatske)
Migrena (epidemiologija ,klinika slika,terapija )

5.Sindrom intrakranijalne presije
Tumori nervnog sistema
Degenerativna i metabolika oboljenja u neurologiji
6.Traume nervnog sistema
Kraniocerebralne povrede i posljedice
Trauma kimene modine
7.Neuroloki entiteti koji dovode do poremeaja gutanja,govora i
mobiliteta jezika
8.Kranijalni nervi i njihova oboljenja sa posebnim osvrtom na
podruje glave i lica.
9. Istorija psihijatrije
169

Etiologija i klasifikacija duevnih poremeaja
Meusobni odnos bolesnika i zdravstvenih radnika
10.Psihike funkcije i poremeaji ( svijest,afektivitet,miljenje,
panja)
11.Psihike funkcije i poremeaji ( opaanje, pamenje, volja,
nagoni).
12.Shizofrenija,shizotipni i sumanuti poremeaji.
13. Afektivni poremeaji (manina epizoda, bipolarni
afektivni poremeaj, depresivna epizoda,perzistirajui
afektivni poremeaj).
14. Neurotski ,sa stresom povezani i somatoformni
poremeaji.
Reakcije na stres i poremeaji prilagoavanja
15.Organski i simptomatski duevni poremeaji(demencija,
delirij) . Poremeaji linosti.

4. Metode uenja
Nastava se izvodi u obliku :
-predavanja sa unaprijed pripremljenim temama i aktivnim
ueem studenata ( 15 sati )
-vjebe - praktini rad sa pacijentima , ovladavanje vjetinama
neophodnim u dijagnostici i terapiji neuropsihijatrijskih poremeaja (
30 sati )
5. Metode procjene znanja Usmeni dio ispita je pismeni test koji sadri 20 teoretskih pitanja
( 10 iz neurologije i 10 iz psihijatrije ) i nosi ukupno 80
bodova.Taan odgovor na svako pitanje nosi 4 boda.
Da bi se smatrao poloenim ,student mora osvojiti najmanje 41
bod.

Praktini ispit

Praktini ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vjetina uzimanja
anamneze, psihikog i fizikalnog pregleda neurolokih i psihijatrijskih
bolesnika Evaluacija usvojenih vjetina se vri kroz ispunjenje
20 zadataka prethodno definisanih u listi provjere ( check
lista).Svaki taan zadatak iz check liste nosi jedan bod. Maksimalan
broj bodova koji student moe osvojiti je 20. Da bi se praktini ispit
smatrao poloenim ,student mora osvojiti najmanje 11 bodova .
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konane ocjene.


Broj ukupno osvojenih bodova,dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja (praktini ispit i usmeni test)prevodi se u konanu ocjenu
kako slijedi :

10(A)- izuzetan uspjeh,bez greaka ili sa neznatnim grekama ,
nosi 95-100 bodova.
9 (B)-iznad prosjeka,sa ponekom grekom,nosi 85-94 bodova
8(C) prosjean ,sa primjetnim grekama,nosi 75-84 bodova
7( D)-openito dobar,ali sa znaajnijim nedostacima,nosi 65-74
bodova.
6(E)-zadovoljava minimalne kriterije,nosi 55-64 bodova.
5( F)- ne zadovoljava minimalne kriterije,manje od 55 bodova.

170

Napomena
Svi oblici nastave su obavezni .Predavanja i vjebe odravaju se
prema izvedbenom programu nastave u odgovarajuim nastavnim
bazama Katedre za Neurologiju,psihijatriju i medicinsku psihologiju
.Broj studenata po asistentu je izmeu 6 i 8 (optimalno 7 ).Raspored
studenta po grupama bit e na oglasnoj poi Amfiteatra
Medicinskog fakulteta u krugu KCU.
Opravdanost izostanka sa vjebi dokazuje se valjanim
potvrdama.Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi vjebe(
maksimum do 20 % izostanaka )

6. Literatura:
Obavezna: -Kuukali A. : Psihijatrija
-Delaludin Kantardi i suradnici. Neurologija. Svjetlost , Sarajevo 2001

Dopunska -Kuukali A.,Bravo-Mehmedbai A: Lijeenje stresom uslovljenih psihikih
Poremeaja,Sarajevo,2000
-Sulji E. Neuroloki praktikum ( u pripremi)

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: NEUROPSIHIJATRIJA
Sedmica 1. Predavanje: 1. Anatomija ,fiziologija i patofiziologija CNS-a.
Anamneza i pregled neurolokog bolesnika
Osnovni sindromi u neurologiji
Svijest i poremeaji svijesti
Vjebe : Nastavnim sadrajem prate predavanja

1

2
Sedmica 2. Predavanje: 2.Cerebrovaskularna bolest
Infektivna oboljenja CNS
Urgentna stanja u neurologiji


1

2
Sedmica 3. Predavanje: 3. Krize svijesti ,epilepsija,sinkopa
Autoimuna oboljenja CNS-a
Multipla skleroza
Miastenia
Vjebe: Nastavnim sadrajem prate predavanja

1

2
Sedmica 4. Predavanje: 4.Glavobolje (idiopatske i simptomatske)
Migrena (epidemiologija ,klinika slika,terapija )


1

2
Sedmica 5. Predavanje: 5.Sindrom intrakranijalne presije
Tumori nervnog sistema
Degenerativna i metabolika oboljenja u neurologiji


1

2
Sedmica 6. Predavanje: 6.Traume nervnog sistema
Kraniocerebralne povrede i posljedice
Trauma kimene modine

Vjebe:

1

2
171

Sedmica 7. Predavanje: 7.Neuroloki entiteti koji dovode do poremeaja
gutanja,govora
mobiliteta jezika


1

2
Sedmica 8. Predavanje: 8.Kranijalni nervi i njihova oboljenja sa posebnim osvrtom na
podruje glave i lica.


1

2
Sedmica 9. Predavanje: Istorija psihijatrije
Etiologija i klasifikacija duevnih poremeaja
Meusobni odnos bolesnika i zdravstvenih radnika


1

2
Sedmica 10. Predavanje: Psihike funkcije i poremeaji ( svijest,afektivitet,miljenje,
panja)

1

2
Sedmica 11. Predavanje: 11.Psihike funkcije i poremeaji( opaanje, pamenje, volja,
nagoni).


1

2
Sedmica 12. Predavanje: Shizofrenija,shizotipni i sumanuti poremeaji.

1

2
Sedmica 13. Predavanje: Afektivni poremeaji (manina epizoda, bipolarni
afektivni poremeaj, depresivna epizoda,perzistirajui
afektivni poremeaj).


1

2
Sedmica 14. Predavanje: Neurotski ,sa stresom povezani i somatoformni
poremeaji.
Reakcije na stres i poremeaji prilagoavanja


1

2
Sedmica 15. Predavanje: Organski i simptomatski duevni poremeaji(demencija
delirij) .
Poremeaji linosti.


1

2
Sedmica 16. Zavrni ispit,
Sedmica 17. Popravni ispitni rok

SILABUS PREDMETA: OFTALMOLOGIJA
Code: SFSIM0602 Naslov predmeta: OFTALMOLOGIJA
172

Nivo: Dodiplomski Godina: III Semestar: VI ECTS kredita: 6
Status: Izborni predmet Sedmica 15
Ukupno sati: 45
(30+15)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Emina Alimanovi Halilovi
1. Ciljevi predmeta
Nastava iz oftalmologije omoguava studentu usvajanje teorijskog i
praktinog znanja iz navedenog predmeta, to podrazumjeva:
znanja o osnovnim istorijskim podacima znaajnim za
oftalmologiju, te njenu podjelu po subdisciplinama;
usvojanje znanja i vjetine oftalmolokog pregleda i oftalmoloke
dijagnostike;
sticanje elementarnih znanja iz refrakcije, strabologije, glaukoma;
usvajanja znanja o inflamatornim oboljenja prednjeg i stranjeg
onog segmetna;
usvajanje znanja o etiologiji i vrsti mrene kao i savremene
operativne metode njenog lijeenja;
sticanje osnovnih znanja o vaskularnim bolestima onog dna, kao i
znanja iz endokrinooftalmologije i neurooftalmologije;
upoznavanje sa najeim povredama oka i orbite kao i tumorima
oka;
informisanje studente o vrstama operativnih zahvata koji se
najee izvode u oftalmologiji, kao i o primjeni lasera u
oftalmologiji.
2. Svrha predmeta

Obzirom na blizinu regija one i usne duplje, te njihovu komunikaciju preko
nosne upljine, sinusa, krvnoilnog sistema, jasno je da se bolesti usta i
zuba reflektuju na strukture oka i one duplje.
Svrha predmeta je upoznati studente stomatologije sa osnovnim znanjima
iz oftalmologije sa posebnim akcentom na ona oboljenja koja su u uzrono
posljedinoj vezi sa bolestima usta i zuba.
3. Ishodi uenja

Studenti e ovladati osnovama oftalmolokog pregleda, dijagnosticiranja
onih oboljenja, informisati se o najeim i najznaajnim bolestima oka,
kao i nanu njihovog lijeenja.
Poseban akcenat u savladavanju znanja i vjetina e se dati na bolesti
zuba i usta koje se diretkno odraavaju na zdravlje oiju.
Pravilnom prevencijom i lijeenjem odreenih stomatolokih problema
prevenirati e se razvoj tekih najee upalnih stanja na oku.
4. Metode uenja
- Predavanja ex catedra (P 20 min) sa interaktivnim uenjem (IU 2x
10 min) za sve studente
- Izlaganje i analiza studenstkih SEMINARSKIH radova
- Vjebe za grupe ne vee od 10 studenata

Napomena: interaktivno uenje (IU) podrazumjeva teoretsku provjeru
predznanja studenata iz oblasti koja e se predavati u trajanju 10 min,
zatim diskusiju i naknadna pojanjenja nakon iznsenog predavanja, u
173

trajanju sljedeih od 10 min.
5. Metode procjene
znanja
1. Ispit iz izbornog predemeta oftalmologija se polae u pismenom
obliku. Praktino znanje se provjerava pomou check list.
Maksimalni broj bodova koje student moe ostvariti je 10 , a min. 6
bodova za prolaz na praktinom dijelu ispita.
2. Teoretski dio ispita se polae takoer u pismenoj formi.
Maksimalan broj bodova koje student moe prikuputi u ovom dijelu
je 90. Za polaganje teoretskog dijela neophono je prikupiti
minimalno 45 bodova. Da bi se ispit smatrao poloenim student
ukupno treba prikupiti minimalno 51 bod (6 bodova iz praktinog
dijela i 45 bodova iz teoretskog, to je ocjene 6 (E).

RAZRADA I TUMAENJE KONANE OCJENE
Ocjene Bodovi
6 (E) 51 - 61
7 (D) 62 -72
8 (C) 73 - 83
9 (B) 84 - 94
10 (A) 95 - 100

POPRAVNI ISPIT
Uslov za pristup na popravni ispit su ve ostvareni minimalni bodovi za
prolaz na praktinim vjebama. Popravni ispit se odvija po proceduri
ostavarenja konane ocjene.
6. Literatura:
Obavezna:
- Sefi M. i saradnici. Oftalmologija, Sarajevo: TKP ahinpai; 1998.
Dopunska:
- upak K. i saradnici. Oftalmologija, Zagreb: Jumena;1990.

Proirena:
-Kanski J.J. Klinika oftalmologija. Beograd: Data Status, 2004.
-Emina Alimanovi Halilovi. Laser u oftalmologiji. Sarajevo: NIR KCUS;
2006.

174

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OFTALMOLOGIJA
Sedmica 8
Oblik nastave i gradiva
PREDAVANJE, INTERAKTIVNO UENJE , VJEBE
Broj sati
45
Sedmica 1.

Predavanje 2 sata: Uvod u oftalmologiju, historijat, anatomija i
fiziologija oka i orbite.
Seminari IU:

Vjebe 1 sat : Funkcionalna ispitivanja u oftalmologiji (vidna otrina
na daljinu i blizinu, kolorni vid, mjerenje onog pritisak, pregled
prednjeg i stranjeg segmenta u binokularnoj mikroskopiji, vidno polje,
ultrazvuna dijagnostika, fluoresceinska angiografija, OCT).

Sedmica 2.

Predavanje 2 sata: Patologija: kapaka, konjuktive, suznog aparata,
sklere (halazion, hordeolum, tumori kapaka, ptoze, blefarohalaza,
blefaritis, konjuktivitis, dakriocistitis, dakrioadenitis, skleritis) Seminari:
IU

Vjebe 1 sat: Pregled prednjeg onog segmenta (evertiranje kapaka,
biomikroskopski pregled konjuktive, ronice sklere, bojenje ronice,
fluoresceinom, ablacija stranog tijela, ispiranje suznih puteva).

Sedmica 3.

Predavanje 2 sata: Upalna stanja prednjeg onog segmenta:
Keratitis, ulkus kornee, iridociklitis, katarakta, uveitis posterior
Seminari: IU

Vjebe 1 sat: Ispitivanje reakcije zjenice (direktna, indirektna),
akomodacije, konvergencije, pregled ronice u direktnom svijetlu i
procjepu, pregled lee, pregled i diferencijalana dijagnoza pacijenata
sa uveitisom.

Sedmica 4.
Predavanje 2 sata: Glaukom-primarni, sekundarni, kongenitalni,
konzervativna i operativna terapija glaukoma
Seminari: IU
Vjebe 1 sat: mjerenje IOP-a, analiza glaukomskog vidnog polja,
oftalmoloki pregled pacijenta sa glaukomom.

Sedmica 5.

Predavanje 2 sata: Vaskularne bolesti retine, ablacija retine, senilna
makularna degeneracija, maligni melanom horioidee.
Seminari: IU
Vjebe 1 sat: biomikroskopski pregled onog dna, ultrazvuni pregled
B scan pacijenata sa: ablacijom retine, senilnom makularnom
degeneracijom, trombozom vene centralis retine, okluzijom arterije
centralis retine, tumorom horioidee.

Sedmica 6.

Predavanje 2 sata: Patologija vidnog ivca (neuritis, papilitis, papila
stagnans, atrofija papile n. optici)
Seminari IU:

Vjebe 1 sat: Pregled pacijenata sa neurooftalmolokim oboljenjima,
analiza neurolokog vidnog polja, CT mozga i orbita, EEG,
audiovestibulograma, kolor doplera krvnih sudova glave i vrata.

175

Sedmica 7.

Predavanje 2 sata: Strabizam i ambliopije
Seminari: IU

Vjebe 1 sat: ortopleoptiki pregled pacijenata, lijeenje ambliopije
okluzijom, prizmama, upoznavanje sa operativnim tehnikama
strabizma.

Sedmica 8.

Predavanje 2 sata: Trauma i tumori oka i orbite
Seminari: IU

Vjebe 1 sat: Pregledi pacijenata sa perforativnim povredama oka,
ablacija stranog tijela, bojenje kod kauzoma i kombustija.

Sedmica 9.
Zavrni ispit
Sedmica 17.-20.
Popravni ispit

SILABUS PREDMETA: JAVNO ZDRAVSTVO
Code: SFSIS0603 Naslov predmeta: JAVNO ZDRAVSTVO
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: VI ECTS kredita:6
Status: Izborni Ukupno sati: 45 (30+15)
Odgovorni nastavnik: Doc.dr.sc. Amila Zukanovi
Regulisani pravilima studiranja za prvi ciklus studija na visokokolskim ustanovama Univerziteta u
Sarajevu
1. Ciljevi predmeta Sticanje bazinih znanja o uticaju javno-zdravstvenih faktora na zdravlje i
bolest.
Poznavanje i razumjevanje organizacije, funkcioniranja i finansiranja
zdravstvenog sistema i zdravstvene zatite.
Upoznavanje sa znaenjem i ulogom pravne regulative u oblasti
zdravstvene zatite u svrhu zatite prava lijenika i pacijenata.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je osposobiti studenta da usvoji socijalno medicinski
pristup posmatranja i istraivanja sloenih fenomena bolesti i zdravlja, to
e pomoi uspjenijoj praksi doktora stomatologije u unapreenju
zdravstvene zatite stanovnitva.

Da identifikuje javno zdravstvene faktore rizika za zdravlje
stanovnitva na lokalnom i nacionalnom nivou, sa posebnim
akcentom na oboljenja usta i zuba.
Da poznaje organizaciju zdravstvene zatite i zdravstvene timove
koji uestvuju u izradi strategija za obezbjeenje oralnog zdravlja.
Da poznaje koncepte finansiranja i naina zdravstvenog osiguranja
u BiH
Da poznaje legislativu, vaee standarde i normative u vezi sa
stomatolokom zatitom.

4. Metode uenja
176

interaktivnog uenja za sve studente (u sklopu predavanja i
praktinih vjebi);
5. Metode procjene
znanja

Zavrna ocjena e biti formiranja na sljedeim elementima:

Obavezno prisustvo i aktivnost na nastavi ini 45% ocjene (smatrat e se
da je student zadovoljio ovaj kriterij ako je opravdano odustvovao sa
najvie 20% nastave).

Zavrni ispit je u pisanoj formi po tipu eseja koji nosi maksimalno 50
bodova, minimalno 27 bodova. Sadri 5 esej pitanja (svaki taan odgovor
nosi 10 bodova) ini 55% ocjene.
Skala ocjena : A (10) = 95- 100%
B ( 9) = 85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D ( 7) = 65- 74 %
E ( 6) = 55-64 %
F ispod 55%

6. Literatura:

Obavezna:
Cuci V. Socijalna medicina, Savremena administracija, Beograd, 2000.

Dopunska:
Smajki A. Socijalna medicina sa organizacijom zdravstva I dio. Svjetlost Sarajevo i kola
Narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 1998.
Predavanja.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: JAVNO ZDRAVSTVO
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u oblast javnog zdravstva, definicija, istorijat i razvoj,
osnovni pojmovi, znaaj.
Vjebe: Opis vjebi i metodologije rada.

2

1
Sedmica 2. Predavanje: Teorijski koncept zdravlja i najznaajniji faktori koji utiu na
zdravlje stanovnitva.
Vjebe:Analiza razliitih modela shvatanja zdravlja.
2

1
Sedmica 3. Predavanje: Zdravstvena politika
Vjebe: Analiza zdravstvene politike sa identifikacijom glavnih problema i
prepreka i njihova mogua rjeenja.

2
1
Sedmica 4. Predavanje: Procjena zdravstvenog stanja stanovnitva i socijalne
bolesti.
Vjebe: Primjena epidemiolokih i statistikih principa u analizi zdravlja
populacije
2
1
177

Sedmica 5. Predavanje: Zdravstvena zatita
Vjebe: Zdravstvena zatita specifinih populacionih skupina
2

1
Sedmica 6. Predavanje: Organizacija zdravstvene zatite
Vjebe: Organizacija i rad zdravstvenih ustanova
2

1
Sedmica 7. Predavanje:Sistemi zdravstvene zatite i njihovo finansiranje. Ekonomski
aspekt zdravlja i bolesti.

Vjebe: Modeli finansiranja zdravstvene zatite.
2

1

Sedmica 8.
Predavanje: Klasifikacioni sistemi u zdravstvu. Meunarodna klasifikacija
bolesti povreda i uzroka smrti.
Vjebe:
2

1
Sedmica 9. Predavanja: Menadment u zdravstvu.
Vjebe: Karakteristike menadmenta u zdravstvenim ustanovama.
2
1

Sedmica 10. Predavanje: Kvalitet u zdravstvu.
Vjebe: Evaluacija i kontrola kvaliteta u stomatolokoj zatiti.
2
1
Sedmica 11. Predavanje: Planiranje za zdravlje.
Vjebe: Planiranje resursa, kadra i opreme u pojedinim zdravstvenim
ustanovama.
2

1
Sedmica 12. Predavanje: Promocija zdravlja
Vjebe: Primjeri motivacije pojedinca i drutva za ouvanje oralnog
zdravlja.
2

1
Sedmica 13. Predavanje: Vaspitanje za zdravlje
Vjebe: Sadraj i metode zdravstveno-vaspitnog rada
2
1
Sedmica 14. Predavanje: Ponaanje i zdravlje.
Vjebe: Modeli zdravstvenog ponaanja kao osnov zdravstveno-vaspitnih
intervencija
2
1
Sedmica 15. Predavanje: Legislativa u zdravstvu sa aspektom na stomatoloku
zatitu.
Vjebe: Analiza propisa u vezi sa stomatolokom zdravstvenom zatitom.

2

1
Sedmica 17.-
20.

178

SILABUS PREDMETA: INFEKTIVNE BOLESTI
Code: SFSIM0604 Naslov predmeta: INFEKTIVNE BOLESTI
Nivo: dodiplomski Godina: III Semestar: VI ECTS kredita: 6
Status: izborni Sedmica 15 Ukupno sati: 45 (30+15)
Odgovorni nastavnik: Doc dr sc Nada Koluder-imi
Poloeni svi ispiti iz predhodnog semestra

1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata stomatologije sa teorijskim i
praktinim znanjem iz infektologije, to podrazumjeva:
1. znanja iz ope infektologije:
- infektivne bolesti danas,perspektiva, bioloki rat
- etiologija infektivnih bolesti
- opa patogeneza infekcije (nastanak infekcije)
- odbrana organizma od patogenih uzronika
- kliniki tok, oblici i sindromi u infektivnim oblicima
- anamneza kod infektivnih oboljenja
- kliniki pregled infektivnih bolesnika
- dijagnostika infektivnih bolesti
- diferencijalna dijagnoza, prognoza
- lijeenje infektivnih oboljenja
- prevencija infektivnih bolesti
2. znanja iz specijalne infektologije
Infektoloki pristup problemu po specifinim kriterijima
(definicija, etiologija, epidemiologija, patogeneza, klinika
slika, dijagnoza, diferencijalna dijagnoza, lijeenje, ishod).
- infekcije centralnog nervnog sistema (bakterijski
meningitis, virusni meningitis, posttraumatski-
postoperativni meningitis, arine infekcije mozga),
meningealni sindrom, encefalitini sindrom, lumbalna
punkcija
- sinusitis, otitis media, mastoiditis

- infekcije kardiorespiratornog sistema ( infektivni
endokarditis, sindrom angine: bakterijski tonzilofaringitis,
peritonzilarni abscesi (Streptococcus pyogenes;
Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, E coli i
druge koliformne bakterije, anaerobne bakterije kao
Fusobacterium fusiforme i spiroheta Borrelia vincenti;
Neisseria gonorrhoeae; Corynebacterium diphtheriae;
Yersinia enterocolitica ; Treponema pallidum; hlamidije;
mikoplazme; virusne angine: herpangina (enterovirusi),
gingivostomatitis herpetica seu aphtosa (HSV), rinovirusi,
korona virusi, adenovirusi, parainfluenca i influenca virusi,
rijetki uzronici angina CMV, EBV, koksaki AV, HIV-1 virus;
gljive; druge nokse.
akutni laringitis, akutni laringotraheobronhitis (krup) i
bakterijski traheitis, epiglotitis
difterija, pertusis, parotitis epidemica, CMV, EBV
pneumonia- pneumokokna, stafilokokna, streptokokna,
pneumonije izazvane gram-negativnim
mikroorganizmima, hlamidijama, legionelama, virusima.

- infekcije jetre ( virusni hepatitisi, vakcina protiv HBV,
hepatitis markeri)
179

- infekcije koe, mekih tkiva, miia i kosti (erizipel,
furunkul, karbunkul, celulitis, flegmona, maligna
stafilokokcija lica, nekrotizirajui fascitis specifine
anatomske forme, mionekroza, osteomijelitis).

- osipne groznice ( scarlatina, varicela, herpes zoster,
morbili, rubela).

- HIV/AIDS, prevencija, postupak kod zadesnih
ekspozicija zdravstvenih djelatnika

- Sepsa, stomatoloki aspekti nastajanja sepse

- kandidoza, febrilnost nepoznatog porijekla-fokaloza

- anaerobne infekcije i intoksikacije ( tetanus, botulizam,
gasna gangrena), antitetanina zatita

- infekcije u trudnoi, starost i infekt, eerna bolest i
infekt

- intrahospitalne infekcije (IHI), mjere spreavanja i
suzbijanja IHI u stomatolokoj praksi

2. Svrha predmeta Svrha predmeta je upoznavanje studenata stomatologije sa
osnovnim znanjima iz infektologije to je temelj i poticaj za
dalju nadogradnju znanja u praksi sa teitem na onim
oboljenjima koja su u uzrono posljedinoj vezi sa bolestima
usta i zuba.
Na predavanjima, interaktivnoj nastavi i vjebama usvaja se
teoretsko znanje i savladavaju uz bolesniki krevet izabrani
kliniki manifestni poremeaji.
3. Ishodi uenja Po zavretku nastave student mora ovladati osnovama
infektolokog pristupa bolesniku (anamneza koja ukljuuje i
epidemioloku anketu, fizikalni pregled, etiopatogeneza,
diferencijalna dijagnoza, dijagnoza, opi pristup lijeenju).
Poseban akcenat u savladavanju znanja i vjetina e se dati
na bolesti koje su u uzrono posljedinoj vezi sa bolestima
usta i zuba.
Pravilnom prevencijom i lijeenjem odreenih stomatolokih
problema prevenirat e se razvoj nekih infektivnih bolesti.

4. Metode uenja -interaktivna predavanja
-praktine vjebe

Napomena:
Interaktivno uenje (IU) moe se sagledavati iz vie aspekata: u
kamernom ambijentu provjeravati predznanje studenta iz oblasti koja
e se predavati; animiranje studenata na diskusiju i naknadno
pojanjavanje nejasnih injenica nakon iznesenog predavanja;
simuliranje odreenog medicinskog infektoloko- stomatolokog
problema i pokuaj studenta, na osnovu iznijetih podataka ex
catedra, da ga rijei;
5. Metode procjene znanja Ispit se sastoji iz praktinog i teoretskog dijela.
Na praktinom dijelu ispita student ima zadatak da dijagnosticira
medicinski problem na osnovu usvojenog infektolokog pristupa
bolesniku.
Ukoliko student poloi praktini dio ispita stie pravo da pristupi
180

teoretskom dijelu.
Teoretski dio ispita polae se pismeno, u formi testa koji se sastoji od
30 pitanja. Prvih 5 pitanja u testu su eliminatorna.
Testovi se sastavljaju za svaki ispitni rok podjeljeni u grupe A i B.
Poloenim ispitom smatra se svaki test koji ima najmanje 60% tano
Redovno prisustvo predavanjima nosi 25%.
Redovno prisustvo vjebama nosi 25%.
Po okonanju semestra student moe osvojiti maksimalno 100
bodova.
Prema navedenom, skala ocjena je slijedea:

Skala ocjena : A (10) = 95- 100%
B ( 9) = 85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D ( 7) = 65- 74 %
E ( 6) = 55-64 %
F ispod 55%

6. Literatura:
Obavezna:u rukopisu ubenik infektologije za studente stomatologije.
Dopunska:u rukopisu ubenik infektologije za studente medicine.
Proirena: Do sada obavezna:Teftedarija M. orevi D.Opta i specijalna infektologija.
4.dop.izd.Sarajevo, Svjetlost,1990.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: INFEKTIVNE BOLESTI
Sedmica 1. Predavanje: infektivne bolesti danas ,perspektiva, etiologija, opa
patogeneza, kliniki tok, sindromi
Vjebe: anamneza kod infektivnih oboljenja
Seminar: bioloki rat

Sedmica 2. Predavanje: dijagnoza, diferencijalna dijagnoza, lijeenje, prevencija
infektivnih bolesti

Sedmica 3. Predavanje: infekcije CNS (bakterijski meningitis, virusni meningitis,
posttraumatske/postoperativne upale mozga, arine upale mozga
Vjebe: lumbalna punkcija, meningealni sindrom neuroloki pregled,
dijagnoza, dif.dijagnoza.
Seminar: sinusitis, otitis media, mastoiditis

Sedmica 4. Predavanje: infektivni endokarditis, pneumonije
Vjebe: fizikalni pregled grudnog koa,dijagnoza slikovna prezentacija rtg
snimaka
Seminar: prevencija infektivnog endokarditisa

Sedmica 5. Predavanje: sindrom angine, akutni laringitis,
laringotraheobronhitis,bakterijski traheitis, epiglotitis
Vjebe: fizikalni pregled usne duplje,dg, dif.dg. Slikovna prezentacija
Seminar: difterija

Sedmica 6. Predavanje: pertusis, parotitis epidemica,CMV
Vjebe: fizikalni pregled glave, vrata, jetre, slezene, dg, dif.dg.slikovna
prezentacija
Seminar: EBV (infektivna mononukleoza)

181

Sedmica 7. Predavanje: virusni hepatitisi
Vjebe: fizikalni pregled jetre, dg. dif.dg.ikterinog sindroma, usvajanje
tumaenja hepatitis markera
Seminar: vakcina protiv HBV

Sedmica 8.
Predavanje: infekcija koe ( erizipel, furunkul, karbunkul, celulitis,
flegmona, maligna stafilokokcija lica, nekrotizirajui fascitis-specijalne
anatomske forme.
Vjebe: fizikalni pregled koe, slikovna prezentacija, dg.dif.dg.
Seminar: osteomijelitis

Sedmica 9. Predavanje: osipne bolesti (skarlatina, varicele, herpes zoster, morbili,
rubeola)
Vjebe: fizikalni pregled, dg. dif.dg.
Seminar: slikovna prezentacija osipa, diferencijacija

Sedmica 10. Predavanje: HIV/AIDS
Vjebe: fizikalni pregled, dg. dif.dg. slikovna prezentacija.
Seminar: prevencija HIV-a: striktna primjena standardnih mjera zatite,
postupak pri zadesnoj ekspoziciji krvi/ tjelesnim tenostima
seronegativne/seropozitivne ili osobe koja se nije htjela podvri testiranju
a postoje epidemioloke i klinike sumnje da se radi o HIV- pozitivnoj
osobi.

Sedmica 11. Predavanje: sepsa
Vjebe: fizikalni pregled, vanost uzimanja mikrobiolokih uzoraka prije
ukljuivanja antimikrobika, dg. dif dg. slikovna prezentacija.
Seminar: stomatoloki aspekti nastajanja sepse

Sedmica 12. Predavanje: kandidoza, febrilnost nepoznatog porijekla-fokaloza
Vjebe: anamneza, fizikalni pregled, popunjavanje obrasca o prijavljivanju
nus pojava na lijek.
Seminar: upotreba i zloupotreba antimikrobika

Sedmica 13. Predavanje: anaerobne infekcije(tetanus, botulizam, gasna gangrena)
Vjebe: fizikalni pregled,slikovna prezentacija
Seminar: antitetanina zatita

Sedmica 14. Predavanje: infekcije u trudnoi, starost i infect
Vjebe: anamneza, fizikalni pregled, dg dif dg.
Seminar: eerna bolest i infekt

Sedmica 15. Predavanje: intrahospitalne infekcije (IHI)
Vjebe: anamneza, epidemioloka anketa, popunjavanje obrasca za
prijavljivanje IHI.
Seminar: mjere spreavanja i suzbijanja intrahospitalnih infekcija u
stomatolokoj praksi.

Sedmica 17.-
20.

182

PREDMETI IV GODINE
SILABUS PREDMETA: ORALNA HIRURGIJA
Code: SFSOS0701 Naziv predmeta: ORALNA HIRURGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: IV Semestar: VII, VIII ECTS kredita: 10
Ukupno asova: 150
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. sc. Samir Prohi

TEORIJ SKA NASTAVA VII SEMESTAR
REDNI
BROJ
SADRAJ PREDAVANJA
BROJ
SATI
1. Ekstrakcija zuba. Instrumentarij za ekstrakciju: klijeta i poluge. 2
2.
Ekstrakcija zuba: Indikacije, kontraindikacije, poloaj ljekara i pacijenta pri
ekstrakciji zuba. Osnovne faze ekstrakcije zuba.
2
3.
Ekstrakcija pojedinih zuba. Multiple ekstrakcije. Ekstrakcija zuba kod pojedinih
sistemskih oboljenja
2
4.
Ekstrakciona rana. Normalan tok zarastanja ekstrakcione rane, oteano
zarastanje rane.
2
5.
Komplikacije u toku ekstrakcije zuba: fraktura krunice, korijena, povreda
susjednog zuba, povreda mekih tkiva, povreda alveolarnog nastavka, otvaranje
gornjoviline upljine, povrede sadraja mandibularnog kanala, luksacija i fraktura
mandibule, akcidentalna ekstrakcija zametka stalnog zuba

2
6.
Komplikacije nakon ekstrakcije zuba: krvarenja, dolor post extractionem, te
alveolitis, definicija, etiologija terapija.
2
7.
Definicija, etiologija, dijagnoza i diferencijalna dijagnoza dentogenih upala
orofacijalne regije. Osnovni tipovi infekcije: apsces, flegmona. Predilekciona
mjesta za razvoj apscesa i flegmone.

2
8.
Akutna dentogena infekcija. Razvojni stadiji dentogene upale. Subperiostalni i
submukozni apsces. Flegmona poda usta. Terapija dentogene infekcije- fizikalno
medikamentozni pristup.
Terapijska upotreba antibiotika.

2
9.
Odontogeni apscesi loe i prostori, sublingvalni, submandibularni, submentalni,
bukalni, pterigomandibularni, pterigopalatinalni, parafaringealni, retrofaringealni,
parotidomaseterini, infratemporalni, temporalni te apsces jezika. Hirurko
lijeenje dentogene infekcije orofacijalne regije. Principi intraoralne i ekstraoralne
incizije drenae.
2
10.
Dentogene infekcije orofacijalnih prostora koji nisu topografsko anatomski
definisani: subperiostalni palatinalni prostor, peritonzilarni prostor, prostor baze
gornje usne, infraorbitalni prostor, periorbitalni prostor, mentalni i submaseterini
prostor.

2
11.
Putevi irenja dentogene infekcije. Komplikacije dentogene infekcije orofacijalne
regije. Diferencijalna dijagnoza otoka u cerviko orofacijalnoj regiji.
2
12.
Osteomijelitis vilinih kostiju etiologija i patogeneza Akutni osteomijelitis donje
vilice.
Akutni osteomijelitis gornje vilice. Hronini osteomijelitisi vilica.
2
183

Negnojni hronini osteomijelitis. Specifini osteomijelitis.

13.
Upale maksilarnog sinusa dentogene etiologije. Dentogeni etioloki faktori koji
uzrokuju upalu maksilarnog sinusa. Strana tijela u maksilarnom sinusu
stomatolokog porijekla.
Dijagnoza, klinika slika i terapija sinuzitisa dentogene etiologije.
2
14.
Oroantralne i oronazalne komunikacije i fistule: etiologija, klinika slika i
dijagnoza.
2
15. Oroantralne i oronazalne komunikacije i fistule: terapija, hirurke metode. 2

PRAKTINA NASTAVA
REDNI
BROJ
SADRAJ VJEBE BROJ SATI
1.
Ekstrakcija: definicija, upoznavanje s instrumentima za ekstrakciju: klijeta
i poluge za rad u gornjoj i donjoj vilici, osnovni dijelovi, pravilno rukovanje
instrumentima, slinosti i razlike, pravilan izbor instrumenata.
Upoznavanje i razumijevanje indikacija za ekstrakciju preko analize
rendgenskih snimaka i fotografija iz arhive Oralne hirurgije.
Demonstriranje pravilnog poloaja ljekara i pacijenta (fantoma/studenta)
pri ekstrakciji posebno u gornjoj i donjoj vilici, lijevo i desno. Studenti isto
treba meusobno da uvjebaju. Demonstriranje osnovnih faza ekstrakcije
na fantomu

3
2.
Graa maksile i mandibule i njen znaaj za ekstrakciju zuba. Morfologija
pojedinih zuba u maksili i mandibuli i njen znaaj za in ekstrakcije.
Ukazati na naea sistemska oboljenja sa kojima se susreemo u
urgentnoj praksi: ishemina oboljenja srca (infarkt miokarda, angina
pectoris), kongenitalna oboljenja srca, reumatska groznica, vjetake
valvule, zatajenje srca, tromboembolijska oboljenja, astma, hronini
bronhitis, epilepsija, cerebrovaskularni inzult, krvne diskrazije,
antikoagulantna terapija, diabetes mellitus, zatajenje bubrega, hipo i
hipertireoidizam, oboljenja jetre.
3
3.
Kroz razgovor i diskusiju podsjetiti se osnovnih karakteristika ekstrakcione
rane: obrada ekstrakcione rane, krvni ugruak- znaaj u zarastanju
ekstrakcione rane, normalno zarastanje ekstrakcione rane: faze-
shematski prikaz, histoloke faze normalnog zarastanja ekstrakcione
rane- shematski prikaz.
3
4.
Razgovor i diskusija o komplikacijama u toku ekstrakcije kroz analizu
rendgenskih snimaka i fotografija iz kazuistike oralne hirurgije. Anatomija
maksilnog sinusa: embriologija, fiziologija, odnos s korjenovima gornjih
zuba, demontstriranje znaka otvorenog maksilarnog sinusa- Valsalvin
pokus; anatomski- odnos korjenova donjih zuba i mandibularnog kanala;
shematski prikaz odnosa mlijenog molara i zametka stalnog zuba, te
pravilna postava klijeta za mlijeni molar kako bi se izbjegla ekstrakcija
stalnog zametka.
3
5.
Demonstriranje sredstava za zaustavljanje krvarenja (mehanika,
bioloka, fizika); objanjavanje diferencijalne dijagnoze dolora i
alveolitisa; demonstriranje sredstava za tretman alveolitisa: alvogyl, nain
pravljenja zavoja cink-oskid eugenola.
3
6.
Vjebe na klinikim sluajevima (pacijentima). Asistent vri pregled
pacijenta, uzima historiju bolesti, vri kliniki (stomatoloki) pregled,
radioloku i laboratorijsku obradu pacijenta, pravi plan terapije. Planiranu
intervenciju izvodi asistent (demonstrira cijeloj grupi studenata).
Demonstrira i izvodi uz detaljno objanjenje tehniku pleksus anestezije u
gornjoj i donjoj vilici. Takoer objanjava uz demonstriranje i izvodi
planiranu intervenciju- vaenje zuba ili zaostalog korijena.
3
7. Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Asistent uz objanjenje 3
184

demonstrira cijeloj grupi tehniku pleksus anestezije u gornjoj i donjoj vilici.
Asistent izvodi planiranu intervenciju vaenje zuba, zaostalog korjena,
intraoralnu inciziju i dr.Objanjava terapijsku i profilaktiku upotrebu
antibiotika u oralnoj hirurgiji
8.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima).Asistent demonstrira na
pacijentu tehniku pleksus anestezije u gornjoj i donjoj vilici te demonstrira
(izvodi) planiranu intervenciju - vaenje zuba ili zaostalog korjena,
intraoralnu inciziju ovisno od klinikog sluaja. Asistent cijeloj grupi
objanjava nain spravljanja svih vrsta drenova. Objanjava postupak
pripreme jodoform gaze razliitih koncentracija.
3
9.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Student uz pomo
asistenta izvodi pleksus anesteziju u gornjoj i donjoj vilici. Takoer,
student uz prisustvo asistenta izvodi ekstrakciju zuba ili zaostalog
korjenna. Zavisno od klinikog sluaja asistent objanjava i demonstrira
tehnike sprovodnih anestezija u donjoj vilici-mandibularni blok. Asistent na
pacijentu demonstrira pravac pruanja incizionih rezova kod hirurkog
lijeenja odontogenih apscesa. Objanjava osnovne principe incizije i
drenae sadraja apscesa.
3
10.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Student uz pomo
asistenta samostalno izvodi sve tehnike pleksus anestezije u gornjoj i
donjoj vilici te mandibularni blok. Takoer, samostalno uz prisustvo
asistenta izvodi ekstrakciju zuba ili zaostalog korjena u gornjoj i donjoj
vilici.
Asistent na pacijentu objanjava anatomsko topografske orjentire kod
sprovodnih anestezija u gornjoj vilici tuber i infraorbitalna anestezija.
Asistent objanjava studentu sve mogue dijagnoze na latinskom jeziku
koje se odnose na predavanu oblast.

3
11.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima) Studenti uvjebavaju
tehnike lokalnih i sprovodnih anestezija u gornjoj i donjoj vilici uz
mentorisanje asistenta.Asistent na zadanu temu: Radioloka dijagnostika
odontogene upale analizira i objanjava rendgenoloku sliku svih oblika
dentogene infekcije. Takoer na zadanu temu: laboratorijski podaci od
esencijalnog znaaja za dijagnostiku dentogene infekcije orofacijalne
regije.
-hematoloki laboratorijski testovi
-histopatoloki laboratorijski testovi
-mikrobioloki laboratorijski testovi.
Asistent objanjava nain primjene, doze, kombinovanje medikamentozne
terapije kod dentogenih infekcija.

3
12.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Studenti uvjebavaju
tehnike lokalnih i sprovodnih anestezija u gornjoj i donjoj vilici uz
mentorisanje asistenta. Takoer uz prisustvo asistenta uvjebavaju
tehnike kod ekstrakcije zuba u gornjoj i donjoj
vilici i zaostalih korjenova. Asistent na zadanu temu: Radioloka
dijagnostika upalnih promjena na maksilarnom sinusu dentogene
etiologije i radioloka dijagnostika prisustva stranog tijela u sinusu,
analizira i objanjava rendgenoloke snimke kod upala maksilarnog
sinusa, te identifikaciju prisustva i porijekla stranog tijela u sinusu. Asistent
ukazuje studentima na specifinosti kod pregleda pacijenta kod
dentogenog sinuzitisa

3
13.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Studenti uz pomo
asistenta uvjebavaju tehniku lokalnih i sprovodnih anestezija u gornoj i
donjoj vilici kao i tehnike ekstrakcije zuba i zaostaliih zubnih korjenova.
Asistenti objanjavaju studentima sve metode koje se primjenjuju kod
lijeenja dentogenih sinuzitisa.
3
185

14.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Studenti uz pomo
asistenta uvjebavaju tehnike lokalnih i sprovodnih anestezija u podruju
gornje i donje vilice. Asistent na zadanu temu: Oroantralne komunikacije
objanjava studentima najee uzroke koji dovode do komunikacije, sve
dijagnostike metode, ambulantni konzervativni-pristup u lijeenju
svjeih oroantralnih komunikacija.
3
15.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima).Studenti uz pomo
asistenta uvjebavaju tehnike lokalnih i sprovodnih anestezija u gornjoj i
donjoj vilici kao i tehniku vaenja zuba u gornjoj i donjoj vlici.i zaostalih
korjenova.Asistent objanjava studentima ulogu i naine aplikacije
koncentrovane jodoform gaze kod oroantralnih komunikacija i fistula.
Informativno objanjava studentima hirurke metode koje se najee
primjenjuju kod zatvaranja (plastike) maksilarnog sinusa.
3

PROVJ ERA ZNANJ A
U toku nastave: kolokvij koji omoguava rad s pacijentima.

TEORIJ SKA NASTAVA VIII SEMESTAR
REDNI
BROJ
SADRAJ PREDAVANJA BROJ SATI
1.
Specifinosti rezova i avova u usnoj duplji. Vrste avova. Apikotomija.
Definicija, indikacije i kontraindikacije za apikotomiju. Priprema zuba za
apikotomiju, mehanika i hemijska obrada kanala, ortogradni i retrogradni
nain punjenja kanala.
2
2.
Apikotomija. Anestezija kod apikotomije, operativni tok te postoperativni
tretman pacijenta. Specifinosti apikotomije pojedinih zuba, te
postoperativne komplikacije.
2
3.
Impaktirani i prekobrojni zubi. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza.
Klasifikacija i komplikacije kod impaktiranih zuba.
2
4.
Hirurko odstranjivanje pojedinih impaktiranih zuba. Hirurko-ortodontsko
tretiranje impaktiranih zuba.
2
5.
Ciste oralnih tkiva. Definicija i klasifikacija. Dijagnoza i diferencijalna
dijagnoza cista usne upljine. Kliniki stadijumi ciste.
2
6.
Odontogene ciste. Upalne radikularne ciste, apikalne i lateralne. Razvojne
ciste. Solitarne i fisuralne ciste.
2
7. Terapija manjih cista te osnovni principi terapije velikih cista. 2
8.
Traumatske povrede dentoalveolarnog sistema. Najei uzroci povreda
mlijenih i stalnih zuba. Postupak pri lijeenju pacijenta sa povredom
zuba. Klasifikacija povreda.
2
9.
Frakture korjena kod stalnih zuba. Terapija fraktura stalnih zuba
Patohistoloki aspekt zarastanja kod fraktura zubnih korjenova.
Povrede parodontalnih tkiva kod rasklaenih zuba klasifikacija i
dijagnoza.
2
10.
Terapija rasklaenih stalnih zuba vrste imobilizacije. Akrilatni (Pfeipferov)
splint, iano-kompozitni splint.
Prelomi alveolarnog nastavka.
2
11.
Osnovni pojmovi o replantaciji, transplantaciji i implantaciji Lijeenje
traumatski ekstrahiranog stalnog zuba metodom replantacije.
2
186

12.
Zarastanje replantiranog zuba. Razlike u mehanizmima kotane
integracije kod implantacije, replantacije i transplantacije.
Prognoza replantiranih zuba.Resorpcija zubnog korjena nakon
replantacije- tipovi resorpcije.
2
13.
Pretprotetska hirurgija. Osnovni pojmovi i sistematizacija fiziolokih i
patolokih stanja, atrofija alveolarnog grebena. Hipertrofija vrstih i mekih
tkiva. Operativne metode za zbrinjavanje hipertrofinih stanja. Egzostoze,
torus palatinus, torus lingualis, tuberotomija, frenulektomija, fibromatoza,
repozicija foramen mentale. Profundacija vestibuluma.

2
14.
Benigni tumori usne upljine. Epidermalni epitelni tumori, tumori
fibrovezivnih tkiva, tumori masnih tkiva. Tumori kosti, hrskavinog tkiva te
krvoilni tumori.
2
15.
Gingivektomija. Klasina gingivektomija, radikalna gingivektomija,
Ciezinsky-Widmann-Neumann. Gingivoalveolotomija.
2

PRAKTINA NASTAVA
REDNI
BROJ
SADRAJ VJEBE
BROJ
ASOVA
1.
Studenti nastavljaju vjebati i usavravati tehnike lokalnih i sprovodnih
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Studentima se demonstriraju fotografije
sa ucrtanim incizionim rezovima. Objanjavaju im se indikacije za
pojedinu vrstu rezova te se kroz zadane prikaze sluajeva vjezba
planiranje odreene vrste reza. Studentima se demonstrira osnovni
hirurki instrumentarij i objanjava nain njegove upotrebe. Na kompresi
se demonstriraju osnovne vrste avova i studentima daje mogunost da i
sami probaju isto.
3
2.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Studenti kontinuirano
uvjebavaju sve tehnike lokalnih i sprovodnih anestezija u gornjoj i donjoj
vilici kao i tehnike kod ekstrakcije zuba i zaostalih korjenova u gornjoj i
donjoj vilici. Asistent na zadanu temu: Osnovni hirurki set i pribor za
postavljanje hirurkog ava objanjava sadraj minimalnog (obaveznog)
hirurkog seta i pribora za ivanje te obuava studente iz osnovnih
principa tehnike kod postavljanja hirurkih avova vrste hirurki vorova
te tehnike vezivanja hirurkih vorova.
3
3.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Na studentskim vjebama se pregledaju
pacijenti narueni za apikotomiju. Studenti se upoznaju sa osnovnim
oralnohirurkim protokolom (kakva usna upljina mora biti da bi se uradila
apikotomija, na koji nain se pacijent upoznaje sa apikotomijom
informator za pacijenta i njegov sadraj). Student se obuava za detaljan
pregled pacijenta na osnovu kojeg stie sposobnost postavljanja
dijagnoze i diferencijalne dijagnoze. Vjeba se pravilno pisanje dijagnoza
na latinskom jeziku, kao i pravilno pisanje uputnica. Studenti se ukljuuju
u pripremu kanala za apikotomiju.
3
4.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Studenti se ue da na retroalveolarnom
snimku ili ortopantomogramu prepoznaju periapikalnu leziju. Vjebaju
postavljanje indikacija za apikotomiju. U manjim grupama odlaze u
operacionu salu gdje im se pokazuje oralno-hirurki instrumentarij za
apikotomiju, nain pripreme pacijenta za rad u operacionoj sali, priprema
hirurga ( hirurko pranje, oblaenje sterilnog mantila, rukavica). Na
pacijentu se pokazuje apikotomija sa svim svojim specifinostima.
3
187

5.
anestezija kao i ekstrakcije zuba.
Analizom retroalveolarnih snimaka i ortopantomograma studenti
uvjebavaju klasifikacije impaktiranih zuba, uoavanje infrakotanih
depova, prisustvo eventualnih razvojnih cista, procjenu razvijenosti i
poloaj korjenova. Takoer, analizom rtg snimaka uvjebavaju
postavljanje dijagnoze prekobrojnih i impaktiranih zuba.
Koristei se znanjima iz rendgenologije pokuavaju pretpostaviti poloaj
prekobrojnog, retiniranog/ impaktiranog zuba. Klinikim i rtg pregledom
pacijenata studenti se ue kao da postave dijagnozu i postave pravilnu
indikaciju za ekstrakciju impaktiranih zuba.

3
6.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Studenti na pacijentima, uz kontrolu
asistenta, vjebaju pregled, postavljaju indikaciju za rtg snimanje te
postavljaju dijagnozu impaktiranog zuba. Ue osnovnu simptomatologiju
perikoronitisa te razmatraju terapijske mogunosti. Studentima se u
power point prezentaciji prikazuju vlastiti sluajevi hirurko ortodontske
terapije- oslobaanja i izvlaenja retiniranih zuba.
3
7.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Studenti se u manjim grupama vode u
operacionu salu gdje im se na pacijentu pokazuje hirurki postupak
operativnog odstranjenja impaktiranih zuba. Takoer, se upoznaju sa
hirurkim instrumentima koji su neophodni za ovakvu vrstu operacije.

3
8.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Na rendgenogramima se uvjebava
razlika izmeu granuloma i cista. Student se obuava kako prepoznati
klinike-manifestne znake cista. U power point prezentaciji se pokazuju
sluajevi iz vlastite kazuistike. Na studentske vjebe se naruuju pacijenti
sa radikularnim cistama. Studenti uz kontrolu asistenta vre detaljan
pregled. Obuavaju se dijagnozi i diferencijalnoj dijagnozi. Postavljaju
indikaciju za cistektomiju sa apikotomijom ili ekstrakcijom zuba. Ue se
pravilnom pisanju memoranduma sa svim neophodnim podacima.
3
9.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Studentima se u power point
prezentaciji ili demonstracijom rendgenograma pokazuju razni sluajevi
odontogenih cista. Studenti se podstiu na diskusiju i primjenu do sada
steenih znanja.
3
10.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Student se obuava kako na ispravan
nain eksplorirati ekstrakcionu ranu, kako pravilno uraditi kiretau
ekstrakcione rane. Obratiti panju na izgled iskiretirane periapikalne lezije
i uporediti je sa rendgenogramom. U manjim grupama, studenti se vode u
operacionu salu gdje im se demonstrira cistektomija. Objanjava im se
postupak uzimanja materijala za patohistoloku analizu, te pisanje
uputnice za patologiju sa svim neophodnim detaljima.
3
11.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Studenti nastavljaju
kontinuitet uvjebavanje svih tehnika lokalnih i sprovodnih anestezija u
gornjoj i donjoj vilici, uvjebavaju tehnike ekstrakcije zuba i zubnih
korjenova u gornjoj i donjoj vilici. Asistent na zadanu temu: Metode
imobilizacije traumatski rasklaenih i ekstrahiranih zuba objanjava
postupak izrade i aplikacije akrilatnog (Pfeipferovog ) splinta te iano
kompozitnog splinta. Asistent objanjava i izvodi direktnu metodu
imobilizacije pomou akrilatnog splinta na studentu volonteru.
3
12.
Uoavanje oblika i eventualnih nepravilnosti alveolarnog grebena.
3
188

Procjena miinih i sluzninih pripoja na alveolarnom grebenu i njihova
uloga u nestabilnosti proteze. Procjena odnosa gornje i donje vilice u
vertikali u stanju centralne relacije gdje se u sluajevima nedostatka
prostora za protetsku rehabilitaciju ukazuje na ulogu oralnog hirurga. Kod
parcijalno bezubih pacijenata obraa se panja na zube u supraokluziji te
malponirane zube koji predstavljaju smetnju za izradu protetskog rada.
Diskutuje se o indikacijama za ekstrakciju zuba iz protetskih razloga te
ukazuje na znaaj saradnje izmeu oralnog hirurga i protetiara. Ukazuje
se na znaaj RTG dijagnostike sa aspekta predprotetske hirurgije.
13.
anestezija kao i ekstrakcije zuba. Studentima se u power point
prezentaciji prikazuju sluajevi benignih i nekih malignih tumora kako iz
vlastite kazuistike tako i iz literature. Vjeba se dijagnostiki protokol.
Studentima se pokazuju patohistoloki nalazi iz vlastite kazuistike.
3
14.
Studentima se gingivektomije i gingivoplastike, pokazuju vlastiti i sluajevi
iz literature. Upoznaju se sa specifinostima instrumentarija koji se koristi
kod gingivektomija.
3
15.
Izvode se na klinikim sluajevima (pacijentima). Studenti uvjebavaju
sve tehnike lokalnih i sprovodnih anestezija u gornjoj i donjoj vilici te
tehnike ekstrakcije zuba i zaostalih korjenova u gornjoj i donjoj vilici
ovisno od kazuistike. Studenti prate rad asistenta na koji nain rjeava
kliniku kazuistiku. Na zadanu temu: Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza
u oralno hirurkoj patologiji asistent pomou raunara prezentira
studentima sluajeve iz klinike kazuistike.
3

PROVJ ERA ZNANJ A
U toku nastave: usmeno ispitivanje.

ISPIT
1. Praktini
2. Usmeni

ISHODI UENJA
Nakon odsluane teoretske i praktine nastave student e biti osposobljen: poznavati specifini
instrumentarij za ekstrakciju zuba, poznavati tehnike ekstrakcija pojedinih zuba u gornjoj i donjoj vilici,
poznavati mehanizme normalnog zarastanja ekstrakcione rane i terapijske mogunosti rjeavanja
komplikacija u toku i nakon ekstrakcije zuba. Student e moi dijagnosticirati sve oblike dentogene
infekcije mekih i kotanih struktura, prepoznati osnovne tipove infekcije- apscese i flegmone
orofacijalne regije, infekcije loa i prostora puteve irenja dentogene infekcije sa komplikacijama.
Takoer student e biti osposobljen za osnovne terapijske principe u lijeenju dentogene infekcije.
Student e biti sposoban postaviti dijagnozu otvorenog sinus maksilarisa, dijagnosticirati strano tijelo u
sinusu, prepoznati sinuzitis dentogene etiologije te se obuiti u osnovnom pristupu u konzervativnom
lijeenju oroantralne komunikacije. Student e biti sposoban dijagnosticirati sve vrste povreda
parodontalnih struktura i alveolarne kosti i primjeniti adekvatno lijeene savremenim metodama
imobilizacije traumatiziranih zuba Nauit e savremene metode i tehnike imobilizacije traumatiziranih
zuba, metode i principe replantacije i transplantacije zuba. Student e postepeno ovladavati tehnikama
lokalnih i sprovodnih anestezija u podruju gornje o donje vilice i tehnikama ekstrakcije zuba i
189

zaostalih korjenova. Ove tehnike student e nastaviti usavravati u toku svoje daljnje edukacije. Nakon
odsluane teoretske i praktine nastave student e biti osposobljen: Samostalno uraditi pojedinani i
produeni av, postaviti indikaciju za resekciju i uraditi pripremu kanala zuba, dijagnosticirati i
razlikovati najee periapikalne lezije, znati pravilno upotrijebiti sva raspoloiva dijagnostika
sredstva u svrhu postavljanja dijagnoze odontogene ciste, znati prepoznati sve promjene u usnoj
upljini koje mogu oteati ili onemoguavati izradu funkcionalno i estetski prihvatljivog protetskog rada,
znati postaviti dijagnozu impaktiranog, subimpaktiranog, retiniranog i prekobrojnog zuba te predloiti
ispravan terapijski protokol, poznavati indikacije i kontraindikacije za gingivektomiju, znati
dijagnosticirati benigne tumore i posumnjati na eventualne prekanceroze i maligne tumore.

OCJ ENJ IVANJ E
Zavrna ocjena e biti formirana na slijedeim elementima:
Obavezno prisustvo nastavi 30%
Jedan pisani seminarski rad i uspjeno odbranjen pred svojom grupom i nastavnikom na zadanu temu
20%. Zavrni ispit e se sastojati iz teoretskog dijela ispita koji se polae usmeno te praktinog dijela
iz obima odsluanog gradiva i programa praktine nastave.

Skala ocjena: A(10)=95-100%
B(9) =85-94 %
C(8)=75-84%
D(7)=65-74%
E(6)=55-64%
F ispod 55%

LITERATURA

Obavezna:
1. Kuanski B, Sulejmanagi H, Mustagrudi D, Gojkov T. Oralna hirurgija, I dio, II izdanje,
urednik: Sulejmanagi H. Sarajevo: USBiH; 1998.
2. Sulejmanagi H. Infekcije dentogene etiologije. Sarajevo: USBIH; 2000.
3. Perovi J, Joji B. Oralna hirurgija. Beograd; 2000.
4. Mie I. Oralna kirurgija. Zagreb: Jumena, 2. izd. ;1988.
5. Kneevi G. Oralna kirurgija II. Medicinska naklada, Zagreb 2003.

Dopunska:
1. Todorovi et al, Oralna hirurgija; Izdavako preduzee Nauka, I izdanje, 2002.
2. F.M. Andreasen, J.O. Andreasen, L.K. Bakland, M.T. Flores.Traumatske ozljede zubi, 2008.
3. Peterson L, Ellis E, Hupp J, Tucker M. Contemporary Oral and Maxillofacial Surgery. 5th
Edition, 2008.
4. Robinson P. Tooth Extraction: A Practical Guide. 2000; reprinted 2008.
5. Vlastimir Petrovi, Snjeana oli. Periapikalne lezije. Beograd; 2001.

Proirena:
1. Oral and maxillofacial Infections, 4th edition, Topazian Goldberg Hupp, 2002.
2. Treatment planning for Traumatised Teeth, Mitsuhir Tsukiboshi,Quintessence Pub Co, 2000
3. J. O. Andreasen, Frances M. Andreasen, Textbook and color atlas of traumatic injuries to the
teeth, Edition: 4, illustrated, revised, Published by Blackwell Munksgaard, 2007
4. Fragiskos. D Fragiskos. Oral Surgery. Springer 2007.

190

SILABUS PREDMETA: RESTAURATIVNA STOMATOLOGIJA
Code: SFSOS0702 Naslov predmeta: RESTAURATIVNA STOMATOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: IV Semestar: VII
ECTS kredita:
9 (za VII i VIII sem)
Status: obavezni Ukupno sati po semestru:
15+45 (1+3)
1. Ciljevi predmeta Pruiti studentu toretske osnove bazirane na savremenim
shvatanjima o etiologiji, patogenezi, epidemiologiji i patohistologiji
karijesa, kao i o drugim nekarioznim procesima koji zahvataju tvrda
zubna tkiva, uz paralelni kliniki rad.

2. Svrha predmeta Predmet restorativna stomatologija studentu prua teoretske i
praktine osnove za dijagnostiku i terapiju karioznih i nekarioznih
oboljenja tvrdih zubnih tkiva sa odgovarajuim instrumentima i
materijalima.
- samostalno dijagnosticirati kariozne i nekariozne defekte
tvrdih zubnih tkiva, te prepoznati predominantne etioloke
faktore u njihovom nastanku, kako bi bio u stanju izraditi
individualni plan terapije i prevencije.
- Usvojiti teoretska i praktina znanja o fiziologiji i histologiji
pulpo-dentinskog kompleksa i njegovog ouvanja.
- Teoretski i praktino u klinikim uslovima stei znanje o
vrstama restorativnih materijala i njihovoj ispravnoj klinikoj
primjeni.
- praktine vjebe -
Studenti u toku VII i VIII semestra na klinikim vjebama su duni
da samostalno urade minimalno po 5 (pet) preparacija svake klase
sa podlaganjem i postavljanjem zubnog ispuna na pacijentima koje
student sam obezbjeuje.
- seminarski rad

5. Metode procjene znanja Na kraju VII semestra student polae parcijalni ispit iz preenog
gradiva.
6. Literatura:
Obavezna:
5. utalo J i suradnici: Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Sveuilite u Zagrebu, Zagreb,1994.
6. Stamenkovi D. Stomatoloki materijali. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2003.
7. Edwina A. M. Kidd.Osnovi zubnog karijesa. Data Status.Beograd.2010.

Dopunska:
7. Kobalija S. i sar. Minimalna invazivna terapija. Sarajevo: Dobra knjiga, 2012.
8. Vulievi ZR, Juri H, Kobalija S i sar. Klinika primena materijala u deijoj stomatologiji. 2010.

Proirena :
1. T. Roberson, H. Heymann, E. Swift Sturdevant's Art and Science of Operative Dentistry,
Mosby 2006.

191

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: RESTAURATIVNA STOMATOLOGIJA VII semestar
Sedmica 1. Predavanje: Kontrola infekcije u klinikom radu (aerosol, iva, toksinost
monomera, amalgamska tetovaa, profesionalna oboljenja stomatologa,
transmisija, zatita na radu)
Vjebe: Uvodne vjebe, upoznavanje sa klinikim osobljem i protokolom
rada u klinikoj sali, znaaj evidencije u zdravstvu, uputstva za izbor
pacijenata,
Seminari:
1

3
Sedmica 2. Predavanje: Karijes kao multifaktorijalno oboljenje (oralna mikroflora,
biofilm, dentobakterijski plak, pljuvaka)
Vjebe: Stomatoloki pregled, nomenklatura i registracija zuba.
Seminari:
1

3
Sedmica 3. Predavanje: Individualni pristup i procjena karijes rizika prilikom
restaurativnog tretmana; Imunoloki aspekt karijesa
Vjebe: Skidanje mekih naslaga i poliranje zuba.
Seminari:
1

3
Sedmica 4. Predavanje: Caklen- histoloke, fizike i hemijske osobine; Karijes
cakleni, histoloka i klinika slika
Inicijalna karijesna lezija, dijagnostika i terapija
Vjebe: Praktini rad na pacijentu. Zbrinjavanje karioznih i nekarioznih
defekata tvrdih zubnih tkiva.
Seminari:
1

3
Sedmica 5. Predavanje: Dentin i cement- histoloke, fizike i hemijske osobine;
Karijes dentina, histoloka i klinika slika; Karijes cementa, histoloka i
klinika slika

Seminari:
1

3
Sedmica 6. Predavanje: Prognoza karijesne bolesti i epidemiologija zubnog karijesa
Seminari:
1

3

Sedmica 7. Predavanje: Karijes profunda - reverzibilna oboljenja pulpo-dentinskog
kompleksa, dijagnoza, diferencijalna dijagnoza i izbor terapije
Seminari:
1

3
Sedmica 8 . Predavanje: Razvojni poremeaji tvrdih zubnih tkiva, morfoloke i
strukturne nepravilnosti tvrdih zubnih tkiva
Seminari:
1

3
Sedmica 9. Predavanje: Preventivncija karijesa kod odraslih
Vjebe:. Praktini rad na pacijentu. Zbrinjavanje karioznih i nekarioznih
Seminari:
1

3
Sedmica 10. Predavanje: Minimalno invazivni pristup karioznoj leziji
Seminari:
1

3
Sedmica 11. Predavanje: Fizika i hemijska oteenja tvrdih zubnih tkiva i odgovor
pulpo-dentinskog kompleksa na podraaje
Seminari:
1

3
192

Sedmica 12. Predavanje: Termini za prezentaciju seminarskih radova
Seminari:
1

3
Sedmica 13. Predavanje: Termini za prezentaciju seminarskih radova
Seminari:
1

3
Sedmica 14. Predavanje: Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva.
Seminari:
1

3
Sedmica 15. Predavanje:. Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva.
Seminari:
1

3
Sedmica 16. Parcijalni ispit
Sedmica
18.-20.


193

SILABUS PREDMETA: RESTAURATIVNA STOMATOLOGIJA
Code: SFSOS0702 Naslov predmeta: RESTAURATIVNA STOMATOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: IV Semestar: VIII ECTS kredita: 9 (za VII i VIII sem)
Status: obavezni Ukupno sati po semestru: 15+90 (1+6)
Odgovorni
nastavnik:
Doc. Dr. Sci. Alma Konjhodi Prci
1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa savremenim metodama dijagnostike, zbrinjavanja
karioznih i nekarioznih lezija tvrdih zubnih tkiva, sa naroitim naglaskom
na estetske zahtjeve, te mogunostima direktnog ili indirektnog
zbrinjavanja istih.
2. Svrha predmeta Predmet restaurativna stomatologija studentu prua teoretske i praktine
osnove za dijagnostiku i terapiju karioznih i nekarioznih oboljenja tvrdih
zubnih tkiva sa odgovarajuim instrumentima i materijalima.
- samostalno dijagnosticirati kariozne i nekariozne defekte tvrdih
zubnih tkiva, te prepoznati predominantne etioloke faktore u
njihovom nastanku, kako bi bio u stanju izraditi individualni plan
terapije i prevencije
- usvojiti teoretska i praktina znanja o fiziologiji i histologiji pulpo-
dentinskog kompleksa i njegovog ouvanja
- teoretski i praktino u klinikim uslovima stei znanje o vrstama
restorativnih materijala i njihovoj ispravnoj klinikoj primjeni.
- praktine vjebe
-studenti u toku VII i VIII semestra na klinikim vjebama su duni da
samostalno urade minimalno po 5 (pet) preparacija svake klase sa
podlaganjem i postavljanjem zubnog ispuna na pacijentima koje student
sam obezbjeuje.
- seminarski rad
5. Metode procjene
znanja
Uslov za polaganje zavrnog ispita je poloen parcijalni ispit iz VII
semestra.
Ispit se sastoji iz praktinog i teoretskog dijela.
Praktini ispit podrazumjeva samostalnu dijagnostiku i zbrinjavanje
karioznih i nekarioznih lezija na tvrdim zubnim tkivima na pacijentu.
Teoretski ispit se sastoji iz 5 pitanja:
1. Principi preparacije kaviteta-kliniki aspekt
2. Oblast Materijali u restorativnoj stomatologiji- klinika primjena
(2 pitanja)
3. Matrice, drai, interdentalni koii- klinika primjena
4. Odgovor pulpo-dentinskog kompleksa na restorativne procedure

- Prisustvo na predavanju- Maksimalno 10 bodova
- Prisustvo na vjebama maksimalno 10 bodova
- Aktivnost na vjebama- maksimalno 20 bodova
- Seminarski rad - maksimalno 10 bodova
- Praktini dio ispita- maksimalno 20 bodova
- Teoretski dio ispita- maksimalno 30 bodova
10 (A) - 95-100 bodova;
9 (B) - 85-94 bodova;
8 (C) - 75-84 bodova;
7 (D) - 65-74 bodova;
6 (E) - 55-64 bodova;
5 (F, FX) - manje od 55 bodova.
194

6. Literatura:
Obavezna:
2. utalo J i suradnici: Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Sveuilite u Zagrebu. Zagreb
1994.
3. Stamenkovi D. Stomatoloki materijali Beograd: Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, 2003.
4. Kidd E A. M. Osnovi zubnog karijesa. Data Status. Beograd.2010.
Dopunska:
11. Kobalija S. i sar. Minimalna invazivna terapija. Sarajevo. Dobra knjiga, 2012.
12. Vulievi ZR, Juri H, Kobalija S i sar. Klinika primena materijala u deijoj stomatologiji.
2010.
Proirena
1. Roberson T, Heymann H, Swift E. Sturdevant's Art and Science of Operative Dentistry,
Mosby 2006.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: RESTAURATIVNA STOMATOLOGIJA VIII semestar
Sedmica 1. Predavanje: Savremene metode uklanjanja karijesa (ozon, laser, hemijske
metode)
defekata tvrdih zubnih tkiva
Seminari:
1

3
Sedmica
2.
Predavanje: Traumatske ozlijede zuba i okolnog tkiva
Seminari:
1
3
Sedmica
3.
Predavanje: Traumatske ozlijede zuba i okolnog tkiva- terapija
Seminari:
1

3
Sedmica 4. Predavanje: Specifinosti patologije vratnog dijela zuba i tretman
Seminari:
1

3
Sedmica 5. Predavanje: Postizanje kvalitetne estetske restauracije sa kompozitnim
materijalima
Seminari:
1

3
Sedmica
6.
Predavanje: Nain izrade keramikih i kompozitnih inleja- indikacije, opis i
primjena
Seminari:
1

3

Sedmica
7.
Predavanje: Estetika u restorativnoj stomatologiji
Seminari:
1
3
195

Sedmica 8
.
Predavanje: Problem boje u restorativnoj stomatologiji
Vjebe:Praktini rad na pacijentu. Zbrinjavanje karioznih i nekarioznih
Seminari:
1

3
Sedmica
9.
Predavanje: Izbjeljivanje vitalnih i avitalnih zuba
Seminari:
1

3
Sedmica
10.
Predavanje: Dikoloracije zuba, uzroci, vrste, mogunosti terapije (mikro i
makroabrazija)
Seminari:
1

3
Sedmica
11.
Predavanje: Kontrola bola u restorativnoj terapiji
Seminari:
1

3
Sedmica
12.
Predavanje: Toksikologija restaurativnih materijala
Seminari:
1

3
Sedmica
13.
Predavanje: Neuspjeh restorativne terapije- uzroci i posljedice
(fraktura zuba, fraktura ispuna, marginalno curenje, diskoloracija ispuna)
Seminari:
1

3
Sedmica
14.
Predavanje: Sudskomedicinski znaaj evidencije provedenih restaurativnih
procedura
Seminari:
1

3
Sedmica
15.
Predavanje:. Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva
Seminari:
1

3
Sedmica
16
Zavrni ispit.
Sedmica
18.-20.


196

SILABUS PREDMETA: MOBILNA STOMATOLOKA PROTETIKA
Code: SFSOS0703 Naslov predmeta: MOBILNA STOMATOLOKA PROTETIKA
Nivo: dodiplomski Godina: IV Semestar: VII i VIII Ukupno ECTS kredita: 16
Status: obavezni
VII semestar: 105 (30+75)
VIII semestar: 105 (30+75)
1. Ciljevi
predmeta
Cilj predmeta Mobilna stomatoloka protetika je nauiti studente osnovnim
biomedicinskim i tehnolokim znanjima i mobilnoprotetskim vjetinama na kojima
se temelji kliniki rad u konvencionalnoj protetskoj terapiji potpuno i djelomino
bezubih pacijenata.
2. Svrha
predmeta
Mobilna stomatoloka protetika je kliniki orjentisan predmet koji omoguava
studentu stomatologije da savlada analizu postojeeg stanja stomatognatog
sistema, napravi plan mogue mobilnoprotetske terapije, te da samostalno
provede konvencionalnu terapiju totalno i/ili parcijalno bezubog pacijenta.
Predmet se sastoji iz dva modula: Modul 1. Totalna proteza i Modul 2. Parcijalna
proteza.
3. Ishodi uenja Nakon odsluanih predavanja student stie teorijska znanja o klinikim fazama
izrade totalne proteze, imedijatne proteze, parcijalne ploaste proteze i parcijalne
skeletirane proteze.
U toku praktine nastave: - Modul 1. Totalna proteza - student samostalno izvodi
slijedee klinike faze: uzimanje anamneze i kliniki pregled totalno bezubog
pacijenta, anatomski otisak gornje i donje vilice, adaptaciju individualne kaike u
usnoj upljini pacijenta, funkcionalni otisak, odreivanje meuvilinih odnosa,
probu postave zuba u vosku i predaju proteza, kao i kontrolne preglede i
reokludaciju nakon predaje totalnih proteza. Student je upoznat sa klinikim
fazama izrade imedijatne proteze, reparaturama, praktinom primjenom
standardnog obraznog luka, te razliitim tehnikama podlaganja totalnih proteza.
Takoer, osposobljen je za izvoenje Rtg analize i postavljanje indikacije za
preprotetsku pripremu totalno bezubog pacijenta. - Modul 2. Parcijalna proteza -
student samostalno izvodi slijedee klinike faze: uzimanje anamneze i kliniki
pregled parcijalno bezubog pacijenta, preliminarni otisak, analizu studijskih
modela, definitivni otisak gornje vilice, definitivni otisak donje vilice, probu skeleta
parcijalne proteze, odreivanje meuvilinih odnosa, probu postave zuba, predaju
parcijalne skeletirane proteze, kontrolne preglede i korekture proteze. Student je
osposobljen za indikovanje i planiranje parcijalnih skeletiranih proteza, kao i za
sve klinike faze izrade parcijalnih proteza. Takoer, student se upoznaje sa
podlaganjem i reparaturama parcijalnih proteza, te klinikim fazama izrade
kompleksnih proteza, proteza sa dvostrukim krunama i atemenima.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku :
- praktinih vjebi za grupe studenata (prema Standardima i Normativima
197

za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na podruju Kantona Sarajevo)
5. Metode
procjene
znanja
Iz predmeta Mobilna stomatoloka protetika usvojeno znanje i vjetine se
provjeravaju kontinuirano na praktinim vjebama, te testom na zavrnom ispitu
koji se organizuje za svaki modul separatno. Kriteriji za ocjenjivanje i formiranje
ocjene iz praktinih vjebi i ocjenjivanje i formiranje ocjene iz zavrnog testa su
identini za oba modula.
PRAKTINOJ NASTAVI
Na vjebama se vri kontinuirana provjera steenih znanja i vjetina, na osnovu
koje se formira ukupna ocjena iz vjebi. Ukupno ima petnaest vjebi, od ega se
deset ocjenjuje. Student moe maksimalno sakupiti 100 bodova u toku praktine
nastave, a minimalno 60 bodova mu omoguava pristup teoretskom dijelu ispita.
Student koji u toku provjere znanja na vjebama ne zadovolji minimalni zahtjev,
odnosno ne sakupi 60 bodova, ne moe pristupiti teoretskom dijelu zavrnog
ispita.
Ako student izostane sa vjebe, dobiva 0 bodova, a ako je izostanak opravdan, tu
vjebu treba nadoknaditi.

vjebama
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Ukupno 100 60


Ocjenjuje se:
praktina izvedba

Student koji ne zadovolji na procjeni teoretske pripremljenosti za vjebu ne moe
pristupiti praktinoj izvedbi vjebe.
neinformisan 0

dobro 4
zadovoljava 3
ne zadovoljava 0


10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59
198

Zavrni ispit se polae pismeno, u formi testa koji se sastoji od 20 pitanja. Testovi
se sastavljaju za svaki ispitni rok, podijeljeni u grupe A i B (po potrebi i grupe C i
D).
Maksimalan broj bodova koji se moe dobiti kroz zavrni test iznosi 100 bodova.
Minimalan broj bodova koji je potrebno dobiti da bi se zadovoljilo na zavrnom
testu iznosi 60 bodova.

Zavrni
test
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Ukupno 100 60

ispravan odgovor na neko pitanje moe donositi maksimalno 3 boda, dok taan
odgovor na neko drugo pitanje moe obezbjediti npr. 7 bodova). Odluku o nainu
bodovanja pitanja iz testa donosi odgovorni nastavnik prije izvoenja testa.


10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59

KRITERIJI ZA FORMIRANJE OCJENE IZ MODULA
Svaki modul ocjenjuje se zasebno, a ocjena predstavlja aritmetiku sredinu
ukupnog broja bodova ili ocjena (ide se u korist studenta) iz klinikih vjebi i
zavrnog testa.

10 (A) 96 - 100
neznatnim grekama
9 (B) 90 95 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
7 (D) 70 79
nedostacima

Korekcija ocjene iz modula
povlaenja kartice sa tri pitanja, pismeno odgovara u formi eseja. Svaki odgovor

199

se boduje od 1 do 5 bodova.

Korekcione ocjene
15 9

Ocjena Broj bodova
10 (A) 15
9 (B) 14
8 (C) 12 - 13
7 (D) 10 - 11
6 (E) 9
5 (F) 8

Novoformirana ocjena iz modula predstavlja aritmetiku sredinu primarne i
korekcione ocjene.

KONANA OCJENA
Konana ocjena iz predmeta Mobilna stomatoloka protetika predstavlja
aritmetiku sredinu ocjena Modula 1 i Modula 2. Nakon formiranja konane
ocjene ne moe se pristupiti korekciji iste.

Ocjena Opis ocjene
10 (A)
izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim
grekama
9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom
8 (C) prosjean, sa primjetnim grekama
7 (D) openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
6 (E) zadovoljava minimalne kriterije
5 (F) ne zadovoljava minimalne kriterije

Napomena:
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz na zavrnom testu iz
Modula 1. Totalna proteza, pristupa polaganju nepoloenog dijela ispita u
popravnom roku VII semestra.
Uslov za pristup na popravni ispit iz Modula 1. su ve ostvareni minimalni
200

bodovi za prolaz na praktinim vjebama.
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz na zavrnom testu iz
Modula 2. Parcijalna proteza, pristupa polaganju nepoloenog dijela ispita u
popravnom roku VIII semestra.
Popravni ispiti za Modul 1 i/ili za Modul 2 se dodatno odravaju i u septembru.
Uslov za pristup na septembarski popravni ispit su ve ostvareni
minimalni bodovi za prolaz na praktinim vjebama iz modula iji teoretski dio
ispita student polae.

6. Literatura:

Krsti M, Petrovi A, Stanii-Sinobad D, Stoi Z. Stomatoloka protetika: totalna proteza. 2.,
dopunjeno i pretampano izd. Beograd : Velarta, 1998. 492 str. ISBN: 86 7138 058 0.
Stamenkovi D. Stomatoloka protetika parcijalne proteze. Beograd: Interprint; 2006.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: MOBILNA STOMATOLOKA PROTETIKA
TEORIJSKA NASTAVA MODUL 1. TOTALNA PROTEZA VII SEMESTAR
Sedmica Tema predavanja Broj sati
Sedmica 1.
Dijagnoza, plan terapije i prognoza opta i stomatoloka anamneza,
kliniki pregled (ekstraoralni i intraoralni), specijalna dodatna ispitivanja,
opti i poseban plan terapije, izbor materijala za izradu proteza
2
Sedmica 2.
Preprotetska priprema bezubih usta preprotetska hirurgija,
nepravilnosti na kostima vilica, hirurke korekcije mekih tkiva usne duplje,
rekonstrukcija alveolarnog grebena
2
Sedmica 3.
Otisci bezubih vilica - principi i bioloki aspekti otiska bezubih vilica
(definicija i podjela otisaka, ekstenzija rubova otiska gornje i donje vilice,
nain i stepen optereenja tkiva leita proteze), anatomski otisak (izbor
kaike, postupak uzimanja antomskog otiska, provjera ispravnosti otiska,
dezinfekcija, obiljeavanje granica individualne kaike, transport u
zubnotehniki laboratorij)
2
Sedmica 4.
Otisci bezubih vilica funkcionalni otisak (adaptacija gornje i donje
individualne kaike, oblikovanje rubova gornjeg i donjeg funkcionalnog
otiska, uzimanje definitivnog otiska, rastereenje pojedinih zona leita
proteze)
2
Sedmica 5.
Odreivanje meuvilinih odnosa odreivanje poloaja
orijentacione okluzalne ravni (ekstraoralnom i intraoralnom metodom),
odreivanje vertikalne dimenzije okluzije (prema poloaju fiziolokog
mirovanja, pomou izgovora pojedinih glasova, koritenje funkcije gutanja
2
201

za iznalaenje optimalne visine okluzije, odreivanje visine mjerenjem
snage miia, elektromiografsko odreivanje visine zagriaja, koritenje
taktilne osjetljivosti za iznalaenje optimalne visine zagriaja, odreivanje
visine zagriaja pomou postojeih proteza, koritenje paralelnosti
bezubih grebena za odreivanje visine zagriaja, koritenje
preekstrakcionih registracija za odreivanje visine zagriaja), iznalaenje
centralnog poloaja mandibule (registracijom lateralnih pokreta
mandibule, pomou valkofove kuglice, voenjem mandibule, spontanim
dovoenjem mandibule, palpacijom temporalnih miia i kondila,
gutanjem), znaaj kvaliteta kontakta izmeu okluzalnih povrina
zagriajnih bedema pri dovoenju mandibule u centralni poloaj,
greke u odreivanju meuvilinih odnosa, postupak rada sa
obraznim lukom
Sedmica 6.
Izbor i odreivanje poloaja prednjih zuba fiziognomski i funkcionalni
znaaj nadoknade prednjih zuba, izbor prednjih zuba (izbor veliine,
oblika i boje), odreivanje poloaja prednjih zuba u odnosu na rezidualne
grebene, inklinacija prednjih zuba u sagitalnoj ravni, preklop prednjih
zuba), odnos prednjih zuba prema okolnim mekim tkivima, poloaj
prednjih zuba i govor, harmonija cjelokupne kompozicije prednjih zuba
2
Sedmica 7.
Izbor i odreivanje poloaja bonih zuba principi planiranja bonog
zubnog niza (bioloki principi, principi statike), izbor bonih zuba (oblik,
veliina, boja), odreivanje poloaja (u odnosu na rezidualne grebene,
prema orjentacionoj okluzalnoj ravni, u poloaju maksimalne
interkuspidacije)
2
Sedmica 8.
Skeletalni odnos vilica i poloaj vjetakih zuba opta pravila za
odreivanje poloaja, specifinosti kod pacijenata sa II i III skeletalnom
klasom
2
Sedmica 9.
Proba modela proteza proba u ustima, provjera i korigovanje
meuvilinog odnosa (greke u vertikalnoj dimenziji okluzije, posljedice
greaka u centralnoj relaciji, greke u poloaju okluzalne ravni), analiza
poloaja bonih zuba (greke u odnosu bonih zuba prema rezidualnim
grebenima, greke u odnosu prema okolnoj muskulaturi, greke u
interkuspidaciji pri centralnom poloaju mandibule), registrovanje
ekscentrinih poloaja mandibule i podeavanje nagiba kondilnih putanja
na artikulatoru uz pomo pozicionih registrata.
2
Sedmica 10.
Osnovni principi uravnoteene okluzije - znaaj uravnoteene okluzije
za stabilnost i funkcionalnu vrijednost totalnih proteza, koncept
urovnoteene okluzije kod totalne proteze, osnovni principi uravnoteene
okluzije sa totalnim protezama, podeavanje poloaja vjetakih zuba
prema principima uravnoteene okluzije
2
Sedmica 11.
Retencija i stabilizacija totalnih proteza fiziki faktori retencije totalnih
proteza (povrinski napon, viskoznost, adhezija i kohezija, ventilni uinak i
atmosferski pritisak)
2
Sedmica 12.
Predaja totalnih proteza i adaptacija- adaptacija na strano tijelo,
taktilna, mastikatorna, fonetska i psihika adaptacija, duina adaptacionog
perioda, faza adaptacije u procesu lijeenja protezama, korekture i
reokludacija
2
Sedmica 13.
Reparature totalnih proteza reparatura baze, reparatura zuba,
postupak reparature
Podlaganja totalnih proteza indikacije, kontraindikacije, direktno
2
202

podlaganje (postupak sa razliitim materijalima), indirektno podlaganje
(postupak u ordinaciji i laboratoriju)
Sedmica 14.
Imedijatna totalna proteza pojam, definicija, podjela, indikacije i
kontraindikacije, prednosti i nedostaci, metodologija izrade
2
Sedmica 15.
Specifinosti terapije bezubih pacijenata starijeg doba starost,
izmjene u organizmu i stomatognatom sistemu kod osoba starijeg doba,
uticaj promjena u starosti na lijeenje protezama
2
Sedmica 16. Zavrni ispit za Modul 1. Totalna proteza
Sedmica 17.-
20.
Popravni ispitni rok za Modul 1. Totalna proteza

PRAKTINA NASTAVA MODUL 1. TOTALNA PROTEZA VII SEMESTAR
Sedmica Sadraj vjebe Broj sati
Sedmica 1. -
15.
- uzimanje anamneze*
- kliniki pregled totalno bezubog pacijenta*
- anatomski otisak donje vilice*
- anatomski otisak gornje vilice*
- adaptacija individualne kaike u usnoj upljini pacijenta*
- funkcionalni otisak*
- odreivanje meuvilinih odnosa*
- proba postave zuba u vosku*
- predaja totalne proteze*
- kontrolni pregledi, korektura baze totalne proteze
- reokludacija totalnih proteza*
- rad sa standardnim obraznim lukom
- registracija ekscentrinih poloaja mandibule i dobivanje
pozicionih registrata
- reparature totalnih proteza
- podlaganje totalnih proteza
- analiza RTG snimaka
75
* vjeba se ocjenjuje

TEORIJSKA NASTAVA MODUL 2. PARCIJALNA PROTEZA VIII SEMESTAR
Sedmica 1.
Dejstvo mehanikih sila na zube intenzitet sile, trajanje sile,
intermitentne sile, smjer djelovanja sila, napadna taka sile; biomehanika
ravnotea u zubnim nizovima, pokretljivost zuba (fizioloka, patoloka),
ponaanje potpornih tkiva zuba pri dejstvu sile, znaaj broja i oblika
korjenova zuba za prihvatanje sila, odnos preostalih i izgubljenih
potpornih tkiva zuba, parodontalna rezistencija i insuficijencija, kriterijumi
za procjenu stanja parodonta retencionih zuba
2
203

Bezubi ili rezidualni alveolarni greben alveolarni nastavak gornje i
donje vilice, bezuba polja, rezilijencija sluznice, ponaanje tegmenta na
dejstvo sila, kriterijumi za procjenu bezubih grebena, uzajamno dejstvo
preostalih zuba i proteze, implantati kao elementi potpore parcijalnim
protezama
Sedmica 2.
Gubitak zuba i posljedice po stomatognati sistem
Klasifikacija krezubosti
Podjela parcijalnih proteza
Oblici parcijalnih proteza
Zadaci protetske terapije parcijalnom protezom
2
Sedmica 3. Parcijalna ploasta proteza, I dio 2
Sedmica 4. Parcijalna ploasta proteza, II dio 2
Sedmica 5.
Parcijalna skeletirana proteza uvod u parcijalnu skeletiranu protezu,
indikacije i kontraindikacije, elementi parcijalne skeletirane proteze,
gingivalni dio parcijalne skeletirane proteze (velike spojnice gornje i
donje skeletirane proteze, sedlo), dentalni dio proteze (retencioni
elementi), dentalni dio proteze (stabilizacioni elementi, elementi za
dentalni prenos pritiska vakanja), veza gingivalnog i dentalnog dijela
proteze (male spojnice, stresbrejker dizajn veze)
2
Sedmica 6.
Dentalni paralelometar definicija i podjela, djelovi dentalnih
paralelometara, princip rada sa dentalnim paralelometrom, osnovni
poloaji modela u paralelometru, zadaci u radu sa dentalnim
paralelometrom
Osnovni pojmovi vezani za planiranje parcijalne skeletirane proteze
put unoenja proteze, put pomjeranja proteze, ekvator zuba, vodee
ravni
Retencija parcijalne skeletirane proteze na osnovu elastinih
svojstava materijala i trenja, na osnovu trenja materijala, na osnovu
mehanikog spajanja, mjerenje retencione sile po BIOS sistemu
2
Sedmica 7.
Biostatika parcijalne skeletirane proteze djelovanje sila, statika
slobodnog sedla, stabilizacija parcijalne skeletirane proteze
Planiranje parcijalne skeletirane proteze biomehaniki problemi u
planiranju (poluga, kosa ravan), uloga broja i lokalizacije oslonaca u
stabilizaciji parcijalne skeletirane proteze
Analiza modela za studije u artikulatoru (izbor artikulatora,
prenoenje modela u artikulator, analiza postojee okluzije, opti principi
rekonstrukcije okluzije parcijalnim protezama, odnos okluzalnih naslona
sa antagonistikim zubnim nizom) i u paralelometru, evidentiranje
zakljuaka analize modela za studije, planiranje PSP u paralelometru,
principi planiranja PSP (planiranje namjenskih nadoknada, postupak
dizajniranja metalnog skeleta), estetski zahtjevi, profilaktiki zahtjevi u
planiranju PSP
2
Sedmica 8.
Kompleksne parcijalne proteze definicija i osnovni pojmovi, smjernice
u izradi parcijalnih kompleksnih proteza, fiksne nadoknade namjenjene
prihvatanju parcijalne skeletirane proteze, frezovanje u stomatolokoj
protetici, veza fiksne i mobilne nadoknade
2
204

Sedmica 9.
Parcijalne proteze sa atemenima, I dio opte karakteristike
atemena, retencija i stabilizacija parcijalne skeletirane proteze sa
atemenima, voenje nadoknade, dentalni prenos okluzalnih optereenja,
podjela atemena, klizai, dugmiasta sidra, preke, zglobovi, reze i
zavrtnji, atemeni sa kombinovanim konstrukcijskim svojstvima
2
Sedmica 10.
Parcijalne proteze sa atemenima, II dio izrada proteze sa
atemenima (materijali za atemene, principi planiranja PSP na
atemenima, specifinosti klinike izrade proteze na atemenima (izrada
fiksnog dijela nadoknade, izrada mobilnog dijela nadoknade), specifinosti
laboratorijske izrade proteze sa atemenima (tehnika postavljanja i nain
ugraivanja atemena), kontrolni pregledi, reparature parcijalnih proteza
sa atemenima
2
Sedmica 11.
Parcijalne teleskop proteze opte karakteristike dvostrukih kruna
(podjela i funkcija), dvostruke teleskop krune (oblici, retencija i stabilizacija
parcijalne proteze s teleskop krunama, voenje parcijalne proteze s
teleskop krunama, prenoenje okluzalnih optereenja na retencione zube,
dvostruke konus krune (oblik, retencija parcijalne proteze sa konus
krunama, funkcija konus kruna), izrada parcijalne teleskop proteze
(materijali u izradi dvostrukih kruna, principi planiranja parcijalnih teleskop
proteza, specifinosti klinike izrade (izrada fiksnog dijela, izrada
mobilnog dijela, otisak, OMO...), specifinosti laboratorijske izrade
parcijalnih teleskop proteza, kontrolni pregledi
2
Sedmica 12.
Drugi oblici parcijalnih proteza - supradentalne parcijalne proteze,
dvodjelne parcijalne proteze, swinglock parcijalne proteze, redukovane
parcijalne proteze, razdvojive parcijalne proteze, jednostrane parcijalne
proteze, parcijalne fleksibilne proteze, parcijalne proteze na implantatima,
opturatori i postresekcione parcijalne proteze
Suptotalne proteze suptotalna krezubost i suptotalne proteze, klinika
slika, podjela suptotalne krezubosti, broj i lokacija preostalih zuba,
dijagnostiki modeli i plan terapije, terapija suptotalne krezubosti
(parcijalnim ploastim protezama, supradentalnim protezama, parcijalnim
skeletiranim protezama, atemenima, dvostrukim krunama, magnetima),
biomehanika suptotalnih proteza, funkcionalne i estetske vrijednosti
suptotalnih proteza
2
Sedmica 13.
Kliniki postupci u terapiji krezubosti parcijalnim skeletiranim
protezama, I dio
2
Sedmica 14.
Kliniki postupci u terapiji krezubosti parcijalnim skeletiranim
protezama, II dio
2
Sedmica 15.
Kontrolni pregledi, korekture, reparature i podlaganja parcijalnih
proteza,
Estetika parcijalnih proteza elementi estetike u stomatologiji, estetika
parcijalnih proteza, veliina, oblik i poloaj zuba, odreivanje boje zuba,
vidljivost retencionih elemenata
2
Sedmica 16. Zavrni ispit za Modul 2. Parcijalna proteza
Sedmica 17.-
20.
Popravni ispitni rok za Modul 2. Parcijalna proteza

205

PRAKTINA NASTAVA MODUL 2. PARCIJALNA PROTEZA VIII SEMESTAR
Sedmica 1. -
15.
- uzimanje anamneze*
- kliniki pregled pacijenta*
- preliminarni otisak*
- analiza studijskih modela*
- definitivni otisak gornje vilice*
- definitivni otisak donje vilice*
- proba skeleta parcijalne proteze*
- odreivanje meuvilinih odnosa*
- proba postave zuba*
- predaja parcijalne skeletirane proteze*
- kontrolni pregledi, korekture proteze
- rad sa standardnim obraznim lukom
- registracija ekscentrinih poloaja mandibule i dobivanje
pozicionih registrata
- reparature
- podlaganja
- RTG analiza
- protetska priprema zuba za parcijalnu protezu
- odreivanje MVO kod parcijalnih ploastih proteza
- terapija krezubosti parcijalnim protezama sa atemenima, izbor
atemena, smjernice za ugradnju atemena
- terapija krezubosti teleskop protezama, izbor dvostrukih kruna,
smjernice za laboratorijsku i kliniku primjenu dvostrukih kruna
- terapija krezubosti kompleksnim parcijalnim protezama
- fiksne nadoknade namjenjene prihvatanju elemenata parcijalne
proteze, smjernice za laboratorijsku i kliniku izradu fiksnih
namjenskih nadoknada
- tarapija subtotalne krezubosti, izbor retencionih i stabilizacionih
elemenata
75
* vjeba se ocjenjuje

206

SILABUS PREDMETA: ORALNA MEDICINA - PATOLOGIJA
Code: SFSOS0704 Naslov predmeta: ORALNA MEDICINA-PATOLOGIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: IV Semestar: VII ECTS kredita: 4
Status: Obavezni Ukupno sati: 45 (15+30)
Odgovorni nastavnik: PROF. DR AMIRA DEDI
Uslovi za pohaanje nastave: Uslovi regulisani Pravilnikom o studiranju na i ciklusu studija na
Univerzitetu u Sarajevu
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je educirati studente stomatologije o etiopatogenezi, klinikim
ekspresijama i terapijskim mjerama brojnih patolokih stanja i oboljenja
koja se manifestuju u ustima. Bilo da se radi o lokalnim poremeajima i
afekcijama, o oralnim manifestacijama razliitih sistemskih oboljenja, ili pak
o oralnim patolokim procesima koji mogu imati tetne reperkusije na
organizam, neophodna je sinteza medicinskog i stomatolokog znanja, te
blagovremena dijagnostika i adekvatna terapija.
2. Svrha predmeta Svrha nastave je da se studentima kroz teorijsku i praktinu nastavu
prezentiraju savremena nauna saznanja o etiopatogenezi, patofiziolokim,
imunolokim i patohistolokim karakteristikama kao i klinikom
manifestacijama razliitih funkcionalnih poremeaja ili oboljenja manifestnih
u usnoj duplji. Odnosno da ih kroz sticanje znanja, neophodnih praktiaru,
obui da prepoznaju i uoe rane simptome, da adekvatno primjene
preventivne mjere i da blagovremenom i adekvatnom terapijom otklone
lokalne patoloke procese ili da u saradnji sa odgovarajuim specijalistom
lijee sistemska oboljenja.
3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Oralna medicina patologija studenti e usvojiti
sljedea znanja:
Modul 1- Morfoloko, fizioloko, patoloke karakteristike oralnih sluznica.
Cilj modula je upoznati studente sa histofiziolokim karakteristikama oralnih
sluznica, faktorima odbrane usne upljine i patolokim promjenama oralnih
sluznica (eflorescence).
Modul 2- Egzogena, endogena oteenja oralnih sluznica. Cilj modula je
upoznati studente sa multifaktorijalnom etiologijom oteenja oralnih
sluznica.
Modul 3- Upalne promjene i razvojne anomalije jezika i usana. Cilj modula
je upoznati studente sa znaajem genetske determinante i razliitih
etiolokih faktora koji dovode do bolesti jezika i usana.
Modul 4- Specifine i nespecifine infekcije oralnih sluznica. Cilj modula je
upoznati studente sa bakterijskim, virusnim i gljivinim infekcijama oralnih
sluznica.
1. trebao bi dobro poznavati morfoloke, fizioloke i patoloke
karakteristike oralnih sluznica da bi mogao razumjeti etiologiju,
epidemiologiju i imunopatogenezu bolesti oralnih sluznica.
2. dobro poznavanje klinikih manifestacija oralnih bolesti je
preduslov za uspostavljanje dijagnoze i razumijevane terapije.
1. predavanje ex catedra za sve studente
2. klinike vijebe
3. seminarski rad.
5. Metode procjene
znanja
Provjera iz teoretskog znanja odsluanog semestra e se obaviti u
pismenoj formi testom, ocjenjuje se i ostaje u portfolii studenata kao
dokumet. Maksimalan broj bodova testa je 100, a minimalan broj bodova za
prolaz je 55.
Vrednovanje i ocjenjivanje znanja studenata e se vriti prema sljedeem
sistemu:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim
grekama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - i znad prosj eka, sa ponekom grekom, nosi 85-94
207

bodova;
c) 8 (C) - prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84
bodova;
d) 7 (D) - openito dobar, ali sa znaajnijim nedostatcima, nosi 65-
74 bodova;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f) 5 (F,FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Poloeni test j e uslov za prisustvo nastavi u narednom semestru.

6. Literatura:
Obavezna:
1. Topi Berislav i saradnici: Oralna medicina, Stomatoloki fakultct u Sarajevu, 2001
2. Dedi Amira: Autoimune oralne bolesti-praktikum, Sarajevo, 2010.
Dopunska:
1. Topi Berislav: Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica, Sarajevo- Zagreb,
2004.
2. Dedi Amira: Dijabetes mellitus-oralni aspekti, Univerzitetsko izdanje, Sarajevo, 2004.
3. ukanovic Dragoslav i saradnici: Atlas- oboljenja mekih tkiva usne duplje, Beograd, 2001
4. Laskaris Georg: Atlas oralnih bolesti, III revidirano izdanje (prevod na Hrvatskom jezik u), Zagreb
2003.
5. Greenberg M.,Glick M.,:Burketova Oralna medicina, dijagnoza i lijeenje, deseto izdanje,
Medicinska naklada, Zagreb 2006.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: ORALNA MEDICINA - PATOLOGIJA
Sedmica 1. Predavanje: Morfoloko fizioloko patoloke karakteristike
oralnih sluznica
Vjebe: Anamnestiko dijagnostiki postupak
Seminari:
1

2
Sedmica 2. Predavanje: Morfoloko fizioloko patoloke karakteristike
oralnih sluznica
Vjebe: Anamnestiko dijagnostiki postupak
Seminari:
1

2
Sedmica 3. Predavanje: Egzogena i endogena oteenja oralnih sluznica
Vjebe: Kliniki pregled oralnih sluznica
Seminari:
1
2
Sedmica 4. Predavanje: Egzogena i endogena oteenja oralnih sluznica
Seminari:
1
2
Sedmica 5. Predavanje: Cheilitisi:expholiativa,sollaris,allergica
Vjebe: Testovi u oralnoj medicini
Seminari:
1
2
Sedmica 6. Predavanje: Cheilitisi:angularis, glandularis,apostematosa
Vjebe: Nativni bris (priprema i analiza)
Seminari:
1
2
Sedmica 7. Predavanje: Anomalije jezika
Vjebe: Demonstracija pregleda pacijenta
Seminari:
1
2
Sedmica 8. Predavanje: Upale jezika
Vjebe: Individualni rad sa pacijentom
Seminari:
1
2
Sedmica 9. Predavanje: Bakterijske infekcije oralnih sluznica
Seminari:
1
2
208

Sedmica 10. Predavanje: Bakterijske infekcije oralnih sluznica
Seminari:
1
2
Sedmica 11. Predavanje:Virusne infekcije oralnih sluznica
Seminari:
1
2
Sedmica 12. Predavanje: Virusne infekcije oralnih sluznica
Seminari:
1
2
Sedmica 13. Predavanje:Gljivine infekcije oralnih sluznica
Seminari:
1
2
Sedmica 14. Predavanje: AIDS
Seminari:
1
2
Sedmica 15. Predavanje: AIDS
Seminari:
1

2
Sedmica 16. Predaja seminarskih radova i pismena provjera teorijskog znanja
putem testa.

Sedmica 17.-20. Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili pismeni test

SILABUS PREDMETA: ORALNA MEDICINA - PATOLOGIJA
Code: SFSOS0704 Naslov predmeta: ORALNA MEDICINA-PATOLOGIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: IV

Semestar: VIII

ECTS kredita: 5
Odgovorni nastavnik: PROF. DR AMIRA DEDI
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je educirati studente Stomatolokog fakulteta, budue ljekare -
stomatologe o etiopatogenezi, imunopatogenezi, implikacijama sistemskih i
autoimunih bolesti na oralnim sluznicama. Sistemske i autoimune bolesti
imaju tetne reperkusije na organizam, stoga je neophodna sinteza medicinskog i
stomatolokog znanja. Kazuistika bolesti oralnih sluznica je iroko i znaajno
podruje prevencije, dijagnostike i terapije. Cilj predmeta je studente educirati o
znaaju multidisciplinarne dijagnostike i terapije bolesti oralnih sluznica i fokalnog
kompleksa.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da studentima kroz teorijsku i praktinu edukaciju
prezentiramo savremena nauna i klinika saznanja o etiopatogenezi,
patofiziolokim, imunolokim, patohistolokim i imunofluorescentnim
karakteristikama u postavljanju definitivne dijagnoze kod sistemskih bolesti,
autoimunih bolesti, krvnih diskrazija, endokrinih poremeaja, sa bolestima
pljuvanih lijezda i fokalnom kompleksu medicinski kompromitiranih
pacijenata. Educirati studente o medikamentoznoj terapiji, znaaju interakcije
medikamenata u lijeenju oralnih sluznica i orofacijalnog bola. Obuiti studente
da prepoznaju i uoe inicijalne simptome bolesti i sindroma, te da
multidisciplinarno, u saradnji sa odgovarajuim specijalistom provode terapijske
protokole.
3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Oralna medicina patologija studenti e usvojiti slijedea
209

znanja:
Modul 1- Epidemiologija, etiologija, klinika slika, patohistoloki nalaz,
diferencijalna dijagnoza i terapija SAR. Cilj modula je upoznati studente sa
multikauzalnom etiologijom, patognomoninom eflorescencom tipa
recidivirajueg ulkusa sa patohistolokom verifikacijom (vasculitis) i
klinikim oblicima i stadijima kod SAR-a. Ukazati na znaaj Behcet-ovog
sindroma za stomatologe praktiare.
Modul 2- Alergija-generalizirana i lokalizirana anafilaksija. Cilj modula je upoznati
studente sa simptomima, klinikom slikom i patofiziolokim i imunolokim
zbivanjima kod razliitih oblika alergijskih reakcija. Prezentirati neophodne
dijagnostike procedure za postavljanje dijagnoze (klinika slika, laboratorijski
nalazi i alergo-testovi). Identifikacija alergena je glavni cilj u dijagnozi i terapiji
alergijske reakcije.
Modul 3- Oboljenja pljuvanih lijezda. Cilj modula je upoznati studente sa
propedeutikom: pljuvaka i testovi, oboljenjima pljuvanih lijezda (funkcionalni
poremeaji, opstruktivne i traumatske lezije), te savremenim pristupom u
dijagnostici i terapiji.
Modul 4- Orofacijalna bol. Cilj modula je upoznati studente sa definicijom bola,
modulacijom bola, klasifikacijom orofacijalnog bola, diferencijalnom dijagnozom
bola, kao i mehanizmima bolnih sindroma i znaaju stomatologa u timskom
pristupu lijeenja orofacijalne boli.
Modul 5- Bijele lezije oralnih sluznica. Upoznati studente sa etiologijom,
klinikom slikom, histopatologijom i terapijom bijelih lezija. Cilj modula je
upoznati studente sa znaajem diferencijalne dijagnoze i znaajem klinikog,
mikrobiolokog, eksfolijativno-citolokog i patohistolokog nalaza.
Modul 6- Autoimune bolesti u stomatolokoj praksi. Upoznati studente o
znaajnom uticaju humoralnog i celularnog imunog odgovora kod oralnih
autoimunih bolesti. Istai znaaj polimorfizma eflorescenci i terapijskog
protokola kod autoimunih bolesti.Ukazati na diferencijalnu dijagnozu kod
autoimunih bolesti, makroskopski, patohistoloki, imunofluorescentni,
mikrobioloki, laboratorijski nalaz i testove.
Modul 7- Prekanceroze. Cilj modula je upoznati studente sa
znaajem rane detekcije oralnih prekanceroza (toluidin blau, eksfolijativna
citologija, laboratorijski nalazi) .
Modul 8- Krvne diskrazije. Cilj modula je upoznati studente sa bolestima
eritropoeze, leukopoeze, hemoblastoze kao i bolestima hemostaze. Upoznati
studente sa znaajem svih elemenata krvne loze i komplikacija pri radu sa
ovim riziko pacijentima-premedikacija i multidisciplinarni pristup.
Modul 9- Endokrine bolesti. Cilj modula j e upoznati studente sa znaajem
disfunkcije endokrinih poremeaja i njihovih implikacija na oralnim
sluznicama. Upoznati studente sa znaajem inicijalne simptomatologije
u ranoj detekciji diabetes mellitus-a, te mikroangiopatijama i njihovom
etiopatogenetskom mehanizmu u svim organima i tkivima.
Modul 10- Fokalni kompleks. Cilj modula je upoznati studente sa fokusima,
lokalizacijom, znaajem odontogenih arita u nastanku konsekutivnog
oboljenja. Upoznati studente sa znaajem dijagnoze fokalnog stanja,
detekcije oralnih fokusa i terapije fokalnih bolesnika. Educirati studente o
savremenom konceptu fokalnog kompleksa.
Modul 11- Oralne bolesti vezane za dob. Cilj modula je upoznati studente sa
promjenama u podruju orofacijalne regije sa promjenama na oralnim sluznicama
u razliitoj ivotnoj dobi.
Modul 12- Medikamentozna terapija lezija oralnih sluznica. Cilj modula je
upoznati studente sa upotrebom medikamenata za lijeenje oralnih bolesti,
indikacijama za antibiotike, retinoide, kortikosteroide, imunosupresive, sistemski
i topikalno. Educirati studente za pisanje recepata za lijekove u terapiji lezija
oralnih sluznica.

1. trebao bi dobro poznavati morfoloke, patohistoloke, laboratorijske
210

karakteristike kod SAR, alegija, bijelih lezija i autoimunih bolesti.
2. trebao bi usvojiti znanje o znaaju sistemskih bolesti i njihove imlikacije
na oralnim sluznicama, kao i znaaj rane detekcije inicijalnih lezija
prekanceroza.
3. trebali bi usvojiti savremeni aspekt fokalne infekcije, dijagnoze i terapije.
4. dobro poznavati diferencijalno-dijagnostike metode i terapijske protokole
sa multidisciplinarnim pristupom.
2. klinike vjebe
3. seminarski rad.
5. Metode procjene
znanja
Zavrni ispit sastoji se iz praktine provjere znanja na pacijentu i usmene provijere
teorijskog znanja odsluanog VIII semestra.
Ocjena iz testa na kraju VII semestra ulazi u zavrnu ocijenu.
6. Literatura:

Obavezna:
3. Topi Berislav i saradnici: Oralna medicina, Stomatoloki fakultct u Sarajevu,
2001
Dopunska:
6. Topi Berislav: Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica,
Sarajevo- Zagreb, 2004.
7. Dedi Amira: Dijabetes mellitus-oralni aspekti, Univerzitetsko izdanje,
Sarajevo, 2004.
8. ukanovic Dragoslav i saradnici: Atlas- oboljenja mekih tkiva usne duplje,
Beograd, 2001
9. Laskaris Georg: Atlas oralnih bolesti, III revidirano izdanje (prevod na
Hrvatskom jezik u), Zagreb 2003.
10. Greenberg M.,Glick M.,:Burketova Oralna medicina, dijagnoza i lijeenje,
deseto izdanje, Medicinska naklada, Zagreb 2006.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: SILABUS PREDMETA: ORALNA MEDICINA - PATOLOGIJA
Sedmica 1. Predavanje: Rekurentni aftozni stomatitis, Behet-ov sindrom
Seminari:
2

2

Sedmica 2. Predavanje: Alergije
Seminari:
2
2

Sedmica 3. Predavanje: Bolesti pljuvanih lijezda
Seminari:
2
2

Sedmica 4. Predavanje: : Orofacijalna bol
Seminari:
2
2
Sedmica 5. Predavanje: Bijele lezije
Seminari:
2
2

Sedmica 6 Predavanje: Bijele lezije
Seminari:
2
2

Sedmica 7 Predavanje: Autoimune oralne bolesti
Seminari:
2
2

Sedmica 8 Predavanje: Autoimune oralne bolesti
Seminari:
2
2

211

Sedmica 9

Predavanje: Prekanceroze oralnih sluznica
Seminari:
2
2

Sedmica 10.

Predavanje: Krvne diskrazije
Seminari:
2
2

Sedmica 11.

Predavanje: Krvne diskrazije
Seminari:
2
2

Sedmica 12. Predavanje: Endokrine bolesti
Seminari:
2
2

Sedmica 13.

Predavanje: Fokalni kompleks
Seminari:
2
2

Sedmica 14.

Predavanje: Oralne bolesti vezane za dob
Seminari:
2
2

Sedmica 15.

Predavanje: Medikamentozna terapija lezija oralnih sluznica
Seminari:
2

2

Sedmica 16. Predaja seminarskih radova. Zavrni ispit.
Sedmica 17-20. Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili na zavrnom ispitu.

SILABUS PREDMETA: PREDKLINIKA ENDODONCIJA
Code: SFSOS0705 Naslov predmeta: PREDKLINIKA ENDODONCIJA
Nivo: dodiplomski Godina: IV Semestar: VII ECTS kredita po semestru: 4
Status: obavezni Ukupno sati po semestru: 45 (15+30)
1. Ciljevi predmeta Predmet Predklinika endodoncija studentu prua teoretske i praktine
osnove za poetak samostalnog endodontskog tretmana na pacijentu.
2. Svrha predmeta Upoznati studente sa osnovama morfologije endodontskog prostora i bazinim
endodontskim terapijskim protokolom, kao i savladavanje osnovnih tehnika
rada u toku biomehanike obrade i obturacije korijenskih kanala.
- Usvojiti teoretske osnove o anatomiji endodontskog prostora pojedinih
zuba.
- Teoretski i praktino stei znanje o osnovnim tehnikama mehanike i
medikamentozne obrade korijenskih kanala, te instrumentariju koji se
u te svrhe koristi .
- Teoretsko i praktino usvajane tehnika obturacije korijenskih kanala
zuba.
- praktine vjebe izvoenje endodontskih tretmana na ekstrahiranim
zubima ( uslov za pristupanje zavrnom ispitu).
- seminarski rad koji e student braniti u toku semestra na studentskim
vjebama
5. Metode procjene
znanja
Zavrni ispit se sastoji iz praktinog i teoretskog dijela.

Praktini dio se satoji od endodontskog tretmana ekstrahiranog zuba
zakljuno sa definitivnim punjenjem.

Zavrni teoretski ispit sastoji se iz 5 pitanja:
212

1. Morfologija endodontskog prostora
2. Formiranje pristupnog kaviteta
3. Instrumentarij u endodonciji
4. Osnovni principi biomehanike obrade korijenskih kanala
5. Osnovni principi obturacije korijenskih kanala


10 (A) -95-100 bodova;
9 (B) - 85-94 bodova;
8 (C) - 75-84 bodova;
7 (D) - 65-74 bodova;
6 (E) - 55-64 bodova;

6. Literatura:
Obavezna:

1. Torabinejad M, Walton R. Endodoncija: naela i praksa. Prijevod 4. izdanja. Naklada Slap,
2010.
2. Tronstad L. Klinika endodoncija: prirucnik, Prijevod: Slavoljub ivkovi Beograd, 2007.
3. ivkovi S. i saradnici: Praktikum endodontske terapije. Data Status, 2011.

Proirena:

1. Ingle, JI, Bakland, LK, Baumgartner, JC: Ingle's Endodontics. 6th ed, BC Decker Inc,
2008.
2. Hargreaves KM, Cohen S (eds): Cohens Pathways of the Pulp, 10th edition, St Louis:
Elsevier, 2010.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: PREDKLINIKA ENDODONCIJA VII semestar
Sedmica
1.
Predavanje: Uvod u endodonciju: Priprema pacijenta-anamneza, opti
principi endodontske terapije i planiranje tretmana kod pulpalnih oboljenja
Vjebe: Evidentiranje zdravstvenih kartona i istorije bolesti pacijenta, uz
predlaganje plana rada po prioritetu.
Seminari:
1

2
Sedmica
2.
Predavanje: Morfologija endodontskog prostora topografija kavuma pulpe,
klasifikacija konfiguracije korijenskog kanala I.
Vjebe: Upotreba koferdam tehnike, opis i primjena.
Seminari:
1

2
Sedmica 3. Predavanje: Morfologija endodontskog prostora topografija kavuma pulpe,
klasifikacija konfiguracije korijenskog kanala II.
Vjebe: Analiza morfologije endodontskog prostora obzirom na vanjske
morfoloke karakteristike zuba interkaninog sektora
Seminari:
1

2
Sedmica 4. Predavanje:Formiranje pristupnog kaviteta sa obzirom na morfologiju
Pristup u lijeenju korijenskih kanala oblikovanje kaviteta,
1

213

trepanacijski otvor, formiranje pristupnog kaviteta i identifikacija ulaza t 2
u korijenske kanale.
Vjebe: Analiza morfologije endodontskog prostora obzirom na vanjske
morfoloke karakteristike zuba transkaninog sektora
Seminari:

2
Sedmica
5.
Predavanje: Osnovni principi endodontske terapije (kratak opis metoda
IPP,DPP, amputacije i ekstirpacije)
Vjebe: Formiranje pristupnog kaviteta sa obzirom na morfologiju
(interkanini sektor)
Seminari:
1

2

Sedmica
6.
Predavanje: Endodontski instrumenti- opis, primjena, standardizacija,
podjela
Vjebe: Formiranje pristupnog kaviteta sa obzirom na morfologiju
(transkanini sektor)
Seminari:
1

2
Sedmica
7.
Predavanje: Endodontski instrumenti- opis, primjena, standardizacija,
podjela
Vjebe: Upoznavanje sa izgledom i primjenom endodontskih instrumenata
Seminari:
1

2
Sedmica
8.
Predavanje: Osnovni principi obrade korijenskog kanala (ekstirpacija,
inicijalna prohodnost, odontometrija, step-back)
Vjebe: Biomehanika obrada korijenskog kanala jednokorijenog zuba
Seminari:
1

2
Sedmica 9. Predavanje: Irigacija i medikacija korijenskog kanala
Vjebe: Biomehanika obrada korijenskog kanala viekorijenog zuba
Seminari:
1

2
Sedmica
10.
Predavanje: Obturacija korijenskih kanala (tehnika lateralne kondenzacije).
Vjebe: Medikacija korijenskih kanala
Seminari:
1

2
Sedmica
11.
Predavanje: Uvod u patologiju oboljenja pulpe i parodoncija. Klinika
klasifikacija oboljenja.
Vjebe: Obturacija korijenskih kanala- jednokorijeni zubi
Seminari:
1

2
Sedmica
12.
Predavanje: Osnove dijagnostike u endodonciji (anamneza, pregled,
testovi, radiografska dijagnostika).
Vjebe: Obturacija korijenskih kanala- viekorijeni zubi
Seminari:
1

2
Sedmica
13.
Predavanje: Sterilizacija i dezinfekcija endodontskih instrumenata,
aseptian rad u endodonciji.
Vjebe: Radioloko ispitivanje u endodonciji (vjeba oitanja radiografskih
snimaka, kontole punjenja i stanja parodoncija)
Seminari:
1

2
Sedmica
14.
Predavanje:. Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva.
Vjebe: Metode odontometrije u endodonciji
Seminari:
1
2
Sedmica
15.
Predavanje: Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva.
Vjebe: Interaktivna rekapitulacija, analiza endodontski tretiranih sluajeva.
Seminari:
1
2
Sedmica
16.

Zavrni ispit
Sedmica
18.- 20.

214

IZBORNI PREDMETI IV GODINE

SILABUS PREDMETA: PROFILAKSA ORALNIH BOLESTI
Code: SFSIS0801 Naslov predmeta: PROFILAKSA ORALNIH BOLESTI
Nivo: Dodiplomski Godina: 4

Semestar: VIII

ECTS kredita: 6
Status: Izborni Ukupno sati: 45
Odgovorni
nastavnik:
Doc. dr. Sanja Hadzi
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je educirati studente Stomatolokog fakulteta, budue ljekare -
stomatologe o anatomsko morfolokim karakteristikama oralnih sluznica i
njihovoj funkciji. Znaaju faktora odbrane u profilaksi oralnih oboljenja.
Odravanje fiziolokog integriteta zavisi od lokalnih i sistemskih imunih
reakcija koje predstavljaju znaajan faktor u ouvanju zdravlja. Upoznati
studente sa optim, lokalnim i funkcionalnim preventivnim mjerama za
ouvanje integriteta oralnih sluznica .
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da studentima kroz teorijsku i praktinu nastavu
prezentiramo savremena nauna i klinika saznanja o anatomsko
morfolokim i funkcionalnim karakteristikama oralnih sluznica. Upoznati
studente sa makroskopskim i mikroskopskim patolokim promjenama na
oralnim sluznicama i oralnim testovima koji se koriste u dijagnostici oralnih
bolesti. Obuiti studente o preventivnim mjerama za ouvanje integriteta
oralnih sluznica.
3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Profilaksa oralnih bolesti studenti e usvojiti slijedea
znanja:
Modul 1- Anatomsko morfoloke i fizioloke karakteristike oralnih
sluznica. Cilj modula je upoznati studente sa anatomsko morfoloke i
fiziolokim karakteristikama oralnih sluznica.
Modul 2- Patoloke karakteristike oralnih sluznica. Cilj modula je upoznati
studente sa patolokim karakteristikama oralnih sluznica, makroskopskim
i mikroskopskim promjenama i diferencijalnoj dijagnozi.
Modul 3 Faktori odbrane. Cilj modula je upoznati studente sa oralnom
florom i promjenama koje se deavaju tokom ivota, kao i faktorima
odbrane u usnoj upljini koji su potrebni za odravanje homeostaze.
Modul 4 Specifini oralni testovi. Cilj modula je upoznati studente sa
specifinostima anamnestiko dijagnostikog pregleda oralnih sluznica i
oralnim testovima potrebnim za postavljanje dijagnoze oralnih bolesti.
Modul 5- Specifinosti oralnih sluznica vezane za dob. Cilj modula je upoznati
studente sa promjenama na oralnim sluznicama u razliitoj ivotnoj dobi.
5. trebao bi dobro poznavati anatomsko morfoloke, fizioloke i patoloke
karakteristike oralnih sluznica.
6. savladati primjenu anamnestiko dijagnostikih principa u pregledu
oralnih sluznica i praktinu primjenu oralnih testova
7. usvojiti znanja o oralnoj flori i znaaju faktora odbrane u prevenciji
oboljenja oralnih sluznica.
2. praktine vjebe
5. Metode procjene
znanja
Provjera iz teoretskog znanja odsluanog semestra e se obaviti u
pismenoj formi - testom, ocjenjuje se i ostaje u portfolii studenata kao
dokument. Maksimalan broj bodova testa je 100, a minimalan broj
bodova za prolaz je 55. Vrednovanje i ocjenjivanje znanja studenata e se vriti
215

prema sljedeem sistemu:
g) 10(A)- izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim
h) 9(B)- i znad prosj eka, sa ponekom grekom, nosi 85-94
bodova;
i) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
j) 7(D) - openito dobar, ali sa znaajnijim nedostatcima, nosi 65-74
bodova;
k) 6(E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
l) 5(F,FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
6. Literatura:

Obavezna:
5. Topi Berislav i saradnici: Oralna medicina, Stomatoloki fakultct u
Sarajevu, 2001
Dopunska:
11. Topi Berislav: Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica,
Sarajevo- Zagreb, 2004.
12. Dedi Amira: Dijabetes mellitus-oralni aspekti, Univerzitetsko izdanje,
Sarajevo, 2004.
13. ukanovic Dragoslav i saradnici: Atlas- oboljenja mekih tkiva usne duplje,
Beograd, 2001
14. Laskaris Georg: Atlas oralnih bolesti, III revidirano izdanje (prevod na
Hrvatskom jezik u), Zagreb 2003.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: PROFILAKSA ORALNIH BOLESTI
Sedmica 1. Predavanje: Morfoloke karakteristike oralnih sluznica
Vjebe: Analiza histolokih preparata oralnih sluznica
1

2
Sedmica 2. Predavanje: Fizioloke karakteristike oralnih sluznica
Vjebe: Analiza histolokih preparata oralnih sluznica
1
2
Sedmica 3. Predavanje: Patoloke karakteristike oralnih sluznica
Vjebe: Upoznavanje sa patolokim promjenama oralnih sluznica pomou
shema i slika
1
2
Sedmica 4. Predavanje: Patoloke karakteristike oralnih sluznica
Vjebe: Upoznavanje sa patolokim promjenama oralnih sluznica pomou
shema i slika
1
2
Sedmica 5. Predavanje: Mikroskopske patoloke promjene oralnih sluznica
Vjebe: Analiza patohistolokih preparata oralnih sluznica
1

2
Sedmica 6 Predavanje: Faktori odbrane u usnoj upljini
Vjebe: Demonstracija klinikog pregleda oralnih sluznica
1
2
Sedmica 7 Predavanje: Faktori odbrane u usnoj upljini
1
2
Sedmica 8 Predavanje: Patogeneza oboljenja oralnih sluznica
Vjebe: Individualni rad
1
2
Sedmica 9

Predavanje: Anamnestiko dijagnostiki principi u pregledu oralnih
sluznica
1

2
Sedmica 10.

Predavanje: Specifini oralni testovi
Vjebe: Demonstracije testova u oralnoj medicini
1
2
Sedmica 11.

Predavanje: Specifini oralni testovi
Vjebe: Demonstracije testova u oralnoj medicini
1
2
Sedmica 12. Predavanje: Specifinosti oralnih sluznica vezane za dob
1
2
Sedmica 13.

Predavanje: Specifinosti oralnih sluznica vezane za dob
1
2
Sedmica 14. Predavanje: Uticaj medikamenat na oralne sluznice 1
216

Vjebe: Individualni rad 2
Sedmica 15.

Predavanje: Principi terapije u oralnoj medicini
1
2
Sedmica 16. Provjera teorijskog znanja putem testa
Sedmica 17-
20.
Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili pismeni test.

SILABUS PREDMETA: OROFACIJALNA BOL
Code:SFSIS0706 Naslov predmeta: OROFACIJALNA BOL
Nivo:dodiplomski Godina: IV Semestar:VII ECTS Kredita:6
Odgovorni nastavnik: Prof. dr T. Mai
1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa definicijom boli, funkcionalnom anatomijom
nervnog sistema vezanog za percepciju boli. Upoznavanje strudenata o
etiologiji, optoj i specifinoj podjeli uzroka boli u Stomatologiji i nainu
terapije.
2.Svrha predavanja Sticanje osnovnih znanja o nainu klinikog prepoznavanjapojedinih oblika
boli , medikantoznom i hirurkom nainu terapije.
3.Ishod uenja Po zavretku nastave, studenti moraju:
Savladati osnovno kliniko prepoznavanje i specifinost bola u
Stomatologiji.
Savladati medikamentozni nain terapije boli.
Savladati lokalni nain terapije boli(neke od interventnih zahvata u
Stomatologiji, kojima se postie lokalna analgezija)
Savladati lokalnu anesteziju i regionalne blokove u Stomatologiji.
5. Metode procijene
znanja
Ispit se polae pismeno u formi teksta koji sadri 10 pitanja . Za prolaznu
ocejnu potrebno je da 60% odgovora budu tani. Svaki ispitni rok sastavljaju
se novi testovi, podijeljeni u grupe A,B i C. Zavrni ispit predstavlja 50%
konane ocjeneRedovno prisustvo na nastavi ini 50% konane ocjene. Po
okonanju semestara student moe osvojiti maksimalno 100 bodova. Prema
navedenom, skala ocjena je sljedea:> 50 bodova-
a.) 10(A) -izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim
grekama, nosi 91- 100 bodova;
b.) 9 (B) -iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 81-90
bodova;
c.) 8 (C)- prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 71-80
bodova;
d.) 7 (D)-openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima,
nosi 61-70;
e.) 6 (E)-zadovoljava minimalne kriterije,nosi 51-60 bodova;
f.) 5 (F)-ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55
bodova.
6. Literatura: Obavezna: Jovanovi J. FARMAKOTERAPIJA BOLA. Elit medika-Beograd, 2003
Dopunska: Jovanovi J. TERAPIJA NAJEIH BOLNIH SINDROMA.Elit medika-
Beograd, 2001
Proirena: Ostali udbenici interventne stomatologije.

217

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OROFACIJALNA BOL
sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati
sedmica 1. Predavanje: Bol- definicija, funkcionalna anatomija nervnog sistema.
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 2. Predavanje: Osnovne karakteristike, uzroci, klasifikacija bola.
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 3. Predavanje: Terapija bola- osnovna podjela.
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 4. Predavanje: Medikamentozna terapija bola.
Vjebe:-
Seminari:
2+11
sedmica 5. Predavanje: Hirurka terapija bola
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 6. Predavanje: Osnove lokalne terapije bola
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 7. Predavanje: Bol kod akutnih stanja upale
Vjebe:-
Seminari:.
2+1
sedmica 8. Predavanje: Periodontalna bol
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 9. Predavanje: Pulpitina bol.
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 10. Predavanje: Periostalna bol
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 11. Predavanje: Kotana bol
Frakturna bol
Osteomijelitina bol
Alveolitina bol
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 12. Predavanje: Mialgina bol.
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 13. Predavanje: Artralgina bol
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 14. Predavanje: Neuralgiformna bol-Trigeminalna bol:
1.neuritisi
2.neuralgije
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 15. Predavanje: Karcinomska bol 2+1
sedmica 16. Zavrni ispit
sedmica
17-20.

218

SILABUS PREDMETA: STOMATOLOKA ZATITA U ZAJEDNICI
Code: SFSIS0802 Naslov predmeta: STOMATOLOKA ZATITA U ZAJEDNICI
Nivo: dodiplomski Godina: IV Semestar: VIII ECTS kredita: 6
Status: Izborni Ukupno sati: 15+30
Odgovorni
nastavnik:
Doc.dr.sc. Nina Markovi
Sarajevu
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je osposobiti studenta da:
Prepozna i razumije osnovne faktore koji utjeu na oralno zdravlje ljudi,
ukljuujui socijalne, kulturne, ekonomske i politike odrednice zdravlja i nain
na koji oni utjeu na cjelokupno zdravlje.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je osposobiti studenta da planira razvoj sistema stomatoloke
zadravstvene zatite orijentirane prema pacijentu sa usvojenim visokim etikim
principima.
3. Ishodi uenja
Poslije odsluane nastave student treba da zna :
Da planira, organizuje i uestvuje u istraivanju oralnog zdravlja
stanovnitva na lokalnom i nacionalnom nivou.
Da poznaje i razumije strategije u izradi preventivnih programa za
zatitu oralnog zdravlja te da procjeni njihove prednosti i nedostatke.
Opisati vrste istraivakih projekata koji se koriste za deskriptivna,
analitika i eksperimentalna istraivanja.
Da usvoji principe stomatoloke zdravstvene zatite utemeljena na
dokazima (evidence-based clinical practice), njenu primjenu u klinikoj
stomatologiji i nain procjene efikasnosti ovakvog rada.
Da usvoji principe kritikog itanja naune literature.

vjebi);
219

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: STOMATOLOKA ZATITA U ZAJEDNICI
Sedmica 1. Predavanje: Definicija, istorijat i razvoj, osnovni pojmovi i znaaj
stomatologije u zajednici.

Vjebe: Opis vjebi i metodologije rada.
1

2
Sedmica 2. Predavanje: Modaliteti preventivnog djelovanja u zajednici.

Vjebe: Praktina evaluacija stomatoloke zatite na osnovu
epidemiolokih parametara oralnog zdravlja (prva faza).
1

2
Sedmica 3. Predavanje: Oralni morbiditet

Vjebe: Praktina evaluacija stomatoloke zatite na osnovu
epidemiolokih parametara oralnog zdravlja (druga faza).
1

2
Sedmica 4. Predavanje: Ponaanje i zdravlje

Vjebe: Planiranje preventivnog programa za zadatu regiju.Analiza
faktora koji utiu na oralno zdravlje u zajednici.
1

2
Sedmica 5. Predavanje: Javno zdravstveni programi, modeliranje, izrada.
Finansiranje, evaluacija programa, uesnici.

Vjebe: Planiranje preventivnog programa za zadatu regiju. Identificiranje
i formulacija problema i definisanje optih i specifinih ciljeva programa.
1

2

Obavezno prisustvo i aktivnost na nastavi ini 45% ocjene
(smatrat e se da je student zadovoljio ovaj kriterij ako je
opravdano odustvovao sa najvie 20% nastave).

Zavrni ispit je u pisanoj formi po tipu eseja koji nosi maksimalno
50 bodova, minimalno 27 bodova. Sadri 5 esej pitanja (svaki
taan odgovor nosi 10 bodova) ini 55% ocjene.
Skala ocjena : A (10) = 95- 100%
B ( 9) = 85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D ( 7) = 65- 74 %
E ( 6) = 55-64 %
F ispod 55%

6. Literatura:

Obavezna: Hraste J.Gri R. Uvod u stomatologiju. Opa i socijalna stomatologija. Medicinski
fakultet Rijeka 2006.
Dostupno na: www.medri.uniri.hr

Dopunska:
Cuci V. Socijalna medicina, Savremena administracija, Beograd, 2000
Smajki A. Socijalna medicina sa organizacijom zdravstva I dio. Svjetlost Sarajevo i
kola Narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 1998.
Predavanja.
220

Sedmica 6. Predavanje: Oralno zdravlje specifinih populacionih skupina.

Vjebe: Planiranje preventivnog programa za zadatu regiju. Izbor i
definisanje ciljane populacije.
1

2
Sedmica 7. Predavanje: Nejednakosti u oralnom zdravlju.

Vjebe: Planiranje preventivnog programa za zadatu regiju. Analiza
socijalnih, edukativnih i kulturolokih faktora ciljane populacije.
1

2

Sedmica 8.
Predavanje: Monitoring i evaluacija oralnog zdravlja.

Vjebe: Izrada predloga preventivnog programa sa ciljevima, uesnicima,
partnerima, finansiranjem i nainom evaluacije ( prva faza).
1

2
Sedmica 9. Predavanja: Prednosti i nedostatci izrade nacionalnog plana za
prevenciju oralnih oboljenja.

Vjebe: Izrada predloga preventivnog programa sa ciljevima, uesnicima,
partnerima, finansiranjem i nainom evaluacije (druga faza).
1

2

Sedmica 10. Predavanje: Uloga dentalnog higijeniara u stomatolokom timu.

Vjebe: Prezentacija programa po grupama.
1

2
Sedmica 11. Predavanje: Oboljenja ovisnosti i uticaj na oralno zdravlje.

Vjebe: Prezentacija programa po grupama.
1

2
Sedmica 12. Predavanje: Stomatoloka zdravstvena zatita utemeljena na dokazima (
evidence-based dentistry).

Vjebe: Prezentacija literature odabranog problema oralnog zdravlja u
zajednici i kritika analiza tri odabrana rada (rad po grupama).
1

2
Sedmica 13. Predavanje: Uloga stomatologa u zdravstvenoj zatiti populacije

Vjebe: Prezentacija literature odabranog problema oralnog zdravlja u
zajednici i kritika analiza tri odabrana rada (rad po grupama).

1

2
Sedmica 14. Predavanje: Statistike metode u istraivanjima oralnog zdravlja.

Vjebe: Populacija, uzorak, statistike hipoteze i njihovo testiranje,
parametrijski i neparametrijski testovi (prvi dio).
1

2
Sedmica 15. Predavanje: Zdravlje 2020- politika Svjetske zdravstvene organizacije za
zatitu oralnog zdravlja do 2020.

Vjebe: Populacija, uzorak, statistike hipoteze i njihovo testiranje,
parametrijski i neparametrijski testovi (drugi dio).
1

2
Sedmica 17.-
20.

221

SILABUS PREDEMETA: DENTALNA RADIOLOGIJA
Code: SFSIS0707 Naslov predmeta: DENTALNA RADIOLOGIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: IV Semestar: VII ECTS kredita: 6
Odgovorni
nastavnik:
Doc. Dr sc. Amra Vukovi
Uslovi za pohaanje nastave: -
1. Ciljevi predmeta
Sticanje znanja, u potrebnoj mjeri za studente stomatologije, o nainu
nastanka X-zraka i njihovoj prirodi kao i posljedicama koje izaziva njihovo
koritenje, tehnikama snimanja, dento facijalne regije, radioloke anatomije,
radiolokog opisa , dijagnostike i diferencijalne dijagnostike patolokih stanja,
anomalija, i trauma u dentofacijalnom podruju.

2. Svrha predmeta Osposobljavanje studenta za radioloku interpretaciju i dijagnostiku dentalnih
rendgenograma. Poznavanje dentalnih tehnika snimanja sa indikacijama i
kontraindikacijama za pojedine tehnike. Snimanje kod posebnih kategorija
pacijenata. Osnovni principi zraenja i zatita pacijenata i osoblja od zraenje.

Kroz predavanja i praktinu nastavu stie se teoretsko i praktino znanje i
savladava vjetina izvoenja tehnika snimanja, radiolokog opisa i dijagnostike
u dentofacijalnom podruju.

3. Ishodi uenja Nakon odsluane nastave student e biti osposobljen:

- poznavati e osnovne pojmove jonizirajueg zraenja i biolokih
efekata zraenja
- izgled i principe rada u rendgenolokom kabinetu
- rad sa dentalnim rendgen aparatima i dodatnom opremom
- tehnike snimanja intraoralnim, ekstraoralnim metodama, digitalnom
radiografijom i specijalnim tehnikama
- principi zatite od jonizirajueg zraenja i od infekcije u toku rada u rtg
kabinetu
- vrste dentalnih filmova i kaseta , sadraj, nain obrade i greke
- principi analize dentalnih rendgenograma
- radioloki opis i dijagnostika normalnih anatomskih struktura,
patolokih procesa i anaomalija dento-facijalnog podruja
- osposobljavanje studenta za rjeavanje diferencijalno dijagnostikih
dilema kod oboljenja ove regije.

4. Metode uenja
- Predavanja ex catedra za sve studente
- Praktine vjebe u grupama prema standardu
- Interaktivna nastava za sve studente (u sklopu predavanja i praktinih vjebi)
- Izrada i javna prezentacija seminarskog rada
Interaktivno uenje se izvodi u sklopu predavanja i praktine nastave.
Kontinuirano se vri usmena provjera pripremljenosti studenata za praenje
teoretske nastave, praktine nastave i aktivnog uea u diskusiji.

5. Metode procjene
znanja

Zavrna ocjena e biti formirana na sljedeim elementima:
- obavezno prisustvo predavanjima i aktivno uee 20%
- obavezno prisustvo i aktivno uee na vjebama 20%
- jedan pisani i uspjeno odbranjeni seminarski rad na zadatu temu 10%
- zavrni ispit koji se sastoji iz praktinog i teoretskog dijela ispita i ukupno
ini 50% ispita. (odnos praktini teoretski : 20% praktini, 30% teoretski)
Praktini dio zavrnog ispita podrazumijeva: test sa vie ponuenih
222

odgovora, analizu i opis dentalnih rendgenograma Teoretski dio ispita
podrazumjeva usmenu provjeru znanja steenog na osnovu izvedbenog
plana i programa.
Poloenim zavrnim ispitom se podrazumijeva poloen praktini dio
ispita (test koji ima najmanje 55% tano odgovorenih pitanja) i uspjeno
poloen usmeni dio ispita.

Skala ocjena : A (10) = 95- 100%
B ( 9) = 85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D ( 7) = 65- 74 %
E ( 6) = 55-64 %
F (5) ispod 55%

6. Literatura:

Obavezna: 1. Dr. Aleksandar Kosti, Stomatoloka specijalna rendgenologija, Svjetlost, Sarajevo,
1969.
2. Zoran Rakoevi, Osnovi radiologije dento-maksilofacijalne regije, Principi i tehnike, Balkanski
stomatoloki forum, Beograd, 1998.
3. Vlastimir Perovi, Atlas stomatoloke rendgenologije, Izdavaka agencija "Dragani", Beograd,
1995
4. Maida Ganibegovi-Selimovi, Stomatoloka rendgenologija-Praktikum, Federacija Bosne i
Hercegovine Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Grafiko-izdavaka kua Oko d.d.,
Sarajevo, 1997.
Dopunska:
1. S.C. White, M.J. Pharoah, Oral Radiology, Priciples and Interpretation, Forth Edition, Mosby, 2000.
2. Jankovi S, Mileti D. Dentalna radiografija I radiologija. Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu,
2009.
3. Thomas F. Rasmus, Gali F. Wiliamson, Current Oral and Maxillofacial imaging,W.B. Saunders
Company, 1996
4. Magaraevi M. i saradnici: radiologija, 3. izd. Beograd, Zavod za izdavanje udbenika, 1987.
5. Hodges F. J.,Lampe I, Holt J.F., Radiologija, Zagreb, kolska knjiga, 1976.
6. Zlatko Merka, Radiologija, Zavod za struno usavravanje i izdavaku djelatnost, Beograd, 1987
7. Lovrinevi A.,Opta i specijalna radiologija, Univerzitetska knjiga, Veselin Maslea, Sarajevo,
1998.
Proirena: -

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: DENTALNA RADIOLOGIJA
Sedmica 1. Predavanje: Uvod i historijat stomatoloke rendgenologije
Ciljevi i sadraj predmeta stomatoloka rendgenologija. Upoznavanje
sa predmetom, literaturom i nastavnim i nastavnim osobljem
Vjebe: Upoznavanje sa programom vjebi Obilazak radiolokog
kabineta, osnovni pojmovi, oprema, principi rada
2

1
Sedmica 2. Predavanje: Osnovi radiobiologije
Mehanizam dejstva jonizirajueg zraenja. dejstvo jonizirajueg
zraenja na eliju. Osjetljivost organizma na jonizirajue zraenje.
Vjebe: Zatita od zraenja, zatita od infekcije
Sredstva za zatitu i nain zatite osoblja i pacijenata od zraenja i od
infekcija
2

1
Sedmica 3. Predavanje: Nastanak i geometrijske zakonitosti u stvaranju
rendgenske slike. Rendgenski i drugi aparati koji se koriste u
dijagnostici u dento-maksilofacijalnoj regiji.
Apsorpcija X-zraka. Fiziko-hemijske posljedice apsorpcije X-zraka.
2

223

Analiza optikih kvaliteta radiograma. Projekcioni efekti, rendgen
filmovi i kasete za dentalnu radiografiju
Standardni rendgen-dijagnostiki aparati. Aparati posebne namjene.
Digitalna Radiografija. Specijalne metode. Podjele tehnika snimanja

Vjebe: Osnovni pojmovi o rendgen slici, filmovi i kasete za dentalnu
radiografiju,vrste, sastav, razvijanje, orjentacija.
Upoznavanje sa osnovnim principima rada dentalnih aparata. Osnovni
pojmovi o rendgen slici

1
Sedmica 4. Predavanje: Intraoralne tehnike snimanja:
Retroalveolarna tehnika, retrokoronarna tehnika, okluzalna tehnika
snimanja

Vjebe: Intraoralne tehnike : demonstracija i vjebanje intraoralnih
tehnika
2

1
Sedmica 5. Predavanje: Ekstraoralne tehnike snimanja. Specijalne tehnike
snimanja.
Panoramiks, ortopantomografija, telerendgen, 3D dentalna
radiografija, skanografija.
Lateralna tehnika, sagitalna i profilna tehnika snimanja

Vjebe: Ekstraoralne tehnike: snimanja demonstracija i vjebanje
ekstraoralnih tehnika
Specijalne tehnike snimanja demonstracija i vjebanje specijalnih
tehnika
2

1
Sedmica 6. Predavanje: Digitalna radiografija.
Metode digitalne radiografije, nain izvoenja, idikacije, prednosti i
nedostaci
Snimanje posebnih kategorija pacijenata (djeca, pacijenti sa bezubim
vilicama, pacijenti sa posebnim potrebama, trudnice)

Vjebe: Digitalna radiografija: demonstracija i vjebanje
Seminari*:
2

1

Sedmica 7.
Predavanje: Radioloka anatomija dento-maksilofacijalnog podruja.
Anatomski detalji vidljivi na dentalnim rendgenogramima. Normalne
radioloke svjetline i tamnine.
Vjebe: Intraoralni rendgenogrami normalna anatomija- orjentacija i
osnovni principi analize
Ekstraoralni rendgenogrami normalana anatomija- orjentacija i
osnovni principi analize
Seminari*:

2

1
Sedmica 8. Predavanje: Radioloke karakteristike zuba i njihove okoline

Vjebe: Radioloke karakteristike zuba i njihove okoline- analiza
rendgenograma

Seminari*:
2

1
Sedmica 9. Predavanje: Radioloke karakteristike anomalija zuba

Vjebe: Radioloke karakteristike anomalija zuba - analiza
rendgenograma

Seminari*:
2

1
Sedmica 10. Predavanje: Radioloke karakteristike karijesa zuba i parodontalnih
oboljenja

Vjebe: Radioloke karakteristike karijesa zuba i parodontalnih
oboljenja - analiza rendgenograma
2

1
224

Seminari*:

Sedmica 11.
Predavanje: Radioloke karakteristike
Periapikalnih infekcija. Ciste maksilofacijalnog podruja radioloke
karakteristike

Vjebe: : Radioloke karakteristike periapikalnih infekcija i cisti
maksilofacijalnog podruja- analiza rendgenograma

Seminari*:
2

1
Sedmica 12. Predavanje: Radioloke karakteristike resorptivnih procesa u dento-
maksilofacijalnoj regiji. Upalni procesi vilinih kostiju.

Vjebe: Radioloke karakteristike resorptivnih procesa u dento-
maksilofacijalnoj regiji i upalni procesi vilinih kostiju. - analiza
rendgenograma
Seminari*:
2

1
Sedmica 13. Predavanje: Traume zuba i vilica maksilofacijalne regije- radioloke
karakteristike

Vjebe: Traume zuba i vilica - analiza rendgenograma
Seminari*:
2

1
Sedmica 14. Predavanje: Snimanje pljuvanih lijezda, i temporomandibularnog
zgloba, paranazalnih upljina

Vjebe: Radioloka dijagnoza i diferencijalna dijagnostika- analiza
rendgenograma

Seminari*:
2

1
Sedmica 15. Predavanje: Materijali na dentalnim rendgenogramima

Vjebe: Radioloka dijagnoza i diferencijalna dijagnostika- analiza
rendgenograma

Seminari*:
2

1


* Izvedbenim planom planiran je jedan seminarski rad. Studenti seminarski rad rade tokom semstra u
grupama od 5 studenata, a brane u predvienim terminima praktine nastave.
225

SILABUS PREDMETA: PEDIJATRIJA
Code: SFSIM0708 Naslov predmeta: PEDIJATRIJA
Nivo: dodiplomski Godina: IV Semestar: VII ECTS kredita: 6
Odgovorni
nastavnik:
Prof. dr. Senka Mesihovi - Dinarevi
Uslovi za pohaanje nastave: -

Nastavni plan i program predmeta Pedijatrije se realizira kroz 15 sati teoretske nastave koja se slua
u kontinuitetu u VII semestru nastave i 15 sati praktine nastave koja se realizira po blok sistemu.

Blok 1: ini nastavu iz oblasti: Uvod u pedijatriju i preventivna pedijatrija, pulmologija i
alergoloimunologija, Kardilogija, Reumatologija
( ukupno 4 sedmice ili 4 radna dana ).

Blok 2: ini nastavu iz oblasti :Gastroenterohepatologija,Ishrana djeteta, Nefrologija
Neonatologija

Blok 3 ini nastavu iz oblasti Neurologija, Endokrinologija, Hematologija, Onkologija

1. Ciljevi predmeta:
Stei znanja iz anamneze i fizikalnog pregleda novoroenadi, dojenadi, djece i adolescenata,
njihovim rastom i razvojem, njihovim mogunostima da do perioda adulta postignu puni potencijal.
Stei znanja o spreavanju, prepoznavanju i lijeenju bolesnog djeteta
Usvojiti znanja iz osposobljavanja, odnosno habilitacije djece ometene u razvoju u smislu prevencije,
kurative i rehabilitacije.

2. Svrha predmeta:
Svrha predmeta je osposobljavanje studenta da pravilno uzetom anamnezom i fizikalnim pregledom
stekne sigurnost u postavljanju dijagnoze bolesnog djeteta.
Da student priznatim pedijatrijskim protokolima usmjeri daljnji tok prepoznavanja i lijeenja oboljelog
djeteta.
Na predavanjima, interaktivnoj nastavi i vjebama usvaja se teoretsko znanje i savladava vjetina
pregleda oboljelog djeteta po sistemima usvojenim iz doktrine djeije propedeutike.

3. Moduli sa ishodima uenja

Kroz nastavu iz oblasti PEDIJATRIJEs student e stei sljedea znanja:

UVOD U PEDIJATRIJU I PREVENTIVNA PEDIJATRIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine
natave )

Modul 1. Organizacija rada Pedijatrijske klinike

Cilj modula je upoiznati studenta sa historijatom, kadrovima i organizacijom rada Pediajtrijske
klinike. Uvod u predmet ciljeve i zadatke pedijatrije te prava djeteta u sistemu zdravstvene zatite.

Modul 2 Preventivna pediajtrija

Cilj modula je upoiznati studenta sa prenatalnom dijagnostikom kongenitalnih anomalija, prevencijom
predkolskog, kolskog djeteta adolescenata te kalendarom vakcinacija.

PULMOLOGIJA I ALERGOIMUNOLOGIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )
226

Modul 1 Oboljenja gornjih disajnih puteva
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom slikom, dijagnostikom i terapijom gornjih
disajnih puteva (rinitis, tonsilofaringitis, sinusitis, laringitis).

Modul 2. Obstruktivne bolesti plua
Cilj modula je upoznati studenta sa brohijalnom astmom (alergiske i nealergijske prirode),
hipersenzitivnou bronhotrahealnog sistema, nainom dijagnostike i lijeenja, prema GINA
smjernicama.

Modul 3. Pneumonije
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom slikom i nainom lijeenja pneumonija
u ovisnosti od dobi djeteta.

Modul 4. Cistina fibroza
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom slikom i terapijom cistine fibroze.

Modul 5. Tuberkuloza
Cilj ovoga modula je upznati studenta sa etilogijom, klasifikacijom, klinikom slikom i terapijom
tuberkuloze.

Modul 6. Alergijske bolesti
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiologijom, tipovima, dijagnozom i terapijom najeih
alergijskih oboljenja koji se sreu u pedijartrijskoj praksi.

Modul 7. Imunoloke bolesti
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiologijom klinikom slikom i terapijom imunolokih
bolesti

KARDIOLOGIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )

Modul 1. Uroene srane mane
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom patogenezom, klinikom slikom, dijagnostikom i
terapijskim mogunostima pojedinih sranih mana.

Modul 2. Dijagnostike metode u kardiologiji
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa dijagnostikim procedurama u djeijoj kardiologiji.

Modul 3. Kardiovaskularne infekcije
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiologijom, klinikom slikom i terapijom infekcija
kardiovaskularnog sistema.

Modul 4. Aritmije srca
Cilj modula je upoznati studenta sa razliitim poremeajima sranog ritma i njihovom klinikom
prezentacijom, EKG karakteristikama, nainom lijeenja.

Modul 5. Arterijska hipertenzija
Cilj ovoga modula je uoznavanje studenta sa etilogijom, klinikom slikom, klinikim manifestacijama,
dijagnostikom i terapijskim procedurama u lijeenju hipertenzije i hipertenzivne krize kod djece.

Modul 6. Srana insuficijencija
Cilj modula je upoznati studenta sa klinikom slikom srane insuficijencije, dijagnostikim i terapijskim
pristupom u lijeenju srane insuficijencije.
227

REUMATOLOGIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )
Modul 1. Artritis udruen sa infekcijom: Akutna reumatska groznica i poststreptokokni
artritis
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom i terapijom artritisa
udruenim sa infekcijom.

Modul 2. Bazini koncept reumatskih bolesti kod djece
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom,diferencijalno-
dijagnostikim i terapijskim pristupima kod reumatskih bolesti eritema.

Modul 3. Juvenilni artritis
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom i tretmanom
reumatoidnih artritisa.

Modul 4. Sistemske bolesti vezivnog tkiva
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom i tretmanom
sistemskih bolesti vezivnog tkiva (sistemski lupus eritematodus, dermatomiositis, sklerodermija),
antifosfolipidni sy, Raynand fenomen i vazomotorni sindrom.

GASTROENTEROHEPATOLOGIJA (1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )

Modul 1. Simptomi i dijagnostike procedure u gastroenterohepatologiji
Cilj ovoga modula je cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najuestalim i najvanijm simptomima
oboljenja u gastroenterologiji i hepatologiji. Upoznati studenta sa najvanijim dijagnostikim
procedurama iz domena ove pedijatrijiske oblasti.

Modul 2. Bolesti jednjaka, eludca i duodenuma
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najeim bolestima jednjaka, eludca i duodenuma.

Modul 3. Bolesti tankog i debelog crijeva. Upalne bolesti crijeva
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najeim bolestima tankog i debelog crijeva a posebno
sa upalnim bolestima crijeva.

Modul 4. Bolesti jetre
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najuetalim bolestima jetre i bilijarnog sistema.
Upoznavanje studenta sa cirozom i njenim komplikacijama

Modul 5. Poremeaj metabolizma vode i elektrolita
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa specifinostima metabolizma vode i elektrolita i njihovim
najeim poremeajima.

Modul 6. Ishrana i poremeaji ishrane
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim sastojcima hrane i energetskim potrebama
djeteta Upoznavanje studenta sa prirodnom i vjetakom ishranom djece.

NEFROLOGIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )

Modul 1.Simptomi i dijagnostike procedure u djeijoj nefrologiji
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim simptomima i dijagnostikim procedurama
koje se koriste u ovoj oblasti pedijatrije.

Modul 2. Infekcije urinarnog sistema
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa epidemiologijom, etiopatogenezom, klinikom slikom,
dijagnostikom i tretmanom urinarnih infekcija.
228

Modul 3. Pedijatrijski aspekti dijagnostike i konzervativnog tretmana anomalija urinarnog
sistema
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa najeim anomalijama mokranog sistema kod djece,
dijagnostikim pristupom, posebno slikovnim pretragama urotrakta i izboru adekvatnog terapijskog
modaliteta konzervativnog ili hirurkog.

Modul 4. Neurogena disfunkcija mokranog mjehura
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa uzoricma, podjelama, klinikom slikom, dijagnostikom i
moguom terapijom neurogene disfunkcije donjeg mokranog sistema.

Modul 5. Glomerulonefritisi
Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa etiologijom i imunopatolokom llasifikacijom
glomerulopatija, njihovom simptomatologijom, dijagnostikom i principima tretmana. Posebno teite je
stavljeno na akutni poststreptokokni glomerulonefriitis.

Modul 6. Nefrotski sindrom mininalnih oteenja
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom, dijagnostikom i
terapijom nefrotskog sindroma.

Modul 7. Tubulopatije
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, podjelama, klinikom slikom,
dijagnostikom i terapijskom pristupu tubulopatija.

Modul 8. Urolitijaza
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom, evaluacijom i
tretmanom djece sa kamencima urinarnog sistema.

Modul 9. Akutna bubrena insuficijencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, klinikom slikom, dijagnostikim
metodama i principima tretmana akutnog bubrenog zatajenja.

Modul 10. Hronina bubrena insuficijencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, podjelama, klinikim karakteristikama i
metodama tretmana (konzervativni terapijski tretman, dijalizne tehnike i transplantacija bubrega)
hroninog bubrenog zatajenja.

NEONATOLOGIJE ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )

Modul 1. Prenatalni i perinatalni period
Cilj modula je upoznavanje studenta sa moguim razlozima ugroenosti fetusa, mogunostima
antenatalne dijagnostike te normalne tranzicije na ekstrauterine uslove.
-Cilj modula: Upoznavanje studenata sa principima neonatalne reanimacije
Modul 2. Zdravo novoroene
-Cilj ovoga modula je upoznavanje studenta sa fiziolokim osobitostima novoroeneta
-Cilj modula: upoznavanje sa klasifikacijom prema poroajnoj teini i gestacijskoj dobi

Modul 3. Bolesno novoroene
-Cilj modula je upoznavanje sa poroajnim traumama novoroeneta, njihovom uestalou i
prezentacijom
- Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa stanjima koja dovode do respiratornog distresa kod
novoroenadi (hiposurfaktoza, aspiracija mekonija i dr.), klinikom slikom i tretmanom.
Modul 4. Bolesno novoroene
-Cilj modula je upoznavanje studenta sa najeim oboljenjima u novoroenakoj dobi sa posebnim
osvrtom na novoroenaku uticu ii neonatalne infekcije.
229

OBLAST NEUROLOGIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )
Modul 1. Simptomi i dijagnostike procedure u djeijoj neurologiji
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa osnovnim simptomima i dijagnostikim procedurama koji se
koriste u ovoj oblasti, te normalnim psihomotornim razvojem.

Modul 2. Malformacije CNS, hromozomske abnormalosti, neurokutani sindromi i malformacije
lobanje
Cilj modula je upoznavanje sa malformacijama CNS, neurokutanim sindromima, neurolokim i
bihejvioralnim aspektima genetskih anomalija i dismorfijskih sindroma, te kotanim malformacijama
lobanje

Modul 3. Neuroloke konsekvence prenatalnih, perinatalnih i ranih postnatalnih uticaja na
razvoj mozga
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa posljedicama intrauterinih te intrapartalnih i postpartalnih
poremeaja na mozak, hidrocefalusu, netraumatskim pericerebralnim kolekcijama, te cerebralnoj
paralizi.

Modul 4. Metaboliki i heredodegenerativni poremeaji CNS
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa metabolikim bolestima, te heredodegenerativnim
bolestima, klinikom slikom dijagnostikom i moguom terapijom.

Modul 5. Postnatalni vanjski inzulti CNS
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najeim infektivnim bolestima CNS, parainfektivnim
bolestima i inflamatornim imunolokim oboljenjima, neurolokim manifestacijama sistemskih bolesti,
povredama CNS i intoksikacijama.

Modul 6. Vaskularni poremeaji CNS.
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa vaskularnim poremeajima CNS, klinikom slikom
dijagnostikom i moguom terapijom.

Modul 7. Paroksizmalni poremeaji CNS.
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa epilepsijama i drugim napadima, te paroksizmalnim
poremeajima koji nisu epilepsije.

Modul 8. Neuromiina oboljenja
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikm slikom dijagnostikom i
lijeenjem bolesti motornog neurona, poremeajima perifernih nerava i miinim bolestima.

Modul 9. Razvojni i intelektualni poremeaji djeije dobi.
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, klinikm slikom dijagnostikom i
lijeenjem zaostataka u razvoju, pervazivnog razvojnog poremeaja, ADHD i sl.

OBLAST ENDOKRINOLOGIJE ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )

Modul 1. Faktori rasta
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa faktorima koji utjeu na rast uvisinu.

Modul 2. Dinamika rasta po razvojnim dobima
Cilj ovog modula je prezentacija dinamike rasta po pojedinim razvojnim dobima djeteta.

Modul 3. Etiopatogeneza Diabetes mellitusa TIP 1
Cilj modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom etiopatogenezom diabetes mellitusa TIP 1.
230

Modul 4 . Dijagnostika komorbiditeta kod gojaznog pedijatrijskog pacijenta
Ovaj modul prezentira studentima problem komorbiditeta gojaznog pedijatrijskog apcijenta sa
naglskom na stanje patoloke tolerancije glukoze njegovo lijeenje.

Modul 5. Etioloki aspekti poremeaja funkcije titnjae
Ovaj modul studente upoznaje sa kompleksnom etiologijom hipotireoze kod djece sa naglaskom na
kongenitalnu hipotireozu.

Modul 6. Hipoparatireoizam
Navedeniim modulom se prezentira kompleksna etiologija i prezentacija hipoparatireoidizma kod
djece

Modul 7.Dijagnostiko-terapijski aspekt hipopituitarizma
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa kompleksnom dijagnostikom i supstitucionom
terapijom pacijenata sa tumorima hipotalamo-hipofizarne regije.

HEMATOLOGIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )

Modul 1. Bolesti eritropoeze
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiologijom, klasifikacijom, klimikom slikom, dijagnozom i
terapijom anemija.

Modul 2. Bolesti trombocita i bolesti koagulacije
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etipatogenezom, klasifikacijom, klinikom slikom,
dijagnozom i terapijom bolesti trombocita i koagulacije

Modul 3. Hemofilija
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klinikom slikom,dijagnostikom i
lijeenjem hemofilija.
upoznati studenta sa profilaksom i terapijom pacijenata koji imaju razvijene inhibitore na faktor VIII.

ONKOLOGIJA ( 1 sat teoretske nastave i 1 sat praktine natave )

Modul 1. Leukemije djeije dobi
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatpgenezom, klinikom slikom, klasifikacijom ,
dijagnostikom i tretmanom leukemija savremenim protokolima kod djece.

Modul 2. Solidni tumori djeije dobi
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa etiopatogenezom, klinikom slikom, dijagnostikom i
terapijom najeih solidnih tumora djeije dobi (tumori CNS, neuroblastom, nefrobastom,
hepatoblastom, rabdomiosarkom).

Modul 3. Rane i kasne posljedice hemoterapije
Cilj ovoga modula je upoznati studente sa ranim posledicama citoterapije i mogunostima prevencije
neeljenih efekata (munina, proljev, povraanje, opadanje kose) i kasnim posljedicama citoterapije
(poremjeaj u rastu i razvoju, poremeajima u endokrinom , kardiovaskularnom sistemu, oteenje
jetre, sekundarni tumori).
231

Kroz nastavu predmeta "Pedijatrije" student e usvojiti slijedea znanja:
1. Uvod u pedijatriju i preventivna pedijatrija
2. Pulmologija i alergoloimunologija
3. Kardilogija
4. Reumatologija
5. Gastroenterohepatologija
6. Ishrana djeteta
7. Nefrologija
8. Neonatologija
9. Neurologija
10. Endokrinologija
11. Hematologija
12. Onkologija

1. Osnovni parametri vitalnih funkcija: temperatura, puls, respiracije, krvni pritisak
2. Antropometrijske mjere: tjelesna masa, tjelesna visina, obim glave.
3. Pregled turgora koe
4. Palpacija limfnih vorova na predilekcionim mjestima
5. Pregled glave, vrata, grudnog koa, trbuha, genitalija, ekstremiteat.
6. Izvoenje meningealnih znakova.

1. Ispravno uzimanje pedijatrijske anamneze
2. Dobro poznavanje fizikalnog pregeleda bolesnog djeteta
3. Poznavanje osnovnih laboratorijskih i dijagnostikih procedura koji se primjenjuju kod
oboljelog djeteta
4. Poznavanje osnovnih terapijskih i preventivnih mogunosti u pedijatrijskoj praksi.

4.Metode uenja
Nastava predmeta Pedijatrije e se izvoditi u ukupnom fondu od 30 sati.
Predavanja 15 sati.
Vjebe 15 sati.

Metode izvoenja nastave su:
-Interaktivna, teoretska i praktina nastava
-rad u malim grupama
-za praktinu nastavu koristie se metode: etiri koraka po Peytonu, PBL ( Problem based learning )
OSCE
-Konsultacije

U okviru predvienog broja sati odrae se i oblici kontinuirane provjere znanja ( praktini ispit I, II i III
dio, te parcijalni ispit I, II i III dio.

Provjera znanja studenta vrit e se kontinuirano u toku semestra i kroz zavrni ispit.


Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit I, II i III dio, te praktini ispit I, II i III dio.
Praktini ispit prvi dio e se polagati nakon odranog prvog bloka praktine nastave predmeta
Pedijatrija, definisanog sistema kruenja studenata ( Uvod u Pedijatriju, Preventivna pedijatrija,
Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija ) evaluacija usvojenih vjetina e se vriti kroz
ispunjnje zadataka predhodno definisanih u listi provjere ( Check lista ) Iz svake oblasti student e
dobiti po jednu ek listu sa definiranim zadacima ( po pet zadatka iz Uvod u Pedijatriju i preventivna
232

pedijatrija, Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija ). Svaki zadatak u Check listi se
ocjenjuje pozitivno ili negativno ( +/- ).

Praktini ispit drugi dio
Praktini ispit drugi dio e se polagati nakon odranog drugog bloka praktine nastave predmeta
Pedijatrija, definisanog sistema kruenja studenata ( Gastroenterohepatologija, Ishrana djeteta,
Nefrologija, Neonatologija ) Iz svake oblasti student e dobiti po jednu Check listu sa definiranim
zadacima ( po pet zadatka Gastroenterohepatologija, Ishrana djeteta, Nefrologija, Neonatologija).
Svaki zadatak u Check listi se ocjenjuje pozitivno ili negativno ( +/- ).

Praktini ispit trei dio
Praktini ispit treiu dio e se polagati nakon odranog treeg bloka praktine nastave predmeta
Pedijatrija, definisanog sistema kruenja studenata ( Neurologija, Endokrinologija, Hematologija i
Onkologija ) Iz svake oblasti student e dobiti po jednu Check listu sa definiranim zadacima ( po pet
zadatka Neurologija, Endokrinologija Hematologija i Onkologija ). Svaki zadatak u Check listi se
ocjenjuje pozitivno ili negativno ( +/- ).

Nakon praktinog ispita treeg dijela osvojeni plusevi ili minusi sa praktinih ispita se prevode u
bodove.
Dvije pozitivne ocjene sa Check lista ( ++ vrijede jedan bod ) i pribrajaju se ukupnom broju bodova
postignutim na svim praktinim ispitima.
Dvije negativne ocjene ( dva minusa ) sa Check lista vrijede jedan negativan bod koji se oduzima od
ukupnog broja osvojenih bodova na svim praktinim ispitima.

Ukupna broj bodova koje student moe osvojiti u okviru ovoga dijela kontinuirane provjere znanja
iznosi 30.
Student mora osvojiti najmanje 16.5 bodova da bi se kompletan praktian ispit smatrao poloenim.
Osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene.

Parcijalni ispit I dio

Parcijalni ispit podrazumjeva provjeru zanja iz oblasti Uvod u Pedijatriju i preventivna pedijatrija,
Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija Ispit je pismeni test i sastoji se od 40 MCQ
pitanja ( po 10 pitanja iz oblasti Uvod u Pedijatriju i preventivna pedijatrija, Pulmoalergoimunologija,
Kardiologija i Reumatologija ). Svaki taan odgovor na MCQ pitanju nosi 0.5 bodova. Maksimalan broj
bodova koje student moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 20. Da bi se ispit smatrao poloenim
student treba osvojiti 11 bodova ( po 3 boda iz oblasti Uvod u Pedijatriju i preventivna pedijatrija,
Pulmoalergoimunologija, Kardiologija i Reumatologija ). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit, ne poloeno
gradivo polae na zavrnom ispitu.

Parcijalni ispit II dio

Parcijalni ispit podrazumjeva provjeru zanja iz oblasti Gastroenterohepatologije Ishrana djeteta,
Nefrologija, Neonatologija. Ispit je pismeni test i sastoji se od 50 MCQ pitanja ( 20 pitanje iz
Gastroenterohepatologije i po 10 pianja iz Ishrana djeteta, Nefrologija, Neonatologija ). Svaki taan
odgovor na MCQ pitanju nosi 0.5 bodova. Maksimalan broj bodova koje student moe osvojiti kroz
ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se ispit smatrao poloenim student treba osvojiti 14 bodova ( iz oblasti
Gastroenterohepatologija 5 bodova a iz Ishrana djeteta, Nefrologija, Neonatologija po 3 boda ).
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije
poloio parcijalni ispit drugi dio, nepoloeno gradivo polae na zavrnom ispitu.

Parcijalni ispit III dio
Parcijalni ispit podrazumjeva provjeru zanja iz oblasti Neurologija, Endokrinologija, Hematologija i
Onkologija .Ispit je pismeni test i sastoji se od 50 MCQ pitanja ( 20 pitanje iz Neurologija i po deset
pianja iz Endokrinologija, Hematologija i Onkologija ) Svaki taan odgovor na MCQ pitanju nosi 0.5
bodova. Maksimalan broj bodova koje student moe osvojiti kroz ovaj oblik ispita iznosi 25. Da bi se
ispit smatrao poloenim student treba osvojiti 14 bodova ( iz oblasti Neurologija 5 bodova a iz,
233

Endokrinologija, Hematologija i Onkologija po 3 boda ) Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konane ocjene. Ukoliko student nije poloio parcijalni ispit ne poloeno
gradivo polae na zavrnom ispitu.

Zvarni ispit

Ukoliko student nije poloio praktine i parcijalne dijelove ispita u toku semestra ili je nezadovoljan
dobijenom ocjenom pristupa polaganju zavrnog ispita. Uslov za polaganje pismenog dijela zavrnog
ispita je predhodno poloen praktini dio ispita.

Formiranje konane ocjene. Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi

10 (A) (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama), nosi 95-100 bodova
9 (B) (iznad prosjeka, sa ponekom grekom), nosi 85-94 bodova
8 (C) (prosjean, sa primjetnim grekama), nosi 75-84 bodova.
7 (D) (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima), nosi 65-74 bodova,
6 (E) (zadovoljava minimalne kriterije),iznosi 55-64 bodova,
5 (F) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno vie rada) 50 - 54 bodova,
5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vie rada) ispod 50 bodova.

POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio praktine dijelove ispita u toku semestra i na zavrnom ispitu nepoloene
dijelove polae na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vjetine iz svakog nepoloenog bloka
praktinog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere kroz koje moe osvojiti ukupno 30 bodova. Da
bi se praktini ispit smatrao poloenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova
(ukupno 16,5 bodova).

Uslov za polaganje zavrenog pismenog dijela popravnog ispita je predhodno poloen
praktini dio ispita.

LITERATURA

1. Mesihovi- Dinarevi S. i sar. Pedijatrija za studente stomatologije, Sa Vart
Sarajevo, 2005.

2. Nelson. Textbook of Pediatrics. W.B. Saunders Company, Philadelphia, 2004.

SKUPNI PLAN
Sedmica 1 Predavanje: Uvod u pedijatriju i preventivna pedijatrija

1 sat

Sedmica 2 Predavanje: Pulmologija i Alergoimunologija

1 sat

1 sat

Sedmica 3 Predavanje: Kardiologija

1 sat

234

Vjebe: Vjebe po odjelima prema oglaenom rasporedu 1 sat

Sedmica 4 Predavanje: Reumatologija

Vjebe: Vjebe po odjelima prema oglaenom rasporedu
1 sat

1 sat

Sedmica 5 Praktini ispit I dio

PARCIJALNI ISPIT I DIO
1 sat

1 sat

Sedmica 6 Predavanje: gastroentrohepatologija

1 sat

1 sat

Sedmica 7 Predavanje: Ishrana djeteta

1 sat

1 sat

Sedmica 8 Predavanje: Nefrologija

1 sat

1 sat

Sedmica 9 Predavanje: Neonatologija

1 sat

1 sat

Sedmica 10 Praktini ispit II dio

PARCIJALNI ISPIT II DIO
1 sat

1 sat

Sedmica 11 Predavanje: Neurologija

1 sat

1 sat

Sedmica 12 Predavanje: Endokrinologija

1 sat

1 sat

Sedmica 13 Predavanje: Hematologija

1 sat

1 sat

Sedmica14 Predavanje: Onkologija

1 sat

1 sat

Sedmica 15 Praktini ispit III dio

1 sat

235

PARCIJALNI ISPIT III DIO 1 sat

Sedmica 16 U ovoj sedmici vri se upis zavrne ocjene, kao i korekcija
iste zastudente koji su stekli uslove.

Sedmica
17,18,19,
U ove 3 sedmice u terminima redovne teoretske nastave obavit e se
prema elji studenata nastavne aktivnosti a po pitanju nejasnoe i
dopunskih obrazloenja. Takoe e se u terminu vjebi izvriti
nadoknada- dopuna aktivnosti iz segmenta praktine nastave.

Sedmica 20 Ova sedmica je namjenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina
studenata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u sedmici 16.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: PEDIJATRIJA
Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj asova
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u pedijatriju i preventivna pedijatrija
Historija, kadrovi, organizacija rada Pedijatrijske klinike.
Uvod u predmet. ciljevi i zadaci pedijatrije. Prava djeteta u
okviru zdravstvene zatite. Definicija vitalno statistikih
pojmova, glavni uzroci smrtnosti djece Prenatalna
dijagnostika kongenitalnih anomalija Neonatalna zatita,
Prevencija predkolskog , kolskog
djeteta i adolescenata. Vakcinacije.

Vjebe:
Osnovi pedijatrijske anamneze
Osnovi pedijatrijskog statusa
1

1
Sedmica 2. Predavanje: Pulmologija i Alergoimunologija
Oboljenja disajnih organa (gornjih, dojnjih).
Akutni bronhitis. Pneumonije. Hronina oboljenja plua
(Astma i bronhoopstrukcija). Cistina fibroza.
TBC,Alergijske reakcije. Urtikarija. Imunoloke bolesti.
Agamaglobulinemija. AIDS.

Vjebe:
Anamneza i fizikalni pregled pulmolokog pacjenta
Rendgen pregledi: standardni rtg snimak (PA i Profil)
plua, rtg snimak sinusa Upoznavanje sa bronholokom
obradom ( bronhoskopija, bronholavaa, bronhografija)
Prikaz funkcionalnih testova-osnovi plune funkcije-
spirometrija Interpretacija konih testova
preosjetljivosti:alergo test: inhlacioni i nutritivni alergeni
Znojni test

1

1
Sedmica 3 Predavanje: Kardiologija
Uroene srane anomalije (acijanotine, cijanotine).
Dijagnostike metode u pedijatrijskoj kardiologiji.
Kardiovaskularne infekcije, miokarditis, endokarditis,
perikarditis. Fibroelastoza, srane aritmije, arterijska
hipertenzija, srana insuficijencija.

1

236

Vjebe:
Anamneza i fizikalni pregled djeteta sa uroenim sranim
manama Auskultacije srca sa diferencijalno dijagnozom
pojedinih sranih mana. Interpretacije EKG i Rtg srca, UZ
srca, I priprema I izvedba lijeenja djeteta sa uroenim
sranim nmanama. Interpretacije 24 satnog EKG
Holtera, Holter KP, Ergometrija, Tilt Table Test.
Upoznavanje sa osnovnim principima invazivne
dijagnostike i terapije srane kateterizacije

1
Sedmica 4 Predavanje: Reumatologija
Artritis udruen sa infekcijom . akutna reumatska groznica
i poststreptokokni reaktivni artritis. Juvenilni idiopatski
artritis, SLE. Sistemski vaskulitisi HSP i Kawasakijeva
bolest

Vjebe iz Reumatologije:
Anamneza i tehnike fizikalnog pregleda zglobova.
Upoznavanje studenta sa rengenom, UZ i MRI zglobova.
Interpretacija testova reumatske aktivnosti
1

1
Sedmica 5 Praktini ispit I dio:

PARCIJALNI ISPIT I DIO

1

1
Sedmica 6 Predavanje:Gastroenetrohepatologija
Gastroezofagealni refluks. Akutni gastroenteritis
Hronina dijareja. Malapsorcioni sindrom.
Celijakija. Opstipacija. Akutni i hronini hepatitis.

Vjebe:
Anamneza i status pacijenta sa akutnim proljevom.
Palpacija jetre i slezine. Korekcija acidobaznog statusa i
mineralograma.Poznavanje funkcionalnih testova jetre
Priprema pacijenta za biopsiju tankog crijeva

1

1
Sedmica 7 Predavanje: Ishrana djeteta
Osnovni sastojci hrane. Ishrana zdravog dojeeta.
Prirodna ishrana (dojenje). Vjetaka ishrana. Poremeaj
ishrane- distrofija, atrofija i gojaznost. Rahits.

Vjebe:
Procjena stanja uhranjenosti. Mjerenje BMI i potkonog
masnog tkiva.Prikaz klinikih i laboratorijskih
karakteristika rahitisa. Ishrana putem nazogastrine
sonde.

1

1
Sedmica 8 Predavanje: Nefrologija
Bolesti mokranih i spolnih organa. Ispitivanje funkcije
1

237

bubrega Infekcije mokranih organa. Anomalije
mokranog sustava.Akutni i hronini glomerulonefritisi.
Nefrotski sindrom. Tubulopatije. Urolitijaza. Akutna i
hronina bubrena insuficijencija. Bolesti spolnih organa.

Vjebe:
Anamneza i fizikalni nalaz nefrolokog pacijenta. Analiza i
interpretacija nalaza urina.Priprema izvoenja i
intepretacija funkcionalnih testova bubrega. Analiza
nativnog snimka urinarnog trakta intravenozne urografije i
scintigrafskih pretraga bubrega. Priprema plana i
programa ispitivanja djeteta sa urinarnom infekcijom.

1
Sedmica 9 Predavanje: Neonatologija
Perinatalni period. Prilagoavanje novoroeneta na
ekstrauterine uslove ivota. Perinatalna asfiksija. Podjela
novoroenadi prema gestacijskoj dobi i poroajnoj
teini. Stabilizacija bolesne i
preterminske novoroenadi. Poroajne traume.
Respiratorni distres sindrom. Pneumotoraks.
Hiperbilirubinemije. Infekcije novoroenadi
Transport novoroenadi. Kongenitalne anomalije

Vjebe Neonatologija:
Pregled zdravog i bolesnog novoroeneta Reanimacija
novoroeneta (osnovne mjere, ventilacija, vanjska
masaa srca, primjena lijekova i tenosti).

1

1
Sedmica 10 Praktini ispit II dio:

PARCIJALNI ISPIT II DIO
1

1
Sedmica 11 Predavanje: Neurologija
Neuromiina oboljenja. Dijagnostike pretrage kod
neuromiinih oboljenja. Spinalna miina atrofija.
Normalan neurorazvoj dojenet malog djeteta. Grube i fine
motorne vjetine Neurorazvojni poremeaji
Mentalna retardacija. Epilepsija. Sindrom Down.

Vjebe:
Anamneza i status neurolokog pacijenta (dojeneta,
predkolskog djeteta, kolskog djeteta i adolescenta).
Prikaz lumbalne punkcije Priprema plana i programa
ispitivanja djeteta sa razvojnim poremeajem Tretman
djeteta sa epileptinim statusom

1

1
Sedmica 12 Predavanje: Endokrinologija
Dijabetes mellitus. Akutne i hronine komplikacije
dijaebtes melitusa Hipoglikemije. titnjaa. Hipotireoza.
Hipoparatireoidizam. Nadbubrena
lijezda. Cishingov sindrom. Hipofiza. Hipopituiturizam.
1

238

Kriptorhizam.

Vjebe:
Anamneza endokrinolokog pacijenta Fizikalni nalaz
endokrinolokog pacijenta Mjerenje tjelesne teine i
visine pacijenta, te ostalih parametara antropometrije
Interpretacija antropometrijskih parametara na osnovu
percentilnih krivulja
( karte rasta ) Procjena stadija puberteta po Tanneru
kod djevojica i djeaka ( orhidometar po
Praederu ) Analiza RTG doruja Analiza jonograma i
ABS.a u sklopu dijagnostike endokrinolokih oboljenja
Nain izvoenja i interpretacija testa odreivanja hormona
rasta Interpretacija statusa hormona:hipofize, titne
lijezde, spolnih lijezda I nadbubrega Nain izvoenja i
interpretacija OGTT testa sa insulinemijom Praktino
izvoenje terapije za pacijenta sa dijabetes mellitusom TIP
1 (dijabetoloka kola)

1

Sedmica 13 Predavanje: Hematologija
Sideropenijske anemije. Anemije hroninih bolesti.
Aplastine anemije. Hemolitike anemije. Autoimune
hemolitike anemije. Poremeeji hemostaze.
Idiopatske trombocitopenijske purpure. Hemofilija A.

Vjebe:
Anamneza hematolokog pacijenta. Fizikalni pregled
hematolokog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled
limfnih vorova po regijama , uoavanje znakova
hemoragijske dijateze, palpaciju jetre i slezene
Interpretacija kompletne krvne slike, Fe, TIBC i UIBC ,
koagulacionih testova

1

1
Sedmica 14 Predavanje: Onkologija
Leukemije kod djece, Limfomi (Hodgkin i Non hodkin tip).
Solidni tumori (Tu Wilms, Neuroblastom). Histiocitoza X.

Vjebe:
Anamneza onkolokog pacijen Fizikalni pregled
onkolokog pacijenta sa posebnim osvrtom na pregled
limfnih vorova po regijama, uoavanje znakova
hemoragijske dijateze, palpaciju jetre i slezene Prikaz
izvoenja: lumbalne punkcije ( dijagnostika i terapeutska
),sternalne punkcije, punkcije limfnog vora Promatrati i
analizirati citoloke preparate periferne krvi i kotane sri.

1

1
Sedmica 15 Praktini ispit III dio:

PARCIJALNI ISPIT III DIO

1

1
239

Sedmica 16 U ovoj sedmici vri se upis zavrne ocjene, kao i korekcija
iste zastudente koji su stekli uslove.

Sedmica 17,
18 i 19
U ove 3 sedmice u terminima redovne teoretske nastave
obavit e se prema elji studenata nastavne aktivnosti a
po pitanju nejasnoe i dopunskih obrazloenja. Takoe e
se u terminu vjebi izvriti nadoknada- dopuna aktivnosti

Sedmica 20 Ova sedmica je namjenjena provjeri usvojenih znanja i
vjetina studenata koji nisu stekli uslove za upis zavrne
ocjene u sedmici 16.

240

PREDMETI V GODINE

SILABUS PREDMETA: PEDODODONCIJA S PRIMARNOM PREVENCIJOM
Code: SFSOS0901 Naslov predmeta: PEDODODONCIJA S PRIMARNOM PREVENCIJOM
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar:IX i X ECTS kredita:9
Status: obavezni Ukupno sati: 60+90
Odgovorni
nastavnik:
Prof. Dr.sc. Sedin Kobalija
Sarajevu
1. Ciljevi
predmeta
- Shvatiti i razumjeti bioloke mehanizme zatite oralnoga zdravlja.
- Shvatiti, razumjeti i koristiti metode za dijagnostiku i iskljuivanje rizika za
pojavu oralnih oboljenja.
- Shvatiti i razumjeti ulogu ishrane u optom i oralnom zdravlju te biti
osposobljen za davanje adekvatnih dijetarnih instrukcija pacijentu.
- Shvatiti i razumjeti ulogu odravanja oralne higijene u optem i oralnom
zdravlju te biti osposobljen za davanje adekvatnih oralno-higijenskih
instrukcija pacijentu.
- Shvatiti, razumjeti i znati postaviti indikacije za koritenje fluorida i
zalivaa fisura. Biti osposobljen za koritenje fluorida i zalivaa fisura.
- Shvatiti, razumjeti i znati znaaj preventive u karijesologiji, parodontologiji,
ortodonciji i protetici.
- Sticanja osnovnih znanja o svim aspektima dijagnostike i tretmana svih
nefiziolokih stanja kod djece i adolescenata
- Sticanje znanja o psihikom i fizikom rastu i razvoju od zaea do kraja
adolescentnog perioda
- Poznavanje i razumjevanje uzroka nastanka i klinike slike nefiziolokih
stanja kod djece i adolescenata
- Poznavanje i razumjevanje metoda za kliniki tretman nefizolokih stanja
kod djece i adolescenata
2. Svrha
predmeta
Osposobljavanje studenata da shvati, razumiju i koriste metode za dijagnostiku i
iskljuivanje rizika za pojavu oralnih oboljenja te da ovladaju testovima za
procjenu rizika.
Osposobljavanje studenta da pacijentima daju adekvatne savjete o ishrani,
odravanju oralne higijene, prevenciji dentalnih trauma, oralnih lezija i oboljenja
TMZ.
Osposobljavanje studenata za samostalnu primjenu preventivnih mjera:
profesionalno uklanjanje mekih i vrstih naslaga, primjenu visokokoncentrovanih
preparata fluorida, zalivanje fisura, izrada titnika za zube kao i da bude
osposobljen da primjenjuje mjere interceptivne ortodoncije.
Osposobljavanje studenata za prepoznavanje normalanog rasta i razvoja od
zaea do kraja adolescentnog perioda, za uoavanje odstupanja od tog sloenog
procesa i otkrivanje uzroka koji dovode do toga.
Osposobljavanje studenata za kliniki treman u cilju rjeavanja gore pomenutih
stanja uz primjenu savremenih stomatoloki materijala i tehnika.

3. Ishodi uenja Nakon odsluane nastave studenti e biti sposobni da samostalno planiraniraju i
sprovode preventivne mjere za sve uzraste te biti upoznati sa sprovoenjem
preventivnih mjera kod osoba sa specijalnim potrebama i sistemskim oboljenjima.
241

Dodatno student treba da zna :
Da identifikuje fizioloki rast i razvoj od perioda zaea do kraja adolescencije.
Da zna prepoznati nefizioloka stanja kod djece i adolescenata i ustanoviti njihov
uzrok.
Da poznaje klinike metode rjeavanja tih nefiziolokih stanja kao i stomatoloke
materijale potrebne za taj treman.


vjebi);
5. Metode
procjene znanja
Zavrna ocjena e biti formirana na sljedeim elementima

nastave).
Parcijalni ispit koji se polae usmenom provjerom znanja iz gradiva obraenog u
IX semestru, koji ini maksimalno 30% ukupne ocjene. Parcijalni ispit polae se u
16. nedjelji nastave, a popravni rok u 17. -20 nedjelji. Poloen parcijalni ispit je
uslov za polaganje zavrnog ispita
Zavrni ispit koji se polae usmenom provjerom znanja i obuhvata gradivo iz X
semestra, koji ini maksimalno 50% ukupne ocjene. Zavrni ispit polae se u 16.
nedjelji nastave, a popravni rok u 17.- 20. nedjelji.

Student moe osvojiti maksimalno 100 bodova.
Skala ocjena : A (10) = 95- 100%
B ( 9) = 85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D ( 7) = 65- 74 %
E ( 6) = 55-64 %
F ispod 55%

Zavrni ispit u obliku usmenog dijela ini 50% ocjene.Minimalno za prolaz na
ovom dijelu ispita je ocjena 6 iz svakog od 4 postavljena pitanja.
Ocjena 6-6,4=5%
6,5-7,4=20%
7,5-8,4=30%
8,5-9,4=40%
9,5-10=50%
6. Literatura:

Obavezna:
1. Sedin Kobalija, Amina Huseinbegovi, Mediha Selimovi Draga, Emir Berhamovi. Karijes
zuba- primarna prevencija i kontrola. Sarajevo, 2010
2. Kobalija S.,Vulievi ZR.,Juri H. I sar. Minimalna invazivna terapija (2012)
3. Vulievi ZR, Juri H, Kobalija S i sar. Klinika primena materijala u deijoj stomatologiji
(2010)
4. Marko Vulovi i saradnici. Preventivna stomatologija, Univerzitet u Beogradu, Stomatoloki
fakultet, Beograd, 2002.
5. G. Koch,S. Poulsen Pedodoncija-kliniki pristup (2005)
6. Beloica D. I sar. Deja stomatologija, praktikum (2006)

242

Dopunska:
1. A.C. Cameron,R.P. Widmer Handbook of Pediatric Dentistry (Second edition (2003)
2. J.R. Pinkham i sar. Pediatric Dentistry-Infancy through Adolescence (2005)

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: PEDODODONCIJA S PRIMARNOM PREVENCIJOM
IX SEMESTAR
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u preventivnu stomatologiju. Znaaj i zadaci. Odnos
preventivne stomatologije sa ostalim stomatolokim i medicinskim
disciplinama. Osnovne preventivne mjere.

Vjebe: Upoznavanje sa radnim prostorom na katedri, dijagnostiki
protokol i evidencija, upoznavanje studenata sa programom vjebi i
nainima evaluacije aktivnosti u toku praktine nastave
Prijem i anamneza (medicinska i stomatoloka) sa akcentom na znanje,
navike, ponaanje i mjere koje se provode u cilju odravanja oralnog
zdravlja. Ocjena zdravstvenih navika, ponaanja, razvoja i i opteg
zdravstvenog stanja pacijenta.
Meusobni pregledi studenata.

2

3
Sedmica 2. Predavanje: Fiziologija usne upljine i karakteristike zdravih tkiva usne
upljine.

Vjebe: Dijagnostika stanja zdravlja oralnih sluznica, parodontalnih tkiva
(izgled, boja, oblik, veliina, tekstura, parodontalni indeksi) , zuba
(denticija, broj, oblik, veliina, raspored, boja, razvojni poremeaji, KEP).
Ocjena koliine i kvaliteta izluene pljuvake, puferski kapacitet.
Meusobni pregledi studenata

2

3

Sedmica 3. Predavanje: Bioloki mehanizmi zatite usne upljine

Vjebe: Dijagnostika stanja zdravlja oralnih sluznica, parodontalnih tkiva
(izgled, boja, oblik, veliina, tekstura, parodontalni indeksi) , zuba
(denticija, broj, oblik, veliina, raspored, boja, razvojni poremeaji, KEP).
Ocjena koliine i kvaliteta izluene pljuvake, puferski kapacitet.

2

3

Sedmica 4. Predavanje: Dentalni plak i oralna mikroflora

Vjebe: Metode detekcije plaka, detekcija i skidanje plaka. Indeksi za
procjenu oralne higijene. Meusobni pregledi studenata i/ili prijem
pacijenata.
2

3
Sedmica 5. Predavanje: Ishrana. Sistemski i lokalni efekti. Kariogeni potencijal hrane
i njegovo mjerenje. Ugljini hidrati. Zamjenski zaslaivai. Karijes
protektivno djelovanje hrane. Dijetarne preporuke

Vjebe: Uzimanje anamneze o ishrani, motivisanje za za pravilnu ishranu
i korekcija greaka u ishrani. Meusobni pregledi studenata.
2

3
Sedmica 6. Predavanje:. Karijes zuba. Etiologija i patogeneza karijesa.
Makroskopske i mikroskopske karakteristike rane kariozne lezije
(reverzibilni stadij). Erozije zuba, etiologija, prevencija.

Vjebe:. Demonstracija detaljnog pregleda tvrdih zubnih tkiva,
dijagnostika rane kariozne lezije kliniki i radioloki, te erozija i abrazija
zuba. Demonstracija odreivanja mikroorganizama u pljuvaci.
Meusobni pregledi studenata i/ili prijem pacijenata.
2

3
Sedmica 7. Predavanje: Etiopatogeneza i dijagnostika parodontopatija. 2
243

Vjebe: Demonstracija gingivalnih i parodontalnih indeksa. Procjena
stanja gingive i parodonta: Gingivalni indeks (Loe i Slness 1963),
Gingivalni indeks pojednostavljeni (Lindhe 1983), Indeks krvarenja papile
(Saxer i Muhleman, 1975), Indeks zajednice i potrebnih tretmana (CPITN
WHO). Izraunavanje procenta gingivitisa po pacijentu na osnovu
procjene stanja gingive Gingivalnim pojednostavljenim indeksom.
3

Sedmica 8.
Predavanje: Dijagnostika i metode za procjenu rizika za nastanak
oboljenja parodonciuma.

Vjebe: Analiza i poreenje stanja i navika kod pacijenta dobivenih
anamnezom i klinikim pregledom (oralna higijena, KEP, nepravilnosti
zuba, karakteristike pljuvake) i stanja parodonta. Meusobni pregledi
studenata i/ili prijem pacijenata.
2

3
Sedmica 9. Predavanja: Osnovni principi prevencije karijesa i parodontopatija kao
najuestalijih dento-oralnih bolesti.

Vjebe: Prijem pacijenta, analiza stanja oralnog zdravlja, plan
preventivnih mjera.
2

3

Sedmica 10. Predavanje: Oralna higijena- mehanika i hemijska sredstva za kontolu
plaka

Vjebe: Demonstracija sprovoenja oralne higijene upotrebom
mehanikih i hemijskih sredstava. Tehnike etkanja zuba, primjena
zubnog konca i interdentalnih etkica. Obuka i motivisanje pacijenata za
odravanje oralne higijene. Meusobno skidanje mekih naslaga
studenata/pacijenata i uvjebavanje obuke za odravanje oralne higijene.
2

3
Sedmica 11. Predavanje: Fluoridi u prevenciji karijesa. Opte osobine. Mehanizam
djelovanja. Endogene i egzogene metode fluorizacije. Toksicitet fluora.

Vjebe: Demonstracija lokalne primjene fluorida (rastvori, gelovi, lakovi),
propisivanje fluorida na recept. Prijem pacijenata (anamneza i
dijagnostika stanja oralnog zdravlja, skidanje mekih i tvrdih naslaga, uputa
u oralnu higijenu, lokalna fluorizacija)
2

3

Sedmica 12. Predavanje: Zalivanje fisura kao profilaktika mjera. Indikacije i
kontraindikacije. Tehnike i materijali.

Vjebe: Demonstracija zalivanja fisura na pacijentu ili modelu.
Prijem pacijenata (anamneza i dijagnostika stanja oralnog zdravlja,
skidanje mekih i tvrdih naslaga, uputa u oralnu higijenu, lokalna
fluorizacija, zalivanje fisura, tretman poetnih karijesnih lezija)
2

3

Sedmica 13. Predavanje: Interceptivna ortodoncija i preventivna protetika.

Vjebe: Prijem pacijenata (anamneza i dijagnostika stanja oralnog
zdravlja, skidanje mekih i tvrdih naslaga, uputa u oralnu higijenu, lokalna
2

3

Sedmica 14. Predavanje: Prevencija dentalnih trauma.

2

3
Sedmica 15. Predavanje: Preventivne mjere specifinih grupa (Osobe sa mentalnim i
fizikim onesposobljenjima, osobe sa optim oboljenjima, trudnice)

2

3
244

Sedmica 16. Parcijalni ispit
Sedmica 17.-
20.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: PEDODODONCIJA S PRIMARNOM PREVENCIJOM
X SEMESTAR
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u pedodonciju i oralno zdravlje djece i adolescenata.
Indeksi oralnog zdravlja.

Vjebe: Prijem i pregled pacijenta,plan terapije,preventivne mjere,
restaurativni treman mlijenih i mladih trajnih zuba, ekstrakcija mlijenih
zuba.

2

3
Sedmica 2. Predavanje: Fiziki i psihiki rast i razvoj djeteta.

Vjebe: Prijem i pregled pacijenta, plan terapije, preventivne mjere,
zuba.

2

3

Sedmica 3. Predavanje: Prvi pregled pacijenta.Psiholoki tipovi djece.

zuba
2

3

Sedmica 4. Predavanje: Problemi u ponaanju i tehnike kontrole ponaanja.Tehnike
za preveniranje i reduciranje dentalne anksioznosti i straha.

zuba
2

3
Sedmica 5. Predavanje: Bol i kontrola boli kod djece i adolescenata.

zuba
2

3
Sedmica 6. Predavanje: Razvoj zuba,erupcija i smjena zuba.Poremeaji u erupciji.

zuba

2

3
Sedmica 7. Predavanje: Anomalije broja,veliine i oblika,mjesta i boje zuba
zuba
2
3

Sedmica 8.
Predavanje: Razvojni defekti zuba.
zuba
2

3
Sedmica 9. Predavanja: Karijes zuba (etiologija,patogeneza).Rani djeiji karijes.
.
Vjebe: Prijem i pregled pacijenta,plan terapije, preventivne mjere,
zuba
2

3

Sedmica 10. Predavanje: Restaurativne tehnike i minimalna invazivna terapija.eline 2
245

konfekcijske krunice.

zuba

3
Sedmica 11. Predavanje: Restaurativni stomatoloki materijali u pedodonciji.

zuba
2

3

Sedmica 12. Predavanje: Procjena rizika za nastanak karijesa.

Vjebe: Prijem i pregled pacijenta,plan terapije, preventivne mjere,
zuba

2

3

Sedmica 13. Predavanje: Oralna patologija-oboljenja parodoncija kod djece i
adolescenata.
zuba

2

3

Sedmica 14. Predavanje: Oralna patologija-oboljenja sluznica i mekih tkiva kod djece i
adolescenata.

zuba
2

3

Sedmica 15. Predavanje: Vanost prevencije u pedodonciji
zuba
2
3

Sedmica 17.-
20.
246

SILABUS PREDMETA: ORTOPEDIJA VILICA - ORTODONCIJA
Code:SFSOS0902 Naslov predmeta: ORTOPEDIJA VILICA - ORTODONCIJA
Nivo:
Dodiplomski
Godina:
V
Semestar: XI I X ECTS kredita: 10
Status: Obavezni Sedmica: 30
Ukupno sati:
165 ( P 60 + V 105)
Odgovorni
nastavnik:
Doc dr Sci Enita Naka
1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente da samostalno u praksi mogu:
dijagnosticirati odstupanja od normalnog kraniofacijalnog rasta i razvoja,
uoiti prisutnost skeletalnih, dentalnih ili funkcionalnih anomalija
pravodobno uputiti pacijenta na daljnju specijalistiku obradu.

2. Svrha predmeta Svrha predmeta Ortopedija vilica-Ortodoncija je izuavanje etiopatogeneze
ortopedskih i ortodontskih nepravilnosti, kroz savladavanje nastanka uzroka
koji ometaju prosjeno pravilan rast i razvoj kraniofacijalnih struktura:
izuavanje moredne genetike i osnovnih principa nasljeivanja, sa
posebnim akcentom na vanjske etioloke faktore koje je mogue
prevenirati.

3. Ishodi uenja Student e biti osposobljen da:
Procjeni bioloke dobi (analiza ake i kraljeaka)
Studenti na ortopantomogramu odreuju dentalnu zrelost
Analiza studijskih modela u tri dimenzije
Uoavanje anomalije broja i oblika zubi, poremeaji okluzije
Dijagnostika: analiza prostora u mjeovitoj i trajnoj denticiji
Antropometrijske mjere glave i lica, dento-dentalni nesrazmjer
(analiza po Boltonu)
Analiza ortopantomograma
Dijagnostika: kefalometrijske analize
Dijagnostika: analiza fotografije i estetike lica
Procjeni potrebu za ortodontskim tretmanom
Neeljeni uinci ortodontske terapije
4. Metode uenja Predavanja, seminari, praktine vjebe
5. Metode procjene
znanja
Znanje studenata provjerava se kontinuirano tokom trajanja nastave i
kao zavrni ispit.
semestra, tokom svakog oblika provjere znanja student dobiva
odreeni broj bodova,
Tokom IX semestra vri e se provjera znanja :
Kolokvij 1- prenatalni Rast i razvoj kraniofacijalnog sistema
Kolokvij 2.- postnatalni Rast i Razvoj kraniofacijalnog sistema (u toku 8
sedmice )
Kolokvij 3.- Dijagnostiki protokol (u toku 14 sedmica)

Tokom X semestra vrit e se provjera znanja:
Kolokvij 1- etiologija ortodontskih nepravilnosti
Kolokvij 2-klinika slika ortodontskih nepravilnosti

Zavrni ispit uslov za polaganje su poloeni kolokviji
Pismeni esej i praktini dio na pacijentu
Bodovanje e se vriti u skladu sa zakonom o visokom obrazovanju

Literatura:
1. Proffit WR, Fields HW, Sarver DM. Contemporary orthodontics, 4th edition. St. Louis: Mosby;
2006. (ili hrvatsko izdanje)
247

IZVEDBENI PLAN: ORTOPEDIJA VILICA ORTODONCIJA
IX SEMESTAR
Sedmica 1. Predavanje: uvod (podruje djelovanja ortodoncije)

Vjebe: uvod (laboratorijska ort)

Sedmica 2. Predavanje: Teorije rasta i razvoja

Vjebe: otisci i modeli

Sedmica 3. Predavanje: Rast i razvoj baze lobanje, kostiju lica i vilica

Vjebe: izrada sokli

Sedmica 4. Predavanje: Rast i razvoj normalne okluzije

Vjebe: izrada elemenata aktivne ploe (retencioni elementi)

Sedmica 5. Predavanje: rast i razvoj normalne okluzije

Vjebe:izrada elemenata aktivne ploe ( labijalnog luk, aktivni el.)

Sedmica 6. Predavanje: predvianje i dinamika rasta i razvoja

Vjebe: odreivanje dentalnog statusa

Sedmica 7. Predavanje: nepravilnosti u rastu i razvoju


Sedmica 8. Predavanje: dg protokol u ortodonciji


Sedmica 9. Predavanje: Morfoloke analize mljene denticije

Vjebe: Morfoloke analize mljene denticije

Sedmica 10. Predavanje: Morfoloke analize mjeovite denticije

Vjebe: Morfoloke analize mjeovite denticije

Sedmica 11. Predavanje: Morfoloke analize permanentne denticije

Vjebe: Morfoloke analize permanentne denticije

Sedmica 12. Predavanje: Analiza OPG snimka u ortodonciji

Vjebe: : Analiza OPG snimka

Sedmica 13. Predavanje: Analiza telerentgen snimka u ortodonciji

Vjebe: Analiza telerentgen snimka

248

Sedmica 14. Predavanje: Procjena bioloke dobi

Vjebe: Procjena bioloke i dentalne dobi

Seminari:

Sedmica 15. Predavanje: Analiza fotografija, 3d snimaka

Vjebe: Analiza fotografija, 3d snimaka

Sedmica 17.-
20.

IZVEDBENI PLAN: ORTOPEDIJA VILICA ORTODONCIJA
X SEMESTAR
Sedmica 1. Predavanje: Etiologija ortodontskih nepravilnosti

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 2. Predavanje: Etiologija ortodontskih nepravilnosti

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 3. Predavanje: Klasifikacija ortodontskih nepravilnosti

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 4. Predavanje: Uskosti vilica

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 5. Predavanje: Uskosti vilica

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 6. Predavanje: nepravilnosti klase II

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 7. Predavanje: Nepravilnosti klase III

Vjebe:

Seminari:

249

Sedmica 8. Predavanje: Vertikalne skeletalne nepravilnosti

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 9. Predavanje: Transverzalne skeletalne nepravilnosti

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 10. Predavanje: Biomehanika pomjeranja zuba

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 11. Predavanje: Retencija i recidiv

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 12. Predavanje: terapija u ortodonciji

Vjebe:

Seminari:

Sedmica 13. Predavanje: terapija u ortodnciji

Vjebe:

Seminari:


Vjebe:

Seminari:


Vjebe:

Seminari:

Sedmica 17.-
20.

250

SILABUS PREDMETA: FIKSNA STOMATOLOKA PROTETIKA
Code:
SFSOS0903
Naslov predmeta: FIKSNA STOMATOLOKA PROTETIKA
Nivo: Dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 6
Status: Obavezni Ukupno sati: 105 ( P2+V5 )
Odgovorni
nastavnik:
Prof.dr. Sead Redepagi, redovni professor
Regulisani su Pravilima studiranja za prvi ciklus studija na visokokolskim ustanovama Univerziteta u
Sarajevu
1. Ciljevi predmeta Pripremiti studente za rad na pacijentima u oblasti fiksne stomatoloke protetike.
Omoguiti studentima da u nastavku studuranja u desetom semestru rade na
pacijentima.
2. Svrha predmeta Obuiti studenta na fantomu da korektno brisi zube za prihvatenje fiksnog
protetskog rada. Da se slui turbinskom buolicom, da pravilni indicira zub za
odreenu vrstu preparacije , da odabere brusna sredstva za pravilnu, indiciranu
preparaciju, da pravilno preparira zubne povrine i dizjnira preparacionu
granicu, da uzme kvalitetan otisak radne i antagonistike povrine , izvri probu
fiksnoga rada.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu iz predmeta Fiksna stomatoloka protetika student e stei
slijedea znanja
Ovladati e teotetski i struno , praktino postupkom upotrebe opreme u
ordinaciji , sagledati ukupan postupak pripreme zuba za izradu fiksnog
proetskog rada , preparaciju, otisak, probu, cementiranje.

Vjetine koje student treba znati samostalno izvesti ( zna kako i ini )
Primi i pregleda pacijenta
Pripremi pacijenta za izradu zubne krunice
1. samostalno rukovati opremom
2. samostalno odabrati odgovarajue brusno sredstvo za preparaciju
3. samostalno ispreparirati zub za indicari protetki rad
4. samostalno uzeti adekvatan otisak prepariranog zuba
5. samostalno isprobati fiksni protetski rad po fazama
6. samostalno fiksirati fiksni protetski rad , privremeno i trajno
7. Dati uputstvo pacijentu o upotrebi fiksnog protetskog rada
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti stavove
Potpuno sagledavanje znaaja pravilnog rada u ustima pacijenta u cilju izrade
vjetake krunice na zubu pacijenta
Osposobljenost za prihvatanje pacijenta, pregled pacijeta, pripremu pacijenta za
izradu zubnih krunica.
1. osposobljenost za pravilan izbor sredstava za preparaciju zuba potpuno
sagledavanje znaaja pravilne preparacije.
2. Osposobljenost za punu preparaciju svh zuba u ustima.
3. Osposobljenost za zavrnu izradu vjetake krunice
- prektina nastava vjebe u grupama prema standardu
Napomena : Na satima interaktivnog uenja kontinuirano se vri pismena
provjera priprema studenata za praenje teoretske nastave, praktine nastave ,i
aktivan odnos kod rasprave.

5. Metode procjene
znanja
Metode procjene znanja
Ispit iz predmeta Klinika fiksna protetika 1 polae se kroz praktini i teoretski
dio.
251

Poloenim testom smatra se svaki test koji ima najmalnje 55% tano
Redovno prisustvo i planirane aktivnosti na predavanjima ine 25% ukupne
ocjene.


6. Literatura:

Obavezna



Osnovi fiksne protetike , bosanski I engleski jezik: Herbert T. Shillingburg, Jr, Sumiya Hobo,
Lowel D: Whitsett, Richard Jacobi, Susan E. Brackett. Quintessense books 1997

Proirena
Svi udbenici iz fiksne klinike protetike, na svim jezicima
Internet

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: FIKSNA STOMATOLOKA PROTETIKA
Znaaj fiksnoprotetske oralne rehabilitacije
-podruje i cilj fiksno protetske rehabilitacije
-saradnja sa pacijentom
-pregled i anamneza
-uputnica pacijenta na RTG

Vjebe:
Uvodni as
Rad na fantomu
Demonstriranje preparacija zuba interkaninog sektora
Studenti bruse na fantomu zube interkaninog sektora

Seminari:
2

5
Sedmica 2.
Predavanje:
Indikacije i kontraindikacije za izradu vjetake krunice
Profilaktike
Estetske
- uroeni i steeni defekti zubne krune
- promjena boje zubne krune , endogeno, egsogeno
Protetske indiacije
2

5
252

- fiksni nadomjestak
- mobilni nadomjetak
Kontraindikacije
- promjene na parodontu
- periapikalne promjene
- dob pacijenta

Vjebe:
Studenti rade na fantomu
Demonstriranje preparacije zuba transkaninog sektora
Uzimanje otiska obruenih zuba na fantomu:
demonstriranje
samostalno

Seminari :
Sedmica 3.
Predavanje:
Priprema zuba za bruenje
Instrumenti i sredstva za rad
- brusni elementi
- turbinska builica
Opskrba karijesa
Rendgen kontrola
Anestezija

Vjebe:
Anamneza
Status ekstraoralno , intraoralno
Uputa pacijenta na RTG

Studenti prepariraju zube transkaninog- interkaninog sektora
Vjeba prva za studente koji poinju rad sa pacijentom

Seminari :
2

5
Sedmica 4.
Predavanje:
Preparacija zuba za izradu krunice
- opi principi
- bruenje turbinskom builicom
- preparacija bez stepenika, sa polustepenikom sa stepenikom
Vjebe:
studenti uzimaju otiske
studenti bruse zube

Seminari :
2

5
Reaktivne promjene pulpe i zatita zbruenog zuba
- mehanika oteenja
- hemijska oteenja
- mehanika i hemijska sredstva zatite

Vjebe:
Studenti vre probu metalne konstrukcije vjetake krunice
ili estetskg dijela bezmetalne krunice
studenti uzimaju otiske
studenti bruse zube

2

5
253

Seminari:
Sedmica 6.
Predavanje
Otisni postupak u fiksnoj protetici kliniki aspekt
- metoda dvostrukog otiska
- monofazni otisak
- metoda istovremenog otiska
- vrijednovanje pojedinih metoda otiska
- greke u otisku
Vjebe:
Studenti probaju gotovu krunicu
- prema gingivi , u kontaktnoj taci, okluzalno-incizalno
- provjera okluzije
- reokluzija
- cementiranje
Studenti vre probu metalne konstrukcije vjetake krunice ili
estetskog dijela bezmetalne krunice
Studenti bruse zube

Seminari:
2

5
Proba i cementiranje krunice
Proba u svim pravcima, gingivalno, okluzalno, u kontaktu
- privremeno cementiranje
- trajno cementiranje
- vrste zubnih cemenata
- cementi za privremeno, za trajno cementiranje, dualcementi,
svjetloinicirajui , sjetlovezujui
Rok trajanja krunice
Komplikacije kod krunice

Vjebe:
Studenti probaju gotovu krunicu
- prema gingivi , u kontaktnoj taci, okluzalno-incizalno
- provjera okluzije
- reokluzija
- cementiranje
Studenti vre probu metalne konstrukcije vjetake krunice ili
estetskog dijela bezmetalne krunice
Studenti bruse zube

Seminari:
2

5
Sedmica 8.
Parcijalni ispit iz vjebi i teoreije

Estetske krunice
- uvod i podjela
- optika svojstva i boja prirodnih zuba
- nain izbora i sastavljanja boje zuba
- klju boja , elektronski izbor boja
- slaganje boja po povrinama i po slojevima

Vjebe:
Studenti bruse
Studenti probaju krunice
Studenti cementiraju krunice
2

5
254

Seminari:
Jednodjelne livene krunice od dentalnih legura krunice
- definicija
- indikacije
- kontraindikacije
- postupak izrade

Vjebe:
Studenti bruse zube
Studenti uzimaju otiske
Studenti probaju konstrukcije krunice
Studenti biraju boju
Studenti probaju gotove krunice
Studenti cementiraju gotove krunice

Seminari:
2

5
Livene fasetirane krunice
- definicija
- indikacije
- kontaindikacije
- vrste livenih fasetiranih krunica

Vjebe:

Studenti bruse zube

Seminari:
2

5
Estetske krunice bez metalne jezgre
- definicija
- indikacije
- kontraindikacije
- vrsa estetski krunica, akrilatne, karamike, hibridni materijali

Vjebe:

Seminari:

2

5
Teleskop krune
Krune sa ankerom
Krune u sastavu preke
Atipine krunice

2

255

Vjebe:

Seminari:

5
Inlay
-estetski
- nesetetski
- u satavu zubnoga mosta
- cementiranje

Vjebe:
Seminari:

2

5
Sedmica 15.
Parcijalni ispit , iz prakse i teorije

ispitima
Zavrni ispit

Sedmica 17. Dopunska nastava i popravni ispit izvodie se sukladno lanu 58.
Zakona o visokom obrazovanju.

Sedmica 17.-20.

Code:
SFSOS0903
Naslov predmeta: FIKSNA STOMATOLOKA PROTETIKA
Nivo: Dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita: 6
Status: Obavezni Ukupno sati: 90 ( P1+V5 )
Odgovorni
nastavnik:
Prof.dr. Sead Redepagi, redovni professor
Regulisani su Pravilima studiranja za prvi ciklus studija na visokokolskim ustanovama Univerziteta u
Sarajevu
1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za rad na pacijentima u oblasti fiksne stomatoloke
protetike.
Omoguiti studentima da u nastavku studuranja u jedanaestom semestru rade
na pacijentima.
2. Svrha predmeta Obuiti studenta za rad na pacijentu da korektno briusi zub vrstu preparacije ,
da odabere brusna sredstva za pravilnu, indiciranu preparaciju, da pravilno
preparira zubne povrine i dizjnira preparacionu granicu, da uzme kvalitetan
otisak radne i antagonistike povrine , izvri probu fiksnoga rada.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu iz predmeta Fiksna stomatoloka protetika student e stei
slijedea znanja
Ovladati e teotetski i struno , praktino postupkom upotrebe opreme u
ordinaciji , sagledati ukupan postupak pripreme zuba za izradu fiksnog
protetskog rada , preparaciju, otisak, probu, cementiranje.

Vjetine koje student treba znati samostalno izvesti ( zna kako i ini )
Primi i pregleda pacijenta
Pripremi pacijenta za izradu zubne krunice
256

7. samostalno rukovati opremom
8. samostalno odabrati odgovarajue brusno sredstvo za preparaciju
9. samostalno ispreparirati zub za indicari protetki rad
10. samostalno uzeti adekvatan otisak prepariranog zuba
11. samostalno isprobati fiksni protetski rad po fazama
12. samostalno fiksirati fiksni protetski rad , privremeno i trajno
7. Dati uputstvo pacijentu o upotrebi fiksnog protetskog rada
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti stavove
Potpuno sagledavanje znaaja pravilnog rada u ustima pacijenta u cilju izrade
vjetakog mosta na zubu pacijenta
Osposobljenost za prihvatanje pacijenta, pregled pacijeta, pripremu pacijenta za
izradu zubnih krunica.
2. osposobljenost za pravilan izbor sredstava za preparaciju zuba potpuno
sagledavanje znaaja pravilne preparacije.
2. Osposobljenost za punu preparaciju svh zuba u ustima.
3. Osposobljenost za zavrnu izradu vjetakog mosta
- prektina nastava vjebe u grupama prema standardu
Napomena : Na satima interaktivnog uenja kontinuirano se vri pismena
provjera priprema studenata za praenje teoretske nastave, praktine nastave ,i
aktivan odnos kod rasprave.

5. Metode procjene
znanja
Metode procjene znanja
Ispit iz predmeta Klinika fiksna protetika 2 polae se kroz praktini i teoretski
dio.

Poloenim testom smatra se svaki test koji ima najmalnje 55% tano
Redovno prisustvo i planirane aktivnosti na predavanjima ine 25% ukupne
ocjene.


6. Literatura:

Obavezna



Osnovi fiksne protetike , bosanski I engleski jezik: Herbert T. Shillingburg, Jr, Sumiya Hobo,
Lowel D: Whitsett, Richard Jacobi, Susan E. Brackett. Quintessense books 1997

Proirena
Svi udbenici iz fiksne klinike protetike, na svim jezicima
257

Internet

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: FIKSNA STOMATOLOKA PROTETIKA
Mostovi
- osnovni pojmovi
- diferencijalna razlika izmeu fiksnog i mobilnog rada
- psiholoko estetsko znaenje mosta
Vjebe:
Prijem pacijenta za izradu zubnog mosta
anamneza
priprema zuba za bruenje
Pisanje radnog prijedloga za izradu zubnog mosta

Seminari:
1

5
Indikacije i kontraindikacije za izradu vjetakog mosta
2.1. poetne indikacije
- vano fumkcionalne
- estetsko fonetske
- profilaktike
2.2. zavrne indikacije
- bioloki faktor zuba nosaa
- fizioloko pravilo dvostrukog optereenja
- topografska situacija zuba nosaa

Kontraindikacije
- promjene na parodontu
- periapikalne promjene
- dob pacijenta

Vjebe:
- studenti bruse zube za izradu mosta
- zatita zbruenog zuba
- hemijski
- mehaniki izradom privremen krunice

Seminari :
1

5
Nosai mosta
- vrednovanje pojedinih zuba nosaa
- topografska situacija i optereenje nosaa
- izbor sidra za most

Vjebe:
- uzimanje otiska
- odreivanje meuviline relacije
- bruenje zuba
- zatita obruenih zuba

Seminari :
1

5
vane sile
- funkcionalne sile
- sile otpora bioreakcijske sile
1

258

Vjebe:
- proba mostne konstrukcije
- metalni skelet
- bezmetalni skelet
- bruenje zuba
- uzimanje otiska
- odreivanje meuviline relacije

Seminari :

5
Statika mosta
5.1. prednji most
5.2. boni- postrani most
- irina mosta
- visina mosta
- otpornost mosta
- okluzija mosta

Vjebe:
- proba estetskog dijela mosta na metalnoj konstrukciji
- proba estetskog mosta
- bezmezalna keramika
- akrilatni most
- zavrno cementiranje gotovog mosta
privremeni cement
definitivni cement
- bruenje zuba
- uzimanje otisaka
- odreivanje meuvilinih odnosa

Seminari:

1

5
Opta statika koncepcija zubnih mostova
- sile u akciji
- biofiziki i memaniki zakon u fiksnoj protetici
Vjebe:

- definitivno cementiranje mosta sa estetikom na metalnoj konstrukciji
, definitivnim, privremenim cementom
- bruenje zuba
- uzimanje otiska
- proba mostne konstrukcije u metalu
- proba bezmetalnog mosta
- proba estetskog dijela na mostu sa metalnom konstrukcijom
- cementiranje mosta, definitivnim, trajnim cementom
- reokluzija
Seminari:

1

5
Tijelo mosta i odnos prema sluznici
- povrine rijela mosta
- visei most
1

259

- linijsko dodirivanje
- povrinsko dodirivanje
- polusedlasti most
- higijena mosta

Vjebe:
- pregled pacijeta,anamneza
- bruenje zuba
- uzimanje otisk
- proba estetskog dijela na mostnoj konstrukciji sa metalom
- cementiranje mosta, privremenim, tralnim cementom
Seminari:

5
Sedmica 8.
Parcijalni ispit iz vjebi i teorije

Vrste zubnih mostova
- Krilni most

Vjebe:
- bruenje zuba
- uzimanje otisk

Seminari:
1

5
Most na dva i vie nosaa
- most u interkaninoj regiji
- most u transkaninoj regiji
- cirkularni most- opa razmatranja

Vjebe:

- bruenje zuba
- uzimanje otisk

Seminari:
1

5
Imadijatni most
- indikacije
- postupak izrade- mogunosti
1

260

Vjebe:

- bruenje zuba
- uzimanje otisk

Seminari:

5
Inlay most
- indikacija
- estetski
- neestetski
- kontraindikacija

Vjebe:
- bruenje zuba
- uzimanje otisk

Seminari:
1

5
Proba i cementiranje mosta
- paraleliziranje zuba nosaa znaaj
- proba mosta redoslijed ispitivanja gingivalno,
okluzalno/incizalno, aproksimalno
- prema bezubom prostoru
- sredstva za cementiranje
- postupak cementiranja

Vjebe:

- bruenje zuba
- uzimanje otisk

Seminari:
1

5
Sedmica 14. Predavanje: 1
261

Komplikacije kod mostova
- promjene na gingivi zuba nosaa
- patoloke promjene na zubu nosau
- promjene na sidru mosta
- promjene na tijelu mosta
- promjene boje
- fraktura
- rascementiranje mosta
- skidanje mosta

Vjebe:
- bruenje zuba
- uzimanje otisk
- cementiranje mosta, privremenim, trajnim cementom

Seminari:

5
Sedmica 15.
Parcijalni ispit , iz prakse i teorije

ispitima
Zavrni ispit

Sedmica 17. Dopunska nastava i popravni ispit izvodie se sukladno lanu 58.
Zakona o visokom obrazovanju.

Sedmica 17.-20.

262

SILABUS PREDMETA: OSNOVI PARODONTOLOGIJE
Code: SFSOS0904 Naslov predmeta: OSNOVI PARODONTOLOGIJE
Nivo: Dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 3,5
Status: Obavezni Ukupno sati: 45
Odgovorni
nastavnik:
Doc. dr. Sanja Hadi
1. Ciljevi predmeta Cilj je edukacija studenata stomatologije, buduih ljekara stomatologa u
domenu parodontalne patologije, tj. Oboljenja sa ireverzibilnim destrukcijama
mastikatornog sistema koja se svrstvavaju u grupu najuestalijih bolesti
dananjice. Usvojeno znanje iz parodontologije je osnova za razumjevanje
strukturalne biologije, patogeneze parodontalne bolesti i klasifikacionih
sistema.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da se kroz teoretsku i praktinu nastavu studentima
prezentiraju savremene postavke o etiologiji, patofiziologiji, imunologiji i
patohistolokom supstratu parodontalnih oboljenja. Na predavanjima i kroz
interaktivnu nastavu usvajaju se teoretska znanja.
3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Osnovi parodontologije studenti e usvojiti slijedea
znanja:
Modul 1- Parodontalna propedeutika
Cilj modula je upoznati studenta sa biologijom parodoncija, etiologijom
parodontalne bolesti, epidemiologijom parodontalne bolesti,
imunopatogenetskim aspektom parodontalne bolesti, klasifikacijom i
dijagnozom parodontalne bolesti i oralnom propedeutikom.
3. trebao bi dobro poznavati biologiju parodoncija da bi mogao razumjeti
etiologiju, epidemiologiju i imunopatogentsku dinamiku parodontalne
bolesti.
4. dobro poznavanje klasifikacionih kriterija parodontalne bolesti.
5. klinike vijebe
6. seminarski rad.
5. Metode procjene
znanja
Provjera iz teoretskog znanja odslusanog semestra e se obaviti u
pismenoj formi - testom, ocjenjuje se i ostaje u portfolii studenata kao
dokumet. Maksimalan broj bodova testa je 100, a minimalan broj
bodova za prolaz je 55. Vrednovanje i ocjenjivanje znanja studenata e se vriti
prema slijedeem sistemu:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim
b) 9 (B) - i znad prosj eka, sa ponekom grekom, nosi 85-94
bodova;
c) 8 (C) - prosj ean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84
bodova;
d) 7 (D) - openito dobar, ali sa znaajnijim nedostatcima, nosi 65-74
bodova;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f) 5 (F,FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Pol oeni test j e usl ov za praenj e nast ave u slijedeem semestru.
6. Literatura:
Obavezna:
1. Berislav Topi, Parodontologija, biologija, imunopatogeneza, praksa. Sarajevo -Zagreb, 2005
godina.
Dopunska:
1. Jan Lindhe, Klinika parodontologija i dentalna implantologija. Prema 4. engleskom izdanju (
263

prevod na Hrvatskom jeziku). Zagreb 2004 godina.
2. ajic Dragoljub: Atlas- Parodontologija, Beograd 2001..

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OSNOVI PARODONTOLOGIJE
Sedmica 1. Predavanje: Biologija parodoncija

Vjebe: Anamnestiko-dijagnostiki postupak
Seminari:
1

2
Sedmica 2. Predavanje: Biologija parodoncija

Seminari:
1

2
Sedmica 3. Predavanje: Etiologija parodontalnih bolesti

Seminari:
1

2

Vjebe: Parodontoloki instrumenti
Seminari:
1

2

Vjebe: Parodontoloki instrumenti
Seminari:
1

2
Sedmica 6. Predavanje: Epidemiologija parodontalnih bolesti

Vjebe: Kliniki pregled parodoncija
Seminari:
1

2

Vjebe: Kliniki pregled parodoncija
Seminari:
1

2
Sedmica 8. Predavanje: Imunopatogenetski aspekt parodontalne bolesti

Vjebe: Analiza rtg-a i OPG-a
Seminari:
1

2

Vjebe: Analiza rtg-a i OPG-a
Seminari:
1

2

Vjebe: Indeksi oralnog zdravlja
Seminari:
1

2

Seminari:
1

2
Sedmica 12. Predavanje: Klasifikacija i dijagnoza parodontalnih bolesti

Seminari:
1

2
Sedmica 13. Predavanje: Klasifikacija i dijagnoza parodontalnih bolesti

Vjebe: Demonstracija rada na pacijentu
Seminari:
1

2
264

Sedmica 14. Predavanje: Oralna propedeutika

Seminari:
1

2
Sedmica 15. Predavanje: Oralna propedeutika

Seminari:
1

2
Sedmica 16. Predaja seminarskih radova i pismena provjera teorijskog znanja
putem testa.

Sedmica 17.-20. Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili pismeni test

Code: SFSOS0904 Naslov predmeta: OSNOVI PARODONTOLOGIJE
Nivo: Dodiplomski Godina: V

Semestar: X

ECTS kredita: 3,5
Status: Obavezni

Ukupno sati: 45
Odgovorni nastavnik: Doc. dr. Sanja Hadi
Uslovi za pohadanje nastave: Uslovi regulisani Pravilnikom o studiranju na i ciklusu studija na
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je edukacija studenata Stomatolokog fakulteta o
akutnim i hroninim stanjima parodoncija, ciljevima parodontalne terapije,
te znaaju inicijalne terapije. Posebno je vano educirati studente o pulpo-
periodontalnim komplikacijama, kao i tretmanu i pripremi medicinsko
kompromitovanih, riziko-pacijenata.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da se kroz teoretsku i praktinu nastavu studentima
prezentiraju i metodoloki inkorporiraju savremene znanstvene i klinike spoznaje
o imunopatogenezi, klasifikaciji, prevenciji, dijagnostici, diferencijalnoj dijagnozi i
terapiji parodontalnih bolesti. Educirati studente o ciljevima parodontalne
terapije, te o znaaju inicijalne terapije i subgingivalne kiretae, kao i
parodontolokom tretmanu pacijenata sa sistemskim oboljenjima i terapijom
kod kojih je neophodan multidisciplinarni pristup.
3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Osnovi parodontologije studenti e usvojiti slijedea
znanja:
Modul 1- Akutna stanja u parodontologiji. Cilj modula je upoznati studenta
sa klinikom slikom, etiologijom, dijagnozom, diferencijalnom dij agnozom i
terapijom akutnih stanja parodonta (gingivitisi, parodontalni apsces,
perikoronitis). Educirati studente o znaaju doktrinarnog terapijskog pristupa
akutnih stanja i moguim komplikacijama na vitalnim ogranima.
Modul 2- Hronina stanja u parodontologiji. Cilj modula je upoznati studente
sa klinikom slikom, etiologijom, dijagnostikim postupkom i terapijom
hroninih gingivitisa, parodontitisa i recesija. Prezentirati komplikacije
parodontalnih bolesti, puplo-periodontalni kompleks, diferencijalno-
dijagnostike procedure i terapijski protokol kod ovih stanja.
Modul 3-Ciljevi parodontalne terapije i inicijalna terapija. Upoznati studente
o ciljevima parodontalne terapije i educirati ih o vanosti svih segmenata
inicijalne terapije (motivacija pacijenta, znaaj oralne higijene, plak kontrola,
uklanjanje lokalnih etiolokih faktora i fizioterapija).
Modul 4-Tretman riziko-pacijenata. Cilj modula je upoznati studente sa
parodontalnim tretmanima riziko-pacijenata, te znaajem uticaja sistemskih
bolesti na nastanak i razvoj parodontalnih oboljenja. Riziko-pacijenti
zahtijevaju doktrinarne pristupe pri parodontalnim tretmanima sa
multidisciplinarnom saradanjom.
Modul 5- Subgingivalna kiretaa. Cilj modula je prezentirati studentima
indikacije, instrumentarij i metode izvoenja subgingivalne kiretae, kao
znaajne metode u lijeenju parodontitisa i pripremi za parodontalnu
hirurgiju.

265

1. trebao bi dobro poznavati kliniku sliku, diferencijalnu dijagnozu i
terapijski protokol akutnih i hroninih stanja parodoncija;
2. trebao bi praktino primjenjivati inicijalnu terapiju i subgingivalnu kiretau;
3. dobro poznavati parodontoloki tretman riziko-pacijenat zbog moguih
komplikacija vitalnih organa.
2. klinike vjebe
3. seminarski rad.
5. Metode procjene
znanja
Zavrni ispit sastoji se iz praktine provjere znanja na pacijentu i usmene
provijere teorijskog znanja odsluanog X semestra.
Ocjena iz testa na kraju IX semestra ulazi u zavrnu ocijenu.
6. Literatura:

Obavezna:
2. Berislav Topi, Parodontologija, biologija, imunopatogeneza, praksa.
Sarajevo -Zagreb, 2005 godina.
Dopunska:
3. Jan Lindhe, Klinika parodontologija i dentalna implantologija. Prema 4.
engleskom izdanju ( prevod na Hrvatskom jeziku). Zagreb 2004 godina.
4. ajic Dragoljub: Atlas- Parodontologija, Beograd 2001.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OSNOVI PARODONTOLOGIJE
Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj
sati
Sedmica 1. Predavanje: Akutna stanja u parodontologiji

Vjebe: Individualan rad sa pacijentom
Seminari:
1

2

Sedmica 2. Predavanje: Akutna stanja u parodontologiji

Seminari:
1

2
Sedmica 3. Predavanje: Hronina stanja u parodontologiji

Seminari:
1

2

Seminari:
1

2

Seminari:
1

2


Seminari:
1

2
Sedmica 7. Predavanje: Recesije

Seminari:
1

2
Sedmica 8. Predavanje: Komplikacije parodontalnih bolesti

Seminari:
1

2
Sedmica 9. Predavanje: Ciljevi parodontalne terapije

1

2
266

Seminari:
Sedmica 10. Predavanje: Inicijalna terapija

Seminari:
1

2

Seminari:
1

2


Seminari:
1

2
Sedmica 13. Predavanje: Tretman riziko-pacijenata

Seminari:
1

2
Sedmica 14. Predavanje: Subgingivalna kiretaa

Seminari:
1

2
Sedmica 15. Predavanje: Rekapitulacija akutnih i hroninih stanja parodoncija
Seminari:
1

2
Sedmica 17.-20. Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili na zavrnom ispitu.

SILABUS PREDMETA: ENDODONCIJA
Code: SFSOS0905 Naslov predmeta: ENDODONCIJA
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita po semestru: 4,5
Status: obavezni
Ukupno sati po semestru: 60
15+45 (1+3)
1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa etiologijom, patologijom, patogenezom,
patohistolokom i klinikom slikom oboljenja zubne pulpe i periradikularnog
tkiva.
Upoznati studenta sa metodama dijagnostike, oboljenja pulpe i
periradikularnog tkiva, te sa diferencijalnom dijagnozom u odnosu na druge
vrste bola orofacijalne regije.
2. Svrha predmeta Predmet Klinika endodoncija studentu prua teoretske i praktine osnove
za sticanje znanja iz dijagnosticiranja pulpalnih oboljenja i patolokih
promjena apeksnog periodoncijuma.
- Ovladati znanjem o patolokim promjenama zubne pulpe i apeksnog
parodoncijuma.
- Usvojiti teoretske i praktine osnove o dijagnozi i diferencijalnoj
dijagnozi oboljenja zubne pulpe i apeksnog periodoncijuma.
- Praktino stei znanje o tehnikama hemomehanike i
medikamentozne obrade korijenskih kanala
- Praktino usvajanje tehnika obturacije korijenskih kanala zuba.
- praktine vjebe samostalno izvoenje minimalno 6
endodontskih tretmana ( na kraju X semestra kao uvjet za pristupanje
zavrnom ispitu).
267

Pacijente za klinike vjebe kao i za zavrni praktini kliniki ispit student
sam obezbjeuje
- seminarski rad koji e student braniti u toku semestra

5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit nakon zavrenog IX semestra koji se sastoji iz gradiva IX
semestra (etiologija, patogeneza, patohistoloka i klinika slika oboljenja
pulpe i periradikularnog tkiva, te dijagnoza i diferencijalna dijagnoza
pomenutih oboljenja).

Zavrni ispit (na kraju X semestra) se sastoji iz praktinog i teoretskog dijela.
6. Literatura:
Obavezna:
2010.
6. ivkovi S. i saradnici: Praktikum endodontske terapije. Data Status, 2011.

Proirena:

3. Ingle, JI, Bakland, LK, Baumgartner, JC: Ingle's Endodontics. 6
th
ed, BC Decker Inc,
2008.
Elsevier, 2010.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: ENDODONCIJA
IX semestar
Sedmica 1. Predavanje: Histologija i funkcija dentalne pulpe i periradikularnih
tkiva.

Vjebe: Zdrava pulpa- klinika slika, demonstracija dijagnostikih
procedura i testova. Karakteristike promjena dijagnostikih
parametara kod oboljenja pulpe i parodoncija. Demonstracione
vjebe.
1

3
Sedmica 2. Predavanje: Mehanizmi nastanka i percepcije boli u orofacijalnoj
regiji. Refleksna bol, dentinski, pulpalni i parodontalni bol.
Diferencijalna dijagnoza.
Vjebe: Endodontska terapija zuba interkaninog i transkaninog
sektora- rad na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica 3. Predavanje: Uvod u kliniku endodonciju: anamneza, kliniki pregled,
dijagnostiki protokol i planiranje endodontskog tretmana sa osvrtom
na indikacije i kontraindikacije za endodontski tretman
Seminari:
1

3
Sedmica 4. Predavanje: Etiologija, patogeneza, patohistoloka i klinika slika
pulpalnih oboljenja
Seminari:
1

3
Sedmica 5. Predavanje: Regresija, degeneracija i nekroza zubne pulpe.
Etiologija, patogeneza, patohistoloka i klinika slika.
1

3
268

Sedmica 6 Predavanje: Etiologija, patogeneza, patohistoloka i klinika slika
periodontalnih oboljenja.
Seminari:
1

3

Sedmica 7. Predavanje: Interne i eksterne resorpcije korijena
Seminari:
1

3
Sedmica 8. Predavanje: Terapija vitalnih i avitalnih zuba (privremena
desenzibilizacija, trajna desenzibilizacija i protokol lijeenja avitalnih
zuba)
Seminari:
1

3

Sedmica 9. Predavanje: Endodontsko- parodontalni problemi i mogunosti
terapije
Seminari:
1

3
Sedmica 10. Predavanje: Hitni endodntski sluajevi i njihovo zbrinjavanje
Seminari:
1

3

Sedmica 11. Predavanje: Zbrinjavanje traumatskih ozljeda zuba
Seminari:
1

3
Sedmica 12. Predavanje: Reparacijski procesi u apeksnom parodoncijumu nakon
endodontske terapije (kliniki, radioloki i patohistoloki znaci
izljeenja)
Seminari:
1

3
Sedmica 13. Predavanje: Komplikacije pri lijeenju korijenskog kanala opte i
lokalne.
Seminari:
1

3
Sedmica 14. Predavanje: Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva
Seminari:
1

3
Sedmica 15 Predavanje: Interaktivna rekapitulacija preenog gradiva
Vjebe: Interaktivna rekapitulacija, analiza endodontski tretiranih
sluajeva sa kontrolnim pregledima pacijenata, te analizom uspjeha i
eventualnih pogreaka koje su se desile u toku endodontskih
tretmana.
Seminari:
1

3

Sedmica 16.

Zavrni ispit

Sedmica
18.-20.


269

Code: SFS0147 Naslov predmeta: ENDODONCIJA
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita po semestru: 4,5
Status: obavezni
Ukupno sati po semestru: 60 (15+45)
(1+3)
Uslovi za pohaanje nastave: Parcijalni ispit iz gradiva IX semestra
1. Ciljevi
predmeta
Upoznati studente sa savremenim tehnikama mehanike i medikamentozne
obrade i obturacije korijenskih kanala, komplikacijama i neuspjesima endodontske
terapije te problemima sa kojima se stomatolog moe susresti prije, u toku i nakon
endodontskog tretmana.
2. Svrha
predmeta
Predmet Klinika endodoncija studentu prua teoretske i praktine osnove za
sticanje znanja iz dijagnosticiranja pulpalnih oboljenja i patolokih promjena
apeksnog periodoncijuma kao i savladavanje tehnika rada u endodonciji.
- Nadograditi svoje znanje o anatomiji endodontskog prostora pojedinih
zuba, usvojiti znanja o postojanju varijacija u broju i obliku korijenskih
kanala te postojanju lateralnih komunikacija, apikalnih delti, itd.
- Ovladati znanjem o patolokim promjenama zubne pulpe i apeksnog
periodoncijuma.
- Usvojiti teoretske i praktine osnove o dijagnozi i diferencijalnoj dijagnozi
oboljenja zubne pulpe i apeksnog parodoncijuma.
- Teoretski i praktino stei znanje o tehnikama hemomehanike i
medikamentozne obrade korijenskih kanala.
- Teoretsko i praktino usvajanje tehnika obturacije korijenskih kanala
zuba.
- Usvojiti teoretska i praktina znanja o endodontskoj hirurgiji,
postendodontskoj restauraciji zuba, komplikacijama u toku i nakon
endodontskog zahvata, o tretmanu urgentnih stanja u endodonciji.
- praktine vjebe samostalno izvoenje minimalno 6
endodontskih tretmana u toku IX i X semestra (uvjet za pristupanje zavrnom
ispitu).
Pacijente za klinike vjebe kao i za zavrni praktini kliniki ispit student sam
obezbjeuje.
- seminarski rad koji e student braniti u toku semestra

5. Metode
procjene znanja
Zavrni ispit se sastoji iz praktinog i teoretskog dijela.
Praktini dio se sastoji u samostalnom endodontskom tremanu zuba indiciranog
za endodontsku terapiju, te postendodntskom zbrinjavanju (restauraciji) tretiranog
zuba.
Praktini kliniki dio sadri: 1. pregled pacijenta, registracija zuba i nomenklatura,
2. diferencijalna dijagnoza pulpitisa i periapikalnih oboljenja, 3. endodontskog
tretmana zuba, 4. postendodontska restauracija.
Zavrni teoretski ispit sastoji se iz 5 pitanja:
1. Materijali i medikamenti u endodonciji
2. Patologija pulpe, dijagnoza i diferencijalna dijagnoza, etiologija, patohistologija
3. Patologija apeksnog parodoncijuma, dijagnoza i diferencijalna
dijagnoza,etiologija, patohistologija
4. Tehnike obrade korijenskog kanala zuba
5. Tehnike obturacije korijenskog kanala zuba
270

10 (A) -95-100 bodova;
9 (B) - 85-94 bodova;
8 (C) - 75-84 bodova;
7 (D) - 65-74 bodova;
6 (E) - 55-64 bodova;

6. Literatura:
Obavezna:

2010.
9. ivkovi S. i saradnici: Praktikum endodontske terapije. Data Status, 2011. 10.

Proirena:

5. Ingle, JI, Bakland, LK, Baumgartner, JC: Ingle's Endodontics. 6th
Ed, BC Decker Inc, 2008.
Elsevier, 2010.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA ENDODONCIJA
X SEMESTAR
Sedmica
1.
Predavanje: Tehnike instrumentacije korijenskih kanala runim
instrumentima (prikaz drugih tehnika u odnosu na standardnu step-back
tehniku, prednosti, nedostaci, indikacije)
Vjebe: Endodontska terapija zuba interkaninog i transkaninog sektora- rad
na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica
2.
Predavanje: Mainske tehnike obrade korijenskih kanala
na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica 3. Predavanje: Irigacija u endodonciji. Irigansi i lubrikanti.
Vjebe: Vjebe: Endodontska terapija zuba interkaninog i transkaninog
Seminari:
1

3
Sedmica 4. Predavanje: Materijali za definitivnu obturaciju korijenskih kanala
Sileri: vrste, svojstva i primjena.
Vjebe: Vjebe: Endodontska terapija zuba interkaninog i transkaninog
Seminari:
1

3
Sedmica
5.
Predavanje: Tehnike obturacije korijenskih kanala.
na pacijentu.
Seminari:
1

3

Sedmica
6.
Predavanje: Prednosti savremene endodoncije - upotreba UZ u
endodonciji, optiko uveanje, odontometrija, ozon i dr.
na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica
7.
Predavanje: Revizije endodontski tretiranih zuba, indikacije, nain rada.
1

271

na pacijentu.
Seminari:
3
Sedmica
8.
Predavanje: Postendodontske restauracije. Biofiziki principi i sistemi
intrakanalne retencije.
na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica 9. Predavanje: Endodontska terapija kod medicinski kompromitovanih
pacijenata.

na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica
10.
Predavanje: Kontrola bola u endodonciji (anestezija i analgezija).
na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica
11.
Predavanje: Specifinosti kanalske morfologije apeksnog podruja.
Lateralni kanali i interkanalne komunikacije kao mogui uzroci neuspjeha
endodontskog tretmana.
na pacijentu.
Seminari:
1

3
Sedmica
12.
Predavanje: Endodontska hirurgija.
Vjebe: Demonstriranje tehnika mainske obrade korijenskih kanala.
Seminari:
1

3
Sedmica
13.
Predavanje: Kliniki problemi u endodontskoj praksi. (Problemi u fazi
pripreme, problemi vezani uz pristupni kavitet, problemi u oblikovanju i
ienju korijenskog kanala, problemi pri obturaciji).
Vjebe: Demonstriranje tehnika opturacije korijenskih kanala
termoplastinim materijalima i hladnom tenom gutaperkom.
Seminari:
1

3
Sedmica
14.
Predavanje: Interaktivna rekapitulacija gradiva.
Vjebe: Demonstriranje tehnika mainske obrade korijenskih kanala, uz
upotrebu suvremenih pomagala (ultrazvuk, optiko uveanje,...)
Seminari:
1

3
Sedmica
15.
Predavanje: Interaktivna rekapitulacija gradiva.
Vjebe: Interaktivna rekapitulacija, analiza endodontski tretiranih sluajeva
sa kontrolnim pregledima pacijenata, te analizom uspjeha i eventualnih
pogreaka koje su se desile u toku endodontskih tretmana.
Seminari:
1

3

Sedmica
16.

Zavrni ispit

Sedmica
18.-20.


272

IZBORNI PREDMETI V GODINE
SILABUS PREDMETA: POVREDE USTA I ZUBA U DJECE
Code: SFSIS1001 Naslov predmeta: POVREDE USTA I ZUBA U DJECE
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita: 5
Status: Izborni Ukupno sati: 15+30
Odgovorni
nastavnik:
Doc. Dr sc. Amra Muratbegovi
Sarajevu
1. Ciljevi
predmeta
Cilj predmeta je da studenti kroz teoretsku nastavu, studije sluaja i kliniki
rad savladaju dijagnostiki postupak i modalitete tretmana akutnih
traumatskih povreda u mlijenoj i stalnoj denticiji djece i adolescenata.
2. Svrha
predmeta
Svrha predmeta je osposobiti studente da provedu opsenu dijagnostiku u
sluajevima akutne dentofacijalne traume, odrede potrebe tretmana, te
provedu terapiju koja je u domenu opteg stomatologa, a sloenije
sluajeve upute odgovarajuem specijalisti, te kroz multidisciplinarni
pristup saniraju posljedice povrede.
Student mora biti u stanju da upozna djete i njegove roditelje sa planom tretmana,
moguim posljedicama traume na razvoj orofacijalnog sistema, te odredi dinamiku
kontrolnih pregleda. Takoer treba znati educirati roditelje i djecu o prevenciji
dento-facijalnih trauma.

Identificirati predisponirajue faktore traumatskih dento-facijalnih povreda
Adekvatno provesti dijagnostiki postupak ukljuujui anamnezu, kliniki i
radiografski pregled
Provesti adekvatan tretman povreda mlijenih i stalnih zuba djece
Odrediti dinamiku dugorone kontrole uspjeha tretmana
Savjetovati pacijenta i roditelje o prevenciji dento-facijalnih trauma.

4. Metode uenja
vjebi);
273

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: POVREDE USTA I ZUBA U DJECE
Sedmica 1. Predavanje: Epidemiologija i etiologija dentofacijalnih povreda djece i
adolescenata, predisponirajui faktori
Vjebe: Prikaz klinikih sluajeva, postavljanje dijagnoze na osnovu
klinike dokumentacije, plan tretmana.

1

2
Sedmica 2. Predavanje: Vrsta i posljedice dentofacijalnih povreda, klasifikacija.

1

2
Sedmica 3. Predavanje: Pregled i dijagnoza dentofacijalnih povreda, plan tretmana

1

2
Sedmica 4. Predavanje: Proces cijeljenja povreda; dijagnoza komplikacija cijeljenja
pulpe i parodoncija nakon dentofacijalnih povreda

1

2
Sedmica 5. Predavanje: Prioriteti u lijeenju dentofacijalnih povreda.

1

2

Obavezno prisustvo i aktivnost na nastavi ini 45% ocjene (smatrat
e se da je student zadovoljio ovaj kriterij ako je opravdano
odustvovao sa najvie 20% nastave).

Zavrni ispit je u pisanoj formi po tipu eseja koji nosi maksimalno 50
bodova, minimalno 27 bodova. Sadri 5 esej pitanja (svaki taan
odgovor nosi 10 bodova) ini 55% ocjene.
Skala ocjena : A (10) = 95- 100%
B ( 9) = 85- 94%
C ( 8) = 75- 84%
D ( 7) = 65- 74 %
E ( 6) = 55-64 %
F ispod 55%

6. Literatura:

Obavezna:
Andreasen JO, Andreasen FM, Bakland LK, Flores MT. Traumatske ozljede zubi. Naklada
Slap, Jastrebarsko, 2008.
Beloica D. I saradnici.Deja stomatologija Praktikum.Beograd, 2006.

Dopunska:
Cameron A, Widmer R. Handbook of Paediatric Dentistry, 3
rd
Edition, Mosby, 2008.

274

Sedmica 6. Predavanje: Traumatske povrede u mlijenoj denticiji.
Vjebe: Prijem i pregled pacijenta, postavljanje dijagnoze, plan i
provoenje terapije traumatskih povreda.

1

2
Sedmica 7. Predavanje:Posljedice povreda u mlijenoj denticiji


1

2

Sedmica 8.
Predavanje: Povrede stalnih zuba: nekomplicirane i komplicirane frakture
krune

1

2
Sedmica 9. Predavanja: Povrede stalnih zuba: frakture korijena zuba i kombinirane
frakture krune i korijena

1

2
Sedmica 10. Predavanje: Povrede stalnih zuba: luksacijske povrede


1

2
Sedmica 11. Predavanje: Rekonstrukcija frakturiranih kruna zuba
1

2
Sedmica 12. Predavanje: Endodontsko lijeenje traumatiziranih zuba

Vjebe: Prevencija dentofacijalnih trauma: primjeri edukativnih
predavanja za javnost i pacijente.

1

2
Sedmica 13. Predavanje: Hirurko zbrinjavanje zubnih trauma


1

2
Sedmica 14. Predavanje: Ortodontski i medicinskopravni aspekti zubnih trauma


1

2
Sedmica 15. Predavanje: Prevencija zubnih trauma


1

2
Sedmica 17.-
20.

275

SILABUS PREDMETA: STOMATOLOKA ZATITA OSOBA SA
POSEBNIM POTREBAMA
Code: SFSIS0906
Naziv predmeta: STOMATOLOKA ZATITA OSOBA SA POSEBNIM
POTREBAMA
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 7
Status: izborni Sedmica: 15
Ukupno sati: 60
Odgovorni nastavnik: Doc. dr. sc. Amila Brki

TEORIJ SKA NASTAVA
REDNI
BROJ
SADRAJ PREDAVANJA
BROJ
SATI
1.
Osnovni pojmovi i definicija osoba sa posebnim potrebama (tjelesni invaliditet,
oteenja vida, sluha, viestruka oteenja, autizam, mentalna retardacija,
hronina oboljenja- miina distrofija, mijastenija gravis, cerebralna paraliza ) i
njihova socijalna zatita.
2
2.
Autizam i mentalna retardacija. Klinike manifestacije najeih sindroma
praenih mentalnom retardacijom (Down-ov, Treacher Collins-ov, Crouzon-ov
sindrom). Gorlin-Goltz sindrom.
2
3.
Zdravstvena zatita i zdravstveno osiguranje osoba sa posebnim potrebama.
Stomatoloka zatita osoba sa posebnim potrebama.
2
4.
Stomatoloka zatita osoba sa posebnim potrebama i dijagnostiki protokol (Prvi
pregled, dijagnoza, terapija, premedikacija).
2
5. Djeija i preventivna stomatologija osoba sa posebnim potrebama. 2
6. Oralno zdravlje i zatita usne upljine osoba sa posebnim potrebama. 2
7.
Konzervativni tretman lijeenja zubi i saniranja tvrdih zubnih tkiva usne upljine
osoba sa posebnim potrebama.
2
8.
Aspekti premedikacije te oralno hirurke intervencije kod osoba sa posebnim
potrebama u lokalnoj anesteziji.
2
9.
Aspekti premedikacije te oralno hirurke intervencije kod osoba sa posebnim
potrebama u optoj anesteziji.
2
10. Ortodontski tretman osoba sa posebnim potrebama. 2
11. Protetska rehabilitacija osoba sa posebnim potrebama. 2
12.
Oralno zdravlje i stomatoloka zatita osoba oboljelih od mijastenije gravis i
miine distrofije.
2
13. Oralno zdravlje i stomatoloka zatita osoba oboljelih od cerebralne paralize. 2
14. Oralno zdravlje i stomatoloka zatita osoba oboljelih od Parkinson-ove bolesti. 2
15. Oralno zdravlje i stomatoloka zatita osoba oboljelih od Alzheimer-ove bolesti. 2

PRAKTINA NASTAVA
REDNI
BROJ
SADRAJ VJEBE
BROJ
SATI
1.
Osnovni pojmovi i definicija osoba sa posebnim potrebama. Dijagnostiki
protokol (anamneza i stomatoloki pregled). Komplikacije u toku pruanja
usluga osobama sa posebnim potrebama.
2
2.
Dijagnostiki protokol i pruanje stomatolokih usluga slabovidnim i nijemim
osobama (prvi pregled, dijagnoza i plan stomatoloke terapije)
2
3. Dijagnostiki protokol i pruanje stomatolokih usluga slabovidnim i nijemim 2
276

osobama, te osobama sa posebnim potrebama bez dijagnosticirane mentalne
retardacije (konzervativna i endodontska terapija tvrdih zubnih tkiva) .
4.
retardacije (konzervativna i endodontska terapija tvrdih zubnih tkiva).
2
5.
retardacije (konzervativna i endodontska terapija tvrdih zubnih tkiva).
2
6.
retardacije (ienje zubnog kamenca).
2
7.
retardacije (ienje zubnog kamenca).
2
8.
retardacije (Ekstrakcija zuba).
2
9.
2
10.
2
11.
Dijagnostiki protokol i pruanje stomatolokih usluga djeci sa posebnim
potrebama bez dijagnosticirane mentalne retardacije.

2
12.
Dijagnostiki protokol i pruanje stomatolokih usluga djeci sa posebnim
potrebama bez dijagnosticirane mentalne retardacije.

2
13.
Dijagnostiki protokol i pruanje stomatolokih usluga osobama sa posebnim
potrebama sa dijagnosticiranom mentalnom retardacijom.

2
14.
Prisustvo i asistiranje studenta pri izvoenju oralno hirurkih intervencije kod
osoba sa posebnim potrebama u optoj anesteziji.

2
15.
Prisustvo i asistiranje studenta pri izvoenju oralno hirurkih intervencije kod
osoba sa posebnim potrebama u optoj anesteziji.

2

ISHODI UENJA
Poslije odsluane nastave i poloenog ispita, student bi trebalo da bude sposoban da prepozna i prui
stomatoloku zatitu osobama sa posebnim potrebama.

OCJ ENJ IVANJ E
Ispunjenjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student moe da ostvari najvie 100 poena.
- Obavezno prisustvo nastavi 30 poena.
- Zavrni ispit e se sastojati iz teoretskog dijela u obliku pismenog testa koji je obavezan i vrednuje se
70 poena.

B(9) =85-94 %
C(8)=75-84%
D(7)=65-74%
E(6)=55-64%
F ispod 55%

277

LITERATURA

1. Neville BW, Damm DD, Allen CM, Bouquot JE. Oral and maxillofacial pathology. 3
rd
edition .
Saunders Elsevier 2009
2. Zukanovi A, Gri R. Stomatoloko lijeenje medicinski kompromitiranih pacijenata. Hrvatska
Komora dentalne medicine, 2012.
3. Lazarevski P, krinjari I, Vrani A. Psihologija za stomatologe. Naklada Slap, 2005.

SILABUS PREDMETA: EPIDEMIOLOGIJA OBOLJENJA
PARODONCIJUMA
Code: SFSIS0907 Naslov predmeta: EPIDEMIOLOGIJA OBOLJENJA PARODONCIJUMA
Nivo: Dodiplomski Godina: 5

Semestar: IX

ECTS kredita: 4
Status: Izborni

Ukupno sati: 45
Odgovorni
nastavnik:
Doc dr. Mirjana Gojkov Vukeli
1. Ciljevi
predmeta
Cilj predmeta je edukacija studenata stomatolokog fakulteta o
epidemiologiji parodontalne bolesti koja izuava i istrauje zbivanja i
distribuciju bolesti i fiziolokih stanja unutar populacijskih skupina vezanih za
nain ivota i ekoloke uvjete na pojedinim geografskim podrujima. U
epidemiologiji parodontalnih bolesti istrauje se: postotak pojedinaca u
populacijskim skupinama koji imaju bolestan parodoncij a, u kojoj je mjeri
izraena bolest i svi drugi elementi koji su znaajni za njen nastanak i razvoj.
2. Svrha
predmeta
Svrha predmeta je da se kroz teoretsku i praktinu nastavu studentima prezentiraju i
metodoloki inkorporiraju savremene znanstvene i klinike spoznaje o znaaju
kvantifikacije faktora koji uestvuju u nastanku i razvoju parodontalnioh bolesti pomou
tri grupe indeksa.
Educirati studente o metodama primjene indeksa u parodontologiji, sredstvima i
parodontalnim instrumentima, kao i osnovnim principima inicijalne parodontalne
terapije.
3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Epidemiologija oboljenja parodoncijuma studenti e
usvojiti slijedea znanja:
Modul 1- Epidemiologija parodontalne bolesti. Cilj modula je upoznati studente sa
znaajem fiziolokog stanja parodoncija i
kvantifikacije uestalosti promijena na parodonciju, kao i najeim etiolokim
faktorima koji dovode do parodontalnih oboljenja.
Modul 2 Indeksi zubnih naslaga.Cilj modula je upoznati studente sa indeksima
zubnih naslaga, njihovom detekcijom i primjenom u paraksi.
Modul 3 Indeksi gingive. Cilj modula je upoznati studente sa anatomsko
morfolokim karakteristikama gingive i primjenom indeksa gingive za kvantifikaciju
oboljenja gingive.
Modul 4 Parodontalni indeksi. Cilj modula je upoznati studente sa patolokim
promjenama na parodonciju, parodontalnim depovima i indeksima za kvantifikaciju
parodontalnih oboljenja.
Modul 5 Ciljevi parodontalne terapije. Cilj modula je upoznati studente sa
znaajem primjene indeksa u procijeni stanja parodoncija i potrebe za
odgovarajuom parodontalnom terapijom.
4. trebao bi dobro poznavati osnovne anatomsko morfoloke karakteristike
parodoncija.
5. trebao bi dobro savladati indekse u parodontologiji i njihovu primjenu
6. usvojiti znanje o znaaju parodontalnih indeksa za procjenu potrebne
parodontalne terapije.
278

4. Metode
uenja
Nastava se izvodi:
2. klinike vjebe

5. Metode
procjene znanja
Zavrni ispit sastoji se iz praktine provjere znanja na pacijentu i pismene provijere
teorijskog znanja putem testa. Maksimalan broj bodova testa je 100, a
minimalan broj bodova za prolaz je 55. Vrednovanje i ocjenjivanje znanja
studenata e se vriti prema slijedeem sistemu:
g) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim
h) 9 (B) - i znad prosj eka, sa ponekom grekom, nosi 85- 94 bodova;
i) 8 (C) - prosj ean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova;
j) 7 (D) - openito dobar, ali sa znaajnijim nedostatcima, nosi 65-74
bodova;
k) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
l) 5 (F,FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
6. Literatura:

Obavezna:
Dopunska:

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: EPIDEMIOLOGIJA OBOLJENJA PARODONCIJUMA

Vjebe: Osnovni principi parodontalnog pregleda
2

1

Sedmica 2. Predavanje: Naslage na zubima

2

1
Sedmica 3. Predavanje: Sredstva i pribor za detekciju naslaga

2

1
Sedmica 4. Predavanje: Indeksi zubnih naslaga

Vjebe: Demonstracija primjene indeksa zubnih naslaga
2

1
Sedmica 5. Predavanje: Sredstva i metode odravanja oralne higijene
Vjebe: : Individualni rad
2

1

Sedmica 6. Predavanje: Anatomo- morfoloke karakteristike gingive
2

1
Sedmica 7. Predavanje: Indeksi gingive
Vjebe: Demonstracija primjene indeksa gingive
2
1
Sedmica 8. Predavanje: Indeksi gingive

2

1
Sedmica 9. Predavanje: Parodontalni depovi

2

1
Sedmica 10. Predavanje: Parodontalni indeksi

Vjebe: Demonstracija primjene parodontalnih indeksa
2

1
Sedmica 11. Predavanje: Parodontalni indeksi

2

279

Vjebe: Individualni rad 1

Sedmica 12. Predavanje: Rekapitulacija indeksa u parodontologiji

2

1
Sedmica 13. Predavanje: Ciljevi parodontalne terapije
2

1
Sedmica 14. Predavanje: Osnovni principi inicijalne parodontalne terapije
2

1
Sedmica 15. Predavanje: Osnovni principi inicijalne parodontalne terapije

2

1
Sedmica 17.-20. Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili na zavrnom ispitu.

SILABUS PREDMETA: PREHIRUKA ORTODONTSKA TERAPIJA
Code:SFSIS1002 Naslov predmeta: PREHIRUKA ORTODONTSKA TERAPIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: V Semestar: X ECTS kredita: 6
Status: Izborni Sedmica: 30 Ukupno sati: 60 ( P 30 + V 30)
Odgovorni
nastavnik:
Uslovi za pohaanje nastave: Zakonom propisani
1. Ciljevi predmeta Predstaviti savremeni multidisciplinarni pristup ortodontskim nepravilnostima

2. Svrha predmeta Svrha predmeta: Upoznati studente sa multidisciplinarnim tretmanom
ortodontsko-hirurkih pacijenata

3. Ishodi uenja
Edukacija studenata o :
- Kreiranju razvoja liste problema
- Anamneza i ortodontski kliniki status, analiza funkcije i okluzije
- Analiza ortodontskih modela (i digitalni modeli)
- RTG dijagnostika u ortodonciji (indikacije, ispravan odabir metode,
doze zraenja)
- CBCT- dijagnostika i znaaj u prehirurkoj pripremi pacijenata
- Prehirurka priprema pcijenata sa izrazitim skeletalnim ne pravilnostima
- Prehiruka priprema pacijenata sa retiniranim zubima

4. Metode uenja Predavanja, seminari, vjebe

5. Metode procjene
znanja
Znanje studenata provjerava se kontinuirano tokom trajanja nastave i kao
zavrni ispit.
semestra, tokom svakog oblika provjere znanja student dobiva odreeni
broj bodova,

Zavrni ispit pismeni u vidu eseja
280


Literatura:
2. Proffit WR, Fields HW, Sarver DM. Contemporary orthodontics, 4th edition. St. Louis: Mosby;
2006. (ili hrvatsko izdanje)
3. Rendgenska Kefalometrija
4. Praktikum iz Ortodoncije

281

IZVEDBENI PLAN: PREHIRUKA ORTODONTSKA TERAPIJA
X SEMESTAR
Sedmica 1. Predavanja: Uvod
Vjebe : Uvod

4
Sedmica 2. Predavanja: dijagnostike procedure
Vjebe : rtg, LL, OPG

4
Sedmica 3. Predavanja: Retinirani zubi
Vjebe : rtg, OPG, CBCT, problem based uenje

4
Sedmica 4. Predavanja: Retinirani zubi
Vjebe : rtg, OPG,CBCT, Problem based uenje,

4
Sedmica 5. Predavanja: Vaenje umnjaka
Vjebe : seminarski rad PBL bazirani
4
Sedmica 6. Predavanja: mini implantati u ortodonciji
Vjebe : semiraski rad PBL bazirani

4
Sedmica 7. Predavanja: mini plates u ortodonciji
Vjebe : PBL

4
Sedmica 8. Predavanja: Ortognata hirurgija
Vjebe : Problem based learning, rjeavanje klinike kazuistike, analiza
dijagnostike,

4
Sedmica 9. Predavanja: Prehiruka priprema anomalija III klase
dijagnostike,
4
Sedmica 10. Predavanja: Prehiruka priprema anomalija II klase
dijagnostike,
4
Sedmica 11. Predavanja: Prehirurka priprema otvoreni skeletalni zagriz
dijagnostike,
4
Sedmica 12. Predavanja: Prehirurka priprema trasnverzalne nepravilnosti
dijagnostike,
4
Sedmica 13. Predavanja: Kraniosinostoze
dijagnostike,
4
Sedmica 14. Predavanja: Rani operatini tretmana CLP
dijagnostike,
4
Sedmica 15. Predavanja: Kasni operativni tretmana CLP
dijagnostike,
4
Sedmica 17.-
20.

282

SILABUS PREDMETA: KLINIKA GNATOLOGIJA
Code: SFSIS0908 Naslov predmeta: KLINIKA GNATOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: V Semestar: IX ECTS kredita: 4
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da student ovlada teorijskim i praktinim znanjima iz oblasti
gnatologije.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je osposobljavanje studenta za izvoenje funkcijske analize
orofacijalnog kompleksa i planiranje terapije okluzijskih poremeaja, temeljem
osnovnih principa postizanja i odravanja okluzijske harmonije. Kroz
predavanja i praktinu nastavu studenti usvajaju znanje o savremenim
kriterijima normalnog, funkcionalno zdravog i kompenziranog stomatognatog
sistema, te usvajaju spoznaje o kompleksnim odnosima izmeu njegovih
komponenti u mirovanju i tokom funkcije, koji su primjenjivi za sve
stomatoloke postupke.
3. Ishodi uenja Poslije odsluane nastave i poloenog ispita student bi trebao da:
- savlada metodologiju analize pokreta i poloaja mandibule i okluzalnih
odnosa u centralnom i ekscentrinim poloajima mandibule
- savlada dijagnostiku i mogunosti lijeenja temporomandibularnih
disfunkcija,
- savlada metodologiju reverzibilne okluzalne terapije,
- savlada osnovne principe okluzalnog uravnoteenja selektivnim
bruenjem,
- savlada principe planiranja rekonstruktivne intervencije u skladu sa
vaeim konceptima okluzije.
- praktinih vjebi za grupe ne vee od 10 studenata
5. Metode procjene
znanja
Iz predmeta Klinika gnatologija usvojeno znanje i vjetine se provjeravaju
kontinuirano na praktinim vjebama, te testom na zavrnom ispitu. Konana
ocjena iz predmeta Klinika gnatologija predstavlja aritmetiku sredinu
ukupnog broja bodova ili ocjena (ide se u korist studenta) ostvarenih na
vjebama i zavrnom testu.
PRAKTINOJ NASTAVI
osnovu koje se formira se ukupna ocjena iz vjebi. Ukupno ima petnaest
vjebi, od ega se osam ocjenjuje. Student moe maksimalno sakupiti 100
bodova u toku praktine nastave, a minimalno 60 bodova mu omoguava
pristup teoretskom dijelu ispita.
Student koji u toku provjere znanja na vjebama ne zadovolji minimalni
zahtjev, odnosno ne sakupi 60 bodova, ne moe pristupiti teoretskom dijelu
283

zavrnog ispita.
Ako student izostane sa vjebe, dobiva 0 bodova, a ako je izostanak
opravdan, tu vjebu treba nadoknaditi. Za nadoknadu vjebe student sam
obezbjeuje pacijenta.

vjebama
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Ukupno 100 60


Ocjena znanja Bodovi po vjebi
vrlo dobro, odlino
12,5
dobro
10,0
zadovoljava
7,5
ne zadovoljava
0


10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59

grupa C).

Zavrni test Maksimalno bodova Minimalno bodova
Ukupno 100 60

ispravan odgovor na neko pitanje moe donositi maksimalno 3 poena, dok
284

taan odgovor na neko drugo pitanje moe obezbjediti npr. 7 poena). Odluku o
nainu bodovanja pitanja iz testa donosi odgovorni nastavnik prije izvoenja
testa.
Polovini odgovori na testu se nee priznavati.
Ocjena dobijena na osnovu rezultata testa se ne moe mijenjati naknadnim
usmenim odgovorom (dopunom) teoretskog dijela ispita.


10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59
KONANA OCJENA

Konana ocjena iz predmeta Klinika gnatologija predstavlja aritmetiku
sredinu ukupnog broja bodova ili ocjena (ide se u korist studenta) ostvarenih
na vjebama i zavrnom testu.

10 (A) 96 - 100
neznatnim grekama
9 (B) 90 95 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
7 (D) 70 79
nedostacima

Napomena:
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz na zavrnom testu,
pristupa polaganju nepoloenog dijela ispita u popravnom roku.
Uslov za pristup na popravni ispit su ve ostvareni minimalni bodovi za
prolaz na praktinim vjebama.

285

6. Literatura:

Obavezna:
Stanii-Sinobad D. Osnovi gnatologije. Beograd: BMG; 2001.
Stanii-Sinobad D, Dodi S. Osnovi Gnatologije praktikum. Beograd: 2003.

Dopunska:
Stanii- Sinobad D. Zglobna veza mandibule sa kranijumom, normalna funkcija i poremeaji.
Beograd: BMG; 2001.
Dawson PE. Functional Occlusion: From TMJ to Smile Design. St.Louis: Mosby; 2007.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: KLINIKA GNATOLOGIJA
Istorija bolesti i kliniki pregled orofacijalnog kompleksa:
istorija bolesti
inspekcija glave, lica i vilica
pregled temporomandibularnih zglobova
- ispitivanje dijapazona i uniformnosti osnovnih kretnji donje vilice
- palpacija predjela glave i lica
- auskultacija TM zglobova
- radiografska evaluacija TM zgloba
pregled orofacijalnih miia

Vjebe:
- Istorija bolesti uvodni as asistenta
- upoznavanje studenata sa anamnestikim kartonom za orofacijalnu
bol i temporomandibularnu disfunkciju
- praktini rad studenata - ispunjavanje anamnestikog kartona
1

2
Evaluacija stanja okluzionog kompleksa:
klinika i radiografska evaluacija zdravlja prostalih zuba
atipino troenje zuba (abrazivne fasete, klinaste erozije,
generalizirana abrazija)
evaluacija stanja potpornih zubnih tkiva
analiza poloaja zuba u zubnim nizovima
analiza poloaja i kontinuiteta okluzione ravni

1

286

Vjebe:
Praktini rad studenata - funkcijska analiza orofacijalnog kompleksa
- kliniki pregled pacijenta i unoenje podataka u kliniki karton -
dentalni status, parodontoloki status, abrazija zubi
- vjeba se ocjenjuje
2
Analiza meuvilinih odnosa iznalaenje referentnih poloaja
mandibule:
analiza vertikalne dimenzije okluzije
- iznalaenje poloaja fiziolokog mirovanja mandibule (FM)
- valorizacija slobodnog interokluzalnog prostora
iznalaenje centralnog poloaja mandibule
- priprema pacijenta
- metode iznalaenja centralnog poloaja mandibule

Vjebe:
- iznalaenje poloaja fiziolokog mirovanja mandibule (FM) i
valorizacija slobodnog interokluzalnog prostora
- iznalaenje centralnog poloaja mandibule razliitim metodama
1

2
Analiza kontaktnog odnosa zuba u centralnom poloaju mandibule:
centralni poloaj mandibule i klienje iz centralnog u interkuspalni
poloaj
okluzalni markeri
identifikacija okluzalnih kontakata u centralnom poloaju mandibule
identifikacija klienja iz centralnog u interkuspalni poloaj

Vjebe:
- rad sa okluzalnim markerima
- identifikacija okluzalnih kontakata u centralnom poloaju mandibule
- identifikacija klienja iz centralnog u interkuspalni poloaj (klizni pomak
u frontalnoj ravni, klizni pomak u sagitalnoj ravni)
- podaci se unose u kliniki karton
1

2

Analiza okluzalnih odnosa u interkuspalnom poloaju mandibule:
1

287

kriterijumi za vrednovanje interkuspalnog poloaja mandibule
stabilnost postojeeg interkuspalnog poloaja mandibule
odnos prednjih zuba u interkuspalnom poloaju mandibule
nepodudarnost sredina zubnih lukova u IKP
identifikacija broja i rasporeda okluzalnih kontakata u IKP

Vjebe:
- odreivanje vertikalnog preklopa
- odreivanje horizontalnog preklopa
- odreivanje klase po Angle-u
- evidentiranje prisustva otvorenog zagriza, ukrtenog zagriza, obrnutog
preklopa
- identifikacija broja i rasporeda okluzalnih kontakata u IKP

2

Analiza okluzalnih odnosa pri ekscentrinim kretnjama mandibule:
analiza okluzalnog voenja mandibule
utvrivanje okluzalnih smetnji pri protruziji mandibule
utvrivanje okluzalnih smetnji pri laterotruziji mandibule
analiza okluzije u artikulatoru

Vjebe:
- analiza okluzalnog voenja mandibule
- identifikacija okluzalnih kontakata i utvrivanje okluzalnih smetnji pri
protruzionoj i laterotruzionim kretnjama mandibule
1

2
Modaliteti, ciljevi, indikacije i plan okluzalne terapije
Izbor referentnog (terapeutskog) poloaja mandibule u toku
okluzalne terapije

Vjebe:
- analiza kretnji mandibule: otvaranje - ugodno (mm), otvaranje -
maksimalno (mm), devijacija, defleksija (mm), kretnja u lijevo -
maksimalno (mm), kretnja u desno - maksimalno (mm), ucrtavanje
1

2
288

puta otvaranja mandibule
Reverzibilna okluzalna terapija:
stabilizacioni terapijski splint (Miigen splint)
repozicioni splintovi
prednja nagrizna ploa (anteriorni deprogramer)
zadnja nagrizna ploa
distrakcioni (pivot) splint
meki (rezilijentni) splintovi, zatitni splintovi

Vjebe:
- pregled temporomandibularnog zgloba (vrsta zvuka, intenzitet zvuka,
kretnja pri kojoj se zvuk javlja, vrijeme, uestalost javljanja zvuka, bol
na palpaciju, kretnja pri kojoj se bol palpira, bol na palpaciju
retrodiskalnog tkiva)
1

2
Determinante okluzalne morfologije u toku ireverzibilne okluzalne
terapije:
distribucija optereenja u zvrnom okluzionom poloaju mandibule
faktori od kojih zavisi usklaenost okluzalne morfologije sa kretnjama
donje vilice
- faktori koji determiniu vertikalnu komponentu okluzalne morfologije
- faktori koji determiniu horizontalnu komponentu okluzalne
morfologije

Vjebe:
- pregled temporomandibularnog zgloba (vrsta zvuka, intenzitet zvuka,
kretnja pri kojoj se zvuk javlja, vrijeme, uestalost javljanja zvuka, bol
na palpaciju, kretnja pri kojoj se bol palpira, bol na palpaciju
retrodiskalnog tkiva)
1

2
Izbor modela okuzije u toku ireverzibilne okluzalne terapije:
istorijski pregled
1

289

savremeni koncepti

Vjebe:
- pregled miia (mjesto bola, intenzitet bola, tip bola, kretnja pri kojoj se
javlja bol, bol u mirovanju, tehnika palpacije miia)

2
Koncept (model) bilateralno uravnoteene okluzije

Vjebe:
- pregled miia (mjesto bola, intenzitet bola, tip bola, kretnja pri kojoj se
javlja bol, bol u mirovanju, tehnika palpacije miia)
1

2
Koncept (model) uzajamno tiene okluzije

Vjebe:
- video prezentacija - tehnika izrade Miigen splinta
1

2
Ireverzibilna okluzalna terapija selektivno bruenje:
procjena efikasnosti selektivnog bruenja
eliminacija deflektivnih kontakata u centralnom poloaju mandibule
uspostavljanje optimalnog voenja mandibule selektivnim bruenjem
materijal i instrumenti koji se koriste u toku selektivnog bruenja

Vjebe:
- video prezentacija selektivno bruenje
1

2
Ireverzibilna okluzalna terapija smjernice za protetsku terapiju:
indikacije
ciljevi protetske terapije
izbor referentnog terapeutskog poloaja mandibule
uspostavljanje optimalnog voenja prednjim zubima
uspostavljanje odgovarajueg sistema voenja na radnoj strani
uspostavljanje stabilnih centralnih kontakata pri optimalnoj VDO
1

290

primjena modela bilateralno uravnoteene okluzije u protetskoj terapiji

Vjebe:
- specijalni plan okluzalne terapije - izbor referentnog terapeutskog
poloaja mandibule pri rekonstrukciji okluzije prezentacija i analiza
sluajeva

2
Mogunosti i limiti Helkimo indeksa temporomandibularnih
disfunkcija i korelacija sa RDC protokolom

Vjebe:
- specijalni plan okluzalne terapije - izbor koncepta okluzije koji je
primjeren datom sluaju prezentacija i analiza sluajeva
1

2

Sedmica 17.-
20.

291

PREDMETI VI GODINE

SILABUS PREDMETA: MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
Code: SFSOS1101 Naslov predmeta: MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
Nivo:dodiplomski Godina: VI Semestar: XI ECTS Kredita: 4
Status:predmet Ukupno sati: 60 (30+30)
Odgovorni
nastavnik:
Prof. dr. Tarik Mai
1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata o etiologiji, klinikoj slici, dijagnostici i nainu terapije
bolesti i povreda iz oblasti maksilofacijalne hirurgije.
2.Svrha predavanja Sticanje osnovnih znanja o klinikim manifestacijama i klinikom
prepoznavanju pojedinih oboljenja i povreda maksilofacijalne regije,
dijagnositici i hirurko- medikamentoznom nainu terapije.
Savladati osnovno kliniko prepoznavanje i ponaanje razliitih oblika
bolesti i povreda maksilofacijalne regije.
Savladati algoritme u nainu terapije (od postavljene klinike
pretpostavke, adekvatne dijagnoze, do upute u specijalizirane klinike
ustanove).
Savladati osnovne spoznaje o interventnoj ambulantnoj
maksilofacijalnoj hirurgiji.
5. Metode procijene
znanja
Uspjeh studenata na ispitu i drugim oblicima provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS sistemom kako slijedi:
bodova;
bodova;
nosi 65-74;
bodova.
6. Literatura: Obavezna: Osnovi maksilofacijalne hirurgije. Autor: T.Mai i saradnici, Sarajevo. 2012.
Dopunska: Pirani H, Dautovi S, Dizdarevi R. Maksilofacijalna hirurgija praktikum,
Sarajevo, 2004-
Maksilofacijalna hirurgija(skripta grupe autora Mladenovi, Pirani, Lati ..., S. Dautovi, Z.Tomi.-
Tumori maksilofacijalne regije.
H. Pirani Ratne povrede maksilofacijalne regije.
Proirena: druga literatura domaih i stranih autora iz oblasti iz maksilofacijalne hirurgije.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
XI semestar
Broj
sati
sedmica 1. Predavanje:Definicija i osnovni pojmovi o nastanku razliitih upalnih stanja
pljuvanih lijezda(Etiologija, patogeneza i nain terapije). Vjebe:
Seminari:
1
sedmica 2. Predavanje: Tumori pljuvanih lijezda- etiologija, patogeneza i naini
terapije.
1
292

Vjebe:-
Seminari:
sedmica 3. Predavanje: Urodjene anomalije(kotani uroeni deformiteti-disgnatije,
rascjepi usne i nepca)
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 4. Predavanje: Traumatologija u maksilofacijalnoj hirurgiji-etiologija, patogeneza
i naini terapije.
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 5. Predavanje: Povrede donje i gornje vilice(prepoznavanje klinike slike, rtg
dijagnostika, naini konzervatine- konzervativnohirurke i hirurke terapije)
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 6. Predavanje: Povrede jagodine kosti(prepoznavanje klinike slike, rtg
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 7. Predavanje: Povrede kotanog okvira orbite(prepoznavanje klinike slike, rtg
Vjebe:-
Seminari:.
1
sedmica 8. Predavanje: Povrede sadraja orbite (onog bulbusa , bulbomotora) i
periorbitalnog mekotkivnog pokrova. (prepoznavanje klinike slike, rtg
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 9. Predavanje: Povrede kotanog sadraja frontoetmoidalnog kompleksa.
(prepoznavanje klinike slike, rtg dijagnostika, naini konzervatine-
konzervativnohirurke i hirurke terapije)
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 10. Predavanje: Povrede mekih tkiva glave i vrata openito- etiologija,
patogeneza, rtg dijagnostika
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 11. Povrede koe i potkonog tkiva i nain terapije (primarna i sekundarna obrada
hirurke rane, postoperativni protokol antimikrobne terapije i terapije bola)

1
sedmica 12. Povrede esencijalnih krvnih sudova glave i vrata-etiologija, patogeneza,
dijagnostika i naini terapije.
Klinika slika hemoragijskog oka i nain terapije.

1
sedmica 13. Povrede kranijalnih nerava- etiologija klinika slika i nain terapije.

1
sedmica 14. Rekonstruktivna hirurgija (osnovni principi i vrste renjeva)
Estetska hirurgija.

1
sedmica 15. Oboljenja temporomandibularnog zgloba-etiologija, patogeneza, RTG
dijagnostika i naini terapije.

1

sedmica
17-20.

293

Code:SFS0153 Naslov predmeta:MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
Nivo:dodiplomski Godina:VI Semestar:XII ECTS Kredita:4
Status:predmet Ukupno sati: 60 (30+30)
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Tarik Mai
1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata o etiologiji, klinikoj slici, dijagnostici i nainu terapije
bolesti i povreda iz oblasti maksilofacijalne hirurgije.
2.Svrha predavanja Sticanje osnovnih znanja o klinikim manifestacijama i klinikom
prepoznavanju pojedinih oboljenja i povreda maksilofacijalne regije,
dijagnositici i hirurko- medikamentoznom nainu terapije.
Savladati osnovno kliniko prepoznavanje i ponaanje razliitih oblika
bolesti i povreda maksilofacijalne regije.
Savladati algoritme u nainu terapije (od postavljene klinike
pretpostavke, adekvatne dijagnoze, do upute u specijalizirane
klinike ustanove).
Savladati osnovne spoznaje o interventnoj ambulantnoj
5. Metode procijene
znanja
Uspjeh studenata na ispitu i drugim oblicima provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS sistemom kako slijedi:
bodova;
bodova;
nosi 65-74;
bodova.
6. Literatura: Obavezna: Osnovi maksilofacijalne hirurgije. Autor: T.Mai i saradnici.
Dopunska: Maksilofacijalna hirurgija(skripta grupe autora Mladenovi, Pirani, Lati ...,
S. Dautovi, Z.Tomi.- Tumori maksilofacijalne regije.
H. Pirani Ratne povrede maksilofacijalne regije.
Proirena: druga literatura domaih i stranih autora iz oblasti iz maksilofacijalne hirurgije.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
XII semestar
Broj
sati
sedmica 1. Predavanje:Definicija i osnovni pojmovi o nastanku razliitih oblika
upalnih stanja u maksilofacijalnoj hirurgiji.
Vjebe:
Seminari:
1
sedmica 2. Predavanje:Etiologija, patogeneza i naini terapije razliitih upalnih
stanja u maksilofacijalnoj hirurgiji.
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 3. Predavanje: Celulitisi dentogenog i neodontogenog porijekla(
etiologija, patogeneza, nain terapije)
Vjebe:-
1
294

Seminari:
sedmica 4. Predavanje: Abscesi dentogenog i neodontogenog porijekla( etiologija,
patogeneza, nain terapije)
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 5. Predavanje: Konzervativni i hirurki nain terapije upala u
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 6. Predavanje: Specifini upalni procesi u maksilofacijalnboj hirurgiji.
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 7. Predavanje: Antimikrobna terapija(antibiotici, kemoterapeutici).
Vjebe:-
Seminari:.
1
sedmica 8. Predavanje: Konzervativni nain lijeenja tumorske bolesti (radio-,
kemo- i adjuvantna terapija).
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 9. Predavanje: Tumori specifinih klinikih lokaliteta maksilofacijalne
regije- tumori koe.
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 10. Predavanje: Tumori orbite, baze lobanje i subbazalnog prostora.
Vjebe:-
Seminari:
1
sedmica 11. Tumori oralne upljine (oralne sluznice, baze usta i jezika).

1
sedmica 12. Tumori gornje i donje vilice.

1
sedmica 13. Tumori usana

1
sedmica 14. Tumori pljuvanih lijezda i nerava.

1
sedmica 15. Palijativni oblici tretmana tumorske bolesti.

1

sedmica
17-20.

295

SILABUS PREDMETA: OTORINOLARINGOLOGIJA
Code: SFSOM1102 Naslov predmeta: OTORINOLARINGOLOGIJ A
Nivo:dodiplomski Godina: VI Semestar: XI ECTS Kredita: 5
Status:obavezni Ukupno sati: 45 (15+30)
Odgovorni nastavnik: Prof.dr. Adnan Kapidi
1. Ciljevi predmeta Nastava iz Otorinolaringologije omoguava studentu usvajanje teorijskog i
praktinog znanja iz navedenog predmeta, to podrazumijeva :
- Znanja o osnovnim istorijskim podacima znaajnim za
otorinolaringologiju,te njenu podjelu po disciplinama
- Usvajanje znanja i vjetine otorinolaringolokog pregleda i dijagnostikih
metoda
- Sticanje osnovnih zanja iz otologije,patolokih stanja i moguih
komplikacija
- Sticanje osnovnih znanja iz faringologije,bolesti usta i PNS-paranazalnih
sinusa,komunikacije sa bolestima usta i zuba
- Upoznavanje sa traumom u predjelu lica
- Informacija o osnovnim operativnim zahvatima u otorinolaringologiji

2. Svrha predmeta Obzirom na tijesnu komunikaciju oboljenja zuba i bolesti usta sa drijelom i
PNS, jasna je povezanost istih. Stoga je svrha predmeta upoznati studente
stomatologije sa osnovnim znanjima iz otorinolaringologije, sa posebnim
akcentom ona oboljenja koja su u uzrono-posljedinoj vezi sa bolestima
usta i zuba.

3. Ishodi uenja Studenti e ovladati osnovama iz otorinolaringolokog pregleda
,dijagnosticiranja oboljenja iz tog predmeta , i mogunostima dopunskih
metoda pretrage koje su na raspolaganju.
Poseban akcenat u savladavanju znanja i vjeptina e se dati na bolesti usta
i drijela, kao i PNS, koje su u uskoj vezi sa podrujem rada stomatologa.
Pravilnom prevencijom i lijeenjem odreenih stomatolokih
problema,prevenirati e razvoj tekih upalnih stanja u drijelu i PNS.

- Predavanja ex catedra sa interaktivnim uenjem
- Vjebe za grupe, ne vee od 10 studenata

Napomena : interaktivno uenje (IU) podrazumijeva teoretsku provjeru
predzanja studenata iz oblasti koja e se predavati, u trajanju od 10 min. ,
zatim diskusiju i naknadno pojanjavanje nekih iznesenih injenica tokom
predavanja, u trajanju od 10 min.

296

5. Metode
procjene znanja

1. KRITERIJ OCJENJIVANJA USVOJENIH ZNANJA I VJETINA NA
PRAKTINOJ I TEORETSKOJ NASTAVI

vjebama
maksimalno
bodova
minimalno
bodova
(za prolaz)
Ukupno 20 12

RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA VJEBE

Ocjena znanja

Bodovi po vjebi
ne zadovoljava 0
zadovoljava 1,5
dobro 2,0
vrlo dobro, odlino 2,5

Na vjebama se vri kontinuirana provjera steenih znanja i vjetina. Ukupno ima
15 vjebi i svaka se posebno ocjenjuje. Ako student izostane sa vjebe, dobiva 0
bodova, ako je izostanak opravdan, tu vjebu treba nadoknaditi.

2. KRITERIJ OCJENJIVANJA INTERAKTIVNOG UENJA

Kriterij ocjenjivanja Maksimalno bodova Minimalno bodova
(za prolaz)
Kriterij ocjenjivanja IU 14 8
Pojedinano po
predavanju
1,66 1,0

RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA IU

Ocjena znanja Bodovi po predavanju
6 1.0
7 1.0
7 1.2
8 1.3
8 1.4
9 1.5
10 1.6

Testiranje studenata je u pisanoj formi, ocjenjuje se i ostaje u portfoliu studenta
kao dokument.

297

3. KRITERIJ ZA OCJENJIVANJE ZAVRNOG TESTA

Zavrni ispit Maksimalno bodova Minimalno bodova
32 18

RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA ZAVRNOG TESTA

Ocjene Bodovi
6 18
7 19-21
7 22-23
8 24-25
8 26-27
9 28-30
10 31-32

4. RAZRADA I TUMAENJE KONANE /PRIMARNE/ OCJENE

Konana ocjena Maksimalno bodova Minimalno bodova
Vjebe 20 12
IU 14 8
Zavrni test 32 18
Ukupno 66 38

5. KONANA OCJENA

Ocjena Bodovi
5 (F) 37
6 (E) 38-45
7 (D) 46-52
8 (C) 53-58
9 (B) 59-62
10 (A) 63-66

KOREKCIJA KONANE OCJENE

Nakon formiranja konane ocjene, student moe pristupiti korekciji, ako je ona
pozitivna, tako da pristupi dodatnom ispitivanju. Nakon povlaenja kartice sa tri
pitanja, pismeno odgovori u formi eseja. Svaki odgovor se boduje 1 do 5 bodova.

Korekcione ocjene Maksimalno bodova Bodovi
15 9

RAZRADA KOREKCIONE OCJENE

Ocjena Bodovi
5 (F) 8
6 (E) 9
7 (D) 10-11
8 (C) 12-13
9 (B) 14
10 (A) 15

Konana ocjena predstavlja aritmetiku sredinu primarne i korekcione ocjene

298

7. POPRAVNI ISPIT

Uslov za pristup na popravi ispit su ve ostvareni minimalni bodovi za prolaz na
praktinim vjebama i IU. Popravni ispit se odvija po proceduri korekcije konane
ocjene.

6. Literatura:

Obavezna: Otorinolaringologija: Kapidi i saradnici. Sarajevo: Arka Press,2009;
1-269.

Dopunska: Otorinolaringologija : .Bumber i saradnici. Zagreb, Naklada Ljevak ,
d.o.o., 2004
Proirena: Otorinolaringologije : I.Padovan, kolska knjiga Zagreb, 1987

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: OTORINOLARINGOLOGIJA
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u otorinolaringologiju, anatomija uha sa fiziologijom
sluha i ravnotee
Vjebe: Metode pregleda u otologiji

1

1
Sedmica 2. Predavanje: Upale uha : akutne i hronine
Vjebe: Ispitivanje sluha i ravnotee

1
1
Sedmica 3. Predavanje: Endokranijalne i egzokranijalne otogene komplikacije

Vjebe: Otomikroskopija

1

1
Sedmica 4. Predavanje: Anatomija i foziologija nosa

Vjebe: Metode pregleda

1

1
Sedmica 5. Predavanje: Upale nosa :akutne i hronine
Vjebe: RTG pretrage nosa

1
1

Sedmica 6. Predavanje: Komplikacije upala nosa
Vjebe: RTG pretrage nosa

1
1

Sedmica 7. Predavanje: Anatomija i foziologija PNS- paranazalnih sinusa

Vjebe: RTG pretrage sinusa i komentari

1

1

Sedmica 8. Predavanje: Upale sinusa : akutne i hronine

Vjebe: RTG pretrage sinusa i komentari
1

1
Sedmica 9. Predavanje: Endokranijalne i egzokranijalne komplikacijesinuzitisa

Vjebe: Rad sa pacijentom
1

1

Sedmica 10. Predavanje: Tumori nosa i PNS, povrede lica

Vjebe: Pregled pacijenta

1

1

Sedmica 11. Predavanje : Upale drijela: akutne i hronine

Vjebe: Pregled pacijenta
1

1

299

Sedmica 12. Predavanje: Tonzilarni problem

Vjebe: Rad sa pacijentom

1

1

Sedmica 13. Predavanje: Anatomija i fiziologija larinksa

Vjebe: Metode pregleda

1

1
Sedmica 14. Predavanje: Pareze i paraliza glasnica

Vjebe: Indirektna laringoskopija

1

1

Sedmica 15. Predavanje: Kratko upoznavanje sa endoskopskim metodama u
otorinolaringologiji

Vjebe: Upoznavanje sa instrumentima za laringoskopiju

1

1
ispitima

Sedmica
17 - 20.

300

SILABUS PREDMETA: FORENZIKA MEDICINA I STOMATOLOGIJA
Code: SFSOS1103 Naslov predmeta: FORENZIKA MEDICINA I STOMATOLOGIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: VI Semestar:XI ECTS kredita: 5
Odgovorni
nastavnik:
Doc dr sc Amra Vukovi
1. Ciljevi predmeta - Nadgraditi steena znanja o nasljednim i steenim karakteristikama zuba, te
njihovoj primjeni u procedurama identifikacije.
- Omoguiti razumjevanje uloge zuba u DNK identifikacijama
- Sticanje osnovnih saznanja o analizi ljudskog ugriza.
- Davanje uvida u zakonsko-pravni okvir rada doktora stomatologije.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je osposobljavanje studenta za osnovne procedure
identifikacije osoba putem dentalnih metoda.Osim toga, studenti e biti upoznati
sa ostalim poljima djelovanja forenzike stomatologije, kao to je jurisprudencija i
sudsko-medicinska vjetaenja.
-ovladati osnovama dentalnih metoda identifikacije
-ovladati osnovama analize tragova ljudskog ugriza
- poznavati i razumjeti kvalifikaciju povreda stomatognatnog sistema
- poznavati i razumjeti sudsko-medicinski znaaj odgovornosti i greke doktora
stomatologije.
-praktine vjebe i simulacije
- seminarski rad
5. Metode procjene
znanja
Ispit se sastoji iz dva dijela: praktinog i zavrnog testa. Praktini dio ini 10%
ocjene, a zavrni test 40 % konane ocjene. Za prolaznu ocjenu potrebno je da
60% odgovora budu tani. Za svaki ispitni rok sastavljaju se novi testovi,
podijeljeni u grupe A, B, i C. Redovno prisustvo na predavanjima ini 40%
konane ocjene.
Po okonanju semestra student moe osvojiti maksimalno 100 bodova. Prema
navedenom, skala ocjena je sljedea:
>55 bodova ocjena 5
6. Literatura:
Obavezna:
1.Brki H. I suradnici: Forenzina stomatologija,kolska knjiga dd Zagreb, 2000.
Dopunska:
1. Stimson PG, Mertz CA Forensic Dentistry, CRC Press LLC, 1997.
2. Whittaker DK, Mac Donald DG: A Colour Atlas of Forensic Dentistry, Wolf Medical Publicationas
Ltd, England, 1998.
Proirena:
1.Irish JD, Nelson GC, Techniques and Applications in Dental Anthropology, Cambridge University
Press,2008

301

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: FORENZIKA MEDICINA I STOMATOLOGIJA
Sedmica 1. Predavanje: Historija razvoja forenzike stomatologije
Vjebe: Nomenklatura i evidencija u forenzici
Seminari:*
2
1
Sedmica 2. Predavanje: Identifikacija putem dentalnih metoda, oprema i procedure
Vjebe: Analiza izvora AM i PM podataka
Seminari:*
2
1
Sedmica 3. Predavanje: Interoplovi obrasci za identifikaciju: AM i PM
Vjebe: Rad na AM obrascima Interpola
Seminari:*
2
1
Sedmica 4. Predavanje: Uporeivanje AM i PM podataka- izvoenje zakljuka
identifikacije
Vjebe: Rad na PM obrascima Interpola
Seminari:*
2

1
Sedmica 5. Predavanje: Procjena dobi putem dentalnih metoda
Vjebe: Vizuelne, morfoloke, radioloke, histoloke tehnike procjene dobi
Seminari:*
2
1

Sedmica 6. Predavanje: Procjena spola metodama analize lobanje, vilica i zuba
Vjebe: Antopoloke metode procjene spola
Seminari:*
2
1
Sedmica 7. Predavanje: Procjena rase metodama forenzike antropologije
Vjebe: Pisanje forenzikog antropolokog izvjetaja
Seminari:*
2
1
Sedmica 8. Predavanje: Specifine karakteristike zuba i vilica znaajne za forenziku
identifikaciju, nasljedne i steene
Vjebe: Evidentiranje specifinih karakterisitka: simulacija stomatoloke
ordinacije
Seminari:*
2

1
Sedmica 9. Predavanje: DNK analiza u forenzikoj stomatologiji
Vjebe: Simulacija sluaja iz prakse: identifikacija dentalnim metodama
Seminari:*
2

1
Sedmica 10. Predavanje: Masovna stradanja: uloga stomatologa
Vjebe: Posjeta forenzikoj laboratoriji i/ili centru
Seminari:*
2
1
Sedmica 11. Predavanje: Analiza tragova ugriza- prikupljanje dokaza, evidentiranje i
tumaenje
Vjebe: Simulacija sluaja iz prakse: ljudski ugriz
Seminari:*
2

1
Sedmica 12. Predavanje: Forenzika klasifikacija dentalnih trauma
Vjebe: Dentalna trauma: pisanje nalaza, popratna dokumentacija,
dokazni materijali
Seminari:*
2
1
Sedmica 13. Predavanje: Jurisprudencija i vjetaenje
Vjebe: Simulacija sudnice: strunjak svjedok
Seminari:*
2
1

Sedmica 14. Predavanje: Profesionalna odgovornost doktora stomatologije
Vjebe: Simulacija sudnice: optueni stomatolog
Seminari:*
2
1
302

Sedmica 15. Predavanje: Sluajevi iz prakse
Vjebe: Repetitorij i diskusija
Seminari:*
2
1
* Izvedbenim planom planiran je jedan seminarski rad. Studenti e taj seminarski rad braniti tokom
semestra, u grupama od tri do pet studenata u terminima po dogovoru sa predmetnim nastavnikom i
asistentima.

303

SILABUS PREDMETA: BLOK: PEDODONCIJA
Code: SFSOS1202 Naslov predmeta: BLOK:Pedodoncija
Nivo: dodiplomski Godina: VI Semestar: XII ECTS kredita: 6
Status: obavezni Ukupno sati: 90 ( 45+45)
Odgovorni
nastavnik:
Doc.dr Amina Huseinbegovi
Sarajevu
1. Ciljevi predmeta - Sticanja osnovnih znanja o svim aspektima dijagnostike I tretmana svih
nefiziolokih stanja kod djece I adolescenata
- Sticanje znanja o psihikom I fizikom rastu I razvoju od zaea do kraja
adolescentnog perioda
- Poznavanje i razumjevanje uzroka nastanka I klinike slike nefiziolokih
stanja kod djece I adolescenata
- Poznavanje i razumjevanje metoda za kliniki tretman nefizolokih
stanja kod djece I adolescenata
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je osposobiti studenta da znaju prepoznati normalan rast I
razvoj od zaea do kraja adolescentnog perioda,uoiti odstupanja od tog
sloenog procesa I uzroke koji dovode do toga.Isto tako svrha je da se studenti
osposobe da mogu pruiti osnovni kliniki treman u cilju rjeavanja gore
pomenutih stanja kao I znati moderne stomatoloke materijale koji se u tu svrhu
koriste.

Da identifikuje fizioloki rast i razvoj od perioda zaea do kraja adolescencije.
Da zna prepoznati nefizioloka stanja kod djece i adolescenata i ustanoviti
njihov uzrok.
Da poznaje klinike metode rjeavanja tih nefiziolokih stanja kao i
stomatoloke materijale potrebne za taj treman.


vjebi);
5. Metode procjene
znanja
Zavrna ocjena e biti formirana na sljedeim elementima:

nastave).

Zavrni ispit u obliku praktinog i usmenog dijela ini 70% ocjene.Minimalno za
prolaz na ovom dijelu ispita je ocjena 6 iz svakog od 5 postavljena
pitanja(50%),kao i potpuno uraene klinike intervencije na pacijentima (20%).

Ocjena 6-6,4=5%
6,5-7,4=20%
7,5-8,4=30%
8,5-9,4=40%
9,5-10=50%

6. Literatura:
304

Obavezna:
1. Sedin Kobalija, Amina Huseinbegovi, Mediha Selimovi Draga, Emir Berhamovi.
Karijes zuba- primarna prevencija i kontrola. Sarajevo, 2010
2. Kobalija S.,Vulievi ZR.,Juri H. I sar. Minimalna invazivna terapija (2012)
3. Vulievi ZR, Juri H, Kobalija S i sar. Klinika primena materijala u deijoj stomatologiji
(2010)
4. G. Koch,S. Poulsen Pedodoncija-kliniki pristup (2005)
5. Beloica D. I sar. Deja stomatologija, praktikum. (2006)
Dopunska:
1. A.C. Cameron,R.P. Widmer Handbook of Pediatric Dentistry (Second edition (2003)
2. J.R. Pinkham i sar. Pediatric Dentistry-Infancy through Adolescence (2005)

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: BLOK: Pedodoncija
Sedmica 1. Predavanje: Radioloka dijagnostika kod djece i problemi sa
temporomandibularnim zglobom.

zuba, endodontski tretman mlijenih zuba
3

3
Sedmica 2. Predavanje: Endodontski tretman u mlijenoj denticiji.

3

3
Sedmica 3. Predavanje: Endodontski tretman mladih trajnih zuba sa nezavrenim
rastom korijena.

3

3
Sedmica 4. Predavanje: Oralno-hirurke intervencije u pedodonciji (Ekstrakcije
zuba,upalni procesi vilica)


3

3

Sedmica 5. Predavanje: Traumatske povrede zuba (epidemiologija, klasifikacija, prvi
prijem pacijenta, dijagnostika);
Traumatske povrede zuba u mlijenoj denticiji.

3

3
Sedmica 6. Predavanje: Traumatske povrede zuba u mladoj trajnoj denticiji.

3

3
305

Sedmica 7. Predavanje: Opa oboljenja sa manifestacijama u usnoj upljini kod djece
i adolescenata

3

3
Sedmica 8.

Predavanje: Rad sa medicinski kompromitovanom djecom.

3

3
Sedmica 9. Predavanja: Urgentna stanja i primjena antibiotika u pedodonciji.

3

3

Sedmica 10. Predavanje: Stomatoloka zatita trudnica

3

3
Sedmica 11. Predavanje: Protetika u pedodonciji

3

3

Sedmica 12. Predavanje: Estetika u djeijoj stomatologiji

3

3

Sedmica 13. Predavanje: Zanemarivanje i zlostavljanje djece.


3

3
Sedmica 14. Predavanje: Stomatoloka zdravstvena zatita bazirana na naunim
dokazima.

3

3
Sedmica 15. Predavanje: Analiza i plan klinikog tretmana djece i adolescenata

3

3

306

Sedmica 17.-
20.

SILABUS PREDMETA: KLINIKA PARODONTOLOGIJA
Code: SFSOS1104 Naslov predmeta: KLINIKA PARODONTOLOGIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: VI

Semestar: XI

ECTS kredita: 5
Status: Obavezni

Odgovorni nastavnik: Doc. dr. Mirjana Gojkov Vukeli
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je edukacija studenata Stomatolokog fakulteta o znaaju
parodontolokih hirurkih zahvata u cilju uspostave morfoloko-fiziolokog
stanja parodonta. Informisati studente o indikacijama, tehnikama i
instrumentariju potrebnom za hirurke zahvate, kao i savremenim metodama
voene tkivne i kotane regeneracije. Educirati studente o znaaju
parodontalnog aspekta okluzije, analizi okluzije, okluzalnom uravnoteenju i
stabilizaciji zuba pomou splintova.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da se kroz teoretsku i praktinu nastavu studentima prezentiraju
i metodoloki inkorporiraju savremene znanstvene i klinike spoznaje o znaaju i
rezultatima metoda parodontalne hirurgije i okluzalnog uravnoteenja. Svrha je
upoznati studente sa adekvatnom upotrebom medikamenata (lokalno i
sistemski) u parodontalnoj terapiji, preoperativno i postoperativno.
3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Klinika parodontologija studenti e usvojiti
slijedea znanja:
Modul 1- Parodontalna hirurgija. Cilj modula je upoznati studente sa
indikacijama, kontraindikacijama, tehnikama i instrumentima za gingivektomiju,
reanj-operaciju, mukogingivalnu hirurgiju, te savremenim metodama voene
kotano-tkivne regeneracije.
Modul 2- Parodontoloki aspekt okluzije. Cilj modula je upoznati studente sa
pojmom statike, artikulacije i dinamike, okluzalnim poremeajima i njihovom
uticaju na nastanak parodontalnih bolesti. Cilj je istai znaaj klinikog i
rentgenskog nalaza na parodontu zbog okluzalnog neuravnoteenja i
upoznati studente sa terapijskim protokolom (selektivno bruenje, upotreba
splintova).
Modul 3-Medikamentozna terapija u parodontologiji. Cilj modula je upoznati
studente sa lokalnom i sistemskom medikamentoznom terapijom koja je u
parodontologiji indicirana u lijeenju akutnih i hroninih stanja, preoperativno i
postoperativno.

Nakon odsluane nastave studenti bi trebali usvojiti slijedee stavove:
1. osnovni doktrinarni pristup metodama parodontalne hirurgije
2. znanje o indikacijama, kontraindikacijama, premedikaciji, kao i
instrumentariju za svaku hirurku metodu;
3. prepoznati okluzalni poremeaj klinikim pregledom, rentgenskom
analizom, kao i poznavati terapijske postupke u eliminaciji okluzalnog
neuravnoteenja.
2. klinike vjebe
3. seminarski rad.
5. Metode procjene
znanja
Zavrni ispit sastoji se iz praktine provjere znanja na pacijentu i usmene provijere
teorijskog znanja odsluanog XI semestra.
307

6. Literatura:

Obavezna:
Dopunska:

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: KLINIKA PARODONTOLOGIJA
Sedmica 1. Predavanje: Gingivektomija

Seminari:
1

2

Sedmica 2. Predavanje: Parodontalna hirurgija

Seminari:
1

2

Seminari:
1

2


Seminari:
1

2

Seminari:
1

2

Sedmica 6. Predavanje: Mukogingivalna hirurgija

Seminari:
1

2
Sedmica 7. Predavanje: Mukogingivalna hirurgija

Seminari:
1

2
Sedmica 8. Predavanje: Parodontoloki aspekt okluzije

Seminari:
1

2
Sedmica 9. Predavanje: Parodontoloki aspekt okluzije

Seminari:
1

2
Sedmica 10. Predavanje: Splintovi u parodontologiji

Seminari:
1

2
Sedmica 11. Predavanje: Voena tkivna regeneracija
Seminari:
1

2
Sedmica 12. Predavanje: Voena kotana regeneracija

Seminari:
1

2
Sedmica 13. Predavanje: Medikamentozna terapija u parodontologiji 1
308

Seminari:

2
Sedmica 14. Predavanje: Medikamentozna terapija u parodontologiji

Seminari:
1

2
Sedmica 15. Predavanje: Potporna parodontalna terapija

Seminari:
1

2
Sedmica 17. -20. Popravni rok za studente koji nisu zadovoljili na zavrnom ispitu.

SILABUS PREDMETA: IMPLANTOLOGIJA
Code: SFSOS1105 Naslov predmeta: IMPLANTOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: VI Semestar: XI i XII Ukupno ECTS kredita: 8
Status: obavezni
XI semestar: 60 (30+30)
XII semestar: 60 (30+30)
Odgovorni
nastavnik:
Prof.dr.sc. Muhamed Ajanovi
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da student u edukaciji za rad sa pacijentima dobije potrebna
znanja iz oblasti implantoloke terapije u skladu sa strunim i znanstvenim
kretanjima u oblasti suvremene stomatoloke znanosti.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je osposobiti studenta za samostalno odluivanje u
svakodnevnoj praksi, predlaganje odgovarajue terapije iz oblasti
implantologije sa posebnim osvrtom na izradu indicirane protetske terapije na
dentalnim implantatima.
Predmet se sastoji iz dva modula: Modul 1. (XI semestar) i Modul 2. (XII
semestar)
309

3. Ishodi uenja Ishodi uenja: studenti e ovladati osnovnim znanjima i vjetinama potrebnim
za samostalan rad u oblasti dentalne implantologije.
- praktinih vjebi za grupe studenata (prema Standardima i
Normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na podruju
Kantona Sarajevo)
5. Metode procjene
znanja
Iz predmeta Implantologija usvojeno znanje i vjetine se provjeravaju
kontinuirano na praktinim vjebama, te testom na zavrnom ispitu koji se
organizuje za svaki modul separatno. Kriteriji za ocjenjivanje i formiranje
ocjene iz praktinih vjebi i ocjenjivanje i formiranje ocjene iz zavrnog testa
su identini za oba modula.
PRAKTINOJ NASTAVI
osnovu koje se formira ukupna ocjena iz vjebi. Ukupno ima petnaest vjebi,
od ega se deset ocjenjuje. Student moe maksimalno sakupiti 100 bodova u
toku praktine nastave, a minimalno 60 bodova mu omoguava pristup
teoretskom dijelu ispita.
Student koji u toku provjere znanja na vjebama ne zadovolji minimalni
zahtjev, odnosno ne sakupi 60 bodova, ne moe pristupiti teoretskom dijelu
zavrnog ispita.
Ako student izostane sa vjebe, dobiva 0 bodova, a ako je izostanak
opravdan, tu vjebu treba nadoknaditi.

vjebama
Maksimalno
bodova
Minimalno
bodova
Ukupno 100 60


Ocjenjuje se:
praktina izvedba

Student koji ne zadovolji na procjeni teoretske pripremljenosti za vjebu ne
moe pristupiti praktinoj izvedbi vjebe.
neinformisan 0

310

dobro 4
zadovoljava 3
ne zadovoljava 0


10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59

grupe C i D).

Zavrni test Maksimalno bodova Minimalno bodova
Ukupno 100 60

ispravan odgovor na neko pitanje moe donositi maksimalno 3 boda, dok
taan odgovor na neko drugo pitanje moe obezbjediti npr. 7 bodova). Odluku
o nainu bodovanja pitanja iz testa donosi odgovorni nastavnik prije izvoenja
testa.

311


10 96 - 100
9 90 95
8 80 89
7 70 79
6 60 69
5 59

KRITERIJI ZA FORMIRANJE OCJENE IZ MODULA
Svaki modul ocjenjuje se zasebno, a ocjena predstavlja aritmetiku sredinu
ukupnog broja bodova ili ocjena (ide se u korist studenta) iz klinikih vjebi i
zavrnog testa.
10 (A) 96 - 100
izuzetan uspjeh bez greaka
ili sa neznatnim grekama
9 (B) 90 95
iznad prosjeka, sa ponekom
grekom
8 (C) 80 89
prosjean, sa primjetnim
grekama
7 (D) 70 79
openito dobar, ali sa
znaajnim nedostacima
6 (E) 60 69
zadovoljava minimalne
kriterije
5 (F) 59
ne zadovoljava minimalne
kriterije

Korekcija ocjene iz modula
povlaenja kartice sa tri pitanja, pismeno odgovara u formi eseja. Svaki
odgovor se boduje od 1 do 5 bodova.
Korekcione ocjene
15 9

312

Ocjena Broj bodova
10 (A) 15
9 (B) 14
8 (C) 12 - 13
7 (D) 10 - 11
6 (E) 9
5 (F) 8
Novoformirana ocjena iz modula predstavlja aritmetiku sredinu primarne i
korekcione ocjene.
KONANA OCJENA
Konana ocjena iz predmeta Mobilna stomatoloka protetika predstavlja
aritmetiku sredinu ocjena Modula 1 i Modula 2. Nakon formiranja konane
ocjene ne moe se pristupiti korekciji iste.

Ocjena Opis ocjene
10 (A) izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama
9 (B) iznad prosjeka, sa ponekom grekom
8 (C) prosjean, sa primjetnim grekama
7 (D) openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
6 (E) zadovoljava minimalne kriterije
5 (F) ne zadovoljava minimalne kriterije

Napomena:
iz Modula 1., pristupa polaganju nepoloenog dijela ispita u popravnom
roku XI semestra.
313

iz Modula 2., pristupa polaganju nepoloenog dijela ispita u popravnom
roku XII semestra.
Popravni ispiti za Modul 1 i/ili za Modul 2 se dodatno odravaju i u
septembru.
Uslov za pristup na septembarski popravni ispit su ve ostvareni minimalni
bodovi za prolaz na praktinim vjebama iz modula iji teoretski dio ispita
student polae.
6. Literatura:

Literatura e biti data na uvodnom predavanju.

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: IMPANTOLOGIJA
TEORIJSKA NASTAVA MODUL 1. XI SEMESTAR
Sedmica 1. Anatomska razmatranja u implantologiji
a. Hirurka anatomija maksile
- Miii koji se hvataju za maksilu
- Senzorna inervacija maksile
- Maksilarna arterija
- Venska drenaa maksile
- Limfna drenaa maksile
2
Sedmica 2.
b. Hirurka anatomija mandibule
- Miii koji se hvataju za mandibulu
- Inervacija mandibule
- Krvni sudovi mandibule
c. Putevi irenja dentalne infekcije
2
Sedmica 3. Klinika biomenhanika u implantologiji
a. Optereenje na dentalnim implantatima
b. Masa sila i teina
c. Razlaganje sila i mehanizmi pogreke
d. Moment inercije
2
Sedmica 4. Fiziologija kosti, metabolizam i biomehanika
a. Osteologija: maksila, mandibula i TMZ
b. Specifine metode za procjenu
c. Klasifikacija kotanog tkiva
d. Modelacija i remodelacija
e. Rast korteksa i sazrijevanje
f. Deponovanje kalcijuma
g. Metabolika oboljenja kosti
h. Zarastanje kotanih rana
2
Sedmica 5. Seminarski rad studenata-Rasprava na temu predhodno obraenih
nastavnih jedinki
2
314

Sedmica 6. Evaluacija pacjenta za implantoloki tretman
a.Dijagnostiki protokoli i tehnike u implantologiji
b. Faktori sile u vezi s zdravstvenim stanjem pacjenta
d. Dinamika vakanja
e. Pozicija zubnih lukova
f. Faktori rizika
2
Sedmica 7. Preimplantoloka stomatoloko protetska razmatranja: Evaluacija,
Specifini kriteriji i preimplantoloka protetska rjeenja
a. Pozicija prednjih maksilarnih zuba
b. Vertikalna dimenzija
c. Okluzalne ravni
d. Ugao usana
e. Odnosi maksilomandibularnih lukova
f. Postojea okluzija
g. TMZ
h. Fiksne restauracije
i. Mobilni protetski radovi
j. Estetske procjene
k. Psiholoki profil
l. Finansijske prepreke
m. Progresivno optereenje
2
nastavnih jedinki
2
Sedmica 9. Hirurki protokol ugradnje implantata STEP BY STEP
a. Upoznavanje sa hirurkim setovima
b. Upoznavanje sa implantolokim setovima
c. Pravilno pozicioniranje dentalnih implantata kod djelomino
bezzubih pacjenata
d. Pravilno pozicioniranje dentalnih implantata kod totalno
bezzubih pacjenata
2
Sedmica 10. e. Pravilno postavljanje hirurkog reza
f. Pilot dril
g. Twist dril
h. Pravilno irenje leita implantata
i. Obrada korteksa prije ugradnje implantata
j. Uvrtanje implantata i pokrovnog arafa
k. Odabir vrste suture i hirurkog konca za suturu
l. Nadomjetanje kosti prije tokom i nakon ugradnje implantata
m. Medikamentozno zbrinjavanje implantolokih pacjenata
Komplikacije tokom i nakon ugradnje dentalnih implantata
2
Sedmica 11. Protetski tretman pacjenata sa dentalnim implantatima
a. Upoznavanje sa protetskim suprastrukturama i alatima
udentalnoj implantologiji
b. Otisne tehnike u dentalnoj implantologiji
2
315

c. Uloga i znaaj okluzalne anatomije i visine vjetakih zuba kod
pacjenata sa dentalnim implantatima
d. Postupci i mogunosti kod nadomjestanja jednog zuba
e. Postupci i mogunosti kod nadomjestanja vie zuba kod
djelomino bezzubih pacjenta
f. Postupci i mogunosti kod nadomjestanja svih izgubljenih zuba
kod totalno bezzubih pacjenata
nastavnih jedinki
2
Sedmica 13. Sinus lift
a. Graa maksilarnog sinusa
b. Upoznavanje sa hirurkim i implantolokim alatima i
materijalima koji se koriste u postupku podizanja sinusa.
2
Sedmica 14.
c. Pravilno pozicioniranje i otvaranje lateralnog prozora
d. Podizanje sinusne membrane-najderova membrana
e. Postavljanje resorptivne membrane
f. Pravilno postavljanje i kondenzacija vjetake kosti
g. Pozicioniranje implantata i imobilizacione ine
h. Postavljanje ne resorptivne membrane
i. Odabir vrste suture i hirurkog konca za suturu
j. Medikamentozno zbrinjavanje pacjenata
k. Komplikacije tokom i nakon podizanja sinusnog dna
2
Sedmica 15. Rekapitulacija preenog nastavnog gradiva 2
Sedmica 16. Zavrni ispit za Modul 1.
Sedmica
17.-20.
Popravni ispitni rok za Modul 1.

PRAKTINA NASTAVA MODUL 1. XI SEMESTAR
Sedmica 1. Anamneza i Prvi pregled 2
Sedmica 2. Metode procjene pacijenata za implantoloki tretman 2
Sedmica 3. Analiza razliitih snimaka u cilju procjene za implantologiju i planiranje 2
Sedmica 4. Upoznavanje studenata sa implantolokim i hirurkim setovima 2
Sedmica 5. Vrste anestezija u implantologiji 2
Sedmica 6. Vrste avova 2
Sedmica 7. Priprema operecionog polja u implantologiji 2
Sedmica 8. Ugradnja implantata u mandibuli 2
Sedmica 9. Ugradnja implantata u maksili 2
Sedmica 10. Tehnika sinus lifta 2
316

Sedmica 11. Otisne tehnike u implantologiji i izrada modela 2
Sedmica 12. Suprasrukture 2
Sedmica 13. Fiksiranje gotovih protetskih radova 2
Sedmica 14. LIVE SURGERY 2
Sedmica 15. LIVE SURGERY 2

TEORIJSKA NASTAVA MODUL 2. XII SEMESTAR
Sedmica 1.
Uvodno predavanje
- protetska terapija
- protetsko endodontska terapija
- protetsko implantoloka terapija
2
Sedmica 2.
Protetske indikacije za terapiju implantatima
- topografske
- funkcijske
- fonacijske
- estetske
- zahtjevne
2
Sedmica 3.
Protetsko implantoloki tim
- doktor stomatologije
- stomatoloka sestra
- zubni tehniar
2
Sedmica 4.
Prva predprotetska faza
- situacioni otisci
- odreivanje I fiksiranje mruvilinih odnosa
- izrada situacionih radnih modela
- fiksiranje radnih modela u oklizalni imitator
2
Sedmica 5.
Izrada orjentacijskih ploa
- izrada protetske orjentacijske ploe
- odreivanje pozicije aksialne osovine zuba na mjestu
planirane implantacije
- izrada radiografske orjentacijske ploe, za jedan zub, za
umetnuto sedlo, za terminalnu bezubost, za potpunu bezubost .
2
Sedmica 6.
Prva postoperativna faza - izrada privremene protetske nadoknade
- izrada privremene krunice
2
317

- izrada privremene proteze za jedan ili vie zuba
- izrada privremene proteze za potpunu bezubost
Sedmica 7.
Druga postoperativna faza otisci
- metoda dizanja
- metoda prenoenja
- jednofazni otisci
- dvostruki korekturni otisak
- otisak itovremenim mjeanjem otisnih masa
2
Sedmica 8.
Laboratorijski postupak izrade protetskih radova
- priprema otiska za izlivanje
- postavljenje laboratorijske suprastrukture i implntata
- postavljenje gingivalne maske
- postupak izlivanja otiska
- postupak otvaranja otiska
- ulaganje i fiksiranje radnih modela u okluzalni imitator
- odabir suprastruktura po visini, obliku i irini
- izrada rada na suprastrukturama
2
Sedmica 9.
Izrada krunica na implantatima
- pojedinana bezubost
- prekinuti zubni niz
- skraeni zubni niz terminalna bezubost
- privremene krunice
- krunice sa okluzalnom retencijom
- krunice sa transverzalnom retencijom
- krunice koje se cementiraju
- video projekcija
2
Sedmica 10.
Izrada mostova na implantatima
- terminalna bezubost
- u kombinaciji sa pripodnim zubom
- video projekcija
2
Sedmica 11.
Protetsko- implantoloka terapija potpune bezubosti
- totalna proteza sa retencijom na preki
- totalna proteza na anker implantatima
- video projekcija
Protetsko implantoloka terapija potpune bezubosti
- totalna proteza na teleskop implantatima
- totalna proteza na magnet implantatima
2
Sedmica 12. Protetsko implantoloka terapija potpune bezubosti 2
318

- kompjuterki voena implantacija
- izradom mostova
- video projekcija
Sedmica 13.
Sile koje djeluju na implantate
- funkcijske sile
- radijarne
- sagitalne
- transverzalne
- kombinirane
2
Sedmica 14.
Odravanje higijene na implantatima
- znaaj odravanja potpune higijene za trajnost ptotetsko
implantoloke terapije
- sredstva za odravanje higijene na implantatime
2
Sedmica 15.
Trajnost protetsko implantoloke terapije implantata
- odgovornost oralnog hirurga
- odgovornost specijaliste protetike
- faktori koji dovode do gubitka protetskog rada
- faktori koji dovode do gubitka implantata
2
Sedmica 16. Zavrni ispit za Modul 2.
Sedmica 17.-
20.
Popravni ispitni rok za Modul 2.

PRAKTINA NASTAVA MODUL 2. XII SEMESTAR
Sedmica 1. Immediate loading u dentalnoj implantologiji 2
Sedmica 2. Gingiva former: vrsta, uloga i znaaj u stomatolokoj protetici 2
Sedmica 3.
Izrada fiksnog protetskog rada na implantatima
Uzimanje otiska: postavljanje transfera, odabir kaike, odabir otisne mase,
tehnika otiskivanja
2
Sedmica 4.
Radni model u implantologiji: izljevanje modela, postavljanje gingivalne
maske, obrada modela.
2
Sedmica 5. Odreivanje meuviline relacije u dentalnoj implantologiji 2
Sedmica 6.
Vrste suprastruktura: odabir adekvatne suprastrukture i modelacija
protetskog rada.
2
Sedmica 7. Proba metala 2
Sedmica 8. Proba dentina, glaziranje i cementiranje gotovog fiksnog protetskog rada. 2
319

Sedmica 9. Izrada mobilnog protetskog rada na dentalnim implantatima-planiranje 2
Sedmica 10.
Uzimanje otiska: postavljanje transfera, odabir kaike, odabir otisne mase,
tehnika otiskivanja
2
Sedmica 11.
Radni model u implantologiji: izljevanje modela, postavljanje gingivalne
maske, obrada modela, izrada zagriajnih ablona
2
Sedmica 12. Odreivanje meuviline relacije u dentalnoj implantologiji 2
Sedmica 13. Proba postave zuba 2
Sedmica 14. Tehnika rada sa lokatorima 2
Sedmica 15. Predaja mobilnog protetskog rada sa lokatorima 2

320

IZBORNI PREDMETI VI GODINE

SILABUS PREDMETA: URGENTNA STANJA U STOMATOLOGIJI
Code: SFSIS1107 Naziv predmeta: URGENTNA STANJA U STOMATOLOGIJI
Nivo: dodiplomski Godina: VI Semestar: XI ECTS kredita: 7
Status: izborni Sedmica: 15
Ukupno sati: 45
Odgovorni nastavnik: Doc. dr. sc. Sadeta ei

TEORIJ SKA NASTAVA
REDNI
BROJ
SADRAJ PREDAVANJA
BROJ
SATI
1.
Urgentna stanja u stomatologiji. Uloga stomatologa u rjeavanju urgentnih
medicinskih stanja. Prevencija urgentnih stanja: aspekt psihike pripreme i
premedikacije. Pregled urgentnih stanja u stomatolokoj ordinaciji. Sudsko-
medicinska odgovornost stomatologa u rjeavanju urgentnih medicinskih stanja.
1
2.
Urgentna kardiovaskularna stanja: sinusna bradikardija, sinusna tahikardija,
angina pectoris, hipertenzivna kriza, akutni infarkt miokarda. Inicijalni tretman
akutnog infarkta miokarda. Kardiopulmonalno cerebralna reanimacija kod
odraslih. Kardiopulmonalno cerebralna reanimacija kod djece.
1
3.
Urgentna respiratorna stanja: laringospazam, laringealni edem, bronhospazam,
opstrukcija dinih puteva. Tretman akutnog napada bronhijalne astme.
Kardiopulmonalno cerebralna reanimacija kod odraslih. Kardiopulmonalno
cerebralna reanimacija kod djece. Disajni put i arteficijalna ventilacija:
uspostavljanje i odravanje disajnog puta, koritenje orofaringealnog i
nazofaringealnog tubusa, endotrahealna intubacija, primjena laringealne maske,
reanimacioni balon, portabilni respirator.
1
4.
Urgentna stanja: diabetes mellitus, hipoglikemijski ok, hiperglikemina kriza.
Akutna adrenalinska kriza. Hipertireoidizam (tireotoksikoza).
1
5.
Epizodna besvjesna stanja: sinkopa, kolaps, epileptini napad, histerini napad,
akutni modani udar, koma, rjei oblici epizodnih poremeaja svijesti. Tretman
poremeaja stanja svijesti.
1
6. Alergijske reakcije: sistemske i lokalne. Anafilaktika reakcija i anafilaktiki ok. 1
7.
Toksina reakcija na lokalne anestetike. Odreivanje maksimalne doze lokalnog
anestetika.
1
8.
Bolna stanja: dijagnoza orofacijalnog bola, porijeklo bola u orofacijalnom predjelu,
karakteristike orofacijalnog bola.
1
9.
Krvarenje: uzroci, tipovi. Hemostaza: mehanike metode, hemijske metode,
bioloke metode, fizike metode.
1
10.
Krvarenje kao posljedica hirurkih intervencija u usnoj upljini. Krvarenje kao
posljedica povreda mekih i kotanih tkiva lica i vilica
1
11.
Odontogene infekcije: etiologija, klinika slika, dijagnoza i diferencijalna
dijagnoza. Akutna dentogena infekcija. Terapija dentogene infekcije. Hirurko
lijeenje dentogene infekcije: principi intraoralne i ekstraoralne incizije, drenaa.
Terapijska upotreba antibiotika. Putevi irenja dentogene infekcije. Komplikacije
dentogene infekcije.
1
12. Povrede usne upljine, vilica i lica: prva pomo kod povreda usne upljine. 1
13. Povrede usne upljine, vilica i lica: prva pomo kod povreda zuba i vilica. 1
14.
Hitna stanja u toku stomatoloke terapije: urgentna stanja prilikom aplikacije
lokalne anestezije i prilikom vaenja zuba. Komplikacije u toku hirurkih zahvata,
1
321

komplikacije pri izvoenju incizije, komplikacije pri radu s hirurkim instrumentima,
komplikacije u toku hirukih intervencija, komplikacije u toku uivanja,
postoperativne komplikacije.
15.
Hitna stanja u toku stomatoloke terapije: aspiracija, gutanje stranih predmeta,
endodontska hitna stanja, parodontologija, protetika. Urgentna stanja koja ne
ugroavaju ivot pacijenta.
1

PRAKTINA NASTAVA
REDNI
BROJ
SADRAJ VJEBE
BROJ
SATI
1.
Urgentna stanja u stomatologiji: urgentna stanja koja ne ugroavaju ivot
pacijenta, urgentna stanja koja ugroavaju ivot pacijenta. Hitna stanja, hitne
intervencije, akcidentalna stanja. Prevencija urgentnih stanja: aspekt psihike
pripreme i premedikacije.
2
2.
Praktina obuka na fantomu: uspostavljanje disajnog puta, sprjeavanje
hipofaringealne osptrukcije, ienje disajnog puta, strano tijelo u disajnom putu,
plasiranje orofaringelanog i nazofaringealnog tubusa, endotrahealna intubacija,
plasiranje laringealne maske.
4
3.
Praktina obuka na fantomu: plasiranje periferne venske linije- kanile, davanje
intramuskularnih i intravenskih injekcija. Oksigenoterapija, upoznavanje s
opremom i nainom primjene kisika.
4
4.
Principi kardiopulmonalno cerebralne reanimacije (CPR) kod odraslih: ABC
redoslijed u reanimaciji (disajni put, ventilacija, kompresija grudnog koa),
medikamentozna terapija, putevi davanja lijekova, praktina primjena CPR
algoritma, monitoring pacijenta. Specifinosti kardiopulmonalne cerebralne
reanimcije kod djece.
4
5. Anti-ok terapija. 4
6.
Komplikacije u toku i nakon aplikacije anestezije i ekstrakcije: dijagnosticiranje,
naini zbrinjavanja- lijeenja. Lokalne komplikacije u toku i nakon aplikacije
razliitih tehnika anestezija. Ope komplikacije u toku i nakon aplikacije lokalne
anestezije: kolaps, sinkopa, toksina reakcija, alergijska reakcija, epileptini i
histerini napad. Osnovni postupci i mjere prve pomoi kod iznenadnog gubitka
svijesti. Demonstracija principa tretmana pacijenata sa komplikacijama. Razgovor
i diskusija o komplikacijama u toku ekstrakcije kroz analizu rendgenskih snimaka i
fotografija iz kazuistike oralne hirurgije.
2
7.
Bolna stanja: porijeklo bola u orofacijalnom predjelu. Znaaj anamneze i klinikog
pregleda pacijenta. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza orofacijalnog bola.
Porijeklo bola u orofacijalnom predjelu: zubi, parodoncij, kotani bol, bol u jeziku,
temporomandibulatni zglob, maksilarni sinus, oboljenja pljuvanih lijezda, otitis.
Akutni i hronini orofacijalni bol. Demonstriranje sredstava za tretman alveolitisa:
alvogyl, nebacetin koii, zavoj cink-oksid eugenola. Naini spravljanja hirurkog
zavoja cink-oksid eugenola- primjena, znaaj i indikacije.
2
8.
Osnovni hirurki set i pribor za postavljanje hirurkog ava: osnovni hirurki
instrumentarij, znaaj minimalnog (obaveznog) hirurkog seta i pribora za ivanje,
osnovni principi kod postavljanja hirurkih avova, vrste hirurkih vorova, tehnike
vezivanja hirurkih vorova. Na kompresi se demonstriraju osnovne vrste avova
i studentima daje mogunost da i sami probaju isto.
2
9.
Zbrinjavanje povreda. Postupak s ranom. Hemostaza. Spravljanje jodoform gaze.
Lokalna hemostaza: mehanike metode (digitalna kompresija, povrna
tamponada, duboka tamponada, ligatura krvnog suda), lokalni i opi hemijski
hemostatici, bioloka sredstva (elatinski preparati). Demonstriranje sredstava za
zaustavljanje krvarenja: mehanika, bioloka, fizika.

2
10.
Tretman odontogenih infekcija: asistent demonstrira planiranu intervenciju
(vaenje zuba ili zaostalog korijena), intraoralnu inciziju ovisno o klinikom
sluaju. Asistent na pacijentu demonstrira pravac pruanja incizionih rezova kod
hirurkog lijeenja odontogenih apscesa. Objanjava osnovne principe incizije i
2
322

drenae sadraja apscesa. Asistent cijeloj grupi objanjava nain spravljanja svih
vrsta drenova. Objanjava postupak pripreme jodoform gaze razliitih
koncentracija. Nain primjene, doze, kombinovanje medikamentozne terapije kod
dentogenih infekcija.

11.

Metode imobilizacije traumatski rasklaenih i ekstrahiranih zuba, postupak izrade
akrilatnog (Pfeiferovog) splinta, iano-kompozitnog splinta. Demonstiranje
imobilizacionih metoda u zbrinjavanju traumatskih povreda zuba. Direktna metoda
imobilizacije pomou akrilatnog splinta na studentu volonteru.

2

ISHODI UENJA
Poslije odsluane nastave i poloenog ispita, student bi trebalo da bude sposoban da prepozna i prui
prvu pomo kod veine urgentnih stanja u stomatologiji, kao i da uestvuje u smislu adekvatnog
asistiranja u toku pruanja prve pomoi koju obavlja ljekar.

OCJ ENJ IVANJ E
Ispunjenjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student moe da ostvari najvie 100 poena.
- Obavezno prisustvo nastavi 30 poena.
- Zavrni ispit e se sastojati iz teoretskog dijela u obliku pismenog testa koji je obavezan i vrednuje se
70 poena.

B(9) =85-94 %
C(8)=75-84%
D(7)=65-74%
E(6)=55-64%
F ispod 55%

LITERATURA
1. Kuanski B, Sulejmanagi H, Mustagrudi D, Gojkov T. Oralna hirurgija, I dio, II izdanje,
urednik: Sulejmanagi H. Sarajevo: USBiH; 1998.
2. Sulejmanagi H. Infekcije dentogene etiologije. Sarajevo: USBIH; 2000.
3. Perovi J, Joji B. Oralna hirurgija. Beograd; 2000.
4. Todorovi et al, Oralna hirurgija; Izdavako preduzee Nauka, I izdanje, 2002.
5. F.M. Andreasen, J.O. Andreasen, L.K. Bakland, M.T. Flores.Traumatske ozljede zubi, 2008.
6. Petrovi V, Gavri M: Urgentna stanja u stomatologiji. Dragani, Beograd, 1995.

323

SILABUS PREDMETA: FIKSNA ORTODONCIJA
Code:SFSIS1108 Naslov predmeta: FIKSNA ORTODONCIJA
Nivo: Dodiplomski Godina: VI Semestar: XI ECTS kredita: 8
Status: Izborni Sedmica: 30
Ukupno sati:
60 ( P 30 + V 30)
Odgovorni
nastavnik:
Uslovi za pohaanje nastave: Zakonom propisani
1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa savremenim fiksnim ortodontskim tehnikama

2. Svrha predmeta Svrha predmeta dati osnovne informacije studentima o domenu djelovanja
fiksnih ortodontskih aparata

3. Ishodi uenja
Edukacija studenata o :
- Savremenim estetskim i ne estetskim fiksnim ortodontskim
aparatima
- Prednostima i limitima pojedinih fiksnih ortodontskih aparata

4. Metode uenja Predavanja, seminari, vjebe

5. Metode procjene
znanja
Znanje studenata provjerava se kontinuirano tokom trajanja nastave i kao
zavrni ispit.
semestra, tokom svakog oblika provjere znanja student dobiva odreeni broj
bodova,

Zavrni ispit pismeni i praktini dio ispita se polau u vidu eseja i praktini


Literatura:
1. Demirovi D.; Fiksna Ortodontska Tehnika
2. Karadinovi ;
3. Praktikum iz Ortodoncije

IZVEDBENI PLAN XI SEMESTAR:
Sedmica 1. Predavanja: Uvod u fiksnu ortodontsku tehniku
Vjebe : Typodonti i dijelovi fiksne ortodontske naprave

4
Sedmica 2. Predavanja: Razvoj fiksne ortodontske tehnike
Vjebe : Demonstracija- fiksni ortodontski aparati

4
Sedmica 3. Predavanja: Tweed tehnika
Vjebe : savijanje ianih elemenata

4
324

Sedmica 4. Predavanja: MBT tehnika
Vjebe : Problem based learning, prezentacija klinike kazuistike,

4
Sedmica 5. Predavanja: Roth tehnika

4
Sedmica 5. Predavanja: Samoligirajue tehnike
4
Sedmica 6. Predavanja: Lingvalna tehika 2D

4
Sedmica 7. Predavanja: Lingvalna 3 D tehnika

4
Sedmica 8. Predavanja: Lingvalne samoligirajue tehnike

4
Sedmica 9. Predavanja: Segmentne ortodontske tehnike
4
Sedmica 10. Predavanja: Fiksni ortodontski tretman parodontoloko
kompromitovanih pacijenata
4
Sedmica 11. Predavanja: Fiksni ortodontski tretman medicinski
Vjebe : Problem based learning,
4
Sedmica 12. Predavanja: Fiksni ortodontski tretman medicinski
4
Sedmica 13. Predavanja: Materijali u fiksnoj ortodontskoj terapiji
4
Sedmica 14. Predavanja: Materijali u fiksnoj ortodontskoj terapiji
4
Sedmica 15. Predavanja: Rekapitulacija
Vjebe : Rekapitulacija
4
Sedmica 17.-
20.

325

SILABUS IZBORNOG PREDMETA: AMBULANTNA ORALNA I
MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
Code:SFSIS1109
Naslov predmeta: AMBULANTNA ORALNA I MAKSILOFACIJALNA
HIRURGIJA
Nivo:dodiplomski Godina: VI Semestar:XI ECTS Kredita:6
Odgovorni nastavnik: Prof. dr. T. Mai
1.Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa znaajem ambulantne hirurgije i stei
osnovne spoznaje iz razliitih oblika odnosno operativnih procedura koje
se izvode.
2.Svrha predavanja Sticanje praktinih saznanja i izvedbi pojedinih operativnih tehnika koje
se izvode ambulantno u lokalnoj anesteziji.
Savladati osnovne teoretske spoznaje ambulantne hirurgije
Savladati osnovne hirurke vjetine ambulantne hirurgije
Savladati postoperativno praenje ambulantno operisanih
bolesnika

5. Metode procijene znanja Ispit se polae pismeno u formi teksta koji sadri 10 pitanja . Za prolaznu
ocejnu potrebno je da 60% odgovora budu tani. Svaki ispitni rok
sastavljaju se novi testovi, podijeljeni u grupe A,B i C. Zavrni ispit
predstavlja 50% konane ocjeneRedovno prisustvo na nastavi ini 50%
konane ocjene. Po okonanju semestara student moe osvojiti
maksimalno 100 bodova. Prema navedenom, skala ocjena je sljedea:>
50 bodova-
bodova;
bodova;
nosi 61-70;
bodova.
6. Literatura: Obavezna: Osnovi maksilofacijalne hirurgije, Prof. Dr Tarik Mai
Dopunska:

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: AMBULANTNA ORALNA I MAKSILOFACIJALNA HIRURGIJA
sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati
sedmica 1. Predavanje: Hirurka topografija glave i vrata
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 2. Predavanje: Znaaj ambulante hirurgije
Vjebe:-
Seminari:
2+1
326

sedmica 3. Predavanje: Podjela operativnih procedura u okviru ambulatnog
izvoenja u lokalnoj anesteziji
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 4. Predavanje: Probatorna biopsija
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 5. Predavanje: Eliptine ekscizije koe i sluznica i rjeavanje
defekta direktnom suturom
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 6. Predavanje: Incizije abscesa u podruju predvorja usta, oralne
upljine i ekstraoralne regije
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 7. Predavanje: Ambulantno hirurki rad na oralnim sluznicama-
openito
Vjebe:-
Seminari:.
2+1
sedmica 8. Predavanje: Ambulantno hirurki rad na kotanim tkivima gornje
i donje vilice-openito
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 9. Predavanje: Postoperativno praenje-(previjanje terapija bola i
antimikrobna terapija)
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 10. Predavanje: Analiza potoperativnih rezultata
Vjebe:-
Seminari:
2+1
sedmica 11. Predavanje: Drenani sistemi u ambulantnoj hirurgiji

Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 12. Predavanje: Potrebne dijagnostike procedure u ambulantnoj
hirurgiji
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 13. Predavanje: Potrebne laboratorijske analize u ambulantnoj
hirurgiji
Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 14. Predavanje: Specifinost ambulantne hirurgije kod hroniara:
-kardiovaskularna oboljenja, krvne diskrazije, hepatitisi,
specifina oboljenja

Vjebe:
Seminari:
2+1
sedmica 15. Predavanje: Intra i postoerativne komplikacije u okviru
ambulantne hirurgije/dijagnostika i nain terapije/
Vjebe:
Seminari:

2+1

sedmica
17-20.

327

SILABUS PREDMETA: RADIOLOGIJA
Code:
SFSIM1110
Naslov predmeta: RADIOLOGIJA
Nivo:
dodiplomski
Godina: VI Semestar: XI ECTS kredita: 5
Odgovorni
nastavnik:
Redovni Prof. dr. erif Beli
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi
predmeta
Upoznati studenata VI godine (XI semestar) u okviru opte radiologije sa
istorijatom radiologije, razvojem i izgledom Rendgenske cijevi i nastakom X-zraka
u istoj, njihovim djelovanjem na ivu materiju i primjeni u dijagnostici, principima
klasinih radiolokih i modernih digitalnih tehnika (ultrazvuk, digitalna angiografija,
kompjuterska tomografija, magnetska rezonanca), urgentnim stanjima u radiologiji
i interventnim radiolokim procedurama, te PACS-u i teleradiografiji.

2. Svrha
predmeta
Upoznati studenata sa znaajem i mjestom klasinih i najnovijih klasinih i
digitalnih dijagnostikih metoda, njihovim korisnim i tetnim osobinama, kao i sa
odnosom i mjestom klasinih i digitalnih tehnika slikanja u odnosu na
laboratorijske i klinike dijagnostike procedure, kako bi se to bre dolo do
postavljanja prave dijagnoze, na osnovu ve spomenutih radiolokih metoda
slikanja.

3. Ishodi uenja Kroz nastavni predmet Radiologija student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1 Uvod u klasinu radiologiju
Cilj modula je upoznati studenta sa definicijom, podjelom i mjestom radiologije,
radiolokom aparaturom, radiolokim fotografskim materijalom, principima
nastanka radioloke slike, projekcionim efektima i vrstama sjena, principima
radioskopije i radiografije te njihovim prednostima i nedostatcima.
Modul 2. Radiografske procedure
U ovom modulu student dobija informacije o radiografiji. centralnog nervnog
sistema, skeleta, dijaskopiji i radiografiji plua i srca, pretragama digestivnog
trakta, te specijalnim radiolokim metodama, kao i kontrastnim radiografijama
drugih podruja gdje se koriste kontrastna sredstva, uz bazine informacije o
kontrastnim sredstvima i urgentnim stanjima vezana za primijenu istih, digitalnim i
interventnim tehnikama te anesteziji- sedaciji u radiologiji kod priprema za pregled
odreenih radiolokih i pedijatriskih pacijenata.
Modul 3. Radioloka zatita
Obuhvata dejstvo jonizujueg zraenja i efekata drugih zraenja na organizanm,
radioloku zatitu, sa jedinicama koje se koriste u radiologiji za procijenu efekata
zraenja, te zakonskim propisima bitnim za profesionalnu zatitu lica izloenioh
radioaktivnom zraenju i pacijenata.
Modul 4: Digitalne radioloke tehnike
Obuhvata istorijat, principe, fiziku na kojima se baziraju, nain koritenja, te
upoznavanje sa osnovnim patolokim procesima koji se mogu analizirati ovim
metodama.

- Vjetine koje student treba da usvoji i zna praktino izvesti:
1. Opis organizacije, strukture i opreme Klinike za Radiologiju
2. Identificiranje radioloke opreme (klasina i digitalna oprema) 3. Identifikacija
fotografskog materijala (film, folija, kaseta, komore-dry view laser imager sistem) i
PACS opreme.
4. Diferenciranje zatitnih sredstava u radiologiji.
5. Identifikacija i opis radiografije kranijuma i cervikalne kime, radiografije
skeleta, te specijalnih snimaka (klasina tomografija, radiografija, tomosinteza,
mamografija, kseroradiografija, seriografija, rendgen-sinematografija,
elastografija, UZ, CT, i MRI snimci podruja glave i vrata).
328

6. Izvoenje radioskopije i radiografije (podruje glave i vrata, titnjaa, larinks,
specijalnih snimaka lobanje, sinusa, mastoida i orbita).
7. Izvoenje kontrastnih radiolokih pretraga (angiografija, sijalografija i
mijelografije, UZ, CT i MRI kontrastne pretrage).
8. Izvoenje interventnih procedura u radiologiji.

- Predavanja 15 sata
- Interaktivne grupe seminar 1 sat za grupe od po 10-20
studenata
U toku seminara koristiti e se razliite metode rada: diskusija, studije sluaja ili
seminarski rad i njegova prezentacija.
- Praktine vjebe 10 sati
5. Metode
procjene znanja
Nain ocjenjivanja:
Redovno pohaanje nastave - 5 bodova
Kontinuirana provjera znanja u toku predavanja (nezamjetljiv, aktivan, istie se) i
na vjebama (kolokvij, parcijalni ispit i sl.)
Seminarski rad 10 bodova
Usmeni ispit ili pismeni test
Usmeni ispit 5 pitanja (odgovor na 3 pitanja i djelimian na ostala = 6; odgovor
na 4 pitanja i djelimian na ostalo= 7-9; 5 pitanja = 8-10)
Uz uraen seminarski rad i redovno prisustvovanje na predavanjima.
Pisani test 20 pitanja ( odgovor na 11-12 pitanja i djelimian odgovor na ostala
pitanja= 6; odgovor na 13-14 pitanja i djeliomian na ostala pitanja= 7; odgovor
na 15-17 pitanja i djelimian na ostala= 8; odgovor na 18-19 pitanja = 9, odgovor
na 20 pitanja = 10).
Uz uraen seminarski i redovno prisustvovanje na predavanjima.

6. Literatura:

Obavezna
- A. Lovrinevi. Radiologija, Svijetlost, Sarajevo. 1982
- Merka Z. Radiologija. Nova knliga, Beograd, 1982
Dopunska
- ati D., Beli . et al Digitalne radioloke metode,
Visoka Zdravstvena kola, Sarajevo 2007. (Univerzitetski
udbenik). 258 strana
- Dalagija F, Lincender L, Beli . Dijagnostika radiologija
- Vodi, Sarajevo 2008. Udruenje Radiologa BiH. 298 strana

Proirena - Predavanja

IZVEDBENI PLAN PREDMETA: RADIOLOGIJA
Broj sati

Sedmica 1. Predavanje: Uvod u radiologiju, definicija radiologije, podjela radiologije,
znaaj i mjesto radiologije, rendgenska aparatura, podjela aparature,
izgled struje u rendgenskoj cijevi kod pojedinih vrsta rendgenskih aparata,
rendgenska cijev (jonska, elektronska), ematski prikaz rendgenske cijevi,
rotirajua anoda, tuto oklop, stativ rendgenske cijevi, klasini fluorescentni
ekran, elektronski pojaiva slike, transformator i generator, kenotroni,
komandni sto i vodovi elektrine struje.

Vjebe: Upoznavanje sa strukturom i opremom Instituta.

2

1
329

Seminari:
Sedmica 2. Predavanje: TV primjena u radiologiji, elektronski pojaiva slike,
prednosti TV lanca, sutina televizije, videorekorderi i magnetoskopi, CD,
uslovi stvaranja X-zraka, graa atoma, sutina zraenja,
elektromagnetska talasanja, izvori zraenja, svojstva X-zraka, bioloke
osobine, apsorbcija, rasipanje, karakteristino zraenje, hemijski efekti X-
zraka, pribor za snimanje, osvjetljavanje filma, fotoemulzija, latentna slika,
hemijsko razvijanje filma, kaseta, uloga kasete, fluorescentne folije, vrste
mranih komora, klasina mrana komora, obrada eksponiranih filmova,
automatska komora, suha obrada filma, laserska obrada filma.

Vjebe: Upoznavanje sa svojstvima x-zraka, prezentacija fotografskog
materijala (film, folija, kaseta, komore dry view laser imager system).

Seminari:

2

1
Sedmica 3. Predavanje: Dijaskopska slika, metode radioskopije i radiografije,
karakteristike rendgenske slike: otrina, faktori koji utiu na otrinu,
kontrast rendgenske slike, vrste sjena, pravila projekcije, princip konusne
projekcije,uslovi za kongruentnu sliku, projekcija tijela raznih oblika (ipke,
cijevi, unja), poveanje slike usljed konusnog oblika X-zraka,
teleradiografija, pravila iz optike i centralne projekcije (efekat pokrivanja,
tangencijalni efekat, efekat bljetanja itd.), projekcioni efekti rendgenske
slike.

Vjebe: Radioskopija torakalnih organa, radiografija (vrste sjena,
projekcioni efekti, rendgenska slika, teleradiografija).

Seminari:

2

1
Sedmica 4. Predavanje: Metode radioskopije, fluorescentni ekran, elektronski
pojaiva slike i TV lanac, izvoenje radioskopije, izgled i podjela plunih
polja, ostali relevantni dijelovi plua, dijafragma, f. c. sinusi i f.c. uglovi,
hilusi, medijastinum, radioskopija srca (izvoenje, PA, I i II kosi, profil),
izgled srane sjene, izgled srca kod male djece.

Vjebe: Prezentacija metode radioskopije plua i srca, prezentacija
standardne radiografije plua i srca.

Seminari:

2

1

Sedmica 5. Predavanje: Slikanje nativno kranijuma i kime, gornji ekstremiteti
slikanje, tomografija skeleta gornjih ekstremiteta, donji ekstremiteti,
tomografija kostiju donjih ekstremiteta, uloga kliniara i radiologa u
indiciranju radiolokih dijagnostikih pretraga, vrste tomografije, principi
izvoenja tomografije, tomosinteza, kimografija, fluorografija,
mamografija, kseroradiografija, obrada eksponiranih filmova,
rendgensinematografija, seriografija, kompjuterska tomografija,
magnetska rezonansa, elastografija, ultrazvuk, kotana denzitometrija.

Vjebe: Prezentacija radiografija skeleta (kranium, sinusi, mastoidi,
kima), prezentacija radiografije skeleta ekstremiteta i male zdjelice,
prezentacija specijalnih metoda (klasina TMG, tomosinteza,
radiofotografije, mamografija, kseroradiografija, seriografija,
rendgensinematografija, sijalografija, elastografije, CT, MRI, UZ).

Seminari:

2

1
Sedmica 6. Predavanje: Kontrastne radiografije, kontrastna sredstva, nus pojave i
komplikacije, priprema bolesnika za radioloke dijagnostike kontrastne
pretrage, holegrafija, irigografija, i. v. urografija, vrste kontrastnih metoda
pregleda po pojedinim organskim sistemima: angiografije, metode
kontrastnih pretraga torakalnih organa, metode kontrastnih pretraga

2

330

probavnih organa, metode kontrastnih pretraga urogenitalnih organa,
pregled dojke, metode kontrastnih pretraga muskuloskeletnog i CNS
sistema.

Vjebe: Prezentacija kontrastnih radiolokih pretraga, vrste kontrastnih
pretraga (angiografije, pretrage torakalnih organa, probavnih i urinarnih
organa, CTA, MRA i ostale kontrastne pretrage tijela). Prezentacija
automatske price za aplikaciju kontrastnog sredstva, prezentacija
lijekova za antiok terapiju i alergiska stanja kod radiolokih procedura.

Seminari:

1
Sedmica 7. Predavanje: Metode kontrastnih pretraga CNS: ventrikulografija,
pneumoencefalografija, cerebralna i vertebralna angiografija, CTA, MRA,
metode kontrastnih pretraga medule spinalis: mijelografija ascedentna i
descedentna, radiokulografija, diskografija, CT mijelografija, MR medule
spinalis nativno i sa kontrastom, angiografija spinalnih arterija, metode
kontrastnih pretraga lokomotornog sistema, arteriografija, miografija,
periferna arteriografija, flebografija, limfografija, MR i CT kontrastne
pretrage, UZ pretrage lokomotornog sistema, metode kontrastnih pretraga
genitalnih organa: UZ, histerosalpingografija, angiografija zdjelice,
galaktografija.

Vjebe: Prezentacija kontrastnih pretraga (CNS, kima, muskuloskeletni,
genitalni organi.

Seminari:

2

1
Sedmica 8. Predavanje: Interventna radiologija, ciljevi djelovanja interventne
radiologije, metode interventne radiologije (perkutana aspiraciona
biopsija, intraarteriska aplikacija lipiodola ili farmaka, embolizacija,
dilatacija, perkutana transluminalna angioplastika, perkutana balon
dilatacija, perkutana aspioraciona drenaa, perkutana nefrostomija,
ekstrakcija zaostalih konkremenata, alkoholna i radiofrekventna ablacija,
terapija bola.
Anestezija i sedacija u radiologiji.
Zatita od zraenja i zakonski propisi u podruju primjene dijagnostike
radiologije, elementarne fizikalne veliine (apsorbciona, ekspoziciona
doza jonizujueg zraenja, aktivnost radioaktivnog izvora, ekvivalentna
doza jonizujueg zraenja), postavke i ciljevi savremene zatite od
zraenja, zatita od jonizujuih zraenja, zraenja profesionalno izloenih
osoba u radiodijagnostici, zatita pacijenata u dijagnostikoj radiologiji.

Vjebe: Prezentacija snimaka interventnih procedura u radiologiji (PAB,
IAC, embolizacija, dilatacija, PTA, PBD, PAD, perkutana nefrostomija,
prezentacija pretraga itd.).

Seminari:

2

1
Sedmica 9. Predavanje: Digitalne tehnike, istorijat pojam i oblik digitalnih informacija,
osnovni principi, PACS sistem .

Vjebe: Prezentacija rada digitalnih tehnika i analiza snimaka (DT, UZ,
DSA, CT, MRI, upoznavanje sa PACS sistemom.).

Seminari:

2

1
Sedmica 10. Predavanje: Digitalna termovizija, principi , tehnike izvedbe, vrste
primijene i upotreba.

Vjebe: : Prezentacija rada digitalnih tehnika i analiza snimaka (DT, UZ,
DSA, CT, MRI).
Seminari:
2

1
331

Sedmica 11. Predavanje: Vjebe: Digitalna subtrakciona angiografija, principi ,
tehnike izvedbe, vrste primijene i upotreba.

Vjebe: Prezentacija rada i izgleda ureaja za DSA
Seminari:
2

1
Sedmica 12. Predavanje: Kompjuterska tomografija, principi , tehnike izvedbe, vrste

Vjebe: Prezentacija MSCT 64 aparata i rad na njemu
Seminari:
2

1
Sedmica 13. Predavanje: Magnetska rezonansa, principi , tehnike izvedbe, vrste

Vjebe: Prezentacija rada na MR 1,5 i 3T maini i upoznasvanje sa
indikacijama i kontraindikacijama za pregled
Seminari:
2

1
Sedmica 14. Predavanje: Magnetska rezonansa, principi , tehnike izvedbe, vrste

Vjebe: Prezentacija rada na MR 1,5 i 3T maini i upoznasvanje sa
indikacijama i kontraindikacijama za pregled
Seminari:
2

1

Sedmica 15. Predavanje: Scintigrafija i protonska emisiona tomografija, SPECT,
principi , tehnike izvedbe, vrste primijene i upotreba.

Vjebe: Upoznavanje sa principima rada PET maina
Seminari:Seminarski iz podruja digitalnih tehnika, razgovor i
interpretacija studentskih radova.
2

1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima,
ili ele popraviti ocjenu.

Sedmica 17.-
20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok. Popravni ispitni rok

Ppis2012 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ppis2012 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

You might also like