Omianin Jure Bali razvio je ljubav prema

umjetnosti kroz nastavu iz likovne kulture u osnov-

noj koli; to je uvelike odredilo njegov ivotni poziv.
Zavrio je umjetniku kolu u Splitu, slikarski smjer.
U srednjoj se koli prvi put susreo s konzervacijom-
restauracijom, no pravu ljubav prema restauriranju
razvio je kroz svoj hobi: obnavljanje oldtajmera,
brodova i drugih predmeta. Kad zavrim studij,
volio bih se profesionalno baviti restauriranjem sta-
rih automobila, kae Jure.
Mateo Curi dolazi iz Opuzena. Zavrio je
Srednju kolu za dizajn, grafku i odrivu gradnju
u Splitu, smjer dizajn metala. Najveim uspjehom
smatra osvojenu treu nagradu na natjeaju za vizu-
alne radove koji je Galerija Klovievi dvori organi-
zirala povodom izlobe Pabla Picassa 2013. godine.
Mateo je bio lan etverolanog tima, a nagraeni
se rad zvao Obiteljski ruak. Osim rada u metalu i
emajliranja, Mateo se kroz srednju kolu upoznao
sa slikarstvom i kiparstvom. Ipak, najdrai mu
je predmet bila Tehnologija materijala; kroz taj je
predmet postupno razvio interes za konzervaciju-
restauraciju. Restauraciju vidim kao spoj znanosti
i umjetnosti, i to je ono to me najvie privuklo ovoj
struci, objanjava Mateo. Zanima me istraivanje
povijesti spomenika i materijala od kojih su nai-
njeni.
Nikolina Drlje je roena 30. rujna 1995. go-
dine u Splitu. Pohaala je V. gimnaziju Vladimir
Nazor. S konzervacijom-restauracijom prvi se put
susrela na putovanju u Rim; nakon toga je poela
istraivati ime se bave konzervatori-restauratori.
Konanu odluku o upisu na ovaj studij donijela
sam u treem razredu srednje kole, otkriva Niko-
lina. Tada sam se i poela pripremati za prijemni
ispit. Tijekom priprema upoznala se s razliitim sli-
karskim tehnikama i postupno usavravala vjetinu
plastinog oblikovanja. To mi je povealo elju za
upisom, ali i za daljnjim uenjem i usavravanjem,
kae.
Jelena Hudinec roena je 7. rujna 1988. go-
dine u Koprivnici. Nakon zavrene ope gimnazije
upisala je Pravni fakultet u Zagrebu. Jelena jako voli
sakralnu umjetnost i glazbu. Osim toga, voli razgle-
davati crkve i obilaziti sajmove antikviteta. Kroz
ove se interese u njoj javila elja za boljim upozna-
vanjem kulturne batine, osobito one sakralne, ali
i naina njezina ouvanja. Godine 2013. Jelena je
odustala od studija prava i odluila upisati studij
konzervacije-restauracije. Splitskome je fakultetu
dala prednost pred zagrebakim i dubrovakim, jer
smatra da on tijekom prve godine studentima daje
iri uvid u konzervatorsko-restauratorsku struku.
Za prijemni se ispit pripremala dugo, prouavajui
literaturu iz podruja povijesti umjetnosti, uei ke-
miju i pripremajui mapu likovnih radova.
ibenanka Lucija Jurlin od ranoga je djetinj-
stva pokazivala ljubav prema umjetnosti i glazbi.
Lucija voli posjeivati muzeje i izlobe. Nakon zavr-
ene Ekonomske, upravno-birotehnike i trgovake
kole, smjer ekonomist, upisala je Pravni fakultet
u Splitu. S restauriranjem se upoznala na skupnoj
izlobi studenata Akademije likovnih umjetnosti
u Zagrebu. Uslijedio je posjet Odsjeku za konzer-
vaciju-restauraciju Umjetnike akademije u Spli-
tu i jednoj privatnoj restauratorskoj radionici, ali i
obilazak graevina na kojima su se izvodili resta-
uratorski zahvati (tvrava sv. Mihovila u ibeniku,
unutranjost ibenske katedrale). Za upis na studij
konzervacije-restauracije Lucija je uzela poduku iz
slikanja i kemije. Od pet specijalizacija koje fakultet
nudi, najvie je zanimaju konzerviranje-restaurira-
nje tafelajnih slika i polikromiranog drva i konzer-
viranje-restauriranje metala.
Vinko Lipanovi dolazi s otoka Korule, iz
Lumbarde. Roen je 15. prosinca 1994. godine. Za-
vrio je Klesarsku kolu u Puiima, smjer klesarski
tehniar. Za konzervaciju-restauraciju se zaintere-
sirao preko sestre Ivke, diplomirane konzervatori-
ce-restauratorice. U odabiru studija veliku je ulogu
UMAS / ODSJEK ZA KONZERVACIJU-RESTAURACIJU
Studenti prve godine, ak. god. 2014./2015.
odigrala ljubav prema starinama i ouvanju kultur-
ne batine. Vinko je prijemni ispit poloio iz dru-
gog puta. Cjelogodinje pripreme za upis na studij
ukljuivale su satove crtanja, vjebanje modeliranja
i rekonstruiranja oslikane povrine, instrukcije iz
kemije... Od specijalizacija koje fakultet nudi, naj-
vie ga zanima konzerviranje-restauriranje kamena.
Nakon zavretka studija eli se vratiti na Korulu i
baviti se ouvanjem kulturnoga blaga Lumbarde i
njezine okolice.
Marita Markovi je roena 23. kolovoza 1995.
godine u Splitu. Zavrila je kolu likovnih umjetno-
sti, slikarski smjer. U njenoj se srednjoj koli esto
govorilo o konzervaciji-restauraciji. Nekoliko joj je
nastavnika spomenulo da na Umjetnikoj akade-
miji postoji istoimeni studij. U sklopu priprema za
prijemni ispit, Marita je vjebala crtanje i slikanje i
itala literaturu iz povijesti umjetnosti. Kae da se
restauriranjem eli baviti, jer ouvanje starih umjet-
nikih predmeta u njoj budi poseban svijet, svijet
koji je za neke davno zaboravljen.
Silvija Matas dolazi iz Osijeka. Roena je 2.
kolovoza 1995. godine. Pohaala je kolu primije-
njene umjetnosti i dizajna, smjer slikarski dizajner.
U srednjoj je koli sudjelovala u brojnim volonter-
skim radovima koji su ukljuivali oslikavanje zido-
va i izradu skulptura od gline. U treem je razredu
sluala predmete Restauracija i slikanje kopija i Sli-
karska tehnologija. Znanje koje je kroz te predmete
stekla pomoglo joj je da upie studij konzervacije-
restauracije. Za restauratorsku se struku zainteresi-
rala kroz posjete muzejima i izlobama, ali i kroz
ljubav prema starinskom namjetaju i slikama ra-
enim na platnu i drvu. Za upis se pripremala po-
navljajui gradovo iz kemije i povijesti umjetnosti.
Posjetila je radionicu za restauriranje slika Hrvat-
Stoje (slijeva nadesno): Nikolina Drlje, Jure Bali, Marita Markovi, Mateo Curi i Lucija Jurlin
Sjede: Jelena Hudinec, Josip Paali, Silvija Matas, Vinko Lipanovi i Dominika Kristiana Pavlov
skog restauratorskog zavoda u Osijeku, razgovarala
sa studentima konzervacije-restauracije... Restau-
racija mi nije bila prvi izbor, priznaje Silvija, ali
sam odluila pokuati. Mislim da bih se mogla pro-
nai u toj struci. Najvie je privlai restauriranje
tafelajnih slika i polikromiranog drva.
Josip Paali roen je 26. svibnja 1991. godi-
ne u Splitu. U Splitu je zavrio i Graditeljsko geo-
detsku tehniku kolu. Svo svoje slobodno vrijeme
posveuje crtanju. Crtanjem se bavi od pete godine
ivota, a ta ga ljubav, kae, i dalje neopisivo vue. S
vremenom je razvio crtaku vjetinu, a danas mu
je najvea strast crtanje portreta u olovci i oslika-
vanje zidova. Crtanje ne smatram ni hobijem niti
poslom, dodaje, ve velikom strau i ljubavi.
Josip je svoj cijeli ivot u doticaju s restauracijom,
budui da mu je otac restaurator. Najprije je pro-
matrao svog oca u poslu, a onda je poeo istraivati
konzervatorsko-restauratorsku struku. Naposljetku
je odluio da se time eli baviti.
Dominika Kristiana Pavlov roena je 20.
prosinca 1995. godine u Splitu. Njena baka, aka-
demska slikarica, prenijela je na nju ne samo ljubav
prema umjetnosti, nego i mnogo znanja i brojne
vjetine. Dominika Kristiana je pohaala kolu li-
kovnih umjetnosti u Splitu, smjer kiparski dizajner.
Sudjelovala je na brojnim izlobama humanitarnog
karaktera, ali i na nekoliko natjecanja. Maturirala je
2014. godine. Aktivno se bavi ronjenjem. Na teaju
ronjenja upoznala je jednog podvodnog arheologa
i tako se zainteresirala za konzervaciju-restauraci-
ju. Kolega iz ronilakog kluba omoguio joj je da
posjeti nekoliko podvodnih arheolokih nalazita
i da sudjeluje u njihovom dokumentiranju. Studij
konzervacije-restauracije nudi mi priliku da spojim
dvije svoje velike ljubavi: umjetnost i more, kae
Dominika Kristiana, koju osobito zanima konzer-
viranje-restauriranje arheoloke batine.
Tekstove prikupila i uredila: Sagita Mirjam Sunara
Fotografja: Sagita Mirjam Sunara
Split, listopad 2014.