1.

Uvod
Ovisnost moe biti psihika, fizika ili kombinacija ova dva vida.
Psihika ovisnost je stanje pri kojem sredstvo ovisnosti uzrokuje osjeaj zadovoljenjstva i
duevni nagon koji zahtijeva povremeno ili redovito uzimanje sredstva ovisnosti radi
stvaranjaugode ili radi izbjegavanja neugode.
Fizika ovisnost je stanje prilagodbe koje se oituje fizikim poremeajima (sindrom
ustezanja ili apstinencijski sindrom pri prekidu uzimanja sredstva ovisnosti.
Otkad povijest pamti, svako je drutvo upotrebljavalo droge koje su imale utjecaj na
raspoloenje, miljenje, osjeaje i doivljavanje samog sebe i okoline. !sto tako, uvijek je
bilo pojedinaca koji se nisu slagali s ope prihvaenim drutvenim obiajima o vremenu,
nainu, koliini i vrsti upotrebljene droge. "rutvo je pak svojim stavovima snano
utjecalo na ponaanje svojih lanova, to jako varira od drutva do drutva, ali isto tako i
unutar pojedinih zajednica istoga drutva. #tavovi o tome to je doputeno, a to je
zabranjeno mjenjaju se od vremena do vremena unutar istog drutva.
$potreba psihoaktivnih droga nije nov fenomen. %rheoloki dokazi ukazuju na to da
uporaba psihoaktivnih supstanca datira unazad bar &',''' godina, a povijesni dokazi
uporabe u okviru kultura kroz zadnjih (,''' godina.)*+
,edicinska uporaba igra veliku ulogu, no potreba mijenjanja neije svijesti primarno je
usmjerena na zadovoljavanje poriva e-i, gladi i seksualne udnje.
$puuju se kritike marketingu, dostupnosti i pritisku modernog ivota kao razlogu zato
je dananje drutvo u toj mjeri preplavljeno gutanjem tableta, srkanjem kave,
pijuckanjem piva, ali moe se pogledati unazad u povijest, ili na dijete s njegovom eljom
for spinning, s.inging, sliding vie nego drugi aktivnosti da bi se vidjelo da poriv da se
promjeni stanje svijest univerzalan.
Ova povezanost nije ograniena na ljude. /audan broj ivotinja konzumira razliite
psihoaktivne biljke i ivotinje, plodove pa ak i fermentirano voe, te jasno postaju
intoksicirane. 0radicionalne legende o svetim biljkama esto sadre reference o
ivotinjama koje su upoznale ljude o tome kako se koriste.
1iologija sugerira evolucionu povezanost izme-u psihoaktivnih biljki i ivotinja, kao i
zato ove kemikalije i njihovi receptori postoje u ivanom sustavu.
2. Droga
3ostoji vie tipova droge koji na ovjeka djeluju na razliite naine. 4eke droge
ostavljaju lake, neke tee posljedice, ali nema bezopasnih. 3ogotovo kada se izrode u
naviku i ovisnost. 4ije, dakle, nimalo bezazleno ni drogiranje udisanjem. $disanjem,
mirisanjem, 5snifanjem5 nekih hlapljivih kemikalija koje se nalaze i u predmetima za
svakodnevnu uporabu, kao to je, na primjer, ljepilo, javljaju se razliiti 5umjetni5 osjeaji,
radost, srea ili strah. 0a opijenost, me-utim, s vremenom postaje kobnom. "olazi do
bolova u elucu, organizam slabi, a poslije nekog vremena otete se ivci, jetra, bubrezi,
pa i mozak, javljaju se problemi sa srcem. 1ilo je sluajeva da je 5snifanje5 izazvalo i
guenje. "akle, smrt.
3ored droga biljnog porijekla sve se vie uzimaju sintetike droge (psihodrpresori,
psihostimulansi. %lternativni neziv za narkomaniju je toksikomanija. 3od
toksikomanijom se podrazumijevaju uzimanje onih sredstava koja toksino djeluju na
organizam i mogu dovesti do stanja ovisnosti. 0oksikomanija ne obuhvata samo uzimanje
droga, nego i drugih supstanci s toksinim efektima (alkohol, duhan, aj, kafa, i dr.
3siholoka ovisnost je potreba nekih ljudi za efektima droge, doivljavaju ih kao prijatne
i donose im zadovoljstvo, a otklanjaju emocionalne nelagodnosti i smanjuju psihiku
napetost. 6izika ovisnost ogleda se u adaptaciji organizma na drogu, gdje stanice
organizma reagiraju na odre-eni nain na stalno unoenje droge (metabolika ovisnost.
$sljed naglog prekida uzimanja droga dolazi do fiziolokih poremeeja. #tanje ovisnosti
karakterizira i pojava tolerancije.
% dolescentni period je jako rizian nego ikad kod pojave adolescentne narkomanije.
%dolescentnu narkomaniju odlikuje kriminogeno ponaanje jer je kod adolescenata
narkomana nabavka droge povezana s kriminalnim aktivnostima. ,otivi zbog kojih
adolescenti uzimaju droge su razliiti. 7'8 sluajeva su to tri mogua razloga9
radoznalost, imitacija i elja za promjenom psihikog stanja.
3ostoji vie vrste droga, a isto tako i vie naina uzimanja droge. "roga se moe
konzumirati pomou umrkavanja, puenjem ili injekcijom.
2.1 Heroin
:eroin je prirodna, teka droga koja se prizvodi iz morfina, a prema djelovanju pripada
opioidima. 4ajjai je narkotik; njegova proizvodnja i uporaba zabranjene su. !ma velik
potencijal za razvoj ovisnosti i ako se uzima svaki dan, ovisnost se razvija za &'<2' dana.
"jeluje za (<7 minuta nakon umrkavanja, a uzeta intravenski djeluje gotovo trenutano i
izaziva osjeaj euforije. 3romjene u ponaanju karakterizira esta pospanost,
nezainteresiranost za donedavno najblie osobe i okolinu, tjelesno slabljenje.
2.2 Kokain
=okain je najjai prirodni psihostimulans koji kod uzimanja izaziva razne vrste
halucinacija, poveava budnost i koncentraciju (intelektualne sposobnosti i fizike
mogunosti. =okain blokira protein koji se nalazi u sinaptiim pukotinama
dopaminerginih neurona, a funkcija mu je da vraa dopamin u presinaptiki neuron i
time smanjuje koncentraciju dopamina u sinaptikoj pukotini. 1lokadom tog proteina
koncentracija dopamina u sinaptikoj pukotini raste do ekstremnih koncentracija to
izaziva prokomjerno odailjanje impulsa. "opamin je neurotransmitor koji je dio tzv.
sustava za nagra-ivanje u hipotalamusu koji je dio limbikog sustava mozga (pri
doivljavanju iluzija i halucinacija javlja se osjeaj sree i uzbu-enja. $ veim
koliinama izaziva neuraunljivo ponaanje, strah, paranoju, i, kao posljedicu,
agresivnost. 6iziki simptomi su ubrzan rad srca i disanje, povean krvni tlak i tjelesna
temperatura i proirene zjenice.
2.3 Marihuana
,arihuana je osueno lie biljke >annabis sativa, koje se koristi kao opojna droga.
?esto se i cijela biljka naziva marihuana.
,arihuana je najblae i najslabije halucinogeno sredstvo (neki autori uope ju ne
svrstavaju u tu skupinu psihoaktivnih supstanci. #adri psihoaktivni 0:>. "vojbeno je
utjee li konoplja na kratkotrajan gubitak pamenja. 0aj utjecaj najlake je za primijetiti.
0akvi simptomi javljaju se samo u vrijeme trajanja djelovanja konoplje, dakle, nekoliko
sati, a nije nasljedan niti trajan. !sto tako, pretrage osoba, estih konzumenata konoplje,
izgleda, ne pokazuju nikakve nedostatke niti oteenja.
2.4 Ecstazy
@cstazA ili ,",% je polusintetika psihoaktivna droga iz obitelji feniletilamina.
Obino se smatra psihodelinom drogom iako efekti koje uzrokuje odstupaju od tipinih
psihodelika, dajui vie stimulativne nego vizualne efekte. $glavnom ima imid
BrekreativneB droge te se asocira sa burnim provodima u diskotekama i nonim
klubovima uz elektronsku glazbu. 0ako-er se u nekim krugovima smatra enteogenom i
alatom za transcendenciju. Clavni spoj koji sainjava ecstasA je ,",% (n<metil<*,D<
metilendioksiamfetamin. 4eki drugi spojevi koji imaju slino djelovanje i ponekad se
prodaju pod tim imenom su 2>1, 2>02, 2>0E, "O1, "O,, ,"% i ,"@%.
3roizvodnja, distribucija i posjedovanje ,",% je ilegalno u veini svjetskih drava.
3.Alkohol
%lkohol se esto ne smatra drogom, uglavnom zato to se koristi u drutvene i religijske
svrhe u veini krajeva svijeta. %lkohol je droga, te prinudno i prekomjerno pijenje je
postalo jedan od ozbiljnijih problema modernog drutva. %lkohol koji se pije(znanstveno
poznat kao etilni alkohol ili etanolse proizvodi fermentacijom ili destilacijom raznih
vrsta voa, povra ili ita. @tanol je sam po sebi ista bezbojna tekuina, a alkoholna pia
boju dobiju od raznih aditiva i produkata fermentacije.
@fekti pijenja ne ovise o tipu alkoholnog pia nego o koliini konzumiranog alkohola
?esto pijenje u kratkom periodu rezultira mamurlucima, glavoboljama, muninama i
katkad povraanjem. ,amurluk nastaje trovanjem alkoholom, te reakcijom tijela na
njega. 4e postoji niti jedna poznata kura za ljeenje mamurluka.
=ombiniranje alkohola s drugim drogama moe uzrokovati opasnije i pojaano
djelovanje tih droga. ,noge nesree i smrti su uzrokovane kombiniranjem alkohola i
droga. =anabis, sedativi, barbiturati i pilule za spavanje te antihistamici se ne bi smjeli
koristiti s alkoholom. ?ak i mala koliina alkohola u kombinaciji s ovim drogama moe
nakoditi sposobnostima, kao to je recimo vonja automobila.
"ugotrajni efekti konzumacije alkohola se mogu pojaviti nakon uestalog konzumiranja
tek nekoliko mjeseci ili godina
Fizik ozbiljnijih oboljenja se poveava s koliinom konzumiranog alkohola. #mrtnost
kod kroninih konzumenata je mnogo vea nego kod povremenih. Gjudi koji esto piju
postaju tolerantniji na mnoge neugodne efekte alkohola, te s poveanom konzumacijom
ne budu intoksicirani. =ako oni nastavljaju raditi i dobro su socijalizirani, njihovo
pogorano psihiko stanje ne bude prepoznato sve dok se ne ponu gubiti ili se ne dogodi
kakva nesrea ili sl.
3siholoka ovisnost se moe pojaviti ak s umjerenom dnevnom konzumacijom. 0ako-er
se moe pojaviti kod ljudi koji konzumiraju alkohol pri odre-enim prigodama kao to su
drutveni doga-aji
/a psiholoke ovisnike manjak alkohola uzrokuje laganu tjeskobu, te paniku. 6izika
ovisnost se oituje u kroninih konzumenata. 3oto su se njihova tijela navikla na
prisutnost alkohola oni pate od kriznih simpoma ako naglo prestanu piti. =rizni simtomi
koji se pojavljuju su9 nervoza, nesanica, znojenje, gubitak teka, drhtavica, zbunjenost,
halucinacije...
%lkohol i trudnoa 0rudnice koje piju riskiraju da im bebe pate od Bfetalnog alkoholnog
sindromaB.
4.usen!e
Hto je puenjeIII 3uenje je uivanje duhana udisanjem dima zapaljenog duhanskog lia
u cigareti, cigari ili luli. "uhanski dim je smjesa tvari koje nastaju nepotpunim
izgaranjem duhanskog lia na visokoj temperaturi
4.1 u"en!e i zdravl!e
Htetno djelovanje duhana
"uhanski dim sadri preko D''' kemijskih sastojaka od kojih su najzastupljeniji duik,
ugljini dioksid, kisik, nikotin, ugljini monoksid, policikliki aromatski ugljikovodici,
metali (kadmij, arsen, olovo i cijanovodik
4.1 #ikotin
Jedna od najtetnijih tvari u duhanskom dimu je nikotin koji izaziva ovisnost. $
sredinjem ivanom sustavu nakon poetne ekscitacije (dini centar, vazomotorni centar,
centar za povraanje porastom doze javljaju se prvo tremor i konvulzije, a daljnjim
porastom do smrtne doze nastupa paraliza i smrt. "jelovanjem nikotina na nadbubrenu
lijezdu osloba-a se adrenalin i noradrenalin, to dovodi do poveanja frekvencije srca,
konstrikcije malih krvnih ila i povienja krvnog tlaka. $z navedene uinke sastojci
duhanskog dima inhalirani u plua prelaze u krvotok i uzrokuju oteenja na endotelnim
stanicama krvnih ila.
3uenje se danas smatra glavnim imbenikom rizika za nastanak raka bronha i plua,
usne upljine, drijela, nosne upljine i paranazalnih sinusa, grkljana, jednjaka, guterae,
bubrega, mokranog mjehura, a i planocelularni karcinom vrata maternice, rak eluca i
mijeloidna leukemija ei su u osoba koje pue.
4.2 Mladi i $u"en!e
Keina odraslih puaa svoju je prvu cigaretu upalila prije kraja srednjokolskog
obrazovanja. Hto ranije mladi ponu puiti, to su vee anse za teu uporabu u odrasloj
dobi, kao i za dui puaki sta.
,nogobrojni su razlozi zbog ega mladi poinju puiti. Jedan od najvanijih za
zapoinjanje puenja je to to se puenje doivljava kao odraz zrelosti i nezavisnosti.
0akav privid koji adolescenti pripisuju odraslima koji pue duhanska je industrija
briljivo izgradila i podrava ga. 4edvojbeno je i da odrasli koji pue, kao i lanovi
obitelji, filmski glumci, sportai i ostali koje djeca, a osobito adolescenti, idoliziraju i
oponaaju, imaju na njih veliki utjecaj. /a poetak navike puenja u mladih su ipak od
najveeg znaenja utjecaji, kako vrnjaka i grupe, tako i roditelja ili starije brae i sestara.
! na kraju kako pomoi da se smanji broj regrutiranih puaa me-u mladimaI $z
informiranje o tetnim posljedicama puenja, te promjena stavova prema zdravlju u
smislu usvajanja zdravijih naina ponaanja, najvanije je stjecanje vjetina za
prepoznavanje i odupiranje drutvenim utjecajima. Kano je kod mladih razvijati
socijalne vjetine kako bi uspjeno izali na kraj s razliitim drutvenim utjecajima koji
zagovaraju puenje, a to su najee9 <lana procjena kako svi ljudi pue <drutveno
poeljni LimageM puaa <uvjerljivost utjecaja vrnjaka koji su puai <sofisticirano
reklamiranje cigareta .
%. &nternet
=ad ujemo rije ovisnost, prva asocijacija je ovisnost o drogama, alkoholu, cigaretama
ili kavi. $ novije vrijeme, poinje se govoriti o ovisnicima o adrenalinu, ovisnicima o
seksu itd., ali ipak ne treba pretjerivati i neke uobiajene svakodnevne aktivnosti nazivati
ovisnostima.
Fazvoj tehnologije donosi i pojavu drugaijih oblika ovisnosti. 0ako, primjerice, danas
imamo ovisnike o televiziji, ovisnike o video<igrama, ovisnike o telefonima i mobitelima,
ovisnike o raunalima i mnoge druge sline vrste ovisnosti. 0o su ovisnosti, ne o tvarima,
ve o tehnikim ure-ajima i onome to se pomou njih postie. 0emeljna razlika je u
tome to u organizam ne unosimo nikakve tvari ve uporabom odre-enih tehnikih
sredstava postiemo odre-eni stupanj zadovoljstva i ugode. Fazlika je i u tome to se kod
BtehnolokeB ovisnosti ne stvara fizioloka ovisnost, kao kod alkoholizma ili
narkomanije, ve samo psiholoka.
Jedan oblik ovisnosti o raunalima je ovisnost o !nternetu. $ ovisnike o !nternetu ne
moemo ubrojiti one osobe kojima koritenje !nterneta predstavlja svakodnevni posao ili
one koji uz pomo !nterneta poha-aju razliite vrste teajeva ili spremaju ispite u
koliNfakultetu (to jednostavno moemo shvatiti kao zamjenu za odlazak u knjinicu,
ekanje u redovima i traenje knjiga po policama. Ovakve aktivnosti nikako ne smijemo
i ne moemo shvatiti kao ovisnost.
%.1 'rste ovisnika
<ovisnici o informacijama
<ovisnici o raunalnim igrama putem !nterneta
<ovisnici o BchatuB (priaonicama i e<mail porukama
<ovisnici o BcAberB seOu
<ovisnici o kockanju putem !nterneta
<ovisnici o kupovini putem !nterneta
Ovisnost o !nternetu u usporedbi s ovisnosti o alkoholu ili drogama (kao najeim
oblicima ovisnosti je mnogo manje tetna i za samog ovisnika i za njegovu okolinu, ali
ipak postoje tetne posljedice.
4eke od tetnih posljedica ovisnosti o !nternetu su9
%.2 (tetne $osl!edice ovisnosti o &nternetu
<zanemarivanje obitelji ili prijatelja
<smanjena uinkovitost na poslu ili u koliNfakultetu
<smanjeni socijalni kontakti, odnosno socijalna izoliranost
<kronina neispavanost usljed poremeaja spavanja
<smanjena tjelesna aktivnost
<konflikti s okolinom uzrokovani pretjeranim koritenjem !nterneta i sl.
=rajnji rezultat moe biti razvod braka, gubitak posla, potekoe u uenju ili spremanju
ispita, financijske potekoe i sl.
). *visnost o +o,itelu
4akon cijelog niza ovisnosti (alkohol i droga prije svih mlade generacije irom naeg
planeta suoavaju se s jo jednom, ovisnou o < mobilnom telefoniranju.
3ovremeni sluajevi jo uvijek nemaju obiljeja pravde epidemije, ali ih je svakim danom
sve vie. < "jeca koja postaju ovisna o mobitelima imaju iste probleme kao i ona koja se
PzarazeQ igranjem videoigrica, kod njih je jako izraena razdraljivost, nerijetko su
povuena, zapravo jako asocijalna, a njihovi rezultati u koli jako su slabi...
4omofobija, strah od nemogunosti uspostavljanja mobilne komunikacije,naziv je
rastueg problema me-u 1ritancima. 4aime, (* posto gra-ana Kelike 1ritanije pokazuje
sve simptome stresa kad im se isprazni baterija ili nisu pokriveni mreom, a gubitak
mobitela da i ne spominjemo. "evet posto ispitanika uznemiri se nakon to iskljui
mobitel, a svaki deseti mora ga imati stalno upaljenog. 3razna baterija na mobitelu,
ostanak bez kredita, gubitak beinog ljubimca ili nepokrivenost mreom kod gotovo &*
milijuna gra-ana Kelike 1ritanije izaziva paniku i stres. B4o mobile phobiaB ili
nomofobija, pokazala je anketa, poga-a (* posto korisnika mobitela u $jedinjenom
=raljevstvu. D7 posto ena i (7 posto ispitanih mukaraca kazalo je kako ih injenica da
im je mobitel iskljuen ini nervoznima, a svaki drugi ispitanik tvrdi kako mobitel nikad
ne gasi.
-. *visnost o kockan!u
Od &8 do *8 odraslih u opoj populaciji moe se klasificirati kao patoloki kockari.
,uki kockari brojano nadmauju ene u omjeru 29&.
Keina pacijenata je u dobi izme-u *(<(D godina, a ak &7<2&8 je u dobi iznad ((
godina.
3odaci govore da je upravo stopa patolokog kockanja u porastu me-u adolescentima
3ostoje kulturoloke raznolikosti u prevalenciji i tipu kockanja (npr. pai go, borbe
pijetlova, utrke konja, burza... 4eke ovisnosti temelje se na potronji novca ili riskiranju
s novcem ili imovinom. 3otronji novca, kupovini kao drogi, ee pribjegavaju ene, no
novija istraivanja pokazuju da su mukarci neznatno manje ugroeni. 4avodno je
enama od prvobitne zajednice usa-eno skupljanje materijalnih dobara, dok su mukarci
vie bili okrenuti lovu, kao opasnijoj i riskantnijoj aktivnosti. #toga muke ovisnosti
imaju veze s opasnou u veoj mjeri nego enske. =ockanje u raznim oblicima tipina je
manifestacija muke potrebe za neizvjesnou i koketiranjem s opasnou. Ovisnici o
kockanju nisu samo tipovi koji su opsjednuti kockarnicama i kladionicama, nego i mnogi
od BhrabrihB poduzetnika i burzovnih pekulanata.
=ako kockanje moe izazvati ovisnostI =ao i druge adiktivne stvari < kroz utjecaj na
mozak i sredinji ivani sustav. $ trenucima kockanja kod ovisnika dolazi do aktivacije
sredinjeg ivanog sustava i snanih fiziolokih promjena. Faste razina hormona stresa i
ugode, die se krvni tlak, srce ubrzano kuca, a koa postaje podraljivija. Ovisnici o
kocki i o bilo kojem drugom obliku riskiranja zapravo su ovisni o uinku raznih hormona
koji djeluju na mozak tijekom upranjavanja ovisnosti. %ko ne postoji mogunost veeg
dobitka i gubitka, ovisniki se mozak ne aktivira u dovoljnoj mjeri. 4o, kad je u igri
novac ili neka druga znatnija vrijednost, dolazi do snanih elektrokemijskih procesa u
mozgu ve pri razmiljanju o predstojeem kockarskom inu.
..*visnost o seksu
Osobama koje se smatraju ovisnici o seksu, seks nije odraz ljubavi, niti ugodna reakcija,
nego potreba kada im se ivot pretovi u pakao. 4eki strunjaci smatraju da ovisnici o
seksu su zapravo ovisnici o ljudima, osobe koje se bez prisnog kontakta osjeaju bolno
osamljenima, pri emu im je jedini prisni kontakt onaj seksualni. #eksualni ovisnici mogu
biti samo osobe sa izraenim libidom, fiziolokim procesima koji ne ovise o ovjekovoj
volji. #eksualnoj ovisnosti se pridaje velika panja, a to pokazuje i odravanje kongresa o
seksualnoj ovisnosti u %tlanti. #trunjaci u %merici koje se bave ovim problemom,
nastoje se izobriti da i ova ovisnost dobije dijagnozu.
/.re!edan!e kao ovisnost

Jedenje moe da bude oblik ovisnosti. =od osoba koje neumjerno jedu, moda su
ukljueni isti modani mehanizmi koji djeluju kod narkomana dok razmulja o drogi.
/nanstvenici su pratili tok ivanih podraaja i otkrili da je za primanje signala iz eluca
odgovoran hipotalamus<dio mozga koji se inae povezuje sa ovisnou sa drogama.
3otreba za hranom govori da se potreba za hranom i drogom temelji na slinim
modanim procesima.
10. *visnost o solari!u
3okazalo se da osobe koje stalno koriste solarij doivljavaju porast razine endorfina koji
dovodi do osjeaja ugode slinog onom koji se javlja nakon konzumiranja heroina i
slinih droga. =od polovine ispitanika koji esto koriste solarij, nakon primjene lijeka
koji blokira osjeaj ugode nakom tretmana, javili su se simptomi poput munine i
nervoze. 1roj korisnika solarija konstantno raste, naroito kod tinejdera. 3odaci
pokazuju da D'8 amerikih tinejdera u dobi od &R do &7 godina redovito koristi usluge
solarija.
11.1akl!u2ak
#ve vrste ovisnosti su bolest same po sebi, te nam ne mogu donjeti nita dobro. #vaka
ovisnost je opasna, i za ovisnika i za ljude oko njega. Gjudi postaju ovisni, a da toga nisu
ni svjesni. #matramo da svaki ovjek mora imati svoj karakter, jer se samo tako moe
izvuci iz ralja ovisnosti. ,ora djelovati iskljuivo preventivno jer je jedino taj nain, po
naem miljenju, ispravan. 0o ne znai ne smije konzumirati, npr. aj, kavu, alkohol ili
neku drugu drogu. 3odrazumijeva se da ne uzima zakonom zabranjene droge, kao to su9
marihuana, amfetamini, kokain, razni opijati, halucinogeni i dr. "akle, mora biti umjeren,
ne samo to se tie tvari koje izazivaju ovisnost, ve openito u cijelom svom ivotu.
MOno to jesmo, proizvod smo vlastitog razmiljanjaS L
12.3iteratura
0omic F. #aric :. (2''7. #ociopatoloske manifestacije kod djece i mladih;0uzla
....vrste ovisnosti.hr
....ovisnosti danas.com