Prirucnik Za Advokatski Ispit (Full)

Advokatska komora
Federacije Bosne i Hercegovine

P R I R U N I K
ZA ADVOKATSKI ISPIT
Prema Pravilniku o advokatskom ispitu
- samo za internu upotrebu -

1. Zakon o advokaturi FBiH
2. Statut Advokatske komore FBiH
3. Kodeks advokatske etike
4. Disciplinski pravilnik Advokatske komore FBiH
5. Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad advokata u FBiH
6. Pravilnik o advokatskom ispitu

Sarajevo, 2012.

Advokatska komora
Obala Kulina Bana 6
Sarajevo 71000

P R I R U N I K
ZA ADVOKATSKI ISPIT
Prema Pravilniku o advokatskom ispitu
- samo za internu upotrebu -

1. Zakon o advokaturi FBiH
2. Statut Advokatske komore FBiH
3. Kodeks advokatske etike
4. Disciplinski pravilnik Advokatske komore FBiH
5. Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad advokata u FBiH
6. Pravilnik o advokatskom ispitu

Sarajevo, 2012.

i
SADRAJ

P R I R U N I K ................................................................................................. 1

ZAKON O ADVOKATURI Federacije Bosne i Hercegovine ............................................... 1
I. OSNOVNE ODREDBE .......................................................................................................................... 1
II. ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA ............................................................................... 3
III. UVJETI ZA VRENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI ................................................................... 7
IV. PRAVA I DUNOSTI ADVOKATA ..................................................................................................... 8
1. Prava i dunosti advokata u zastupanju stranke ........................................................................... 8
2. Advokatske nagrade i naknade .....................................................................................................10
3. Advokatske kancelarije .................................................................................................................11
4. Advokatska drutva .......................................................................................................................12
V. PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA
VRENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI .......................................................................................14
VI. ADVOKATSKI PRIPRAVNICI............................................................................................................15
VII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA .............16
VIII. FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE ..................................................................................19
IX. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ...............................................................................................20

STATUT ADVOKATSKE KOMORE Federacije Bosne i Hercegovine ............................. 21
I. OPE ODREDBE ..................................................................................................................................21
II. STJECANJE PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI ...................................22
III. ADVOKATSKI STRUNI SARADNICI..............................................................................................24
IV. STJECANJE SVOJSTVA ADVOKATSKOG PRIPRAVNIKA ..........................................................26
V. IMENICI I REGISTRI KOJE VODI ADVOKATSKA KOMORA FBiH ..........................................27
VI. PRAVA I DUNOSTI ADVOKATA, ADVOKATSKIH STRUNIH SARADNIKA I
ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA .......................................................................................................28
A. Advokati ........................................................................................................................................28
B. Advokatski struni saradnici ........................................................................................................31
C. Advokatski pripravnici .................................................................................................................33
VII. PRIVREMENA ZABRANA I PRESTANAK OBAVLJANJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI .35
VIII. ORGANI ADVOKATSKE KOMORE FBiH .....................................................................................36
1. Skuptina Advokatske komore FBiH ............................................................................................37
2. Upravni odbor Advokatske komore FBiH ....................................................................................39
3. Predsjednik i potpredsjednik Advokatske komore FBiH .............................................................42
4. Nadzorni odbor ..............................................................................................................................43
5. Disciplinski sud i disciplinski tuilac Advokatske komore FBiH ..................................................44
6. Komisija za polaganje advokatskih ispita .....................................................................................44
IX. OBILJEJA DISCIPLINSKIH PREKRAJA I VRSTE DISCIPLINSKIH MJERA ........................45
X. FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE FBiH ...........................................................................48
XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ..................................................................................................48

KODEKS ADVOKATSKE ETIKE ADVOKATA Federacije Bosne i Hercegovine .......... 49
OSNOVNE ODREDBE ................................................................................................................................49
I. OPTA NAELA ..................................................................................................................................49
II. MORALNI LIK ADVOKATA ..............................................................................................................51
III. ODNOS PREMA LICIMA KOJIMA SE PRUA PRAVNA POMO ................................................52
Prihvatanje i raskid angamana........................................................................................................53
Advokat e odbiti zastupanje: ...........................................................................................................53
Konflikt interesa ................................................................................................................................54
Pactum de quota litis .........................................................................................................................55
IV. ODBRANA (ZASTUPANJE) U KRIVINIM PREDMETIMA ..........................................................55
V. ODNOS PREMA PROCESNIM PROTIVNICIMA .............................................................................56
VI. ODNOSI PREMA SUDOVIMA, UPRAVNIM I DRUGIM DRAVNIM ORGANIMA....................56
VII. MEUSOBNI ODNOSI ADVOKATA, ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
I STRUNIH SARADNIKA .................................................................................................................57
VIII. ADVOKATSKA TAJNA ....................................................................................................................59
IX. ODNOS ADVOKATA PREMA ORGANIMA KOMORE ...................................................................60
X. POSLOVANJE U ADVOKATSKOJ KANCELARIJI .........................................................................60
XI. DUNOSTI I OBAVEZE ADVOKATA U JAVNOM INFORMISANJU ..........................................61
ii
XII. BESPLATNA PRAVNA POMO SOCIJALNO UGROENIM OSOBAMA ............................... 61
XIII. OVLATENJA I DUNOSTI ADVOKATA U MEUNARODNOM PRAVNOM PROMETU .. 61
XIV. TROKOVI ZASTUPANJA.............................................................................................................. 62
XV. IZGLED ADVOKATSKE KANCELARIJE, FIRME I PEATA ................................................... 62
XVI. ZAVRNE ODREDBE ...................................................................................................................... 62

PRAVILNIK O DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI ...................................................... 63
I. OPTE ODREDBE ............................................................................................................................... 63
II. POKRETANJE POSTUPKA ................................................................................................................ 65
III. PRVOSTEPENI POSTUPAK ............................................................................................................... 66
IV. DRUGOSTEPENI POSTUPAK ........................................................................................................... 68
V. OBNOVA POSTUPKA ......................................................................................................................... 69
VI. PRIVREMENA ZABRANA VRENJA DJELATNOSTI ................................................................... 70
VII. ZASTARA DISCIPLINSKOG GONJENJA I IZVRENJA DISCIPLINSKIH MJERA ............... 71
VIII. IZVRENJE DISCIPLINSKIH ODLUKA ....................................................................................... 72
IX. EVIDENCIJE U DISCIPLINSKOM POSTUPKU .............................................................................. 73
X. REHABILITACIJA I BRISANJE IZREENIH DISCIPLINSKIH MJERA IZ EVIDENCIJE ....... 73
XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ................................................................................................. 74

TARIFA O NAGRADAMA I NAKNADI TROKOVA ZA RAD ADVOKATA ............... 75
I. KRIVINI POSTUPAK ....................................................................................................................... 75
Sastavljanje podnesaka ..................................................................................................................... 75
Uee branitelja u prethodnom postupku (istrazi) ......................................................................... 75
Odbrana okrivljenog (osumnjienog i optuenog), zastupanje oteenog, kao i odbrana pravnog
lica na glavnom pretresu ................................................................................................................... 76
Pritvorski predmeti ........................................................................................................................... 77
Uee branitelja u pregovorima o krivnji i u zakljuenju sporazuma o priznavanju krivnje ...... 77
Izjanjavanje o krivnji ...................................................................................................................... 77
Posebno obimne ili tee krivine stvari ............................................................................................. 77
Pravni lijekovi ................................................................................................................................... 77
II. POSTUPAK ZBOG PRIVREDNIH PRESTUPA I PREKRAJNI POSTUPAK .............................. 78
Postupak privrednih prestupa .......................................................................................................... 78
Prekrajni postupak .......................................................................................................................... 78
III. PARNINI POSTUPAK ................................................................................................................... 78
Osnovica za obraunavanje .............................................................................................................. 78
Primjena osnovice za obraun nagrade ............................................................................................ 79
IV. IZVRNI POSTUPAK .......................................................................................................................... 80
V. POSTUPAK STEAJA I LIKVIDACIJE ............................................................................................ 81
VI. VANPARNINI POSTUPAK .............................................................................................................. 81
VII ZEMLJINOKNJINI POSTUPAK.................................................................................................... 81
VIII. UPRAVNI POSTUPAK ..................................................................................................................... 82
IX UPRAVNI SPOR ................................................................................................................................... 82
X. POSTUPAK ZA UPIS U REGISTAR DRUTAVA ............................................................................ 82
XI. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOVIMA .................................................................................... 82
XII. NEPROCJENJIVI PREDMETI ........................................................................................................ 83
XIII. RAZNO .............................................................................................................................................. 83
Sastavljanje isprava .......................................................................................................................... 83
Opomene ........................................................................................................................................... 83
Klauzule pravomonosti i izvodi iz registara .................................................................................... 83
Naknada po utroenom satu ............................................................................................................. 84
Zastupanje vie osoba ....................................................................................................................... 84
Ugovaranja nagrade ......................................................................................................................... 84
Porez na promet ................................................................................................................................ 85
Odnos nagrade koju je duan platiti klijent i dosuene nagrade ..................................................... 85
XIV NAKNADA TROKOVA .................................................................................................................. 85
XV.PRIMJENA TARIFE ............................................................................................................................ 86
XVI. NAIN ODREIVANJA VRIJEDNOSTI BODA I IZMJENE NJEGOVE VRIJEDNOSTI ........ 86
XVII. OBJANJENJE O PRIMJENI TARIFE........................................................................................... 86
XVIII STUPANJE NA SNAGU ................................................................................................................... 86

PRAVILNIK O ADVOKATSKOM ISPITU ....................................................................... 87

ZAKON o advokaturi Federacije BiH (1-20)

1
ZAKON
O ADVOKATURI

(Sl. novine Federacije BiH, br. 25/02, 40/02, 29/03,18/05, 68/05 i 42/11)
- Nezvanino preieni tekst -
1

I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom se ureuje organizacija i poloaj advokata koji osigurava pruanje
strune pravne pomoi fizikim i pravnim osobama u ostvarivanju i zatiti njihovih prava,
obaveza i pravnih interesa.

lan 2.
Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionie u
skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vrenjem usluga pravne pomoi;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu
organizaciju sa obaveznim lanstvom;
4) Donoenjem Statuta kojim se regulie rad advokatske komore i njenih organa;
5) Donoenjem Kodeksa advokatske etike;
6) Odluivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i
prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odluivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i
advokatskim komorama stranih drava, meudravnim i meunarodnim udruenjima
advokata; i
8) Odluivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama meudravnih i meunarodnih
institucija, organizacija i udruenja.

lan 3.
Advokatska djelatnost, izmeu ostalog, obuhvata:
1) Davanje pravnih savjeta;

1
Oznake teksta u Izmjenama i dopunama Zakona o advokaturi FBiH, su:
italic Sl. novine FBiH, br. 40/02;
italic Sl. novine FBiH, br. 29/03;
italic bold Sl. novine FBiH, br. 18/05; i
bold Sl. novine FBiH, br. 68/05

2
2) Sastavljanje razliitih podnesaka ( zahtjevi, tube, predstavke, molbe, albe i dr);
3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr);
4) Zastupanje stranaka u svim parninim, upravnim i ostalim postupcima pred svim
redovnim i drugim sudovima, drugim dravnim organima, arbitraama te pravnim
osobama;
5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u krivinom, prekrajnom i drugim postupcima u
kojima se odluuje o odgovornosti fizikih i pravnih osoba; i
6) Pruanje i drugih oblika pravne pomoi fizikim i pravnim osobama kako bi se
zatitili njihova prava i interesi.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vre advokati kao pojedinci.
Advokati u svrhu zajednikog vrenja profesije mogu formirati zajedniku advokatsku
kancelariju i advokatsko drutvo.

lan 4.
Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnou
advokatske djelatnosti.

lan 5.
Advokati su duni da pruaju pravnu pomo savjesno i struno, u skladu sa ustavom,
zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim opim aktima Federalne advokatske
komore, te Kodeksom advokatske etike.
U pravilu, advokat je obavezan uvati kao advokatsku tajnu sve to mu je stranka
povjerila, izuzev ako je advokat osloboen ove obaveze na osnovu izriitog ili preutnog
odobrenja stranke, pod kojim se, izmeu ostalog, podrazumjevaju sluajevi i kad je stranka
pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nuno radi odbrane advokata u
krivinom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvrenje
teeg krivinog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja trokova i izdataka koje mu
stranka duguje.
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog lana duna su uvati i druge osobe koje rade ili su
radile u advokatskoj kancelariji, zajednikoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom drutvu.

lan 6.
Advokat je nezavisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dunost da, u okviru zakona i u okviru ovlatenja dobijenih od
stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu
stranke kojoj prua pravnu pomo.

lan 7.
Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlaten da obavlja
advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu : Federacija) u skladu
sa ovim zakonom.
Advokat upisan u Imenik advokata u Federaciji ili odgovarajui Imenik u Republici
Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizike i pravne osobe pred sudovima, upravnim
organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.

3
Dravljanin druge drave koji po zakonu te drave ispunjava uvjete za obavljanje
djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciprociteta
sa dravom iji je dravljanin.
U sluaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezuju}e tumaenje daje Federalno
ministarstvo pravde.
Odredbe ovog zakona ni u kom sluaju ne utiu na pravo stranog dravljanina koji prema
zakonima svoje drave ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji
Federacije prua pravnu pomo u vezi sa pravom njegove drave.

lan 8.
Pruanje pravne pomoi mogu, pod uvjetima utvrenim ovim zakonom, vriti advokati,
struni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako drugim zakonima nije drugaije odreeno.

II. ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA
lan 9.
Advokati ije se kancelarije odnosno advokatska drutva nalaze na teritoriji Federacije
obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju
advokata, odreenu ovim zakonom.

lan 10.
Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Federalna advokatska komora).
Federalnu advokatsku komoru ine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo ( formira se za podruje kantona Sarajevo i
Bosansko-podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska komora Mostar ( formira se za podruje Hercegovako-
neretvanskog kantona, Zapadnohercegovakog kantona i kantona broj 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla ( formira se za podruje Tuzlanskog kantona i
Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za podruje Zeniko- Dobojskog
kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Biha (formira se za podruje Unsko-Sanskog
kantona)
(dalje u tekstu: regionalne komore)
Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore iz stava 2. ovog lana
imaju svojstvo pravne osobe.
Advokati se obavezno udruuju u jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog lana
prema sjeditu njihove advokatske kancelarije ime ujedno stiu lanstvo u Federalnoj
advokatskoj komori.
Advokatski pripravnici se obavezno udruuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u
okviru Federalne advokatske komore .

4
lan 11.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i
obavlja sljedee zadatke:
1) razvija i unapreuje advokatsku djelatnost,
2) obezbjeuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnou i
djelatnou advokatskog pripravnika,
4) pokree disciplinski postupak i utvruje disciplinsku odgovornost za povrede pravila
profesionalnog ponaanja,
5) titi prava i interese advokata, zajednikih advokatskih kancelarija, advokatskih
drutava i advokatskih pripravnika,
6) organizuje i obezbjeuje struno usavravanje advokata i nadgleda obuku
advokatskih pripravnika,
7) sarauje sa zakonodavnom, sudskom i izvrnom vlau u cijeloj Bosni i Hercegovini ,
8) posreduje (medijacija) izme|u advokata i njihovih stranaka,
9) sarauje sa dravnim i meunarodnim organizacijama, institucijama i udruenjima, i
10) sarauje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama
stranih drava, regionalnim asocijacijama advokata i meunarodnim udruenjima
advokata.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije
pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one
aktivnosti koje ovim zakonom nisu odreene kao aktivnosti regionalnih komora.
Sjedite Federalne advokatske komore je u Sarajevu.

lan 12.
Organi Federalne advokatske komore su:
(1) Skuptina,
(2) Upravni odbor,
(3) Predsjednik i Potpredsjednik,
(4) Nadzorni odbor,
(5) disciplinski sud i disciplinski tuilac,
(6) Komisija za ispite iz lana 18. stava 1 , take 7. ovog zakona i
(7) drugi organi utvreni Statutom Federalne advokatske komore.
Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.
Mandat Predsjednika i Potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne moe
povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu, ali Potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata
moe biti biran na mjesto Predsjednika Federalne advokatske komore.
Skuptina Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, i
Disciplinski pravilnik.

5
lan 13.
Skuptinu Federalne advokatske komore sainjavaju delegati regionalnih komora i
delegat Organizacije advokatskih pripravnika.
Skuptine regionalnih komora biraju na svakih deset lanova po jednog delegata u
Skuptinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika delegira jednog
delegata Skuptine Federalne advokatske komore.
Skuptina moe biti izborna, redovna i vanredna.
Redovna skuptina odrava se jedanput godinje. Izborna skuptina se odrava svake
etiri godine i na njoj se biraju Predsjednik i Potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio
lanova Upravnog odbora, lanovi disciplinskog suda i disciplinski tuilac. Vanredna skuptina
se odrava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna treina delegata Skuptine.
Za rad i odluivanje Skuptine potrebno je da bude prisutno vie od polovine delegata.
Ukoliko ova veina ne postoji, poetak zasjedanja Skuptine se odgaa za jedan sat, kada
Skuptina moe raditi i odluivati, ukoliko je prisutno vie od jedne treine delegata. Odluke
Skuptine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo vie od polovine prisutnih delegata.
Kada Skuptina odluuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra
usvojenom ukoliko za nju glasa vie od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.
Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane veine delegata u Skuptini ovi akti ne bi
mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je
za nju glasala veina lanova Upravnog odbora. Upravni Odbor je duan da najkasnije u roku od
est mjeseci od donoenja privremenih akata sazove Skuptinu i predloi Skuptini njihovo
usvajanje. Privremena akta ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skuptine.
Opi akti Federalne advokatske komore objavljuju se u Slubenim novinama Federacije
Bosne i Hercegovine.

lan 14.
Federalnu advokatsku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.
Upravni odbor Federalne advokatske komore sastoji se od 11 lanova. Predsjednik
Federalne advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i lan Upravnog odbora. Svaka
regionalna komora imenuje po jednog lana u Upravni odbor, a preostalih pet lanova biraju se
na izbornoj skuptini.
Blie odredbe o nadlenostima, sazivanju, organizaciji i radu Skuptine, Upravnog
odbora i predsjednika utvruju se Statutom Federalne advokatske komore.
Disciplinski pravilnik detaljnije definie rad i nadlenosti disciplinskog suda i
disciplinskog tuioca ukljuujui propise koji reguliu pokretanje disciplinskog postupka protiv
advokata i advokatskih pripravnika, voenje ovih postupaka, utvrivanje njihove disciplinske
odgovornosti i izvravanje izreenih disciplinskih mjera.

lan 15.
Regionalne advokatske komore su nadlene za postupanje u onim oblastima koje su
utvrene ovim zakonom.
Organi regionalnih komora su: Skuptina, Upravni odbor, Predsjednik, Potpredsjednik,
disciplinski sud i disciplinski tuilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi odreeni Statutom
regionalne komore.
Skuptina regionalne komore donosi Statut u kojem se utvruje organizacija i nain
djelovanja regionalne komore, a koji mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona i opim
aktima Federalne advokatske komore.

6
lan 16.
Kodeksom advokatske etike polazei od temeljnih vrijednosti drutva, ureuju se ukupna
naelna pravila koja su za advokate i advokatske pripravnike ope obavezna pri obavljanju
Kodeksom advokatske etike ureuju se, izmeu ostalih, slijedea pitanja:
1) Ope, profesionalne i osnovne dunosti i to:
a) savjesnost,
b) uvanje neovisnosti,
c) diskrecija i slubena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tuim imovinskim vrijednostima.
2. Posebne dunosti profesije u vezi sa javnim informisanjem.
3. Posebne dunosti profesije:
a) u vezi sa primanjem, i zavravanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.
4. Posebne dunosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao to su:
a) profesionalno ponaanje pred sudovima i drugim organima,
b) dunosti kod upotrebe na uvid preputenih spisa, kao i iz toga steenog znanja,
i
c) dunosti kod dostave spisa.
5. Posebne dunosti profesije u odnosu na dranje novanih sredstava klijenta i
raunovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obraun advokatskih usluga i njihovoj
naplati.
6. Posebne dunosti profesije prema advokatskim komorama, profesionalnom ponaanju
prema drugim lanovima advokatske komore, dunosti kod profesionalne saradnje,
dunosti u vezi zapoljavanja advokata, kod obrazovanja i zapoljavanja drugih
saradnika.
7. Posebne dunosti profesije u meunarodnom pravnom prometu.

lan 17.
Upravni odbor Federalne advokatske komore utvruje visinu naknade za upis u
Imenik advokata uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, s tim da
visina naknade ne moe biti vea od visine osnovnog kapitala koji je propisan za osnivanje
drutva sa ogranienom odgovornou sa jednim osnivaem, a prema Zakonu o
privrednim drutvima F BiH (Sl. novine F BiH br. 23/99, 45/00,2/02, 6/02 i 29/03).
Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske komore sa
stanovita provoenja ovog zakona i predlae mjere za unapreenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz stava 2. ovog lana Federalno ministarstvo pravde moe da
zahtjeva odgovarajue izvjetaje i podatke od Federalne advokatske komore, vodei rauna o
neovisnosti advokature.

7
III. UVJETI ZA VRENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI
lan 18.
Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko
nije drugaije odreeno zakonom, ispunjava sljedee uvjete:
1) da je dravljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je
diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivoj Socijalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom
fakultetu druge drave, ovaj uvjet stie nakon nostrifikacije diplome od nadlenog
federalnog organa uprave;
3) da ima poloen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivoj Socijalistikoj
Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit
poloio u drugoj dravi, ovaj uvjet stie nakon priznanja tog ispita od strane
nadlenog ministarstva u Federaciji BiH;
4) da je, nakon diplomiranja na pravnom fakultetu, stekao najmanje etiri godine
radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tuilatvu ili na pravnim
poslovima u upravnim ili drugim dravnim organima ili pravnim osobama,
5) da nije osuivan na kaznu zatvora za djela protiv ureenja i bezbjednosti, za krivina
djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv slubene ili druge odgovorne
dunosti ili za drugo krivino djelo izvreno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda,
osim ako je proteklo pet godina od izdrane, oprotene ili zastarjele kazne,
6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u
Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u sluaju zaposlenja u advokatskom
drutvu,
7) da pokae zadovoljavajue znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o
advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne
advokatske komore.
8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponaanje i postupci moraju
ukazivati da e ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.

lan 19.
Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stie se momentom upisa u Imenik advokata
koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem sveane izjave. Imenik advokata je
javna knjiga, a nijedan dravni ili drugi organ ne moe dati odobrenje za obavljanje poslova iz
lana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako drugaije nije
odreeno zakonom.
Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne moe
uskratiti pravo upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etnike, vjerske, politike ili
polne pripadnosti.
Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana
od podnesenog zahtjeva, utvruje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rjeenje
o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore. Ukoliko regionalna
komora rjeenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rjeenja podnosilac zahtjeva moe u roku od
15 dana izjaviti albu Federalnoj advokatskoj komori.

8
Rjeenje o upisu iz stava 3. ovog lana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj
advokatskoj komori, koja je duna da u roku od 30 dana od dana prijema izvri potvrdu
postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvrie se upis u
jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbie se zahtjev za upis
u Imenik advokata, ukinuti rjeenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj
komori na ponovni postupak.
Protiv konanog rjeenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u
Imenik advokata dozvoljena je tuba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu
Federacije.

IV. PRAVA I DUNOSTI ADVOKATA
1. Prava i dunosti advokata u zastupanju stranke
lan 20.
Sve oblike pravne pomoi odreene lanom 3. ovog zakona mogu pruati samo advokati,
ako zakonom nije drugaije odreeno.

lan 21.
U zastupanju stranke advokata moe zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviene
zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izriito
tome protivi.
Advokat sam odreuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.

lan 22.
Advokat samostalno odluuje da li e prihvatiti ponudu stranke za pruanje savjeta,
zastupanje ili odbranu.
Advokat e odbiti zastupanje:
1) ako je pruao pravnu pomo suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom
drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo pruao advokat koji radi u
istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom drutvu,
3) ako je on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva radio kao
advokatski pripravnik sa advokatom koji prua pravnu pomo suprotnoj stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva
postupao kao sudija, tuilac, ovlateno slubena osoba Ministarstva unutranjih
poslova ili kao slubena osoba u organu uprave,
5) ako se on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva bavio na drugi
profesionalni nain predmetnim sluajem,
6) ako on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva ima osobni interes koji
je, ili moe biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
7) u drugim sluajevima predvienim zakonom ili optim aktima Federalne advokatske
komore.

9
U sluajevima predvienim takama 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog lana advokat moe
prihvatiti ponudu za pruanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u
potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima sluaja. Takvo zastupanje ne smije biti u
suprotnosti sa optim aktima Federalne advokatske komore.
Advokat samo iz razloga predvienih zakonom ili opim aktima Federalne advokatske
komore moe odbiti pruanje pravne pomoi stranci u sluaju kada je, na osnovu zakona,
imenovan odlukom suda ili dravnog organa.
Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat moe da
odbije pruanje pravne pomoi stranci.

lan 23.
Advokat je duan otkazati punomo za zastupanje zbog razloga navedenih u lanu 22.
stav 2. ovog zakona.
Po otkazivanju punomoi zastupanoj stranci advokat je duan u periodu do 30 dana
nastaviti pruati pravnu pomo ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva teta, osim ako
stranka nije imenovala drugog opunomoenika ili se preduzimanju tih radnji izriito protivi.
Advokat nije duan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog lana ako stranka
otkae punomo, ali je advokat u momentu otkazivanja punomoi duan u pismenoj formi
obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u
konkretnom predmetu.

lan 24.
Advokat je duan da redovno informie svoje stranke o promjenama u predmetu.
Advokat je duan da stranci, nakon zavrenog zastupanja, na njen zahtjev, preda
cjelokupni predmetni spis.
Advokat je duan uvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomonom
okonanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na
nekretninama.

lan 25.
Advokat je duan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo oznaiti da ih je on
sainio ( staviti svoj memorandum ili peat ) i lino ih potpisati.

lan 26.
Advokat ne moe biti pozvan na krivinu ili materijalnu odgovornost za svoje miljenje
izraeno u pruanju pravne pomoi u postupku pred sudom ili drugim organima.

lan 27.
O odreivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je duan bez odlaganja
obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

10
lan 28.
Pretragu arhive i advokatske kancelarije moe odrediti nadleni sud, ako su za to
ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan krivini postupak. Pretraga se moe
vriti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izriito navedeni u naredbi o pretrazi.
O pretresu se mora obavijestiti nadlena regionalna komora prema mjestu sjedita
advokata i pretraga se ne moe obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno
obavjeteni, ovlateni predstavnik ove komore.
Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrijeena tajnost isprava i predmeta na tetu
stranaka.
Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog lana, ne mogu se upotrebiti u sudskom
postupku protiv advokata i njegovih stranaka.

lan 29.
Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskih kancelarija, zajednikih
advokatskih kancelarija ili advokatskih drutava utvruju se Statutom Federalne advokatske
komore.

lan 30.
Advokati, zajednike advokatske kancelarije i advokatska drutva se obavezno
osiguravaju od odgovornosti za tetu priinjenu stranci u toku pruanja pravne pomoi.
Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane tete odreuju se optim aktima Federalne
advokatske komore.
Advokatska komora moe dogovoriti uvjete osiguranja svojih lanova od odgovornosti
za tetu koja moe nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.

2. Advokatske nagrade i naknade
lan 31.
Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) odreuje
nagrade za rad i trokove nastale vrenjem advokatske djelatnosti kao i primjenu i stupanje na
snagu ove Tarife.
Skuptina Federalne advokatske komore predlae Tarifu koju odobrava Federalno
ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se
objavljuje u Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
Advokat ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvreni rad i nadoknadu trokova
nastalih u vezi sa radom, u skladu sa odredbama Tarife.
Sudovi i drugi organi u odluci o trokovima postupka odreivae naknadu za pruenu
pravnu pomo stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je vaila u momentu
pruanja pravne pomoi.
Nagrada advokatima za pruenu pravnu pomo stranci na sudu ili pred drugim
organima u toku jedne rasprave ili jedne poduzete pravne radnje (pismena)u: parninom i
vanparninom postupku, krivinom postupku, postupku steaja i likvidacije, zemljino-
knjinom postupku, upravnom postupku, upravnom sporu, izvrnom postupku, postupku za
upis u registar drutva, postupku pred Ustavnim sudom FBiH i Ustavnim sudom BiH,
odnosno svim drugim radnjama koje poduzima advokat pruajui pravnu pomo stranci,
ne moe prelaziti jednomjeseni lini dohodak u Federaciji BiH.

11
Sudovi i drugi dravni organi u odluci o trokovima postupka advokata za pruanje
pravne pomoi stranci odreivat e nagradu advokatu prema odredbama stava 5. ovog lana,
ukoliko je nagrada advokata po advokatskoj tarifi via od iznosa iz stava 5., osim ukoliko je
advokat sa svojim klijentom ugovorio visinu nagrade u pisanom obliku u skladu sa vaeim
propisima, to ne moe opteretiti suprotnu stranu.
Skuptina Advokatske komore F BiH uskladit e advokatsku tarifu sa odredbama iz
stava 5. ovog lana.

lan 32.
Novana sredstva zastupane stranke advokat moe koristiti samo u skladu sa upustvima
stranke ili uz njeno izriito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno raunovodstvo za novana sredstva stranke.
Naknadu za pruenu pravnu pomo, kao i trokove nastale u postupku, advokat moe
naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka poloila kod njega ili iz gotovine koju je za
zastupanu stranku primio, u skladu sa optim aktima Federalne advokatske komore.
Na novanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge
radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.

3. Advokatske kancelarije
lan 33.
Advokat moe imati samo jednu advokatsku kancelariju na podruju Federacije.
Advokatske firme mogu imati vie podrunica, pod uvjetom da u svakoj podrunici ima
barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.
Sjedite advokatske kancelarije je u mjestu na podruju regionalne komore kod koje je
advokat upisan u Imenik advokata.
Advokat ima pravo promijeniti mjesto sjedita kancelarije na podruju druge regionalne
komore, s tim to je duan odjaviti se kod regionalne komore na ijem podruju je imao sjedite
kancelarije, a prijaviti sjedite kod regionalne komore na ijem podruju e biti sjedite
kancelarije.
Regionalna komora na ijem teritoriju se nalazi novo sjedite advokatske kancelarije,
duna je o tome odmah obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedita u
imeniku advokata.

lan 34.
Vie advokata moe imati zajedniku advokatsku kancelariju, o emu zakljuuju pismeni
ugovor.
Ugovor iz stava 1. ovog lana podnosi se regionalnoj komori na ijem podruju e biti
sjedite zajednike kancelarije, koja nakon to utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom,
Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje
zajedniku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.
Zajednika advokatska kancelarija moe poeti s radom danom upisa u evidencije ili
imenik regionalne komore, koja o tome obavjetava Federalnu advokatsku komoru.

lan 35.
Osobna odgovornost i garancije su individualne ak i u sluaju osnivanja zajednike
advokatske kancelarije.

12
4. Advokatska drutva
lan 36.
Advokatsko drutvo, kao pravno lice , osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim
drutvima kao drutvo sa ogranienom odgovornou.
Rad advokatskog drutva je ogranien na obavljanje advokatske djelatnosti.
Samo advokati mogu biti lanovi advokatskog drutva.
Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog drutva moe se povjeriti samo
lanovima advokatskog drutva, advokatima zaposlenim u advokatskom drutvu ili advokatskim
pripravnicima u advokatskom drutvu.
Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predviene za advokate u
izvravanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom
drutvu.

lan 37.
Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju drutva moraju biti ureena prava i obaveze
lanova drutva, prava i obaveze ostalih lanova drutva u sluaju smrti lana ili njegovog
istupanja iz drutva, kao i prava nasljednika umrlog lana drutva.

lan 38.
Niti jedan akt advokatskog drutva ne smije, u principu, dovesti u pitanje nezavisnost
advokata koji pruaju pravnu pomo.

lan 39.
Za osnivanje advokatskog drutva, advokati osnivai su duni pribaviti prethodnu
privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u
skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te aktima regionalne komore. Bez te
saglasnosti drutvo se ne moe upisati u Imenik advokatskih drutava Federalne advokatske
komore.
Advokatsko drutvo je duno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvrenom
upisu u Registar drutava nadlenog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rjeenja
nadlenog suda o upisu.
Federalna advokatska komora je duna novoosnovano advokatsko drutvo upisati u
Imenik advokatskih drutava u daljem roku od osam dana.

lan 40.
Advokatsko drutvo i njegovi advokati ne mogu pruati pravnu pomo prije nego to
bude izvren upis advokatskog drutva u Imenik advokatskih drutava Federalne advokatske
komore.

lan 41.
Ukoliko nadleni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog
drutva, ugovori sklopljeni izmeu advokatskog drutva i lanova ili zaposlenih u drutvu ili
uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje dunosti, kre odredbe zakona, Statuta Federalne
advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, moe
rjeenjem zabraniti rad drutva te ga brisati iz Imenika advokatskih drutava.

13
Advokatsko drutvo brisae se iz Imenika advokatskih drutava i ukoliko advokatsko
drutvo ne izvrava djelatnost u kontinuitetu duem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da
advokatsko drutvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su lanu
advokatskog drutva ili advokatima zaposlenim u drutvu izreene disciplinske mjere usljed ega
postupanje i poslovanje advokatskog drutva ozbiljno teti ugledu advokature.
U postupku za brisanje advokatskog drutva iz Imenika advokatskih drutava shodno se
primjenjuju odredbe ovog zakona i optih akata Federalne advokatske komore, kojima je
ureeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.
Rjeenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom drutvu je upravni akt protiv koga
se moe pokrenuti upravni spor.
Federalna advokatska komora moe rjeenjem odluiti da se do pravomonosti rjeenja iz
st 1. ovog lana obustavi rad drutva, a alba protiv takvog rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
O donoenju rjeenja iz st. 1 i 4. ovog lana Federalna advokatska komora je duna bez
odgaanja obavjestiti nadleni registarski sud radi provoenja odgovarajueg postupka brisanja
iz registra pravnih osoba.
Advokatsko drutvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih
drutava.
Nakon to je advokatsko drutvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa
odredbama ovog lana, Federalna advokatska komora e preduzeti sve neophodne mjere radi
zatite interesa stranke koju je brisano drutvo zastupalo.

lan 42.
lan advokatskog drutva ili zaposleni advokat u drutvu brisanom iz Imenika
advokatskih drutava a kojem nije izreena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata
moe nastaviti obavljati djelatnost advokata.

lan 43.
Za pruenu pravnu pomo strankama advokati u advokatskim drutvima odgovoraju po
opim pravilima o odgovornosti.

lan 44.
U pogledu uvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema
Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u
advokatskim drutvima imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite
kancelarije.

lan 45.
Advokati, zajednika advokatska kancelarija i advokatska drutva mogu zakljuivati
ugovore o radu sa osobama koje e obavljati administrativne, tehnike, finansijske i druge
poslove, a advokatsko drutvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajednikoj advokatskoj
kancelariji i u advokatskom drutvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se
odredbe zakona kojim se reguliu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.
Poslove iz stava 1. ovog lana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa
advokatom, zajednikom advokatskom kancelarijom ili advokatskim drutvom zakljuila ugovor
o djelu.

14
V. PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I
PRIVREMENA ZABRANA VRENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI
lan 46.
Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:
1) ako izgubi dravljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem sluaju e se brisanje izvriti
sa danom pravosnanosti odluke kojom je utvren gubitak dravljanstva;
2) ako izgubi radnu sposobnost, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom
pravosnanosti odluke kojom je utvren gubitak radne sposobnosti;
3) ako advokat umre, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom smrti advokata;
4) ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u
kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom pravosnanosti odluke nadlene
zdravstvene ustanove kojom se utvruje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;
5) ako mu je izreena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem sluaju
e se brisanje izvriti sa danom pravosnanosti odluke suda ili drugog nadlenog
organa;
6) ako je na osnovu izreene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske
djelatnosti, u kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom pravosnanosti odluke
kojom je izreena disciplinska mjera;
7) ako izjavi da vie nee obavljati advokatsku djelatnost, u kojem sluaju e se brisanje
izvriti sa danom pravosnanosti odluke o brisanju;
8) ako due od est mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u
kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati
djelatnost advokata;
9) ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim drutvom, u kojem sluaju e se
brisanje izvriti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
10) ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci ili due, u
kojem sluaju e se brisanje izvriti sa danom pravosnanosti osuujue presude.
U sluajevima iz stava 1. taka 8 i 9 ovog lana, advokatu prestaje pravo obavljanja
advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomone odluke nadlenog tijela regionalne
komore.

lan 47.
Advokatu e se privremeno zabraniti vrenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega
odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdravanje kazne zatvora izreene u trajanju do est
mjeseci.
Advokatu se moe privremeno zabraniti vrenje advokatske djelatnosti ako je protiv
njega pokrenut krivini postupak za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje advokatske
djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za teu povredu dunosti; ako se
krivini, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne moe uspjeno provesti bez privremene
zabrane vrenja njegove djelatnosti; ako je u vrenju advokatske djelatnosti vie od tri puta,
odnosno dva puta u kontinuitetu, izvrena povreda dunosti ili ugleda advokature, bez obzira na
teinu pojedinane povrede.
Rjeenjem o privremenoj zabrani, utvruje se taan vremenski period tokom kojeg e
advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.

15
lan 48.
O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadlena
regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora na isti nain i po istom
postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.
Ukoliko nadlena regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog lana iako je
upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske
djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlatena da neposredno donese rjeenje o
prestanku vrenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.
O privremenoj zabrani vrenja advokatske djelatnosti odluuje organ odreen Statutom
regionalne komore, protiv koje je se moe uloiti alba Federalnoj advokatskoj komori u roku od
15 dana od primitka prvostepenog rjeenja.
Protiv konanog rjeenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog
lana moe se uloiti tuba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.
Nakon donoenja rjeenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili
privremenoj zabrani vrenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora e preduzeti
sve neophodne mjere radi zatite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.

lan 49.
Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:
1) pokrenuo krivini ili prekrajni postupak, ili
2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak dravljanstva,
3) utvrdio gubitak opte zdravstvene sposobnosti,
duan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

VI. ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
lan 50.
Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i
struno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u
advokatskoj kancelariji, zajednikoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom drutvu.
Advokatski pripravnik ima advokata principala koji je upisan u Imenik advokata i koji
ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije poloenog pravosudnog ispita.

lan 51.
Svojstvo advokatskog pripravnika stie se upisom u Imenik advokatskih pripravnika
Federalne advokatske komore, po istom postupku predvienim za upis u Imenik advokata. Pravo
na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedee uvjete:
1. da je dravljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je
diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivoj SFRJ do 22. maja 1992. godine,
a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj dravi shodno se
primjenjuje lan 18. stav 1. taka 3. ovog zakona;
3. da posjeduje dokaz da e se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete
iz lana 50. stav 2. ovog zakona.

16
lan 52.
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dunosti kao i pripravnik
zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.
Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dunostima advokata,
uvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vrenje advokatske
djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

lan 53.
Advokatski pripravnici briu se iz Imenika advokatskih pripravnika:
1. prestankom ugovora o radu,
2. na zahtjev advokatskog pripravnika,
3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje
obavljanje djelatnosti,
4. smru advokatskog pripravnika,
5. ako bez opravdanog razloga ne izvrava djelatnost advokatskog pripravnika
neprekidno due od 60 dana ,
6. ako ne poloi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za
polaganje ispita, ili
7. ako se u roku od dvije godine od dana poloenog pravosudnog ispita ne upie u
Imenik advokata.

lan 54.
Advokatski pripravnici se obavezno udruuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u
okviru Federalne advokatske komore.
Organizacija advokatskih pripravnika uestvuje u radu organa Federalne advokatske
komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama odreenim ovim zakonom i
vaeim Statutima.

lan 55.
Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajui organ Federalne
advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, moe produiti trajanja statusa advokatskog
pripravnika za jo jednu godinu.

VII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA
I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
lan 56.
Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajednikoj advokatskoj
kancelariji ili advokatskom drutvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za
savjesno vrenje svoje djelatnosti i uvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrat e se svako ponaanje suprotno obavezama utvrenim ovim
zakonom i optim aktima Federalne advokatske komore.

17
lan 57.
Statutom Federalne advokatske komore utvruju se tee i lake povrede dunosti
advokata i advokatskih pripravnika u izvravanju njihove djelatnosti i uvanju ugleda profesije,
kao i vrste disciplinskih mjera.
Statutom i Disciplinskim pravilnikom Federalne advokatske komore odreuju se organi
koji e pokretati i voditi disciplinski postupak i nain voenja tog postupka.
lanove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skuptina te
komore.
lan disciplinskog organa moe biti samo lan Federalne advokatske komore sa najmanje
deset godina radnog iskustva nakon poloenog pravosudnog ispita.
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnoenjem prijave
disciplinskom tuiocu regionalne komore.
Disciplinski tuilac regionalne komore, nakon to ocjeni da prijava ukazuje na povredu
disciplinske odgovornosti, podie optunicu i predmet upuuje disciplinskom sudu regionalne
komore na odluivanje.
Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tuilac Federalne advokatske komore
pokreu postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika
podnoenjem optunice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku
zastupa disciplinski tuilac te komore.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvren optim aktima
Federalne advokatske komore e ukljuivati pravo da se bude obavijeten o injeninom i
pravnom sadraju optunog akta, pravo na pravian postupak, pravo na prisustvovanje bilo
kojem roitu, pravo da se brani protiv optubi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na
pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore
pred nadlenim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravian i transparentan, a pri izricanju disciplinske
mjere mora biti uvaen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekraj, disciplinski organi uzimaju
u obzir sljedee:
(1) teinu izvrenog disciplinskog prekraja i njegove posljedice;
(2) stepen odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojima je izvren disciplinski prekraj;
(4) prethodni rad i ponaanje prekrioca;
(5) bilo koju drugu okolnost koja moe uticati na teinu i vrstu disciplinskih mjera; i
(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izriu za tee disciplinske prekraje ako
teina tog prekraja jasno upuuje da je prekrilac nepodoban da vri advokatsku
djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.

lan 58.
Pod teom povredom dunosti urednog obavljanja djelatnosti i uvanja ugleda
advokature smatra se svako tee naruavanje dunosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a
naroito:
1. oigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnou advokature,
3. povreda dunosti uvanja advokatske tajne, i
4. zahtijevanje naknade vee od propisane Tarifom ili od ugovorene.

18
Lake povrede dunosti urednog izvravanja djelatnosti i uvanja ugleda advokature su
sve povrede koje u sebi ne sadre elemente tee povrede urednog obavljanja djelatnosti i uvanja
ugleda advokature.

lan 59.
U postupku za utvrivanje odgovornosti za povredu advokatske dunosti, advokatu ili
advokatskom pripravniku mogu se izrei disciplinske mjere:
1. Za lake povrede dunosti:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) novana kazna, koja ne moe prei 2000 KM za advokate i 1,000 KM za
advokatske pripravnike.
2. Za tee povrede dunosti:
a) novana kazna, koja ne moe prei 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za
advokatske pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u trajanju od est mjeseci
do pet godina, i
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu
trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog
pripravnika.

lan 60.
Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadlene
regionalne komore.
Disciplinski tuilac Federalne advokatske komore moe uvijek preuzeti voenje
disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak moe i
pokrenuti.
Protiv prvostepenog rjeenja o utvrivanju disciplinske odgovornosti moe se uloiti
alba disciplinskom sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog
otpravka odluke.
Protiv konanog rjeenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je
advokatu ili advokatskom pripravniku izreena disciplinska mjera moe se pokrenuti upravni
spor pred Vrhovnim sudom Federacije.
Regionalna komora je obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvjetaj
nadlenom organu Federalne advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih
postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o
rezultatima tih postupaka.

lan 61.
Pravomona odluka nadlenog disciplinskog organa kojom je izreena novana kazna
ima snagu izvrne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se ureuje nain njenog
izvrenja.

lan 62.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dunosti i ugleda advokature protiv
advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajednikoj advokatskoj kancelariji
ili advokatskom drutvu kao i advokatskih pripravnika ne moe se preduzeti kad protekne:

19
1) dvije godine od izvrenja lake povrede dunosti, i
2) etiri godine od izvrenja tee povrede dunosti.
Ako povreda ima obiljeje krivinog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka
izjednaena je sa zastarijevanjem pokretanja krivinog postupka prema vaeem Krivinom
zakonu.

lan 63.
Zastarjelost izvrenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana
pravomonosti odluke kojom je disciplinska mjera izreena.

lan 64.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog
postupka ili postupka izvrenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee, ali zastarjelost nastaje u
svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom odreeno za
zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvrenja disciplinske mjere.

VIII. FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE
lan 65.
Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju iskljuivo iz vlastitih
sredstava i to:
1. redovnog lanskog doprinosa,
2. naknade za upis u Imenik advokata,
3. drugih izvora, kao to su novane kazne, doprinosi i slino.
Sredstva koja obezbijede dravni organi i institucije ne mogu se koristiti za finasiranje
advokatskih komora ukoliko bi koritenje ovih sredstva na bilo koji nain moglo ugroziti princip
nezavisnosti advokature.

lan 66.
Upravni odbor Federalne advokatske komore odreuje visinu naknade za upis u imenike,
kao i dio lanarine koja je potrebna za finansiranje Federalne advokatske komore.
Regionalne komore odre|uju visinu lanarine za svoje lanove, koja obavezno ukljuuje
iznos utvr|en od strane Federalne advokatske komore namjenjen njenom finansiranju.

lan 67.
Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvruju se
godinjim budetom. Svaka od regionalnih komora uestvuje u finansiranju Federalne
advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedite kancelarija na njenom
podruju.
Naknada za upis uplauje se direktno na raun Federalne advokatske komore.
Regionalne komore su dune da prikupljaju lanarinu i da organizuju nain njene uredne naplate.
Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis
lanova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog uea te regionalne komore u
njenom finansiranju, ona je duna da viak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj
iznos manji od utvrenog uea regionalne komore, ta regionalna komora je duna da
Federalnoj advokatskoj komori doznai razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu lanarine.

20
IX. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 68.
Advokati i advokatski pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na
osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriji Federacije na dan stupanja na
snagu ovog zakona, izjednaavaju se u pravu na vrenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti
advokatskih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih
pripravnika po odredbama ovog zakona.
lan 69.
U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona odrae se konstituirajue
sjednice skuptina regionalnih komore iz lana 10. ovog zakona, koje e na osnovu odredaba
ovog zakona odrediti delegate za Skuptinu Federalne advokatske komore.
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona odrae se konstituirajua
sjednica Skuptine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje
advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.
lan 70.
Materijalna sredstva postojeih advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na
podruju Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i
to srazmjerno broju lanova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog
zakona bili udrueni u advokatsku komoru ija se imovina prenosi na regionalne komore.
Sainit e se zavrni bilans imovine, te prava i obaveze postojeih advokatskih komora u
Federaciji, u koji e ui ukupan iznos dospjelih a nenaplaenih obaveza po osnovu lanarine.
Posebno e se utvrditi stanje postojeih, neisplaenih obaveza advokata sa podruja svake
novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na uee u imovini u smislu stava 1. ovog
lana, te e se za iznos neizimirene lanarine umanjiti uee te regionalne komore u raspodjeli
sredstava postojeih advokatkih komora. Novonastale regionalne komore se smatraju pravnim
sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale lanarine od svojih lanova.
lan 71.
Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnou na teritoriji
Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i Imenik
advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne
advokatske komore.
lan 72.
U skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu (Slubene novine Federacije BiH br. 2/95
i 35/98) priznae se pravosudni ispit poloen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa
u Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u lanovima 18. i 46. ovog zakona.
lan 73.
Zahtjevi podneseni za upis u Imenik advokata, Imenik zajednikih advokatskih
kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona
nedovreni disciplinski i drugi postupci pred organima advokatskih komora, upravnim organima
ili nadlenim sudovima, rjeavaju se po odredbama ovog zakona. Meutim, u ve pokrenutim
disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predviene propisima koji su
vaili u vrijeme podnoenja zahtjeva za njihovo pokretanje.
lan 74.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Federacije Bosne i Hercegovine.
STATUT advokatske komore FBiH (21-48)

21
Na osnovu lana 12. stav 4. i lana 13. stav 6. Zakona o advokaturi Federacije BiH
("Slubene novine Federacije BiH", br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05), Skuptina Advokatske
komore Federacije BiH je dana 09.04.2011. godine usvojila Izmjene i dopune Statuta AKFBiH, a
Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH sainjava i objavljuje:
STATUT
ADVOKATSKE KOMORE
- preieni tekst -
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Advokatska komora FBiH je asocijacija advokata koji imaju sjedite advokatskih
kancelarija, odnosno advokatskih drutava na teritoriji Federacije BIH.
Advokati stjeu lanstvo u Advokatskoj komori FBiH obaveznim udruivanjem u
regionalnu advokatsku komoru prema sjeditu advokatske kancelarije, odnosno
advokatskog drutva.
Advokatsku komoru FBiH uz advokate ine i advokatski struni saradnici i advokatski
pripravnici.
Advokatski struni saradnici se mogu udruiti u posebnu organizaciju advokatskih
strunih saradnika pri Advokatskoj komori Federacije BiH. Kada broj upisanih advokatskih
strunih saradnika u Imenik advokatskih strunih saradnika pree 50 (pedeset), udruivanje je
obavezno.
Advokatski pripravnici se obavezno udruuju u posebnu organizaciju advokatskih
pripravnika pri Advokatskoj komori FBiH.

lan 2.
Advokatska komora FBiH osnovana je Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i
Hercegovine.
Advokatsku komoru FBiH ine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za podruje kantona Sarajevo i
Bosansko podrinjskog kantona);
2) Regionalna odvjetnika - advokatska komora Mostar (formira se za podruje
Hercegovako neretvanskog kantona, Zapadnohercegovakog kantona i kantona
br. 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za podruje Tuzlanskog kantona i
Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za podruje Zeniko-Dobojskog
kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Biha (formira se za podruje Unsko-Sanskog
kantona). (dalje u tekstu: regionalne advokatske komore)
Advokatska komora FBiH ima svojstvo pravnog lica.

22
Sjedite Advokatske komore FBiH je u Sarajevu.
Advokatska komora FBiH ima peat iju veliinu, oblik i sadraj utvruje Upravni odbor
komore.
Advokatska komora FBiH ima svoj znak iji sadraj, izgled i oblik utvruje Upravni
odbor komore.
Regionalne advokatske komore su dune imati isti znak kao i Advokatska komora
Federacije BiH. U novanom poslovanju Komore potpisnik je predsjednik Upravnog odbora.
Upravni odbor odreuje jo dva potpisnika koja zamjenjuju predsjednika u sluajevima njegove
odsutnosti.
U novanom poslovanju Komore potpisnici su zajedno dva lana Upravnog odbora, koje
Upravni odbor za to ovlasti.

lan 3.
Advokatsku komoru FBiH predstavlja i zastupa predsjednik Advokatske komore FBiH, a
u njegovom odsustvu potpredsjednik Advokatske komore FBiH.

lan 4.
Advokatska komora FBiH predstavlja i zastupa sve advokate, strune saradnike i
advokatske pripravnike sa teritorije FBiH pred federalnim tijelima i institucijama, prouava
odnose, pojave u drutvu i utjecaj drutvenih odnosa na poloaj i rad advokature, kao samostalne
i nezavisne djelatnosti, te obavjetava organe drutvene zajednice i dravne organe o uoenim
drutvenim pojavama, posebno u zakonodavnoj djelatnosti i primjeni Zakona i drugih propisa, a
sve u cilju svestrane i potpune zatite pravnim sistemom garantovanih prava i sloboda,
imovinskih i drugih interesa graana i drugih subjekata, te u tom cilju naroito obavlja slijedee
zadatke:
- u okviru Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona o advokaturi FBiH i drugih propisa i
svojih opih akata titi prava i interese advokata, zajednikih advokatskih
kancelarija, advokatskih drutava, advokatskih strunih saradnika i advokatskih
pripravnika;
- donosi odluke u vezi sa stjecanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnou i
djelatnou advokatskih strunih saradnika i advokatskih pripravnika;
- brine se o ouvanju samostalnosti, nezavisnosti i ugleda advokature
- vri nadzor u pogledu ispunjavanja obaveza i dunosti advokata, advokatskih
strunih saradnika i advokatskih pripravnika utvrenih Zakonom o advokaturi FBiH,
Statutom i Kodeksom advokatske etike;
- organizira i osigurava struno usavravanje advokata i nadgleda obuku advokatskih
strunih saradnika i advokatskih pripravnika;
- preduzima potrebne mjere radi razvijanja profesionalne etike u radu advokata,
advokatskih strunih saradnika i advokatskih pripravnika i njihovim meusobnim
odnosima.

II. STJECANJE PRAVA
NA OBAVLJANJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI
lan 5.
(1) Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stjee se donoenjem konanog rjeenja
o upisu u Imenik advokata Advokatske komore FBiH.

23
(2) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se nadlenoj regionalnoj advokatskoj
komori, prema namjeravanom sjeditu advokatske kancelarije podnosioca zahtjeva
ili sjeditu advokatskog drutva. Regionalna advokatska komora kojoj je zahtjev za
upis advokata podnesen duna je da, u roku od 30 dana od dana zaprimljenog
zahtjeva, svojim rjeenjem utvrdi postojanje zakonskih uslova za upis u Imenik
advokata i istim rjeenjem izvri upis u Imenik advokata Advokatske komore FBiH.
(3) Ukoliko regionalna advokatska komora odbije zahtjev za upis u Imenik advokata,
podnosilac zahtjeva protiv tog rjeenja moe u roku od 15 dana podnijeti albu
Advokatskoj komori FBiH.
(4) Rjeenje o upisu u Imenik advokata iz stava 2. ovog lana, regionalna advokatska
komora dostavlja odmah, a najdalje u roku od 8 dana od dana donoenja rjeenja o
upisu, Advokatskoj komori FBiH koja je duna da, u roku od 30 dana od dana
prijema rjeenja i spisa, donese rjeenje o utvrivanju postojanja uslova i o upisu u
Imenik advokata.
(5) Ukoliko u postupku verifikacije postojanja uslova za upis u Imenik advokata
Advokatska komora FBiH utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za upis u Imenik advokata,
svojim rjeenjem ponitit e rjeenje regionalne advokatske komore i odbiti zahtjev
za upis u Imenik advokata ili, prema potrebi, ukinuti rjeenje regionalne advokatske
komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
(6) Protiv konanog rjeenja Advokatske komore FBiH, kojim se zahtjev za upis u
Imenik advokata odbija, moe se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod
nadlenog suda.

lan 6.
(1) Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u
Advokatskoj komori FBiH, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata
za advokate sa sjeditem na svom podruju.
(2) Imenik advokata je javna knjiga sa podacima koji imaju znaaj zvanine evidencije,
a izvodi iz te evidencije imaju svojstvo javne isprave.
(3) Advokat moe otpoeti sa obavljanjem advokatske djelatnosti nakon dobijanja
verifikovanog rjeenja o upisu u Imenik advokata i davanja sveane izjave. Sveanu
izjavu advokat je duan dati najdalje u roku od 15 dana od dana dobijanja
verifikovanog rjeenja o upisu u Imenik advokata.
(4) Sveana izjava daje se pred predsjednikom Advokatske komore Federacije BiH.
Tekst sveane izjave glasi:
Sveano izjavljujem da u advokatsku djelatnost obavljati savjesno i struno, da u
se u svom radu pridravati Ustava BiH, Ustava FBiH, Zakona, Statuta advokatskih
komora i Kodeksa profesionalne etike i Povelje o osnovnim naelima Evropske
advokatske profesije i Kodeksa ponaanja Evropskih advokata, te da u u svom radu
tititi ugled advokature i izvravati sve obaveze prema Advokatskoj komori FBiH.
(5) Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana,
dostavlja potpisanu sveanu izjavu regionalnoj advokatskoj komori koja je izvrila
upis davaoca sveane izjave u Imenik advokata.

24
lan 7.
(1) Odluivanje o zahtjevu za upis u Imenik advokata je u nadlenosti Upravnog odbora
regionalne advokatske komore, a ocjenu postojanja uslova, po donoenju rjeenja o
upisu regionalne advokatske komore, u smislu lana 5. ovog Statuta, vri Komisija
za Verifikaciju upisa koju osniva Upravni odbor Advokatske komore FBiH.
(2) Ukoliko je prije donoenja rjeenja o upisu u Imenik advokata, odnosno prije
verifikacije postojanja uslova za upis od strane Advokatske komore FBiH, protiv
podnosioca zahtjeva pokrenut krivini postupak za djelo koje bi podnosioca zahtjeva
inilo nedostojnim za obavljanje advokatske djelatnosti, postupak za upis e se
prekinuti. O prekidu postupka upisa u Imenik advokata, nadleni organ Advokatske
komore donosi pismeni zakljuak protiv kojeg je doputena alba Advokatskoj
komori FBiH u roku od 15 dana od dana dobijanja pismenog otpravka zakljuka.
Ukoliko su ispunjeni uslovi, a regionalne komore ne donesu zakljuak o prekidu
postupka, za njegovo donoenje je ovlaten nadleni organ Advokatske komore
FBiH. Protiv tog zakljuka moe se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana, kod
nadlenog suda.

lan 8.
(1) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravosnano odbijen zbog nepostojanja
uslova za upis, novi zahtjev se moe podnijeti odmah po stjecanju uslova za upis u
Imenik advokata.
(2) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata pravosnano odbijen zbog neispunjenja
uslova iz take 8. lana 18. Zakona o advokaturi FBiH, novi zahtjev se moe
podnijeti nakon isteka roka od dvije (2) godine od dana pravosnanosti rjeenja
kojim je raniji zahtjev bio odbijen.

lan 9.
(1) Ukoliko se utvrdi da je u postupku upisa u Imenik advokata podnosilac dao
neistinite podatke ili priloio neistinite isprave, postupak upisa e se obnoviti po
slubenoj dunosti, rjeenje o upisu u Imenik advokata ponititi i zahtjev za upis
odbiti.
(2) Protiv rjeenja regionalne advokatske komore, donesenom u postupku obnove upisa
u Imenik advokata iz prethodnog stava, doputena je alba Advokatskoj komori
FBiH, u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Protiv rjeenja Advokatske
komore FBiH donesenog u postupku obnove upisa, moe se u roku od 30 dana
pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Inicijativu za obnovu postupka upisa moe podnijeti, po saznanju razloga za
obnovu, svaki organ regionalnih ili Advokatske komore FBiH.

III. ADVOKATSKI STRUNI SARADNICI
lan 10.
Advokatski struni saradnici zaposleni kod advokata, u zajednikoj advokatskoj
kancelariji ili advokatskom drutvu, obavljaju djelatnost pruanja pravne pomoi na nain i u
granicama odreenim Zakonom, ovim Statutom i drugim opim aktima Advokatske komore F
BiH.

25
Obavljanje prakse advokatskom strunom saradniku nije doputeno kod advokata koji
nema najmanje 3 (tri) godine staa u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajednikoj
advokatskoj kancelariji i advokatskom drutvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat ne obavlja
advokatsku djelatnost najmanje 3 (tri) godine.

lan 11.
Svojstvo advokatskog strunog saradnika stjee se upisom u Imenik advokatskih strunih
saradnika Advokatske komore FBiH, po istom postupku predvienim za upis advokata u Imenik
advokata.
Pravo na upis u Imenik strunih saradnika Advokatske komore FBiH ima ona osoba koja
ispunjava slijedee uslove:
- da je dravljanin Bosne i Hercegovine,
- da je diplomirao na bilo kojem Pravnom fakultetu u BiH ili u bivoj Socijalistikoj
Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na
Pravnom fakultetu druge drave, ovaj uslov stjee nakon nostrifikacije diplome od
nadlenog federalnog organa uprave,
- da je diplomirao na Pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini sa etverogodinjim
studijem ili zavrenim prvim ciklusom kolovanja dodiplomskog studija pravnog
fakulteta koji je vrednovan sa najmanje 240 ECTS bodova, odnosno da je
diplomirao na nekom od Pravnih fakulteta u bivoj Socijalistikoj Federativnoj
Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na Pravnom
fakultetu druge drave, ovaj uslov stjee nakon nostrifikacije diplome kod
nadlenog organa u skladu sa Zakonom.
- da nije osuivan na kaznu zatvora za djela protiv ureenja i sigurnosti, za krivina
djela protiv ovjenosti ili meunarodnog prava, protiv slubene ili druge odgovorne
dunosti ili za drugo krivino djelo izvreno iz koristoljublja ili drugih niskih
pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdrane, oprotene ili zastarjele kazne.
- da nije osuivan na kaznu zatvora: - zbog izvrenog krivinog djela ili ako je
proglaen krivim za krivino djelo koje ga ini nepodobnim za vrenje advokatske
djelatnosti
- da je intelektualno i fiziki sposoban da obavlja advokatsku djelatnost
- da posjeduje profesionalnu nepristranost, visoke moralne kvalitete i dokazanu
strunu sposobnost te da ima odgovarajuu obuku i strunu spremu
- da njegovo ponaanje u sudu ili tuilatvu i izvan suda i tuilatva ne teti ugledu
vrenja advokatske djelatnosti.
- da nije u radnom odnosu;
- da je dostojan obavljanja djelatnosti strunog saradnika i da u ranijem ponaanju te
osobe ne postoje postupci koji bi ukazivali da e tetiti ugledu advokature ili da nee
savjesno obavljati poslove koje moe obavljati po Zakonu o advokaturi.

lan 12.
Uz zahtjev za upis u Imenik strunih saradnika, pored dokaza o postojanju opih uslova
za stjecanje svojstva advokatskog strunog saradnika, prilae se pismena saglasnost advokata,
zajednike advokatske kancelarije odnosno advokatskog drutva kod kojeg e struni saradnik
biti zaposlen.

26
Nakon donoenja rjeenja o upisu u Imenik advokatskih strunih saradnika, struni
saradnik ne moe otpoeti sa obavljanjem djelatnosti prije nego to dostavi regionalnoj
advokatskoj komori ugovor o radu zakljuen sa advokatom, odnosno zajednikom advokatskom
kancelarijom ili advokatskim drutvom kod kojeg e obavljati djelatnost, a sve u roku od 8 dana.
Ukoliko bezuspjeno protekne rok iz prethodnog stava ovog lana, nadleni organ
regionalne advokatske komore stavie van snage rjeenje o upisu u Imenik advokatskih strunih
saradnika.

lan 13.
Advokatski struni saradnik brie se iz Imenika advokatskih strunih saradnika:
- prestankom ugovora o radu;
- na zahtjev advokatskog strunog saradnika;
- zasnivanjem radnog odnosa kod drugog poslodavca;
- izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom strunom saradniku zabranjuje
obavljanje djelatnosti;
- u sluaju iz lana 46. stav 1. taka 10. Zakona o advokaturi.

lan 14.
Poslije upisa u Imenik advokatskih strunih saradnika, struni saradnik moe izvriti
promjenu advokatske kancelarije ili advokatskog drutva kod kojeg e nastaviti sa radom, uz
prethodni raskid ugovora o radu sa advokatom odnosno advokatskim drutvom kod kojeg je bio
zaposlen i zakljuuje ugovor o radu sa advokatom, odnosno advokatskim drutvom, kod kojeg
nastavlja sa radom.
Nastale promjene u smislu prethodnog stava evidentiraju se nakon provjere u Imeniku
strunih saradnika Advokatske komore FBiH.

IV. STJECANJE SVOJSTVA ADVOKATSKOG PRIPRAVNIKA
lan 15.
Svojstvo advokatskog pripravnika stjee se upisom u Imenik advokatskih pripravnika
Advokatske komore FBiH.

lan 16.
(1) Upis u Imenik advokatskih pripravnika obavlja se po istom postupku po kojem se
vri i upis u Imenik advokata (lan 7. ovog Statuta).
(2) Uz zahtjev za upis u Imenik advokatskih pripravnika, pored dokaza o postojanju
opih uslova za stjecanje svojstva advokatskog pripravnika (lan 51. Zakona o
advokaturi) prilae se pismena saglasnost advokata - principala kod kojeg e
pripravnik obavljati pripravniku praksu.
(3) Nakon donoenja rjeenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika, advokatski
pripravnik ne moe otpoeti sa obavljanjem pripravnike prakse prije nego to
dostavi Advokatskoj komori FBiH ugovor o radu sa advokatom kod kojeg e
obavljati pripravniku praksu.
(4) Pripravnika praksa advokatskog pripravnika traje etiri (4) godine. Upravni odbor
Advokatske komore Federacije BiH moe izuzetno, u opravdanim sluajevima,

27
rjeenjem Advokatske komore Federacije BiH produiti trajanje pripravnike prakse
najvie jo jednu (1) godinu.
(5) Nakon polaganja pravosudnog ispita, pripravnik moe nastaviti raditi kao advokatski
pripravnik sa poloenim pravosudnim ispitom, do stjecanja uslova za upis u Imenik
advokata ili zatraiti upis u Imenik strunih saradnika.

V. IMENICI I REGISTRI
KOJE VODI ADVOKATSKA KOMORA FBiH
lan 17.
(1) Advokatska komora FBiH vodi Imenik advokata, Imenik advokatskih strunih
saradnika, Imenik advokatskih pripravnika, Imenik advokatskih drutava i
evidenciju zajednikih advokatskih kancelarija.
(2) Imenici iz prethodnog stava su javne knjige, a potvrde i uvjerenja o injenicama i
podacima iz Imenika koje izdaje Advokatska komora FBiH imaju znaaj javnih
isprava.

lan 18.
Prilikom osnivanja advokatskog drutva kao pravnog lica, prije njegovog upisa u registar
privrednih drutava nadlenog suda, Upravni odbor Advokatske komore FBiH svojim rjeenjem
utvruje da li je ugovor o osnivanju advokatskog drutva kao pravnog lica u skladu sa Zakonom
o advokaturi, Statutom, Kodeksom profesionalne etike, kao i drugim opim aktima regionalne i

lan 19.
(1) Upis u Imenik advokatskih drutava Advokatske komore FBiH vri se na osnovu
zahtjeva osnivaa koje se podnosi u roku od 8 dana, od dana prijema rjeenja o upisu
u registar privrednih drutava nadlenog suda.
(2) Advokatska komora FBiH je duna izvriti upis u Imenik advokatskih drutava, u
roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva za upis, te o tome donijeti rjeenje i
dostaviti ga podnosiocu zahtjeva.
(3) Ukoliko Advokatska komora FBiH ne donese rjeenje u roku iz stava 2 ovoga lana
i isto ne dostavi podnosiocu zahtjeva za upis, smatrae se da je upis u Imenik
advokatskih drutava izvren.

lan 20.
(1) U Imenik advokata Advokatske komore FBiH upisuju se lini podaci advokata,
datum diplomiranja na pravnom fakultetu, datum polaganja pravosudnog ispita,
datum polaganja advokatskog ispita, broj i datum rjeenja o upisu u Imenik
advokata, dan davanja sveane izjave advokata, sjedite advokatske kancelarije
advokata, dan i osnov brisanja iz Imenika advokata, podaci o likvidatoru kancelarije,
podaci o vrenju funkcija u izbornim organima komore, te podaci o izricanju
disciplinskih mjera, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti i drugi
bitni podaci.

28
(2) U Imenik advokatskih drutava upisuje se broj i datum rjeenja Advokatske komore
FBiH o prethodnoj saglasnosti za osnivanje advokatskog drutva (lan 39. st. 1.
Zakona o advokaturi FBiH), broj i datum rjeenja o upisu drutva u registar
nadlenog suda, te broj i datum upisa drutva u Imenik advokatskih drutava
(3) U Imenik advokatskih drutava se upisuje i prestanak rada drutva, podaci o
lanovima drutva, pristupanje osnivakom ugovoru novih lanova, istupanje iz
drutva i drugi bitni podaci.

lan 21.
U Imenik advokatskih strunih saradnika upisuju se njegovi lini podaci (ime, prezime,
jedinstveni matini broj graana), ime, prezime i sjedite kancelarije advokata, naziv imena i
prezimena lanova i sjedite zajednike advokatske kancelarije, odnosno firma i sjedite
advokatskog drutva-poslodavca, datum poloenog pravosudnog ispita, podaci o izreenim
disciplinskim mjerama za vrijeme trajanja radnog odnosa u svojstvu advokatskog strunog
saradnika, vrenju funkcija u organizaciji advokatskih strunih saradnika, datum i osnov brisanja
iz Imenika i drugi podaci od znaaja za vrenje prakse advokatskih strunih saradnika.

lan 22.
U Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH upisuju se lini podaci
pripravnika, ime i prezime advokata - principala, poetak i zavretak pripravnike prakse, podaci
o produenju pripravnike prakse, datum poloenog pravosudnog ispita, podaci o disciplinskim
mjerama za vrijeme pripravnike prakse, podaci o vrenju funkcija u organizaciji advokatskih
pripravnika Advokatske komore FBiH i drugi podaci od znaaja za vrenje pripravnike prakse.

VI. PRAVA I DUNOSTI ADVOKATA, ADVOKATSKIH
STRUNIH SARADNIKA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA
A. Advokati

lan 23.
(1) U skladu sa Zakonom, Statutom, kao i drugim opim aktima Advokatske komore
FBiH i regionalnih advokatskih komora, advokat ima pravo da uestvuje u radu
organa komora, ukljuujui i pravo da bira organe komore i bude u njih biran.
(2) Dunost je advokata da savjesno i odgovorno vri funkcije u organima i tijelima
advokatske komore, u koje je biran ili imenovan. Nesavjesno, nemarno ili
neodgovorno obavljanje dunosti na funkcijama na koje je izabran ili imenovan u
organima komore, predstavlja teu povredu advokatske dunosti.

lan 24.
Na zahtjev organa Advokatske komore FBiH i regionalnih komora, advokat je duan
davati traene podatke i obavjetenja koja se odnose na obavljanje advokatskih poslova, izuzev
podataka koji po Kodeksu profesionalne etike predstavljaju advokatsku tajnu.

29
lan 25.
(1) U sluajevima kada je za vrijeme bolesti ili drugih opravdanih razloga sprijeen da
obavlja advokatsku djelatnost, advokat je duan odrediti zamjenika iz redova
advokata.
(2) O uslovima zamjenjivanja, u smislu prethodnog stava, zakljuuje se pismeni
sporazum izmeu advokata koji zamjenjuje i advokata kod kojeg je nastao razlog
sprijeenosti za vrenje advokatske djelatnosti. Ovaj sporazum se dostavlja
nadlenom organu regionalne advokatske komore.
(3) Ukoliko advokat ne odredi zamjenika za vrijeme privremene sprijeenosti
obavljanja advokatske djelatnosti, nadleni organ regionalne advokatske komore
duan je, odmah po saznanju za razlog sprijeenosti, odrediti zamjenika iz redova
advokata sa sjeditem na teritoriji regionalne komore i utvrditi uslove pod kojima e
se vriti zamjenjivanje, te o tome izvijestiti Advokatsku komoru FBiH.

lan 26.
Advokat je duan prijaviti regionalnoj advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu
oblika vrenja advokatske djelatnosti kao i promjenu sjedita advokatske kancelarije u roku od 8
dana od dana nastale promjene.

lan 27.
(1) Advokat, zajednika advokatska kancelarija ili advokatsko drutvo su ovlateni
informisati javnost o obavljanju advokatske djelatnosti. Ovakvo informisanje se
moe vriti iskljuivo pod uslovima definiranim ovim statutom i Kodeksom
advokatske etike.
(2) Advokat, zajednika advokatska kancelarija ili advokatsko drutvo mogu javno
objavljivati sljedee podatke:
- imena i prezimena advokata
- njihovu strunu spremu
- dan upisa u imenik advokata, odnosno u imenik advokatskih drutava
- ua pravna oblast kojom se bavi
- poznavanje stranih jezika
(3) Navedeni podaci se mogu objavljivati:
- na tabli istaknutoj na zgradi gdje nalazi sjedite kancelarije,
- na memorandumu
- u profesionalnim popisima advokata,
- na vlastitoj WEB stranici.
(4) Advokat, zajednika advokatska kancelarija ili advokatsko drutvo ne mogu
reklamirati svoje aktivnosti i koristiti sredstva za privlaenje klijenata koja nisu u
skladu sa ovim statutom. Posebno nije dozvoljeno:
- koritenje tree strane ili bilo kakvog posrednika u privlaenju novih
klijenata,
- reklamiranje u sredstvima javnog informisanja,
- plakatiranje ili slanje cirkularnih pisama,

30
- bilo kakvo drugo oglaavanje koje bi bilo uinjeno na nain neprimjeren
advokatskoj profesiji, neprihvatljivim sredstvima ili sa nedozvoljenim ili
neistinitim sadrajem.
(5) Nee se smatrati nedozvoljenim reklamiranjem:
- dostavljanjem detaljnijih podataka o advokatu i njegovom profesionalnom
iskustvu koje se vri na zahtjev klijenta (npr. Curiculum vitae, referentne liste
klijenata i sl.)
- slanje uobiajenih individualnih estitki povodom dravnih, vjerskih i drugih
praznika koje se upuuju advokatima ili svojim klijentima.
(6) Svaka djelatnost koja ima karakter nedozvoljenog reklamiranja smatrat e se teom
povredom advokatske dunosti.
(7) Upravni odbor Advokatske Komore Federacije BIH je ovlaten da, kako na openit
nain, tako i u individualnim sluajevima, daje zvanina tumaenja da li odreeno
ponaanje predstavlja neovlateno obavljanje djelatnosti, te po potrebi da donese
opi akt kojim bi se ova materija poblie regulisala.
Advokat, zajednika advokatska kancelarija ili advokatsko drutvo su obavezni da
Advokatskoj komori dostave podatke o broju i punom sadraju WEB stranice, odmah nakon to
ona bude objavljena.

lan 28.
(1) Advokat odgovara za tetu koju prouzrokuje stranci koju zastupa, a koja je
prouzrokovana namjerno ili oigledno nesavjesnim i nestrunim zastupanjem
klijenta.
(2) Advokat, kao i zajednike advokatske kancelarije i advokatska drutva, duni su
zakljuiti sa ovlatenim drutvima za osiguranje, ugovore o osiguranju od
odgovornosti za tete priinjene u vrenju advokatske djelatnosti do visine osigurane
sume koju e jednom godinje utvrivati Upravni odbor Advokatske komore
Federacije BiH svojom odlukom za svaki oblik obavljanja advokatske djelatnosti.
(3) Advokat je duan dostaviti regionalnoj advokatskoj komori poetkom godine
Ugovor o osiguranju od odgovornosti opisan u stavu dva ovog lana, kao i prijaviti
sve nastale promjene u toku osiguranja.
(4) U skladu sa odredbama stava 1. ovog lana, svi advokati koji obavljaju djelatnost u
advokatskom drutvu u svojstvu njegovog osnivaa, solidarno odgovaraju za tetu
nanesenu u vrenju advokatske djelatnosti djelovanjem ili proputanjem bilo kojeg
advokata u drutvu. Advokati koji su zaposleni u drutvu, a nisu njegovi osnivai,
odgovorni su samo za tete koje su nastale kao posljedica njihovog vlastitog
djelovanja ili proputanja.

lan 29.
(1) Advokat je duan odbiti da prihvati zastupanje klijenta iz razloga navedenih u
odredbi lana 22. st. 2. Zakona o advokaturi, kao i u drugim sluajevima
predvienim Kodeksom profesionalne etike.
(2) Postupanje protivno prethodnom stavu ovog lana predstavlja teu povredu
advokatske dunosti.

31
lan 30.
Kada advokatu koji obavlja djelatnost u advokatskom drutvu prestane lanstvo ili radni
odnos u tom drutvu on moe nastaviti sa radom u individualnoj advokatskoj kancelariji ili
zajednikoj advokatskoj kancelariji, bez ponovnog upisa u Imenik advokata. O sjeditu
kancelarije i obliku obavljanja advokatske djelatnosti, raniji lan advokatskog drutva, duan je
pismenim podneskom obavijestiti regionalnu advokatsku komoru, nadlenu po sjeditu
kancelarije u kojoj advokat namjerava nastaviti advokatsku djelatnost.

lan 31.
(1) Advokat, zajednika advokatska kancelarija, kao i advokatsko drutvo, mogu imati
sjedite kancelarije odnosno drutva samo u jednom mjestu.
(2) Nedoputeno je van sjedita advokatske kancelarije otvaranje podrunica ili
predstavnitava, kao i stavljanje obiljeja kancelarije na prostore izvan sjedita
advokatske kancelarije. Advokatska drutva mogu osnivati podrunice izvan svog
sjedita u skladu sa odredbama Zakona o privrednim drutvima, pod uslovom da u
podrunici stalno mora obavljati djelatnost najmanje jedan advokat.
(3) Postupanje protivno prethodnom stavu ovog lana predstavlja teu povredu dunosti
i prava advokata.

lan 32.
(1) Pismenim ugovorom lanova advokatskog drutva kao i ugovorom o pristupanju
advokatskom drutvu, moraju se regulirati prava i obaveze lanova drutva, prava i
obaveze lana drutva u sluaju prestanka lanstva u drutvu, kao i prava
nasljednika lana drutva u sluaju njegove smrti.
(2) Aktom iz stava 1. ovog lana nedoputeno je bilo kojeg advokata u drutvu staviti u
poloaj koji bi ugroavao njegovu nezavisnost u vrenju advokatske djelatnosti u
smislu odredbe lana 6. Zakona o advokaturi FBiH. Ocjenu o tome daje Upravni
odbor Advokatske komore FBiH, koji po izvrenoj ocjeni svojim rjeenjem moe
staviti van snage odreene odredbe ugovora, osnivakog akta ili drugog opeg akta
advokatskog drutva.

lan 33.
(1) U zajednikim advokatskim kancelarijama, kao i u advokatskim drutvima
disciplinska i druga odgovornost advokata je individualna.
(2) Materijalna odgovornost za tetu nanesenu klijentu u obavljanju advokatske
djelatnosti je individualna za advokate u zajednikoj advokatskoj kancelariji. U
advokatskim drutvima ova odgovornost je solidarna za sve advokate lanove, dok
je odgovornost advokata koji obavljaju djelatnost u advokatskim drutvima po
osnovu ugovora o radu ili ugovora o djelu individualna.

B. Advokatski struni saradnici
lan 34.
Advokatski struni saradnik, po nalogu i uputstvima advokata odnosno ovlatenog lica u
advokatskom drutvu, vri prethodnu obradu predmeta koji su povjereni advokatu, odnosno
advokatskom drutvu a naroito:

32
- vri uvid u spise predmeta u sudovima, drugim dravnim organima, organizacijama
koje vre javna ovlatenja, privrednim drutvima i drugim pravnim licima;
- vri uvid u javne registre i pribavlja izvode iz tih registara;
- priprema nacrte podnesaka u svim postupcima u kojima advokat ima poloaj
zastupnika, punomonika odnosno branitelja;
- priprema nacrte ugovora i drugih privatnih isprava o pravnim poslovima;
- obavlja i druge poslove koje odredi advokat ili ovlateno lice u advokatskom drutvu,
a ije obavljanje nije u suprotnosti sa poloajem i ovlatenjima advokatskog strunog
saradnika.

lan 35.
Advokatski struni saradnik ne moe, bez prethodnog odobrenja advokata odnosno
ovlatenog lica u advokatskom drutvu, samostalno zastupati ili pregovarati sa klijentima o
uslovima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoi, ugovarati i primati naknade
trokova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari
koje se imaju isporuiti treim licima.

lan 36.
Ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom, Statutom i drugim opim aktima Advokatske
komore Federacije BiH, ugovorom o osnivanju zajednike advokatske kancelarije odnosno
statutom ili drugim opim aktom advokatskog drutva, blie se ureuju poslovi koje obavlja
advokatski struni saradnik, njegova prava, obaveze i odgovornosti.

lan 37.
Advokatski struni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje
nepanje prouzrokuje tetu poslodavcu (advokat, zajednika advokatska kancelarija, advokatsko
drutvo) duan je tetu naknaditi.
lan 38.
Advokatski struni saradnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje
nepanje prouzrokuje tetu treem licu, a tetu je naknadio poslodavac (advokat, zajednika
advokatska kancelarija, advokatsko drutvo), duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade
isplaene treem licu.

lan 39.
Advokatski struni saradnici mogu se udruiti u Organizaciju advokatskih strunih
saradnika u okviru Advokatske komore Federacije BiH, pod uslovima propisanim ovim
Statutom.
Organizacija advokatskih strunih saradnika moe uestvovati u radu organa Advokatske
komore Federacije BiH kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama odreenim
Zakonom, ovim Statutom i drugim opim aktima Advokatske komore Federacije BiH odnosno
regionalnih advokatskih komora.

33
lan 40.
Odredbe Zakona o advokaturi i ovog Statuta o proceduri upisa u Imenik advokata,
pravima i dunostima advokata, uvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i
disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vrenje advokatske
djelatnosti, shodno se primjenjuje i na advokatske strune saradnike.

C. Advokatski pripravnici
lan 41.
(1) Svrha pripravnike prakse je struno osposobljavanje za polaganje pravosudnog i
advokatskog ispita praktinim radom u advokatskim kancelarijama svih oblika, a u
cilju stjecanja uslova za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti.
(2) Obavljanje pripravnike prakse nije doputeno kod advokata koji nema najmanje pet
(5) godina staa u obavljanju advokatske djelatnosti, kao ni u zajednikoj
advokatskoj kancelariji i advokatskom drutvu, u kojem najmanje jedan (1) advokat
ne obavlja advokatsku djelatnost najmanje pet (5) godina.

lan 42.
(1) Svojstvo advokatskog pripravnika stjee se upisom u Imenik advokatskih
pripravnika Advokatske komore FBiH, po istom postupku koji je Zakonom i ovim
Statutom predvien za upis u Imenik advokata.
(2) Pored ispunjavanja opih uslova za upis u Imenik advokatskih pripravnika
predvienih odredbom lana 51. Zakona o advokaturi, po slubenoj dunosti
nadleni organ Advokatske komore FBiH, prije upisa u Imenik, na osnovu svojih
slubenih evidencija iz Imenika advokata, provjerava da li advokat kod kojeg
pripravnik namjerava obavljati pripravniku praksu, prema podnesenom zahtjevu za
upis, ispunjava uslove iz lana 41. stav 2. ovog Statuta.

lan 43.
(1) U rjeenju o upisu pripravnika u Imenik advokatskih pripravnika, kao uslov za
poetak obavljanja pripravnike prakse odredit e se obaveza za podnosioca
zahtjeva i njegovog principala da u roku od 8 dana dostave Advokatskoj komori
FBiH ugovor o radu izmeu principala i podnosioca zakljuen u skladu sa lanom
52. stav 1. Zakona o advokaturi.
(2) Ukoliko bezuspjeno protekne rok iz prethodnog stava ovog lana, nadleni organ
Advokatske komore FBIH stavit e van snage rjeenje o upisu u Imenik pripravnika.
(3) Verifikaciona Komisija Advokatske komore Federacije BiH, duna je u postupku
verifikacije verificirati rjeenja regionalnih advokatskih komora o upisu u Imenik
advokatskih pripravnika i advokatskih strunih saradnika, ukoliko utvrdi da je
zahtjev za podnoenje upisa u Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih
strunih saradnika podnesen u roku od petnaest (15) dana od dana zakljuenja
Ugovora o radu izmeu advokatskog pripravnika ili strunog saradnika i advokata, i
u tom sluaju se poetak obavljanja trajanja advokatske pripravnike prakse rauna
od dana sklapanja gore navedenog Ugovora o radu.

34
lan 44.
Tokom vrenja pripravnike prakse, advokatski pripravnik je duan kontinuirano
individualnim radom stjecati praktina znanja iz ope pravne i advokatske struke, te je u tom
cilju duan da uestvuje i u drugim oblicima strunog osposobljavanja organiziranim u
regionalnim i Advokatskoj komori FBiH.

lan 45.
(1) Za vrijeme obavljanja pripravnike prakse, advokatski pripravnik je duan postupati
po uputstvima i smjernicama principala i koristiti strune savjete drugih advokata, u
saglasnosti sa principalom.
(2) Advokatski pripravnik ne moe, bez odobrenja principala, neposredno primiti
klijenta za zastupanje, niti od klijenta naplaivati naknadu za zastupanje i trokova
za rad advokata klijenta.
(3) Advokatski pripravnik, po odobrenju principala, moe zamijeniti u zastupanju
drugog advokata, ali tada ne moe ugovarati, zahtijevati ili primiti naknadu za
zastupanje za zamjenu od advokata kojeg zamjenjuje.

lan 46.
Sve odredbe Zakona o advokaturi ovog Statuta, Kodeksa profesionalne etike i drugih
opih akata advokatskih komora, u pogledu uvanja advokatske tajne, zabrane zastupanja, prava
odbijanja prijema klijenta na zastupanje, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

lan 47.
(1) Advokatski pripravnici sa podruja Advokatske komore FBiH obavezno se udruuju
u Organizaciju advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.
(2) Organizacija advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH bira ili imenuje
svoje predstavnike u organe regionalnih i Advokatske komore FBiH koji u tim
organima ravnopravno odluuju o pitanjima poloaja, pravima i obavezama,
strunom osposobljavanju advokatskih pripravnika i drugim pitanjima od znaaja za
advokatske pripravnike.

lan 48.
(1) Svojstvo advokatskog pripravnika prestaje nastupanjem okolnosti predvienih u
odredbi lana 53. Zakona o advokaturi.
(2) Poslije upisa u Imenik advokatskih pripravnika, pripravnik moe izvriti promjenu
advokatske kancelarije kod koje e nastaviti pripravniku praksu, uz prethodni
raskid ugovora o radu (radnom odnosu) sa advokatom kod kojeg obavlja praksu i
zakljuenja ugovora o radu sa advokatom - principalom, kod kojeg nastavlja
pripravniku praksu.
(3) Nastale promjene, u smislu prethodnog stava, evidentiraju se nakon provjere u
Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH.

35
VII. PRIVREMENA ZABRANA
I PRESTANAK OBAVLJANJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI
lan 49.
(1) Prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti nastupa nastankom okolnosti
predvienih odredbom lana 46. Zakona o advokaturi FBiH.
(2) Rjeenje o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti i postavljenju
likvidatora njegove advokatske kancelarije donosi nadleni organ regionalne
advokatske komore i u roku od 8 dana od dana njegovog donoenja, dostavlja ga na
verifikaciju nadlenom organu Advokatske komore FBiH.
(3) U rjeenju o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti odreuje se
likvidator advokatske kancelarije.
Likvidator je duan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke o
prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti njihovog biveg zastupnika i
staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da poslovanje koje je vodio njihov
bivi zastupnik mogu nastaviti sami ili se obratiti za pomo drugom advokatu.
Likvidator je ovlaten i duan da do dolaska stranke zastupa njene interese bez
posebne punomoi te da savjesno obavlja poslove koji se u zastupanju moraju
obaviti, ukoliko se nisu stekli uslovi da otkae zastupanje.
Prava i obaveze u smislu prethodnog stava likvidator ima do isteka krajnjeg roka
od 60 dana od dana pravosnanosti rjeenja kojim je odreen za likvidatora.
Kada pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje uslijed smrti advokata,
brani drug umrlog advokata, odnosno najblii srodnici, imaju prvenstveno pravo da
predloe Upravnom odboru regionalne advokatske komore likvidatora kancelarije.
Upravni odbor je duan razmotriti taj prijedlog.
Likvidator radi za svoj raun. Sve radnje koje obavi u zastupanju preuzete
stranke, obraunava neposredno sa strankom u svoju korist, no pri tom je duan
snositi srazmjeran dio trokova ovog poslovanja.
Nakon dovrene likvidacije, poslove kancelarije biveg advokata likvidator e ist
prihod u gotovom novcu i preostale neplaene trabine s ispravama koje se odnose
na potraivanja predati bivem advokatu, odnosno njegovim nasljednicima.
Likvidator kancelarije ugovara sa bivim advokatom, odnosno sa nasljednicima
umrlog advokata uslove za izvrenje likvidacije kancelarije.
Likvidator je duan podnijeti izvjetaj regionalnoj komori po zavrenoj likvidaciji.
(4) Ukoliko nadleni organ Advokatske komore FBiH izvri verifikaciju rjeenja
regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske
djelatnosti, taj organ e donijeti rjeenje o brisanju iz Imenika advokata Advokatske
komore FBiH. Protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor kod nadlenog
suda Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana uruenja rjeenja o
brisanju, a iz razloga predvienih u Zakonu o upravnim sporovima Federacije BiH.
(5) Rjeenje o brisanju iz Imenika advokata, zbog prestanka prava na obavljanje
advokatske djelatnosti, ima pravno djelovanje na itavoj teritoriji Federacije BiH.
(6) U postupku verifikacije rjeenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na
obavljanje advokatske djelatnosti, nadleni organ Advokatske komore FBiH, nakon
ocjene uslova i razloga iz rjeenja regionalne advokatske komore, moe rjeenje
regionalne advokatske komore ukinuti i vratiti na ponovni postupak regionalnoj
advokatskoj komori, ili ga preinaiti u sluaju kada utvrdi da ne postoje zakonski
razlozi za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti.

36
lan 50.
(1) Advokatu e se privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti ako su
nastupile okolnosti predviene odredbom lana 47 stav 1. Zakona o advokaturi
Federacije BIH.
(2) Advokatu se moe privremeno zabraniti obavljanje advokatske djelatnosti iz razloga
predvienih u odredbi stava 2. lana 47. Zakona o advokaturi FBiH.
(3) Rjeenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, iz stava 1 i 2 ovog
lana, donosi nadleni organ regionalne advokatske komore i najdalje u roku od 8
dana, od dana njegovog donoenja, dostavlja ga Advokatskoj komori FBiH na
verifikaciju.
(4) Ukoliko regionalna advokatska komora i pored postojanja svih uslova ne donese
rjeenje o zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, Advokatska komora FBiH je
ovlatena da neposredno donese rjeenje o prestanku prava za obavljanje advokatske
djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.
(5) Rjeenje iz prethodnih stavova ovog lana je konano i protiv njega se moe
pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda Federacije BiH, u roku od 30 dana od
prijema pismenog otpravka rjeenja.
(6) Rjeenje o privremenoj zabrani vrenja advokatske djelatnosti donosi nadleni organ
regionalne advokatske komore. Protiv tog rjeenja doputena je alba Advokatskoj
komori FBiH u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja. Protiv konane odluke
Advokatske komore FBiH, moe se pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda
FBiH, u roku od 30 dana od dana njenog uruenja.

lan 51.
(1) U rjeenju o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti mora se oznaiti,
zavisno od razloga donoenja takvog rjeenja, tano ili odredivo vrijeme trajanja
zabrane.
(2) U rjeenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se odrediti privremeni
vodilac poslova advokata, na kojeg se odnosi rjeenje o zabrani.
(3) Konano rjeenje o privremenoj zabrani dostavlja se nadlenom ministarstvu pravde
kantona, prema sjeditu regionalne advokatske komore i Ministarstvu pravde
Federacije BiH.

lan 52.
Sve odredbe ovog Statuta o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti,
privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, kao i proceduralne odredbe o donoenju
tih mjera, analogno se primjenjuju i na advokatske strune saradnike i advokatske pripravnike.

VIII. ORGANI ADVOKATSKE KOMORE FBiH
lan 53.
Organi Advokatske komore FBiH su:
1. Skuptina
2. Upravni odbor
3. Predsjednik i potpredsjednik

37
4. Nadzorni odbor
5. Disciplinski sud i disciplinski tuilac
6. Komisija za advokatske ispite
7. Drugi organi, utvreni ovim Statutom.
Prilikom izbora organa Advokatske komore Federacije BiH potivat e se naelo
proporcionalne zastupljenosti i spolne ravnopravnosti lanova, te kriteriji za izbor propisani
Poslovnikom o radu Skuptine Komore.
Predsjednik Advokatske komore Federacije BiH i predsjednik Upravnog odbora
Advokatske komore Federacije BiH ne mogu biti iz reda istog naroda.

1. Skuptina Advokatske komore FBiH
lan 54.
(1) Skuptinu Advokatske komore FBiH sainjavaju delegati regionalnih advokatskih
komora, delegat advokatskih strunih saradnika, ako su se udruili u svoju
Organizaciju i delegat organizacije advokatskih pripravnika.
(2) Regionalne advokatske komore biraju delegate za Skuptinu Advokatske komore
FBiH po principu jedan (1) delegat na svakih 10 lanova regionalne advokatske
komore.
(3) Mandat delegata u Skuptini Advokatske komore FBiH traje etiri (4) godine.

lan 55.
(1) Skuptina Advokatske komore FBiH usvaja:
- Statut Advokatske komore FBiH
- Kodeks advokatske etike
- Disciplinski pravilnik
- Poslovnik o radu Skuptine
- Prijedlog Tarife o nagradama i naknadama trokova za rad advokata.
(2) Skuptina Advokatske komore Federacije BiH daje autentina tumaenja opih
akata koje donosi.
(3) Daje smjernice za rad svim drugim organima Advokatske komore FBiH nakon
pretresanja izvjetaja o radu tih organa, po svim pitanjima od znaaja za rad organa,
radi uspjenog obavljanja advokatske djelatnosti i opeg drutvenog poloaja
advokature, kao i njenog ekonomskog poloaja u drutveno-ekonomskom sistemu.
(4) Vri i druge poslove i donosi odluke koje po Zakonu o advokaturi i ovom Statutu,
nisu u nadlenosti drugih organa Advokatske komore FBiH.
(5) Bira:
- Predsjednika i potpredsjednika iz razliitih regionalnih advokatskih komora:
- Pet (5) lanova Upravnog odbora, proporcionalno po broju upisanih
advokata u regionalne advokatske komore

38
- Predsjednika i zamjenika predsjednika disciplinskog suda i etiri (4) sudije i
4 zamjenika sudija disciplinskog suda
- Disciplinskog tuioca i zamjenika disciplinskog tuioca.
Kriterije za izbor u organe Komore utvruje Skuptina u Poslovniku o radu
Skuptine Komore.

lan 56.
(1) Mandat svih izabranih organa Advokatske komore FBiH traje etiri (4) godine.
(2) Mandat na izabranim funkcijama, u organima Advokatske komore FBiH, moe se
uzastopno obnoviti, izuzev mandata predsjednika Advokatske komore FBiH, koji se
ne moe uzastopno (kontinuirano) u drugom mandatu obnoviti.

lan 57.
(1) Skuptina Advokatske komore FBIH moe biti izborna, redovna i vanredna.
(2) Izborna Skuptina se odrava svake etiri (4) godine.
(3) Redovna Skuptina se odrava jedanput godinje.
(4) Vanredna Skuptina se odrava po potrebi zbog odluivanja o znaajnim pitanjima
Redovnu i izbornu skuptinu saziva predsjednik Advokatske komore FBiH kada se
za to steknu uslovi predvieni Statutom. Predsjednik Advokatske komore FBiH je
duan sazvati vanrednu skuptinu na zahtjev Upravnog odbora Advokatske komore
FBiH ili 1/3 delegata Skuptine Advokatske komore FBiH.

lan 58.
(1) Na izbornoj Skuptini biraju se organi Komore, navedeni u lanu 55. stav 5. ovog
Statuta.
(2) Kada se rok saziva izborne Skuptine, u smislu odredaba ovog Statuta i Zakona o
advokaturi, priblino vremenski podudara sa vremenom odravanja redovne
Skuptine Advokatske komore FBiH, izborna Skuptina moe imati i karakter
redovne Skuptine.

lan 59.
(1) Redovna Skuptina Advokatske komore FBiH razmatra i usvaja izvjetaje o radu u
proteklom periodu:
- Upravnog odbora Advokatske komore FBiH,
- Disciplinskog tuioca Advokatske komore FBiH,
- Disciplinskog suda Advokatske komore FBiH,
- Nadzornog odbora Advokatske komore FBiH,
- Raspravlja, donosi odluke i daje smjernice drugim organima komore o svim
znaajnim pitanjima za uspjeno funkcionisanje advokature, posebno
njenom ekonomskom poloaju u poreznom sistemu, kao i o drugim
znaajnim pitanjima za advokatsku djelatnost,

39
- razmatra i usvaja zavrni raun Komore za prethodnu godinu i plan prihoda i
rashoda za narednu godinu.
(2) U sluaju da o nekom izbornom organu Advokatske komore FBiH, iz bilo kojih
razloga prestane izabranom advokatu funkcija u tom organu prije isteka mandata,
redovna Skuptina moe djelomino imati i izborni karakter zbog izbora novog ili
popune upranjenog mjesta u organu Komore.

lan 60.
(1) Vanredna Skuptina Advokatske komore FBiH se odrava kada se ukae potreba,
radi pretresanja i donoenja odluka o izuzetno vanim pitanjima advokature, njenog
drutvenog statusa, ekonomskog poloaja advokatske djelatnosti ili iskrslih zapreka
za normalno funkcionisanje advokatske djelatnosti.
(2) Vanrednu Skuptinu, iz razloga navedenih u prethodnom stavu, saziva predsjednik
Advokatske komore FBIH, a duan je sazvati na prijedlog 1/3 ukupnog broja
delegata Skuptine.

lan 61.
(1) Za rad Skuptine i donoenje njenih odluka potrebna je natpolovina veina
ukupnog broja delegata.
(2) Ukoliko ne postoji kvorum iz prethodnog stava, poetak rada Skuptine odlae se za
jedan sat i tada Skuptina moe poeti sa radom sa kvorumom od najmanje 1/3
ukupnog broja delegata.
(3) Odluke Skuptine smatraju se usvojenim kada je za njih glasalo vie od polovine
prisutnih delegata, a za usvajanje i donoenje Statuta Advokatske komore FBiH i
Kodeksa advokatske etike, potrebno je da za njihovo usvajanje glasa vie od
polovine delegata svake regionalne advokatske komore, osim kod postupka izbora
organa Komore koji su posebno ureeni Poslovnikom o radu Skuptine.

2. Upravni odbor Advokatske komore FBiH
lan 62.
(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH broji 11 lanova, od kojeg broja svaka
regionalna advokatska komora imenuje (bira) po jednog lana.
(2) Skuptina Advokatske komore FBiH bira pet (5) lanova Upravnog odbora na
izbornoj Skuptini.
(3) Predsjednik Advokatske komore FBiH je po funkciji lan Upravnog odbora.
(4) Povremeni lan Upravnog odbora je advokatski pripravnik kojeg imenuje
Organizacija advokatskih pripravnika sa punopravnim pravom glasa kada Upravni
odbor raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od znaaja za poloaj, prava i
obaveze advokatskih pripravnika.
(5) Povremeni lan Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH je 1
advokatski struni saradnik, kojeg imenuje organizacija advokatskih strunih
saradnika sa punopravnim pravom glasa, kada Upravni odbor Advokatske komore
Federacije raspravlja i donosi odluke o bilo kojem pitanju od znaaja za poloaj,
prava i obaveze advokatskih strunih saradnika.

40
(6) Mandat lanova Upravnog odbora traje etiri (4) godine, uz mogunost uzastopnog
mandata i naredne etiri (4) godine.
(7) Upravni odbor sve odluke donosi veinom glasova prisutnih, a kvorum za rad
Upravnog odbora je veina lanova Upravnog odbora.

lan 63.
(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH obavlja sve poslove koji su u njegovoj
nadlenosti po Zakonu o advokaturi, Statutu Advokatske komore FBiH i drugim
opim aktima, a koji nisu u nadlenosti Skuptine, predsjednika i drugih organa
Advokatske komore FBiH, a naroito:
- iz reda svojih lanova bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora
na mandatni period koliko traje i mandat Upravnog odbora,
- donosi ope akte Advokatske komore FBiH, koja nisu u nadlenosti
Skuptine,
- utvruje prijedloge Statuta, Kodeksa advokatske etike, Disciplinskog
pravilnika i prijedloge za izmjene i dopune tih opih akata,
- na zahtjev advokata, bilo kojeg organa regionalnih ili Advokatske komore
FBiH, dravnih organa, organa pravosua i drugih subjekata, daje autentino
tumaenje opih akata koje donosi i daje miljenje o primjeni svih opih
akata Advokatske komore FBiH,
- ocjenjuje saglasnost opih akata, a posebno Statuta regionalnih advokatskih
komora sa Statutom Advokatske komore FBiH, te u cilju usaglaavanja ovih
akata preduzima potrebne mjere,
- donosi rjeenja o upisu i brisanju u i iz Imenika advokata, advokatskih
strunih saradnika i advokatskih pripravnika Advokatske komore FBiH u
skladu sa pravilima i ovlatenjima iz Zakona o advokaturi i ovog Statuta,
- donosi rjeenja o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti, prakse
advokatskih strunih saradnika i pripravnike prakse, kao i rjeenja o
privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, prakse advokatskih
strunih saradnika i pripravnike prakse po postupku i ovlatenjima iz ovog
Statuta,
- vri ocjenu Ugovora o osnivanju advokatskog drutva i njegove
usaglaenosti sa Zakonom o advokaturi i opim aktima regionalnih
advokatskih komora, te nakon ocjene daje ili odbija saglasnost za upis
drutva u registar nadlenog suda,
- utvruje predraun prihoda i rashoda Advokatske komore FBiH za svaku
kalendarsku godinu,
- donosi odluku o visini dijela lanskog doprinosa iz lanskog doprinosa
advokata, strunih saradnika i pripravnika u regionalnim advokatskim
komorama, koji pripada Advokatskoj komori FBiH,
- donosi odluku o visini naknade za upis u Imenik advokata i strunih
saradnika (upisnina),
- donosi Pravilnik o polaganju advokatskog ispita i nain finansiranja rada
Komisije za polaganje advokatskih ispita,

41
- inicira prijedloge i preduzima mjere za saradnju i odnose Advokatske
komore FBiH sa advokatskim asocijacijama Republike Srpske, drugih
drava i meunarodnim advokatskim asocijacijama,
- preduzima sve potrebne mjere na suzbijanju nadripisarstva, ukljuujui i
pokretanje odgovarajuih postupaka kod nadlenih organa, u sluaju
pokuaja legaliziranja nadripisarstva, odlukama tih organa,
- na zahtjev Federalnog ministarstva pravde dostavlja izvjetaje o stanju
advokature, sa aspekta provoenja Zakona o advokaturi (lan 17. Zakona o
advokaturi Federacije BiH),
- podnosi izvjetaje Upravnog odbora i ostalih organa Advokatske komore
FBiH na redovnim godinjim skuptinama.
- rjeava povodom albi izjavljenih protiv rjeenja regionalnih advokatskih
komora,
- donosi i ostale odluke iz djelokruga rada Advokatske komore Federacije BiH
koje nisu direktno stavljene u nadlenost drugih organa Komore.

lan 64.
U sluaju nastupanja vanrednih dogaaja i vanrednih okolnosti proglaenih od strane
nadlenih dravnih organa ili okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjei ili otkloniti, a koje
mogu prouzrokovati veu tetu ili izazvati tee poremeaje u advokatskoj djelatnosti uope ili
funkcionisanju Advokatske komore Federacije BiH, regionalnim komora i njihovih organa,
Upravni odbor Advokatske komore Federacije BiH moe donositi, kao privremene, sve ope i
pojedinane akte iz nadlenosti Skuptine, ako priroda vanrednih dogaaja i okolnosti, stepen
opasnosti od nastupanja tete ili poremeaja i razlozi hitnosti, ne omoguuju blagovremeno
sazivanje vanredne Skuptine Advokatske komore Federacije BiH.
Upravni odbor je duan podnijeti na potvrdu Skuptini Advokatske komore Federacije
BiH svaki privremeni opi i pojedinani akt u roku od est mjeseci od dana donoenja.
Skuptina Advokatske komore moe potvrditi, ponititi ili preinaiti privremeni akt
Upravnog odbora.
Odluka Skuptine Advokatske komore Federacije BiH o ponitenju ili preinaenju
privremenih akata Upravnog odbora ima pravno djelovanje od dana donoenja (ex nunc).

lan 65.
Upravni odbor moe dogovarati sa privrednim drutvima za osiguranje (u daljem tekstu:
osiguravai) uslove osiguranja advokata i advokatskih drutava od odgovornosti za tetu koja
moe nastati u obavljanju njihove djelatnosti.

lan 66.
Ako se sa osiguravaima od rizika iz prethodnog lana postigne saglasnost da sporove
koji se odnose na njihove regresne zahtjeve protiv advokata odnosno advokatskih drutava
rjeava arbitraa, ugovore o arbitrai sa osiguravaima zakljuuje Upravni odbor Advokatske
komore Federacije BiH.

42
lan 67.
(1) Sve odluke Upravnog odbora potpisuje predsjednik Upravnog odbora.
(2) Sjednice Upravnog odbora Advokatske komore FBiH odravaju se najmanje svaka
dva (2) mjeseca.
(3) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora sa utvrenim
dnevnim redom, a duan je sazvati sjednicu Upravnog odbora i na pismeni zahtjev
predsjednika Advokatske komore FBiH.
(4) O sazivu sjednice i dnevnom redu iste blagovremeno se, na podoban nain,
obavjetavaju svi lanovi Upravnog odbora, a po potrebi o proirenoj sjednici
Upravnog odbora i drugi organi Advokatske komore FBiH.
(5) U sluaju odsutnosti ili sprijeenosti, predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje
potpredsjednik sa svim pravima i obavezama koje u skladu sa zakonom, ovim
Statutom ili drugim opim aktom Advokatske komore ima predsjednik Upravnog
odbora.
Izuzetno, u sluaju opravdane kratkorone odsutnosti ili sprijeenosti i predsjednika
i potpredsjednika Upravnog odbora Advokatske komore Federacije BiH, Upravni
odbor Advokatske komore Federacije BiH moe odluiti da sjednicama predsjedava
i njegov lan za kojeg se izjasni veina prisutnih lanova.

lan 68.
(1) Upravni odbor Advokatske komore FBiH moe za specifine poslove iz nadlenosti
Upravnog odbora formirati sljedee komisije: Komisija za verifikaciju upisa,
Komisija za praenje propisa, Komisija za poloaj advokature, Komisija za struno
usavravanje advokata, strunih saradnika i advokatskih pripravnika, Komisija za
ekonomski poloaj advokature, kao i druge komisije za koje ocjeni da bi mogle
doprinijeti razvoju advokature.
(2) Predsjednici formiranih komisija su uvijek iz sastava lanova Upravnog odbora
Advokatske komore FBiH, a lanovi tih komisija iz redova advokata, ulanjenih u
Advokatsku komoru FBiH.
(3) Komisije za svoj rad odgovaraju i podnose izvjetaj Upravnom odboru Advokatske
komore FBiH.
(4) Upravni odbor Advokatske komore FBiH, na prvoj konstitutivnoj sjednici, pored
izbora predsjednika Upravnog odbora, moe iz sastava lanova Upravnog odbora,
izabrati Generalnog sekretara Upravnog odbora, sa ovlatenjima i dunostima koje
e Upravni odbor utvrditi u svojoj odluci o izboru.

3. Predsjednik i potpredsjednik Advokatske komore FBiH
lan 69.
(1) Predsjednik Advokatske komore FBiH obavlja sljedee poslove:
- predstavlja Komoru pred svim organima, organizacijama i institucijama u
Bosni i Hercegovini i inostranstvu,
- potpisuje ugovore, koje zakljuuje Advokatska komora FBiH,
- potpisuje odluke Skuptine Advokatske komore FBiH,

43
- izvrava zadatke koje mu svojom odlukom povjerava Skuptina,
- uestvuje u radu Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, sa
ravnopravnim pravom glasa,
- Predsjednik AKFBiH moe staviti veto na odluku Upravnog odbora ukoliko
smatra da je takva odluka u suprotnosti sa Zakonom, Statutom i drugim
aktima AKFBiH.
(2) Za svoj rad predsjednik odgovara Skuptini Advokatske komore FBiH.
(3) Mandat predsjednika Advokatske komore FBiH traje etiri (4) godine, i ne moe se
uzastopno ponoviti.

lan 70.
(1) Potpredsjednik Advokatske komore FBiH zamjenjuje predsjednika, u svim
sluajevima njegove sprijeenosti da obavlja funkcije iz lana 69. ovog Statuta.
(2) Mandat potpredsjednika Advokatske komore FBiH traje etiri (4) godine i istek tog
mandata nije smetnja za izbor na mjesto predsjednika Advokatske komore FBiH, u
narednom uzastopnom mandatu.

4. Nadzorni odbor
lan 71.
(1) Nadzorni odbor Advokatske komore FBiH je samostalni organ koji za svoj rad
odgovara Skuptini Advokatske komore FBiH.
(2) Nadzorni odbor od tri (3) lana bira Skuptina Advokatske komore FBiH.
(3) Mandat lanova Nadzornog odbora traje etiri (4) godine, sa mogunou
uzastopnog izbora i u narednom mandatu.
(4) Na prvoj sjednici, poslije izbora Nadzornog odbora, lanovi Nadzornog odbora
biraju predsjednika Nadzornog odbora, iz reda izabranih lanova Nadzornog odbora.

lan 72.
(1) Nadzorni odbor obavlja funkciju nadzora u finansijskom poslovanju i realizaciji
predrauna prihoda i rashoda Advokatske komore FBiH.
(2) Nadzorni odbor vri i funkciju nadzora rada svih organa Advokatske komore FBiH,
u pogledu primjene Zakona o advokaturi, Statuta i drugih opih akata Advokatske
komore FBiH.
(3) U vrenju funkcija iz stava 1 i 2, Nadzorni odbor o svojim zapaanjima podnosi
izvjetaj na svakoj Skuptini Advokatske komore FBIH i u izvjetaju daje smjernice
i sugestije u cilju otklanjanja utvrenih nepravilnosti.
(4) U vrenju ovlatenja iz stava 1 i 2, Nadzorni odbor nije ovlaten da mijenja
pojedinane odluke koje su donijeli, u vrenju ovlatenja iz svoje nadlenosti, organi
Advokatske komore FBIH.

44
5. Disciplinski sud i disciplinski tuilac Advokatske komore FBiH
5.1. Disciplinski sud
lan 73.
(1) Disciplinski sud Advokatske komore FBiH je samostalni organ nadlean za
utvrivanje lakih i teih povreda dunosti advokata, advokatskih strunih saradnika
i advokatskih pripravnika i izricanje disciplinskih mjera.
(2) Disciplinski sud se sastoji od pet (5) sudija i 5 zamjenika koje bira Skuptina
Advokatske komore FBIH.
(3) Mandat sudija i zamjenika sudija Disciplinskog suda traje etiri (4) godine i moe se
obnoviti i u narednom uzastopnom mandatu.
(4) Disciplinski sud na opoj sjednici, koju ine sve sudije i zamjenici sudija, donosi
Poslovnik o svom radu, kao i njegove izmjene i dopune.

5.2. Disciplinski tuilac
lan 74.
(1) Disciplinski tuilac je samostalni organ disciplinskog gonjenja, nadlean za
pokretanje postupka za utvrivanje disciplinske odgovornosti advokata, advokatskih
strunih saradnika i advokatskih pripravnika.
(2) Disciplinskog tuioca Advokatske komore FBIH bira Skuptina AKFBIH, na
mandatni period od etiri (4) godine, uz mogunost reizbora na vrijeme drugog
uzastopnog mandata.
(3) Skuptina bira i zamjenika disciplinskog tuioca, koji u pogledu dunosti i
ovlatenja, u disciplinskom postupku, ima ista ovlatenja kao i disciplinski tuilac.

lan 75.
Potpuna ovlatenja, dunosti i prava disciplinskog tuioca i njegovog zamjenika,
Disciplinskog suda blie se reguliu opim aktom o disciplinskoj odgovornosti i postupku radi
utvrivanja te odgovornosti. Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti se utvruju jedinstvena
pravila voenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinskih mjera, koja su obavezna za sve
disciplinske organe Advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora.

lan 76.
Disciplinski sud i disciplinski tuilac podnose izvjetaj o radu na redovnoj Skuptini
Advokatske komore F BiH.

6. Komisija za polaganje advokatskih ispita
lan 77.
(1) Komisiju za polaganje advokatskih ispita, iz lana 18 taka 7. Zakona o advokaturi,
koja se sastoji od tri (3) lana i dva (2) zamjenika, imenuje Upravni odbor

45
(2) Mandat lanova Komisije za polaganje advokatskih ispita i njihovih zamjenika traje
etiri (4) godine.
(3) Imenovanje lanova ispitne komisije vri se iz redova afirmisanih advokata, lanova
Advokatske komore FBiH koji imaju najmanje 10 godina prakse u obavljanju
(4) Imenovani lanovi ispitne komisije biraju izmeu sebe predsjednika Komisije na isti
mandatni period za koji je imenovana Komisija.
(5) Komisija za polaganje advokatskih ispita, samostalno donosi pravilnik o sadraju
materije koja je predmet polaganja advokatskog ispita pred ispitnom komisijom i
pravila rada Komisije, u kojim se utvruju i rokovi ponavljanja ispita, u sluaju
prvog bezuspjenog polaganja.
(6) O poloenom advokatskom ispitu, Komisija izdaje uvjerenje u obliku koji e
Komisija utvrditi u svom pravilniku. Uvjerenje potpisuje predsjednik ispitne
komisije i isto ima znaaj javne isprave.

IX. OBILJEJA DISCIPLINSKIH PREKRAJA
I VRSTE DISCIPLINSKIH MJERA
lan 78.
(1) Kao tee povrede obavljanja advokatske djelatnosti i naruavanja ugleda
advokature, smatraju se:
- oigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje djelatnosti od strane
advokata, advokatskih strunih saradnika ili advokatskog pripravnika,
- bavljenje poslovima koji su nedostojni i nespojivi sa advokatskom
djelatnou i ugledom advokature - povreda dunosti uvanja advokatske
tajne,
- zahtijevanje naknade za obavljanje poslova u zastupanju, preko iznosa
utvrenih Tarifom o naknadama i nagradama za rad advokata,
- neovlateno raspolaganje novanim sredstvima klijenta, neosnovano
zadravanje novanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaenih
ili dobijenih u ime i za raun klijenta,
- odbijanje predaje spisa i dokumenata, poslije prestanka zastupanja, klijentu
ili uslovljavanje predaje spisa i dokumenata plaanjem dospjelih naknada i
nagrada za zastupanje,
- oigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje izbornih funkcija i funkcija
na koje je imenovan u organima Advokatske komore,
- krenje Kodeksa advokatske etike, kada je to krenje Kodeksom odreeno
kao tea povreda dunosti advokata, advokatskih strunih saradnika ili
advokatskih pripravnika,
- neplaanje lanarine i drugih materijalnih obaveza komori u periodu duem
od tri mjeseca,
- prihvatanje zastupanja klijenta, u sluajevima kada je postojala obaveza
odbijanja zastupanja (lan 22. Zakona o advokaturi),
- svako krenje Kodeksa advokatske etike, koje je moglo ili je uzrokovalo
nastupanje teih posljedica za klijenta, ili ugled advokature,

46
- grubo krenje zakonskih prava advokatskog strunog saradnika i
advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovu rada,
- nezakljuivanje ugovora o osiguranju od odgovornosti kao i neprijavljivanje
nastale promjene kao i nedostavljanje ugovora regionalnoj advokatskoj
komori kojoj advokat pripada,
- nezakljuivanje ugovora o osiguranju.
Upravni odbor regionalne advokatske komore duan je svakom advokatu koji nije
zakljuio ugovor o osiguranju dostaviti pismeno upozorenje da je obavezan
zakljuiti ugovor.
U pismenom pozivu, advokatu e se dati rok od ezdeset (60) dana od dana
prijema pismenog poziva da zakljui ugovor o osiguranju i dostavi ugovor
Komori.
U sluaju da advokat ne zakljui ugovor o osiguranju u ostavljenom roku,
Upravni odbor regionalne advokatske komore e dostaviti prijavu disciplinskom
tuiocu radi pokretanja disciplinskog postupka.
(2) Upravni odbor regionalne advokatske komore, duan je svakom advokatu koji nije
izmirio lanarinu i druge materijalne obaveze komori, za sebe, za advokatske
strune saradnike i advokatske pripravnike, u periodu duem od tri (3) mjeseca,
dostaviti pismeni poziv za izmirenje finansijskih obaveza.
U pismenom pozivu, advokatu e se dati rok od petnaest (15) dana od dana prijema
pismenog poziva, da izvri uplatu svojih dugovanja prema Komori. U sluaju da
advokat ne izmiri uplatu u ostavljenom roku ili ne uputi pismeno izjanjenje vezano
za pismeni poziv, Upravni odbor regionalne advokatske komore e donijeti rjeenje
o brisanju iz Imenika advokata.
Nakon verifikacije rjeenja od verifikacione komisije Advokatske komore
Federacije BiH, advokat e se brisati iz Imenika advokata.
Ukoliko advokat da pismeno izjanjenje na pismeni poziv za izmirenje svojih
dugovanja prema Komori, i navede razloge zbog kojih nije u mogunosti da izmiri
dug u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore ima pravo da
procjeni da li su razlozi opravdani ili ne. Ukoliko nae da su razlozi opravdani,
donijet e odluku o davanju novog roka za izmirenje dugovanja. Ako advokat i
nakon ovog produenog roka ne izvri svoju obavezu, brisat e se iz Imenika
advokata.
Na rjeenje o brisanju iz Imenika advokata, advokat ima pravo albe Upravnom
odboru Advokatske komore Federacije BiH u roku od petnaest (15) dana od dana
prijema rjeenja.
(3) Lake povrede advokatske dunosti predstavljaju sve povrede i krenje Kodeksa
profesionalne etike advokata, advokatskih strunih saradnika i advokatskih
pripravnika, koje u prethodnom stavu ovog lana nisu oznaene kao tee povrede
dunosti advokata.

lan 79.
Postupanje advokatskog strunog saradnika protivno odredbama lana 34, odnosno
samovlasno vrenje poslova iz lana 35., smatrat e se teom povredom dunosti.

47
lan 80.
Kao tee povrede dunosti advokatskih pripravnika, smatraju se:
- samostalno primanje na zastupanje, bez saglasnosti principala,
- samostalna naplata nagrade za zastupanje, bez saglasnosti principala,
- otpoinjanje sa pripravnikom praksom, bez zakljuenog Ugovora o radu sa
principalom,
- nesavjesno i neodgovorno obavljanje funkcija na koje je izabran u Organizaciji
advokatskih pripravnika.

lan 81.
(1) U postupku utvrivanja odgovornosti za povredu dunosti advokata, advokatskih
strunih saradnika i advokatskih pripravnika mogu se izrei slijedee disciplinske
mjere:
1. za lake povrede dunosti advokata, advokatskih strunih saradnika i
advokatskih pripravnika:
- opomena,
- javna opomena,
- novane kazne do gornjeg iznosa od 2.000,00 KM za advokate,
advokatskog strunog saradnika i 1.000,00 KM za advokatskog
pripravnika,
2. za tee povrede dunosti advokata, advokatskih strunih saradnika i
advokatskih pripravnika:
- novana kazna do iznosa od 10.000,00 KM, za advokata, advokatskog
strunog saradnika i novana kazna do 5.000,00 KM za advokatskog
pripravnika,
- zabrana obavljanja djelatnosti advokatskom strunom saradniku,
advokatskom pripravniku, u trajanju od est (6) mjeseci do pet (5) godina,
- zabrana obavljanja advokatske djelatnosti u trajanju od est (6) mjeseci do
pet (5) godina.
(2) Pravosnana disciplinska odluka, kojom je izreena mjera zabrane bavljenja
advokatskom djelatnou ili zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog strunog
saradnika i pripravnike prakse, ima za posljedicu brisanje iz Imenika advokata,
Imenika advokatskih strunih saradnika, odnosno Imenika advokatskih pripravnika,
sa zabranom ponovnog upisa, za vrijeme trajanja izreene mjere.

48
X. FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE FBiH
lan 82.
(1) Advokatska komora FBiH finansira se iz sljedeih izvora:
dijela lanskog doprinosa (lanarine) koji je utvren Odlukom Upravnog
odbora Advokatske komore FBiH, iz lanarine koju advokati plaaju
regionalnim advokatskim komorama, a ove doznaavaju Advokatskoj
komori FBiH,
upisnine za upis u Imenik advokata, iju visinu Odlukom utvruje Upravni
odbor Advokatske komore FBiH, a uplauje se prije upisa u Imenik
advokata, izravno na raun Advokatske komore FBiH,
samodoprinosa advokata, u sluaju vanrednih i opravdanih potreba, iji
iznos utvruje odlukom Upravni odbor Advokatske komore FBiH, a tu
odluku verificiraju upravni odbori regionalnih advokatskih komora,
drugih izvora, kao to su donacije i sl.
(2) Donacije, uinjene Advokatskoj komori FBiH ili sredstva koja bi osiguravali
dravni organi i institucije, ne mogu se koristiti za finansiranje advokatskih komora,
ukoliko bi koritenje tih sredstava na bilo koji nain moglo ugroziti princip
nezavisnosti advokature.

lan 83.
Nuni trokovi finansiranja rada Organizacije advokatskih pripravnika, Organizacije
strunih saradnika Advokatske komore FBiH utvruju se u godinjem Predraunu (Budetu)
Advokatske komore FBiH i osiguravaju iz izvora navedenih u lanu 65. ovog Statuta.

XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 84.
Regionalne advokatske komore e svoje Statute uskladiti sa odredbama ovog Statuta u
roku od est mjeseci od dana objavljivanja u Slubenim novinama FBiH.

lan 85.
Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom usvajanja na Redovnoj Skuptini
AKFBIH odranoj 09.04.2011. godine, a ovlauje se Upravni odbor da saini preieni tekst
Statuta koji e se objaviti u Slubenim novinama FBiH.

Predsjednica
Advokatske komore FBIH
Amila Kunosi-Ferizovi, advokat
Posljednji update ( Srijeda, 15 Juni 2011 )
KODEKS advokatske etike advokata FBiH (49-62)

49
KODEKS
ADVOKATSKE ETIKE ADVOKATA
(usvojen na Vanrednoj skuptini 17.09.2005.)

OSNOVNE ODREDBE
U drutvu zasnovanom na vladavini zakona advokati imaju posebnu ulogu. Advokati
moraju sluiti interesima pravde kao i onima ija su im prava i slobode povjereni da ih tite i
brane, njihova dunost nije samo da zastupaju svoju stranku, ve da joj budu i savjetnici u
najboljem smjeru.
Ovakva uloga advokata pred njih postavlja mnotvo pravnih i moralnih obaveza naroito
prema: stranci, sudovima i drugim organima pred kojima advokati zastupaju sluaj svoga
klijenta, odnosno djeluju u njegovo ime, pravnoj profesiji uopte i svakom pojedinom lanu
profesije i javnosti za koju postojanje slobodne i nezavisne advokatske profesije, zajedno sa
potivanjem pravila koja je profesija sama utvrdila u osnovi znai ouvanje ljudskih prava u
odnosu na mo drave i drugih interesa u drutvu. Iz ovih razloga, Kodeks utvruje naela i
pravila ponaanja kojih su se, radi ouvanja i ugleda advokature, advokati uvijek duni
pridravati pri obavljanju svoje djelatnosti.
Pravila ponaanja utvrena Kodeksom moraju postati dijelom svijesti i uvjerenja svakog
advokata.
Radi osiguranja to potpunijeg potivanja Kodeksom utvrenih pravila profesionalnog
ponaanja, obezbijedit e se sankcionisanje svih onih ije ponaanje bude suprotno ovim
pravilima.
Kodeks se odnosi na advokate, advokatske pripravnike upisane u imenik advokatskih
pripravnika u FBiH, strune saradnike i advokate iz drugih drava, kada u skladu sa Zakonom
postupaju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Kada advokatsku djelatnost obavlja u drugoj dravi, advokat je duan da potuje
meunarodna pravila profesionalne etike i pravila profesionalne etike advokata drave u kojoj
postupa.
U sluaju kada u Kodeksu ne postoji pravilo koje se na odreeni sluaj moe neposredno
primjeniti, Kodeks e biti primijenjen u skladu sa smislom njegovih naela.

I. OPTA NAELA
1. Osnovni moralni princip Kodeksa ispoljen kroz dunost advokata da se u granicama
Zakona, a u skladu sa ustavnim naelima, moralom drutva i naelima i principima sadranim u
optim aktima Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine, dosljedno bori za vladavinu
prava, zatitu sloboda i intersa graana koje brani i zastupa, nikada se nesmije staviti u zavisnost
sa bilo ijim drugim ili svojim vlastitim intersom.
2. Odnos advokata prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njenim zastupnicima, prema
drugim advokatima, sudovima, tuilatvima te drugim dravnim organima sa javnim
ovlaenjima odreen je iskljuivo njegovim poloajem zastupnika i zatitnika prava i intersa
graana i pravnih lica.
3. Pri obavljanju advokatske djelatnosti, advokat se treba ponaati tako da stekne i uvrsti
povjerenje svoje stranke a istovremeno i pravosudnih i drugih organa pred kojima postupa titei
prava i interese stranke. U svim svojim postupcima, podnescima, govorima i drugim slubenim
radnjama, advokat je duan voditi rauna o zahtijevima profesionalne i opte kulture.

50
4. Advokat je duan savjesno ispunjavati sve dunosti koje proizilaze iz advokatskog
poziva i pri tome uvati ugled i dostojanstvo advokature i to kako pri obavljanju djelatnosti tako
i u privatnom ivotu. Svojim ponaanjem advokat mora sluiti kao primjer humanosti,
potovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zatiti i ostvarivanju
temeljnih ljudskih prava i sloboda.
5. Advokat je duan pri zastupanju stranaka sauvati svoju nezavisnost, a interse stranke
smije titi samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom advokatskog poziva i s
dobrim obiajima koji nisu u suprotnosti s njegovom savjeu.
Advokat se ne smije prihvatiti poslova koji su nespojivi s njegovim pozivom i koji bi
mogli tetiti njegovoj nezavisnosti, dobrom glasu, i ugledu advokature.
6. Nedoputeno je i u suprotnosti je s dostojanstvom advokata da na bilo koji nain
sarauje sa nadripisarima. Dunost je advokata da svako lice za koje sazna da se bavi
nadripisarstvom, prijavi nadlenom dravnom organu.
7. Advokat ne smije isticati svoju raniju slubu, poloaj ili dunost za pribavljanje
stranaka, niti na bilo koji nain uvjeravati stranku da joj zbog toga moe uspjenije pruiti zatitu
prava i interesa koji su joj povrijeeni
8. Advokat je duan stalno obnavljati, proirivati i usavravati svoje pravno i opte
obrazovanje. Cilj pravnog obrazovanja je i izuavanje pravnih vjetina, razvijanje osjeaja za
etike vrijednosti i zatitu ljudskih prava i sloboda, podsticanje brige za rad u korist klijenta i
pruanje podrke zakonitoj djelotvornosti pravosua. Svoj krug djelovanja, advokat moe
proirivati samo sredstvima koja su u skladu sa au i ugledom advokata.
9. Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se asti i ugledu
advokature, a naroito:
pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama,
saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
obeanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka,
omalovaavanje drugih advokata,
pozivanje na dobre veze i poznanstva,
ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrenih advokatskom tarifom,
isticanje advokatske table napadnog oblika i sadraja ili isticanje table na druga mjesta
osim na zgradu u kojoj se nalazi kancelarija,
upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog peata,
napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi nain, podataka o advokatskim
kancelarijama sa kojima je skolopljen ugovor o povezivanju i saradnji,
napadno isticanje eventualne specijalizacije,
javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglaenim isticanjem svog svojstva
advokata, odnosno na nain koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili
samoreklamiranje i slino.
Advokata preporuuju strunost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao
svojim radom i ponaanjem.
Advokat ne smije da stie klijente na neastan ili na drugi nedoputen nain.

51
Smatra se da advokat pribjegava neasnom ili nedoputenom sticanju klijenata, naroito
kada:
o daje nerealne procjene i obeava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu
pravne prirode predmeta,
o omalovaava druge advokate,
o podstie ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlae i
nagovjetava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
o stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu
zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na nain suprotan ovom
Kodeksu,
o na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva
incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da
nametne utisak odvanosti i stekne linu popularnost.
10. Advokatu je doputeno da u sredstvima javnog informisanja objavi podatak o
otvaranju ili preseljenju svoje kancelarije, pri emu se mora izbjei svaki pokuaj ili dojam da je
rije o reklami. Takoe je doputeno da advokat poalje obavijest o otvaranju ili preseljenju
svoje kancelarije pravosudnim organima, drugim advokatima i svojim strankama.
11. Kada advokat brani ili zastupa stranku na podruju Republike Srpske, duan je
postupati u skladu sa Kodeksom etike advokata Advokatske komore RS-e, ukoliko naela i
principi tog Kodeksa nisu u suprotnosti sa naelima i sadrajem ovog Kodeksa.
12. Prilikom vrenja advokatske djelatnosti u inostranstvu, advokat je duan ponaati se i
u skladu sa Kodeksom Meunarodne unije advokata, kao i sa Kodeksom advokatske etike zemlje
u kojoj obavlja djelatnost, ukoliko naela i principi tih kodeksa nisu u suprotnosti sa naelima i
sadrajem ovog Kodeksa.
13. Dunost je advokata da se prilikom obavljenja advokatske djelatnosti stalno brinu za
unapreenje i afirmaciju advokature kao samostalne i nezavisne profesionalne djelatnosti.
14. Advokati su duni obavezno se osigurati od odgovornosti za tetu priinjenu stranci u
toku pruanja pravne pomoi i to u skladu sa minimalnim iznosom osiguranja i vrste osigurane
tete odreene optim aktom Advokatske Komore Federacije BIH. Ne izvravanje ove dunosti
predstavlja disciplinski prekraj i povredu pravila ovog Kodeksa.
15. Odredbe ovog Kodeksa koje se izriito odnose na advokate koji sami rade u svojim
kancelarijama, na isti nain se primjenjuju i na advokate koji rade u zajednikim advokatskim
kancelarijama ili advokatskim drutvima. Odredbe ovog Kodeksa koje se primjenjuju na
advokate, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike i strune saradnike.
16. Svako ponaanje suprotno principima i pravilima ovog Kodeksa, predstavlja povredu
advokatske dunosti i povredu ugleda advokature Federacije Bosne i Hercegovine. Nadleni
disciplinski organ advokatske komore odluit e o tome da li povreda pravila ovog Kodeksa u
pojedinim sluajevima predstavlja i disciplinsku povredu advokatske dunosti i o tome e
zauzeti svoj stav.

II. MORALNI LIK ADVOKATA
1. Kako u vrenju advokatske djelatnosti, tako i ponaanjem u linom i privatnom ivotu,
advokat je duan da se pridrava svih naela ovog Kodeksa i da uva ugled advokature i bori se
za njeno unapreenje i afirmaciju kao nezavisne profesionalne djelatnosti.

52
2. U vrenju advokatske djelatnosti advokat je duan postupati humano i obzirno sa
uvaavanjem i potovanjem svih onih sa kojima kontaktira u vrenju svoje profesionalne
djelatnosti.
3. Svaki advokat je duan da uva svoju ast, moralni lik advokata, neovisnost,
savjesnost i strunost, tako da takvim svojim ponaanjem podstie i druge.
4. Advokat je duan pri zastupanju svoje stranke sauvati svoju neovisnost. Ova
neovisnost mora biti apsolutna, slobodna bilo kojih drugih utjecaja, pogotovo onih koji mogu
proistei iz njegovog vlastitog interesa ili vanjskog pritiska. S toga advokat mora izbjegavati
okolnosti koje bi mogle ugroziti njegovu neovisnost i paziti da ne kompromituje svoje
profesionalne standarde da bi ugodio svojoj stranki, sudu ili treim osobama. Advokat je duan
energino odbaciti sve pokuaje utjecaja na njegovu neovisnost i obavezan je o tim pokuajima
obavijestiti samoupravne organe svoje Komore.
5. Advokat se ne moe baviti poslovima koji naruavaju znaaj i ugled advokatske
profesije. Advokat ne smije da prihvati poslove i zvanja koji bi ga doveli u podreen poloaj,
naveli na nekritiko izvravanje tuih naloga, ili njegov rad uslovljavali takvom vrstom obaveza
ili pogodnosti koje bi mogle ugroziti njegovu nezavisnost i samostalnost. Advokat se moe baviti
poslovima u oblasti nauke, knjievnosti, umjetnosti, publicistike, pravnog obrazovanja,
humanitarnog rada, prevodilatva i sporta. Advokat moe da bude rukovodilac ili lan strunih,
radnih ili savjetodavnih tijela vladinog ili nevladinog sektora, nevladinih organizacija, upravnih i
ureivakih odbora i izdavakih savjeta u organizacijama iji rad nije u suprotnosti sa naelima
advokatske profesije. Rukovodei poloaj advokata u Advokatskoj komori nije spojiv sa
rukovodeim poloajem u politikoj stranci.
6. Tradicionalne vrline kao to su: ast, potenje i integritet advokata moraju biti van
svake sumnje, profesionalna su obaveza advokata i osnov za sticanje odnosa povjerenja prema
advokatu.
7. Klijent i trea lica, od kojih advokat dobija informacije, moraju biti sigurni u
povjerljivost advokata. Bez sigurnosti u povjerljivost advokata nema ni povjerenja. Povjerljivost
je primarno pravo i obaveza advokata.
8. Samo advokat koji poznaje zakon moe tititi interese svoje stranke sredstvima koja
zakon doputa, a da bi tu dunost mogao ispuniti duan je obnavljati, proirivati i usavravati
svoju pravnu i optu naobrazbu praenjem strune literature, ueem u strunim raspravama,
savjetovanjima i kongresima, objavljivanjem strunih radova, saradnjom u asopisu Advokatske
komore i slino.
9. Advokat mora djelovati u najboljem interesu svoje stranke i mora staviti te interese
ispred svojih ili interesa drugih koji su u koliziji sa interesima stranke koju zastupa.
10. Advokat treba da svojim strunim znanjem pomae drugim advokatima, a posebna je
dunost svih advokata da pomau struno usavravanje advokatskih pripravnika.
11. Nije dostojna da bude advokat osoba koja radi protiv interesa advokature kao
nezavisne profesionalne djelatnosti i koja ne potuje osnovne principe ovog Kodeksa. Svako
ponaanje suprotno osnovama i principima ovog Kodeksa predstavlja povredu ugleda advokature
Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

III. ODNOS PREMA LICIMA KOJIMA SE PRUA PRAVNA POMO
1. Vjernost stranci je osnovna dunost advokata. Ona je vanija od interesa advokata i
kolegijalnih obzira. Zastupanju stranke advokat je duan posvetiti svu svoju strunost i
savjesnost te joj cjelovito i pravovremeno pruiti oekivanu pravnu pomo. Preoptereenost

53
advokata u poslu ne smije ugroziti cjelovitost, savjesnost i pravovremenost u pruanju pravne
pomoi stranci. O ovome je svaki advokat duan voditi rauna prilikom preuzimanja novih
poslova od stranaka. Advokat kome se obraa prevelik broj stranaka treba uputiti stranke drugim
advokatima kako bi izbjegao preoptereenost u poslovima.

Prihvatanje i raskid angamana
2. Advokat samostalno odluuje da li e prihvatiti ponudu za zastupanje stranke, za
pruanje pravne pomoi, ili odbranu, a odbiti pruanje traene pomoi advokat moe samo iz
razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim optim aktima Advokatske komore FBIH. Na
donoenje odluke o zastupanju ne smiju uticati razlike u polu, rasi, nacionalnoj pripadnosti,
jeziku, vjeri, politikom i drugom ubjeenju, porijeklu, drutvenom poloaju ili stranakoj
pripadnosti. Advokat koji lino poznaje protivnu stranku moe odbiti zastupanje protiv nje, a
ako ipak prihvati zastupanje mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.

Advokat e odbiti zastupanje:
3.1. ako je pruao pravnu pomo suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom
drugom pitanju vezanim za taj predmet,
3.2. ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo pruao advokat koji radi u
istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom drutvu,
3.3. ako je on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva radio kao
advokatski pripravnik sa advokatom koji prua pravnu pomo suprotnoj stranci,
3.4. ako je u istom predmetu on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva
postupao kao sudija, tuilac, ovlatena slubena osoba Ministarstva unutranjih
poslova ili kao slubena osoba u organu uprave,
3.5. ako se on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva bavio na drugi
profesionalni nain predmetnim sluajem,
3.6. ako on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva ima osobni interes
koji je, ili moe biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
3.7. u drugim sluajevima predvienim zakonom ili opim aktima Federalne advokatske
komore.
4. Advokat moe odbiti pruanje pravne pomoi zbog linog ubjeenja da takav predmet
ne moe sa uspjehom zastupati.
5. Ukoliko advokat ima priznatu specijalizaciju ili se uopte ne bavi sa odredjenom
oblasti prava smije odbiti zahtjev stranke za zastupanje ukoliko se radi o predmetu van njegove
specijalizacije ili oblasti za koju je struan.
6. Kada advokat odbije zastupanje stranke, neovisno o kojem se osnovu radi, duan je da
navede razloge odbijanja pruanja pravne pomoi.
7. Advokat e voditi sluaj za stranku samo po nalogu te stranke. On, meutim moe
raditi na sluaju po nalogu drugog advokata koji radi za stranku ili kad mu sluaj dodjeli sud ili
drugi nadleni organ.
8. Prilikom preuzimanja predmeta za zastupanje advokat je duan uzeti iscrpnu
informaciju od stranke, upoznati je sa priblinim trajanjem postupka, trokovima i nagradom
advokata za obavljeni rad.

54
9. Advokat e savjetovati i zastupati stranku promptno, savjesno i marljivo, posebno
vodei rauna da joj ne prouzroi nepotrebne trokove postupka i duan je da svojim takvim
postupanjem i strunim radom opravda povjerenje stranke koje mu je ukazala izborom za svog
zastupnika. Advokat e preuzeti linu odgovornost za ispunjenje naloga koji su mu dati. Svog
klijenta e obavjetavati o toku stvari koja mu je povjerena.
10. Advokat je duan tokom cijelog postupka nastojati da se postupak rijei nagodbom
ako je to u interesu stranke.
11. Advokat nee voditi sluaj za koji zna ili bi trebalo da zna da on nije struno u
potpunosti kompetentan za njega, bez saradnje sa advokatom koji je kompetentan za takav
sluaj.
12. U pravilu advokat preuzima za zastupanje onoliko predmeta koliko moe savjesno i
aurno zastupati i nee prihvatiti naloge za koje zna da ih nee moi ispuniti efikasno.
13. Kada utvrdi da se stranka koju zastupa objesno parnii, advokat ju je duan upozoriti
na takvo ponaanje i tetno voenje postupka, a ukoliko ona i dalje ostaje pri takvom stavu,
advokat joj moe ve iz ovog razloga otkazati punomo i uskratiti pruanje dalje pravne pomoi.
14. Ukoliko utvrdi da stranka koju zastupa ili brani, neistinito daje upute i navodi
injenice o predmetu, advokat moe takvoj osobi otkazati dalje pruanje pravne pomoi.
15. Jedan od razloga zbog kojih advokat moe uskratiti dalje pruanje pravne pomoi
stranki je i nesposobnost stranke da plati gotove izdatke advokata i nagradu za do tada obavljene
poslove.
16. Advokat moe otkazati punomo iz onih razloga iz kojih moe odbiti pruanje pravne
pomoi.
17. Advokat nema pravo da se povue iz sluaja na nain i u okolnostima kada stranka ne
bi mogla nai drugu pravnu pomo na vrijeme kako bi se sprijeilo nastupanje tetnih posljedica
za stranku i takvu osobu kojoj otkazuje punomo po bilo kojem od valjanih osnova, duan je
zastupati dok ona ne nadje zastupnika, no najvie 30 dana od otkaza punomoi. Za ovo vrijeme
je duan preduzimati sve radnje da ne bi nastupile tetne posljedice za stranku kojoj se otkazuje
punomo.
18. Advokat ne treba da otkae punomo kada mu budu odbijeni dokazni ili drugi
prijedlozi u postupku zbog odnosa line netrpeljivosti sa osobom koja vodi postupak, odnosno
svoje line interese ne smije poistovjeivati sa interesom stranke kojoj prua pravnu pomo i
obratno.
19. Dunost je advokata da osobi kojoj prua pravnu pomo posveti svu svoju savjesnost,
potenje i odanost, ali ne smije da se povodi za nekorektnim i oigledno neistinitim ponaanjem
osobe koju zastupa, na koji bi nain krnjio svoj lini ugled i ugled advokature kao nezavisne
profesionalne djelatnosti.

Konflikt interesa
20. Advokat nee savjetovati, zastupati ili djelovati u ime dvije ili vie stranaka u istoj
stvari ako postoji konflikt, ili znaajan rizik od konflikta interesa tih stranaka.
21. Kada postupa u dvostranim pravnim poslovima, a angaovan je od jedne ili svih
strana, duan je podjednako i na pravian nain tititi interese svih uesnika u tom pravnom
poslu bez obzira ko plaa nagradu za njegov obavljeni rad. Advokat mora prestati raditi za obje
stranke kada nastupi konflikt interesa izmeu tih stranaka i takoer kad god postoji rizik od
ugroavanja povjerljivosti ili kada bi njegova neovisnost mogla biti umanjena.

55
22. Advokat ne smije primiti da zastupa stranku u stvari u kojoj je ranije od stranke sa
suprotnim interesima primio informacije u istoj stvari mada nije primio na zastupanje ni tu
stranku, ako bi njegova saznanja o predmetu ugrozila interes stranke ili dunost uvanja
povjerljivosti prethodno dobijenih saznanja.
23. Kada advokati obavljaju djelatnost u zajednikoj advokatskoj kancelariji ili u
advokatskom drutvu, naprijed navedene odredbe se primjenjuju na sve lanove zajednike
kancelarije ili drutva.

Pactum de quota litis
24. Advokat nema pravo sklapati pactum de quota litis.
25. Pod pactum de quota litis podrazumjeva se sporazum izmeu advokata i njegove
stranke napravljen prije okonanja sluaja, po kojem bi se stranka obavezala da isplati advokatu
jedan dio bez obzira da li je to u vidu novca ili neke druge dobiti koju stranka ostvari po
okonanju postupka.
26. Pactum de quota litis ne iskljuuje sporazum da naknadu koju advokat zarauna bude
proporcionalna vrijednosti sluaja koji advokat vodi, ako je to u skladu sa zvanino odobrenim
tarifama. Takav pismeni sporazum advokat je duan dostaviti nadlenom organu regionalne
Advokatske komore.

IV. ODBRANA (ZASTUPANJE) U KRIVINIM PREDMETIMA
1. Advokat je duan preuzeti ponuenu odbranu osumnjienog, odnosno optuenog (u
daljem tekstu: optueni) u krivinim predmetima bez obzira na linost optuenog i na vrstu i
teinu uinjenog krivinog djela.
Advokat ne smije odbiti pruanje pravne pomoi - odbrane u krivinim predmetima zbog
toga to bi uspjena odbrana bila teka, zbog toga to postoje nepobitni dokazi o izvrenom
krivinom djelu, zbog toga to je optueni priznao izvrenje krivinog djela, zbog negativnog
miljenja javnog mnijenja izazvanog krivinim djelom i ponaanja oteenih.
2. Advokat moe odbiti ponuenu odbranu optuenog samo ukoliko ima specijalizaciju iz
druge grane prava, odnosno ukoliko se u obavljanju advokatske djelatnosti ne bavi i krivinim
pravom, a od ve prihvaene odbrane advokat moe odustati samo ako mu braniteljska savjest ne
bi doputala daljnju odbranu a poloaj branjenika se time ne bi pogorao.
3. U toku krivinog postupka advokat ne smije davati izjave sredstvima javnog
informisanja kojima bi se moglo na nedoputen nain, a naroito stvaranjem odreenih dojmova
u javnosti, uticati na tok i ishod krivinog postupka.
Advokat moe u toku voenja krivinog postupka davati izjave sredstvima javnog
informisanja u skladu sa poglavljem XI ovog Kodeksa.
4. Kad u krivinom postupku uestvuje vie optuenika i vie advokata branitelja,
advokati su duni nastojati da to je vie mogue usklade svoj rad i govore i to tako da to ne
bude na tetu ni jednom od optuenika branjenika.
Advokat ne smije braniti ili rastereivati svog branjenika tako to e krivnju svaljivati na
druge saoptuenike, odnosno poveavati njihovu krivnju kako bi potpuno iskljuio ili umanjio
krivnju svog branjenika. On to smije initi samo ako po njegovom uvjerenju i savjesti njegov
branjenik nije kriv, a to nije mogue dokazati drugaije nego dokazivanjem krivnje drugih
saoptuenika, a to mora odgovarati injeninom stanju.

56
5. U pravnim obrazlaganjima i zakljucima advokat branitelj je samostalan i to ini po
sopstvenoj savjesti, znanju, odgovornosti i strunosti i nije vezan uputama branjenika, a duan je
drati se uputa optuenog branjenika u pogledu injeninog stanja.
6. Svako neposredno ili posredno nuenje pritvorenicima za branitelja ili korienje
njima radi pribavljanja optuenika branjenika, protivno je ugledu i dostojanstvu advokature i
pretstavlja krenje pravila ovog Kodeksa.

V. ODNOS PREMA PROCESNIM PROTIVNICIMA
1. Advokat treba prema protivnoj stranci nastupati obzirno i objektivno, nastojei time
stvoriti uvjete da se spor rijei u obostranu interesu.
Meutim, ukoliko je protivna stranka bezobzirna, nepomirljiva, neuvidjavna ili
neobjektivna, tada je advokat duan prema njoj nastupati odluno, a osobito onda kada bi
izostanak takva nastupa tetio opravdanim interesima njegove stranke.
Svae i vrijeanja procesnih protivnika advokat je duan spreavati.
2. U skladu sa naelom brzog i efikasnog pruanja pravne pomoi i izbjegavanja
nepotrebnih trokova stranci, advokat prije nego to pokrene postupak treba opomenuti
procesnog protivnika, dajui mu primjeran rok za dobrovoljno ispunjenje spornog zahtjeva, osim
ako je stvar hitna ili ako je oigledno rije o obijesnu i nepopustljivu protivniku.
3. Advokat ne smije koristiti neukost, zabludu ili bojaljivost procesnog protivnika,
osobito ako ona nema pravnog zastupnika, u svrhu da bi postigao neopravdani uspjeh za svoju
stranku.
4. Ukoliko procesni protivnik ima zastupnika tada je advokat du`an iskljuivo
komunicirati sa njegovim zastupnikom, a ako mu se procesni protivnik direktno obrati, duan ga
je uputiti svome zastupniku i o svemu tome obavjestiti svoju stranku.
5. Advokat treba odvraati svoju stranku od toga da krivino progoni protivnu stranku
zbog nepromiljenih izjava to ih je izazvalo napeto stanje u postupku, osim ako je takav progon
potreban da bi se osigurali interesi stranke.
6. Prema procesnom protivniku advokat mora da ima korektan odnos. Ako procesni
protivnik vrijea advokata, prijeti mu ili slino, advokat treba imati razumjevanja za stanje
uzrujanosti protivne stranke u kojem se ona neprikladno ili nepristojno ponijela prema njemu i
ako nakon upozorenja advokata ili organa pred kojim je dolo do uvrede, prijetnje ili slino doe
do izvinjenja, u tom sluaju advokat ne treba da preduzima krivino ili drugo gonjenje te osobe.
7. Blie i intenzivnije poznantsvo advokata sa buduim procesnim protivnikom ili
njegovim bliskim srodnikom, ukoliko bi to dovelo ili moglo dovesti do tetnih posljedica po
stranku zbog nepotpunog angaovanja advokata ili strunog i savjesnog pruanja pravne pomoi
stranci, moe biti razlog odbijanja angaovanja.
8. Advokat ne treba da procesnog protivnika omalovaava, niti na drugi nain da se
odnosi prema njemu nekorektno.

VI. ODNOSI PREMA SUDOVIMA, UPRAVNIM
I DRUGIM DRAVNIM ORGANIMA
1. Advokat je duan da zastupanje pred sudovima i drugim organima obavlja korektno,
potujui njihov autoritet i ugled u skladu sa procesnim pravilima, a istovremeno da uva
samostalnost i neovisnost advokature kao nezavisne profesionalne djelatnosti, kao i svoj lini i
profesionalni ugled.

57
Odnos advokata prema sudu, drugim dravnim organima i njihovim predstavnicima, i
odnos suda, drugih dravnih organa i njihovih predstavnika prema advokatu, treba da bude izraz
potovanja prava, pravne kulture i pravnike profesije.
Podnesci i usmena izlaganja advokata treba da budu jasni, saeti, umjesni i logini, a
kritika koju advokat upuuje sudu, drugim dravnim organima i njihovim predstavnicima ne
smije da bude saoptena na drzak ili uvredljiv nain.
U odnosu prema sudu, drugim dravnim organima i njihovim predstavnicima advokat ne
smije:
- da utie na tok postupka i donoenje odluke neprofesionalnim sredstvima, a naroito
obraanjem organima i licima koja nemaju pravo da se mijeaju u postupak,
raspravljanje i odluivanje,
- da line prijateljske odnose sa sudijama, tuiocima i drugim predstavnicima organa
vlasti ispoljava pred klijentom, suprotnom strankom ili njenim zastupnikom, ili da
pred ovim licima stvara utisak postojanja takvih odnosa,
- da tok ili ishod postupka pravda pripisivanjem korupcije i drugih vidova zloupotreba
sudijama, tuiocima i predstavnicima drugih organa vlasti, ili da podrava takvo
uvjerenje klijenta, osim ako on ili klijent raspolau dokazima koji bi im davali pravo
na podnoenje prijave nadlenim organima krivinog ili disciplinskog gonjenja,
- da zloupotrebljava ulogu branioca da bi klijentu, ili posredstvom klijenta koji je u
pritvoru ili na izdravanju kazne, drugim pritvorenicima ili zatvorenicima kriom
doturao pisma, poruke ili predmete ije je dostavljanje zabranjeno, podlono kontroli
ili namijenjeno nedozvoljenim ciljevima,
- da pred klijentom, suprotnom strankom ili njenim zastupnikom, uoi roita ulazi u
sudnicu ili drugu slubenu prostoriju namijenjenu raspravi prije nego to je pozvan,
ili se nakon zavretka rasprave u sudnici ili takvoj prostoriji zadrava i po izlasku
svih ovih lica, osim ako svoj ulazak ili ostanak prethodno tim licima ne objasni
izuzetnim, opravdanim i istinitim razlozima ne vezanim za predmet spora.
2. Advokat e, uz duno potovanje suda braniti interesa svoje stranke asno i hrabro, bez
obzira na svoje vlastite interese ili posljedice po njega ili neku drugu osobu.
3. Advokat je takoer duan pruiti odluan otpor protiv svakog krenja zakonitosti,
povrede dostojanstva linosti i temeljnih ljudskih prava ili interesa svoje stranke, ali samo
doputenim sredstvima i u granicama korektnosti.
4. Advokat je duan upozoriti svoju stranku na odnos potovanja prema sudu i nastojati
e, da on i njegova stranka savjesno koriste prava koja im u postupku pripadaju, nastojei da se
izbjegne svako odugovlaenje i zloupotreba prava u postupku pred sudom.
5. Advokat ne smije zloupotrijebiti naelo da smije razgovarati sa svjedocima izvan suda,
prije poetka i tokom suenja, ali je zabranjena svaka zloupotreba ovog razgovora u svrhu
djelovanja na svjedoka. Razgovor se mora obaviti na nain da se izbjegne svaka dvojba o
moguem utjecaju na svjedoka.

VII. MEUSOBNI ODNOSI ADVOKATA,
ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA
1. Kolektivni duh profesije zahtjeva odnos povjerenja i saradnje medju advokatima na
dobrobit njihovih klijenata i kako bi se izbjegli nepotrebni procesi i druga ponaanja tetna za
reputaciju profesije.

58
2. Meusobni odnosi advokata i advokatskih pripravnika kako u vrenju djelatnosti, tako
i u linom ivotu, treba da su korektni i ispunjeni odnosom meusobnog uvaavanja i
potovanja, ali ne smiju utjecati na samostalnost i odlunost pri zastupanju i zatiti interesa
vlastite stranke.
3. Nedopustivo je nelojalno pribavljanje lica za zastupanje, reklamiranje u bilo kom
obliku, davanje negativnih izjava o drugim advokatima ili advokatskim pripravnicima, kao i
odravanje bilo kakvog kontakta sa nadripisarima ili slino.
4. Advokat koji zna da procesni protivnik ima advokata kao zastupnika, mora se
iskljuivo obraati svom kolegi, a ukoliko mu se procesni protivnik izravno obrati, mora ga
savjetovati da se obrati svom advokatu i o tome e upoznati svog kolegu.
5. Advokat, ukoliko mu je to poznato, ne smije preuzeti zastupanje stranke koju ve
zastupa drugi advokat, prije nego to stranka tom advokatu ne opozove punomo ili saopti da
pored ve angaovanog advokata u postupak ulazi i novoangaovani advokat.
Advokat koji je angaovan umjesto drugog advokata u odreenom sluaju mora o tome
obavjestiti tog advokata i nee poeti sa radom dok ne utvrdi da je taj drugi advokat u cijelosti
namiren i isplaen za obavljeni rad.
Saglasno izboru, vie advokata moe pruati pravnu pomo jednoj osobi.
6. Advokat ne moe traiti, niti primiti od drugog advokata ili drugog lica naknadu,
proviziju ili drugu kompenzaciju za upuivanje ili preporuivanje klijenta.
Advokat nee nikome platiti naknadu, proviziju ili drugu kompenzaciju zato to mu je
ovaj uputio klijenta.
7. Kolegijalni duh profesije i profesionalna solidarnost nalau da advokati prue savjet i
daju miljenje drugom advokatu, naroito onom mlaem po stau i iskustvu, kada on to zatrai.
8. Advokat je duan zamijeniti kolegu koji mu se obrati za zamjenu, a ukoliko on to nije
u objektivnoj mogunosti prihvatiti, tada je, ukoliko to moe, duan pronai kolegu koji to moe
uiniti.
Za trokove zamjene uvijek je odgovoran advokat koji je zamolio zamjenu, a ne njegova
stranka, pa ak i onda kada ona to nije platila svom advokatu. Ukoliko nije drugaije
dogovoreno, trokovi zamjene iznose trokova odreenih tarifom. Raun za zamjenu se
dostavlja istovremeno sa izvjetajem o zamjeni.
Kod zamjene advokat postupa kao da sam (u svom predmetu) prua pravnu pomo.
9. Solidarnost advokata, se ogleda i u pruanju pravne pomoi, tj. zamjenama inozemnih
advokata. Advokat mora biti naroito odgovoran pri pruanju pravne pomoi inozemnim
advokatima i takve sluajeve treba preuzimati samo ako ih moe obraditi struno i bez
odugovlaenja.
10. Nedopustivo je da advokat, ako to interesi osobe kojoj prua pravnu pomo ne
zahtjevaju, tereti suokrivljenog ili sauesnika u postupku.
11. Advokati su duni svoje meusobne sporove sami razrjeavati ili pred organima
Komore, poto nije u skladu sa principima ovog Kodeksa da se advokati za rjeavanje svojih
nesporazuma obraaju sudovima ili drugim organima.
12. Radi educiranja sposobnog advokatskog podmlatka, to je za svakog advokata jedan
od najvanijih zadataka, advokatima se preporuuje da primaju na praksu mlade, sposobne i
vrijedne diplomirane pravnike u cilju njihovog strunog osposobljavanja za upis u Imenik
advokata i da im u tom smislu pruaju strunu pomo.

59
13. Dunost je advokata da se brine o formiranju moralnog lika advokatskog pripravnika
i strunog saradnika koji se kroz svoju praksu svakodnevno upoznaju sa naelima i pravilima
Kodeksa advokatske etike, te iste usvajaju kao svoja pravila ponaanja u poslu i ivotu, a ovo je
duan initi i sam pripravnik i struni saradnik.
Advokat je duan svog pripravnika i strunog saradnika upoznati sa obavezom uvanja
tajne kancelarije u kojoj radi i posvetiti naroitu panju na upoznavanju pripravnika i strunog
saradnika sa pravilima advokatske etike.
14. Advokat je duan plaati propisanu (dogovorenu) nagradu za rad advokatskog
pripravnika i strunog saradnika.
15. Advokat je duan omoguiti pripravniku praksu u svim predmetima, da ta praksa
bude raznovrsna, a znanje temeljito, koritenje strunom literaturom, uz savjesno nadziranje rada
svog pripravnika, sve u cilju strunog usavravanja i priprema za polaganje pravosudnog ispita.
16. Advokatski pripravnik i struni saradnik su duni u svom radu pridravati se uputa
advokata kod koga vri praksu i osnova i principa Kodeksa, a njegov odnos prema advokatu kod
koga obavlja praksu treba da je korektan i ispunjen uvaavanjem i potovanjem.
17. U toku obavljanja pripravnike prakse advokatski pripravnik je duan uestvovati u
radu organizacije advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, te savjesno ispunjavati
dunosti i obaveze u organima Komore u koje je delegiran od strane svoje organizacije.
18. Zabranjena je fiktivna praksa, pa je advokatski pripravnik duan praksu obavljati sa
punim radnim vremenom.
Takoer je zabranjeno sklapanje bilo koje vrste ugovora izmeu advokata i njegova
pripravnika u sudjelovanju u dobiti ili o ortatvu.
19. Pripravniku je zabranjeno samostalno voenje pravnih poslova. Isto tako pripravniku
nije doputeno da po neposrednom zahtjevu drugog advokata ili njegovog pripravnika bez
odobrenja advokata kod kojeg vri pripravniku praksu, zamjenjuje u pojedinim radnjama
zastupanja drugog advokata, kao i neposredno zahtjevanje ili primanje naknada za zamjeniko
zastupanje od drugog advokata.
20. Dunost je svih advokata da pomau pripravnicima kod otvaranja advokatske
kancelarije u sticanju osoba kojima e pruiti pravnu pomo, a poeljno je da svaki uputi bar po
jednu takvu osobu.
21. Svi principi i naela ovog Kodeksa koji se odnose na advokata prema osobama
kojima prua pravnu pomo, procesnim protivnicima, prema sudovima i drugim organima i
ostalim pitanjima, odnose se i na advokatske pripravnike i strunnog saradnika.

VIII. ADVOKATSKA TAJNA
1. uvanje advokatske tajne je naelo advokature koje predstavlja bitnu pretpostavku
strunog i savjesnog zastupanja i nezamjenjiv je uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske
profesije. Obaveza uvanja advokatske tajne nije vremenski ograniena.
2. Advokatsku tajnu predstavlja sve ono to je advokat prilikom pruanja pravne
pomoi saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi nain. U naravi ovu tajnu pored
saznanja advokata predstavljaju svi spisi, tonski, raunalni, slikovni i slini zapisi, te depoziti
stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.

60
3. Dunost uvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili
zavretkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o injenicama i
okolnostima, koje ine advokatsku tajnu. Dunost uvanja tajne postoji i u sluajevima saznanja
o injenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke ije zastupanje advokat nije prihvatio.
Advokat smije saoptiti injenice i okolnosti, koje predstavljaju advokatsku tajnu, samo u
odredjenoj vrsti postupka po pristanku osobe od koje je to saznao, datog u pismenoj formi, ili
ako je otkrivanje tajne nu`no u krivinom postupku ili postupku disciplinske odgovornosti
advokata za dokazivanje njegove nevinosti.
4. Advokat sam mora savjesno ocijeniti to stranka eli da bude sauvano kao advokatska
tajna, a to ponekad znai i samu injenicu da mu se stranka obratila za pravnu pomo i ne
navoenjem koje vrste.
5. Advokat je duan na odgovarajui nain sve svoje saradnike u kancelariji upoznati sa
obavezom uvanja advokatske tajne, a tu obavezu u Ugovoru o radu sklopljenim sa svojim
saradnicima izriito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa.
6. Obaveza uvanja advokatske tajne protee se na sve advokate u zajednikoj
advokatskoj kancelariji, na sve advokate u Advokatskom drutvu i na sve zaposlenike.
7. Odavanje advokatske tajne predstavlja svakako najteu povreda dunosti i ugleda
advokature, ako je to uinjeno izvan uslova odredjenih u taki 3. ovog poglavlja.

IX. ODNOS ADVOKATA PREMA ORGANIMA KOMORE
1. Advokati su duni da uvaju ugled, samostalnost i nezavisnost samoupravnih organa
Regionalne i Federalne advokatske komore.
2. Pravo i dunost advokata je da uestvuju u radu organa Komore i da pomau u radu, te
da savjesno i odgovorno izvravaju obaveze na svim izbornim funkcijama u tijelima i organima
Komore.
3. Advokat je duan savjesno i blagovremeno ispunjavati sve svoje obaveze prema
Komori, potovati, uvati i podizati njen ugled, te svojim aktivnim ueem doprinositi to
uspjenijem njihovom radu prisustvujui sastancima, Skuptinama i asno izvravati funkcije na
koje je izabran.
4. Advokat ini teu povredu advokatske dunosti ukoliko ne izvrava odluke organa
Komore, ili ako nesavjesno i neodgovorno izvrava obaveze i prava na izbornim funkcijama u
organima Komore, dostavi neistinite izvjetaje tim organima, uvredljivo se ponaa u pismenim
ili usmenim kontaktima sa tim organima i/ili njenim dunosnicima i ne izvrava ili neuredno
izvrava materijalne obaveze prema Komori.
5. Zajedno su svi advokati moralno odgovorni za rad svojih organa Komore.

X. POSLOVANJE U ADVOKATSKOJ KANCELARIJI
1. Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije. U zajednikim advokatskim
kancelarijama svi advokati odgovaraju za rad kancelarije. U advokatskim drutvima, advokati
lanovi drutva odgovaraju za rad drutva.
2. Advokat je duan uredno i na vrijeme voditi predmet, pohranu spisa i tanu evidenciju
rokova i rasprava, tako da on i stranka mogu uvijek uvidom u spis utvrditi podatke o stanju
predmeta.

61
3. Advokat mora osobito biti savjestan i taan u novanim poslovima. Tui novac ne
smije mijeati sa vlastitim i mora uvijek biti u mogunosti da tui novac isplati. Novac koji je
primio za stranku ne smije zadrati kod sebe due nego to je to potrebno.
4. Advokat ne smije upotrijebiti ili zadrati novac protivno namjeni za koju je predan,
kao i proiriti pravo retencije za jo nedospjele trabine za usluge koje e pruiti.

XI. DUNOSTI I OBAVEZE ADVOKATA
U JAVNOM INFORMISANJU
1. U naelu advokat ne smije davati u javnost na bilo koji nain podatke o strankama koje
zastupa, injenicama i okolnostima koje su mu poznate iz predmeta koji je primio na zastupanje,
kao ni ono to mu je stranka povjerila kao svom zastupniku.
2. Ukoliko je u sredstvima javnog informisanja od suprotne strane u bilo kojem postupku
ili od strane suda, tuilatva ili drugog organa pred kojim se vodi postupak, dolo do
obavjetavanja javnosti, a takvo obavjetavanje je usmjereno na netano informisanje javnosti u
konkretnoj informaciji ili je uticalo ili moglo uticati na tok i ishod odredjenog postupka, advokat
je javnim saoptenjem duan dati tanu informaciju i sprijeiti pokuaj netanog informisanja
javnosti ili uticaj javne informacije na tok i ishod odreenog postupka na tetu stranke koju
zastupa.
3. Davanje u javnost informacije o samom postojanju odredjene vrste postupka u kojem
vri zastupanje stranke dozvoljeno je, ukoliko davanjem takve informacije ne bi bila nanesena
teta interesima stranke koju zastupa, ili bi samo davanje takvih podataka predstavljalo
naruavanje uvanja advokatske tajne.
4. Suprotno postupanje gornjim naelima predstavlja teu povredu dunosti advokata u
vrenju advokatske djelatnosti.

XII. BESPLATNA PRAVNA POMO
SOCIJALNO UGROENIM OSOBAMA
1. Obaveza je advokata i besplatno pruanje pravne pomoi socijalno ugroenim
osobama u skladu sa zakonom i advokat e ovu dunost obaviti jednako savjesno i paljivo kao u
pruanju pravne pomoi drugim strankama.
2. Advokat je takoer duan preuzeti zastupanje socijalno ugroenih osoba kada to odredi
nadleni organ Komore.
3. U sluaju uspjeha u postupku advokat moe od takve stranke traiti nagradu za
pruanje usluga u mjeri u kojoj to zastupanje nee izgubiti svoje humano i socijalno obiljeje, ali
u svakom sluaju advokat smije traiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po
osnovu njegova zastupanja na teret protivne stranke.

XIII. OVLATENJA I DUNOSTI ADVOKATA
U MEUNARODNOM PRAVNOM PROMETU
1. Advokat nije ovlaten obavljati advokatske poslove za strane pravne subjekte kao
stalni predstavnik neke strane advokatske kancelarije ili advokatskog drutva, niti na nazivu
kancelarije moe stavljati obiljeja koja oznaavaju predstavnitvo stranih advokatskih
kancelarija bilo kojeg oblika.

62
2. Kada prima na zastupanje stranku koja ima domicil u drugoj dravi advokat je duan
izriito upozoriti stranku na mogui ishod traenog zastupanja kroz primjenu zakona i drugih
propisa na teritoriji BIH, a takvo upozorenje mora dati u pismenom obliku, ukoliko bi protivno
postupanje moglo nanijeti toj stranci znatniju tetu.
3. U svim postupcima sa elementom inostranosti pred domaim sudovima i drugim
organima, kao i pred inostranim organima i sudovima, ako postoji kolizija naela kodeksa
profesionalne etike strane drave i ovog Kodeksa, advokat je duan primjenjivati naela ovog
Kodeksa.

XIV. TROKOVI ZASTUPANJA
1. Advokat ima pravo na nagradu za svoj rad prema tarifi o nagradama i naknadama
trokova za rad advokata.
2. Advokat nema pravo uskratiti stranci povrat njezinih izvornih spisa nakon obavljenog
zastupanja ukoliko mu stranka nije platila trokove zastupanja.
3. Dunost je advokata upoznati stranku sa priblinim iznosom trokova zastupanja i
upozoriti je na mogunost da trokovi koji e biti odreeni na teret protivne stranke budu manji
od njegovog rauna (obrauna).

XV. IZGLED ADVOKATSKE KANCELARIJE, FIRME I PEATA
1. Advokatska kancelarija po mogunosti treba da bude smjetena u prostoriji koja
raspolae sa ekaonicom.
U pravilu advokat prima stranke samo u svojoj kancelariji. Nepoeljno je da advokat
prima stranke po sudskim hodnicima, restoranima ili slinim mjestima.
2. Firma advokatske kancelarije (ime i prezime advokata, specijalnost ukoliko postoji)
treba da bude istaknuta na zgradi u kojoj je smjetena advokatska kancelarija. Ova obaveza se
odnosi i na zajednike advokatske kancelarije i advokatska drutva.
Naziv kancelarije ili drutva treba da bude ispisan latinicom bez reklamnog karaktera na
metalnoj ili drugoj tabli.
3. Advokatska kancelarija ili drutvo moe imati svoj peat koji ne moe da sadri
reklamni karakter.
4. Svaki podnesak mora imati memorandum ili peat.

XVI. ZAVRNE ODREDBE
1. Ovlauje se Upravni odbor da utvrdi i objavi preien tekst Kodeksa sa svim do
sada usvojenim izmjenama i dopunama.
2. Ova Odluka stupa na snagu danom usvajanja na Skuptini Advokatske komore
Federacije BIH.

ADVOKATSKA KOMORA FBIH
PREDSJEDNIK
Josip Muselimovi
Posljednji update ( Petak, 15 Juni 2007 )
PRAVI LNI K o disciplinskoj odgovornosti (63-74)

63
Na temelju lana 12. stav 4. Zakona o advokaturi - odvjetnitvu Federacije Bosne i
Hercegovine (Slubene novine FBiH, broj 40/02 i 29/03) Skuptina advokatske odvjetnike
komore Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici odranoj 07.05.2005. godine, donijela je

PRAVILNIK
O DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI
I. OPTE ODREDBE
lan 1.
Ovim pravilnikom utvruje se rad organa za pokretanje i voenje disciplinskog postupka
protiv advokata, saradnika i pripravnika za disciplinske prekraje, pravila postupka pred
mirovnim vijeem, pravila prvostepenog i drugostepenog disciplinskog postupka, obnove
postupka, privremene zabrane vrenja djelatnosti, zastare disciplinskog gonjenja i izvrenja
disciplinskih mjera, rehabilitacije kao i ostala pitanja od znaaja za zakonito provoenje
disciplinskog postupka.

lan 2.
Pojedini izrazi u ovom pravilniku znae:
- Federalna komora = Advokatska-odvjetnika komora Federacije Bosne i
Hercegovine;
- regionalna komora = bilo koja regionalna advokatska-odvjetnika komora koja ini
konstitutivni dio Federalne komore;
- disciplinski organi = disciplinski tuioci, mirovna vijea i disciplinski sudovi
regionalnih komora i Federalne komore;
- drugostepeni sud = Disciplinski sud Federalne komore;
- prvostepeni sud = disciplinski sud bilo koje regionalne komore;
- disciplinski sud = prvostepeni i drugostepeni sud;
- Federalni tuilac = Disciplinski tuilac Federalne komore;
- regionalni tuilac = disciplinski tuilac bilo koje regionalne komore;
- mirovno vijee = mirovno vijee bilo koje regionalne komore;
- Federalno ministarstvo pravde = Ministarstvo pravde Federacije Bosne i
Hercegovine;
- disciplinski tuioci = Federalni tuilac, Federalno ministarstvo pravde i regionalni
tuioci;
- nadleni prvostepeni sud = disciplinski sud koji je nadlean za voenje
disciplinskog postupka protiv: advokata, saradnika i pripravnika lanova odreene
regionalne komore;
- nadleni regionalni tuilac = regionalni tuilac koji je nadlean za prijem
disciplinskih prijava i podizanje optunica protiv: advokata, saradnika i pripravnika
lanova odreene regionalne komore;

64
- prvostepeno vijee = vijee bilo kojeg prvostepenog suda, sastavljeno od trojice
sudija odnosno njihovih zamjenika, koje provodi prvostepeni disciplinski postupak i
donosi prvostepene disciplinske odluke;
- drugostepeno vijee = vijee drugostepenog suda, sastavljeno od pet sudija odnosno
njihovih zamjenika, koje provodi drugostepeni disciplinski postupak i donosi
drugostepene disciplinske odluke;
- disciplinski postupak = postupak koji provode disciplinski organi u skladu sa
Zakonom, Statutom i ovim pravilnikom;
- saradnik = advokatski struni saradnik;
- pripravnik = advokatski pripravnik;
- osumnjieni = svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podnesena
disciplinska prijava;
- optueni = svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podignuta
optunica pred nadlenim prvostepenim sudom;
- okrivljeni = svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik kojem je izreena
disciplinska mjera od strane disciplinskog suda;
- uesnici u postupku = disciplinski tuioci, oteeni, osumnjieni, optueni i
okrivljeni;
- Zakon = Zakon o advokaturi-odvjetnitvu Federacije Bosne i Hercegovine;
- Statut = Statut Federalne komore;
- ZKP Federacije = Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine;
- djelatnost = vrenje registrovane djelatnosti advokata, vrenje registrovane
djelatnosti saradnika, odnosno vrenje registrovane pripravnike prakse;
- disciplinski prekraj = laka i tea povreda dunosti advokata, saradnika odnosno
pripravnika i povreda ugleda advokature;
- disciplinske odluke = odluke i rjeenja doneseni od strane disciplinskih organa;
- disciplinske mjere = sve vrste stalnih i privremenih disciplinskih mjera propisanih
Zakonom i Statutom, koje prvostepeni i drugostepeni sudovi mogu izrei advokatima,
saradnicima i pripravnicima;

lan 3.
Ovaj pravilnik obavezan je za sve disciplinske organe.
Disciplinski organi duni su u roku od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
pravilnika donijeti poslovnike o radu.
Poslovnikom se ureuje nain rada disciplinskih organa u skladu sa Zakonom, Statutom i
ovim pravilnikom.

lan 4.
Ako se u disciplinskom postupku pojave takva pitanja koja nisu ureena Zakonom,
Statutom, ovim pravilnikom i poslovnicima o radu disciplinskih organa, shodno e se
primjenjivati odredbe ZKP Federacije.

65
II. POKRETANJE POSTUPKA
lan 5.
Prijavu za pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata, saradnika i pripravnika
moe podnijeti svako lice.
Prijava se podnosi nadlenom regionalnom tuiocu.
Ako bude podnijeta bilo kojem organu Federalne komore ili regionalne komore, taj
organ je duan odmah, a najkasnije za osam (8) dana po prijemu iste, prijavu dostaviti
nadlenom regionalnom tuiocu.

lan 6.
Ukoliko disciplinsku prijavu podnosi advokat, saradnik ili pripravnik protiv drugog
advokata, saradnika ili pripravnika, tu prijavu e nadleni regionalni tuilac dostaviti nadlenom
mirovnom vijeu sa prijedlogom da se pokua mirno rjeenje prijavljenog sluaja.
Mirovno vijee je organ kojeg bira skuptina regionalne komore iz reda advokata sa
najmanje deset (10) godina advokatskog staa. Mirovno vijee broji tri (3) lana i tri (3)
zamjenika. Mirovno vijee iz reda svojih lanova bira predsjednika mirovnog vijea. Mandat
predsjednika, lanova i zamjenika mirovnog vijea traje etiri (4) godine.
Mirovno vijee zasjeda u sastavu kojeg ine predsjednik i dva (2) lana. Zamjenici
uestvuju u radu vijea kad su predsjednik ili lanovi sprijeeni, o emu odluku donosi
predsjednik mirovnog vijea.
Po zaprimanju predmeta i disciplinske prijave upuene od regionalnog tuioca, mirovno
vijee e najkasnije u roku od osam (8) dana obavijestiti podnosioca prijave i prijavljenog o
zakazanoj sjednici mirovnog vijea na kojoj e se pokuati mirno rjeenje predmetnog sluaja.
Najkasnije u roku od 15 dana od dana odrane sjednice, mirovno vijee e nadlenom
regionalnom tuiocu vratiti predmet sa svojim izvjetajem o rezultatima mirenja.
Ako je u postupku pred mirovnim vijeem podnosilac prijave povukao podnesenu
prijavu, nadleni regionalni tuilac e rjeenjem obustaviti disciplinski postupak. U protivnom,
nastavie postupak u skladu sa odredbama ovog pravilnika.
Blie odredbe o sastavu, nainu rada i nadlenosti Mirovnog vijea e se urediti
Poslovnikom o radu Mirovnog vijea.

lan 7.
Po prijemu prijave nadleni regionalni tuilac duan je odmah, a najkasnije u roku od 15
dana po prijemu prijave zatraiti pismeno izjanjenje prijavljenog, ukoliko ve iz same prijave ne
proizilazi da u opisanim radnjama osumnjienog nema obiljeja povrede advokatske dunosti ili
ugleda advokature ili da je nastupila zastarjelost disciplinskog gonjenja.
U sluaju iz lana 6. stav 1. ovog pravilnika nadleni regionalni tuilac e postupiti po
odredbama prethodnog stava samo ako nije dolo do povlaenja disciplinske prijave i to
najkasnije u roku od 15 dana po prijemu pismenog izvjetaja mirovnog vijea.
Danom kada je nadleni disciplinski tuilac zatraio izjanjenje osumnjienog zapoinje
disciplinski postupak.
Prijavljeni je duan najkasnije u roku od 15 dana po prijemu zahtjeva nadlenog
regionalnog tuioca izjasniti se o podnesenoj prijavi protiv njega. Po prijemu izjanjenja
prijavljenog ili po proteku roka za davanje izjanjenja, nadleni regionalni tuilac duan je
najkasnije u roku od 60 dana podnijeti optunicu nadlenom prvostepenom sudu ili donijeti
rjeenje o odbacivanju disciplinske prijave i obustavljanju disciplinskog postupka.

66
lan 8.
Ako nadleni regionalni tuilac nakon prijema prijave na temelju injenica i dokaza iz
prijave, odnosno izjanjenja prijavljenog i drugih dokaza, utvrdi da je nastupila zastara
disciplinskog gonjenja prijavljenog ili da ne postoje elementi disciplinskog prekraja koji se
prijavljenom stavlja na teret, moe rjeenjem prijavu odbaciti i obustaviti disciplinski postupak.
Rjeenje iz prethodnog stava dostavlja se odmah po donoenju, a najkasnije u roku od
osam (8) dana od dana donoenja podnosiocu prijave i Federalnom tuiocu.
Federalni tuilac moe u roku od osam (8) dana po prijemu rjeenja iz stava 1. ovog lana
zatraiti od nadlenog regionalnog tuioca da mu odmah dostavi kompletan spis disciplinskog
predmeta. Po prijemu spisa Federalni tuilac moe u narednom roku od 60 dana prikupiti nove
dokaze o prijavljenoj povredi i nakon toga odluiti da rjeenje iz stava 1. ovog lana ostavi na
snazi ili da ga stavi van snage i podigne optunicu protiv prijavljenog pred nadlenim
prvostepenim sudom.

lan 9.
Optunicu moe podii i Federalni tuilac i Federalno ministarstvo pravde.
Optunicu iz stava 1. ovog lana pred nadlenim prvostepenim sudom zastupa tokom
cijelog prvostepenog postupka nadleni regionalni tuilac.
Federalni tuilac moe pred svakim nadlenim prvostepenim sudom, u svakoj fazi
postupka, preuzeti zastupanje optunice u ve pokrenutom postupku, bez obzira ko je podnio
optunicu.

III. PRVOSTEPENI POSTUPAK
lan 10.
Kada nadleni prvostepeni sud primi optunicu duan je najkasnije u roku od 30 dana po
prijemu optunice zakazati glavnu raspravu pred prvostepenim vijeem.
O raspravi se pisanim pozivom obavjetavaju nadleni regionalni tuilac, oteeni i
optueni. Optueni e se u pozivu pouiti da e se rasprava odrati i u njegovom odsustvu, ako
najkasnije u roku od tri dana po prijemu poziva ne opravda izostanak sa rasprave i ne zatrai
odlaganje rasprave. Optuenom se uz poziv dostavlja optunica.
Oteeni e se u pozivu pouiti da do zakljuenja glavne rasprave moe postaviti
imovinsko-pravni zahtjev protiv optuenog, to ne predstavlja zapreku za voenje postupka i
odravanje rasprave i bez njegovog prisustva.
Glavnu raspravu sprovodi i disciplinsku odluku donosi vijee nadlenog prvostepenog
suda.
Glavna rasprava je javna i sa iste se javnost moe iskljuiti u sluajevima propisanim
ZKP Federacije.

lan 11.
Ako je nakon izvrenog disciplinskog prekraja a prije pokretanja disciplinskog postupka
dolo do brisanja iz imenika advokata, imenika saradnika odnosno imenika pripravnika,
disciplinski postupak se ne moe pokrenuti.
Ako nakon pokretanja disciplinskog postupka doe do brisanja iz imenika navedenih u
stavu 1. ovog lana, disciplinski postupak e se nastaviti i okonati. Odluke o disciplinskoj
odgovornosti u tom sluaju upisuju se u odgovarajue imenike i iste imaju pravne efekte kod
ponovnog upisa u imenik advokata, imenik saradnika odnosno imenik pripravnika.

67
lan 12.
Prvostepeni disciplinski postupak e se obavezno prekinuti samo u sluaju da je za istu
radnju ili proputanje koji su predmet disciplinskog postupka pokrenut i traje krivini postupak
za krivino djelo, a od ishoda tog postupka, po ocjeni nadlenog prvostepenog suda ili nadlenog
regionalnog tuioca, zavisi ocjena o postojanju disciplinskog prekraja.
Disciplinski postupak moe se prekinuti u sluaju kad nadleni regionalni tuilac ili
nadleni prvostepeni sud ocijene da je to potrebno u sluaju teke bolesti ili privremene duevne
poremeenosti osumnjienog odnosno optuenog.
O prekidu postupka nadleni organi iz prethodnog stava donose rjeenje u kojem su duni
navesti razloge prekida postupka i trajanje prekida.
Rokovi zastarjelosti disciplinskog gonjenja za vrijeme trajanja kao i za vrijeme prekida
disciplinskog postupka prestaju tei.

lan 13.
Odmah nakon zavrene glavne rasprave, te vijeanja i glasanja o disciplinskoj
odgovornosti i disciplinskoj mjeri, vijee nadlenog prvostepenog suda donosi i objavljuje
disciplinsku odluku u prisutnosti optuenog i nadlenog regionalnog tuioca.
Disciplinskom odlukom optunica moe biti odbaena kao podnesena od neovlatenog
tuioca, neblagovremena i neuredna ili odbijena u cijelosti ili djelimino kao neosnovana ili
optueni proglaen krivim za disciplinski prekraj koji mu se optunicom stavlja na teret, u kom
sluaju e sadravati i odluku o disciplinskoj mjeri i imovinsko-pravnom zahtjevu.
Odluka e se objaviti i kad optueni i nadleni regionalni tuilac nisu prisutni njezinom
objavljivanju.
Izvornik disciplinske odluke nakon vijeanja i glasanja unosi se u zapisnik o glavnoj
raspravi, bez navoenja kako je pojedini lan vijea glasao, a zapisnik o vijeanju i glasanju
odlae u kovertu koja se odmah zatvara i peati. Ovu kovertu nije ovlaten da otvori bilo koji
organ, izuzev drugostepenog vijea Disciplinskog suda.

lan 14.
Prilikom odreivanja vrste i teine disciplinske mjere propisane Zakonom i Statutom
vijee nadlenog prvostepenog suda je duno cijeniti sve olakavajue i oteavajue okolnosti, a
naroito teinu uinjenog disciplinskog prekraja, stepen odgovornosti, okolnosti pod kojima je
disciplinski prekraj uinjen, ponaanje uinioca prije i nakon disciplinskog prekraja, te druge
okolnosti koje mogu uticati na vrstu i teinu disciplinske mjere.
Disciplinska mjera zabrane obavljanja djelatnosti i brisanja iz imenika advokata,
saradnika odnosno pripravnika, moe se izrei uiniocu izuzetno tekog disciplinskog prekraja
ili u sluaju da je uinilac u posljednje tri (3) godine od izvrenog posljednjeg disciplinskog
prekraja dva ili vie puta disciplinski kanjavan za tee povrede dunosti i ugleda advokature.

lan 15.
Najkasnije u roku od osam (8) dana po objavljivanju disciplinske odluke, njezin pisani
otpravak e se dostaviti optuenom, nadlenom regionalnom tuiocu i oteenom. Dostavit e se
i Federalnom tuiocu i Federalnom ministarstvu pravde ako su oni podnijeli optunicu.
Pisani otpravak disciplinske odluke obavezno sadri: uvod, izreku, obrazloenje i pouku
o pravnom lijeku.

68
Uvod sadri: oznaku nadlenog prvostepenog suda, broj iz upisnika disciplinskih
predmeta, datum donoenja, sastav vijea, naznaenje tko je od uesnika bio prisutan glavnoj
raspravi i naznaenje da li je odluka objavljena u ili bez prisutnosti uesnika u postupku.
Izreka sadri: injenini opis disciplinskog prekraja za koji je optueni proglaen krivim,
pravnu kvalifikaciju disciplinskog prekraja u skladu sa Zakonom, Kodeksom i Statutom
izreenu disciplinsku mjeru i odluku o odtetnom zahtjevu ako je postavljen do zakljuenja
glavne rasprave.
Obrazloenje sadri: naziv disciplinskog tuioca koji je pokrenuo disciplinski postupak,
te broj i datum optunice na osnovu koje je pokrenut disciplinski postupak, saete navode iz
optunice o injeninom opisu disciplinskog prekraja i njegovoj pravnoj kvalifikaciji, razloge
na kojima se temelji izreka disciplinske odluke u pogledu odgovornosti optuenog, izreene
disciplinske mjere i odtetnog zahtjeva i kratko navoenje dokaza na kojima se temelji
disciplinska odluka.
Pravna pouka sadri: uputu o pravu na podnoenje pravnog lijeka, organu kojem se
podnosi i roku u kojem se podnosi.

lan 16.
Protiv prvostepene disciplinske odluke doputena je alba u roku od 15 dana od dana
prijema pisanog otpravka iste. Oteeni se moe aliti samo na odluku o odtetnom zahtjevu.
alba se podnosi nadlenom prvostepenom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i
uesnike u postupku, a o albi odluuje drugostepeni sud.

IV. DRUGOSTEPENI POSTUPAK
lan 17.
Drugostepeni sud je duan najkasnije u roku od 90 dana od dana prijema albe, zajedno
sa spisom disciplinskog predmeta prvostepenog suda, donijeti odluku po albi i nadlenom
prvostepenom sudu vratiti njegov spis sa dovoljnim brojem otpravaka drugostepene disciplinske
odluke.

lan 18.
Na sjednicu drugostepenog vijea pozivaju se Federalni tuilac i alilac. Sjednica
drugostepenog vijea moe se odrati i ako istoj nisu prisutni uredno pozvani tuilac i alilac.
Nakon otvaranja rasprave po albi predsjednik drugostepenog vijea poziva prisutnog
tuioca da se ukratko osvrne na navode iz albe i stavi svoj prijedlog u pogledu albe.
Nakon toga alilac ima pravo ukratko obrazloiti albu, a duan je odgovoriti na
eventualna pitanja lanova drugostepenog vijea u vezi injenica i dokaza navedenih u albi.
Prije izlaganja izvjestioca drugostepenog vijea, prisutni tuilac i alilac duni su
napustiti prostoriju u kojoj se odava sjednica drugostepenog vijea.

lan 19.
Nakon to tuilac i alilac napuste sjednicu drugostepenog vijea, ako su istoj
prisustvovali, a ako nisu, onda odmah po otvaranju rasprave o albi, govori izvjestilac koji
drugostepeno vijee upoznaje sa predmetom i daje prijedlog drugostepene disciplinske odluke.
Nakon izlaganja izvjestioca na prijedlog odluke mogu se osvrnuti pojedini lanovi
drugostepenog vijea, a nakon toga se prelazi na vijeanje i glasanje.

69
Izvornik drugostepene disciplinske odluke nakon vijeanja i glasanja unosi se u zapisnik
o sjednici drugostepenog vijea, bez navoenja kako je pojedini lan tog vijea glasao, a
zapisnik o vijeanju i glasanju odlae u kovertu koja se odmah zatvara i peati. Ovu kovertu nije
ovlaten da otvori bilo koji organ.

lan 20.
Drugostepeno vijee moe donijeti odluku da se alba odbaci kao neblagovremena ili
nedoputena, ili da se odbije kao neosnovana i odluka nadlenog prvostepenog suda potvrdi, ili
da se alba uvai a odluka nadlenog prvostepenog suda ukine i predmet vrati tom sudu na
ponovni postupak ili da se alba uvai i odluka nadlenog prvostepenog suda preinai.
U sluaju donoenja odluke kojom se preinaava prvostepena odluka, drugostepeno
vijee je duno voditi rauna o odredbama lana 14. ovog pravilnika.

lan 21.
Na otpravak drugostepene disciplinske odluke shodno se primjenjuju odredbe lana 15.
ovog pravilnika, s tim da se u uvodu ne navodi da je javno objavljena, da izreka odluke mora biti
istovjetna sa tekstom izreke odluke unesenim u zapisnik o sjednici drugostepenog vijea, a
obrazloenje mora sadravati izreku prvostepene disciplinske odluke, bitne albene navode i
razloge na kojima se temelji izreka drugostepene disciplisnke odluke.
Pravna pouka drugostepene disciplinske odluke sadri uputu da nadleni regionalni
tuilac i okrivljeni imaju pravo pokrenuti upravni spor protiv te odluke pred Vrhovnim sudom
Federacije BiH u roku od 30 dana od dana prijema odluke, a mogu ga pokrenuti i Federalni
tuilac i Federalno ministarstvo pravde, ako su oni podigli optunicu.

V. OBNOVA POSTUPKA
lan 22.
Protiv pravosnane odluke disciplinskog suda, pored tube za pokretanje upravnog spora,
dozvoljena je i obnova pravosnano okonanog disciplinskog postupka.
Obnova postupka dozvoljena je samo u sluaju saznanja za nove injenice ili za nove
dokaze koji se odnose na ve iznesene injenice u postupku ija se obnova trai, a te nove
injenice i novi dokazi sami za sebe ili u vezi sa ranije utvrenim injenicama i izvedenim
dokazima oigledno mogu dovesti do drugaije disciplinske odluke.

lan 23.
Zahtjev za obnovu postupka mogu podnijeti okrivljeni, nadleni regionalni tuilac i
Federalni tuilac. Ako je disciplinski postupak, ija se obnova trai, pokrenut po optunici
Federalnog ministarstva pravde onda i to ministarstvo moe podnijeti zahtjev za obnovu
postupka.

lan 24.
Zahtjev za obnovu postupka moe se podnijeti u roku od 60 dana od dana saznanja za
nove injenice i dokaze a najkasnije u roku od jedne (1) godine dana od pravosnanosti odluke
donesene u postupku ija se obnova zahtijeva.

70
lan 25.
O zahtjevu za obnovu postupka odluuje onaj disciplinski sud, ija je pravosnana odluka
predmet zahtjeva za obnovu postupka.

lan 26.
Protiv odluke disciplinskog suda donesene po zahtjevu za obnovu postupka, doputena je
alba u roku od 15 dana od dana prijema odluke drugostepenom sudu, a ako je odluku donio
drugostepeni sud protiv iste se moe podnijeti tuba za pokretanje upravnog spora Vrhovnom
sudu Federacije BiH u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

lan 27.
Zahtjev za obnovu postupka nije doputen protiv odluke disciplinskog suda kojom je
utvrena laka povreda dunosti i naruavanja ugleda advokature od strane advokata, saradnika
odnosno pripravnika i izreena mjera za takvu povredu.

VI. PRIVREMENA ZABRANA VRENJA DJELATNOSTI
lan 28.
Ako je protiv advokata, saradnika i pripravnika pokrenut disciplinski postupak za teu
povredu dunosti i naruavanje ugleda advokature ili ako je pokrenut krivini postupak za
krivino djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje djelatnosti ili ako se pokrenuti disciplinski
ili krivini postupak ne moe uspjeno sprovesti bez privremene zabrane vrenja djelatnosti ili
ako je u vrenju advokatske djelatnosti vie od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu izvrena
povreda dunosti ili ugleda advokature, bez obzira na teinu pojedinane povrede, advokatu se
moe izrei mjera privremene zabrane obavljanja advokatske djelatnosti.

lan 29.
Mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti iz lana 28. ovog pravilnika moe trajati
dok traju okolnosti zbog kojih je izreena, a najdue do okonanja disciplinskog odnosno
krivinog postupka.
Rok trajanja mjere privremene zabrane odreuje vijee nadlenog prvostepenog suda na
pune mjesece, vodei rauna o okolnostima koje su dovele do izricanja privremene zabrane.

lan 30.
Prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnosi se nadlenom prvostepenom
sudu. Podnosi ga nadleni regionalni tuilac kad podigne optunicu ili kad sazna da je protiv
advokata, pokrenut krivini postupak za krivino djelo iz lana 28. ovog pravilnika, a moe ga
uvijek podnijeti Federalni tuilac.

lan 31.
Mjeru privremene zabrane rjeenjem izrie vijee nadlenog prvostepenog suda, nakon
odrane rasprave na kojoj e sasluati osumnjienog odnosno optuenog i nadlenog regionalnog
tuioca, a ako je prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnio Federalni tuilac, onda
e sasluati i njega, te provesti predloene dokaze od strane uesnika u postupku.
Ova rasprava e se provesti i u sluaju da na istu ne pristupi uredno pozvani osumnjieni
odnosno optueni.

71
Na rjeenje iz stava 1. ovog lana shodno se primjenjuju odredbe ovog pravilnika koje se
odnose na sadraj prvostepene disciplinske odluke i na njezin pisani otpravak (lan 13. i 15.
ovog pravilnika).

lan 32.
Protiv rjeenja o privremenoj zabrani ili protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za
izricanje te zabrane, osumnjieni odnosno optueni i disciplinski tuilac koji je stavio prijedlog
za izricanje privremene zabrane, mogu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja izjaviti albu
drugostepenom sudu, koji je o albi duan odluiti u roku od 30 dana od dana prijema albe i
spisa nadlenog prvostepenog suda.
Protiv drugostepenog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom
Federacije BiH u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.

lan 33.
Ako se nakon donoenja rjeenja o izricanju mjere privremene zabrane bitno promijene
okolnosti koje su uslovile njezino izricanje, nadleni prvostepeni sud koji je donio rjeenje o
mjeri privremene zabrane, na prijedlog nadlenog regionalnog tuioca ili Federalnog tuioca ili
na prijedlog osumnjienog odnosno optuenog kome je privremena zabrana izreena ili po
slubenoj dunosti, moe rjeenjem ukinuti mjeru privremene zabrane i prije isteka vremena na
koje je mjera privremene zabrane izreena.
Protiv rjeenja o prijevremenom ukidanju mjere privremene zabrane moe se podnijeti
alba drugostepenom sudu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. albu mogu podnijeti
uesnici u postupku.
Drugostepeni sud rjeenje po albi je duan donijeti najkasnije u roku od 90 dana
raunajui od dana prijema albe i spisa nadlenog prvostepenog suda.
Rjeenje po albi je konano i protiv istog se ne moe pokrenuti upravni spor.

lan 34.
Po pravosnanosti rjeenja o izricanju mjere privremene zabrane, regionalna komora iji
je disciplinski sud izrekao zabranu, duna je odmah a najkasnije u roku od osam (8) dana od
dana pravosnanosti rjeenja pismeno obavijestiti Federalno ministarstvo pravde i ministarstvo
pravde kantona prema sjeditu regionalne komore koja daje obavijest. U istom roku i na isti
nain obavjetavaju se isti organi i o ukidanju privremene mjere zabrane.
Regionalna komora iji je disciplinski sud donio rjeenje o izricanju mjere privremene
zabrane ili njezinom ukidanju, duna je, najkasnije u roku od osam (8) dana od dana
pravosnanosti rjeenja, dostaviti Federalnoj komori pismenu obavijest uz dostavu pravosnanog
rjeenja o izricanju mjere privremene zabrane odnosno njezinom ukidanju, koja je duna odmah
po prijemu obavijesti i rjeenja izvriti odgovarajui upis izricanja mjere privremene zabrane
odnosno njezinog ukidanja u imenik advokata.

VII. ZASTARA DISCIPLINSKOG GONJENJA
I IZVRENJA DISCIPLINSKIH MJERA
lan 35.
Disciplinski postupak ne moe se pokrenuti:

72
- kad proteknu dvije (2) godine od izvrenja lake povrede dunosti i ugleda advokature;
- kad proteknu etiri (4) godine od izvrenja tee povrede dunosti
i ugleda advokature.
Ako uinjena povreda dunosti i ugleda advokature ima i bitna obiljeja odreenog
krivinog djela, zastara pokretanja disciplinskog postupka nastupa kada po Krivinom zakonu
Federacije BiH nastupa zastara krivinog gonjenja za to krivino djelo.
Zastara disciplinskog gonjenja se prekida svakom radnjom nadlenog organa
disciplinskog gonjenja usmjerenom na pokretanje i voenje disciplinskog postupka i rokovi
zastare poinju iznova tei.
Zastara disciplinskog gonjenja nastupa u svakom sluaju kad protekne dvostruko vrijeme
propisano za zastaru u stavu 1. ovog lana.

lan 36.
Zastara izvrenja disciplinskih mjera nastupa kad proteknu dvije (2) godine od dana
pravosnanosti odluke kojom je disciplinska mjera izreena.
Zastara iz prethodnog stava prekida se svakom radnjom nadlenog organa usmjerenom
na izvrenje disciplinske mjere, a svakim prekidom zastara poinje ponovo tei.
Zastara izvrenja disciplinske mjere nastupa u svakom sluaju kad protekne etiri (4)
godine od pravosnanosti odluke kojom je izreena disciplinska mjera.

VIII. IZVRENJE DISCIPLINSKIH ODLUKA
lan 37.
Izvrenje odluke kojom je izreena disciplinska mjera novane kazne, te odlueno o
naknadi trokova disciplinskog postupka, provodi redovni sud, mjesno nadlean po sjeditu
nadlenog prvostepenog suda, koji je izrekao disciplinsku mjeru novane kazne, odnosno
odluio o trokovima disciplinskog postupka.
Izvrni postupak pred redovnim sudom pokree se na prijedlog nadlenog prvostepenog
suda koji je izrekao disciplinsku mjeru novane kazne odnosno odluio o trokovima postupka i
to po pravilima Zakona o izvrnom postupku.

lan 38.
Izvrenje disciplinske odluke kojom je izreena disciplinska mjera zabrane obavljanja
advokatske djelatnosti ili djelatnosti saradnika ili djelatnosti pripravnika u trajanju od est (6)
mjeseci do pet (5) godina, provodi regionalna komora donoenjem rjeenja o brisanju djelatnosti
iz odgovarajueg imenika. U rjeenju se mora tano naznaiti vrijeme trajanja izreene mjere.
Rjeenje o brisanju iz prethodnog stava donosi upravni odbor reginonalne komore
odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana pravosnanosti odluke disciplinskog suda koja je
predmet izvrenja.
Protiv rjeenja o brisanju nije doputena alba, tako da isto postaje pravosnano danom
donoenja.
Najkasnije u roku od tri (3) dana od dana donoenja rjeenja o brisanju regionalna
komora ga je duna dostaviti Federalnoj komori.
Federalna komora je duna odmah po prijemu rjeenja o brisanju izvriti potrebne upise u
imenike: advokata, saradnika odnosno pripravnika.

73
lan 39.
Naplaene novane kazne u disciplinskom postupku predstavljaju prihod regionalne
komore iji je sud izrekao mjeru novane kazne i Federalne komore u omjeru 50:50.
Naplaeni trokovi disciplinskog postupka predstavlaju prihod regionalne komore iji je
sud donio odluku o trokovima disciplinskog postupka.

IX. EVIDENCIJE U DISCIPLINSKOM POSTUPKU
lan 40.
Regionalne komore i Federalna komora vode slijedee evidencije u disciplinskom
postupku:
- upisnik za predmete disciplinskog tuioca;
- upisnik za predmete disciplinskog suda;
- upisnik izvrenja disciplinskih mjera
- upisnik kaznene evidencije
Sadraj, oblik i nain voenja evidencija iz prethodnog stava propisije Upravni odbor
Federalne komore.

lan 41.
Sve pravosnane disciplinske odluke, regionalne komore odlau u slubeni personalni
dosije: advokata, saradnika odnosno pripravnika, odmah po njihovoj pravosnanosti.
Odluke iz prethodnog stava, sa klauzulom pravosnanosti, regionalna komora duna je,
najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnanosti, dostaviti Federalnoj komori.
Na temelju primljenih pravosnanih disciplinskih odluka, Federalna komora u imenik
advokata, imenik saradnika odnosno imenik pripravnika upisuje slijedee podatke o pokrenutom
disciplinskom postupku: naziv disciplinskog suda koji je donio disciplinsku odluku, broj i datum
disciplinske odluke, vrstu izreene disciplinske mjere, vrijeme trajanja disciplinske mjere
zabrane obavljanja djelatnosti, vrijeme trajanja disciplinske mjere privremene zabrane obavljanja
djelatnosti i druge podatke znaajne za disciplinsku osuivanost: advokata, saradnika odnosno
pripravnika.
Podatke iz stava 4. ovog lana regionalne komore mogu upisivati i u svoje evidencije.

lan 42.
Regionalne komore su dune najkasnije do kraja januara tekue godine dostaviti
Federalnoj komori pismeni izvjetaj o broju podnesenih disciplinskih prijava, broju pokrenutih
disciplinskih postupaka, broju pravosnano okonanih disciplinskih postupaka i izreenim
disciplinskim mjerama po vrstama i to za proteklu kalendarsku godinu.

X. REHABILITACIJA I BRISANJE
IZREENIH DISCIPLINSKIH MJERA IZ EVIDENCIJE
lan 43.
Protekom vremena od etiri (4) godine od dana pravosnanosti odluke o izreenoj
disciplinskoj mjeri za laku povredu i protekom vremena od est (6) godina od dana
pravosnanosti odluke za teu povredu advokatske dunosti, dunosti saradnika odnosno
dunosti pripravnika, nastupa rehabilitacija za izreenu mjeru, te se ista brie iz odgovarajueg
imenika.

74
Ukoliko je prije isteka vremena iz prethodnog stava protiv: advokata, saradnika odnosno
pripravnika pokrenut disciplinski postupak za novu povredu dunosti, rok iz prethodnog stava se
rauna od dana pravosnanosti odluke o toj povredi.

lan 44.
Rjeenje o brisanju izreene disciplinske mjere, po osnovu rehabilitacije, donosi po
slubenoj dunosti predsjednik nadlenog prvostepenog suda, nakon to provjeri da se protiv:
advokata, saradnika, osnosno pripravnika ne vodi novi disciplinski postupak.
Ako rjeenje o brisanju ne bude doneseno po prethodnom stavu, okrivljeni moe traiti
da organ iz prethodnog stava utvrdi da je brisanje nastupilo po odredbama ovog pravilnika.
Protiv rjeenja kojim se odreuje brisanje izreene disciplinske mjere nije dozvoljena
alba, a protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za njezino brisanje moe se izjaviti alba
drugostepenom sudu, ali se protiv njegove odluke ne moe pokrenuti upravni spor.
Pravosnano rjeenje o brisanju izreene disciplinske mjere dostavlja se Federalnoj
komori, koja ga je, odmah po prijemu, duna provesti u odgovarajuem imeniku.

XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 45.
Svi disciplinski postupci, koji su zapoeti prije 14.12.2002. godine, a koje vode
disciplinski organi advokatskih komora, koje na dan odravanja Konstituirajue skuptine
Federalne komore prestaju postojati, nastavljaju se pred organima i po postupku propisanim
ovim pravilnikom.
Pravosnane odluke disciplinskih organa advokatskih komora koje prestaju postojati,
donesene do 14.12.2002. godine, izvravaju se od strane organa i po postupku propisanim ovim
pravilnikom.

lan 46.
Prijedlog ovog pravilnika utvruje Upravni odbor Federalne komore po prethodno
pribavljenom miljenju skuptina regionalnih komora.
Pravilnik donosi Skuptina Federalne komore veinom glasova prisutnih delegata.
Izmjene i dopune ovog pravilnika vre se po postupku za njegovo donoenje.

lan 47.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donoenja.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Disciplinski pravilnik o
disciplinskom postupku o utvrivanju povreda dunosti advokata i advokatskih pripravnika i
izricanju disciplinskih mjera u advokatskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine usvojen na
Vanrednoj skuptini Advokatske komore Federacije BiH odranoj dana 14.12.2002. godine.

Broj: 348/05 PREDSJEDNIK ADVOKATSKE KOMORE FBIH
Sarajevo, 07.05. 2005. Josip Muselimovi, advokat
TARI FA o nagradama i naknadi trokova za rad advokata (75-86)

75
Na osnovu lana 31 Zakona o advokaturi i lana 41 Statuta Advokatske komore Federacije
Bosne i Hercegovine, na Skuptini Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine
odranoj 18.10.2003.g. i na osnovu Odobrenja Federalnog ministarstva pravde broj : 01-130/97 /
Slubene novine FBIH broj 22/04 od 24.04.2004 i 24 /04 od 08.05.2004 , donesena je sljedea:
TARIFA
O NAGRADAMA I NAKNADI TROKOVA
ZA RAD ADVOKATA
lan 1.
Ukoliko pismenim ugovorom izmeu advokata i njegovog klijenta nije ugovoreno drugaije,
advokatu pripada nagrada za izvreni rad po odredbama ove Tarife.

I. KRIVINI POSTUPAK
Sastavljanje podnesaka
lan 2.
1. Krivine - kaznene prijave - 80 bodova
2. Podnesci sa obrazloenim odtetnim zahtjevima 50% od nagrade iz lana 12.
3. Podnesci branitelja u prethodnom postupku, nakon potvrde optunice i u toku glavnog
pretresa - 50% nagrade iz lana 4. taka 1.
4. Prigovor protiv optunice nagrada iz lana 4. taka 1.
5. Prijedlozi za odlaganje izvrenja kazne, uslovni otpust i brisanje osude - 100 bodova
6. Prijedlozi za rehabilitaciju i molbe za pomilovanje - 100 bodova
7. Drugi podnesci s kraim obavjetenjem, obavijesti u postupku i slino u vezi sa radnjama iz
taaka 4. i 5. - 20 bodova

Uee branitelja u prethodnom postupku (istrazi)
lan 3.
1. Za uestvovanje u svojstvu branitelja u istrazi prilikom ispitivanja okrivljenog ili u svojstvu
zastupnika oteenog, advokatu pripada nagrada kao za odbranu iz lana 4. taka 1., te za
svaki drugi i svaki dalji zapoeti sat i to:
a) pred opinskim sudom - 20 bodova
b) pred kantonalnim sudom - 25 bodova
c) pred Vrhovnim sudom FBIH - 30 bodova
d) pred Sudom BIH (osim za djela navedena pod takom e.) - 40 bodova
e) pred Sudom BIH u postupcima za ratne zloine i predmetima ustupljenim od strane
Tribunala u Hagu ) - 50 bodova
2. Za uestvovanje u svojstvu branitelja u radnjama dokazivanja (pretresanje stana, prostorija,
osoba i slino) advokatu pripada nagrada u visini od 50% nagrade predviene u taki 1.
ovog lana, te nagrada za svaki drugi i svaki dalji zapoeti sat kao to je to u njoj
predvieno.

76
3. Za uestvovanje u svojstvu branitelja odnosno istraitelja u sprovodjenju istrage, advokatu
pripada nagrada po svakom satu utroenog vremena i to:
a) za djela iz nadlenosti opinskog suda - 20 bodova
b) za djela iz nadlenosti kantonalnog suda - 20 bodova
c) za djela iz nadlenosti Vrhovnog suda FBIH i Suda BIH - 40 bodova
d) za djela iz nadlenosti Suda BIH u postupcima za ratne zloine i predmetima
ustupljenim od strane Tribunala u Hagu - 50 bodova
4. Nagrada iz prethodnog stava ne moe biti manja od dvostrukog iznosa nagrade po lanu 4.
stav 1.
5. Za radnje koje se izvode izvan suda, osim naknade po utroenom satu, advokatu pripada i
nagrada kao iz take 1. ovog lana, te pravo na naknadu trokova po lanu 37.

Odbrana okrivljenog (osumnjienog i optuenog), zastupanje
oteenog, kao i odbrana pravnog lica na glavnom pretresu
lan 4.
1. Za odbranu optuenog (uinitelja ili pravne osobe), zastupanje privatnog tuitelja ili
oteenog, advokatu pripada sljedea nagrada:
a) pred sudijom pojedincem Opinskog suda - 100 bodova
b) pred vijeem trojice Opinskog - 200 bodova
c) pred Kantonalnim/upanijskim sudom - 300 bodova
e) pred vijeem Suda BIH - 400 bodova
2. Za odbranu optuenog i zastupanje oteenog pred drugostepenim sudom, advokatu pripada
sljedea nagrada:
- na sjednici vijea drugostepenog suda kao za odbranu pred prvostepenim sudom;
- na pretresu koji se vodi pred pred Kantonalnim / upanijskim sudom - 300 bodova;
- na pretresu koji se vodi pred Vrhovnim sudom FBIH - 400 bodova;
- na pretresu koji se vodi pred Sudom BIH - 400 bodova
3. Za odbranu u prvostepenom postupku protiv maloljetnika, advokatu pripada nagrada za
uestvovanje:
- u pripremnom postupku - 100 bodova;
- na roitu ili glavnom pretresu - 150 bodova;
4. Kada glavni pretres neprekidno traje due od jednog dana, advokatu pripada nagrada iz take
1. ovog lana za prvi dan pretresa, a 50% za drugi i svaki dalji dan pretresa, te naknada po
taki 5. ovog lana. Ako zbog prekida ili odlaganja, glavni pretres zapoinje iznova,
advokatu za ponovljeni pretres pripada iznos nagrade predvien u stavu 1. ovog lana.
5. Osim nagrade za sudjelovanje na pretresu, pripremnom roitu ili sjednici, za drugi i svaki
dalji zapoeti sat pretresa, roita ili sjednice vijea, advokatu pripada naknada po lanu 3.
taka 1. ove Tarife.
6. Ukoliko je poslije podignute optunice, a prije izvodjenja dokaza, dolo do obustave
postupka, ili je dolo do odlaganja pretresa, advokatu pripada 50% nagrade iz ovog lana.

77
7. Za prisutnost svjedoenju, rekonstrukcijama i ostalim sudskim radnjama koje se izvode
izvan zgrade suda, advokatu pripada nagrada kao za odbranu po ovom lanu i naknada po
lanu 37.

Pritvorski predmeti
lan 5
Ukoliko se osumnjieni ili optueni nalazi u pritvoru, nagrada advokata kao branitelja se
uveava za 25% za sve radnje iz ove Tarife koje su poduzete po advokatu, za vrijeme dok pritvor
traje.

Uee branitelja u pregovorima o krivnji i
u zakljuenju sporazuma o priznavanju krivnje
lan 6.
1. Za uee advokata u pregovorima sa tuiteljem o krivnji osumnjienog, advokatu pripada
nagrada kao za uee u odbrani po lanu 4. stav 1.
2. Ukoliko su pregovori o krivnji okonani zakljuivanjem sporazuma o krivnji, advokatu
pripada dodatna nagrada u visini kao iz prethodnog stava.

Izjanjavanje o krivnji
lan 7.
Za sudjelovanje u izjanjavanju o krivnji koju optueni daje sudiji za prethodno sasluanje,
advokatu pripada nagrada kao za odbranu, po lanu 4. stav 1.

Posebno obimne ili tee krivine stvari
lan 8.
U posebno obimnim ili teim krivinim stvarima, advokatu odredjenom od strane suda za
cijeli postupak ili za pojedine dijelove postupka, na zahtjev advokata e se odobriti paualna
nagrada, koja prelazi nagrade iz prethodnih lanova.

Pravni lijekovi
lan 9.
1. Za albu protiv presude sainjenu za optuenog ili oteenog, advokatu pripada ista nagrada
kao i za odbranu odnosno zastupanje po lanu 4. stav 1.
2. Za odgovore na albu protiv presude, advokatu pripada 75% nagrade iz stava 1. ovog lana.
3. Za albe protiv rjeenja o odredjivanju ili produavanju pritvora, o primjeni odgojno-
popravnih mjera i mjera sigurnosti, o upuivanju u zavod za lijeenje ili psihijatrijsku
ustanovu, oduzimanju predmeta, kao i drugih rjeenja protiv kojih se moe ulagati alba, te
odluku o trokovima, advokatu pripada 50% nagrade iz stava 1. ovog lana.
4. Prijedlozi za ponavljanje postupka, kao i albe protiv rjeenja o odbijanju prijedloga za
ponavljanje postupka nagradjuju se po lanu 4. taka 1.
5. Nagrada za sainjavanje odgovora na prijedloge iz take 4. ovog lana iznosi 75% nagrade iz
lana 4. taka 1.

78
II. POSTUPAK ZBOG PRIVREDNIH PRESTUPA
I PREKRAJNI POSTUPAK
Postupak privrednih prestupa
lan 10.
Za zastupanje u postupku privrednih prestupa, advokatu pripada sljedea nagrada:
1. Za sastavljanje prigovora protiv zapisnika finansijske policije i drugih organa koji
predstavljaju osnovu za pokretanje postupka - 80 bodova
2. Za odbranu na pretresu - 100 bodova
3. Za odbranu na roitu na kojem se pretres nastavlja - 50 bodova
4. Za sastav pravnih lijekova - 100 bodova

Prekrajni postupak
lan 11.
Za zastupanje u prekrajnom postupku advokatu pripada sljedea nagrada:
1. Za odbranu na roitu u prekrajnom postupku pred Opinskim sudom za prekraje
- 80 bodova
2. Za pristup na svako naredno roite - 40 bodova
3. Prigovor protiv rjeenja donesenih u skraenom postupku - 50 bodova
4. Za sastav pravnih lijekova - 80 bodova
5. Za odbranu u prekrajnom postupku po Zakonu o prekrajima kojima se povreuju
federalni propisi - 150 bodova
6. Za sastav pravnih lijekova u prekrajnom postupku po Zakonu o prekrajima kojima se
povreuju federalni propisi - 150 bodova

III. PARNINI POSTUPAK
Osnovica za obraunavanje
lan 12.
Kao osnovica za odreivanje nagrade u parninom postupku primjenjuje se sljedea tabela:
Vrijednost spora Pripadajui bodovi
1,00 -5.000,00 KM 80 bodova
5.001,00 -10.000,00 120
10.001,00 - 30.000,00 240
30.001,00 - 50.000,00 360
50.001,00 - 75.000,00 480
75.001,00 -100.000,00 600
100.001,00 -1,000.000,00 600 + 4 boda za svakih zapoetih 1.000,00 KM
preko 100.000,00 KM
1,000.001,00-5,000.000,00 4.400+2 boda za svakih zapoetih 1.000,oo KM
preko 1,000.000,00 KM
preko 5,000.000,00 12.400 + 1 bod za svakih zapoetih 1.000,00 KM
preko 5,000.000,00 KM

79
Primjena osnovice za obraun nagrade
lan 13.
Prilikom obraunavanja pojedinih radnji u postupku, advokatu pripada:
1. 100% nagrade pripada za sljedee pravne radnje u toku postupka:
a. sastav tube (nagrada za sastav tube obuhvata sve pripremne radnje potrebne za
njeno sainjavanje) ili sastav odgovora na tubu (nagrada za sastav odgovora na tube
obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njegovo sainjavanje, kao i za otklanjanje
posljedica njegovog nepodnoenja u predvienom roku, te eventualnog postavljanja
protivtubenog zahtjeva);
b. zastupanje tuitelja ili tuenog na pripremnom roitu (nagrada obuhvata sve
pripremne radnje potrebne za zastupanje na pripremnom roitu). U sluaju
ponovljenog postupka, nakon ukidajue drugostepene odluke, punomonicima
pripada pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno pripremno roite;
c. zastupanje tuitelja ili tuenog na roitu za glavnu raspravu (nagrada obuhvata sve
pripremne radnje potrebne za zastupanje na roitu za glavnu raspravu) U sluaju
ponovljenog postupka nakon ukidajue drugostepene odluke, punomonicima pripada
pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno roite za glavnu raspravu.
d. sastav albe ili odgovora na albu na prvostepeno rjeenje o mjerama osiguranja
e. sastav tube ili odgovora na tubu u arbitranom postupku
f. zastupanje na roitu u arbitranom postupku.
a. sastav albe na presudu, ukljuujui tu i albu na konano rjeenje doneseno u
postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata prouavanje presude i sve pripremne
radnje potrebne za njeno sainjavanje);
b. sastav odgovora na albu na presudu ukljuujui tu i albu na konano rjeenje
doneseno u postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata prouavanje presude, albe
i sve pripremne radnje potrebne za njeno sainjavanje);
c. zastupanje tuitelja ili tuenog na raspravi pred drugostepenim sudom (nagrada
obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje);
a. sastav vanrednih pravnih lijekova (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne
za njihovo sainjavanje);
b. sastav tube kojom se pobija odluka u arbitranom postupku.
a. zastupanje stranke prilikom uviaja
b. sastav prijedloga za osiguranje
c. sastav odgovora na prijedlog za osiguranje
d. zastupanje stranke na roitu za osiguranje

80
a. naknada za svaki sljedei dan nastavljene glavne rasprave (bez obzira da li se glavna
rasprava nije mogla okonati zbog nedostatka vremena ili zbog toga to se neki od
dokaza nije mogao izvesti);
b. za sastav obrazloenih podnesaka
c. zastupanje stranke na raitu za zamolbeno izvoenje dokaza (pored ove nagrade,
stranci i njenom punomoniku pripadaju i putni trokovi do suda pred kojim se
dokazi zamolbeno izvode);
d. sastav albe protiv rjeenja (osim albe na konano rjeenje doneseno u postupku
smetanja posjeda);
e. sastav podnesaka u postupku osiguranja kojima se trai izmjena mjere osiguranja,
obustavljanje mjere osiguranja ili prodaje stvari na koje se odnosi mjera osiguranja;
f. sastav prijedloga za osiguranje dokaza, za donoenje dopunske presude i prijedloga
za ispravku presude.
6. 25% nagrade pripada za sljedee pravne radnje u toku postupka: -- naknada za izgubljeno
vrijeme u sluaju da se pripremno roite ili roite za glavnu raspravu odlae na samom
roitu na prijedlog jedne od stranaka.
7. U postupcima gdje se po odredbama Zakona o parninom postupku ne moe utvrditi
vrijednost spora, smatrae se radi utvrivanja vrijednosti spora i primjenu ove Tarife da je
vrijednost spora:
- u predmetima radi razvoda ili ponitenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka -
10.000,00 KM;
- u predmetima za utvrivanje ili osporavanje oinstva, o uvanju i odgoju djece -
10.000,00 KM;
- u sporovima iz radnih odnosa (ponitenje otkaza, utvrivanje prava na rad i sl.), osim
u procjenjivim predmetima - 5.000,00 KM;
8. Za zastupanje pred meunarodnom arbitraom, advokatu pripada naknada predviena u
lanu 12. i u takama 1. 5 ovog lana uveana za 100%.

IV. IZVRNI POSTUPAK
lan 14.
1. U izvrnom postupku osnovicu za obraun nagrade ini zbir glavnog potraivanja, dospjelih
kamata i drugih sporednih potraivanja.
2. Za sastavljanje prijedloga za izvrenje, prijedloga za donoenje mjera za osiguranje trabina,
prigovora protiv rjeenja i odgovora na prigovore protiv rjeenja o izvrenju, visina nagrade
utvruje se na osnovu lana 12.
3. Za zastupanje na roitima i uestvovanje u provoenju izvrenja, advokatu pripada nagrada
iz lana 12. u vezi sa lanom 13.
4. Za sastavljanje pravnih lijekova, advokatu pripada nagrada iz lana 12. u vezi sa lanom 13.
5. Za sastav aukcijskih uslova i prijedloga za utvrivanje vrijednosti, advokatu pripada nagrada
iz lana 7. ta. 1.
6. Ostali podnesci iznose 50% nagrade iz lana 12. u vezi sa lanom 13.

81
V. POSTUPAK STEAJA I LIKVIDACIJE
lan 15.
1. Nagrada za sainjavanje prijedloga za pokretanje steajnog postupka i postupka likvidacije
privrednih drutava odreuje se na osnovu lana 12.
2. Prijave potraivanja i sastav podnesaka koji sadre injenine navode ili obrazloene
prijedloge iznose 50% nagrade iz lana 12.
3. Za zastupanje na roitu za ispitivanje potraivanja i na roitu za diobu, advokatu pripada
50% nagrade iz lana 12. u vezi sa lanom 13., ali ne manje od 40 bodova.
4. Za sastavljanje pravnih lijekova, advokatu pripada nagrada iz lana 12. u vezi sa lanom 13.

VI. VANPARNINI POSTUPAK
lan 16.
1. Za sastavljanje podnesaka kojima se pokree postupak, advokatu pripada sljedea nagrada:
- za odreivanje naknade za eksproprisane ili preuzete nekretnine, za utvrivanje
najamnine ili zakupnine, za raspravljanje ostavine, te u svim drugim procjenjivim
predmetima - 50% nagrade iz lana 12.
- za razvrgnue zajednice nekretnina - 120 bodova
- za ureenje mea - 100 bodova
- u ostalim neprocjenjivim predmetima - 80 bodova;
- za amortizaciju isprava - 50% nagrade iz lana 12. u vezi sa lanom 13.,
ali ne vie od 80 bodova.
2. Za sastavljanje podnesaka u toku postupka, ako sadre injenine navode, advokatu pripada
50% nagrade iz lana 12.
3. Za protestiranje mjenice, advokatu pripada 25% nagrade iz lana 12.
4. Za zastupanje na roitima, advokatu pripada nagrada kao u taki 1. ovog lana, a za pristup
na roite na kojem se nije raspravljalo zbog nedolaska protustranke ili zbog povlaenja
prijedloga 50% nagrade iz take 1. ovog lana.
5. Za sastavljanje pravnih lijekova, advokatu pripada nagrada iz take 1. ovog lana.

VII. ZEMLJINOKNJINI POSTUPAK
lan 17.
1. Za sastavljanje zemljinoknjinih prijedloga, na osnovu kojih se odluuje o upisu, brisanju,
predbiljebi i zabiljebi nekog prava, advokatu pripada 80 bodova.
2. Za sastav ostalih podnesaka, advokatu pripada 50% nagrade iz take 1. ovog lana.
3. Za sastavljanje pravnih lijekova, nagrada je kao u taki 1. ovog lana.

82
VIII. UPRAVNI POSTUPAK
lan 18.
1. Za prijedloge i podneske kojima se pokree upravni postupak u procjenjivim predmetima,
nagrada iznosi 50% nagrade iz lana 12.
2. Za podneske kojima se pokree upravni postupak, podneske sa injeninim navodima i
obrazloene prijedloge u neprocjenjivim predmetima, nagrada iznosi 80 bodova.
3. Za porezne prijave na osnovu podataka iz knjiga koje je porezni obaveznik duan voditi, za
obrazloene podneske u poreznim, carinskim i deviznim predmetima, u postupku
oduzimanja prava vlasnitva u javnom interesu i u postupcima iz stambenih odnosa, nagrada
iznosi 50% nagrade iz lana 12.
4. Za ostale podneske nagrada iznosi 25% nagrade iz lana 12.
5. Za zastupanje na roitima u upravnom postupku, nagrada se odreuje kao u taki 1. ovog
lana, a za drugi i svaki dalji sat zastupanja 20 bodova.
6. Za sastav albe, prijedloga za ulaganje zahtjeva za zatitu zakonitosti i prijedloga za
ponavljanje postupka, advokatu pripada 75% nagrade iz lana 12.

IX. UPRAVNI SPOR
lan 19.
1. Nagrada za sastav tube, odgovora na tubu i podnesaka koji sadre injenina i pravna
obrazloenja, albe i odgovora na albu, kod procjenjivih predmeta nagrada se odreuje po
lanu 12. u vezi sa lanom 13., a kod neprocjenjivih predmeta ona iznosi 80 bodova.
2. Nagrada za zastupanje na raspravi utvruje se kao u taki 1. ovog lana.

X. POSTUPAK ZA UPIS U REGISTAR DRUTAVA
lan 20.
1. Nagrada za sainjavanje prijave za upis osnivanja privrednih drutava u registar privrednih
drutava iznosi 200 bodova.
2. Nagrada za sainjavanje prijave za upis promjene podataka bitnih za pravni promet u registar
privrednih drutava iznosi do 200 bodova.
3. Ostali podnesci u toku postupka za upis iznose 20 bodova.
4. Nagrada za sastav pravnih lijekova, kao i tube za pobijanje upisa, advokatu pripada nagrada
kao u taki 1. odnosno 2. ovog lana, uveana za 25%.
5. Za svako roite, na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi, nagrada
je kao i u taki 1. odnosno 2. ovog lana, a za ostala roita, na kojima se prije raspravljanja
o glavnoj stvari postupak zavrio povlaenjem tube, nagodbom ili presudom na osnovu
priznanja, nagrada se umanjuje za 50%.

XI. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOVIMA
lan 21.
1. Za sastav apelacije kojom se pokree postupak pred ustavnim sudovima, advokatu pripada
200% nagrade iz lana 12. u procjenjivim predmetima, a u neprocjenjivim predmetima
nagrada iznosi 300 bodova.
2. Za sastav ostalih podnesaka u toku postupka, advokatu pripada nagrada 50% iz take 1. ovog
lana.

83
3. Za zastupanje i sudjelovanje na raspravi, advokatu pripada nagrada iz take 1. ovog lana.

XII. NEPROCJENJIVI PREDMETI
lan 22.
U neprocjenjivim predmetima, koji nisu obuhvaeni odredbama ove Tarife, a niti se
vrijednost predmeta spora moe na drugi nain utvrditi, advokat ima pravo na nagradu:
1. u postupku pred opinskim sudom ili opinskim upravnim organima - 80 bodova
2. u postupku pred kantonalnim / upanijskim sudovima ili organima istog nivoa - 100
bodova
3. u postupku pred Vrhovnim sudom FBIH ili organima istog nivoa - 120 bodova.

XIII. RAZNO
Sastavljanje isprava
lan 23.
1. Za sastavljanje ugovora, advokatu pripada nagrada iz lana 12. Za ugovore koji se sastavljaju
na obrascima, advokatu pripada 50% nagrade iz predhodne take.
2. Za sastavljanje isprava o pravnim poslovima, koji nisu procjenjivi, kao to su ortaki
ugovori, ugovori o zajednikoj gradnji, ugovori o nainu koritenja i odravanja zgrade,
ugovori o pretvaranju idealnog suvlasnitva u etano vlasnitvo na zgradama, ugovori o
diobi imovine nakon razvoda braka, ugovori o doivotnom izdravanju, ugovori o ustupanju
i raspodjeli imovine za ivota i slino, odreuje se sljedea nagrada:
-ako je u ugovoru naznaena vrijednost ugovora, nagrada se odreuje prema lanu 12,
-ako u ugovoru nije naznaena vrijednost ugovora, nagrada iznosi 80 bodova.
3. Za jednostavne i jednostrane izjave volje nagrada iznosi 30 bodova.
4. Za sastavljanje oporuke, nagrada iznosi 80 bodova.

Opomene
lan 24.
Za sainjavanje injenino i pravno obrazloene opomene protivnoj strani da plati odreeni
iznos, ispuni neku obavezu ili radnju, nagrada iznosi 25% od iznosa iz lana 12.
Ukoliko zbog nepostupanja po opomeni doe do pokretanja sudskog ili upravnog postupka,
sud e troak opomene iz stava jedan ovog lana priznati kao troak sudskog, odnosno upravnog
postupka.

Klauzule pravomonosti i izvodi iz registara
lan 25.
Za pribavljanje klauzule pravomonosti ili izvrnosti presude ili rjeenja, nagrada advokata
iznosi 15 bodova.
Za pribavljanje izvoda iz zemljinih knjiga i registra privrednih drutava ili pribavu drugih
isprava, advokatu pripada nagrada od 30 bodova.

84
Naknada po utroenom satu
lan 26.
Advokat ima pravo da obrauna nagradu po utroenom vremenu i to po 10 bodova za svako
zapoeto pola sata, u sljedeim sluajevima:
1. Usmena pravna miljenja i pravni savjeti
2. Pismeni pravni savjeti i pismena pravna miljenja i to samo u sluaju ako je to klijent od
njega zatraio. Nagrada za pismeni pravni savjet i miljenje, koje je na zahtjev klijenta
sainjen na stranom jeziku, uveava se za 50%.
3. Uestvovanje na konferencijama i sastancima
4. Razmatranje i pregled spisa u svim postupcima ili za uvid u zemljine knjige, registre i
ostale javne knjige.
5. Za ekanje na raspravu ili za vrijeme vijeanja suda, za odsustvo iz kancelarije za
vrijeme putovanja i sl. ali najvie 8 sati dnevno.
6. Dopisi klijentu, zamjeniku, protivnoj strani i drugim sudionicima u pravnim poslovima
klijenta.
7. Za sve druge pravne radnje kada odredbama ove Tarife ili ugovora nije predvien
drugaiji nain odreivanja nagrade

Zastupanje vie osoba
lan 27.
Kad advokat u istom postupku zastupa vie osoba, pripada mu pravo na povienje osnovnih
tarifnih stavki, utvrenih odredbama Tarife.
U takvom sluaju kao vrijednost spora se uzima zbir vrijednosti tubenih zahtjeva svih
klijenata koje zastupa, te se broj bodova utvren na osnovu te vrijednosti spora uveava za po
20% za drugog i svakog narednog klijenta kojeg advokat zastupa, s tim da to poveanje ne moe
biti vee od 100% nagrade koja predstavlja osnov za uveanje.
Iznos uveane nagrade raspodjeljuje se na jednake dijelove na svakog od zastupanih
klijenata.
Ako postoji oigledna nesrazmjera u potrebi za angaovanjem kod zastupanja pojedinih
klijenata u istom postupku, a zastupa je isti advokat, advokat moe sa klijentima sporazumno
odrediti drugi nain obrauna nagrade.

Ugovaranja nagrade
lan 28.
Advokat moe slobodno ugovoriti visinu nagrade sa svojim klijentom neovisno od odredaba
ove Tarife. Uslov za punovanost ovog ugovora je da bude sainjen u pismenom obliku i da nije
protivan vaeim propisima Bosne i Hercegovine. Smatrae se da je uslov pismenog
zakljuivanja ugovora zadovoljen i u sluaju izmjene pisama, fax ili e-mail poruka. Kao ugovor
se nee priznati odredbe koje su dodane u tekst punomoi ili bilo kojeg drugog dokumenta koji
nema karakter ugovora o zastupanju.
Ugovorom se za nagradu advokatu moe ugovoriti na jedan od sljedeih naina:
1. Na osnovu broja utroenih sati potrebnog angaovanja advokata, pri emu su ugovorne
strane slobodne u utvrivanju nagrade za jedan sat. Na zahtjev klijenta, advokat je
prilikom zakljuivanja ugovora duan da da procjenu o broju sati koji e mu biti

85
potrebni za obavljanje povjerenog posla. Ugovorne strane mogu ugovoriti gornji limit
nagrade za odreeni posao u sluaju ako bi nagrada prema utroenom broju radnih sati
bila vea od utvrenog limita.
2. Uveanjem u odreenom procentu nagrade utvrene ovom Tarifom
3. Odreivanje fiksnog iznosa nagrade za odreeni posao
4. Odreivanje mjesenog iznosa naknade za obavljanje jednog ili vie poslova za klijenta
ije obavljanje e trajati odreeni vremenski period.
5. Za obavljanje poslova za domaeg klijenta u stranoj zemlji, ili za stranog klijenta u BIH,
advokat moe ugovoriti primjenu advokatske Tarife te strane zemlje u kojoj se obavlja
posao ili iz koje potie njegov klijent.
6. Kombinacijom navedenih metoda, kao i na drugi nain koji nije protivan odredbama
vaeih propisa.
Ako je ugovor o odreivanju nagrade sa advokatom zakljuila neuka osoba, a ugovoreni
iznos nagrade je oigledno nesrazmjeran uloenom radu i potrebnoj strunosti, Upravni odbor
Regionalne advokatske komore moe na njen zahtjev utvrditi odgovarajui iznos nagrade koji je
stranka duna platiti advokatu.

Porez na promet
lan 29.
Pored nagrade za zastupanje, advokat je duan da obrauna klijentu i porez na promet na
advokatske usluge, osim ukoliko u zakonom predvienim sluajevima ne postoji obaveza
plaanja ovog poreza.

Odnos nagrade koju je duan platiti klijent i dosuene nagrade
lan 30.
Iznos nagrade i trokova dosuen advokatu u postupku ne utiu na obraun nagrade i
trokova izmeu advokata i njegovog klijenta za izvrene usluge i ostvarene izdatke u vezi sa
izvrenjem tih usluga.
Na zahtjev klijenta, advokat je duan sainiti pismeni obraun nagrade i svih izdataka koje je
imao.
Advokat kojeg imenuje Regionalna advokatska komora ili Advokatska komora Federacije
BiH da pro bono zastupa ili brani neku osobu, nema pravo od nje traiti nagradu za zastupanje, a
u sluaju da su mu dosueni trokovi na teret protivne stranke, advokat ih ima pravo naplatiti
iskljuivo od protivne stranke.

XIV. NAKNADA TROKOVA
lan 31.
Advokatu pripada naknada trokova za sve stvarne izdatke koji su bili potrebni za izvrenje
povjerenih mu poslova.
Za obavljanje poslova izvan sjedita advokatske kancelarije, advokatu pripada naknada
putnih trokova za prevoz i dnevnica.
Advokat ima pravo na naknadu trokova prevoza u visini cijene avionske karte ili drugog
prevoznog sredstva koje koristi.
Za upotrebu vlastitog automobila, advokatu pripada nagrada od 35% vaee cijene benzina
za svaki preeni kilometar.

86
Ukoliko visina dnevnice nije posebno ugovorena, advokat ima pravo na dnevnicu u visini
dnevnice sudije kantonalnog/upanijskog suda na podruju gdje se nalazi advokatska kancelarija.
Ako mora ostati na putu izvan sjedita kancelarije due od jednog dana ili mora prenoiti u
hotelu, advokat ima pravo na naplatu dnevnice i trokova hotelskog smjetaja, osim u hotelu L
kategorije.

XV. PRIMJENA TARIFE
lan 32.
Advokat primjenjuje Tarifu koja je na snazi u trenutku kada je rad izvren.
Advokat obraunava nagradu klijentu prema vrijednosti boda vaeoj u momentu njene
naplate.
Sudovi i drugi organi u odluci o trokovima postupka odreivae nagradu za pruenu pravnu
pomo stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je vaila u momentu pruanja
pravne pomoi.
Nagrada se odreuje prema odredbama Tarife, bez obzira na eventualno postojanje ugovora
kojim je nagrada advokata definisana na drugi nain.

XVI. NAIN ODREIVANJA VRIJEDNOSTI BODA
I IZMJENE NJEGOVE VRIJEDNOSTI
lan 33.
Vrijednost boda iznosi 3 KM.
Vrijednost boda utvruje Upravni odbor Advokatske komore F BiH uz naknadno odobrenje
Federalnog ministarstva pravde.
Novoutvrena vrijednost boda stupa na snagu narednog dana nakon objave u Slubenim
novinama Federacije BiH

XVII. OBJANJENJE O PRIMJENI TARIFE
lan 34.
Upravni odbor Advokatske komore FBiH daje objanjenje o primjeni Tarife i njezino
tumaenje.
Objanjenje ili miljenje o primjeni Tarife daje se na zahtjev klijenta, advokata, suda ili
drugih ovlatenih tijela u zemlji ili inostranstvu.

XVIII. STUPANJE NA SNAGU
lan 35.
Ova Tarifa stupa na snagu danom objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH, a
po predhodnom odobrenju Federalnog ministarstva pravde.

Broj: 331/03 Predsjednik Advokatske komore FBiH
Sarajevo, 08.04.2004. Ekrem Galijatovi

PRAVI LNI K o advokatskom ispitu (87-89)

87
Na osnovu lana 18 taka 7 Zakona o advokaturi Federacije BIH, lan 12 stav 6 istog
Zakona, te odredbi lana 40 taka 6 i Odluke Upravnog odbora Advokatske komore Federacije
BIH od 14.09.2002 godine u skladu sa odredbom lana 51 Statuta Advokatske komore
Federacije BIH Upravni odbor na sjednici od 28.09.2002 godine i Vanredna Skuptina advokata
Advokatske komore Federacije BIH odrana dana 14.12.2002 godine, usvojio je slijedei:

PRAVILNIK
O ADVOKATSKOM ISPITU

lan 1.
Ovim pravilnikom reguliu se uslovi za polaganje advokatskog ispita, nain polaganja
ispita, organ pred kojim se polae advokatski ispit, rokovi mogueg pristupanja polaganja ispita,
izdavanje uvjerenja o ishodu ispita, kao i evidencija trajnog karaktera o advokatskim ispitima.

lan 2.
Advokatski ispit kao uslov za podnoenje zahtjeva za upis u Imenik advokata
Advokatske komore Federacije BIH polae se pred komisijom za polaganje advokatskog ispita
koju je saglasno odredbi lana 12. Zakona o advokaturi Federacije BIH i odredbi lana 40. taka
6. i lana 51. Statuta Advokatske komore Federacije BiH imenovao Upravni odbor.

lan 3.
Advokatski ispit prijavljeni kandidat polae provjerom znanja kandidata od strane
komisije iz poznavanja:
- Zakona o advokaturi Federacije BIH,
- Statuta Advokatske komore Federacije BIH,
- Kodeksa advokatske etike,
- Disciplinskog pravilnika Advokatske komore Federacije BIH,
- Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata u Federaciji BIH.

lan 4.
Polaganje advokatskog ispita iz oblasti navedenih u lanu 3 vri se pred komisijom za
advokatske ispite po redosljedu oblasti iz lana 3 i lanovima komisije koji komisija utvruje ad
hoc za svaki advokatski ispit.

lan 5.
Nakon zavrenog ispita komisija se povlai na vijeanje i donosi zajedniku odluku koju
odmah saoptava kandidatu. Odluka komisije glasi:
- zadovoljio ili nije zadovoljio.
Ishod polaganja advokatskog ispita ne moe biti djelimian sa popravnim ispitom.

88
lan 6.
Ukoliko kandidat pred komisijom nije zadovoljio u poznavanju oblasti iz lana 3 slijedei
ispit moe prijaviti po proteku roka najmanje 60 dana od dana predhodnog ispita.
Polaganje ispita kandidat moe vriti u rokovima iz predhodnog stava najvie u tri
navrata.
Ukoliko kandidat ne poloi advokatski ispit ni trei put, pravo prijave i polaganja
advokatskog ispita stie nakon proteka roka od dvije godine od dana poslijednjeg ispita.

lan 7.
Pravo polaganja advokatskog ispita ima kandidat koji je predhodno poloio pravosudni
ispit u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu.

lan 8.
Sticanje prava na polaganje advokatskog ispita kandidati stiu podnoenjem zahtjeva
Advokatskoj komori Federacije BIH:
Uz zahtjev za polaganje advokatskog ispita kandidat je duan priloiti original ili
ovjereni prepis uvjerenja o poloenom pravosudnom ispitu.
Uz zahtjev kandidat moe navesti i okvirni termin polaganja ispita, ali ne krai od 30
dana od dana podnesenog zahtjeva.

lan 9.
Komisija za polaganje advokatskog ispita duna je odmah po prijemu zahtjeva kandidata
i u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva sa dokazima odrediti dan polaganja ispita, a
obavijest o tome duna je dostaviti kandidatu na pogodan nain najmanje na 8 /osam / dana prije
dana odreenog za polaganje ispita.
Iz opravdanih razloga kandidat nakon odreivanja dana polaganja ispita moe traiti
produenje roka polaganja ispita. Komisija je duna odmah po prijemu takvog zahtjeva
obavijestiti na siguran nain kandidata o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva.
Nepristupanje kandidata polaganju ispita na odreeni dan rauna se u rokove iz lana 6
ovog Pravilnika.

lan 10.
Ispit poloen pred komisijom za polaganje advokatskog ispita Advokatske komore
Federacije BIH, priznaje se kao poloeni advokatski ispit i u postupku upisa u Imenik advokata
Advokatske komore Republike Srpske pod uslovima reciprociteta.

89
lan 11.
Advokatska komora Federacije BIH vodi posebni upisnik o advokatskim ispitima. U
upisniku se upisuju osobni podaci kandidata iz podnesenog zahtjeva za polaganje advokatskog
ispita, dan polaganja i broj uvjerenja o poloenom pravosudnom ispitu, dan i ishod polaganja
advokatskog ispita, te podaci za ocjenu postojanja prava za ponovno polaganje ispita u smislu
lana 6. ovog Pravilnika.
Upisnik o advokatskim ispitima je knjiga trajnog karaktera i ima znaaj javne knjige u
smislu lana 12 stav 2 Statuta Advokatske komore Federacije BIH, a podaci i uvjerenja izdata iz
zvanine evidencije tog upisnika imaju znaaj javne isprave.

lan 12.
Odmah nakon uspjeno poloenog advokatskog ispita kandidatu se izdaje uvjerenje o
poloenom advokatskom ispitu, koje potpisuje predsjednik komisije.
U uvjerenje o poloenom advokatskom ispitu unose se podaci :
- dan polaganja ispita,
- sastav komisije,
- osobni podaci kandidata,
- oznaenje da je ispit sa uspjehom poloen i
- naznaenje da uverenje ima znaaj javne isprave.
U sluaju bezuspjenog ishoda advokatskog ispita uvjerenje se izdaje samo na zahtjev
kandidata koji je pristupio polaganju ispita, a ishod ispita se upisuje u upisnik iz lana 12 ovog
pravilnika.

lan 13.
Mandat lanova komisije za advokatske ispite imenovanih odlukom Upravnog odbora
Advokatske komore Federacije BIH od 14.09.2002 godine u sastavu iz lana 2 ovog pravilnika
traje 4 /etiri / godine od dana imenovanja.
U sluaju sprijeenosti bilo kojeg lana ispitne komisije da vri ovlatenje i dunost lana
komisije Upravni odbor Advokatske komore Federacije BIH, svojom odlukom e imenovati
drugog lana umjesto lana koji je sprijeen u vrenju dunosti lana komisije.

lan 14.
Uvjerenje o injenicama iz upisnika o advokatskim ispitima iz lana 12 ovog pravilnika
izdaju se na njihov zahtjev i pravnim subjektima kao izvodi iz knjiga javnog karaktera.

Upravni odbor Advokatske komore Federacije BIH

Posljednji update ( Ponedjeljak, 12 Mart 2007 )

Prirucnik Za Advokatski Ispit (Full)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Prirucnik Za Advokatski Ispit (Full)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Advokatski Ispit (Full)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Advokatska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

You might also like