Protokol i diplomatija

Diplomatski protokol
Meusobno ophoenje drava nazivamo diplomatijom, a prihvaena naela nazivamo
diplomatski protokol. Protokol je zbirka pisanih i obiajnih normi meusobnog ponaanja
drava i i njihovih predstavnika. Zadaa diplomatskog protokola je rjeavanje svih pitanja
ceremonijala i etike, protokol predlae i provodi mjere primanja, boravka i ispraanja stranih
dunosnika, on tampa diplomatsku listu, rjeava pitanja iz oblasti povlastica, imuniteta i
carinskih olakica, priprema notifkacije, vjerodajnice itd. Protokol kodifcira pravila koja
upravljaju ceremonijalom.
Diplomatsko zanimanje
Diplomatija ima zadau da predstavlja i zastupa, titi i obavjetava svoju zemlju te da
pregovara. Diplomatija je voenje poslova meu dravama miroljubivim sredstvima; znanje u
voenju meunarodnih odnosa i pregovora; posao ili umijee diplomata i voenje
meunarodnih poslova pregovorima. Smisao predstavljanja i zastupanja ini najbitniji
element. Ambasador predstavlja predsjednika svoje drave i zastupa svoju dravu pred
vlastima drave primateljice, on je stalni i sigurni posrednik u odnosima dvaju drava.
Pregovaranje jeste umjetnost mogueg i pregovaranje trai posebnu vjetinu i znanje.
Diplomata mora uvijek biti ''bona fde'' i znati kad preutjeti istinu a ne izgovoriti la.
Ambasador mora dobro znati politiku svoje zemlje i iskreno je zastupati,mora dobro
poznavati politiku zemlje primanja, kao i opa politika kretanja. Ambasador mora imati
poeljnu narav.
Diplomatija i diplomatska tehnika
Svaka drava koja eli uspostaviti diplomatske odnose s drugim dravama mora prethodno
biti eksplicitno ili implicitno priznata kao meunarodno-pravni subjekt. Uspostava
diplomatskih odnosa pitanje je saglasnosti iskljuivo izmeu dvije zainteresirane drave. Tu
saglasnost drave potvruju pismenim nainom (sporazum, razmjena nota). Tom prilikom se
utvruje i razina diplomatskog predstavnitva. Nakon uspostave diplomatskih odnosa,
uobiajeno je da drava imenovanja uputi u glavni grad drave primanja diplomatskog
djelatnika nie razine koji e obavljati sve pripreme i tom se djelatniku daje tzv.uvodno
pismo, adresirano na ministra vanjskih poslova drave primanja. Do dolaska veleposlanika
taj djelatnik obavlja dunost privremenog otpravnika poslova.
Ustroj diplomatske misije:
1.ef misije
2.politiki poslovi
3.trgovinski poslovi
4.tampani i informativni poslovi
5.kulturni poslovi
6.vojni, pomorski, zrakoplovni ataei i drugi struanjaci
7.konzularni odjel.
Djelatnici u konzularnom odjelu imaju konzularna zvanja (generalni konzul, konzul,
vicekonzul). Osoblje diplomatske misije ini: ef misije, lanovi misije, lanovi osoblja,
lanovi diplomatskog osoblja, diplomatski agent, lan administrativnog i tehnikog osoblja,
lan poslunog osoblja i lan privatne posluge. Razredi efova diplomatske misije: stalni i
privremeni predstavnici. Stalni efovi 3 razreda:
1.veleposlanici (ambasadori) apostolski prnuncij i nuncij, visok predstavnik u
komonveltu
2.poslanici, opunomoeni ministri i papski internuncij
3.otpravnici poslova (stalni) koji se opskrbljuju tzv. kabinetskim pismom.
Svaki ef misije dobije rang prvenstva u diplomatskom zboru ovisno o satu i datumu
primanja dunosti. Za prva dva razreda predaja vjerodajnice efu drave ili predajom kopije
ministru vanjskih poslova. Ima razlike u zvanju ataea koje dobiva najmlai, poetni
djelatnik i ataea za trgovinu itd. Vojni ataei su obino ina pukovnika i dolaze iza
savjetnika ambasadora.
Privola ili agreman drava imenovanje trai od diplomatskog predsjednika agreman tj.
zahtjev za prihvaanje (persona grata) o diplomatskom predstavniku. Zahtjev za agreman
podnosi najee otpravnik poslova ili odlazei veleposlanik ili ambasador. Privola se daje
efu drave. Novi ef misije dobiva pismo vjerodajnicu ili kolokvijalno od efa svoje drave.
Za efa diplomatskog protokola redovni otpravnik poslova dobija tzv. kabinetsko pismo.
Opozivno pismo je pismo kojim pravno prestaje funkcija efa diplomatske misije i ono je
paralelno vjerodajnici. U sluajevima rata i prekinutih odnosa je opozivno pismo se ne daje
kao i u sluajevima smrti efa poslanstva. O dolasku novog efa misije otpravnik poslova
obavijetava protokol. Do predaje vjerodajnice efu drave on u zemlji boravi inkognito.
Predaja vjerodajnice se obavlja uz sveani obred i primanje vjerodajnice je in kojim se novi
veleposalnik priznaje slubenim predstavnikom zemlje imenovanja i od tad mu pripadaju
sva diplomatska priznanja, imuniteti i privilegije.
Diplomatska misija sjedite diplomatske misije je tamo gdje je i vlada te drave, u glavnom
gradu. U diplomatskoj misiji treba biti razuman broj ljudi a diskreciono se pravo MVP-a
traiti imena imenovanih djelatnika, posebno vojnih ataea i dati ili ne privola za njihov rad.
Nekoliko drava moe akreditirati istu osobu u odredjenoj zemlji ako se drava primanja s
tim saglasi. Jedan veleposlanik moe svoju dravu zastupati u nekoliko zemalja, a za to je
potrebna saglasnost svih drava primanja.
Voenje diplomatskih poslova bez stalne misje rjeava se:
1.traenjem da te predstavlja trea drava preko svoje stalne misije (ali to e biti samo
aktivnost konzularnih poslova)
2.akreditacijom jednog stalnog predstavnika, tj. nerezidencijalni ili posjedniki
veleposlanik.
3.otvaranje diplomatskog predstavnitva koje vodi privremeni otpravnik poslova
4.akreditcijom diplomatskog dunosnika kao nerezidencijalnog veleposlanika i voditelja
diplomatske misije u vie zemalja.
Ako je ef misije odsutan, misiju privremeno vodi obino najvii po rangu lan diplomatskog
osoblja misije kao privremeni otpravnik poslova. Njega imenuje ef misije i notom
obavjetava diplomatski zbor i MVP, kad ne uini, ef misije to ini faksom ministar vanjske
politike ako e ef misije biti due odsutan. Moe je poslati i dunosnik MVP koji se
opskrbljuje pismima. Po bekoj konvenciji, ef misije i planovi misije ine diplomatsku
misiju. O odlasku i dolasku lanova drave iljateljice duna je notifcirati MVP drave
primateljice.
Prije imenovanja vojnog izaslanika drava iljateljica duna je od drave primanja traiti
saglasnost. Zadaa diplomatskog osoblja je informirati svoju zemlju, zatititi interese svojih
graana i tumaiti politiku svoje zemlje.
Persona non grata nepoeljna osoba, je pojam koji se koristi za ambasadora ili
diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne eli primiti ili izrazi zelju da napusti zemlju.
efovi diplomatskih misija akreditovani kod istog efa misije ine diplomatski zbor. Na
njegovom elu je doajan. I to je ef misije koji najvie razine koji je svoju vjerodajnicu dao
prije svih ostalih. U nekim katolikim zemljama predstavnik svete stolice tradicionalno je
doajan i doajan je posrednik izmeu diplomatskog zbora i vlade. Izvanredna izaslanstva
nemaju prednost nad stalnim misijama, osima ako je pojedinac visokog ranga kao npr. lan
vlade. AD HOC diplomatija je pojam kojim nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od
stranih diplomatskih misija i izvanrednih izaslanstava. To izaslanstvo moe initi jedna
osoba-specijalni opunomonik ili vie njih. Svaka drava jednom ili dva puta godinje
tampa diplomatsku listu (popis ambasada i njihovog diplomatskog osoblja). Ambasade su
sloene abecednim redom a uobiajeno je i tampati popis efova prema njihovom redu
prvenstva i popis nacionalnih praznika u dotinoja dravi. U nekim dravama tampa se i
konzularna lista. Diplomatski djelatnik ne smije obavljati u dravi u kojoj je akreditiran
profesionalnu ili trgovinsku djelatnost radi osobne zarade.
Diplomatska predstavnitva svete stolice:
1.izvanredne misije, vode ih legati i to su kardinali kojima se ukazuje poast suverena
2.redovne misije, vode nunciji i pronunciji koji su po poloaju ambasadori.
U zemljama gdje se ne priznaje sveta stolica suverenitet diplomatskog zbora njen je
predstavnik. U zemlje sa kojim nemaju diplomatske odnose sveta stolica alje prelata
zaduenog za odravanje odnosa sa lokalnom katolikom hijerarhijom.
Zemlje komonvelta meusobno uspostavljaju tzv. visoka predstavnitva i oni su jednaki
ambasadama. Oni od svoje vlade dobivaju pismo predstavljanja za drugog predsjednika
vlade.
Povlastice i imuniteti
Prvi pokuaj kodifkacije diplomatskog prava bio je na Bekom kongresu 1815. i 1818.
(ahenski kongres) dopuna je odredbe o diplomatskim predstavnicima. Tako je 1946. godine
skuptina UN-a prihvatila konvenciju o povlasticama i imunitetima specijaliziranih agencija
agencije OUN-a. 1961. godine usvojena je Konvencija o diplomatskim odnosima a 1963.
godine Konvencija o konzularnim odnosima. Pravila koja beka konvencija sadri su:
a.nepovrijedivost (prostorije diplomatskog predstavnitva, rezidenciju efa misije,
sredstva prevoza i slubeno dopisivanje misije). Diplomatska valida ne smije biti
otvorena ni zadrana bez odobrenja i bez ozbiljne sumnje u ispravnost poiljke.
zatita od demonstracija dunosti drave primanja
b. imunitet od jurisdikcije - diplomatski agenti ne smiju biti uhvaeni ili zadrani
c. povlastice od uljudnosti
d. fskalni i carinski imunitet - osloboenosti od plaanja poreza.
Diplomatski azil se koristi vie kao humanitarna praksa nego kao legalno pravo. Ovo jo
koriste zemlje latinske amerike.
Prestanak rada diplomatske misije:
-promjena u stanju efa misije (opoziv, smrt)
-dogaajima vezanim za suverena koji ga je akreditirao(smrt, abdikacija)
-politikom promjenom kao kraj nezavisnosti ili promjena reima
-promjenom diplomatskih odnosa izazvano ratom ili drugim razlozima.
Red prvenstva (prezeans) - jedan od predmeta protokola je i obraivanje reda prvenstva.
U diplomatskom zboru:(za kolektivni zbor)
1.kada se na neki skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu se dati posebno mijesto.
Mora se potovati i jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje ambasadora od
opunomoenih ministara, otpravnika poslova i supruga.
2.efovi misija idu redom i ambasadori i nunciji pa poslanici i ministri pa otpravnici
poslova akreditovani kod MVP. Red prvenstva odreuje se prema datumu predaje
vjerodajnice, odnosno pisma ministru VP.
3.privremeni otpravnici poslova zauzimaju mjesto poslije stalnih i to po datumu
notifkacije .
Pojedinano prvenstvo ide: apostolski nuncij, ambasadori i visoki predstavnici.. red
prvenstva unutar svake diplomatske misije ureuje svaka zemljka pojedinano.
Organizacija rada Ministarstva vanjskih poslova
Sva ministarstva se dijele na sektore, uprave, odjele, odsjeke kao: protokol, arhiv, tehnika
sluba, politiki poslovi sa regionalnom podjelom na susjedne zemlje, Evropa, Afrika. MVP je
duno informirati i uplaivati svoja diplomatska predstavnitva, dok je ef diplomatskog
predstavnitva duan provoditi upute ministarstva i izvjetavati ga. Duina trajanja mandata
je obino 4 godine. MVP je kanad kojim drave meusobno komuniciraju preko diplomatskih
predstavnika.
Diplomatsko dopisivanje
Diplomatsko dopisivanje je razmjena pisanih dokumenata izmeu odoba i dravnih slubi
koje obnaaju poslove u oblasti meunarodnih odnosa drava i meunardonih organizacja.
Svako diplomatsko pismo osim glavnog sadraja mora imati i svoj vanjski izgled, svoje
formalne sadraje, kao i odreeni stil i ton kojim je sastavljeno. Razlikujemo: slubena,
osobna i privatna pisma.
1.Slubenim dopisivanjem su svi dopisi razmijenjeni izmeu slubi i onosi se na poslove
iz njihovih nadlenosti
2.Osobnim su sva pisma razmijenjena izmeu osoba bez bez obzira da li se odnose na
administrativne poslove ili ne.
3.Privatna pisma su sva pisma neslubenog sadraja.
Postoje sa obzirom izmeu kojih se subjekta vri dopisivanje: pisma predsjednika drave,
pisma ministara vanjskih poslova i dopisivanje meunarodnih organizacija. Dopisivanje
efova drava i vlada je strogo formalno i ima ogranienu narav. Diplomatsko dopisivanje je i
izmeu resora vanjskih poslova i diplomatskih misija, odnosno njihovih dunosnika i
agenata.
Slubena nota je najei oblik dopisivanja izmeu ministarstava vanjskih poslova i
diplomatskih misija. Razmjena nota je pojednostavljeni oblik zakljuenja meunarodnih
ugovora.
Cirkularna nota pismo kojim se izraava negodovanje ili alba zbog povrede prava
(materijalnih, politikih i dr.).
Kolektivna nota adresirana vladi od nekoliko predstavnika drava koje zajedniki ulau
primjedbu.
Identina nota nota identina sadraja koju posebno alje svaka misija.
Aide-memorie (promemorija)- kao podsjednik.
Memorandum je diplomatsko pismo u kojem se detaljno ali saeto obrauje neko sporno
pitanje iz meudravnih ili meunarodnih odnosa.
Manifest nota - kao priopenje za tampu.
Ultimatum nota - nota pritisaka, esto predigra rata.
Non paper - usmeno data promemorija - nepostojei dokument.
Ako MVP smatra da je nota uvjrljivog, nasilnog i sl. sadraja moe ''odbiti primiti nota''.
Opa alost: zastava na pola koplja, crne kravate, knjiga alosti...
Dopisivanje meu efovima drava - to su uredska i kabinetska pisma, osobne poruke i
privatna pisma. Uredska pisma imaju svean ton i strogo utvren oblik. Kabinetska pisma,
to pismo ne potpisuje ministra vanjskih poslova kao uredska pisma. Osobna privatna pisma
imaju osobni ton i nekad su se pisala rukom (alju ih i efovi vlada, ministri vp.) na njih je
obiaj odgovoriti. Pa se govori o razmjeni miljenja, prosudbi i prijedloga.
Dravni posjet
Put dogovaranja dravnih posjeta su ambasade i MVP i do posjeta dolazi na incijativu
zainteresirane strane uz poziv domaina, uz predhodno ispitivanje raspoloenja druge strane
za posjet. Kad je poziv upuen i prihvaen te odreen datum, poinje se sa pripremama za
njegovu realizaciju. Neposredno prije posjeta u d.p. dolazi prethodnica izaslanstva drave
slanja. Utvruju se detalji programa, sa sigurnosnim i ceremonijalnim dijelom programa
posjete, uz program za suprunika efa drave ako je to ena to su obini humanitarne
aktivnosti.... Doek najee vre ministar VP ili premijer a manje sam ef drave. Razlikuje
se ceremonijal pri posjeti predsjednika , efa vlade ili ministra VP ili nekog drugog. Radni
posjet je manje svean i krae traje obino uz manji ceremonijal.
Poasti su vanjska obiljeja kojim jedna drava eli iskazati potovanje visokim
dunosnicima druge drave (vojne parade, himne, zastave, prijem, pratnja).
Od slubenog posjeta razlikujemo:
- dravni posjet (ef drave)
- slubeni posjet (premijer ili ministar)
- radni posjet (svi rangovi dunosnici)
- privatni posjet (svi rangovi dunosnici).
Posjeti parlamenata su parlamentarni posjeti. Najsveaniji ceremonijal je za dravni posjet, a
za privatni ga skoro i nema. Obiaj je i da se stranim vojnim brodovima u slubenim ili
neslubenim posjetama uprilii prigodan ceremonijalni doek, najee topovskm paljbom.
Konzuli i konzulati
Konzuli su slubeni dunosnici drave za zatitu interesa njzinih graana, interesa drave i
drugih pravnih subjekata na podruju druge drave. Konzuli nemaju mogunost
predstavljanja drave kojhu imaju efovi diplomatske misije. Postoje karijerni i poasni
konzuli. Konzularne odnose razradila je i uredila Beka konvencija o konzuarnim odnosima
24.4.1963. godine. Postoje 4 rasporeda konzularnih mijesta:
1.generalni konzulati
2.konzulati
3.vicekonzulati
4.konzularni uredi.
Generalni konzulat i konzulat su otvoreni obino u veim mjestima s veim konzularnim
podrujem i imaju vei broj osoblja. Vicekonuzlati su podreeni generalnim konzulatu i
konzulatu. Konzularni uredi su obino u lukama i brinu prije svega o trgovini i plovidbi i
voditelje tih ureda imenuju konzuli prema ovlatenju ministra VP. Prekid diplomatskih
odnosa ne znai i prekid ''ipso facto'' konzularnih odnosa. Konzulat i njegovo podruje
odreuje drava imenovanja a uz odobrenje drave primanja. Poslovi konzulata su: tititi
interese drave i graana, izdavati vize i pasoe, potvrivati dokumente, predstvaljati
graene pred sudovima, obavjetavati o privrednim uslovima i poticati njihov razvoj kao i
trgovinskih, konzularnih i znanstvenih odnosa, i drzge zadae dobivene koje nisu odreene
zakonima d.p-a.
Konzula imenuje vladar, vlada ili druga tijelo drave iljateljice a podlijee provjeri i privoli
drave primateljice konzul od svoje drave prima pismo imenovanja ili patentno pismo, a
drava primanja mu izdaje egzekvaturu ili odobrenje za obnaanje slube. D.p. moe i
odbiti primiti imenovanog konzula.
Osoblje konzulata dijeli se u tri kategorije:
1.konzularni dunosnici, tj. Generalni konzul, konzul, pomoni konzul, vicekonzul
2.administrativno i tehniko osoblje
3.posluno osoblje.
Svaki konzulat podlijee nadzoru efa diplomatske misije u jdnoj zemlji ili osobe koju on
odredi. Ako konzul izgubi povjerenje u dravu u kojoj je imenovanm drava imenovanja
duna ga je opozvati. Povlastice i imuniteti konzulata su manji od diplomatskih misija jer su
konzulatri administrativna sluba jedn drave. Garantovana je konzularnim predstavnicima
sloboda kretanja i nepovrijedivost. Konzularni djelatnik ne moe biti uhvaeni osim zbog
tekih kriminalnih djela a ne smije biti zatvoren prije konane presude. Postoji
nepovrijedivost konzularnih prostorija i izuzimanje od oporezivanja.
Konzul ima pravo usmenog ili pismenog ophoenja sa ovlatenim slubama drave na svom
konzularnom podruju. A ako je ovlaten i kao diplomatski agent tad moe ophoditi s
ovlatenim tijelima kao i svaki drugi diplomatski agent. Zabranjeno im je bavljenje
lukrativnom djelatnou.
Drava iljateljica moe povjeriti zatitu svojih interesa nekoj treoj dravi ako je prihvati
d.p. prvenstva meu konzulatima ureeno kao kod diplomatskih predstavnika a ako se
pozovu kao konzularni djelatnici njihov raspored e urediti protokol. Poasni konzul moe
biti dravlajnin d.p. U pogledu konzularnih funkcija razlike izmeu karijernih i poasnih
konzula u pravilu nema. on mora imati sve olakice za obnaanje svojih funkcija i ima pravo
isticati svoju zastavu i grb na svom uredu u d.p. Poasni konzul ne uiva onu
nepovrijedivost koju uiva karijerni konzul, ali i protiv njeg akrivinipostupak treba voditi sa
dunim potovanjem tako da nije sprijeen u obavljanju konzularne funkcije. Poasni
konzuli imaju isti prezeans kao i karijerni konzuli, s tim da poasni konzuli iste kategorije
dolaze iza karijernog konzula iste kategorije.
Meunarodni pregovori i ugovori
Meunarodni pregovori - traenje miroljubivih rjeenja zahtjeva meusobne dvostrane
(bileteralne) i mnogostrane (multilateralne) pregovore. Naelo stalnog pregovranja koje je jo
zagovarao kardinal Roelje postalo je temeljem savremene meunarodne diplomatije. efovi
dilomatskoh misija su vjerodajnicama ovlateni tretirati sva pitanja i govoriti u ime svojih
vlada.
Meunarodni ugovori - sklapanje meunarodnih ugovora kljuno je pravo savremenih
drava i osoba koja sklapa meunarodne ugovore mora za to biti ovlatena. Ugovor je
najvaniji meunarodni akt koji odreuje prava i dunosti ugovornih strana na podruju
politikih i privrednih odnosa (mirovni ugovor, ugovor o savezu). Konvencija je ugovor o
pojedinom pitanju prava, privrede i administracije. Sporazum je ugovor o pitanjima
ogranienog i privremenog znaaja. Protokol je kratki sadraj nekog sporazuma ili slui kao
objanjenje pojdinih dijelova ugovora. Razmjena nota je sporazum u obliku nota istog
sadraja koje zemlje razmijene u istom danu. Deklaracija je meunarodni sporazum kojim
dvije ili vie drava sveano izjavljuju da e se pridravati date rijei o neemu.
Dentlmentski sporazum je sumeno sklopljen ugovor, nije sluben. Modus vivendi
sporazum sa jasno istaknutom privremenom naravi (ne nalazi se u samom aktu).
Meunarode organizacije
Meeunarodne organizacije generalno dijelimo na meunarodne vladine i meunarodne
nevladine organizacije ovisno o lanstvu. Jo nakon Bekog kongresa formirana je prva
meunarodna organizacija - Dunavska organizacija. Nakon I svjetskog rata dolo je do
stvaranja Lige naroda ili Drutva naroda. Ona je imala vanijih znaajki na polju rada za mir
ali i u segmentu zdravstva i prometam ali je zakazala u sprijeavanju imperijalistike politike
Njemake, Italije, Japana. Ona se ugasila 1945 godine. Njenu misiju nastavila je OUN-a,
ija je incijacija za osnivanje potekla jo od Atlantske povelje iz 1941. godine. Na konferenciji
u San Francisku 1946. godine dolo je do formiranja UN-a.
Meunarodne vladine organizacije stvaraju se meunardnim ugovorima, vlada lanica tih
organizacija. Meunarodne organizacije imaju stalan cilj koji predstavlja interes nekoliko
zemalja lanica. Meunarodne organizacije dijelimo na:
1.organizacije u sistemu UN-a
2.organizacije izvan UN-a koje su univerzalne naravi
3.regionalne meunarodne organizacije, komisije i slino.
Meunarodne nevladine organizacije - osnivaju nacionalna udruenja ili pojedinci iz
razliitih zemalja. One se bave meunarodnom aktivnou od opeg interesa i ne smiju se
baviti lukrativnom djelatnou, niti za interese neke drave. Osoblje zaposleno u
meunarodnim organizacijama ima status u biti diplomatski. Meunarodnim dunosnicima
obino se smatraju slubenici meunarodnih vladinih organizacija jer oni iz nevladinih
organizacija ne uivaju isti status i prava. Svaka meunarodna organizacija ima svoje
vrhovno tijelo i to je vijee ili skuptina a vlade dekegiraju svoje predstavnike u skuptine ili
izvrne savjete. Meunarodne organizacije upuuju svoje stalne ili privremene predstavnike
u pojedine zemlje ili meunaroden organizacije. Jedni dunosnici UN-a koji uivaju sve
diplomatske povlastice i imunitete jesu generalni sekretar i njegovi pomonici. Delegacijama
na meunarodnim konferencijama daje se puni diplomatski imunitet.
Red prvenstva meunarodnih vladinih organizacija - za organizacije u sistemu UN-a red
prvenstva je odreen protokolom UN-a. Meunarodna vladina izaslanstva prema prezeansu
podjeljena na:
- organizacije iz sistema uN-a
- ostale univerzalne meunaroden organizacije
- regionalne meunarodne vladine organizacije
kategorije meunarodnih dunosnika: stalni i privremeni. Prvo mjesto meu svim
meunarodnim organizcaijam aima generalni sekretar UN-a, a prije njega smao predsjednik
generalne skuptine UN-a.
Sudci meunarodnog suda u Hagu uivaju diplomatske povlastice i imunitete.
Neke regionalne organizcaije i udruenja:
-NATO
-varavski pakt
Meunarodni skupovi
Prije odravanja multilateralnog skupa, drave sudionice alju svoja izaslanstva d.p. svaka
delegacija mora imati efa voditelja. Dolazak delegacije na neki skup se najavljuje notom
preko ambasade uz potrebu punomoja. Kad se zakljuuje pregovori potpisivanjem
meunarodnih ugovora.