PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BiH

UPRAVNO
PRAVO
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVOD
1. UPRAVNO PRAVO KAO GRANA PRAVA
Postoje 2 osnovne grupe definicija upravnog prava: prva upravno pravo odreuje na negativan na!in i
pre"a ti" defincija"a u upravno pravo spadaju nor"e #oje se odnose na upravu$ a ne spadaju u ne#u
drugu granu prava. Druga grupa definicija odreivanju pred"eta upravnog prava pri%a&e po&itivni"
definisanje". Ove po&itivne definicije "ogu se #%asificirati na u'e i (ire. Po (ire" s)vatanju u upravno
pravo spadaju sve nor"e #oje se odnose na upravu$ *e& o*&ira na prirodu odnosa$ odnosno dje%atnosti
#oju vr(i uprava.
Pre"a u'oj definiciji$ #oja je i preci&nija$ upravno pravo se "o'e odrediti #ao s#up nor"i #oje regu%i(u
pravni po%o'aj upravni) organi&acija i nji)ovu dje%atnost$ #ao i dje%atnost drugi) organa u ve&i sa
upravnopravni" odnosi"a. Upravne organi&acije i drugi organi se u nauci upravnog prava na&ivaju
javni" organi"a.
Pre"a to"e$ u upravno pravo spadaju 2 osnovne grupe nor"i:
1. nor"e #oje regu%i(u po%o'aj upravni) organi&acija+
2. nor"e #oje regu%i(u rad javni) organa u ve&i sa upravnopravni" odnosi"a.
Upravnopravni odnos predstav%ja ta#av odnos u #oji na autoritativan na!in stupaju javni organi sa
pojedinci"a$ pravni" %ici"a i drugi" stran#a"a. Pre"a to"e$ nor"e #oje regu%i(u dje%atnost javni)
organa u ve&i sa upravnopravni" odnosi"a "ogu se podije%iti u , grupe:
1- nor"e #oje regu%i(u prava i o*ave&e javni) organa i drugi) su*je#ata u ovo" odnosu$ tj. nor"e
"aterija%nog prava+
2- nor"e #oje regu%i(u postupa# &asnivanja upravnopravnog odnosa+
3- nor"e #oje regu%i(u ra&rje(avanje sporova i& upravnopravnog odnosa.
2. NA-.ANAK / RA0VO1 UPRAVNOG PRAVA
Upravno pravo nasta%o je sa ra&voje" "oderne uprave$ tj. na#on graans#i) revo%ucija. .e# tada do%a&i
do i&ra'aja ideja i pra#sa da je uprava u svojoj dje%atnosti i odnosu sa graani"a ograni!ena pravi%i"a i
da "o'e sa"o ono na (ta je ov%a(tena.
Upravno pravo se najprije ra&vi%o u 2rancus#oj$ gdje je pose*nu &as%ugu &a ra&voj upravnog prava i"a%a
stroga &a*rana da se sudovi "ije(aju u rad uprave. Pod uticaje" stvaranja upravnog prava u 2rancus#oj$
po!inje se ra&vijati upravno pravo #ao pose*na grana prava i u Nje"a!#oj$ Austriji$ /ta%iji$ a &ati" i u
drugi" evrops#i" &e"%ja"a. U 3ng%es#oj se upravno pravo javi%o &natno #asnije nego u 2rancus#oj.
3ng%es#a uprava je prije nego evro#ontinenta%na *i%a podvrgnuta v%adavini prava$ a%i to nisu *i%e nor"e
#oje su va'i%e sa"o &a upravu$ ve4 op4e nor"e graans#og prava.
U -AD se upravno pravo ra&vi%o ne(to prije nego u 3ng%es#oj. A"eri!#a uprava nije *i%a optere4ena
eng%es#i" tradiciona%i&"o"$ te se od"a) sa pojav%jivanje" sna'nijeg upravnog aparata javi%o i upravno
pravo #ao pose*na grana prava.
,. -/-.35 UPRAVNOG PRAVA
Ve%i#i o*i" "odernog upravnog prava i&a&va%o je odvajanje op4eg i pose*nog dje%a upravnog prava. U
op4i dio spadaju nor"e #oji"a se odreuju osnovni principi organi&acije i dje%atnosti #oji su &ajedni!#i
&a sve i%i vi(e grana uprave. Pose*ni dio o*u)vata pravne nor"e #oji"a se regu%i(e po%o'aj pojedini)
grana uprave$ npr. od*rana$ vanjs#i pos%ovi$ unutra(nji pos%ovi itd.
6. ODNO- UPRAVNOG PRAVA PR35A DRUG/5 GRANA5A PRAVA
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Najtje(nja ve&a postoji i&"eu upravnog i ustavnog prava. U ustavno pravo i&"eu osta%og spadaju i
nor"e #oje regu%i(u "jesto organa uprave u siste"u cje%o#upnog dr'avnog aparata$ "euso*ne odnose
organa uprave sa drugi" dr'avni" organi"a i osnovne principe odnosa uprave i graana. 0*og
navedenog se odnos i&"eu upravnog i ustavnog prava jav%ja #ao odnos pose*ne grane pre"a op4oj grani
prava.
Kad je u pitanju odnos i&"eu upravnog i graans#og prava$ po na!inu &asnivanja graans#o i upravno
pravo predstav%jaju potpuno suprotne grane prava$ a%i one i"aju dodirni) ta!a#a$ pa !a# se i "euso*no
dopunjavaju. Npr. ugovor o #upoprodaji ne#retnine #oji" se &asniva graans#opravni odnos predstav%ja
osnov &a &asnivanje upravnog odnosa$ jer stvara o*ave&u p%a4anja pore&a na pro"et. - druge strane$ po
propisi"a o no(enju oru'ja$ oru'je se "o'e na*aviti graans#opravni" pos%o" te# na#on do&vo%e
nad%e'nog upravnog organa.
Krivi!no pravo ta#oer i"a dodirni) ta!a#a sa upravni" pravo". /&vjesne institucije #rivi!nog prava
7ura!un%jivost i #rivnja8 pri"jenjuju se i u "ateriji pre#r(aja.
Upravno pravo i"a ve&e i sa radni" pravo"$ jer postoje i&vjesne specifi!nosti radni) odnosa u organi"a
uprave$ a #oje regu%i(u nor"e upravnog prava.
2inansijs#o pravo predstav%ja dio ustavnog i upravnog prava$ jer pred"et finansijs#og prava !ine nor"e
#oji"a se regu%i(e pripre"a$ dono(enje i i&vr(enje *ud'eta$ #ao i nor"e #oji"a se regu%i(e ra&re& i
nap%ata pore&a i drugi) dru(tveni) pri)oda.
9. /0VOR/ UPRAVNOG PRAVA
Upravno pravo ne"a svoje specifi!ne i&vore. 5o'e se re4i sa"o da ne#i i&vor i"a "anji i%i ve4i &na!aj &a
upravno pravo. K%asifi#acija i&vora upravnog prava se i&"eu osta%og "o'e i&vr(iti na osnovu su*je#ata
#oji i) donose$ da#%e na i&vore #oje donose: predstavni!#a tije%a 7s#up(tine8+ predsjedni(tvo :i;$ odnosno
predsjedni# i dopredsjedni# 2:i;+ V%ada+ Organi uprave+ Organi&acije sa javni" ov%a(tenji"a. U i&vore
upravnog prava spadaju jo( i o*i!ajno pravo i t&v. posredni i&vori upravnog prava.
Op4i a#ti predstavni!#i) tije%a. Ustav se "o'e javiti #ao neposredan i%i posredan i&vor prava. Kao
neposredan i&vor prava &a organe javne uprave ustav se jav%ja #ad ti organi svoje a#te &asnivaju
neposredno na pojedini" odred*a"a ustava. .o se de(ava u "anje" *roju s%u!ajeva. 5nogo !e(4a je
posredna pri"jena ustava$ na na!in da su organi uprave pri pri"jeni &a#ona i drugi) propisa du'ni da
vode ra!una o na!e%i"a sadr'ani" u ustavu i da propise pri"jenjuju u s#%adu sa ti" na!e%i"a.
0a#on je pra#ti!no pri"arni i&vor prava. 0a#oni se donose #ao genera%ni propisi$ tj.propisi #oji"a se
nor"ira jedna (ira o*%ast dru(tveni) odnosa i%i #ao specija%ni 7pose*ni8 propisi$ sa"o &a odreenu grupu
odnosa. 0a odnos i&"eu specija%nog i genera%nog propisa va'i princip %e< specia%i derogat %egi genera%i$
#ao i supsidijarna pri"jena op4eg propisa &a pitanja #oja nisu regu%isana pose*ni" propiso".
Pored &a#ona$ s#up(tine donose i druge a#te #oji u "anjoj "jeri predstav%jaju i&vore prava. .o su od%u#e$
de#%aracije$ re&o%ucije i preporu#e. Od%u#e se donose o pojedini" pitanji"a radi ra&rade &a#ona.
De#%aracije$ re&o%ucije i preporu#e ne"aju #ara#ter pravni)$ nego po%iti!#i) a#ata te #ao ta#ve ne
predstav%jaju i&vor prava$ a%i su #ao po%iti!#i a#ti o*ave&uju4i &a organe uprave. Najva'niji a#ti op4ins#i)
vije4a su statut i od%u#e.
Op4i a#ti i&vr(ni) organa su ured*e$ od%u#e i uputstva. Ured*e sadr'e op4e odred*e &a i&vr(enje &a#ona i
drugi) op4i) a#ata s#up(tine. Pored toga$ Ustavo" 2:i; V%ada je ov%a(tena donositi Ured*e sa
&a#ons#o" snago" u s%u!aju da Par%a"ent nije u stanju dje%ovati. Od%u#e V%ada donosi radi regu%isanja
pojedini) pitanja i "jera od op4eg &na!aja. Uputstvo" se radi i&vr(enja propisa utvruju pravi%a &a
postupanje i pos%ovanje organa uprave$ &a vr(enje ti) pos%ova od strane ti) organa$ #ao i &a organi&ovanje
i&vr(enja &a#ona i propisa V%ade.
, WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Op4i a#ti organa uprave$ pre"a 0a#onu o upravi u 2:i;$ su uputstva$ instru#cije i nared*e. Po isto"
&a#onu$ pravi%ni# predstav%ja proved*eni propis upravni) organa.
Pravi%ni# predstav%ja najva'niji pravni a#t organa uprave. Donosi se radi i&vr(enja i ra&raivanja &a#ona i
propisa V%ade 2:i;$ a radi osiguranja odgovaraju4e pri"jene ti) &a#ona i propisa.
Uputstvi"a se propisuje na!in rada u o*av%janju pos%ova uprave i& nad%e'nosti federa%nog organa uprave$
odnosno federa%ne ustanove.
/nstru#cijo" se *%i'e utvruju pravi%a i uputstva &a rad na provoenju i pri"jeni odreeni) federa%ni)
&a#ona i drugi) propisa.
Nared*o" se nareuje i%i &a*ranjuje postupanje u odreenoj situaciji #oja i"a op4i &na!aj.
O*i!ajno pravo predstav%ja dopuns#i i&vor jer do%a&i u o*&ir sa"o u s%u!ajevi"a u #oji"a ne postoje
propisi i drugi op4i a#ti.
-uds#a i upravna pra#sa na!e%no nisu i&vori upravnog prava. /pa#$ !injenica je da organi uprave "oraju
voditi ra!una o pra#si sudova$ a#o 'e%e da i" rje(enja ne *udu poni(tavana.
=. NAUKA UPRAVNOG PRAVA
/&ra& >upravno pravo? #oristi se i &a o&na!avanje nau#e upravnog prava$ tj. pose*ne pravne discip%ine !iji
je &adata# da prou!ava nor"e upravnog prava. Nau#a upravnog prava nastaje te# #ad je do(%o do
ve&anosti uprave &a#ono"$ tj. #ad je dr'ava posta%a pravna dr'ava. Nau#a upravnog prava prvo se
pojavi%a u 2rancus#oj. U #%asi#e francus#e nau#e upravnog prava u*rajaju se OKOK$ D/KROK i
@A23R/13R. Nje"a!#oj nauci upravnog prava te"e%je je postavio O.O 5A13R. Naj&na!ajniji doprinos
eng%es#oj nauci upravnog prava da%i su GR/2/.$ -.R/.$ RO:-ON i dr. U Kra%jevini 1ugos%aviji po&nati
su *i%i autori /VO KR:3K$ @A0A KO-./A i dr. U -2R1 to su KR:3K$ N/KO@A -.13PANOV/A$
5U-.A2A KA5AR/A itd.
PRV/ D/O
UPRAVN3 ORGAN/0AB/13
1. PO1A5 UPRAVN3 ORGAN/0AB/13
Upravne organi&acije su organi&acije #oje na autoritativan na!in stupaju u pravne odnose sa graani"a$
organi&acija"a i drugi" stran#a"a. Osnovna #ara#teristi#a upravni) organi&acija je postojanje v%asti$
odnosno ja!e vo%je u pravno" odnosu. One se od drugi) organi&acija ra&%i#uju po 2 osnovna svojstva:
1. U nji"a se vr(e op4edru(tveni pos%ovi+
2. Op4edru(tveni pos%ovi se sastoje u vr(enju v%asti$ odnosno u vr(enju us%uga i drugi) pos%ova u&
"ogu4nost #ori(tenja javni) ov%a(tenja.
2. VR-.3 UPRAVN/; ORGAN/0AB/1A
Po #ara#teru pos%ova #oji se u nji"a vr(e upravne organi&acije se "ogu podije%iti na 2 vrste:
1. Upravne organi&acije !iji se pos%ovi sastoje u vr(enju v%asti u dru(tvu. One su istovre"eno i dr'avni
organi$ preci&nije re!eno organi uprave predstavni!#i) tije%a op4ine$ grada$ #antona$ 2ederacije. One
ne"aju svojstvo pravnog %ica$ ve4 to svojstvo i"aju teritorija%ne &ajednice !iji su organi. 0*og toga se
u pravno" 'argonu i upotre*%java i&ra& >organ?$ a ne >organi&acija?$ &a #oju je u pravu ve&ano
svojstvo pravnog %ica.
2. /nstitucije #oje i"aju javna ov%a(tenja. .o su organi&acije !ija osnovna dje%atnost nije u vr(enju v%asti.
Radi se o predu&e4i"a$ ustanova"a i drugi" pravni" %ici"a #oji"a se &a#ono" "o'e povjeriti
vr(enje odreeni) upravni) i stru!ni) pos%ova i& dje%o#ruga organa uprave$ ta#o da u o#viru
6 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
svoje dje%atnosti od%u!uju u pojedina!ni" stvari"a o odreeni" pravi"a i o*ave&a"a graana$
predu&e4a i drugi) pravni) %ica.
UPRAVN3 ORGAN/0AB/13 KAO /N-.RU53N. V@A-./ C ORGAN/ UPRAV3
1. Op4i pog%ed na nastana# i ra&voj
-ta%ni" nastanjivanje" %judi$ tj. teritorija%i&acijo" rodova i p%e"ena$ u"jesto #rvnog srodstva u%ogu
#o)e&ionog sredstva pove&ivanja %judi preu&i"a v%ast. V%ast se u po!et#u pojav%juje u nediferencirano"
o*%i#u$ a &ati" se grana u svoja 2 g%avna pojavna o*%i#a: #ao v%asni(tvo i #ao po%iti!#a v%ast 7po%iti!#o C
teritorija%ni suverenitet8. Upravne organi&acije #ao instru"ent po%iti!#e v%asti nastaju upravo u vrije"e
#ad do%a&i do odvajanja po%iti!#e v%asti od v%asni(tva.
Nediferencirani o*%i# v%asti po&nat je pod na&ivo" patrijar)a%na v%ast. :a&a ove v%asti je %i!ni autoritet
starje(ine do"a4instva i odnos po(tovanja #oji osje4aju pojedinci podvrgnuti njegovoj v%asti. 5euti"$
#a#o se pove4ava%a proi&vodnost rada i (iri%a fa"i%ija$ v%ast se vi(e ne &asniva na %i!no" autoritetu$ ve4 na
v%asni(tvu$ tj. e#ono"s#oj ovisnosti pojedinaca od *iv(eg starje(ine do"a4instva a sada v%asni#a &e"%je i
proi&vodni) sredstava sa #oji"a oni rade. Odnos e#ono"s#e ovisnosti postaje do"inantna ve&a i&"eu
v%astodr'aca i oni) #oji su podvrgnuti nji)ovoj v%asti. Ovaj siste" u #o"e se v%ast *a&ira na i"ovini tj.
privatno" v%asni(tvu na &e"%ji i sredstvi"a &a rad$ na&iva se patri"onija%ni siste".
U patri"onija%no" siste"u postepeno do%a&i do diferencijacije v%asti na v%asni(tvo i po%iti!#u v%ast.
V%asni(tvo na &e"%ji vi(e nije dovo%jno efi#asna *a&a starje(instva$ nego se ono po!inje sve vi(e os%anjati
na "onopo% fi&i!#e prisi%e$ tj. na pose*nu grupu naoru'ani) %judi. 0a ta#ve s%u'*e !esto su se #oristi%i
ro*ovi i p%a4enici$ o*i!no u&i"ani i& drugi) naroda.
U da%je" ra&voju$ s%u'*e #oje su ranije na v%adarevo" dvoru *i%e fun#cije s%ugu i%i ro*ova$ postepeno
prestaju nositi s%ugans#i #ara#ter i postaju dostojne s%o*odni) %judi. Postepeno postaju i to%i#o ug%edne da
i) "ogu vr(iti sa"o p%e"i4i$ te ta#o do%a&i do sta%e(#e "onopo%i&acije viso#i) upravni) fun#cija. Ova
fa&a se na&iva sta%e(#i" patri"onija%i&"o". Krajnji i&dana# patri"onija%i&"a predstav%ja
&apadnoevrops#i feuda%i&a". 2euda%ci nisu sa"o podanici$ ve4 nastaje %i!ni o*ostrani odnos vjernosti
feuda%aca pre"a suverenu i suverena pre"a feuda%ci"a.
Da#%e$ u patri"onija%no" siste"u jav%ja se po%iti!#a v%ast #ao odvojeni o*%i# v%asti$ odnosno jav%ja se
dr'ava #ao siste" po%iti!#e v%asti nad teritorijo". Dr'avna uprava se u ovo" siste"u jo( uvije# ne
i&dvaja i& siste"a po%iti!#e v%asti. Do toga do%a&i te# u graans#oj dr'avi.
Do prve po%ovine 1D.vije#a profes diferencijacije unutar upravnog siste"a ug%avno" nije pre%a&io granicu
od 9 #%asi!ni) resora: vojs#a$ po%icija$ vanjs#i pos%ovi$ unutra(nji pos%ovi$ pravosue i finansije$ a svi sa
osnovni" ci%je" C od*rana sigurnosti od napada spo%ja i i&nutra. 5euti"$ sada do%a&i do pojave
upravni) organi&acija !iji ci%j nije ni od*rana ni napad$ ve4 pos%ovi regu%ativnoE#oordinativnog #ara#tera.
Do ove nove fun#cije i pojave novi) upravni) organi&acija do%a&i pojavo" industrijs#e revo%ucije.
/ndustrijs#a predu&e4a$ a &ati" i druge dje%atnosti u principu ne &avise od teritorije. Organi&uju se
instituciona%no$ o*&iro" na fun#ciju #oju vr(e$ do# i" je teritorija%na di"en&ija dje%ovanja se#undarna.
.a#o se pojav%juju resori 7upravni organi8 &a prosvjetu$ &dravstvo$ socija%nu po%iti#u$ sao*ra4aj$
infor"acije itd. .e# #asnije$ u do*a dr'avnog #apita%i&"a$ upravne organi&acije se pojav%juju u ve4oj i%i
"anjoj "jeri #ao nosioci t&v. javni) s%u'*i$ !"e do%a&i do svojevrsnog spoja i&"eu teritorija%nog i
fun#ciona%nog uprav%janja dru(tveni" pos%ovi"a.
2. -tru#turna rje(enja po%o'aja uprave u "e)ani&"u v%asti C na!e%o podje%e i jedinstva v%asti
9 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Po%iti!#i v%adaju4a grupa i njen upravni aparat ra&dvaja se to#o" 1D.vije#a u re%ativno sa"osta%ne
instituciona%ne dije%ove C &a#onodavnu i upravnu v%ast. Postoje 2 osnovna na!e%a odnosa i&"eu ti)
dije%ova: na!e%o podje%e i na!e%o jedinstva v%asti.
Na!e%o podje%e v%asti pojavi%o se u 3vropi #ao i&ra& #o"pro"isa i&"eu stare feuda%ne dr'ave o%i!ene u
"onar)u i nove #apita%isti!#e$ graans#e dr'ave #oja se po!e%a raati. U svo" #asnije" ra&voju na!e%o
podje%e v%asti posta%o je sredstvo" &a(tite graans#i) prava.
U siste"u podje%e v%asti pravna teorija u osnovno" pitanju odnosa par%a"enta i v%ade ra&%i#uje 2 g%avna
siste"a: predsjedni!#i i par%a"entarni$ i&"eu #oji) postoje *rojne varijacije u pojedini" dr'ava"a.
Predsjedni!#i siste" na!e%o podje%e v%asti i&"eu &a#onodavne i upravne v%asti vr(i vi(e i&o%iranje"$ a
par%a"entarni siste" vi(e saradnjo" i u&aja"ni" uticaje". Na !e%u upravne v%asti u predsjedni!#o"
siste"u je predsjedni# #oji je neovisan od par%a"enta. 5inistri su njegovi s%u'*enici$ #oje on postav%ja i
ra&rje(ava i #oji su nje"u odgovorni. U par%a"entarno" siste"u upravna v%ast se podvostru!uje #ro&
institucije (efa dr'ave i v%adu. Fef dr'ave je sta%an i neodgovoran par%a"entu$ a v%ada je odgovorna
par%a"entu. -u(tins#a #ara#teristi#a par%a"entari&"a je odgovornost v%ade par%a"entu$ a%i v%ada
istovre"eno i"a pravo da pod odreeni" us%ovi"a raspusti par%a"ent.
Na!e%o jedinstva v%asti 7s#up(tins#i siste"8 &na!i #oncentraciju po%iti!#og uticaja u odnosu na upravu u
predstavni!#o" tije%u$ odnosno pojedini" njegovi" od*ori"a. U s#up(tins#o" siste"u se upravni organi
i&vode i& predstavni!#i) i oni su instru"ent po"o4u #ojeg predstavni!#o tije%o vr(i svoju v%ast. /deja
s#up(tins#og siste"a prvi put je teorijs#i ra&raena u Rusoovo" >Dru(tveno" ugovoru?$ a &asnovana je
na stavu o nedje%jivosti suvereniteta. Na!e%o jedinstva v%asti *i%o je pri"ijenjeno u svi" &e"%ja"a
socija%isti!#og siste"a$ a jedina dr'ava sa s#up(tins#i" siste"o" trenutno je Fvajcars#a.
D13@A.NO-. ORGANA UPRAV3
1. O*%ici dje%atnosti
a8 Op4e #ara#teristi#e o*%i#a dje%atnosti i poja" upravne fun#cije
Dva su osnovna na!ina dje%ovanja dr'avni) organa C dono(enje pravni) a#ata i vr(enje "aterija%ni)
operacija. Pravni a#ti sadr'e pravnu nor"u$ a "aterija%ne radnje se vr(e u i&vr(enju pravni) a#ata$
odnosno predstav%jaju radnje #oji"a se &asnivaju pravni odnosi.
Nor"e #oje donose dr'avni organi "ogu se podije%iti na op4e i #on#retne. Op4e se donose op4i" i%i
nor"ativni" a#ti"a$ a #on#retne pojedina!ni" 7#on#retni"8 a#ti"a. Dono(enje op4i) a#ata predstav%ja
vr(enje nor"ativne fun#cije #oju vr(e predstavni!#i organi i upravni organi #ada su na to i&ri!ito
ov%a(teni. Pre"a to"e$ poja" nor"ativne fun#cije (iri je od poj"a &a#onodavne fun#cije jer pored
&a#onodavne fun#cije predstavni!#i) organa o*u)vata i pod&a#ons#u fun#ciju$ tj.dono(enje op4i) a#ata
od strane i&vr(ni) i upravni) organa.
Kon#retni a#ti dije%e se na 2 osnovne grupe: a#ti #oji sadr'e dispo&iciju i a#ti #oji sadr'e san#ciju.
Kon#retan a#t #oji sadr'i dispo&iciju i #oji se donosi na autoritativan na!in jeste upravni a#t. Kon#retan
a#t #oji sadr'i san#ciju je suds#i a#t. Upravna fun#cija "og%a *i se o&na!iti #ao dje%atnost dono(enja
upravni) a#ata i nju u dr'avi po pravi%u vr(e upravni organi$ "ada i drugi organi "ogu *iti ov%a(teni na
dono(enje ovi) a#ata.
*8 Op4i pravni a#ti uprave
Pod&a#ons#i nor"ativni a#t "o'e se odrediti #ao op4i a#t !ija je pravna snaga s%a*ija od &a#ona.
Pod&a#ons#e a#te "ogu donositi i&vr(ni organi i organi uprave$ jer a#ti #oje donese &a#onodavni organ
i"aju #ara#ter &a#onodavnog a#ta *e& o*&ira na nji)ov na&iv.
Pod&a#ons#i a#ti "ogu se podije%iti na 2 osnovne grupe$ o*&iro" na ci%j #oji se 'e%i posti4i nji)ovi"
dono(enje":.
= WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. A#ti #oji se donose da *i se o"ogu4i%a$ odnosno o%a#(a%a pri"jena i%i i&vr(enje ne#og &a#ona+
2. A#ti #oji se donose da *i se nji"a regu%isao ne#i odnos #oji uop4e nije regu%isan$ i%i da *i se ne#i
odnos regu%isao druga!ije nego (to je ve4 ureen ne#i" raniji" &a#ono".
Pod&a#ons#i a#ti su eg&istencija%no i sadr'ajno ovisni od &a#ona. 3g&istencija%na ovisnost sastoji se u
to"e (to pod&a#ons#i a#t ne "o'e *iti donesen prije dono(enja &a#ona$ odnosno prestan#o" &a#ona
prestaje i pravna snaga prate4eg pod&a#ons#og nor"ativnog a#ta. -adr'ajna ovisnost sastoji se u to"e (to
pod&a#ons#i nor"ativni a#t "ora *iti donesen u puno" s#%adu sa &a#ono" &a !iju je pri"jenu donesen$
#ao i sa svi" osta%i" &a#oni"a jer je pod&a#ons#i a#t uvije# ni'i od *i%o #og &a#ona.
Kara#ter dopuns#i)$ #o"p%e"entarni) pod&a#ons#i) a#ata i"aju propisi v%ade i organa uprave. V%ade
donose ured*e$ od%u#e i druge propise &a i&vr(avanje &a#ona i drugi) propisa i op4i) a#ata s#up(tina$ a
organi uprave pravi%ni#e$ nared*e i uputstva &a i&vr(avanje &a#ona i drugi) propisa.
U drugu #ategoriju pod&a#ons#i) nor"ativni) a#ata spadaju pod&a#ons#i a#ti #oji i"aju snagu &a#ona$
tj. ured*e sa &a#ons#o" snago". Pre"a Ustavu 2:i;$ ured*e sa &a#ons#o" snago" donosi V%ada 2:i;$
u situacija"a #ada par%a"ent nije u "ogu4nosti da se sastane. Ustav propisuje i ograni!eno vre"ens#o
va'enje ovi) ured*i. U pravnoj teoriji ova#ve ured*e sa &a#ons#o" snago"$ i%i !a# sa snago" ustava$
#oje se donose u s%u!ajevi"a ratne i%i druge opasnosti$ na&ivaju se ured*e o i&u&etno" stanju i%i ured*e i&
nu'de.
Ov%a(tenje &a dono(enje pod&a#ons#i) a#ata. O*&iro" na na!in davanja ov%a(tenja &a dono(enje
pod&a#ons#i) a#ata$ ovi a#ti "ogu se podije%iti u 2 osnovne grupe: spontani 7ustavni8 i pod&a#ons#i a#ti
po pose*no" ov%a(tenju vi(e pravne nor"e.
-pontani 7ustavni8 su pod&a#ons#i a#ti #oji se donose na osnovu sa"og ustava$ odnosno op4eg
&a#ons#og ov%a(tenja. 5ogu se podije%iti na 2 grupe: sa"osta%ni i nesa"osta%ni pod&a#ons#i a#ti.
-a"osta%ni spontani pod&a#ons#i a#t ne ra&rauje$ ne dopunjava$ nego &a"jenjuje &a#on$ *i%o da regu%i(e
"ateriju #oja jo( nije &a#ono" regu%isana$ i%i da pod&a#ons#i a#t "ijenja odreene &a#ons#e odred*e i%i
!a# suspenduje ne#e ustavne odred*e. Da#%e$ u ovu #ategoriju spada ured*a sa &a#ons#o" snago"$ &a
!ije dono(enje je ov%a(tenje dato u sa"o" ustavu 7Ustav 2:i; ov%a(tenje daje V%adi 2:i;8.
Nesa"osta%ni spontani pod&a#ons#i a#t donosi se radi i&vr(enja$ pri"jene &a#ona.
Pod&a#ons#i a#ti po pose*no" ov%a(tenju vi(e pravne nor"e su ta#vi a#ti #od #oji) &a#on 7a#t8 &a !ije
i&vr(enje se donose i&ri!ito predvia ov%a(tenje da se "ogu donijeti pod&a#ons#i a#ti. Ovo ov%a(tenje$
odnosno po&iv u vi(e" pravno" i&voru 7&a#onu8 o*i!no se na&iva Gi&vr(no" #%au&u%o"H. Pravni &na!aj
ta#ve #%au&u%e je pose*no u to"e (to utvruje #oji upravni organ tre*a donijeti nor"u &a i&vr(enje
odgovaraju4eg propisa. .o ov%a(tenje po pravi%u se s"atra o*%igatorni"$ a sa"o i&u&etno fa#u%tativni".
Naj!e(4e se odreuje i ro# u #o"e pod&a#ons#i a#t tre*a *iti donesen. U ovu #ategoriju pod&a#ons#i)
a#ata spadaju op4i a#ti organa uprave.
Ov%a(tenje vi(e pravne nor"e se po pravi%u daje strogo specija%i&irano$ &a odreeno pitanje i jedno#ratno.
/&u&etno se ta ov%a(tenja "ogu dati i vr%o (iro#o$ odnosno genera%no. .ada se govori o (iro#i" odnosno
puni" &a#ons#i" ov%a(tenji"a.
Ratifi#acija pod&a#ons#og a#ta predstav%ja potvrdu pod&a#ons#og a#ta od strane predstavni!#og tije%a. U
pravi%u se radi o ratifi#aciji ureda*a sa &a#ons#i" snago"$ tj. o potvrdi a#ata doneseni) da &a"ijene
&a#on i%i ne#e odred*e ustava. Ratifi#acija ne "ijenja pravnu prirodu pod&a#ons#og a#ta$ tj. ratifi#ovana
ured*a ostaje ured*a i ne postaje &a#on.
Ratifi#acija "o'e *iti parcija%na i potpuna. Potpuna se odnosi na a#t #ao cje%inu$ a parcija%na sa"o na
ne#e dije%ove a#ta. U ta#vo" s%u!aju neratifi#ovani dije%ovi a#ta gu*e pravnu snagu. Pod&a#ons#i a#t$
odnosno njegovi dije%ovi$ se u to" s%u!aju sa"o u#ida$ a ne poni(tava se. 0a ratifi#aciju a#ta po pravi%u je
ustavo" odreen ro# i a#o pod&a#ons#i a#t nije podnesen na ratifi#aciju u predvieno" ro#u$ gu*i
pravnu snagu. U na(e" siste"u sva#a ured*a "o'e *iti od"a) poni(tena od strane par%a"enta$ a prestaje
va'iti naj#asnije ,I dana na#on prog%a(enja i%i 1I dana na#on prog%a(enja u#o%i#o je Par%a"ent u
J WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
&asijedanju u vrije"e #ad se ured*a prog%a(ava. Ured*a prog%a(ena do# 2:i; upotre*%java oru'ane snage
ostaje na sna&i do petog dana naredne sjednice Par%a"enta 2:i; i tada prestaje va'iti a#o nije odo*rena$
a%i ni u #oje" s%u!aju du'e od = "jeseci. Na#on prestan#a va'enja ured*a se ne produ'ava i ne o*nav%ja
niti dje%i"i!no "ijenja "i"o sag%asnosti i od%u#e Par%a"enta.
Poni(tavanje$ u#idanje i o*ustav%janje od i&vr(enja pod&a#ons#i) a#ata. Pod&a#ons#i a#ti #oji se donose
radi pri"jene i%i i&vr(enja &a#ona$ odnosno a#ta vi(e pravne snage$ ne podnose se na ratifi#aciju ve4
organ !iji se a#t dopunjava i"a pravo u#idanja$ odnosno poni(tavanja.
c8 5aterija%ni a#ti uprave
5aterija%ni a#ti se "ogu podije%iti na s%ijede4e 6 grupe:
1. Do#u"entovanje predstav%jaju ta#vi "aterija%ni a#ti #oji"a organi uprave *i%je'e ra&ne pojave$
svojstva i druge !injenice i pru'aju podat#e o ti" pojava"a$ svojstvi"a i !injenica"a. Ovi a#ti se &ato
"ogu podije%iti u 2 grupe:
1- a#ti evidencije$ #oji se sastoje u *i%je'enju pojava$ svojstava i drugi) !injenica 7npr.voenje
dje%ovodnog proto#o%a$ "ati!ni) #njiga itd8. Bi%j evidentiranja je da se u dato" "o"entu "o'e
ta!no pri#a&ati !injeni!no stanje u ve&i sa #oji" nastaju pravni odnosi.
2- uvjerenja$ tj a#ti #oji se sastoje u davanju podata#a o !injenica"a o #oji"a se vodi evidencija$
odnosno #oji se utvrde u propisano" postup#u. Uvjerenje i&dato od organa javne uprave je javna
isprava i pretpostav%ja se da je njen sadr'aj istinit$ do# se ne do#a'e suprotno. Da *i jedno ova#vo
uvjerenje predstav%ja%o vjerodostojan do#a& o ono"e (to tvrdi$ "ora ispuniti 2 us%ova: da ga je
i&dao nad%e'ni organ i da se odnosi na ono o !e"u taj organ vodi s%u'*enu evidenciju.
2. O*avje(tenje predstav%ja radnju organa uprave pute" #oje o*avje(tava &ainteresirana %ica o ra&ni"
!injenica"a i%i pravni" a#ti"a 7npr. o*jav%jivanje propisa u s%u'*eni" g%asi%i"a$ dostav%janje
upravni) a#ata &ainteresirani" %ici"a itd8.
3. Pri"anje i&jave je tre4a #ategorija "aterija%ni) a#ata uprave. Ovdje se radi o ta#voj dje%atnosti uprave
gdje ona pri"a spo%ja i&jave &ainteresirani) %ica$ npr. prijava roenja$ vjen!anja$ s"rti$ pri"anje
pores#i) prijava itd.
4. Osta%i "aterija%ni a#ti su grupa u #oju spadaju "nogo*rojne druge radnje #oje vr(e organi uprave$ a
#oje ne spadaju u naprijed navedene , grupe$ npr. s%u'*a po%icije$ preg%edi od strane isnpe#cijs#i)
s%u'*i$ i&rada i&vje(taja$ e%a*orata$ pos%ovi i&vr(enja u upravno" postup#u itd.
2. Pos%ovi organa uprave pre"a po&itivno" pravu
Pre"a !%.12 0a#ona o upravi u 2:i;$ organi uprave i& o#vira svoje nad%e'nosti vr(e naro!ito s%ijede4e
pos%ove:
1. provode utvrenu po%iti#u i i&vr(avaju &a#one i druge propise+
2. o*av%jaju upravni nad&or nad proved*o" &a#ona i drugi) propisa+
3. donose propise &a proved*u &a#ona i drugi) propisa+
4. pred%a'u i daju preporu#e i& o*%asti &a#onodavstva+
5. odgovaraju na pitanja organa &a#onodavne v%asti+
6. o*av%jaju druge upravne i stru!ne pos%ove odreene &a#ono" i drugi" propisi"a.
Provoenje utvrene po%iti#e i i&vr(avanje &a#ona i drugi) propisa. U o#viru svoji) nad%e'nosti organi
uprave provode i osiguravaju provoenje po%iti#e #oju utvruje &a#onodavno tije%o$ sag%edavaju stanje i
pojave od &na!aja na provoenje po%iti#e i pred%a'u "jere nad%e'ni" organi"a &a provoenje po%iti#e.
/&vr(enje &a#ona organi uprave o*av%jaju neposredno" pri"jeno" &a#ona i drugi) propisa$ pute"
rje(avanja upravni) stvari u upravno" postup#u$ o*av%janje" upravnog nad&ora i o*av%janje" drugi)
upravni) pos%ova i& o#vira svoje nad%e'nosti.
O*av%janje upravnog nad&ora o*u)vata:
1. nad&or nad &a#onito(4u a#ata #oji"a se rje(ava u upravni" stvari"a+
K WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. nad&or nad &a#onito(4u rada institucija #oje i"aju javna ov%a(tenja+
3. inspe#cijs#i nad&or.
U o*av%janju pos%ova inspe#cijs#og nad&ora organi uprave ostvaruju neposredan uvid u &a#onitost rada$
pos%ovanja i postupanja predu&e4a$ ustanova i drugi) pravni) %ica i graana u ve&i sa po(tivanje" &a#ona
i drugi) propisa$ te predu&i"aju druge "jere na #oje su ov%a(teni. Vr(enje inspe#cije je po pravi%u
regu%isano pose*ni" &a#oni"a &a pojedina podru!ja$ te se ustanov%javaju pose*no organi&ovane s%u'*e &a
vr(enje inspe#cije i odreuju du'nosti i ov%asti inspe#tora. /nspe#cije se osnivaju u "nogi" upravni"
o*%asti"a 7npr. sanitarna$ tr'i(na$ inspe#cija rada$ graevins#a$ sao*ra4ajna itd.8 i na ra&%i!iti" nivoi"a
7#antona%na$ federa%na inspe#cija8. Ov%a(tenja inspe#tora #re4u se od preg%eda pos%ovni) #njiga i
do#u"enata$ ro*e i pos%ovni) prostorija$ do dvanja odo*renja i do&vo%a #ao i nap%a4ivanja nov!ane #a&ne
na %icu "jesta &a pre#r(aj.
Vr(enje odreeni) stru!ni) pos%ova inspe#cijs#og nad&ora "o'e se povjeriti specija%i&irano" predu&e4u$
ustanovi i%i drugo" pravno" %icu 7e#sperti&e$ ispitivanja i s%8$ pose*no a#o su &a o*av%janje ovi) pos%ova
neop)odna pose*na stru!na &nanja i%i pose*na opre"a 7%a*oratorije i s%8.
Dono(enje proved*eni) propisa. Organi uprave donose propise u ci%ju o"ogu4avanja i&vr(enja &a#ona i
drugi) propisa i to #ad su na to &a#ono" ov%a(teni. 0a#on o upravi u 2:i; napravio je ra&%i#u i&"eu
proved*eni) propisa i op4i) a#ata. Proved*eni propis je pravi%ni#. Nji"e se ra&rauju pojedine odred*e
&a#ona i%i propisa V%ade radi osiguranja odgovaraju4e pri"jene ti) &a#ona i%i propisa. Op4i a#ti su
uputstva$ instru#cije i nared*e.
Pred%aganje i davanje preporu#a u pog%edu &a#ona i drugi) propisa. U o#viru i&vr(enja ovog &adat#a$
prijed%oge i preporu#e daju ru#ovodioci organa uprave$ a &a propise i& o#vira nad%e'nosti organa uprave$
i%i pre"a &adat#u #oji pre"ijer odredi ru#ovodiocu organa uprave.
O nacrti"a propisa organ uprave o*ave&an je pri*av%jati "i(%jenje &ainteresirani) organa v%asti$
odgovaraju4i) stru!ni) ustanova$ &ainteresirani) predu&e4a i drugi) pravni) %ica$ a#o je to od &na!aja &a
ureivanje odgovaraju4i) pitanja i& nji)ove nad%e'nosti. A#o pri i&radi nacrta propisa ne pri)vate
odreene prijed%oge i sugestije po"enuti) su*je#ata$ organi uprave su du'ni u nacrtu navesti ra&%oge
nepri)vatanja.
Odgovaranje na pitanja &a#onodavne v%asti. Organi uprave o*ave&ni su pripre"ati i davati odgovore na
pitanja &a#onodavne v%asti u ve&i sa provoenje" po%iti#e i i&vr(avanje" &a#ona i drugi) propisa.
O*av%janje drugi) upravni) i stru!ni) pos%ova. Pod ovi" pos%ovi"a 0a#on o upravi u 2:i; navodi
pra4enje stanja u o*%asti &a #oju je odreeni organ o*ra&ovan. - ti" u ve&i organ uprave predu&i"a "jere
&a #oje je ov%a(ten i daje preporu#e organu i&vr(ne v%asti sa ci%je" da se osigura potpuno provoenje
po%iti#e i i&vr(avanje &a#ona i drugi) propisa u toj o*%asti. Ovo pra4enje organ uprave rea%i&ira na osnovu
podata#a #oje sa" pri#up%ja #ad je &a to ov%a(ten &a#ono"$ #ao i podata#a #oje na &a)tjev organa uprave
pri#up%jaju$ o*rauju i dostav%jaju drugi organi. Na osnovu pri#up%jeni) podata#a sa!injavaju se
ana%iti!#i$ infor"ativni i drugi "aterija%i.
VR-.3 ORGANA UPRAV3
Organi uprave i institucije #oje i"aju javna ov%a(tenja. Ova podje%a i&vr(ena je o*&iro" na #ara#ter
pos%ova i "etod rada. Organi uprave osnivaju se &a neposredno i&vr(avanje &a#ona i drugi) propisa$
osiguranje i&vr(enja &a#ona i drugi) propisa$ #ao i &a sprovoenje utvrene po%iti#e. Da#%e$ radi se o
#%asi!ni" fun#cija"a uprave$ tj. fun#cija"a v%asti.
0a#ono" se vr(enje odreeni) upravni) i stru!ni) pos%ova i& dje%o#ruga organa uprave "o'e povjeriti
predu&e4i"a i drugi" pravni" %ici"a$ #oji"a vr(enje v%asti nije pri"arna fun#cija. .o su institucije #oje
i"aju javna ov%a(tenja. Ov%a(tenja i" se daju da u o#viru svoje dje%atnosti od%u!uju u pojedina!ni"
D WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
stvari"a o odreeni" pravi"a i o*ave&a"a fi&i!#i) i pravni) %ica$ s ti" (to se nad nji)ovi" rado" vr(i
upravni nad&or od strane organa uprave.
Organi uprave vi(eg i ni'eg stepena. Pod organo" uprave vi(eg stepena podra&u"ijevaju se organi
uprave (ire &ajednice 7npr. federa%ni u odnosu na #antona%ne8. Ova podje%a je &na!ajna jer se #ro& nju
uspostav%jaju verti#a%ni odnosi organa uprave 7npr. op4ins#i organi i&vr(avaju sve #antona%ne i federa%ne
propise$ federa%ni organi odgovorni su &a i&vr(avanje federa%ni) propisa itd8.
A#tivni i savjetodavni organi. Kriterij &a ovu podje%u je odgovor na pitanje da %i organi uprave vr(e
pos%ove i& svoje nad%e'nosti sa"osta%no i%i daju "i(%jenja drugi" organi"a. U prvo" s%u!aju govori"o o
a#tivni"$ a u drugo" o savjetodavni" organi"a.
-a"osta%ni organi uprave i organi uprave u sastavu sa"osta%ni) organa. O*&iro" na o*i" i stepen
sa"osta%nosti u radu organa uprave$ ra&%i#uje"o sa"osta%ne organe i organe uprave u sastavu
sa"osta%ni) organa. Pod sa"osta%ni" organi"a uprave podra&u"ijevaju se organi #oji stoje neposredno
pod nad&oro" s#up(tine i i&vr(ni) organa. Pod organi"a uprave u sastavu sa"osta%ni) organa
podra&u"ijevaju se organi #oji se osnivaju &a u'e podru!je$ o*%ast i%i granu sa"osta%nog organa$ pa se
&*og toga i na%a&e pod nad&oro" starje(ine odgovaraju4eg sa"osta%nog organa u !ije" su sastavu.
Op4i i pose*ni organi uprave. Op4i organi uprave osnivaju se &a vr(enje svi) upravni) pos%ova i&
nad%e'nosti odgovaraju4e dru(tvene &ajednice. Da#%e$ nji)ova nad%e'nost se ne ograni!ava na odreenu
upravnu granu$ o*%ast i%i s%u'*u. Dje%atnost pose*ni) organa uprave ograni!ava se na pojedine grane$
o*%asti$ odnosno s%u'*e.
Grana uprave predstav%ja (iru grupu upravni) pos%ova #oji !ine jednu cje%inu$ npr. vanjs#i pos%ovi$
unutra(nji pos%ovi$ finansije itd. 0a vr(enje pos%ova #oji spadaju u o#vir grana dr'avne uprave osnivaju se
"inistarstva.
O*%asti uprave !oine grupe upravni) pos%ova "anjeg o*i"a od oni) #oji !ine granu$ a #oji su "euso*no
pove&ani i #oji !ine jednu cje%inu. 0a vr(enje pos%ova jedne upravne o*%asti osnivaju se "inistarstva$ a
"ogu i drugi organi uprave. Pri"jer o*%asti: sao*ra4aj$ po%joprivreda itd. #oji spadaju u jednu granu C
pos%ove privrede.
-%u'*e !ine s#up upravni) pos%ova "anjeg o*i"a od pos%ova #oji !ine o*%ast dr'avne uprave. .o je s#up
pos%ova #oji su pove&ani i srodni i predstav%jaju jednu cje%inu. Npr. carins#i pos%ovi$ devi&ni pos%ovi #oji
spadaju u o*%ast vanjs#e trgovine. 0a vr(enje pos%ova jedne s%u'*e osnivaju se uprave i inspe#torati.
U ve&i sa navedeni" poj"ovi"a postav%ja se pitanje odreivanja poj"a >resor?. /&"eu poj"ova >resor?
i >grana? postoji ra&%i#a. Grana dr'avne uprave je fun#ciona%ni poja". U nju spadaju odreeni srodni i
pove&ani pos%ovi. Resor je organi&acijs#i poja". Resori o*u)vataju organi&acije jedne grane dr'avne
uprave.
/no#osni i #o%egija%ni organi je #%asifi#acije po #riteriju na!ina od%u!ivanja. Kod ino#osnog organa
od%u#u donosi jedno %ice C starje(ina$ ru#ovodi%ac organa. /a#o ru#ovodi%ac i"a s%u'*u #oja "u pripre"a
"aterija% &a dono(enje a#ata$ odnosno #oja i&vr(ava ve4 donesene a#te$ ipa# se a#ti i& nad%e'nosti
ino#osni) organa donose i i&vr(avaju u i"e starje(ine grupe.
A#ti #o%egija%nog organa donose se ravnpravni" u!e(4e" vi(e %ica. Na !e%u #o%egija%nog organa je
predsjedni#. 1edinstvo od%u!ivanja se posti'e na na!in da se a#t donesen ve4ino" g%asova s"atra a#to"
cije%og #o%egija%nog organa$ a ne a#to" pojedini) njegovi) !%anova. Kada #o%egija%ni organi rje(avaju
odreena pitanja$ #a'e se da dr'e sjednice. -#up sjednica u odreeno" vre"ens#o" periodu na&iva se
&asijedanje.
:roj !%anova &a rad i od%u!ivanje #o%egija%nog organa na&iva se #voru". Postoje 2 vrste #voru"a: #voru"
prisutni) i #voru" g%asa!a. Kvoru" prisutni) je *roj !%anova #o%egija%nog organa potre*an &a rad
1I WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
sjednice. Kvoru" g%asa!a je *roj !%anova potre*an da se punova'no donese od%u#a. Kvoru" g%asa!a se po
pravi%u tra'i od *roja prisutni)$ a i&u&etno i od cje%o#upnog *roja !%anova #o%egija%nog organa.
Da#%e$ #voru" predstav%ja odreeni *roj !%anova #o%egija%nog organa. .aj *roj je po pravi%u apso%utna
ve4ina. Apso%utna ve4ina "o'e *iti prosta i #va%ificirana. Prosta ve4ina je 9ILM1 !%an organa 7od
prisutni) i%i od u#upnog *roja8. Kva%ificirana ve4ina je sva#a ve4ina ve4a od o*i!ne 7proste8$ 2N,$ ,N6 itd.
Bentra%ni i podru!ni organi. Kriterij &a ovu podje%u je da %i jedan organ dru(tvene &ajednice vr(i svoju
dje%atnost na !itavo" podru!ju i%i sa"o &a odreeno u'e podru!je te &ajednice$ &*og !ega do%a&i do
disponiranja tog organa i& centra u podru!je gdje tre*a da vr(i svoju dje%atnost. Podru!ni organi postoje
sa"o i&u&etno.
Vi(i i ni'i organi uprave. Ovo ra&%i#ovanje postoji u siste"i"a gdje postoji )ijerar)ijs#i odnos i&"eu
organa uprave. O vi(i" i ni'i" organi"a uprave "o'e se govoriti sa"o #od jedne #ategorije organa C #od
podru!ni) organa 7npr. carinarnice u odnosu na upravu carina i s%8.
DROAVNA$ 23D3RA@NA$ KAN.ONA@NA$ GRAD-KA / OPA/N-KA UPRAVA U :/;
Dr'avna uprava
Organi uprave :i; su "inistarstva :i; 7Vije4e "inistara8. :roj "inistarstava nije i&ri!ito utvren
Ustavo"$ pa je to u!injeno 0a#ono" o Vije4u "inistara :i; i "inistarstvi"a :i; 7-%.g%asni# :i;
*r.6NDJ8. 5inistarstva :i; su 5inistarstvo vanjs#i) pos%ova$ 5inistarstvo vanjs#e trgovine i e#ono"s#i)
odnosa$ te 5inistarstvo civi%ni) pos%ova i #o"uni#acija.
5inistarstvo vanjs#e trgovine i e#ono"s#i) odnosa nad%e'no je &a vanjs#otrgovins#u po%iti#u$ carins#u
po%iti#u$ tarife$ propise i &a#one$ "eunarodne o*ave&e :i;$ #ontro%u &ra!nog sao*ra4aja$ #ontro%u
fre#vencija.
5inistarstvo civi%ni) pos%ova i #o"uni#acija nad%e'no je &a o*%asti dr'av%janstva$ e"igracije$ i&*jeg%ica i
a&i%a$ provoenje "eunarodnog i "euentitets#og #rivi!nog prava u#%ju!uju4i odnose sa /nterpo%o"$
"euentitets#i transport$ *ud'et &ajedni!#i) institucija :i;.
5inistri i nji)ovi &a"jenici nad%e'ni su v%astiti" a#ti"a usvojeni" #onsen&uso" da urede unutra(nju
organi&aciju 5inistarstava.
Da#%e$ u :i; ne postoji pose*an &a#on o upravi :i;$ niti &a to postoji ustavni osnov. .a#oe je o!it
nesra&"jer *roja "inistarstava i nji)ove nad%e'nosti i onoga (to *i tre*a%o da !ini upravu u jednoj dr'avi.
2edera%na uprava
Organi&acijs#i o*%ici federa%ni) organa uprave. Pos%ove uprave i& nad%e'nosti 2ederacije o*av%jaju
federa%ni organi uprave i federa%ne ustanove. Odreene pos%ove uprave$ na osnovu federa%nog &a#ona
"ogu o*av%jati i drugi organi.
2edera%ni organi uprave su federa%na "inistarstva i federa%ne uprave. 2edera%no "inistarstvo osniva se &a
o*av%janje upravni) i stru!ni) pos%ova i& nad%e'nosti 2:i; u o*%asti"a u #oji"a federa%ni organi uprave u
cje%ini i%i u ve4e" o*i"u provode po%iti#u$ i&vr(avaju i%i osiguravaju i&vr(avanje propisa. Da#%e$ radi se o
pos%ovi"a #oji su Ustavo" 2:i; dati u nad%e'nost 2ederacije. 2edera%ne uprave se "ogu osnivati #ao
sa"osta%ne i%i #ao uprave u sastavu federa%nog "inistarstva. -a"osta%ne federa%ne uprave osnivaju se &a
o*av%janje pos%ova !ija priroda i na!in i&vr(avanja &a)tijeva pose*nu organi&iranost i sa"osta%nost u radu.
5inistarstva 2ederacije su: ,. 5inistarstvo finansija
1. 5inistarstvo od*rane 6. 5inistarstvo pravde$
2. 5inistarstvo unutra(nji) pos%ova 9. 5inistarstvo energije$ rudarstva i industrije$
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-
PRAVNICI.COM
6. 5ini
starst
vo
pro"
eta i
#o"u
ni#ac
ija$
7. 5ini
starst
vo
prost
orno
g
uree
nja i
o#o%i
(a$
8. 5ini
starst
vo
trgov
ine$
9. 5ini
starst
vo &a
socij
a%nu
po%it
i#u$
rase%
jena
%ica i
i&*je
g%ice
10. 5ini
stars
tvo
&dra
vstv
a$
11. 5ini
stars
tvo
o*ra
&ova
nja$
nau#
e$
#u%tu
re i
sport
a.
12. 5ini
stars
tvo
po%jo
privr
ede$
vodo
privr
ede i
(u"
arstv
a
2e
der
a%n
e
upr
av
e
se
os
niv
aju
rad
i
o*
av%
jan
ja
upr
av
ni)
i
str
u!
ni)
po
s%o
va
!ij
a
p
r
i
r
o
d
a

i
n
a
!
i
n

i
&
v
r
(
a
v
a
n
j
a

&
a
)
t
i
j
e
v
a
j
u

p
o
s
e
*
n
u

o
r
g
a
n
i
&
i
r
a
n
o
s
t i
sa"osta%nost
u radu. 5ogu
se osnivati
#ao
sa"osta%ne$
i%i #ao
federa%ne
uprave u
sastavu
2edera%nog
"inistarstva.
2edera%ne
uprave su:
1. 2edera
%na
uprava
&a
pitanje
*oraca
i
inva%id
a
od*ra
"*eno
E
os%o*o
di%a!#
og
r
a
t
a
+
2. f
e
d
e
r
a
%
n
a

u
p
r
a
v
a

&
a

g
e
o
d
e
t
s
#
e

i
i
"
o
v
i
n
s
#
o
E
p
r
a
v
n
e

o
d
n
o
s
e
+
3. P
or
es
#
a
u
pr
a
v
a
7u
sa
st
a
v
u
5
in
is
ta
rs
tv
a
fi
n
a
n
si
ja
8+
4. B
ar
in
s
#
a
u
pr
a
v
a
7u
sa
st
a
v
u
5
in
is
ta
rs
tv
a
fi
n
a
n
si
ja
8.
2
e
d
e
r
a
%
n
e
u
s
t
a
n
o
v
e
o
s
n
i
v
a
j
u

s
e
&
a
#
o
n
o
"
.
5
o
g
u

*
i
t
i
s
a
"
o
s
t
a
%
n
e
i
%
i
u

s
a
s
t
avu
federa%nog
"inistarstva.
2edera%ne
ustanove
i"aju
svojstvo
pravnog %ica$
a#o
federa%ni"
&a#ono" nije
druga!ije
odreeno.
2edera%ne
ustanove u
s"is%u
0a#ona o
upravi u
2:i; su
federa%ni
&avodi i
federa%ne
dire#cije.
Osnivaju se
&a vr(enje
odreeni)
stru!ni)
pos%ova i sa
nji"a
pove&ani)
upravni)
pos%ova !ija
priroda i
na!in
i&vr(enja
&a)tijeva
pose*no
organi&ovanje
i
sa"osta%nost
u radu.
2edera%ni
&avod se
osniva &a
vr(enje
pos%ova #oji
prete'no
&a)tijevaju
pri"jenu
stru!ni) i
nau!ni)
"etoda rada.
2edera%ni
&avodi su:
1. 2edera
%ni
&avod
&a
statisti
#u+
2. 2edera
%ni
"
e
t
e
o
r
o
%
o
(
#
i
&
a
v
o
d
+
3. 2
e
d
e
r
a
%
n
i
&
a
v
o
d

&
a

p
r
o
g
r
a
"
i
r
a
n
j
e

r
a
&
v
o
j
a
+
4. 0
a
v
o
d
&
a
st
a
n
d
ar
di
&
a
ci
ju
$
"
je
re
i
p
at
e
nt
e
7u
sa
st
a
v
u
5
in
is
ta
rs
tv
a
e
n
er
gi
je
$
ru
d
ar
st
v
a
i
in
d
u
st
ri
je
8+
5. 0
a
v
o
d
&
a
ja
v
n
u
u
p
ra
v
u
7
u
s
a
st
a
v
u
5
in
is
ta
rs
tv
a
p
ra
v
d
e8
+
6. P
e
d
a
g
o
(
#i
&
a
v
o
d
7
u
s
a
st
a
v
u
5
in
is
ta
rs
tv
a
o
*
ra
&ovanj
a...8+
7. 0avod
&a
&a(titu
*i%ja u
po%jopr
ivredi
7u
sastav
u
5inist
arstva
po%jopr
ivrede.
..8.
2edera%na
dire#cija
osniva se &a
vr(enje
stru!ni)
pos%ova
prete'no
privrednog
#ara#tera.
2edera%ne
dire#cije su:
Dire#cija
ro*ni) re&ervi
i Dire#cija &a
proi&vodnju$
pro"et i
re&erve
proi&voda sa
pose*no"
na"jeno" 7u
sastavu
25O8.
Nad&or nad
organi"a
uprave i
ustanova"a u
o#viru
"inistarstva
vr(i nad%e'ni
federa%ni
"inistar.
2edera%ni
"inistar
donosi
propise i op4e
a#te &a
i&vr(avanje
federa%ni)
&a#ona i vr(i
nad&or nad
rado" te
uprave$
odnosno
ustanove$ a
osta%e
po
s%o
ve
i&
sv
oje
na
d%e
'n
ost
i
upr
av
a
od
no
sn
o
ust
an
ov
a
vr(
i
sa
"o
sta
%no
. U
i&v
r(a
va
nju
po
s%o
va
upr
av
a
od
no
sn
o
ust
an
ov
a
ost
var
uje
sar
ad
nju
sa
dru
gi
"
org
ani
"a
$
pre
du
&
e
4
i
"
a

i
d
r
u
g
i
"

p
r
a
v
n
i
"

%
i
c
i
"
a
.
P
o
%
o
'
a
j
f
u
n
#
c
i
o
n
e
r
a

u

f
e
d
e
r
a
%
n
o
j
u
p
r
a
v
i
.
2
e
d
e
r
a
%
n
i
"

"
i
n
i
s
t
a
r
s
t
v
o
"

r
u
#
o
v
o
d
i
"
i
n
i
s
t
a
r
#
o
j
e
g

i
"
e
n
u
j
e
p
r
e
dsjedni#
2:i; u
sag%asnosti sa
dopredsjedni
#o" a na#on
#onsu%tacija
sa
pre"ijero"
i%i
#andidato"
&a pre"ijera.
/"enovanje
"ora *iti
potvreno od
strane ve4ine
&astupni#a u
0astupni!#o
" do"u
Par%a"enta
2:i;.
5inistra
s"jenjuje
predsjedni#
2:i; na
prijed%og
pre"ijera.
5inistar i"a
&a"jeni#a
#oji ne "o'e
*iti i& istog
#onstitutivno
g naroda
7na#on
ustavni)
pro"jena
vjerovatno 4e
i"ati 2
&a"jeni#a8$ a
#oji se *ira i
s"jenjuje na
isti na!in.
Rado"
federa%ne
uprave i
federa%ne
ustanove
ru#ovodi
dire#tor.
Dire#tora
i"enuje
V%ada 2:i;$
s ti" (to
dire#tora
uprave
odnosno
ustanove u
sastavu
"inistarstva
pred%a'e
"inistar$ a
dire#tora
sa"osta%ne
uprave
od
no
sn
o
ust
an
ov
e
pre
"ij
er
u
sag
%as
no
sti
sa
&a
"j
eni
#o
"
pre
"ij
era
.
2e
der
a%n
i
"i
nis
tar
i
nje
go
v
&a
"j
eni
#
&a
sv
oj
rad
od
go
var
aju
pre
dsj
ed
ni#
u
2:
i;
i
pre
"ij
eru
.
Dir
e#t
o
r
s
a
"
o
s
t
a
%
n
e

f
e
d
e
r
a
%
n
e

u
p
r
a
v
e

o
d
n
o
s
n
o

u
s
t
a
n
o
v
e

o
d
g
o
v
a
r
a

V
%
a
d
i
2
:
i
;
$
p
r
e
"
i
j
e
r
u

i
&
a
"
j
e
n
i
#
u

p
r
e
"
i
j
e
r
a
$
a
d
i
r
e
#
t
o
r
u
p
r
a
v
e
o
d
n
o
s
n
o

u
s
t
a
n
o
ve u sastavu
federa%nog
"inistarstva
odgovara
V%adi 2:i; i
"inistru u
!ije" sastavu
se na%a&i
uprava
odnosno
ustanova.
12 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
-tru!ne s%u'*e. U ru#ovoenju pojedini" podru!ji"a rada$ federa%no" "inistru po"a'u ru#ovode4i
s%u'*enici. U federa%no" "inistarstvu to "ogu *iti se#retar "inistarstva$ po"o4nici federa%nog "inistra$
g%avni federa%ni inspe#tor i savjetnici federa%nog "inistra. -e#retara$ po"o4ni#e i g%avnog federa%nog
inspe#tora *e& #on#ursa postav%ja i s"jenjuje v%ada 2:i; na prijed%og "inistra. -avjetni#e postav%ja i
s"jenjuje "inistar u& sag%asnost &a"jeni#a "inistra.
U sa"osta%noj federa%noj upravi i federa%noj ustanovi "ogu se postav%jati po"o4nici dire#tora$ a u upravi
i ustanovi u sastavu "inistarstva savjetnici dire#tora. Po"o4ni#e dire#tora *e& #on#ursa postav%ja i
s"jenjuje dire#tor. -avjetni#e dire#tora postav%ja i s"jenjuje "inistar u& sag%asnost &a"jeni#a "inistra.
Kantona%na uprava
-)odno va'e naprijed navedene odred*e o upravni" organi"a. 0a#ono" o #antona%ni" upravni"
ustanova"a 7-%.novine Kantona -arajevo *r.16NDJ8 definisane su #antona%ne upravne ustanove #ao
stru!noEi&vr(ni organi #oji se osnivaju po na%o&i"a V%ade i "inistarstava Kantona -arajevo. .o su 0avod
&a p%aniranje ra&voja Kantona -arajevo$ 0avod &a i&gradnju Kantona -arajevo i Profesiona%na vatrogasna
*rigada.
Grads#a i op4ins#a uprava
Pos%ove uprave i sa"ouprave i& nad%e'nosti grada vr(i gradona!e%ni# odnosno op4ins#i na!e%ni#$ pute"
grads#i) odnosno op4ins#i) s%u'*i &a upravu. Organe uprave osniva grads#o$ odnosno op4ins#o vije4e na
prijed%og gradona!e%ni#a.
UNU.RAFN1A ORGAN/0AB/1A ORGANA UPRAV3
Unutra(nja organi&acija utvruje se &avisno od o*i"a i prirode pos%ova$ ta#o da se o*e&*jeuje nji)ovo
efi#asno i raciona%no i&vr(avanje$ a prvenstveno *%agovre"eno ostvarivanje prava odnosno i&vr(avanja
du'nosti graana i pravni) %ica. Po 0a#onu o upravi u 2:i;$ unutra(nja organi&acija utvruje se ta#o da
se osigura naro!ito:
1. efi#asno o*av%janje pos%ova$ raciona%na organi&acija rada i uspje(no ru#ovoenje organo"+
2. ostvarivanje pune saradnje sa drugi" organi"a+
3. grupisanje pos%ova u s#%adu sa nji)ovo" prirodo" i na!ino" o*av%janja+
4. potpunije o*jedinjavanje &ajedni!#i) i op4i) pos%ova radi raciona%i&acije &ajedni!#i) s%u'*i.
Unutra(nja organi&acija organa uprave utvruje se pravi%ni#o". Pravi%ni# donosi ru#ovodi%ac organa
uprave u sag%asnosti sa v%ado" i%i drugi" organo" odreeni" &a#ono". U gradu i op4ini pravi%ni#
donosi gradona!e%ni#$ odnosno op4ins#i na!e%ni# u& sag%asnost grads#og odnosno op4ins#og vije4a.
0a#ono" je na!e%no odreen sadr'aj a#ta o unutra(njoj organi&aciji: organi&acione jedinice i nji)ova
nad%e'nost$ na!in ru#ovoenja$ progra"iranje i i&vr(enje pos%ova$ u#upan *roj s%u'*eni#a i na"je(teni#a$
ov%a(tenja i odgovornosti s%u'*eni#a$ na&iv i raspored pos%ova po organi&acijs#i" jedinica"a sa opiso"
pos%ova i potre*ni" us%ovi"a &a rad na ti" pos%ovi"a u s"is%u stru!ne spre"e$ te *roj pripravni#a i
us%ovi &a nji)ov prije". 0a#on ne odreuje u #oje" o*%i#u se "ogu for"irati unutra(nje organi&acijs#e
jedinice. U pra#si se susre4u na&ivi: se#tori$ odje%jenja$ s%u'*e$ odsjeci itd.
53PU-O:N/ ODNO-/ ORGANA UPRAV3
Odnos i&"eu organa uprave "o'e se svrstati u , osnovne grupe:
1. odnosi i&"eu svi) organa uprave C pru'anje pravne po"o4i+
2. odnosi i&"eu organa uprave ni'eg i vi(eg nivoa v%asti C verti#a%ni odnosi i&"eu organa uprave+
3. "euso*ni odnosi organa iste po%iti!#oEteritorija%ne &ajednice
Pru'anje pravne po"o4i i u#a&ivanje saradnje predstav%ja du'nost &a sve organe uprave$ *e& o*&ira na
nivo i%i dru(tvenu &ajednicu #ojoj pripadaju. Ono se sastoji u vr(enju odreeni) radnji &a drugi organ
uprave. 0a#on o upravno" postup#u ra&%i#uje 2 s%u!aja o*ra4anja &a pravnu po"o4:
1
,
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. #ada organ tre*a da i&vr(i pojedinu radnju u postup#u i&van podru!ja na #o"e se prostire njegova
nad%e'nost 7o*ave&na pravna po"o48+
2. organ nad%e'an &a rje(avanje u upravnoj stvari "o'e radi %a#(eg i *r'eg o*av%janja radnje i%i
i&*jegavanja nepotre*ni) tro(#ova$ vr(enje pojedine radnje u postupu povjeriti odgovaraju4e" drugo"
organu ov%a(teno" &a predu&i"anje ta#ve radnje 7fa#u%tativna pravna po"o48.
Do# se #od pravne po"o4i radi o vr(enju radnje jednog organa &a drugi$ #od saradnje sva#i organ
&adr'ava nad%e'nost nad svojo" radnjo" $ s ti" (to organi "euso*no us#%auju vr(enje ti) radnji.
Verti#a%ni odnosi i&"eu organa uprave
Osnovne #ara#teristi#e. Na!e%no$ i&u&ev saradnje #ao op4eg principa$ ne *i tre*a%o *iti odnosa i&"eu
organa uprave (iri) i u'i) po%iti!#oEteritorija%ni) &ajednica. Nai"e$ Ustavo" je i&vr(ena raspodje%a
nad%e'nosti ta#o da sva#i nivo pre#o svoji) organa o*av%ja pos%ove i& svoje nad%e'nosti$ pa (iri nivo nije
nadreen u'e" #ao Gvi(iH pre"a Gni'e"H nivou. 5euti"$ postoji i dodatno pravi%o da se &a#oni$
odnosno od%u#e sa (ireg nivoa i&vr(avaju od strane u'eg nivoa$ pa u to" s%u!aju organi (ire &ajednice
sti!u odreena ov%a(tenja pre"a organi"a u'e &ajednice. U 2:i; ta#o do%a&i do , grupe verti#a%ni)
odnosa:
1. Odnosi organa 2:i; pre"a #antona%ni"$ grads#i" i op4ins#i" organi"a+
2. Odnosi #antona%ni) organa pre"a grads#i" i op4ins#i" organi"a+
3. Odnosi grads#i) organa pre"a op4ins#i" organi"a.
Odnosi i&"eu federa%ni) i #antona%ni) organa$ gradona!e%ni#a i op4ins#og na!e%ni#a. 2edera%ni &a#oni
se po pravi%u i&vr(avaju od strane sa"i) federa%ni) organa$ a od strane organa ni'eg nivoa sa"o #ad je to
predvieno federa%ni" &a#ono". Pos%ovi i& &ajedni!#e nad%e'nosti 2:i; i #antona se po pravi%u
i&vr(avaju sa"o od strane organa #antona. Osi" toga$ postoji na!e%o %ega%iteta &a sadr'aj ov%a(tenja
federa%ni) organa pre"a organi"a ni'eg nivoa #ada oni i&vr(avaju navedene propise. .a ov%a(tenja su
sag%asno Ustavu utvrena federa%ni" &a#ono" i drugi" propisi"a.
Fto se ti!e sadr'aja ov%a(tenja$ po 0a#onu o upravi u 2:i;$ federa%ni organi uprave u ci%ju osiguranja
i&vr(avanja federa%ne po%iti#e i federa%ni) &a#ona i drugi) propisa i& svoje nad%e'nosti$ "ogu od organa
odgovaraju4eg u'eg nivoa$ na #oji je preneseno i&vr(avanje propisa:
1- tra'iti podat#e i o*avje(tenja o i&vr(avanju te po%iti#e$ propisa i "eunarodni) ugovora$ #ao i stanju u
odgovaraju4oj o*%asti C organi u'eg nivoa o*ave&ni su pru'iti te podat#e+
2- i&davati instru#cije &a i&vr(avanje po%iti#e$ propisa i ugovora. Kantona%ni organ uprave "o'e
podnijeti prigovor V%adi 2:i; a#o s"atra da pri"jena instru#cija nije sag%asna utvrenoj federa%noj
po%itici$ &a#onu i%i drugo" federa%no" propisu. Prigovor ne od%a'e i&vr(enje instru#cije+
3- upo&oriti organ uprave u'eg nivoa na o*ave&u i&vr(avanja po%iti#e$ propisa i ugovora+
4- neposredno i&vr(iti propise i "eunarodne ugovore a#o upo&oreni organ ne postupi po upo&orenju. U
ta#vo" s%u!aju nasta%e tro(#ove snosi #anton$ grad$ odnosno op4ina !iji organ uprave nije postupio
po upo&orenju. 2edera%ni organ uprave o*avijesti4e V%adu 2:i; #oja 4e o to"e o*avijestiti v%adu
#antona$ odnosno grads#o i%i op4ins#o vije4e radi dogovornog ot#%anjanja u&ro#a &*og #oji) je *i%o
potre*no neposredno i&vr(avanje od strane federa%nog organa.
Odnosi i&"eu #antona%ni) organa i gradona!e%ni#a i op4ins#og na!e%ni#a postoje sa"o #ad
gradona!e%ni# i%i op4ins#i na!e%ni# i&vr(avaju #antona%ne propise$ a ov%a(tenja #antona%ni) organa
sadr'ana su u #antona%no" ustavu i #antona%no" &a#onu. /sto va'i i &a odnose i&"eu gradona!e%ni#a i
op4ins#og na!e%ni#a$ s ti" (to su ov%a(tenja gradona!e%ni#a sadr'ana u statutu grada.
Odnosi i&"eu organa uprave u istoj po%iti!#oEteritorija%noj &ajednici &asnivaju se na saradnji #oja je
ve4eg inten&iteta nego i&"eu organa uprave ra&%i!iti) po%iti!#oEteritorija%ni) &ajednica. Organi
ra&"jenjuju potre*ne infor"acije i is#ustva$ o*ra&uju &ajedni!#e stru!ne #o"isije i druga radna tije%a$
organi&iraju savjetovanja itd.
1
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Princip federa%i&"a i odnosi i&"eu organa uprave C uporednopravna rje(enja. U federativno ureeni"
dr'ava"a pitanje organi&acije i po%o'aja uprave postav%ja se na druga!iji na!in nego u unitarni". 0a
unitarno ureene dr'ave #ara#teristi!no je da postoji #oncentracija v%asti u jedno" centru i da je pitanje
postojanja u'i) jedinica sa"o pitanje nji)ovog postojanja #ao upravni)$ odnosno ad"inistrativnoE
teritorija%ni) jedinica.
U federativno ureeni" dr'ava"a federa%ne jedinice ni u #o" s%u!aju nisu ad"inistrativnoEteritorija%ne
jedinice$ ve4 jedinice #oje raspo%a'u pravo" sa"oorgani&acije #oje u ne#i" federacija"a ide i do stepena
da se federa%ne jedinice prog%a(avaju &a suverene dr'ave$ odnosno da "ogu istupiti i& sastava federacije.
Pitanje je #a#o u federa%ni" jedinica"a osigurati i&vr(avanje save&ni) &a#ona$ odnosno #a#o organi&irati
upravu. Dosada(nja )istorijs#a is#ustva po#a&a%a su 2 osnovna na!ina na #oja se ovo pitanje rje(ava%o C
jedan u vidu ustavne i po%iti!#e pra#se -AD$ a drugi #oji je do(ao do i&ra'aja u Fvajcars#oj i Nje"a!#oj.
Ustav -AD po%a&i od #oncepcije separati&"a svi) fun#cija #oje vr(i save& i federa%ne jedinice. U vr(enju
&a#onodavne$ upravne i suds#e fun#cije postoji potpuni dua%i&a" dr'ava i federacije. .o #od upravne
fun#cije &na!i da ne postoji predavanje pojedini) nad%e'nosti &a sprovoenje &a#ona organi"a federa%ni)
jedinica$ nego se i&vr(avanje vr(i #ro& o*ra&ovanje upravni) jedinica$ odnosno pute" podru!ni) organa.
Na ovaj na!in se o*e&*jeuje jedinstvena pri"jena save&ni) &a#ona na cije%o" podru!ju federacije$
o%a#(ava #ontro%a i&vr(enja &a#ona i stvaraju us%ovi &a efi#asniji rad uprave. - druge strane$ ovo rje(enje
otvara "ogu4nost &a stvaranje ja#e *iro#rati&irane save&ne uprave. Osi" toga$ na podru!ju federa%ni)
jedinica se s"je(taju organi save&ne uprave$ na (to te jedinice nerado g%edaju #ao na naru(avanje svoji)
prava.
Drugi siste" se sastoji u potpuno" i%i dje%o"i!no" predavanju i&vr(enja save&ni) &a#ona organi"a
uprave u federa%ni" jedinica"a$ s ti" (to save&ni organi &adr'avaju i&vjesna #ontro%na ov%a(tenja. Ovaj
siste" je po&nat i #ao (vicars#oEnje"a!#i siste" jer je prvi put uveden u ovi" &e"%ja"a. /sti siste" *io
je pri"ijenjen u Ustavu ---R i& 1D,=$ 2NR1 i& 1D6=$ a u jedno" pose*no" o*%i#u i u ustavu -2R1 i&
1DJ6. Ovi" ustavo" su &a i&vr(avanje save&ni) &a#ona *i%i odgovorni repu*%i!#i i po#rajins#i organi$ a
save&ni sa"o u o*%asti"a #oje su i&ri!ito *i%e odreene Ustavo".
U 2:i; se preno(enje i&vr(avanja federa%ni) &a#ona vr(i na #anton$ grad i%i na op4inu 7tj. ne sa"o na
#anton8$ a federa%ni organi uprave i"aju ja#a #ontro%na ov%a(tenja.
ODNO- ORGANA UPRAV3 U 2:/; PR35A ORGANU 0AKONODAVN3 V@A-./ / ORGANU
/0VRFN3 V@A-./
Ovi odnosi "ogu se svrstati u s%ijede4e osnovne grupe:
1. Organi&aciona v%ast &a#onodavnog i i&vr(nog organa 7Gosniva!#a pravaH8 C organ uprave osniva
se &a#ono" doneseni" od strane &a#onodavnog organa+
2. Persona%na v%ast &a#onodavnog i i&vr(nog organa C sastoji se u i"enovanju fun#cionera #oji
ru#ovode rado" organa uprave 7&a i"enovanje "inistara potre*na je potvrda Par%a"enta 2:i;$
V%ada 2:i; i"enuje ru#ovode4e s%u'*eni#e u "inistarstvi"a itd8+
3. Nor"ativna v%ast &a#onodavnog i i&vr(nog organa C organi uprave o*ave&ni su i&vr(avati propise
&a#onodavni) i i&vr(ni) organa+
4. Prava finansijs#og #ara#tera C sredstva &a rad organa uprave o*e&*jeuju se u *ud'etu+
5. Us"jeravanje rada organa uprave C organ &a#onodavne v%asti "o'e i&dati s"jernice organi"a
uprave &a vr(enje pos%ova i& nji)ove nad%e'nosti$ a i&vr(ni organ u isto" ci%ju upute i s"jernice+
6. Kontro%a 7nad&or8 nad organi"a uprave i odgovornost organa uprave C organi uprave o*ave&ni su
i&vje(tavati o svo" radu i na &a)tjev organa &a#onodavne v%asti podu&i"ati odgovaraju4e
organi&acijs#e$ #adrovs#e i druge "jere #oji"a se osigurava efi#asno i&vr(avanje pos%ova i&
nad%e'nosti organa uprave. /& u#upni) &a#ons#i) rje(enja "o'e se &a#%ju!iti da je u 2:i;
odgovornost organa uprave pre"a i&vr(no" organu neposredna$ a pre"a &a#onodavno" organu
posredna.
1
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ODNO-/ ORGANA UPRAV3 PR35A O5:UD-53N/5A
0asnivaju se na o*ave&a"a organa uprave #oje su utvrene Ustavo"$ &a#ono" odnosno propiso"
grads#og i op4ins#og vije4a$ #ao i "euso*noj saradnji$ infor"iranju i dogovaranju. Organi uprave su
o"*uds"eni"a o*ave&ni o"ogu4iti nes"etano ispitivanje nji)ove dje%atnosti$ odnosno dje%atnosti
s%u'eni#a organa uprave #oji su negira%i %juds#o dostojanstvo$ prava i%i s%o*ode. O*ave&ni su
o"*uds"eni"a osigurati sva s%u'*ena do#u"enta$ u#%ju!uju4i i tajna do#u"enta$ #ao i upravne spise. Na
&a)tjev o"*uds"ena organi uprave o*ave&ni su o"ogu4iti i prisustvo o"*uds"ena pri rje(avanju stvari
u upravno" postup#u.
A#o organ uprave ne postupi po &a)tjevu$ o"*uds"en "o'e od ru#ovodioca organa i&vr(ne v%asti
7"inistra8 &atra'iti osiguranje ispunjenja njegovog &a)tjeva. Organi uprave o*ave&ni su postupiti po
&a)tjevi"a ru#ovodioca i&vr(ne v%asti.
ODNO- ORGANA UPRAV3 PR35A PR3DU03A/5A 7DRUF.V/5A8 / DRUG/5 PRAVN/5
@/B/5A
-astoje se u &a#ono" i propiso" predvieni" ov%a(tenji"a i o*ave&a"a$ te u saradnji. Organi uprave
i"aju pravo o*av%jati upravni nad&or nad pravni" %ici"a$ a pose*no inspe#cijs#i nad&or. Predu&e4a i
druga pravna %ica o*ave&na su organu uprave na njegov &a)tjev dostav%jati podat#e i infor"acije i&
o*%asti nji)ove dje%atnosti$ a#o su ti podaci i infor"acije od &na!aja &a vr(enje ov%a(tenja organa uprave.
ODNO- ORGANA UPRAV3 PR35A -.RANKA5A 7GRAPAN/5A8
Organi uprave su o*ave&ni &a)tjeve graana rje(avati u propisani" ro#ovi"a. Organi #oji ostvaruju
neposredne #onta#te sa stran#a"a su o*ave&ni organi&irati o*av%janje pos%ova na na!in i pod uvjeti"a
#oji graani"a o"ogu4uju da (to jednostavnije$ *r'e i efi#asnije ostvaruju svoja prava i i&vr(avaju
o*ave&e.
Organi uprave su o*ave&ni ra&"atrati predstav#e i prijed%oge graana i dati i" odgovore na podnesene
predstav#e i prijed%oge. A#o se predstav#a i%i prijed%og odnosi na nepravi%an odnos s%u'*eni#a organa
uprave pre"a graaninu$ ru#ovodi%ac organa uprave du'an je predstav#u 7prijed%og8 ispitati i u s%u!aju da
je ista osnovana$ predu&eti &a#ono" predviene "jere pre"a s%u'*eni#u na !iji rad se predstav#a odnosi.
Ru#ovodi%ac je o*ave&an pis"eno odgovoriti podnosiocu predstav#e odnosno prijed%oga u ro#u od 1I
dana od dana prije"a predstav#e odnosno prijed%oga.
0a#on &a*ranjuje da organi uprave u rje(avanju stvari u upravno" postup#u &a)tijevaju od strana#a
pri*av%janje uvjerenja i drugi) javni) isprava o !injenica"a o #oji"a organi uprave i%i institucije #oje
i"aju javna ov%a(tenja vode s%u'*enu evidenciju. Ovi do#u"enti pri*av%jaju se po s%u'*enoj du'nosti.
Kad se stran#a u upravno" postup#u oda&ove po&ivu$ a *e& njene #rivice s%u'*ena radnja &*og #oje je
po&vana ne *ude o*av%jena$ stran#a i"a pravo na na#nadu tro(#ova.
Navedene nor"e i& 0a#ona o upravi u 2:i; s)odno se pri"jenjuju i u odnosi"a pre"a predu&e4i"a i
drugi" pravni" %ici"a.
ODNO- ORGANA UPRAV3 / -UDOVA
Odnos organa uprave i sudova
U pravnoj dr'avi upravni i suds#i organi su "euso*no odvojeni i u vr(enju svoji) fun#cija su ne&avisni i
sa"osta%ni. Upravni" a#to" vr(i se rje(avanje u upravni" stvari"a$ tj. &asnivaju se upravnopravni
odnosi$ a suds#i" a#to" ra&rje(avaju se sporne pravne situacije u pravni" odnosi"a. 5euti"$ do
odreeni) odnosa i&"eu organa uprave i sudova ipa# "o'e do4i. .i odnosi se "ogu pojaviti:
1- #od rje(avanja pret)odnog pitanja #oje spada u nad%e'nost drugog dr'avnog organa+
1
=
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1- #ro& pru'anje pravne po"o4i+
2- #ro& pojavu su#o*a nad%e'nosti+
3- #ro& #ontro%u &a#onitosti rada #oju vr(e sudovi nad upravni" organi"a u sva#oj pravnoj dr'avi.
-u#o* nad%e'nosti organa uprave i sudova "o'e *iti poitivan i negativan. Po&itivan je #ad se organ
uprave i sud prog%a(avaju nad%e'ni"a &a rje(avanje iste pravne stvari$ a negativan #ad se organ uprave i
sud prog%a(avaju nenad%e'ni" &a rje(avanje iste pravne stvari. U uporedno" pravu postoje 2 siste"a
rje(avanja ovog su#o*a: francus#i i ang%osa#sons#i. Po francus#o" siste"u su#o* rje(ava pose*no
#o%egija%no tije%o sastav%jeno od predstavni#a najvi(i) organa uprave i pravosua. Po ang%osa#sons#o"
siste"u$ su#o* rje(avaju vr)ovni organi pravosua. U 2:i; su#o* nad%e'nosti rje(ava Ustavni sud 2:i;.
NAQ3@A RADA ORGANA UPRAV3
Na!e%o &a#onitosti
Nastana# principa &a#onitosti. Na!e%o &a#onitosti je po%iti!#i i pravni princip #oji &na!i ve&anost dr'avni)
organa &a pravne propise$ odnosno pravnoEte)ni!#i pos"atrano predstav%ja sag%asnost ni'i) pravni)
nor"i sa vi(i". Ovaj princip je re&u%tat *or*e &a ograni!avanje #ra%jevog apso%uti&"a od strane "%ade
*ur'oa&ije$ #oja je na taj na!in osigura%a v%ast par%a"enta.
Prvo podvoenje uprave pod pravo pojav%juje se u 3ng%es#oj na#on revo%ucije 1=KK.godine$ #ada @o#
ra&vija teoriju v%ade sag%asne &a#onu i teorijs#i podvodi upravu pod pravo. Do ovi) ideja u 2rancus#oj
do%a&i na#on revo%ucije 1JKD.godine.
Na!e%o &a#onitosti uprave u :i;. Na!e%o &a#onitosti rada organa uprave ista#nuto je #ro& ustavne i
&a#ons#e odred*e. U !%., 0a#ona o upravi u 2:i; navodi se da organi uprave pos%ove i& svoje
nad%e'nosti o*av%jaju >sa"osta%no$ u s#%adu sa Ustavo"$ &a#ono" i drugi" propisi"a?. 0a#on
predviaju i instru"ente &a &a(titu i ostvarivanje na!e%a &a#onitosti. U !%.D 0a#ona o upravi u 2:i; se
navodi da 2ederacija$ #anton$ grad odnosno op4ina$ odgovaraju &a (tetu #oju organ uprave nanese
fi&i!#o" i%i pravno" %icu ne&a#oniti" i%i nepravi%ni" rado".
Ustavne i &a#ons#e nor"e predviaju vi(e "oda%iteta &a(tite &a#onitosti rada organa uprave i #ontro%e
nad &a#onito(4u tog rada. Organi uprave su po &a#onu odgovorni organu &a#onodavne v%asti &a >&a#onito$
potpuno i efi#asno o*av%janje pos%ova i& svoje nad%e'nosti?. Kontro%a rada nad organi"a uprave ostvaruje
se i od strane javnog "nijenja. U !%.= 0a#ona se navodi da je rad organa uprave javan$ u#o%i#o &a
odreene i&u&etne situacije &a#ono" nije druga!ije odreeno. Na #raju$ &a#onitost u radu organa uprave$
odnosno prava graana i pravni) %ice (tite se pute" pravni) %ije#ova$ redovni) sudova i institucije
o"*uds"ena.
-%u!ajevi ne&a#onitosti. Pravna teorija s%u!ajeve ne&a#onitosti #%asificira u 9 grupa:
1. Nenad%e'nost. Upravni organi i ustanove "oraju se pridr'avati propisane nad%e'nosti$ #a#o stvarne
ta#o i "jesne. Nenad%e'no postupanje upravnog organa$ pose*no a#o se radi o stvarnoj nad%e'nosti$
predstav%ja jednu od te'i) povreda &a#ona. Od nenad%e'nosti tre*a ra&%i#ovati grupu u&urpaciju$ #ad
pojedinac i%i grupa uop4e ne"aju svojstvo javnog fun#cionera$ a donesu to*o'nji upravni a#t. .o je
t&v. nepostoje4i a#t #oji se ne tre*a po*ijati$ ve4 ga se jednostavno "o'e ignorisati.
2. Povreda propisa o postup#u 7for"a%na i%i procesna gre(#a8 "o'e *iti i&vr(ena na 2 na!ina: povredo"
propisa #oji regu%i(u for"u a#ta i povredo" propisa #oji regu%i(u postupa# dono(enja a#ta. Procesne
gre(#e se dije%e na *itne i ne*itne. Ne*itne su gre(#e #oje nisu "og%e i"ati uticaja na sadr'aj a#ta.
3. Povreda "aterija%nopravni) propisa. Ona "o'e *iti i&vr(ena na 2 na!ina: da u #on#retno" s%u!aju nije
pri"ijenjen propis #oji je tre*a%o pri"ijeniti i%i da je pri"ijenjen odgovaraju4i propis$ a%i je
pri"ijenjen pogre(no$ tj. na osnovu pogre(nog tu"a!enja.
1J
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. Ne&a#onitost i&vr(ena pogre(ni" utvrivanje" !injeni!nog stanja. Gre(#a u !innjeni!no" stanju pravi
se na taj na!in (to se ne utvrde sve !injenice #oje su re%evantne &a dono(enje a#ta. .a gre(#a "o'e se
u!initi nepotpuni" i%i pogre(ni" utvrivanje" !injenica i%i i&voenje" pogre(nog &a#%ju!#a i&
utvreni) !injenica.
5. Ne&a#onitost u ci%ju i%i svrsi a#ta postoji a#o upravni organ donosi a#t radi ostvarenja drugog ci%ja$ a
ne onoga #oji proi&i%a&i i& &a#ona. Upravnopravni propisi predstav%jaju sredstva &a posti&anje
odreeni) ci%jeva$ odnosno odreeni) dru(tveni) interesa$ pa &*og toga sva#o postupanje #oje je
suprotno ti" interesi"a predstav%ja ne&a#onitost. 2rancus#a pravna nau#a se pose*no *avi%a
ispitivanje" ci%ja i%i svr)e upravnog a#ta i i&gradi%a pose*an pravni institut C &%oupotre*a ov%a(tenja.
Dis#reciona ocjena. -u(tina dis#recione ocjene sastoji se u to"e da &a#ons#i propisi ne sadr'e
#ategori!#u nor"u$ nego organu uprave ostav%jaju da sa" u #on#retno" s%u!aju oda*ere i&"eu 2 i%i vi(e
"ogu4nosti$ ru#ovode4i se prito" op4i"$ odnosno javni" intereso". Da#%e$ #od dis#recione ocjene
organ *ira i&"eu 2 i%i vi(e a%ternativa sa o*ave&o" da i&a*ere onu #oja je cje%is)odna u #on#retno"
s%u!aju. 0a vr(enje dis#recione ocjene organ "ora i"ati ov%a(tenje #oje se daje u "aterija%nopravno"
propisu. :itno je ista4i !injenicu da je upravni organ #oji vr(i dis#recionu ocjenu ograni!en op4i"
intereso"$ odnosno dis#reciona ocjena ne predstav%ja sa"ovo%ju 7ar*itrarnost8 organa uprave.
Na!e%o sa"osta%nosti organa uprave
Na!e%o sa"osta%nosti je ustvari sa"o dos%jedno proveden princip &a#onitosti: uprava "o'e da radi sa"o
ono na (ta je ov%a(tena$ odnosno ni#o ne "o'e da se "ije(a u taj njen &a#ono" i drugi" propisi"a
odreeni dje%o#rug$ s ti" (to je ona odgovorna &a i&vr(avanje svoji) &adata#a.
Na!e%o efi#asnosti
Na!e%o efi#asnosti "o'e se definirati #ao opti"a%an odnos i&"eu postav%jeni) &adata#a i postignuti)
re&u%tata. Na!e%o efi#asnosti ne tre*a *iti suprotstav%jeno na!e%u &a#onitosti$ nego na!e%o &a#onitosti tre*a
*iti pretpostav#a &a ostvarivanje efi#asnosti u radu organa uprave. 3fi#asnost pos"atrana u o#viru na!e%a
&a#onitosti &na!i te'nju &a (to e#ono"i!niji" rado"$ &a raciona%i&acijo" dr'avne uprave i s%. Osnovni
predus%ovi &a to su ade#vatna fun#ciona%na organi&acija uprave i pri"jena savre"eni) sredstava u radu
7infor"ati!#a sredstva i s%8.
Na!e%o javnosti
1avnost rada uprave s"atra se jedno" od osnovni) garancija prava graana. Na!e%o javnosti rada uprave
u 2:i; i&ri!ito predvia odred*a !%.= 0a#ona o upravi u 2:i;$ pre"a #ojoj je rad organa uprave javan$
u#o%i#o &a odreene i&u&etne situacije &a#ono" nije druga!ije odreeno.
Pre"a !%.D= 0a#ona o upravi u2:i;$ federa%ni organi uprave i federa%ne ustanove o*avje(tavaju javnost o
svo" radu davanje" infor"acija (ta"pi i drugi" sredstvi"a infor"isanja$ i&davanje" s%u'*eni)
pu*%i#acija$ odr'avanje" press #onferencija i osiguravanje" drugi) uvjeta &a upo&navanje javnosti sa
rado" federa%ni) organa uprave i federa%ni) ustanova. /&u&eta# od ovog pravi%a predvien je u !%.DJ st.,$
gdje se #a'e da 4e federa%ni organi uprave i federa%ne ustanove us#ratiti davanje podata#a #oji
predstav%jaju dr'avnu$ vojnu$ s%u'*enu i%i pos%ovnu tajnu.
D13@OKRUG / NAD@3ONO-./ ORGANA UPRAV3
Dje%o#rug predstav%ja genera%no odreeno podru!je dje%atnosti #oje u u#upnosti fun#cija upravni) organa
odreenog nivoa v%asti pripada odreeno" upravno" organu. Po pravi%u se dje%o#rug odreuje pri%i#o"
osnivanja odreeni) upravni) organi&acija$ tj. &a#ono" odnosno od%u#o" grads#og i%i op4ins#og vije4a.
Nad%e'nost se odreuje te# na#on (to je odreen dje%o#rug odreenog organa uprave i to po pravi%u
"aterija%nopravni" propiso". Nad%e'nost se "o'e definirati #ao pravo i du'nost organa uprave &a
vr(enje odreenog upravnog pos%a i%i grupe pos%ova. -va#i organ du'an je da se pridr'ava svoje
nad%e'nosti u po&itivno" i negativno" s"is%u$ tj. ne s"ije raditi posao na #oji nije nad%e'an$ a ne s"ije
se ni u&dr'avati od pos%ova &a #oje je nad%e'an.
1K
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nad%e'nost se dije%i na stvarnu i "jesnu. -varna nad%e'nost je nad%e'nost po sadr'aju dje%atnosti$ odnosno
vrsti pos%ova #oji se vr(e. 5jesna nad%e'nost je teritorija na #oju se prote'e "ogu4nost dje%ovanja
upravne organi&acije.
Nad%e'nost se ne "o'e "ijenjati vo%jo" organa uprave$ niti vo%jo" strana#a. /&u&et#e od ovog pravi%a
predstav%jaju de%egacija i supstitucija nad%e'nosti. De%egacija &na!i preno(enje nad%e'nosti sa upravnog
organa vi(eg na upravni organ ni'eg nivoa v%asti. -upstitucija je preu&i"anje odreenog pos%a #oji se
na%a&i u nad%e'nosti upravnog organa ni'eg nivoa od strane upravnog organa vi(eg nivoa v%asti.
De%egacija i supstitucija do&vo%jene su sa"o a#o je to i&ri!ito predvieno &a#ono".
Od pro"jene nad%e'nosti tre*a ra&%i#ovati s%u!aj #ad jedan upravni organ o*av%ja &a drugi po njegovo"
tra'enju odreene dije%ove pos%ova$ odnosno odreene procesne radnje. O*av%janje ta#vog pos%a &ove se
re#vi&icija nad%e'nosti. Ona se ustvari sastoji u pravnoj po"o4i jednog organa drugo".
-up%iranje 7&a"jenjivanje8 nad%e'nosti predstav%ja prije%a& nad%e'nosti sa jednog na drugi organ istog
stepena 7nivoa8. Ovo 4e se desiti naro!ito u s%u!aju #ad je stran#a tra'i%a i&u&e4e starje(ine organa #oji je
*io ov%a(ten &a rje(avanje postup#a. U ta#vo" s%u!aju organ uprave vi(eg stepena "o'e ov%astiti drugi
organ istog stepena na voenje postup#a i dono(enje rje(enja. 0a"jenjivanje" nad%e'nosti s"atra se i
s%u!aj #ad upravni posao pre%a&i sa jednog na drugog radni#a unutar istog organa uprave.
-u#o* nad%e'nosti "o'e *iti po&itivan i negativan. Po&itivan je #ad 2 i%i vi(e organa prisvajaju nad%e'nost$
a negativan #ada 2 i%i vi(e organa od*ijaju nad%e'nost u odreeno" pred"etu. Pravi%o je da su#o*
nad%e'nosti rje(ava neposredno vi(i organ od organa u su#o*u. O*rnut poja" su#o*u nad%e'nosti je
saradnja i%i #o%a*oracija organa.
-R3D-.VA 0A RAD / RADN/ ODNO-/ U ORGAN/5A UPRAV3
-redstva &a rad
-redstva &a rad organa uprave o*e&*jeuju se u *ud'etu po%iti!#oEteritorija%ne &ajednice #ojoj organi
uprave$ odnosno s%u'*e &a upravu GpripadajuH. U *ud'etu 2:i; osiguravaju se sredstva &a rad federa%ni)
organa uprave i federa%ni) ustanova$ #ao i sredstva &a rad #antona%ni) organa #oji"a je povjereno
i&vr(avanje federa%ne po%iti#e i federa%ni) propisa.
Pri)od #oji organi uprave i ustanove ostvare u o#viru svoje dje%atnosti unosi se u *ud'et 2:i;. /&u&etno
se "o'e odrediti da ostvarene pri)ode organ i%i ustanova #oristi &a odreene na"jene i& svoje nad%e'nosti.
-redstva &a rad federa%ni) organa uprave i federa%ni) ustanova dije%e se na 6 #ategorije:
1. -redstva &a p%a4e. P%a4e s%u'*eni#a i na"je(teni#a u federa%ni" organi"a uprave ureuju se
federa%ni" &a#ono".
2. -redstva &a "aterija%ne tro(#ove. Pre"a &a#ons#oj odred*i 7!%.1=I8$ sredstva &a "aterija%ne tro(#ove
s%u'e &a:
1- na*av#u potro(nog "aterija%a$ sitnog inventara i ogrijeva+
2- isp%atu tro(#ova &a osvjet%jenje i odr'avanje !isto4e u radni" prostorija"a+
3- isp%atu tro(#ova &a P.. us%uge$ &a#up i redovno odr'avanje radni) prostorija+
4- na*av#u stru!ni) pu*%i#acija$ %iterature i (ta"panje s%u'*eni) "aterija%a+
5- isp%atu putni) i drugi) tro(#ova #oji predstav%jaju oso*na pri"anja$ a #oji se po pose*ni" propisi"a
pri&naju federa%no" organu uprave odnosno federa%noj ustanovi u "aterija%ne tro(#ove+
6- isp%atu drugi) tro(#ova potre*ni) &a vr(enje dje%atnosti federa%nog organa uprave$ odnosno ustanove+
7- isp%atu na#nade &a po#ri4e i&data#a &a is)ranu u to#u rada$ prijevo& na posao i sa pos%a$ na#nade &a
#ori(tenje godi(njeg od"ora i druge "aterija%ne tro(#ove.
,. -redstva &a pose*ne na"jene. Ova sredstva s%u'e &a:
1
D
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1- pod"irenje odreeni) pose*ni) potre*a u ve&i sa rado" federa%nog organa uprave$ odnosno federa%ne
ustanove+
2- finansiranje neprivredni) investicija+
3- na#nade po ugovori"a &a nau!noEistra'iva!#e i druge stru!ne pos%ove i stru!no usavr(avanje+
4- na"jene #oje se ne finansiraju i& drugi) sredstava+
Ova sredstva "ogu se #oristiti neposredno i& *ud'eta 2:i; i%i prenijeti na pose*an ra!un federa%nog
organa uprave$ odnosno federa%ne ustanove.
6. -redstva opre"e. .o su:
1- inventar i druge po#retne stvari+
2- nov!ana sredstva na"ijenjena &a na*av#u opre"e+
3- druga nov!ana sredstva #oja se i&dvoje po &avr(no" ra!unu i nov!ana sredstva do*ijena prodajo"$
davanje" na #ori(tenje$ u &a#up$ i%i pos%ugu stvari i%i opre"e+
4- druga nov!ana sredstva #oja s%u'e &a na*av#u opre"e federa%nog organa uprave odnosno federa%ne
ustanove$ u s#%adu sa &a#ono".
2edera%ni organ uprave$ odnosno ustanova "o'e sredstva opre"e #oristiti &ajedno sa drugi" federa%ni"
organi"a uprave$ ustanova"a i institucija"a. V%ada "o'e utvrditi da se pojedina sredstva opre"e
o*ave&no &ajedni!#i #oriste &a sve i%i &a 2 i%i vi(e federa%ni) organa uprave i ustanova.
Radni odnosi
5aterija radeni) odnosa u organi"a uprave ne spada u upravno$ nego u radno pravo. Osnove radni)
odnosa s%u'*eni#a i na"je(teni#a u organi"a uprave odreene su 0a#ono" o radni" odnosi"a i p%a4a"a
s%u'*eni#a organa uprave u 2:i; 7-%.novine 2:i; *r.1,NDK8. Na prava$ o*ave&e i odgovornosti i& radnog
odnosa #oja nisu ureena ovi" &a#ono"$ pri"jenjuju se op4i propisi o radu i #o%e#tivni ugovori.
Pos%ove i& nad%e'nosti organa uprave i s%u'*i &a upravu vr(e s%u'*enici i na"je(tenici. -%u'*enici su
dje%atnici #oji se u organi"a uprave i s%u'*a"a &a upravu rasporeuju na radna "jesta na #oji"a se
o*av%jaju pos%ovi i& osnovne dje%atnosti ti) organa odnosno s%u'*i. Na"je(tenici su dje%atnici #oji se u
organi"a uprave i s%u'*a"a &a upravu rasporeuju na radna "jesta na #oji"a se o*av%jaju po"o4noE
te)ni!#i pos%ovi u ti" organi"a i s%u'*a"a.
-%u'*enici sa viso#o" i vi(o" (#o%s#o" spre"o" pri"aju se u radni odnos na osnovu #on#ursa$ a osta%i
s%u'*enici i na"je(tenici na osnovu og%asa. O prije"u u radni odnos od%u!uje ru#ovodi%ac organa uprave$
gradona!e%ni# odnosno op4ins#i na!e%ni#. -%u'*enici se pri"aju u radni odnos u& o*ave&an pro*ni rad od
tri "jeseca. Prava i du'nosti s%u'*eni#a u to#u radnog odnosa$ stru!no usavr(avanje$ napredovanje$
odgovornost itd$ deta%jno su propisani u 0a#onu. :itno je spo"enuti da s%u'*enici organa uprave i s%u'*i
&a upravu i"aju pravo na sindi#a%no udru'ivanje$ u s#%adu sa op4i" propisi"a o radu$ a#o pose*ni"
&a#ono" nije druga!ije odreeno.
/N-./.UB/13 KO13 /5A1U 1AVNA OV@AF.3N1A
1AVNA OV@AF.3N1A U 23D3RAB/1/ :/;
1avna ov%a(tenja "ogu se povjeriti predu&e4i"a 7dru(tvi"a8$ ustanova"a i drugi" pravni" %ici"a$ i to
&a#ono" i propiso" grads#og i%i op4ins#og vije4a. -astoje se u ov%a(tenju da u o#viru svoji) dje%atnosti
od%u!uju u pojedina!ni" stvari"a o odreeni" pravi"a i o*ave&a"a graana$ predu&e4a i drugi) pravni)
%ica. 0a#on i&ri!ito &a*ranjuje da se ovi" institucija"a povjeravaju pos%ovi inspe#cijs#og nad&ora$ osi"
stru!ni) pos%ova &a potre*e inspe#cijs#og nad&ora 7e#sperti&e$ te)ni!#a ispitivanja i s%8.
Upravni nad&or nad rado" institucija #oje vr(e javna ov%a(tenja vr(e organi uprave i& upravnog podru!ja
i nivoa v%asti #oje" pripadaju pos%ovi uprave #oji se o*av%jaju na osnovu javni) ov%a(tenja. U o#viru
2
I
WWW.BH-PRAVNICI.COM
upravnog nad&ora$ nad%e'ni organ i"a pravo i du'nost provoditi inspe#cijs#i nad&or$ a i"a i prava #oja
i"a drugostepeni organ uprave u upravno" postup#u.
/nstitucije #oje i"aju javna ov%a(tenja du'ne su nad%e'no" organu uprave #oji vr(i upravni nad&or
podnositi i&vje(taj naj"anje jedno" godi(nje.
1AVN3 -@UO:3 U UPOR3DNO5 PRAVU
Poja". .eoriju javne s%u'*e naro!ito je ra&vio francus#i profesor @3ON D/G/$ predstavni# t&v.teorije
socija%ni) fun#cija. On s"atra da je javna s%u'*a sva#a dje%atnost !ije o*av%janje "ora *iti o*e&*ijeeno$
regu%isano i #ontro%isano od strane oni) #oji v%adaju$ jer je o*av%janje ove dje%atnosti neop)odno &a
ostvarivanje i ra&voj dru(tvene u&aja"nosti i ujedno je ta#ve prirode da ne "o'e *iti ostvareno *e&
intervencije v%adaju4e si%e. /& ove definicije se vidi da je ci%j javne s%u'*e o*e&*jeenje dru(tvene
u&aja"nosti$ a si%a oni) #oji v%adaju je sredstvo #oji" se taj ci%j posti'e.
Predstavni# novije francus#e pravne nau#e ANDR3 @O:AD3R javnu s%u'*u defini(e #ao a#tivnost
javni) #o%e#tivni) tije%a 7dr'ave$ depart"ana$ op4ina8 #oja je us"jerena na &adovo%javanje ne#e potre*e
od op4eg interesa.
K%asifi#acija. 2rancus#a pravna nau#a je *ave4i se pitanje" #%asifi#acije javni) s%u'*i u o*&ir u&e%a
ug%avno" 2 #riterija: pred"et javne s%u'*e i na!in na #oji se o*e&*jeuje op4i interes. Pre"a pred"etu
javne s%u'*e se dije%e na , g%avne #ategorije: javne s%u'*e uprave$ javne s%u'*e industrije i trgovine$ te
socija%ne javne s%u'*e.
Pre"a na!inu #a#o se o*e&*jeuje op4i interes$ ta#oer se ra&%i#uju , #ategorije javni) s%u'*i:
1. 1avne s%u'*e #oje &a ci%j i"aju da neposredno i pojedina!no &adovo%javaju potre*e pojedinaca
7#orisni#a8+
2. 1avne s%u'*e #oje na posredan na!in pru'aju #orist pojedinci"a 7npr. #ori(tenje javni) puteva$
"ostova itd8+
3. 1avne s%u'*e #oje s%u'e op4e" interesu u pravo" s"is%u rije!i 7npr. od*rana$ dip%o"atija itd8.
Prvo*itno su postoja%a 2 o*%i#a javni) s%u'*i: 1avna ustanova$ #oja i"a svojstvo pravnog %ica i Koncesija$
tj. ugovoro" povjereno vr(enje javne s%u'*e pojedincu. Ovi osnovni o*%ici su danas dopunjeni novi"
o*%ici"a. 1avne ustanove preo*ra'avaju se u javna predu&e4a$ a #ao pose*ni organi #oji vr(e dje%atnost
javni) s%u'*i jav%jaju se i "je(ovita predu&e4a$ tj. predu&e4a u "je(ovito" v%asni(tvu 7dio a#cija je u
v%asni(tvu privatni) v%asni#a #apita%a$ a dio u v%asni(tvu dr'ave8.
DRUG/ D/O
UPRAVNOEPRAVN/ ODNO-
OPA3 KARAK.3R/-./K3 UPRAVNOPRAVNOG ODNO-A
PO1A5 UPRAVNOPRAVNOG ODNO-A
Upravnopravni odnos predstav%ja ta#av pravni odnos u #oji na autoritavivan na!in stupaju javni organi sa
pojedinci"a$ pravni" %ici"a i drugi" stran#a"a.
-U:13K./ /053PU KO1/; -3 5OO3 0A-NOVA./ UPRAVNOPRAVN/ ODNO-
Upravnopravni odnos se "o'e &asnovati:
1- i&"eu organa uprave$ ustanove i%i institucije #oja vr(i javna ov%a(tenja i pojedinca C graanina+
2- i&"eu upravni) organa i predu&e4a$ tj. dru(tava+
3- i&"eu upravni) organa i drugi) pravni) %ica+
4- i&"eu sa"i) upravni) organa 7npr. rje(enje sanitarne inspe#cije #oji" se nareuje organu uprave da
po*o%j(a )igijens#e us%ove u prostorija"a &a rad8+
21
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1- i&"eu odreeni) upravni) organa i nji)ovi) s%u'*eni#a 7npr. rje(enje o unapreenju PV@8.
RA0@/KA /053PU UPRAVNOPRAVNOG / GRAPAN-KOPRAVNOG ODNO-A
Ra&%i#e su u pog%edu na!ina &asnivanja i su*je#ata odnosa. Graans#opravni odnos po pravi%u nastaje
sag%asno" i&javo" vo%ja su*je#ata u ovo" odnosu 7ugovoro"8. Upravnopravni odnos je autoritativan
odnos$ tj. odnos v%asti. 1edan od su*je#ata upravnopravnog odnosa uvije# je upravni organ$ ustanova$
odnosno institucija #oja vr(i javna ov%a(tenja. - o*&iro" na autono"iju vo%ja$ u graans#opravno"
odnosu je ire%evantno ra&%i#ovanje su*je#ata u s"is%u da %i su to pojedinci$ pravne oso*e$ dr'avni organi...
NA-.ANAK UPRAVNOPRAVNOG ODNO-A
Upravnopravni odnosi "ogu nastati na , na!ina:
1. Na osnovu upravnog a#ta$ tj. a#ta #oji sadr'i #on#retnu autoritativnu od%u#u javnog organa C osnovni
i naj!e(4i na!in+
2. Na osnovu ne#e pravne !injenice C npr. dijete roeno od rodite%ja dr'av%jana :i; sti!e dr'av%janstvo
:i; sa"i" roenje" 7po si%i &a#ona8+
3. Futnjo" uprave$ tj. #ad je i&ri!ito propisano da se &a)tjev stran#e s"atra usvojeni" a#o organ u
odreeno" ro#u ne donese upravni a#t. .o je i&u&etan s%u!aj jer je pravi%o da se (utnjo" ne &asniva
upravnopravni odnos$ nego stran#a i"a pravo 'a%*e drugostepeno" organu.
PO1A5 UPRAVNOG AK.A
Upravni a#t se naj!e(4e defini(e #ao pravni a#t uprave #oji" se na autoritativan na!in rje(ava jedan
#on#retan s%u!aj. -u(tina upravnog a#ta$ tj. *itni e%e"enti #oji ga #ara#teri(u$ data je u definiciji prof.
Rado"ira @u#i4a pre"a #ojoj *i se upravni a#t "ogao odrediti po sadr'ini #ao pojedina!an a#t #oji" se
odreuje dispo&icija #oja su*je#ta !ije pona(anje regu%i(e o*ave&uje i protiv njegove vo%je. Da#%e$ &a
upravni a#t je #ara#teristi!no:
1- da je pravni a#t+
2- da je pojedina!an 7#on#retan8+
3- da sadr'i dispo&iciju+
4- da je autoritativan.
Upravni a#t je pravni a#t$ tj. sadr'i nor"u. 0a ra&%i#u od pravnog$ "aterija%ni a#t ne sadr'i nor"u ve4 se
sastoji u pona(anju #oje je regu%isano nor"a"a.
Pojedina!ni a#ti dije%e se na potpune$ tj. a#te #oji sadr'e i dispo&iciju i san#ciju i nepotpune$ tj. a#te #oji
sadr'e sa"o dispo&iciju i%i sa"o san#ciju. A#t #oji sadr'i sa"o dispo&iciju je upravni a#t i%i pravni posao$
(to &avisi od na!ina dono(enja. A#t #oji sadr'i san#ciju je suds#i a#t. A#o je donesen autoritativno$
nepotpuni a#t #oji sadr'i sa"o dispo&iciju je upravni a#t. Nji"e se da#%e &asnivaju pravni odnosi
neovisno od pristan#a druge strane i dispo&icija #oju on sadr'i se "o'e prinudno i&vr(iti.
VR-.3 UPRAVN/; AKA.A
U &avisnosti od #riterija$ upravni a#ti se "ogu podije%iti na vi(e grupa:
1. individua%ni i genera%ni+
2. #onstitutivni i de#%arativni+
3. po&itivni i negativni+
4. pravno ve&ani a#ti i a#ti #oji se donose na osnovu s%o*odne ocjene+
5. a#ti #oje donosi jedan organ i &*irni a#ti+
6. a#ti #oji se donose po s%u'*enoj du'nosti i%i po &a)tjevu stran#e+
22
WWW.BH-PRAVNICI.COM
7. a#ti doneseni u pisanoj i us"enoj for"i+
8. rje(enja i &a#%ju!ci.
/ndividua%ni i genera%ni upravni a#ti. 0a individua%ni upravni a#t #ara#teristi!no je da je %ice$ odnosno
%ica$ na #oje se odnosi taj a#t poi"eni!no navedeno u a#tu. Da#%e$ a#t se "o'e odnositi i na vi(e %ica$ a%i
ona "oraju *iti poi"eni!no navedena. 0a stvar #oja se ti!e vi(e %ica$ &a sva ta %ica "o'e se donijeti jedno
rje(enje$ a%i sva %ica "oraju *iti i"enovana u dispo&itivu$a u o*ra&%o'enju "oraju *iti i&%o'eni ra&%o&i #oji
se odnose na sva#o od ti) %ica. Ova#vo rje(enje "ora se dostaviti sva#o" od ti) %ica pojedina!no.
Genera%ni upravni a#t odnosi se na ve4i *roj %ica #oja se ne navode poi"eni!no$ a%i se i& a#ta "o'e
nedvoj*eno utvrditi na #oja %ica se a#t odnosi. Da#%e$ %ica nisu odreena a%i su odrediva. Genera%ni
upravni a#t se od op4eg a#ta ra&%i#uje po to"e (to a#t op4eg #ara#tera sadr'i op4u nor"u$ tj. pravi%o &a
neodreeni *roj s%u!ajeva. Genera%ni a#t je pojedina!ni upravni a#t jer sadr'i nor"e &a #on#retan s%u!aj.
Konstitutivni i de#%arativni upravni a#ti. Ova podje%a i&vr(ena je s o*&iro" na !injenicu da %i se upravni"
a#to" for"iraju 7stvaraju$ "ijenjaju i%i u#idaju8 pravni odnosi 7#onstitutivni8 i%i se sa"o utvruje
postojanje pravnog odnosa 7de#%arativni a#ti8.Konstitutivni a#ti dje%uju e< nunc$ tj. od "o"enta
dono(enja$ jer je &adata# #onstitutivnog a#ta for"iranje pravnog odnosa #oji nije postojao. De#%arativni
a#ti dje%uju e< tunc$ jer se nji"a sa"o #onstatuje postojanje pravnog odnosa #oji je ve4 postojao i prije te
#onstatacije.
U pra#si je pone#ad vr%o te(#o ra&%i#ovati da %i se radi o jednoj i%i drugoj vrsti a#ta. 0*og toga se
#onstitutivni" i de#%arativni" a#ti"a po pravi%u ne daju pose*ni na&ivi$ ve4 su oni o*u)va4eni
jedinstveni" na&ivo". .a#o je i u na(e" pravu$ gdje rje(enje "o'e *iti i #onstitutivni i de#%arativni a#t.
Konstitutivni a#ti dije%e se na a#te #oji stvaraju nove pravne odnose$ a#te #oji "ijenjaju i a#te #oji
u#idaju postoje4e pravne odnose. Osi" toga$ #onstitutivni a#ti se dije%e na ov%a(4uju4e 7favora*i%ne8 i
o*ave&uju4e 7onero&ne8 &avisno od toga da %i &a pojedince stvaraju pogodnosti i%i terete. Ov%a(4uju4i" se
stranci dodje%juje ne#o pravo$ a o*ave&uju4i" joj se na"e4e ne#a du'nost. 5euti"$ vr%o !esto se u isto"
a#tu jav%jaju o*a e%e"enta$ tj. i ov%a(tenja i du'nosti. O*ave&uju4i a#ti "ogu sadr'avati o*ave&u !injenja
i%i ne!injenja$ te se u to" s"is%u govori o nareenju i o &a*rani.
Po&itivni i negativni upravni a#ti. Po&itivni su upravni a#ti #oji proi&vode ne#u pro"jenu u postoje4i"
pravni" odnosi"a 7stvaranje novi)$ pro"jena$ poni(tavanje i%i u#idanje postoje4i) odnosa8. Negativni su
upravni a#ti #oji"a se od*ija pro"jena postoje4i) pravni) odnosa. Oni se redovno donose po &a)tjevu
stran#e$ tj. a#o stran#a ne ispunjava uvjete &a dodje%u ne#og prava 7npr.od*ijanje i&davanja do&vo%e &a
no(enje oru'ja8. Od*ijanje stran#e "o'e *iti i&vr(eno negativni" a#to" i%i (utnjo" uprave. -a"o
i&u&etno se &a#ono" "o'e predvidjeti da (utnja predstav%ja pristana#.
Pravno ve&ani a#ti i a#ti doneseni na osnovu s%o*odne ocjene. Ve&ani a#ti su upravni a#ti #od #oji) je
&a#ono" unaprijed propisano da se "oraju donijeti i #a#av "ora *iti nji)ov sadr'aj. A#t donesen na
osnovu s%o*odne ocjene je a#t #od #ojeg je organu &a#ono" ostav%jeno da po svo" s%o*odno" na)oenju
i ocjeni op4eg interesa u #on#retno" s%u!aju od%u!i da %i 4e$ odnosno #a#av 4e upravni a#t donijeti.
A#ti #oje donosi jedan organ i &*irni 7s%o'eni8 upravni a#ti. Naj!e(4i s%u!aj je da upravni a#t donosi jedan
organ. /&u&etno$ #ad je to odreeno &a#ono" i%i na &a#ono" &asnovano" propisu upravni a#t "ogu
donijeti 2 i%i vi(e organa u& ra&%i!ite o*%i#e saradnje #oji su propisani 0a#ono" o upravno" postup#u. .i
o*%ici saradnje "ogu *iti:
1. 0ajedni!#o dono(enje upravni) a#ata od strane 2 i%i vi(e organa.
2. Dono(enje rje(enja u& pret)odnu sag%asnost drugog organa.
3. Dono(enje rje(enja u sag%asnosti sa drugi" organo"
4. Rje(enje u& potvrdu i%i odo*renje drugog organa
5. Rje(enje po pri*av%jeno" "i(%jenju drugog organa.
Upravni a#ti #oji se donose po s%u'*enoj du'nosti i po &a)tjevu stran#e. Ova podje%a i&vr(ena je s
o*&iro" na inicijativu &a dono(enje upravnog a#ta. Upravni a#ti po#re4u postupa# po s%u'*enoj du'nosti
2
,
WWW.BH-PRAVNICI.COM
u s%u!aju #ad to odreuje &a#on i%i na &a#onu &asnovan propis i%i #ad organ utvrdi da s o*&iro" na
postoje4e !injeni!no stanje tre*a upravni postupa# po#renuti radi &a(tite javnog interesa.
Upravni a#ti doneseni u pisanoj i us"enoj for"i. Pre"a 0a#onu o upravno" postup#u$ pravi%o je da se
rje(enje donosi pis"eno$ sa odreeni" sastavni" dije%ovi"a i da se #ao ta#vo o&na!i. -a"o i&u&etno
"o'e se donijeti i us"eno rje(enje i to sa"o u s%u!ajevi"a #ad se radi o predu&i"anju i&u&etno )itni)
"jera u ci%ju osiguranja javnog reda i sigurnosti i%i radi ot#%anjanja neposredne opasnosti po 'ivot %judi i%i
i"ovinu. Po &a)tjevu stran#e$ organ #oji je i&dao us"eno rje(enje je du'an ga i&dati napis"eno
naj#asnije K dana od dana dono(enja rje(enja.
Od us"enog rje(enja tre*a ra&%i#ovati us"eno o*jav%jeno i%i saop(teno rje(enje. Kad se o ne#o"
pred"etu dr'i us"ena rasprava$ rje(enje se "o'e saop(titi na sa"oj raspravi$ a%i se i u to" s%u!aju "ora
i&dati pis"eno rje(enje. Ro# &a 'a%*u po!inje te4i od dana dostav%janja$ a ne od dana saop(tavanja
rje(enja.
Rje(enja i &a#%ju!ci se donose s o*&iro" na pred"et upravnog a#ta. Rje(enje" se od%u!uje o g%avnoj
stvari 7pred"etu8$ a &a#%ju!#o" o sprovoenju postup#a.
-ADROA1N/ 3@353N./ UPRAVNOG AK.A
Deta%jnije su o*raeni upravno" postup#u. Osnovni sadr'ajni e%e"enti su #on#reti&acija pred"eta i
su*je#ata a#ta$ dispo&itiv$ o*ra&%o'enje i uputa o pravno" %ije#u. U pravnoj teoriji postoji princip da #od
ve&ani) upravni) a#ata organ "o'e stav%jati sa"o dodta#e #oji su predvieni pravni" propiso". Kod
a#ata #oji se donose na osnovu s%o*odne ocjene se na!e%no "ogu postav%jati i dodaci #oji nisu predvieni
pravni" propiso"$ a #oji"a se ostvaruju ci%jevi rje(enja.
U ve&i s navedeni"$ upravno" a#tu "ogu se dodavati us%ov$ ro#$ na%og i pridr'aj opo&iva.
Us%ov je dodata# upravno" a#tu #oji" se njegovo dje%ovanje !ini ovisni" o ne#oj *udu4oj i nei&vjesnoj
o#o%nosti. Us%ovi se dije%e na suspen&ivne 7odgodne8 i re&o%utivne 7ras#idne8. Kod suspen&ivni) pravno
dejstvo a#ta nastupa te# ispunjenje" us%ova. Kod re&o%utivni) pravno dejstvo nastupa od"a)$ a%i
nastupo" predvienog dogaaja i%i o#o%nosti njegovo pravno dejstvo auto"ats#i prestaje.
Osi" ove podje%e postoji i podje%a na potestativne$ #au&a%ne i "i#stne us%ove$ u &avisnosti od toga da %i
nastupanje us%ova &avisi od vo%je adresata.
Ro# predstav%ja odreeni proto# vre"ena &a #oji je ve&an nastana# i%i prestana# ne#og pravnog odnosa.
Ra&%i#a u odnosu na us%ov je to (to #od ro#a ne"a e%e"enta nei&vjesnosti.
Na%og je dodata# upravno" a#tu #oji" se stranci na%a'e i&vr(enje odreene radnje$ a%i i&vr(enje i%i
nei&vr(enje te radnje nije ve&ano sa pravni" dejstvo" a#ta. A#o %ice ne i&vr(i na%og$ rje(enje upravnog
organa ne prestaje va'iti$ ve4 organ i"a pravo pristupiti prinudno" i&vr(enju.
Pridr'aj opo&iva je dodata# upravno" a#tu #oji" se odreuje da 4e se a#t opo&vati u s%u!aju #ad nastupe
odreene o#o%nosti. .aj dodata# je s%i!an ras#idno" us%ovu$ s ti" (to ne nastaje ipso iure$ ve4 je potre*no
pose*no$ novo rje(enje #oji" se i&ri!e opo&ivanje.
PRAVNO D31-.VO UPRAVNOG AK.A
Upravni a#t o*ave&an je &a stran#e i &a organ #oji ga je donio$ a tre4a %ica ne s"iju podu&eti ni#a#vo
!injenje #oje *i *i%o suprotno to" a#tu. Postoji pre&u"pcija &a#onitosti upravnog a#ta$ do# se suprotno
ne utvrdi a#to" nad%e'nog organa.
1edno od dejstava upravnog a#ta je i "ogu4nost njegovog prinudnog i&vr(enja. Radi o*e&*jeenja
i&vr(enja "o'e se &a#%ju!#o" do&vo%iti i&vr(enje rje(enja i prije nego (to je ono posta%o i&vr(no$ a#o *i
*e& toga "og%o *iti osuje4eno i%i &natno ote'ano i&vr(enje pos%ije i&vr(nosti rje(enja.
Od prinudnog i&vr(enja tre*a ra&%i#ovati eventua%no #a'njavanje &*og nei&vr(enja$ #od #ojeg se radi o
i&ricanju san#cije i njenoj pri"jeni jer %ice nije postupi%o po dipo&iciji i& upravnog a#ta. /&ricanje san#cije
2
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM
&*og nei&vr(enja nije u do"enu upravnopravni) odnosa i 0UP ne sadr'i ni#a#ve san#cije &*og
nei&vr(enja$ ve4 sa"o "jere prinudnog i&vr(enja.
0a #onstitutivne upravne a#te postoji &a*rana retroa#tivnosti. 7de#%arativni a#ti su po svojoj prirodi
retroa#tivni8. /&u&eci od na!e%a &a*rane retroa#tivnosti postoje u s%u!ajevi"a #oji su i&ri!ito predvieni
&a#ono"$ #ad se radi o stav%janju van snage ve4 donesenog a#ta$ #ao i u s%u!aju opo&iva upravnog a#ta.
PR3-.ANAK VAO3N1A UPRAVNOG AK.A
Upravni a#t "o'e prestati da va'i na vi(e ra&%i!iti) na!ina:
1. /spunjenje" du'nosti navedene u a#tu C npr. p%a4anje" pore&a prestaje dje%ovanje rje(enja #oji" je
odreen pore&+
2. Nastupo" ras#idnog 7re&o%utivnog8 us%ova$ odnosno ro#a+
3. Upravni a#t #oji sadr'i ne#o ov%a(tenje prestaje va'iti a#o se to %ice odre#ne ov%a(tenja i%i se nji"e ne
pos%u'i u odreeno" ro#u+
4. -"r4u adresata$ a#o se radi o strogo %i!ni" ov%asti"a i du'nosti"a 7npr.do&vo%a &a no(enje oru'ja8+
5. Propa(4u stvari$ a#o je a#t donesen povodo" ne#e stvari+
6. -tav%janje" van snage od strane nad%e'nog organa. .o "o'e *iti u#idanje i poni(tavanje. U s%u!aju
poni(tavanja rje(enja$ a#t se stav%ja van snage i poni(tavaju sve pos%jedice #oje je proi&veo. U s%u!aju
u#idanja se a#t stav%ja van snage$ a%i *e& poni(tavanja pos%jedica #oje je proi&veo.
7. Kad se &a#ono"$ odnosno a#to" doneseni" na osnovu &a#ona &a*rani vr(enje odreene dje%atnosti$
pa se istovre"eno prog%a(avaju u#inuti" i sva rje(enja #oja su *i%a donesena u vr(enju ta#ve
dje%atnosti.
PRAVO-NAONO-. UPRAVN/; AKA.A
Pravosna'nost predstav%ja svojstvo upravnog a#ta da se ne "o'e stav%jati van snage &*og eventua%ne
ne&a#onitosti. Da#%e$ radi se o #o"pro"isu i&"eu na!e%a &a#onitosti i pravne sigurnosti graana. -va#i
pravni poreda# odreuje ro# u #o"e se pravni a#t "o'e staviti van snage$ a na#on toga a#t postaje
pravosna'an.
-u(tina pravosna'nosti upravnog a#ta je u spre!avanju opo&ivanja a#ta od strane organa #oji ga je donio.
- ti" u ve&i postoji ra&%i#a i&"eu t&v. for"a%ne i "aterija%ne pravosna'nosti. 2or"a%na pravosna'nost je
nepo*ojnost a#ta od strane stran#e$ tj. da stran#a ne "o'e vi(e upotre*%javati pravne %ije#ove. 5aterija%na
pavosna'nost je neopo&ivost a#ta od strane javnog organa$ odnosno njegova ve&anost ti" a#to". A#t
"o'e postati "aterija%no pravosna'an ta# na#on (to je postao for"a%no pravosna'an$ tj. te# na#on (to je
stran#a iscrpi%a redovna pravna sredstva i%i i) nije upotrije*i%a u ostav%jeno" ro#u.
0a#ono" se "ogu propisati i s%u!ajevi #ad se i "aterija%no pravosna'no rje(enje "o'e staviti van snage.
.o su vanredna pravna sredstva: o*nova postup#a i pose*ni s%u!ajevi poni(tavanja$ u#idanja i "ijenjanja
rje(enja$ #ojii) i"a = 7!%.26=E2=9 0UP8.
Pravosna'nost tre*a ra&%i#ovati od #ona!nosti i i&vr(nosti a#ta. Pod #ona!ni" upravni" a#to"
podra&u"ijeva se a#t gdje je pred"et definitivno 7#ona!no8 rije(en u upravno" postup#u$ *i%o da se 'a%*a
ne "o'e i&javiti i%i je postupa# po 'a%*i o#on!an. /&vr(nost &na!i da se ne#i a#t "o'e provesti prinudni"
pute". U na(e" siste"u a#t postaje i&vr(an a#o protiv njega nije do&vo%jena 'a%*a$ i%i a#o do&vo%jena
'a%*a ne"a suspen&ivno dejstvo.
POGR3FN/ UPRAVN/ AK./
Pri dono(enju upravnog a#ta "ogu se u!initi odreene gre(#e #oje se po svojoj prirodi "ogu svrstati u ,
grupe: fa#ti!#e gre(#e$ gre(#e #oje se sastoje u necje%is)odnosti a#ta i pravne gre(#e. O*&iro" na vrstu
gre(#e upravni a#ti se dije%e na neuredne$ nepravi%ne i ne&a#onite.
2
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Neuredni upravni a#ti sadr'e fa#ti!#e gre(#e$ tj. gre(#e u i"eni"a$ *rojevi"a$ pisanju$ ra!unanju i s%.
Da#%e$ a#ti su pravi%no doneseni a%i pogre(no napisani. /sprav#e nisu vre"ens#i ograni!ene$ a provode se
po s%u'*enoj du'nosti i%i &a)tjevu stran#e.
Nepravi%ni upravni a#ti je upravni a#t #oji je necje%is)odan. Drugostepeni organ "o'e poni(titi rje(enje
prvostepenog organa a#o s"atra da je necje%is)odno i stvar rije(iti po svo" s)vatanju. -ud u upravno"
sporu ne "o'e "ijenjati dis#recionu ocjenu upravnog organa$ pa 4e #ao neosnovanu od*iti tu'*u #ojo"
se po*ija cje%is)odnost rje(enja.
Ne&a#oniti upravni a#ti su a#ti #oji sadr'e pravne gre(#e. U pravnoj teoriji je pose*no &na!ajna podje%a
ne&a#oniti) upravni) a#ata na o*orive 7ru(%jive8 i ni(tave.
O*orivi upravni a#ti predstav%jaju a#te !ija je ne&a#onitost %a#(e prirode$ te "ogu ostati na sna&i a#o se
protiv nji) *%agovre"eno ne upotrije*i pravno sredstvo 7redovno i%i vanredno8$ i%i se pravno sredstvo
neuspje%o upotrije*i. Ni(tavi upravni a#ti sadr'e pravnu gre(#u vr%o te(#e prirode$ pa &*og toga ne "ogu
ni#aad *iti sanirani i "ogu se u#%oniti i& pravnog poret#a u sva#o do*a #ad se ustanovi odgovaraju4a
pravna gre(#a. O*orivi upravni a#ti "ogu se poni(titi i%i u#inuti$ a ni(tavi pravni a#ti se uvije#
poni(tavaju.
Po 0a#onu o upravno" postup#u u 2:i; 7!%.2=68$ ni(tavo je rje(enje:
1- #ad je u upravno" postup#u doneseno u stvari i& suds#e nad%e'nosti i%i u stvari o #ojoj se uop4e ne
"o'e rje(avati u upravno" postup#u+
2- #oje *i svoji" i&vr(enje" "og%o prou&ro#ovati ne#o dje%o #a'njivo po #rivi!no" &a#onu+
3- !ije i&vr(enje uop4e nije "ogu4e+
4- #oje je donio organ *e& pret)odnog &a)tjeva stran#e$ a na rje(enje stran#a na#nadno nije i&ri!ito i%i
pre4utno prista%a+
5- #oje sadr'i nepravi%nost #oja je po ne#oj i&ri!itoj &a#ons#oj odred*i predviena #ao ra&%og ni(tavosti.
Osi" pravni) gre(a#a #oje !ine upravni a#t ne&a#oniti"$ postoje i pravne gre(#e #oje ne proi&vode
pravne pos%jedice. .o su t&v. ne*itne gre(#e. Ne*itne gre(#e ne uti!u na va%janost upravnog a#ta. 0UP
i&ri!ito predvia da 4e drugostepeni organ od*iti 'a%*u a#o nae da je u prvostepeno" postup#u *i%o
nedostata#a$ a%i da su oni ta#vi da nisu "og%i uticati na rje(enje stvari.
Upravni a#t "o'e *iti i sa"o dje%o"i!no pogre(an. U ta#vo" s%u!aju stav%janje van snage 4e se odnositi
sa"o na taj dio a#ta$ a preosta%i dije%ovi 4e ostati nedirnuti. .o je u pravi%u s%u!aj #ad dispo&itiv i"a vi(e
ta!a#a *e& unutra(nje us#e pove&anosti.
KARAK.3R NOR5/ KO13 R3GU@/FU U-.AVNOPRAVN3 ODNO-3
Pravne nor"e$ odnosno dispo&icije pravni) nor"i dije%e se na prinudne 7i"perativne$ ius cogens8 i
dispo&itivne$ a &ati" na #ategori!#e i disjun#tivne 7a%ternativne8.
Pose*nu grupu u o#viru a%ternativni) !ine dispo&icije #oje daju dis#recionu v%ast.
/"perativne 7prinudne8 dispo&icije su one #oje sadr'e pravi%o pona(anja o*ave&no &a odreene su*je#te
7npr. dispo&icija #oja sadr'i visinu pore&a8. Dispo&itivne 7&a"jenjive8 su dispo&icije #oje sadr'e odreeno
pravi%o pona(anja$ a%i je su*je#ti"a ostav%jena "ogu4nost da ugovore ne(to drugo. /"perativne
dispo&icije #ara#teristi!ne su &a upravno i #rivi!no pravo$ a dispo&itivne &a graans#o pravo.
Od navedeni) tre*a ra&%i#ovati #ategori!#e i a%ternativne 7disjun#tivne8 dispo&icije. Kategori!#e
propisuju ta!no odreeno !injenje i%i ne!injenje$ do# a%ternativne daju su*je#tu "ogu4nost i&*ora i&"eu
vi(e propisani) a%ternativa. Da#%e$ i #ategori!#e i a%ternativne dispo&icije su i"perativne.
N3K/ 5A.3R/1A@NOPRAVN/ /N-./.U./ UPRAVNOG PRAVA
UPRAVNO PRAVO - O:0/RO5 NA @/BA
2=
WWW.BH-PRAVNICI.COM
DROAV@1AN-.VO
Poja" dr'av%janstva
Dr'av%janstvo predstav%ja upravnopravni odnos trajnog #ara#tera i&"eu fi&i!#og %ica i dr'ave$ i& #ojeg
proisti!u odreena prava i du'nosti &a to %ice$ *e& o*&ira da %i se na%a&i na do"a4oj i%i stranoj teritoriji.
Pre"a to"e$ dr'av%janin je fi&i!#o %ice #oje je pravno ve&ano &a odreenu dr'avu$ i& !ega proi&i%a&e
pose*na prava i du'nosti 7po%iti!#a$ graans#a i e#ono"s#oEsocija%na prava$ vojna o*ave&a i s%8.
-tranac je sva#o fi&i!#o %ice #oje nije dr'av%janin. Da#%e$ pod poj"o" stranac podra&u"ijeva se i strani
dr'av%janin i apatrid$ tj. %ice *e& dr'av%janstva. Ra&%i#a u pravno" po%o'aju i&"eu dr'av%janina i stranca
je u to"e (to strancu ne pripadaju sva prava i o*ave&e #oja u odreenoj dr'avi i"a dr'av%janin$ "eu
#oji"a su naj&na!ajniji a#tivno i pasivno *ira!#o pravo$ pravo o*av%janja javni) s%u'*i i o*ave&a s%u'enja
vojnog ro#a.
Pravno regu%isanje dr'av%janstva.
Prvo siste"ats#o regu%isanje dr'av%janstva i&vr(eno je u Napo%eonovo" graans#o" &a#oni#u$ a #asnije i
u ne#i" drugi" graans#i" &a#onici"a. Kasnije se dr'av%janstvo i&dvaja i& civi%ni) #ode#sa i regu%i(e
pose*ni" propisi"a. Danas se dr'av%janstvo u vidu osnovni) na!e%a ureuje u sa"o" ustavu$ a &ati"
deta%jnije ra&rauje u pose*no" &a#onu. .a#av s%u!aj je i u :i;$ gdje je dr'av%janstvo regu%isano
0a#ono" o dr'av%janstvu :i; 7-%u'*eni g%asni# :i; *r.1,NDD8
Na!e%a dr'av%janstva :i;
U :i; postoji dr'av%janstvo :i; i dr'av%janstvo entiteta. 1edna oso*a je istovre"eno dr'av%janin :i; i
jednog od entiteta. Pro"jena dr'av%janstva jednog entiteta u dr'av%janstvo drugog entiteta ne"a uticaja na
dr'av%janstvo :i;. -vi dr'av%jani :i; i"aju ista %juds#a prava i osnovne s%o*ode na cije%oj teritoriji :i;.
Dr'av%jani :i; "ogu i"ati dr'av%janstvo druge dr'ave$ pod us%ovo" da sa to" dr'avo" postoji
*i%atera%ni spora&u".
-iste"i sticanja dr'av%janstva
U pravnoj teoriji i pravu pojedini) dr'ava ra&%i#uju se osnovni i dopuns#i na!ini sticanja dr'av%janstva. U
pravu :i; porije#%o je osnovni na!in sticanja dr'av%janstva$ a "jesto roenja dopuns#i na!in. Pre"a
0a#onu o dr'av%janstvu :i;$ dr'av%janstvo se sti!e porije#%o"$ roenje" na teritoriji :i;$ usvajanje"$
pute" natura%i&acije i pute" "eunarodnog spora&u"a.
-ticanje dr'av%janstva porije#%o" C ius sanguinis. Po ovo" siste"u dijete sti!e dr'av%janstvo svoji)
rodite%ja$ *e& o*&ira na "jesto roenja i pre*iva%i(ta. Ono se jav%ja u 2 vida: a#o su o*a rodite%ja
dr'av%jani :i; i a#o je jedan od rodite%ja dr'av%janin :i;. U prvo" s%u!aju$ dijete *e&us%ovno do*iva
dr'av%janstvo :i;. U drugo" s%u!aju dijete do*iva dr'av%janstvo pod s%ijede4i" us%ovi"a:
1- da je roeno u :i;+
2- da je roeno u inostranstvu$ a drugi rodite%j je *e& dr'av%janstva. U ovo" s%u!aju "oraju *iti
ispunjeni i dodatni &a#ons#i us%ovi: da do navr(ene 2,E4e godine 'ivota *ude prijav%jeno #ao
dr'av%janin :i; #od nad%e'nog organa u &e"%ji i%i inostranstvu i da se sta%no nastani u :i;.
Dijete #oje na ovaj na!in sti!e dr'av%janstvo s"atra se dr'av%janino" :i; od roenja.
-ticanje dr'av%janstva pre"a "jestu roenja C ius so%i. Ovaj siste" ug%avno" je pri)va4en #ao dopuns#i
na!in sticanja #oji se pri"jenjuje sa"o a#o se dr'av%janstvo djeteta ne "o'e odrediti po porije#%u. Na
ovaj na!in dr'av%janstvo :i; sti!e dijete roeno i%i naeno na teritoriji :i; a#o su "u o*a rodite%ja
nepo&nata$ a#o su nepo&natog dr'av%janstva i%i a#o su *e& dr'av%janstva. Djetetu 4e prestati dr'av%janstvo
:i; a#o se do navr(ene 16Ete godine utvrdi da su "u rodite%ji strani dr'av%jani.
Usvajanje. Na ovaj na!in dr'av%janstvo :i; sti!e dijete "%ae od 1K godina #oje je u potpunosti usvojio
dr'av%janin :i; na#on stupanja na snagu Ustava :i;.
2
J
WWW.BH-PRAVNICI.COM
-ticanje dr'av%janstva po "jestu pre*iva%i(ta C ius do"ici%ii C natura%i&acija. Natura%i&acija je dopuns#i
na!in sticanja dr'av%janstva na osnovu #ojeg stranac po "o%*i sti!e dr'av%janstvo odreene dr'ave
pravni" a#to". Da#%e$ e%e"enti sticanja dr'av%janstva na ovaj na!in su s%ijede4i: i&java vo%je u vidu
"o%*e stranog dr'av%janina i%i %ica *e& dr'av%janstva$ ispunjenje odreeni) uvjeta i dono(enje rje(enja od
strane nad%e'nog organa #oji" se usvaja &a)tjev %ica &a sticanje dr'av%janstva.
0avisno od toga #o "o'e tra'iti natura%i&aciju i pod #oji" us%ovi"a$ ra&%i#uje se redovna i i&u&etna
natura%i&acija. Redovna natura%i&acija je ta#av na!in sticanja dr'av%janstva po #o"e sva#i stranac #oji
ispunjava odreene us%ove i podnese "o%*u$ "o'e od%u#o" nad%e'nog organa dr'av%janstvo #oje tra'i.
Postoje 2 vrste us%ova &a redovnu natura%i&aciju: op4eusvojeni i specifi!ni &a pojedine &e"%je. Kao
op4eusvojeni us%ovi s"atraju se: podno(enje "o%*e$ nepre#idan *orava# u odreeno" vre"ens#o"
periodu na teritoriji dr'ave !ije dr'av%janstvo se tra'i i %oja%nost dr'avi !ije dr'av%janstvo se tra'i.
-pecifi!ni us%ovi su ra&%i!iti #od pojedini) &e"a%ja. Us%ovi &a redovnu natura%i&aciju u :i; su:
1. da je podnosi%ac &a)tjeva napunio 1K godina starosti+
2. da i"a prijav%jeno sta%no "jesto *orav#a na teritoriji :i; naj"anje K godina prije podno(enja
&a)tjeva+
3. da po&naje jedan od je&i#a ustavotvorni) naroda :i;+
4. da "u nije i&re!ena "jera *e&*jednosti protjerivanja stranaca i& &e"%je i%i &a(titna "jera uda%jivanja
stranaca sa teritorije :i; od strane organa !iji je %ega%itet uspostav%jen Ustavo" i da je ova od%u#a jo(
uvije# na sna&i+
5. da nije osuivan na i&dr'avanje #a&ne &a #rivi!na dje%a sa predu"i(%jaje" na du'e od tri godine u
periodu od K godina od podno(enja &a)tjeva+
6. da se odre#nu i%i na ne#i drugi na!in i&gu*e svoje ranije dr'av%janstvo na#on sticanja :;
dr'av%janstva$ osi" a#o *i%atera%ni spora&u" i& ne predvia druga!ije.
Odricanje i%i gu*ita# ranijeg dr'av%janstva se ne4e &a)tijevati a#o ovo nije do&vo%jeno i%i se ne "o'e
ra&u"no &a)tijevati.
U o#viru redovne natura%i&acije postoji i natura%i&acija sa pose*ni" o%a#(ica"a$ #oja tra'i ispunjenje
"anje us%ova nego #od natura%i&acije u pravo" s"is%u rije!i. Pre"a 0a#onu o dr'av%janstvu :i;$
redovna natura%i&acija sa pose*ni" o%a#(ica"a postoji u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
:ra!ni drug dr'av%janina :i; "o'e ste4i dr'av%janstvo :i; a#o ispunjava s%ijede4e uvjete:
1. da je *ra# trajao naj"anje pet godina prije podno(enja &a)tjeva i da jo( uvije# traje u "o"entu
podno(enja &a)tjeva+
2. da se odre#ne i%i na ne#i drugi na!in i&gu*i svoje ranije dr'av%janstvo na#on sticanja :;
dr'av%janstva$ osi" a#o to nije druga!ije rije(eno *i%atera%ni" spora&u"o". Odustajanje i%i
prestana# ranijeg dr'av%janstva se ne &a)tijeva a#o to nije dopu(teno i%i se ne "o'e ra&u"no
&a)tijevati+
3. da i"a sta%no "jesto *orav#a u naj"anje pos%jednje tri godine na teritoriji :i;.
Dijete "%ae od 1K godina !iji rodite%j i"a dr'av%janstvo :i; i"a pravo da do*ije dr'av%janstvo :i;
natura%i&acijo" a#o ono sta%no *oravi na teritoriji :i;.
3"igranti$ prva i druga generacija nji)ovi) poto"a#a #oji su se vrati%i u :i;$ i"aju pravo do*iti
dr'av%janstvo :i; ia#o ne ispunjavaju uvjete &a natura%i&aciju u pog%edu godina *orav#a i odricanja od
ranijeg dr'av%janstva 7ta!#e 2 i = redovne natura%i&acije8.
/&u&etna natura%i&acija daje se sa"o stranic"a #oji i"aju i&u&etne &as%uge &a dr'avu !ije dr'av%janstvo
tra'e i%i #ada i&ri!it interes dr'ave to &a)tijeva. U pravno" siste"u :i; dr'av%janino" :i; "o'e stranac
postati i&u&etno" natura%i&acijo" a#o je to od naro!ite #oristi &a :i; i a#o ispunjava uvjete i& ta!a#a ,$ 6
2
K
WWW.BH-PRAVNICI.COM
i 9 redovne natura%i&acije$ tj. po&navanje je&i#a$ da "u nije i&re!ena "jera *e&*jednosti i da nije #rivi!no
#a'njavan.
Dejstvo natura%i&acije "o'e se podije%iti na dejstvo pre"a natura%i&irano" dr'av%janinu i dejstvo pre"a
!%anovi"a porodice natura%i&iranog %ica. Ne#e &e"%je ra&%i#uju t&v. "a%u i ve%i#u natura%i&aciju
7npr.2rancus#a$ :e%gija8. U ti" &e"%ja"a natura%i&irani ne sti!e od"a) sva prava #ao osta%i dr'av%jani$
ve4 te# na#on iste#a odreenog vre"ena. Dejstvo pre"a !%anovi"a porodice ra&%i!ito je pre"a *ra!no"
drugu i pre"a djeci. U ne#i" dr'ava"a natura%i&acija ne"a ni#a#vog pravnog dejstva pre"a *ra!no"
drugu$ ve4 se nje"u pri&naju pose*ne o%a#(ice &a sticanje dr'av%janstva natura%i&acijo". - druge strane$ u
"nogi" dr'ava"a natura%i&acija proi&vodi pravna dejstva pre"a djeci natura%i&iranog %ica.
U na(e" pravu natura%i&acija ne"a dejstva ni pre"a *ra!no" drugu ni pre"a djeci natura%i&iranog %ica$
nego oni "ogu ste4i dr'av%janstvo pute" redovne natura%i&acije sa pose*ni" o%a#(ica"a.
-ticanje dr'av%janstva po "eunarodni" ugovori"a. Odred*e #oji"a se regu%i(e pitanje sticanja
dr'av%janstva o*i!no su sadr'ane u "eunarodni" "irovni" ugovori"a$ odnosno u situacija"a #ad se
vr(e odreene teritorija%ne pro"jene jer se postav%ja pitanje dr'av%janstva oso*a #oje su se na%a&i%e na
ane#tirani"$ pripojeni" i%i vra4eni" teritorija"a.
U 0a#onu o dr'av%janstvu :i; ni(ta nije *%i'e re!eno o sticanju dr'av%janstva pute" "eunarodni)
spora&u"a.
-iste"i prestan#a dr'av%janstva
Dr'av%janstvo "o'e prestati s"r4u fi&i!#og %ica i%i od%u#o" nad%e'nog organa &a vrije"e 'ivota %ica.
U na(e" pravu dr'av%janstvo prestaje:
1. po si%i &a#ona$
2. odricanje"$
3. otpusto"$
4. odu&i"anje"$
5. "eunarodni" spora&u"o".
Po si%i &a#ona dr'av%janstvo se gu*i do*rovo%jni" sticanje" drugog dr'av%janstva$ u#o%i#o druga!ije nije
odreeno *i%atera%ni" spora&u"o". Dr'av%janstvo :i; prestaje djetetu a#o na#on potpunog usvojenja
ste#ne dr'av%janstvo druge dr'ave.
Odricanje" prestaje dr'av%janstvo a#o je data i&java o odricanju od strane do"a4eg dr'av%janina i prito"
su ispunjeni odreeni us%ovi predvieni u pravni" propisi"a. U na(e" pravno" siste"u graanin i"a
pravo da se odre#ne dr'av%janstva :i; a#o ispunjava s%ijede4e uvjete:
1- navr(io 1K godina 'ivota+
2- 'ivi u inostranstvu+
3- i"a dr'av%janstvo i%i "u je &agarantovano sticanje dr'av%janstva druge dr'ave.
Dejstvo prestan#a dr'av%janstva se ne prote'e na *ra!nog druga$ a%i se prote'e na dijete pod s%ijede4i"
us%ovi"a:
1- da dijete 'ivi u inostranstvu+
2- da i"a dr'av%janstvo druge dr'ave+
3- da da pristana# a#o je starije od 16 godina.
Od%u#a o odricanju "o'e *iti poni(tena na &a)tjev %ica o #oje" se radi$ a #oje je napusti%o :i; i nije
ste#%o strano dr'av%janstvo u periodu od 1 godine od dana #ad je i&gu*i%o dr'av%janstvo :i; odricanje".
Prestana# dr'av%janstva otpusto" vr(i se na osnovu "o%*e$ u#o%i#o su ispunjeni &a#ono" propisani us%ovi
i doneseno po&itivno rje(enje. Dejstvo prestan#a dr'av%janstva otpusto" ne prenosi se na *ra!nog druga$
nego "o'e da se odra&i sa"o na djecu. Us%ovi &a otpust po 0a#onu o dr'av%janstvu :i; su:
1. da podnosi%ac "o%*e i"a 1K godina+
2
D
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. da se protiv njega ne vodi #rivi!ni postupa# &*og u!injenog #rivi!nog dje%a #oje se goni po s%u'*enoj
du'nosti$ i%i a#o je osuen na #a&nu &atvora u :i;$ da tu #a&nu i&dr'ava+
3. da je i&"irio sve nu'ne doprinose$ pore&e i%i druge &a#ons#e o*ave&e p%a4anja utvrene
pravnosna'ni" od%u#a"a nad%e'ni) organa+
4. da je ste#ao i%i "u je garantovano dr'av%janstvo druge dr'ave+
5. da je ispunio svoje vojne o*ave&e.
Otpust ne"a dejstvo pre"a *ra!no" drugu$ a%i i"a pre"a djeci. 0a#ons#i us%ovi &a to su:
1- da je dijete "%ae od 1K godina+
2- da je ste#%o i%i "u je &agarantirano dr'av%janstvo druge dr'ave+
3- da jo( uvije# 'ivi na teritoriji :i;+
4- pristana# djeteta starijeg od 16 godina.
Odu&i"anje predstav%ja gu*ita# dr'av%janstva %ica #oje se svoji" radnja"a ogrije(i o du'nosti
dr'av%janina u to%i#oj "jeri da se ne radi sa"o o nespunjenju javni) o*ave&a pre"a &e"%ji !iji je
dr'av%janin. Dr'av%janstvo :i; "o'e *iti odu&eto u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1. a#o je ste!eno po"o4u prevare$ %a'ni) infor"acija i%i s#rivanje" *i%o #oje re%evantne !injenice #oja
se "o'e odnositi na podnosioca &a)tjeva$
2. #ad dr'av%janin :i; vr(i do*rovo%jnu s%u'*u u strani" vojni" snaga"a upr#os pravne &a*rane ta#ve
s%u'*e$
3. #ad je ste!eno na#on stupanja na snagu 0a#ona o dr'av%janstvu$ a *e& ispunjenja us%ova &a redovnu
natura%i&aciju i redovnu natura%i&aciju sa pose*ni" o%a#(ica"a.
Datu" prestan#a dr'av%janstva. Kod otpusta$ odricanja i odu&i"anja dr'av%janstvo :i; prestaje dano"
s%anja o*avijesti oso*i na #oju se od%u#a odnosi i%i dano" o*jav%jivanja u s%u'*eno" g%asi%u entiteta$a#o
"jesto pre*iva%i(ta ta#ve oso*e nije po&nato. Po si%i &a#ona dr'av%janstvo :i; prestaje na dan #ad oso*a
ste#ne dr'av%janstvo druge dr'ave.
Prestana# dr'av%janstva "eunarodni" spora&u"o". Osi" (to predvia da postoji ovaj na!in prestan#a
dr'av%janstva$ 0a#on o dr'av%janstvu :i; o to"e ne"a pose*ni) odreda*a$ te se "o'e &a#%ju!iti da
ana%ogno vrijede pravi%a o sticanju dr'av%janstva pute" "eunarodnog spora&u"a.
Reintegracija. @ica #oja su i&gu*i%a dr'av%janstvo jedne &e"%je$ pod odreeni" uvjeti"a "ogu ponovo
ste4i to dr'av%janstvo. .a#vo sticanje &ove se reintegracija. 0a#on o dr'av%janstvu :i; ne"a odreda*a o
reintegraciji.
Odnosi i&"eu dr'av%janstva :i; i dr'av%janstva entiteta
0a %ica #oja :; dr'av%janstvo i"aju po osnovu porije#%a$ roenja na teritoriji :i; i usvojenja s"atra se
da ve4 i"aju dr'av%janstvo jednog od entiteta :i;. @ice #oje i&gu*i dr'av%janstvo jednog$ a ne ste#ne
dr'av%janstvo drugog entiteta$ gu*i dr'av%janstvo :i;. Va'i i o*rnuto$ tj. %ice #oje i&gu*i dr'av%janstvo
:i;$ istovre"eno gu*i i dr'av%janstvo entiteta.
A#o rodite%ji i%i usvojite%ji djeteta i"aju dr'av%janstvo ra&%i!iti) entiteta$ dijete 4e ste4i dr'av%janstvo
entiteta u #o"e je roeno. A#o je roeno u inostranstvu$ dijete 4e ste4i dr'av%janstvo entiteta u s#%adu sa
dogovoro" rodite%ja. A#o dogovor nije postignut$ dijete 4e ste4i dr'av%janstvo entiteta rodite%ja #oji je u
DKP :i; upisao dijete u "ati!nu #njigu roeni). U s%u!aju sticanja dr'av%janstva potpuni" usvojenje"$
dijete 4e ste4i dr'av%janstvo entiteta u #o"e i"a pre*iva%i(te u :i;$ a a#o "jesto pre*iva%i(ta ne postoji
onda 4e ste4i dr'av%janstvo entiteta #ao i rodite%j #oji je podnio "o%*u &a upisivanje djeteta.
Na#on pro"jene pre*iva%i(ta sa teritorije jednog na teritoriju drugog entiteta$ dr'av%janstvo entiteta se
"ijenja a#o oso*a to 'e%i.
Nad%e'nost i postupa#
,
I
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Od%u#e o sticanju i prestan#u dr'av%janstva :i; donose: nad%e'ne v%asti entiteta$ 5inistarstvo civi%ni)
pos%ova i #o"uni#acija :i; i Vije4e "inistara :i;.
3ntitets#e v%asti donose od%u#e #oje se ti!u: sticanja dr'av%janstva porije#%o"$ roenje" na teritoriji :i;$
usvojenje"$ redovno" natura%i&acijo"$ redovno" natura%i&acijo" sa pose*ni" o%a#(ica"a$ #ao i
prestan#a dr'av%janstva otpusto" i odu&i"anje". Vije4e "inistara :i; #onsen&uso" donosi od%u#e o
i&u&etnoj natura%i&aciji$ a 5inistarstvo civi%ni) pos%ova i #o"uni#acija donosi sve osta%e od%u#e.
Od%u#e #oje se (a%ju 5inistarstvu &a civi%ne pos%ove i #o"uni#acije stupaju na snagu iste#o" 2 "jeseca
od dana s%anja$ a#o 5inistarstvo ne ustanovi da nisu donesene u s#%adu sa 0a#ono" o dr'av%janstvu. U
ta#vo" s%u!aju pred"et se vra4a entitets#o" organu. A#o se spor i&"eu entitets#og organa i
5inistarstva nastavi$ isti 4e *iti rije(en od strane Ustavnog suda :i;.
5o%*a &a sticanje$ odricanje i%i otpust i& dr'av%janstva :i; podnosi se organi"a nad%e'ni" &a dono(enje
od%u#e$ a a#o podnosi%ac 'ivi u inostranstvu pute" DKP :i;. Nad%e'ni organi su du'ni rije(iti "o%*u u
ro#u od =I dana. Od%u#e o od*ijanju "o%*e i od%u#e o odu&i"anju dr'av%janstva "oraju *iti pis"eno
o*ra&%o'ene. Protiv od%u#e &ainteresirana %ica "ogu po#renuti upravni spor.
Do#a&ivanje dr'av%janstva :i;
Dr'av%janstvo :i; i entiteta do#a&uje se uvjerenje" o dr'av%janstvu :i;$ uvjerenje" o dr'av%janstvu
entiteta i%i paso(e" :i;. Uvjerenje i&daje organ #oji vodi "ati!nu #njigu roeni). A#o taj organ od*ije
i&dati uvjerenje o dr'av%janstvu$ resorno "inistarstvo entiteta i 5inistarstvo &a civi%ne pos%ove i
#o"uni#acije i&daju uvjerenje na osnovu podata#a #oje posjeduju u o#viru svoje nad%e'nosti. 3ventua%ni
spor i&"eu nad%e'ni) organa entiteta i :i; #ona!no rje(ava Ustavni sud.
Pitanje #ontinuiteta dr'av%janstva
/&"jena &a#ons#i) propisa o dr'av%janstvu po pravi%u ne uti!e na #ontinuitet ve4 ste!enog dr'av%janstva.
5euti"$ 0a#on o dr'av%janstvu :i; predvidio je preispitivanje dr'av%janstva %ica natura%i&irani) u
periodu i&"eu I=.I6.1DD2.godine i stupanja na snagu Ustava :i;. U tu svr)u 0a#on predvia osnivanje
#o"isije #oja 4e ra&"otriti status ti) %ica. Ko"isija se sastoji od D !%anova: po 2 i& sva#og #onstitutivnog
naroda i , !%ana #oja nisu i& :i; niti susjedni) dr'ava. /"enuje je Vije4e "inistara. Od%u#e donosi
#onsen&uso"$ a a#o se #onsen&us ne "o'e posti4i$ od%u#a se donosi #onsen&uso" "eunarodni)
!%anova.
-u#o*i dr'av%janstva
5ogu4a su 2 vida ovog su#o*a: po&itivan i negativan. Negativan su#o* postoji #ad ne#a oso*a ne pripada
ni jednoj dr'avi$ tj. ni jedna dr'ava je ne pri&naje &a svog dr'av%janina. .a#va %ica &ovu se apatridi$ tj. %ica
*e& dr'av%janstva. Po&itivan su#o* dr'av%janstava nastaje #ad jedno %ice istovre"eno i"a dr'av%janstvo 2
i%i vi(e dr'ava. .a#o nastaju *ipatridi odnosno po%ipatridi.
U "nogi" "eunarodni" ugovori"a i &a#onodavstvi"a pojedini) &e"a%ja i&ra'ena je tendencija da se
ograni!i pojava apatrida 7npr. #onvencija i& ;aga od 12.I6.1D,I8. Pravna teorija pred%a'e ra&%i!ita
rje(enja u pog%edu apatrida. .a#o se s"atra da status %ica *e& dr'av%janstva ni u #o" s%u!aju ne "o'e *iti
odreen pre"a propisi"a &e"%je #ojoj je apatrid pripadao$ jer je ve&a i&"eu te dr'ave i apatrida
pre#inuta. 0ato tre*a pri*je4i supsidijarni" #riteriji"a "eu #oji"a se naro!ito isti!e do"ici%$ a a#o ga
ne"a i%i nije po&nat$ onda "jesto &adr'avanja #oje "o'e *iti dopunjeno "jesto" &a#%ju!enja pos%a.
Kao (to je nepo'e%jna pojava apatrida$ ta#oer nije po'e%jna ni pojava %ica sa vi(e dr'av%janstava jer ova
%ica i"aju vi(estru#a prava i o*ave&e #oje "ogu *iti #ontradi#torne i i&a&vati pro*%e"e #ao u unutra(nji"
ta#o i u "eunarodni" odnosi"a.
0avi!ajno pravo
,
1
WWW.BH-PRAVNICI.COM
U ne#i" &e"%ja"a postoji t&v. &avi!ajno pravo #ao vrsta pripadnosti %o#a%noj &ajednici. Osnovna pravna
oso*ina &avi!ajni#a je da ne sti!u !%anstvo op4ine auto"ats#i sa"i" stanovanje" odnosno sticanje"
ne#retnina u op4ini$ ve4 na osnovu ne#og pose*nog nas%ova C porije#%a$ udaje$ prije"a u op4ins#u
&ajednicu itd C s%i!no #ao (to se sti!e dr'av%janstvo. U na(e" pravu ne postoji pose*no &avi!ajno pravo$
"ada ne#a prava u op4ini "o'e vr(iti sva#i graanin :i;$ a druga sa"o graanin #oji i"a pre*iva%i(te na
to" podru!ju 7npr. a#tivno *ira!#o pravo$ o*ave&a p%a4anja pore&a i s%8.
O*ave&a prijav%jivanja pre*iva%i(ta i *oravi(ta graana
-%o*oda #retanja i i&*ora "jesta stanovanja garantovana je ustavo". 5euti"$ u ci%ju o*e&*jeivanja
op4e sigurnosti graana$ postoji o*ave&a prijav%jivanja pre*iva%i(ta a u ne#i" s%u!ajevi"a i o*ave&a
prijav%jivanja *oravi(ta.
Pre*iva%i(te je "jesto u #o"e se graanin nastani sa na"jero" da u nje"u sta%no 'ivi. :oravi(te je "jesto
u #o"e graanin privre"eno *oravi. 3videnciju pre*iva%i(ta i *oravi(ta graana vodi op4ins#i organ
unutra(nji) pos%ova 7Po%icijs#a uprava8. Pre*iva%i(te se evidentira u evidenciji o i&dati" %i!ni" #arta"a
#oja ujedno s%u'i i #ao evidencija pre*iva%i(ta graana.
Puno%jetni graani du'ni su prijaviti i odjaviti pre*iva%i(te i prijaviti adresu$ odnosno pro"jenu adrese
stana u ro#u od 1I dana od dana pro"jene stana. Odjava pre*iva%i(ta "ora se i&vr(iti prije napu(tanja
pre*iva%i(ta. Prijava *oravi(ta o*ave&na je #ad *orava# u jedno" "jestu traje du'e od 26 sata$ a #ada se
#oriste us%uge s"je(taja u ugostite%js#i" o*je#ti"a. Prijav%jivanje i odjav%jivanje vr(i stanodavac$
odnosno ugostite%j. Prijava se podnosi naj#asnije u ro#u od 26 sata po prije"u na s"je(taj %ica #oje se
prijav%juje$ a odjava u ro#u od 12 sati po od%as#u %ica. 70a#on o prijav%jivanju pre*iva%i(ta i *oravi(ta
graana -%.%ist -R:i; ,JNJ18
@i!no i"e
:i; je &a#on o %i!no" i"enu prvi put donije%a 1DJ1.godine. @i!no i"e se sastoji od i"ena i pre&i"ena.
@i!no i"e djeteta rodite%ji odreuju spora&u"no. Pre&i"e dijete do*iva pre"a pre&i"enu jednog i%i o*a
rodite%ja$ osi" a#o rodite%ji odrede da dijete nosi ne#o drugo pre&i"e. A#o se rodite%ji ne spora&u"iju o
%i!no" i"enu djeteta$ i"e odreuje op4ins#o vije4e. Djetetu !iji rodite%ji su nepo&nati %i!no i"e odreuje
op4ins#o vije4e. Do pro"jene %i!nog i"ena "o'e do4i pro"jeno" porodi!nopravni) odnosa 7usvajanje8
i%i rje(enje" nad%e'nog organa na &a)tjev %ica. Graanin i"a pravo da pro"ijeni %i!no i"e$ odnosno sa"o
i"e i%i pre&i"e. Pro"jena %i!nog i"ena "a%o%jetni#a vr(i se po &a)tjevu rodite%ja i%i usvojica$ a na &a)tjev
starate%ja u& sag%asnost op4ins#og vije4a. A#o je "a%o%jetni# stariji od 1I godina$ potre*an je i njegov
pristana#.
Pro"jena %i!nog i"ena ne4e se odo*riti %icu protiv #ojeg se vodi #rivi!ni postupa# &a dje%o #oje se goni
po s%u'*enoj du'nosti$ niti %icu #oje je osueno &a ta#vo #rivi!no dje%o do# #a&na nije i&vr(ena$ #ao ni
%icu &a #oje se utvrdi da je &a)tjev podnije%o radi i&*jegavanja &a#ono" utvreni) o*ave&a.
0a)tjev &a pro"jenu %i!nog i"ena rje(ava op4ins#o vije4e na !ije" podru!ju podnosi%ac &a)tjeva i"a
pre*iva%i(te. Rje(enje se po pravosna'nosti dostav%ja nad%e'no" "ati!aru i drugi" organi"a #oji vode
evidenciju graana.
Udru'enja graana
Postoje 2 osnovna siste"a &a osnivanje udru'enja graana: siste" prijave i siste" odo*renja 7do&vo%e8.
Po siste"u prijave$ u propisi"a su utvreni us%ovi #ada se "o'e osnovati udru'enje i !i" su ti us%ovi
ispunjeni udru'enje se "o'e osnovati$ a osniva!i to sa"o "oraju prijaviti nad%e'no" dr'avno" organu.
Dr'avni organ povodo" te prijave provjerava da %i je udru'enje osnovano u s#%adu sa &a#ons#i"
uvjeti"a i a#t dr'avnog organa 7a#o ga donese8 i"a de#%arativan #ara#ter.
,
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Po siste"u do&vo%e je &a osnivanje udru'enja potre*na do&vo%a 7odo*renje8 dr'avnog organa. Do&vo%a
i"a #onstitutivni #ara#ter. U s%u!aju da dr'avni organ u odreeno" ro#u ne i&da do&vo%u &a osnivanje
udru'enja$ &a)tjev osniva!a se s"atra od*ijeni".
U 2 :i; je udru'ivanje graana regu%isano 0a#ono" o udru'ivanju graana 7-%.novine 2:i; *r.=ND98. Po
ovo" &a#onu$ graani se s%o*odno i do*rovo%jno udru'uju radi ostvariEvanja a#tivnosti$ potre*a i interesa
u s#%adu sa &a#ono".
Us%ovi #oji su &a#ono" odreeni &a osnivanje udru'enja "ogu se podije%iti na for"a%ne i "aterija%ne.
2or"a%ni su da udru'enje osniva grupa od naj"anje ,I puno%jetni)$ pos%ovno sposo*ni) graana i da se
udru'enje o*ave&no osniva na osniva!#oj s#up(tini #oja donosi od%u#u o osnivanju i statut udru'enja.
-va#i graanin 2:i; "o'e pod isti" uvjeti"a postati !%an udru'enja$ a ti uvjeti se propisuju statuto".
5aterija%ni us%ovi su ug%avno" negativno odreeni$ jer se u 0a#onu navodi da udru'enje ne4e *iti
registrovano a#o:
1- nije osnovano u s#%adu sa &a#ono"+
2- statutarni" ci%jevi"a podsti!e i%i po&iva na nasi%no ugro'avanje ustavnog poret#a$ ne&avisnosti$
jedinstvenosti i%i teritorija%ne cje%ovitosti 2ederacije+
3- se na&ivo" jasno ne ra&%i#uje od na&iva ve4 registrirani) udru'enja.
Osi" toga$ a#o se nad%e'no" "inistarstvu dostave dva i%i vi(e &a)tjeva &a registraciju udru'enja sa isti"
na&ivo"$ odo*rit 4e se &a)tjev &a upis onog udru'enja #oje je prvo podnije%o &a)tjev. 0a)tjev se podnosi
naj#asnije 19 dana na#on odr'avanja osniva!#e s#up(tine. U& &a)tjev &a upis u registar pri%a'e se:
1- od%u#a o osnivanju+
2- &apisni# o radu osniva!#e s#up(tine+
3- popis osniva!a i !%anova upravni) organa+
4- statut+
5- i"ena i pre&i"ena %ica ov%a(4eni) &a predstav%janje i &astupanje.
Dano" upisa u suds#i registar udru'enje sti!e svojstvo pravnog %ica. Registar vodi 5inistarstvo pravde
a#o se statuto" udru'enja predvidi da 4e udru'enje dje%ovati na podru!ju dva i%i vi(e #antona$ a a#o se
statuto" udru'enja predvidi da 4e udru'enje dje%ovati na podru!ju jednog #antona$ registar tog udru'enja
vodi nad%e'no "inistarstvo #antona. Na teritoriji 2:i; je &a*ranjen rad udru'enja #oja nisu registrovana
u s#%adu sa &a#ono". Nad%e'no "inistarstvo donosi rje(enje o upisu u suds#i registar u ro#u od ,I dana
od dana predaje &a)tjeva &a upis. A#o "inistarstvo utvrdi da u& &a)tjev nedostaje ne#i od potre*ni)
do#u"enata 7gore navedeni8 i%i da statut udru'enja nije u s#%adu sa odred*a"a ustava i &a#ona$ po&va4e
podnosioca &a)tjeva da u ro#u od da%ji) ,I dana ot#%oni uo!ene nedostat#e. A#o nedostaci ne *udu
ot#%onjeni u to" ro#u$ "inistarstvo 4e od*aciti &a)tjev &a upis u suds#i registar.
O*ave&a prijav%jivanja postoji i u s%u!aju pro"jena *itni) podata#a 7pro"jene u statutu$ pro"jene %ica
ov%a(teni) &a predstav%janje i &astupanje itd8$ #ao i udru'ivanja u save&e$ "eunarodna udru'enja i s%.
-tatut udru'enja sadr'i naro!ito:
1- na&iv$ sjedi(te i podru!je na #oje" udru'enje dje%uje+
2- dje%atnost+
3- svr)u i progra"s#e ci%jeve udru'enja+
4- uvjete i na!in u!%anjenja$ prestana# !%anstva$ prava$ du'nosti i odgovornosti !%anova udru'enja+
5- upravne organe udru'enja$ na!in nji)ovog i&*ora$ uvjete i na!in opo&iva$ trajanje "andata$ na!in
od%u!ivanja i odgovornost+
6- na!in sticanja$ #ori(tenja i raspo%aganja sredstvi"a udru'enja+
7- na!in dono(enja od%u#e o prestan#u rada udru'enja$
8- javnost rada$
9- na!in dono(enja statuta$ i&"jena i dopuna statuta+
,
,
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1- pe!at i
2- &astupanje i predstav%janje udru'enja.
Udru'enje prestaje sa rado":
1- od%u#o" organa uprav%janja udru'enja+
2- a#o se utvrdi da je udru'enje presta%o dje%ovati+
3- a#o je prote#%o dvostru#o vi(e vre"ena od vre"ena utvrenog statuto" &a odr'avanje godi(nje
s#up(tine$ a s#up(tina nije odr'ana+
4- a#o se *roj !%anova udru'enja s"anji ispod *roja odreenog &a osnivanje udru'enja.
Rje(enje o prestan#u rada donosi nad%e'no "inistarstvo #ad utvrdi ne#u od naprijed navedeni) !injenica.
Nad&or nad &a#onito(4u rada udru'enja vr(i "inistarstvo u !ije podru!je spada pra4enje stanja u o*%asti
na #oju se odnosi dje%atnost udru'enja.
Udru'enju 4e se &a*raniti rad u s%jede4i" s%u!ajevi"a:
1- a#o dje%uju suprotno odred*a"a statuta i &a#ona+
2- a#o se u!%ani%o u ino&e"nu organi&aciju i%i udru'enje$ i%i a#o surauje sa ino&e"ni" udru'enji"a
!iji" se dje%ovanje" sprovodi ne#a od a#tivnosti #oje nisu u s#%adu sa ugovoro"$ odnosno &a#ono".
Postupa# &a &a*ranu rada udru'enja po#re4e nad%e'ni tu'i%ac$ a presudu donosi Vr)ovni sud 2:i;$
odnosno nad%e'ni sud u #antonu. U postup#u se pri"jenjuju odred*e 0KP.
1avni s#upovi
0a#on o javni" s#upovi"a ra&%i#uje 2 vrste javni) s#upova: po%iti!#e s#upove i prired*e. Po%iti!#e
s#upove predstav%jaju &*orovi$ "itin&i$ u%i!ne povor#e i drugi s#upovi sa&vani radi stvaranja i
ispo%javanja javnog "i(%jenja$ a na #oje je o"ogu4en pristup pojedina!no neodreeni" %ici"a. Prired*e
su s#upovi #oji se prireuju radi i&voenja #u%turnoE&a*avnog progra"a$ sports#og ta#"i!enja i s%. na
#oji"a je o"ogu4en pristup pojedina!no neodreeni" %ici"a.
0a o*e vrste s#upova &a#on predvia siste" prijava. Organi&ator s#upa du'an je odr'avanje prijaviti
5UPEu u op4ini na !ije" podru!ju na"jerava odr'ati s#up$ naj#asnije 6K sati prije vre"ena &a #oje je
s#up &a#a&an. U prijavi se navodi vrije"e$ "jesto i svr)a odr'avanja s#upa$ #ao i "jere #oje 4e
organi&ator predu&eti radi odr'avanja reda i "ira. 5UP je du'an da o"ogu4i nes"etano odr'avanje
javnog s#upa i da se stara o odr'avanju javnog reda i "ira na s#upu.
Nad%e'ni organ "o'e &a*raniti odr'avanje javnog s#upa a#o je on sa&van i%i a#o se na nje"u ispo%java
a#tivnost us"jerena na:
1- nasi%nu pro"jenu ustavnog poret#a+
2- podsticanje naciona%ne$ rasne i%i vjers#e "r'nje i netrpe%jivosti+
3- protiv teritorija%ne cje%ovitosti :i; i%i 2:i; i%i se to" a#tivno(4u ugro'ava "ir i%i ravnopravna
"eunarodna saradnja+
4- vr(enje #rivi!ni) dje%a i%i se to" a#tivno(4u podsti!e na vr(enje #rivi!ni) dje%a+
Odr'avanje javnog s#upa 4e se &a*raniti i a#o se na javno" s#upu re"eti javni red i%i vrijea javni "ora%$
#ao i onda #ad je to potre*no radi &a(tite &drav%ja %judi. Odr'avanje se "o'e &a*raniti i a#o se osnovano
"o'e o!e#ivati da 4e na javno" s#upu *iti pore"e4en javni red i "ir i%i ugro'en 'ivot i%i sigurnost %judi i
i"ovine. O &a*rani je nad%e'ni organ du'an o*avijestiti organi&atora naj#asnije 26 sata prije vre"ena &a
#oje je s#up &a#a&an.
Prava i du'nosti ov%a(teni) %ica organa unutra(nji) pos%ova u odnosu na graane
,
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nad%e'nost u o*%asti unutra(nji) pos%ova u 2:i; podije%jena je i&"eu 2edera%ni) i #antona%ni) organa$
(to je regu%irano ustavo" 2:i;$ 0a#ono" o unutra(nji" pos%ovi"a 2:i; 7-%.novine 2:i; *r.1ND=8 i
&a#oni"a o unutra(nji" pos%ovi"a #antona. U Kantonu -arajevo je to 0a#on o unutra(nji" pos%ovi"a
#antona -arajevo 7-%.novine Kantona -arajevo *r.DND=8. :itno je ista4i da organi 5UPEa vr(e pos%ove
javne sigurnosti$ *or*e protiv terori&"a i pos%ove u ve&i sa i&vr(avanje" &a#ona i drugi) propisa o %i!noj
#arti$ pre*iva%i(tu i *oravi(tu$ putni" isprava"a$ "ati!ni" #njiga"a itd. 3ventua%ni su#o* nad%e'nosti
i&"eu federa%nog i #antona%nog 5UPEa rje(ava federa%ni "inistar.
Unutra(nji pos%ovi i& nad%e'nosti 2:i; su:
1- spre!avanje i ot#rivanje #rivi!ni) dje%a "eu#antona%nog #ri"ina%a$ terori&"a$ trgovine drogo" i
organi&ovanog #ri"ina%a+ prona%a'enje i )vatanje u!ini%aca ti) #rivi!ni) dje%a i nji)ovo privoenje
nad%e'ni" organi"a+
2- pos%ovi dr'av%janstva 2:i;+
3- osiguranje odreeni) %i!nosti i &grada 2:i;+
4- &a(tita %juds#i) prava i graans#i) s%o*oda u o*%asti unutra(nji) pos%ova.
Osta%i unutra(nji pos%ovi su u nad%e'nosti #antona. 7i&"eu osta%og i pos%ovi #oji se odnose na odr'avanje
javni) s#upova$ %i!ne #arte$ %i!no i"e$ prijav%jivanje pre*iva%i(ta i *oravi(ta$ jedinstveni "ati!ni *roj
graana$ "ati!ne #njige$ registraciju "otorni) vo&i%a$ vo&a!#e ispite i i&davanje vo&a!#i) do&vo%a$
na*av%janje$ dr'anje i no(enje oru'ja i "unicije$ #retanje i *orava# stranaca.
Odreeni s%u'*enici 5UPEa u vr(enju pos%ova i &adata#a po%icije i"aju pose*ne du'nosti i ov%a(tenja.
Pravi%ni#o" o unutra(njoj organi&aciji i siste"ati&aciji 5UPEa utvruje se #o se s"atra ov%a(teni"
s%u'*eni" %ice". Nji"a se i&daje s%u'*ena %egiti"acija i &na!#a$ i"aju pravo i du'nost no(enja oru'ja.
Ov%a(tenja i o*ave&e ov%a(teni) radni#a i&jedna!ene su u federa%no" i #antona%ni" &a#oni"a. Prije
svega$ ov%a(tena %ica su du'na da pos%ove i &adat#e provoenja &a#ona$ &a(tite 'ivota i %i!ne sigurnosti
graana$ sprije!avanja i&vr(enja #rivi!ni) dije%a i )vatanja nji)ovi) po!ini%aca$ #ao i pos%ove i &adat#e
odr'avanja javnog reda i "ira$ vr(e u sva#oj pri%ici *e& o*&ira da %i se na%a&e na s%u'*enoj du'nosti i da %i
i" je to pose*no stav%jeno u &adata#. Osi" toga$ du'ni su pos%ove i &adat#e po%icije vr(iti i u s%u!aju #ad
to i&vr(avanje dovodi u opasnost nji)ov 'ivot.
U vr(enju odreeni) pos%ova i &adata#a #oji su preci&irani &a#ono"$ ov%a(tena s%u'*ena %ica "ogu
i&davati nareenja fi&i!#i" i pravni" %ici"a. A#o vr(i pose*no ov%a(tenje u civi%no" odije%u$ ov%a(teno
%ice du'no je da se %egiti"i(e a#o to o#o%nosti do&vo%javaju. Na &a)tjev %ica pre"a #o"e se vr(i pose*no
ov%a(tenje$ o*ave&no se %egiti"i(e i unifor"isano %ice.
Osi" toga$ u vr(enju s%u'*eni) pos%ova i &adata#a ov%a(tena s%u'*ena %ica i"aju pravo:
1- %egiti"isati %ica+
2- postupaju4i po 0a#onu o #rivi!no" postup#u da privedu i &adr'e %ice do privoenja istra'no" sudiji+
3- pos%u'iti se tui" sao*ra4ajni" sredstvo" i%i sredstvo" ve&e radi )vatanja po!inioca #rivi!nog dje%a
#oji se neposredno goni i%i prevo'enja povrijeene oso*e do naj*%i'e &dravstvene ustanove. O to"e se
i&daje potvrda v%asni#u. V%asni# i"a pravo na na#nadu "aterija%ne (tete prou&ro#ovane upotre*o"
njegovog sredstva+
4- upotrije*iti sredstva prinude: fi&i!#u snagu$ gu"enu pa%icu$ sredstva &a ve&ivanje$ )e"ijs#a sredstva$
sredstva &a nasi%no &austav%janje i &apre!avanje vo&i%a i %ica$ s%u'*ene pse$ s%u'*enu #onjicu i vodeni
top$ a u &a#ono" odreeni" s%u!ajevi"a.
Pose*no" &a#ons#o" odred*o" je ista#nuto da 4e sredstva prinude *iti upotrije*%jena sa"o u
s%u!ajevi"a u #oji"a su druga sredstva neefi#asna$ a u svi" o#o%nosti"a upotrije*i4e se najni'i stepen
prinude neop)odan &a vr(enje #ontro%e. .a#oer su &a#ono" definisane situacije u #oji"a ov%a(tena %ica
"ogu upotrije*iti vatreno oru'je$ #ao i postupa# na#on upotre*e vatrenog oru'ja u s"is%u utvrivanja
,
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM
!injenica i o#o%nosti pod #oji"a je oru'je upotrije*%jeno. Pre"a &a#ons#i" odred*a"a$ ov%a(tena
s%u'*ena %ica "ogu upotrije*iti vatreno oru'je:
1- da &a(tite 'ivot %judi+
2- da &a(tite svoj 'ivot$ odnosno da od se*e od*iju neposredan napad #oji" se ugro'ava 'ivot+
3- da sprije!e *je#stvo %ica &ate!enog u vr(enju #rivi!ni) dje%a u#o%i#o *je#stvo tog %ica neposredno
ugro'ava ne!iji 'ivot+
4- da sprije!e *je#stvo %ica %i(enog s%o*ode i %ica &a #oje je i&dat na%og &a %i(enje s%o*ode$ u#o%i#o
*je#stvo tog %ica neposredno ogro'ava ne!iji 'ivot.
/&u&etno$ ov%a(teno s%u'*eno %ice "o'e upotrije*iti vatreno oru'je i u s%u!aju a#o druga!ije ne "o'e
sprije!iti *je#stvo su"njivog %ica$ a#o se na osnovu njegovog pona(anja i drugi) odgovaraju4i) o#o%nosti
"o'e osnovano &a#%ju!iti da na"jerava i&vr(iti napad na %i!nost #oju po%icija o*e&*jeuje.
A#o je u datoj situaciji "ogu4e$ ov%a(teno s%u'*eno %ice du'no je prije upotre*e vatrenog oru'ja da na to
upo&ori %ice pre"a #o"e ga na"jerava upotrije*iti.
3videncija i do#a&ivanje %i!ni) stanja graana
5ati!ne #njige
Postoje , vrste "ati!ni) #njiga: roeni)$ vjen!ani) i u"r%i). 5ati!ne #njige roeni) i u"r%i) vode se &a
sva#o nase%jeno "jesto &ase*no$ po "ati!ni" podru!ji"a #oje odreuje op4ins#o vije4e$ a "ati!ne #njige
vjen!ani) vode se #ao jedinstvene #njige u nase%jeni" "jesti"a u #oji"a se vr(i s#%apanje *ra#a.
Op4ins#a vije4a "ogu odrediti da se vode jedinstvene "ati!ne #njige roeni) i u"r%i) &a 2 i%i vi(e
nase%jeni) "jesta$ a#o su ta "jesta prostorno pove&ana ta#o da eventua%no" pro"jeno" op4ins#i)
podru!ja ne "o'e do4i do ra&dvajanja ti) "jesta u ra&%i!ite op4ine. 5ati!ne #njige neposredno vodi
pose*no ov%a(teni s%u'*eni# C "ati!ar. O %i!ni" stanji"a dr'av%jana :i; u inostranstvu "ati!ne #njige
vode dip%o"ats#a i #on&u%arna predstavni(tva :i; u inostranstvu.
Graani "ogu na &a)tjev do*iti i&vode i& "ati!ni) #njiga i%i uvjerenja o pojedini" podaci"a i%i
pojedini" !injenica"a upisani" u "ati!ne #njige.
Utvrivanje identiteta graana
Vr(i se pute" do#a&ivanja javno" ispravo". U :i; %i!no" #arto"$ a u inostranstvu putno" ispravo".
Putno" ispravo" istovre"eno se do#a&uje i dr'av%janstvo :i;.
Putne isprave
Po 0a#onu o putni" isprava"a :i; 7-%.g%asni# :i; *r.6NDJ8$ outne isprave su: paso($ dip%o"ats#i paso($
s%u'*eni paso($ &ajedni!#i paso( i putni %ist. Dr'av%janin "o'e i"ati sa"o jednu putnu ispravu iste vrste.
0ajedni!#i paso( i&daje se grupi od naj"anje 9$ a najvi(e 9I %ica$ &a jedno putovanje u jednu i%i vi(e ta!no
odreeni) &e"a%ja. /&daje se sa ro#o" va'enja #oji je potre*an &a putovanje te grupe u inostranstvo$ a taj
ro# ne "o'e *iti du'i od jedne godine.
Putni %ist i&daje se %icu #oje *oravi u inostranstvu *e& paso(a$ radi povrat#a u :i;. /sti" putni" %isto"
"ogu se #oristiti *ra!ni drug i djeca #orisni#a putnog %ista$ a#o su upisani u putni %ist u #oji su unesene
nji)ove fotografije. Putni %ist i&daje se sa ro#o" va'enja #oji je potre*an &a povrata# u :i;$ a%i ne du'i"
od 2I dana. /&daje ga dip%o"ats#o i%i #on&u%arno predstavni(tvo :i; u inostranstvu.
Putne isprave :i; i&daju s%ijede4i organi:
1. Nad%e'ni organi u entiteti"a 7redovno8+
2. 5inistarstvo civi%ni) pos%ova i #o"uni#acija :i; 7%ici"a #oja eventua%no ne "ogu do*iti paso( u
entitetu8+
3. DKP :i; 7%ici"a u inostranstvu8.
,
=
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Dip%o"ats#e paso(e i&daje is#%ju!ivo 5inistarstvo vanjs#i) pos%ova :i;$ a s%u'*ene paso(e 5inistarstvo
civi%ni) pos%ova i #o"uni#acija$ #oje "o'e ov%astiti po jedno "inistarstvo u sva#o" entitetu da i&daje
s%u'*ene paso(e.
Postupa# i&davanja. Putne isprave i&daju se na osnovu &a)tjeva #oji se podnosi na na propisano"
o*rascu. 0a#ono" je propisano (ta se podnosi u& &a)tjev. Nad%e'ni organ je &a)tjev du'an rije(iti u ro#u
od 19 dana od dana podno(enja &a)tjeva. /&u&etno$ u s%u!aju %ije!enja u inostranstvu$ *o%esti odnosno
s"rti !%ana u'e porodice$ nad%e'ni organ du'an je putnu ispravu i&dati od"a)$ a naj#asnije u ro#u od 26
sata od trenut#a podno(enja &a)tjeva.
0a)tjev &a i&davanje putne isprave od*i4e se podnosiocu &a)tjeva u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1. a#o podnosi%ac ne dostavi ispravno popunjen &a)tjev sa pri%o'eni" do#u"enti"a propisani" !%ano"
1K. ovog &a#ona 7%i!na #arta i%i drugi identifi#acijs#i do#u"ent na uvid$ do#a& o dr'av%janstvu :i;$ 2
fotografije podnosioca i do#a& o p%a4enoj ta#si$ te eventua%no putna isprava !iji ro# je iste#ao8+
2. a#o je podnosi%ac &a)tjeva optu'en &a #rivi!no dje%o #oje se goni po s%u'*enoj du'nosti a &a #oje je
propisana #a&na &atvora u trajanju od naj"anje godinu dana+
3. a#o je pravosna'no" presudo" i&re!ena #a&na &atvora u trajanju du'e" od , "jeseca a postoji
opasnost od i&*jegavanja i&vr(enja i&re!ene #a&ne.
Od*ijanje i&davanja putne isprave i ra&%oga &a ta#vo od*ijanje *i4e o*ra&%o'eno u pis"enoj for"i sa"o
u#o%i#o to podnosi%ac &a)tjeva &a i&davanje putne isprave i&ri!ito &a)tijeva. @ice #oje" je od*ijen &a)tjev
&a i&davanje putne isprave i"a pravo da se 'a%i Vije4u "inistara :i; a#o je o od*ijanju &a)tjeva od%u!io
nad%e'ni organ :i; i%i da se o*radi nad%e'no" organu :i; a#o nije "og%o ostvariti pravo na putnu
ispravu u entitetu.
Nosiocu putne isprave$ putna isprava 4e se odu&eti u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1)a#o je do*io putnu ispravu s%u'e4i se %a'ni" i%i o*"anjuju4i" infor"acija"a$
2) a#o drugo" %icu do&vo%i #ori(4enje svoje putne isprave$
3)a#o je prestao *iti dr'av%janin :i;$
4) a#o se na#nadno utvrdi da su postoja%e &a#ons#e s"etnje &*og #oji) putna isprava ne *i *i%a ni i&data.
O odu&i"anju od%u!uje organ #oji i&daje putnu ispravu. @ice #oje" je odu&eta putna isprava i"a pravo
'a%*e. O 'a%*i od%u!uje Vije4e "inistara :i; a#o je paso( i&dao nad%e'ni organ :i;$ te entitets#i organ
a#o je putnu ispravu i&dao nad%e'ni organ entiteta. Oa%*a ne od%a'e i&vr(enje rje(enja.
5inistarstvo civi%ni) pos%ova i #o"uni#acija :i; du'no je da vodi Bentra%ni registar i&dati) paso(a.
Paso(i se i&daju sa ro#o" va'enja 9 godina$ a %ici"a "%ai" od 1= godina sa ro#o" va'enja od 2 godine.
UPRAVNO PRAVO - O:0/RO5 NA -.VAR/
1avno do*ro
U uporedno" pravu postoje ra&%i!ita s)vatanja poj"a javnog do*ra. Nje"a!#o pravo ra&%i#uje , vrste
i"ovine #oju posjeduje dr'ava:
1. 2inansijs#a i%i fis#a%na i"ovina o*u)vata rudni#e$ (u"e$ vrijednosne papire itd. Ova i"ovina donosi
finansijs#a sredstva dr'avi i na nju se na!e%no prote'e re'i" privatnog prava+
2. Upravna i"ovina i%i upravno do*ro o*u)vata stvari #oje su dr'avni" organi"a potre*ne &a
o*av%janje javne s%u'*e 7upravne &grade$ #asarne$ carins#a s#%adi(ta$ *o%nice$ *i*%iote#e itd8. Na te
stvari se pri"jenjuje dje%o"i!no javnopravni$ a dje%o"i!no i"ovins#opravni re'i"+
3. 1avno do*ro i%i do*ro op4e upotre*e$ &a #oje va'i javnopravni re'i". Ovdje spadaju javni putevi sa
"ostovi"a$ vode$ "ors#a o*a%a$ &ra!ni prostor itd.
,
J
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2rancus#a teorija ra&%i#uje sa"o 2 vrste do*ara #oje posjeduju javna #o%e#tivna tije%a: t&v.javni do"en i
privatni do"en. 0a privatni do"en va'i graans#opravni re'i" i sporove u ve&i s nji" rje(avaju redovni
sudovi. Ovdje spadaju po%joprivredna &e"%ji(ta$ sta"*ene &grade$ predu&e4a itd. 0a javni do"en va'i
upravnopravni re'i" &a #oji je pose*no #ara#teristi!na neotuivost stvari #oje spadaju u javni do"en
7"ors#a o*a%a$ 'e%je&nice$ putevi$ vojni o*je#ti itd8.
Pre"a s)vatanji"a pri)va4eni" na na(i" prostori"a$ u javno do*ro spadaju sve stvari #oje se ne na%a&e
u graans#opravno" pro"etu i &a #oje vrijedi pose*an upravnopravni re'i".
1avna do*ra u na(e" pravno" siste"u dije%e se na 2 grupe:
1. Do*ra #oja s%u'e op4oj upotre*i svi) graana u s#%adu sa propisi"a o #ori(tenju. Ni#o ne s"ije to
do*ro #oristiti na na!in da drugog is#%ju!i od jedna#og #ori(tenja.
2. -tvari na"ijenjene dr'avni" organi"a i organi&acija"a.
U upravnoj nauci podje%a javni) do*ara vr(i se i po drugi" #riteriji"a:
1- - o*&iro" na !injenicu da %i stvari "ogu *iti u privatnoj svojini i%i ne 7npr.putevi$ rije#e$ trgovi$
"ors#a o*a%a i s%$ u odnosu na inventar javni) organa$ pred"ete u "u&eji"a$ #njige u javnoj
*i*%ioteci itd8+
2- - o*&iro" na vrstu stvari #oje !ine javno do*ro 7&e"%ji(no$ vodno$ "ors#o$ &ra!no javno do*ro$
&grade i po#retne stvari8+
3- - o*&iro" na na!in nastan#a javnog do*ra 7prirodna i vje(ta!#a javna do*ra8.
Prog%a(enje i prestana# javnog do*ra. Prog%a(enje se vr(i op4i" a#to" 7&a#ono"$ ured*o" i od%u#o"
op4ins#og vije4a8 i upravni" a#to". A#t #oji" se odreuje na"jena #od vje(ta!#og javnog do*ra "o'e
*iti pravni i%i o*i!na "aterija%na radnja. Npr. i&gradi se %o#a%ni put #oji" se stanovni(tvo po!ne #oristiti.
0a javne puteve prije predaje sao*ra4aju potre*an je te)ni!#i preg%ed.
1avna do*ra "ogu prestati: prirodni" pute" 7npr. rije#a presu(i8 i%i na osnovu pravnog a#ta. /sto va'i i &a
pro"jene u to#u postojanja javnog do*ra.
Uprav%janje javni" do*ro". Na javno" do*ru pravo uprav%janja "ogu i"ati organi v%asti 7npr. op4ina
uprav%ja u%ica"a$ vojni" o*je#ti"a uprav%ja 2:i;$ odnosno V2 :i; itd8 i javna predu&e4a odnosno
ustanove 7npr. *i*%iote#e$ "u&eji itd8$ pod nad&oro" organa uprave.
Kori(tenje javnog do*ra. Ra&%i#uju se 2 vrste #ori(tenja: op4e #ori(tenje i pose*no #ori(tenje javnog
do*ra. U prvo" s%u!aju javno do*ro *e& pose*nog odo*renja "ogu #oristiti sva %ica. .u po pravi%u
spadaju do*ra op4e upotre*e C "ore$ &ra!ni prostor$ vodeni to#ovi itd. 5euti"$ "ogu se propisati us%ovi
&a #ori(tenje javnog do*ra #oji se odnose na sve #orisni#e 7npr. sao*ra4aj na putevi"a "o'e se odvijati
sa"o u s#%adu sa &a#ons#i" propisi"a8.
Pose*no #ori(tenje javni) do*ara predstav%ja davanje prava pojedini" %ici"a da #oriste dio javnog do*ra
C npr. vaenje (%jun#a$ pijes#a$ #a"ena i s%. Po pravi%u se pose*no #ori(tenje vr(i uvije# u& nap%atu$ *e&
o*&ira da %i je osnov #ori(tenja ugovor i%i upravni a#t.
-porovi u ve&i #ori(tenja javnog do*ra rje(avaju se u upravno"$ tj. vansuds#o" postup#u.
Nad&or nad #ori(tenje" javnog do*ra je nad&or nad postupci"a #orisni#a u ve&i sa #ori(tenje" javnog
do*ra. Npr. nad&or u ve&i sa o*av%janje" sao*ra4aja na putevi"a vr(i sao*ra4ajna po%icija.
Pose*na &a(tita javnog do*ra do%a&i do i&ra'aja u:
1- o*ave&i dr'avni) organa i institucija #oje uprav%jaju javni" do*ro" da odr'avaju supstancu javnog
do*ra C javno do*ro se odr'ava u ta#vo" stanju da "o'e uvije# odgovoriti svojoj na"jeni.
2- neotuivosti javnog do*ra i u ne"ogu4nosti sticanja odr'anje" *i%o #a#vi) prava na javno" do*ru C
pravni posao #oji *i i"ao &a ci%j otuenje javnog do*ra *io *i ni(tav. U#o%i#o se prenos vr(i sa jednog
,
K
WWW.BH-PRAVNICI.COM
organa na drugi pute" upravnog i%i op4eg a#ta$ do*ro se ne otuuje ve4 sa"o "ijenja nosioca
uprav%janja.
1- nepod%o'nosti javnog do*ra prinudno" i&vr(enju C na javno" do*ru nije "ogu4e prinudno i&vr(enje$
(to proi&i%a&i i& sa"e prirode javnog do*ra.
2- #a&nenopravnoj &a(titi javnog do*ra C de%i#t #oji se !ini povredo" javnog do*ra "o'e *iti pre#r(aj i%i
#rivi!no dje%o.
3#sproprijacija
U pravnoj teoriji e#sproprijacija se s)vata #ao odu&i"anje i%i ograni!avanje odreenog i"ovins#og prava
upravni" a#to" dr'avnog organa radi op4e svr)e$ u& istovre"eno davanje odgovaraju4eg prava ne#o"
drugo" %icu$ i to u pravi%u u& na#nadu. 0a e#sproprijaciju je #ara#teristi!no da se vr(i upravni" a#to" i
&*og toga ona ne spada u graans#o nego u upravno pravo.
3#sproprijacija je *i%a po&nata u cars#o" periodu starog Ri"a i tada se s"atra%a dije%o" stvarnog prava.
2rancus#a De#%aracija o pravi"a !ovje#a i graanina postavi%a je osnovna na!e%a u pog%edu
e#sproprijacije. Pre"a De#%araciji$ svojina je >nepovredivo i sveto pravo? #oje se "o'e odu&eti radi
&a#onito utvrene javne potre*e$ u& pravi!nu na#nadu #oja se "ora utvrditi prije e#sproprijacije.
U graans#i" dr'ava"a e#sproprijacija se "o'e provesti sa"o &*og javne #oristi. .o &na!i da se ne "o'e
do&vo%iti u privatno" interesu$ podra&u"ijevaju4i pod ti" i o*i!ne fis#a%ne dr'avne interese. Da *i se
i&*jeg%o pre(iro#o tu"a!enje javne #oristi$ u ne#i" &e"%ja"a &a#oni ta#sativno navode s%u!ajeve #ad se
e#sproprijacija "o'e do&vo%iti.
3#sproprijacija se provodi po pose*no" postup#u #oji pro%a&i #ro& , osnovne fa&e: pitanje u"jesnosti
e#sproprijacije$ odreivanja o*i"a i us%ova e#sproprijacije i pitanje na#nade. Prva 2 pitanja o*i!no se
daju na rje(avanje upravni" organi"a$ a tre4e sudovi"a.
Pred"et i svr)a e#sproprijacije. Pred"et "o'e *iti sa"o ne#retnina u privatnoj svojini. Ne#retnina se
"o'e e#sproprisati sa"o a#o je to potre*no radi i&gradnje o*je#ata od op4eg interesa 7putevi$ pruge$
aerodro"i$ vodovodi itd8.
Vrste e#sproprijacije. Postoje 2 vrste: potpuna i dje%o"i!na 7nepotpuna8 e#sproprijacija. Potpuna je ona
#od #oje e#sproprirana ne#retnina postaje javna svojina. Kod nepotpune se ne "ijenja v%asni(tvo ve4 se
uspostav%ja s%u'nost na &e"%ji(tu i%i &gradi$ i%i se uspostav%ja &a#up na odreeno vrije"e. -%u'nost se npr.
"o'e uspostaviti radi i&gradnje postrojenja &a P.. "re'e$ i&gradnju vodovoda$ gasovoda$ #ana%i&acija
itd. 0a#up se "o'e ustanoviti radi #ori(tenja #a"eno%o"a$ vaenja pijes#a itd. 0a#up "o'e trajati
najdu'e do 9 godina
1
.
.R3A/ D/O
PR3KRFA1NO PRAVO
PO1A5 PR3KRFA1A U PRAVNO1 .3OR/1/
U pravnoj teoriji postoje ra&%i!ita "i(%jenja u pog%edu ra&%i#ovanja #rivi!nog dje%a od pre#r(aja. U
nje"a!#oj pravnoj nauci *i%e su ra(irene #oncepcije da je ra&%i#a #va%itativna. Ove #oncepcije istica%e su
da #rivi!no dje%o &na!i povredu pravnog do*ra$ a pre#r(aj sa"o prosti de%i#t nepos%u(nosti$ odnosno da
#rivi!no dje%o vrijea pravo &a(ti4eno &a#ono"$ a pre#r(aj sa"o o*i!ne interese uprave.
1
Utvrditi i prona4i va'e4i &a#on. U #nji&i je o*raen 0a#on o e#sproprijaciji 7-%.%ist -R:i; *r.,9NJ28.
,D
WWW.BH-PRAVNICI.COM
U francus#o" pravu do"iniraju #oncepcije #oje po%a&e od #vantitativnog ra&%i#ovanja$ isti!u4i da se
ra&%i#a "anifestuje u te'ini. Pre#r(aji su dje%a "anje te'ine$ odnosno povrede javnog poret#a$ do# su
#rivi!na dje%a dru(tveno opasna dje%a$ tj.ugro'avaju osnovne pravno &a(ti4ene vrijednosti dru(tva.
PRAVN/ PROP/-/ O PR3KRFA1/5A
Pre#r(ajno pravo u 2:i; regu%isano je 0a#ono" o pre#r(aji"a #oji"a se povreuju federa%ni propisi
7-%.novine 2:i; *r.DND=8. 0a#on je podije%jen na , dije%a:
1. Odgovornost i #a'njavanje &a pre#r(aje ovaj dio sadr'i op4e odred*e$ odgovornost &a pre#r(aje$
pre#r(ajne san#cije$ &astarje%ost8
2. Pre#r(ajni postupa#
3. Prije%a&ne i &avr(ne odred*e
5A.3R/1A@NO PR3KRFA1NO PRAVO
Poja" pre#r(aja
U !%.2 0a#ona o pre#r(aji"a dat je poja" pre#r(aja na s%ijede4i na!in: >Pre#r(aji odreeni u federa%ni"
propisi"a jesu povrede javnog poret#a utvrene federa%ni" &a#ono" i drugi" federa%ni" propisi"a &a
#oje se predviaju pre#r(ajne #a&ne i &a(titne "jere?.
Da#%e$ osnovna pretpostav#a &a postojanje pre#r(aja je postojanje povrede javnog poret#a$ tj. radnje
7!injenje i%i propu(tanje8 #ojo" se vrijea jedan o*ave&ni propis. Osi" radnje$ drugi sastavni e%e"ent
pre#r(aja je da je &a ta#vu radnju propisana san#cija$ tj. pre#r(ajna #a&na i &a(titna "jera. :itno je uo!iti
da je pre#r(aj povreda javnog poret#a utvrena >&a#ono" i drugi" propiso"?$ tj. povreda op4e dru(tvene
discip%ine$ &a ra&%i#u od #rivi!nog dje%a #oje je &a#ono" propisano #ao #rivi!no dje%o i #oji" se
povreuju i%i ugro'avaju osnovne vrijednosti jednog dru(tva.
Na!e%o %ega%iteta
>0a pre#r(aj se ne odgovara a#o prije nego (to je u!injen nije *i%o predvien federa%ni" propiso" #ao
pre#r(aj$ niti se "o'e i&re4i #a&na i%i druga san#cija #oja nije *i%a unaprijed propisana?. 7!%.,8
Propisi #oji" se "ogu ureivati pre#r(aji
Pre#r(aji se "ogu propisivati federa%ni" &a#ono" i ured*o" i%i od%u#o" V%ade 2:i;. 7!%.68
Va'enje propisa
Vre"ens#o va'enje. Na!e%no se odgovornost &a pre#r(aj odreuje pre"a propisu #oji je va'io uvrije"e
i&vr(enja pre#r(aja. /&u&etno$ >a#o je pos%ije u!injenog pre#r(aja i&"ijenjen federa%ni propis o pre#r(aju$
pri"jeni4e se propis #oji je *%a'i &a u!inioca.?7!%.,8 Pod *%a'i" propiso" podra&u"ijeva se onaj propis
#oji predvia *%a'u vrstu #a&ne i%i "anju #a&nu i%i onaj #oji pored #a&ne ne predvia &a(titnu "jeru.
Prostorno va'enje. 0a pre#r(aj predvien federa%ni" propiso" #a&ni4e se a#o je u!injen na teritoriji
2:i;. 0a pre#r(aj u!injen u inostranstvu #a&ni4e se sa"o a#o je to odreeno federa%ni" &a#ono". Pod
us%ovo" u&aja"nosti gonjenje &a pre#r(aj se i&u&etno "o'e ustupiti stranoj dr'avi u #ojoj u!ini%ac
pre#r(aja #oji je strani dr'av%janin i"a pre*iva%i(te.
Na!in$ "jesto i vrije"e i&vr(enja pre#r(aja
6
I
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pre#r(aj "o'e *iti i&vr(en !injenje" i ne!injenje". Pre#r(aj je i&vr(en ne!injenje" #ada je u!ini%ac
propustio !injenje #oje je *io du'an i&vr(iti.
Pre#r(aj je i&vr(en u vrije"e #ad je u!ini%ac radio i%i *io du'an da radi$ *e& o*&ira na to #ad je pos%jedica
nastupi%a. Utvrivanje vre"ena i&vr(enja &na!ajno je &*og pri"jene propisa u #on#retno" s%u!aju jer se
"o'e desiti da je radnja i&vr(ena u vrije"e va'enja jednog propisa$ a pos%jedica nastupi%a u vrije"e
va'enja drugog propisa.
Pre#r(aj je i&vr(en #a#o u "jestu gdje je u!ini%ac radio i%i *io du'an da radi$ ta#o i u "jestu u #o"e je
pos%jedica nastupi%a$ a#o propiso" o pre#r(aju nije druga!ije odreeno. Ovo je &na!ajno &*og utvrivanja
nad%e'nosti &a voenje pre#r(ajnog postup#a.
Us%ovi odgovornosti &a pre#r(aj
Us%ovi odgovornosti su u&rast$ ura!un%jivost i vinost #ao po&itivni us%ovi$ te odsustvo nu'ne od*rane i
#rajnje nu'de$ stvarne &a*%ude$ si%e i prijetnje #ao negativni us%ovi.
U&rast. Protiv "a%o%jetni#a #oji u vrije"e i&vr(enja pre#r(aja nije navr(io 1= godina ne4e se po#renuti
pre#r(ajni postupa#. Propiso" se "o'e odrediti #a'njavanje rodite%ja$ odnosno starate%ja a#o je pre#r(aj
pos%jedica nji)ovog propu(tanja du'nog staranja o "a%o%jetni#u. -tariji "a%o%jetni# 7navr(io 1=$ a nije
navr(io 1K8 odgovoran je &a pre#r(aj sa"o a#o je u vrije"e i&vr(enja pre#r(aja s o*&iro" na svoju
du(evnu ra&vijenost *io ura!un%jiv.
Ura!un%jivost. Nije odgovoran &a pre#r(aj u!ini%ac #oji u vrije"e i&vr(enja pre#r(aja nije "ogao s)vatiti
&na!aj svoje radnje 7!injenja i%i ne!injenja8 i%i nije "ogao uprav%jati svoji" postupci"a$ us%ijed trajne i%i
privre"ene du(evne *o%esti$ privre"ene du(evne pore"e4enosti i%i &aosta%og du(evnog ra&voja. O#o%nost
da je pre#r(aj u!injen pod uticaje" a%#o)o%a i%i opojni) druga ne is#%ju!uje odgovornost u!inioca.
Neura!un%jivost se utvruje na osnovu "i(%jenja vje(ta#a 7%je#araEpsi)ijatra8.
Vinost. 0a#on o pre#r(aji"a predvia da je &a odgovornost dovo%jan ne)at u!inioca$ a#o propiso" nije
odreeno da 4e se u!ini%ac #a&niti sa"o a#o je pre#r(aj u!injen sa u"i(%jaje". U &a#onu se navodi da se
na pre#r(aje s)odno pri"jenjuju odred*e o u"i(%jaju i ne)atu i& K0 2:i;. Da#%e$ u"i(%jaj postoji #ad je
u!ini%ac *io svjestan "ogu4nosti nastupa &a*ranjene pos%jedice us%jed svoje radnje$ pa je pos%jedicu )tio
7dire#tni u"i(%jaj8 i%i je pristao na njeno nastupanje 7eventua%ni u"i(%jaj8. Ne)at postoji #ad je u!ini%ac *io
svjestan da us%jed radnje "o'e nastupiti &a*ranjena pos%jedica$ a%i je o%a)#o dr'ao da pos%jedica ne4e
nastupiti$ i%i 4e je "o4i sprije!iti 7svjesni ne)at8 i%i nije *io svjestan "ogu4nosti nastupa &a*ranjene
pos%jedice "ada je po o*je#tivni" o#o%nosti"a "orao$ a po %i!ni" svojstvi"a "ogao *iti svjestan te
"ogu4nosti 7nesvjesni ne)at8.
Nu'na od*rana i #rajnja nu'da. Nije pre#r(aj ona radnja #oja je u!injena u nu'noj od*rani. Nu'na je ona
od*rana #oja je neop)odno potre*na da u!ini%ac od se*e i%i drugog od*ije istovre"eni protivpravni napad.
Nije pre#r(aj ona radnja #oja je u!injena u #rajnjoj nu'di. Krajnja nu'da postoji a#o je radnja u!injena
radi toga da u!ini%ac od se*e i%i drugog ot#%oni istovre"enu nes#riv%jenu opasnost #oja se na drugi na!in
nije "og%a ot#%oniti i a#o pri to"e u!injeno &%o nije ve4e od onog #oje je prijeti%o.
A#o je u!ini%ac pre#ora!io granice nu'ne od*rane$ odnosno #rajnje nu'de "o'e se *%a'e #a&niti$ a a#o je
to pre#ora!enje u!injeno pod oso*ito o%a#(avaju4i" o#o%nosti"a ne4e odgovarati &a pre#r(aj.
-i%a$ prijetnja$ prinuda$ stvarna &a*%uda. Nije odgovoran a#o u!ini pre#r(aj pod uticaje" si%e$ prijetnje i%i
prinude$ i%i a#o je u vrije"e i&vr(enja pre#r(aja pogre(no s)vatio da postoje o#o%nosti pre"a #oji"a *i$ da
su postoja%e$ njegova radnja *i%a do&vo%jena.
Pravna &a*%uda. Nepo&navanje propisa #oji" se predvia pre#r(aj ne i&vinjava.
Pose*ni s%u!ajevi odgovornosti
6
1
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost rodite%ja i starate%ja. 2edera%ni" &a#ono" i propiso" V%ade "o'e se odrediti da 4e se
rodite%j$ usvoji%ac$ odnosno stara%ac "a%o%jetni#a #oji je u!inio pre#r(aj #a&niti a#o je u!injeni pre#r(aj
pos%jedica nji)ovog propu(tanja du'nog staranja o "a%o%jetni#u$ a u "ogu4nosti su da ta#av nad&or
o*av%jaju. 7!%.6J8.
Odgovornost pravnog i odgovornog %ica. Pravno %ice i odgovorno %ice u pravno" %icu "ogu *iti
odgovorni &a pre#r(aj sa"o a#o je to predvieno propiso" o pre#r(aju. 2ederacija$ #anton i op4ina i
nji)ovi organi ne "ogu *iti odgovorni &a pre#r(aj. 2edera%ni &a#ono" se "o'e propisati da &a pre#r(aj
odgovara odgovorno %ice u organu 2ederacije$ #antona i op4ina$ te u drugo" dr'avno" organu.
Pravno %ice je odgovorno &a pre#r(aj a#o je do i&vr(enja pre#r(aja do(%o radnjo" i%i propu(tanje" du'nog
nad&ora od strane organa uprav%janja i%i odgovornog %ica i%i radnjo" drugog %ica #oje je *i%o ov%a(teno da
postupa u i"e pravnog %ica.
Odgovornost odgovornog %ica postoji a#o je do i&vr(enja pre#r(aja do(%o njegovo" radnjo" i%i
propu(tanje" du'nog nad&ora. Odgovorni" %ice" se u s"is%u 0a#ona o pre#r(aji"a s"atra %ice #o"e su
u predu&e4u 7dru(tvu8 i%i drugo" pravno" %icu povjereni odreeni pos%ovi #oji se odnose na uprav%janje$
pos%ovanje i%i proces rada$ #ao i %ice #oje u organu 2ederacije$ #antona i op4ine i%i drugo" dr'avno"
organu o*av%ja odreene du'nosti.
Odgovornost odgovornog %ica &a pre#r(aj ne prestaje prestan#o" radnog odnosa u pravno" %icu i%i
organu uprave$ niti &ato (to je nasta%a ne"ogu4nost #a'njavanja pravnog %ica us%jed njegovog prestan#a.
Odgovornost odgovornog %ica &a pre#r(aj ne postoji a#o je ono postupa%o na osnovu nareenja drugog
odgovornog %ica i%i organa uprav%janja i%i a#o je predu&e%o sve radnje #oje je *i%o du'no da predu&"e da
*i sprije!i%o i&vr(enje pre#r(aja.
-trano pravno %ice i strano odgovorno %ice #a&nit 4e se &a pre#r(aj u!injen na teritoriji 2ederacije i a#o
strano pravno %ice i"a sjedi(te$ odnosno predstavni(tvo u 2ederaciji$ u#o%i#o druga!ije nije odreeno u
federa%no" propisu #oji" je predvien pre#r(aj. Pre#r(ajni postupa# ne vodi se protiv %ica sa
dip%o"ats#i" i"uniteto"$ ve4 se ta#va %ica prog%a(avaju persono" non grata. .
-au!esni(tvo. Ra&%i#uju se 2 vrste sau!esni(tva: podstre#avanje i po"aganje. Podstre#avanje je dje%atnost
#oja ide &a ti" da se #od i&vr(ioca stvori od%u#a na i&vr(enje pre#r(aja. Po"aganje predstav%ja dje%atnost
#oja doprinosi da se radnja i&vr(ioca dje%a ostvari$ a "o'e se pojaviti prije i%i u to#u i&vr(enja dje%a.
Podstre#avanje i po"aganje "o'e se i&vr(iti sa"o sa u"i(%jaje". -au!esnici se #a'njavaju #ao i u!ini%ac$
a &avisno od o#o%nosti #on#retnog s%u!aja "ogu se *%a'e #a&niti. A#o je podstre#avanje i po"aganje
i&vr(eno pod oso*ito o%a#(avaju4i" o#o%nosti"a i%i a#o do i&vr(enja pre#r(aja nije do(%o$ podstre#a! i
po"aga! ne4e odgovarati &a pre#r(aj.
-an#cije &a pre#r(aj
Pre"a !%anu 2= 0a#ona o pre#r(aji"a$ &a pre#r(aj se "o'e propisati sa"o nov!ana #a&na$ a pod &a#ono"
predvieni" uvjeti"a$ u"jesto nov!ane #a&ne "o'e se i&re4i u#or. Op4i #a&neni o#vir nov!ane #a&ne &a
pojedinca je od 1I do 9II K5$ &a te'e pre#r(aje do 1.III K5. Op4i #a&neni o#vir &a pre#r(aje pravni)
%ica i i"a%aca radnje 7privatni) o*rtni#a8 je 1IIE9.III K5$ &a te'e pre#r(aje do 1I.III. 0a odgovorno
%ice #a&na je do 1.III K5$ a &a te'e pre#r(aje do 2.III K5.
Osi" toga$ u sra&"jeri sa visino" pri!injene (tete i%i nei&vr(ene o*ave&e "o'e se propisati nov!ana
#a&na najvi(e do dvadesetostru#og i&nosa pri!injene (tete$ nei&vr(ene o*ave&e i%i vrijednosti ro*e i%i
druge stvari #oja je pred"et pre#r(aja.
Nov!ana #a&na #oja se nap%a4uje na %icu "jesta "o'e se federa%ni" propiso" utvrditi u fi#sno" i&nosu$ i
to: &a pravno %ice i i"aoca radnje do 9II D35$ a &a odgovorno %ice i drugog pojedinca E do 1II D35.
6
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
U rje(enju o pre#r(aju odreuje se ro# p%a4anja nov!ane #a&ne$ #oji ne "o'e *iti #ra4i od 19 dana niti
du'i od tri "jeseca od dana pravosna'nosti rje(enja. U opravdani" s%u!ajevi"a prvostepeni organ #oji je
donio rje(enje o pre#r(aju "o'e do&vo%iti da se nov!ana #a&na isp%ati u otp%ata"a$ s ti" da ro# otp%ate ne
"o'e *iti du'i od = "jeseci$ a#o federa%ni" &a#ono" nije druga!ije odreeno.
A#o #a'njeni u odreeno" ro#u ne p%ati nov!anu #a&nu #oju i&re#ao federa%ni organ$ #a&na 4e se nap%atiti
prinudno$ a a#o se ne "o'e prinudno nap%atiti$ nov!ana #a&na 4e se &a"ijeniti #a&no" &atvora o !e"u se
donosi pose*no rje(enje. Prito" se sva#i) &apo!eti) 9I K5 prera!unava u 1 dan &atvora$ s ti" (to #a&na
&atvora ne "o'e *iti du'a od ,I dana. /&vr(enje #a&ne &atvora o*ustavi4e se a#o #a'njeni u to#u i&vr(enja
p%ati ostata# nov!ane #a&ne Nov!ana #a&na ne "o'e se &a"ijeniti #a&no" &atvora odgovorno" %icu$ #ao
ni vojno" %icu u a#tivnoj s%u'*i V2 :i;.
U*%a'avanje #a&ne. Nov!ana #a&na "o'e se u*%a'iti a#o se utvrdi da pre#r(aj nije te'e prirode$ a postoje
o#o%nosti #oje u#a&uju da 4e se i sa *%a'o" nov!ano" #a&no" posti4i svr)a #a'njavanja. Ka&na se "o'e
u*%a'iti ispod naj"anje "jere #a&ne #oja je propisana &a taj pre#r(aj$ a%i ne ispod naj"anje &a#ons#e
"jere te #a&ne.
A#o postoje o#o%nosti #oje &natno u"anjuju odgovornost u!inioca$ ta#o da se "o'e o!e#ivati da 4e se
u*udu4e #%oniti vr(enja pre#r(aja i *e& i&ricanja propisane nov!ane #a&ne$ u"jesto nov!ane #a&ne "o'e
se i&re4i u#or. U#or se "o'e i&re4i i a#o se pre#r(aj sastoji u neispunjavanju propisane o*ave&e i%i je
pre#r(aje" nanesena (teta$ a u!ini%ac je prije dono(enja rje(enja o pre#r(aju ispunio propisanu o*ave&u$
odnosno ot#%onio i%i nado#nadio nanesenu (tetu.
0a(titne "jere
Pre"a &a#onu o pre#r(aji"a$ &a(titne "jere se na!e%no "ogu i&re4i sa"o u& nov!anu #a&nu &a pre#r(aj$ a
i&u&etno i a#o nov!ana #a&na nije i&re!ena i to sa"o a#o je ta#va "ogu4nost predviena u &a#onu.
2edera%ni" &a#ono" "ogu se u& nov!anu #a&nu &a pre#r(aj propisati s%ijede4e &a(titne "jere:
1) odu&i"anje pred"eta+
2) &a*rana o*av%janja sa"osta%ne dje%atnosti+
3) &a*rana uprav%janja "otorni" vo&i%i"a+
4) uda%jenje stranca sa teritorije 2ederacije.
0a(titne "jere i& ta!. 1. i 6. "ogu se pod &a#ons#i" uvjeti"a i&re4i i #ad nisu propisane &a pre#r(aj.
Odu&i"anje pred"eta. Pred"eti #oji su upotre*%jeni i%i su *i%i na"ijenjeni i&vr(enju pre#r(aja i%i su
nasta%i i&vr(enje" pre#r(aja "ogu se odu&eti a#o su svojina u!inioca pre#r(aja$ odnos a#o nji"a
raspo%a'e pravno %ice E u!ini%ac pre#r(aja. /sti pred"eti "ogu *iti odu&eti i a#o su v%asni(tvo tre4i) %ica$
pod us%ovo" da to &a)tijevaju interesi op4e sigurnosti$ !uvanja 'ivota i &drav%ja %judi$ sigurnost ro*nog
pro"eta i%i ra&%o&i javnog "ora%a$ #ao i u drugi" s%u!ajevi"a predvieni" &a#ono". Odu&i"anje"
pred"eta ne dira se u pravo tre4i) %ica na na#nadu (tete od u!inioca.
0a*rana o*av%janja sa"osta%ne dje%atnosti sastoji se u privre"enoj &a*rani u!iniocu pre#r(aja da o*av%jaju
&anats#u i%i drugu dje%atnost &a #oju se i&daje do&vo%a nad%e'nog organa. A#o federa%ni" &a#ono" #oji"
se odreuje pre#r(aj nisu pose*no propisani uvjeti &a i&ricanje ove "jere$ "jera se "o'e i&re4i u!iniocu
pre#r(aja !ije *i da%je *av%jenje sa"osta%no" dje%atno(4u *i%o opasno po 'ivot i%i &drav%je %judi i%i #oji je
&%oupotrije*io sa"osta%nu dje%atnost &a i&vr(enje pre#r(aja.
0a*rana se "o'e i&re4i u trajanju od , "jeseca do 1 godine$ ra!unaju4i od dana pravosna'nosti rje(enja o
pre#r(aju.
0a*rana uprav%janja "otorni" vo&i%o" sastoji se u &a*rani uprav%janja "otorni" vo&i%o" odreene vrste
i%i #ategorije. A#o federa%ni" &a#ono" #oji" se propisuje pre#r(aj nisu propisani uvjeti &a i&ricanje
"jere i& stava 1. ovog !%ana$ ta "jera "o'e se i&re4i u!iniocu pre#r(aja #oji je u!inio te'u povredu
6
,
WWW.BH-PRAVNICI.COM
propisa o *e&*jednosti sao*ra4aja i%i !ije ranije #r(enje ti) propisa po#a&uje da je opasno da u!ini%ac
pre#r(aja uprav%ja "otorni" vo&i%o" odreene vrste i%i #ategorije. Pri od%u!ivanju da %i 4e se i&re4i ova
"jera u&e4e se u o*&ir i to da %i je u!ini%ac vo&a! "otornog vo&i%a po &ani"anju.
5jera se "o'e i&re4i u trajanju od ,I dana do jedne godine.
Uda%jenje stranca sa teritorije 2ederacije "o'e se i&re4i strancu #oji je #a'njen &a pre#r(aj &*og #oga je
nepo'e%jan njegov da%ji *orava# u 2ederaciji. 5jera se "o'e propisati u trajanju od = "jeseci do ,
godine.
Odu&i"anje i"ovins#e #oristi. 0a#on i&ri!ito propisuje da ni#o ne "o'e &adr'ati i"ovins#u #orist
pri*av%jenu pre#r(aje". /"ovins#a #orist odu&i"a se rje(enje" o pre#r(aju #oji" je utvreno i&vr(enje
pre#r(aja i unosi se u *ud'et 2ederacije. 0a ovaj institut s)odno se pri"jenjuju odred*e K0 2:i;.
0astarje%ost. Postoje 2 vrste &astarje%osti: &astarje%ost gonjenja i &astarje%ost i&vr(enja #a&ne i &a(titne
"jere. Pre"a 0a#onu o pre#r(aji"a$ pre#r(ajni postupa# ne "o'e se voditi a#o prote#ne 1 godina od
dana #ad je pre#r(aj u!injen. Ro# &astarje%osti gonjenja &a carins#e$ pores#e$ devi&ne i spo%jnotrgovins#e
pre#r(aje i &a pre#r(aje protiv sigurnosti &ra!nog sao*ra4aja je tri godine.
/&re!ena nov!ana #a&na i &a(titna "jera ne "ogu se i&vr(iti a#o je od dana pravosna'nosti rje(enja o
pre#r(aju prote#%a jedna godina.
0astoj i pre#id &astarje%osti. 0astarijevanje gonjenja i &astarijevanje i&vr(enja nov!ane #a&ne$ odnosno
&a(titne "jere &a pre#r(aje ne te!e &a vrije"e &a #oje se gonjenje$ odnosno i&vr(enje ne "o'e predu&eti
po federa%no" &a#onu. 0astarijevanje se pre#ida sva#o" radnjo" nad%e'nog organa #oja se preu&i"a
radi gonjenja u!inioca pre#r(aja$ i%i radi i&vr(enja nov!ane #a&ne$ odnosno &a(titne "jere. -a sva#i"
pre#ido" &astarijevanje po!inje ponovo da te!e$ a%i &astarje%ost u sva#o" s%u!aju nastaje #ad prote#ne
dvaput ono%i#o vre"ena #a&ne$ odnosno &a(titne "jere 7apso%utna &astarje%ost8.
PR3KRFA1N/ PO-.UPAK
Osnovna na!e%a
Na!e%o "aterija%ne istine. Organ #oji vodi pre#r(ajni postupa# du'an je da istinito i potpuno utvrdi
!injenice #oje su va'ne &a dono(enje rje(enja.
Po"o4 neu#oj stranci. Organ #oji vodi pre#r(ajni postupa# du'an je da se stara da ne&nanje i%i neu#ost
strana#a ne *ude na (tetu nji)ovi) prava.
Na!e%o e#ono"i!nosti. Pre#r(ajni postupa# provodi se *r&o i #rat#o$ a%i ta#o da se to ne odra'ava na
pravi%nost i &a#onitost od%u#e #oju tre*a donijeti.
Na!e%o s%o*odne ocjene do#a&a. Kao i u drugi" postupci"a$ i u pre#r(ajno" postup#u organ nad%e'an &a
voenje ocjenjuje do#a&e po s%o*odno" uvjerenju.
Na!e%o sas%u(anja strana#a. Prije dono(enja rje(enja o pre#r(aju$ o#riv%jeno" se "ora pru'iti "ogu4nost
da se i&jasni o ono"e (to "u se stav%ja na teret$ osi" a#o se donosi rje(enje po s#ra4eno" postup#u. A#o
uredno po&vani o#riv%jeni ne doe na sas%u(anje i ne opravda i&ostana#$ a njegovo sas%u(anje nije nu'no
&a utvrivanje pravog stanja stvari$ rje(enje o pre#r(aju "o'e se donijeti i *e& sas%u(anja o#riv%jenog.
Pravo upotre*e v%astitog je&i#a. O#riv%jeno" #oji ne &na je&i# na #o"e se vodi postupa# "ora se
o"ogu4iti da se pre#o tu"a!a upo&na sa cije%i" "aterija%o" i da prati postupa#$ te da se to#o" postup#a
s%u'i je&i#o" #oji govori.
U pre#r(ajno" postup#u s%u'*eno pis"o je %atinica.
6
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na!e%o dvostepenosti. Protiv prvostepenog rje(enja u pre#r(ajno" postup#u "o'e se i&javiti 'a%*a$ a#o
0a#ono" nije druga!ije odreeno. Protiv rje(enja drugostepenog organa 'a%*a nije dopu(tena.
Organi &a voenje pre#r(ajnog postup#a
0a voenje pre#r(ajnog postup#a u prvo" stepenu nad%e'ni su federa%ni organi uprave$ sva#i i& svog
dje%o#ruga$ a#o federa%ni" &a#ono" nije dru#!ije odreeno.
O 'a%*i na rje(enje o pre#r(aju #oje je donio federa%ni organ u prvo" stepenu rje(ava u drugo" stepenu
2edera%no vrije4e &a pre#r(aje. 2edera%no vije4e &au&i"a na!e%ne stavove o pravni" pitanji"a radi
jedinstvenog pri"jenjivanja propisa o pre#r(aji"a$ prati pojave i pro*%e"e u o*%asti pre#r(aja i& svoje
nad%e'nosti$ o to"e o*avje(tava V%adu i druge nad%e'ne federa%ne organe i daje inicijative &a dono(enje i
i&"jenu federa%ni) propisa. 2edera%no vije4e o*av%ja i druge pos%ove odreene federa%ni" &a#ono".
A#o je fun#cioner #oji ru#ovodi federa%ni" organo" odredio da pre#r(ajni postupa# u prvo" stepenu
vode organi&acione jedinice E &a voenje pre#r(ajnog postup#a "jesno je nad%e'na organi&aciona jedinica
na !ije" je podru!ju u!injen pre#r(aj.
A#o se nad%e'nost ne "o'e odrediti pre"a "jestu i&vr(enja pre#r(aja$ i%i a#o je pre#r(aj i&vr(en u
ino&e"stvu$ nad%e'nost se odreuje pre"a pre*iva%i(tu$ odnosno *oravi(tu pojedinca E u!inioca pre#r(aja$
a a#o je pre#r(aj u!ini%o pravno %ice E pre"a sjedi(tu pravnog %ica. 3ventua%ni su#o* nad%e'nosti rje(ava
2edera%no vije4e.
Organi&acija i sastav. U federa%no" organu pre#r(ajni postupa# &a pre%a'enje dr'avne granice$ carins#e$
devi&ne$ spo%jnotrgovins#e pre#r(aje$ pre#r(aje protiv *e&*jednosti sao*ra4aja na putevi"a$ #retanja i
*orav#a stranaca i &a pre#r(aje protiv *e&*jednosti va&du(nog sao*ra4aja u prvo" stepenu vodi i rje(enje
o pre#r(aju donosi Ko"isija &a pre#r(aje$ sastav%jena od predsjedni#a i 2 !%ana.
Predsjedni#a i !%anove Ko"isije$ #ao i nji)ove &a"jeni#e$ i"enuje fun#cioner #oji ru#ovodi federa%ni"
organo" #oji vodi postupa# u prvo" stepenu. Ko"isija se i"enuje i& reda radni#a u federa%no" organu$
u& pret)odno pri*av%jenu sag%asnost V%ade. Predsjedni# i !%anovi Ko"isije$ #ao i nji)ovi &a"jenici
"oraju *iti dip%o"irani pravnici sa po%o'eni" pravosudni" ispito" i%i ispito" &a pre#r(aje i i"ati
potre*no radno is#ustvo na odgovaraju4i" pravni" pos%ovi"a.
U federa%no" organu pre#r(ajni postupa# &a pre#r(aje &a #oje je propisana nov!ana #a&na &a pravno %ice i
i"aoca radnje od 2.III D35$ a &a odgovorno %ice i druge pojedince do 2II D35$ #ao i &a druge
pre#r(aje$ pre#r(ajni postupa# vodi i rje(enje o pre#r(aju donosi ov%a(teno s%u'*eno %ice u federa%no"
organu. Ov%a(teno %ice "ora ispunjavati pret)odno navedene uvjete. Odreuje ga fun#cioner #oji
ru#ovodi federa%ni" organo"$ i& reda radni#a u to" organu$ a u& pret)odnu sag%asnost V%ade.
2edera%no vije4e je sa"osta%ni federa%ni organ. Ono donosi pos%ovni# o svo" radu. :roj !%anova
2edera%nog vije4a utvruje V%ada. Predsjedni#a i !%anove vije4a i"enuje i ra&rje(ava du'nosti V%ada$ na
prijed%og "inistra pravde. Predsjedni# i !%anovi "oraju *iti dip%o"irani pravnici sa po%o'eni"
pravosudni" ispito" i%i ispito" sudija &a pre#r(aje i i"ati du'e radno is#ustvo na odgovaraju4i"
pravni" pos%ovi"a. /"enuju se &a period od !etiri godine i "ogu *iti ponovo i"enovani.
2edera%no vije4e na sjednici svi) !%anova donosi pos%ovni# o svo" radu$ ra&"atra progra" rada i i&vje(taj
o radu. -jednicu sa&iva i rado" ru#ovodi predsjedni# 2edera%nog vije4a. Kvoru" !ini 2N, !%anova vije4a$
a od%u#e$ #oje su o*ave&uju4e &a sve$ donose se ve4ino" g%asova svi) !%anova.
/&u&e4e
-%u'*eno %ice #oje vr(i odreenu du'nost u pre#r(ajno" postup#u i&u&e4e se:
1. a#o je o(te4eno pre#r(aje"+
2. a#o "u je o#riv%jeni$ o(te4eni$ predstavni# pravnog %ica i%i &astupni# ne#oga od nji)$ *ra!ni drug
i%i srodni# u pravoj %iniji do *i%o #og stepena$ u po*o!noj do !etvrtog$ a po ta&*ini do drugog
stepena+
6
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. a#o je u isto" pred"etu s%u'*eno %ice predstavni# pravnog %ica$ *rani%ac o#riv%jenog$ &astupni#
i%i puno"o4ni# o(te4enog$ svjedo# i%i vje(ta#+
4. a#o postoje druge o#o%nosti #oje i&a&ivaju su"nju u njegovu nepristrasnost.
Osi" toga$ od dono(enja rje(enja u drugo" stepenu i&u&eta su %ica #oja su u!estvova%a u dono(enju
rje(enja o pre#r(aju u prvo" stepenu.
/&u&e4e "o'e tra'iti stran#a$ a i sa"o s%u'*eno %ice #oje u!estvuje u pre#r(ajno" postup#u du'no je
tra'iti svoje i&u&e4e !i" sa&na da &a to postoji ra&%og. O i&u&e4u od%u!uje fun#cioner #oji ru#ovodi
federa%ni" organi"a. A#o se tra'i i&u&e4e !%ana 2edera%nog vije4a$ o to"e od%u!uje predsjedni#
2edera%nog vije4a. O i&u&e4u predsjedni#a 2edera%nog vije4a od%u!uje "inistar pravde. Protiv rje(enja o
i&u&e4u nije do&vo%jena 'a%*a. Rje(enje #oji" se &a)tjev &a i&u&e4e od*ija "o'e se po*ijati sa"o 'a%*o"
protiv rje(enja o pre#r(aju.
-tran#e u pre#r(ajno" postup#u
.o su o#riv%jeni i o(te4eni. O#riv%jeni i"a pravo da se *rani sa" i%i u& stru!nu po"o4 *ranioca.
O(te4eni i"a pravo da pred%a'e do#a&e$ da stav%ja druge prijed%oge$ da isti!e &a)tjev &a na#nadu (tete i da
ostvaruje druga prava predviena ovi" &a#ono".
A#o je u!injeni" pre#r(aje" (teta nanesena dr'avnoj svojini$ o to"e 4e se uvije# o*avijestiti
nad%e'no pravo*rani%a(tvo.
O#riv%jeni$ predstavni# pravnog %ica$ *rani%ac o#riv%jenog$ o(te4eni i &astupni# o(te4enog i"aju pravo da
ra&"atraju spise pred"eta. A#o je pre#r(ajni postupa# u to#u$ ra&"atranje i prepisivanje spisa do&vo%java
federa%ni organ #oji vodi postupa#. Ra&"atranje spisa "o'e se us#ratiti a#o *i se ti"e o"eta%o pravi%no
voenje postup#a. Pos%ije i&vedeni) do#a&a$ stran#a"a i sva#o" drugo" %icu #oje i"a opravdan interes$
ne "o'e se us#ratiti ra&"atranje i prepisivanje spisa.
Po#retanje i to# pre#r(ajnog postup#a
Pre#r(ajni postupa# po#re4e federa%ni organ na osnovu prijave &a po#retanje pre#r(ajnog postup#a. Kao
podnosi%ac prijave "o'e se pojaviti ov%a(teni organ i o(te4eni.
Ov%a(teni organi su tu'i%ac i drugi organ$ ov%a(teni inspe#tor i%i ov%a(tena %ica #oja vr(e inspe#cijs#e
pos%ove$ #ao i predu&e4e 7dru(tvo8 i drugo pravno %ice.
Prijava &a po#retanje pre#r(ajnog postup#a sadr'i: osnovne podat#e &a u!inioca pre#r(aja+ !injeni!ni opis
i& #ojeg proi&i%a&e pravna o*i%je'ja pre#r(aja$ vrije"e i "jesto i&vr(enja pre#r(aja i druge o#o%nosti
potre*ne da se pre#r(aj (to *i'e odredi+ pravnu ocjenu pre#r(aja i prijed%og o do#a&i"a #oje tre*a i&vesti
u to#u postup#a.
A#o federa%ni organ ocijeni da postoje uvjeti &a po#retanje pre#r(ajnog postup#a$ donosi &a#%ju!a#
o po#retanju pre#r(ajnog postup#a. 0a#%ju!a# se saop(tava o#riv%jeno" pri%i#o" sas%u(anja.
3ventua%no od*acivanje prijave federa%ni organ ta#oer vr(i &a#%ju!#o". Prijavu 4e od*aciti a#o utvrdi:
1- da radnja opisana u prijavi nije pre#r(aj+
2- da postoje osnovi #oji is#%ju!uju odgovornost &a pre#r(aj+
3- da je nastupi%a &astarje%ost gonjenja &a pre#r(aj+
4- da su se ste#%i drugi &a#ons#i ra&%o&i &*og #oji) se postupa# ne "o'e po#renuti ni voditi.
Ova#av &a#%ju!a# dostav%ja se podnosiocu prijave$ a o(te4eni se o*avje(tava da i"ovins#o pravni &a)tjev
"o'e ostvariti u parnici.
6=
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Po&ivanje. @ice !ije je %i!no prisustvo u pre#r(ajno" postup#u potre*no$ po pravi%u se po&iva pis"eni"
po&ivo". U po&ivu se i&"eu osta%og na&na!ava u #o" svojstvu se %ice po&iva 7o#riv%jeni$ predstavni#
o#riv%jenog pravnog %ica$ svjedo#$ vje(ta# itd8. A#o je po&ivanje i&vr(eno us"eno$ to se "ora &a*i%je'iti u
spisi"a.
U po&ivu &a o#riv%jenog na&na!i4e se &a(to se o#riv%juje i da %i "ora %i!no da pristupi radi sas%u(anja i%i
"o'e svoju od*ranu da podnese pis"eno. Kad se po&iva da %i!no pristupi$ o#riv%jeni 4e se u po&ivu
upo&oriti da se u s%u!aju neoda&ivanja po&ivu "o'e narediti njegovo privoenje. A#o &a utvrivanje
!injeni!nog stanja prisustvo o#riv%jenog nije neop)odno$ u po&ivu 4e se o#riv%jeni upo&oriti da 4e se$ u
s%u!aju njegovog neoda&ivanja$ rje(enje o pre#r(aju donijeti i *e& njegovog sas%u(anja.
U po&ivu svjedoci"a i vje(taci"a na&na!i4e se da se$ u s%u!aju neopravdanog i&ostan#a$ "o'e narediti
nji)ovo privoenje.
Privoenje. A#o se %ice #oje je uredno po&vano ne oda&ove po&ivu i svoj i&ostana# ne opravda$ a njegovo
je prisustvo neop)odno radi utvrivanja !injeni!nog stanja$ naredi4e se njegovo privoenje. Privoenje
o#riv%jenog "o'e se narediti i *e& pret)odnog pis"enog po&iva$ a#o o#riv%jeni ne "o'e da do#a'e svoj
identitet i%i nije po&nato njegovo pre*iva%i(te. Privoenje o(te4enog "o'e se narediti sa"o a#o je po&van
#ao svjedo#. Privoenje se nareuje pis"eno" nared*o" #oju i&vr(ava organ federa%ne i%i #antona%ne
po%icije. Privoenje vojni) %ica i pripadni#a po%icije ne nareuje se pis"eno$ ve4 4e se od nji)ove
#o"ande$ odnosno federa%ne i%i #antona%ne po%icije &atra'iti da i) privede.
0adr'avanje o#riv%jenog "ogu4e je u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1- a#o se ne "o'e utvrditi njegov identitet i%i a#o ne"a pre*iva%i(ta$ a postoje osnovi su"nje da je
i&vr(io pre#r(aj i da 4e po*je4i+
2- a#o na"jerava da napusti 2ederaciju ta#o da postoji "ogu4nost da osujeti voenje pre#r(ajnog
postup#a.
O &adr'avanju o#riv%jenog$ federa%ni organ #oji vodi pre#r(ajni postupa# donosi nared*u u #ojoj 4e
na&na!iti dan i sat #ad je &adr'avanje &apo!eto. 0adr'avanje "o'e trajati najdu'e 26 sata i u to" ro#u se
"ora sas%u(ati o#riv%jeni i donijeti rje(enje o pre#r(aju. /&vr(enje nared*e o &adr'avanju se po potre*i
povjerava federa%noj i%i #antona%noj po%iciji.
Vrije"e &a #oje je o#riv%jeni &adr'an prije dono(enja rje(enja o pre#r(aju ura!unava se u i&re!enu
nov!anu #a&nu$ s ti" (to se &adr'avanje du'e od 12 sati ra!una #ao 9I K5 #a&ne.
1a"stvo. Na "o%*u o#riv%jenog #oji ne 'ivi sta%no u 2:i;$ a 'e%i da napusti teritoriju 2:i; prije
o#on!anja postup#a$ federa%ni organ "o'e do&vo%iti da o#riv%jeni po%o'i ja"stvo #ao o*e&*jeenje &a
ispunjenje o*ave&a #oje "ogu *iti odreene u rje(enju o pre#r(aju. 1a"stvo je uvije# nov!ani i&nos #oji
se odreuje s o*&iro" na te'inu pre#r(aja$ visinu propisane nov!ane #a&ne i ve%i!inu (tete nanesene
o(te4eno" %icu$ a sastoji se u po%aganju gotovog novca$ vrijednosni) papira i%i dragocjenosti.
A#o *ude doneseno rje(enje o o*ustav%janju postup#a$ po%o'eno ja"stvo se vra4a. A#o %ice #oje je
#a'njeno &a pre#r(aj po pravosna'nosti rje(enja o pre#r(aju ne pod"iri o*ave&e #oje proi&i%a&e i&
rje(enja$ i& po%o'enog ja"stva 4e se nap%atiti ti i&nosi i tro(#ovi postup#a$ a ostata# 4e se vratiti
#a'njeno" %icu.
-as%u(anje o#riv%jenog po pravi%u se vr(i us"eno. Organ #oji vodi postupa# 4e po&vati o#riv%jenog da
svoju od*ranu da pis"eno$ a#o nae da neposredno us"eno sas%u(anje nije potre*no s o*&iro" na &na!aj
pre#r(aja i podat#e #oji"a raspo%a'e. U ta#vo" s%u!aju o#riv%jeni "o'e &a)tijevati da *ude i us"eno
sas%u(an.
Pri%i#o" sas%u(anja o#riv%jeno" se "ora saop(titi &a(to se o#riv%juje i po&vati ga da i&nese svoju
od*ranu. U pog%edu sas%u(anja o#riv%jenog suo!enja i u!estvovanja tu"a!a s)odno se pri"jenjuju
odgovaraju4e odred*e 0KP.
6
J
WWW.BH-PRAVNICI.COM
-as%u(anje svjedo#a. -vjedoci se sas%u(avaju #ad je to potre*no &a utvrivanje !injenica.0a#on propisuje
op4u o*ave&u svjedo!enja. @ica #oja se &*og i&ne"og%osti i%i *o%esti ne "ogu oda&vati po&ivu$
sas%u(avaju se u svo" stanu. -vjedo# #oji$ i pored upo&orenja na pos%jedice$ *e& opravdanog ra&%oga
od*ije da svjedo!i$ nov!ano se #a'njava u i&nosu do ,I K5. U pog%edu os%o*oenja od du'nosti
svjedo!enja$ na!ina sas%u(avanja svjedo#a$ suo!enja i u!e(4a tu"a!a s)odno se pri"jenjuju odgovaraju4e
odred*e 0KP.
Uviaj i vje(ta!enje. Uviaj se predu&i"a #ad je &a utvrivanje i ra&ja(njenje ne#e va'ne !injenice
potre*no %i!no i neposredno opa'anje. Organ #oji vodi postupa# od%u!uje o to"e #o 4e prisustvovati
uviaju$ u#%ju!uju4i i vje(ta#e. Vje(ta!enje se vr(i a#o je &a utvrivanje i ocjenu !injenica neop)odna
pose*na stru!na spre"a i &nanje. Vje(ta!enje se "o'e povjeriti i stru!noj ustanovi.
Pretresanje prostorija i %ica "o'e se preu&eti sa"o u s%u!aju te'i) pre#r(aja i to a#o i"a dovo%jno osnova
da 4e se u prostorija"a i%i #od pojedini) %ica na4i pred"et i%i tragovi #oji *i "og%i *iti *itni &a pre#r(ajni
postupa#. Pretresanje u vojni" ustanova"a i vojni" jedinica"a$ #ao i pretresanje vojni) %ica$ "o'e
o*av%jati sa"o ov%a(teni vojni organ. Nije do&vo%jeno pretresanje prostorija #oje pripadaju %ici"a #oja
u'ivaju dip%o"ats#i i"unitet.
Privre"eno odu&i"anje pred"eta nared*o" odreuje federa%ni organ. Prepis nared*e "ora se predati %icu
od #ojeg se pred"eti odu&i"aju. @icu od #og se pred"eti privre"eno odu&i"aju i&daje se potvrda sa
ta!ni" na&na!enje" i opiso" odu&eti) pred"eta.
Rje(enje o pre#r(aju. Pre#r(ajni postupa# &avr(ava se dono(enje" rje(enja o pre#r(aju$ #oji" se
pre#r(ajni postupa# o*ustav%ja i%i se o#riv%jeni og%a(ava odgovorni" i #a'njava &a pre#r(aj.
Rje(enje #oji" se pre#r(ajni postupa# o*ustav%ja donije4e se:
1. a#o je u pitanju radnja #oja nije predviena #ao pre#r(aj+
2. a#o je o#riv%jeni &a isti pre#r(aj pravosna'no #a'njen i%i je pre#r(ajni postupa# *io o*ustav%jen+
3. a#o o#riv%jeni u'iva dip%o"ats#i i"unitet+
4. a#o nastupi &astarje%ost gonjenja pre#r(aja+
5. a#o ne"a do#a&a da je pre#r(aj u!inio o#riv%jeni+
6. a#o u to#u postup#a o#riv%jeni u"re i%i o#riv%jeno pravno %ice prestane da postoji+
7. a#o postoje o#o%nosti #oje po ovo" &a#onu is#%ju!uju odgovornost &a pre#r(aj$ odnosno
protivpravnost radnje+
8. a#o postoje druge o#o%nosti #oje is#%ju!uju voenje pre#r(ajnog postup#a.
Rje(enje o pre#r(aju #oji" se o#riv%jeni og%a(ava odgovorni" donosi se #ad se u postup#u utvrdi
postojanje pre#r(aja i odgovornost o#riv%jenog &a taj pre#r(aj. Ovo rje(enje "o'e *iti doneseno i *e&
ispitivanja o#riv%jenog$ u s%u!aju #ad o#riv%jeni #oji je uredno po&van neopravdano i&ostane.
Rje(enje o pre#r(aju sadr'i uvod$ i&re#u 7dispo&itiv8$ o*ra&%o'enje$ uputstvo o pravno" %ije#u$ #ao i
*roj$ datu"$ potpis ov%a(tenog %ica i pe!at federa%nog organa.
Uvod rje(enja sadr'i: na&iv federa%nog organa$ i"e i pre&i"e %ica #oja su donije%a rje(enja i &apisni!ara$
i"e i pre&i"e o#riv%jenog$ predstavni#a pravnog %ica i *ranioca$ odnosno na&iv i sjedi(te o#riv%jenog
pravnog %ica$ #oji je pre#r(aj pred"et postup#a i dan dono(enja rje(enja.
/&re#a 7dispo&itiv8 rje(enja #oji" se o#riv%jeni og%a(ava odgovorni" sadr'i: %i!ne podat#e o o#riv%jeno" i
od%u#u #ojo" se o#riv%jeni og%a(ava #rivi" &a pre#r(aj.
U o*ra&%o'enju se u#rat#o i&nose sa"o *itni ra&%o&i o utvreno" !injeni!no" stanju$ u& #rat#o
navoenje do#a&a i propisa na #oji"a se &asniva i&re#a rje(enja.
6
K
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uputstvo o pravno" %ije#u sadr'i pou#u o to"e #o i"a pravo 'a%*e protiv rje(enja o pre#r(aju$ u ro#u i
#o"e organu se predaje$ te #oji organ od%u!uje po 'a%*i.
Dispo&itiv rje(enja #oji" se o#riv%jeni o&na!ava #rivi" "ora sadr'avati:
1- &a #oji se pre#r(aj o#riv%jeni #a'njava$ u& na&na!enje !injenica i o#o%nosti i& #oji) proi&i%a&e o*i%je'ja
pre#r(aja+
2- #oji su propisi o pre#r(aju pri"ijenjeni+
3- #ojo" nov!ano" #a&no" se o#riv%jeni #a'njava+
4- od%u#u o &a(titni" "jera"a i o odu&i"anju i"ovins#e #oristi+
5- od%u#a o ura!unjavanju "jera &adr'avanja+
6- od%u#a o tro(#ovi"a postup#a+
7- od%u#a o i"ovins#opravno" &a)tjevu.
U rje(enju o pre#r(aju na&na!it 4e se i ro# u #o"e se nov!ana #a&na i"a p%atiti i upo&ori4e se da 4e se$ u
s%u!aju nep%a4anja nov!ane #a&ne u to" ro#u$ nap%ata i&vr(iti prinudno$ odnosno da 4e se nov!ana #a&na
&a"jeniti #a&no" &atvora. A#o je i&re!ena &a(titna "jera odu&i"anja pred"eta$ u rje(enju 4e se odrediti i
#a#o 4e se sa odu&eti" pred"eti"a postupiti. A#o to" "jero" nisu o*u)va4eni pred"eti #oji su
privre"eno odu&eti$ u rje(enju 4e se odrediti da se ta#vi pred"eti vrate v%asni#u.
U s%u!aju sticaja pre#r(aja$ u i&reci rje(enja unije4e se nov!ane #a&ne utvrene &a pojedini pre#r(aj i
u#upna nov!ana #a&na #oja se i&ri!e$ #ao i &a(titne "jere a#o su i&re!ene &a jedan i%i vi(e pre#r(aja.
.ro(#ovi pre#r(ajnog postup#a o*u)vataju stvarne i&dat#e u!injene radi voenja postup#a. Oni padaju na
teret %ica #a'njenog &a pre#r(aj. .ro(#ove postup#a &a pre#r(aj po #o"e je postupa# o*ustav%jen snosi
federa%ni organ #oji je vodio taj postupa#.
Pravna sredstva
Redovna pravna sredstva su 'a%*a i prigovor. Vanredna su ponav%janje postup#a$ &a)tjev &a suds#u &a(titu
i &a)tjev &a &a(titu &a#onitosti.
Oa%*a. Protiv prvostepenog rje(enja o pre#r(aju "o'e se i&javiti 'a%*a 2edera%no" vije4u. Podnosi se u
ro#u od osa" dana od dana prije"a rje(enja organu #oji je donio rje(enje u prvo" stepenu. A#o je
prvostepeno rje(enje o*jav%jeno$ &a %ica #oja su prisutna ro# 'a%*e po!inje te4i od dana o*jav%jivanja.
Oa%*u "ogu i&javiti o#riv%jeni$ njegov &astupni#$ *ra!ni drug$ rodite%j i dijete o#riv%jenog$ #ao i
podnosi%ac prijave. O(te4eni "o'e i&javiti 'a%*u sa"o u pog%edu od%u#e o tro(#ovi"a pre#r(ajnog
postup#a. Podnosi%ac 'a%*e je du'an da u 'a%*i navede u !e"u je ne&adovo%jan rje(enje" o pre#r(aju
doneseno" u prvo" stepenu$ a%i 'a%*u ne "ora pose*no o*ra&%o'iti.
U 'a%*i se "ogu i&nositi nove !injenice i novi do#a&i. Podnosi%ac je du'an da o*ra&%o'i i& #oji) ra&%oga te
do#a&e nije ranije i&nio$ #ao i da navede !injenice #oje po"o4u novi) do#a&a 'e%i da do#a'e.
Ne*%agovre"enu i%i nedopu(tenu 'a%*u od*aci4e federa%ni organ #oji je rje(enje o pre#r(aju donio u
prvo" stepenu. Protiv ovog rje(enja "o'e se i&javiti 'a%*a 2edera%no" vije4u. :%agovre"enu 'a%*u
federa%ni organ #oji je rje(enje o pre#r(aju donio u prvo" stepenu du'an je da je *e& od%aganja dostavi
2edera%no" vije4u.
Prvostepeni organ "o'e dopuniti postupa# prije dostav%janja 'a%*e 2edera%no" vije4u i%i i&"ijeniti
rje(enje$ a#o usvoji ra&%oge i&nesene u 'a%*i.
6
D
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2edera%no vije4e od*aci4e rje(enje" ne*%agovre"enu i%i nedopu(tenu 'a%*u$ a#o je to prvostepeni organ
propustio u!initi. Rje(avaju4i o 'a%*i$ 2edera%no vije4e "o'e rje(enje o pre#r(aju potvrditi$ u#inuti i%i
preina!iti.
Drugostepeni organ 4e od*iti 'a%*u #ao neosnovanu i potvrditi rje(enje prvostepenog organa$ a#o utvrdi
da ne postoje ra&%o&i &*og #oji) se rje(enje pro*ija$ niti ta#ve *itne povrede pre#r(ajnog postup#a$
odnosno "aterija%nog propisa na #oje tre*a pa&iti po s%u'*enoj du'nosti.
2edera%no vije4e 4e uva'avaju4i 'a%*u u#inuti rje(enje doneseno u prvo" stepenu i pred"et vratiti na
ponovno rje(enje:
1- a#o utvrdi da je u!injena *itna povreda odreda*a pre#r(ajnog postup#a i%i
2- a#o nae da &*og pogre(nog i%i nepotpunog utvrenog !injeni!nog stanja prvostepeni organ tre*a
provesti novi postupa#.
2edera%no vije4e 4e uva'avaju4i 'a%*u preina!iti prvostepeno rje(enje a#o utvrdi:
1- da su od%u!ne !injenice u rje(avanju pravi%no utvrene$ a%i da se s o*&iro" na utvreno !injeni!no
stanje$ a na osnovu pravi%ne pri"jene propisa i"a donijeti druga!ije rje(enje.
2- da postoje povrede &a#ona #oje se "ogu ot#%oniti i *e& u#idanja ta#vog rje(enja i%i da pri
od"jeravanju nov!ane #a&ne i%i i&ricanju &a(titne "jere tre*a druga!ije ocijeniti o#o%nosti #oje se
u&i"aju u o*&ir+
3- da je prvostepeni organ pogre(no ocijenio do#a&e na #oji"a je rje(enje &asnovano.
Ponav%janje postup#a. Ponav%janje postup#a u #orist #a'njenog "o'e se do&vo%iti #ad je pre#r(ajni
postupa# &avr(en pravosna'ni" rje(enje":
1- a#o se do#a'e da je rje(enje o pre#r(aju &asnovano na %a'noj ispravi i%i na %a'no" is#a&u svjedo#a i%i
vje(ta#a+
2- a#o se do#a'e da je do rje(enja o pre#r(aju do(%o us%ijed #rivi!nog dje%a s%u'*enog %ica #oje je
provodi%o postupa# i%i je u nje"u u!estvova%o+
3- a#o se utvrdi da je %ice #oje je #a'njeno &a pre#r(aj &a istu radnju ve4 jedno" #a'njeno u pre#r(ajno"
postup#u$ #rivi!no" postup#u i%i u postup#u &a privredni prestup+
4- a#o se i&nesu nove !injenice i%i se podnesu novi do#a&i #oji *i sa"i &a se*e i%i u ve&i sa raniji"
do#a&i"a dove%i do dru#!ijeg rje(enja$ da su *i%i po&nati u ranije" postup#u.
0a)tjev &a ponav%janje postup#a u prva , navedena s%u!aja "o'e se podnijeti u ro#u od (est "jeseci od
dana pravosna'nosti od%u#e donesene u #rivi!no" postup#u$ odnosno pre#r(ajno" postup#u$ odnosno
postup#u &a privredni prestup$ a u !etvrto" s%u!aju u ro#u od , "jeseca od dana sa&nanja &a nove
!injenice i%i do#a&e$ a naj#asnije u ro#u od 1 godine od dana pravosna'nosti rje(enja o pre#r(aju.
Pos%ije s"rti %ica #oje je #a'njeno &a pre#r(aj$ &a)tjev &a ponav%janje postup#a "ogu podnijeti njegov
*ra!ni drug$ djeca$ rodite%j$ stara%ac i%i usvoji%ac.
0a)tjev ne odgaa i&vr(enje rje(enja o pre#r(aju povodo" #og se tra'i ponav%janje postup#a$ a%i a#o
federa%ni organ #oji od%u!uje o ponav%janju postup#u s"atra da i"a osnova da se &a)tjev uva'i$ "o'e
odgoditi$ odnosno pre#inuti i&vr(enje rje(enja do# ne od%u!i o ponav%janju postup#a.
U ponov%jeno" postup#u rje(enje o pre#r(aju ne "o'e *iti i&"ijenjeno na (tetu #a'njenog %ica.
0a)tjev &a suds#u &a(titu do&vo%jen je protiv rje(enja o pre#r(aju #oje je donije%o 2edera%no vije4e. 5o'e
ga podnijeti #a'njeni$ &a#ons#i &astupni# #a'njenog$ odnosno njegov *rani%ac. O &a)tjevu rje(ava
Vr)ovni sud 2:i;. Podnosi se u ro#u od K dana od dana prije"a drugostepenog rje(enja. Predaje se
prvostepeno" organu$ #oji ga je du'an &ajedno sa pred"eto" *e& od%aganja dostaviti Vr)ovno" sudu
2:i;.
0a)tjev &a suds#u &a(titu "o'e se i&javiti protiv drugostepenog rje(enja 2edera%nog vije4a #oji" je
pravno" %icu i%i i"aocu radnje i&re!ena nov!ana #a&na pre#o 1.III K5$ a odgovorno" %icu i%i drugo"
9
I
WWW.BH-PRAVNICI.COM
pojedincu E pre#o 9II K5 i%i a#o je i&re!ena &a(titna "jera odu&i"anja pred"eta i%i i"ovins#e #oristi
pre#o ,.III K5$ i to u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1- a#o je rje(enje" o pre#r(aju povrijeen "aterija%ni propis+
2- u s%u!aju *itne povrede postup#a+
3- a#o je !injeni!no stanje nepotpuno utvreno i%i a#o je i& utvreni) !injenica i&veden nepravi%an
&a#%ju!a# u pog%edu !injeni!nog stanja.
0a)tjev ne odgaa i&vr(enje rje(enja$ a%i na &a)tjev #a'njenog Vr)ovni sud "o'e narediti nad%e'no"
federa%no" organu da odgodi$ odnosno pre#ine i&vr(enje rje(enja do# ne od%u!i o &a)tjevu$ a#o i"a
osnova i& #oji) "o'e &a#%ju!iti da 4e udovo%jiti &a)tjevu.
Vr)ovni sud od%u!uje o &a)tjevu &a suds#u &a(titu u nejavnoj sjednici$ u vije4u sastav%jeno" od trojice
sudija. On 4e u#inuti rje(enje o pre#r(aju a#o utvrdi da je &a)tjev &a suds#u &a(titu osnovan. A#o utvrdi
da je povrijeen "aterija%ni propis$ a utvreno !injeni!no stanje pru'a pou&dan osnov &a dono(enje
dru#!ijeg rje(enja$ Vr)ovni sud "o'e donijeti od%u#u #ojo" preina!ava drugostepeno rje(enje.
0a)tjev &a &a(titu &a#onitosti "o'e se podi4i protiv pravosna'nog rje(enja o pre#r(aju. Podnosi ga
federa%ni tu'i%ac u ro#u od , "jeseca od dana #ad je #a'njeno" %icu uru!ena od%u#a o 'a%*i$ odnosno od
dana #ad je posta%a pravosna'na od%u#a prvostepenog organa$ a o #ojoj je 2edera%no vije4e rije(i%o
povodo" 'a%*e.
O &a)tjevu rje(ava Vr)ovni sud u vije4u sastav%jeno" od trojice sudija. 0a)tjev ne odgaa i&vr(enje
rje(enja o pre#r(aju$ a%i Vr)ovni sud pri rje(avanju &a)tjeva "o'e narediti nad%e'no" federa%no" organu
da odgodi$ odnosno pre#ine i&vr(enje rje(enja do# #ona!no ne od%u!i o podignuto" &a)tjevu.
-#ra4eni pre#r(ajni postupa#
Rje(enje u s#ra4eno" postup#u donosi se *e& po&ivanja i ispitivanja o#riv%jenog. -#ra4eni postupa#
"o'e se provesti a#o federa%ni organ nae da se na osnovu prijave ov%a(tenog podnosioca$ #oja je
sa!injena na osnovu s%u'*eni) i%i drugi) podata#a i%i neposrednog &apa'anja$ nesu"njivo utvruje da je
o#riv%jeni i&vr(io pre#r(aj &a #oji je propisana nov!ana #a&na do odreenog i&nosa.
Rje(enje o pre#r(aju u s#ra4eno" postup#u "o'e se donijeti sa"o &a pre#r(aje &a #oje je &a pojedinca
propisana nov!ana #a&na do 2II K5$ a &a i"aoca radnje i pravno %ice E do 2.III K5.
U s#ra4eno" postup#u ne "o'e se rje(avati i o na#nadi (tete niti se "ogu i&re4i &a(titne "jere$ osi"
odu&i"anja pred"eta !ija vrijednost ne pre%a&i i&nos od 9II K5. Ne "o'e se odu&eti i"ovins#a #orist
!ija vrijednost pre%a&i i&nos od 9II K5.
Protiv ovog rje(enja o pre#r(aju o#riv%jeni "o'e u ro#u od K dana od dana prije"a rje(enja i&javiti
prigovor. Ne*%agovre"eni i nedopu(teni prigovor od*aci4e federa%ni organ #oji je donio rje(enje o
pre#r(aju. Protiv rje(enja o od*acivanju prigovora o#riv%jeni i"a pravo 'a%*e 2edera%no" vije4u u ro#u
od K dana od dana prije"a rje(enja.
A#o o#riv%jeni u odreeno" ro#u podnese prigovor i prigovor se ne od*aci$ federa%ni organ #oji je donio
rje(enja o pre#r(aju stavi4e van snage to rje(enje i nastavi4e se redovan postupa#. Rje(enje doneseno u
redovno" postup#u ne "o'e &a o#riv%jenog *iti nepovo%jnije od rje(enja #oje je povodo" njegovog
prigovora stav%jeno van snage.
Nap%ata nov!ane #a&ne na %icu "jesta
0a %a#(e pre#r(aje &a #oje je federa%ni" &a#ono" i%i propiso" V%ade propisana nov!ana #a&na u i&nosu
#oji &a pravno %ice i i"aoca radnje ne pre%a&i 9II K5$ a &a odgovorno %ice i drugog pojedinca 1II K5$
"ogu se ti" propiso" ov%astiti odreena s%u'*ena %ica federa%nog organa da na %icu "jesta nap%a4uju
nov!ane #a&ne od %ica #oja se &ate#nu u i&vr(enju pre#r(aja.
9
1
WWW.BH-PRAVNICI.COM
O nap%a4enoj #a&ni i&daje se potvrda. Protiv nap%ate nov!ane #a&ne na %icu "jesta ne "o'e se i&javiti
'a%*a ni drugi pravni %ije#. Nije do&vo%jeno nap%a4ivanje nov!ane #a&ne na %icu "jesta &a vi(e pre#r(aja
i&vr(eni) u sticaju.
A#o se nov!ana #a&na ne nap%ati na %icu "jesta i%i a#o %ice #oje je u!ini%o pre#r(aj nov!anu #a&nu ne p%ati
od"a)$ odnosno u ro#u od petnaest dana$ podnije4e se prijava federa%no" organu #oji vodi pre#r(ajni
postupa#. 0a taj pre#r(aj ne "o'e se i&re4i nov!ana #a&na ve4a od #a&ne #oja se "o'e nap%atiti na %icu
"jesta.
Povrat nov!ani) i&nosa u s%u!aju neopravdanog #a'njavanja
@ice #o"e je u pre#r(ajno" postup#u neopravdano i&re!ena nov!ana #a&na$ &a(titna "jera odu&i"anja
pred"eta i%i odu&i"anja i"ovins#e #oristi i"a pravo na povrat nov!anog i&nosa.
-"atra se da je %ice neopravdano #a'njeno a#o je u s%u!aju preina!enja pravosna'nog rje(enja o pre#r(aju
i%i u#idanja pravosna'nog rje(enja o pre#r(aju$ postupa# protiv njega pravosna'no o*ustav%jen. Povrat
nov!anog i&nosa ne "o'e &a)tijevati %ice #oje je svoji" %a'ni" pri&nanje" prou&ro#ova%o #a'njavanje.
0a)tjev &a povrat nov!anog i&nosa podnosi se federa%no" organu uprave nad%e'no" &a pos%ove finansija
u ro#u od = "jeseci od dana prije"a pravosna'nog rje(enja o o*ustavi postup#a. A#o nad%e'ni organ
od*ije &a)tjev i%i ne donese rje(enje u ro#u od =I dana po prije"u &a)tjeva$ "o'e se podnijeti tu'*a &a
na#nadu (tete. Ro# &a podno(enje tu'*e je ,I dana od dana saop(tenja rje(enja$ odnosno prije"a rje(enja.
/&vr(enje rje(enja o pre#r(aju
Rje(enje se i&vr(ava #ad postane pravosna'no. Pravosna'nost prvostepenog rje(enja nastupa #ad se ono
ne "o'e vi(e po*ijati 'a%*o" odnosno prigovoro". Pravosna'nost drugostepenog rje(enja nastupa
dostav%janje" rje(enja stranci 7#ona!no rje(enje8.
Q3.VR./ D/O
UPRAVN/ PO-.UPAK
UOPA3 O UPRAVNO5 PO-.UPKU
PO1A5 UPRAVNOG PO-.UPKA
Upravni postupa# !ine pravna pravi%a #oja regu%i(u nad%e'nost$ redos%ijed radnji i a#ata doneseni) od
strane organa uprave pri rje(avanju o pravi"a i o*ave&a"a graana i organi&acija #oje proi&i%a&e i&
"aterija%noEpravni) propisa upravnog prava.
RA0VO1 UPRAVNOG PO-.UPKA
/deja o potre*i upravnopravnog #ode#sa pojavi%a se prvo u Austriji. Naro!ito je Upravni sud u :e!u$
osnovan 1KJ9.godine$ svojo" pra#so" stvorio osnovu &a #asniju #odifi#aciju upravnog postup#a$ #oja je
7prva u svijetu8 us%ijedi%a 1D29.godine.
1ugos%avija je #odifi#aciji upravnog postup#a pristupi%a 1D2D.godine$ #ad je u 0a#on o unutra(njoj upravi
unije%a i&vjesne procesne nor"e &a postupanje organa op4e uprave. U*r&o na#on toga 7ID.11.1D,I8
donesen je 0a#on o op(te" upravno" postup#u 70UP8$ #oji je na snagu stupio 1D,1.godine. Pravna
pravi%a i& ovog &a#ona$ #oja nisu *i%a u suprotnosti sa novi" pravni" poret#o"$ pri"jenjivana su i u
upravno" postup#u 2NR1.
VR-.3 UPRAVNOG PO-.UPKA 7OPA/ PO-.UPAK / PO-3:N/ PO-.UPB/8. -UP-/D/1ARNA
PR/513NA OPA3G UPRAVNOG PO-.UPKA
9
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
0a#on o upravno" postup#u 7-%.novine 2:i; *r.2NDK8 predvia op4i upravni postupa# i pose*ne upravne
postup#e.
Op4i upravni postupa# "o'e i"ati 2 vida: "o'e *iti sadr'an u jedno" jedinstveno" a#tu 7&a#onu i%i
drugo" a#tu8$ a "o'e *iti dat i teorijs#i #ao uop4avanje pra#se i pojedini) upravni) postupa#a. 5o'e se
re4i da je "a%i *roj &e"a%ja u svijetu #oje su nor"ira%e op4i upravni postupa#. Op4i upravni postupa# i"a
dopuns#i$ sup%etorni i%i supsidijarni #ara#ter. Pri"jenjuje se #ad &a odreenu upravnu "ateriju ne"a
pose*ni) propisa o postup#u.
ODNO- UPRAVNOG PO-.UPKA PR35A GRAPAN-KO5 PO-.UPKU
Pri"jena propisa upravnog i%i graans#og postup#a do%a&i u o*&ir &avisno od toga da %i se radi o javno"
i%i privatno" pravu. 1avnopravni odnosi 7i&u&ev #rivi!ni)8 (tite se propisi"a upravnog$ a graans#oE
pravni odnosi propisi"a graans#og postup#a.
UPRAVN/ PO-.UPAK / UPRAVNO 5A.3R/1A@NO PRAVO
5aterija%ni propisi odnose se na prava i du'nosti pravni) su*je#ata. Procesnopravni propisi nor"iraju
procesne radnje dr'avni) organa i drugi) u!esni#a u postup#u$ a radi &a(tite odnosno ostvarivanja
"aterija%ni) prava. Da#%e$ procesno pravo ne"a svoju sa"osta%nu svr)u ve4 s%u'i pravnoj &a(titi
"aterija%nog prava. Upr#os to"e$ ono ipa# predstav%ja granu pravnog poret#a #oja je potpuna i neovisna
od "aterija%nog prava.
DUONO-. PO-.UPAN1A PO 0AKONU O OPA35 UPRAVNO5 PO-.UPKU
O:/5 O:AV30N3 PR/513N3 0UPEa
O*ave&no postupanje po 0UPEu prote'e se na organe uprave 2:i; i #antona$ grads#e i op4ins#e s%u'*e &a
upravu i druge organe$ te institucije #oje i"aju javna ov%a(tenja. Ovo postupanje o*ave&no je #ad
navedeni organi$ s%u'*e i institucije rje(avaju u upravni" stvari"a.
Postoje , o*i%je'ja upravne stvari na #oju se pri"jenjuju propisi 0UPEa: #on#retnost$ autoritativnost i
pravno dje%ovanje.
Kon#retnost je #ara#teristi#a upravnog a#ta$ tj. rje(enja u upravno" postup#u. Nor"ativni a#t &asniva
pravna pravi%a$ a upravni a#t &asniva pravne odnose.
Autoritativnost. 2or"a%ni upravni a#t donosi se u oni" upravni" stvari"a gdje njegov donosi%ac nastupa
#ao v%ast. Da#%e$ upravni a#t je a#t v%asti a ne a#t pos%ovanja. .o je jednostrani pravni a#t a ne ugovor$ jer
pretpostav%ja autoritativno i&ricanje nosioca v%asti.
Pravno dje%ovanje. Upravni a#t utvruje$ stvara$ "ijenja i%i u#ida pravne odnose. 2or"a%ni upravni a#t
tre*a da neposredno proi&vodi pravne efe#te$ a ne da s%u'i sa"o #ao osnova &a dono(enje pravog
upravnog a#ta. A#ti #oji ne"aju neposredni pravni efe#at nisu for"a%ni upravni a#ti.
Uvjerenje i a#ti evidencije nisu for"a%ni upravni a#ti. Nji)ova istinitost se u naj*o%je" s%u!aju sa"o
pretpostav%ja$ do# se propisani" pute" ne do#a'e suprotno. 0a ra&%i#u od pravog upravnog a#ta$
uvjerenje ne &asniva niti utvruje autoritativne !injenice i%i odnose$ ve4 i) sa"o potvruje s o*&iro" na
ne#i drugi upravni a#t. Pre"a to"e$ uvjerenje ne "o'e o*oriti upravni a#t #oji" se utvruje odnosna
!injenica i%i pravni odnos. Da#%e$ uvjerenje i upravni a#t i"aju ra&%i!it pravni &na!aj i ra&%i!ite pravne
pos%jedice.
9
,
WWW.BH-PRAVNICI.COM
NAQ3@A UPRAVNOG PO-.UPKA
O-NOVNA NAQ3@A UPRAVNOG PO-.UPKA
1. Na!e%o &a#onitosti+ Na!e%o s%o*odne ocjene do#a&a+ J.
2. Na!e%o &a(tite prava graana i &a(tite K. Na!e%o sa"osta%nosti organa u
javnog interesa+ rje(avanju+
,. Na!e%o "aterija%ne istine+ D. Na!e%o dvostepenosti
6. Na!e%o efi#asnosti+ 1I. Pravosna'nost rje(enja+
9. Na!e%o e#ono"i!nosti 11. Po"o4 neu#oj stranci+
=. Na!e%o sas%u(anja stran#e 12. Pravo na upotre*u je&i#a i pis"a+
1. Na!e%o &a#onitosti
.o je najva'nije na!e%o upravnog postup#a. Ono podra&u"ijeva da su svi organi uprave i institucije #oje
i"aju javna ov%a(tenja du'ni upravne stvari rje(avati na osnovu &a#ona i drugi) propisa$ #ao i op4i) a#ata
institucija #oje i"aju javna ov%a(tenja.
Pose*no je &na!ajno (to 0a#on i&ri!ito odreuje da se njegove odred*e o*ave&no pri"jenjuju i u
s%u!ajevi"a #ad je organ$ odnosno institucija ov%a(ten da u upravni" stvari"a rje(ava po s%o*odnoj
ocjeni.
U upravni" stvari"a u #oji"a je javni organ ov%a(ten da rje(ava po s%o*odnoj ocjeni$ rje(enje "ora *iti
doneseno u granica"a ov%a(tenja i u s#%adu sa ci%je" sa #oji" je ov%a(tenje dato. /& ova#vog ograni!enja
proi&i%a&i da se protiv rje(enja donesenog po s%o*odnoj ocjeni "o'e voditi i upravni spor$ i to ne sa"o
&*og povrede *itni) odreda*a postup#a i &*og pre#ora!enja ov%a(tenja$ ve4 i &*og &%oupotre*e ov%a(tenja
#ad je rje(enje doneseno protivno ci%ju u #o"e je ov%a(tenje &a rje(avanje po s%o*odnoj ocjeni dato.
2. Na!e%o &a(tite prava graana i &a(tite javnog interesa
Organi uprave su pri voenju postup#a du'ni da stran#a"a o"ogu4e (to %a#(e ostvarivanje i &a(titu
nji)ovi) prava$ prito" vode4i ra!una da ostvarivanje nji)ovi) prava ne *ude na (tetu prava drugi) oso*a$
niti u suprotnosti sa javni" intereso" #oji je utvren &a#ono".
U#o%i#o stran#a i"a osnova &a ostvarenje ne#og prava$ s%u'*ena oso*a #oja rje(ava upravnu stvar je
du'na stran#u na to upo&oriti.
A#o se na osnovu &a#ona stran#a"a na%a'u ne#e o*ave&e$ organ uprave je du'an pri"jenjivati "jere #oje
su &a stran#e povo%jnije$ a#o se i ta#vi" "jera"a "jera"a posti'e ci%j &a#ona. Ovo pose*no do%a&i do
i&ra'aja pri i&vr(enju rje(enja. U s%u!aju povrede ovog pravi%a$ drugostepeni organ "o'e rje(avaju4i po
'a%*i i&"ijeniti prvostepeno rje(enje i odrediti pri"jenu sredstava povo%jniji) &a stran#u$ *e& o*&ira na to
(to je prvostepeno rje(enje pravi%no #a#o u pog%edu utvreni) !injenica ta#o i u pog%edu pri"jene &a#ona.
,. Na!e%o "aterija%ne istine
Nasuprot for"a%noj 7procedura%noj8 i%i vje(ta!#oj istini$ na!e%o "aterija%ne istine &na!i utvrivanje pravog
stanja stvari$ tj. sa&navanje stvarne 7"aterija%ne8 istine uo!avanje" !injeni!nog stanja ona#vog #a#vo ono
u stvari postoji.
Na!e%o "aterija%ne istine ne &a)tijeva utvrivanje svi) !injenica$ ve4 sa"o pravno re%evantni) !injenica.
Pravo stanje stvari$ tj. "aterija%na istina se "ora utvrditi #adgod se radi o dono(enju rje(enja$ *e& o*&ira
na to da %i ono predstav%ja ve&ani upravni a#t i%i se donosi po dis#recionoj ocjeni.
0a povredu na!e%a "aterija%ne istine 0UP predvia san#cije. Rje(enje &asnovano na nepotpuno i%i
pogre(no utvreni" !injenica"a "ora *iti poni(teno po 'a%*i stran#e i%i ov%a(tenog organa. Osi" toga$
pravosna'no rje(enje #oje je &asnovano na pogre(no utvreni" !injenica"a "o'e se i&"ijeniti$ u#inuti i%i
poni(titi pute" o*nove postup#a.
9
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM
6. Na!e%o efi#asnosti
Organi uprave du'ni su osigurati efi#asno ostvarivanje prava i interesa strana#a 7graana i pravni) %ica8.
.o podra&u"ijeva *r&o$ potpuno i #va%itetno rje(avanje upravni) stvari u upravno" postup#u$ u&
svestrano ra&"atranje ti) stvari. Ovo se posti'e do*ro" organi&acijo" rada$ #ao i #va%itetni" resursi"a
7%juds#i" i "aterija%ni"8 u o#viru organa i institucija #oje rje(avaju u upravni" stvari"a.
9. Na!e%o e#ono"i!nosti postup#a
Na!e%o e#ono"i!nosti &a)tijeva da se postupa# vodi *r&o i sa (to "anje tro(#ova i gu*it#a vre"ena &a
sve u!esni#e u postup#u$ a%i da se istovre"eno pri*avi sve (to je potre*no &a pravi%no utvrivanje
!injeni!nog stanja i &a dono(enje &a#onitog i pravi%nog rje(enja. Da#%e$ pri"jena ovog na!e%a ne s"ije i4i
na (tetu na!e%a &a#onitosti i na!e%a "aterija%ne istine.
=. Na!e%o sas%u(anja stran#e
Prije dono(enja rje(enja stranci se "ora pru'iti "ogu4nost da se i&jasni o svi" !injenica"a i o#o%nosti"a
re%evantni" &a dono(enje rje(enja. Kad se radi o dvostrana!#i" pred"eti"a$ "ogu4nost i&ja(njavanja
tre*a pru'iti i jednoj i drugoj stranci 7audiatur a%tera pars8. Rje(enje se "o'e donijeti *e& pret)odnog
sas%u(anja stran#e sa"o u s%u!ajevi"a #ad je to &a#ono" dopu(teno.
-tranci se u s#%adu sa ovi" na!e%o" "ora dati "ogu4nost da se i&jasni. .o ne &na!i da stran#a "ora
is#oristiti ovu "ogu4nost$ a%i a#o joj "ogu4nost i&ja(njavanja nije data$ tada postoji povreda na!e%a
sas%u(anja stran#e. .a#va povreda predstav%ja povredu *itnog pravi%a postup#a$ (to predstav%ja ra&%og &a
poni(tavanje rje(enja u postup#u po 'a%*i$ #ao i &a upotre*u vanrednog pravnog sredstva 7o*nove
postup#a8.
J. Na!e%o s%o*odnog ocjenjivanja$ odnosno sa"osta%ne ocjene do#a&a
Ovo na!e%o &na!i da organ po s%o*odno" uvjerenju$ tj. po svo" %i!no"$ ni!i" neve&ano" s)vatanju
cijeni i"a %i se jedna !injenica s"atrati istinito" i%i ne. Pre"a &a#ons#oj odred*i$ ov%a(teno s%u'*eno %ice
na osnovu savjesne i *ri'%jive ocjene sva#og do#a&a pose*no i svi) do#a&a &ajedno$ #ao i na osnovu
re&u%tata cje%o#upnog postup#a$ od%u!uje o to"e #oje 4e !injenice u&eti #ao do#a&ane.
-%o*odna ocjena do#a&a na!e%no se pri"jenjuje na sva do#a&na sredstva$ osi" javne isprave. -adr'aj
javne isprave "ora se u&eti #ao ta!an do# se suprotno ne do#a'e. 5euti"$ u interesu "aterija%ne istine
do&vo%jeno je do#a&ivati da je javna isprava neispravno sastav%jena i%i da sadr'i neistinite !injenice.
-%u'*eno %ice #oje donosi rje(enje o upravno" postup#u "ora pri dono(enju rje(enja i"ati u vidu sa"o
o*je#tivne e%e"ente$ a ni#a#o i svoja %i!na raspo%o'enja. Pri davanju ve4e do#a&ne snage jedno" sredstvu
u odnosu na drugo$ u rje(enju se "oraju navesti ra&%o&i &a to.
K. -a"osta%nost organa u rje(avanju
Na!e%o sa"osta%nosti organa u rje(avanju &na!i da:
1. Organ u o#viru svoji) propisani) ov%a(tenja sa"osta%no vodi upravni postupa# i donosi rje(enje+
2. Ov%a(tena s%u'*ena oso*a nad%e'nog organa sa"osta%no utvruje !injenice i o#o%nosti. Na osnovu
utvreni) !injenica i o#o%nosti pri"jenjuju se propisi$ odnosno op4i a#ti na #on#retan s%u!aj.
D. Na!e%o dvostepenosti C pravo 'a%*e
Pravo 'a%*e je u na(e" pravno" siste"u ustavno na!e%o. 0UP ovo na!e%o potvruje i *%i'e ra&rauje. Po
pravi%u$ stran#a i"a pravo 'a%*e protiv prvostepenog rje(enja$ a 'a%*a protiv drugostepenog rje(enja nije
dopu(tena.
9
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo 'a%*e i"a sva#a stran#a u upravno" postup#u. Ovo pravo stran#a i"a i u s%u!aju da prvostepeni
organ u propisano" ro#u nije donio rje(enje o njeno" &a)tjevu. -a"o &a#ono" se "o'e propisati da u
pojedini" upravni" stvari"a 'a%*a nije dopu(tena$ a%i pod us%ovo" da se &a(tita prava i &a#onitosti
osigura na drugi na!in.
U s%u!aju da ne"a drugostepenog organa uprave$ 'a%*a protiv prvostepenog rje(enja na!e%no nije
dopu(tena. /&u&etno se "o'e i&javiti sa"o u s%u!ajevi"a predvieni" &a#ono". U ta#vi" s%u!ajevi"a
&a#ono" se predvia i organ #oji 4e rje(avati po 'a%*i.
1I. Pravosna'nost rje(enja
Pravosna'nost je procesni poja" #oji &na!i da se u redovno" postup#u ne "o'e vi(e staviti u pitanje ne#i
pred"et #oji je #ona!no rije(en C non *is in ide". Pravosna'nost upravnog a#ta daje se i& 2 ra&%oga:
1. &*og e#ono"i!nosti$ jer se is#%ju!uje "ogu4nost da se organ optere4uje ponovni" rje(avanje"
istog pred"eta 7o*je#tivna pravosna'nost8+
2. &*og pravne sigurnosti$ tj. da se ne *i dira%o u pravo pojedinaca 7su*je#tivna pravosna'nost8.
U teoriji se ra&%i#uje for"a%na i "aterija%na pravosna'nost. 2or"a%na pravosna'nost upravnog a#ta
ispo%java se u to"e (to se protiv tog a#ta ne "o'e u%o'iti ni#a#av redovan pravni %ije#. 5aterija%na i%i
unutra(nja pravna snaga jednog upravnog a#ta 7rje(enja8 postoji a#o je rje(enje #ona!no i definitivno
rije(i%o jedan pred"et uop4e$ ta#o da se taj pred"et ne "o'e vi(e ni#a#o rije(iti na drugi na!in. A#t #oji
je postao "aterija%no pravosna'an ve&uje i stran#e i organe #oji su ga donije%i. Da#%e$ da *i "ogao *iti
"aterija%no pravosna'an$ a#t "ora *iti i for"a%no pravosna'an. - druge strane$ for"a%no pravosna'an a#t
ne "ora istovre"eno *iti i "aterija%no pravosna'an.
Pre"a odred*i 0UPEa$ pravosna'no je rje(enje protiv #ojeg se ne "o'e i&javiti 'a%*a niti po#renuti
upravni spor$ a ti" rje(enje" je stran#a ste#%a odreena prava i%i o*ave&e. Ono se "o'e poni(titi$ u#inuti
i%i i&"ijeniti sa"o u &a#ono" predvieni" s%u!ajevi"a.
/& navedenog su vid%jiva , e%e"enta pravosna'nosti rje(enja:
1. rje(enje protiv #ojeg se ne "o'e i&javiti 'a%*a niti po#renuti upravni spor+
2. nji"e je stran#a ste#%a odreena prava i%i su joj na"etnute o*ave&e+
3. "o'e *iti poni(teno$ u#inuto i%i i&"ijenjeno sa"o u s%u!ajevi"a #oji su predvieni &a#ono".
5euti"$ postoje 2 i&u&et#a$ #ad se pravosna'no rje(enje "o'e "ijenjati ia#o to &a#ono" nije
predvieno$ a%i pod us%ovo" da se ti"e ne vrijea propis niti pravo drugog %ica:
1. rje(enje #oji" je od*ijen &a)tjev stran#e 7negativan upravni a#t8+
2. rje(enje #oji" je stranci na"etnuta ne#a o*ave&a$ pod us%ovo" da se novi" rje(enje" ta o*ave&a
s"anjuje odnosno u*%a'ava.
Pravosna'no rje(enje "o'e se poni(tavati$ u#idati i%i "ijenjati pute" vanredni) pravni) sredstava u
upravno" postup#u.
Kona!no rje(enje u upravno" postup#u je rje(enje protiv #ojeg se ne "o'e i&javiti redovno pravno
sredstvo 7'a%*a8$ a #oji" je stran#a ste#%a ne#o pravo i%i su joj na"etnute o*ave&e. Da#%e$ protiv
#ona!nog rje(enja u upravno" postup#u "o'e se po#renuti upravni spor.
11. Po"o4 neu#oj stranci
9
=
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Organ #oji vodi postupa# du'an je voditi ra!una da ne&nanje i neu#ost stran#e i drugi) u!esni#a postup#a
ne *ude na (tetu prava #oja i" pripadaju po &a#onu. -)odno ovo" na!e%u$ s%u'*eno %ice #oje vodi
postupa# po potre*i "ora upo&oriti stran#u odnosno drugog u!esni#a u postup#u na pravne pos%jedice
nji)ovi) radnji i%i propu(tanja &*og #oji) *i "og%i pretrpjeti (tetu. 0UP ne predvia ni#a#vu san#ciju &a
povredu ovog na!e%a.
12. Upotre*a je&i#a i pis"a
Pre"a !%.1= 0UPEa$ upravni postupa# se vodi na *osans#o" i )rvats#o" je&i#u$ a organ #oji vodi upravni
postupa# osigurava ravnopravnu upotre*u *osans#og i )rvats#og je&i#a. -%u'*eno pis"o je %atinica.
2edera%ni" &a#ono" "o'e se #ao s%u'*eni odrediti i dodatni je&i#.
0UP o"ogu4ava da se #ao sredstva #o"uniciranja #oriste i osta%i je&ici. Organ #oji vodi postupa# je
du'an stranci o"ogu4iti da to# postup#a prati na svo" je&i#u$ u#o%i#o se postupa# ne vodi na je&i#u
stran#e. -tran#e i drugi u!esnici u postup#u #oji nisu dr'av%jani :i;$ a ne &naju je&i# na #o"e se vodi
postupa#$ i"aju pravo da to# postup#a prate pre#o tu"a!a 7prevodioca8. /& navedenog proi&i%a&i da se
stran#e #oje &naju je&i# na #o"e se vodi postupa#$ tre*aju to#o" postup#a s%u'iti ti" je&i#o".
O-.A@A VAON/1A NAQ3@A
1. Oficije%no i privatno na!e%o 6. Na!e%o posrednosti i neposrednosti+
2. /n#vi&iciono i dispo&iciono na!e%o+ 9. Na!e%o javnosti+
,. Na!e%o us"enosti i pis"enosti =. Na!e%o #oncentracije
Oficije%no i privatno na!e%o
Oficije%no na!e%o &na!i da organ postupa# po#re4e po s%u'*enoj du'nosti 7e< officio8. Privatno na!e%o
podra&u"ijeva da se postupa# po#re4e po &a)tjevu &ainteresiranog %ica$ te da organ *e& ta#vog &a)tjeva
ne s"ije po#renuti postupa#. U upravno" postup#u privatno na!e%o do%a&i do i&ra'aja sa"o onda #ad
upravni postupa# pri"arno &a ci%j i"a ostvarivanje privatnog interesa. /na!e$ privatno na!e%o je
#ara#teristi!no &a parni!ni postupa#.
Oficije%no i privatno na!e%o va'e i &a voenje i &a o*ustavu postup#a. Postupa# po#renut po &a)tjevu
stran#e 4e *iti i o*ustav%jen na njen &a)tjev. Organ "o'e ta#av postupa# nastaviti i protiv vo%je stran#e$
a#o &a#%ju!i da javni interes na%a'e da%je voenje postup#a i%i to &a)tijeva suprotna strana.
/n#vi&iciono i dispo&iciono na!e%o
Pre"a dispo&iciono" na!e%u$ sa"e stran#e pri*av%jaju i upotre*%javaju do#a&ni "aterija% po svojoj vo%ji.
Da#%e$ sa"o ono (to stran#e i&nesu u postup#u$ to 4e organ u&eti u o*&ir pri dono(enju rje(enja. Po
in#vi&iciono" na!e%u do#a&i se pri#up%jaju i i&nose od strane organa #oji vodi postupa# i%i po njegovoj
nared*i.
U na(e" upravno" postup#u pri"arno je &astup%jeno in#vi&iciono na!e%o$ u& odreena odstupanja a#o je
u pitanju &a(tita interesa strana#a. -tran#a "o'e i&nositi !injenice #oje "ogu *iti od uticaja na rje(enje i
po*ijati ta!nost navoda #oji se ne s%a'u sa njeni" navodi"a.
Na!e%o us"enosti i pis"enosti
Upravni postupa# i&graen je na #o"*inovano" na!e%u us"enosti i pis"enosti$ pri !e"u prioritet pripada
na!e%u pis"enosti. Npr. podnesci se "ogu predavati pis"eno i us"eno$ us"ena i&ja(njenja se *i%je'e u
&apisni#$ rje(enje se stran#a"a daje napis"eno a%i se "ogu saop(titi i us"eno$ 'a%*a se "o'e podnijeti i
us"eno i pis"eno$ a%i je 'a%*eni postupa# sa"o pis"en itd.
Na!e%o posrednosti i neposrednosti
9
J
9K
Na!e%o neposrednosti &na!i da s%u'*eno %ice #oje vodi postupa# donosi rje(enje na osnovu neposrednog opa'anja.
Da *i se u potpunosti udovo%ji%o ovo" na!e%u$ sve do#a&e *i tre*a%o i&vesti na sa"oj us"enoj raspravi$ neposredno
pred s%u'*eni" %ice" odnosno #o%egija%ni" organo" #oji donosi rje(enje. 5euti"$ to je u upravno" postup#u po
pravi%u nei&vod%jivo$ te je upravni proces je prete'no posredan.
Na!e%o javnosti
0UP ne propisuje javnost &a sve procesne radnje$ ve4 &a us"enu raspravu. Us"ena rasprava na!e%no je
javna. -%u'*eno %ice #oje vodi postupa# "o'e is#%ju!iti javnost sa"o u s%u!ajevi"a #oje &a#on i&ri!ito
fi#sira. /s#%ju!enje javnosti ne odnosi se na stran#e$ nji)ove puno"o4ni#e i stru!ne po"aga!e$ a s%u'*eno
%ice "o'e "o'e do&vo%iti prisustvo raspravi jo( ne#i" %ici"a 7s%u'*ene oso*e$ nau!ni i javni radnici8.
Na!e%o #oncentracije
Pod na!e%o" #oncentracije u postup#u se podra&u"ijeva prvenstveno princip po #o"e stran#e "oraju u
jednoj fa&i postup#a navesti &ajedno i odjedno" sve !injenice #oje "ogu *iti od uticaja na rje(enje stvari.
Kasnije navedene !injenice$ &a)tjevi$ prigovori i s%$ se pre"a ovo" na!e%u ne *i u&i"a%i u o*&ir jer *i
&a)tijeva%i ponovno sas%u(anje stran#e i odugov%a!enje postup#a. Ovo na!e%o i"a svoju ve4u pri"jenu u
parni!no" postup#u. U upravno" postup#u je ipa# #%ju!no na!e%o "aterija%ne istine$ #oje u po&adinu
stav%ja sve druge o*&ire. Na!e%o #oncentracije u upravno" postup#u do%a&i do i&ra'aja pri dono(enju
rje(enja i u 'a%*eno" postup#u.
NAD@3ONO-.
PO1A5 / PRAVN/ 0NAQA1 NAD@3ONO-./
Nad%e'nost je pravo i du'nost odreenog organa da rije(i odreenu upravnu stvar. -va#i organ du'an je da
se pridr'ava svoje nad%e'nosti u po&itivno" i negativno" s"is%u$ tj. ne s"ije raditi posao na #oji nije
nad%e'an$ a ne s"ije se ni u&dr'avati od pos%ova &a #oje je nad%e'an. Po(tivanje odreda*a o nad%e'nosti u
upravno" postup#u je du'nost od pose*no ve%i#e pravne va'nosti. 0ato sva#i organ u to#u cije%og
postup#a pa&i na nad%e'nost po s%u'*enoj du'nosti.
VR-.3 NAD@3ONO-./
U &avisnosti od #riterija #oji se u&i"a u ra&"atranje ra&%i#uju se , vrste nad%e'nosti: stvarna$ "jesna i
fun#ciona%na.
-tvarna nad%e'nost je &a#ono" i%i propiso" odreena du'nost i pravo jednog reda organa da rje(avaju
upravne stvari odreene vrste$ is#%ju!uju4i u to"e osta%e redove organa. Da#%e$ stvarna nad%e'nost je
nad%e'nost po vrsti pos%ova #oji se o*av%jaju. Pri"arno se odreuje pre"a propisi"a #oji"a se regu%i(e
odreena upravna o*%ast i%i odreuje nad%e'nost organa.
5jesna nad%e'nost odreuje se po osnovu teritorije &a #oju je ve&ana upravna stvar. Ona teritorija%no
ra&grani!ava organe #oji su stvarno nad%e'ni &a rje(avanje istovrsni) upravni) stvari. 5jesna nad%e'nost
se pri"arno odreuje po propisi"a #oji"a se vr(i po%iti!#oEteritorija%na podje%a i po propisi"a o
organi&aciji pojedini) organa.
2un#ciona%na nad%e'nost je nad%e'nost pojedinog organa pre"a fun#cija"a #oje "u se dodje%juju. Nai"e$
jedna upravna stvar se "o'e s o*&iro" na ra&%i!ite fa&e postup#a predavati ra&%i!iti" organi"a$ ta#o da
dio postup#a o*avi jedan$ a dio drugi organ$ npr. #ad je jedan organ po&van &a voenje upravnog
postup#a$ drugi &a dono(enje prvostepenog rje(enja$ a tre4i &a rje(avanje po 'a%*a"a.
-)odno i&neseno"$ postoje i , nenad%e'nosti 7in#o"petencije8 C stvarna$ "jesna i fun#ciona%na
nenad%e'nost.
9K
9D
Propisi o nad%e'nosti organa$ pose*no #ad je u pitanju stvarna nad%e'nost$ su prinudne prirode i ne "ogu
se pro"ijeniti dogovoro" strana#a$ dogovoro" organa$ niti dogovoro" i&"eu stran#e i organa. Da#%e$
ni organi ni stran#e ne "ogu odstupiti od propisa o nad%e'nosti.
Pre"a 0UP$ 2edera%ni organi uprave rje(avaju u prvo" stupnju u upravni" stvari"a:
1- i& is#%ju!ive nad%e'nosti 2ederacije$
2- &ajedni!#e nad%e'nosti 2ederacije i #antona #oje su federa%ni" &a#ono" stav%jene u nad%e'nost
federa%ni) organa$
3- i& nad%e'nosti #antona #oje su &a#ono" #antona prenesene na federa%ne organe uprave.
Kantona%ni organi uprave u prvo" stepenu rje(avaju u upravni" stvari"a #oje su i" u nad%e'nost
stav%jene #antona%ni" &a#ono" i u upravni" stvari"a #oje su na nji) prenesene federa%ni" &a#ono".
Grads#e odnosno op4ins#e s%u'*e &a upravu rje(avaju u prvo" stupnju u upravni" stvari"a i& o*%asti
uprave i sa"ouprave #oje su i" u nad%e'nost stav%jene statuto" grada odnosno op4ine i propiso"
grads#og odnosno op4ins#og vije4a$ #ao i u upravni" stvari"a #oje su na nji) prenesene federa%ni" i
#antona%ni" &a#ono".
A#o propisi"a nije odreeno #oji je organ uprave stvarno nad%e'an &a rje(avanje u odreenoj upravnoj
stvari$ a to se ne "o'e utvrditi ni po prirodi stvari$ ta#va stvar spada u nad%e'nost organa uprave #oji je
nad%e'an &a pos%ove uprave u 2ederaciji odnosno #antonu. U gradu i op4ini to je s%u'*a #oja se odredi
propiso" grads#og odnosno op4ins#og vije4a.
PO-3:NO O 513-NO1 NAD@3ONO-./
5jesna nad%e'nost se odreuje po propisi"a #oji"a je ureeno teritorija%no ra&grani!enje #antona i
op4ina$ te po propisi"a o organi&aciji federa%ni) i #antona%ni) organa uprave$ odnosno grads#i) i
op4ins#i) s%u'*i &a upravu.
U o#viru navedenog$ "jesna nad%e'nost se odreuje:
1- u stvari"a #oje se odnose na ne#retnine E pre"a "jestu gdje se ne#retnina na%a&i+
2- u stvari"a #oje se odnose na dje%atnost ne#og organa$ podu&e4a$ ustanove i%i drugog pravnog %ica E
pre"a "jestu nji)ovog sjedi(ta. U stvari"a #oje se odnose na dje%atnost pos%ovni) jedinica pravni)
%ica$ nad%e'nost se odreuje pre"a sjedi(tu te pos%ovne jedinice+
3- u stvari"a #oje se odnose na voenje radnje i%i na profesiona%nu dje%atnost pojedini) oso*a #oja se
o*av%ja i%i se i"a o*av%jati u odreeno" "jestu E pre"a sjedi(tu radnje$ odnosno pre"a "jestu gdje
se dje%atnost o*av%ja+
4- u osta%i" stvari"a E pre"a pre*iva%i(tu stran#e. Kad i"a vi(e strana#a$ nad%e'nost se odreuje pre"a
stranci pre"a #ojoj je &a)tjev uprav%jen. A#o stran#a ne"a pre*iva%i(te u 2ederaciji$ nad%e'nost se
odreuje pre"a "jestu njenog *oravi(ta$ a a#o ne"a ni *oravi(ta E pre"a "jestu njenog pos%jednjeg
pre*iva%i(ta$ odnosno *oravi(ta u 2ederaciji.
A#o se "jesna nad%e'nost ne "o'e odrediti po navedeni" odred*a"a odreuje se pre"a "jestu gdje je
nastao povod &a voenje postup#a. Npr. &a voenje upravnog postup#a &*og pri"ije4ene *o%esti na stoci
#oja se prevo&i 'e%je&nico"$ "jesno je nad%e'an veterinars#i organ u "jestu gdje je &ara&a pri"je4ena.
U stvari"a #oje se odnose na *rod i%i &ra#op%ov$ i%i u #oji"a je povod &a voenje postup#a nastao na
*rodu i%i &ra#op%ovu$ "jesna se nad%e'nost odreuje pre"a "ati!noj %uci *roda$ odnosno pristani(tu
&ra#op%ova.
Organ #oji je po#renuo postupa# #ao "jesno nad%e'an$ du'an je postupa# i &avr(iti. Da#%e$ on &adr'ava
nad%e'nost i #ad u to#u postup#a nastupe o#o%nosti pre"a #oji"a *i "jesno nad%e'an *io drugi organ.
0a#on propisuje da organ #oji je po#renuo postupa# "o'e ustupiti pred"et organu #oji je pre"a novi"
o#o%nosti"a postao "jesno nad%e'an$ a#o se ti"e &natno o%a#(ava postupa#$ naro!ito &a stran#u.
9
D
=I
A#o *i pre"a odred*a"a o "jesnoj nad%e'nosti istovre"eno *i%a "jesno nad%e'na dva i%i vi(e organa$ nad%e'an je
onaj organ #oji je prvi po#renuo postupa#$ a%i se "jesno nad%e'ni organi "ogu spora&u"jeti #oji 4e od nji) voditi
postupa#.
D3@3GAB/1A 7PR3NOF3N138 / AVOKAB/1A 7-UP-./.UB/1A$ PR3U0/5AN138
NAD@3ONO-./
Avo#acija nad%e'nosti &na!i pravo jednog organa da preu&"e upravnu stvar i& nad%e'nosti drugog organa
i da je sa" rije(i. Po pravi%u se radi o odnosu organa (ire i u'e po%iti!#oEteritorija%ne &ajednice. Kod nas je
avo#acija do&vo%jena sa"o na osnovu i&ri!itog &a#ons#og ov%a(tenja. /sto va'i i &a de%egaciju
nad%e'nosti. De%egacija je preno(enje od strane jednog organa i&vjesni) pos%ova na druge organe da i) oni
rje(avaju 7po pravi%u se prenosi sa organa (ire na organ u'e po%iti!#oEteritorija%ne &ajednice8.
PRO-.ORNO OGRAN/Q3N13 NAD@3ONO-./
-va#i organ ograni!en je na vr(enje s%u'*enog rada u granica"a svog podru!ja. Od ovog pravi%a postoje
s%ijede4i i&u&eci:
1- organ "o'e i&vr(iti radnju i van granica svog podru!ja a#o postoji opasnost &*og odgaanja$ s ti" (to
je du'an da o to"e od"a) o*avijesti organ na !ije" je podru!ju tu radnju podu&eo+
2- s%u'*ene radnje u &grada"a i%i drugi" o*je#ti"a u posjedu vojni) organa o*av%jaju se po pret)odnoj
prijavi #o"andantu &grade$ odnosno o*je#ta i po spora&u"u s nji".
3- s%u'*ene radnje #oje se o*av%jaju na e#steritorija%no" podru!ju vr(e se posredovanje" organa uprave
nad%e'nog &a vanjs#e pos%ove :osne i ;ercegovine.
-UKO: NAD@3ONO-./
Po&itivan i negativan su#o* nad%e'nosti
Po&itivan su#o* nad%e'nosti postoji u s%u!aju #ad 2 i%i vi(e organa prisvajaju pravo rje(avanja odreene
upravne stari$ pa i vode postupa# i donose rje(enja. Negativan su#o* nad%e'nosti nastaje #ad 2 i%i vi(e
organa od*iju rje(avanje o odreenoj upravnoj stvari.
Nad%e'nost &a rje(avanje su#o*a nad%e'nosti
-u#o* nad%e'nosti u upravno" postup#u na nivou 2ederacije rje(ava V%ada 2:i; i Vr)ovni sud 2:i;.
V%ada je nad%e'na &a rje(avanje "euso*ni) su#o*a nad%e'nosti federa%ni) organa uprave$ su#o*a i&"eu
federa%ni) organa uprave i federa%ni) ustanova$ #ao i i&"eu federa%ni) ustanova.
Vr)ovni sud 2:i; nad%e'an je &a rje(avanje su#o*a nad%e'nosti i&"eu 2:i; i #antona$ #ao i su#o*a
i&"eu 2 #antona$ *i%o da se radi v%ada"a$ organi"a uprave i%i institucija"a #oje i"aju javna ov%a(tenja.
Vr)ovni sud rje(ava i sve osta%e su#o*e nad%e'nosti #oji nisu &a#ono" dati u nad%e'nost ne#og drugog
organa i%i suda.
-%i!no &a#ons#o rje(enje je i na nivou #antona$ s ti" (to su#o*e rje(ava v%ada #antona i najvi(i sud u
#antonu.
Na op4ins#o" nivou$ su#o*e nad%e'nosti op4ins#i) s%u'*i &a upravu i op4ins#i) odnosno ustanova iste
op4ine rje(ava op4ins#i na!e%ni#. -u#o* nad%e'nosti v%ade #antona i op4ins#og na!e%ni#a$ #ao i su#o*e 2
i%i vi(e op4ina rje(ava najvi(i sud #antona. /ste odred*e pri"jenjuju se i #ad je u"jesto op4ine u pitanju
grad$ s ti" (to najvi(i sud #antona rje(ava i su#o*e i&"eu grada i op4ine.
Po#retanje i rje(avanje su#o*a nad%e'nosti
=
I
=1
Prijed%og &a rje(avanje su#o*a nad%e'nosti "ogu podnijeti organ i stran#a. Na!e%no ga podnosi organ #oji
je pos%jednji rje(avao o #on#retnoj stvari.
A#o se radi o po&itivno" su#o*u nad%e'nosti$ tj. a#o su o istoj upravnoj stvari rje(ava%a 2 organa i o*a
donije%a rje(enje$ organ #oji rje(ava su#o* nad%e'nosti poni(ti4e rje(enje nenad%e'nog organa. A#o se radi
o negativno" su#o*u nad%e'nosti$ *i4e poni(ten &a#%ju!a# #oji" se nad%e'ni organ i&jasnio #ao
nenad%e'an i spis pred"eta dostav%jen 7to"8 nad%e'no" organu.
:itno je nag%asiti da 4e u s%u!aju su#o*a nad%e'nosti sva#i organ u su#o*u *iti du'an da i&vr(i radnje
postup#a #oje ne trpe od%aganje.
Protiv rje(enja #oji" se od%u!uje o su#o*u nad%e'nosti stran#a ne "o'e i&javiti pose*nu 'a%*u ni voditi
upravni spor$ jer se ti" rje(enje" ne vrijea pravni interes stran#e. Pravo na 'a%*u i"a organ u su#o*u$
a#o s"atra da "u je rje(enje" povrijeeno ne#o pravo. 5euti"$ a#o je o su#o*u nad%e'nosti rije(io
nad%e'ni sud$ 'a%*a nije dopu(tena.
OV@AF.3N13 0A VOP3N13 PO-.UPKA / 0A R13FAVAN13
Redovno ov%a(tenje &a rje(avanje pripada starje(ini invididua%nog$ ino#osnog dr'avnog organa$ tj.
ru#ovodiocu organa uprave i%i institucije #oja i"a javna ov%a(tenja. Ru#ovodi%ac "o'e ov%astiti drugu
s%u'*enu oso*u istog organa odnosno institucije da rje(ava u upravni" stvari"a i& odreene vrste
upravni) pos%ova i%i drugu stru!nu s%u'*enu oso*u &a voenje postup#a prije dono(enja rje(enja. O to"e
je ru#ovodi%ac organa uprave du'an donijeti pose*no rje(enje. :itno je nag%asiti da su rje(enja ov%a(tenog
s%u'*eni#a rje(enja sa"og organa$ isto #ao i rje(enja ru#ovodioca. /& toga s%ijedi da se protiv rje(enja
ov%a(tenog s%u'*eni#a ne "o'e i&javiti 'a%*a starje(ini organa$ ve4 sa"o vi(e" organu u#o%i#o on postoji.
A#o je &a rje(avanje u upravoj stvari nad%e'an #o%egija%ni organ 7v%ada 2:i; i%i #antona$ s#up(tine$
grads#o i%i op4ins#o vije4e8$ postupa# vodi i prijed%og rje(enja pripre"a ov%a(tena oso*a i%i organ #oji taj
organ odredi svoji" a#to"$ a#o pose*ni" propisi"a nije druga!ije odreeno.
PRAVNA PO5OA
-vi organi i institucije #oje i"aju javna ov%a(tenja du'ni su jedni drugi"a u#a&ivati pravnu po"o4 u
upravno" postup#u. 5o%*a &a pravnu po"o4 us%ijedi4e a#o se odreena radnja u postup#u tre*a i&vr(iti
i&van podru!ja organa nad%e'nog &a voenje #o"p%etnog postup#a. 0a"o%jeni organ odnosno institucija
du'na je po"o4 pru'iti u granica"a svog podru!ja i dje%o#ruga *e& od%aganja$ a naj#asnije u ro#u od 1I
dana od dana prije"a "o%*e. Po"o4 se ta#oer "o'e &atra'iti a#o 4e i&vr(enje radnje od strane drugog
ov%a(tenog organa dovesti do %a#(eg i *r'eg o*av%janja radnje i%i i&*jegavanja nepotre*ni) tro(#ova.
A#t #oji" se jedan organ o*ra4a drugo"e &a pravnu po"o4 &ove se &a"o%nica. 0a"o%nico" se na drugi
organ ne "o'e prenijeti rje(avanje sa"e g%avne stvari$ ve4 sa"o vr(enje ne#e sporedne procesne radnje.
Pravna po"o4 od sudova se "o'e tra'iti sa"o u o#viru pose*ni) propisa. /&u&etno$ organ #oji vodi
postupa# "o'e od suda tra'iti da "u dostavi spise #oji su potre*ni &a voenje upravnog postup#a. -udovi
su du'ni postupiti po ta#vo" tra'enju a#o se ti"e ne o"eta sa" suds#i postupa#$ s ti" (to sud "o'e
odrediti ro# &a vra4anje spisa.
0a pravnu po"o4 u odnosu sa ino&e"ni" organi"a va'e odred*e "eunarodni) ugovora. A#o ta#vi)
ugovora ne"a$ pri"jenjuje se na!e%o reciprociteta. Do"a4i organi u#a&uju pravnu po"o4 ino&e"ni"
organi"a na na!in predvien u do"a4e" &a#onu. Organ 4e us#ratiti pravnu po"o4 a#o se tra'i radnja
#oja je protivna do"a4e" &a#onu. Radnja #oja je pred"et "o%*e ino&e"nog organa "o'e se i&vr(iti i na
na!in #oji &a)tijeva ino&e"ni organ$ a#o ta#av postupa# nije protivan do"a4e" &a#onu.
/0U03A3
Ra&%o&i i&u&e4a
0UP na"e4e o*ave&no i&u&e4e s%u'*enog %ica u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
=1
=2
1- a#o je u pred"etu u #o"e se vodi postupa# stran#a$ svjedo#$ vje(ta#$ puno"o4ni# i%i &a#ons#i
&astupni# stran#e+
2- a#o je sa stran#o"$ &astupni#o" i%i puno"o4ni#o" stran#e srodni# po #rvi u pravoj %iniji$ u po*o!noj
%iniji &a#%ju!no sa 6.stepeno"$ *ra!ni drug i%i srodni# po ta&*ini &a#%ju!no sa drugi" stepeno"
7pos%jednje 2 prepre#e postoje i na#on prestan#a *ra#a8+
3- a#o je sa stran#o"$ &astupni#o" i%i puno"o4ni#o" stran#e u odnosu staraoca$ usvojioca$ usvojeni#a
i%i )ranioca+
4- a#o je u prvostepeno" postup#u u!estvova%o u voenju postup#a i%i dono(enju rje(enja.
Nad%e'nost &a od%u!ivanje o i&u&e4u
O i&u&e4u s%u'*ene oso*e od%u!uje neposredno vi(i ru#ovodi%ac$ odnosno neposredno vi(i organ. .a#o o
i&u&e4u s%u'*ene oso*e u federa%no" i%i #antona%no" organu uprave odnosno ustanovi od%u!uje
ru#ovodi%ac tog organa odnosno ustanove. O i&u&e4u s%u'*ene oso*e u grads#oj odnosno op4ins#oj s%u'*i
&a upravu od%u!uje gradona!e%ni# odnosno op4ins#i na!e%ni#. O i&u&e4u ru#ovodioca organa i%i ustanove
od%u!uje v%ada 2:i; odnosno #antona$ o i&u&e4u gradona!e%ni#a odnosno op4ins#og na!e%ni#a od%u!uje
grads#o odnosno op4ins#o vije4e itd.
Postupa# u s%u!aju i&u&e4a
-%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# i%i o*av%ja ne#u radnju u postup#u$ du'na je pre#inuti sva#i da%ji rad
na pred"etu !i" sa&na &a postojanje ne#og od ra&%oga #oji su ta#sativno navedeni$ te o to"e o*avijestiti
organ nad%e'an &a rje(avanje o i&u&e4u. Osi" toga$ a#o s%u'*ena oso*a s"atra da postoje ne#e druge
o#o%nosti #oje opravdavaju njeno i&u&e4e$ o to"e 4e o*avijestiti nad%e'ni organ$ a%i ne pre#idaju4i rad.
/&u&e4e "o'e &a)tijevati i stran#a u postup#u$ i& pret)odno na*rojani) ra&%oga$ a%i i a#o s"atra da postoje
druge o#o%nosti #oje dovode u pitanje nepristrasnost s%u'*ene oso*e$ s ti" (to te o#o%nosti "ora navesti u
svo" &a)tjevu &a i&u&e4e. A#o je i&u&e4e &atra'eno &*og ra&%oga i&ri!ito navedeni) u &a#onu 7naprijed
po*rojani8$ s%u'*ena oso*a du'na je od"a) pre#inuti sva#i rad u postup#u$ osi" radnji #oje ne trpe
od%aganje. U s%u!aju #ad se njeno i&u&e4e tra'i &*og drugi) o#o%nosti$ s%u'*ena oso*a ne pre#ida radnje u
postup#u.
0UP ne odreuje ro# u #o"e stran#a "o'e tra'iti i&u&e4e$ a%i se "o'e s"atrati da *i to ona po pravi%u
tre*a%a u!initi !i" sa&na &a postojanje ne#og od ra&%oga &a i&u&e4e. 3ventua%ni #asniji &a)tjev &a i&u&e4e
ne *i "ogao *iti s"etnja da se &a)tjevu udovo%ji. 5euti"$ a#o ga stran#a tra'i sa"o u ci%ju
odugov%a!enja pred"eta$ "o'e se odrediti da stran#a snosi tro(#ove #oje je u&ro#ova%a svojo" #rivico"$
odugov%a!e4i postupa# *e& potre*e. s
0a#%ju!a# o i&u&e4u
O i&u&e4u se od%u!uje u for"i &a#%ju!#a. A#o je i&u&e4e uva'eno$ onda se u isto" &a#%ju!#u odreuje
s%u'*eno %ice #oje 4e &a"ijeniti i&u&etog. Oa%*a nije do&vo%jena protiv &a#%ju!#a #oji" je uva'eno
i&u&e4e. Protiv &a#%ju!#a #oji" je &a)tjev stran#e &a i&u&e4e" od*ijen dopu(tena je 'a%*a$ a%i ne #ao
pose*na ve4 sa"o protiv rje(enja #oje *ude doneseno u g%avnoj stvari 7a#o je 'a%*a protiv tog rje(enja
dopu(tena8.
-.RANKA / N13NO 0A-.UPAN13
PO1A5 -.RANK3
-tran#a je oso*a po !ije" &a)tjevu je po#renut postupa# i%i protiv #oje se vodi postupa#$ i%i #oja radi
&a(tite svoji) prava i%i pravni) interesa i"a pravo u!estvovati u postup#u. /& ove &a#ons#e definicije
proi&i%a&i postojanje , vrste strana#a:
=
2
=,
1- %ice po !ije" &a)tjevu je postupa# po#renut$ tj. %ice #oje tra'i i&davanje upravnog a#ta+
2- %ice protiv #oga se vodi upravni postupa#+
3- %ice #oje i"a pravo u!estvovati u postup#u radi &a(tite svoji) prava i%i pravni) interesa.
-.RANAQKA / PROB3-NA -PO-O:NO-.
-trana!#a sposo*nost je sposo*nost *iti stran#a u upravno" postup#u. Na podru!ju upravnog postup#a
strana!#a sposo*nost odgovara pravnoj sposo*nosti na podru!ju "aterija%nog prava. Pre"a to"e$ sva#o
fi&i!#o %ice i"a strana!#u sposo*nost$ *e& o*&ira na godine starosti i du(evno &drav%je.
Pre"a !%.6D 0UPEa$ stran#a u postup#u "o'e *iti sva#o fi&i!#o i pravno %ice. -tran#a "o'e *iti i organ$
nase%je$ grupa oso*a i s%. #oji ne"aju svojstvo pravnog %ica$ a#o "ogu *iti nosioci prava i o*ave&a o
#oji"a se rje(ava u upravno" postup#u. Osi" toga$ stran#a "o'e *iti i sindi#a%na organi&acija a#o se
postupa# odnosi na ne#o pravo i%i pravni interes &apos%eni) 7ovdje spadaju i s%u'*enici i na"je(tenici8.
Procesna sposo*nost
Procesna sposo*nost je sposo*nost stran#e da "o'e sa"a vr(iti radnje u postup#u. .u sposo*nost po
&a#onu i"a sa"o stran#a #oja je potpuno pos%ovno sposo*na. 0a fi&i!#e oso*e #oje ne"aju procesnu
sposo*nost radnje u postup#u o*av%ja nji)ov &a#ons#i &astupni#. 0a pravno %ice radnje u postup#u
o*av%ja &a#ons#i &astupni# i%i ov%a(teni predstavni#.
Od procesne sposo*nosti i nesposo*nosti tre*a ra&%i#ovati postu%acionu sposo*nost i nesposo*nost.
Postu%aciono sposo*ne su stran#e #oje i"aju procesnu sposo*nost i #oje su istovre"eno u stanju da u
o#viri"a svoji) psi)ofi&i!#i) svojstava neposredno predu&i"aju procesne radnje. Pitanje postu%acione
sposo*nosti npr. "o'e se postaviti u s%u!aju g%u)i) nepis"eni) oso*a.
AK./VNA / PA-/VNA @3G/./5AB/1A
U dvostrana!#o" upravno" postup#u$ #ao i u parni!no" postup#u$ "o'e se govoriti o a#tivnoj
%egiti"aciji 7%ice #oje tra'i po#retanje postup#a8 i pasivnoj %egiti"aciji 7%ice protiv #ojeg je po#renut
postupa#8. 0a o*je stran#e #a'e se da su stvarno %egiti"irane$ odnosno da i"aju %egiti"atio ad causa".
Organ #oji vodi postupa# 4e to#o" cije%og postup#a pa&iti po s%u'*enoj du'nosti da %i %ice #oje se
pojav%juje u postup#u i"a stvarnu %egiti"aciju.
0A-.UPN/B/ -.RANAKA
0astupnici strana#a u upravno" postup#u su pos%ovno sposo*na fi&i!#a %ica #oja vr(e procesne radnje u
upravno" postup#u u i"e i &a ra!un strana#a. 0UP predvia 6 #ategorije &astupni#a. .o su:
1. &a#ons#i i%i nu'ni &astupni# procesno nesposo*ni) fi&i!#i) %ica i &astupni# pravni) %ica+
2. do*rovo%jni puno"o4ni# procesno sposo*ni) %ica+
3. privre"eni &astupni#+
4. &ajedni!#i predstavni#.
0a#ons#i &astupnici
0a#ons#i 7nu'ni8 &astupnici fi&i!#i) %ica. -va#o fi&i!#o %ice #oje ne"a procesnu sposo*nost "ora i"ati
&a#ons#og &astupni#a &a neposredno u!e(4e u upravno" postup#u. Ovi &astupnici na&ivaju se &a#ons#i"
jer je o*i" nji)ovog ov%a(tenja odreen &a#ono"$ a nu'ni" &ato (to i) procesno nesposo*na fi&i!#a %ica
"oraju i"ati. 0a#ons#i &astupnici "a%o%jetni) %ica su nji)ovi rodite%ji. Oni su &astupnici i svoje
puno%jetne djece nad #ojo" je produ'eno rodite%js#o staranje.
A#o su o*a rodite%ja u"r%a i%i i&gu*i%a rodite%js#o pravo$ djeci se postav%ja starate%j. -tarate%j se postav%ja i
puno%jetni" %ici"a %i(eni" pos%ovne sposo*nosti. Organ #oji vodi postupa# du'an je da pa&i da %i
&a#ons#i &astupni# %ica pod starate%jstvo" po#a&uje potre*nu pa'nju u &astupanju i u s%u!aju potre*e o
to"e o*avijesti nad%e'ni organ starate%jstva.
=
,
=6
0a#ons#i &astupnici pravni) %ica$ odnosno predstavnici pravni) %ica odreuju se &a#ono"$ a#to"
nad%e'nog dr'avnog organa doneseni" na osnovu &a#ona i%i op4i" a#to" pravnog %ica.
Organ uprave o*av%ja radnje u postup#u pre#o &a#ono" odreenog predstavni#a$ pos%ovna jedinica
podu&e4a 7dru(tva8 pre#o oso*e #oja ru#ovodi rado" pos%ovne jedinice$ a nase%je$ odnosno grupa oso*a
#oje ne"aju svojstvo pravne oso*e C pre#o oso*e #oju oni odrede$ a#o pose*ni" propisi"a nije
druga!ije odreeno.
Puno"o4nici
Puno"o4ni# "o'e *iti sva#o %ice #oje je potpuno pos%ovno sposo*no$ osi" %ica #oja se *ave
nadripisarstvo". A#o se ta#vo %ice pojavi u svojstvu puno"o4ni#a$ organ #oji vodi postupa# 4e "u
ot#a&ati da%je &astupanje i o to"e o*avijestiti stran#u. Nije potre*no da je puno"o4ni# ve4 #rivi!no
#a'njen &*og nadripisarstva$ ve4 je dovo%jno da je to po&nato s%u'*eno" %icu #oje vodi postupa#. O
us#ra4ivanju &astupanja donosi se &a#%ju!a# protiv #ojeg puno"o4ni# i stran#a "ogu i&javiti pose*nu
'a%*u.
Procesno sposo*nu stran#u puno"o4ni# ne "o'e &astupati jedino u radnja"a u #oji"a je potre*no da
sa"a stran#a daje i&jave. -tran#a #oju &astupa puno"o4ni# uvije# "o'e do4i pred organ i davati i&jave
pored puno"o4ni#a$ a organ "o'e i tra'iti ta#ve i&jave neposredno od stran#e.
A#o je prisutna #ad njen puno"o4ni# daje odreenu us"enu i&javu u njeno i"e$ stran#a "o'e tu i&javu
i&"ijeniti i%i opo&vati$ a%i sa"o neposredno na#on date i&jave puno"o4ni#a. U ta#vo" s%u!aju vrijedi ono
(to je i&javi%a stran#a$ a ne puno"o4ni#. A#o postoji nesag%asnost i&"eu i&jave puno"o4ni#a i stran#e u
pis"eni" i%i us"eni" i&java"a u pog%edu !injenice$ tada 4e organ #oji vodi postupa# o*je i&jave cijeniti
po svo"e uvjerenju u s"is%u na!e%a s%o*odne ocjene do#a&a. -tran#u #oja nije prisutna #ad njen
puno"o4ni# daje i&javu$ te i&jave ve'u. Ona i) ne "o'e na#nadno opo&vati jer sve radnje puno"o4ni#a
podu&ete u granica"a puno"o4i i"aju isto pravno dejstvo #ao da i) je predu&e%a sa"a stran#a.
Puno"o4. -tran#a "o'e ov%astiti puno"o4ni#a da vr(i &a nju sve radnje u postup#u 7puno"o4 &a
postupa#8 i%i da &a nju o*avi sa"o odreene procesne radnje 7puno"o4 &a pojedine procesne radnje8.
Puno"o4 se "o'e ograni!iti i vre"ens#i. U s%u!aju su"nje$ sadr'aj i o*i" puno"o4i ocjenjuje se po
pravi%i"a graans#og prava.
/&davanje puno"o4i. Puno"o4 se daje pis"eno i%i us"eno &apisni!#i #od organa #oji vodi postupa#. O
us"enoj puno"o4i stav%ja se &a*i%je(#a u spisu pred"eta. -tran#a #oja nije pis"ena i%i nije u stanju da se
potpi(e 4e na pis"enu puno"o4 u"jesto potpisa staviti otisa# prsta. A#o se puno"o4 u ova#vo" s%u!aju
i&daje oso*i #oja nije advo#at$ potre*no je i prisustvo dvojice svjedo#a #oji 4e staviti svoje potpise na
puno"o4$ !i"e 4e ovjeriti prsto&na#.
Podno(enje puno"o4i organu. Puno"o4ni# podnosi puno"o4 pri%i#o" svoje prve radnje u postup#u.
Vodite%j postup#a po s%u'*enoj du'nosti to#o" cije%og postup#a vodi ra!una da %i je puno"o4 pravi%na.
Nedostaci puno"o4i se ot#%anjaju po odred*a"a &a ot#%anjanje nedostata#a u podnes#u 7!%.=J 0UP8$ s
ti" (to vodite%j postup#a "o'e do&vo%iti puno"o4ni#u da i&vr(i )itne radnje u postup#u.
Vodite%j postup#a i&u&etno "o'e do&vo%iti da u i"e stran#e #ao njen puno"o4ni# odreenu radnju i&vr(i
oso*a #oja nije podnije%a puno"o4 7!%an porodice i dr8$ a%i 4e istovre"eno narediti toj oso*i da na#nadno
u odreeno" ro#u podnese odgovaraju4u puno"o4 &a tu radnju.
Prestana# puno"o4i. Puno"o4 "o'e u sva#o do*a prestati opo&ivo" stran#e i%i ot#a&o" puno"o4ni#a.
Opo&ivanje odnosno ot#a& se saop(tava vodite%ju postup#a pis"eno i%i us"eno na &apisni#. Puno"o4 ne
prestaje s"r4u stran#e$ osi" a#o se odnosi na &astupanje u strogo %i!ni"$ neprenosivi" pravi"a #oja
prestaju s"r4u stran#e. Puno"o4 ne prestaje ni gu*it#o" procesne sposo*nosti niti pro"jeno"
&a#ons#og &astupni#a stran#e. 5euti"$ pravni nas%jedni# odnosno novi &a#ons#i &astupni# stran#e
"o'e u sva#o do*a opo&vati ranije datu puno"o4.
Privre"eni &astupni#
=
6
=9
Osnovni &a#ons#i us%ov &a postav%janje privre"enog &astupni#a je )itnost s%u!aja. U& to su predvieni
i ne#i dodatni us%ovi u pojedini" s%u!ajevi"a. .a#o se$ u& ispunjenje osnovnog us%ova$ privre"eni
&astupni# "o'e postaviti:
1- procesno nesposo*noj stranci #oja ne"a &a#ons#og &astupni#a C u ovo" s%u!aju vodite%j postup#a o
to"e od"a) o*avje(tava organ starate%jstva+
2- oso*i !ije je *oravi(te nepo&nato$ a ta oso*a ne"a puno"o4ni#a C &a#%ju!a# o to"e vodite%j postup#a
o*jav%juje na og%asnoj ta*%i i%i na drugi uo*i!ajen na!in.
3- predu&e4u 7dru(tvu8$ ustanovi i%i drugoj pravnoj oso*i #oja ne"a &a#ons#og &astupni#a$ predstavni#a
ni puno"o4ni#a C privre"eni &astupni# se po pravi%u i"enuje i& reda reda oso*a i& pravne oso*e$ a o
to"e od"a) o*avje(tava ta pravna oso*a+
4- a#o se i"a i&vr(iti neod%o'na radnja$ a stran#u odnosno njenog puno"o4ni#a i%i &astupni#a nije
"ogu4e pravovre"eno po&vati C o to"e 4e se stran#a$ puno"o4ni# i%i &astupni# od"a) o*avijestiti.
Postav%jena oso*a je du'na pri"iti se &astupanja$ a &astupanje "o'e od*iti sa"o i& ra&%oga #oji su
predvieni pose*ni" propisi"a. Privre"eni &astupni# u!estvuje sa"o u postup#u &a #oji je i&ri!ito
postav%jen i to do# se ne pojavi &a#ons#i &astupni# i%i predstavni#$ odnosno sa"a stran#a i%i njen
puno"o4ni#.
0ajedni!#i predstavni#
Kada 2 i%i vi(e strana#a u isto" pred"etu istupaju &ajedni!#i$ one su du'ne na&na!iti #o 4e od nji)
istupati #ao nji)ov &ajedni!#i predstavni# i%i postaviti &ajedni!#og puno"o4ni#a. A#o to stran#e sa"e ne
u!ine$ vodite%j postup#a "o'e stran#a"a &a#%ju!#o" na%o'iti da ta#o postupe$ odreuju4i i" i ro# &a to.
A#o stran#e ne postupe po &a#%ju!#u$ vodite%j postup#a 4e sa" postaviti &ajedni!#og predstavni#a$
odnosno puno"o4ni#a. Protiv ta#vog &a#%ju!#a stran#e i"aju pravo 'a%*e$ a%i 'a%*a ne od%a'e i&vr(enje.
/ u s%u!aju odreivanja &ajedni!#og predstavni#a odnosno puno"o4ni#a$ stran#e &adr'avaju pravo da
istupaju #ao stran#e u postup#u$ da daju i&jave$ i&jav%juju 'a%*u itd.
KO5UN/B/RAN13 ORGANA / -.RANAKA
PODN3-B/
Poja" podnes#a. Pod podnesci"a se podra&u"ijevaju ra&%i!ita saop(tenja #oji"a se pojedinci i%i pravne
oso*e 7tj.stran#e u postup#u8 o*ra4aju organi"a. .o su &a)tjevi$ o*rasci #oji se #oriste &a auto"ats#u
o*radu podata#a$ prijed%o&i$ prijave$ "o%*e$ 'a%*e$ prigovori itd.
-adr'aj podnes#a. Da *i se po podnes#u "og%o postupiti$ on "ora *iti ra&u"%jiv i sadr'avati propisane
e%e"ente. Prvenstveno on tre*a sadr'avati op4e i%i vanjs#e o&na#e$ #oje su potre*ne &a njegovo
ra&%i#ovanje i evidentiranje. .u spada: o&na#a organa #o"e se upu4uje$ pred"et na #oji se podnesa#
odnosi$ t#o je &astupni# i%i puno"o4ni# a#o ga i"a$ i i"e i pre&i"e i *oravi(te 7adresa8 podnosioca
odnosno &astupni#a i%i puno"o4ni#a.
Pred"et podnes#a o&na!ava se #ao G"o%*aH$ G'a%*aH$ G&a)tjev &a &a(titu &a#onitostiH i s%.
Kona!no$ sva#i podnesa# "ora i"ati i potpis podnosioca. 0a#on i&ri!ito propisuje da je podnosi%ac du'an
svojeru!no potpisati podnesa#. /&u&etno$ u"jesto podnosioca "o'e potpisati njegov *ra!ni drug$ jedan od
njegovi) rodite%ja$ dijete$ i%i advo#at #oji je po ov%a(tenju stran#e sastavio podnesa#. Oso*a #oja je
potpisa%a podnesa# &a podnosioca du'na je na podnes#u potpisati svoje i"e i staviti svoju adresu. A#o je
podnosi%ac nepis"en i%i nije u stanju da se potpi(e$ podnesa# 4e potpisati druga pis"ena oso*a$ #oja 4e
7osi" i"ena i adrese podnosioca8 upisati i svoje i"e i adresu.
Unutra(nji i%i "aterija%ni sadr'aj podnes#a je odreen svr)o" radi #oje se podnesa# predaje. Potre*no je
#rat#o i ra&u"%jivo i&%o'iti ono (to se tra'i i%i pred%a'e$ u& !injenice #oji"a se &a)tjev i%i prijed%og
o*ra&%a'e. A#o je potre*no da se pojedini navodi do#a'u i%i u!ine vjerovatni"$ tre*a navesti pojedina!no i
do#a&na sredstva.
=9
==
Predaja podnes#a. Podnesci se po pravi%u predaju neposredno i%i (a%ju po(to" pis"eno$ i%i se us"eno
saop(tavaju na &apisni# #od organa. A#o nije druga!ije propisano "ogu se i&jav%jivati i fa#so" i%i
te%egrafs#i. Krat#a i )itna saop(tenja "ogu se davati i te%efons#i$ a#o je to po prirodi stvari "ogu4e.
Podnesa# se predaje organu nad%e'no" &a prije"$ #oji je du'an podnesa# pri"iti sva#og radnog dana u
to#u radnog vre"ena. 0a us"ene podnes#e #oji nisu ve&ani s ro#o" i%i ina!e nisu neod%o'ni$ "o'e se
odrediti da se predaju sa"o u odreene sate u to#u radnog vre"ena. Vrije"e &a predaju ova#vi)
podnesa#a o*jav%juje sva#i organ u svoji" prostorija"a na vidno" "jestu.
Du'nost pri"anja i potvrivanja prije"a podnes#a. Organ nad%e'an &a prije" du'an je pri"iti podnesa#
#oji "u se predaje$ odnosno u&eti na &apisni# us"eno priop4enje. Po s%u'*enoj du'nosti i%i na &a)tjev
podnosioca$ s%u'*eno %ice #oje pri"i podnesa# du'no je i&dati potvrdu o prije"u podnes#a. Potvrda se
"o'e i&dati na pose*no" %isti4u i%i na #opiji podnes#a #oja ostaje #od podnosioca. 0a ova#vu potvrdu ne
p%a4a se ta#sa. -tran#a "o'e tra'iti i for"a%no uvjerenje #oji" organ potvruje prije" podnes#a$ a%i se &a
ta#vo uvjerenje p%a4a pose*na ta#sa.
Od*ijanje prije"a podnes#a i od*acivanje podnes#a &*og nenad%e'nosti. A#o organ nije nad%e'an &a
prije" podnes#a$ s%u'*eno %ice 4e na to upo&oriti podnosioca i uputiti ga organu nad%e'no" &a prije".
5euti"$ u s%u!aju insistiranja podnosioca *e& o*&ira na upo&orenje$ s%u'*ena oso*a je du'na pri"iti
podnesa# odnosno saop(tenje na &apisni#. U ta#vo" s%u!aju organ 4e u for"i &a#%ju!#a od*aciti
podnesa# a#o nae da nije nad%e'an &a rad po isto". Ovaj &a#%ju!a# se od"a) "ora dostaviti stranci.
Protiv sva#og &a#%ju!#a #oji" se od*acuje podnesa# &*og nenad%e'nosti stran#a i"a pravo podnijeti
pose*nu 'a%*u.
U#%anjanje for"a%ni) nedostata#a. Podnesa# ne "o'e *iti od*a!en sa"o &*og toga (to sadr'i ne#i
nedostata# #oji sprije!ava postupanje po nje"u$ i%i je nera&u"%jiv i%i nepotpun. Organ #oji je pri"io ta#av
podnesa# du'an je od podnosioca &atra'iti da ot#%oni nedostat#e$ odreuju4i "u ro# &a to. .a#vi nedostaci
su npr. a#o se ne &na (ta stran#a tra'i$ a#o podnesa# nije !ita#$ a#o nije potpisan$ a#o ne"a podata#a &a
utvrivanje nad%e'nosti organa itd. Organ je du'an upo&oriti stran#u da 4e se s"atrati da podnesa# nije ni
podnesen u#o%i#o se nedostaci ne ot#%one u odreeno" ro#u.
A#o podnosi%ac nedostat#e ot#%oni u odreeno" ro#u$ s"atrat 4e se da je podnesa# *io od po!et#a
uredan. U suprotno" 4e se s"atrati da podnesa# nije ni podnesen. O to"e organ donosi &a#%ju!a# protiv
#ojeg se "o'e i&javiti pose*na 'a%*a.
Kad je podnesa# pos%an fa#so"$ te%egrafs#i i%i je pri"%jeno te%efons#o saop(tenje$ pa se posu"nja da
podnesa# nije podnije%a oso*a !ije je i"e na&na!eno i%i saop(teno$ nad%e'ni organ 4e povesti postupa# &a
utvrivanje ovi) !injenica. A#o se nedostaci ne ot#%one$ organ 4e postupiti na pret)odno opisani na!in.
Podnesa# sa vi(e &a)tjeva. A#o se u jedno" podnes#u postavi vi(e ra&%i!iti) &a)tjeva #oji se "ogu rije(iti
u isto" postup#u$ o svi" &a)tjevi"a 4e na#on provedenog postup#a *iti doneseno jedno rje(enje.
5euti"$ a#o podnesa# sadr'i vi(e &a)tjeva #oji se "oraju rje(avati odvojeno$ organ #oji pri"i podnesa#
u&e4e u rje(avanje &a)tjeve &a !ije rje(avanje je nad%e'an. -a osta%i" &a)tjevi"a postupi4e #ao u s%u!aju
od*ijanja prije"a podnes#a i od*acivanja &*og nenad%e'nosti.
PO0/VAN13
-vr)a po&ivanja. Organ #oji vodi postupa# ov%a(ten je da po&iva oso*u #oja *oravi na njegovo"
podru!ju$ a !ije je prisustvo potre*no u postup#u. Po&ivanje se po pravi%u ne "o'e vr(iti radi dostav%janja
pis"eni) otprava#a rje(enja i &a#%ju!a#a$ i%i radi saop(tenja #oja se "ogu i&vr(iti po(to" i na drugi na!in
pogodniji &a u!esni#a u postup#u.
Ko "o'e *iti po&van. Vodite%j postup#a je ov%a(ten da po&iva sva#u oso*u !ije je prisustvo u postup#u
potre*no$ pod us%ovo" da ta oso*a *oravi 7tj. ne "ora i"ati pre*iva%i(te8 na njegovo" podru!ju. Pre"a
to"e$ organ ne "o'e po&ivati oso*e #oje *orave van njegovog podru!ja$ ve4 u ta#vo" s%u!aju tra'i
=
=
=J
pravnu po"o4 organa na !ije" podru!ju oso*a *oravi. .i"e se i&*jegava nepotre*no gu*%jenje vre"ena i
tro(#ovi &a po&vanog.
/&u&eta# od ovog pravi%a postoji #ad je u pitanju po&ivanje na us"enu raspravu$ jer se ona rijet#o "o'e
odr'ati #od &a"o%jenog organa u"jesto #od onoga #oji vodi postupa#. Da#%e$ na us"enu raspravu "o'e
*iti po&vana oso*a #oja *oravi van podru!ja organa #oji vodi postupa#$ a#o se ti"e postupa# u*r&ava i%i
o%a#(ava$ a do%a&a# ne prou&ro#uje ve4e tro(#ove i%i ve4u dangu*u &a po&vanog.
Na!in po&ivanja. Po&ivanje se po pravi%u vr(i pis"eni" pute"$ a drugi na!in se "o'e predvidjeti sa"o
pose*ni" propisi"a.
Organ je pri po&ivanju du'an voditi ra!una da oso*a *ude po&vana da doe u vrije"e #oje 4e je naj"anje
o"etati u o*av%janju njenog redovnog pos%a. 0a#on i&ri!ito propisuje da ni#o ne "o'e *iti po&van da
doe u to#u no4i. Po&ivanje &a do%a&a# no4u "o'e se i&vr(iti sa"o i&u&etno$ a#o je to predvieno
pose*ni" propisi"a i a#o se radi o i&vr(enju )itni) neodgodivi) "jera. Propis na osnovu #ojeg se vr(i
ta#vo po&ivanje$ #ao i )itne neodgodive "jere #oje tre*aju *iti i&vr(ene "oraju se navesti u po&ivu.
Pis"eni po&iv o*ave&no sadr'i: na&iv organa #oji po&iva$ i"e i pre&i"e i adresa oso*e #oja se po&iva$
"jesto$ dan$ a #ad je to "ogu4e i sat do%as#a po&vanog$ pred"et &*og #oga se po&iva i u #o" svojstvu
7#ao stran#a$ svjedo#$ vje(ta# itd.8$ a &ati" i #oja po"o4na i do#a&na sredstva po&vani tre*a da ponese.
Osi" toga$ u po&ivu se "ora navesti da %i je po&vana oso*a du'na da doe %i!no i%i "o'e pos%ati
puno"o4ni#a #oji 4e je &astupati$ odnosno da %i po&vani "o'e u"jesto %i!nog do%as#a predati potre*nu
pis"enu i&javu. .a#oer 4e se navesti i upo&orenje na pos%jedice u s%u!aju neoda&ivanja po&ivu i%i
neo*avje(tavanja o sprije!enosti do%as#a.
U po&ivu na us"enu raspravu stran#a se "o'e po&vati da podnese pis"ene i druge do#a&e$ a "o'e se
upo&oriti i da "o'e povesti svjedo#e na #oje se na"jerava po&vati.
Du'nost oda&ivanja po&ivu. 0a#on i&ri!ito propisuje da je po&vana oso*a du'na da se oda&ove po&ivu.
A#o je &*og *o%esti i%i ne#og drugog opravdanog ra&%oga sprije!ena da doe$ du'na je o to"e i&vijestiti
organ #oji je i&dao po&iv od"a) po prije"u po&iva i%i od"a) pos%ije sa&nanja &a ta#av ra&%og.
Neoda&ivanje po&ivu pov%a!i san#cije a#o su ispunjena s%ijede4a , us%ova:
1. da je po&iv %i!no dostav%jen po&vanoj oso*i+
2. da je sadr'avao upo&orenje o san#ciji u s%u!aju neoda&ivanja+
3. da po&vana oso*a nije opravda%a svoj i&ostana#.
-an#cije &a neopravdano i&ostajanje po&vane oso*e su privoenje po&vanog %ica$ a u& to i njegovo
#a'njavanje nov!ano" #a&no" do 9IK5. A#o su &*og neopravdanog i&ostan#a po&vane oso*e nasta%i
tro(#ovi u postup#u$ "o'e se odrediti da te tro(#ove snosi oso*a #oja je i&osta%a. O ti" san#cija"a donosi
se &a#%ju!a# protiv #ojeg je do&vo%jena pose*na 'a%*a.
A#o se po&ivu nije oda&vao pripadni# vojs#e i%i po%icije$ organ 4e se o*ratiti nad%e'noj vojnoj #o"andi
odnosno organu po%icije sa &a)tjevo" da se tra'eni dovede$ a "o'e ga i #a&niti po nov!ano" #a&no"$
odnosno odrediti da snosi tro(#ove.
0AP/-N/K
Poja" i vrste &apisni#a. 0apisni# je pis"eni sastav o us"enoj raspravi i%i drugoj va'nijoj radnji u
upravno" postup#u$ #ao i o va'niji" us"eni" i&java"a strana#a i%i tre4i) %ica u upravno" postup#u. .e
va'nije radnje su npr. sas%u(anja$ vje(ta!enja$ uviaji itd.
O "anje va'ni" radnja"a i i&java"a strana#a i tre4i) oso*a #oje *itno ne uti!u na rje(enje stvari$ o
uprav%janju to#o" postup#a i s%$ po pravi%u se ne sastav%ja &apisni#$ nego se u sa"o" spisu sastav%ja
s%u'*ena &a*i%je(#a. .a#oe se ne "ora sastav%jati &apisni# ni o us"eni" &a)tjevi"a stran#e o #oji"a se
od%u!uje po s#ra4eno" postup#u$ a #oji"a se udovo%java.
=
J
=K
Ra&%i#uju se 6 osnovne vrste &apisni#a: 718 &apisni# o us"enoj raspravi$ 728 o pojedini" va'niji" radnja"a u
postup#u$ 7,8 o pri"anju us"eni) podnesa#a$ te 768 o vije4anju i g%asanju.
O*%i# i sadr'aj &apisni#a. 0apisni# se sastoji od op4eg i pose*nog dije%a. U op4e" dije%u &apisni#a navodi
se:
1- na&iv organa #oji o*av%ja radnju+
2- podaci o %i!no" sastavu #o%egija%nog organa+
3- "jesto gdje se radnja vr(i+
4- dan i sat o*av%janja radnje+
5- pred"et u #o"e se radnja vr(i+
6- i"ena s%u'*eni) %ica+
7- i"ena prisutni).
Pose*ni dio &apisni#a sadr'i sa"o *itne podat#e o sadr'aju i&vr(ene radnje$ odnosno date i&jave. Radnje i
i&jave se "oraju ograni!iti sa"o na stvar #oja je pred"et postup#a.
0apisni# "ora *iti voen uredno i u nje"u se ne s"ije ni(ta *risati. Do# nije &a#%ju!en$ u nje"u se
pojedina "jesta "ogu precrtati$ a%i sva#o precrtano "jesto "ora ostati !it%jivo. Precrtavanje pojedini)
"jesta$ u& navoenje (ta se unosi u"jesto nji)$ svoji" potpiso" ovjerava s%u'*eno %ice #oje ru#ovodi
radnjo" postup#a. U ve4 potpisano" &apisni#u ne s"ije se ni(ta dodavati ni "ijenjati. 3ventua%na
dopuna u ve4 &a#%ju!eno" &apisni#u unosi se u dodata# &apisni#a$ #oji se potpisuje #ao i sa" &apisni#.
-astav%janje i potpisivanje &apisni#a. 0apisni# se sastav%ja ta#o da s%u'*ena oso*a #oja ru#ovodi radnjo"
postup#a g%asno di#tira &apisni!aru$ a#o ga i"a$ i%i pa# sa"a upisuje ono (to tre*a *iti uneseno u
&apisni#.
/&jave strana#a$ svjedo#a$ vje(ta#a i drugi) oso*a #oje u!estvuju u postup#u$ a #oje su &na!ajne &a
dono(enje rje(enja$ upisuju se u &apisni# (to ta!nije$ a pre"a potre*i i nji)ovi" rije!i"a. U &apisni# se
upisuju i svi &a#%ju!ci #oji se donesu u to#u radnje.
0apisni# se vodi u to#u o*av%janja s%u'*ene radnje. A#o se radnja ne "o'e istog dana &avr(iti$ unijet 4e se
sva#og dana pose*no u isti &apisni# ono (to je tog dana uraeno i to 4e se potpisati. A#o se radnja o #ojoj
se vodi &apisni# nije "og%a o*aviti *e& pre#ida$ u &apisni#u 4e se na&na!iti da je *i%o pre#ida.
Prije &a#%ju!enja &apisni# 4e se pro!itati sas%u(ani" oso*a"a i osta%i" oso*a"a #oje u!estvuju u radnji
postup#a. Ove oso*e i"aju pravo da i sa"e preg%edaju &apisni# i da stav%jaju svoje pri"jed*e. Na #raju
&apisni#a navest 4e se da je &apisni# pro!itan i da nisu stav%jene ni#a#ve pri"jed*e$ i%i a#o jesu$ u#rat#o
4e se upisati sadr'aj dati) pri"jeda*a. Pri"jed*e 4e potpisati oso*a #oja i) je da%a. 0ati" se pristupa
potpisivanju &apisni#a na na!in to 4e se prvo potpisati oso*e #oje su sas%u(ane odnosno dava%e i&jave u
postup#u. 0apisni# na #raju svoji" potpiso" ovjerava s%u'*ena oso*a #oja je ru#ovodi%a radnjo"$ #ao i
&apisni!ar$ a#o ga je *i%o.
-tran#a$ svjedoci$ vje(taci i druge oso*e #oje su sas%u(ane postup#u u &apisni#u 4e se potpisati ispod
onog dije%a &apisni#a gdje je upisana nji)ova i&java. A#o su vr(ena suo!enja$ dio &apisni#a o to"e
potpisat 4e oso*e #oje su suo!ene.
A#o se &apisni# sastoji od vi(e %istova$ oni 4e se o&na!iti redni" *rojevi"a$ a sva#i %ist 4e na #raju svoji"
potpiso" ovjeriti s%u'*ena oso*a #oja ru#ovodi radnjo" postup#a i oso*a !ija je i&java upisana na #raju
%ista. Dopune ve4 &a#%ju!enog &apisni#a ponovo 4e se potpisati ovjeriti.
A#o oso*a #oja tre*a da potpi(e &apisni# nije pis"ena$ i%i ne "o'e da pi(e$ potpisat 4e ga jedna pis"ena
oso*a #oja 4e staviti i svoj potpis. Ovo ne "o'e *iti s%u'*ena oso*a #oja ru#ovodi radnjo" postup#a$ niti
&apisni!ar.
A#o ne#a oso*a ne4e da potpi(e &apisni#$ i%i se uda%ji prije &a#%ju!enja &apisni#a$ to 4e se upisati u
&apisni# i navesti ra&%og &*og #og je potpis us#ra4en.
=
K
=D
Pose*an &apisni# o vije4anju i g%asanju #o%egija%ni) organa. Kad u upravno" postup#u rje(ava #o%egija%ni
organ$ o vije4anju i g%asanju sastav%ja se pose*an &apisni#. /&u&eta# postoji a#o je u postup#u po 'a%*i
od%u!eno jednog%asno. .ada se ne "ora sastav%jati &apisni#$ ve4 se "o'e sa!initi s%u'*ena &a*i%je(#a u
spisu$ #oju svoji" potpiso" ovjerava predsjedavaju4i #o%egija%nog organa.
U &apisni# o vije4anju i g%asanju upisuje se$ pored podata#a o %i!no" sastavu #o%egija%nog organa$ o&na#a
pred"eta o #o"e je rije! i #rata# sadr'aj onoga (to je rije(eno$ #ao i odvojena "i(%jenja a#o i) je *i%o.
0apisni# potpisuju predsjedavaju4i i &apisni!ar.
Kad u upravno" postup#u rje(ava organ &a#onodavne i%i organ i&vr(ne v%asti$ ne4e se voditi pose*an
&apisni# o vije4anju g%asanju$ ve4 4e se &a#%ju!a# donesen u upravnoj stvari unijeti u &apisni#$ #ao i osta%i
&a#%ju!ci ti) organa.
0apisni# o vije4anju i g%asanju je povjer%jiv spis$ #ojeg ne"aju pravo ra&g%edati i%i prepisivati ni stran#e
ni osta%i u!esnici postup#a. O*i!no se stav%ja u pose*an #overat. Koverat "o'e otvoriti i &apisni#
ra&g%edati sa"o drugostepeni organ #ada rje(ava o 'a%*i. Na#on preg%eda drugostepeni organ 4e &apisni#
ponovo staviti u pose*an o"ot$ na #o"e 4e &a*i%je'iti da je &apisni# preg%edan.
Do#a&na snaga &apisni#a. A#o je &apisni# propisno sastav%jen$ on je javna isprava i predstav%ja potpun
do#a& o to#u i sadr'ini radnje postup#a i dati) i&java$ osi" oni) dije%ova &apisni#a na #oje je sas%u(ana
oso*a stavi%a pri"jed*u da nisu pravi%no sastav%jeni. Neta!nost &apisni#a se "o'e do#a&ivati.
RA0G@3DAN13 -P/-A / O:AV13F.3N13 O .OKU PO-.UPKA
-va#a stran#a i"a pravo da ra&g%eda spise pred"eta i da o svo" tro(#u prepi(e potre*ne spise. -pisi se
ra&g%edaju i prepisuju pod nad&oro" odreene s%u'*ene oso*e. /sto pravo i"a i sva#a druga oso*a #oja
u!ini vjerovatni" svoj pravni interes &a to$ #ao i dru(tvena organi&acija i udru'enje graana$ a#o &a to
postoji opravdan interes.
Ne "ogu se ra&g%edati ni prepisivati: &apisni# o vije4anju i g%asanju$ s%u'*eni referati i nacrti rje(enja.
Drugi spisi #oji se vode #ao povjer%jivi ne "ogu se ra&g%edati ni prepisivati a#o *i se ti"e "og%a osujetiti
svr)a postup#a$ i%i a#o se to protivi javno" interesu i%i opravdano" interesu jedne stran#e i%i tre4i) oso*a.
Da#%e$ a#o ne postoji ni jedan od navedeni) ra&%oga$ na ra&g%edanje i prepisivanje "oraju se dati i spisi
#oji se vode #ao povjer%jivi.
@ica #oja i"aju pravo da ra&g%edaju i prepisuju spise i"aju pravo i da se o*avje(tavaju o to#u postup#a.
Ovo pravo i"aju i &ainteresirani dr'avni organi.
@ice #o"e je od*ijen &a)tjev &a ra&g%edanje i%i prepisivanje spisa$ i%i &a o*avje(tenje o to#u postup#a
"o'e i&javiti pose*nu 'a%*u. Oa%*a je do&vo%jena i u s%u!aju #ad &a#%ju!a# nije i&dat pis"eno$ a "o'e se
i&javiti od"a) po od*ijanju.
DO-.AV@1AN13
O DO-.AV@1AN1U UOPA3
Dostav%janje je dje%atnost upravni) organa #oja se sastoji u predaji s%u'*eni) spisa 7po&iva$ rje(enja$
&a#%ju!a#a i s%8 adresatu$ tj.%icu #o"e je na"ijenjeno$ te u ovjeravanju te predaje.
NAQ/N DO-.AV@1AN1A
Dostav%janje se vr(i po s%u'*enoj du'nosti. Organ !ije se pis"eno dostav%ja stara se o to"e da se
dostav%janje vr(i i to na na!in #oji on odredi i da se o i&vr(eno" dostav%janju sastavi potvrda 7dostavnica8.
Po pravi%u se vr(i vr(i neposredno" predajo" pis"ena oso*i #ojoj je na"ijenjeno$ pre#o s%u'*ene oso*e
organa i%i pre#o po(te$ u &avisnosti od "jesta gdje se adresat na%a&i 7a#o je van sjedi(ta organa$ dostava se
vr(i po(to" i%i pre#o organa op4ine u #ojoj se adresat na%a&i8.
=
D
JI
-a"o i&u&etno$ oso*a #ojoj se pis"eno tre*a dostaviti "o'e *iti po&vana radi prije"a i to a#o je ta#va
dostava predviena pose*ni" propiso" i%i a#o to &a)tijeva priroda i &na!aj pis"ena #oje se tre*a uru!iti.
VR/1353 / 513-.O DO-.AV@1AN1A
Dostav%janje se po pravi%u vr(i sa"o radni" dano"$ i to danju$ u stanu adresata i%i pos%ovnoj prostoriji i%i
radionici gdje je &apos%en$ a advo#atu u njegovoj #ance%ariji.
Adresat #o"e se dostav%janje vr(i i"a pravo od*iti prije" a#o se dostav%janje vr(i "i"o "jesta i
vre"ena propisanog u &a#onu. 5euti"$ dostav%janje je va%jano *e& o*&ira gdje je i #ada u!injeno a#o
adresat pri)vati da pri"i pis"eno. A#o adresat ne"a navedeni) prostorija$ dostav%janje "u se "o'e
i&vr(iti gdje god se &ate#ne.
Pute" po(te se dostav%janje "o'e vr(iti i nede%jo" i pra&ni#o" jer se ne "o'e o"etati uredno vr(enje
po(tans#e s%u'*e.
/&u&etno$ dostav%janje se i& Goso*ito va'ni) ra&%ogaH "o'e i&vr(iti u nedje%ju i%i drugi neradni dan$ i%i na
dan dr'avnog pra&ni#a. No4u se dostav%janje "o'e vr(iti sa"o Ga#o je to neod%o'no potre*noH.
O:AV30NO @/QNO DO-.AV@1AN13
@i!no dostav%janje$ tj.predaja pis"ena na ru#e sa"o" adresatu je redovan na!in dostav%janja. 5euti"$
#od ovog na!ina dostav%janja "ogu4e su odreene pote(#o4e$ &*og #oji) se u pra#si pri"jenjuje i
posredno dostav%janje. 5euti"$ &a#on preci&ira s%u!ajeve u #oji"a je o*ave&no i&vr(iti %i!no
dostav%janje. .o su s%ijede4i s%u!ajevi:
1- #ad je %i!no dostav%janje odreeno &a#ono" i%i drugi" propiso"+
2- #ad od dana dostav%janja po!inje te4i ro# #oji se po &a#onu ne "o'e produ'avati+
3- #ad to odredi organ #oji je naredio dostav%janje.
Kad se adresat ne &ate#ne &ate#ne u stanu$ odnosno na radno" "jestu$ dostav%ja! 4e "u #od odras%og
!%ana porodice$ susjeda i%i radnog #o%ege ostaviti pis"eno o*avje(tenje da odreeni dan i sat *ude u svo"
stanu$ odnosno na radno" "jestu$ radi pri"anja pis"ena. A#o i pos%ije toga ne &ate#ne oso*u #ojoj se
dostav%janje tre*a i&vr(iti$ dostav%ja! 4e pis"eno dati nad%e'no" organu op4ine na !ije" se podru!ju
na%a&i *oravi(te adresata$ i%i po(ti u "jestu njegovog *oravi(ta$ a#o se dostav%janje vr(i pre#o po(te. Na
vrati"a stana adresata dostav%ja! 4e pri*iti pis"eno saop(tenje u #oje" je na&na!eno gdje se pis"eno
na%a&i. Na saop(tenju i na sa"o" pis"enu #oje se tre*a%o dostaviti$ dostav%ja! 4e na&na!iti ra&%og
ova#vog dostav%janja$ #ao i datu" #ad je saop(tenje pri*io na vrata$ i staviti svoj potpis. Ovi" se
dostav%janje s"atra i&vr(eni"$ s ti" (to o(te4enje i%i uni(tenje saop(tenja i&vr(eno na#on pri*ijanja na
vrati"a ne"a uticaja na va%janost dostav%janja. Organ #oji je naredio dostav%janje o*avje(tava se da je
dostav%janje i&vr(eno na ova#av na!in.
PO-R3DNO DO-.AV@1AN13
Kad se oso*a #ojoj se dostav%janje i"a i&vr(iti ne &ate#ne u svo" stanu$ dostav%janje se vr(i predajo"
pis"ena ne#o" od odras%i) !%anova njegovog do"a4instva. A#o se ni oni ne &ate#nu u stanu$ pis"eno se
"o'e predati susjedu$ a#o on na to pristane.
A#o se dostav%janje vr(i na radno" "jestu oso*e #ojoj se pis"eno i"a dostaviti$ a ta oso*a se tu ne
&ate#ne$ dostav%janje se "o'e i&vr(iti oso*i #oja je na isto" "jestu &apos%ena$ a#o ona pristane da pri"i
pis"eno. Dostav%janje advo#atu "o'e se i&vr(iti i predajo" pis"ena oso*i &apos%enoj u advo#ats#oj
#ance%ariji.
Dostav%janje se ne "o'e se i&vr(iti oso*i #oja u isto" postup#u u!estvuje sa suprotni" intereso".
A#o se utvrdi da je adresat odsutan i da "u ne#a od navedeni) oso*a ne "o'e pis"eno na vrije"e
predati$ pis"eno 4e se vratiti organu #oji ga je i&dao$ u& na&na!enje gdje se odsutna oso*a na%a&i. A#o je
*oravi(te oso*e #ojoj se dostav%janje i"a i&vr(iti pored istra'ivanja$ osta%o nepo&nato$ organ #oji je i&dao
pis"eno postavit 4e toj oso*i privre"enog &astupni#a i nje"u 4e predati pis"eno.
JI
J1
PO-3:N/ -@UQA13V/ DO-.AV@1AN1A
Pose*ni s%u!ajevi dostav%janja su:
1. dostav%janje &a#ons#o" &astupni#u i%i puno"o4ni#u+
2. dostav%janje puno"o4ni#u &a pri"anje pis"ena+
3. dostav%janje organi"a v%asti$ predu&e4i"a 7dru(tvi"a8$ ustanova"a i drugi" pravni" oso*a"a+
4. dostav%janje osta%i" oso*a"a 7fi&i!#a i pravna %ica u inostranstvu$ "eunarodne organi&acije$ %ica
#oja u'ivaju dip%o"ats#i i"unitet$ dr'av%jani :i; u inostranstvu$ vojna %ica$ pripadnici po%icije$
&apos%eni u sao*ra4aju$ %ica %i(ena s%o*ode8+
5. dostav%janje javni" saop(tenje".
Dostav%janje &a#ons#o" &astupni#u i%i puno"o4ni#u. Dostav%janje &a#ons#o" &astupni#u vr(i se #ao i
dostav%janje adresatu.
Kod dostav%janja puno"o4ni#u tre*a pa&iti na o*i" ov%a(tenja u puno"o4i. A#o puno"o4ni# i"a
ov%a(tenja #oja se odnose na cio postupa#$ on "o'e pri"ati sva pis"ena$ te se dostav%janje i vr(i nje"u.
A#o je puno"o4 ograni!ena sa"o na odreene procesne radnje$ dostav%janje se vr(i sa"o stranci.
A#o vi(e strana#a u isto" pred"etu i"aju &ajedni!#og &a#ons#og &astupni#a i%i puno"o4ni#a$ nje"u se
vr(i dostav%janje &a sve te stran#e. A#o stran#a i"a vi(e puno"o4ni#a$ dostav%janje je dovo%jno i&vr(iti
sa"o jedno" od nji).
Dostav%janje puno"o4ni#u &a pri"anje pis"ena. 0UP predvia "ogu4nost postojanja pose*nog
puno"o4ni#a #oji i"a ov%a(tenje sa"o da &a stran#u pri"a pis"ena. .o je t&v. puno"o4ni# &a pri"anje
pis"ena. Kad stran#a pis"eno o to"e o*avijesti organ #oji vodi postupa#$ taj organ je o*ave&an sva
dostav%janja vr(iti ovo" puno"o4ni#u.
Du'nost postav%janja puno"o4ni#a &a pri"anje pis"ena postoji:
1. #ad s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# naredi stranci #oja 'ivi u 2:i; da postavi puno"o4ni#a
&a pri"anje pis"ena u "jestu gdje je %ocirano sjedi(te organa C s%u'*ena oso*a ovo "o'e narediti
a#o *i neposredno dostav%janje stranci$ puno"o4ni#u i%i &a#ons#o" &astupni#u &natno
odugov%a!i%o postupa#+
2. #ad s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# po&ove stran#u i%i njenog &a#ons#og &astupni#a #oji se
na%a&i u inostranstvu a ne"aju puno"o4ni#a u 2:i; da u odreeno" ro#u postave puno"o4ni#a
&a pri"anje pis"ena+
3. #ad vi(e strana#a u postup#u &ajedni!#i u!estvuju sa istovjetni" &a)tjevi"a$ a ne"aju
&ajedni!#og puno"o4ni#a.
U pos%jednje" s%u!aju$ do# ne prijave &ajedni!#og puno"o4ni#a &a pri"anje pis"ena$ &a ta#vog
puno"o4ni#a 4e se s"atrati ona stran#a i&"eu nji) #oja je na prvo" &ajedni!#o" podnes#u prva
potpisana i%i o&na!ena. A#o se na ta#av na!in ne "o'e odrediti puno"o4ni#$ s%u'*ena oso*a #oja vodi
postupa# "o'e odrediti &a puno"o4ni#a *i%o #oju od ti) strana#a. A#o je *roj strana#a ve%i# i%i su i&
ra&ni) "jesta$ "ogu stran#e prijaviti$ a i sa"a s%u'*ena oso*a "o'e odrediti i vi(e ta#vi) puno"o4ni#a i
o&na!iti #oju 4e od strana#a sva#i od nji) &astupati.
Dostav%janje organi"a v%asti$ podu&e4i"a dru(tvi"a8$ ustanova"a i drugi" pravni" oso*a"a vr(i se
predajo" pis"ena s%u'*enoj oso*i odnosno oso*i odreenoj &a pri"anje pis"ena$ ti) organa odnosno
pravni) oso*a$ a#o &a pojedine s%u!ajeve nije dru#!ije propisano.
A#o u postup#u u!estvuju pos%ovne jedinice$ nase%ja$ grupe oso*a i dr. 7#oje ne"aju svojstvo pravnog
%ica8 dostav%janje se vr(i predajo" pis"ena oso*i #oju su oni odredi%i &a pri"anje pis"ena
A#o dostav%ja! to#o" radnog vre"ena ne nae oso*u odreenu &a pri"anje pis"ena$ predaju "o'e
i&vr(iti *i%o #oje" &apos%eni#u u to" organu odnosno pravnoj oso*i$ #oji se &ate#ne u nji)ovi"
prostorija"a.
J
1
J2
Dostav%janje pis"ena osta%i" oso*a"a.
2i&i!#i" i pravni" oso*a"a u ino&e"stvu$ strani" dr'ava"a$ "eunarodni" organi&acija"a i oso*a"a
u 2ederaciji #oje u'ivaju dip%o"ats#i i"unitet$ dostav%janje pis"ena se o*av%ja pre#o organa uprave
nad%e'nog &a vanjs#e pos%ove :i;$ a#o "eunarodni" ugovori"a nije druga!ije odreeno.
Dr'av%jani"a 2ederacije #oji se na%a&e u ino&e"stvu$ dostav%janje i&voda i& "ati!ni) #njiga$
svjedod'a*a$ dip%o"a$ uvjerenja$ potvrda i drugi) pis"ena i&dati) na &a)tjev stran#e$ "o'e se o*av%jati
neposredno. Dostav%janje ovi) i drugi) pis"ena "o'e se o*av%jati i pre#o DKP :i; u ino&e"stvu.
Vojni" oso*a"a$ pripadnici"a po%icije$ oso*a"a &apos%eni" u #opneno"$ rije!no"$ po"ors#o" i
&ra!no" sao*ra4aju$ dostav%janje pis"ena se "o'e vr(iti i pre#o nji)ove #o"ande$ odnosno organa i%i
pravne oso*e u #oji"a su &apos%eni.
Oso*a"a #oje su %i(ene s%o*ode dostav%janje pis"ena se vr(i pre#o uprave ustanove u #ojoj se na%a&e.
Dostav%janje javni" saop(tenje". A#o se radi o oso*i i%i vi(e oso*a #oje organu nisu po&nate i%i #oje se
ne "ogu odrediti$ dostav%janje pis"ena 4e se i&vr(iti javni" saop(tenje" na og%asnoj ta*%i organa #oji je
i&dao pis"eno 7npr. po&ivanje %ica odreenog godi(ta da se prijave na vojnu evidenciju$ po&iv pores#i"
o*ve&nici"a da podnesu pores#e prijave i s%8. -"atra se da je sva#o" %icu na #oje se odnosi dostav%janje
i&vr(eno 19 dana od dana #ad je saop(tenje ista#nuto na og%asnoj ta*%i. Organ #oji je pis"eno i&dao "o'e
odrediti i du'i ro# 7a%i ne i #ra4i8. Pored o*jav%jivanja na og%asnoj ta*%i$ organ "o'e o*javiti saop(tenje u
novina"a$ odnosno drugi" sredstvi"a javnog infor"iranja i%i na drugi uo*i!ajeni na!in.
Od*ijanje prije"a pis"ena
U s%u!aju od*ijanja prije"a
2
pis"ena dostav%ja! 4e:
1- pis"eno ostaviti u stanu i%i na radno" "jestu oso*e #ojoj je pis"eno na"ijenjeno$ i%i 4e pis"eno
pri*iti na vrata stana i%i prostorije gdje je ta oso*a &apos%ena+
2- na dostavnici &a*i%je'iti datu"$ sat i ra&%og od*ijanja prije"a$ #ao i "jesto gdje je pis"eno ostavio.
Ovi" se s"atra da je dostav%janje i&vr(eno$ a dostavnica u #ojoj su navedeni propisani podaci je
punova'an do#a&.
Pro"jena stana E dostav%janje pri*ijanje" na og%asnoj ta*%i organa #oji vodi postupa#
A#o u to#u postup#a stran#a i%i njen &a#ons#i &astupni# pro"ijene pre*iva%i(te i%i stan$ du'ni su o to"e
od"a) o*avijestiti organ #oji vodi postupa#. A#o oni to ne u!ine$ dostav%ja! je du'an istra'iti gdje su se
odse%i%i. A#o dostav%ja! ne "o'e sa&nati #uda su se odse%i%i$ organ 4e odrediti da se sva da%ja dostav%janja
pis"ena &a tu stran#u vr(e pri*ijanje" na og%asnoj ta*%i organa #oji vodi postupa#. Dostav%janje se
s"atra i&vr(eni" po iste#u 19 dana od dana pri*ijanja pis"ena na og%asnoj ta*%i.
A#o svoje pre*iva%i(te u to#u postup#a pro"ijeni puno"o4ni#$ odnosno puno"o4ni# &a pri"anje
pis"ena$ a o to"e ne o*avijesti organ #oji vodi postupa#$ dostav%janje 4e se vr(iti #ao da puno"o4ni# nije
ni postav%jen$ tj. sa"oj stranci.
DO-.AVN/BA
Dostavnica je povrda o i&vr(eno" dostav%janju. :itni e%e"enti dostavnice su: o&na#a pis"ena na #oje se
dostavnica odnosi$ potpis pri"aoca$ potpis dostav%ja!a i datu" prije"a pis"ena od strane pri"aoca.
Do nepotpisivanja dostavnice "o'e do4i u 2 s%u!aja:
1. #ad je pri"a%ac nepis"en i%i ne "o'e da se potpi(e E dostav%ja! 4e na dostavnici na&na!iti njegovo i"e
i datu" predaje i stavit 4e napo"enu &a(to pri"a%ac nije stavio svoj potpis.
2. #ad pri"a%ac od*ije potpisati dostavnicu E dostav%ja! 4e to &a*i%je'iti na dostavnici i ispisati s%ovi"a
datu" predaje. .i"e se s"atra da je dostav%janje i&vr(eno.
2
Od strane adresata$ !%ana porodice$ radnog #o%ege$ oso*e &apos%ene u advo#ats#oj #ance%ariji itd
J2
J,
Qinjenica da je pri"a%ac od*io potpisati dostavnicu ne "o'e "u #oristiti$ jer se dostav%janje s"atra
i&vr(eni" ti"e (to je dostav%ja! na dostavnici &a*i%je'io datu" predaje i da je pri"a%ac od*io potpisati
dostavnicu "ada je pis"eno pri"io.
A#o je dostav%janje i&vr(eno posredno" predajo"$ dostav%ja! 4e na dostavnici na&na!iti %ice #o"e je
predaja i&vr(ena$ #ao i odnos tog %ica pre"a adresatu 7npr. !%an porodice$ susjed$ na"je(teni# i s%8.
GR3FK3 U DO-.AV@1AN1U
Gre(#a u dostav%janju ne"a uticaja na pravi%nost sa"og pis"ena$ ve4 "o'e i"ati dejstvo sa"o na
dje%ovanje a#ta pre"a stran#a"a$ odnosno pre"a ro#ovi"a i procesni" radnja"a #oje se nadove&uju na
dostav%janje. U pog%edu dejstva dostav%janja od%u!na je !injenica #ad je adresat stvarno do*io pis"eno$ a
ne da %i u dostav%janju postoji gre(#a i%i ne. U s%u!aju nestan#a dostavnice$ i&vr(eno dostav%janje pis"ena
"o'e se do#a&ivati i drugi" sredstvi"a (to se utvruje u postup#u.
ROKOV/
PO1A5 / VR-.3 ROKOVA
Ro# je vre"ens#i ra&"a# u #o"e tre*a da se i&vr(i odreena radnja u postup#u. 0UP ra&%i#uje 2 vrste
ro#ova: &a#ons#e i s%u'*eno odreene ro#ove. 0a#ons#e ro#ove odreuje sa" 0a#on i%i drugi propis$ a
s%u'*eno odreene ro#ove odreuje vodite%j postup#a pre"a o#o%nosti"a #on#retnog s%u!aja. 0a#ons#i
ro#ovi se na!e%no ne "ogu produ'avati$ osi" a#o je ta#va "ogu4nost u pojedini" s%u!ajevi"a i&ri!ito
predviena sa"i" 0a#ono". -%u'*eno odreeni ro#ovi se na!e%no "ogu produ'avati$ osi" a#o je i&ri!ito
propisano druga!ije. Ro# se produ'ava na "o%*u &ainteresirane oso*e. 5o%*a se podnosi prije iste#a ro#a
i%i tri dana po iste#u ro#a a#o postoje opravdani ra&%o&i &a produ'enje. O to"e se sa!injava s%u'*ena
&a*i%je(#a u spisu.
Osi" podje%e &a &a#ons#e i s%u'*eno odreene$ te produ'ive i neprodu'ive ro#ovi se "ogu podije%iti i na
stroge 7pre#%u&ivne8 i instru#tivne. Pre#%u&ivni su ro#ovi !ije propu(tanje &a pos%jedicu i"a is#%ju!enje
7pre#%u&iju8 od procesne radnje #oja je ve&ana &a ta#av ro#. /nstru#tivni ro#ovi s%u'e sa"o #ao opo"ena
i%i pou#a da se procesna radnja u odreeno" ro#u i&vr(i. Pre"a to"e$ ova procesna radnja se va%jano
"o'e i&vr(iti i po iste#u ro#a 7npr.ro# &a i&davanje rje(enja napis"eno #ad je prije doneseno us"eno
rje(enje8.
RAQUNAN13 ROKOVA
Ro#ovi se odreuju na dane$ "jesece i godine. Kod ro#ova #oji se ra!unaju na dane$ &a po!eta# ro#a se
u&i"a prvi naredni dan na#on dana dostave i%i saop(tenja$ odnosno na#on dogaaja od #ojeg se ra!una
trajanje ro#a.
Ro# #oji se ra!una po "jeseci"a$ odnosno po godina"a &avr(ava se iste#o" onog dana #oji po svo"
#a%endars#o" datu"u odgovara danu #ad je ro# po!eo da te!e. A#o u pos%jednje" "jesecu ro#a ne"a
odgovaraju4eg #a%endars#og datu"a$ ro# isti!e pos%jednjeg dana u pos%jednje" "jesecu ro#a. Npr.
dvo"jese!ni ro# &a dono(enje rje(enja #oji je po!eo te4i 1D.avgusta$ &avr(ava se 1D.o#to*ra$ isti ro# #oji
je po!eo te4i ,1.12$ &avr(ava se 2K.I2. naredne godine 7i%i 2D.I2. a#o je prestupna godina8$ jednogodi(nji
ro# #oji je po!eo 26.I9. &avr(ava se 26.I9. naredne godine itd.
-vr(eta# ro#a "o'e se o&na!iti i i&vjesni" #a%endars#i" datu"o"$ a#o ro# odreuje s%u'*eno %ice.
Nedje%jni dani i dani dr'avni) pra&ni#a se ura!unavaju u trajanje ro#a$ odnosno u po!eta# i to# ro#ova.
Npr$ a#o je rje(enje dostav%jeno u su*otu$ nedje%ja je prvi dan ro#a #oji se ra!una. 5euti"$ a#o
pos%jednji dan ro#a pada u nedje%ju i%i na dan dr'avnog pra&ni#a$ i%i u ne#i drugi dan #ad organ #od #oga
se radnja postup#a i"a podu&eti ne radi$ ro# isti!e iste#o" prvog narednog radnog dana.
J,
J6
ODROAVAN13 ROKOVA 0A PR3DA1U PODN3-AKA
Podnesa# se s"atra predati" u ro#u a#o je prije iste#a ro#a stigao organu #o"e je tre*a%o da se preda. .o
&na!i da podnesa# "ora sti4i naj#asnije do #raja radnog vre"ena pos%jednjeg dana ro#a. Prito" je
re%evantno radno vrije"e odreeno op4i" propiso" &a rad dr'avni) organa$ a ne vrije"e #oje je sa"
organ odredio &a prije" strana#a i podnesa#a.
5euti"$ a#o je stran#a re%ativno da%e#o od organa #o"e je podnesa# upu4en$ &a#on predvia odreene
o%a#(ice. Nai"e$ a#o je podnesa# upu4en po(to" preporu!eno i%i te%egrafs#i$ dan predaje po(ti s"atra se
dano" predaje organu #o"e je upu4en. /&u&eta# od ovog pravi%a je s%u!aj #ad organ odredi datu"
rasprave o podnes#u i naredi stranci da podnesa# preda do toga dana. U to" s%u!aju podnesa# "ora *iti
pri"%jen #od nad%e'nog organa do dana #ad 4e se o nje"u rasprav%jati$ tj. nije dovo%jno da do tog dana
*ude sa"o upu4en organu pute" po(te.
0a oso*e #oje se na%a&e u V2$ dan predaje podnes#a vojnoj jedinici$ ustanovi i%i (ta*u s"atra se dano"
predaje organu #o"e je upu4en. -%i!no va'i i &a oso*e %i(ene s%o*ode$ #oje podnesa# predaju upravi
ustanove u #ojoj se na%a&e.
PO-@13D/B3 PROPUF.AN1A ROKOVA
Redovna pos%jedica propu(tanja i&vr(enja procesne radnje u odreeno" ro#u jeste is#%ju!enje 7pre#%u&ija8
stran#e od vr(enja te radnje. 5euti"$ i"a ro#ova #oji su pre#%u&ivni i &a organ$ npr. o*je#tivni ro# od 9
godina &a o*novu postup#a.
Naj!e(4i s%u!ajevi pre#%u&ije su propu(tanje ro#a &a povrat u prea(nje stanje$ ro#a &a 'a%*u i ro#a &a
o*novu postup#a.
POVRA. U PR3PAFN13 -.AN13
PO1A5 / RA0@O0/ POVRA.A U PR3PAFN13 -.AN13
Povrat u prija(nje stanje 7restitutio in integru"8 je vanredno pravno sredstvo #oji" se ot#%anjaju
nepovo%jne pos%jedice nasta%e &a stran#u us%jed propu(tanja radnje postup#a *e& njene #rivice. Npr. a#o
stran#a nije u &a#ons#o" ro#u u%o'i%a 'a%*u protiv prvostepenog rje(enja$ pa &*og toga njen pred"et ne
"o'e *iti i&nesen na rje(avanje drugostepeno" organu.
Op4e pretpostav#e &a povrat u prea(nje stanje su:
1) opravdano propu(tanje+
2) ne"ogu4nost da stran#a drugi" pute" i&vr(i procesnu radnju #oju je propusti%a i&vr(iti u ro#u+
3) da je prijed%og &a povrat u prea(nje stanje stav%jen u propisano" ro#u.
-tranci 4e se do&vo%iti povrat u prea(nje stanje i a#o je ona i& ne&nanja i%i o!ig%edno" o"a(#o"
podnesa# pravovre"eno pos%a%a po(to" i%i neposredno preda%a nenad%e'no" organu. /sto ta#o$ povrat 4e
se do&vo%iti i u s%u!aju #ad je stran#a o!ig%edno" o"a(#o" pre#ora!i%a ro#$ a%i je podnesa# ipa# pri"%jen
od nad%e'nog organa naj#asnije tri dana na#on iste#a ro#a$ a#o *i stran#a &*og &a#a(njenja i&gu*i%a ne#o
pravo.
0UP ne propisuje #riterij &a ocjenu opravdanosti ra&%oga &a povrat u prea(nje stanje$ ve4 je to
prepu(teno ocjeni organa u sva#o" #on#retno" s%u!aju. U sva#o" s%u!aju$ stran#a je u prijed%ogu du'na
predo!iti o#o%nosti &*og #oji) je do(%o do propu(tanja radnje i te o#o%nosti u!initi *are" vjerovatni".
Da#%e$ ra&%o&i propu(tanja se ne "oraju do#a&ivati$ a%i se "oraju u!initi *ar vjerovatni"$ odnosno ne
"o'e se prepustiti vo%ji strana#a da *e& opravdanog ra&%oga na"e4u organu vr(enje novi) radnji u
postup#u. Osi" toga$ i&ri!ito je propisano da se prijed%og &a povrat u prea(nje stanje ne "o'e &asnivati
na o#o%nosti #oju je organ ve4 ranije ocijenio nedovo%jno" &a produ'enje ro#a i%i odgaanje rasprave.
J
6
J9
Ro# &a podno(enje prijed%oga je K dana od dana #ad je prestao ra&%og #oji je prou&ro#ovao propu(tanje.
A#o je stran#a te# #asnije sa&na%a &a propu(tanje$ ro# se ra!una od dana #ad je stran#a to sa&na%a
7su*je#tivni ro#8$ a%i se na#on iste#a , "jeseca od dana propu(tanja povrat u prea(nje stanje ne "o'e
tra'iti 7o*je#tivni ro#8.
.a#oer se ne "o'e tra'iti povrat &*og propu(tanja ro#a &a tra'enje povrata$ tj. nije do&vo%jen povrat
povrata 7restitutio restitutionis non datur8.
PO-.UPAK PO .RAO3N1U POVRA.A U PR3PAFN13 -.AN13
Prijed%og &a povrat u prea(nje stanje podnosi se organu #od #oga je tre*a%o i&vr(iti propu(tenu radnju.
A#o stran#a povrat tra'i &*og toga (to je propusti%a da podnese ne#i podnesa#$ onda se taj podnesa#
pri%a'e prijed%ogu. -tran#a u prijed%ogu predo!ava o#o%nosti &*og #oji) je do(%o do propu(tanja radnje i te
o#o%nosti je du'na u!initi *are" vjerovatni".
A#o su !injenice na #oji"a se prijed%og &asniva op4epo&nate$ nad%e'ni organ "o'e u dvostrana!#i"
stvari"a od%u!iti o prijed%ogu i *e& i&ja(njenja protivne stran#e. Protiv &a#%ju!#a #oji" se do&vo%java
povrat u prea(nje stanje nije dopu(tena 'a%*a$ osi" a#o je povrat do&vo%jen po prijed%ogu #oji je
nepravovre"eno podnesen i%i je nedopu(ten. Protiv &a#%ju!#a #oji" je od*ijen prijed%og &a povrat u
prea(nje stanje dopu(tena je pose*na 'a%*a sa"o a#o je &a#%ju!a# donio prvostepeni organ.
D31-.VO DO0VO@3 POVRA.A U PR3PAFN13 -.AN13
Prijed%og &a povrat u prea(nje stanje ne &austav%ja to# postup#a$ a%i organ nad%e'an &a od%u!ivanje o
prijed%ogu "o'e privre"eno pre#inuti postupa# do #ona!nosti &a#%ju!#a #oji" se rje(ava o povratu u
prea(nje stanje. 0UP ne odreuje u #oji" s%u!ajevi"a 4e se postupa# privre"eno pre#inuti$ a%i 4e se to
sva#a#o desiti #ad je dovo%jno vjerovatno da 4e prijed%og &a povrat uspjeti i%i a#o se pre#idanje"
postup#a !ini "anja (teta suprotnoj stranci nego (to *i se nastav#o" postup#a u!ini%a (teta pred%aga!u
povrata.
Kad je povrat u prea(nje stanje do&vo%jen$ postupa# se vra4a u ono stanje u #o"e se na%a&io prije
propu(tanja$ a poni(tavaju se sva rje(enja i &a#%ju!ci #oje je organ donio u ve&i sa propu(tanje". U#idaju
se i pravosna'na rje(enja$ #oja su "o'da !a# i i&vr(ena. U &a#%ju!#u #oji" se prijed%og uva'ava "ora se
navesti #oje se sve radnje$ &a#%ju!ci i rje(enja u#idaju.
ODROAVAN13 R3DA
513R3 OPO5/N1AN1A / UDA@13N1A
-%u'*ena oso*a #oja ru#ovodi radnjo" postup#a du'na je da se stara o odr'avanju reda pri radu. Pod ti"
se prvenstveno podra&u"ijeva odr'avanje us%ova &a nes"etan rad i odr'avanje o&*i%jnosti u radu. - ti"
ci%je" s%u'*ena oso*a je ov%a(tena da opo"inje oso*e #oje s"etaju rad organa$ uda%ji i nov!ano #a&ni te
oso*e. Osi" toga$ &a#on i&ri!ito propisuje da oso*a #oja prisustvuje ne#oj radnji postup#a ne s"ije nositi
oru'je i%i opasno orue. /&u&eta# su radnici po%icije a#o su s%u'*eno prisutni u ci%ju odr'avanja reda.
Vodite%j postup#a ov%a(ten je uda%jiti oso*u #oja i pored opo"ene o"eta rad i%i u!ini nepristojnost pri
vr(enju radnje postup#a i%i ne4e da od%o'i oru'je odnosno orue. U#o%i#o se radi o oso*i #oja u!estvuje u
postup#u$ njeno uda%jenje "o'e us%ijediti te# na#on (to je pret)odno *i%a opo"enuta da 4e *iti uda%jena i
po(to su joj *i%e predo!ene pravne pos%jedice ta#ve "jere. A#o u ta#vo" s%u!aju *ude uda%jena stran#a
#oja ne"a puno"o4ni#a$ i%i puno"o4ni# !iji v%astodavac nije prisutan$ vodite%j postup#a 4e po&vati oso*u
#oja se uda%java da postavi puno"o4ni#a$ a a#o ona to ne u!ini$ vodite%j postup#a "o'e odgoditi radnju
na njen tro(a# i%i joj sa" postaviti puno"o4ni#a. Ova#av puno"o4ni# "o'e &astupati sa"o u onoj radnji
postup#a s #oje je stran#a uda%jena.
J
9
J=
O uda%jenju se donosi &a#%ju!a#. 5jera uda%jenja od"a) je i&vr(na. Protiv &a#%ju!#a #oji" se uda%java stran#a u
postup#u #oja ne"a puno"o4ni#a i%i puno"o4ni# !iji v%astodavac nije prisutan$ "o'e se i&javiti pose*na 'a%*a.
7!%.1IK st.,8
KAON1AVAN13 0:OG NARUFAVAN1A R3DA
0a te'e naru(avanje reda i%i #rupniju neprijatnost$ pojedinac "o'e pored uda%jenja *iti #a'njen i
nova!no" #a&no" do 9IK5. Ova #a&na ne is#%ju!uje #rivi!nu i%i discip%ins#u odgovornost$ niti se od nje
i&u&i"aju radnici 5UPEa i%i vojna %ica. Ka&nu i&ri!e s%u'*ena oso*a #oja ru#ovodi radnjo" u postup#u.
Nov!ano" #a&no" u isto" i&nosu "o'e se #a&niti i oso*a #oja sadr'aje" svog podnes#a gru*o povrijedi
o*i!aje pona(anja pre"a organu i%i s%u'*enoj oso*i #oja vodi postupa#. Pod ovi" se podra&u"ijevaju
uvred%jivi i&ra&i$ #ao i potcjenjivanje organa odnosno s%u'*enog %ica #oje vodi postupa#. Ka&na se "o'e
i&re4i sa"o pre"a potpisni#u podnes#a. /&ri!e je organ #oji vodi postupa#.
Protiv &a#%ju!#a o #a&ni "o'e se i&javiti pose*na 'a%*a$ #oja ne od%a'e i&vr(enje #a&ne.
.ROFKOV/ UPRAVNOG PO-.UPKA
PO1A5 / VR-.3 .ROFKOVA
.ro(#ovi u upravno" postup#u su op4i i pose*ni. Op4i tro(#ovi su i&daci #oji su pos%jedica sa"e
!injenice postojanja i fun#cionisanja organa. Pre"a to"e$ u ove tro(#ove spadaju svi nov!ani i&daci
nu'ni &a s"je(taj$ inventar$ osvjet%jenje$ grijanje$ !i(4enje$ #ance%arijs#i i drugi "aterija%$ #ao i %i!ni i&daci
&a s%u'*eni#e organa. 0UP ne ra&"atra ove tro(#ove$ jer se oni finansiraju i& *ud'eta$ i sa"o dje%o"i!no
i& ta#si #oje stran#e p%a4aju &a odreene us%uge.
Pose*ni tro(#ovi su i&daci #oji nastaju provoenje" upravnog postup#a po odreenoj upravnoj stvari. .u
spadaju ta#se na podnes#e$ pri%oge$ rje(enja itd$ i&daci &a svjedo#e i vje(ta#e$ tu"a!e$ uviaj$ og%asi u
s%u'*eni" %istovi"a$ tro(#ovi pravnog &astupanja$ putni tro(#ovi s%u'*eni) %ica te tro(#ovi #oje su i"a%e
stran#e i%i puno"o4nici &*og %i!nog do%as#a pred organ #oji vodi postupa#.
-NOF3N13 .ROFKOVA PO-.UPKA
0UP postav%ja , #riterija u pog%edu od%u!ivanja o du'nosti sno(enja tro(#ova u postup#u. .i #riteriji su:
1. Kriterij uspje)a u postup#u+
2. Kriterij #rivice+
3. Kriterij #oristi od voenja postup#a.
Po #riteriju uspje)a u postup#u &a tro(#ove odgovara stran#a na !iju (tetu je postupa# o#on!an$ a#o je u
postup#u u!estvova%o 2 i%i vi(e strana#a sa suprotni" &a)tjevi"a 7#ontradi#torne upravne stvari8. Ova
stran#a du'na je na#naditi sa"o t&v.opravdane tro(#ove. O opravdanosti i visini tro(#ova od%u!uje organ
#oji rje(ava upravnu stvar. Opravdan tro(a# se u cje%osti na#nauje sa"o a#o je protivna stran#a u cje%osti
uspje%a sa svoji" &a)tjevo". A#o je suprotna stran#a sa"o dje%o"i!no uspje%a sa svoji" &a)tjevo"$
tro(#ovi se na#nauju sra&"jerno to" dije%u.
.ro(#ovi &a pravno &astupanje suprotnoj stranci se na#nauju sa"o a#o je to &astupanje *i%o nu'no i
opravdano. .o 4e *iti u s%u!aju #ad *i se &*og s%o'enosti stvari$ a s o*&iro" na svoje sposo*nosti$ stran#a
te(#o "og%a sna%a&iti sa"a$ tj. *e& puno"o4ni#a.
Du'nost na#nade ne postoji &a tro(#ove i&a&vane o*ije(4u suprotne stran#e. Naprotiv$ tro(#ove i&a&vane
o*ije(4u snosi stran#a #oja i) je na ta#av na!in i&a&va%a$ *e& o*&ira na !iju (tetu je postupa# o#on!an.
Po #riteriju uspje)a u postup#u rje(ava se i pitanje na#nade tro(#ova u s%u!aju #ad je postupa# po#renut
po s%u'*enoj du'nosti na inicijativu ne#og %ica$ a postupa# je o#on!an nepovo%jno po njega. A#o je
J
=
JJ
ova#av postupa# po#renut po s%u'*enoj du'nosti i%i u op4e" interesu$ a nisu ga svoji" pona(anje"
i&a&va%i stran#a i%i ne#o drugo %ice u postup#u$ tro(#ove 4e snositi sa" organ #oji je po#renuo postupa#.
Po #riteriju #rivice &a nastana# tro(#ova$ sva#i u!esni# u postup#u$ neovisno od njegove u%oge$ du'an je
snositi sve tro(#ove #oje u postup#u u&ro#uje svojo" #rivico" i%i o*ije(4u. Kao #rivica *i se "og%o u&eti
sva#o &a#ono" &a*ranjeno !injenje i%i propu(tanje #oje je prou&ro#ova%o tro(#ove. Pod o*ije(4u se
podra&u"ijevaju sasvi" neopravdani &a)tjevi i%i prijed%o&i da se u postup#u i&vr(e ta#ve radnje &a #oje
onaj #o i) pred%a'e &na da ne "ogu doprinijeti postup#u$ ve4 s%u'e sa"o &a o"etanje i odugov%a!enje.
- o*&iro" na navedeno$ #ao #rivica *i se i"ao u&eti neopravdani i&ostana# po&vanog %ica$ od*ijanje
svjedo#a da svjedo!i$ i&ostana# vje(ta#a i%i njegovo od*ijanje da vje(ta!i$ od*ijajne stran#e uda%jene &*og
naru(avanja reda i%i nepristojnosti da postavi svog puno"o4ni#a$ nedo%a&a# stran#e na us"enu raspravu
(to je dove%o do od%aganja rasprave.
Po #riteriju #oristi od voenja postup#a sve tro(#ove u jednostrana!#i" stvari"a snosi stran#a na !iji
&a)tjev i u !ije" interesu se postupa# vodi.
A#o se stvar &avr(i poravnanje"$ sva#a stran#a snosi svoje tro(#ove postup#a u#o%i#o se stran#e
druga!ije ne spora&u"iju.
.ro(#ove postup#a #oje prou&ro#uje i&vr(enje rje(enja i%i &a#%ju!#a snosi i&vr(eni#$ tj. oso*a protiv #oje
se i&vr(enje vr(i. A#o se ovi tro(#ovi ne "ogu nap%atiti od i&vr(eni#a$ snosi4e i) stran#a po !ije"
prijed%ogu je sprovedeno i&vr(enje 7tj. stran#a u !iju #orist se postupa# vodi8.
-vjedoci$ vje(taci$ tu"a!i i s%u'*ena %ica #ao u!esnici u postup#u i"aju pravo na#nade:
1- tro(#ova putovanja+
2- i&data#a i&a&vani) *av%jenje" u "jestu+
3- i&gu*%jene &arade u#o%i#o *i i" &arada &a i&gu*%jeno vrije"e *i%a us#ra4ena.
Osi" toga$ vje(taci i tu"a!i i"aju pravo i na pose*nu nagradu &a svoj rad. Pravo na na#nadu i"aju ne
sa"o svjedoci #oje je po&vao organ$ ve4 i svjedoci #oje je dove%a stran#a. -ve na#nade i nagrade
svjedoci"a$ vje(taci"a$ tu"a!i"a i s%u'*eni" %ici"a isp%a4uje organ #oji vodi postupa#$ a on vr(i nap%atu
ovi) i&data#a od %ica #oje je du'no da snosi tro(#ove postup#a.
O-/GURAN13 NAP@A.3 .ROFKOVA
A#o se postupa# po#re4e po &a)tjevu stran#e$ a sa sigurno(4u se "o'e predviati da 4e nastati pose*ni
i&daci u gotovo" novcu$ "o'e se od stran#e tra'iti da ona unaprijed po%o'i i&nos #oji je potre*an &a
po#ri4e tro(#ova. O to"e organ donosi for"a%an &a#%ju!a#. A#o stran#a ne po%o'i na%o'eni i&nos 7u
*%agajni8$ organ "o'e odustati od i&voenja do#a&a #oje je tre*a%o i&vesti$ i%i "o'e o*ustaviti sa"
postupa#. 5euti"$ a#o javni interes &a)tijeva nastava# postup#a$ postupa# 4e *iti nastav%jen *e& o*&ira
da %i je stran#a po%o'i%a i&nos i%i ne.
PO-.AV@1AN13 0A;.13VA 0A NAKNADU .ROFKOVA / 0A NAGRADU
O na#nadi tro(#ova stran#a"a$ na#nada"a svjedoci"a$ vje(taci"a i tu"a!i"a$ #ao i pose*ni"
nagrada"a vje(taci"a i tu"a!i"a$ organ rje(ava sa"o na &a)tjev ovi) %ica$ #oji "ora *iti postav%jen na
vrije"e. 0a)tjev &a na#nadu tro(#ova stran#a "ora staviti prije dono(enja rje(enja #oji" se rje(ava
upravna stvar$ ta#o da organ #oji vodi postupa# "o'e o to" &a)tjevu od%u!iti u rje(enju. -vjedoci$
vje(taci i tu"a!i su du'ni &a)tjev &a na#nadu odnosno nagradu postaviti pri svo" u!e(4u u postup#u
7sas%u(anju$ tu"a!enjuEprevoenju$ vje(ta!enju8. U protivno" gu*e to pravo. -%u'*ena oso*a #oja vodi
postupa# du'na je na ovo upo&oriti stran#u$ svjedo#a$ vje(ta#a i%i tu"a!a 7prevodioca8.
ODR3P/VAN13 .ROFKOVA PO-.UPKA / U.VRP/VAN13 NAKNAD3 / NAGRAD3
Na#nade i nagrade isp%a4uje organ #oji vodi postupa#. -vjedoci$ vje(taci i tu"a!i ne"aju ni#a#vog
neposrednog odnosa pre"a stran#a"a u pog%edu na#nade i nagrade. O*&iro" da spadaju u pose*ne
tro(#ove postup#a$ na#nade i nagrade se snose po naprijed i&neseni" #riteriji"a.
J
J
JK
/&nos na#nada i nagrada utvruje organ #oji vodi postupa# pose*ni" &a#%ju!#o". 0a#%ju!#o" se
odreuje #o je du'an da taj i&nos p%ati i u #o" ro#u$ a p%a4anje se vr(i organu #oji vodi postupa#. Protiv
ovog &a#%ju!#a dopu(tena je pose*na 'a%*a$ a &a#%ju!a# predstav%ja osnov &a i&vr(enje$ po #o"e se "o'e
ostvariti prinudna nap%ata.
O to"e #o 4e #ona!no snositi tro(#ove postup#a od%u!uje organ #oji donosi rje(enje o g%avnoj upravnoj
stvari. Od%u#a se po pravi%u ugrauje u dispo&itiv rje(enja o g%avnoj stvari$ a "o'e se donijeti i u
pose*no" &a#%ju!#u. Prito" se &a tro(#ove odreuje: #o p%a4a$ #o%i#o p%a4a$ #o"e p%a4a i u #o" ro#u.
Pose*no se "ora navesti da %i 4e onaj #o snosi tro(#ove "orati na#naditi tro(#ove drugoj stranci. Prito"
se tro(#ovi "ogu ra&dije%iti na jedna#e dije%ove i%i u odgovaraju4oj sra&"jeri.
O-@O:APAN13 OD P@AAAN1A .ROFKOVA
Po prijed%ogu stran#e #oja tro(#ove ne "o'e podnijeti *e& (tete po nu'no i&dr'avanje se*e i svoje
porodice$ organ #oji vodi postupa# "o'e tu stran#u os%o*oditi sno(enja tro(#ova. Us%ov je da stran#a #ao
do#a& podnese uvjerenje o i"ovno" stanju #oje i&daje nad%e'ni organ. Ovo uvjerenje ne"a &a pos%jedicu
os%o*aanje od p%a4anja u sva#o" s%u!aju$ ve4 organ "o'e u&eti u o*&ir i druge podat#e i cijeniti i) po
s%o*odno" uvjerenju. U &avisnosti od is)oda te ocjene$ stranci 4e *iti odo*reno potpuno i%i dje%o"i!no
os%o*aanje od p%a4anja tro(#ova. Os%o*aanje ne uti!e na isp%atu na#nada i nagrada svjedoci"a$
vje(taci"a i tu"a!i"a. Nji) isp%a4uje organ #oji vodi postupa#. U tro(#ove #oji) stran#a "o'e *iti
os%o*oena ne u%a&e i tro(#ovi &astupanja. Os%o*oenje od p%a4anja tro(#ova is#%ju!uje "ogu4nost da se
od stran#e &a)tijeva o*e&*jeenje &a po#ri4e tro(#ova #oji "ogu nastati u upravno" postup#u.
O os%o*oenju od p%a4anja tro(#ova organ #oji vodi postupa# ni#ada ne rje(ava po s%u'*enoj du'nosti$
ve4 is#%ju!ivo po prijed%ogu stran#e. 0a#on ne odreuje u #oje" trenut#u stran#a tre*a podnijeti
prijed%og$ a%i je &a stran#u *o%je da prijed%og podnese (to prije jer joj se ne4e vratiti i&nos #oji je
eventua%no p%ati%a prije dono(enja &a#%ju!#a o os%o*oenju od p%a4anja tro(#ova.
-trani dr'av%jani os%o*odit 4e se sno(enja tro(#ova sa"o pod uvjeto" reciprociteta. U s%u!aju su"nje o
postojanju reciprociteta$ o*ja(njenje daje organ uprave nad%e'an &a vanjs#e pos%ove :i;.
A#o utvrdi da vi(e ne postoje ra&%o&i &*og #oji) je stran#a *i%a os%o*oena sno(enja tro(#ova$ organ #oji
vodi postupa# "o'e u to#u postup#a u#inuti &a#%ju!a# o os%o*aanju od sno(enja da%ji) tro(#ova. A#o *i
organ na#nadno utvrdio da ra&%o&i &a os%o*aanje od p%a4anja uop4e nisu ni postoja%i$ stran#a *i "ora%a
snositi sve dotada(nje$ #ao i sve *udu4e tro(#ove.
Protiv &a#%ju!#a #oji" se od*ija &a)tjev stran#e &a os%o*aanje sno(enja tro(#ova$ #ao i protiv &a#%ju!#a
#oji" se dato os%o*aanje u#ida i%i "ijenja$ stran#a "o'e i&javiti pose*nu 'a%*u.
DOKA0/VAN13
O DOKA0U / DOKA0/VAN1U UOPA3
Do#a&ivanje i%i i&voenje do#a&a je procesna radnja #oja i"a &a ci%j da se s%u'*eno %ice u*ijedi u
istinitost !injenice #oja je navedena. Do#a&ivanje !injenica na osnovu #oji) se donosi rje(enje u
upravno" postup#u vr(i se do#a&i"a i%i do#a&ni" sredstvi"a. Kao do#a&no sredstvo s"atra se sve (to je
podesno &a utvrivanje stanja stvari i (to odgovara pojedino" s%u!aju$ #ao (to su isprave$ svjedoci$ i&java
stran#e$ vje(taci$ uviaj i s%.
Do#a&na sredstva "ogu se podije%iti na %i!na i stvarna. @i!na sredstva su svjedoci i vje(taci$ a stvarna
su o*avje(tajni pred"eti i pred"eti uviaja.
Do#a&ni osnov 7do#a&ni ra&%og8 je ono (to je napisano u ispravi$ na%a& i "i(%jenje vje(ta#a$ is#a&
svjedo#a$ vid%jivo stanje pred"eta uviaja i s%. Da#%e$ to su podaci odnosno !injenice povaene i&
do#a&ni) sredstava #oje o*ja(njavaju pred"et do#a&ivanja i stvaraju uvjerenje o njegovoj istinitosti.
U"jesto ter"ina do#a&ni osnov i do#a&ni ra&%og !esto se #oristi i ter"in do#a&.
J
K
JD
Re&u%tat do#a&a je uvjerenje o istinitosti pred"eta do#a&ivanja #oje s%u'*eno %ice sti!e ocjeno" do#a&ni)
osnova 7ra&%oga8. A#o s%u'*eno %ice ne ste#ne ni#a#vo "i(%jenje o istinitosti do#a&nog pred"eta i%i stvori
uvjerenje pro'eto ve%i#i" su"nja"a$ s"atra se da do#a& nije uspio. Uvjerenje je sigurnije (to je "anje
do#a&ni) sredstava i&"eu s%u'*enog %ica i !injenice #oju tre*a do#a&ivati. U to" s"is%u najsigurniji
do#a& je uviaj$ jer se nji"e s%u'*eno %ice %i!no uvjerava u postojanje !injenice+ svjedo#Eo!evidac je
sigurniji od svjedo#a #oji je od ne#oga !uo !injenicu #oju tre*a do#a&ivati itd.
Pri rje(avanju g%avne stvari u upravno" postup#u$ nad%e'ni organ rje(enje donosi sa"o na osnovu
!injenica utvreni) u postup#u. Da#%e$ !injenice "oraju *iti do#a&ane i%i utvrene prije nego (to organ
pristupi pri"jeni "aterija%nopravni) propisa. - druge strane$ u s%u!aju vr(enja odnosno dopu(tanja
procesni) radnji$ organ postup#a ne4e tra'iti potpun do#a&$ ve4 sa"o vjerovatnost da su istinite !injenice
&a #oje procesna nor"a ve'e dopu(tenost ti) radnji. /&u&etno$ #od pri"jene s#ra4enog postup#a 0UP
predvia 2 s%u!aja u #oji"a je rje(enje g%avne stvari "ogu4e i u s%u!aju vjerovatnosti 7a ne sa"o
utvrenosti8 !injenica. .o su s%u!ajevi:
1. #ad je propiso" predvieno da se stvar "o'e rije(iti na osnovu !injenica i%i o#o%nosti #oje nisu
potpuno do#a&ane i%i se do#a&i"a sa"o posredno utvruju$ a i& svi) o#o%nosti proi&i%a&i da se
&a)tjevu stran#e i"a udovo%jiti+
2. #ad se radi o predu&i"anju )itni)$ neod%o'ni) "jera u javno" interesu.
:itni e%e"enti sva#og do#a&ivanja su:
1. %ica #oja tre*a da pru'e do#a&+
2. !injenice #oje tre*a do#a&ivati+
3. do#a&na sredstva$ tj. %ica i stvari i& #oji) se crpe sa&nanja i sti!u uvjerenja o istinitosti i%i neistinitosti
ne#e sporne i pravno re%evantne !injenice+
4. do#a&ni ra&%o&i 7i&jave svjedo#a$ vje(ta#a$ strana#a$ sadr'aj isprava$ i&vjesna svojstva o*avje(tajni)
stvari i%i pred"eta uviaja8 po #oji"a sa&naje"o sporne i pravno re%evantne !injenice+
5. do#a&na snaga pojedini) do#a&ni) ra&%oga$ tj.nji)ova sposo*nost da stvore uvjerenje o istinitosti
i%i neistinitosti ne#e sporne i pravno re%evantne !injenice.
2a&e do#a&ivanja u upravno" postup#u su:
1. pred%aganje i%i ponuda do#a&a+
2. dopu(tanje i%i od*acivanje ponueni) do#a&a+
3. i&voenje ponueni) do#a&a i%i do#a&a odreeni) po s%u'*enoj du'nosti+
4. ocjena do#a&a.
/&voenje do#a&a se sastoji u to"e da se i& do#a&ni) sredstava povade do#a&ni ra&%o&i 7do#a&ni osnovi8$
tj. podaci i !injenice #oje na" "ogu dati potre*no sa&nanje$ odnosno stvoriti uvjerenje o istinitosti i%i
neistinitosti pravno re%evantni) !injenica.
PR3D53. DOKA0/VAN1A
Do#a&i se po pravi%u i&vode po(to se utvrdi (ta je u !injeni!no" pog%edu sporno i%i (ta tre*a do#a&ivati.
Pred"et do#a&ivanja su sa"o one sporne !injenice #oje su neposredno va'ne &a rje(avanje ne#og
upravnog pred"eta$ tj. pravno re%evantne sporne !injenice.
Pone#ad se pri i&voenju do#a&a "o'e #onstatovati da ne"a do#a&ni) sredstava potre*ni) &a neposredno
utvrivanje postojanja i%i nepostojanja "aterija%nopravni) !injenica. U ta#vo" s%u!aju do#a&ivanje se vr(i
posredno$ po"o4u t&v. /ndicija. /ndicije su !injenice #oje su u #au&a%noj ve&i sa "aterija%nopravno"
!injenico" #oju tre*a do#a&ati 7#ao u&ro# i%i pos%jedica8. One ne daju potpun do#a&$ ve4 sa"o i&vjestan
stepen vjerovatno4e istinitosti i%i neistinitosti sporne !injenice.
Postojanje i sadr'aj pravni) propisa se ne do#a&uje jer se pretpostav%ja da i) &na organ #oji vodi postupa#.
Q/N13N/B3 KO13 N3 .R3:A DOKA0/VA./
J
D
KI
Qinjenice #oje ne tre*a do#a&ivati su: op4epo&nate i%i t&v. notorne !injenice i !injenice !ije postojanje &a#on
pretpostav%ja$ tj. &a#ons#e pretpostav#e o istinitosti !injenica.
0UP ne propisuje #oje !injenice su op4epo&nate$ a pitanje notoriteta je u teoriji sporno. 5o'e se re4i da je
notorno: ono (to sva#i odrastao ra&u"an !ovje# "ora &nati i& o*i!nog is#ustva$ ono (to svi stanovnici
jedne dr'ave$ o*%asti i%i "jesta "oraju da &naju$ te ono (to s%u'*eno %ice &na po svo" s%u'*eno" radu.
Notornost "o'e *iti (ira i u'a. Fira je u s%u!aju a#o je n#a !injenica po&nata sva#o" !ovje#u$ a u'a a#o je
po&nata sa"o odreeno" #rugu %judi #oji se *ave ne#i" &ani"anje" i%i 'ive na ne#o" podru!ju.
Npr.ne(to "o'e *iti vr%o do*ro po&nato sva#o" stanovni#u -arajeva$ a "a%o po&nato stanovnici"a
:anja%u#e.
0a notornost je od%u!uju4e to da %i su i&vjesne !injenice #ao notorne po&nate s%u'*eno" %icu odnosno
organu #oji rje(ava u upravno" postup#u. A#o ne#a !injenica i"a #ara#ter notornosti$ a%i ona #ao ta#va
nije po&nata vodite%ju postup#a$ on "o'e tra'iti da se utvrdi njena notornost da *i ta#o i on sa" "ogao
do4i do uvjerenja o #ara#teru notornosti odnosne !injenice.
Notornost je najja!i od svi) ra&%oga #oji do#a&ivanje !ine nepotre*ni". -tran#a u upravno" postup#u ne
tre*a da se pose*no po&iva na notornost$ ve4 sa"o da isti!e !injenice #oje su op(tepo&nate$ a s%u'*ena
oso*a notornost u&i"a u o*&ir po s%u'*enoj du'nosti. 5euti"$ do#a&ivanje 4e se dopustiti i protiv
notornosti a#o stran#a navede opravdane ra&%oge &*og #oji) se osnovanost notornosti dovodi u su"nju.
Q/N13N/B3 Q/13 PO-.O1AN13 0AKON PR3.PO-.AV@1A 70AKON-K3 PR3.PO-.AVK3 O
/-./N/.O-./ Q/N13N/BA /@/ 0AKON-K3 PR30U5PB/138
0a#ons#a pretpostav#a 7praesu"ptio iuris8 je indicija #ojoj "aterija%no pravo daje snagu potpunog
do#a&a. Npr. po pre&u"pciji i& 0a#ona o dr'av%janstvu :i;$ dijete nepo&nati) rodite%ja naeno na
teritoriji :i; s"atra se dr'av%janino" :i;. Kad postoji &a#ons#a pretpostav#a o istinitosti jedne
!injenice$ organ #oji rje(ava u upravno" postup#u 4e tu !injenicu s"atrati istinito".
Protiv istinitosti &a#ons#i) pre&u"pcija redovno je do&vo%jen do#a&$ tj. &a#ons#e pre&u"pcije su po
pravi%u o*orive 7praesu"ptio iuris tantu"8. A#o &a#on is#%ju!uje do#a& protiv &a#ons#e pre&u"pcije$
govori"o o neo*orivoj &a#ons#oj pretpostavci 7praesu"ptio iuris et de iure8.
DOKA0 /-PRAVA5A
/sprave su pred"eti #oji sadr'avaju pis"o" &a*i%je'ene !injenice i%i dogaaje. 0avisno od #riterija #oji
se u&i"aju u ra&"atranje$ isprave se dije%e na: javne i privatne+ dispo&itivne i%i #onstitutivne i
do#u"entarne i%i isprave o svjedo!enju$ te origina%ne 7i&vorni#e8 i prepise 7#opije8.
/sprave se na javne i i privatne dije%e pre"a to"e #o i) je i&dao. 1avna isprava je isprava #oju je u
propisano" o*%i#u i granica"a svoje nad%e'nosti i&dao organ i%i institucija #oja i"a javna ov%a(tenja$ a
#oja "o'e *iti pri%agoena e%e#trons#oj o*radi podata#a. O*%i# 7for"u8 isprave propisuju pojedini
&a#oni$ ured*e i drugi nor"ativni a#ti 7npr. 0UP propisuje o*%i# i sastavne dije%ove rje(enja8. :itni
sastojci sva#e isprave su o&na#a organa odnosno organi&acije$ *roj dje%ovodnog proto#o%a$ potpis i
s%u'*eni pe!at.
/sprave i&date od inostrani) organa se i&jedna!avaju sa do"a4i" javni" isprava"a pod s%ijede4i"
us%ovi"a:
1. u&aja"nost$ tj. da dr'ava na(i" isprava"a pri&naje istu do#a&nu snagu+
2. da i u "jestu gdje su i&date va'e #ao javna isprava+
3. da su propisno ovjerene. Ovjeravanje se sastoji u ovjeri autenti!nosti potpisa i pe!ata na ispravi
od strane na(eg DKP i%i organa uprave nad%e'nog &a vanjs#e pos%ove :i;. /sprava 4e po potre*i
*iti prevedena$ a prijevod "ora *iti ovjeren od strane postav%jenog tu"a!a.
0UP ne govori pose*no o privatni" isprava"a$ pa ne odreuje ni poja" privatne isprave. U pravnoj
nauci je poja" privatne isprave naj!e(4e negativno definisan$ pa se #a'e da su privatne isprave sve one
isprave #oje nisu javne isprave. -)odno to"e$ isprave #oje ne &adovo%javaju sve e%e"ente naprijed
navedene definicije javne isprave.
KI
K1
Dispo&itivne i%i #onstitutivne isprave 7instru"enta8 su pravni a#ti #oji"a se prava &asnivaju$ u#idaju$
"ijenjaju i%i prenose. 7npr.ugovori$ )artije od vrijednosti$ suds#e presude$ upravni a#ti itd8.
Do#u"entarne isprave i%i isprave o posvjedo!enju 7do#a&ne isprave$ docu"enta8 svjedo!e da se jedan
dogaaj desio. -tvaraju se radi toga da *i se i"a%o do#a&no sredstvo o !injenici i& pro(%osti 7npr. %je#ars#o
uvjerenje$ pri&nanica$ o*ve&nica$ dostavnica itd8. 0UP pose*nu pa'nju posve4uje ovoj vrsti isprava$ a pod
na&ivo" >uvjerenja?.
Uvjerenja i"aju pose*an &na!aj u upravno" postup#u$ a naj!e(4e i) i&daju *a( organi uprave. Po na!inu
i&davanja i &na!aju$ odnosno do#a&noj sna&i$ 0UP ra&%i#uje 2 vrste uvjerenja: uvjerenje o !injenica"a o
#oji"a organi #oji i&daju uvjerenja vode s%u'*enu evidenciju i uvjerenja o !injenica"a o #oji"a organi ne
vode s%u'*enu evidenciju.
0UP i&ri!ito propisuje da su organi du'ni i&davati uvjerenja$ odnosno druge isprave 7certifi#ate$ potvrde i
dr.8 o !injenica"a o #oji"a vode s%u'*enu evidenciju$ a u s#%adu sa podaci"a s%u'*ene evidencije i ta#va
uvjerenja$ odnosno druge isprave i"aju &na!aj javne isprave. Pod s%u'*eno" evidencijo" se
podra&u"ijevaju evidencije ustanov%jene &a#ono" i%i drugi" propiso"$ i%i op4i" a#to" institucije #oja
i"a javna ov%a(tenja$ odnosno drugog pravnog %ica i institucije.
Uvjerenje i druge isprave o !injenica"a o #oji"a se vodi s%u'*ena evidencija i&daju se stranci na us"eni
&a)tjev po pravi%u istog dana #ada je &atra'eno$ a naj#asnije u ro#u od 9 dana$ a#o propiso" #oji" je
ustanov%jena s%u'*ena evidencija nije odreeno druga!ije. O eventua%no" od*ijanju &a)tjeva &a i&davanje
uvjerenja donosi se pose*no rje(enje. A#o se uvjerenje ne i&da u ro#u od 9 dana i%i a#o se stranci ne
dostavi rje(enje o od*ijanju &a)tjeva$ &a)tjev se s"atra od*ijeni". /ste odred*e va'e i &a eventua%ne
i&"jene sadr'aja uvjerenja$ a#o stran#a na osnovu do#a&a #oji"a raspo%a'e s"atra da i&dato uvjerenje
nije u s#%adu sa podaci"a i& evidencije.
O !injenica"a o #oji"a ne vode s%u'*enu evidenciju$ organi i institucije du'ni su i&davati uvjerenja sa"o
a#o je to &a#ono" odreeno. Uvjerenje se i&daje u ro#u od K dana od dana tra'enja. O od*ijanju &a)tjeva
donosi se pose*no rje(enje i%i se &a)tjev od*ija (utnjo" uprave. Ova#vo uvjerenje ne"a &na!aj javne
isprave i ne o*ave&uje organ #oji tre*a da rje(ava o stvari. U s%u!aju da organ ne pri)vati to uvjerenje #ao
do#a&$ on 4e sa" pristupiti utvrivanju !injenica navedeni) u uvjerenju.
Osi" naprijed navedeni)$ #ao do#a&no sredstvo se "ogu pojav%jivati i druga uvjerenja !ije i&davanje nije
&a#ons#a o*ave&a$ niti se o nji"a vode s%u'*ene evidencije. Nad%e'ni organi i institucije "ogu i) i&dati
#ad ocijene da je &a)tjev stran#e opravdan i da i&dano uvjerenje "o'e s%u'iti #ao do#a&no sredstvo &a
ostvarivanje ne#og prava i%i utvrivanje ne#e o*ave&e u upravno" postup#u. Naravno$ ova uvjerenja se
"ogu i&dati sa"o #ad je postojanje !injenice navedene u uvjerenju organ #oji ga i&daje utvrdio u
pose*no" postup#u i%i na osnovu op4epo&nati) !injenica.
Origina% i%i i&vorni# isprave poti!e neposredno od i&davaoca isprave$ tj. onoga #o je ispravu stvorio.
Prepisi su sastav%jeni od *i%o #oga i oni sa"o reproduciraju sadr'aj isprave. 5ogu *iti ovjereni i prosti
prepisi. Do#a&ni" sredstvo" s"atraju se i origina% i prepis. A#o je stran#a podnije%a ovjeren prepis$
s%u'*ena oso*a "o'e tra'iti na uvid origina%nu ispravu$ a a#o je podnije%a prosti prepis s%u'*ena oso*a je
du'na da tra'i na uvid origina%nu ispravu. -%u'*ena oso*a 4e staviti &a*i%je(#u na prepisu o to"e da %i je
prost prepis vjeran origina%u$ a origina% vratiti.
Do#a&na snaga javni) isprava
1avna isprava je potpun do#a&. Do#a&nu snagu privatne isprave$ #ao i svi) drugi) do#a&ni) sredstava
osi" javne isprave$ po svo" s%o*odno" uvjerenju cijeni organ nad%e'an &a rje(enje.
Protivdo#a& protiv javne isprave. 0a#ons#a pre&u"pcija istinitosti isprave ne spre!ava organ niti stran#e
da do#a&uju suprotno$ tj. da do#a&uju da su u ta#voj ispravi !injenice neistinito potvrene$ i%i da je sa"a
isprava neispravno sastav%jena. A#o i"a opravdani) ra&%oga da su"nja u autenti!nost isprave$ organ #oji
vodi postupa# "o'e po s%u'*enoj du'nosti &atra'iti provjeru od organa i%i institucije #oja je o&na!ena #ao
i&dava%ac isprave.
K1
K2
Vanjs#i nedostaci isprave
Vanjs#i nedostaci "ogu u "anjoj i%i ve4oj "jeri uticati na do#a&nu vrijednost isprave. A#o je na ispravi
ne(to precrtano$ ostrugano$ i%i ina!e i&*risano$ u"etnuto$ i%i a#o na ispravi postoje #a#vi drugi vanjs#i
nedostaci$ s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# ocijenit 4e pre"a svi" o#o%nosti"a da %i je ti"e i u #ojoj
"jeri u"anjena do#a&na vrijednost isprave i%i je isprava potpuno i&gu*i%a do#a&nu vrijednost &a
rje(avanje stvari o #ojoj se vodi postupa#. Da#%e$ s%u'*eno %ice po s%o*odno" uvjerenju od%u!uje #a#av
uticaj vanjs#i nedostaci i"aju na do#a&nu snagu isprave. 0ainteresirana oso*a i"a pravo do#a&ivati da
vanjs#i nedostaci na ispravi ne &na!e "nogo 7i%i ni(ta8 jer su npr. nasta%i dje%ovanje" dr'avnog organa i%i
i&davaoca isprave$ i%i da su se desi%i s%u!ajno.
Podno(enje isprave organu nad%e'no" &a voenje postup#a
/sprave #oje s%u'e #ao do#a& podnose stran#e i%i i) pri*av%ja s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa#.
-%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# "o'e po&vati stran#u #oja se po&iva na #a#vu ispravu da je podnese$
a#o njo"e raspo%a'e i%i je "o'e pri*aviti.
A#o se isprava na%a&i #od protivne stran#e #oja ne4e do*rovo%jno da je podnese i%i po#a'e$ s%u'*ena
oso*a #oja vodi postupa# po&vat 4e tu stran#u da podnese i%i po#a'e ispravu na raspravi$ da *i se druge
stran#e "og%e o njoj i&jasniti. A#o po&vana stran#a ne postupi po po&ivu$ vodite%j postup#a 4e s o*&iro"
na sve o#o%nosti s%u!aja ocijeniti od #a#vog je to uticaja &a rje(avanje stvari.
A#o se isprava #oja se i"a upotrije*iti #ao do#a& u postup#u na%a&i #od organa i%i institucije #oja i"a
javna ov%a(tenja$ odnosno druge pravne oso*e$ a stran#a #oja se po&va%a na tu ispravu nije uspje%a da je
pri*avi$ organ #oji vodi postupa# pri*avit 4e ovu ispravu po s%u'*enoj du'nosti.
A#o se isprava na%a&i #od tre4e oso*e$ a ta oso*a ne4e do*rovo%jno da je po#a'e$ organ #oji vodi
postupa# po&vat 4e &a#%ju!#o" tu oso*u da po#a'e ispravu na raspravi$ da *i se stran#e "og%e o njoj
i&jasniti. Protiv tre4e oso*e #oja *e& opravdanog ra&%oga$ od*ije da po#a'e ispravu postupit 4e se #ao
protiv onoga #oji od*ije da svjedo!i. Protiv o*a ova &a#%ju!#a tre4a oso*a i"a pravo 'a%*e$ #oja od%a'e
i&vr(enje &a#%ju!#a.
DOKA0 -V13DOB/5A
Poja" svjedo#a
-vjedoci su fi&i!#e oso*e #oje pred organo" #oji vodi postupa# saop(tavaju svoja &apa'anja o
!injenica"a i& pro(%osti. -vjedo# "o'e *iti sva#a oso*a #oja je *i%a sposo*na da opa&i !injenicu o #ojoj
i"a da svjedo!i i #oja je u stanju da to svoje opa'anje saop(ti.
-vjedo# svjedo!i o !injenica"a i& pro(%osti$ jer se o !injenica"a i& sada(njosti vr(i uviaj i%i vje(ta!enja.
-vjedoci ne daju &a#%ju!#e niti "i(%jenja$ ve4 sa"o interpretiraju ono (to su svoji" !u%i"a opa&i%i.
-)odno to"e$ svjedo# ne "o'e *iti sa"o oso*a #oja &*og svoji) du(evni) i%i fi&i!#i) "ana nije u stanju
&apa&iti odreenu !injenicu i%i saop(titi svoje &apa'anje. Osi" toga$ 0UP i&ri!ito navodi da svjedo# ne
"o'e *iti oso*a #oja u postup#u u!estvuje u svojstvu s%u'*ene oso*e. U s%u!aju sticaja svojstva
s%u'*enog %ica i svjedo#a u istoj upravnoj stvari$ s%u'*eno %ice je du'no da se i&u&"e od rada u to"
pred"etu.
Du'nost svjedo!enja
-vjedo!enje je du'nost svi) oso*a #oje 'ive na teritoriji :i;$ u#o%i#o &a#ono" nije druga!ije odreeno.
Du'nost svjedo!enja o*u)vata:
1. Du'nost da svjedo# doe radi svjedo!enja na po&iv organa #oji vodi postupa#. Neopravdan i&ostana#
pov%a!i san#ciju.
2. Da svjedo!i$ tj. odgovara na postav%jena pitanja$ i&u&ev u s%u!ajevi"a u #oji"a je os%o*oen te
du'nosti$ a #oji su propisani &a#ono".
K2
K,
Us#ra4ivanje svjedo!enja
U upravno" postup#u ne postoji op4e os%o*oenje od du'nosti svjedo!enja$ ve4 sa"o os%o*oenje od
o*ave&e da svjedo# odgovara na pojedina pitanja. Pre"a 0a#onu$ svjedo# "o'e i&javiti da ne4e da
odgovara:
1. na pojedina pitanja na #oja *i odgovor i&%o'io te(#oj sra"oti$ &natnoj i"ovins#oj (teti i%i #rivi!no"
gonjenju$ njega$ njegovog srodni#a po #rvi u pravoj %iniji$ a u po*o!noj %iniji &a#%ju!no sa tre4i"
stepeno"$ njegovog *ra!nog druga i%i srodni#a po ta&*ini$ &a#%ju!no sa drugi" stepeno" i onda #ad
je *ra# prestao$ #ao i njegovog staraoca i%i starini#a$ usvojioca i%i usvojeni#a+
2. na pojedina pitanja na #oja ne *i "ogao odgovoriti$ a da ne povrijedi o*ave&u$ da !uva pos%ovnu$
profesiona%nu$ u"jetni!#u i%i nau!nu tajnu+
3. o ono"e (to je stran#a povjeri%a svjedo#u #ao svo" puno"o4ni#u+
4. o ono"e o !e"u se stran#a i%i druga oso*a ispovijeda%a svjedo#u$ #ao vjers#o" ispovjedni#u.
-vjedo# se "o'e os%o*oditi du'nosti svjedo!enja i o pojedini" drugi" !injenica"a G#ad i&nese va'ne
ra&%oge &a toH. A#o je potre*no$ on tre*a te ra&%oge da u!ini vjerovatni"$ a o va'nosti ra&%oga cijeni
vodite%j postup#a.
Pos%ovni svjedoci ne "ogu us#ratiti svjedo!enje &*og opasnosti od i"ovins#e (tete. .o su svjedoci #oji su
*i%i #ao svjedoci prisutni &a#%ju!ivanju pravni) pos%ova$ #oji su pri ta#vi" pos%ovi"a u!estvova%i #ao
pisari$ posrednici i%i &astupnici jedne od strana#a. -va ova %ica su do*rovo%jni" u!e(4e" u pravni"
pos%ovi"a preu&e%i ri&i# &a eventua%nu (tetu #oja *i &a nji) "og%a us%ijediti.
-vjedo!enje &*og opasnosti od i"ovins#e (tete ne "ogu us#ratiti ni svjedoci o pitanji"a o #oji"a je
svjedo# du'an po pose*ni" propisi"a podnijeti prijavu i%i dati i&javu. Npr. carins#i s%u'*enici$ radnici
5UPEa itd.
-as%u(anje svjedo#a
-as%u(anje svjedo#a se o*ave&no vr(i na us"enoj raspravi. Ono o*u)vata pret)odno ispitivanje i
sas%u(anje o sa"oj stvari.
-vjedo# 4e se pret)odno upo&oriti da je du'an da govori istinu$ da ne s"ije ni(ta pre(utjeti i da "o'e na
svoj is#a& *iti &a#%et$ pa 4e "u se predo!iti i pos%jedice davanja %a'nog is#a&a.
Pret)odno ispitivanje svjedo#a o*u)vata t&v.op4a pitanja. Od svjedo#a se u&i"aju op4i %i!ni podaci i to
s%ijede4i" redos%ijedo": i"e i pre&i"e$ &ani"anje$ *oravi(te$ "jesto roenja$ godine 'ivota i *ra!no
stanje.
A#o je po "i(%jenju s%u'*enog %ica potre*no$ svjedo# 4e *iti ispitan i o o#o%nosti"a #oje se ti!u njegove
vjerodostojnosti #ao svjedo#a u pred"etu o #o" je rije!$ a pose*no o njegovi" srodni!#i" odnosi"a
pre"a stran#a"a.
Na#on pret)odnog ispitivanja s%u'*ena oso*a je du'na svjedo#u u#a&ati na #oja pitanja "o'e us#ratiti
svjedo!enje. Na#on toga se pre%a&i na sas%u(anje o sa"oj stvari.
-as%u(anje o sa"oj stvari vr(i se ta#o (to vodite%j postup#a po&iva svjedo#a da i&nese sve (to "u je
po&nato o pred"etu. Na#on toga se svjedo#u postav%jaju pojedina!na pitanja radi poja(njenja$
upotpunjavanja i provjere njegovog is#a&a. -%u'*eno %ice svjedo#u ne s"ije postav%jati t&v.sugestivna
pitanja$ tj. pitanja #oja u#a&uju na to #a#o *i se i"a%o odgovoriti$ niti #apcio&na pitanja #oji"a je ci%j da
se svjedo# &*uni i%i &atra(i. -vjedo#a uvije# tre*a pitati ot#ud "u je po&nato ono (to svjedo!i.
A#o svjedo# ne &na je&i# na #o" se vodi postupa#$ ispitat 4e se pre#o prevodioca. A#o je g%u) pitanja 4e
"u se postav%jati pis"eno$ a a#o je nije" po&vat 4e se da pis"eno odgovora. A#o se ispitivanje ne "o'e
i&vr(iti na ovaj na!in$ po&vat 4e se #ao tu"a! oso*a #oja se sa svjedo#o" "o'e spora&u"jeti.
K,
K6
Pri sas%u(anju svjedo#a s%u'*ena oso*a du'na je stran#a"a do&vo%iti da i one postav%jaju svjedo#u
pitanja. -tran#e pitanja postav%jaju pre#o s%u'*ene oso*e #oja vodi postupa#$ #oja i" "o'e do&vo%iti i da
neposredno postav%jaju pitanja svjedo#u. Prisustvo strana#a sas%u(anju svjedo#a nije nu'no$ a%i i" je
vodite%j postup#a du'an pru'iti tu "ogu4nost.
-as%u(ani svjedo# se ne s"ije uda%jiti *e& do&vo%e vodite%ja postup#a$ jer vodite%j "o'e od%u!iti da se
svjedo# sas%u(a ponovo i%i da i&vr(i suo!enje sas%u(ani) svjedo#a !iji se is#a&i ne s%a'u.
Na#on sas%u(anja svjedo#a$ s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# "o'e od%u!iti da svjedo# po%o'i &a#%etvu
na svoj is#a&. 0a#%etva se po%a'e us"eno. Pis"en nije"i svjedo# 4e &a#%etvu po%o'iti potpisivanje"
te#sta &a#%etve$ a g%u)i 4e pro!itati te#st &a#%etve. Nepis"eni g%u)i i%i nije"i svjedoci &a#%inju se pre#o
tu"a!a.
-vjedo# u upravno" postup#u ni#ad ne po%a'e &a#%etvu prije datog is#a&a 7pro"isorna &a#%etva8 ve4
sa"o pos%ije is#a&a 7asertorna &a#%etva8. Da %i 4e se svjedo# &a#%eti i%i ne &avisi od na)oenja s%u'*ene
oso*e$ a%i prijed%oge da se svjedoci &a#unu "ogu stav%jati i stran#e. -va#i svjedo# je po pravi%u du'an da
se &a#une na &a)tjev s%u'*enog %ica$ a%i &a#on ne predvia san#ciju &*og neopravdanog us#ra4ivanja
&a#%etve$ #ao (to je to s%u!aj #od od*ijanja svjedo!enja.
Od o*ave&e &a#%injanja i&u&eti su "a%o%jetni# i svjedo# #oji &*og nedostat#a ra&u"a nije u stanju
dovo%jno s)vatiti &na!aj &a#%etve. -%u'*ena oso*a o to"e vodi ra!una po s%u'*enoj du'nosti.
Ocjena do#a&ne snage is#a&a svjedo#a
Do#a&na snaga svjedo#ovog is#a&a ocjenjuje se po na!e%u s%o*odne ocjene do#a&a. A#o su is#a&i
svjedo#a protivrje!ni$ a protivrje!nost se ne "o'e ot#%oniti ni suo!enje"$ s%u'*ena oso*a 4e u&i"aju4i u
o*&ir sve o#o%nosti s%u!aja i re&u%tate postup#a$ po#%oniti povjerenje jedno" i%i drugo" is#a&u. A#o
s%u'*ena oso*a s"atra da su is#a&i svjedo#a &a i protiv pri*%i'no iste vrijednosti$ u&e4e da do#a&
svjedo#o" nije uspio$ te 4e *iti potre*no provesti ne#o drugo do#a&no sredstvo.
Pos%jedice nedo%as#a$ odnosno od*ijanja svjedo!enja
Organ #oji vodi postupa# "o'e narediti da se prisi%no dovede i snosi tro(#ove dovoenja:
1. svjedo# #oji je uredno po&van$ a ne doe niti opravda i&ostana#+
2. svjedo# #oji se *e& odo*renja i%i opravdanog ra&%oga uda%ji sa "jesta gdje tre*a *iti sas%u(an.
Osi" toga$ organ "o'e ta#vog svjedo#a #a&niti nov!ano do 9I K5. Nov!ano se "o'e #a&niti i svjedo#
#oji doe$ pa *e& opravdanog ra&%oga od*ije da svjedo!i$ pod us%ovo" da je pret)odno upo&oren na
pos%jedice od*ijanja. A#o i na#on #a&ne od*ije svjedo!iti$ "o'e se jo( jedno" #a&niti do 9IK5.
-%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# "o'e od%u!iti da svjedo# na#nadi tro(#ove #oje je prou&ro#ovao
svoji" i&ostan#o" i%i od*ijanje" da svjedo!i.
A#o svjedo# na#nadno opravda svoj i&ostana#$ s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# 4e poni(titi &a#%ju!a#
o #a&ni i%i tro(#ovi"a$ a a#o na#nadno pristane da svjedo!i$ s%u'*ena oso*a "o'e poni(titi &a#%ju!a# o
#a&ni.
Protiv &a#%ju!a#a o tro(#ovi"a i%i nov!anoj #a&ni dopu(tena je pose*na 'a%*a.
DOKA0 V13F.AB/5A
Vje(taci su tre4a$ u upravno" postup#u ne&ainteresirana %ica$ #oja i"aju odreena stru!na &nanja &a
utvrivanje sporni) pravno re%evantni) !injenica. Oni i&vode do#a& #ad je &a utvrivanje i%i ocjenu ne#e
*itne !injenice potre*no stru!no &nanje #oji" ne raspo%a'e s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa#. Da#%e$
u#o%i#o s%u'*ena oso*a i sa"a raspo%a'e stru!ni" &nanje" o #on#retnoj !injenici$ vje(ta!enje nije
potre*no.
K
6
K9
Ra&%i#a i&"eu vje(ta#a i svjedo#a je u s%ijede4e":
1. Vje(taci"a je potre*no pose*no stru!no &nanje$ a svjedoci"a po pravi%u ne+
2. -vjedo# saop(tava svoje &nanje o pro(%i" !injenica"a i%i dogaaji"a #oje je on sa&nao s%u!ajno i%i i&
v%astite po*ude. Vje(ta# saop(tava svoje &nanje o sada(nji" !injenica"a$ dogaaji"a i%i stanji"a #oja
je on opa'ao$ prou!io i ispitao po na%ogu s%u'*ene oso*e+
3. -vjedo# je po pravi%u ne&a"jenjiv$ te se ne "o'e i&u&eti. Vje(ta# "o'e *iti &a"ijenjen drugi"
vje(ta#o".
Odreivanje vje(ta!enja i vje(ta#a
-%u'*eno %ice "o'e odrediti vje(ta!enje #ad god to s"atra potre*ni". Po pravi%u se odreuje sa"o jedan$
a%i se &*og oso*enosti s%u!aja "ogu odrediti 2 i%i vi(e vje(ta#a. Vje(ta# "ora i"ati stru!nu spre"u #oja je
potre*na &a #on#retan s%u!aj.
Vje(taci se u&i"aju prvenstveno i&"eu %ica #oja i"aju pose*no ov%a(tenje &a davanje "i(%jenja o
pitanji"a odgovaraju4e stru#e. .o su po pravi%u sta%ni suds#i vje(taci. Oso*a #oja ne "o'e *iti svjedo# ne
"o'e se odrediti ni &a vje(ta#a 7s%u'*ena oso*a u postup#u i oso*a #oje *i is#a&o" povrijedi%a du'nost
!uvanja tajne8. -va#o #o i"a potre*nu stru!nu spre"u "ora pri)vatiti du'nost vje(ta#a$ osi" a#o ga
s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# od toga os%o*odi i& opravdani) ra&%oga$ #ao (to su preoptere4enost
vje(ta!enji"a$ drugi" pos%ovi"a i s%i!no. Os%o*aanje od du'nosti vje(ta!enja i& opravdani) ra&%oga
"o'e tra'iti i ru#ovodi%ac organa odnosno pravne oso*e gdje je vje(ta# &apos%en.
Vje(ta# "o'e us#ratiti vje(ta!enje i& isti) ra&%oga i& #oji) svjedo# svjedo!enje$ a oso*e &apos%ene u
organu 4e *iti os%o*oene du'nosti vje(ta!enja #ad je pose*ni" propiso" predvieno nji)ovo os%o*aanje
od te du'nosti.
/&u&e4e vje(ta#a
Na i&u&i"anje vje(ta#a s)odno se pri"jenjuju odred*e #oje va'e &a i&u&e4e s%u'*eni) oso*a. /&u&e4e
vje(ta#a "o'e tra'iti i stran#a$ a#o u!ini vjerovatni" o#o%nosti #oje dovode u pitanje njegovo stru!no
&nanje. O i&u&e4u &a#%ju!#o" od%u!uje s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa#.
Vr(enje vje(ta!enja
Prije po!et#a vje(ta!enja$ vje(ta#a tre*a upo&oriti da je du'an da pred"et vje(ta!enja *ri'%jivo ra&"otri i
u svo" na%a&u ta!no navede (to &apa&i i nae$ #ao i da svoje o*ra&%o'eno stru!no "i(%jenje i&nese
nepristrasno i u s#%adu sa pravi%i"a nau#e i vje(tine. Vje(ta!enje se po pravi%u vr(i na us"enoj raspravi$
a%i se pred"eti "ogu vje(ta#u po#a&ati i ranije$ da i) ra&"otri i da svoj pis"eni na%a& i "i(%jenje saop(ti i
o*ra&%o'i us"eno na raspravi.
Kad vje(ta# i&%o'i svoj na%a& i "i(%jenje$ s%u'*ena oso*a i stran#e "u "ogu postav%jati pitanja i tra'iti
o*ja(njenja u pog%edu datog na%a&a i "i(%jenja. Na%a& i "i(%jenje daje se pis"eno.
Vje(ta# se sas%u(ava s%i!no #ao svjedo#$ s ti" (to vje(ta# ne po%a'e &a#%etvu. A#o je postav%jeno vi(e
vje(ta#a$ oni "ogu svoj na%a& i "i(%jenje dati &ajedni!#i. Prito" na raspravi "o'e prisustvovati sa"o
jedan od nji). A#o se ne s%a'u$ sva#i 4e od nji) odvojeno i&%o'iti svoj na%a& i "i(%jenje$ pa svi "oraju
prisustvovati raspravi$ davati odgovore i o*ja(njenja.
Ponovno sas%u(anje vje(ta#a 4e se i&vr(iti u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1- a#o na%a& i "i(%jenje nisu jasni i%i potpuni+
2- a#o se na%a&i i "i(%jenje vje(ta#a *itno ra&%i#uju+
3- a#o "i(%jenje nije dovo%jno o*ra&%o'eno+
4- a#o se pojavi osnovana su"nja u ta!nost datog "i(%jenja
A#o se ovi nedostaci ne "ogu ot#%oniti ni ponovni" sas%u(anje"$ vje(ta!enje 4e se o*noviti sa isti" i%i
drugi" vje(taci"a$ a "o'e se &atra'iti i "i(%jenje od ne#e nau!ne i%i stru!ne ustanove. 5i(%jenje nau!ne
K9
K=
i%i stru!ne ustanove tra'i4e se a#o se &*og s%o'enosti s%u!aja i%i &*og potre*e vr(enja ana%i&e "o'e opravdano
pretpostaviti da 4e se na taj na!in do4i do ta!nijeg "i(%jenja.
-an#cije &*og nedo%a'enja i%i &*og od*ijanja vje(ta!enja i%i nepridr'avanja ro#ova
Vje(ta# se "o'e nov!ano #a&niti do 9I K5 i odrediti da snosi tro(#ove nasta%e i&ostan#o" vje(ta!enja u
s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1- a#o je uredno po&van$ pa i&ostane *e& opravdanja+
2- a#o doe a%i od*ije da vje(ta!i+
3- a#o u ostav%jeno" ro#u ne podnese svoj pis"eni na%a& i "i(%jenje
Na#nadno opravdanje vje(ta#a &a i&ostana# i%i nepodno(enje na%a&a u ostav%jeno" ro#u o*ave&uje
s%u'*enu oso*u da poni(ti &a#%ju!a# o nov!anoj #a&ni i%i o tro(#ovi"a. A#o vje(ta# na#nadno pristane da
vje(ta!i$ s%u'*ena oso*a "o'e poni(titi &a#%ju!a# o nov!anoj #a&ni.
DOKA0 UV/PA135
Uviaj se vr(i #ad je &a utvrivanje ne#e !injenice i%i &a ra&ja(njenje *itni) o#o%nosti potre*no
neposredno opa'anje s%u'*ene oso*e #oja vodi postupa#. Vr(i se na prijed%og stran#e i%i po inicijativi
sa"e s%u'*ene oso*e$ a o vr(enju i%i nevr(enju uviaja od%u!uje s%u'*ena oso*a.
-tran#e i"aju pravo da prisustvuju uviaju$ a o prisustvu osta%i) oso*a 7vje(ta#a$ svjedo#a i s%8 od%u!uje
vodite%j postup#a.
5jesto vr(enja uviaja &avisi od prirode stvari nad #ojo" se vr(i uviaj. A#o se stvar *e& te(#o4e "o'e
donijeti na "jesto gdje se postupa# vodi$ i&vr(i4e se na to" "jestu. U suprotno"$ uviaj se vr(i na "jestu
gdje se stvar na%a&i.
V%asni# i%i dr'a%ac stvari$ prostorija i%i &e"%ji(ta #oja se i"aju ra&g%edati$ i%i gdje se na%a&e stvari uviaja$
i%i pre#o #oji) je potre*no pre4i$ du'an je dopustiti da se uviaj i&vr(i. A#o ne dopusti$ pre"a nje"u se
"ogu pri"ijeniti iste "jere #oje se pri"jenjuju pre"a svjedo#u #oji od*ije svjedo!enje. - druge strane$
s%u'*ena oso*a #oja ru#ovodi uviaje" o*ave&na je pa&iti da uviaj ne *ude &%oupotrije*%jen i da ne *ude
povrijeena ni!ija pos%ovna$ profesiona%na$ nau!na i%i u"jetni!#a tajna.
Fteta #oja je nanesena pri%i#o" o*av%janja uviaja spada u tro(#ove postup#a i na#nauje se v%asni#u i%i
dr'aocu. O to"e donosi &a#%ju!a# s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa#$ a protiv tog &a#%ju!#a dopu(tena je
pose*na 'a%*a.
DOKA0 U-53NO5 /01AVO5 -.RANK3
Us"eni is#a& stran#e do%a&i u o*&ir #ao supsidijarno do#a&no sredstvo$ #oje se ne "o'e #oristiti #ad i"a
drugi) do#a&ni) sredstava. Pre"a 0UPEu$ us"eno data i&java stran#e se "o'e u&eti #ao do#a&no sredstvo
u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1- a#o &a utvrivanje odreene !injenice ne postoji neposredan do#a&
2- a#o se ta#va !injenica ne "o'e utvrditi na pod%o&i drugi) do#a&ni) sredstava+
3- u stvari"a "a%og &na!aja i%i a#o *i pri*av%janje" drugi) do#a&a *i%o ote'ano ostvarivanje
prava stran#e$ pose*no a#o *i se odreena !injenica i"a%a utvrivati sas%u(anje" svjedo#a #oji
'ivi u "jestu uda%jeno" od sjedi(ta organa+
4- u drugi" s%u!ajevi"a predvieni" &a#ono".
Prije u&i"anja i&jave stran#e s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# du'na je upo&oriti stran#u na #rivi!nu i
"aterija%nu odgovornost &a davanje %a'ne i&jave. /&java se unosi u &apisni#$ a njena vjerodostojnost cijeni
se po na!e%u s%o*odne ocjene do#a&a.
U upravno" postup#u redovno postoji sa"o jedna stran#a. A#o se radi o dvostrana!#i" upravni"
stvari"a$ po pravi%u tre*a pri*aviti is#a& od o*iju strana#a. 5euti"$ s%u'*ena oso*a "o'e odrediti i da
se sas%u(a sa"o jedna stran#a a#o druga ne "o'e *iti sas%u(ana o toj !injenici jer o njoj ne"a sa&nanja$
#ad je neopravdano i&osta%a sa rasprave$ i%i #ad us#ra4uje is#a&.
K=
KJ
.U5AQ/ / PR3VOD/OB/
.u"a! je oso*a #oja se odreuje radi spora&u"jevanja sa u!esni#o" u postup#u #oji je g%u) i%i nije"$ a
!ije se sas%u(anje ne "o'e i&vr(iti pis"eni" pute". A#o u postup#u u!estvuje oso*a #oja ne po&naje
je&i# na #oje" se vodi postupa#$ odreuje joj se prevodi%ac. Na tu"a!e i prevodioce s)odno se
pri"jenjuju odred*e #oje se odnose na vje(ta#e.
O:30:13P3N13 DOKA0A
U procesno" s"is%u o*e&*jeenje do#a&a predstav%ja i&voenje do#a&a prije vre"ena u #o"e *i se do#a&
ina!e i&vodio u redovno" postup#u do#a&ivanja$ a &*og toga (to postoji opravdana *oja&an da se ne#i
do#a& ne4e "o4i #asnije i&vesti i%i da 4e njegovo i&voenje *iti ote'ano. Npr. a#o se svjedo# pripre"a &a
od%a&a# u inostranstvo na du'e vrije"e$ &ainteresirana oso*a "o'e &atra'iti sas%u(anje tog svjedo#a *e&
o*&ira na to da %i je upravni postupa# ve4 &apo!et i%i ne.
O*e&*jeenje do#a&a vr(i se po s%u'*enoj du'nosti i%i po prijed%ogu stran#e$ odnosno oso*e #oja i"a
pravni interes$ a "ora "u pret)oditi &a#%ju!a# #oji" se odo*rava o*e&*jeenje do#a&a. A#o je postupa#
ve4 po#renut$ taj &a#%ju!a# donosi organ #oji vodi postupa#$ a a#o nije$ nad%e'an je organ na !ije" se
podru!ju na%a&e stvari #oje tre*a ra&g%edati$ odnosno na !ije" podru!ju *orave oso*e #oje tre*a sas%u(ati.
0a)tjev &a o*e&*jeenje do#a&a tre*a *iti o*ra&%o'en do i&vjesnog stepena vjerovatnosti$ a "ora
sadr'avati i navode i& #oji) 4e *iti vid%jiv opravdan interes oso*e #oja tra'i o*e&*jeenje do#a&a. /&
&a)tjeva "ora *iti vid%jivo i da 4e do#a& *iti upotrije*%jen u upravno"$ a ne u suds#o" postup#u. Protiv
&a#%ju!#a #oji" se od*ija prijed%og &a osiguranje do#a&a dopu(tena je 'a%*a$ #oja ne pre#ida to#
postup#a.
PRVO-.3P3N/ PO-.UPAK
POKR3.AN13 PO-.UPKA / 0A;.13V/ -.RANAKA
Po#retanje postup#a
Upravni postupa# po#re4e nad%e'ni organ po s%u'*enoj du'nosti i%i povodo" &a)tjeva stran#e. Da#%e$ va'i
oficije%no i privatno na!e%o. 5ogu4a je i #o"*inacija oficije%ne i strana!#e "a#si"e u s%u!aju #ad je
postupa# po#renut po &a)tjevu stran#e$ stran#a u to#u postup#a odustane od &a)tjeva$ a%i organ ocijeni da
je postupa# potre*no nastaviti radi &a(tite javnog interesa. Nad%e'ni organ 4e po#renuti postupa# po
s%u'*enoj du'nosti:
1. #ad to odreuje &a#on i%i na &a#onu &asnovan propis+
2. #ad utvrdi i%i sa&na da radi &a(tite javnog interesa tre*a po#renuti upravni postupa#.
U stvari"a u #oji"a je po &a#onu i%i po prirodi stvari &a po#retanje i voenje upravnog postup#a potre*an
&a)tjev stran#e$ nad%e'ni organ "o'e po#renuti i voditi postupa# sa"o a#o postoji ta#av &a)tjev. A#o po
va'e4i" propisi"a ne"a uvjeta &a po#retanje postup#a povodo" &a)tjeva stran#e$ nad%e'ni organ 4e
donijeti &a#%ju!a# #oji" 4e se podneseni &a)tjev od*aciti #ao preuranjen. Protiv tog &a#%ju!#a dopu(tena
je pose*na 'a%*a.
Upravni postupa# uvije# po!inje radnjo" organa. 3ventua%ni &a)tjev stran#e sa"o predstav%ja du'nost &a
organa da &apo!ne postupa#$ a%i ga sa" &a)tjev ne &apo!inje. Postupa# je po#renut te# #ad je nad%e'ni
organ i&vr(io *i%o #oju radnju radi voenja postup#a.
-pajanje stvari u jedan postupa#
-pajanje stvari u jedan postupa# &a)tijeva na!e%o e#ono"i!nosti postup#a. Us%ovi pod #oji"a se "o'e
po#renuti i voditi jedan postupa# u s%u!aju #ad se radi o pravi"a i%i o*ave&a"a vi(e strana#a su:
1. da se prava i%i o*ave&e svi) strana#a &asnivaju na isto" i%i s%i!no" !injeni!no" stanju+
KJ
KK
2. da se &asnivaju na isto" pravno" osnovu+
3. da je organ #oji vodi postupa# stvarno nad%e'an u pog%edu svi) pred"eta.
Pod isti" uvjeti"a$ jedna i%i vi(e strana#a "ogu u jedno" postup#u ostvarivati i vi(e ra&%i!iti) &a)tjeva.
O voenju jednog postup#a u ova#vi" s%u!ajevi"a nad%e'ni organ 4e donijeti pose*an &a#%ju!a#$ protiv
#oga se "o'e i&javiti 'a%*a$ osi" a#o je &a#%ju!a# donio drugostepeni organ.
A#o se radi o *itno isto" &a)tjevu pre"a ve4e" *roju %ica #oja organu nisu po&nata i%i se ne "ogu
odrediti$ a #oja u postup#u i"aju po%o'aj strana#a$ nad%e'ni organ "o'e po#renuti postupa# pute" javnog
saop(tenja.
A#o se spajanje" stvari vodi jedan postupa# i%i #ad je postupa# po#renut javni" saop(tenje"$ sva#a
stran#a istupa u postup#u sa"osta%no. U &a#%ju!ci"a #oji"a se u ta#vo" postup#u podu&i"aju i&vjesne
"jere pre"a stran#a"a$ "ora se odrediti #oja se od ti) "jera odnosi na #oju od strana#a. /&u&eta# postoji
a#o je rije! o stran#a"a #oje u postup#u &ajedni!#i u!estvuju s istovjetni" &a)tjevi"a$ i%i a#o je
druga!ije propisano &a#ono".
/&"jena &a)tjeva
Po(to je postupa# po#renut$ stran#a "o'e do dono(enja rje(enja u prvo" stepenu svoj &a)tjev pro(iriti i%i
i&"ijeniti$ *e& o*&ira na to da %i se pro(ireni i%i i&"jenjeni &a)tjev &asniva na isto" pravno" osnovu.
Us%ov je da se ta#av &a)tjev &asniva na *itno isto" !injeni!no" stanju. A#o organ #oji vodi postupa# ne
do&vo%i pro(irenje i%i i&"jenu &a)tjeva$ o to"e donosi &a#%ju!a# protiv #ojeg je do&vo%jena 'a%*a.
Odustana# od &a)tjeva
-tran#a "o'e odustati od svog &a)tjeva u to#u cije%og postup#a. A#o je postupa# *io po#renut po
&a)tjevu stran#e$ organ #oji vodi postupa# donijet 4e &a#%ju!a# o o*ustavi postup#a. O to"e se "ora
o*avijestiti protivna stran#a$ a#o ona postoji. Organ je o*ave&an produ'iti voenje postup#a a#o to
&a)tijeva protivna stran#a$ i%i a#o je da%je voenje postup#a potre*no u javno" interesu.
Kad je postupa# po#renut po s%u'*enoj du'nosti$ organ ga "o'e o*ustaviti. 5euti"$ a#o *i postupa# u
istoj stvari "ogao *iti po#renut i po &a)tjevu stran#e$ organ je na &a)tjev stran#e du'an nastaviti
postupa#.
-tran#a od &a)tjeva odustaje podno(enje" pis"ene i&jave i%i davanje" i&jave us"eno na &apisni# organu
#oji vodi postupa#. Odustana# se "o'e opo&vati sve do# organ #oji vodi postupa# ne donese &a#%ju!a# o
o*ustavi postup#a i ne dostavi ga stranci. Pojedina radnja i%i propu(tanje stran#e ne "o'e se s"atrati
njeni" odustajanje" od &a)tjeva$ osi" u s%u!ajevi"a a#o je to &a#ono" i&ri!ito odreeno.
A#o je stran#a odusta%a od svog &a)tjeva pos%ije dono(enja prvostepenog rje(enja$ a prije iste#a ro#a &a
'a%*u$ &a#%ju!#o" o o*ustavi postup#a poni(tava se prvostepeno rje(enje$ pod us%ovo" da je ti"
rje(enje" *io po&itivno i%i dje%o"i!no po&itivno rije(en &a)tjev stran#e. A#o je stran#a odusta%a od svog
&a)tjeva pos%ije i&jav%jene 'a%*e$ a prije nego (to joj je dostav%jeno rje(enje povodo" 'a%*e$ &a#%ju!#o" o
o*ustavi postup#a poni(tava se prvostepeno rje(enje #oji" je &a)tjev stran#e *io usvojen$ *i%o u cije%osti
i%i dje%o"i!no.
A#o pose*ni" propiso" nije druga!ije odreeno$ stran#a #oja je odusta%a od &a)tjeva du'na je da snosi
sve tro(#ove #oji su nasta%i do o*ustav%janja postup#a.
Poravnanje
Poravnanje do%a&i u o*&ir sa"o a#o u postup#u u!estvuju dvije i%i vi(e stran#a sa suprotni" &a)tjevi"a.
-%u'*ena oso*a je du'na to#o" cije%og postup#a nastojati da se stran#e poravnaju$ potpuno i%i *ar u
pojedini" sporni" ta!#a"a. U s%u!aju dje%o"i!nog poravnanja da%ji postupa# se ograni!ava sa"o na
preosta%i sporni dio.
K
K
KD
0a#ons#i us%ovi &a poravnanje$ na #oje s%u'*ena oso*a pa&i po s%u'*enoj du'nosti su:
1- "ora *iti uvije# jasno i odreeno+
2- ne s"ije *iti na (tetu javnog interesa$ javnog "ora%a niti pravnog interesa tre4i) oso*a.
Poravnanje daje osnov &a o#on!anje postup#a. O*ustava postup#a na osnovu poravnanja se vr(i
for"a%ni" &a#%ju!#o" upravnog organa$ #oji se donosi na#on (to je poravnanje "eu stran#a"a uneseno
u &apisni# i potpisano od strane strana#a. A#o taj &a#%ju!a# nije u s#%adu sa &a#%ju!eni" poravnanje"$
dopu(tena je pose*na 'a%*a.
/-P/.N/ PO-.UPAK
Na#on po#retanja upravnog postup#a s%ijedi ispitni postupa# #oji traje sve do dono(enja rje(enja o
upravnoj stvari. Bi%j ispitnog postup#a je utvrivanje svi) !injenica i o#o%nosti #oje su &na!ajne &a
rje(avanje stvari. U ispitno" postup#u se stran#a"a o"ogu4ava da ostvare i &a(tite svoja prava i pravne
interese$ a pose*no da i&nose i do#a&uju !injenice i o#o%nosti #oje tre*a da s%u'e #ao pod%oga &a rje(enje.
-%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# "o'e u to#u cije%og postup#a upotpunjavati !injeni!no stanje i
i&voditi do#a&e i o oni" !injenica"a #oje ranije u postup#u nisu *i%e i&nesene i%i jo( nisu utvrene. 0a#on
odreuje da se "oraju utvrditi sve !injenice i o#o%nosti #oje su od &na!aja &a rje(enje. -%u'*ena oso*a
#oja vodi postupa# 4e po s%u'*enoj du'nosti narediti i&voenje sva#og do#a&a #oji s"atra potre*ni" radi
ra&ja(njenja stvari.
5eu na!e%i"a ispitnog postup#a tre*a ista4i na!e%o ar*itrarnosti #oje &na!i da organ #oji vodi ispitni
postupa# po s%u'*enoj du'nosti odreuje to# i o*i" ispitnog postup#a. On po svo" s%o*odno" uvjerenju
odreuje (ta 4e i #oji" redo" ispitivati. Ar*itrarnost organa ograni!ena je pravi%i"a postup#a$ a organ
"ora sta%no i"ati u vidu i da cio ispitni postupa# *ude (to cje%is)odniji$ jednostavniji$ jeftiniji i *r'i.
-%u'*ena oso*a du'na je da po potre*i upo&ori stran#u na njena prava u postup#u i da joj u#a&uje na
pravne pos%jedice njeni) radnji i%i propu(tanja u postup#u.
Qinjeni!no stanje na #o" &asniva svoj &a)tjev$ stran#a je du'na da i&nese ta!no$ istinito i odreeno. A#o
se postupa# po#re4e po &a)tjevu stran#e$ ona 4e svoj &a)tjev postaviti u podnes#u.
A#o nije rije! o op4epo&nati" !injenica"a$ stran#a je du'na da &a svoje navode ponudi do#a&e i da i) po
"ogu4nosti podnese. A#o stran#a ta#o ne postupi s%u'*ena oso*a ne "o'e od*aciti njen &a)tjev$ ve4 je
du'na da je po&ove da ponudi do#a&e. A#o stran#a to ne u!ini ni u na#nadno odreeno" ro#u$ s%u'*ena
oso*a je du'na nastaviti postupa# i rije(iti upravnu stvar pre"a "aterija%no" propisu. Od stran#e se ne4e
tra'iti da pri*avi i podnese do#a&e #oje *r'e i %a#(e "o'e pri*aviti organ #oji vodi postupa#.
.o#o" postup#a stran#a i&javu po pravi%u daje us"eno$ a "o'e je dati i pis"eno. A#o se radi o s%o'enoj
stvari i%i #ad su potre*na op(irnija stru!na o*ja(njenja$ s%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# "o'e na%o'iti
stranci da podnese pis"enu i&javu$ odreuju4i joj dovo%jan ro# &a to. U ta#vo" s%u!aju i sa"a stran#a
i"a pravo da tra'i da joj se dopusti davanje pis"ene i&jave. A#o je stranci na%o'eno i%i dopu(teno da
podnese pis"enu i&javu$ ne "o'e joj se us%jed toga odu&eti pravo da svoju i&javu da us"eno.
/spitni postupa# provodi se #ao s#ra4eni ispitni postupa# i%i #ao pose*ni ispitni postupa#.
-#ra4eni postupa#
-u(tina s#ra4enog postup#a je u to"e (to se o stvari rje(ava *e& o*av%janja pose*ni) radnji postup#a
7sas%u(anje strana#a$ svjedo#a$ vje(ta!enja$ us"ene rasprave8.
Po s#ra4eno" postup#u se stvar "o'e rije(iti u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1. a#o je stran#a u svo" &a)tjevu nave%a !injenice i%i podnije%a do#a&e na pod%o&i #oji) se "o'e utvrditi
stanje stvari$ i%i a#o se to stanje "o'e utvrditi na pod%o&i op4epo&nati) !injenica i%i !injenica #oje su
organu po&nate+
K
D
DI
2. a#o se stanje stvari "o'e utvrditi na pod%o&i s%u'*eni) podata#a #oji"a organ raspo%a'e$ a nije
potre*no pose*no sas%u(anje stran#e radi &a(tite njeni) prava$ odnosno pravni) interesa+
3. u s%u!aju #ad je propiso" predvieno da se stvar "o'e rije(iti na pod%o&i !injenica i%i o#o%nosti #oje
nisu potpuno do#a&ane i%i se do#a&i"a sa"o posredno utvruju$ a%i su !injenice i%i o#o%nosti u!injene
vjerovatni"$ a i& svi) o#o%nosti proi&i%a&i da se &a)tjevu stran#e i"a udovo%jiti+
4. #ad je rije! o podu&i"anju u javno" interesu )itni) "jera #oje se ne "ogu odgaati$ a !injenice na
#oji"a rje(enje tre*a da *ude &asnovano su utvrene i%i *ar u!injene vjerovatni".
Pose*an ispitni postupa#
Provodi se #ad je to potre*no radi utvrivanja !injenica i o#o%nosti #oje su &na!ajne &a ra&ja(njenje stvari
i%i radi davanja stran#a"a "ogu4nosti da ostvare i &a(tite svoja prava i pravne interese.
.o# ispitnog postup#a odreuje s%u'*ena oso*a$ pridr'avaju4i se odreda*a 0UP i propisa #oji se odnose
na stvar o #ojoj se rje(ava. -%u'*ena oso*a odreuje #oje 4e se radnje u postup#u i&vr(iti i i&daje
nareenja &a nji)ovo i&vr(enje+ odreuje redos%ijed i ro#ove vr(enja pojedini) radnji$ a#o ro#ovi nisu
propisani &a#ono"+ odreuje us"ene rasprave i sas%u(anja$ #ao i sve (to je potre*no &a nji)ovo
odr'avanje+ od%u!uje #oji 4e se do#a&i i&vesti i #oji" do#a&ni" sredstvi"a$ te od%u!uje o svi"
prijed%o&i"a i i&java"a.
.a#oer$ s%u'*ena oso*a od%u!uje da %i 4e se rasprav%janje i do#a&ivanje vr(iti odvojeno o pojedini"
sporni" pitanji"a i%i &ajedno &a cio pred"et.
-tran#a to#o" postup#a "o'e i&nositi !injenice #oje "ogu uticati na rje(enje stvari i po*ijati ta!nost
navoda #oji se ne s%a'u s njeni" navodi"a. -voje tvrdnje "o'e dopunjavati i o*ja(njavati sve do
dono(enja rje(enja. A#o to u!ini na#on us"ene rasprave$ du'na je navesti ra&%oge &*og #oji) to nije
u!ini%a na raspravi.
-%u'*ena oso*a #oja vodi postupa# du'na je da pru'i "ogu4nost stranci:
1- da se i&jasni o svi" o#o%nosti"a i !injenica"a #oje su i&nesene u ispitno" postup#u$ o prijed%o&i"a i
ponueni" do#a&i"a+
2- da u!estvuje u i&voenju do#a&a i da postav%ja pitanja drugi" stran#a"a$ svjedoci"a i vje(taci"a
pre#o s%u'*ene oso*e #oja vodi postupa#$ a s njeno" do&vo%o" neposredno+
3- da se upo&na s re&u%tato" i&voenja do#a&a i da se o to"e i&jasni.
Nad%e'ni organ ne "o'e donijeti rje(enje prije nego (to stranci pru'i "ogu4nost da se i&jasni o
!injenica"a o#o%nosti"a na #oji"a tre*a da se &asniva rje(enje.
Us"ena rasprava
Us"enu raspravu s%u'*ena oso*a "o'e odrediti u sva#o" s%u!aju #ad je to #orisno &a ra&ja(njenje stvari i
to na v%astitu inicijativu i%i na prijed%og stran#e. Us"ena rasprava se o*ave&no odreuje u 2 s%u!aja:
1. u stvari"a u #oji"a u!estvuju dvije i%i vi(e strana#a s protivni" interesi"a+
2. a#o se i"a i&vr(iti uviaj i%i sas%u(anje svjedo#a i%i vje(ta#a.
Us"ena rasprava je javna$ (to &na!i da "ogu prisustvovati %ica #oja ne u!estvuju u postup#u. /&u&etno$
s%u'*ena oso*a "o'e is#%ju!iti javnost &a cije%u us"enu raspravu i%i sa"o &a jedan njen dio u s%ijede4i"
s%u!ajevi"a:
1. a#o to &a)tijevaju ra&%o&i "ora%a i%i javne sigurnosti$
2. a#o postoji o&*i%jna i neposredna opasnost o"etanja us"ene rasprave$
3. a#o tre*a da se rasprav%ja o odnosi"a u ne#oj porodici$
4. a#o tre*a da se rasprav%ja o o#o%nosti"a #oje predstav%jaju s%u'*enu$ pos%ovnu$ profesiona%nu$
nau!nu i%i u"jetni!#u tajnu.
D
I
D1
Prijed%og &a is#%ju!enje javnosti "o'e staviti i &ainteresirana oso*a. O is#%ju!enju javnosti se donosi
&a#%ju!a# #oji "ora *iti o*ra&%o'en i javno o*jav%jen. /s#%ju!enje se ne odnosi na stran#e$ nji)ove
puno"o4ni#e i stru!ne po"aga!e. Osi" toga$ vodite%j postup#a "o'e do&vo%iti da us"enoj raspravi sa
#oje je is#%ju!ena javnost prisustvuju pojedine s%u'*ene oso*e$ nau!ni i javni radnici$ a#o je to od interesa
&a nji)ovu s%u'*u odnosno nau!ni rad. Vodite%j postup#a i) je du'an upo&oriti na o*ave&u !uvanja tajnosti
onoga (to na raspravi *udu sa&na%e. 1avnost se ne "o'e is#%ju!iti pri saop(tavanju rje(enja.
Organ #oji vodi postupa# du'an je podu&i"ati sve (to je potre*no da se us"ena rasprava o*avi *e&
odugov%a!enja$ a po "ogu4nosti i *e& pre#idanja i od%aganja. /stovre"eno$ po&vani" oso*a"a "ora se
ostaviti dovo%jno vre"ena da se pripre"e &a raspravu. Po pravi%u je ro# K dana od dostav%janja po&iva do
dana rasprave.
Pone#ad se us"ena rasprava "ora i javno o*javiti. Pre"a 0a#onu$ organ #oji vodi postupa# je du'an da
javno o*javi odreivanje us"ene rasprave:
#ad postoji opasnost da se pojedina!ni po&ivi ne4e "o4i na vrije"e dostaviti+
#ad postoji vjerovatno4a da i"a &ainteresirani) oso*a #oje se jo( nisu pojavi%e #ao stran#e+
#ad to na%a'u drugi s%i!ni ra&%o&i.
1avna o*java tre*a da sadr'i sve podat#e i& pojedina!nog po&iva$ #ao i po&iv da raspravu doe sva#o #o
s"atra da se stvar ti!e njegovi) pravno (ti4eni) interesa.
Po pravi%u se us"ena rasprava odr'ava u sjedi(tu organa #oji vodi postupa#. A#o je potre*an uviaj u
"jestu van sjedi(ta organa$ us"ena rasprava se "o'e odr'ati na "jestu uviaja. Organ #oji vodi postupa#
"o'e &a us"enu raspravu odrediti i drugo "jesto #ad je to potre*no &*og &natnog s"anjenja tro(#ova$
te"e%jnijeg$ *r'eg i%i jednostavnijeg rasprav%janja stvari.
.o# us"ene rasprave. Na po!et#u us"ene rasprave s%u'*ena oso*a utvruje prisustvo po&vani). 0a
odsutna %ica provjerava da %i su i" po&ivi uredno dostav%jeni. A#o ne#a od strana#a #oja jo( nije sas%u(ana
nije do(%a na raspravu$ a nije utvreno da joj je po&iv pravi%no dostav%jen$ s%u'*ena oso*a #oja vodi
postupa# odgaa raspravu$ osi" u s%u!aju #ad je rasprava na vrije"e javno o*jav%jena.
A#o na us"enu raspravu ne doe uredno po&vana stran#a po !ije" je &a)tjevu postupa# po#renut$ a i&
cje%o#upnog stanja stvari se "o'e pretpostaviti da je stran#a povu#%a &a)tjev$ vodite%j postup#a 4e
postupa# o*ustaviti &a#%ju!#o" protiv #ojeg je do&vo%jena 'a%*a.
A#o se ne "o'e pretpostaviti da je stran#a sa"a povu#%a &a)tjev i%i a#o *i se postupa# u javno" interesu
"orao nastaviti po s%u'*enoj du'nosti$ s%u'*ena oso*a 4e provesti raspravu *e& te oso*e i%i 4e odgoditi
raspravu. /sti postupa# je i u s%u!aju i&ostan#a stran#e protiv #oje se vodi postupa#.
A#o to#o" rasprave prisutna stran#a ne stavi pri"jed*u na rad i pored upo&orenja na pos%jedice$ s"atra4e
se da ne"a pri"jed*i. 3ventua%nu #asniju pri"jed*u organ #oji rje(ava o stvari 4e cijeniti$ pod us%ovo"
da ona "o'e i"ati uticaja na rje(avanje stvari i da nije data sa ci%je" odugov%a!enja postup#a. /sto va'i i
&a odsutnu stran#u #oja je po&vana javni" saop(tenje".
0a i&voenje pis"eni) do#a&a #oji se na#nadno podnesu ne "ora se ponovo odreivati us"ena
rasprava$ a%i 4e se stranci dati "ogu4nost da se o i&vedeni" do#a&i"a i&jasni.
Pret)odno pitanje
Pret)odno i%i prejudiciono pitanje je pitanje #oje !ini sa"osta%nu pravnu cje%inu$ a od !ijeg pret)odnog
rje(enja &avisi i rje(enje g%avnog pitanja o #o"e se vodi upravni postupa#.
Pret)odno pitanje spada u nad%e'nost suda i%i ne#og drugog organa. A#o organ #oji vodi postupa# naie
na pret)odno pitanje on "o'e sa" raspraviti to pitanje i%i postupa# pre#inuti do# nad%e'ni organ to pitanje
ne rije(i. Ne#a pitanja organ #oji vodi postupa# ne s"ije rje(avati #ao pret)odna pitanja. .o su s%u!ajevi
#ad se pret)odno pitanje odnosi na: postojanje #rivi!nog dje%a$ postojanje *ra#a$ utvrivanje o!instva i u
D
1
D2
drugi" s%u!ajevi"a #ad je to &a#ono" odreeno. 5euti"$ a#o se pret)odno pitanje odnosi na #rivi!no
dje%o$ a ne"a "ogu4nosti &a #rivi!no gonjenje$ organ #oji vodi postupa# 4e raspraviti i to pitanje.
Pret)odno pitanje rije(eno od strane organa #oji vodi upravni postupa# i"a pravno dje%ovanje sa"o u
stvari u #ojoj je to pitanje rasprav%jeno. Rasprav%jeno pret)odno pitanje u&i"a se sa"o #ao dio
!injeni!nog stanja stvari$ jer je ono rasprav%jeno a ne rije(eno. 0*og toga ono do*iva "jesto u
o*ra&%o'enju$ a ne u dispo&itivu g%avnog rje(enja. -)odno to"e$ a#o nad%e'ni organ ovo pitanje #asnije
#ao g%avno rije(i *itno druga!ije$ to 4e predstav%jati ra&%og &a o*novu upravnog postup#a.
A#o vodite%j postup#a ne u&"e u raspravu pret)odno pitanje$ a postupa# &a njegovo rje(enje se po#re4e
sa"o po s%u'*enoj du'nosti$ vodite%j 4e od nad%e'nog organa &atra'iti da po#rene postupa# po
pret)odno" pitanju.
A#o se postupa# &a rje(enje pret)odnog pitanja po#re4e povodo" &a)tjeva stran#e$ vodite%j upravnog
postup#a "o'e &a#%ju!#o" na%o'iti stranci da &atra'i od nad%e'nog organa po#retanje postup#a. U
ta#vo" s%u!aju stran#a je to o*ave&na u!initi u dato" ro#u i o podneseno" tra'enju podnijeti do#a&
vodite%ju upravnog postup#a. A#o stran#a taj do#a& ne podnese u odreeno" ro#u$ s"atra se da je
odusta%a od svog &a)tjeva i upravni postupa# se o*ustav%ja.
A#o je u dvostrana!#oj upravnoj stvari na%o'eno protivnoj stranci da po#rene pret)odno pitanje$ pa ona to
ne u!ini$ organ 4e nastaviti postupa# i sa" 4e raspraviti pret)odno pitanje. O!ig%edan je ci%j da se u
ta#vo" s%u!aju &a(titi interes stran#e #oja je podnije%a &a)tjev.
Pre#inuti postupa# nastav%ja se na#on (to postane #ona!no rje(enje #oje nad%e'ni organ donese u
postup#u o pret)odno" pitanju.
R13F3N13
Organ #oji donosi rje(enje
Rje(enje donosi stvarno i "jesno nad%e'an organ$ a na osnovu !injenica utvreni) u postup#u. Po pravi%u
je to ino#osni organ$ a a#o rje(ava #o%egija%ni organ$ "ora *iti prisutno vi(e od po%ovine !%anova organa.
Rje(enje se donosi ve4ino" g%asova prisutni) !%anova$ a#o &a#ono" i%i drugi" propisi"a nije odreeno
da to *ude naro!ita ve4ina.
A#o u s#%adu sa propisi"a o istoj stvari rje(avaju dva i%i vi(e organa$ sva#i od nji) je du'an da rije(i o toj
stvari. Oni 4e se spora&u"jeti #o 4e od i&dati rje(enje stranci. U to" rje(enju "ora *iti naveden i a#t
drugog organa$ odnosno svi) organa #oji u!estvuju u dono(enju rje(enja.
A#o rje(enje donosi jedan organ u sag%asnosti sa drugi" organo"$ organ #oji donosi rje(enje sastav%ja
rje(enje i (a%je ga sa spisi"a pred"eta na sag%asnost drugo" organu. Drugi organ "o'e sag%asnost dati
potvrdo" na sa"o" rje(enju i%i pose*ni" a#to". U ta#vo" s%u!aju rje(enje je doneseno #ad je drugi
organ dao sag%asnost$ a s"atra se a#to" organa #oji ga je donio. /sto va'i i &a s%u!aj #ad se rje(enje
donosi u& potvrdu i%i odo*renje drugog organa.
Kad je &a#ono" i%i drugi" propiso" odreeno da je nad%e'ni organ du'an da prije dono(enja rje(enja
pri*avi "i(%jenje drugog organa$ rje(enje se "o'e donijeti sa"o pos%ije pri*av%jenog "i(%jenja.
0a#ons#i ro# &a davanje sag%asnosti$ "i(%jenja$ potvrde i%i odo*renja drugog organa je 19 dana od dana
#ada je &atra'eno$ a#o pose*ni" propisi"a nije odreen drugi ro#. A#o organ u to" ro#u ne i&da svoj a#t
i ne dostavi ga organu #oji donosi rje(enje$ s"atra se da je dao sag%asnost$ potvrdu i%i odo*renje$ odnosno
"i(%jenje. A#o ne da ni#a#vo i&ja(njenje$ nad%e'ni organ "o'e donijeti rje(enje i *e& pri*av%jene
sag%asnosti i%i "i(%jenja$ odnosno potvrde i%i odo*renja$ a#o pose*ni" propisi"a nije druga!ije odreeno.
A#o s%u'*ena oso*a #oja je vodi%a postupa# nije ov%a(tena da donosi rje(enje$ du'na je da podnese nacrt
rje(enja organu #oji rje(enje donosi. Nacrt sadr'i sve e%e"ente rje(enja$ a pose*no !injeni!no i pravno
D
2
D,
o*ra&%o'enje. -%u'*ena oso*a ga sa!injava na na!in na #oji ona s"atra da tre*a rije(iti upravnu stvar i
potpisuje$ pri"aju4i na taj na!in odgovornost &a ta!nost !injenica navedeni) u rje(enju
Potpisivanje rje(enja
Rje(enje potpisuje s%u'*ena oso*a #oja ga donosi. Rje(enje #o%egija%nog organa potpisuje
predsjedavaju4i. Kad je #o%egija%ni organ donio potpuno rje(enje$ stran#a"a se i&daje ovjeren prepis
rje(enja. A#o je #o%egija%ni organ stvar rije(io &a#%ju!#o"$ u s#%adu sa ti" &a#%ju!#o" se i&rauje
rje(enje. Ovjeren prepis ta#vog rje(enja i&daje se stran#a"a.
Ro# &a i&davanje rje(enja
Kad se postupa# po#re4e po &a)tjevu stran#e$ odnosno po s%u'*enoj du'nosti u interesu stran#e$ a prije
rje(enja nije potre*no provoditi pose*an ispitni postupa#$ niti postoje drugi ra&%o&i &*og #oji) se ne "o'e
donijeti rje(enje *e& odgode 7rje(avanje pret)odnog pitanja i dr8$ nad%e'ni organ je du'an rje(enje donijeti
i dostaviti stranci (to prije$ a naj#asnije u ro#u od ,I dana od dana predaje &a)tjeva$ odnosno po#retanja
postup#a po s%u'*enoj du'nosti. Kra4i ro# "o'e se odrediti pose*ni" propiso".
U osta%i" s%u!ajevi"a #ad se postupa# po#re4e povodo" &a)tjeva stran#e$ odnosno po s%u'*enoj
du'nosti u interesu stran#e$ ro# &a dono(enje rje(enja je =I dana$ a#o pose*ni" propiso" nije odreen
#ra4i ro#.
Kad se rje(enje donosi u s#ra4eno" postup#u$ ro# &a rje(avanje &a)tjeva stran#e je 19 dana.
A#o nad%e'ni organ ne ispo(tuje ro#ove &a dostavu rje(enja stranci$ stran#a i"a pravo i&javiti 'a%*u
drugostepeno" organu #ao da je &a)tjev od*ijen.
O*%i# i sastavni dije%ovi rje(enja
-va#o rje(enje doneseno u upravno" postup#u se po pravi%u "ora #ao ta#vo i o&na!iti. /&u&etno se
pose*ni" propisi"a "o'e predvidjeti da se rje(enju "o'e dati i drugi na&iv 7npr.do&vo%a$ ov%a(tenje$
nareenje i s%8. Po pravi%u se donosi pis"eno. Us"eno rje(enje se "o'e i&dati u &a#ono" predvieni"
s%u!ajevi"a$ s ti" (to je organ o*ave&an u ro#u od K dana i&dati i pis"eno rje(enje
,
.
Pis"eno rje(enje o*ave&no sadr'i: na&iv organa$ *roj i datu"$ uvod$ dispo&itiv 7i&re#u8$ o*ra&%o'enje$
uputstvo o pravno" %ije#u$ potpis ov%a(tene s%u'*ene oso*e i pe!at organa. U s%u!ajevi"a predvieni"
&a#ono" i%i na osnovu &a#ona doneseni" propiso"$ rje(enje ne "ora sadr'avati pojedine od ovi)
dije%ova. A#o se rje(enje o*rauje "e)anografs#i$ u"jesto potpisa$ "o'e da sadr'i fa#si"i% ov%a(tene
s%u'*ene oso*e.
Uvod rje(enja sadr'i:
1. na&iv organa #oji donosi rje(enje+
2. propis o nad%e'nosti tog organa+
3. i"e stran#e i njenog &a#ons#og &astupni#a i%i puno"o4ni#a a#o ga i"a+
4. #rat#o o&na!enje pred"eta postup#a.
Osi" toga$ u uvodu se navodi a#o su rje(enje donije%a dva i%i vi(e organa$ i%i je doneseno u& sug%asnost$
potvrdu$ odo*renje i%i po pri*av%jeno" "i(%jenju drugog organa. A#o je stvar rije(io #o%egija%ni organ$ u
uvodu se o&na!ava dan sjednice #o%egija%nog organa na #ojoj je stvar rije(ena. A#o se rje(enje donosi po
s%u'*enoj du'nosti$ to se ta#oe navodi u uvodu rje(enja.
Dispo&itivo" se rje(ava o pred"etu postup#a u cije%osti i o svi" &a)tjevi"a strana#a o #oji"a u to#u
postup#a nije pose*no rije(eno. On "ora *iti #rata# i #on#retan. A#o je potre*no "o'e se podije%iti u vi(e
ta!a#a. U dispo&itivu se navodi i i&nos tro(#ova postup#a$ #o i) je du'an p%atiti$ #o"e i u #oje" ro#u.
A#o se u dispo&itivu ne rje(ava o tro(#ovi"a$ navest 4e se da 4e se o nji"a donijeti pose*an &a#%ju!a#.
,
u 0UPEu se ne navodi da je &a i&davanje pis"enog rje(enja potre*an &a)tjev stran#e$ #a#o je navedeno u #nji&i.
D,
D6
A#o se rje(enje" na%a'e i&vr(enje #a#ve radnje$ u dispo&itivu 4e se odrediti i ro# &a i&vr(enje te radnje.
Kad je potre*no$ u dispo&itivu se navodi i us%ov. A#o je propisano da 'a%*a ne odgaa i&vr(enje rje(enja$
to ta#oer "ora *iti navedeno u dispo&itivu.
O*ra&%o'enje rje(enja sadr'i:
1. #rat#o i&%aganje &a)tjeva strana#a+
2. i&vedene do#a&e i utvreno !injeni!no stanje+
3. ra&%oge #oji su *i%i od%u!uju4i pri ocjeni do#a&a+
4. ra&%oge &*og #oji) nije uva'en ne#i od &a)tjeva strana#a+
5. ra&%oge #oji s o*&iro" na utvreno !injeni!no stanje upu4uju na rje(enje #a#vo je dato u
dispo&itivu+
6. pravne propise na osnovu #oji) je rije(ena upravna stvar.
A#o 'a%*a ne odgaa i&vr(enje rje(enja$ o*ra&%o'enje sadr'i i po&ivanje na propis #oji to predvia. U
o*ra&%o'enju rje(enja "oraju *iti o*ra&%o'eni i oni &a#%ju!ci protiv #oji) nije dopu(tena pose*na 'a%*a.
Kad je nad%e'ni organ &a#ono" i%i drugi" propiso" ute"e%jeni" na &a#onu ov%a(ten da rije(i stvar po
s%o*odnoj ocjeni$ du'an je da u o*ra&%o'enju navede i propis u #oje" je predvieno rje(avanje po
s%o*odnoj ocjeni i da i&%o'i ra&%oge #oji"a se pri dono(enju rje(enja ru#ovodio. Ovi se ra&%o&i ne "oraju
navesti a#o je to &a#ono" i%i drugi" propiso" i&ri!ito predvieno$ a radi &a(tite javnog interesa. U
ta#vo" s%u!aju se u o*ra&%o'enju navodi propis po #o"e je organ ov%a(ten da ne navodi ra&%oge #oji"a
se ru#ovodio pri dono(enju rje(enja.
U ne#i" s%u!ajevi"a o*ra&%o'enje rje(enja "o'e *iti dato u vr%o s#ra4eno" vidu$ i%i !a# i&ostati$ a *e&
opasnosti po interese stran#e i na!e%o &a#onitosti. .o su s%ijede4i s%u!ajevi:
1. Rje(enje sa s#ra4eni" o*ra&%o'enje" "ogu4e je donijeti u jednostavni" stvari"a u #oji"a
u!estvuje sa"o jedna stran#a$ #ao i u jednostavni" stvari"a u #oji"a u postup#u sudje%uju dvije
i%i vi(e strana#a$ a%i ni jedna ne prigovara postav%jeno" &a)tjevu$ a &a)tjev se uva'ava.
O*ra&%o'enje ta#vog rje(enja "o'e sadr'avati sa"o #rat#o i&%aganje &a)tjeva stran#e i po&ivanje
na pravne propise na te"e%ju #oji) je stvar rije(ena. U ova#vi" stvari"a rje(enje se "o'e i&dati i
na propisano" o*rascu.
2. Rje(enje u o*%i#u s%u'*ene &a*i%je(#e u spisu. U stvari"a "anjeg &na!aja u #oji"a se udovo%java
&a)tjevu stran#e$ a ne dira se u javni interes niti interes druge oso*e$ rje(enje se "o'e sastojati
sa"o od dispo&itiva u o*%i#u s%u'*ene &a*i%je(#e u spisu$ a#o su ra&%o&i &a ta#vo rje(enje
o!ig%edni i a#o nije druga!ije propisano. .a#vo rje(enje se po pravi%u stranci saop(tava us"eno.
Napis"eno joj se "ora i&dati a#o ona to tra'i. Ovo rje(enje ne sadr'i o*ra&%o'enje$ osi" a#o je
ono po prirodi stvari potre*no$ a "o'e se i&dati i na propisano" o*rascu.
Uputstvo" o pravno" %ije#u stran#a se o*avje(tava da %i protiv rje(enja "o'e i&javiti 'a%*u i%i po#renuti
upravni spor i%i drugi postupa# pred sudo".
Kad se protiv rje(enja "o'e i&javiti 'a%*a$ u uputstvu se navodi na&iv organa #o"e se 'a%*a i&jav%juje$
na&iv organa #o"e se$ u #o" ro#u i s #o%i#o" ta#so" 'a%*a predaje$ s ti" da se navede i da se 'a%*a
"o'e i&javiti i na &apisni# #od organa #oji je donio rje(enje.
Kad se protiv rje(enja "o'e po#renuti upravni spor$ u uputstvu se navodi na&iv i sjedi(te suda #o" se
tu'*a podnosi$ u #o" ro#u i s #o%i#o" ta#so"$ a #ad se "o'e po#renuti drugi postupa# pred sudo"$
navodi se sud #o"e se "o'e o*ratiti i u #o" ro#u.
A#o je u rje(enju dato pogre(no uputstvo$ stran#a "o'e postupiti po to" uputstvu i%i po va'e4i"
propisi"a 7a#o i) po&naje8. A#o postupi po pogre(no" uputstvu$ &*og toga ne "o'e i"ati (tetni)
pos%jedica. A#o u rje(enju nije dato ni#a#vo$ i%i je dato nepotpuno uputstvo$ stran#a "o'e postupiti po
va'e4i" propisi"a$ a "o'e u ro#u od K dana tra'iti dopunu rje(enja. U ta#vo" s%u!aju ro# &a 'a%*u$
odnosno suds#u tu'*u te!e od dana dostav%janja dopunjenog rje(enja.
D
6
D9
A#o je stran#a pogre(no upu4ena da se protiv rje(enja ne "o'e u%o'iti 'a%*a i%i da se protiv njega "o'e
od"a) po#renuti upravni spor$ a protiv rje(enja je "ogu4e i&javiti 'a%*u$ ro# &a ta#vu 'a%*u te!e od dana
dostav%janja rje(enja suda #oji" je tu'*a od*a!ena #ao nedopu(tena. Naravno$ ovo va'i a#o stran#a ve4
prije toga nije podnije%a 'a%*u nad%e'no" organu.
A#o je stran#a pogre(no upu4ena da se protiv rje(enja "o'e 'a%iti$ pa je 'a%*u i&javi%a i &*og toga
propusti%a ro# &a po#retanje upravnog spora$ ro# &a po#retanje upravnog spora joj te!e od dana
dostav%janja rje(enja #oji" joj je 'a%*a od*a!ena #ao nedopu(tena 7a#o stran#a prije toga ve4 nije
po#renu%a pravni spor8.
Us"eno rje(enje. Kad je rije! o podu&i"anju i&ni"no )itni) "jera u ci%ju osiguranja javnog "ira i
sigurnosti i%i radi ot#%anjanja neposredne opasnosti po 'ivot i &drav%je %judi i%i i"ovine$ nad%e'ni organ$
odnosno ov%a(tena s%u'*ena oso*a nad%e'nog organa "o'e donijeti rje(enje i us"eno i narediti njegovo
i&vr(enje *e& odgaanja$ s ti" (to je du'an donijeti pis"eno rje(enje naj#asnije u ro#u od osa" dana od
dana dono(enja us"enog rje(enja. -adr'aj pis"enog rje(enja "ora odgovarati sadr'aju us"enog rje(enja.
0ajedni!#o rje(enje. A#o se stvar ti!e ve4eg *roja odreeni) oso*a$ &a sve nji) se "o'e donijeti jedno
rje(enje. -ve oso*e "oraju *iti i"enovane u dispo&itivu$ u o*ra&%o'enju "oraju *iti i&%o'eni ra&%o&i #oji
se odnose na sva#u od nji)$ a rje(enje se "ora dostaviti sva#oj od ti) oso*a$ osi" a#o u s%u!aju #ad i"aju
&ajedni!#og puno"o4ni#a.
Genera%no rje(enje 7genera%ni upravni a#t8 donosi se &a vi(e oso*a #oje nisu poi"eni!no odreene. Ovo
rje(enje "ora sadr'avati podat#e i& #oji) se %a#o "o'e utvrditi na #oje se oso*e odnosi 7npr. stanovnici i%i
v%asnici i"anja u odreenoj u%ici i%i stranci i& jedne &grade i s%8.
Dje%i"i!no$ dopuns#o i privre"eno rje(enje
Dje%i"i!no rje(enje je rje(enje u sa"o ne#i" ta!#a"a upravne stvari. Donosi se #ad se ta#av na!in
rje(avanja ocijeni svrsis)odni" i #ad su sa"o ne#e ta!#e do&re%e &a rje(avanje. U pog%edu pravni)
%ije#ova i i&vr(enja$ dje%i"i!no rje(enje i"a isti status #ao i sa"osta%no$ tj. potpuno rje(enje.
Organ je du'an jedni" rje(enje" od%u!iti o svi" pitanji"a #oja su *i%a pred"et upravnog postup#a.
5euti"$ #ad propusti da rije(i stvar u cje%ini$ stran#a "o'e protiv ta#vog rje(enja i&javiti 'a%*u$ odnosno
po#renuti upravni spor. 5euti"$ jednostavnije rje(enje je da organ po prijed%ogu stran#e i%i po s%u'*enoj
du'nosti donese dopuns#o rje(enje #oji" 4e rije(iti preosta%a pitanja. Do# je u s%u!aju dje%o"i!nog
rje(enja organ na"jerno od%o'io rje(avanje o ne#i" ta!#a"a #oje nisu do&re%e &a rje(avanje$ dopuns#o
rje(enje se donosi &*og ne)oti!nog propusta organa da rije(i sva pitanja. Donose4i rje(enje organ je "is%io
da donosi potpuno rje(enje$ a u stvari je donio dje%o"i!no rje(enje.
Dopuns#o rje(enje ne4e &a)tijevati ponovno provoenje ispitnog postup#a$ a#o su sve pravno re%evantne
!injenice ve4 ra&ja(njene u ranije" postup#u. U suprotno" s%u!aju ispitni postupa# se "ora provesti.
0a#on ne odreuje ro# &a tra'enje$ odnosno dono(enje dopuns#og rje(enja$ te u to" s"is%u ne"a
vre"ens#og ograni!enja. Protiv &a#%ju!#a #oji" se od*ija prijed%og stran#e &a dopuns#i" rje(enje"
do&vo%jena je pose*na 'a%*a. A#o je pred"et ve4 dovo%jno rasprav%jen dopuns#o rje(enje "o'e se donijeti
*e& ponovnog provoenja ispitnog postup#a. U pog%edu pravni) %ije#ova i i&vr(enja dopuns#o rje(enje se
s"atra sa"osta%ni" rje(enje".
Privre"eno rje(enje je rje(enje #oji" se privre"eno ureuju sporna pitanja i odnosi #ad se to ocijeni
potre*ni" na osnovu o#o%nosti s%u!aja. Donosi se na osnovu podata#a #oji postoje u trenut#u njegovog
dono(enja$ a u ta#vo" rje(enju se "ora i&ri!ito na&na!iti da je privre"eno. U pog%edu i&vr(enja i pravni)
%ije#ova s"atra se #ao sa"osta%no rje(enje. Privre"eno rje(enje doneseno u to#u postup#a se u#ida
rje(enje" o g%avnoj stvari #oje se donosi na#on o#on!anja postup#a.
Dono(enje privre"enog rje(enja po prijed%ogu stran#e nad%e'ni organ "o'e uvjetovati davanje"
osiguranja &a (tetu #oja *i "og%a nastati &a protivnu stran#u us%jed i&vr(enja tog rje(enja$ u s%u!aju da
osnovni &a)tjev pred%aga!a ne *ude uva'en.
D
9
D=
/sprav%janje gre(a#a u rje(enju
Organ #oji je donio rje(enje$ odnosno s%u'*ena oso*a #oja je potpisa%a i%i i&da%a rje(enje$ "o'e u sva#o
do*a ispraviti fa#ti!#e gre(#e u rje(enju$ tj. gre(#e u i"eni"a i%i *rojevi"a$ pisanju i%i ra!unanju$ #ao i
druge o!ig%edne neta!nosti u rje(enju i%i njegovi" ovjereni" prepisi"a. /sprav#a proi&vodi pravno
dejstvo od dana od #ad pravno dejstvo proi&vodi rje(enje #oje se isprav%ja.
O ispravci se donosi pose*an &a#%ju!a# #oji se pri%a'e i&vorni#u rje(enja i !ini njegov sastavi dio.
0a#%ju!a# potpisuje s%u'*ena oso*a #oja je potpisa%a rje(enje$ a o*ave&no sadr'i *roj i datu" rje(enja
#oje se isprav%ja. Ovjeren prepis &a#%ju!#a dostav%ja se stran#a"a #oji"a je dostav%jeno i rje(enje.
Protiv &a#%ju!#a #oji" se ve4 doneseno rje(enje isprav%ja i%i #oji" se od*ija prijed%og &a isprav%janje$
dopu(tena je pose*na 'a%*a.
0AK@1UQAK
0a#%ju!#o" se od%u!uje o pitanji"a #oja se ti!u postup#a. .o su pitanja &a #oja je dono(enje &a#%ju!#a
predvieno &a#ono"$ #ao i druga pitanja u ve&i provoenja postup#a #oja se ne rje(avaju rje(enje". Po
pravi%u ga donosi s%u'*ena oso*a #oja o*av%ja onu radnju postup#a pri #ojoj se pojavi%o pitanje #oje je
pred"et &a#%ju!#a.
A#o se &a#%ju!#o" na%a'e i&vr(enje ne#e radnje$ odredi4e se i ro# u #o"e se ta radnja i"a i&vr(iti.
0a#%ju!a# se sa!injava u vidu s%u'*ene &a*i%je(#e u spisu i priop4ava &ainteresirani" oso*a"a us"eno$ a
napis"eno se i&daje #ada se protiv &a#%ju!#a "o'e i&javiti pose*na 'a%*a$ i%i #ad se "o'e od"a) tra'iti
i&vr(enje &a#%ju!#a. Pis"eni &a#%ju!a# sadr'i uvod$ dispo&itiv$ o*ra&%o'enje i pou#u o pravno" %ije#u.
Protiv &a#%ju!#a "o'e se i&javiti pose*na 'a%*a sa"o #ad je to i&ri!ito predvieno &a#ono". Oa%*a se
i&jav%juje u isto" ro#u$ na isti na!in i isto" organu #ao i 'a%*a protiv rje(enja. 0a#%ju!#e protiv #oji) nije
dopu(tena pose*na 'a%*a "ogu &ainteresirane oso*e po*ijati 'a%*o" protiv rje(enja$ osi" a#o je 'a%*a
protiv &a#%ju!#a ovi" &a#ono" is#%ju!ena.
Oa%*a ne odgaa i&vr(enje &a#%ju!#a$ osi" a#o je druga!ije odreeno &a#ono" i%i sa"i" &a#%ju!#o".
OA@:3N/ PO-.UPAK
PO1A5 OA@:3
U upravno" postup#u 'a%*a je jedino redovno pravno sredstvo protiv ne&a#onitog i nepravi%nog rje(enja
donesenog u prvo" stepenu$ #oji" ne&adovo%jna stran#a od organa uprave neposredno vi(eg stepena tra'i
da to rje(enje poni(ti i%i i&"ijeni.
0a "ogu4nost i&jav%jivanja 'a%*e u upravno" postup#u postoje , us%ova:
1. da postoji prvostepeno rje(enje C i&u&eta# je (utnja uprave$ #oja se i&jedna!ava sa negativni"
rje(enje"+
2. da postoji drugostepeni organ+
3. da pravo 'a%*e nije &a#ono" i&ri!ito i&u&eto.
Oa%*a je propisno i&jav%jena a#o ispunjava ove uvjete: da je i&jav%jena od strane ov%a(tenog %ica a protiv
prvostepenog rje(enja$ da 'a%*a u #on#retno" s%u!aju nije &a#ono" is#%ju!ena$ te da je *%agovre"ena
DOPUF.3NO-. OA@:3
Op4e pravi%o je da stran#a i"a pravo 'a%*e protiv sva#og prvostepenog rje(enja$ a da 'a%*a protiv rje(enja
donesenog u drugo" stepenu nije dopu(tena. /&u&etno$ 'a%*a nije dopu(tena protiv rje(enja #oja u prvo"
stepenu donose do"ovi Par%a"enta 2:i;$ #antona%ne s#up(tine$ grads#a i op4ins#a vije4a$ #ao i V%ada
2:i;. Protiv ta#vi) rje(enja se "o'e neposredno po#renuti upravni spor. - druge strane$ 0UP i&ri!ito
propisuje da 'a%*a "ora *iti do&vo%jena protiv svi) prvostepeni) rje(enja u #oji"a je &a#ono" is#%ju!en
upravni spor.
D
=
DJ
Pravo na 'a%*u protiv rje(enja #oji" je povrijeen &a#on u #orist pojedinaca i%i pravne oso*e$ a na (tetu
javnog interesa$ i"aju tu'i%ac$ pravo*rani%ac i drugi organi$ a#o su &a#ono" ov%a(teni.
Pravo 'a%*e protiv prvostupanjs#i) rje(enja federa%ni) organa uprave i federa%ni) ustanova$ ureuje se
federa%ni" &a#ono" i& odgovaraju4e upravne o*%asti.
ROK 0A OA@:U
Op4i &a#ons#i ro# &a 'a%*u je 19 dana od dana dostav%janja rje(enja. 0a#ono" se "ogu propisati pose*ni
ro#ovi. Prvi dan ro#a je naredni dan na#on i&vr(enog dostav%janja$ tj. sa" dan dostav%janja se ne
ura!unava u ro#.
U s%u!aju (utnje uprave$ 'a%*a ne "o'e *iti ne*%agovre"ena$ odnosno preuranjena jer se ro# &a 'a%*u
uvije# ra!una od dana dostav%janja. U s%u!aju (utnje uprave$ dostav%janja nije ni "og%o *iti jer rje(enje
uop4e nije doneseno$ (to &na!i da ro# &a 'a%*u nije ni "ogao po!eti da te!e.
PR3DAVAN13 OA@:3
Oa%*a se predaje i&jav%juje drugostepeno"$ a predaje prvostepeno" organu. Predaje se neposredno i%i se
(a%je po(to" i%i te%egrafs#i. .e%efono" se ne "o'e predati 'a%*a. Us"ena predaja 'a%*e vr(i se na
&apisni#.
A#o je 'a%*a predana i%i pos%ana dire#tno drugostepeno" organu$ on je du'an da je od"a) pros%ijedi
prvostepeno" organu. :itno je nag%asiti da se 'a%*a dire#tno predata drugostepeno" organu u pog%edu
ro#a s"atra #ao da je predata prvostepeno" organu.
OA@/@AB U UPRAVNO5 PO-.UPKU
Oa%*u "o'e i&javiti stran#a$ javni tu'i%ac$ pravo*rani%ac i drugi &a#ono" ov%a(teni organ. A#o us%jed
gre(#e prvostepenog organa u postup#u nije pru'ena "ogu4nost da u!estvuje ne#o pravno &ainteresirano
%ice$ to %ice "o'e i&javiti 'a%*u protiv donesenog rje(enja jer se ono po &a#onu s"atra stran#o". Da#%e$
od%u!na je &ainteresiranost %ica &a u!e(4e u odreenoj upravnoj stvari$ a ne njegovo fa#ti!#o u!e(4e u
prvostepeno" postup#u.
@ice #oje je u postup#u u!estvova%o #ao svjedo#$ vje(ta# i%i tu"a! "o'e i&javiti 'a%*u na rje(enje$ a%i
sa"o u pog%edu od%u#e o na#nadi tro(#ova$ odnosno nagradi.
.u'i%ac$ pravo*rani%ac i drugi organi "ogu i&jav%jivati 'a%*u #ad su &a to ov%a(teni &a#ono" i to protiv
rje(enja #oji"a je povrijeen &a#on u #orist stran#e$ a na (tetu javnog interesa. Da#%e$ 0UP i" ne daje
op4e ov%a(tenje &a i&jav%jivanje 'a%*e u upravno" postup#u.
-ADROA1 OA@:3
U 'a%*i se "ora navesti rje(enje #oje se po*ija$ o&na!avaju4i na&iv organa #oji ga je donio$ *roj i datu"
rje(enja. Oa%*a se ne "ora pose*no o*ra&%agati$ ve4 je dovo%jno da 'a%i%ac i&%o'i u #oje" pog%edu je
ne&adovo%jan rje(enje". Naravno$ u interesu 'a%ioca je da 'a%*u i o*ra&%o'i$ a%i a#o o*ra&%o'enja ne"a$
'a%*a se ne "o'e s"atrati neuredno". Podnesa# #oji sadr'i 'a%*u se !a# ne "ora ni o&na!iti #ao 'a%*a.
U 'a%*i se "ogu i&nositi nove !injenice i novi do#a&i$ u& o*ra&%o'enje &a(to nisu i&neseni u prvostepeno"
postup#u. A#o su i&nesene nove !injenice i do#a&i$ a u postup#u u!estvuju 2 i%i vi(e strana#a sa suprotni"
interesi"a$ 'a%*a se predaje u ono%i#o #opija #o%i#o i"a strana#a. U to" s%u!aju organ sva#oj od nji)
dostav%ja #opiju 'a%*e i ostav%ja ro# &a i&ja(njavanje o novi" !injenica"a i do#a&i"a. Ro# ne "o'e *iti
#ra4i od K$ ni du'i od 19 dana.
D
J
DK
A#o stran#a u 'a%*i postavi nov &a)tjev$ #oji nije *io stav%jen u prvostepeno" postup#u$ drugostepeni
organ ne *i "ogao o nje"u rje(avati jer *i to predstav%ja%o povredu stvarne nad%e'nosti prvostepenog
organa.
NAD@3ONO-. 0A R13FAVAN13 O OA@:/
Nad%e'nost &a rje(avanje o 'a%*i &avisi od toga #o je donio rje(enje u prvo" stepenu i na osnovu #ojeg
propisa. - ti" u ve&i$ &a 'a%*e po rje(enji"a #oja su u prvo" stepenu donesena od strane op4ins#i)
organa va'e s%ijede4a pravi%a:
A#o je u prvostepeno" postup#u rje(avano na osnovu statuta i%i propisa op4ins#og vije4a u o#viru
is#%ju!ivi) prava i du'nosti op4ine$ o 'a%*i u drugo" stepenu rje(ava op4ins#i organ odreen
statuto"$ odnosno propiso" op4ins#og vije4a. /sta pravi%a su i #ad je u pitanju grad.
A#o je rje(avano na osnovu #antona%nog &a#ona i%i drugog propisa$ po 'a%*i rje(ava nad%e'ni
#antona%ni organ i& odgovaraju4e upravne o*%asti$ a#o #antona%ni" &a#ono" nije utvrena nad%e'nost
drugog organa.
A#o je rje(avano na osnovu federa%nog &a#ona i%i drugog propisa$ po 'a%*i rje(ava nad%e'ni federa%ni
organ i& odgovaraju4e upravne o*%asti$ a#o 2edera%ni" &a#ono" nije utvrena nad%e'nost drugog
organa.
Kad su u pitanju #antona%ni organi uprave i #antona%ne ustanove #ao prvostepeni organi$ va'e s%ijede4a
pravi%a:
O 'a%*i protiv rje(enja #antona%ne uprave odnosno #antona%ne ustanove u sastavu #antona%nog organa
uprave$ rje(ava #antona%ni organ uprave u !ije" se sastavu na%a&i ta uprava odnosno ustanova.
O 'a%*i protiv prvostupanjs#i) rje(enja organi&acioni) jedinica #antona%ni) organa uprave i
#antona%ni) ustanova #oje su osnovane van sjedi(ta organa i ustanove$ rje(ava #antona%ni organ$
odnosno ustanova #ojoj pripada ta organi&acijs#a jedinica.
O 'a%*i protiv rje(enja #oja su #antona%ni organi odnosno ustanove donije%i na osnovu &a#ona i drugi)
propisa #antona$ rje(ava nad%e'ni organ odreen &a#ono" #antona.
O 'a%*i protiv rje(enja doneseni) na osnovu federa%ni) &a#ona i drugi) propisa$ rje(ava nad%e'ni
federa%ni organ uprave odnosno federa%na ustanova i& odgovaraju4e upravne o*%asti.
Pri od%u!ivanju o 'a%*a"a protiv federa%ni) organa uprave$ odnosno federa%ni) ustanova va'e s%ijede4a
pravi%a:
A#o je rje(enje u prvo" stepenu donije%a federa%na uprava odnosno ustanova u sastavu federa%nog
organa uprave$ o 'a%*i rje(ava federa%ni organ u !ije" je sastavu ta uprava odnosno ustanova.
Ana%ogno pravi%o va'i i &a prvostepena rje(enja #oja donose organi&acijs#e jedinice organa i ustanova
#oje su osnovane i&van sjedi(ta organa odnosno ustanove.
O 'a%*i protiv prvostepeni) rje(enja federa%ni) organa uprave i federa%ne ustanove$ rje(ava federa%ni
organ odreen federa%ni" &a#ono".
O 'a%*i protiv prvostepenog rje(enja #oje donosi institucija #oja i"a javna ov%a(tenja$ predu&e4e
7dru(tvo8$ ustanova i%i druga pravna oso*a$ rje(ava organ odreen nji)ovi" statuto" odnosno drugi"
op4i" a#to"$ a#o &a#ono" nije druga!ije propisano. A#o ta#av organ nije odreen$ o 'a%*i rje(ava organ
uprave nad%e'an &a odgovaraju4u upravnu o*%ast.
Nad%e'nost &a rje(avanje o 'a%*i protiv #o"p%e#snog rje(enja$ tj. protiv rje(enja pri !ije" su dono(enju
saraiva%a 2 i%i vi(e organa$ &avisi od o*%i#a saradnje i od toga #oji organi su u!estvova%i pri dono(enju
prvostepenog rje(enja. - o*&iro" na to$ 0UP drugostepenu nad%e'nost odreuje na s%ijede4i na!in:
1. A#o su #o"p%e#sno rje(enje donije%a &ajedni!#i 2 i%i vi(e organa$ o 'a%*i protiv ta#vog rje(enja rje(ava
organ neposredno vi(eg stepena od organa #oji je i&dao prvostepeno rje(enje.
2. A#o je #o"p%e#sno rje(enje donio jedan organ u& sag%asnost$ potvrdu i%i odo*renje$ i%i po o*ave&no"
pri*av%jeno" "i(%jenju drugog organa$ o 'a%*i 4e rje(avati organ #oji ina!e rje(ava po
DK
DD
'a%*a"a protiv rje(enja organa #oji je donio rje(enje. U navedena 2 s%u!aja drugostepeni organ ne
"o'e i&"ijeniti #o"p%e#sni a#t$ nego ga "o'e sa"o poni(titi i vratiti stvar sa pri"jed*a"a organu
#oji je i&dao$ odnosno donio poni(teno rje(enje. U nedostat#u ove nor"e drugostepeni organ *i se
na(ao u situaciji da rje(ava o stvari &a !ije rje(enje je potre*na saradnja 2 i%i vi(e organa$ po pravi%u i&
ra&ni) resora.
3. U s%u!aju da *i$ o*&iro" na redovnu nad%e'nost$ o 'a%*i protiv #o"p%e#snog rje(enja tre*ao rje(avati
organ #oji je pri njegovo" dono(enju dao sag%asnost$ odo*renje i%i potvrdu$ taj organ ne4e rje(avati o
'a%*i$ ve4 0UP navodi da po ta#voj 'a%*i rje(ava >organ odreen &a#ono"?. A#o ta#av organ nije
odreen$ protiv ova#vog rje(enja "o'e se neposredno po#renuti upravni spor.
D31-.VO OA@:3
Propisno i&jav%jena 'a%*a po pravi%u i"a dvostru#o dejstvo: suspen&ivno 7od%o'no8 i devo%utivno dejstvo.
-uspen&ivno i%i od%o'no dejstvo 'a%*e
Ovo dejstvo sastoji se u to"e (to propisno i&jav%jena 'a%*a od%a'e i&vr(enje rje(enja. -uspen&ivno dejstvo
ne"a sa"o i&jav%jena 'a%*a$ ve4 i sa" ro# &a 'a%*u jer 0a#on propisuje da se rje(enje ne "o'e i&vr(iti u
to#u ro#a &a 'a%*u. Kad je 'a%*a i&jav%jena$ rje(enje se ne "o'e i&vr(iti sve do# se rje(enje doneseno po
'a%*i ne dostavi stranci. /&u&etno od ovog na!e%a$ rje(enje se "o'e i&vr(iti:
a#o je &a#ono" predvieno da 'a%*a ne od%a'e i&vr(enje rje(enja+
a#o se radi o predu&i"anju )itni) "jera u javno" interesu #oje se ne "ogu od%agati. U ova#vo"
s%u!aju ne "ora se provoditi pose*an postupa#$ ve4 se rje(enje donosi u s#ra4eno" postup#u$ na
osnovu !injenica #oje su utvrene i%i *ar u!injene vjerovatni". Ovdje ne do%a&i u o*&ir s%u!aj
predu&i"anja i&ni"no )itni) "jera i& !%.212 0UPEa
6

a#o *i us%jed odgaanja i&vr(enja ne#oj stranci *i%a nanesena (teta #oja se ne *i "og%a popraviti. O
nepoprav%jivosti (tete cijeni organ #oji donosi rje(enje. U ovo" s%u!aju se od stran#e u !ije" se
interesu provodi i&vr(enje "o'e tra'iti odgovaraju4e osiguranje i ti"e us%oviti i&vr(enje. A#o *i
prvostepeno rje(enje *i%o poni(teno na osnovu 'a%*e$ dato osiguranje *i%o *i upotrije*%jeno &a od(tetu
i&vr(eni#a. U suprotno" se ono vra4a stranci #oja ga je da%a.
/na!e$ us%ov &a suspen&ivno dejstvo 'a%*e je da je 'a%*a propisno i&jav%jena$ tj. da je *%agovre"ena i
i&jav%jena od ov%a(tenog %ica. -uspen&ivno dejstvo 'a%*e do%a&i u o*&ir a#o je rje(enje "ogu4e i&vr(iti.
A#o se radi o negativno" rje(enju 7#oji" je od*ijen ne#i &a)tjev stran#e8$ suspen&ivno dejstvo 'a%*e ne
do%a&i do pri"jene jer se u ta#vo" s%u!aju ne"a (ta i&vr(avati.
A#o se rje(enje 'a%*o" po*ija sa"o dje%o"i!no$ onda se suspen&ivno dejstvo 'a%*e odra'ava sa"o u
pog%edu ti) dije%ova #oji se 'a%*o" po*ijaju. U osta%i" dije%ovi"a rje(enje "o'e da se i&vr(i !i" iste#ne
ro# &a 'a%*u$ jer 'a%*a pre"a ti" dije%ovi"a ne"a suspen&ivno dejstvo.
Oa%*a protiv prvostepenog rje(enja "o'e *iti is#%ju!ena sa"o &a#ono"$ (to &na!i da se ni#a#o ne "o'e
is#%ju!iti propiso" ni'eg ranga od &a#ona. Ni &a#on ne "o'e 'a%*u is#%ju!iti pri"jeno" genera%ne
#%au&u%e$ ve4 pojedini &a#oni enu"erisanje" predviaju pojedine upravne stvari #oje se is#%ju!uju i&
op4eg re'i"a 'a%*e.
Devo%utivno dejstvo 'a%*e
Devo%utivno dejstvo 'a%*e sastoji se u to"e (to o 'a%*i rje(ava drugostepeni organ$ a ne organ #oji je
rje(enje donio u prvo" stepenu. 5euti"$ od ovog dejstva postoje i&u&eci$ u s%u!ajevi"a #ad je
prvostepeni organ ov%a(ten da sa" rje(ava o 'a%*i$ *e& njenog dostav%janja drugostepeno" organu. .i
i&u&eci su:
6
5jere se predu&i"aju u ci%ju osiguranja javnog "ira i sigurnosti i%i radi ot#%anjanja neposredne opasnosti po 'ivot i &drav%je %judi i%i i"ovine$
#ada organ donosi us"eno rje(enje i nareuje njegovo i&vr(enje *e& odgaanja$ s ti" (to je du'an u ro#u od K dana donijeti pis"eno rje(enje
#oje 4e po sadr'aju odgovarati us"eno" rje(enju.
DD
1II
1. od*acivanje ne*%agovre"ene$ nedopu(tene i od neov%a(tenog %ica podnesene 'a%*e+
2. &a"jenjivanje prvostepenog rje(enja u s%u!aju pogre(nog rje(enja pravnog pitanja+
3. &a"jenjivanje rje(enja #oje se 'a%*o" po*ija na#on dopune postup#a+
4. uva'avanje 'a%*enog &a)tjeva i dono(enje novog rje(enja na#on provoenja ispitnog postup#a$
odnosno na#on davanja "ogu4nosti stranci da se i&jasni o !injenica"a i o#o%nosti"a #oje su od
&na!aja &a dono(enje rje(enja+
R13FAVAN13 PO OA@:/
Rad prvostepenog organa po 'a%*i
Po prije"u 'a%*e prvostepeni organ najprije ispituje da %i je 'a%*a dopu(tena$ *%agovre"ena i i&jav%jena od
ov%a(tenog %ica. A#o nije$ 'a%*u 4e od*aciti svoji" rje(enje". Ovo rje(enje se s"atra prvostepeni"$ pa
stran#a protiv njega i"a pravo 'a%*e u op4e" &a#ons#o" ro#u od 19 dana. A#o drugostepeni organ nae
da je 'a%*a opravdana$ on 4e rje(enje o njeno" od*acivanju poni(titi i ujedno rije(iti i o 'a%*i i&jav%jenoj
protiv rje(enja o g%avnoj stvari.
A#o prvostepeni organ nae da je 'a%*a opravdana$ a da nije potre*no provoditi novi ispitni postupa#$
"o'e svoje po*ijano rje(enje &a"ijeniti novi"$ protiv #ojeg stran#a ponovo i"a pravo 'a%*e jer se radi o
prvostepeno" rje(enju.
A#o prvostepeni organ nae daje postupa# #oji je pret)odio njegovo" rje(enju *io nepotpun$ a da je to
"og%o i"ati uticaja na rje(enje$ on 4e postupa# upotpuniti. .o 4e npr. *iti #ad prvostepeni organ utvrdi da
ne#i svjedoci nisu sas%u(ani$ da nije i&vr(eno vje(ta!enje i s%. Osi" toga$ prvostepeni organ je du'an
upotpuniti i u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1. a#o su u 'a%*i i&nesene !injenice i do#a&i #oji *i "og%i uticati na druga!ije rje(enje stvari. U
ovo" s%u!aju$ a#o se radi o dvostrana!#oj i%i vi(estrana!#oj stvari organ 4e dati "ogu4nost
protivnoj stranci da se u ostav%jeno" ro#u 7KE19 dana8 i&jasni o navedeni" novi" !injenica"a i
do#a&i"a.
2. a#o je 'a%i%ac i"ao pravo u!estvovati u!estvovati u prvostepeno" postup#u$ a%i nije u!estvovao
jer "u ta#va "ogu4nost nije *i%a data.
3. a#o je 'a%iocu data "ogu4nost da u!estvuje u postup#u$ a on je propustio is#oristiti tu "ogu4nost$
a%i je u 'a%*i opravdao to propu(tanje.
Protiv novog rje(enja stran#a i"a pravo 'a%*e.
Prvostepeni organ du'an je po 'a%*i provesti pose*ni ispitni postupa# a#o to stran#a tra'i i to a#o je
rje(enje doneseno *e& pose*nog ispitnog postup#a #oji je *io o*ave&an$ i%i je doneseno po s#ra4eno"
postup#u$ a stranci nije *i%a data "ogu4nost da se i&jasni o !injenica"a i o#o%nosti"a re%evantni" &a
dono(enje rje(enja. Na#on provoenja postup#a prvostepeni organ "o'e 7da#%e ne "ora8 uva'iti &a)tjev
i& 'a%*e i donijeti novo rje(enje.
Kad organ #oji je donio rje(enje nae da je podnesena 'a%*a dopu(tena$ pravovre"ena i i&jav%jena od
ov%a(tene oso*e$ a nije po*ijano rje(enje &a"ijenio novi"$ du'an je 'a%*u &ajedno sa spisi"a pred"eta
pros%ijediti drugostepeno" organu *e& od%aganja$ a naj#asnije u ro#u od K dana od dana prije"a 'a%*e.
Rje(avanje drugostepenog organa o 'a%*i
Drugostepeni organ od*aci4e nedopu(tenu$ ne*%agovre"enu i 'a%*u i&jav%jenu od neov%a(tene oso*e a#o je to
prvostepeni organ propustio u!initi. U suprotno"$ rje(avaju4i po pred"etu drugostepeni organ "o'e: od*iti
'a%*u$ poni(titi rje(enje u cje%osti i%i dje%i"i!no$ i&"ijeniti rje(enje i%i og%asiti rje(enje ni(tavi".
Drugostepeni organ 4e od*iti 'a%*u u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
#ad utvrdi da je prvostepeni postupa# proveden pravi%no$ i da je rje(enje pravi%no i &asnovano na
&a#onu$ a 'a%*a neosnovana. Oa%*a je neosnovana a#o su u postup#u prije rje(enja !injenice potpuno i
ta!no utvrene$ a#o se vodi%o ra!una o postup#u !ija povreda *i "og%a uticati na rje(enje stvari$ a#o
1II
1I1
su pravi%no ocijenjeni do#a&i$ a#o je i& utvreni) !injenica i&veden pravi%an &a#%ju!a# u pog%edu
!injeni!nog stanja$ a#o rje(enje i"a propisane sastavne dije%ove$ a#o je dispo&itiv jasan i potpun$ a#o
ne postoji protivrje!nost u spisi"a niti i&"eu dispo&itiva i o*ra&%o'enja rje(enja$ a#o je pravi%no
pri"ijenjen pravni propis na osnovu #ojeg je stvar rije(ena i a#o je s%o*odna ocjena pravi%no
is#ori(tena+
#ad nae da je u prvostepeno" postup#u *i%o nedostata#a$ a%i da oni nisu "og%i uticati na rje(enje
stvari. A#o stran#a ta#ve nedostat#e isti!e u 'a%*i$ drugostepeni organ 4e i) navesti u rje(enju a%i 4e
o*ra&%o'iti &a(to nisu "og%i i"ati uticaja na rje(enje stvari+
#ad drugostepeni organ nae da je prvostepeno rje(enje &asnovano na &a#onu$ a%i ne i& ra&%oga #oji su
navedeni u prvostpeeno" rje(enju$ ve4 i& drugi) ra&%oga. Drugostepeni organ 4e u svo" rje(enju
i&%o'iti te ra&%oge.
Drugostepeni organ "o'e povodo" 'a%*e poni(titi rje(enje i& for"a%nopravni) i "aterija%nopravni)
ra&%oga. Ra&%o&i &a poni(tavanje prvostepenog rje(enja su:
1. !injenice u prvostepeno" postup#u nepotpuno i%i pogre(no utvrene+
2. povreda pravi%a postup#a #oja *i *i%a od uticaja na rje(enje stvari+
3. pogre(na ocjena do#a&a u prvostepeno" rje(enju+
4. pogre(an &a#%ju!a# i&veden i& utvreni) !injenica u pog%edu !injeni!nog stanja+
5. nejasnost dispo&itiva po*ijenog rje(enja+
6. protivrje!nost dispo&itiva sa o*ra&%o'enje"+
7. pogre(na pri"jena pravnog propisa na osnovu #ojeg se rje(ava stvar+
8. nepravi%no is#ori(tena s%o*odna ocjena.
A#o drugostepeni organ nae da 4e nedostat#e prvostepenog postup#a *r'e i e#ono"i!nije ot#%oniti
prvostepeni organ$ on 4e poni(titi prvostepeno rje(enje i vratiti pred"et prvostepeno" organu na ponovni
postupa#. U to" s%u!aju drugostepeni organ 4e svoji" rje(enje" u#a&ati prvostepeno" organu u #o"
pog%edu tre*a upotpuniti postupa#. Prvostepeni organ je du'an u sve"u da postupi po to" rje(enju i *e&
odgaanja$ a naj#asnije u ro#u od 19 dana od dana prije"a pred"eta$ da donese novo rje(enje. Protiv
novog rje(enja stran#a i"a pravo 'a%*e.
Drugostepeni organ 4e pred"et rije(iti sa"$ tj.v%astiti" rje(enje" u s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
a#o prvostepeni organ nije u sve"u postupio po drugostepeno" rje(enju i%i a#o nae da je na osnovu
s%o*odne ocjene tre*a%o donijeti druga!ije rje(enje.
a#o utvrdi da su u prvostepeno" rje(enju pogre(no ocijenjeni do#a&i+
da je i& utvreni) !injenica i&veden pogre(an &a#%ju!a# u pog%edu !injeni!nog stanja+
da je pogre(no pri"ijenjen pravni propis na osnovu #ojeg se rje(ava stvar C a#o propis #oji je tre*ao
*iti pri"ijenjen uop4e nije pri"ijenjen i%i je pri"ijenjen pogre(no$ te a#o organ pre#ora!i ov%a(tenje
&a rje(avanje po s%o*odnoj ocjeni i%i ne donese rje(enje u s#%adu sa ci%je" u #o"e je ov%a(tenje dato.
da je u istoj upravnoj stvari ve4 jedno" poni(teno prvostepeno rje(enje$
A#o je rje(enje pravi%no u pog%edu utvreni) !injenica i u pog%edu pri"jene &a#ona$ a%i se ci%j &*og #ojeg
je rje(enje doneseno "o'e posti4i i drugi" sredstvi"a #oja su &a stran#u povo%jnija$ drugostepeni organ
4e i&"ijeniti rje(enje u to" s"is%u.
Drugostepeni organ 4e povodo" 'a%*e og%asiti rje(enje ni(tavi" a#o utvrdi da je u prvostepeno"
postup#u u!injena nepravi%nost #oja rje(enje !ini ni(tavi". Og%a(avaju4i ni(tavi" rje(enje$ drugostepeni
organ 4e ni(tavi" og%asiti i onaj dio postup#a #oji je o*av%jen pos%ije nepravi%nosti #oja je u&ro#ova%a
ni(tavost rje(enja.
-va#i organ po s%u'*enoj du'nosti pa&i na svoju nad%e'nost C stvarnu i "jesnu. U s%u!aju da utvrdi #a#o
je prvostepeno rje(enje donio nenad%e'an organ$ drugostepeni organ 4e to rje(enje poni(titi po s%u'*enoj
du'nosti$ *e& o*&ira (to se u 'a%*i ne isti!e nenad%e'nost. Pred"et 4e uputiti nad%e'no" organu na
rje(avanje.
1I
1
1I2
Drugostepeni organ "o'e u postup#u i4i i pre#o &a)tjeva 'a%ioca 7refor"atio in "e%ius8$ a i na (tetu 'a%ioca
7refor"atio in peius8.
Refor"atio in "e%ius se sastoji u to"e (to drugostepeni organ u ci%ju pravi%nog rje(enja stvari "o'e
i&"ijeniti prvostepeno rje(enje u #orist 'a%ioca i "i"o &a)tjeva postav%jenog u 'a%*i$ a u o#viru &a)tjeva
postav%jenog u prvostepeno" postup#u$ a#o se ti"e ne vrijea pravo druge oso*e. Pre"a to"e$ #ad
drugostepeni organ ocijeni da 'a%i%ac i"a pravo ne s"o na ono (to &a)tijeva u 'a%*i$ ve4 i na ono (to ne
tra'i 'a%*o"$ on "u drugostepeni" rje(enje" "o'e pri&nati i ono (to ne tra'i. Dos%jedno sproveden
institut refor"atio in "e%ius dovodi do toga da drugostepeni organ 'a%iocu "o'e pri&nati ono na (ta i"a
pravo a (to u 'a%*i nije tra'io$ "ada "u je od*io &a)tjev i& 'a%*e na #oji ne"a pravo. - druge strane$
drugostepeni organ ne "o'e pri&nati stranci ono (to nije tra'i%a u prvostepeno" postup#u$ *e& o*&ira (to
stran#a i"a to pravo.
Refor"atio in peius se sastoji u to"e da u ci%ju pravi%nog rje(enja stvari drugostepeni organ povodo"
'a%*e "o'e i&"ijeniti prvostepeno rje(enje na (tetu 'a%ioca$ a%i sa"o i& &a#ono" predvieni) ra&%oga.
Da#%e$ u upravno" postup#u vrijedi na!e%o &a*rane refor"atio in peius. -%u!ajevi u #oji"a se i&u&etno
"o'e pri"ijeniti refor"atio in peius su s%ijede4i:
1. a#o je prvostepeno rje(enje #oji" se 'a%iocu pri&naje ne#o pravota#o pogre(no da *i se "og%o
poni(titi i u#inuti po pravu nad&ora+
2. a#o je i&vr(no rje(enje ta#vo da *i se "og%o u#inuti u ci%ju &a(tite javnog interesa 7vanredno
u#idanje8+
3. a#o je rje(enje ta#vo da sadr'i nepravi%nost &*og #oje se "o'e og%asiti ni(tavi".
Na!e%o &a*rane refor"atio in peius &a ci%j i"a da o*e&*ijedi stran#a"a (to (ire pravo na 'a%*u$ tj. da se
stran#e ne *oje da 4e podnose4i 'a%*u pogor(ati svoj po%o'aj. Pri"jena na!e%a &a*rane refor"atio in peius
ne do%a&i u o*&ir a#o 'a%i%ac ospori prvostepeno rje(enje &*og pogre(no utvrenog !injeni!nog stanja i%i
a#o i&nese nove !injenice i do#a&e. U ta#vo" s%u!aju$ na osnovu novoprovedenog postup#a i novi)
!injenica i do#a&a upravna stvar "o'e *iti rije(ena na (tetu 'a%ioca. On se ne "o'e po&vati na na!e%o
&a*rane refor"atio in peius jer pro"jena u !injeni!no" stanju po pravi%u i"a &a pos%jedicu i&"jenu
rje(enja pravnog pitanja.
OA@:A KAD PRVO-.3P3NO R13F3N13 N/13 DON3-3NO U 0AKON-KO5 ROKU / ROK
DONOF3N1A R13F3N1A O OA@:/
A#o je 'a%*u i&javi%a stran#a po !ije" &a)tjevu prvostepeni organ nije donio rje(enje u &a#ons#o" ro#u$
drugostepeni organ je du'an od"a)$ a naj#asnije u ro#u od , dana od prije"a 'a%*e tra'iti da "u
prvostepeni organ od"a) dostavi sve spise pred"eta i pis"eno o*ra&%o'i &a(to rje(enje nije doneseno u
ro#u. Prvostepeni organ "ora postupiti po to" &a)tjevu u ro#u #oji "u odredi drugostepeni organ$ a #oji
ne "o'e *iti du'i od 9 dana.
A#o drugostepeni organ utvrdi da rje(enje nije doneseno u ro#u &*og opravdani) ra&%oga i%i &*og #rivice
stran#e$ odredi4e prvostepeno" organu ro# &a dono(enje rje(enja. .aj ro# ne "o'e *iti du'i od 19 dana.
A#o drugostepeni organ nae da ra&%o&i &*og #oji) rje(enje nije doneseno u ro#u nisu opravdani$ on 4e
sa" rije(iti stvar u s#%adu sa &a#ono". /&u&etno$ a#o utvrdi da 4e postupa# *r'e i e#ono"i!nije provesti
prvostepeni organ$ na%o'i4e "u da to u!ini i da "u pri#up%jene podat#e dostavi u odreeno" ro#u #oji ne
"o'e *iti du'i od K dana. Na#on (to prvostepeni organ to i u!ini$ drugostepeni 4e rije(iti stvar. .o rje(enje
je #ona!no$ tj. s"atra se drugostepeni" rje(enje".
Rje(enje po 'a%*i "ora se donijeti i dostaviti stranci (to prije$ a naj#asnije u ro#u od ,I dana ra!unaju4i
od dana predaje 'a%*e$ a#o pose*ni" propiso" nije odreen #ra4i ro#. A#o stran#a odustane od 'a%*e$
postupa# po 'a%*i o*ustav%ja se &a#%ju!#o".
-voje rje(enje drugostepeni organ po pravi%u 4e sa spisi"a pred"eta dostaviti prvostepeno" organu.
Prvostepeni organ je du'an da rje(enje dostavi stran#a"a u ro#u od 9 dana od dana prije"a spisa$ a spise
&adr'ava #od se*e i !uva i). /&u&etno$ drugostepeni organ "o'e svoje rje(enje dostaviti i neposredno
stranci$ npr. #ad se radi o vr%o )itnoj stvari$ pa *i se redovni" na!ino" dostav%janja stranci "og%a nanijeti
1I
2
1I,
ve4a (teta. U ta#vo" s%u!aju drugostepeni organ 4e spise pred"eta &ajedno sa prepiso" drugostepenog
rje(enja dostaviti prvostepeno" organu.
PR/GOVOR KAO PRAVNO -R3D-.VO
Prigovor u 0UP nije predvien #ao redovno pravno sredstvo. .a#av #ara#ter i"a sa"o 'a%*a.
VANR3DNA PRAVNA -R3D-.VA
UOPA3 O VANR3DN/5 PRAVN/5 -R3D-.V/5A
Vanredna pravna sredstva su: o*nova postup#a$ "ijenjanje i poni(tavanje rje(enja u ve&i sa upravni"
sporo"$ &a)tjev &a &a(titu &a#onitosti$ poni(tavanje i u#idanje po pravu nad&ora$ u#idanje i "ijenjanje
pravosna'nog rje(enja u& pristana# i%i po &a)tjevu stran#e$ vanredno u#idanje i og%a(avanje rje(enja
ni(tavi".
O:NOVA PO-.UPKA
O*nova upravnog postup#a je vanredno pravno sredstvo protiv #ona!ni) rje(enja$ protiv #oji) ne"a
redovnog pravnog sredstva u upravno" postup#u. Pre"a to"e$ op4i uvjet &a o*novu postup#a je da je u
upravno" postup#u doneseno #ona!no rje(enje$ tj. rje(enje protiv #ojeg se ne "o'e i&javiti 'a%*a. .o su
po pravi%u drugostepena rje(enja$ a i&u&etno prvostepena rje(enja protiv #oji) nije dopu(tena 'a%*a.
O*nova postup#a nije do&vo%jena a#o se protiv rje(enja "o'e i&javiti 'a%*a$ jer se svi ra&%o&i &a o*novu
"ogu navesti u 'a%*i.
O*nova se "o'e vr(iti sa"o a#o je postupa# o#on!an rje(enje"$ a ne i a#o je postupa# o#on!an
&a#%ju!#o". .a#o se postupa# ne "o'e o*noviti a#o je o#on!an &*og poravnanja strana#a i%i a#o je
o*ustav%jen na osnovu odustan#a od &a)tjeva.
Ra&%o&i &a o*novu postup#a
0a#ono" su propisani a%ternativni ra&%o&i &a o*novu postup#a. .o su:
1. a#o se sa&na &a nove !injenice$ i%i do#a&e #oji *i sa"i i%i u ve&i s raniji" do#a&i"a "og%i dovesti do
druga!ijeg rje(enja$ da su *i%i upotrije*%jeni u ranije" postup#u. Ovdje se radi o stari" !injenica"a
#oje ranije nisu *i%e po&nate. 0*og novi) !injenica #oje su se pojavi%e na#on dono(enja rje(enja$ &*og
nji) se ne "o'e vr(iti o*nova postup#a$ ve4 eventua%no novi upravni postupa#+
2. a#o je rje(enje doneseno na osnovu %a'ne isprave i%i %a'nog is#a&a svjedo#a i%i vje(ta#a$ i%i a#o je
do(%o #ao pos%jedica #a#vog dje%a #a'njivog po #rivi!no" &a#onu. @a'nost isprave i%i %a'nost is#a&a
po pravi%u se utvruje pravosna'no" suds#o" presudo" doneseno" u #rivi!no" postup#u. A#o se u
odreeno" pred"etu vi(e ne *i "ogao voditi #rivi!ni postupa# &*og &astare i%i s"rti i&vr(ioca
#rivi!nog dje%a$ postojanje %a'nosti isprave$ is#a&a i%i ne#og drugog KD "og%o *i se utvrivati i u
upravno" postup#u+
3. a#o se rje(enje &asniva na presudi donesenoj u #rivi!no" postup#u i%i u postup#u o privredno"
prestupu$ a ta presuda je pravosna'no u#inuta+
4. a#o je rje(enje povo%jno &a stran#u doneseno na te"e%ju neistiniti) navoda stran#e #oji"a je organ
doveden u &a*%udu. Potre*no je da je stran#a svoje neistinite navode i&nije%a upravo &ato da *i
nad%e'ni organ dove%a u &a*%udu i ta#o is)odi%a povo%jno rje(enje. O*nova postup#a %ogi!no do%a&i u
o*&ir po s%u'*enoj du'nosti i%i po prijed%ogu tu'ioca+
5. a#o se rje(enje organa #oji je vodio postupa# &asniva na pret)odno" pitanju$ #oje je #asnije rije(eno
*itno druga!ije. Druga!ije rje(enje pret)odnog pitanja "ora u *itni" ta!#a"a *iti druga!ije da *i
"og%o *iti ra&%ogo" o*nove postup#a+
1I,
1I6
6. a#o je u dono(enju rje(enja u!estvova%a s%u'*ena oso*a #oja je po &a#onu "ora%a *iti i&u&eta+
7. a#o je rje(enje donije%a neov%a(tena s%u'*ena oso*a. U ova#vo" s%u!aju organ je nad%e'an &a
dono(enje rje(enja$ a%i rje(enje nije donije%o ov%a(teno s%u'*eno %ice u o#viru tog organa+
8. a#o #o%egija%ni organ #oji je donio rje(enje nije rje(avao u sastavu predvieno" va'e4i" propisi"a
i%i a#o &a rje(enje nije g%asa%a propisana ve4ina+
9. a#o stranci nije *i%a data "ogu4nost da u!estvuje u postup#u+
10. a#o stran#u nije &astupao &a#ons#i &astupni#$ a po &a#onu je tre*a%o da je &astupa C radi se o
procesno nesposo*noj stranci+
11. a#o oso*i #oja je u!estvova%a u postup#u nije *i%a data "ogu4nost da se pod &a#ons#i" us%ovi"a
s%u'i svoji" je&i#o".
O*novu upravnog postup#a "o'e tra'iti stran#a$ a organ #oji je donio rje(enje #oji" je postupa#
o#on!an$ "o'e po#renuti o*novu postup#a po s%u'*enoj du'nosti. .u'i%ac "o'e tra'iti o*novu postup#a
pod isti" uvjeti"a #ao i stran#a.
A#o je rje(enje po #o"e se tra'i o*nova upravnog postup#a *i%o pred"et upravnog spora$ o*nova se ne
"o'e do&vo%iti &*og !injenica #oje je u svo" postup#u utvrdio sud. Da#%e$ o*nova se "o'e odo*riti &*og
!injenica #oje je organ utvrdio u ranije" upravno" postup#u.
-tran#a "o'e tra'iti o*novu postup#a u ro#u od ,I dana od dana sa&nanja &a !injenice i%i o#o%nosti &*og
#oji) se postupa# "o'e o*noviti 7su*je#tivni ro#8. O*je#tivni ro# je 9 godina. /&u&etno se o*nova "o'e
tra'iti i na#on iste#a ro#a od 9 godina$ a%i sa"o i& ra&%oga navedeni) u ta!#a"a 2$ , i 9.
-tran#a je du'na u prijed%ogu &a o*novu postup#a u!initi vjerovatni" o#o%nosti na #oji"a &asniva
prijed%og$ #ao i o#o%nost da je prijed%og stav%jen u &a#ons#o" ro#u.
Rje(avanje o o*novi postup#a
O prijed%ogu &a o*novu postup#a rje(ava organ #oji je donio rje(enje #oji" je postupa# o#on!an. A#o
stran#a podnese prijed%og &a o*novu$ u sa"o" prijed%ogu "ora u!initi vjerovatni" o#o%nosti na #oji"a
&asniva prijed%og &a o*novu.
Ne*%agovre"en$ neov%a(ten i nepotpun$ tj.prijed%og u #o"e stran#a ove o#o%nosti nije u!ini%a vjerovatni"
od*acuje se &a#%ju!#o". A#o prijed%og ne *ude od*a!en$ nad%e'ni organ 4e ispitati da %i *i o#o%nosti
odnosno do#a&i #oji se i&nose #ao ra&%og &a o*novu "og%i dovesti do druga!ijeg rje(enja. A#o utvrdi da
nisu$ prijed%og 4e od*iti svoji" rje(enje". :itno je uo!iti ra&%i#u i&"eu od*acivanja i od*ijanja.
A#o nad%e'ni organ ne od*aci niti od*ije prijed%og$ donije4e &a#%ju!a# da se o*nova postup#a do&vo%java
i odrediti u #o" o*i"u 4e se postupa# o*noviti 7iudiciu" rescindens8. U interesu u*r&anja postup#a$
dono(enje ovog &a#%ju!#a "o'e se i i&ostaviti #ad je to "ogu4e pre"a o#o%nosti"a s%u!aja.
Kad o prijed%ogu &a o*novu od%u!uje drugostepeni organ$ on 4e sa" i&vr(iti potre*ne radnje u
o*nov%jeno" postup#u. /&u&etno$ a#o nae da 4e te radnje *r'e i e#ono"i!nije i&vr(iti prvostepeni organ$
na%o'i4e "u da to u!ini i da "u "aterija% o to"e dostavi u ro#u #oji ne "o'e *iti du'i od K dana.
Na osnovu podata#a pri*av%jeni) u prija(nje" i u o*nov%jeno" upravno" postup#u$ nad%e'ni organ
donosi rje(enje o stvari #oja je *i%a pred"et o*nove postup#a$ i nji"e "o'e prija(nje rje(enje #oje je *i%o
pred"et o*nove ostaviti na sna&i i%i ga &a"ijeniti novi" rje(enje". U ovo" drugo" s%u!aju$ a s o*&iro"
na sve o#o%nosti pojedinog s%u!aja$ organ "o'e prija(nje rje(enje poni(titi i%i u#inuti.
Oa%*a protiv &a#%ju!#a odnosno rje(enja u postup#u o*nove
Protiv &a#%ju!#a donesenog o prijed%ogu &a o*novu postup#a$ odnosno rje(enja donesenog u o*nov%jeno"
postup#u "o'e se i&javiti 'a%*a sa"o #ad je taj &a#%ju!a# odnosno rje(enje donio prvostepeni organ. A#o je to
donio drugostepeni organ$ "o'e se neposredno po#renuti upravni spor #od nad%e'nog suda.
1I
6
1I9
Od%aganje i&vr(enja rje(enja u s%u!aju tra'enja$ odnosno do&vo%e o*nove
Prijed%og &a o*novu postup#a$ po pravi%u$ ne odgaa i&vr(enje rje(enja po #o"e se o*nova tra'i$ a%i organ
#oji je nad%e'an &a od%u!ivanje o prijed%ogu &a o*novu postup#a$ a#o s"atra da 4e prijed%og &a o*novu
*iti uva'en$ "o'e po s%u'*enoj du'nosti i%i na &a)tjev stran#e rije(iti da se odgodi i&vr(enje do# se ne
od%u!i o pitanju o*nove postup#a.
0a#%ju!a# #oji" se dopu(ta o*nova postup#a odgaa i&vr(enje rje(enja protiv #oga je o*nova do&vo%jena.
5/13N1AN13 / PON/F.AVAN13 R13F3N1A U V30/ -A UPRAVN/5 -PORO5
A#o je upravni spor *%agovre"eno po#renut$ organ protiv !ijeg rje(enja se spor vodi "o'e sa" poni(titi
i%i i&"ijeniti svoje rje(enje u s"is%u tu'*e. .u'eni organ to "o'e u!initi sve do o#on!anja upravnog spora
i to i& isti) ra&%oga i& #oji) *i sud "ogao poni(titi ta#vo rje(enje.
Pre"a to"e$ da *i se rje(enje u ve&i sa upravni" sporo" "og%o i&"ijeniti i%i poni(titi$ tre*a da su
ispunjeni s%ijede4i uvjeti:
1. da je pred"et rje(enja upravna stvar o #ojoj se "o'e voditi upravni spor i da je spor ve4 po#renut
i to *%agovre"eno$ tj. u ro#u od ,I dana od dana dostav%janja rje(enja+
2. da po#renuti spor jo( nije o#on!an+
3. da se rje(enje "ijenja odnosno poni(tava u s"is%u tu'*e #ojo" se po#re4e upravni spor. Da#%e$
i&"jena odnosno poni(tenje rje(enja "o'e se u!initi sa"o u pog%edu oni) ta!a#a #oje se
osporavaju tu'*o"$ i to u pog%edu svi) ti) ta!a#a. A#o *i se &a)tjev uva'io sa"o dje%o"i!no$ to
*i dove%o do nastav#a po#renutog upravnog spora i%i do po#retanja novog upravnog spora protiv
novog rje(enja$ (to je protivno na!e%u e#ono"i!nosti postup#a.
4. da se i&"jena i%i poni(tavanje rje(enja ne protivi &a#onu i%i drugo" propisu+
5. da se i&"jeno" i%i poni(tenje" rje(enja ne vrijea pravo drugi) oso*a+
6. da se rje(enje "ijenja i%i poni(tava i& ra&%oga i& #oji) *i sud "ogao poni(titi ta#vo rje(enje. -ud
rje(enje "o'e poni(titi sa"o &*og ne&a#onitosti$ a ne i &*og nesvrsis)odnosti.
Organ protiv !ijeg je rje(enja pravovre"eno po#renut upravni spor "o'e do o#on!anja spora$ a#o
uva'ava sve &a)tjeve tu'*e$ poni(titi i%i i&"ijeniti svoje rje(enje i& oni) ra&%oga i& #oji) *i sud "ogao
poni(titi ta#vo rje(enje$ a#o se ti"e ne vrijea pravo stran#e u upravno" postup#u i%i tre4e oso*e.
Novo rje(enje 4e tu'eni organ dostaviti i stranci. Ono i"a dejstvo una&ad 7e< tunc8$ tj. od dana dejstva
ranijeg rje(enja$ jer *i i suds#a presuda u upravno" sporu dje%ova%a e< tunc. Kad sud pri"i rje(enje$ on
po&iva tu'ioca da se u ro#u od 19 dana i&jasni da %i je &adovo%jan na#nadno doneseni" rje(enje"$
odnosno da %i ostaje pri tu'*i i u #oje" o*i"u. A#o tu'i%ac i&javi da je &adovo%jan rje(enje" i%i a#o ne da
ni#a#vu i&javu u ro#u od 19 dana$ sud 4e donijeti rje(enje o o*ustavi postup#a.
0A;.13V 0A 0AF./.U 0AKON/.O-./
Protiv pravosna'nog rje(enja donesenog u stvari u #ojoj se ne "o'e voditi upravni spor$ a suds#a &a(tita
nije osigurana ni i&van upravnog spora$ javni tu'i%ac i"a pravo da podigne &a)tjev &a &a(titu &a#onitosti$
a#o s"atra da je rje(enje" povrijeen &a#on. Prito" povreda &a#ona ne "ora *iti u #orist stran#e a na
(tetu javnog interesa$ ve4 "o'e *iti i na (tetu stran#e.
0a)tjev &a &a(titu &a#onitosti "o'e se podi4i u ro#u od ,I dana od dana #ad je rje(enje dostav%jeno
tu'iocu$ a a#o "u nije dostav%jeno E u ro#u od , "jeseca od dana dostav%janja stranci. 0a)tjev &a &a(titu
&a#onitosti podi'e federa%ni tu'i%ac #ad o &a)tjevu rje(ava federa%ni organ$ a #antona%ni tu'i%ac E #ad o
&a)tjevu rje(ava #antona%ni organ$ odnosno grads#a i%i op4ins#a s%u'*a &a upravu.
1I
9
1I=
Drugostepeni federa%ni organ rje(ava o &a)tjevu protiv rje(enja #oje je u upravno" postup#u donio federa%ni
organ uprave i%i federa%na ustanova$ a a#o ta#vog organa uprave ne"a E V%ada 2ederacije. Ana%ogno va'i &a
#antona%ne organe.
Povodo" &a)tjeva &a &a(titu &a#onitosti nad%e'ni organ "o'e u#inuti po*ijano rje(enje i%i od*iti &a)tjev.
Protiv rje(enja donesenog po &a)tjevu &a &a(titu &a#onitosti 'a%*a nije dopu(tena.
/nicijativu nad%e'no" tu'iocu &a podno(enje &a)tjeva &a &a(titu &a#onitosti "o'e podnijeti i stran#a i
druga &ainteresirana oso*a.
PON/F.AVAN13 / UK/DAN13 R13F3N1A PO PRAVU NAD0ORA
Poni(tavanje i%i u#idanje rje(enja po pravu nad&ora "ogu4e je sa"o #ad su u pitanju #ona!na rje(enja i
sa"o u &a#ono" predvieni" s%u!ajevi"a. 0a#ono" je i&ri!ito predvieno poni(tavanje rje(enja u
s%ijede4i" s%u!ajevi"a:
1. a#o je rje(enje donio stvarno nenad%e'ni organ. /&u&eta# je u s%u!aju #ad je &a dono(enje nad%e'an
organ uprave i%i s%u'*a &a upravu$ a rje(enje donese i&vr(ni organ i%i &a#onodavno tije%o 7s#up(tina$
grads#o i%i op4ins#o vije4e8 C u ro#u od 9 godina od dana #ona!nosti rje(enja+
2. a#o je u istoj stvari ranije doneseno pravosna'no rje(enje #oji" je ta upravna stvar druga!ije rije(ena C
u ro#u od 9 godina od dana #ona!nosti rje(enja+
3. a#o je rje(enje donio jedan organ *e& sag%asnosti$ potvrde$ odo*renja i%i "i(%jenja drugog organa$ #oje
je *i%o potre*no po &a#onu i%i drugo" propisuC u ro#u od 9 godina od dana #ona!nosti rje(enja+
4. a#o je rje(enje donio "jesno nenad%e'an organ C u ro#u od 1 godine od dana #ona!nosti rje(enja+
5. a#o je rje(enje doneseno #ao pos%jedica prisi%e$ i&nude$ ucjene$ pritis#a i%i druge nedo&vo%jene radnje C
vre"ens#i ro# nije ograni!en.
U#idanje rje(enja po pravu nad&ora "ogu4e je a#o je nji"e o!ig%edno povrijeen "aterija%ni &a#on.
/re%evantno je da %i je us%jed povrede &a#ona ne#o"e nanesena (teta i%i pri*av%jena #orist. U stvari"a u
#oji"a u!estvuju 2 i%i vi(e strana#a sa suprotni" interesi"a$ rje(enje se "o'e u#inuti sa"o po pristan#u
&ainteresirani) strana#a.
Nad%e'nost. Rje(enje po pravu nad&ora "o'e poni(titi i%i u#inuti drugostepeni organ. A#o ta#vog organa
ne"a$ rje(enje federa%nog organa i%i ustanove "o'e poni(titi i%i u#inuti V%ada 2:i;$ a rje(enje
#antona%nog organa i%i ustanove$ gradona!e%ni#a i op4ins#og na!e%ni#a E v%ada #antona. Rje(enje o
poni(tenju se "o'e donijeti po s%u'*enoj du'nosti$ na &a)tjev stran#e$ tu'ioca i%i o"*uds"ana$ a rje(enje
o u#idanju po s%u'*enoj du'nosti i%i na &a)tjev tu'ioca i%i o"*uds"ana. Protiv ovog rje(enja nije
do&vo%jena 'a%*a$ ve4 se "o'e dire#tno po#renuti upravni spor.
UK/DAN13 / 5/13N1AN13 PRAVO-NAONOG R13F3N1A U0 PR/-.ANAK /@/ NA 0A;.13V
-.RANK3
Us%ovi &a pri"jenu ovog vanrednog pravnog sredstva su:
1. da se radi o pravosna'no" rje(enju+
2. da je stran#a rje(enje" ste#%a ne#o pravo$ odnosno da joj je na"etnuta ne#a o*ave&a+
3. da je u rje(enju nepravi%no pri"ijenjen "aterija%ni &a#on+
4. da stran#a pristane na u#idanje i%i i&"jenu rje(enja+
5. da se ti"e ne vrijea pravo tre4eg %ica.
Pravosna'no rje(enje #oje je nepovo%jno po stran#u u#ida se odnosno "ijenja ne u& pristana#$ nego na
&a)tjev stran#e. A#o organ nae da ne"a potre*e da se rje(enje u#ine i%i i&"ijeni$ du'an je da o to"e
o*avijesti stran#u. /&"jena rje(enja po ova#vo" osnovu dje%uje sa"o u*udu4e.
1I
=
1IJ
Rje(enje o u#idanju$ odnosno pro"jeni donosi organ #oji je donio rje(enje #oje se u#ida$ odnosno
"ijenja. A#o je taj organ u#inut i%i je prestao *iti nad%e'an u stvari o #ojoj se radi$ rje(enje donosi organ
#oji je &a tu stvar nad%e'an u vrije"e dono(enja rje(enja. Oa%*a protiv novog rje(enja do&vo%jena je sa"o
a#o je novo rje(enje donio prvostepeni organ. U suprotno" se "o'e po#renuti upravni spor.
VANR3DNO UK/DAN13 R13F3N1A
Vanredno u#idanje i&vr(enog rje(enja je sasvi" i&u&etan s%u!aj u#idanja !ija je pri"jena uvjetovana
ispunjavanje" ni&a strogi) &a#ons#i) uvjeta. Ovaj na!in u#idanja do%a&i u o*&ir a#o je to potre*no radi
ot#%anjanja te(#e i neposredne opasnosti po 'ivot i &drav%je %judi$ javnu sigurnost$ javni "ir i poreda# i%i
javni "ora%$ i%i radi ot#%anjanja pore"e4aja u privredi$ a#o se to ne *i "og%o uspje(no ot#%oniti drugi"
sredstvi"a #oji"a *i se "anje dira%o u ste!ena prava. Rje(enje se "o'e u#inuti i sa"o dje%i"i!no$ u
o*i"u u #oje" je to neop)odno da se opasnost ot#%oni i%i &a(tite navedeni javni interesi.
A#o je rje(enje donio prvostepeni organ$ u#inuti ga "o'e drugostepeni organ$ odnosno V%ada 2:i; i%i
Kantona$ a#o ne"a drugostepenog organa. Protiv ta#vog rje(enja "o'e se neposredno po#renuti upravni
spor #od nad%e'nog suda.
-tran#a #oja us%jed u#idanja rje(enja trpi (tetu$ i"a pravo na na#nadu sa"o stvarne (tete. 0a rje(avanje o
&a)tjevu &a na#nadu (tete nad%e'an je u prvo" stepenu sud #oji *i po 0a#onu o upravni" sporovi"a *io
nad%e'an &a rje(avanje upravnog spora protiv rje(enja o vanredno" u#idanju.
OG@AFAVAN13 R13F3N1A N/F.AV/5
Ni(tavi" se og%a(ava rje(enje #oje sadr'i te(#e povrede &a#ona. Ni(tavo rje(enje u pravno" s"is%u rije!i i
ne postoji$ tj. ni#o na osnovu ni(tavog rje(enja ne "o'e ste4i pravo$ niti se ono "o'e i&vr(iti. Ni(tavost se
"o'e og%asiti u sva#o do*a$ *e& vre"ens#og ograni!enja. Rje(enje o og%a(avanju rje(enja ni(tavi" i"a
retroa#tivno dje%ovanje 7e< tunc8$ tj. nji"e se poni(tavaju sve pravne pos%jedice #oje je ni(tavo rje(enje
i"a%o. Ni(tav a#t po pravi%u ne "o'e #onva%idirati.
Ni(tavo rje(enje ne *i s"je%o ni postojati$ pa se njegovo u#%anjanje vr(i i u interesu stran#e i u javno"
interesu. 0*og toga se na ni(tavost pa&i po s%u'*enoj du'nosti. 0*og autoritativnosti i pretpostav#e pravne
va%janosti sva#og rje(enja$ graani ne "ogu ni(tav a#t prosto ignorisati$ ve4 se on tre*a prog%asiti
ni(tavi".
Ni(tavi" se og%a(ava rje(enje:
1. #oje je u upravno" postup#u doneseno u stvari i& suds#e nad%e'nosti i%i u stvari o #ojoj se uop4e
ne "o'e rje(avati u upravno" postup#u+
2. #oje *i svoji" i&vr(enje" "og%o prou&ro#ovati ne#o dje%o #a'njivo po #a&neno" &a#onu+
3. !ije i&vr(enje uop4e nije "ogu4e+
4. #oje je donio organ *e& pret)odnog &a)tjeva stran#e$ a na #oje rje(enje stran#a nije na#nadno
i&ri!ito i%i pre4utno prista%a C a#o stran#a pristane na rje(enje ono 4e #onva%idirati+
5. #oje sadr'i nepravi%nost #oja je po ne#oj i&ri!itoj &a#ons#oj odred*i predviena #ao ra&%og
ni(tavosti.
Rje(enje se "o'e u sva#o do*a og%asiti ni(tavi" po s%u'*enoj du'nosti i%i po prijed%ogu stran#e i%i tu'ioca
i%i o"*uds"ana. 5o'e se og%asiti ni(tavi" u cije%osti i%i dje%i"i!no. Ni(tavi" ga og%a(ava organ #oji ga je
donio i%i drugostepeni organ$ odnosno V%ada 2:i; i%i #antona$ a#o ne"a drugostepenog organa.
Protiv rje(enja #oji" se ne#o rje(enje og%a(ava ni(tavi" i%i se od*ija prijed%og &a og%a(avanje rje(enja
ni(tavi"$ dopu(tena je 'a%*a. A#o ne"a organa #oji rje(ava o 'a%*i$ protiv ta#vog rje(enja "o'e se neposE
redno po#renuti upravni spor #od nad%e'nog suda.
PRAVN3 PO-@13D/B3 PON/F.AVAN1A / UK/DAN1A
1I
J
1IK
Poni(tavanje" rje(enja i og%a(avanje" rje(enja ni(tavi"$ poni(tavaju se i pravne pos%jedice #oje je ta#vo
rje(enje proi&ve%o. U#idanje" se ne poni(tavaju pravne pos%jedice #oje je rje(enje ve4 proi&ve%o do dana
u#idanja$ a%i se one"ogu4ava da%je proi&voenje pravni) pos%jedica u#inutog rje(enja.
/0VRF3N13
PO1A5 /0VRF3N1A
/&vr(enje je procesua%na dje%atnost upravnog organa #ojoj je ci%j da prinudni" pute" dovede u sag%asnost
!injeni!no stanje sa dispo&itivo" rje(enja. Ad"inistrativno i&vr(enje provodi se sa"o protiv stran#e #oja
ne i&vr(i do*rovo%jno o*ave&u #oja joj je na%o'ena rje(enje".
/0VRFNO-. R13F3N1A
Rje(enje doneseno u upravno" postup#u i&vr(ava se po(to postane i&vr(no. /&vr(no rje(enje potre*no je
ra&%i#ovati od #ona!nog i pravosna'nog rje(enja. Kona!no rje(enje je ono protiv #ojeg se 'a%*a 7vi(e8 ne
"o'e i&javiti. Pravosna'no je rje(enje protiv #ojeg se ne "o'e i&javiti 'a%*a niti po#renuti upravni spor.
Da#%e$ sva#o pravosna'no rje(enje je i&vr(no. -va#o #ona!no rje(enje je i&vr(no. O*rnuto$ sva#o i&vr(no
rje(enje nije i #ona!no jer i&u&etno "o'e *iti i&vr(eno i ono rje(enje #oje nije #ona!no. /&u&eta# od
pravi%a da su pravosna'na i #ona!na rje(enja i&vr(na$ jeste u s%u!aju rje(enja doneseni) pod us%ovo" i%i
ro#o".
Prvostepeno rje(enje postaje i&vr(no:
1. iste#o" ro#a &a 'a%*u$ a#o 'a%*a nije i&jav%jena+
2. dostavo" stranci$ a#o 'a%*a nije dopu(tena+
3. dostavo" stranci$ a#o 'a%*a ne odgaa i&vr(enje+
4. dostavo" stranci rje(enja #oji" se 'a%*a od*acuje i%i od*ija.
Drugostepeno rje(enje postaje i&vr(no #ad se dostavi stranci.
A#o je u rje(enju odreeno da se radnja #oja je pred"et i&vr(enja "o'e i&vr(iti u ostav%jeno" ro#u$
rje(enje postaje i&vr(no iste#o" tog ro#a. A#o ro# &a i&vr(enje radnje nije odreen rje(enje"$ rje(enje
postaje i&vr(no u ro#u od 19 dana od dana njegovog dono(enja. Ro# &a i&vr(enje po!inje da te!e od dana
#ad rje(enje postane i&vr(no. Na#on iste#a ro#a od pet godina od dana #ad je rje(enje posta%o i&vr(no$ ne
"o'e se tra'iti njegovo i&vr(enje.
/0VRF3N13 NA O-NOVU PORAVNAN1A
Po(to poravnanje i"a snagu i&vr(nog rje(enja$ i&vr(enje se "o'e provesti i na osnovu &a#%ju!enog
poravnanja$ a%i sa"o protiv oso*e #oja je u!estvova%a u &a#%ju!ivanju poravnanja. A#o je poravnanje
sa"o dje%o"i!no$ i&vr(enje se provodi u o*i"u u #o"e je do(%o do poravnanja$ *e& o*&ira (to upravni
postupa# u pog%edu preosta%i) ta!a#a jo( nije o#on!an.
/0VRF3N13 0AK@1UQAKA
Kao i rje(enje$ &a#%ju!a# se "o'e i&vr(iti na#on (to postane i&vr(an. 0a#%ju!a# protiv #oga se 'a%*a ne
"o'e i&javiti i%i ne odgaa njegovo i&vr(enj$ postaje i&vr(an saop(tavanje"$ odnosno dostavo" stranci
7a#o se radi o pis"eno" &a#%ju!#u8. Pose*na 'a%*a protiv &a#%ju!#a u na!e%u nije do&vo%jena. /&u&eci su
i&ri!ito propisani u &a#onu.
Oa%*a ne od%a'e i&vr(enje &a#%ju!#a$ osi" a#o je druga!ije predvieno &a#ono" i%i sa"i" &a#%ju!#o". U
ta#vo" s%u!aju &a#%ju!a# postaje i&vr(an iste#o" ro#a &a 'a%*u$ a#o 'a%*a nije i&jav%jena$ a a#o je
i&jav%jena C dostav%janje" stranci rje(enja #oji" se 'a%*a od*acuje i%i od*ija. U osta%i" s%u!ajevi"a
&a#%ju!a# postaje i&vr(an pod &a#ons#i" uvjeti"a &a i&vr(nost rje(enja. 0a i&vr(enje &a#%ju!a#a va'e i
sve osta%e odred*e o i&vr(enju rje(enja.
1I
K
1ID
-VR;A /0VRF3N1A R13F3N1A
/&vr(enje rje(enja donesenog u upravno" postup#u provodi se radi ostvarivanja nov!ani) potra'ivanja i%i
nenov!ani) o*ave&a. Nov!ana potra'ivanja su potra'ivanja i&ra'ena u novcu. /&vr(enje u ci%ju
ostvarivanja nov!ani) potra'ivanja po pravi%u se sprovodi suds#i" pute". /&vr(enje ad"inistrativni"
pute" radi ispunjenja nov!ani) o*ave&a i&u&etno se sprovodi i& pri"anja po osnovu radnog odnosa. Ovo
i&vr(enje ad"inistrativni" pute" "o'e se sprovesti sa"o po pristan#u i&vr(eni#a.
/&vr(enje radi ispunjenja nov!ani) o*ave&a i&vr(eni#a$ tj. i&vr(enje njegove o*ave&e na davanje odreene
su"e novca$ "o'e se provoditi na nov!ani" i drugi" potra'ivanji"a #oja sa" i&vr(eni# i"a pre"a
tre4i" %ici"a$ &ati" pre"a po#retni" fi&i!#i" stvari"a$ te na ne#retnina"a i&vr(eni#a.
Nenov!ane o*ave&e su o*ave&e #oje se sastoje u: i&vr(enju ne#e radnje$ u&dr'avanju od ne#e radnje
odnosno trp%jenju$ te davanju ne#e stvari osi" novca.
0AF./.A /0VRF3N/KA
/&vr(ni organ je po &a#onu du'an da i&vr(enje provede na na!in i u& pri"jenu onog sredstva #oje je
naj*%a'e po i&vr(eni#a$ a#o #oji" se ostvaruje ci%j i&vr(enja. Koje je od raspo%o'ivi) sredstava naj*%a'e po
i&vr(eni#a od%u!uje po s%o*odnoj ocjeni organ nad%e'an &a i&vr(enje. Us%ov je sa"o da se ti" sredstvo"
ostvari ci%j i&vr(enja.
VR/1353 PROVOP3N1A /0VRF3N1A
Radnje i&vr(avanja se po pravi%u provode radni" dano"$ i to danju a ne no4u. /&u&eci od ovog pravi%a
"ogu4i su sa"o a#o postoji opasnost od nastan#a &natne (tete i a#o je organ #oji provodi i&vr(enje i&dao
&a to pis"eni na%og. 5euti"$ a#o *i radnje i&vr(enja *i%e i&vr(ene i "i"o &a#ons#i) odreda*a o
vre"enu i&vr(enja$ one 4e *iti pravno va%jane. 0a#on ne predvia ni#a#vu pose*nu san#ciju &a s%u'*ene
oso*e #oje *i sprove%e ovo i&vr(enje$ te *i te oso*e "og%e odgovarati sa"o po op4i" odred*a"a o
discip%ins#oj odgovornosti radni#a.
POKR3.AN13 PO-.UPKA /0VRF3N1A
Postupa# i&vr(enja po#re4e se po s%u'*enoj du'nosti i%i po &a)tjevu stran#e. Po s%u'*enoj du'nosti
i&vr(enje se provodi #ad to na%a'e javni interes. /&vr(enje #oje je u interesu stran#e provodi se na
prijed%og stran#e 7tra'i%ac i&vr(enja8. @ice protiv #ojeg se sprovodi i&vr(enje na&iva se i&vr(eni#o".
VR-.3 /0VRF3N1A
0UP ra&%i#uje 2 vrste i&vr(enja: ad"inistrativno i suds#o i&vr(enje. Kriterij &a podje%u je na!in i propisi
po #oji"a se provodi i&vr(enje. Ad"inistrativno i&vr(enje provode organi uprave po odred*a"a 0UPEa i%i
pose*nog &a#ona. -uds#o i&vr(enje provode nad%e'ni sudovi po propisi"a #oji va'e &a suds#o i&vr(enje.
AD5/N/-.RA./VNO /0VRF3N13
Ovo i&vr(enje provodi se: 718radi ispunjenja nenov!ani) o*ave&a i&vr(eni#a i 728radi ispunjenja nov!ani)
o*ave&a i& pri"anja na osnovu radnog odnosa a u& pristana# i&vr(eni#a.
/&vr(enje radi ispunjenja nov!ani) potra'ivanja u osta%i" s%u!ajevi"a provodi se suds#i" pute".
Organi ad"inistrativnog i&vr(enja
Ad"inistrativno i&vr(enje provodi organ uprave #oji je o stvari rje(avao u prvo" stepenu$ a#o pose*ni"
propiso" nije &a to odreen ne#i drugi organ.
1I
D
11I
A#o je propisano da ad"inistrativno i&vr(enje ne "o'e provoditi prvostepeni organ$ a istovre"eno propiso"
nije odreen drugi organ &a i&vr(enje$ i&vr(enje provodi op4ins#a odnosno grads#a s%u'*a &a upravu nad%e'na
&a pos%ove op4e uprave na !ije" se podru!ju na%a&i pre*iva%i(te$ odnosno *oravi(te i&vr(eni#a$ a#o federa%ni"
odnosno #antona%ni" &a#ono" nije odreena nad%e'nost drugog organa. /sto pravi%o va'i i &a ad"inistrativno
i&vr(enje rje(enja #oja donose institucije sa javni" ov%a(tenji"a$ a #oje nisu &a#ono" ov%a(tene da sa"e
i&vr(uju svoja rje(enja
Na &a)tjev organa nad%e'nog &a i&vr(enje$ po"o4 pri i&vr(enju su "u du'ni pru'iti organi unutra(nji)
pos%ova.
Postupa# sprovoenja ad"inistrativnog i&vr(enja C 0a#%ju!a# o do&vo%i i&vr(enja i potvrda i&vr(nosti
Da *i se "og%o pristupiti i&vr(enju rje(enja potre*no je da organ nad%e'an &a provoenje ad"inistrativnog
i&vr(enja donese &a#%ju!a# o do&vo%i i&vr(enja. 0a#%ju!a# se donosi po s%u'*enoj du'nosti i%i na &a)tjev
tra'ioca i&vr(enja$ a nji"e se utvruje da je rje(enje #oje se i"a i&vr(iti posta%o i&vr(no i odreuje na!in
i&vr(enja. 0a#%ju!a# se donosi naj#asnije u ro#u od ,I dana od dana #ad je rje(enje posta%o i&vr(no$ a#o
pose*ni" propisi"a nije druga!ije odreeno. 0UP propisuje da se taj ro# "o'e produ'iti jo( do ,I dana.
Prvostepeni organ provodi ad"inistrativno i&vr(enje na osnovu rje(enja #oje je posta%o i&vr(no i
&a#%ju!#a o do&vo%i i&vr(enja. Ad"inistrativno i&vr(enje #oje provodi #oji drugi organ$ provodi se na
osnovu rje(enja na #o" je stav%jena potvrda i&vr(nosti i donesen &a#%ju!a# o do&vo%i i&vr(enja.
Kad ad"inistrativno i&vr(enje ne provodi prvostepeni organ$ ve4 drugi organ odreen pose*ni"
propiso"$ tra'i%ac i&vr(enja podnosi prijed%og &a i&vr(enje organu i%i instituciji #oja je donije%a rje(enje
#oje tre*a i&vr(iti. A#o je rje(enje posta%o i&vr(no$ ovaj organ odnosno institucija stav%ja na rje(enje
potvrdu da je posta%o i&vr(no 7potvrda i&vr(nosti8 i dostav%ja ga radi i&vr(enja organu nad%e'no" &a
i&vr(enje$ s ti" (to o*ve&no istovre"eno "ora pred%o'iti i na!in i&vr(enja. /sti postupa# je i u s%u!aju
i&vr(enja po s%u'*enoj du'nosti$ s ti" (to i&ostaje prijed%og &a i&vr(enje od strane tra'ioca.
Oa%*a u postup#u ad"inistrativnog i&vr(enja. 5o'e se i&javiti 'a%*a #oja se odnosi sa"o na i&vr(enje$ a
njo"e se ne "o'e po*ijati pravi%nost rje(enja #oje se i&vr(uje. Oa%*a se i&jav%juje nad%e'no"
drugostepeno" organu$ a ne od%a'e &apo!eto i&vr(enje. Da#%e$ 'a%*a se u ad"inistrativno" postup#u
"o'e i&javiti:
1. a#o nije donesen &a#%ju!a# o do&vo%i i&vr(enja$ a pristupi se i&vr(enju+
2. protiv &a#%ju!#a o do&vo%i i&vr(enja$ a#o nareena i%i pri"ijenjena sredstva prinude nisu
&asnovana na &a#onu i%i nisu naj*%a'a &a i&vr(eni#a+
3. &*og tro(#ova i&vr(enja.
.ro(#ove postup#a u ve&i sa i&vr(enje" po pravi%u snosi i&vr(eni#. A#o se od njega ne "ogu nap%atiti$
snosi i) stran#a po !ije" je prijed%ogu i&vr(enje provedeno. .ro(#ovi se odreuju &a#%ju!#o" organa #oji
provodi ad"inistrativno i&vr(enje. Protiv tog &a#%ju!#a 'a%*u "ogu i&javiti i i&vr(eni# i tra'i%ac i&vr(enja.
O*ustav%janje i od%aganje ad"inistrativnog i&vr(enja
Organ nad%e'an &a ad"inistrativno i&vr(enje o*ve&an je po s%u'*enoj du'nosti o*ustaviti &apo!eto
i&vr(enje i provedene radnje poni(titi$ a#o se utvrdi:
1- da je o*ave&a i&vr(ena$
2- da i&vr(enje nije *i%o uop4e dopu(teno$
3- da je *i%o provedeno pre"a oso*i #oja nije u o*ave&i$
4- a#o tra'i%ac i&vr(enja odustane od svog &a)tjeva$ odnosno a#o je i&vr(no rje(enje poni(teno i%i
u#inuto.
Ad"inistrativno i&vr(enje 4e se odgoditi a#o se utvrdi da je u pog%edu i&vr(enja o*ave&e do&vo%jen po!e#$ i%i
je u"jesto privre"enog rje(enja #oje se i&vr(ava doneseno rje(enje o g%avnoj stvari #oje se ra&%i#uje od
privre"enog rje(enja. Odgaanje i&vr(enja odo*rava organ #oji je donio &a#%ju!a# o do&vo%i i&vr(enja.
11I
111
/0VRF3N13 NOVQAN3 KA0N3 PO 0UPEu
Nov!ane #a&ne i&re!ene po ovo" &a#onu i&vr(avaju organi nad%e'ni &a i&vr(enje nov!ani) #a&ni
i&re!eni) &a pre#r(aje. Nov!ana #a&na se nap%a4uje u #orist 2ederacije$ #antona i%i op4ine odnosno grada$
&avisno od toga !iji je organ i&re#ao #a&nu.
-UD-KO /0VRF3N13
/&vr(enje se provodi suds#i" pute" radi ispunjenja i&vr(eni#ovi) nov!ani) o*ave&a i to #a#o na
njegovi" fi&i!#i" stvari"a i ne#retnina"a$ ta#o i na njegovi" nov!ani" i%i drugi" potra'ivanji"a.
.ra'i%ac i&vr(enja se svoji" prijed%ogo" &a i&vr(enje o*ra4a organu !ije se rje(enje tre*a i&vr(iti$ a ne
neposredno sudu. Organ utvruje da je rje(enje posta%o i&vr(no i na rje(enje stav%ja potvrdu i&vr(nosti$ a
&ati" ga sa &a)tjevo" &a i&vr(enje dostav%ja sudu nad%e'no" &a i&vr(enje. U &a)tjevu se "o'e pred%o'iti
na!in i&vr(enja i o&na!iti pred"ete na #oji"a *i tre*a%o provesti i&vr(enje.
Na osnovu rje(enja #oje se tre*a i&vr(iti i na #o"e je stav%jena potvrda i&vr(nosti$ sud donosi &a#%ju!a# o
do&vo%i i&vr(enja. /&vr(enje se o*av%ja po propisi"a #oji va'e &a suds#o i&vr(enje$ a ne po 0UPEu.
AD5/N/-.RA./VNO /0VRF3N13 N3NOVQAN/; O:V30A
/&vr(enje radi ostvarenja nenov!ani) o*ve&a i&vr(eni#a provodi se na 2 na!ina: pre#o drugi) oso*a i%i
pute" prinude$ &avisno od toga da %i su te o*ave&e &a"jenjive i%i ne&a"jenjive. 0a"jenjiva je nenov!ana
o*ave&a #oja se sastoji u i&vr(enju radnje #oju "o'e i&vr(iti druga oso*a. Ne&a"jenjiva je o*ave&a #oja
se sastoji u du'nosti i&vr(eni#a da ne(to dopusti i%i trpi$ i%i je pred"et i&vr(enja i&vr(eni#ova radnja #oju
u"jesto njega ne "o'e i&vr(iti druga oso*a.
/&vr(enje pre#o drugi) oso*a
A#o se i&vr(eni#ova o*ave&a sastoji u i&vr(enju radnje #oju "o'e i&vr(iti i drugo %ice 7&a"jenjiva
o*ave&a8$ a i&vr(eni# je ne i&vr(i uop4e$ i%i je ne i&vr(i u cje%osti$ ova radnja 4e se i&vr(iti pre#o drugog
%ica na tro(a# i&vr(eni#a. Kad je ro# &a radnju odreen$ rje(enje 4e postati i&vr(no iste#o" tog ro#a. A#o
ro# nije pose*no odreen$ rje(enje postaje i&vr(no iste#o" 19 dana od dana dono(enja rje(enja.
Kad prote#ne ro# &a i&vr(enje$ i&vr(eni# se &a#%ju!#o" opo"inje na du'nost i&vr(enja radnje i ostav%ja
"u se i&vjesno vrije"e da sa" i&vr(i radnju pod prijetnjo" prinudnog i&vr(enja. /&vr(enju pre#o druge
oso*e pristupi4e se i #ad je stran#a po!e%a i&vr(avati radnju$ a%i je tu radnju u ro#u i&vr(i%a sa"o
dje%i"i!no.
Organ #oji provodi i&vr(enje neposredno isp%a4uje na#nadu %icu #o"e je i&vr(enje povjereno$ a #ona!ne
tro(#ove snosi i&vr(eni# pute" regresa #oji pre"a nje"u i"a organ ad"inistrativnog i&vr(enja. .ro(#ovi
i&vr(enja pre#o drugog %ica utvruju se pose*ni" &a#%ju!#o". A#o i&vr(eni# ove tro(#ove ne p%ati$
nap%ata se i&vr(ava prinudni" pute"$ po propisi"a o i&vr(enju nov!ani) potra'ivanja.
Organ #oji provodi i&vr(enje "o'e &a#%ju!#o" na%o'iti i&vr(eni#u da unaprijed po%o'i i&nos #oji je
potre*an &a pod"irenje tro(#ova i&vr(enja$ a da se o*ra!un na#nadno i&vr(i. 0a#%ju!a# o po%aganju ovog
i&nosa je i&vr(an.
/&vr(enje prisi%o"
Ne&a"jenjiva o*ave&a i&vr(ava se prisi%javanje" i&vr(eni#a. /&vr(eni# se prisi%java na i&vr(enje o*ave&e
a#o je du'an da ne(to dopusti i%i trpi$ pa postupa protivno toj o*ave&i$ i%i a#o je pred"et i&vr(enja
i&vr(eni#ova radnja #oju u"jesto njega ne "o'e i&vr(iti drugo %ice. Organ #oji provodi i&vr(enje 4e
i&vr(eni#a prisi%iti na ispunjavanje o*ave&e i&ricanje" nov!ani) #a&ni. Nai"e$ organ #oji provodi
i&vr(enje 4e najprije &aprijetiti i&vr(eni#u pri"jeno" prisi%nog sredstva$ a#o svoju o*ve&u ne i&vr(i u
ostav%jeno" ro#u. A#o i&vr(eni# u to#u tog ro#a podu&"e ne#u radnju protivno svojoj o*ave&i$ i%i a#o
ostav%jeni ro# prote#ne *e&uspje(no$ &aprije4eno prisi%no sredstvo 4e se od"a) i&vr(iti$ istovre"eno
111
112
odrediti novi ro# &a i&vr(enje radnje i &aprijetiti novo"$ stro'ijo" prisi%no" "jero". Prisi%na nov!ana #a&na
#oja se po ovoj osnovi i&ri!e ne "o'e *iti ve4a od 9IK5 7prvi i sva#i naredni put8. Nap%a4ena nov!ana #a&na
se ne vra4a.
/&vr(enje nenov!ane o*ave&e se pre"a prirodi o*ave&e "o'e provesti i neposredno" prisi%o"$ u#o%i#o se
pri"jeno" pret)odno navedeni) na!ina ne "o'e uop4e provesti$ i%i se ne "o'e provesti pravovre"eno
7npr.privoenje u s%u!aju neoda&ivanja8.
Kad je na osnovu rje(enja provedeno i&vr(enje$ a to rje(enje se #asnije poni(ti i%i i&"ijeni$ i&vr(eni# i"a
pravo da tra'i da "u se vrati ono (to "u je odu&eto$ odnosno da se vrati u stanje #oje proi&i%a&i i& novog
rje(enja. O ovo" tra'enju rje(ava organ #oji je donio &a#%ju!a# o do&vo%i i&vr(enja.
/0VRF3N13 RAD/ O-/GURAN1A / PR/VR353N/ 0AK@1UQAK
/&vr(enje radi osiguranja
Radi osiguranja i&vr(enja$ &a#%ju!#o" se "o'e do&vo%iti i&vr(enje rje(enja i prije nego (to je ono posta%o
i&vr(no$ a#o *i *e& toga "og%o *iti osuje4eno i%i &natno ote'ano i&vr(enje na#on (to rje(enje postane
i&vr(no. A#o je rije! o o*ave&a"a #oje se prisi%no i&vr(avaju sa"o na prijed%og stran#e$ pred%aga! "ora
opasnost od spre!avanja i%i ote'avanja ispunjenja u!initi vjerovatno"$ a organ "o'e i&vr(enje i&
uvjetovati davanje" osiguranja. Protiv ovog &a#%ju!#a je dopu(tena pose*na 'a%*a$ #oja ne od%a'e
provoenje i&vr(enja. /&vr(enje se "o'e provoditi ad"inistrativni" i%i suds#i" pute".
Privre"eni &a#%ju!a# o osiguranju
A#o postoji i%i je u!injena *ar vjerovatno" o*ave&a stran#e$ a postoji opasnost da 4e o*ave&ana stran#a
osujetiti i%i &natno ote'ati i&vr(enje te o*ave&e$ organ nad%e'an &a dono(enje rje(enja o o*ave&i stran#e
"o'e prije dono(enja rje(enja o toj o*ve&i donijeti privre"eni &a#%ju!a# radi osiguranja i&vr(enja
o*ave&e. A#o je pravosna'ni" rje(enje" utvreno da pravno ne postoji o*ave&a &a !ije je osiguranje *io
donesen privre"eni &a#%ju!a#$ i%i je na drugi na!in utvreno da je &a)tjev &a dono(enje privre"enog
&a#%ju!#a *io neopravdan$ (tetu 4e o(te4enoj stranci na#naditi pred%aga! u !iju je #orist privre"eni
&a#%ju!a# donesen. A#o je o!ito da je privre"eni &a#%ju!a# *io ispos%ovan i& o*ijesti$ pred%aga! 4e se
#a&niti nov!ano" #a&no" do 9IK5. Protiv &a#%ju!#a o #a&ni dopu(tena je pose*na 'a%*a #oja odgaa
i&vr(enje &a#%ju!#a.
P3./ D/O
UPRAVN/ -POR
O-NOV/ UPRAVNOG -PORA
PO1A5 UPRAVNOG -PORA
Upravni spor se "o'e definisati #ao spor #oji &a pred"et i"a upravni a#t i u #o"e se od%u!uje o
&a#onitosti upravnog a#ta.
UPRAVN/ -POR KAO O:@/K KON.RO@3 NAD UPRAVO5
Kontro%a je dru(tveni odnos i&"eu #ontro%ora i #ontro%isanog u #o"e #ontro%or uporeuje rad i%i
re&u%tate rada #ontro%isanog sa unaprijed postav%jeni" "jeri%i"a$ ocjenjuje postignuti u!ina#$ i po potre*i
vr(i odgovaraju4u intervenciju u ve&i sa pred"eto" #ontro%e.
Kontro%a se "o'e podije%iti na unutra(nju i vanjs#u. Unutra(nja #ontro%a u upravi$ tj. #ontro%a i&"eu 2
organa uprave na&iva se upravna #ontro%a. Nad%e'ni organ je ostvaruje nad &a#onito(4u i cje%is)odno(4u
i&datog upravnog a#ta. Vanjs#a #ontro%a u odnosu na upravne a#te vr(i se od strane sudova u vidu
upravnog spora.
112
11,
VR-.3 UPRAVN/; -POROVA
Osnovne podje%e upravni) sporova su:
1. sporovi o &a#onitosti upravni) a#ata i sporovi pune jurisdi#cije+
2. pret)odni i na#nadni upravni sporovi+
3. o*je#tivni i su*je#tivni upravni sporovi.
-por o &a#onitosti upravnog a#ta je spor u #o"e sud sa"o ocjenjuje &a#onitost osporenog upravnog a#ta.
A#o utvrdi da je ne&a#onit$ a#t 4e *iti poni(ten u cje%ini i%i dje%o"i!no. -ud nije ov%a(ten presudo" rije(iti
stvar #oja je *i%a pred"et upravnog postup#a.
-por pune jurisdi#cije je spor u #o"e sud sa" rje(ava upravnu stvar. Presuda donesena u ovo" sporu i"a
2 dije%a: u prvo" dije%u se upravni a#t poni(tava #ao ne&a#onit$ a u drugo" se od%u!uje o pravu i%i
o*ave&i tu'ioca.
0a#on o upravni" sporovi"a je ostavio sudu da cijeni da %i 4e ne#i spor rije(iti #ao spor o &a#onitosti i%i
spor pune jurisdi#cije.
Pret)odni upravni spor vodi se &*og nei&davanja tra'enog upravnog a#ta u upravno" postup#u. Ovdje se
radi o t&v.?(utnji uprave?$ pa se spor vodi protiv >nepostoje4eg? a#ta pretpostav%jene negativne sadr'ine.
Bi%j je da sud svojo" od%u#o" naredi dono(enje upravnog a#ta.
Na#nadni upravni spor vodi se o &a#onitosti doneseni) upravni) a#ata.
O*je#tivni i su*je#tivni upravni sporovi se dije%e po 2 #riterija: po #riteriju vrste a#ta #oji "o'e *iit
pred"et spora i po #riteriju ci%ja spora. Po #riteriju vrste a#ta$ su*je#tivni" se s"atra upravni spor #oji &a
pred"et i"a upravni a#t 7pojedina!ni autoritativni a#t8$ a o*je#tivni" spor #oji &a pred"et i"a op4i a#t.
U na(e" pravno" siste"u spor se "o'e voditi sa"o protiv upravnog a#ta.
Po #riteriju ci%ja$ o*je#tivni spor je onaj #oji &a ci%j i"a &a(titu o*je#tivne &a#onitosti$ tj. pravnog poret#a
#ao ta#vog. -u*je#tivni je onaj #oji &a ci%j i"a &a(titu su*je#tivni) prava pojedinaca.
Osta%e vrste upravni) sporova. Pri"jeno" ra&%i!iti) #riterija$ upravni sporovi se "ogu podije%iti na:
1- spor presuivanja i spor *e& presuivanja C pre"a to"e da %i se na #raju spora donosi presuda i%i
rje(enje+
2- op4i i pose*ni upravni spor C pre"a to"e da %i se upravni spor vodi #ao pravi%o i%i #ao i&u&eta#+
3- jednostepeni i dvostepeni upravni spor C pre"a to"e da %i postoji redovna pravna #ontro%a suds#i)
od%u#a i%i ne. U na(e" pravu dvostepenost upravnog spora je i&u&eta#.
PR3D53. UPRAVNOG -PORA
1edini pred"et upravnog spora u na(e" pravu je upravni a#t. Upravni a#t u s"is%u 0a#ona o upravni"
sporovi"a je a#t #oji" dr'avni organ i%i institucija #oja vr(i javna ov%a(tenja rje(ava o i&vjesno" pravu i%i
o*ave&i odreenog pojedinca i%i organi&acije u odreenoj upravnoj stvari. Da#%e$ upravni a#t "ora
ispunjavati us%ove #oji se odnose na donosioca$ "ora *iti autoritativan$ rje(avaju4i$ pojedina!an
7#on#retan8 i donesen u upravnoj stvari. Da *i "ogao *iti pred"et upravnog spora$ upravni a#t "ora *iti
#ona!an u upravno" postup#u.
Postoje , na!ina odreivanja pred"eta upravnog spora:
1) -iste" genera%ne #%au&u%e. Po ovo" siste"u upravni spor se "o'e voditi protiv svi) upravni) a#ata.
2) -iste" enu"eracije C upravni a#t se "o'e po#renuti sa"o protiv a#ata oni) organa$ odnosno i& oni)
upravni) "aterija #oje su i&ri!ito predviene &a#ono".
3) -iste" genera%ne #%au&u%e #o"*inovan sa siste"o" negativne enu"eracije &na!i da se upravni spor
na!e%no "o'e voditi protiv svi) upravni) a#ata$ a &a#ono" se na*rajaju i&u&eci. Ovaj siste" pri)va4en
je i u na(e" pravu$ a negativna enu"eracija predviena je sa"o #ad je suds#a &a(tita osigurana i&van
upravnog spora. Ovi" i&u&et#o" 0a#on je nastojao i&*je4i dup%iranje suds#e &a(tite.
11,
116
Upravni spor se "o'e voditi i u s%u!aju >(utnje uprave?. Pretpostav#a od #oje &a#on prito" po%a&i jeste
da je u to" s%u!aju od*ijen &a)tjev stran#e$ odnosno da joj je od*ijena 'a%*a. 5ada a#ta ne"a$ >(utnja? se
i&jedna!ava sa negativni" rje(enje" jer su pos%jedice &a stran#u iste.
Ra&%o&i &a osporavanje upravnog a#ta su ne&a#onitosti #oje "ogu *iti "aterija%noEpravne i for"a%noE
pravne prirode.
5aterija%noEpravna ne&a#onitost i"a 2 osnovna vida: nepri"jenjivanje odgovaraju4eg propisa &a
rje(avanje stvari u #on#retno" s%u!aju i pogre(no tu"a!enje sadr'ine odgovaraju4eg "aterija%nog
propisa. 2or"a%no pravne ne&a#onitosti ta#oe i"aju 2 osnovna vida: nenad%e'nost organa i povreda
pravi%a postup#a. Pod nenad%e'no(4u se podra&u"ijeva stvarna i "jesna nenad%e'nost$ #ao i rje(avanje od
strane neov%a(tenog s%u'*enog %ica organa #oji je ina!e nad%e'an. Povreda pravi%a upravnog postup#a se
jav%ja u vidu: nedostata#a u provoenju postup#a$ gre(a#a pri%i#o" utvrivanja !injeni!nog stanja$ te
i&voenja nepravi%nog &a#%ju!#a i& pravi%no utvreni) !injenica.
5ogu4nost voenja upravnog spora protiv t&v. dis#recioni) upravni) a#ata. Upravnosuds#oj #ontro%i u
cje%ini pod%ije'u ve&ani upravni a#ti$ #ao i pravno ve&ani dije%ovi a#ata doneseni) po s%o*odnoj ocjeni
7dis#recioni) a#ata8. 0U- je ideju o "ogu4nosti osporavanja dis#recioni) a#ata dao u for"u%aciji pre"a
#ojoj >ne"a nepravi%ne pri"jene propisa #ad je nad%e'ni organ rje(avao po s%o*odnoj ocjeni na osnovu i
u granica"a ov%a(tenja #oje "u je dato pravni" propisi"a$ u s#%adu sa ci%je" u #o"e je ov%a(tenje dato?.
-U:13K./ UPRAVNOG -PORA
-udovi
-iste" redovni) sudova 7ang%oa"eri!#i siste"8 nastao je u V.:ritaniji$ oda#%e se prenio u njene
ne#ada(nje #o%onije.
-iste" pose*ni) upravni) sudova 7francus#i siste"8 nastao je u 2rancus#oj$ a &ati" pri"ijenjen u
"nogi" &e"%ja"a 3vrope$ pa i na drugi" #ontinenti"a C u Nje"a!#oj$ Austriji$ :e%giji$ ;o%andiji$
Gr!#oj$ /ta%iji$ Fpaniji$ jedno vrije"e u 5e#si#u itd. U nastojanju da uprava ostane odvojena od suds#e
v%asti$ a da se istovre"eno o*e&*ijedi njena o*je#tivna #ontro%a$ i&vr(enja je podje%a uprave na a#tivnu i
savjetodavnu 7Dr'avni savjet8 #oja vr(i #ontro%u &a#onitosti i cje%is)odnosti rada uprave. 5euti"$ i jedni
i drugi organi su )ijerar)ijs#i podreeni (efu upravne v%asti$ !i"e do%a&i u pitanje o*je#tivnost suenja od
strane savjetodavne uprave.
U :i; su &a rje(avanje upravni) sporova nad%e'ni su redovni sudovi$ tj. najvi(i sud #antona i Vr)ovni sud
2ederacije$ &avisno od toga !iji upravni a#t je pred"et spora. Vr)ovni sud 2ederacije od%u!uje o tu'*a"a
protiv #ona!ni) upravni) a#ata federa%ni) organa uprave$ ustanova$ drugi) federa%ni) institucija i
institucija #oje i"aju javne ov%asti$ a #oje su osnovane federa%ni" &a#ono". Najvi(i sud #antona
od%u!uje o tu'*a"a protiv a#ata #antona%ni)$ grads#i) i op4ins#i) organa odnosno s%u'*i$ ustanova i
institucija. -udovi od%u!uju u vije4u sastav%jeno" od trojice sudija.
3ventua%ni su#o* nad%e'nosti #antona%ni) sudova rje(ava Vr)ovni sud 2ederacije$ !ije rje(enje je #ona!no
i o*ave&uju4e.
-tran#e
U upravno" sporu postoje 2 suprotstav%jene strane C tu'i%ac i tu'eni. 0U- po%o'aj stran#e pri&naje i oso*i
na !iju neposrednu (tetu *i i(%o poni(tavanje osporenog a#ta 7&ainteresirano %ice8.
.u'i%ac. Upravni spor "ogu po#renuti sa"o ov%a(tena %ica. .o su:
1. pojedinac i pravno %ice+
2. dr'avni organ$ pos%ovna jedinica predu&e4a$ nase%je$ grupa graana i s% 7a#o "ogu *iti nosioci
prava i o*ave&a o #oji"a se rje(ava u upravno" postup#u8+
3. po%iti!#oEteritorija%na &ajednica i%i organi&acija+
4. ov%a(teni dr'avni organi C javni tu'i%ac i javni pravo*rani%ac$ te o"*uds"an.
116
119
Navedeni su*je#ti se &a #on#retnu tu'*u "ogu ve&ati po 2 osnova:
1. da i" je upravni" a#to" povrijeeno pravo i%i neposredni %i!ni interes &asnovan na &a#onu
7su*je#tivni upravni spor8. / #ad se radi o povredi prava i povredi interesa$ dovo%jno je da tu'i%ac
i&nese u tu'*i #a#o on s"atra da "u je u ve&i sa #on#retni" a#to" povrijeeno pravo odnosno
interes$ pa "u tu'*a ne s"ije *iti od*a!ena odnosno "ora *iti u&eta u postupa#+
2. radi &a(tite &a#onitosti 7o*je#tivni upravni spor8.
.u'ena strana u upravno" sporu je organ !iji se a#t osporava. Po pravi%u se #ao tu'ena strana pojav%juje
drugostepeni organ$ jer se spor vodi protiv #ona!nog upravnog a#ta. U sporu povodo" >(utnje uprave?$
tu'ena strana je organ #oji je *io du'an da donese #ona!ni upravni a#t. A#o se radi o &*irno" 7s%o'eno"8
upravno" a#tu$ tu'ena strana je organ #oji je i&dao$ odnosno donio rje(enje.
0ainteresirano %ice u upravno" sporu. 5ada po 0U-Eu ovo %ice i"a po%o'aj stran#e$ ono se po %ogici
stvari stav%ja >na stranu? tu'ene strane u upravno" sporu$ jer je to %ice na !iju *i neposrednu (tetu i(%o
poni(tavanje upravnog a#ta. Da#%e$ to" %icu je interes da se osporavani a#t *rani$ tj. da ostane na sna&i$ a
ne da ga napada. Ovo %ice se po pravi%u jav%ja u vi(estrana!#i" upravni" stvari"a$ a ujednostrana!#i"
sa"o onda #ad se upravni spor vodi po tu'*i ov%a(tenog dr'avnog organa #oji rje(enje po*ija sa
stanovi(ta &a#onitosti.
PO-.UPAK U UPRAVNO5 -PORU
POKR3.AN13 UPRAVNOG -PORA C .UO:A
U for"a%nopravno" s"is%u tu'*a je podnesa# #oji tre*a *iti sastav%jen na propisani na!in i *%agovre"eno
upu4en sudu od strane %egiti"iranog %ica radi ostvarivanja pravne &a(tite u jednoj upravnoj stvari.
U "aterija%nopravno" s"is%u tu'*a je &a)tjev &a poni(tavanje" odgovaraju4eg upravnog a#ta$ !i"e se
ra(!i(4ava nasta%a sporna situacija u ve&i sa ti" a#to". Kad se upravni spor vodi &*og >(utnje uprave?$
&a)tjev tu'*e je da sud na%o'i tu'eno" organu dono(enje ta#vog a#ta.
Podje%a tu'*i. .u'*a &a poni(tenje upravnog a#ta je ustvari #onde"natorna tu'*a$ jer se njo"e &a)tijeva
poni(tenje ne&a#onite a#tivnosti 7upravni a#t8 upravnog organa i da se na%o'i tu'eno" pona(anje po
&a#onu 7da donese &a#onit a#t i%i da ne donese ni#a#av a#t8. Kad se tu'*a odnosi na to da sud tre*a i
od%u!iti o sporno" pitanju$ onda je tu'*a #u"u%ativno: #onde"natorna i #onstitutivna 7sud sa"
#onstituira &a#onit pravni odnos8.
Ro#ovi &a tu'*u. 0U- predvia 2 ro#a: ,I dana i =I dana. Ro# od ,I dana je pravi%o$ a ro# od =I dana je
i&u&eta# #oji se odnosi sa"o na dr'avni organ #ao tu'ioca$ tj. #ad se radi o o*je#tivno" upravno" sporu.
Ro# je pre#%u&ivan$ a te!e od dana dostav%janja #ona!nog upravnog a#ta stranci$ s ti" (to dan #ad je
dostav%janje i&vr(eno ne u%a&i u ro# &a tu'*u$ ve4 on po!inje te4i prvog narednog dana. 0a po!eta# ro#a
ire%evantno je da %i je radni i%i neradni danu$ a a#o se ro# o#on!ava u neradni dan$ onda on isti!e prvog
narednog radnog dana.
-adr'aj tu'*e. 3%e"enti tu'*e "ogu se grupisati u , cje%ine: u pog%edu tu'ioca$ u pog%edu upravnog a#ta i
u pog%edu &a)tjeva tu'*e.
U odnosu na tu'ioca navode se e%e"enti #oji su nu'ni &a njegovu identifi#aciju: i"e$ &ani"anje i "jesto
stanovanja$ odnosno na&iv i sjedi(te a#o je tu'i%ac pravno %ice i%i dr'avni organ.
U pog%edu upravnog a#ta protiv #ojeg je tu'*a uprav%jena$ tre*a navesti na&iv organa #oji je donio a#t$
*roj i datu" dono(enja a#ta. Osporeni a#t tre*a pri%o'iti u& tu'*u 7u origina%u i%i prepisu8.
U pog%edu &a)tjeva$ tu'i%ac je du'an #rat#o navesti ra&%oge &*og #oji) je ne&adovo%jan upravni" a#to"$
#ao i u #o" pravcu i o*i"u pred%a'e poni(tavanje upravnog a#ta. .a#oe se "ora navesti &a)tjev &a
povrat stvari i%i na#nadu (tete$ a#o ta#av &a)tjev postoji.
119
11=
Predavanje tu'*e. .u'*a se "o'e predati neposredno i%i pos%ati po(to"$ s ti" (to se a#o je predata po(ti
preporu!eno$ dan predaje tu'*e po(ti se s"atra #ao dan predaje sudu$ *e& o*&ira #ad je ona prispje%a na sud.
.u'*a se "o'e i&javiti i na &apisni# #od nad%e'nog i%i *i%o #og drugog redovnog suda. Prito" se #ao dan
podno(enja tu'*e u&i"a dan #ad je sa!injen &apisni#. Vojna %ica predaju tu'*u vojnoj jedinici$ ustanovi i%i
(ta*u$ u "jestu gdje ne postoji redovna po(ta. Prito" se dan predaje nji"a s"atra #ao dan predaje sudu. A#o u
ti" "jesti"a postoji redovna po(ta$ ta %ica tu'*u predaju na redovan na!in$ #ao i svi osta%i.
A#o tu'*a i"a nedostat#e$ predsjedni# vije4a 4e po&vati tu'ite%ja da i) ot#%oni u odreeno" ro#u 7o*i!no
K i%i 19 dana8$ pou!iti ga (ta i #a#o da u!ini i #oje su "ogu4e pos%jedice a#o ne postupi po tra'enju suda.
A#o tu'i%ac u ostav%jeno" ro#u ne u#%oni nedostat#e$ a oni su ta#vi da spre!avaju rad suda$ sud 4e tu'*u
od*aciti #ao neurednu. -a"o u s%u!aju a#o je a#t protiv #ojeg je tu'*a podnesena ni(tav$ sud 4e postupiti
i po neurednoj tu'*i$ jer se na ni(tavost pa&i po s%u'*enoj du'nosti.
Odustajanje od tu'*e "ogu4e je u svi" fa&a"a postup#a$ najda%je do dono(enja od%u#e. U s%u!aju
odustan#a od tu'*e$ sud postupa# o*ustav%ja rje(enje". O odustan#u se daje i&java #oja "ora *iti jasna i
i&ri!ita$ a ne "o'e se *i%o !i"e us%ov%javati. Od tu'*e se "o'e odustati u cje%ini i%i sa"o od dije%a
tu'*enog &a)tjeva. /&java o odustan#u se predaje sudu #o"e je tu'*a i podnesena$ na na!in #oji va'i i &a
predaju tu'*e.
.u'*a u s%u!aju >(utnje uprave?. 0U- sa stanovi(ta "ogu4nosti po#retanja upravnog spora u s%u!aju
>(utnje uprave? predvia 2 situacije: 718 #ad (ute i prvostepeni i drugostepeni organ+ 728 #ad je u
prvostepeno" postup#u rije(eno o &a)tjevu$ a%i nije rije(eno o 'a%*i stran#e.
Prva situacija ispo%java se #ro& 2 "oda%iteta: a#o se radi o dvostepeno" rje(avanju i a#o se radi o
jednostepeno" rje(avanju.
A#o se radi o dvostepeno" rje(avanju$ pa prvostepeni organ nije donio rje(enje po &a)tjevu stran#e u
&a#ons#o" ro#u 7=I dana i%i #ra4e8$ stran#a je du'na i&javiti 'a%*u drugostepeno" organu #ao da je
&a)tjev od*ijen. Po toj 'a%*i drugostepeni organ je o*ave&an i&dati rje(enje u ro#u od "jesec dana. A#o
taj ro# prote#ne$ a organ ne donese rje(enje$ stran#a je du'na da ponovi svoje tra'enje da se po 'a%*i rije(i
i da sa!e#a prote# ro#a od naredni) J dana od tog ponov%jenog tra'enja. Kad i taj ro# prote#ne$ stran#a
"o'e podnijeti tu'*u sudu. Na isti na!in "o'e postupiti stran#a i #ad po njeno" &a)tjevu u upravno"
postup#u nije donio rje(enje prvostepeni organ protiv !ijeg a#ta &a#ono" nije do&vo%jena 'a%*a 7ro#
"jesec M J dana8.
Dejstvo tu'*e na i&vr(enje upravnog a#ta. .u'*a u pravi%u ne"a suspen&ivno dejstvo$ tj. ne spre!ava
i&vr(enje a#ta protiv #ojeg je podnesena. /&u&etno$ 0U- je predvidio "ogu4nost od%aganja i&vr(enja
upravnog a#ta povodo" tu'*e i to u 2 vida: o*%igatorno i fa#u%tativno od%aganje. Us%ovi &a o*%igatorno
su:
1. a#o *i i&vr(enje nanije%o tu'iocu (tetu #oja *i se te(#o "og%a popraviti+
2. da od%aganje i&vr(enja nije protivno javno" interesu+
3. da se od%aganje" i&vr(enja ne nanosi ve4a nenado#nadiva (teta protivnoj stranci C ovaj us%ov
do%a&i do pri"jene sa"o u dvostrana!#i" i%i vi(estrana!#i" stvari"a.
Us%ovi su #u"u%ativni. .u'i%ac je u svo" &a)tjevu &a od%aganje i&vr(enja du'an pru'iti odgovaraju4e
do#a&e$ i%i *are" u!initi vjerovatni" da su navedeni us%ovi ispunjeni.
O fa#u%tativno" od%aganju 0U- navodi da se >"o'e i i& drugi) ra&%oga od%o'iti i&vr(enje osporenog a#ta
do #ona!ne suds#e od%u#e$ a#o to javni interes do&vo%java?.
Od%aganje se vr(i sa"o po &a)tjevu tu'ioca$ o #o"e od%u!uje organ !iji se a#t i&vr(ava u ro#u od , dana
od prije"a &a)tjeva. Po pravi%u je to prvostepeni organ. A#t drugostepenog organa i&vr(ava se a#o je
drugostepeni organ rje(avaju4i po 'a%*i i&"ijenio prvostepeni a#t.
.OK PO-.UPKA U UPRAVNO5 -PORU
11=
11J
.o# postup#a po tu'*i i"a 2 osnovne fa&e: pret)odni 7pripre"ni8 postupa# po tu'*i i redovni 7g%avni8
postupa# po tu'*i. U pret)odno" postup#u sud i"a 2 ov%a(tenja: od*acivanje tu'*e i poni(tavanje a#ta
&*og *itni) nedostata#a #oji one"ogu4avaju ocjenu njegove &a#onitosti.
Od*acivanje tu'*e je o*ave&no a#o sud utvrdi:
1. da je tu'*a podnesena ne*%agovre"eno i%i prije vre"ena+
2. da a#t #oji se tu'*o" osporava nije upravni a#t+
3. da je o!ig%edno da se osporavani" a#to" ne dira u pravo tu'ioca i%i neposredni %i!ni interes
&asnovan na &a#onu+
4. da protiv osporavanog a#ta nije i&jav%jivana 'a%*a$ "ada se ona "og%a i&javiti C tu'*a 4e *iti
od*a!ena u s%u!aju #ad 'a%*a uop4e nije i&jav%jivana$ a%i i u s%u!aju #ad je i&jav%jena pa od*a!ena
#ao ne*%agovre"ena+
5. da se radi o stvari o #ojoj se po &a#onu ne "o'e voditi upravni spor+
6. da ve4 postoji pravosna'na suds#a od%u#a donesena u upravno" sporu o istoj stvari.
Poni(tavanje upravnog a#ta &*og *itni) nedostata#a. Na#on (to pri)vati tu'*u$ sud 4e prvenstveno
ocijeniti upravni a#t u s"is%u da %i on i"a *itne nedostat#e #oji spre!avaju ocjenu njegove &a#onitosti.
A#o utvrdi da a#t i"a ta#ve nedostat#e$ sud 4e ga presudo" poni(titi *e& dostav%janja tu'*e tu'eno"
organu na odgovor. 0a#on ne #on#reti&ira nedostat#e &*og #oji) se a#t poni(tava na ova#av na!in$ a%i se u
suds#oj pra#si u&i"a da je to o*%i# i sastavni dije%ovi rje(enja.
Upravni a#t se poni(tava presudo"$ a ne rje(enje" #ao (to je to s%u!aj #od od*acivanja tu'*e. Na#on
poni(tenog a#ta$ *i4e potre*no donijeti novi upravni a#t a#o se radi%o o rje(enju doneseno" po &a)tjevu
stran#e. A#o je poni(teno rje(enje *i%o doneseno po s%u'*enoj du'nosti$ u pravi%u ne4e *iti potre*no
donositi novo rje(enje osi" #ad pravni propis predvia da se rje(enje po s%u'*enoj du'nosti "ora donijeti.
Redovni postupa#
Procesne radnje suda u redovno" postup#u "ogu se grupisati u , osnovne cje%ine:
1- dostav%janje tu'*e na odgovor C po jednu #opiju tu'*e sa pri%o&i"a sud dostav%ja tu'enoj strani i
&ainteresirani" %ici"a. U odgovoru na tu'*u po*ijaju se navodi tu'*e i i&nosi argu"entacija u pri%og
osporavanog upravnog a#ta+
2- o*ustav%janje postup#a 7o#on!anje upravnog spora *e& dono(enja presude8 C #ad tu'i%ac odustane od
tu'*e i%i #ad tu'eni na#nadno donesen upravni a#t u s%u!aju >(utnje uprave?+
3- rje(avanje spora 7o#on!anje spora dono(enje" presude8.
a8 Dostav%janje tu'*e na odgovor.
-ud po jedan prepis tu'*e sa pri%o&i"a dostav%ja na odgovor tu'enoj strani i &ainteresirani" %ici"a$ a#o i)
i"a. U odgovoru na tu'*u se po*ijaju navodi tu'*e i i&nosi argu"entacija u pri%og osporenog upravnog
a#ta. Ovaj odgovor &na!ajan je i &a sud$ jer "u o"ogu4ava da *o%je i potpunije sag%eda ra&%oge o*iju
strana u sporu.
-%anje tu'*e na odgovor je du'nost suda$ a odgovor na tu'*u je pravo tu'enog organa i &ainteresiranog
%ica. Oni na tu'*u "ogu odgovoriti$ a%i nisu o*ave&ni. Ro# &a odgovor odreuje sud$ a on ne "o'e *iti
#ra4i od 1I niti du'i od 2I dana. Po iste#u ro#a sud u&i"a stvar u rje(avanje i *e& odgovora$ a%i a#o
odgovor stigne i pos%ije iste#a ro#a a prije nego je sud u&eo stvar u rje(avanje$ s"atra4e se da je odgovor
podnesen na vrije"e.
U navedeno" ro#u tu'ena strana je du'na da po(a%je sudu sve spise #oji se odnose na pred"et. A#o
tu'ena strana ne po(a%je spise u ro#u #oji joj je odreen$ sud 4e i) ponovo tra'iti i ponovo odrediti ro# &a
nji)ovo dostav%janje. A#o i pos%ije drugog tra'enja suda tu'ena strana ne po(a%je spise pred"eta i%i a#o
11J
11K
i&javi da i) ne "o'e pos%ati$ sud "o'e stvar rije(iti i *e& spisa. :e& spisa sud 4e "o4i rije(iti spor a#o se
&a#onitost osporenog upravnog a#ta tre*a cijeniti sa"o u pog%edu sporni) pravni) pitanja. 5euti"$ a#o
je sporno !injeni!no stanje$ onda 4e *iti potre*no da se odr'i us"ena rasprava radi utvrivanja !injenica.
*8 O*ustav%janje postup#a 7o#on!anje upravnog spora *e& dono(enja presude8
Postupa# u upravno" sporu o*ustav%ja se u 2 s%u!aja: 718 #ad tu'i%ac odustane od tu'*e i 728 #ad tu'eni
organ udovo%java &a)tjevu tu'ioca dono(enje" novog upravnog a#ta u"jesto osporenog$ odnosno
na#nadni" dono(enje" upravnog a#ta u s%u!aju >(utnje uprave?.
1. Odustajanje od tu'*e. U upravno" sporu dos%jedno je pri"ijenjeno strana!#o na!e%o. .u'i%ac "o'e
to#o" cije%og postup#a odustati od tu'*e sve do dostav%janja od%u#e. Kad tu'i%ac odustane od tu'*e$
sud rje(enje" o*ustav%ja postupa#.
2. Novi i%i na#nadno doneseni upravni a#t. Kad je tu'*a podnesena protiv upravnog a#ta$ tu'eni organ
"o'e donijeti novi upravni a#t #oji" poni(tava i%i "ijenja osporeni a#t$ uva'avaju4i sve &a)tjeve i&
tu'*e 7"ijenjanje i poni(tavanje rje(enja u vei sa upravni" sporo"8. A#o se radi%o o >(utnji uprave?$
tu'eni organ "o'e donijeti upravni a#t. U o*a s%u!aja upravni organ du'an je o*avijestiti tu'ioca i sud
pred #oji" je upravni spor po#renut. -ud &ati" rje(enje" na%a'e tu'iocu da se u ro#u od 19 dana
i&jasni da %i je &adovo%jan novi" rje(enje" i%i ostaje pri tu'*i i u #o" o*i"u$ odnosno da %i tu'*u
pro(iruje i na novo rje(enje. A#o tu'i%ac i&javi da je &adovo%jan novi" rje(enje"$ i%i a#o ne da ni#a#av
odgovor u ostav%jeno" ro#u$ sud 4e donijeti rje(enje o o*ustavi postup#a.
U suprotno"$ postupa# se nastav%ja$ a tu'i%ac pro(iruje tu'*u i na novi a#t. .ada se pred sudo" na%a&e 2
a#ta: raniji a#t 7osporen tu'*o"8 i novi a#t 7na #oji je tu'*a pro(irena8. -ud prvo ispituje &a#onitost
novog a#ta u granica"a tu'*enog &a)tjeva. A#o tu'*a *ude od*ijena$ novi a#t postaje pravosna'an i
potpuno je *espred"etno a#tue%i&iranje spora protiv prvo*itnog a#ta. A#o se novi a#t poni(ti presudo"$
cio pred"et se vra4a u stanje #oje je pret)odi%o dono(enju novog a#ta$ pa se pred sudo" ponovo na%a&i
prvi a#t.
c8 Rje(avanje spora 7o#on!avanje upravnog spora dono(enje" presude8
Rje(avanje upravnog spora &aniva se na s%ijede4i" principi"a:
1. -ud rje(ava spor na pod%o&i !injenica utvreni) u upravno" postup#u. +
2. Pri ispitivanju &a#onitosti osporenog a#ta sud se dr'i granica &a)tjeva postav%jenog u tu'*i+
3. -ud rje(ava u nejavnoj sjednici+
4. Upravni spor se rje(ava presudo".
-ud rje(ava spor na pod%o&i !injenica utvreni) u upravno" postup#u. Da#%e$ sud po pravi%u ne utvruje
!injeni!no stanje potre*no da se spor rije(i$ ve4 to !ini organ #oji je donio upravni a#t$ a sud na osnovu
tog !injeni!nog stanja tre*a od%u!iti o &a#onitosti upravnog a#ta. 0*og toga je sud ov%a(ten da poni(ti
upravni a#t #ad nae da se spor ne "o'e raspraviti na osnovu !injenica utvreni) u upravno" postup#u
&*og gre(a#a u utvrivanju !injeni!nog stanja i%i &*og povrede pravi%a postup#a #oja su od uticaja na
rje(avanje stvari. Gre(#e u utvrivanju !injeni!nog stanja &*og #oji) je sud du'an da poni(ti osporeni
upravni a#t su:
1. protivrje!nost u spisi"a u pog%edu utvreni) !injenica+
2. (to su !injenice u *itni" ta!#a"a nepotpuno utvrene+
3. (to je i& utvreni) !injenica i&veden nepravi%an &a#%ju!a# u pog%edu !injeni!nog stanja.
Presudo" #ojo" se poni(tava upravni a#t u ovo" s%u!aju sud ne rje(ava spor "eritorno$ ve4 u&
poni(tenje upravnog a#ta na%a'e organu #a#o da ot#%oni ustanov%jene nedostat#e.
11K
11D
0U- je predvidio odreene i&u&et#e od pravi%a da sud rje(ava upravni spor na pod%o&i !injenica utvreni)
u upravno" postup#u. -ud "o'e da utvrdi !injeni!no stanje i da na osnovu ta#o utvrenog !injeni!nog
stanja rije(i spor a#o utvrdi:
1. da *i poni(tenje osporenog upravnog a#ta i ponovno voenje postup#a #od nad%e'nog organa &a
tu'ioca i&a&va%o (tetu #oja *i se te(#o "og%a popraviti+
2. da je na osnovu javni) isprava i drugi) do#a&a u spisi"a pred"eta o!ig%edno da je !injeni!no stanje
druga!ije od onoga #oje je utvreno u upravno" postup#u+
3. da je u isto" sporu ve4 jedno" poni(ten upravni a#t$ a nad%e'ni organ nije u potpunosti postupio po
presudi.
U ovo" s%u!aju sud utvruje !injeni!no stanje na raspravi i%i pre#o jednog !%ana vije4a$ i%i pre#o drugog
redovnog suda i%i pre#o drugog organa.
Pri ispitivanju &a#onitosti osporenog a#ta sud se dr'i granica &a)tjeva postav%jenog u tu'*i. 0a#on
propisuje o*ave&u suda da &a#onitost osporenog upravnog a#ta ispituje u granica"a &a)tjeva i& tu'*e.
5i"o toga &a#onitost upravnog a#ta se ne cijeni. /&u&eta# postoji sa"o u pog%edu ni(tavosti upravnog
a#ta. -ud "o'e poni(titi a#t i u dije%u #oji tu'*o" nije osporen$ a#o utvrdi da je ni(tav.
-ud nije du'an da postupi po &a)tjevu #oji" tu'i%ac tra'i da sud sa" i rije(i stvar$ jer ga &a#on ov%a(4uje
da upravnu stvar rije(i sa"o a#o podaci postup#a pru'aju &a to pou&danu osnovu i a#o to do&vo%java
priroda stvari.
-ud rje(ava u nejavnoj sjednici. -ud rje(ava *e& prisustva tu'i%a!#e i tu'ene strane$ #ao i &ainiteresiranog
%ica$ a#o ga i"a. -uds#i spor se rje(ava po na!e%i"a pis"enosti i posrednosti$ a na osnovu spisa pred"eta.
0a#ono" su predviena 2 i&u&et#a od pravi%a da sud rje(ava na nejavnoj sjednici i da odr'i us"enu
raspravu. .o 4e *iti onda #ad sud ocijeni da je to potre*no &*og s%o'enosti upravne stvari i%i a#o nae da
je to potre*no radi *o%jeg ra&ja(njenja stanja stvari. Odr'avanje us"ene rasprave "o'e pred%o'iti i
stran#a.
Dan rasprave odreuje predsjedni# suds#og vije4a i na raspravu po&iva stran#e i &ainteresirane oso*e.
Rasprava se "o'e od%o'iti sa"o i& >va'ni) ra&%oga?$ o !e"u rje(ava suds#o vije4e. /&ostana# stran#e s
rasprave ne &adr'ava rad suda. 0*og i&ostan#a strana#a s rasprave ne "o'e se u&eti da su stran#e odusta%e
od svoji) &a)tjeva$ ve4 4e se nji)ovi podnesci pro!itati. A#o na raspravu ne doe ni tu'ite%j ni tu'ena
strana$ a rasprava se ne od%o'i$ sud 4e raspraviti spor i *e& prisustva strana#a. O raspravi se vodi &apisni#
#oji potpisuju predsjedni# suds#og vije4a i &apisni!ar. U &apisni# se unose sa"o *itne !injenice i
o#o%nosti$ #ao i dispo&itiv od%u#e.
Upravni spor se rje(ava presudo". -ud presudo" "o'e od*iti tu'*u #ao neosnovanu odnosno
neopravdanu i%i uva'iti tu'*u i poni(titi osporeni upravni a#t u cje%ini i%i dje%o"i!no.
-UD-K3 OD@UK3 U UPRAVNO5 -PORU
U upravno" sporu donose se 2 vrste od%u#a: rje(enje i presuda. Rje(enje se donosi #ad se spor &avr(ava
*e& od%u#e o &a#onitosti upravnog a#ta$ a presuda #ad se spor &avr(ava od%u#o" o &a#onitosti upravnog
a#ta.
Rje(enje
-ud rje(enje donosi u 2 s%u!aja:
1. Kad od*acuje tu'*u #ao neurednu+
2. Kad o*ustav%ja postupa#
11D
12I
Presuda
Poja". Presuda je suds#a od%u#a #ojo" se upravni spor "eritorno o#on!ava. Presudo" se i&ri!e ocjena o
&a#onitosti osporenog upravnog a#ta.
Vrste. K%asifi#acija presuda vr(i se o*&iro" na uspje) tu'ioca u sporu i o*&iro" na sadr'aj pravne &a(tite.
Pre"a uspje)u tu'ioca u sporu$ presude se dije%e na one #oji"a se tu'*eni &a)tjev od*ija i one #oji"a se
tu'*eni &a)tjev usvaja.
.u'*a se od*ija:
1- #ad tu'*eni &a)tjev nije &asnovan na &a#onu 7tj.#ad je tu'*a neosnovana8 C a#o je spor po#renut
protiv upravnog a#ta+
2- #ad tu'*eni &a)tjev nije opravdan 7tj.#ad je tu'*a neopravdana8 C a#o je spor po#renut protiv >(utnje
uprave?.
Opravdanost se ti!e #ona!nosti (utnje$ a &asnovanost na &a#onu se ti!e toga da %i je &a)tjev u odnosu na
sa"o od%u!ivanje u upravno" postup#u &asnovan na &a#onu. 5ada se tu'*a od*ija u o*a s%u!aja$ ra&%i!iti
su ra&%o&i &a to od*ijanje jer je i pred"et spora ra&%i!it u jedno" i drugo" s%u!aju.
Presude #oji"a se tu'*a usvaja "ogu se podije%iti u 2 grupe$ &avisno od da%ji) ov%a(tenja suda u odnosu
na rje(avanje sa"e stvari. U odnosu na sa" pred"et "ogu4e su 2 situacije: da je potre*no donijeti novi
a#t$ i%i da a#t uop4e nije potre*no donijeti. U prvo" s%u!aju sud "o'e presudo" sa" rije(iti o stvari i%i
dati na%og upravno" organu da donese novi a#t odreuju4i "u pri"jed*e i pravna s)vatanja po #oji"a je
du'an da postupi. U prvo" s%u!aju govori se o sporu pune jurisdi#cije$ a u drugo" o sporu ograni!ene
jurisdi#cije. 0a#on o upravni" sporovi"a sudu daje ov%a(tenje da po v%astitoj ocjeni postupi na jedan i%i
drugi na!in$ u& ograni!enje da se #od spora pune jurisdi#cije ta#o "o'e postupiti sa"o a#o priroda stvari
i podaci postup#a &a to pru'aju pou&dan osnov.
A#o u s%u!aju >(utnje uprave? sud uva'i tu'*u #ao opravdanu$ on "o'e na%o'iti organu da donese
rje(enje i u to" s%u!aju se radi o sporu ograni!ene jurisdi#cije. A#o na#on poni(tavanja (utnje sud sa"
rije(i o pred"etu$ radi se o sporu pune jurisdi#cije protiv (utnje uprave. / ovdje va'i ograni!enje da to
priroda stvari do&vo%java i da podaci postup#a pru'aju dovo%jan osnov &a to.
Presude u sporu pune jurisdi#cije donose se i onda #ad je tu'i%ac u& &a)tjev &a poni(tavanje upravnog
a#ta podnio i &a)tjev &a povrat stvari$ odnosno na#nadu (tete povodo" i&vr(enja osporenog upravnog
a#ta. .o 4e sud u!initi #ad je poni(tio osporeni a#t i a#o "u podaci postup#a pru'aju pou&dan osnov da o
to"e od%u!i. U protivno" 4e uputiti tu'ioca da svoj &a)tjev ostvaruje u parnici.
O*&iro" na sadr'aj pravne &a(tite u parni!no" postup#u se presude dije%e na de#%arativne$
#onde"natorne i #onstitutivne. U upravno" sporu nije uo*i!ajena ova#va #%asifi#acija presuda.
5euti"$ #ao i #od tu'*i to je u odreenoj "jeri "ogu4e u!initi$ s ti" (to se #od presude "o'e govoriti i
o de#%arativni" presuda"a$ odnosno o negativni" de#%arativni" presuda"a 7ta#vi) tu'*i ne"a u
upravno" sporu8. Negativni" de#%arativni" presuda"a ustanov%java se da tu'iocu ne pripada ono pravo
&a #oje je tra'io pravnu &a(titu$ pa se stoga negativne de#%arativne presude donose povodo"
#onde"natorni) i #onde"natornoE#onstitutivni) tu'*i$ #ad ti" tu'*a"a nije udovo%jeno.
Konde"natorne presude 4e postojati #ad se povodo" #onde"natorne tu'*e poni(ti upravni a#t i organu
na%o'i odgovaraju4e pona(anje 7spor ograni!ene jurisdi#cije8. Konde"natornoE#onstitutivne presude 4e
*iti onda #ad se a#t poni(tava #ao ne&a#onit i sud sa" rje(ava upravnu stvar 7spor pune jurisdi#cije8.
PRAVNA -R3D-.VA U UPRAVNO5 PO-.UPKU
1. Redovna pravna sredstva C OA@:A
Oa%*a u na!e%u nije do&vo%jena. 5o'e se i&javiti sa"o a#o je u odreeni" stvari"a propisana &a#ono".
Ro# &a 'a%*u i i&jav%jena 'a%*a od%a'u pravosna'nost prvostepene od%u#e$ a *%agovre"eno i&jav%jena
'a%*a i&a&iva drugostepenu od%u#u. Oa%*a se podnosi u ro#u od 19 dana od dana dostav%janja po*ijane
od%u#e stranci #oja i&jav%juje 'a%*u. Predaje se sudu !ija od%u#a se po*ija. -ud ocjenjuje da %i su ispunjeni
12I
121
procesni us%ovi &a rje(avanje po 'a%*i C da %i je 'a%*a *%agovre"ena$ dopu(tena i i&jav%jena od ov%a(tenog
%ica. A#o postoji ne#i od ovi) nedostata#a$ 'a%*a se od*acuje rje(enje". Protiv tog rje(enja dopu(tena je
pose*na 'a%*a$ #oja se i&jav%juje sudu #oji je donio rje(enje o od*acivanju 'a%*e.
Protiv rje(enja$ odnosno presude drugostepenog suda stran#a ne"a pravo 'a%*e. -ud o 'a%*i od%u!uje u
vije4u sastav%jeno" od 9 sudija.
2. Vanredna pravna sredstva
Vanredna pravna sredstva u upravno" sporu su:
1) Ponav%janje postup#a+
2) 0a)tjev &a vanredno preispitivanje pravosna'ne suds#e od%u#e+
3) 0a)tjev &a &a(titu &a#onitosti.
Ponav%janje postup#a vr(i se is#%ju!ivo po &a)tjevu stran#e. Ra&%o&i &a ponav%janje postup#a su:
1. a#o stran#a sa&na &a nove !injenice i%i nae i%i ste#ne "ogu4nost da upotrije*i nove do#a&e na
osnovu #oji) *i spor *io povo%jnije rije(en &a nju da su te !injenice$ odnosno do#a&i *i%i i&neseni i%i
upotrije*%jeni u ranije" suds#o" postup#u+
2. a#o je do od%u#e suda do(%o us%jed #rivi!nog dje%a sudije i%i radni#a u sudu$ i%i je od%u#a ispos%ovana
prevarno" radnjo" &astupni#a i%i puno"o4ni#a stran#e$ njegovog protivni#a i%i protivni#ovog
&astupni#a i%i puno"o4ni#a$ a ta#va radnja predstav%ja #rivi!no dje%o+
3. a#o je od%u#a &asnovana na presudi donesenoj u #rivi!noj i%i graans#oj stvari$ a ta presuda je #asnije
u#inuta drugo" puno"o4no" suds#o" od%u#o"+
4. a#o je isprava na #ojoj se &asniva suds#a od%u#a %a'na i%i %a'no preina!ena$ i%i a#o je svjedo#$ vje(ta#
i%i stran#a$ pri%i#o" sas%u(anja pred sudo" dao %a'an is#a&$ a od%u#a suda se &asniva na to" is#a&u+
5. a#o stran#a nae i%i ste#ne "ogu4nost da upotrije*i raniju suds#u od%u#u donesenu u isto" upravno"
sporu+
6. a#o &ainteresiranoj oso*i nije *i%a data "ogu4nost da u!estvuje u upravno" sporu.
0*og o#o%nosti i& ta!. 1. i 9. ponav%janje 4e se do&vo%iti sa"o a#o stran#a *e& svoje #rivice nije *i%a u
stanju da te o#o%nosti i&nese u ranije" postup#u.
-tran#a "o'e ponav%janje postup#a tra'iti u pre#%u&ivno" ro#u C su*je#tivno" i o*je#tivno". O*je#tivni
ro# je ,I dana od dana #ad je stran#a sa&na%a &a ra&%og ponav%janja. A#o je stran#a &a ra&%og ponav%janja
sa&na%a prije nego (to je postupa# #od suda o#on!an$ a%i taj ra&%og nije "og%a upotrije*iti u to#u postup#a$
ponav%janje se "o'e tra'iti u ro#u od ,I dana od dana dostav%janja suds#e od%u#e. O*je#tivni ro# je 9
godina od pravosna'nosti suds#e od%u#e ponav%janje se ne "o'e tra'iti. /&u&etno$ i pos%ije ro#a od pet
godina ponav%janje postup#a se "o'e tra'iti &*og &a#ons#i) osnova navedeni) u ta!#a"a 2$ ,. i 6.
Ponav%janje postup#a po#re4e se tu'*o". O tu'*i &a ponav%janje postup#a rje(ava sud #oji je donio
od%u#u na #oju se odnosi ra&%og &a ponav%janje postup#a.
U tu'*i se "ora naro!ito navesti:
1. presuda i%i rje(enje doneseno u postup#u !ije se ponav%janje tra'i+
2. &a#ons#i osnov ponav%janja 7!%an 92.0U-8 i do#a&i$ odnosno o#o%nosti #oje !ine vjerovatni"
postojanje tog osnova+
3. o#o%nosti i& #oji) proi&i%a&i da je tu'*a podnesena u &a#ons#o" ro#u$ i !i"e se to do#a&uje+
4. u #o" pravcu i u #o" o*i"u se pred%a'e i&"jena presude$ odnosno rje(enja donesenog u postup#u
!ije se ponav%janje tra'i.
O tu'*i &a ponav%janje postup#a nad%e'ni sud rje(ava u nejavnoj sjednici. -ud 4e rje(enje" od*aciti
ne*%agovre"enu tu'*u i%i tu'*u #oju je podnije%a neov%a(tena oso*a i%i a#o stran#a u tu'*i nije u!ini%a *ar
vjerovatni" postojanje &a#ons#og osnova &a ponav%janje.
12
1
122
A#o sud ne od*aci tu'*u$ dostavi4e je protivnoj stranci i &ainteresirani" oso*a"a i po&vati i) da u ro#u od 19
dana odgovore na tu'*u. Na#on iste#a ovog ro#a sud presudo" rje(ava o tu'*i. A#o se ponav%janje postup#a
do&vo%i$ stavit 4e se van snage ranija suds#a od%u#a u cje%ini i%i dje%i"i!no. Ranije procesne radnje na #oje ne
uti!u ra&%o&i ponav%janja postup#a ne4e se ponav%jati. Presudo" #ojo" se ponav%janje postup#a do&vo%java
rije(it 4e se i o g%avnoj stvari. Protiv od%u#e suda do&vo%jena su redovna i vanredna pravna sredstva$ #oja su
do&vo%jena i u g%avnoj stvari.
0a)tjev &a vanredno preispitivanje pravosna'ne suds#e od%u#e. Ovo sredstvo #oristi stran#a protiv
pravosna'ne suds#e od%u#e #antona%nog suda i protiv od%u#e vije4a Vr)ovnog suda 2:i; donesene u
upravno" sporu. Ra&%o&i &*og #oji) se ovo vanredno pravno sredstvo "o'e u%o'iti su povreda
"aterija%nog prava i povreda *itni) pravi%a postup#a #oja su "og%a *iti od uticaja na rje(avanje stvari.
Ro# &a podno(enje &a)tjeva je ,I dana od dana dostav%janja od%u#e protiv #oje se podnosi &a)tjev. O
&a)tjevu od%u!uje Vr)ovni sud 2ederacije. A#o se vanredno preispituje od%u#a vije4a Vr)ovnog suda
2ederacije$ onda o &a)tjevu od%u!uje Vr)ovni sud u op4oj sjednici.
0a)tjev &a &a(titu &a#onitosti "o'e i&javiti sa"o nad%e'ni javni tu'i%ac i to protiv pravosna'ne od%u#e
nad%e'nog suda 7tj.protiv presude i protiv rje(enja8. Us%ov &a podno(enje &a)tjeva je povreda &a#ona$
drugog propisa i%i op4eg a#ta. Pod povredo" &a#ona podra&u"ijeva se #a#o povreda "aterija%nog$ ta#o i
povreda for"a%nog propisa. Nije *itno da %i je propis povrijeen u #orist i%i na (tetu stran#e. Ovo
vanredno pravno sredstvo i&jav%juje se Vr)ovno" sudu 2ederacije. Ro# &a podno(enje je ,I dana od dana
#ad je stranci dostav%jena suds#a od%u#a protiv #oje se &a)tjev podnosi.
O:AV30NO-. PR3-UDA /0 UPRAVN/; -POROVA
Presude sudova donesene u upravni" sporovi"a o*ave&ne su. /"aju snagu &a#ons#e istine u pog%edu
spornog odnosa #oji je rasprav%jen C one su pravosna'ne.
Kad sud od*ije tu'*u$ po*ijani a#t sti!e pravosna'nost i tu'eni organ ne s"iije donositi drugi a#t o istoj
stvari. Kad sud uva'i tu'*u i sa"o poni(ti a#t$ "ogu4e je dvostru#o postupanje tu'enog organa:
1) Da nije potre*no donositi novi a#t C tada presuda o*ave&uje tu'eni organ na ne!injenje$ tj. da ne
donosi novi a#t+
2) Da je potre*no donijeti novi a#t C tu'eni organ du'an je donijeti novi a#t naj#asnije u ro#u od 19
dana od dana dostav%janja presude i ve&an je pravni" s)vatanji"a suda i pri"jed*a"a suda u
pog%edu postup#a.
U drugo" s%u!aju$ tu'eni organ se "o'e na4i u , situacije:
1. Da u cje%ini postupi po svojoj o*ave&i+
2. Da donese novi a#t u &a#ons#o" ro#u$ a%i protivno pravni" s)vatanji"a i%i pri"jed*a"a suda. U
ovo" s%u!aju &a#on ov%a(4uje tu'ioca da podnese novu tu'*u protiv novog upravnog a#ta. U
na#nadno" upravno" sporu sud 4e poni(titi novi osporeni a#t i po pravi%u presudo" sa" rije(iti
upravnu stvar. .a#va presuda u sve"u &a"jenjuje a#t tu'enog organa$ #oji ne s"ije *i%o (ta
od%u!ivati u upravnoj stvari.
3. Da tu'eni organ uop4e ne donese upravni a#t$ protivno svojoj &a#ons#oj o*ave&i. Da#%e$ tu'eni organ
>(uti? o i&vr(enju suds#e presude. U toj situaciji tu'i%ac se najprije podnes#o" o*ra4a organu 7tj.
tu'enoj strani8 u #o"e 4e tra'iti dono(enje a#ta. A#o organ ne i&da a#t u ro#u od J dana na#on
tra'enja$ stran#a je ov%a(tena da i&davanje tog a#ta tra'i od suda #oji je donio presudu u upravno"
sporu. Ovo tra'enje i"a #ara#ter &a)tjeva a ne tu'*e. -ud 4e &ati" od upravnog organa tra'iti
o*avje(tenje o ra&%o&i"a nedono(enja upravnog a#ta. Nad%e'ni organ je o*avje(tenje sudu du'an dati
od"a)$ a naj#asnije u ro#u od J dana. A#o ovo o*avje(tenje i&ostane i%i ga sud ocijeni neopravdani"$
sud 4e "eritorno od%u!iti o toj upravnoj stvari.
12
2
12,
-UD-KA 0AF./.A U-.AVO5 0A1A5Q3N/; -@O:ODA / PRAVA OD
PO13D/NAQN/; AKA.A / RADN1/
-UD-KA 0AF./.A OD PO13D/NAQN/; AKA.A
U s%u!aju da su ustavne s%o*ode i prava povrijeene #ona!ni" pojedina!ni" a#to"$ a nije o*e&*ijeena
druga suds#a &a(tita$ 0U- predvia suds#u &a(titu odgovaraju4o" pri"jeno" ovog &a#ona.
-uds#a &a(tita postoji a#o su #u"u%ativno ispunjena , us%ova:
1. da se radi o s%o*oda"a i pravi"a &aja"!eni" Ustavo" i instru"enti"a Ane#sa Ustava 2:i;+
2. da su s%o*ode i prava povrijeeni #ona!ni" pojedina!ni" a#to"+
3. da protiv ta#vog a#ta nije o*e&*ijeena druga suds#a &a(tita.
O &a)tjevi"a &a &a(titu s%o*oda i prava graana &aja"!eni) Ustavo"$ rje(ava najvi(i sud #antona i
Vr)ovni sud 2ederacije$ u s#%adu sa nad%e'no(4u ti) sudova utvreno" 0a#ono" o upravni" sporovi"a.
Nad%e'ni sud o &a)tjevu od%u!uje rje(enje".
-UD-KA 0AF./.A U -@UQA1U KAD -U U-.AVN3 -@O:OD3 / PRAVA POVR/13P3N/
RADN1O5
0a(tita s%o*oda i prava graana &aja"!eni) Ustavo" osigurava se i u s%u!aju a#o su te s%o*ode i%i prava
povrijeeni radnjo" s%u'*ene oso*e u organu uprave odnosno odgovorne oso*e u pravno" %icu. U pitanju
je radnja #ojo" se protivno &a#onu$ neposredno sprije!ava i%i ograni!ava odreeno" pojedincu vr(enje
ustavne s%o*ode i%i prava.
Graanin !ije je pravo i s%o*oda povrijeeno radnjo"$ podnosi &a)tjev &a &a(titu nad%e'no" sudu. U
&a)tjevu se navodi se radnja$ "jesto i vrije"e #ada je u!injena$ podaci o s%u'*enoj oso*i odnosno
odgovornoj oso*i #oja je to u!ini%a$ do#a&i o to"e$ #ao i &a)tjev da se ot#%oni &apre#a i%i ograni!enje &a
vr(enje s%o*ode i%i prava #oje se osporava ne&a#onito" radnjo". 0a)tjev se "o'e podnijeti sve do#
radnja traje.
A#o oso*a pre"a #ojoj je podu&eta ne&a#onita radnja nije u "ogu4nosti da sa"a podnese &a)tjev &a
&a(titu &*og ne&a#onite radnje$ &a)tjev "o'e podnijeti i njen *ra!ni drug$ dijete$ rodite%j i%i drugi *%is#i
srodni#.
Po &a)tjevu od%u!uje #antona%ni$ odnosno Vr)ovni sud 2:i;. -ud od%u#u donosi naj#asnije u ro#u od 19
dana od dana prije"a &a)tjeva.
Pri"%jeni &a)tjev sud 4e *e& od%aganja dostaviti na odgovor organu$ odnosno pravno" %icu #oje je i&vr(i%o
radnju. -ud odreuje i ro# &a odgovor na taj &a)tjev.
Pre"a o#o%nosti"a s%u!aja$ sud "o'e po &a)tjevu donijeti od%u#u od"a) i *e& pret)odnog dostav%janja
&a)tjeva na odgovor. Us%ov je da podaci u &a)tjevu pru'aju &a pou&dan osnov &a ta#vu od%u#u.
Kad sud nae da je &a)tjev osnovan$ donijet 4e rje(enje #oji" 4e &a*raniti da%je vr(enje ne&a#onite radnje.
U protivno"$ &a)tjev 4e od*iti rje(enje".
Na rje(enje #antona%nog suda "o'e se i&javiti 'a%*a Vr)ovno" sudu 2ederacije u ro#u od tri dana od dana
dostav%janja rje(enja stranci. Oa%*a ne od%a'e i&vr(enje rje(enja$ a%i sud "o'e na &a)tjev stran#e od%o'iti
i&vr(enje a#o pre"a o#o%nosti"a s%u!aja nae da je to potre*no. Rje(enje Vr)ovnog suda 2ederacije
doneseno po &a)tjevu$ odnosno 'a%*i je #ona!no i o*ave&uju4e.
12
,
126
Uprava pitanja:
Pitanja iz prvog djela,tj.150 str.
Upr.pr.kao grana prava
Opsti akti predst.tjela
Opsti akti drz.i fed.organa uprave
Pojam upr.organizacije
rste upr.organizacija
!acelo podjele i jedinstva vlasti
Opsti akti uprave
"aterijalni akti uprave
#jelokrug i nadleznost org.uprave
Uprava u $%&
Uprava u '$%&
Organizacija uprave
Princip samoorganiziranosti i vert.povezanost organa
Princip lokalne samouprave
Odnos organa uprave iste ter.jedinice
Odnos organa uprave i sudova
Odnos org.upr.i nadl.tuzilastava
!acela funkcionisanja org.uprave
(avne sluz)e u uporednom pravu
(avna preduzeca i ustanove
(avna ovlascenja u '$%& i $%&
%z drugog djela,tj.do *+0str.
,ve o drzavljanstvima i eksproprijaciji.
- sto se tice prvog dijela koliko znam najvise pita definiciju uprave,podjela upravni. akata,javne
organizacije,diskrecionu ocjenu o)avezno i nekad .istorijat...
/P0- P-01%(-2- 3do 150 str.4 postavlja * pitanja
Pojam Upravnog prava 3pozitivna i negativna definicija Upravnog prava45
%storijski razvoj 3patrimonijalizam45
Opsti akti i materijalni akti Uprave5
Organi Uprave u $i& % '$i&5
-r.iv $i&5
#iskreciona ocjena 3na6elo zakonitosti45
%nstitucije koje vr7e javna ovla7tenja 3(avne slu8)e, (avna preduze9a... sve 7to je vezano za ovu o)last45
Princip 2okalne samouprave5
Princip 'ederalizma5
Princip ,amoupravnosti5
Odnos organa uprave i sudova5
/#0U:- P-01%(-2- 3od 150/*+0 str.4 postavlja * pitanja
Pojam Upravnog akta5
rste Upravni. akata5
,adr8ajni elementi Upravnog akta5
Pravno dejstvo Upravnog akta5
Pravosna8nost Upravni. akata5
Pogre7ni Upravni akti 3!euredni, !epravilni, a pose)no o)ratiti pa8nju na !ezakonite Upravne akte/6esto pitanje45
Upravni ugovor 36esto pitanje45
#r8avljanstvo 3pose)no o)ratiti pa8nju na sisteme sticanja dr8av., zatim sistemi prestanka dr8avljanstva, zavi6ajno
pravo4,
(avno do)ro 3sve nauciti iz ove o)lasti, jer 6esto pita45
;ksproprijacija 3pojam, vrste...4.
12
6
129
/<0;=- P-01%(-2- 3iz skripte4 postavlja * pitanja
!a6ela Upravnog postupka 3nauciti sva na6ela, jer sigurno pita jedno45
!adle8nost5
#okazivanje 3najvi7e pita (avne isprave iz #okazivanja, ali nau6iti sve45
Prvostepeni postupak 3sve/Pokretanje postupka, ,pajanje stvari u jedan postupak, %zmjena za.tjeva, Odustanak od
za.tjeva, Poravnjanje, %spitni postupak, Usmena rasprava, Pret.odno pitanje45
/>;<0<- P-01%(-2- 3iz skripte4 /* pitanja
0je7enje 3sve, ali najvi7e pita 0je7enje sa skra9enim o)razlo8enjem i 0je7enje u o)liku slu8)ene za)ilje7ke u spisu45
?al)eni postupak 3sve, ali najvi7e pita ,uspenzivno i #evolutivno dejstvo 8al)e45
O)nova postupka5
"ijenjanje i poni7tavanje rje7enja u vezi sa Upravnim sporom5
anredno ukidanje rje7enja5
Ogla7avanje rje7enja ni7tavim5
%zvr7enje 3sve, ali najvi7e pita Potvrda izvr7nosti i %zvr7enje preko drugi. oso)a4.
/P;<- P-01%(-2- 3skripta/postavlja 1 pitanje4
Upravni spor 3najvi7e pita Pojam Upravnog spora u formalnom i materijalnom smislu, metodi upravnog spora...4.
Ponosna sam na svoje kolege i kolegice, .vala velika na cestikama. !emam rijeci.
- kolege i kolegice koje uprava zanima nema pro)lema, o)zirom da nemam nikakvi. o)aveza sad cu vam potanko sve
o)jasniti sta se uci a sta ne i kakav je ispit.
; ovako, ispit nije tezak, tezi je za naucit nego za polozit. -sistent izgleda zeznuta, al uopste nije. ,uper je, .oce i
pomoci i tako. Opustite se kod njega.
; ne uci se nikako prekrsajno pravo.
!; U>% se:
1- sistem up.prava
2- opsti akti predsjednika $i& i predsjednika '$i&
3- Opsti akti ijeca "inistara i lade '$i&
4- Opsti akti federalni. i drzavni. organa
5- Proved)eni propisi
/5.@. u vezi sa pitanjem...
1- 0azvoj uprave u (ugoslaviji
2- (edinstvo vlasti u (ugoslaviji, sa podnaslovima naravno
3- ,redstva za rad i radni odnosi 31A0 / 1+14
4- UP0-!% O#!O, P%<- O!; BO(% %"-(U %,OB; O1(;!;
5- %zuzece 3*C0...4
6- ,tranka i njeno zastupanje 3do A0D4
7- Pozivanje3sve4
8- Eapisnik 3sve4
9- #ostavljanje 3sve4
10- rokovi
11- Odrzavanje reda
12- <roskovi
13- POstupak u upravnom sporu3do 5104
14- 0edovni postupak3do 5*C, ali pta Ea.tjev za zastitu zakonitosti4
15- ,udska zastita ustavom zajamceni. slo)oda i prava od pojedinacni. akata i radnji
;., kod upravnog spora najvise pita F!a cijoj strani stoji A. zainteresovano lice u sporuGF odgovor je F na strani tuzenogF,
;to pa sretno H
12
9