www.moje-lektire.

com
Crni maak
Edgar Allan Poe


1. Biljeka o piscu
Pjesnik, pripovjeda i esejist Poe rodio se 1809. godine u Bostonu. Otac mu je bio odvjetnik
koji se odrekao tog posla i postao putujui glumac. Oenio se engleskom glumicom udovicom
Elizabeth Hopkins. Edgar je bio srednje od troje djece, koja su se sva rodila u vrijeme dok je
brani par putovao po Americi. Oba su se roditelja razboljela od tuberkuloze i umrla kad su
Edgardu bile dvije godine. Djeca su se razdvojila, a Edgarda je primio trgovac kotskog
porijekla J ohn Allan. Iako ga Allan nikad nije zakonski usvojio, Edgar je svom prezimenu
pridodao i njegovo.

Allanovi su ivjeli u Engleskoj, gdje je Edgard pohaao kolu u Stoke Newigtonu. Bio je
njene tjelesne grae, ljepukast i bistar djeak i isticao se u uenju stranih jezika i u sportu.
1826. godine upisao se na studij na Virginijskom sveuilitu, gdje se poinje opijati, kartati i
zaduivati kod mjesnih trgovca. Nakon toga ouh ga je ispisao sa sveuilita i zaposlio kao
inovnika u ured. Osim toga djevojka koju je volio, Elmira Royster, udala se dok je on
izbivao od kue.

Sve je to Poe teko podnosio, a jo tee dosadni uredski posao, pa je pobjegao od kue u
Boston, gdje je uskoro objavio zbirku pjesama Tamerlan (1827.). Godine 1830. umire
Allanova ena te se on ponovno udaje i dobiva sina. Njegova nova ena nije podnosila Edgara
te je na taj nain dolo do raskida izmeu ouha i posinka. Allan je izbacio Edgara iz svoje
kue, a kad je umro, nije mu ostavio nita od imovine.


www.moje-lektire.com
Stoga je otiao u Baltimore, do svoje tetke (oeve sestre) Marije Clemm. Edgar se oenio
svojom sestrinom, Marijinoj kerkom Virginijom Clemm kojoj tada nije bilo jo ni etrnaest
godina. Mnogo je pio jer mu se ena smrtno oboljela i 1847. godine umrla, a i zbog toga to je
ivio u strahu da e poludjeti. Na kraju je umro 1849. godine smrzavajui se pijan u jednom
jarku. Pokopan je u Baltimoreu, uz Virginiju i svoju punicu.

Poe je bio podvojena linost, dobar i njean prema onima koje je volio, a drugi, koje je esto
kritizirao, smatrali su ga razdraljivim, samoivim i besprincipijalnim.

1.1 Poeova djela
Poe je napisao oko sedamdesetak pria, koje djeli na arabeske i groteske (William Wilson,
Crni maak, Pad kue Usher, U kripcu), kriminalistika djela Umorstvo u Rue Morgue i
Zagonetni sluaj Marie Roget; pjesme ( Gavran, Annabel Lee, Za Annie, Heleni, Eldorado,
San u snu), koje se nalaze u zbirkama Tamerlan i Pjesme, te eseje Filozofija kompozicije i
Pjesniko naelo.

U prvoj zbirci pjesama Tamerlan (1827.) uglavnom posveuje izgubljenim ljubavima. 1831.
objavljuje jo jednu zbirku pjesama nazvanu Pjesme, a prvu nagradu dobiva od jednog
asopisa za priu Rukopis pronaen u boci.

U Williamu Wilsonu progovara o temi dvojnitva (podvojenoj linosti), koju kasnije
preuzimaju neki veliki svjetski pisci kao Stevenson i Dostojevski.

Poe je bio obdaren natprosjenom sposobnou analize i loginog zakljuivanja. Tom je
sposobnou utemeljio kriminalistiki anr. U Umorstvu u Rue Margue opisuje kako dvojica
prijatelja u Parizu, Dupin i Legrand, rjeavaju dva zamrena kriminalna sluaja sluei se
prouavanjem pojedinosti sa mjesta zloina ili itajui novine. Na temelju tih podataka,
metodom dedukcije, dolaze do zakljuka koji ih dovodi na trag zloincima. Duplin je postao
uzor mnogim kasnijim piscima krimia kao na primjer Conanu Doyleu u stvaranju lika
Sherloka Holmesa.

www.moje-lektire.com
Ipak je Poe najsnaniji efekt postizao piui o smrti i zloincima. U Crnom maku, na primjer,
opisuje ljudsku sklonost bezrazlonom nanoenju zla, a u Ligeji govori o temi ivota poslije
ivota.

No uz svu tu mranu stranu Poe pie i djela puna ironije i humora, kao to je fantazmagorina
pria U kripcu.

U svom eseju Filozofija kompozicije analizira kako je nastala pjesma Gavran. To se
suprostavlja romantikoj pretpostavci da pisac stvara pjesmu na temelju nadahnua. Umjesto
toga, Poe govori o odabiru motiva i dugotrajnom stvaranju pjesme.

Poe se koristi stilom, kojeg je sam nazvao barokan, to znai kao prvo kien i pretrpan
ukrasima, neobinim rijeima i izriajima.

U Poeovim pjesmama, kao i priama, prevladavaju motivi straha i uasa, naputenosti i
osamljenosti, izgubljene ljubavi i propalih iluzija.

2. Romantizam
Potjee od francuske rjei romantisme. Europski knjievni umjetniki pokret, i stilska epoha,
koja se javlja krajem 18. i poetkom 19. stoljea. Tada nastaje roman, pripovijedno djelo u
kojem se dogaa neto nestvarno ili su krajolici opisani melankoninim tonom.

Javlja se u vrijeme Francuske revolucije (1789.), koje potvruje nezadovoljstvo
prosvjetiteljstvom i otpor prema racionalizmu.

Naglaava se osjeajnost i doivljaji ovjekova unutarnjeg svijeta, individualizam te
poistovijeivanje pisca i glavnog junaka u djelu. Romantiari se vraaju prirodi i zanimaju za
egzotine zemlje. Preputaju se mati koja ih dovodi do tajanstvenih i natprirodnih pojava.

www.moje-lektire.com
Tada se posebno cijeni bajka, a njen je najistaknuti pisac Hans Christian Andersen (Bajke
isprane djeci, Nove bajke i prie, Slikovnice bez slika.).

Stvara se romantini pesimizam, poznat pod nazivom svjetska bol. Mladii vre
samoubojstva zbog ljubavi; izraavaju potrebu za pronalaska samog sebe, bez ega je ivot
besmislen.

J avlja se zanimanje za povijest, narodne jezike i za narodno stvaralatvo. Romantizam se
najprije javlja u Njemakoj od kud se iri po ostalim Europskim zemljama. Glavni su
predstavnici u njemakoj knjievnosti: Novalis, Johan Wolfgang Goethe i Fridrich Schiler; u
engleskoj knjievnosti: William Wordsworth, S. T. Coleridge, George Gordon Byron, Walter
Scott i J ohn Keats; u francuskoj knjievnosti: Alphonse de Lamartine, Victor Hugo i
Franois-Ren de Chateaubriand; u ruskoj knjievnosti: Aleksandar Sergejevi Pukin i
Mihail Jurjevi Ljermontov; u hrvatskoj: Stanko Vraz, Petar Preradovi i Ivan Maurani; i
ameriki predstavnik Edgar Allan Poe.

3. Kratki sadraj
3.1 Uvod - Pluton
U samom uvodu Poe priprema itaa na straan dogaaj, koji mnogi nee povjerovati, jer mu
u pripovijedanju ne mogu svjedoiti ni vlastita osjetila. Ve samim uvodom on uspjeva
pobuditi u itaa znatielju koja nee prestati ni u jednom trenutku djela.

Piui u prvom licu, Poe istie junakovu ljubav prema ivotinjama, koje su mu davale ljubav
i vjernost koje su mu nedostajale od ovjeka. ena mu je pribavljala najzanimljivije vrste
ivotinja. U svojoj su kui drali ptice, zlatne ribice, psa, kunie, majmuna i maka Plutona,
kojeg je najvie volio.

Samim iznoenjem detalja da su u stara vremena crne make smatrali preruenim vjeticama,
itatelj moe naslutiti da se taj strani dogaaj o kojem se govorilo u uvodu, odnosi na maka.

www.moje-lektire.com

3.2 Zaplet Vjeanje maka
Prijateljstvo izmeu glavnog lika i maka trajalo je nekoliko godina, iako se junak mjenjao na
loe. Poeo je prekomjerno piti i postupati grubo prema ivotinjama i eni. Unato svemu
potovanje prema Plutonu, sprijeavalo mu je da ga zlostavlja.

No kad se jedne noi vratio sasvim pijan kui priinilo mu se da ga maak izbjegava. Nakon
to ga je epao, Pluton mu je zubima zadao malu ranu, ali dovoljnu da u njemu izazove
demonsko bjesnilo. Izvadio je no i hotimino iskopao maku oko.

Iako se nakon toga osjeao krivim i uasnutim, nije se mogao obuzdati zlom duhu nastranosti,
koji ga je tjerao da uniti samog sebe. Tako je jednog jutra, sasvim hladnokrvno, stavio maku
omu oko vrata i objesio ga o granu drveta u dvoritu. Uinio je to, sa suzom u oku, jer je
znao da ga maak voli.

Te ga je noi iz sna probudio povik Vatra!. On, njegova supruga i sluga uspjeli su izbjei,
ali je kua sasvim izgorila.

Pisac iracionalnom razmiljanju pokuava nai povezanost izmeu zadnjeg dogaaja i
vjeanja make, no u tome ga sprijeava racionalno shvaanje dogaaja. No tada otkriva, na
njegovo zaprepatenje, lik maka na jedinom sauvanom zidu kue.

Zakljuuje da je neko iz gomile radoznalih ljudi, koja je na znak uzbune ispunila vrt,
vjerojatno odsjekao ivotinju od stabla i ubacio je kroz otvoreni prozor u kuu. Ruenjem
kue, maka se nala u gomilu svjee buke, te je vapno djelovanjem plamena i amonijaka iz
lea, stvorilo portret.

www.moje-lektire.com

3.3 Vrhunac Ubojstvo ene
Glavni junak je mjesecima nakon tog dogaaja imao privienja maka i tugovao zbog gubitka
ivotinje, sve dok nije odluio pronai novu. Novi je maak bio crn i velik kao i Pluton, ali se
od njega razlikovao po bijeloj mrlji na prsima.

No umjesto da mu bude drago on je osjeao nesklonost prema njemu, iako nije znao zato. Iz
dana u dan odnos prema maku ispunjao se odvratnou i jezom, koja je prelazila u mrnju.

Kad je ustanovio da je i taj maak lien jednog oka i da ona mrlja na prsima ima oblik vjeala,
vie se nije mogao suzdrati, poeo je iskazivati bjs na enu i polagano ludjeti. Pod takvim
pritiskom jednog dana dok je radio u podrumu, izazvao ga je maak skoivi i zamalo ga
oborivi. Podigo je sjekiru i bez razmiljanja usmjerio na maka. Njegova je ena
zaustavljanjem sjekire izazvavi u njemu neto demonsko. Maknuo joj je ruku i zabio joj
sjekiru u mozak. Ona je bez glasa pala mrtva.

3.4 Rasplet - Skrivanje Umorstva
Nakon to je uinio to strano djelo, prihvatio se zadatka da sakrije truplo. Svata mu se
vrtjelo u glavi. Najprije je elio sasjei truplo na sitne djelove i unititi ih vatrom, kasnije
pokopati ga u podrumu, razmiljao je da ga baci u zdenac u dvoritu ili da ga spremi kao robu
i pozove nosaa. Na kraju je odluio tijelo zazidati u zidine podruma, na mjestu gdje je bila
ispupenje uzrokovano lanim dimnjakom.

3.5 Kraj - Policijsko Pretraivanje
Nakon to su prola dva dana, a maka nije nigdje bilo, poeo se ponovno osjeati slobodnim
ovjekom, kakav je bio prije no to je objesio Plutona. Grijeh stranog ina tek ga je malo
uznemiravao.

www.moje-lektire.com

Dolo je do pretrage i ispitivanja, i sve bi ostalo neotkriveno, da nije morao neto izjaviti i
sam se otkriti:

Ovi zidovi - zar odlazite, gospodo? - ovi su zidovi vrlo masivno graeni. Tu sam, iz puke
bjesomunosti razmetanja, snano pokucao bambusovim tapom koji sam drao u ruci, tono
po onom dijelu redova cigle iza kojih je stajao le moje roene supruge. (str. 64)

Policajci su sruili zid, iz kojeg je izvirio enin le i maak na njegovoj glavi.

4. Likovi
Poeovi su junaci u svim djelovima vrlo bogati ne samo vanjskim, nego i unutranjim,
psihikim osobinama:

4.1 Glavni lik
Prepriava to mu se desilo u prvom licu. Popustljive, ovjene udi i njena srca. Voli
ivotinje:

Posebno sam volio ivotinje, i moji su mi roditelji ugaali nabavom najraznolikijih mezimca.
S njima sam provodio gotovo sve vrijeme, i nikad nisam bio sretniji no kad bih ih hranio i
milovao. (str. 52)

Pokvario se zbog neumjernosti u piu, ijim bi posljedicama nastradale ivotinje i ena.
Izravno govori o svojim osjeajima i stanjima due, iako ponekad izgledaju pregrubi:

Proao je drugi i trei dan, a moga muitelja jo uvijek ne bijae. Iznova sam stao disati
kao slobodan ovjek. Monstrum je u uasnom strahu pobjegao iz ovih prostora zauvijek!

www.moje-lektire.com
Nikada mi se vie nee pojaviti pred oima! Moja srea bijae neizmjerna! Grijeh mog crnog
ina tek me malo uznemiravao. (str. 63)

4.2 Pluton
Veliki i mudar crni maak. Slijedio je gospodara svugdje po kui, a ovaj se sam brinuo o
njemu i hranio ga:

Pluton - to bijae ime maka - bio mi je najmiliji mezimac i drug u igri. Sam sam ga hranio,
i on me slijedio kamo god sam se kretao po kui. Tek sam ga s mukom mogao sprijeiti da me
prati i po ulicama. (str. 53)

4.3 Novi maak
Potpuno jednak Plutonu osim to je imao neku neodreenu, bijelu mrlju na prsima. Kasnije je
primjetio da je, i ovaj maak poput Plutona, lien jednog oka, a ona je mrlja dobila svoj oblik:

Bio je to sad prikaz jednog predmeta koji mogu imenovati samo s jezom - i zbog toga sam
iznad svega mrzio toga monstruma, i strahovao, i bio bih ga se oslobodio da sam imao
hrabrosti - bila je to sad, kaem, slika jedne jezive - jedne grozovite stvari - slika VJEALA! -
oh, tog sumornog i stranog orua uasa i zloina - orua samrtne muke i smrti! (str. 60)

5. Zakljuak
Poe je u svojim djelima nastojao zaprepastiti. A to mu je vrlo dobro uspjevalo, jer je znao
upotrijebiti gotiku struju, kojom se sluio, i raspolagati matom, koja mu nije nedostajala.
Stvarao je mrane, mistine scene i naglim detaljima drao itatelja u neprekidnoj
radoznalosti. Ne puta itatelja, ni da doe do daha, a ve se pojavljuju novi zapleti i stravini
prizori:

www.moje-lektire.com
Natjeran tim mjeanjem u bjesnilo vie no demonsko, izvukao sam ruku iz njena
stiska i zabio joj sjekiru u mozak. Pala je mrtva na mjestu, bez glaska. (str. 61)
Gotikom se strujom koristio jer je smatrao da ona zadovoljava ukus njegovih
itatelja, ali i zato to je odgovarala njegovu temperamentu. Svu stravu o kojoj je pisao, crpio
je iz due.