Professional Documents
Culture Documents
Turistička Geografija 1. Kolokvij
Turistička Geografija 1. Kolokvij
1. kolokvij
UVOD
- globetrotter putnik koji putuje oko svijeta
- tur. geografija jedna od disciplina koja se bavi prouavanjem turizma
- znanstvena disciplina koja prouava kretanje turista
- posebno prouava utjecaj turizma na gospodarski i drutveni razvoj te transformaciju
prostora
- objekt prouavanja tur. geografije:
o horizontalna dimenzija prostora u kojoj bitno znaenje imaju prostorne
varijable(lokacija, udaljenost, dostupnost)
o prostorni resursi kao imbenici razvoja turizma
o naini vrednovanja i valorizacije resursa
o elementi i faktori turistikih kretanja
o turistiki promet
o izdvajanje(makro i mikro regionalizacija) i definicija tipova turistikog
prostora
o utjecaj turizma na drutveni i gospodarski razvoj
o transformacija prostora pod utjecajem turizma i odrivost turistikih prostora
o izavanje podruja koja generiraju turiste
o odnose izmeu destinacije i mjesta porijekla turista
o turizam kao fenomen podruj
- rezident graanin neke zemlje koji ivi u drugoj dravi, izvedenica kojom se koriste
zapadne drave a podrazumijeva turista koji putuje u inozemstvo
GEOFRAFSKO-TURISTIKI POLOAJ HRVATSKE
- s matematikog aspekta Hrvatska je smjetena u sredinjem dijelu sjeverne hemisfere,
a veina dravnog prostora okupljena je oko 16.meridijana
- smjetena je na dodiru panonsko-peripanonske, dinarske i sredozemne prirodnogeografske cjeline
- zajednike znaajke europskog Mediterana, pored bogatstva prirodnim resursima je
velika koncentracija starih luka i gradova
-
PRIRODNI RESURSI
- podrazumijevaju se svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlanosti, koji su
odraz geografske sredine, a koji se mogu turistiki valorizirati
- prema genetskom svojstvu mogu se podijeliti na geomorfoloke, klimatske,
hidrografske, biogeografske i pejsane
- oni su glavna komparativna prednost hrvatskog turizma(Jadransko more i njegova
obala)
GEOMORFOLOKI RESURSI
- ine ih sve pojave i procesi vezani za genezu, rairenost i suvremenu dinamiku reljefa
- sloena turistika atrakcija Hrvatske su nadmorske visine odnosno pojedinani reljefni
oblici
- raspodjela reljefa prema visini pokazuje da je Hrvatska preteito nizinski prostor
budui da visine do 500 m zauzimaju 81, 51% njezine povrine
- visine do 500 m najrasprostranjenije su u panonskom i peripanonskom prostoru
-
OBALE
- u najirem smislu pod obalom se podrazumijeva onaj dio kopna koji se vidi s broda
dolazei s otvorena mora
- to je najznaajniji element prostora jer se na njima odvija glavni dio tur. aktivnosti
- poeljne su obale umjerene reljefne energije koje omoguavaju vertikalnu
dierencijaciju korisnika i bolje vizure
- razlikuju se na visoke i niske
- za kupalini turizam znaajne su plae(morsko kupalite)
- one su klasificirane na pjeane, ljunane, kamene ploe i plae obrasle travom
- posebno su cijenjene plae koje su u lagunama
-
flina pobra i fline udoline nalaze se u Istri, Vinodolu, Krku, Rabu, Ravnim
kotarima i Konavlima
ako su pobra karakterizira ih spiranje, jaruanje i klienje
udolinski fli je naplavina
vrlo je vaan za poljoprivredu i znaajan po nalazima vode
OTOCI
- prema najnovijem geodetskom premjeru u obalnom moru RH zabiljeeno je 79 otoka,
525 otoia i 642 hridi ili grebena, ukupno 1246
- Cres ima najveu povrinu
- morfostruktura naziv u geomorfologiji koji se koristi pri klasifikaciji reljefa
o otoci imaju opseg obale vei od 10 km
o otoii opseg obale izmeu 1,5 i 10 km
o hridi stjenovite uzvisine, bez tla i vegetacije
o grebeni podvodne i nadvodne strme i esto usamljene stijene otog sljemena
i bez tla, opseg obale uvijek je manji od 1 km
-
otoci Brusnik i Jabuka su vulkanskog porijekla, Susak je graen od lesa, a svi ostali
otoci su karbonatne grae
pored prirodnog bogatstva temeljni resursi na nastanjenim otocima su stara naselja i
nekretnine, a na nenastanjenim(pustice) autentini panjaci i aktivno poljodjelstvo
PODMORJE
- turistiko ronjenje u RH je dozvoljeno do dubine od 40 m
- u reljefu Jadranskog podmorja istiu se razlike izmeu dubljeg jugoistonog i plieg
sjeverozapadnog dijela
- dno podmorja je krka zaravan potopljena transgresijom
- transgresija je permanentno obiljeje kao posljedica pomicanja obale odn. povrine
pojedinih otoka, godinje iznosi oko 1mm
PLANINE
- planine su reljefna uzvienja koja imaju vee nadmorske visine od 500 m
- postoji i podjela po kojoj su uzvienja do 500 m brjegovi, od 500 do 1000 m su gore, a
planine su preko 1000 m nadmorske visine
- u Hrvatskoj postoji 45 planina iji su vrhovi vii od 500 m
- najvii vrh je Dinara(1831m) na Dinari(navii vrh planine je Troglav 1913m, i nalazi
se u BiH)
- najnii vrh je Veliki Petrovac(512m) na Petrovoj gori
- visinske razlike koje se mogu ostvariti na dvadeset najviih planinskih vrhova u RH
nalaze se izmeu 1000 i 1200 m
- prema kriterijima koji se koriste u grani zimskog sportskog turizma te visine nisu
dovoljno konkurentne alpskim terenima
-
NIZINE
- najzastupljeniji reljefni oblici su poloji, terasne nizine i lesne (praporne) zaravni, a
njihova krajobrazna osnova su ravne linije
KR
-
prirodno je pravilo da turisti takav prostor doivljavaju kao reljef bez efekta
iznenenja
poloji su vrlo vani i movarni ekosustavi a njihov status ima strategijsko znaenje za
razvoj turizma
znaajan prirodni potencijal panonsko-peripanonskog reljefnog prostora su
geomorfoloke pojave
one su uzrokovane razmjerno ivom tektonskom aktivnosti, tuda se prua nekoliko
rasjednih linija du kojih su nastali brojni termomineralni izvori
skup reljefnih oblika nastalih na stijenama koje su podlone kemijskoj eroziji
granica koja dijeli june krke prostore od sjevernih nekrkih je Karlovac
razlikujemo povrinske i podzemne krke krajolike
najvei krki oblici su polja u kru i zaravni koji su najee kompleksan turistiki
resurs
podzemni krki oblici su jame i spilje
spilje imaju nagib od 45 stupnjeva, a jame vei
u RH su dvije jame dublje od 1000m i 44 dublej od 250m
od spilja u RH su najpoznatije Modra i Medvjea spilja na Bievu, Manita pe u
Paklenici, Cerovake spilje kod Graaca, Biserujka na Krku, Lokvarka u Lokvama i
spilja Baredine kod Porea
u svim valoriziranim spiljama(izuzev Bieva) nalaze se sige u obliku
stalaktita(taloine sa svoda), stalagmita(taloine s poda), i stalagmata(spojeni stalaktiti
i stalagmiti)
resursno su znaajni i krki oblici koji nastaju reverzibilnim procesima, posebno
sedra(traventin) koja je glavni fenomen Korane i Krke
sedra nastaje taloenjem otopljenog kalcijevog karbonata u odreenim uvjetima na
rijenoj vegetaciji
KLIMATSKI RESURSI
- prema Kppenovoj klimatskoj regionalizaciji, na prostoru RH je nekoliko klimatskih
tipova:
o Csa mediteranska klima s vruim ljetima
o Cfa umjereno topla vlana klima s vruim ljetima
o Cfb umjereno topla vlana klima s toplim ljetima
o Df snjeno umska (borealna) klima
-
SREDOZEMNA REGIJA
- temperature zraka su ravnomjerne ljeti i u proljee, a razlike su zimi i u proljee
- blage zime i ljeta koja nisu pretopla
- insolacija najea jedinica mjere za osjeaj ugode turista na odreenom prostoru
- najsunaniji su vanjski otoci srednjeg Jadrana(Vis, Lastovo, Bievo i Svetac) i
zapadne obale Hvara i Korule
- srednji i juni Jadran imaju vie sunca od sjevernog
- trajanje sijanja sunca smanjuje se od mora prema kopnu i s porastom nadmorske visine
- prevelik broj padalina je rasporeen na studeni i lipanj
PLANINSKO-KOTLINSKA REGIJA
- razvoj turizma opravdan je na planinama koje imaju niske temperature, povoljan smjer
vjetrova, malo naoblake, dugotrajnu insolaciju i snjene padaline
- skijaki rentabilnim smatraju se oni tereni kojima se snjeni pokriva u tijeku tur.
sezone zadre 90 i vie dana
- povoljne se temperature za zimski turizam nalaze na veim visinama(-3C na visini od
1160m)
- brzine vjetra su manje nego na obali, a prema jaini najee su rangirani kao slabi do
umjereni
- stanje vlanosti je esto blizu zasienosti
- srednje trajanje snjene zime (razdoblje od prvog do posljednjeg dana sa snjenim
pokrivaem) na planinskom prostoru varira od 83 do 185 dana, a prosjeno trajanje
snjenog pokrivaa veeg od 10 cm je 75, 7 dana
UMJERENO-KONTINENTALNA REGIJA
- prostire se na panonsko-peripanonskom podruju
- ljeti temperature rastu od zapada prema istoku, a zimi obrnuto
- posebno negativan element klime je magla koja se zimi zadri i nekoliko tjedana
- najpovoljniji biometeoroloki utjecaji su u proljee i jesen kada je klima svjea i
ugodna
- istoni prostor regije je sunaniji od zapadnog i manje je vlaan
- mala koliina padalina
HIDROGRAFSKI RESURSI
- za razvitak turizma primarno znaenje imaju vodoopskrbljenost turista, taktilna
svojstva morske vode i vizualni kontakt izmeu turista i razliitih pojavnih oblika
vode
- pitka voda usporavajui je imbenik razvoja turizma na udaljenim otocima jer oni
nemaju javni vodovod
MORE
- fiziko-kemijska svojstva morske vode koja joj odreuju vrijednost kao turistikom
resursu su temperatura, slanost i prozirnost
- znaajna su i gibanja morske vode valova i morskih mijena koja isto tako utjeu na
ponaanje gostiju
- temperatura je 18-26 C
VODA NA KOPNU
- glavno izvorino podruje je sredinji planinski prostor a najvea gustoa tekuica je
na panonskom prostoru
- veim dijelom otjecanje je orijentirano prema Crnomorskom slijevu i porjeju Dunava
- glavni spremnik podzemne vode su krki tereni a voda u njima okvalificirana kao
obnovljiva
- od prirodnih jezera posebno se istiu Plitvika jezera, Modro i Crveno jezero, Vransko
jezero na otoku Cresu..
- najpoznatiji ribnjaci(umjetna jezera) su Jasinje ili Jelas kod Broda, Siani kod azme
i Konanica kod Grubina polja, od akumulacijskih najvee je Peruko jezero
-
BIOGEOGRAFSKI RESURSI
- od prirodnih uma u primorju su relevantne ume makije i ouvane pojedinane vrste
borova
- zbog irenja poljoprivrednog zemljita ravniarskih uma je ostalo malo, a ostale su
umske zajednice na sredinjem planinskom prostoru
- znaajna je i uzgojena vegetacija koja obiljeava kulturni krajobraz odreenog
kraja(oranice panonski prostor, vonjaci peripanonski, maslinici primorski)
ZATIENA PRIRODNA BATINA
- prema slubenoj statistici RH u prirodne turistike znamenitosti spadaju: nacionalni
parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, posebni rezervati, park ume, zatieni
krajolici, spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture
-
ANTROPOGENI RESURSI
- turisti koji posjeuju antropogene tur.resurse najee su vie obrazovne i kulturne
razine
- antropogene resurse prema njihovom genetskom porijeklu klasificiramo na kulturna
dobra te etnosocijalne, umjetnike i ambijentalne resurse
- prema statikim obiljejima i volumenu kulturna dobra mogu biti nepokretna,
pokretna i nematerijalna
- u RH je 3951 nepokretno kulturno dobro, a njih 461 je meunarodnog ranga, a 5 je
upisano u UNESCO-vu listu svjetske kulturne batine
-
kulturna batina koja dolazi na UNESCO-ov popis mora udovoljiti barem jednom od
kriterija Konvencije o zatiti kulturne i prirodne batine tj. kulturni spomenik mora biti
autentian, mora imat velik utjecaj na kulturu i razvoj u odreenom razdoblju, mora
biti jedinstven primjer odreenog stila, mora biti povezan s idejama ili vjerovanjima
od opeg znaaja ili mora biti primjer tradicionalnog naina ivota karakteristinog za
neku kulturu
prirodna batina se moe uvrstiti na popis ako je primjer za razvoj zemlje ili ivota na
zemlji, ako je obitovalite ugroenih ivotinjskih vrsta ili rezervat divljih ivotinja,
zatita moe biti i zbog iznimne ljepote mjesta
pokretna kulturna dobra mogu biti sastavni dio nepokretnog kulturnog dobra ili se
uvaju u kulturnim ustanovama ili kod graana
ETNOSOCIJALNI RESURSI
- izvedenica od onog to je posebno svojstveno jednom narodu a istovremeno je resurs
- folklor, narodne nonje, rukotvorine, gastronomske vjetine
-
brend ime pod kojim se nalazi prepoznatljiv proizvod ili vie proizvoda na tritu,
koje kupci prepoznaju po njihovoj kvaliteti, vizualnom identitetu i imenu
UMJETNIKI RESURSI
- popis umjetnosti: muzika, drama, knjievnost, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film,
ples i strip
- turisti najee dolaze do umjetnikih djela posredstvom kulturnih institucija
AMBIJENTALNI RESURSI
- pod ambijentalnim resursima podrazumijevamo graditeljske sadraje koji ciljano
dopunjuju druge tur. atrakcije u tur. destinaciji (hotelski, gospodarski, stambeni,
sakralni i portski objekti te prometnice i hortikultura)
PROMETNI RESURSI
- promet je podijeljen na cestovni, eljezniki, cjevovodni, pomorski, zrani, potanski,
telekomunikacijski i svemirski
- obino se razlikuju tri komponente sudjelovanja prometa u turistikom gospodarenju
o prvom komponentom obuhvaen je prijevoz turista do destinacije
o drugom kretanje po destinaciji
o treom promet koji u kombinaciji s drugim uslugama sudjeluje u stvaranju
turistikog proizvoda destincije
-
7 meunarodnih zranih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Rijeka, Zadar, Pula i Osijek
3 zrana pristanita (Bra, Loinj i Vrsar)