Professional Documents
Culture Documents
Prijedlog Četverogodišnjeg Plana I Programa Rada Zagrebačkog Kazališta Mladih
Prijedlog Četverogodišnjeg Plana I Programa Rada Zagrebačkog Kazališta Mladih
SADRAJ:
MOTIVACIJSKO PISMO .................................................................................................. 4
O KAZALITU ................................................................................................................... 6
ZKM U SLJEDEE ETIRI GODINE ............................................................................. 8
SWOT analiza sadanjeg stanja .......................................................................................... 9
PEST analiza sadanjeg stanja.......................................................................................... 11
SKICA OSNOVNIH ELEMENATA STRATEGIJE KAZALITA U SLJEDEE
ETIRI GODINE .............................................................................................................. 14
PUBLIKA .......................................................................................................................... 16
UILITE ......................................................................................................................... 19
REPERTOARNI PLAN ZA SLJEDEE ETIRI GODINE .......................................... 21
Programske smjernice.......................................................................................................... 21
1. Istraivanje dramskog teksta ............................................................................................ 22
1.1. Hrvatska suvremenost ........................................................................................... 24
1.2. Budunost je ovdje: predstavljanje i produkcija novih dramskih tekstova i tekstova
za mlade ................................................................................................................ 25
1.3. Suvremena europska drama ................................................................................... 25
2. Autorski i redateljski teatar te izvedbeno pismo ............................................................... 26
3. Vesela znanost ................................................................................................................. 28
4. S druge strane iluzije literatura u teatru ......................................................................... 28
4.1. Svjetski klasici na suvremeni nain ....................................................................... 29
4.2. Neka nova lektira (Suvremena svjetska literatura) ................................................. 29
5. Intermedijalnost pismenost 21. stoljea ......................................................................... 30
6. Poseban program ............................................................................................................. 32
7. Ciklus europskog kazalita .............................................................................................. 32
DETALJAN PROGRAM PO SEZONAMA .................................................................... 33
UMREAVANJE I GOSTOVANJA ................................................................................ 35
PROSTORNO-TEHNIKI I ADMINISTRATIVNI PLAN ZA ETIRI GODINE ...... 36
1. Prostorno-tehniki plan .................................................................................................... 36
2. Ljudski resursi i promjena u organizacijskoj shemi za sljedee etiri godine .................... 37
2.1 Ciljevi i zadaci kadrovskog plana tijekom etiri godine .......................................... 39
MARKETING I ODNOSI S JAVNOU........................................................................ 41
1. Poslovno obrazovanje suradnika ...................................................................................... 41
2. Strateki marketinki plan ................................................................................................ 42
3. Sponzori .......................................................................................................................... 42
4. Komunikacije .................................................................................................................. 42
5. Promocija ........................................................................................................................ 43
MOTIVACIJSKO PISMO
Nakon godina bavljenja kazalinim pozivom i karijere koju sam ostvarila unutar struktura
nezavisne kulturne scene, uz kontinuirani razvoj umjetnike karijere na podruju
prvenstveno plesne, ali i dramske umjetnosti (plesaica suvremenog plesa do 2002. godine,
koreografkinja i suradnica za scenski pokret te asistentica reije) te iskustvo rada na
produkciji Festivala plesa i neverbalnog kazalita Svetvinenat, Mediteranskog plesnog
centra i produkciji predstava Zagrebakog plesnog ansambla, smatram da sam pogodan
kandidat za mjesto ravnateljice Zagrebakog kazalita mladih.
Kao dugogodinja umjetnika voditeljica i producentica Zagrebakog plesnog ansambla,
osnivaica i selektorica meunarodnog Festivala plesa i neverbalnog kazalita
Svetvinenat te idejna zaetnica i voditeljica Mediteranskog plesnog centra, posjedujem
znanja o kulturnom menadmentu i vjetine poslovanja u umjetnikoj programaciji,
produkciji, odnosima s javnou i marketingu.
U zadnje 22 godine producirala sam 21 ansambl predstavu suvremenog plesa te 6
predstava manjeg formata, u kojima su esto gostovali i glumci hrvatskog glumita,
organizirala sam 15 izdanja spomenutog festivala u sklopu kojih je gostovalo 150
inozemnih i hrvatskih grupa s preko 190 radova koje je kroz to vrijeme pogledalo priblino
40.000 posjetitelja. Organizirala sam i meunarodne koprodukcijske projekte sa
suradnicima iz panjolske, Njemake, Slovenije i Izraela, ukljuujui koprodukcijsku
predstavu Prepoznavanje krajolika iz 1996. godine koju je Vijee Europe proglasilo
jednim od 10 najboljih europskih projekata na podruju kulture te je dobila i potporu
Vijea Europe iste godine. Takoer, organizirala sam i mnogobrojna gostovanja
Zagrebakog plesnog ansambla na relevantnim svjetskim festivalima i u kazalinim
kuama u Koreji, Izraelu, Meksiku, Egiptu, Njemakoj, Italiji, Sloveniji, Austriji, Poljskoj,
Slovakoj, Francuskoj, Belgiji, Rusiji, Litvi, Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini, a
aktivno sudjelujem u radu razliitih platformi za internacionalno umreavanje (IETM,
Aerowaves, American Dance Abroad).
Osim kroz razvoj vlastitih projekata, kao dugogodinja aktivna lanica scene, lanica irija
na koreografskim natjecanjima u inozemstvu i, tijekom godina, lanica razliitih Vijea za
procjenu kvalitete prijava projekata pri dravnoj i gradskoj upravi, upoznata sam s
razliitim nainima funkcioniranja kazalinog sustava.
O KAZALITU
ZKM (Zagrebako kazalite mladih) osnovao je Grad Zagreb, a registriran je na
Trgovakom sudu u Zagrebu za djelatnost javnog izvoenja dramskih, glazbeno-scenskih i
drugih scenskih djela te prosvjetno-kulturne djelatnosti.
ZKM je osnovan prije ezdeset i est godina kao Pionirsko kazalite i kroz to dugo
razdoblje mijenjao je svoje organizacijske i umjetnike modele te prostor djelovanja, ali
bio je i ostao kazalite koje njeguje osim scenskog, i umjetniko-pedagoki rad, odnosno
kazalite u kojem se okupljaju mladi narataji publike. Upravo kreativni rad s mladima bio
je razlog osnivanja Pionirskog kazalita 29. oujka 1948. godine, u poratno vrijeme kada je
kreativnost trebala biti moralno psiholoka potpora u doba neimatine. Smatram da i danas,
u vremenu velike moralne i drutvene krize te dugotrajne recesije u zemlji, kreativnost
moe pomoi u konstruktivnom okretanju budunosti.
Dananji, suvremeni ZKM, renomirano je kazalite prepoznato samo u Hrvatskoj, nego je
upisano na kulturnoj mapi prestinih kazalinih kua i uglednih kazalinih festivala u
Europi, te je znaajan predstavnik hrvatske kulture u svijetu. ZKM je specifino i
jedinstveno kazalite u Zagrebu upravo po svojoj programskoj orijentaciji, repertoaru
namijenjenom mladima, kao i promicanju suvremenih dramskih tekstova te prezentaciji
suvremenih praksi iz domene plesa, novog cirkusa, crossover anrova i ostalih novih
pravaca u izvedbenoj umjetnosti.
ZKM je vana toka u zagrebakom kulturnom miljeu u kojoj se publika moe informirati
o novim svjetskim izvedbenim trendovima, i to kroz predstave vlastitog dramskog
ansambla te brojnim hrvatskim i svjetskim gostovanjima. ZKM je kazalite ije su
programske smjernice polivalentne i upravo injenica da je ZKM otvoren prema
vaninstitucionalnoj sceni i utjecaju crossover anrova u izvedbenim umjetnostima ini ga
jedinstvenom kulturnom institucijom u zemlji.
Rije je o kazalitu u kojem se godinama njeguje inscenacija suvremenih hrvatskih
tekstova kroz suvremena vienja i promiljanja stvarnosti s izuzetno zanimljivim
glumakim ansamblom koji ima veliko iskustvo rada s razliitim redateljskim pristupima i
poetikama.
ZKM je samo u proloj, 2013. godini, imao 248 izvedbi premijernih i repriznih naslova na
vlastitoj sceni te 13 izvedbi koprodukcijskih projekata, ugostio je 18 inozemnih predstava i
predstavio 46 programa ostalih dogaanja (to ukljuuje i produkcije Uilita), koje je
vidjelo 34.841 gledatelja. Realizirana su tri gostovanja u zemlji i 16 u inozemstvu na
relevantnim festivalima i u kazalinim kuama. Biva ravnateljica ga Dubravka Vrgo
svakako je na nov nain brendirala ZKM i otvorila vrata brojnim koprodukcijama i
gostovanjima u svijetu.
ZKM osim kvalitetnog dramskog ansambla i vlastitih produkcija ostvaruje dugogodinju
suradnju s vaninstitucionalnom scenom: kazalinom, plesnom i novocirkuskom (Bacai
sjenki, Montastroj, Zagrebaki plesni ansambl, Studio za suvremeni ples, Bad.Co itd.) te s
festivalima poput Tjedna suvremenog plesa, Eurokaza, Perforacija i Festivala novog
cirkusa. Osim toga, upravo se kroz ZKM iznjedrio znaajan Festival svjetskog kazalita.
Takva dugogodinja programska orijentacija zasigurno je razvila publiku koja prepoznaje
ZKM kao otvoreni prostor za kazalina istraivanja definiran jedinstvenim repertoarom te
usmjeren ka prezentaciji relevantnih europskih i svjetskih umjetnika.
Vaan segment kazalita je Uilite ZKM-a koje sustavno radi na razvoju kreativnosti kod
djece i mladih kroz dramske, plesne i lutkarske radionice i upravo je ono nukleus iz kojeg
se razvija budua kazalino obrazovana publika, ali i profesionalci u umjetnosti.
S obzirom da Strateki plan, niti osnovni elementi poput misije, vizije i vrijednosti ZKM-a
jo nisu izraeni, polazite za poglavlje O kazalitu odnosi se na zadane programske
smjernice koje je definirao Grad Zagreb te moje vlastito vienje trenutnog stanja ovog
kazalita. U prethodnom tekstu osvrnula sam se na vrijednosti kazalita koje su izuzetne, a
svakako su vidljive izvana.
neprilagoenost dramskog
programa iroj publici,
elitizam programacije,
jaka financijska ovisnost o
proraunskim sredstvima,
premalo tehnikog osoblja na
rasvjeti u odnosu na broj
izvedbi predstava,
premali produkcijskoorganizacijski tim,
premali broj mladih glumaca
nerazmjeran broj zaposlenika
po pojedinim sektorima.
PRIJETNJE
-
SNAGE
-
PRILIKE
-
diversifikacija programa,
razvoj kazalita kao kreativne
platforme,
razvoj publike kroz rad u lokalnoj
zajednici, kulturalno ukljuivanje i
proireni marketing,
"oslukivanje" stajalita i potreba
publike preko razgovora s
gledateljima te uvoenja i obrade
anketa,
profesionalno usavravanje
ansambla i zaposlenika,
promidba novih hrvatskih
kazalinih imena,
razvoj volonterske mree,
financiranje iz EU fondova (npr.
Creative Europe i Europe for
Citizens),
mogunost koprodukcijskih suradnji
s relevantnim akterima nezavisne
scene,
jaanje suradnje s dravnim
institucijama u kulturi,
irenje mree partnera i suradnika,
aktivno ukljuivanje u rad
meunarodnih kazalinih mrea te
povezivanje sa slinim
organizacijama u Europi,
fundraising organiziran prema
specifinim projektima, mogunost
okupljanja razliitih sponzora i
donatora po predstavi s obzirom na
razliitost cjelokupnog programa i
osobine pojedinih projekata,
planiranje programa nekoliko
sezona unaprijed u svrhu izvrsnosti i
mogunosti prijave na EU fondove
te fundraising kod potencijalnih
sponzora,
angaman strunjaka u produkciji i
odnosima s medijima u svrhu
razvoja programa,
organiziranje Kazalinog kluba,
mjesta za druenje i razmjenu
iskustva,
uvoenje tehnolokih inovacija,
osuvremenjivanje kazaline opreme
te uvoenje interaktivnih suelja
(touch screen s mogunou
pregledavanja repertoara i kupnje
ulaznica) za potencijalne posjetitelje
u okolici kazalita,
uvoenje hot spota za publiku,
intenzivnija komunikacija s
korisnicima preko drutvenih mrea
te olakanje koritenja usluge preko
mogunosti online rezervacije i
kupovine ulaznica.
10
P (politiko-pravno
okruenje):
VARIJABLE:
Zakonodavni okvir
Vrednovanje programa
povezano s politikom
E (ekonomsko okruenje):
VARIJABLE:
Mogunosti sponzorstava
Porast reijskih trokova
Slabija platena mo korisnika
11
12
T (tehnoloko okruenje):
VARIJABLE:
Opa tehnoloka spremnost
organizacije
Suvremena tehnoloka
opremljenost produkcija i
primijenjena tehnologija u
kazalitu
13
razvoj repertoara koji obuhvaa predstave veeg formata, kao i repertoar za mlade,
U tom smislu kanim inicirati suradnje i razmjene sa uglednim europskim kuama slinih estetskih i
produkcijskih modela poput Slovenskog stalnog gledalia (SSG) u Trstu, Kaaitheatra u Briselu, Hebbel Am
Ufer u Berlinu, Voruuit u Gentu, Rabenhof Theater u Beu, NYLA, New York itd., sa svim navedenim
kazalinim kuama imam osobni kontakt.
14
15
PUBLIKA
Jedan od glavnih zadataka svakako e biti sustavni rad na jaem razvoju publike tijekom
idue etiri godine. Glavna smjernica ZKM-a bit e otvorenost prema zagrebakoj publici
koja e se nanovo vraati u kazalite, ali i dovoenje publike iz oblinjih gradova
organiziranim prijevozom. Prosjena popunjenost predstava ZKM-a u 2013. godini bila je
80,3 %, to je zadovoljavajue veliki postotak, ali smatram da se u budunosti moe i treba
poveati.
Zadaci:
-
Ciljne skupine:
-
16
ZKM kao kazalite za prvenstveno mladu publiku ima posebnu odgovornost prema
osjetljivoj populaciji gledatelja od 13 do 19 godina, a to su tinejderi, odnosno budua
zagrebaka kazalina publika, publika koja je u prilici zavoljeti ili ne zavoljeti kazalite.
Kazalite poput ZKM-a ima veliku odgovornost kazaline edukacije upravo takve
populacije. Ova ciljna skupina nije pokrivena kazalitima za djecu niti javnim kazalitima
"za odrasle". Tu pripadaju razne kategorije gledatelja (prema dobnom, obrazovnom i
ekonomskom profilu), ali u isto vrijeme rije je o irem generacijskom krugu povezanom
zajednikim kulturalnim, estetskim i tehniko/tehnolokim preferencijama. Izazov je
promatrati tu skupinu kao cjelinu, ali uz visoku svijest o raznovrsnosti i "niama" unutar
skupine. Ipak, senzibilizacija na kazalite vana je ve u kolskom razdoblju.
Razvoj publike namjeravam ostvariti kroz program To je moje kazalite, koji bi ukljuivao
srednjokolce u rad kazalita, ne samo preko inscenacija lektire prenesenih na scenu, nego
i kroz posjete kazalitu i gledanje proba, kroz mogunost razgledavanja kazalita iznutra,
mogunost praenja procesa nastajanja predstave i razgovora s umjetnicima. Vaan su dio
pribliavanja kazalita srednjokolcima gostovanja umjetnika (glumci i redatelji,
kostimografi i scenografi) u kolama i osmiljena priprema publike za predstave koje e
gledati u kazalitu, povratna informacija o vienim predstavama te razgovor o
oekivanjima, eljama i interesima mladih.
Takoer bih predloila organiziranje radionica u kolama i s nastavnicima i profesorima na
kojima bi se, kroz prezentacije predstava ZKM-a, kazalite pribliilo i profesorima i djeci,
kao neka vrsta sata kazalinog odgoja. Projekt bi se realizirao u suradnji s glumakim
ansamblom ZKM-a koji bi sudjelovao u stvaranju i provedbi programa.
Navedene metode pomogle bi da u budunosti, nakon evaluacije rada sa suradnicama,
detaljnije razraujemo marketinke aktivnosti i osmiljavamo sve konkretnije i tonije
pristupe ciljnim grupama gledatelja.
Dugoroni razvoj publike planiram kroz znanstveno-istraivaki projekt Istraivanje i
gradnja publike, u suradnji sa srednjim kolama, Filozofskim fakultetom te Uiteljskim
fakultetom i Fakultetom za edukaciju i rehabilitaciju. Istraivale bi se reakcije
srednjokolaca i studenata na viene predstave te njihove potrebe, potaknulo bi se kreiranje
programa drukijeg pristupa klasinoj literaturi hrvatske i svjetske dramske i prozne
17
batine, na nain prilagoen novim naratajima gledatelja i novim oblicima edukacije, kroz
razgovore, tribine, radionice, istraivanja i ankete.
Ovaj poseban projekt prijavili bismo na program EC Creative Europe za program
financiranja razvoja publike.
18
UILITE
Iz biveg Pionirskog kazalita (PIK-a) i kreativnog rada s djecom u poratno vrijeme poslije
II. svjetskog rata razvilo se Zagrebako kazalite mladih. Velik broj uglednih pedagoga
radio je vie od ezdeset godina s tisuama djece u Zagrebu, ne odgajajui samo neke od
znaajnih hrvatskih umjetnika, ve djelujui kao platforma za razvoj budue kazaline
publike.
Uilite je vaan dio ZKM-a, neprocjenjiva kreativna platforma za priblino 1400 djece
koja se svake godine upisuju u Dramski, Plesni i Lutkarski studio. Programi Uilita, osim
to umjetniki obrazuju djecu, kreativno osmiljavaju njihovo slobodno vrijeme, svakako
pomau u otkrivanju darovite djece i daju poticaj razvoju umjetnike pedagogije.
Uilite djeluje kao platforma za razvoj kazalinih znalaca i publike, kao i platforma za
razvoj buduih profesionalaca u izvedbenim umjetnostima.
Zadaci Uilita u buduem programskom razdoblju su:
-
19
20
21
koji su tek
diplomirali.
22
U nastavku teksta, nabrojana su imena redatelja/ica iji rad cijenim i koje bih voljela
angairati u kazalitu, ako se ukae mogunost. Redateljska imena, kao i odabrani
naslovi, paljivo su promiljena i smisleno kombinirana s pojedinom programskom
jedinicom, ali su nabrojena u veem broju s obzirom na to da ih vidim tek kao
mogunost.
23
24
U ovoj programskoj jedinici eljela bih navedene tekstove i autore spojiti s nizom
redatelja, od novije generacije preko ve etabliranih i ZKM-u poznatih redatelja poput Olje
Lozice, Sae Boia, Helene Petkovi, Paola Tiljaria iz Hrvatske, Miloa Lolia, Ive
Miloevi, Nejca Gazvode, Selme Spahi i Andraa Urbana iz regije te Nurkana
Erpulata i Judith Depaule iz Europe.
25
Falk Richter: Gott ist ein DJ (Bog je DJ), hrvatska premijera, uz potporu
Goethe instituta, scena Polanec;
Wallace
Shawn:
The
Fever,
hrvatska
premijera,
uz
potporu
26
Pri odabiru repertoarnih jedinica eljela bih pratiti daljnji rad autora Bobe Jelia, koji je
svojim radovima ponajvie obiljeio prethodno razdoblje, predstavivi ZKM na najveim
europskim kazalinim festivalima i smotrama. Takoer bih voljela uspostaviti suradnju sa
Saom Boiem, iji autorski i ko-autorski projekti, poput Love will tear us apart, gostuju
na bitnim europskim festivalima zadnjih godina. Od europskih umjetnika na ZKM-ovom
repertoaru vidim i njemako-britanski kolektiv Gob Squad, iji radovi osvajaju europske
pozornice kombinacijom interaktivnog kazalita i real-time video montae, istraujui kroz
pop-kulturne fenomene kompleksnost svakodnevnice. Zanimljiva njemaka izvedbena
scena bila bi predstavljena suradnjom s Reneom Polleschom, jo jednim umjetnikom koji
dolazi sa trenutano najzanimljivije Akademije za izvedbene umjetnosti, one u Giessenu, a
iji radovi, poput nagraivanog World Wide Web-Slums 1-10, svoje koproducente nalaze u
europskim kazalinim metropolama: Berlinu, Hamburgu, Zurichu, Beu.
Poseban bih naglasak stavila na uspostavi suradnje navedenih i drugih autora s dramskim
piscima i mladim dramaturzima, kako bismo njegovali i razvijali modele novih
dramaturkih formi te kreirali nove izvedbene tekstove, koji ne moraju nuno zaivjeti
kroz navedene projekte, nego mogu i supostojati kao autonomni predloci za daljnje
izvedbe. U tom smislu eljela bih navedene autore povezati s dramaturzima poput Dina
Peuta, Jasne mak, Nine Goji, Rone ulj, Gorana Fereca i ostalih. U nadolazeim
kazalinim sezonama postavila bih djela sljedeih autorskih timova:
- Bobo Jeli,
-
Gob Squad,
27
Rene Pollesch,
3. Vesela znanost
Program pod nazivom Vesela znanost, prema glasovitom Nietzscheovu naslovu, koristio bi
kazalite za popularizaciju znanosti meu mladima na umjetniki vrijedan i zabavan nain,
oslanjajui se na britansku tradiciju edutainmenta (obrazovanje kroz zabavu) i na taj nain
kolarce zainteresirati i pribliiti im znanost i znanje.
Naslovi (dramatizacije i adaptacije slavnih djela popularne znanosti):
-
Bill Bryson: Kratka povijest gotovo svega, prijevod Milica Luki, kultna
knjiga za populariziranje znanosti, dvorana Istra;
Crveno-bijela Guja (radni naslov), prema britanskoj tv seriji Crna Guja hrvatska povijest u camp i grotesknom obliku.
28
29
ustrajna i isto izvravajua vrsta koja tei za savrenstvom. Kao u borbi s bikovima
publika gleda dolje, dok se plesa bori i znoji u areni. Ova grupna koreografija postavljena
bi bila na tankoj liniji izmeu umjetnosti i zabave, radikalna, fiziki jaka i bez ikakvih
kompromisa, ali na kraju duboko (ne)ljudska.
Jan Martens (Belgija, 1984.) studirao je na Fontys Dance Academy u Tilburgu, a
diplomirao je na konzervatoriju za ples Artesis u Antwerpenu 2006. godine.
Napomena: Ove navedene suradnje ne iskljuuju i druge subjekte s nezavisne scene
koji bi imali zanimljive koprodukcijske ideje i potencijal za suradnju.
6. Poseban program
Poseban program sastojat e se od prigodnih obiljeavanja datuma koji imaju posebnu
vanost za mlade, kao to su:
-
Boi (25.12.)
7.
Nastavila bih prikazivanje relevantnih europskih predstava kroz Ciklus europskog kazalita
(koje je uvela ga Dubravka Vrgo) tijekom sezone, to daje vanu informaciju publici o
zbivanjima na recentnoj europskoj sceni, ali ima i vanost kao platforma za razmjenu
ZKM-a s gostujuim kazalitima.
32
Mjesto izvedbe
2015./16.
ISTRA
1.
Dino Peut:
(Pret)posljednja panda
ili statika
2.
J.D.Salinger: Lovac u
itu
3.
Agota Kristof:
TRILOGIJA
4.
POLANEC
Inkubator, autorski
projekti lanova
ansambla ZKM-a
2016./17.
1.
Markus Zusak:
Kradljivica knjiga
Maja Hrgovi:
Prekrasne ruevine
2.
Izbor iz programa
Budunost je ovdje
3.
Kalman Mesari:
Kozmiki ongleri
4.
Rodrigo Garcia:
Povijest Ronalda,
klauna iz McDonaldsa
Crveno-bijela Guja
(radni naslov)
Inkubator autorski
projekt glumaca ZKMa
Izbor iz programa
Budunost je ovdje
2017./18.
1.
2.
3.
4.
2018./19.
1.
33
2.
3.
4.
34
UMREAVANJE I GOSTOVANJA
ZKM ima veliko iskustvo na planu meunarodnih koprodukcija i gostovanja koje je
zapoela prethodna ravnateljica Dubravka Vrgo i koje namjeravam proiriti nekim novim
imenima. Ovdje nabrajam ugledne europske i svjetske kazaline kue, potencijalne
partnere za model koprodukcije i razmjene slinih estetskih i produkcijskih modela:
Kaaitheater u Briselu (osobni kontakt), Hebbel Am Ufer u Berlinu (osobni kontakt), NYLA,
New York (osobni kontakt), Voruuit u Gentu (osobni kontakt), Rabenhof Theater u Beu
(osobni kontakt), Slovensko stalno gledalie u Trstu (osobni kontakt), Mittelfest u
Cividaleu (osobni kontakt), Teatro Elfo Puccini u Milanu, Slovensko narodno gledalie,
Slovensko mladinsko gledalie, Ljubljana, Grips, Berlin (kazalite za djecu),
Jugoslavensko dramsko pozorite, Beograd, Oslo International Theatre, Norveka, itd.
Od festivala na kojima namjeravam plasirati predstave ZKM-a izdvojila bih:
-
35
36
nabava video opreme koja je sukladna sve veoj potranji za video produkcijom
(projektori sa izmjenjivim optikama, kamere, platna, video mikseri...);
37
38
dodatno
osposobljavanje,
doivotno
uenje
odravanje
visoke
zaposlenika
izvaninstitucionalnog,
ZKM-a
formalnog
preko
i
kombinirano
neformalnog
institucionalnog
obrazovanja
strunog
39
40
41
3. Sponzori
Ponovno, s obzirom na programske smjernice i kasnije detaljno specificiran program,
kazalite e moi ostvariti sponzorske suradnje po pojedinom modulu programa ili po
pojedinom projektu. Razliite tematske okosnice programa otvaraju razliite mogunosti
suradnje sa subjektima u gospodarstvu, ali i sa stranim investitorima preko direktne
komunikacije s tvrtkama ili preko veleposlanstava.
4. Komunikacije
Jaka i redovita komunikacija s publikom jedno je od najvanijih pothvata u ovom
podruju, temelj dobrog marketinga i odnosa s javnou. Obrazovanje i aktivnost ZKMovih zaposlenika razvijat e se i u smjeru community menadmenta Koristit emo internet i
druge kanale za objave i vijesti, a strateki vanu dvosmjernu komunikaciju ostvarit emo
kroz intenzivan rad i dijalog na drutvenim mreama Facebook, Twitter, Instagram, na
kojima e se objavljivati vijesti i fotografije s proba i gostovanja. Na drutvenim mreama,
kao i na internetskoj stranici kazalita, uvest e se forum kao mogunost za dijeljenje
dojmova publike, postavljanja pitanja za glumce, redatelje i upravu kazalita na koja e se
redovno odgovarati. Posebno emo uvesti i rubriku Pitaj omiljenog glumca, u kojoj bi
posjetitelji mogli postavljati pitanja svojim omiljenim glumcima.
42
U blizini kazalita organizirao bi se touch screen ekran na kojem bi se u svako doba moglo
saznati to se dogaa u ZKM-u te rezervirati ulaznice (ponajprije za turiste).
5. Promocija
Sutina programa promocije bit e atraktivan dizajn, izvorni sadraj (prie) i alati kroz koje
emo predstavljati nae djelovanje javnosti.
Svakako je vaan dio promocija u strunim teatarskim asopisima (Frakcija, Kazalite,
Hrvatsko glumite, Vijenac) i editorijalima u Hrvatskoj i inozemstvu (Maska SLO, Scena,
RO, Ludens, SRB, Theater Heute, BDR, Dialog, PL itd.), odnosno stvaranje
profesionalnog ugleda ZKM-a u strunim krugovima u Europi i svijetu.
Bitno je da programska dostignua ZKM-a odjekuju kroz medije ak i u onoj domaoj i
meunarodnoj javnosti gdje publika ne moe posjetiti predstave ZKM-a, a u svrhu irenja
ugleda institucije i stvaranja brenda.
Koristit e se i klasina oglaavanja na billboardima i jumbo plakatima u Zagrebu, u
tiskovinama i na Google AdWordsu, te hrvatskim, regionalnim i internacionalnim
portalima. Sklapanje ugovora s medijskim pokroviteljima, i to sa sluanim radijskim
postajama, tiskovinama (novine i asopisi) te vodeim portalima u zemlji, bit e prioritet u
oglaavanju.
Osim toga, vrlo vana su oglaavanja u kulturno-turistikim vodiima u Hrvatskoj, u
kojima e se isticati program ZKM-a s napomenom da pojedine predstave imaju i titl na
engleskom jeziku za strane turiste. Svakako e se uspostaviti suradnja s TZ Grada Zagreba
i HTZ-om te hotelima i hostelima u Zagrebu, gdje e se promicati program ZKM-a, s
obzirom na to da je Zagreb postao jaka turistika destinacija s brojnim stranim turistima
koji konzumiraju i kulturne sadraje.
43
7. Prodaja
Cijene ulaznica kreu se od 70 kn za individualni posjet, 45 kn za organizirani posjet i 30
kn za ake, studente i umirovljenike. Svakako treba uvesti obiteljski popust za obiteljski
posjet kazalitu, kao i odreeni broj besplatnih ulaznica koje bi se izdvojile na mjesenoj
bazi mladim, nezaposlenim ljudima, bez prihoda.
Osim individualne prodaje ulaznica organizirali bi se, kao i dosad, grupni posjeti osnovnih
i srednjih kola na podruju Zagreba i raznih tvrtki. Takoer bi se organizirali posjeti s
prijevozom gledatelja i iz oblinjih mjesta, tako da bi se putovanje iskoristilo za
upoznavanje publike s autorom odnosno piscem i sadrajem djela (mogunost direktnog
predstavljanja hrvatskih autora), pod nazivom Kreativno putovanje.
44
45
2015.
17.500.000,00 kn
4.150.000,00 kn
80.000,00 kn
1.200.000,00 kn
550.000,00 kn
2.500.000,00 kn
25.980.000,00 kn
Plan prihoda
A. IZRAVNO FINANCIRANJE / redovna djelatnost i programska sredstva
Proraun Grada Zagreba
Vlastita sredstva
Sponzori i donatori
EU programi
Javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture
Ostala sredstva iz lokalnog i dravnog prorauna
B. NEIZRAVNO FINANCIRANJE / IN-KIND
Sredstva koprodukcijskih partnera, sponzorske kontribucije u materijalima i
uslugama te volonterski rad
SVEUKUPNO prihodi
Razlika prihoda i rashoda u 2015.
20.095.100,00 kn
4.849.900,00 kn
70.000,00 kn
50.000,00 kn
300.000,00 kn
150.000,00 kn
465.000,00 kn
25.980.000,00 kn
0,00 kn
46
2016
18.000.000,00 kn
4.565.000,00 kn
93.000,00 kn
1.320.000,00 kn
605.000,00 kn
2.700.000,00 kn
27.283.000,00 kn
Plan prihoda
A. IZRAVNO FINANCIRANJE / redovna djelatnost i programska sredstva
Proraun Grada Zagreba
Vlastita sredstva
Sponzori i donatori
EU programi
Javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture
Ostala sredstva iz lokalnog i dravnog prorauna
B. NEIZRAVNO FINANCIRANJE/IN-KIND
20.551.000,00 kn
4.995.000,00 kn
82.000,00 kn
760.000,00 kn
315.000,00 kn
165.000,00 kn
510.000,00 kn
27.378.000,00 kn
95.000,00 kn
2017
18.000.000,00 kn
5.021.500,00 kn
115.000,00 kn
1.320.000,00 kn
665.500,00 kn
2.600.000,00 kn
27.722.000,00 kn
Plan prihoda
A. IZRAVNO FINANCIRANJE/redovna djelatnost i programska sredstva
Proraun Grada Zagreba
Vlastita sredstva
Sponzori i donatori
EU programi
Javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture
21.065.000,00 kn
5.145.000,00 kn
90.200,00 kn
760.000,00 kn
330.000,00 kn
47
182.000,00 kn
540.000,00 kn
28.112.200,00 kn
390.200,00 kn
2018
18.000.000,00 kn
5.523.650,00 kn
135.000,00 kn
1.320.000,00 kn
732.050,00 kn
2.500.000,00 kn
28.210.700,00 kn
21.500.000,00 kn
5.299.000,00 kn
99.220,00 kn
760.000,00 kn
347.000,00 kn
200.000,00 kn
590.000,00 kn
28.795.220,00 kn
584.520,00 kn
48
IVOTOPIS
OSOBNE INFORMACIJE
RADNO ISKUSTVO
2014
2013. danas
2013. danas
2013. danas
2011. danas
2011.
2009. 2012.
2009.
2008. 2011.
49
RH
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb
2007. danas
2006. 2011.
2004.
2003. danas
2001. 2009.
2000. danas
2000.
50
1995, danas
51
Koreografkinja u operama
Samostalna umjetnica
Radi u eminentnim kazalitima u zemlji te koreografira u 18 opernih naslova:
Hrvatsko narodno kazalite Ivana pl. Zajca, Rijeka
- Okretaj zavrtnja, B. Britten, r. Ozren Prohi (u koprodukciji s HNK u ibeniku), 2013.
- Gusla na krovu, J. Bock, r. Ozren Prohi, 2012.
- Casanova u Istri, A. Kabiljo, r. Kreimir Doleni, 2009.
- Seviljski brija, G. Rossini, r. Ozren Prohi, 2008.
- La Gioconda, A. Ponchielli, r. Ozren Prohi, 2006.
- Judita, M. Maruli, r. Petar Selem, 2006.
Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu
- Postolar od Delfta, B. Bersa, r. Kreimir Doleni, 2012.
- Mirjana, J. Mandi, r. Petar Selem, 2008.
- Krabuljni ples, G. Verdi, r. Plamen Kartaloff, 2007.
- Ki pukovnije, G. Donizetti, r. Kreimir Doleni, 1997.
Hrvatsko narodno kazalite Split
- Maral, S. Foreti, r. Mario Kova, 2011.
- imi, J. Strauss ml., r. Ozren Prohi, 2011.
- Macbeth, G. Verdi, r. Petar Selem (koreografkinja i asistentica redatelja), 2010.
- Faust, C. F. Gounod, r. Kreimir Doleni, 2008.
- Splitski akvarel, I. Tijardovi, r. Kreimir Doleni, 2008.
- Manon Lescaut, G. Puccini, r.Petar Selem (koreografkinja i asistentica redatelja), 2007.
- Stanac, J. Gotovac, r. Leo Katunari, Splitsko ljeto, Dubrovake ljetne igre,1996.
Hrvatsko narodno kazalite u Osijeku
- Figarov pir, W.A. Mozart, r. Ozren Prohi, 2002.
1992 danas
1989. 2001.
1980. 2004
Profesionalna plesaica
Kao aktivna profesionalna plesaica suvremenog plesa nastupa u Hrvatskoj u znaajnim plesnim
produkcijama:
52
OBRAZOVANJE I
OSPOSOBLJAVANJE
2004.
Programme Courants du Monde, (Francuska)
Dobitnica stipendije Programme Courants du Monde u organizaciji Maisones des Cultures du
Monde i Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske koji je realizirala prouavajui
produkcijske modele i naine financiranja plesnih centara u Francuskoj, kao i modele organizacije
Ministarstva kulture Francuske.
1989. 2002.
1984. 1991.
1976. 1980.
Maturant gimnazije
V. gimnazija, Zagreb
1976. 1980.
Profesionalna plesaica
kola za ritmiku i ples Ana Maleti
Suvremeni ples, ritmika
53
Hrvatski
Ostali jezici
RAZUMIJEVANJE
Sluanje
itanje
GOVOR
PISANJE
Engleski
C1
C1
C1
C1
C1
Francuski
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
panjolski
Organizacijske / rukovoditeljske
vjetine
Poslovne vjetine
Raunalne vjetine
Vozaka dozvola
DODATNE INFORMACIJE
OSOBNI INTERES:
kazalite, suvremeni ples, filmska umjetnost, plesna programacija, stvaranje plesnih djela, kulturna
politika
54