1.

UVOD
Ekonomija - grki oikonomia = upravljanje kuom onaj koji upravlja domainstvom
Domainstva i ekonomije (gospodarstva) imaju mnogo toga zajednikog.
Odluke u domainstvu - koji lanovi domainstva imaju koja zaduenja i to se dobiva zauzvrat?
- tko kuha ? - tko pere rublje ? - tko bira program na televiziji ? - tko ima pravo na vie deserta?
Odluke u drutvu (gospodarstvu, ekonomiji) odluiti koji se poslovi obavljaju i tko ih obavlja.
- tko uzgaja hranu ? - tko iva odjeu ? - tko izrauje raunala ?
Nakon to se rasporede ljudi, zgrade, zemlja i maine - rasporediti proizvod dobara i usluga koje se proizvode.
- tko e jesti kavijar, a tko krumpir ? - tko e voziti Ferari, a tko se vozi u autobusu?
Drutveni resursi su OSKUDNI. OSKUDNOST znai da drutvo ima ograniene resurse te zbog toga ne moe
proizvesti sve vrste roba i usluga koje bi ljudi eljeli imati.
EKONOMIJA = znanost koja prouava kako drutvo upravlja svojim oskudnim resursima.
- ekonomisti prouavaju kako ljudi donose odluke
- ekonomisti prouavaju kako ljudi meusobno djeluju
- ekonomisti analiziraju trendove koji utjeu na ekonomiju u cjelini
Dva osnovna podruja ekonomije:
- makroekonomija = prouava gospodarstvo (ekonomiju zemlje) u cjelini
- mikroekonomija = prouava ponaanje djelova gospodarstva (ekonomije) poduzea, kuanstva, potroaa
Grane ekonomije: opa ekonomija, financije, bankarstvo, organizacija i menadment, marketing, raunovodstvo
DESET NAELA EKONOMIJE KAKO LJUDI DONOSE ODLUKE
1. naelo: Ljudi se suoavaju s odabirima koji s jedne strane donose koristi, ali s druge strane tete.
- donoenje odluka zahtjeva rtvovanje jednog cilja kako bismo ostvarili drugi
- kako bi dobili neto to elimo, moramo se odrei neke druge stvari koju elimo - Niti jedan ruak nije besplatan.
- drutva su suoena sa odabirom izmeu uinkovitosti i pravednosti
UINKOVITOST = drutvo iskoritava svoje oskudne resurse na nain da dobije najvie mogue od njih.
PRAVEDNOST = korist od tih resursa pravedno je rasporeena meu lanovima drutva.
Uinkovitost = veliina torte
Pravednost = kako je torta raspodjeljena
2. naelo: Cijena neega jest ono ega se mora odrei kako bi to neto dobio.
- budui da se suoavamo sa odabirima, usporeujemo cijene i koristi
- u mnogim sluajevima cijena nekog odabira nije lako uoljiva
Koja je cijena, a koja korist Vaeg kolovanja? ega se sve trebate odrei za jednu godinu kolovanja?
OPORTUNITETNI TROAK ili troak proputene mogunosti = sve ono ega se moramo odrei kako bi dobili neto
drugo. Pri donoenju bilo koje odluke trebali bi biti upoznati sa oportunitetnim trokom. Mnogi studenti vrhunski
sportai odustaju od studiranja. Korist studiranja vrhunskim sportaima nije vrijedan troak.
3. naelo: Razumni ljudi razmiljaju na granici.
- odluka za vrijeme veere: gladovati ili jesti kao svinja TREBA LI UZETI JO JEDNU LICU KRUMPIRA
- granine (marginalne) promjene opisuju uinak malih postupnih promjena na postojei plan akcije
- margina = rub
Cijena karte u zrakoplovu koji se sprema poletjeti sa deset praznih mjesta?

4. naelo: Ljudi odgovaraju na poticaje

- ponaanje ljudi e se promijeniti kada se promijene trokovi ili koristi
- kada poskupe jabuke, ljudi e jesti vie kruaka i manje jabuka
- uzgajiva jabuka zapoljava jo beraa jer je korist od prodaje jabuka vea
KAKO LJUDI MEUSOBNO DJELUJU
5. naelo: Trgovina moe svima poboljati ivote
- trgovina izmeu dviju drava moe ojaati obje drave
- lanovi nae obitelji natjeu se sa lanovima drugih obitelji posao, kupovina
- kada bi se izolirali, morali bi sami uzgajati hranu, iti odjeu, sagraditi kuu itd- trgovina nam omoguava
specijalizaciju u onom to najbolje radimo
6. naelo: Trita obino predstavljaju dobar nain organizacije ekonomske aktivnosti.
- u trinoj ekonomiji odluke sredinjeg planera zamijenjene su odlukama milijuna poduzea i domainstava
- domainstva i poduzea koja meusobno djeluju ponaaju se kao da im pomae neka NEVIDLJIVA RUKA
- cijene su instrument kojim nevidljiva ruka upravlja ekonomskim aktivnostima
- cijene odraavaju vrijednost nekog dobra, kao i troak u proizvodnji tog dobra
7. naelo: Drave ponekad mogu poboljati rezultate trita.
- zato nevidljiva ruka treba dravu ? Da bi je zatitila.
- trita uspjeno funkcioniraju ako se provode zakoni prava vlasnitva
- razlozi drave za intervenciju na tritu: 1) da promovira uinkovitost
2) da promovira pravednost
- neuspjeh trita: kada trite preputeno samo sebi ne uspije uinkovito rasporediti resurse
8. naelo: Standard ivota odreene zemlje ovisi o sposobnosti te zemlje da proizvodi dobra i usluge.
- prosjene zarade tijekom 2000. godine:
- Amerikanac: 34.100 $ godinje, Meksikanac: 8.790 $ godinje, Nigerijac: 800 $ godinje
- razlike u standardu ivota pripisuju se razlikama u PROIZVODNOSTI RADA
- proizvodnost rada = koliina dobara i usluga koje su proizvedene tokom svakog sata radnog vremena radnika
9. naelo: Cijene rastu kada drava tiska previe novca.
- u Njemakoj su 1921. godine novine kotale 0,30 njemakih maraka, a dvije godine kasnije 70.000,00 njemakih
maraka
- odravanje inflacije na niskom nivou, cilj svih politiara koji se bave ekonomijom.
Kako dolazi do inflacije? Poraste koliina novca u opticaju, kada neka vlada pusti u opticaj veliku koliinu dravne
valute, vrijednost te valute opada.
10. naelo: Drutvo se suoava s kratkoronim odabirom izmeu inflacije i nezaposlenosti.
- kratkorono, kada vlada povea koliinu novca u opticaju, nia je stopa nezaposlenosti - Phillipsova krivulja
krivulja koja prikazuje kratkoroni odnos izmeu inflacije i nezaposlenosti, po ekonomistu koje je prvi prouio ovu
povezanost.
- nositelji ekonomske politike suoavaju se s ovim odnosom tete i koristi
PITANJA ZA PONAVLJANJE
1. Kojeg je porijekla rije ekonomija i to oznaava ?
2. Koje su posljedice oskudnosti resursa ?
3. S kojim su odabirima suoena drutva ?
4. to je oportunitetni troak ?
5. Kako ljudi odgovaraju na poticaje ?
6. to je neuspjeh trita ?
7. O emu ovisi standard odreene zemlje ?
8. Kakav je odnos inflacije i zaposlenosti ?

2. KAKO RAZMILJAJU EKONOMISTI

1. EKONOMIJA KAO ZNANOST
- svako podruje znanosti ima svoj jezik i svoj nain razmiljanja
- psiholozi ego, linost, kognitivna disonanca
- matematiari integrali, vektori
- odvjetnici zloin, krivica, parnica
- ekonomisti ponuda, potranja, elastinost
- NAUITI RAZMILJATI KAO EKONOMIST
- ekonomisti raspravljaju sa objektivnou znanstvenika
- prikupljaju podatke, analiziraju podatke osmiljavaju teorije
- znanstvena metoda nepristran razvoj i testiranje teorija
- ekonomisti ne mogu provoditi eksperimente u laboratoriju za razliku od fiziara, kemiara..
- ekonomisti koji prouavaju inflaciju ne mogu mijenati monetarnu politiku neke zemlje kako bi doli do podtaka.
- ekonomisti, kao i astronomi, prouavaju one podatke koje prikupe promatranjem dogaaja
Pretpostavimo da.. Zato pretpostavljamo ?
- u fizici slobodni pad eljezne kugle sa zgrade od 5 katova pretpostavimo da pada u vakumu, iako pada u zraku
koji usporava kuglu - utjecaj zraka je tako mali da je zanemariv
- u ekonomiji takoer pretpostavljamo da.. - se svijet sastoji samo od dvije drave - da svaka drava proizvodi
samo dva proizvod stvarni svijet se sastoji od mnogo drava i od mnogo proizvoda - ako pretpostavimo. moemo
se usredotoiti i razumjeti pojavu
- umjetnost znanstvenog razmiljanja je u odluivanju KOJE PRETPOSTAVKE PRETPOSTAVITI
- u biologiji, kemiji.. koriste se plastini modeli koji nisu prava ljudska tijela i ne sadre mnoge detalje
- ekonomisti takoer koriste MODELE dijagrame, grafikone, jednadbe model ovjeka ne sadri sve miie i
sve kapilare, tako ni ekonomski model ne sadri sve karakteristike ekonomije
Zato se ekonomisti ne slau ? Zato ekonomisti daju oprene savjete politiarima ?
- imaju razliita miljenja o istinitosti alternativnih teorija
- ekonomisti imaju razliite stavove: Da li oporezivati domainstva po osnovi dohotka ili po osnovi potronje ? Da li
poveati PDV ? Da li smanjiti PDV ? U jednu ruku ovo, u drugu ruku ono
Prisjetimo se :
resursi su oskudni odabiri sa jedne strane donose koristi, ali sa druge strane tete
- odabir izmeu uinkovitosti (efikasnosti, djelotvornosti) i pravednosti
Gospodarstvo proizvodi djelotvorno kada neiju ekonomsku situaciju ne moe uiniti boljom, a da neiju drugu uini
gorom.
2. KAKO ITATI GRAFIKONE
Svrha grafova:
1. Vizualno predstavljaju ideje koje ne bi bile dovoljno jasne kada su predstavljene kroz jednadbe ili rijei.
2. Grafovi omoguavaju prilikom analize podataka da lake shvatimo povezanost varijabli.
Grafovi s jednom varijablom - prikazuju kako se mijenja jedna varijabla

Izvor: Mankiw, G. Osnove ekonomije, Mate, d.o.o. Zagreb, 2006., str. 37.

Grafovi sa dvije varijable: Koordinatni sustav.

- ekonomisti esto ele prouavati povezanost izmeu varijabli
- koordinatni sustav omoguava sastavljenje grafova sa dvije varijable
- X koordinata odreuje vodoravan poloaj toke
- Y koordinata odreuje okomit poloaj toke
- 0 ishodite, toka s vodoravnim i okomitim poloajem
- dijagram rasprenosti jer se sastoji od rasprenih toaka
- toke koje se nalaze vie na desnu stranu takoer se nalaze i vie
- vrijeme uenja i prosjek ocjena kreu se u istom pravcu = varijable pozitivno povezane
- kada bi nacrtali graf povezanosti izmeu vremena zabavljanja i uenja vidjeli bi da je vrijeme zabave povezano
sa niim ocjenama = negativna korelacija
Nagib krivulje.
- ako je krivulja vrlo strma, kupuje se isti broj romana neovisno o njihovoj cijeni
- ako krivulja nije jako strma, kupuje se znatno manji broj romana kada im poraste cijena
- nagib vodoravne krivulje je nula varijabla y se ne mijenja
- nagib okomite krivulje je beskonaan varijabla y moe imati bilo koju vrijednost, bez da se varijabla x j j j
promijeni
y
nagib =____________
x
- kada Emina ima dohodak 30.000 kuna, kupit e 21 roman po cijeni od 6 kuna ili 13 romana po cijeni od 8 kuna
68 = -2 = -1
______
___ ___
21 13
8
4
- karakteristika ravne linije je da ima isti nagib ij l j d i cijelom svojom duinom
- to ne vrijedi za krivulje koje su na nekim mjestima strmije
3. MODEL GOSPODARSTVA
- naredna slika predstavlja vizualni model gospodarstva, zvan dijagram krunog toka
- u modelu su samo dva tipa donosioca odluka domainstva i poduzea
- poduzea u proizvodnji koriste faktore proizvodnje rad, zemlju i kapital (inputi) vlasnici su im domainstva
- domainstva troe dobra i usluge proizvode ih poduzea
- domainstva i poduzea djeluju na dva tipa trita
- trite roba i usluga domainstva su kupci, poduzea prodavai
- trite faktora proizvodnnje domainstva prodaju, a poduzea kupuju
- dijagram krunog toka je jednostavni model gospodarstva
- realistiniji i kompliciraniji model ukljuivao bi I ulogu drave i meunarodnu trgovinu
to je trite ?
- openito trita su mjesta gdje se sreu kupci i prodavatelji, razmjenjuju robe i usluge i odreuju cijene
- trite prema prostornom opsegu lokalno, regionalno, nacionalno, meunarodno, kontinentalno, svjetsko
- trite prema predmetima razmjene tekstila, poljoprivrednih dobara, dijamanata, rada, vrijednosnih papira
- u trinom sustavu sve ima svoju cijenu vrijednost dobra u novcu
- tri temeljna pitanja trinog gospodarstva: 1. to 2. Kako 3. Za koga?
to koju robu i u kojom koliinama proizvesti od irokog niza moguih dobara i usluga
Kako koje tehnike i tehnologije odabrati za proizvodnju prethodnog to - kako e se upotrijebiti ogranieni
resursi
Za koga kako e se raspodijeliti dobra meu lanovima zajednice - tko troi i koliko

4. NAIN ALOKACIJE RESURSA

1. CENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA (Socijalistika ekonomija)
- drava (vidljiva ruka) donosi sve odluke o proizvodnji i potronji jer posjeduje veinu sredstava za proizvodnju
(zemlju i kapital)
- drava odluuje kako se ukupna proizvodnja drutva treba razdijeliti na razliita dobra i usluge
- drava odgovara na glavna ekonomska pitanja preko vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju i preko svoje moi
2. DECENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA (Kapitalistika ekonomija)
- alokacija resursa vri se posredstvom trita (nevidljive ruke)
- pojedinci i privatna poduzea donose glavne odluke o proizvodnji i potronji
- trite odreuje to, kako i za koga
- vjeruje se da ovaj sustav jae stimulira proizvodnju nego u centralnom planiranju
- laissez-faire (lese fer) ekonomija ekstreman sluaj trine ekonomije
3. MJEOVITA EKONOMIJA
- najei oblik ekonomije u svijetu
- kombinacije trine i naredbodavne ekonomija
- nikada nije postojala 100% trina ekonomija
- drava donosi zakone i propise koji ureuju ekonomski ivot
5. RAZVITAK EKONOMSKE MISLI
- Adam Smith "teorijski otac kapitalizma" (Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda, 1776.)
- izloio je osnovna naela trine ekonomije
- utemeljitelj mikroekonomike (grana ekonomike koja se bavi ponaanjem pojedinanih entiteta - trita, poduzea i
kuanstva)
- u Bogatstvu naroda razmatra kako se odreuju pojedinane cijene, cijene zemlje, rada i kapitala te je istraivao
prednosti i slabosti trinog mehanizma; identificirao je jedinstveno efikasno svojstvo trita, "nevidljivu ruku" koja
dovodi do ope dobrobiti iz djelovanja pojedinca za vlastiti probitak
- porast dobara i nadnica, izazvane kapitalistikom ekonomijom, nije meutim za sve znaila porast bogatstva i
blagostanja
-David Ricardo (Visoka cijena zlatnih poluga kao dokaz obezvrijeivanja novanica, 1810., Rasprava o utjecaju
niske cijene ita na profit od kapitala, 1815., O naelima politike ekonomije i oporezivanja, 1817. i dr.) i
-Thomas Robert Maltus (Rasprava o naelu populacije, 1798.) su razloge postojanja niskih nadnica vidjeli u
pretjeranom mnoenju radnika ("Rad je skup, kad je rijedak, a jeftin, kad ga ima obilno")
- Priznali su da kapitalistika ekonomija nije u stanju sve uiniti bogatima i zadovoljnima
- socijalni darvinizam (Spenser, H.) kapitalistku ekonomiju doivljava kao arenu u kojoj samo najsposobniji
preivljavaju ovakav nain razmiljanja "laisssez-faire (lese fer) smatra trite najboljim i najefikasnijim
oblikom drutvene organizacije budui da je najslinije prirodnom svijetu - razloge isticanja vlastitog, sebinog
interesa i ponaanja (u prirodi i u ljudskom drutvu) valja traiti u oskudici.
-Karl Marx (Kapital, Kritika politike ekonomije, 1867.) izvrgao je kapitalistiku ekonomiju kritici,
-naslijedivi teoriju radne vrijednosti i tezu da samo rad stvara bogatstvo pokuao je razotkriti zakone kretanja
ljudskog drutva
- smatrao je da kapitalistiku ekonomiju zbog eksploatacije (viak vrijednosti koji radnik proizvede prisvaja vlasnik
kapitala), unutranjih razarajuih snaga (akumulacija koja nastaje pri porastu organskog sastava kapitala nuno
obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasnitvu izgraenu ekonomiju) te zbog ekonomskih kriza
nastalih zbog hiperprodukcije treba zamijeniti drugi mehanizam alokacije koja bi se obavljala u uvjetima
drutvene-dravne kontrole nad sredstvima za proizvodnju
- Alfred Marshall (Naela ekonomike, 1890.) pokuava pomiriti klasinu (politiku ekonomiju) i novu ekonomiku
koja nastaje
-prihvaa teoriju slobodnog poduzetnitva (slobodne konkurencije)
-analizom ravnotee ponude i potranje pridonosi teoriji vrijednosti i cijene; razrauje pojam elastinosti potranje
-prvi upozorava da djelovanje laissez-fairea ne moe rijeiti probleme siromatva i ostvariti blagostanje, pa se zalae
za reforme koje e ouvati privatno vlasnitvo i individualnu inicijativu

- velika ekonomska kriza (1929.-1933.) ukazuje na svu ranjivost kapitalistike ekonomije

- najistaknutiji ekonomist tog doba bio je John Maynard Keynes (Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca, 1936.)
- u sreditu njegova istraivanja je problem nezaposlenosti kao trajna pojava u drutvu (ukoliko tednja premai
investicije smanjit e se potronja pa dolazi do gomilanja zaliha i zastoja u proizvodnji, a to traje sve dok se taj proces
ne uravnotei na razini nepotpune nezaposlenosti)
- ovaj problem ne moe rijeiti mehanizam kapitalistikog gospodarstva pa je potrebna intervencija drave koja
svojim mjerama treba poveavati sklonost potronji i davati poticaj investicijama
- snano je utjecao na prouavanje nacionalnog dohotka te na povezivanje ekonomske teorije s politikom i praksom
gospodarskog ivota
-za Keynsovo ime vezana je suvremena makroekonomska teorija
-suparnici Keynesove teorije su neoliberalni ekonomisti: F. Hayek, i M. Friedman
-oni, kao suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja (laissez-faire ekonomija) upozoravaju na ogromno
znaenje trita te na opasnosti ukljuivanja drave u proces alokacije
-suvremeni tuma moderne ekonomske znanosti je Samuelson, P. (Ekonomija, vie izdanja) smatra da kapitalistika
ekonomija postaje mjeovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka i "vidljiva" Keynesova ruka
(drava).
6. GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI
- GPM = granica proizvodnih mogunosti / PPF (engleski) = production possibility frontier
- prepostavimo da gospodrstvo proizvodi samo dva dobra: automobile i raunala
- za proizvodnju ovih dobara koriste sve faktore proizvodnje gospodarstva
- GPM je krivulja koja pokazuje razliite kombinacije proizvoda (automobila i raunala) koje se mogu proizvesti u
gospodarstvu koristei se dostupnim faktorima proizvodnje i dostupnom tehnologijom proizvodnje
- kada bi se svi resursi koristili za proizvodnju automobila 1000 automobila
- kada bi se svi resursi koristili za proizvodnju raunala 3000 raunala
- kada bi gospodarstvo raspodijelilo resurse moglo bi proizvesti 700 automobila i 2000 raunala toka A
- proizvodnje u toki D nije mogua jer nema dovoljno resursa za tu koliinu proizvodnje resursi su oskudni
- toke na (ne unutar) GPM predstavljaju uinkvite (efikasne) razine proizvodnje
- toka B je neuinkovit rezultat iz nekog razloga (poveana nezaposlenost) gospodarstvo proizvodi manje nego
to bi moglo
- kada bi se uklonili rezlozi neuinkovitosti, gospodarstvo bi se pomaklo sa toke B na toku A
naelo - drutvo se suoava sa odabirima koje nose i tete i koristi GPM jedan od takvih odabira
- kada se dosegne uinkovita toka na GPM (A) jedini nain kako proizvesti vie jednog dobra je da proizvedemo
manje drugog dobra
naelo - vrijednost neega mjeri se onime ega se trebamo odrei kako bismo dobili neto drugo oportunitetni
troak
- pomak sa toke A na toku C znai da se gospodarstvo odrtie 100 automobila kako bi proizvelo dodatnih 200
raunala
- oportunitetni troak 200 raunala je 100 automobila
- GPM je ispupena prema van kada bi se proizvodili samo automobili GPM tei okomitosti kada bi se
proizvodila samo raunala GPM tei vodoravnosti
- pretpostavimo: tehnoloki napredak u industriji raunala povea broj raunala koje pojedini radnik moe proizvesti
tijekom jednog tjedna
- GPM se jednim krakom pomie prema van (udaljava od ishodita)
- zbog ekonomskog porasta gospodarstvo moe pomaknuti proizvodnju s toke A na toku E i proizvesti vie raunala
i vie automobile

7. KORISTI OD TRGOVINE
- svakodnevno se oslanjamo na velik broj ljudi irom svijeta omoguavaju nam da koristimo najrazliitija dobra i
usluge
- ljudi nam nude svoja dobra ne zbog dareljivosti ili naredbe ve zbog toga to mi proizvodimo ono to oni ele ili
trebaju
- pretpostavimo: na svijetu postoje samo meso i krumpir i samo stoari i poljodjeljci
- oboje rade osam sati
- GPM ispupena prema van jer je odabir izmeu dvaju dobara ovisio o proizvedenim koliinama
- ovdje je gpm predstavljena ravnom linijom jer tehnologija za proizvodnju mesa i krumpira dozvoljava prebacivanje
sa jednog dobra na drugo uz konstantnu stopu
STOAR (poljodjelcu): prestani proizvoditi meso I proizvodi samo krumpir. Proizvest e 3200 grama krumpira.
1500 grama daj meni, a ja u tebi zauzvrat dati 500 grama mesa.
STOAR: ja u raditi 6 sati dnevno uzgajajui stoku, I 2 sata sijui krumpire. Tako mogu proizvesti 1800 grama mesa
i 1200 grama krumpira.
APSOLUTNA PREDNOST onaj proizvoa kojem je potrebna najmanja koliina unosa kako bi proizveo
odreeno dobro ima apsolutnu prednost.
KOMPARATIVNA PREDNOST onaj koji se mora odrei manje koliine drugih dobara kako bi proizveo dobro X
ima manji oportunitetni troak proizvodnje dobra X i kaemo da ima komparativnu prednost u proizvodnji tog dobra.
Svi lanovi drutva imaju koristi od trgovine, jer ona omoguava ljudima da se specijaliziraju za aktivnosti u
kojima imaju komparativnu
prednost.
PITANJA:
1. Zato je ekonomija znanost?
2. Zato u prouavanju ekonomije pretpostavljamo?
3. Zato se ekonomisti ne slau?
4. Kada gospodarstvo proizvodi uinkovito?
5. to ekonomistima omoguuje koordinatni sustav?
6. Koje su ekstremni nagibi krivulje?
7. to je trite?
8. Objasnite tri temeljna pitanja tgrinog gospodarstva?
9. Objasnite centraliziranu, decentraliziranu i mjeovitu alokaciju resursa.
10. U emu se ogleda doprinos Adama Smitha u razvoju ekonomske misli?
11. to oznaava pojam lese fer?
12. Tko treba vriti alokaciju resursa prama K. Marxu? Zat?
13. to je u sreditu istraivanja J. M. Keynesa?
14. to u ekonomiji znai rukovanje nevidljive i vidljive ruke?
15. to je GPM? Grafiki prikai i objasni?
16. Grafiki prikaite i objasnite kako se sve moe pomicati GPM?
17. to je apsolutna, a to komparativna prednost?
18. Zato svi lanovi drutva imaju koristi od trgovine?

3. PONUDA I POTRANJA
1. TRINE SILE PONUDE I POTRANJE
- ponuda i potranja dvije rijei koje ekonomisti najee koriste
- ponuda i potranja sile koje omoguavaju djelovanje trinih gospodarstava
- odreuju koliinu dobra koje se proizvodi i cijenu po kojoj se prodaje, kako e politika ili dogaaj utjecati na
ekonomiju? Odrediti kako e utjecati na ponudu i potranju
1.1. Trita savrene konkurencije
Trite je grupa kupaca i prodavaa odreene robe ili usluge.
Kupci odreuju potranju
Prodavai odreuju ponudu
Trita poprimaju razne oblike.
Kada svaki kupac zna da postoji vie prodavaa kod kojih moe birati, a svaki prodava zna da je njegov proizvod
slian proizvodima koje nude drugi prodavai - cijenu niti prodanu koliinu ne odreuje niti jedan kupac, niti jedan
prodava Tada cijenu i koliinu odreuju svi kupci i prodavai
Trite savrene konkurencije je trite na kojem postoji velik broj kupaca i prodavaa tako da svaki od njih
pojedinano ima zanemariv utjecaj na trinu cijenu.
Osnovne karakteristike trita savrene konkurencije:
1) Dobra koja se nude sva su ista
2) Kupci i prodavai brojni i niti jedan ne moe utjecati na trinu cijenu prihvatioci cijena
Moete li prepoznati neka trita savrene konkurencije? Ne prodaju se sva dobra i usluge na tritima savrene
konkurencije. Najlaka su za analizu trita savrene konkurencije I mnogo toga iz analize ponude i potranje na ovim
tritima, moe se primijeniti i na sloenijim tritima. u analizi u nastavku pretpostavljamo da su trita savreno
konkurentna
2. POTRANJA
Traena koliina nekog dobra je koliina koju su kupci spremni i koju mogu kupiti.
Mnoge stvari odreuju traenu koliinu cijena dobra ima kljunu ulogu.
Cijena raste traena koliina pada
Cijena pada traena koliina raste
TRAENA KOLIINA JE NEGATIVNO POVEZANA SA CIJENOM - ovaj odnos izmeu cijene i treene koliine
vrijedi za veinu dobara i toliko je opeprisutan da se u ekonomiji naziva
ZAKON POTRANJE :
uz ostale stvari jednake, kada cijena raste, traena koliina dobra pada i kada cijena pada, traena koliina raste
- tabela predstavlja krialjku potranje odnos izmeu cijene i traene koliine dobra, drei konstantnim sve ostalo
- graf cijena na okomitoj osi, koliina na vodoravnoj
- linija koja povezuje cijenu i koliinu = KRIVULJA POTRANJE
2.1. Trina i individualna potranja
TRINA POTRANJA je zbroj svih individualnih potranji za odreenom robom ili uslugom.
- horizontalno zbrojimo individualne krivulje potranje kako bi dobili trinu krivulju potranje
Trina krivulja potranje pokazuje kako se mijenja ukupna traena koliina nekog dobrakada se mijenja cijena
dobra, dok su svi drugi imbenici, koji utjeu na to koliko potroai ele kupiti, konstantni.
2.2. Pomaci krivulje potranje
- krivulja potranje ne mora biti stabilna tijekom vremena
UKOLIKO SE DOGODI NETO TO MIJENJA TRAENU KOLIINU PRI SVAKOJ CIJENI, KRIVULJA
POTRANJE SE POMIE. - ako se otkrije da ljudi koji jedu sladoled ive due pri bilo kojoj cijeni kupci ele
kupiti veu koliinu sladoleda
to se dogodilo sa potranjom na tritu piva?
Svaka promjena koja poveava traenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivulju potranje udesno i naziva se
poveanje potranje. Svaka promjena koja smanjuje traenu koliinu pri svakoj cijeni, pomie krivulju potranje

ulijevo i naziva se smanjenje potranje. Mnoge varijable mogu pomaknuti krivulju potranje. U nastavku samo
najvanije.
DOHODAK
to bi se dogodilo sa Vaom potranjom za sladoledom kada bi ostali bez posla ?
Manji dohodak = imati manje za troenje troiti manje za neka dobra (vjerojatno za veinu).
Normalno dobro = ako potranja za dobrom raste kada dohodak raste.
Inferiorno dobro = ako potranja za dobrom raste kada dohodak pada.
Navedite primjere normalnog dobra i primjere inferiornog dobra.
CIJENE POVEZANIH DOBARA
Kada pad cijene jednog dobra, smanjuje potranju za drugim dobrom, dva se dobra nazivaju supstitutima. Supstituti
su parovi dobara koja se koriste jedna umjesto drugih. Kada pad cijene jednog dobra poveava potranju za drugim
dobrom, ta se dva dobra nazivaju komplementima. Komplementi su parovi dobara koja se koriste zajedno. Navedite
primjere za supstitute i komplemente.
UKUSI
- o ukusima se ne raspravlja
- ipak ekonomisti ispituju to se dogaa kada se ukusi mijenjaju
Ukus je najoitija odrednica Vae potranje. Ako neto volite vie, vie ga i kupujete.
OEKIVANJA
Oekivanja u budunosti mogu utjecati na Vau dananju potranju. Kako? Ukoliko oekujete idui mjesec vei
dohodak, moda ete potroiti vie ve danas. Ako oekujete da e cijena nekog dobra sutra pasti, moda ete biti
manje spremni kupiti ga danas. to ako oekujete da cijena nekog dobra sutra poraste?
BROJ KUPACA
Trina potranja je izvedena od individualnih potranji vei broj kupaca, vea potranja. I obrnuto.
KAKO SPRIJEITI PUENJE ?
Dva naina za smanjenje koliine cigareta koju ljudi popue:
1) Oglasi zdravstvenih slubi, zdravstvena upozorenja na pakovanju cigareta, zabrana reklamiranja na
televiziji
2) Poveati porez na cigerete. Poveanje poreza proizvoai porez prebacuju na potroae = vea
cijena
Koja e mjera pomaknuti krivulju potranje za cigaretama ? Kako puai reagiraju na cijenu cigareta ?
Kod odraslih 10% poveanje cijena uzrokuje 4% smanjenje traene koliine. Kod tinejdera 10% poveanje cijena
uzrokuje 12% smanjenje traene koliine.
3. PONUDA
Ponuena koliina biko kojeg dobra ii usluge je koliina koju su prodavai spremni i u mogunosti prodati. Uz ostale
odrednice ponuene koliine, CIJENA ima posebnu ulogu.
Ponuena koliina raste kako cijena raste i pada kako cijena pada ponuena koliina pozitivno povezana sa cijenom
dobra.
ZAKON PONUDE: uz ostale stvari jednake, kada cijena dobra raste, ponuena koliina takoer raste, a kad
cijena pada, ponuena koliina takoer pada.
KRIALJKA PONUDE = tabela koja pokazuje odnos izmeu cijene dobra i ponuene koliine, drei konstantnim
sve ostalo.
KRIVULJA PONUDE = krivulja koja povezuje cijenu i ponuenu koliinu, dok je ostalo konstantno.
Krivulja ima pozitivan nagib jer via cijena znai veu ponudu, uz ostalo konstantno.
3.1. Trina i individualna ponuda
Horizontalno zborjene krivulje individualne ponude = trina krivulja ponude. Trina krivulja ponude pokazuje kako
se mijenja ukupna ponuena koliina kada se mijenja cijena dobra.

3.2. Pomaci krivulje ponude

Krivulja ponude sladoleda pokazuje koliko su sladoleda proizvoai spremni ponuditi po bilo kojoj cijeni, ako su
konstanta svi ostali imbenici koji utjeu na odluke proizvoaa. Svaka promjena koje poveava ponuenu koliinu
pri svakoj cijeni, pomie krivulju ponude udesno i naziva se POVEANJE PONUDE.
Svaka promjena koja smanjuje ponuenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivulju ponude ulijevo i naziva se
SMANJENJE PONUDE
Postoje mnoge varijable koje mogu pomaknuti krivulju ponude najvanije: CIJENE INPUTA (ulaznih elemenata
proizvodnje)
- u proizvodnji se koriste razliiti elementi
- kada cijena jednog ili vie elemenata poraste, proizvodnja postaje manje profitabilna i nudi se manje proizvoda
- ponuda je nagativno povezana sa cijenom ulaznih elemenata koritenih u proizvodnji dobra
TEHNOLOGIJA
- strojevi smanjuju koliinu rada
- napredak tehnologije poveava ponudu
OEKIVANJA
- to oekujemo u budunosti
- ako e cijena u budunosti rasti, dio proizvodnje uskladititi i smanjiti ponudu
BROJ PRODAVAA
- ponuda se poveava poveanjem broja prodavaa obrnuto. Posebna uloga cijene dobra kretanje du krivulje
Promjena neke druge varijable pomicanje cijele Krivulje
4. PONUDA I POTRANJA ZAJEDNO
RAVNOTEA
- toka u kojoj se krivulje ponude i potranje sijeku TRINA RAVNOTEA - cijena u tom sjecitu
RAVNOTENA CIJENA
- koliina u tom sjecitu RAVNOTENA KOLIINA
Po ravnotenoj cijeni, koliina dobra koju su kupci spremni i koju mogu kupiti tono odgovara koliini koju su
prodavai spremni i koju mogu prodati.
Cijena koja isti trita svi su zadovoljni, kupci su kupili sve to su eljeli, a prodavai su prodali sve to su eljeli.
Koraci koje poduzimaju kupci i prodavai prirodno dovode trite do ravnotee ponude i potranje.
Viak dobra suviak ponude, prodavai ne mogu prodati sve to ele po toj cijeni smanjuju cijene koje
poveavaju traenu koliinu i smanjuju ponuenu koliinu
Manjak dobra kupci ne mogu kupiti sve to bi eljeli po postojeoj cijeni suviak potranje, prodavai mogu
podignuti cijenu, bez smanjenja prodaje kako cijena raste, traena koliina pada, ponuena koliina raste i trita
se ponovno uravnoteuju. Brzina uspostave ravnotee razlikuje se od trita do trita.
ZAKON PONUDE I POTRANJE = cijena bilo kojeg dobra se prilagoava kako bi se izjednaile ponuena i
traena koliina tog dobra.
Kako neki dogaaj utjee na trite ?
1. Pomie li krivulju ponude, krivulju potranje ili obje krivulje ?
2. Da li se krivulja pomie udesno ili ulijevo ?
3. Na dijagramu usporediti poetnu i novu ravnoteu.
4.1. PROMJENE RAVNOTEE
PROMJENA POTRANJE jednog ljeta vrijeme je jako vrue
1. Vrue vrijeme utjee na krivulju potranje
2. Zbog vrueg vremena ljudi ele jesti vie sladoleda. Krivulja potranje se pomie udesno.
3. Porast potranje poveava ravnotenu cijenu s 2,00 na 2,50 i ravnotenu koliinu sa 7 na 10 korneta.
- koliina sladoleda koju poduzea nude raste, ali krivulja ponude ostaje ista
- dolo je do porasta ponuene koliine ali ne I promjene ponude
Pomak krivulje ponude = promjena ponude
Pomak krivulje potranje = promjena potranje

Kretanje du nepomine krivulje ponude = promjena ponuene koliine

Kretanje du nepomine krivulje potranje = promjena traene koliine
PROMJENA PONUDE sua uniti nasade eerne repe i podigne cijenu eera
1. Cijena eera utjee na krivulju ponude, a krivulja potranje se ne mijenja.
2. Krivulja ponude se pomie ulijevo, jer je smanjena koliina koju poduzea ele i mogu prodati.
3. Podie se ravnotena cijena sa 2,00 na 2,50 a ravnotena koliina se smanjuje sa 7 na 4
PROMJENA PONUDE I POTRANJE i vruina i sua su se dogodile istog ljeta
1. Obje krivulje se pomiu. Vrue vrijeme mijenja potranju, a sua unitava eernu repu i podie cijenu eera
2. Krivulja potranje se pomie udesno, a krivulja ponude ulijevo
3. Ishodi ovise o veliini pomaka ponude i potranje.
5. KAKO CIJENE RASPOREUJU RESURSE
naelo: trita su u pravilu dobar nain organiziranja ekonomske aktivnosti. U bilo kom ekonomskom sustavu,
oskudni se resursi moraju rasporediti izmeu moguih naina koritenja. U trinim ekonomijama tom slue sile
ponude I potranje. Ponuda i potranja zajedno odreuju cijene mnogih dobara i usluga, a cijene su signali koji vode
rasporeivanju resursa.
PITANJA:
1. Koja su obiljeja trita savrene konkurencije ?
2. to kae zakon potranje ?
3. to je krialjka, a to krivulja potranje ?
4. U emu je razlika izmeu trine i individualne potranje ?
5. to pokazuje trina krivulja potranje ?
6. Grafiki prikaite i objasnite pomake krivulje potranje.
7. to sve moe pomaknuti krivulju potranje ? Pojasnite.
8. to su supstituti, a to komplementi ?
9. U emu je razlika izmeu normalnog dobra i inferiornog dobra ?
10. to kae zakon ponude ?
11. to je krialjka, a to krivulja ponude ?
12. Objasnite trinu i individualnu ponudu.
13. Grafiki prikaite i objasnite pomake krivulje ponude.
14. to sve moe pomaknuti krivulju ponude ?
15. Grafiki prikaite i objasnite trinu ravnoteu.
16. Grafiki prikaite i objasnite viak ponude i viak potranje.
17. to kae zakon potranje ?
18. Kako se analizira dogaaj koji utjee na trite ?
19. Grafiki prikaite i objasnite: a) porast potranje b) smanjenje ponude
20. U emu je razlika izmeu pomaka ponude i promjene ponuene koliine ?
21. Grafiki prikaite i objasnite istodobne pomake ponude I potranje ?
22. Kako cijena rasporeuje resurse ?

4. ELASTINOST PONUDE IPOTRANJE

ELASTINOST POTRANJE
- Cjenovna elastinost potranje
- Dohodovna elastinost potranje
- Krina elastinost potranje
1. 1. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE
- razliita dobra se razlikuju, izmenu ostalog, i po stupnju po kojem potraivana koliina dobra reagira na promjene
cijene istog dobra cjenovna elastinost potranje cjenovna elastinost potranje mjeri koliko se mijenja koliina
traenog dobra kada se mijenja njegova cijena, odnosno, to je postotna promjena traene koliine podijeljena
postotnom promjenom cijene
- ekonomski faktori koji odrenuju cjenovne elastinosti za pojedinanim dobrima: luksuzna dobra, dostupnost
supstituta, vremenski horizont I definicija trita

ELASTINA potranja za dobrom = ako traena koliina znaajno reagira na promjene cijene.
NEELASTINA potranja za dobrom = ako traena koliina samo malo reagira na promjene cijene.
Prema tome cjenovna elastinost potranje za bilo kojim dobrom pokazuje u kojoj mjeri su se potroai spremni
odrei (smanjiti potronju) tog dobra kako njegova cijena raste. Elastinost odraava mnoge ekonomske, socijalne i
psiholoke sile koji oblikuju ukuse potroaa. Opa pravila o tome to odrenuje cjenovnu elastinost potranje:
RASPOLOIVOST BLISKIH SUPSTITUTA
- potranja za dobrima s bliskim supstitutima u pravilu je elastinija
- potroaima je lake prijei s tog dobra na druga
- maslac i margarin su lako zamijenjivi Kako e se odraziti na potranju mala promjena cijene maslaca, ako je cijena
margarina fiksna ? Kako e se na potranju za jajima odraziti poveanje cijene jaja ?
LUKSUZNA I NEOPHODNA DOBRA
- potranja za luksuznim dobrima je elastina
- kada poraste cijena posjeta lijeniku ljudi nee drastino smanjiti odlaske lijeniku
- kada cijena jedrilica raste, traena koliina znaajno pada
- lijenik se smatra neophodnim, a jedrilica luksuzom
- je li dobro neophodno ili luksuzno ne ovisi samo o karakteristikama dobra, nego i o preferencijama kupaca
DEFINICIJA TRITA
- elastinost potranje ovisi o tome kako odrenujemo granice trita
- usko definirana trita elastinija potranja
- iroko definirana trita neelastina potranja
- lake je nai supstitute za usko definirana trita
- hrana - neelastina potranja jer nema supstituta
- sladoled - elastinija potranja
- sladoled od vanilije - jo elastinija potranja
VREMENSKI HORIZONT
- potranja za dobrima je u pravilu elastinija tijekom dueg vremenskog perioda
- rast cijene benzina = traena koliina samo malo pada tijekom prvih mjeseci
- protekom vremena kupuju se automobili koji troe manje goriva, koristi javni prijevoz
- tijekom nekoliko godina traena koliina benzina znaajno opada
CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE
Izraunavanje elastinosti
- koeficijent cjenovne elastinosti moemo brojano izraunati u skladu sa sljedeom formulom:
Ec =Postotna promjena potraivane koliine dobra A
Postotna promjena cijene dobra A
1) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno poveanje koliine koje znai poveanje ukupnog prihoda,
rije je o cjenovno elastinoj potranji (Ec>1)
2) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno poveanje potraivane koliine, koje veliinu
ukupnog prihoda ostavlja neizmjenjenom, govorimo o jedininoj (stabilnoj) elastinosti potranje (Ec=1)
3) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno poveanje potraivane koliine koje e znaiti smanjenje
ukupnog prihoda, govorimo o cjenovno neelastinoj potranji (0<Ec<1)
prikazani sluajevi su karakteristini, meutim postoje sluajevi kada potraivana koliina neke robe uope ne
reagira na promjene vlastite cijene (Ec=0) npr. lijekovi, ili kada je koliina neke robe izuzetno osjetljiva na
cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena cijene izaziva burne reakcije potraivane koliine (Ec=).
Ovakve sluajeve nazivamo savreno neelastina potranja (Ec=0), odnosno savreno elastina potranja (Ec=).

ELASTINOST POTRANJE CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE

-prilikom izraunavanja Ec potranje znaajno je to da se postotne promjene cijene i koliine uvijek predstavljaju kao
pozitivni brojevi
-promjene cijene (C) i potraivane koliine (K) dovodi se u vezu s prosjenom cijenom odnosno prosjenom
koliinom
K
- prema tome, Ec = Postotna promjena potraivane koliine dobra A__ = K X 100
Postotna promjena cijene dobra A
C
C X 100
K
(K0 + K
Ec =

ELASTINOST POTRANJE CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE

1.2. DOHODOVNA ELASTINOST POTRANJE
-potranja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potranje) pa govorimo o dohodovnoj elastinosti
potranje
-koeficijent dohodovne elastinosti potranje (Ed) je kvocijent postotne promjene potranje neke robe i postotne
promjene dohotka potroaa
Ed= Postotna promjena potranje dobra A , odnosno
Postotna promjena dohotka
Glede veliine koeficijenta dohodovne elastinosti potranje postoje slijedei sluajevi: dohodovno elastina
potranja (Ed>1) - kada je promjena potranje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potranje biljei vei
postotak
nego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak raste, potranja takoner raste, ali bre od dohotka. Obrnuto, pad
dohotka dovest e do nerazmjerno veeg pada potranje. Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra.
0<Ed<1 u ovom sluaju promjene dohotka I potranje ostaju istog smjera, ali su promjene potranje manjeg
intenziteta od promjena dohotka pa je ovo dohodovno neelastina potranja. I ova dobra nazivamo normalna dobra.
dohodovno neelastina potranja (Ed<0) promjena dohotka uzrokuje promjenu potranje u suprotnom smjeru
(rast dohotka izaziva pad potranje i obrnuto). Ed je negativan broj. Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u
sluaju rasta dohotka zamijenjuju ih superiorniji, skuplji supstituti)
1. 3. KRINA ELASTINOST POTRANJE
- krina elastinost potranje mjeri promjene potranje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B
- cijena drugog dobra jedan je od necjenovnih odrednica potranje pa razlikujemo supstitute I komplemente
-koeficijent krine elastinosti (Ek) potranje odrenuje supstitucijski, odnosno komplementarni karakter dobara
Ek= Postotna promjena potranje dobra A
Postotna promjena cijene dobra B
Ek= x 100
x 100
Postoje tri sluaja krine elastinosti potranje:
a) pozitivna krina elastinost (Ek>0)- u ovom sluaju postotne promjene potranje i cijene istog su smjera
- ovdje se radi o supstitucijskim dobrima, dobrima koja se u potronji mogu zamijeniti (raste li cijena junetine rast
e i potranja za svinjetinom i obrnuto)
b) savrena krina neelastinost (Ek=0) _ promjena cijene jednog dobra uope ne utjee na potranju drugog dobra
-radi se o tzv. nezavisnim dobrima (npr. Promjena cijene skijake opreme nee utjecati na potranju kukuruznih
pahuljica)

c) negativna krina elastinost potranje (Ek<0)- ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima koja se
dopunjuju u potronji)
- dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene jednog i promjene potranje drugog dobra npr. postotno smanjenje
cijene benzina izazvat e I neko postotno poveanje za potranjom automobila.
2. ELASTINOST PONUDE
- elastinost ponude utvruje reakcije ponuene koliine nekog dobra na promjenu njegove cijene
Postotna promjena ponuene
Koeficijent elastinosti ponude = koliine dobra A___________
Postotna promjena cijene dobra A
- Ep je pozitivan broj koji se kree od 0 do
-definicije cjenovnih elastinosti ponude i potranje potpuno su jednake, razlika je samo u tome to je za ponudu
koliinski odgovor na cijenu pozitivan, a za potranju negativan
Postoje tri osnovna sluaja elastinosti ponude:
a) Ep>1 sluaj elastine ponude - postotni rast cijene imat e za posljedicu nerazmjerno vei postotni rast
ponuene koliine i obrnuto
b) Ep=1 sluaj jedinino elastine ponude- pad, odnosno rast cijene izaziva isti postotni pad, odnosno rast
ponuene koliine. U ovom sluaju ponudu predstavlja pravac koji prolazi kroz ishodite.
c) 0<Ep<1 sluaj neelastine ponude- odreeni postotni rast cijene znai rast ponuene koliine, ali je postotno
poveanje ponuene koliine manje od postotnog poveanja cijene
Dva ekstremna sluaja elastinosti ponude:
a) Ep= - savreno elastina ponuda- nezamjetljivi pad cijene uzrokuje pad ponuene koliine na nulu, i obrnuto,
mali rast cijene beskonano poveava ponuenu koliinu- vodoravna krivulja ponude
b) Ep=0 savreno neelastina ponuda- ponuena koliina je savreno fiksna (sluaj npr. pokvarljivih proizvoda)okomita krivulja ponude
Koji ekonomski faktori utjeu na elastinost ponude?
-lakoa s kojom se moe poveati proizvodnja u industriji (opreni sluajevi npr. Tekstilna industrija i rudnici zlata)
-vremensko razdoblje (promjena cijene ima vei utjecaj na ponunenu koliinu kad se vrijeme da ponunai odgovore
poveava)
3. PRIMJENE PONUDE, POTRANJE I ELASTINOSTI
3.1. Mogu li dobre vijesti za poljoprivredu biti loe vijesti za poljoprivrednika ?
to se dogana sa poljoprivrednicima koji proizvode penicu i tritem penice kada agronomi otkriju novi hibrid
penice koji je produktivniji od postojeih? Sjetimo se iz prethodnog predavanja:
- pomie li se krivulja ponude ili krivulja potranje
- u kom se smjeru krivulja pomie
- na dijagramu provjerimo promjene trine Ravnotee
1. Novi hibrid pomie krivulju ponude.
2. Krivulja ponude pomie se udesno. Poljoprivrednici su spremni ponuditi vie penice kod svake cijene. Krivulja
potranje ostaje nepromijenjena, jer uvonenje novog hibrida ne utjee na elju potroaa za kupnjom peninih
proizvoda pri svakoj cijeni.
3. Poljoprivrednici proizvode vie penice. Ukupni prihod je cijena x koliina. Cijena penice je opala. Rast ili pad
prihoda ovisi o elastinosti potranje. Potranja za penicom je u pravilu neelastina, jer su proizvodi relativno jeftini
i imaju nekoliko dobrih supstituta.
U gospodarstvu SAD-a poveanje ukupne ponude, zajedno s neelastinom potranjom za hranom, uzrokovalo je pad
poljoprivrednih prihoda, to je potaklo ljude da napuste farme. Godine 1950. u SAD-u 10 milijuna ljudi radi na
farmama ili 17% radne snage Godine 2000. 3 milijuna ljudi radi na farmama, ili 2% radne snage. Napretkom
produktivnosti u poljoprivredi u SAD-u 2000. proizvedeno dvostruko vie usjeva i stoke nego 1950. godine.
3.2. KONTROLE CIJENA
- u prethodnom predavanju trite sladoleda = konkurentno trite bez dravne regulacije
- pri ravnotenoj cijeni, koliina sladoleda koju kupci ele kupiti u potpunosti je jednaka koliini koju prodavai ele
prodati kupci se ale da je cijena sladoleda previsoka proizvonai se ale da je cijena sladoleda preniska
Cjenovni plafon = zakonski maksimum iznad kog ne smije rasti cijena

Cjenovni prag = zakonski minimum iznad koj cijena ne smije pasti

a) dio slike:
- cijena koja uravnoteuje trite je ispod plafona i cjenovni plafon nije obvezuju
b) dio slike:
- ravnotena cijena je iznad plafona i cjenovni plafon je obvezuju
- ponuda i potranja pomiu cijenu prema ravnotenoj, ali kada dosegne plafon ne moe vie rasti
- traena koliina vea je od ponude
- racioniranje sladoleda = dugi redovi, prodaja samo prijateljima, ronacima ili drugim lanovima grupe
- nemaju svi kupci koristi od plafoniranja cijena sladoleda - neki uope ne mogu dobiti sladoled
a) dio slike:
- ravnotena cijena je iznad praga, i prag nije obvezuju
- trite je prirodno uravnoteeno
b) dio slike:
- ravnotena cijena je ispod praga, cjenovni prag je obvezujue ogranienje na tritu
- ponunena koliina premauje traenu koliinu
- oni koji ele prodati sladoled po vaeoj cijeni to ne mogu
- obvezujui cjenovni prag uzrokuje viak
3.3. POREZI
POREZ NAMETNUT NA KUPCE (sladoleda iz prethodnog primjera)
- za svaki kornet sladoleda koji kupe kupci dravi daju 0,50 dolara
1. Utjee li dogaaj na krivulje ponude ili potranje?
2. U kojem se smjeru kree krivulja?
3. Kako pomak utjee na ravnoteu? Tko plaa porez? Iako kupci daju cijeli iznos dravi, i kupci i prodavai dijele
teret.
- Trina cijena pada s 3,00 na 2,80
- Prodavai za svaki kornet primaju 0,20 manje nego prije poreza
porezi obeshrabruju trinu aktivnost, prodana koliina u novoj ravnotei je manja
kupci i prodavai dijele teret poreza, kupci u novoj ravnotei plaaju vie, a prodavai primaju manje
POREZ NAMTENUT NA PRODAVAE ( sladoleda iz prethodnog primjera)
Drava zahtjeva od prodavaa korneta da za svaki kornet koji prodaju daju dravi 0,50.
1. Krivulja potranje se ne mijenja.
2. Krivulja ponude se pomie ulijevo.
3. Ravnotena cijena raste.
- cijena raste na 3,30 i smanjuje se potranja
- prodavatelji primaju viu cijenu, ali nakon plaanja poreza cijena opada
ZAKLJUAK:
Porezi na kupce i prodavae su ekvivalentni. Razlika izmenu cijene za kupce i cijene za prodavae je ista, bez obzira
je li porez nametnut kupcima ili prodavaima. Jedina razlika izmenu poreza na kupce i prodavae je tko daje novac
dravi.
ELASTINOST I POREZNO OPTEREENJE
- teret poreza samo je rijetko jednako raspodjeljen
- u primjeru koji slijedi krivulje se ne pomiu, jer je to nevano za porezno optereenje
- razlika izmenu dijelova slike je relativna elastinost ponude i potranje
Porezni teret vie snosi ona strana na tritu koja je manje elastina.
Elastinost mjeri volju kupaca ili prodavaa da napuste trite kada uvjeti postanu nepovoljni. Mala elastinost
potranje znai da kupci nemaju dobru alternativu za potronju upravo tog dobra. Mala elastinost ponude znai da
prodavai nemaju alternativu za proizvodnju upravo tog dobra Ona strana trita koja ima manje dobrih alternativa
ne moe jednostavno napustiti trite i mora snositi vie poreznog tereta. Ekonomisti vjeruju da je ponuda rada mnogo
manje elastina od potranje. Tko snosi vei dio tereta poreza na plae, radnici ili poduzea ? Tko plaa porez na
luksuzna dobra, ako je potranja za jahtama prilino elastina ?

PITANJA:
1. to je cjenovna elastinost potranje ?
2. to odrenuje cjenovnu elastinost potranje ?
3. Grafiki prikai i objasni: a) Ec>1 b) Ec = 1 c) 0<Ec<1
4. Grafiki prikai i objasni: a) Ec = 0 b) Ec =
5. to je dohodovno elastina potranja ?
6. to je dohodovno neelastina potranja ?
7. Objasnite tri sluaja krine elastinosti ?
8. Koja su tri osnovna sluaja elastinosti ponude ?
9. Koja su dva ekstremna sluaja elastinosti ponude ?
10. Koji ekonomski faktori utjeu na elastinost ponude ?
11. Grafiki prikaite i objasnite to e se desiti na tritu penice kada se otkrije novi hibrid penice.
12. Grafiki prikaite i objasnite trite sa:a) cjenovnim plafonom b) cjenovnim pragom
13. Tko snosi porezni teret na tritima savrene konkurencije ?
14. Kako e elastinost ponude i potranje utjecati na podjelu poreznog tereta ?

5. POTROAI, PROIZVOAI I UINKOVITOST TRITA

Da li ste ikada kao potroa bili razoarani cijenom odojaka za boine blagdane? Uzgajivai odojaka takoer su
razoarani cijenom? Kupci uvijek ele platiti manje, a prodavai uvijek ele biti plaeni vie. Cijena odojaka se
prilagonava kako bi se osiguralo da ponuena koliina bude jednaka onoj koja se potrauje.
Ekonomija blagostanja prouava kako alokacija resursa utjee na ekonomsko blagostanje
naelo: trita su obino dobar nain organiziranja ekonomske aktivnosti.
Prouavanje ekonomije blagostanja odgovara na pitanje ispravne cijene odojaka cijena koja uravnoteuje ponudu i
potranju za odojcima je najbolja jer ona maksimizira ukupno blagostanje potroaa i proizvonaa odojaka
1. POTROAEV VIAK
- elite prodati rijedak album poznatog pjevaa i odravate drabu
- na drabi se pojave etiri oboavatelja, ali postoji ogranienje iznosa koji je svaki od njih spreman platiti
SPREMNOST PLAANJA = maksimun svakog kupca i mjeri koliko taj kupac vrednuje dobro
Svaki kupac:
- eli kupiti po nioj cijeni
- odbija kupiti po cijeni veoj od njegove spremnosti plaanja
- indiferentan je prema cijeni koja je jednaka njegovoj spremnosti plaanja
- licitacija prestaje kad John ponudi 80 dolara (ili neto vie)
- album je otiao kupcu koji najvie vrednuje album, a ostali su ispali iz natjecanja
- John je voljan platiti 100 dolara, ali platio ga je samo 80
- John je ostvario potroaev viak od 20 dolara
Potroaev viak je iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro minus iznos kojeg kupac stvarno i plaa za to
dobro. Potroaev viak mjeri korist koju kupci imaju od sudjelovanja na tritu.
Paul, George i Ringo nisu ostvarili potroaev viak jer su ostali bez albuma, ali nisu nita ni platili. Pretpostavimo da
imamo dva indentina albuma na prodaju, a ni jedan kupac nije zainterisiran za kupnju vie od jednog albuma.
- licitacija prestaje kad John i Paul ponude 70 dolara (ili neto vie)
- John ostvaruje potroaev viak 30 dolara, a Paul 10 dolara
- ukupni potroev viak na tritu inznosi 40 dolara
- granini kupac = kupac koji bi prvi napustio trite ukoliko bi cijena bila neznatno via
- potroaev viak povezan je s krivuljom potranje za Proizvodom
POUKA:Podruje ispod krivulje potranje i iznad cijenemjeri potroaev viak na tritu.
- visina krivulje potranje mjeri vrijednost koju dobro ima za kupce, mjereno njihovom spremnou plaanja
- razlika izmenu spremnosti plaanja i trine cijene je potroaev viak svakog kupca
- ukupno podruje ispod krivulje potranje i iznad cijene je suma potroaevog vika svih kupaca na tritu roba i
usluga
- kupci oduvijek ele platiti manje za dobro koje ele kupiti, a nia cijena tog dobra ini kupca tog dobra imunijim
1. Kupci koji su kupovali Q1 po cijeni od P1 sada plaaju jo manje i njihov potroaki viak porastao je za BCED.

2. Novi kupci koji ulaze na trite jer je sada cijena nia, ostvaruju potroaev viak CEF. Potroaev viak = iznos
koji su kupci spremni platiti za neko dobro, minus iznos koji stvarno plaaju za isto
dobro, mjeri korist koju kupci prime od dobra vrednovanog sukladno preferencijama samih kupaca. Potroaev
viak je dobra mjera ekonomskog blagostanja ukoliko nositelji ekonomske politike ele potivati preferencije kupaca.
(Neke ne ele - droga ) Ekonomisti pretpostavljaju da su kupci racionalni u donoenju odluka i da bi se njihove
preferencije trebale
potivati.

2. PROIZVOAEV VIAK
- analiza blagostanja prodavaa slina je analizi blagostanja kupaca
- pretpostavimo: vlasnik ste kue koju treba oliiti i odravate drabu na kojoj ste spremni dati posao onom tko e
posao obaviti za najniu cijenu
- svaki liilac preuzet e posao ako cijena koju prima za posao premauje troak posla- troak ukljuuje sredstva za
lienje kao i vrijeme koje vrednuje liilac (oportunitetni troak)
- troak je majnia cijena i mjera spremnosti na prodaju usluge svatko eli prodati uslugu po cijeni vioj od trokova
- odbili bi prodati uslugu po cijeni nioj od trokova
- bili bi indiferentni prema prodaji usluga po cijeni koja je tono jednaka trokovima
- poetna je cijena visoka, ali u natjecanju Grandma ponudi cijenu od 600 dolara
- ona dobija posao i ostvaruje proizvonaev viak od 100 dolara
Proizvonaev viak je iznos koji se plati prodavau minus troak proizvodnje.
Proizvonaev viak mjeri korist koju prodava ostvaruje sudjelovanjem na tritu. Ukoliko zaposlite na dvije ku
Georgiu i Grandma po cijeni od 800 dolara, ukupan proizvonaev viak e biti 500 dolara 300 + 200
POUKA: Krivulja ispod cijene i iznad krivulje ponude krivulje ponude mjeri porizvonaev viak na tritu. Visina
krivulje mjeri trokove prodavaa, a razlika izjmenu cijene i troka proizvodnje je proizvonaev viak svakog
pojedinog prodavaa. Ukupno podruje je suma proizvonaeva vika svih prodavaa.
1. Prodavai koji su otprije prodavali koliinu Q1 po nioj cijeni sada imaju zbog poveanja cijene
poveanje proizvonaevog vika za - BCED.
2. Novi prodavai koji su uli na trite zbog povaanja cijene poveanjem ponunene koliine sa Q1 na Q2 sada
ostvaruju proizvonaev viak za - CEF. Proizvonaev viak koristimo da bismo izmjerili blagostanje prodavaa.
Potroaev viak koristimo za mjerenje blagostanja potroaa. Prirodno je ove mjere koristiti zajedno.
3. UINKOVITOST TRITA
- potroaev i proizvonaev viak su osnovni alati kojima se ekonomisti slue za prouavanje blagostanja kupaca i
prodavaa na tritu
- temeljnjo ekonomsko pitanje: Je li raspored resursa odrenen djelovanjem slobodnih trita na bilo koji nain
poeljan ?
Dobrohotni drutveni planer = sveznajui, svemogui, dobronamjerni diktator koji eli maksimizirati blagostanje svih
u drutvu. Treba li dobrohotni drutveni planer ostaviti kupce I prodvae u ravnotei koju su sami postigli ? Mjera za
blagostanje drutva je suma potroaevog I proizvonaevog vika, koja se naziva ukupni viak.
UKUPNI VIAK = vrijednost za kupce - troak prodavaa
Ako alokacija (raspored) resursa maksimizira ukupni viak, tada kaemo da da je alokacija uinkovita.
Neuinkovita alokacija:
- ako dobro nije proizvedeno kod prodavaa sa najiniim trokom
- ako dobro ne troe kupci koji ga najvie vrednuju Drutveni planer mogao bi voditi rauna i o jednakosti pravednosti raspodjele blagostanja.
- uinkovitost da li je torta onoliko velika koliko moe biti
- pravednost da li je torta podijeljena pravedno Usredotoeni smo na uinkovitost, iako stvarni nositelji ekonomske
- kupci koji vrednuju dobro vie od njegove cijene (AE) odluuju se na kupnju dobra
- kupci koje vrednuju dobro manje od cijene (EB) ne odluuju se za kupnju
- prodavai iji je troak nii od cijene (CE) odluuju prodati dobra
- prodavai iji su trokovi vie od cijene (ED) ne odluuju se prodati dobro

Zakljuak:
1. Slobodna trita alociraju ponudu dobara kupcima koji, mjereno njihovom spremnou plaanja, ista najvie
vrednuju.
2. Slobodna trita alociraju ponudu dobara prodvateljima koji ih mogu proizvesti uz najnie trokove.
3. Slobodna trita proizvode onu koliinu dobara koja maksimizira sumu potroaevog i proizvonaevog vika.
Dobrohotni drutveni planer moe ostaviti trini rezultat onakvog kakvog je i zatekao.
Laissez-faire politika doslovni prevod: pusti ih da rade Nevidljiva ruka Adama Smitha doborhotni drutveni
planer ne treba mijenjati ishode zato to je nevidljiva ruka ve vodila kupce i prodavae prema alokaciji resursa u
ekonomiji koja maksimizira ukupni viak.
4. UINKOVITOST TRITA I TRINI NEUSPJEH
Pretpostavke za uinkovitost trita:
- trita su savreno konkurentna na nekim tritima kupac ili prodava mogao bi biti u mogunosti kontrolirati
trine cijene (trina mo)
- ishod trita zanima samo kupce i prodavae odluke kupaca i prodavaa ponekad utjeu na ljude koji nisu
sudionici trita (zaganenje)
- eksternalije = popratni uinci uzrok su injenici da blagostanje na tritu ovisi i o drugim fakotirma osim vrijednosti
za kupce i trokove pordavaa
- kada pretpostavke ne stoje, ne stoji ni zakljuak da je trina ravnotea uinkovita Trina mo i eksternalije su
primjeri opeg fenomena zvanog trini neuspjeh. Trini neupsjeh = nemogunost nekih nereguliranih trita da
uinkovito alociraju resurse. Kada trita ne uspiju, javna politika moe ukloniti problem i poveati ekonomsku
uinkovitost.
5. PRIMJENA: TROKOVI OPOREZIVANJA
- porezi su izvor politikih debata
- godine 1776. amerike kolonije zbog britanskih poreza pokrenule Ameriku revoluciju
- Ronald Regan izabran je za predsjednika SAD-a na temelju programa smanjenja poreza na osobni dohodak
- Bill Clinton izabran je za predsjednika (djelomino) zbog toga to njegov prethodnik Geroge Bush nije ispunio
obeanje itajte mi s usana: nema novih poreza.
- u prethodnom poglavlju kako porez na odreneno dobro utjee na cijenu i na koliinu prodaje
- drava namee poreze da bi poveala prihod, a taj prihod mora doi iz neijeg depa
- kad je dobro oporezovano kupci i prodavai dolaze u loiji poloaj porez podie cijenu koju kupci plaaju i
sniava cijenu koju prodavai dobivaju
- za razumijevanje djelovanja poreza potrebno je usporediti smanjeno blagostanje kupaca i prodavaa s iznosom
prihoda kojeg drava ubire
- alati potroaevog i proizvonaevog vika omoguuju Usporedbu
MRTVI TERETI OPOREZIVANJA
- zbog pojednostavljenja u nastavku se na grafovima ne prikazuju pomaci krivulje ponude i potranje kad je porez
nametnut (iako se jedna krivulja mora pomaknuti)
- porez je prikazan kao razlika (povrina razlike na grafikonu je poput klina) izmenu cijene koju plaaju kupci i cijene
koju primaju prodavai
- zbog poreznog nameta prodana koliina pada ispod razine koja bi bila prodana bez postojanja poreza
- porez na neko dobro uzrokuje smanjenje veliine trita tog dobra
KAKO POREZ UTJEE NA SUDIONIKE NA TRITU ?
- da bismo na ovo odgovorili treba uzeti u obzir kako porez utjee na kupce, prodavae i dravu
- korist kupaca mjeri se potroaevim vikom = izsnosom kojeg su kupci spremni platiti za dobro umanjenim za iznos
kojeg su zapravo platili
- korist prodavaa mjeri se proizvonaevim vikom = iznos kojed prodavatelji dobiju za svoje dobro umanjeno za
njihove trokove
- ako je T veliina poreza i Q prodana koliina dobra, ukupan porezni prihod je T x Q

- drava koristi porezni prihod za pruanje usluga: ceste, policija, javno obrazovanje, zdravstvo, za pomo onima
kojima je to potrebno
- u analizi gospodarskog blagostanja, porezni prihod je mjera koristi drave od poreza
- treba imati na umu: ova korist nije usmjerena na dravu, ve na one na koje je prihod od poreza potroen
BLAGOSTANJE BEZ POREZA
- bez poreza cijena i koliina su odrenene sjecitem krivulja ponude i potranje, cijena je P1, a prodana koliina je Q1
- potroaev viak je A+B+C
- proizvonaev viak je D+E+F
- porezni prihod je nula
BLAGOSTANJE S POREZOM
- nakon to je porez nametnut cijena koju plaaju kupci raste s P1 na Pb potroaev viak sada je
povrina A
- cijena koju primaju prodavatelji pala je sa P1 na Ps proizvonaev viak sada je povrina F
- prodana koliina smanjuje sa sa Q1 na Q2 drava ubire porezni prihod, povrina B+D
PROMJENE BLAGOSTANJA
- potroaev viak smanjen je za povrinu B+C (negativna)
- proizvonaev viak smanjen je za povrinu D+E (negativan)
- porezni prihod povean za povrinu B+D (pozitivan)
- kada se sve zbroji = ukupan viak na tritu smanjen je za povrinu C+E
Gubici potroaa i proizvonaa zbog poreza vei su od prihoda kojeg ubire drava. Smanjenje ukupnog vika koje
je rezultat poreza (ili neke druge mjere) naziva se mrtvi teret. Povrina C+E oznaava veliinu mrtvog tereta.
ODREDNICE MRTVOG TERETA
to odrenuje je li mrtvi teret uzrokovan uvonenjem poreza velik ili malen ?
Cjenovna elastinost ponude i potranje, koja mjeri koliko koliine ponude i potranje reagiraju na promjene u cijeni.
Porez poveava cijenu koju plaaju kupci pa oni manje troe. Porez smanjuje cijenu koju dobivaju prodavatelji
pa oni manje proizvode. to su elastinosti ponude i potranje vee, vei je i mrtvi teret od poreza.
MRTVI TERET I PRIHOD OD POREZA KAD POREZI VARIRAJU
- porezi rijetko ostaju isti tijekom dueg vremenskog razdoblja
- vlade (nositelji ekonomske politike) razmatraju poveanje jednog i smanjenje drugog poreza
- mrtvi teret od poreza poveava se bre od poveanja veliine poreza mrtvi teret je povrina trokuta koja
ovisi o kvadratu svoje veliine ako udvostruimo porez, mrtvi teret e se poveati za etiri puta, ako utrostruimo
veliinu poreza mrtvi teret e se poveati za devet puta Godine 1974. ekonomist Arthur Laffer smatrao je da su
porezne stope u SAD-u toliko visoke da bi njihovo smanjenje zapravo povealo porezne prihode. Visoki porezi
obeshrabruju rad. Smanjenje poreznih stopa usmjereno na poticanje ljudi da poveaju koliinu rada koju nude,
poznato je kao ekonomika ponude. Hoe li smanjenje poreznih stopa uvijek dovesti do poveanja poreznih prihoda?
Kreatori ekonomske politike ne slau se oko ovih tema iz razloga to se ne slau sa veliinama bitnih elastinosti.
to je elastinost vea, vea je i vjerojatnost da e smanjenje poreza poveati prihode
6. PRIMJENA: MEUNARODNA TRGOVINA
- analiza koja slijedi promatra trite elika pogodno je za analizu dobitaka i gubitaka od menunarodne trgovine jer
se elik proizvodi u mnogim zemljama svijeta i njime se trguje u svijetu
- trite elika je jedno od onih trita na kojima nosioci ekonomske politike provode trgovinska ogranienja da bi
zatitili domae proizvoae. Trite elika u zamiljenoj zemlji Izoland
- nitko ne smije uvoziti ili izvoziti elik
- trite elika sastoji se od izolandskih kupaca i prodavatelja Nova predsjednica uvodi promjene i trai od tima
ekonomista odgovore na pitanja:
1. to bi se dogodilo sa cijenom i koliinom elika da se odobri uvoz i izvoz elika ?
2. Tko bi imao koristi, a tko gubitke od trgovine elikom, te da li bi koristi bile vee od gubitaka ?
3. Trebaju li carine ili kvote biti dio nove trgovinske politike ? Hoe li Izoland kupovati ili pordavati elik na
svjetskom tritu ovisi o cijeni u svijetu.

Svjetska cijena = cijena koja prevladava u svijetu. Ako je svjetska cijena via od domae cijene izvoznik Ako je
svjetska cijena manja od domae cijene uvoznik
Niska domaa cijena = komparativna prednost u odnosu na ostatak svijete
Visoka domaa cijena = strane zemlje imaju komparativnu prednost
Trgovina meu nacijama temelji se na komparativnoj prednosti, a trgovina je korisna jer doputa svakoj naciji da se
specijalizira u onome to radi najbolje. Izoland je malo gospodarstvo u usporedbi s ostatkom svijeta, pa e njegovi
potezi imati zanemariv uinak na svjetsko trtite. Izolanani su prihvatioci cijena u svjetskom gospodarstvu.
Pretpostavka male zemlje pojednostavljuje analizu, a temeljni zakljuci ne mijenjaju se u sloenijim sluajevima
velikog gospodarstva.
Dobici i gubici za zemlju izvoznika
- domaa ravnotena cijena je ispod svjetske cijene
- kada je doputena trgovina domaa cijena raste dok se ne izjednai sa svjetskom cijenom
- nijedan prodavatelj nee prihvatiti niu cijenu od svjetske i nijedan kupac nee platiti vie od svjetske cijene
- kako je domaa ponuda vea od domae potranje, Izoland prodaje elik drugim zemljama
- krivulja je savreno elastina, jer Izoland kao malo gospodarstvo po svijetskoj cijeni moe pordavati elik koliko
god eli
- prodavatelji imaju koristi jer se proizvonaev viak poveava za povrinu B + D
- kupci gube jer se potroaev viak smanjuje za povrinu B
- dobici prodavatelja su vei od gubitaka kupaca za povrinu D
Kljuni zakljuci:
1. Kada zemlja postaje izvoznik dobra, domai proizvonai dobra imaju koristi, a domai potroai dobra imaju
gibitke.
2. Trgovina poveava blagostanje nacije na nain da su koristi dobitnika vee od gubitaka gubitnika.
Dobici i gubici za zemlju uvoznika
- domaa cijena vea je od svjetske, i domaa cijena se izjednaava sa svjetskom
- domaa ponuda manja je od domae potranje, a razlika se kupuje iz drugih zemalja i Izoland postaje uvoznik
- ponuda ostatka svijeta je savreno elastina jer je Izoland malo gospodrstvo i moe kupovati elik koliko god eli po
svjetskoj cijeni
- kupci imaju koristi jer se potroaev viak poveava za povrinu B+D
- proizvonaev viak se smanjuje za povrinu B
- dobici kupaca su vei od gubitaka prodavatelja za povrinu D
Kljuni zakljuci:
1. Kada zemlja postane uvoznik dobra, domai potroai dobra imaju koristi, a domai proizvonai dobra gubitke
2. Poveava se gospodarsko blagostanje nacije jer dobici dobitnika nadmauju gubitke gubitnika.
Uinci carine
- uvedena je carina = porez na uvezenu robu
- carina poveava cijenu uvezenog elika iznad svjetske cijene za iznos carine
- domai ponunai mogu prodavati svoj elik po svjetskoj cijeni uveanoj za iznos carine
- cijena elika, domaeg i uvezenog raste za iznos Carine
- carina smanjuje koliinu uvoza i pribliava domae trite ravnotei bez trgovine
- carina poveava domau cijenu, domaim prodavateljima je bolje, a domaim kupcima loije, a drava prikuplja
prihod
Uinci carine:
- promjena potroaevog vika negativna
- promjena proizvonaevog vika pozitivna
- promjena dravnog prihoda pozitivna
- ukupan viak na tritu smanjuje se za povrinu D+F, ovo smanjenje naziva se mrtvi teret carine
- carina odmie alokaciju resursa dalje od optimuma
- podie cijenu iznad svjetske cijene i potie poveanje proizvodnje elika
- podie cijenu koju domai kupci moraju platiti I potie ih da smanje potronju
- povrina D mrtvi teret od prevelike proizvodnje elika

- povrina F mrtvi teret od premale potronje

Uinci uvozne kvote
- uvozna kvota = ogranienje koliine uvoza vlada izdaje ogranien broj dozvola za uvoz elika
- uvozna kvota spreava da se kupuje onoliko elika iz inozemstva koliko se eli, a ponuda elika vie nije savreno
elastina
- ukupna ponuda elika u Izolandu jednaka je domaoj ponudi plus iznos kvote
- uinci kvota i carina su identini

I carine i uvozne kvote podiu domau cijenu dobra, smanjuju blagostanje domaih potroaa, poveavaju
blagostanje domaih proizvonaa I uzrokuju mrtvi teret. Razlike: carina poveava prihod drave, dok uvozna
kvota stvara viak za vlasnika dozvola.
ARGUMENTI ZA OGRANIAVANJE TRGOVINE
Argument radnih mjesta
-trgovina sa drugim zemljama unitava domaa radna mjesta
- kada kupujemo dobra od druge zemlje, ta zemlja dobiva sredstva za kupnju drugih dobara od nas
- prestrukturiranje industrije elika u one industrije u kojima imamo komparativnu prednost
Argument nacionalne sigurnosti
- kad prijeti konkurencija drugih zemalja, protivnici trgovine navode da je ta njihova industrija od znaaja za
nacionalnu sigurnost
- zatita kljunih interesa moe biti primjerena kada postoji opravdan razlog
- ovi razlozi se mogu zloupotrebljavati amerika industrija satova dugo je dokazivala da je nuna za nacionalnu
obranu
Argument nove industrije
- nove industrije zalau se za privremena ogranienja koja bi im pomogla da zaponu s poslovanjem
- starije industrije trae zatitu da se prilagode novim uvjetima
- argument je teko primjenjljiv u praksi teko je odluiti koje e industrije biti profitabilne u budunosti
- ako industrija nije profitabilna sada, moe biti profitabilna na dui rok snositi privremene gubitke kako bi se
ostvarila dobit u budunosti
Argument nepotene konkurencije
- slobodna trgovina poeljna je samo ako sve zemlje igraju po istim pravilima
- to ako neka vlada subvencionira svoju industriju dajui proizvonaima velike subvenicije
- proizvonai zemlje bez subvencije mogu biti oteeni, ali potroai u toj zemlji mogu imati koristi od niske cijene
porezni obveznici zemlje koja daje subvencije su ti koji snose teret Zemlja moe odabrati dva pristupa u postizanju
slobodne trtgovine: Unilateralan pristup = ukloniti svoja trgovinska ogranienja na svoju ruku Velika Britanija u
19. stoljeu i ile i Juna Koreja posljednjih godina
Multilateralan pristup = smanjiti svoja trgovinska ogranienja kada to uine i druge zemlje (pregovarati sa svojim
trgovinskim partnerima) - North American Free Trade Agreement (NAFTA) SAD, MEKSIKO, KANADA;
General Agreement on TarifFs and Trade (GAT) serija pregovora mnogih svjetskih zemalja sa ciljem promoviranja
slobodne trgovine. Pravila utvrena u sklopu GAT-a sada se provode kroz meunarodnu instituciju Svjetska
trgovinska organizacija (World Trade Organization). WTO-u su se pridruile 144 drave, a organizacija regulira 97%
svjetske trgovine. to oekujete od lanstva Hrvatske u EU? Da li je i prije toga Hrvatska trebala unilateralno ukinuti
trgovinska ogranienja ?
LEKCIJE ZA TRGOVINSKU POLITIKU
1. Ako je svjetska cijena vea od domae, domaa e se cijena povisiti. Via cijena e smanjiti koliinu koja se troi i
poveati koliinu koja se proizvodi. Zemlja e postati izvoznik
2. Ako je svjetska cijena nia od domae, domaa e cijena pasti. Nia cijena e poveati koliinu koja se troi i
smanjiti koliinu koja se proizvodi. Zemlja e postati uvoznik.
3. Ako se cijena povisi, proizvonai dobivaju, a potroai gube. Ako cijena pada, potroai dobivaju, a proizvonai
gube. U oba sluaja dobici su vei od gubitaka.

4. Carina, kao i veina poreza, ima mrtvi teret: prikupljeni prihod bit e manji od gubitaka kupaca i prodavatelja.
Uvozna kvota djeluje slino kao carina I uzrokuje slian mrtvi teret. Najbolja politika sa toke gledita ekonomske
uinkovitosti, bila bi dozvola trgovine bez carina ili uvoznih kvota.
Pitanja:
1. to je potroaev viak i kako se mjeri ?
2. Grafiki prikaite i objasnite kako cijena utjee na potroaev viak.
3. to je proizvonaev viak i kako se mjeri ?
4. Grafiki prikaite i objasnite kako cijena utjee na proizvonaev viak ?
5. Grafiki prikaite i objasnite potroaev i proizvonaev viak u trinoj ravnotei.
6. Kako slobodna trita alociraju resurse u ekonomiji blagostanja?
7. to je trini neuspjeh i to ga uzrokuje ?
8. Grafiki prikaite i objasnite mrtve terete kod uvonenja carine.
9. Kako elastinost ponude i potranje utjee na mrtve terete ?
10. Kako se ponaaju mrtvi tereti kada porezi variraju ?
11. Grafiki prikaite i objasnite Lafferovu krivulju ?
12. Grafiki prikaite i objasnite kako slobodna trgovina utjee na blagostanje: a) zemlje izvoznika i b) zemlje
uvoznika
13. Grafiki prikaite i objasnite uinke carine.
14. U emu su slinosti, a u emu razlike izmenu carina I uvoznih kvota ?
15. Koji su najei argumenti za ograniavanje trgovine ?
16. Koja su dva pristupa postizanju slobodne trgovine ?