Uspjesan Odgoj

Naslov originala:
o_,;_J o.l4JI Jill
"Et-Terbijjetu d-dade daru ra"

Naslov prijevoda:
USPJEAN ODGOJ
Autor:
M u ham med b . Abd u l l ah ed-Duvej
Prijevod:
Enes auevi
Lektura i korektura:
Abdu rrah man Kud u zovi
Recenzija:
Sal im M uj kanovi
Amir Smaj i
Tira:
1000 primjeraka
...,
USPJESAN ODGOJ
Muhammed b. Abdullah ed-Duvej
Medina, 1429/2008
---
UVOD
---------
---
-----
.::Uvod
------------- ------------
Zahvala pripada Allahu, delle anuhu, Njega hvalimo, od

Njega pomo i oprost traimo. Njemu se utjeemo od zla naih dua i
loih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moe u zabludu odvesti, a koga u
zabludu odvede, niko ga ne moe na Pravi put izvesti. Svjedoim da
nema drugog boga osim Allaha, Jednog, Jedinog, Koji nema sauesnika.
Svjedoim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i
Njegov poslanik.
Dekadenca koju ummet proivljava nije pitanje za diskusiju i
podvajanje. Ona nije privid, ve stvarnost. Ummet nazaduje, inferioran
je u svakom pogledu.
Usred te surove stvarnosti,
koju ummet
proivljava, uju se pozivi u pomo. Sve se deava u vremenu u kojem su

sva iskustva i pokuaji mijenjanja stanja nabolje propali, ostao je samo
islam, on ummetu nudi jedinu valjanu opciju za preporod, i vodstvo.
Moda je velika sahva, vraanje dini-islamu, iako je ponekad formalna,
najbolji pokazatelj da je samo islam sposoban i spreman preuzeti
odgovornost za spas i izbavljenje.
Izmeu negativnog utjecaja oaja s jedne, i optimizma,
odnosno najave boljitka s druge strane, poee se javljati razni glasnici i
pravci unutar islamskog ummeta, utrkujui se u predlaganju modusa za
spas, odnosno u zalaganju za eliminiranje svega onoga to nije u skladu s
njihovom vizijom spomenutog modusa, pri tom radei sve ono to je u
njihovoj nadlenosti.
Postojanje raznolikosti kada je rije o ljudskim nastojanjima
neizbjena je stvar. Mnogi time najavljuju prosperitet i pogodnost
3
---- -- ---- - _j---31_
USPJEAN ODGOJ
terena, meutim, to je povrno i naivno shvatanje situacije, a, otuda, i

greke u dijagnozi: ta raznolikosti nema mjesta u islamskom projektu.
Teorija: jedan uzrok - jedno rjeenje - jedan program, mora se prevazii
i prei na povoljniju opciju, onu koja see dalj e od samog razmilj anja i
analize.
Ummet se suoava s izuzetno kompliciranom etapom,
nepojamnim prilikama koje nisu sline onima prije njih. Prethodne
dekadence koje je ummet proivio nisu dosezale dotle da se srui
prepreka izmeu njega i din-dumana, ime su muslimani, prihvatajui
nain ivota nevjernika, postajali njihovi sljedbenici. U tim etapama
vladao je islamski zakon, iako je bilo izvjesnog odstupanja kada je rije o
njegovom prakticiranju, i um met se nije usudio mijenjati erijat donosei
tokakve zakone, ali u ovom vremenu ...
Nove metode odgoja i informiranja kao proizvod savremenog
doba imale su velikog aktivnog udjela u formiranju i oblikovanju misli
savremenog muslimana, a krajnji je rezu ltat bio: repulzivan spoj kulture
Zapada i Istoka.
Problem koji ummet sada trpi mnogo je vie od samog irenja
javnih grijeha i javnog zapostavljanja islamskih propisa, iako je to samo
po sebi dovoljan pokazatelj neposredne opasnosti.
Stoga, sve dok islamski projekat ne preuzme na sebe potpuno
redizajniranje muslimana kao individue, ali i islamskog drutva kada je
rije o islamskoj misli, shvatanju, vrijednostima i mjerama, sve dotle e
ostati nemoan u ostvarenju ciljeva kojima tei.
Ta promjena i redizajn iziskuju ulaganje velikog napora u
odgoj pojednica, poboljanje mijenjajueg kadra (misionara i
reformatora) i muslimanskih masa. Prema tome, za uspjean odgoj
neophodna je velika ozbiljnost.
Kada odgoj, dostigne ovaj stad ij i postigne taj visoki stupanj,
tada e trebati jo vie studiranja, istraivanja, ispitivanja i razmatranja
aktuelnih prilika.
UVOD
Meutim, sve dok krajnje usplahirena osjeanja i zanos b udu

konaan cilj i doseg, sve dok se samo radi njegovog ostvarenja budu
kreirali odgojni programi, sve dotle misionarstvo nee ostvariti svoje
ciljeve.
Meka, 07. 12. 1414.po Hirl:(ri
Muhammerl b. Abdullah eri-Duve;J
ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"
ZNAENJE IZRAZA UUSPJEAN ODGOJ"

U mjesno je odmah od rediti znae nje izraza uspjean
odgoj, jer ogra nienje m nogoznane rijei ili izraza tano n a m
od reuje polje istraiva nja i predmet rasprave .
Raspravu i jezike kom p l i ka cije u vezi s d efi n icijom ovdje
e m o zaobii. Odredit emo se i kazati ta podra z u m ijeva mo pod
izrazom koji emo esto u potrebljavati u stu d iji koja se n a lazi u
ruka m a plemeniti h ita l aca.
Krnjavo shvatanje izraza
Kad a uju izraz "uspjea n odgoj", neki lju d i odmah

zaokrue pogrenu s l i ku, izmeu osta l i h, shvataj u to na sljedee
nai ne.
Nesmijanje, odnosno vrlo rijetko smijanje
Nesumnjivo je da pretjera n o smijanje u m rtvljuje s rce .

Kad a je rije o smij a nju, ozbilj a n m u s l i m a n u tome treba biti
u mjere n . Da li pod "uspjen i m odgojem" pod razu m ijeva mo to da
se odgaj a n i k nika ko ne smije, od nosno da se nasmije jednom
dva put u ivotu?
Po svojoj prirod i, neki lj u d i vole a lu, i mogu li o n i u
ivotu u ope biti ozbilj n i? Kao odgovor n a to p itanje navod i m o dva
primj era iz ivota p rvi h generacija.
USPJEAN ODGOJ
I m a m E- a b i bio j e poznati veselj a k i aljivdij a . Dok je

jednog d a n a sjedio sa svojom suprugom, doao je neki ovjek i
u pitao ga : "Ko je od vas E- a bi?" E- a b i pokaza na svoj u s u prugu
rekavi: " O n a ." Potom ga ovjek u pita : " Ka ko se zove l b li sova
ena?" " N ismo mu b i l i na svad bi", odgovori m u ovaj u enja k.
l pored ku rioziteta po kojem j e E- a bi bio poznat, Mekhul
je o nje m u govorio: "N isa m sreo ue n ijeg ovjeka od E- a bija." A
govorei o sebi, E- a b i je rekao: "N iko od mojih blinjih n ije u m ro
zaduen, jer ja sam izmirio njihove d ugove; svoga s l ugu n i kada
n isa m u d a rio i n i kada se n isam skinuo pred lj u d ima." 1
E I-Ea me ta koer je bio vel iki veselj a k i a ljivdij a . N eki
ovjek, m islei na njegovo zd ravlje, u p itao ga je: "Ka ko si zanoio?"
On donese jastuk, lee i ree : "Evo ova ko." Isa je pri povijed a o : "EI
Ea meu su jed nom pril ikom doli gosti i on ih je ugostio s dva
komada h ljeba koja su pojel i . Potom je iznio pola snopa sla m e,
stavio ga n a sofru i rekao: ' Pojeli ste obrok moje porod ice, evo
pojedite i obrok moj i h ovaca ."' Ebu Davud ei-Haik u pitao ga je:
"Ebu M u ha m m ede, ta misli o obavlj a nj u na maza iza E I - H a i ka?"
On odgovori: "Moe se klanjati, a l i bez abdesta ." Potom ga je
u pitao : "A ta m isli o njegovom svjed oenju?" EI-Eame odgovori:
"Prihvata se u z dva p raved na svjedo ka ." l pored toga, on je bio
jedan od najpobonijih lju d i . Abd ul l a h e i - H u reji rekao je: " N i ko n ije
poboniji od E I-Ea mea." Ebu-Bekr b . Ajja govorio je: "EI-Eame bi
itao Kur'a n gledajui u M ushaf, pa s u ga sklanja l i ispred njega, a
on je nastavljao uiti bez greke." Ja hja ei-Kattan hvalio ga je
govorei : "Bio je a sketa . U strajavao je u grupnom obavlj a nju
2
mol itve (dematu), i to u prvom safu ."
U kratko reeno, bio je kuriozna l inost, a l i isto tako, bio
je ozbi lj a n i rad i n kad a je situacija tako n a laga l a .
l
2
Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 4/294.

Vidjeti: ibid, 6/226.
Naobrazba
Kad a uju ovaj izraz, m n ogi lj u d i ga shvataj u kao odgoj u

smislu naobrazbe i u l aga nja truda u stjeca nju z n a nj a . Stjecanje
z n a nj a jed n o je od najasnij i h poziva, najvrednijih djela,
naj p l o d n ije polje za djelovanje d a n a nje islamske o m l a d i ne, i ni u
kom s l u aj u n ije doputeno o m a l ovaiti njegov znaaj, a ka m o l i ga
zapostaviti, p ravdajui se zauzetou misionarskim a ktivnostima, i
kad a j e rije o u spjenom odgoj u, to moe samo negativno utjecati
na sve u k u p n u ozbi ljnost.
Kad a je rije o rad n oj snazi i skupinama koje "izga raj u" od
zanesenosti, spremnosti i lj ubomore, o lj u d i ma koji su sprem n i
dopri n ijeti islamu a l i ne raspo lau velikim u m n i m potencij a l om,
odnosno nemaju sim patij u p re m a stjecanj u z n a nja i d a ljem
n a p redova nj u u tome, d a l i je doputeno za postaviti nji hovo
uee u davi i nj ihovu u logu potis n uti na marg i n u d ru tve n i h
zbiva nja, i t i m e im i n d i rektno kazati d a su bezvrijed ni, tj . d a njima
u d avi nema mjesta sve dok n e uznapred uj u na polj u obra zova nja?
Postoji m n ogo d rugih oblasti gdje se moe in iti dobro,
pomagati vje ra i u estvovati u rjeava nju problema u m meta, a u
tom e u p ravo opisan i lju d i i nj ima slini mogu b iti od veli ke koristi .
N a p ri mjer,
potrebni
su
u
menadmentu,
socij a l n om,
h u m a n itarnom, odgojnom i m nogim d rugim poljima, gdje n ije
neophod n a visoka struna spre m a . Dod u e, to ih nee uiniti
misio n a ri m a i p redvod n icima u pouavanju, savjetova nj u
u p uiva nj u, a l i nee i h s kroz potisn uti i i sklj u iti njihovu u logu .
USPJEAN ODGOJ
Okrutnost i nepokolebljivost
Neki
lj udi
m isle da
ozbiljnost znai tvrdou,
nepokoleblj ivost, od nosno strog odnos prema
lj u d i m a :
nepri hvatanje opravda nja i neoprata nje . U stva rnosti, t o j e
miljenje o n i h lj udi koj i n e mogu uspostaviti ravnoteu izmeu
teo retskog i p ra ktinog shvatanja: povode se samo za nestva rnim
p rimje rim a . Stoga s u neki lj u d i o m i lj e n i u drutvu, a d rugi
nepoelj n i . Uspjea n odgajatelj jeste onaj ovjek koj i nastu pa i
lj ude tret ira kao da s u dio njegovog tij e l a . N e odstupa od svojstava
koja su krasila njegovog Pos l a n i ka, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem.
"Doao vam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je to ete na
muke udariti, jedva eka da Pravim putem poete, a prema
vjernicima je blag i milostiv." { Et-Tevba, 128) Tu je i sljedei ajet:
" . . . samo Allahovom milou, ti si blag prema njima; a da si
osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im prataj i moli
da im bude oproteno i dogovaraj se s njma. A kada se odlui,
onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u
Njega." {Alu l m ran, 159)
I sto ta ko, uspjean odgajatelj nije pasiva n i blagost ne
raz u m ije pogreno: ne smatra d a se lj u d i m a treba popustiti kada
s u u pita nj u za b ra njene stva ri, tj. za bra njene potrebe i strasti.
ovjek kojem su objavljeni gore naveden i ajeti bio je pos l a n i k koji
je pozd ravljao b lagost i podsticao na nj u , a l i mu je lice pocrvenje lo
kada m u je priao n eki m l a d i, jedan od njegovih sljed be n i ka i
asha ba, t raei da moli za njega jer je osjetio uznemirava nje
m n ogoboaca; on je taj ko je bojkotirao trojicu ashaba i traio od
osta l i h m us l i m a n a da ih boj koti raj u .
10
Ispravno poimanje izraza "uspjenost" i "ozbiljnost"
Navedeni pri mjeri nose samo neke poruke u vezi s

ozbiljnou, stoga smo i re kli d a j e to nepotpuno, a n e pogreno
shvatanje. Oni n isu predmet ove stud ije. Ozb i ljan ovjek d u bo ko u
sebi pothra njuje cilj . Njegova je briga dobrobit d i n i-isla ma, u to
ul ae svoj tru d. Taj je ci lj : istinski, javno i taj no, ponizno i iskreno
oboava nje Allaha, de l l e a n u hu, stra h od Njegove kazne i nada u
Njegovu mi lost. ovjek koj i stre m i tom ci lj u mnogo se moli, posti,
ita Kur' a n i velia Svevinjeg A l l a h a . Portvova n je u stjeca nj u
erijatskog z n a nja i njegovoj pri mjeni. Hrabar je, ozbilj a n i spre m a n
da u odree n i m situacijama do nese odluuj ue zakljuke . U kratko,
to je rad i n a-produ ktivna l in ost.
Zaustavit emo se kod rad a i njegove va nosti, jer je rad
jed n o od najvanij i h svojstava ozbiljnog ovjeka.
Rad - opa potreba
Allahov, delle a n u h u, u sta ljeni zakon na ovome svijetu

govori n a m da je opstan a k i uspjeh zagara ntiran samo rad i nom
ovjeku. Alla hovu opskrbu jed u oni koji privreuj u i rade. a k i
s ljed ben ici strasti i raznoraznih ovozem a ljskih sistema moraj u
rad iti, i samo ta ko mogu postii ono to ele. Pa ta je tek s
musli ma nom, koji o boava Alla ha, delle a n u h u? ! Vid i m o d a
privatni poduzetnici u poljavaj u samo rad i n u , prod u ktivnu osobu. l
kada je rije o njegovom zalaga nj u , mjerodavni su i zvjetaji, o n i s u
naj bolji pokazatelj njegove prod u ktivnosti. Ta koer n i d i re ktor
javne u sta nove nee u posliti osi m radinog slubenika . Mjerila i
sta n dardi, kako slubeni ta ko i neslube n i, kod njega su veza n i za
rad i uinak slube n ika. Ponekad ujemo da je dire ktor odreene
11
! J
USPJEAN ODGOJ
u stanove, n a ko n to se p reselio na d rugo rad no mjesto, sa sobom

poveo i neke svoje s l ube n i ke . Zato? Jednoglasno, zato to su
s l ubenici rad i n i, prod u ktiv n i . Dakle, rad je opa potreba i ope
mjerilo o d reiva nja kva l itete. Svi n a rodi, o n i koj i su nesta l i i
budua pokoljenja, te o n i koje je h istorija zapisala n a svoje
stra n ice - svi su opsta l i i svoja d ostign u a ostva rili isklju ivo
rad o m : h istorija na svoje stra n ice jo n ije poela b i ljeiti podvige
l ijenog n a roda .
asni Kur'an i djelo
itajui Ku r' a n, nai emo da je djelo posebno naglano i

da je veo m a vana stvar u ivotu. Kad a je rije o tome, u mjesno je
podsjetiti na sljedee stva ri.
P rvo, ovjek mora objediniti vje rova nje i djelo; u vie od
ped eset ajeta spomen uto je vjerova nje zajedno s injenjem dobrih
dje l a . Pos l a n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, rekao je: "Iman
(vjerovanje) sastoji se iz sedamdeset i nekoliko ogranaka. Najvii je
svedoenje da nema drugog boga osim Allaha, a najnii je
uklanjanje prepreke s puta; i stid je dio imana. "3 N ije l i ovo samo
potvrda vrijed nosti i vanosti dje l a u is la m u !
D rugo, ako s e vje rova nje n e potvrd i djelom, tada je
p rizivanje vje rovanja samo prazan govor koji za sobom povlai
kaz n u ; U zvie n i kae : "Neki beduini govore: 'Mi vjerujemo!' Reci:
'Vi ne vjerujete, ali recite: 'Mi se pokoravamo !' jer u srca vaa
prava vjera jo nije ula. A ako Allaha i Njegovog Poslanika budete
sluali, On vam nimalo nee u manjiti nagradu za djela vaa.' Allah, uistinu, prata i samilostan je. Pravi su vjernici samo oni
3
El-Buhari (9) i Muslim (35).
12
koji u Allaha i Poslanika Njegovog vjeruju, i poslije vie ne

sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i ivotima
svojim. Oni su iskreni!" (EI-Hudurat, 14-1S)
Tree, lijep, odnosno rua n ishod pojedinca i zajed n ice na

ovom svijetu zavisi od djela; Svemogui Allah rekao je: " ... na Dan
kad i h patnja i odozgo i odozdo obuzme, melek rekne: 'Ispatajte
za ono to ste radili !"' ( EI-Ankebut, SS) Blagoslov i opskrba jesu jo
ovosvj etska n agrada ovjeku za d obra djela : "A da su stanovnici
sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im
blagoslove i s neba i iz zemlje slali . . " ( EI-Ea raf, 96) Da kle, n agrada
ili kazna n a ovome svijetu zavisi od djela : a ko je dje l o dobro, s l ijedi
nagrada; a ko je djelo loe, slijedi kazna.
.
etvrto, ovjek e na Sudnjem danu odgova rati za dje l o; s

tim u vezi Allah, del l e a n u hu, rekao je: "Da Allah hoe, uinio bi
vas sljedbenicima jedne vjere, a l i On u zabludi ostavlja onoga
koga hoe, a na Pravi put u kazuje onome kome On hoe; i vi ete
doista odgovarati za ono to ste radili.'' (En-Nahl, 93)
Peto, dobij a nje n agrade na onome svijetu (cilj kojem
vjernici streme i zbog kojeg se dobri natjeu) zavisi od djela; o
tom e n a m govori s ljedei ajet: " . . .i njima e se doviknuti: 'Taj
Dennet ste u nasljedstvo dobili za ono to ste ini l i ! "' (EI-Earaf,
43)
esto, kazna u dehennemskoj vatri uslijedit e zbog loih
djela; Svevinj i All a h kae: " ... a oni koji budu zlo inili, u vatru e
naglavake biti gurnuti: 'Zar se ve kanjavate za ono to ste
radili?"' (En-Neml, 90) A tada e traiti d a budu vraeni n a ovaj
svijet, a l i povratka i m n ee biti. Potom e moliti d a i m se dop usti
da u i n e koje dobro djelo: "Da nam je zagovornika kakva, pa da
se za nas zauzme ili da nam j e da budemo vraeni, pa da
postupimo d rukije nego to smo postupili !" ( EI-Ea raf, S3) Ovo e
13 u
USPJEAN ODGOJ
rei zato to e tek tada shvatiti vrijednost djela i nj ihove u loge u

ivotu, i to e shvatiti d a ih je kazna snala u p ravo zbog poinjenih
djela.
Sed m o, razmiljanje o kur'a nskim ajetima i osjeanja koja
su rezu ltat tog raz m ilja nja stva ri s u koje se t rebaj u pretoiti u
rad n u energij u; Uzvieni je Allah rekao: "U stvaranju nebesa i
Zemlje i u izmjeni noi i dana jesu, zaista, znamenja za razumom
obdarene, za one koje i stojei i sjedei i leei Allaha spominju i
o stvaranju nebesa i Zemlje razmiljaju. 'Na Gospodaru, Ti nisi
ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sauvaj nas patnje u vatri!
Na Gospodaru, onoga koga Ti bude u vatru ubacio Ti si ve
osramotio, a nevjernicima nee n i ko u pomo pritei. Na
Gospodaru, mi smo uli glasnika koji poziva u vjeru : 'Vjerujte u
Gospoda ra vaeg!' - i mi smo mu se odazvali. Na Gospodaru,
oprosti nam grijehe nae i prei preko hravih postupaka naih, i
uini da poslije smrti budemo s onima dobri ma. Na Gospod aru,
podaj nam ono to si nam obeao po poslanicima Svoj im i na
Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti e, doista, Svoje obeanje
ispuniti!' l Gospodar njihov odaziva im se: 'Nijed nom trudbeniku
izmeu vas trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni - vi ste
jedni od d rugih. Onima koji se isele i koji budu iz za viaja svoga
p rognani i koji budu na putu Mome mueni i koji se budu borili i
poginuli, sigurno u preko h ravih djela njihovih prei i sigurno
u ih u d ennetske bae, kroz koje rijeke teku, uvesti; nagrada
e to od Allaha biti. - A u Allaha je nagrada najljepa."' (Alu
l m ran, 190-195) l a ko je razmiljanje o Allahovim, delle a n u h u,
stvorenj i m a i traenje Njegove m i l osti dobro djelo za koje
m u s l i m a n i m a n agra d u , Allah, delle a n u h u, lj ude nee n agrad iti
zbog samog razm iljanja, od n osno pu kog traenja m i losti, ve e ih
nagrad iti zbog djela koja se ogledaj u u vjerovanju, pod noenju
n edaa, borbi i s m rti na A l l a h ovom putu .
14
14
Osmo, obian savjet, doj a m koji se ostavi na sluaoca i

stra h od Allaha, delle a n u h u, i sto tako trebaj u se p retoiti u
rad n u energiju; govorei o poko rn i m robovima, U zvieni kae:
"Oni su zavjet ispu njavali plaei se Dana ija e kob svuda
prisutna biti, i hranu su davali - mada su je i sami eljeli siromahu i siroetu i sunju. 'Mi vas samo radi Allahovog lica
hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne traim o ! Mi se
Gospodara naeg bojimo, onog Dana kada e lica smrknuta i
namrgoena biti.111 ( l nsan, 7-10) Stra hovanje od Sudnjeg d a n a i
njegovih strahota n ije samo u n utarnji osjeaj, ve on potie na
djela, i tada ovjek d aje hranu lj udima iz dobroinstva prema nj ima
i lj u bavi prema A l l a h u, del l e a n u h u . Govorei o meleki ma i
d rugim stvorenj ima koji M u ine seddu, Svemogui Allah kae :
"Allahu se klanja sve ivo na nebesima i na Zemlji, u prvom redu
meleki, i oni se ne ohole, boje se Gospodara svoga, Koji vlada
njima, i ine ono to im se naredi." ( E n- N a h l, 49-50)
Deveto, d i n i-islam p rezire onaj govor koji djela ne
potvruj u; Svevinji Allah rekao je: "O vjernici, zato jedno
govorite a d rugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite
rijei koje djela ne prate ! " ( Es-Saff, 2-3) N e posredno poslije ovih
ajeta slijede Alla hove rijei : "Allah voli one koji se na Njegovom
putu bore u redovima kao da su bedem vrsti." ( Es-Saff, 4) Za ista,
Al lah, delle an u h u, vol i one koji se trude i koji se bore.
Hadis i djelo
Ako znanje kao najvii stupanj ibadeta ne rez u ltira

djelom, tada je ono zlo od kojeg se treba traiti utoite kod
Al l a h a , delle a n u h u . Res u l u l l a h, s a l l a l l a h u a l ejhi ve sellem, molio
je: "Moj Gospodaru, utjeem Ti se od neskruenog srca, molbe
15
Muhammed b. Abdullah ed-Ouvej
USPJEAN ODGOJ
kojoj se ne udova/ja, nezasitne due i beskorisnog znanja! Tebi se

utjeem od ove etiri stvari. "4 Glavna p reoku pacija m u s l i m a na
t reba biti djelo. Stoga nas je Vje rovjesnik, salla l l a h u a lejh i ve
sellem, pouio d a za bolesn i ka m o l i m o ovim rijeima: "Moj
Gospodaru, izlijei toga i toga Svog roba kako bi neprijatelje Tvoje
ubijao ili na molitvu iao!"5 Neki j e ovjek upitao Posl a n i ka,
sall a l l a h u a lej h i ve sel lem: "Kada e n astu piti Sud nji d a n ?" Pa ga je
Res u l u l l a h, s a l l a l l a h u alej h i ve sellem, odgova raj ui na postavljeno
pitanje, u pitao : "A ta si pripremio za Sudnji dan ?"6 N ije li
Vjerovjesnik, sa l la l l a h u a lej h i ve sellem, time htio pota kn uti
ashabe na to da nj ihova nastoj a nja u ivotu i b rige b u d u usmj e re
n a djelo? ! N aj bolj i pokazatelj istin itosti gornje konstatacije jeste
Poslani kov, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, ivotopis. N a i me, rad je bio
Pos l a n i kova, s a l l a l l a h u alej h i ve sel lem, preoku pacija, nastoj a nje i
n avika . Pozivao je pojedi nce i plemena, n a d n i io, sluio svoj na rod
na sku povi ma, od lazio u Ta if, p reselio u Medinu, u njoj se borio, iz
nje poduzimao ratne pohode i d oekivao delegacije. Ako bismo tu
konstatacij u eljeli potkrijepiti dokazi m a iz sire, Res u l u l la hovog,
salla l l a h u alej h i ve sel le m, ivotopisa, tad a bismo mora l i n a p isati
itavu jed n u studij u, jer sav Vjerovjes n i kov, sa l l a l l a h u alej h i ve
sellem, ivot bio je p rotka n radom.
Et-Tirmi7i (3482) i En-Nesai (5442).

Ebu Davud (3107) i El-Hakim, 1/344 i 549.
6 El-Buhari (3688) i Muslim (2639).
4
5
6 16
Islamski uenjaci i rad
O tome da su isla mski a utoriteti poziva l i u rad, ovdje

emo govoriti kroz sljedee tri taa ke.
P rvo, uenjaci su shvata l i pozicij u rada u i s l a m u ; dje l uj ui,
o n i su poziva li u rad i posveiva nje praktinom ivotu. Po nj ima,
z n a nj e i rad ne mogu jed no bez d rugog. tavie, u svojim
oporu kama na sa m rtnoj postelji savjetova li s u u e n i ke d a rade
pre m a onome to s u n a u i l i . Pisa l i su itava poglavlja o odnosu
uitelja i u e n i ka prema rad u . Hatib ei-Bagdadi u jed noj svojoj
knjizi naslovio je poglavlje: Znanje iziskuje rad. H afiz I b n Asakir
naslovio je poglavlje: Preziranje onoga ko ne radi prema onome to
zna. E b u d-De rda, rad ija l l a h u a n hu, govorio je: "N ajvie se plaim
da m i na Da n polaganja ra u n a n e bude reeno: 'Znao si, i da l i si
rad io shodno znanj u koje si i mao?"' 7 Takoer je govorio: "Najgori
ovjek kod Allaha n a Sudnjem d a n u bit e uenj a k ije je z n a nje
bilo beskorisno." 8 M ua z b . Debel, rad ij a l l a h u a n hu, lj u d e je
upozoravao govorei im: " M oete raditi ta hoete n a kon to
n a uite, a l i zn ajte da vas Allah nee n agrad iti zbog vaeg z n a nja,
sve dok ga ne pri m ijenite." 9 Hasan e l-Basri j ed nom je p ri l i kom
rekao : "Onaj ko ljude nadmai u z n a nju n aj p rei je d a i h n a d m a i u
dje l u . "
Kad a je rije o tome, Abd u l me l i k b . I dris e i- Haziri spj evao
je s ljedee stihove : "Zna nje n e koristi onome ko ga nosi,/sve dok
se ne p retoi u djelo i vrl i ne./Po meni, isto je nepri m ijenjene
znanj e/i na maz onoga ko abdest uzeo n ije./Prema z na nj u svome
7 Ed-Darimi (263) i Ibn Abdulbcrr u djelu Damiu bejanil-ilm, 2/6.

8
9
Ed-Darimi (262).
Ed-Darimi (260) i Ibn Abdulberr u djelu Damiu brjanil-i!m, 2/6.
17
USPJEAN ODGOJ
postu paj i dostojan e biti,/i n i ka ko se n e zadovolji g u b ljenjem

d ostojanstva svoga ." 1 0
Drugo, nauna pitanja koja ovjek n e moe prim ij e n it i
jesu suta teorija; na to s e ne treba gu biti vrijeme, n iti s e na to
u sredsreivati, to se u sta rtu ignori ra . S tim u vezi i m a m E- ati b i
rekao j e : "Bavljenje pita njima koja ne rezu ltiraj u djelom
prokupacija je stva rima za koje ne postoje erijatski dokazi. Pod
radom podraz u m ijeva m djela srca i djela udova koje e rijat n a lae.
Dokaz za ovo jeste sljedea erijatska i n d u kcija iz koje vid i m o da
Zakonodavac zapostavlja sve ono to n e rezu ltira djelom koj i m je
o bvezn ik zaduen." 11 O n aj ko eli vie i nformacija u vezi s tim
treba pogledati njegov zaklj ua k iz d evetog predgovora djela EI
Muvafekat, gdje je govorio o stjecanj u znanja i njegovim
b lagodati m a . 12
Posveiva nje
paznJe
l a ncima
p renosilaca
(sened i m a ) i bavljenje nj ihovim raz l i kama, a zapostavlja nje
tekstova hadisa nije p ra ksa uspjen i h uenj a ka koj i stjeu z n a nje
elei ga p ri m ijeniti. Pitanje kao suta h i poteza, odnosno ono koje
ne rezultira djelom ne zas l u uje da se na njega uope odgovori .
N eki je ovjek u pitao Ubejja b . Ka 'ba, rad ija l l a h u a n h u : "O Ebu
M u nzire, ta kae u vezi s tim i tim pitanjem?", na ta m u je U bejj
odgovorio: "Si n a k moj, je l i se to o emu pita ve desilo?" N ije",
"
odgovori ovaj, pa mu Ka'b ree : "Ako je tako, onda me ostavi na
m iru, a a ko se pa k dogodi, d oi d a raz m iljamo o moguem
odgovoru." 1 3 M ej m u n je u pitao Ibn Abbasa, radija l l a h u a n hu, o
tome ka ko e postu piti ovjek kojeg zateku dva ra mazana, a I b n
Abbas g a u pita : "Je li s e t o nekome ve desilo?" Mej m u n odgovori :
Ibn Abdulberr u djelu Damiu bejanil-ilm, 2/4-9.

Vidjeti: El-Muvafekat, 1 /3 1 .
12 Vidjeti: ibid, 1 / 53-6 1.
13 Ed-Darimi (149).
10
ll
18
" N ije." Tada Ibn Abbas, rad ij a l l a h u anhu, za kljui: "Ne izaz ivaj
nevolju a ko se ve n ije dogodila?"14
( N a pomen a : ak i oni uenjaci koji odgova raj u na
h ipotetina pitanja, odgova raj u iz razloga to smatraj u da e se
onaj koj i pita nekada nai u ta kvoj situacij i, te m u d aj u potreb n e
i nstru kcije kojih e s e d rati kad a to bude pot rebno.)
Tree, ivotopis i stavovi uenjaka najbolji su pokazatelj
da s u o n i irili erijatsko z n a nje, koristili lj u d i ma, rjeava l i nj i h ove
potre be, zastu pa li nji hova p rava, odvra a l i od svi h za la, popravlj a l i
narode i vladare, bori l i s e na p rvi m borbe n i m l i nija ma, u nj i hovim
ivotopisima za sve to nalazimo ne pobitne injenice.
Bud ui da smo govorili o rad u , tj . o dje l u
njegovoj
vanosti, to e moda neke lj ude pon u kati na s ljedee pita nje :
ka kve veze i m a rad s uspjenim odgojem? A n a to moemo
odgovoriti ova ko: rad je temelj ozbilj nosti i najvea od l ika
ozb i lj nog, u spjenog ovjeka, odnosno ozbi ljne, u spjene
zajed n ice. tavie, skoro d a se n e moe n ai izra e n ije svojstvo kod
uspjenog ovjeka od ovog svojstva .
Pored svega toga, pod izrazom "rad" ne m islimo na sva ki
rad, ve na onaj prod u ktivn i ij i plodovi idu u ko rist b lagoslovljenoj
misij i pozivanja u d i n i-is l a m . Pro d u ktiva n rad sa m po sebi nije
dovolj a n d a svoga vlasn ika uvrsti u uspjene, ozbi lj ne lj ude. D a bi
se ovjek uvrstio u tu kategoriju lj u d i, njegovo djelova nje mora biti
na odgova raj uem n ivou . N ije nepoznato da dva ovjeka mogu
obavljati isti posao, a l i ga jedan od nji h dvojice o bavlja m nogo
prod u ktivnije i prednjai nad d rugim. Prioritet odgajatelja postao
je proizvesti ozbilj n u, p rod u ktivnu generacij u i osigu rati sta n d a rde
za u s pjea n odgoj, rad i p rod u ktivnost, i zato osjea mo da je odgoj
1" Ed-Darimi (1 54).
19
USPJEAN ODGOJ
u islamskom u m m etu postao prod u ktiva n, da ostva ruje svoje

ciljeve.
20
DOKAZI ZA USPJEAN ODGOJ

Svrha i znacaJ uspjenog odgoja d uhovnom bue nj u
nalae d a svoj u odgoj n u brigu stavi n a p rvo mjesto, i t o u skladu s
ispravnou njenih nastojanja i p rioriteta . Uspjean odgoj treba
biti n eodvoj iv epitet odgoj n og progra ma kad a je rije o razvija nju i
ire nj u sahve. Izmeu osta l i h, s ljedei dokazi u kazuju n a m na
vel i ku potreb u ozbi ljnom pristupu odgoj u .
Uspjean odgoj - put ispravnih prethodnika
To je put vje rovjes n i ka i uenj a ka koji s u ivjeli poslije

nj i h . To je pra ksa i naeg Pos l a n i ka , sa l l a l l a h u a lejh i ve sellem, koj u
Allah, delle anuhu, u Svojoj Knjizi spominje u vie ajeta : "On j e
neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete
Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su
prije bili u oitoj zabludi." ( EI-Duma, 2) Te u ajetu: "Allah je
vjernike milou Svojom obasuo kad im je jednog izmeu njih
kao poslanika poslao, da im rijei Njegove kazuje, da ih oisti i da
ih Knjizi i mudrosti naui, j er su prije bili u oitoj zabludi." (Alu
l m ran, 164)
D i n i-islam pojavio se i proirio na r u ka m a p rvih
gene ra cija koje je odgojio M u h a m med, salla l l a h u a lej h i ve sellem.
Bili s u p redvo d n ici u b itka ma, n a mjesnici u pokraj i n a ma, nadleni
u u p ravi i sudstvu . Kada se Ara pski poluotok odmetnuo od isla ma,
ta je skupina osta l a p rivre na vjeri . tavie, u p ravo o n i Allahovom,
21
j 21
'
USPJEAN ODGOJ
de l le a n u hu, voljom, i m a l i s u p res u d a n znaaj u vraa nj u Ara pa u

okrilje i s l a m a . U isti n u, ova genera cija, koja se od l i kuje nad
ummetom , n aj bolji je dokaz da je uspjean odgoj ustvari
Pos l a n i kova, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, pra ksa . Potonje genera cije
ovog u m meta moe spasiti samo ono to je spasilo p rve
generacij e . Posl a n i k, sa l l a l l a h u alej h i ve sellem, susretao se s
Di bri l o m, koj i ga je pouavao Kur' a n u, i tom j e pri l i kom bio bri da
ui n i dobro od vjetra posl a n og. 1 Vje rovjesnici s u predvodn ici lj udi i
misiona ra, n e samo u obred i m a i o p hoenj u, ve u cjelokupnom
misionarskom podu hvatu i nainu popravlj a nja d ru tva . N a kon
smrti vje rovjes n i ka ue njaci su preuzeli tu odgovornost na sebe.
Svoj im s u uenicima oporuiva l i drue nje s uen i m stoga to su
znali d a u l oga uenj a ka p revazi lazi z n aaj sredstva za p re noenje
znanja i i nformacija.
P roitajte ove l ijepe l b n u i-M u ba rekove stih ove : "O ti koj i
stjee zna nje,/doi H a m m a d u b . Zej d u,/naui b lagost i n a u ku, pa
to utvrd i ,/a s m utnj u prepusti Amru b . U bejd u !"
I b n Siri n govorio je: "Ljudi s u uili kako se l ijepo ophoditi
prema svijetu kao to su stjeca l i znanje saznavajui i nformacije." A
Hasan el-Basri rekao je: "Neki s u lju d i l ijepo ophoenje usvaj a l i po
god i n u i l i dvije god ine d a n a . " Habib e-e hid oporuio je svome
si n u : "Sina k moj, d rui se s ue njacima, u svajaj z n a nje od nj ih i
ponaaj se kao o n i, u isti nu, to mi j e najd rae od tebe." U Ebu
Zejdovoj posla n ici Hil'jetu talibil-ilm stoj i d a s u u enjaci oporuiva l i
m ladiima koji poe l i stjecati znanje d a na ue s ljedeu kasidu
kadije E I-Derdan ij a : "Govore mi d a potiten sam a samo
s u,/vidjeli ovjeka koji je zbog prizora ponie nja ustuknuo ./N eu
z n a nj u dati njegovo p ravo a ko enji,/kad a god se pojavi udovolj i m
ja ./Za r u biti nesreta n sadei g a i u b i rui ponizno,/onda j e
1
Vidjeti hadis u tome smislu koji s u zabiljeili El-Buhari (6) i Muslim (2308).
22
slijeenje neznal ica razboritije./Vidim lju d e s kojima samo pon iz n i

ostaj u , jer ponos d ue prava j e poast./Da s u z n a nje uva li, i ono bi
nj i h uva l o,/da su ga srcem veliali, i ono bi nji h velia lo./Aii
iznevjeri l i su ga, pa je i ono nj i h iznevjerilo,/uprlja l i ga, i ono i m se,
n a m rteno, osveti la."
I m a m E-atibi u odl ike uenjaka u b raja o je i to d a su
od reenog ovjeka odgojili eksperti u odreenoj znanosti od kojih
je u svojio od reeno z n a nje d ruei se s nji m a . Ovo je zato jer je
takav ovjek n ajsposobniji i nterpreti rati stvari koje su mu rekli i
opisa l i . Tako je bilo za vrijeme prvi h gene racij a . Ponaj p rije ashabi,
rad ij a l l a h u a n h u m : slijed i l i su Posla n i ka, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem,
i od njega u svoj i l i i teoriju i praksu, a to je, opet, posta lo nepisano
pravi lo za dolazee genera cije . Ta b i i n i su nastavi l i praks u koj u s u
zae l i ashabi s Posla n i kom, sa l l a l l a h u a lej h i ve s e l l e m : i o ni su
dostig l i vrh u nac kada je rije o isla mskom znanj u i mogunosti
rjeavanja erijatskih pita nja . Dovolj a n poka zatelj tanosti ove
kon statacije jeste to to nee nai n ijed n og uenjaka koj i se
prouo po obimnosti svog z n a nja a da n ije s l ijed io p rethod n i ke na ravno, ista kn ute u e nj a ke - od kojih je to z nanje usvojio. S koro
da n e postoji zalutala sku pina n i pojed inac koji n e postu paj u
pre m a s u n n etu a d a pri sebi i maj u spomenuta svojstva. U p ravo po
tome se I b n Hazm ez-Zah i ri negativno isticao: znanje n ije usvajao
p red uenjacima, n iti se okitio nj i hovi m ponaa njem, za raz l i ku od
etverice i m a ma i nj i m a slin i h isla mskih a utoriteta .2
U gore naved e n i m, a l i i u drugi m predanj i m a dokaz je da
se u loga odgoja u potpu njava l a pre ko uenj a ka, nasljed n ika
pos l a n i ka, i d a odgoj, po svojoj vanosti i veli koj u lozi, n i m a l o nije
zaostajao za znanjem koje se u svaj a l a i pitanj i m a o koj i m a se
ras p ravlj a l o .
2
Vidjeti: El-Muvafrkat, 1 /66-67.
23l
23
USPJEAN ODGOJ
Odgoj u Kur'anu i Hadisu
Kad a je rije o odgoju, ozbilj n o m i osjetlj ivom pitanju, u

asnom K u r'a n u i Had isu na lazimo brojne tekstove koji se bave tim
pitanjem. I zmeu osta l i h, o tome govore sljedei ajeti.
Svevinj i Allah rekao je: "O Jahja, prihvati Knjigu snano!
- a dadosmo mu mudrost jo dok je djeak bio..." ( M e rjem, 12).
Allahova n a redba pos l a n i ku Ja hji, a lej h is-se l a m, da pri hvati Knjigu
odl uno, u potpu nosti se pod u d a ra s ozbilj n ou i van ou p ravca
u koj i je J a hja, a lejh is-selam, poziva o . U tome su smislu i rijei
U zvie nog u puene M usau, a lejh is-sel a m : "l Mi mu na ploama
napisasmo pouku za sve, i objanjenje za svata. 'Primi ih svojski,
a narod u svome zapovjedi da se pridrava onoga to je u njima
ljepe!' A pokazat u vam i zemlju grenika." ( EI-Earaf, 145)
Alla hovi vjerovjesnici i posla nici braa su po vjeri 3 , i stoga Allahovo,
del le a n u h u, obraanje nj ima z nai obraa nje naem
Vjerovjesn i ku, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, a obraa nje naem
Resu l u l l a hu, sa l la l l a h u a lej h i ve sellem, jeste obraa nje u m metu .
O b raajui se Resu l u llahu, sa l la l l a h u alejhi ve sellem,
Svemogui je Allah rekao: "O ti, umotan i ! Probdij no, osim malog
d ijela; polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo vie od nje,
i izgovaraj Kur'an paljivo, Mi emo ti, doista, teke rijei slati."
( E I-Muze m m i l, 1-4) I b n Derir et-Ta beri, jedan od najveih
a utoriteta u tefsiru, zapisao je s ljedee: "M ufesi ri ne gledaju
istovjetno na znae nje ajeta : 'Mi emo ti, doista, teke rijei slati.'
N aime, neki kau d a je znae nje: o bjavit emo ti rijei prema
kojima e biti teko postu pati." Potom je naveo spojeno predanje
u kojem stoj i da je Hasan el-Basri, t u maei ajet, rekao: "To se
od nosi na rad prema Ku r'a n u . U istin u ovjek brzo zapa mti
3
Vidjeti hadis u tome smislu koji su zabiljeili El-Buhari (3443) i Muslim (2365).
24
odrenu suru, a l i m u je teko rad iti prema njoj ." A Katad a se

za klinjao: "Al laha m i, Allahove rijei : 'Mi emo ti, doista, teke
rijei slati' od nose se na obaveze i na Al l a h ove, d el le a n u hu,
gra n i ce." Zapoeto izlaganje Et-Ta beri nastavlja ova ko : "M eutim,
neki d rugi mufesiri to tumaenje ne pri hvataj u : 'Na p rotiv, ajet se
odnos i na sa me rijei, tj . nji h je teko nositi ."' Na kraju je ovaj
imam za kljuio sljedee : " Ka d a je rije o ovom pita nju,
najispravnije je kazati ova ko : Allah, delle a n u h u, rekao je da su
Njegovi ajeti teki, i oni su onakvi ka kvi m ih je Svevinj i Allah
oka ra kterizirao: teko se nose, teko je izvravati A l l a h ove obaveze
i drati se Njegovi h gra n ica ." 4 Da bi ovo dokazivanje bilo jasnije
mora mo n a pomenuti sljedee: ajet je o bjavljen Vjerovjes n i ku,
sa l l a l l a h u a lej hi ve sel lem, u samom poetku poslanstva,
poruuj ui mu da su ku r'a nske poruke teke, a iz toga se ima
raz u m ijeti da Ku r'a n nee nositi, n iti e prema nje m u rad iti iko
osim ozb i lj n i, uspjeni lju d i .
Govorei o lj u d i m a koj i m isle d a e u Dennet u i jer to
ele, bez rad a i truda, U zvie n i kae: 11Zar mislite da ete ui u
Denn et, a jo niste iskusili ono to su iskusili oni koji su prije vas
bili i n estali? Njih su satirale nei matine i bolest, i toliko su bili
uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali uzvi kn u l i : 'Kada e ve jednom Allahova pomo ! ?' Eto, Allahova
je pomo zaista blizu!" ( E I-Bekara , 2 14) U m i ljen i m lj udima asn i
Ku r'a n nudi d a razm isle o sljedeem primjeru : 11A koliko je bilo
vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili, pa nisu
klonuli zbog n evolja koje su ih na Allahovom putu snalazil e, i n isu
posustajali niti su se predaval i - a Allah izdrljive vol i - i samo su
govorili: 'Na Gospodaru, oprosti nam krivice nae i
neu mj erenost nau u postupcima naim, i uvrsti korake nae i
4
Vidjeti: Damiul-bejall, 29/ 1 27-128.
25
USPJ EAN ODGOJ
pomozi n a m protiv naroda koji ne vjeruje! 111 (Alu l m ran, 146-147)

U raz u m ijeva nj u ovih ajeta pomoi e nam sljedei tekst: "Ova ko
se A l l a h , delle a n u h u, obra ao p rvoj generacij i m u s l i m a n a .
Ova ko j u je podsjeao na iskustva p rijanj i h vje rn ikih zajednica .
Ovako i h je u putio u Svoja p ravi l a kada je rije o odgoj u odabra n i h
robova, koj i m a povjerava zastavu i ema net d i n i-islama, vla d a nj e
p o e rijatu n a Zem lj i . l to s e obraanje od n osi na sva koga ko
izabere nj i hov put. To je vel i ko, d u boko i patetino iskustvo .
Pitanje koje s u postavlj a l i poslan ici (a o n i kod Allaha, delle
an u h u, uivaj u poseban ugled) i onih koj i s u s nji m vje rova l i
glasilo j e : 'Kada e Alla hova pomo?' Za mislimo vel i i n u iskuenja
koje je moglo uzdrmati tako jake l inosti poput njih! Sva ka ko,
posrijedi je iskuenje koje je pre p l avilo nji hove d u e, pa s u
postavlj a l i ovako teko pita nje . A kad a se lju d i u vrste trpei s l ino
iskuenje, tada se u potpu nj uje Allahova rije i dolazi pomo: 'Eto,
Allahova je pomo je zaista blizu!' Strpljivost u borbi jaa lj ude i
uzdie i h iznad sa m ih sebe, isti i h kad i m je n ajtee, krista l izira,
rasvjetljava, prod u b lj uje i jaa vjerova nje i ivost. Zato borba
postaje l ijepa kao biser, ak i u oi m a nep rijatelja i p rotivn i ka "5
Svemogui Allah rekao je: "Zar mislite da ete ui u Dennet, a da
Allah n e u kae na one od vas koji se bore i na one koji su
izdrljivi?" (Alu l m ra n, 142)
. . .
U s ljedeim ajetima asni n a m Kur' a n govori o ve l i koj

neposlunosti (dotiui se uspjenog odgoja) pri o n i ma koji trae
borbu p rotiv neprijatelja, a l i kada im se borba naredi, sve izgleda
sasvi m d ru kije: "Zar ne vidi one kojima je reeno: 'Dalje od
boja, ve molitvu obavljajte i milostinju dajite!' A kada im bi
propisana borba, odjednom se neki od njih pobojae ljudi, kao
to se Allaha boje, ili jo vie, i uzviknue: 'Na Gospodaru, zato
5
Vidjeti: Fi '{j/alil-Kur'an, 1 /21 8-219.
26
si nam borbu propisao? Da si nas toga jo neko vrij eme

potedio !' Reci: 'Uivanje na ovom svijetu kratko je, a onaj j e
svijet bolji z a o n e koji se grijeha klone; i nikome s e od vas ni
koliko trun jedan nee uiniti n epravda."' ( En-Nisa, 77)
Svevi nji je Allah n a redio Pos l a n i ku , sa l l a l la h u alej h i ve

sellem, strp ljenje i borbu p rotiv nep rijatelja zajedno s iskre n i m
vjernici m a : "Budi vrsto uz o n e koji se Gospodaru svome mole
ujutro i navee u elji da naklonost Njegovu zaslue, i ne skidaj
oiju svojih s njih iz elje za sjajem u ivotu na ovom svijetu . "
(EI-Ke hf, 28).
.
N aveden i ajeti, i a ko govore o razl iiti m tem a m a i nose

razl iita znaenja, i maju istu poru ku : u spjean odgoj vrl o je
osjet ljiva i ozbiljna stvar, i zato o n aj ko za svoj ivot n i put iza bere
ovu vjeru treba biti ozbilj a n i u nj u treba pozivati. O n aj ko d i n i
islam dostavlja svi m lj udima sig u rno je dovoljno ozb i ljan, jer se
bavi ozb i lj n i m pita njima i teko breme nosi na lei m a .
Kada j e rije o uspjenom odgoju, tu s u , izmeu osta l i h, i
sljedei hadisi.
Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, jed n o m je
ash a b u rekao : "Trai pomo od Allaha i ne posustaj/"6
"Dehennem je prekriven strastima, a Dennet
neugodnostima. "7 Znaenj e ovog ha disa pojanjeno je u s ljedeem
preda nj u : "Kada je Allah, delle anuhu, stvorio Dennet, naredio
je Dibrilu: 'Idi pogledaj Dennet!' Dibril je rekao: 'Tako mi Tvoga
dostojanstva, niko nee uti za njega a da u njega nee ui. ' Potom
je Allah, del/e anuhu, Dennet prekrio neugodnostima, rekavi:
'Idi pogledaj Dennet!' A tada je Dibril rekao: 'Tako mi Tvoga
dostojanstva, bojim se da u njega nee niko ui. ' A nakon to je
6
7
Muslim (2664).
El-Buhari (6487) i Muslim (2823) .
27 27
.1
USPJ EAN ODGOJ
Svevinji A llah stvorio Dehennem, naredio je Dibrilu: 'Idi pogledaj

Dehennem !' Dibril je otiao i pogledao Dehennem, zatim se
vratio, rekavi: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, niko ko za njega uje
nee biti njegov stanovnik. ' Nakon toga je Svevinji Allah
Dehennem prekrio strastima i rekao: 'Idi pogledaj Dehennem!'
Kada se Dibril vratio, rekao je: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, bojim
se da e svi ljudi u njega ui. "'8 Dakle, put do Denneta pre kriven je
mnogi m neugod nosti ma, a nj i h moe premostiti sa mo ozbiljan
ovjek, otporan na nedae i suzd rljiv od strasti . A kad a je rije o
bolesn im stra sti ma i uiva njem, to je put koj i m idu podruglj ivci i
nemarni lj u d i, a l i njegov je kraj, za ista, groza n .
M us l i m a n i najbolji uzor i maj u u Pos l a n i ku, s a l l a l l a h u alejhi

ve se llem, a on je sva kog d a n a molio: "Moj Allahu, Tebi se utjeem
od nemoi i lijenosti/"9 Na d ragi Res u l u l lah, sall a l l a h u a lej h i ve
sellem, utjecao se Svevinjem A l l a h u od runih svojstava, a ta
runa svojstva vei nom i maj u neozbi lj n i lju d i : "To je ovjek koji je
jo zatoen u podnoju svoje n a ravi. Njegovo je srce l ieno
savre nstva radi kojeg je stvoren . Takav se poistovjeuje sa
ivotinj a m a . Slian je pastiru koj i slobodno na pasa stoku. P referira
ra hat l u k i dangubu. l zleava se na postelji nemoi i l ijenosti. N ije
kao onaj kom e je pon u eno z nanje pa ga je pri hvatio, koji je
bl agoslovljen jer se poza bavio vlastit i m izbavljenjem i slijed i put
spasa . u d i za svi m d rugim osi m za. pokornou Al l a h u i
Vjerovjesn iku, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem. Ova kav ovjek prezire
saputn i ke, a l i voli one putn i ke-namjern i ke koji i d u njegovim
pute m ", i stie I b n Kajji m ei-Devzijj a . 10
Ebu Davud (4744) , Et-Tirmizi (2560) i .En-Nesai (3763).

liJ Vidjeti: Miftahu dari.r-.rea'da, 1 /46.
28
Ozbiljnost - osnova u ivotu
Kakvi god da su njegovi ciljevi i s m isao ivota, ovjek i h

nee ostvariti osim a ko j e u tome ozbilj a n . Trgovac n ee uspj eti u
trgovi n i, osim ako joj pristupi ozbiljno, d a nonono radei p u n i m
ka pacitetom kako bi postao uspjea n . Pol itia r nee ostva riti svoj
ci lj, osim a ko se postavi ozb i ljno. tavie, lopov, od n osno razboj n i k
ne m oe uspjeti a ko ne d a sve o d sebe i a ko nedj e l u ne p ristu pi
ozbilj no. U prilici smo vidjeti kol i ku portvova nost od sebe d aj u
pro m icatelji kojekakvi h svjetovn i h zakona i z a b l u djelih pravaca.
Kol i ko samo vremena i rtve d aj u za svoje p ri ncipe ! N a rod i koj i su
uli u h istorij u i njenom ti ntom ispisali svoja ostva renja n e bi
postigli to to jesu d a su bili n eozbilj n i i neod l u n i . Ovo je zato jer
Al l a h ov, delle a n u hu, zakon na Zem lji glasi: u s pjet e samo
ozbiljan ovjek. Da l i mi moda elimo neka poseb n a pravi l a ? !
M is l i mo l i ostva riti svoje ci ljeve koji nadmauju ciljeve onih prije
nas bez vie ozbilj n osti nego to su je oni imal i?! Kol i ko samo
islamski u m met udi i nastoj i za u zeti vodeu pozicij u i kontrolu
nad n a rod i m a ! Ali, d a l i e taj stu p a nj dostii bez trud a i
oz bilj n osti?
erijatski obredi
Postoje erijatski propisi i obredi koji iziskuju od re en u

dozu ozbilj n osti i strpljenj a . Allah, delle a n u hu, tim j e propisima
obavezao Svoje robove, a jedan primjer za to jeste h ad, peta
isla ms ka d u nost. U vezi s tim Posl a n i k, sal la l la h u a lej h i ve sellem,
kae: "Had je dihad u kojem nema borbe. " 11 Dok je na hadu,
1 1 Ibn Mada (2901).
29
USPJEAN ODGOJ
m us l i m a n pod nosi m n oge tekoe i n a pore, a l i i pored toga, sve

dok i m a mogunosti da obavi ovu d u nost, te potekoe i na pori
n e oslobaaj u ga obaveze . N ije li u tome pouavanje u m m eta
ozbilj n osti ! N ije li borba na Allahovom putu, u kojoj se l ije krv,
gube dobra i ivoti obavezn a cijelom u m metu ! Ima li veeg na pora
od dihada ! G dje god se na lazio, od m us l i m a n a se trai spre m nost
za borb u . Ovo je zato jer: "Onaj ko umre a ne bude se borio, niti
"12
sebe bude poticao na borbu, umro je s ogrankom licemjerstva.
Onaj ko razmilja o borbi sigurno je sprem n iji pod n ijeti tekoe i
na pore. H ra b a r je, odvaa n i od l ua n u svoj i m namjera m a . Ovdje
se namee pitanje: da li na odgoj pri p rema generacij u za dihad?
Ako n ije ta ko, onda se mora izvriti deta lj na revizija i mora se
i nterve n i rati n a tom polj u .
Slavni i ugled ni ljudi
Historija n a m je zabilje i l a primjere lj u d i koj i su

uestvova l i u u reiva nj u b u d un osti n a roda i civi l izacij a . Kako s u ti
lj udi odgaj a n i ? Otvorimo jed n u stra nicu h istorije i pogledaj mo.
Posla n i kov, sall a l l a h u a lej h i ve sel l em, ivotopis o b i l uje
p ri l i ka m a kroz koje je prola naj bolja generacija m us l i m a n a ,
poevi od Erka move kue i mekanskog perioda, pa sve do perioda
poslije p reseljenja u Med i n u i doga aja koji su obi ljei l i to vrijeme,
a sve je to, d aj u i u putstva m u s l i ma n i ma i objanjavaj ui P ravi p ut,
p ratilo o bjavljivanje asnog Kur'a n a . Iz bitaka : Bed r, U h ud, E I
Merisi, EI-Ahza b, Tebu k i Hu nejn tad anji su m usli m a n i n a u i l i ta
Al lah od nas trai u pobjedi i porazu, strpljenje u n evolji i
iskuenj u , popravlj a nje meuso b n i h odn osa, postoja nost u
12 Muslim (1 9 1 0).
30
rijei m a i dje l i ma, ujed i njava nje i meusobno povezivanje . . . Njih

su n e posredno odgaj a l i dogaaji i stva rnost. Nj ihove se vrl i ne i
vrijed nosti n is u mogle stei tek ta ko, jer tada bi bile beznaaj ne.
Po i n d ivid u a l noj osnovi, n aj bo lji ashabi p roivljava l i s u s
Posla n i kom, s a l l a llahu a lej h i ve sellem, ono to d rugi nisu. Na
mnogo mjesta u siri p roitat e kako je Poslan ik, s a l l a l l a h u a l ej h i
v e sellem, s Ebu Bekrom i Omero m bio na t o m i t o m mjest u . l to
n a m govori da je za nj ih postoj a o poseb a n n ain pripreme, vii
smisao od onog koj i je vaio za osta l e ashabe, rad ij a l l a h u a n h u m .
Uenjaci iz redova ashaba taj su stu p a nj d ostigl i od rica njem od
ra hatluka, strpljenjem i u pornou . I b n Abbas, rad ij a l l a h u a n h u , o
sebi j e govorio: "Ako sam znao d a u od nekog ovjeka na uiti
odreeni had is, iao bih kod njega i svoj ogrta vjeao n a njegova
vrata . Vjeta r je nanosio p ijesak na moje lice, i kad a bi on izaao i
vid io me, rekao b i : 'O Posl a n i kov a m idiu, ta te d ovelo ovdje?
Zato nisi poslao po m ene, ja bih tebi doao?' O dgovorio bih:
'N ikako ! Pree je d a ja tebi doem', a potom b i h ga u p itao u vezi s
hadisom." 1 3
N eka n iko n e pomisli d a se ta kvo neto moglo nai
isklj u ivo u p rvoj generaciji, to se p roteglo i na neko l i ko poto nj ih
poko ljenj a . Tu je ivotopis u e nja ka i p redvod n i ka ovoga u m meta
kroz dugu historij u . Fudaj l b. Gazvan kae: "Sjed i l i smo nou : I bn
u b ru ma, E l - H a ris b . Jezid ei-Akli, EI-Mugira, EI-Ka 'ka b . Jezid i ja,
uei fikh, i rijetko kad smo se raz i l a z i l i prije eza n a za sabah
n a m a z ." 14 E b u U bejd e i-Adiri kae: " U pitan ko je uenij i : Vekia ili
Abd u rra h m a n b. Mehdi, i m a m Ebu Davud odgovorio je: 'Vekia je
ueniji, a Abd u rra h m a n je p reciznij i .' Sasta li s u se poslije jacija
namaza u M edid u l-hara m u i skladno razgova ra l i sve dok se n ije
Ll
14
Ed-Darimi (570).
Vidjeti: Sijeru ea!amin-nube!a, 6/348.
31 31
USPJEAN ODGOJ
uo eza n za sabah-na maz." 15 Ibn Ebu Hatim je pri povijeda o : " uo

sam svoga oca kako kae: 'Kada sam prvi put otputovao da
stu d ira m hadiske zna n osti, u tui n i sam ostao seda m god i n a .
I zraunao sa m da sa m pjeice preao vie o d sedam firseha (4 800
km), a n ako n toga s a m prestao ra unati razdalj i n u . Znao sa m
pjeaiti od Ba hrejna do Egipta. N akon toga sam pjeaio d o
Rem le, a potom u Damask, zatim u Antakij u i Tarsu s, potom se
vratio u H i ms, zati m otiao u Rikku, i tek tada odjahao u Irak. Sve
ovo b i l o je na mom prvom putova nju, u mojoj dvadesetoj
god i n i . " 1 6 Abd u l lah, s i n i m a m a Ah meda b. H a n bela, govorio je:
" uo sa m svoga oca d a govori : 'Dok sam urio ra nei n a uenje
had isa u h a iku kod Ebu Ajjaa i nekih drugih m u h ad isa, mati me
u hvatila za odjeu i rekla: 'Dok eza n za ui, i l i ljudi n e osva n u !"'
Jahja b . Seid ei-Kattan, govorei o svome uenj u had isa, rekao je:
"Izlazio sam ra no uj utro, a vraao bih se tek navee." 17 l b n ui
Med i n i j e izjavio: "u rejk je rekao: 'Sa svoji m ocem lshakom
klanjao sam h i ljadu sabah-na maza.'" 1 8 Ibn Ebu Hatim vel i : "U
Egiptu smo prove l i sed a m mjeseci, i za to vrijeme n ismo pojeli
n ita orbasto. Dane smo provodili kod uenjaka, a nou smo
prepisiva l i i u poreiva l i za pisa no. Jed nog dana moj prijatelj i ja
doli smo kod ejha, ali n a m rekoe d a je bolesta n . Ugled a l i smo
ribu koja nam se dopala pa smo je k u p i l i . Kada smo poli kui,
dolo je vrijeme predava nja kod nekih u e njaka pa smo otili na
p redava nje. R i b u smo nosa l i tri d a n a i skoro se pokvari la, pa smo
j e pojeli o nako prijesnu jer nismo imali vremena da je ispeemo."
Ovaj isti uenjak govorio j e : "Bez u mora nema znanja."
IS
Vidjeti: ibid, 9/ 1 52.

Vidjeti: ibid, 1 3/255-256.
17 Vidjeti: ibid, 9/ 1 83.
18
Vidjeti: El-Damiu li ahlakir-ravi ve adabis-samia, 1 / 1 50.
16
32
32
l ako od dana njih m us l i man a t raimo ozbiljnost, ne

moramo od nj ih traiti da jedu prijesnu h ran u. Svijetli primjer
ozbi lj n osti prvih generacija moe n am pos l uiti kao visoki m i naret,
tj . o rijentir koj i generacije trebaju s l ijed iti i n astojati dostignuti.
Ovako ideje pobjeuju
Islamski u m met p roao je kroz periode slabosti i

ponienja, pa m u je Allah, del l e an u h u, poslao reformatore d i n i
islama. itajui ivotopis reformatora n e moe mo a da ne
zapaz i m o to da njihove ideje nisu uspjele tek tako. I za njihovog je
uspjeha stajala jedna velika portvovanost. Sada nj u sahvu
nemog u e je usavriti bez ozbilj nog p rist u pa odgoj u . I slamsko
d ru tvo pati od problematin i h odgoj n i h metoda, kontrad i ktornih
nastojanja i u d aljenosti od onoga to Allah, delle an u h u, trai od
najboljeg naroda koji se i kada p ojavio. Zato, za reorgan izacij u
svega toga trebaj u n ad lj udski napori koj i m e se n eutral izirati
postojei nered koj i s u u m i n u l i m godinama posijali d i n -d uman i .
Trai s e osvjeenje, al i ono je veoma skupo. Period slabosti i
bolesti ovaj je u m m et, uz Allahovu pomo, p remostio, i stoga je,
bez truna s u m nje, u stanj u p rebrod iti i ovaj dananji period koj i je
jed i n stven u h i storij i islama. Preporod, d u hovno bue nje i raz u ltati
trae u l aganje vel i ke energije i mogunosti da bi odgoj bio
uspjean. U tome se oslanjamo na Al l aha, delle an u h u, a zatim
na u loenu energij u i date mogunosti.
33:n
USPJEAN ODGOJ
Mnotvo iskuenja
Dananja se islamska om lad i n a s uoava s talasom

iskuenja i pojava koje odvraaj u od Al lahove, del le an u h u, vjere .
Nevjernici kod muslimanske omlad i n e izazivaj u sumnju u islamsko
vjerovanje (akid u ), n ude i m n adasve p rimam lj ive strasti i harame,
koj i vod e u ve l i ku popast: m l ad iima i djevoj kama se na u l icama,
na raz n i m TV-p rogramima, u asopisi ma, na trnicama, ak i u
kolskim klu pama n ude primamlj ivi i nemoral n i prizori. Govorei o
tim iskuenj i ma, Poslan i k, sal lallahu alejhi ve sel lem, rekao je: "Iza
sebe neu ostaviti vee iskuenje po mukarce od ena. 1119 Ozbi ljan
p ristup odgoju, uz Allahovu pomo, n ajvie pomae u aktivi ranju
one o m l ad i n e koja se boji Svevinjeg Al laha, bjei od grijeha,
posjed uj e snagu vje re, ima kontro l u i odlunost za s u protstavljanje
iskuenj i m a i nji hovu pobjed u . D ruga nevolja s kojom se suoavaju
musli manski narataji jeste i metak. Imetak, poloaj i ugled
ispreavaj u se ak m isionari ma da i h odvrate od misije i p ravca;
nekada se misionarima ismijavaju zbog tih stvari. U isti n u, to je
iskuenj e koje e vrlo teko p revazii onaj ko ne shvati ozbi lj nost
ovog pitanja, koji nastupa neuspjeno i bijed no. Poslan i k, sal lallahu
alej h i ve sellem, rekao je: "Dva gladna vuka putena u tor s
ovcama nita manje nisu opasni po ovce nego to je po ovjekovu
1120
vjeru opasna pohlepa za imetkom i ugledom.
Paljiv posmatra
na terenu, moe uoiti da oko P ravog p uta l utaju m nogi lj u d i koj i
su skre n u l i, koj i s e n i s u uval i stran putice. Proivjeli su l u d i l o tih
iskuenja, i pal i na nj ima. M o l i m Svemogueg Allaha da nas sauva
nei matine n akon to nam je dao obi lje, i zablude n akon u pute !
19
El-Buhari (5096) i Muslim (27 40) .

Et-Tirmizi (2376) i Ed-Darimi (2730) . Et-Tirmizi je izjavio: "Hadis je dobar
autentian."
20
34
Nije l i kraj nje opasno po m isionarstvo i sl ijeenje P ravog puta to

da vodstvo preuzmu nesposobn i lj u d i, odnosno oni koj i za taj poziv
nisu d ovolj n o odgojeni, od nosno o n i koji su podatni iskuenj i ma i
strastima!
Potreba islamskog ummeta za savrenom linosti
Da bi bio pot u p u n, ovjek mora biti strpljiv, staloen,

plemen it, h rabar, d osjetljiv, samopou zdan, u tiv ... Izmeu ostal ih,
ove s u osobi n e okosn ica potpune linosti, pogotovo kad a se rad i o
m u s l i m an u . Njih je nemogue ste i kroz p u ko pozn avanje teorije,
ve je neophodno i p raktino se odgojiti. M isionarstvo koje se
osl o n i na osobu koja ne posjeduj e ove osobi ne graevina je na
stakle n i m nogama, i ona se svaki as moe stroval iti. Savrenstvo
se ne moe ostvariti pukim i tu ri m u putstavi ma, povrnou i
nepoznavanjem ljudske prirode.
irenje vjerskog buenja
Hvala Al l ah u, delle an u hu, Koj i je dao da se sahva

proiri u sko ro svi m d ijelovima islamskog svijeta. To njeno ire nje
nalae usredsreivanje na odgoj iz sljedeih razloga.
P rvo, poveanje broja pokaj n i ka; esto moemo uti da
se pokajao neki umjetn i k, d iler d roge, sportista . . . , i tako se iz dana
u dan sahva iri i poveava broj o n ih koj i se vraaj u Svevinjem
Allah u . M a koliko u svom pokajanju bi l a ozbi lj na, ta popu lacija lj udi
jo u vij ek u sebi nosi odgoj n e propuste koji su rezultat nji h ove
prolosti. Tu je itava lepeza i n ko m patibil n i h manira, koje spaja
jed i n o to to su svi runi i n ep ri hvatljivi. Lj u d i s takvim man i ri m a u
35
USPJEAN ODGOJ
islamskim redovi ma uzrokuj u od reene negativnosti . tavie,

ponekad zauzmu vodee pozicije na polj u islamskog daveta, o n i su
glavni n a sijelima: pouavaj u i d re h utbe, esto se bave pitanjima
koja n i sami ne poznaju, a kamoli da i h d rugima objanjavaj u . N e
pozivamo odbijanju takvih lj udi, jer je Allahova m ilost velika.
tavie, n e odstranj ujemo one koj i s u u gorem poloaj u od nji h .
lako vid i m o da s e nj i hov poloaj raz l ikuje o d poloaja d rugih,
kaemo da nemaju povlasticu da i m se prepuste m i n beri, n e m oe
ih se p rom icati u toj mjeri. Kada ovo govori mo, ne elimo
obezvrijediti povrat n i ke u vjeru, ve elimo skrenuti panju n a na
nemaran od n os spram odgoja. Postoje broj n e sku pine koje imaj u
klimavu prolost, pa s u s e vratile u red . ienje o d loih svojstava,
navika i svi h d rugih n egativnosti ne postie se sam i m pokajanje m .
Z a t o j e neophodno u l aganje ozbi lj n i h napora u odgoj u koji mora
trajati odgovarajui vremenski period u kojem e takav ovjek
linim trudom potrti sve te n egativnosti iz p rolosti i nadomjestiti
ih islamskim man i rima i odgoj n i m v rijednosti ma. S Poslan i kom,
sal lallahu alejhi ve sellem, na H u n ej n u bi le su neke n ovaj l ije u
islamu, i kada su prolaz i l i pored d rveta Zatu-envat koje su
m n ogoboci svetkovali, poel i su d ovi kivati : "Allahov Poslan ie,
od redi i ti nama Zatu-envat, kao to ga i oni imaj u ! " 2 1 Kada s u se
lzraelani spas i l i potopa i doli kod naroda koji oboava ki pove,
rekli s u : "O Musa, napravi i ti nama boga kao to i oni imaju
bogove!" (EI-Earaf, 138) Jednom ashabu koji se iz zaborava zakleo
Latom i U zzaom Res u l u l lah, sal l allah u alej h i ve sel lem, n aredio je
da kae: la ilahe i l l al lah . 22 M u s l iman , koji oboava samo jednog
Boga, n e s u m nja u neispravnost boanstvenosti Lata i U zzaa,
kamoli d a i h velia i l i se nj ima zakl i nje. Meutim, tu je navi ku ovaj
ashab stekao u predislamskom dobu . Sve ovo n avel i smo kao
21
Ahmed, 5/218, i Et-Tirmi;-:i (21 80), koji tvrdi da je hadis dobar-autentian.
22 El-Buhari (6650) i Muslim (1 647).
36
DOKAZI ZA USPJ EAN ODGOJ
potvrd u gornjoj konstatacij i : odgoj u se mora ozbi ljn o p ristu piti, ne

samo rad i sapi ranja g rijeha iz prolosti i ienja od negativnosti,
ve rad i postavljanja vrsti h temelja koj i zaista zasl uuj u da se na
njima pothranjuju nade i oe kivanj a.
D rugo, irenje sahve nalae zauzimanje novih pozicija i
ostvarivanje novih mogunosti za davu; d rugim rijeima, s
drutvom se mora ivjeti, poziv u islam mora obuhvatiti sve
segmente ivota. Daije se moraj u n ositi s drutve n i m p robl e m i ma i
uzeti aktivno u ee u nji h ovom rjeavanj u . A sve to iziskuje
ozbi ljan pristup odgoj u koji e p roizvesti lj ude koj i e preu zeti
odgovornost za u ee na tim poljima i koj i e se od l uno i
ustraj n o boriti da ostvare korist i da n adomjeste nedostatak.
Tree, irenje sahve trai usavravanje na naunom,
idej n o m i misionarskom polju; to znai da se ne oslanjamo samo
na n aj istakn utije l in osti, ve da raunamo i na one iz d rugih
redova u m meta, izmeu ostal ih, studente islamski h znanosti koji
na sebe preuzi maju odgovorn ost za pouavanje lj u d i i uklanjanje
neznanja. Govornici omekavaj u tvrda srca, odgajatelj i se bri n u o
m ladei, u ai pouavaju Kur'anu, m i l ostivi vode brigu o sirotinj i,
dobrovoljci skreu panju na ope poroke: svako ima svoj u u l ogu.
Ovaj j e zajed niki n astu p n u an u izvravanju zadae koja se eli
postii aktivn im odgoj n i m n aporom .
etvrto, ire nje sahve dopri n ijelo j e arol i kosti i zvora,
nji hovoj konfrontacij i i postojanju u naj m lj e n i h govornika; to je
pojed i n e pokretae sahve d ovelo u kovitlac i ned o u m icu.
Postav ljene s u i m zamke kada je rije o ideji, i n iko vie, ma ko on
bio, n ee moi izolirati te i zvore, p riguiti nj ihov glas . Jed i n i n ain
da se postojea anarh ija kada je rije o idejama p revazie jeste
ozbiljan prist u p naunom odgoj u koj i e lju d i m a p o n uditi stu panj
373 7
USPJEAN ODGOJ
svijesti na osnovu kojeg e moi ocijeniti razne p ravce, ideje i

zauzeti stavove u vezi s davam.
Peto, irenje sahve rezu ltira pojavom polja za djelovanje
na kojem se brzo postiu rezu ltati i ostvaruj u mo ral n e vrijednosti;
to dopri n osi usmjeravanju brojnih m ogunosti u ta polja, od nosno
doputa nam zapostavljanje onih odgoj n i h polja ij i s u rezu ltati
spori i osku d n i, a koja preferi raju mas-med ij i . Sve ide do te mjere
da lj u d i i d u u dvije krajnosti : jedni se klade n a neuspjeh odgojnog
program a, a d rugi tvrde da je ve ispu n io svoje ciljeve.
N i ko ne moe osporiti uee u tim va n i m polji ma, ali
isto tako, n i ko nema pravo smatrati ih jed i n im poljem za rad,
odnosno smatrati to u ee pogubn i m i neplodonos n i m odgoj n i m
radom, t o je neprihvatljivo.
38
PLODOVI OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU
PLODOVI OZB I LJNOG PRISTUPA OGOJU

Ozbi ljan pristu p odgoj u blagoslovljeno je d rvo koje daje
plodove, a najvaniji jesu sljedei.
Ostvarenje ubudijjeta, iskrenog oboavanja Svevinjeg Allaha
Najvei i najvan iji cilj ozbi lj nog pristupa odgoju jeste

pripremanje generacije i njeno usmjeravanje ka ostvare nju glavne
zadae svi h stvorenja: iskrenog oboavanja Allaha, delle an u h u, i
namjesnitva na Zem lj i . lbadet ima iroko znaenje i protee se na
raz l iite i mnogobrojne segmente u ivotu, a koj i, opet,
predstavljaj u razliite stu p njeve i etape u ivotu. Sav trud koji
musli m an u lae u ovosvjetskom ivotu p redstavlja vid ibadeta,
svejed n o rad i lo se o stjecanj u z nanja, njegovom i renju,
misionarstvu, sluenju lj u d i ma - sve to u l azi u okvir ibadeta.
ej h u l-islam izraz ibadet defi n i rao je ovako : ul badet je u n iverzalan
izraz za sve ono to Allah, d elle an u h u, voli, i to povlai Njegovo
zadovoljstvo : rijei i djela, javna i tajna." Drugim rijeima, ibadet je
izvravanje obaveza (a to lju d ima ponekad pada teko) i
ostavljanje zabrana (i to je ponekad teko, jer d ua za tim u d i ), a
sve to, opet, jo tee je neodgojenim lj u d i ma. Dakle, ozbi lj n i m
pristu pom odgoju m u s l i mani s e prip remaj u z a izvravanje ove
vel i ke misije i zadae i ostvarenje kraj njeg ci lja zbog kojeg su
39
USPJEAN O DGOJ
stvoreni i zbog kojeg u stvari i postoje na ovome svijetu . Plodovi

koji dolaze pos l ije ovog samo su ogranak ovog velikog ploda.
Kontinuiran i plodonosan rad
ovjek u ivotu s ree m n ogo lju d i koj i su spre m n i uiniti

grand iozne, al i jednokratne pod uhvate . Vrlo je malo o n i h lju d i koji
u strajavaju u injenj u dobrih djela i u islam pozivaju konti n u i rano.
Odgajate lji koj i ozbilj n o shvataj u odgoj znaj u da je pozivanj e u
Al lahovu vjeru "maratonska trka" . Svjesn i s u da to pozivanje
zahtijeva da u njegovom svjetlu plan i raju svoj ivot i da imaj u jasan
i d ugoroan plan . Kada je rije o p rvoj popu lacij i, nj ih na djela
podstie entuzijazam ili eksplozivnost, a to obino nakon
odreenog perioda izlapi. Vel iina kruga i ire nje njegovog
djelovanja u budunosti, zahtijeva odreen broj o n i h koji
u strajavaju u djel i m a i koj i znaju da je nj ihovom Gospodaru
n ajd rae o n o djelo u kojem ovjek u strajava, makar bilo neznatno i
jednostavno. Jednim kratkim o braanje m i l i p redavanjem mogu se
pokrenuti vel i ke mase da ponu i n iti djela i da ostvare vel i ke
rezu ltate, al i odgoj iti samo jednog ovjeka koj i e rad iti ustrajno,
koji n ee od u stati ma kakvi ga uvjeti i okol nosti spreavali - to se
moe ostvariti samo ozbilj n i m pristupom odgoj u . Stoga je Poslan ik,
sallallahu alej h i ve sellem, govorio: "Budite umjereni, trudite se i
znajte da nikoga od vas u Dennet nee uvesti njegova djela; a
Allahu je najdrae djelo u kojem se ustrajava, makar bilo
neznatno. "1 U pitan : "Koje je djelo Allah u najd rae?", Res u l u l l ah,
sal lal lah u alej h i ve sellem, odgovorio je: "Ono u kojem se
ustrajava, makar bilo neznatno. " Takoer je rekao: "Opredijelite se
El-Buhari (6464) .
40
PLODOVI OZBI U NOG PRISTUPA ODGOJU
za ona djela koja ste u stanju initi. "2 N avedeni se tekstovi ne

od nose samo na zi kr, namaz, post, (iako se ponajprije od nose na
to), ve se od nose na sva ko djelo koj i m se ovjek pribliava
Svevinjem A l l a h u .
Shvatanje vrijednosti vremena
Na kolikom smo samo gubitku zbog traenja vremena na

stva ri ma koje nam n e donose nikakvu korist ! To se d ogaa ak i
o n i m a koj i znaju njegovu vrijed nost, a o onima koji njegovu
vrijednost ne znaj u - da i ne govo rimo. Nema veeg podsticaj a na
raspodje l u vremena i njegovo racionalno iskoritava nje od
shvatanja ozbiljnosti i veliine cilj a . ovjekovu duu lome vjetrovi
l ijenosti, odgaa nja i elja za blagostanjem i rahatl u kom, i tim e
oluj a m a moi odoljeti samo odluan ovjek koj i je ozbi lja n prema
sebi . N a ba n a lnom primjeru dvije vrste lj u d i, od koj i h jed na radi i
ostva ruje rezu ltate, a d ruga nemarna, trai kojekakva opravd a nja
moe se vidjeti dija metra l n a i nespojiva raz l i ka u nj ihovom od n osu
pre m a vremenu, a sa m i m tim i nji hovu mogunost njegovog
iskoritava nj a . Nerijetko moemo uti da se i sta ri i mladi ale na
nedostatak slobodnog vremena i p reoku piranost odree nim
poslovi m a . To je aljenje olie nje njihove neozbi ljnosti i pogrenog
odnosa prema vremen u i njegovom iskoritava nj u .
Ozbiljano shvatanje i nteresa
ovjek koji se ozbilj n o odnosi p rema odgoj u ima vel i ke

interese i ci ljeve koji p revazi laze m n oge prividne i nterese oko kojih
2
41
USPJEAN ODGOJ
se lj u d i zabavljaj u a koj i su rezu ltat povrnosti i naivnosti . ovjekov

odnos p rema svakodnevn im pojavama, njegovo uee i briga o
nj ima - sve je to plod ozbilj nog p ristupa odgoj u . P rije svakog
pod uzetog koraka takav se ovjek preispituje o rez u ltati ma i
p lodovima koje taj korak povlai. Sa m i m tim, njegovo je
preispitivanje pres u d n o za postu p ke i dje la. Kada je rije o
opipljivi m ciljevi ma djela, neki lj udi u lau ogroman napor, vrijeme i
imetak d a ostvare neto od ega nema n i koristi n i tete, a ti me,
moda, o m l a d i n u odved u u nejasnou i nedoumicu. I pak,
a psolutno je nepri hvatlj ivo sta nje u kojem se povea briga i
zanimanje za pojave tol i ko da to n egativno utjee na isla mske
aktivnost i . Takvo shvatanje, ma ka kva bila njegova obraz loenja,
vremenom e neizbjeno ostaviti negativne posljed ice koj i m a n i ko
n ee biti zadovoljan . Dovest e u pit a nje ozbi lj nost cilja a n apori i
i nteresi n epovratno e nestati . Ako kritiki razmislimo o i nteresima
koje preferi raj u n eke generacije sahve, vidjet emo da m n oge n ae
i nterese t rebamo revid i rati. N a i me, i nteresi su m nogo vie od toga
da budu stvar koja se tek tako treba pri hvatiti, jer vrlo je mogue
d a bud u n eiji lini stav, po kazatelj njegove n eozbi ljn osti .
Konstruktivno i ozbiljno razmiljanje
ovjek e u poznati lj ude koji moda imaj u ozbi ljne

i nterese, al i oni istovremeno raskrajaju lj udsku d u u . l taj se
nedostata k p revazi lazi ozbi ljn i m pristupom odgoj u, p la nskim
radom, konstruktivn im p rijed logom, savjetovanjem, odl u nou i
p rivrenou pri nci p i m a . Ozbi lj n i lj u d i jo uvijek pogledom doseu
velianstvenost cilja i vel ii n u obaveze, pa te zamisli pretva raju u
stud iozne ideje i p lodonosa n rad . Takvi ne pri hvataju da neko
d rugi razmilja u mjesto njih, ni to da nji hova u l oga bude
42
ostvarenje ve doneenih ideja. Ideja o kopanj u hendeka, zatitnog

rova oko Medine (to je jedan ashab pred loio Res u l u l lahu,
sal lallahu alejhi ve sellem), od nosno ideja o saku p ljanj u Kur'ana u
jedan M ushaf vje rovatno je jasan pokazatelj ozbilj nog i
konstruktivnog razmiljanja koj i ovjeka upozorava n a obavezn ost
uea. Razmiljanje od ovjeka ne trai mnogo vreme n a n i
napora. P lodovi i rezu ltati same ideje n e mogu s e upored iti s
uloe n i m u m n i m naporo m . Otu d a, lj u d i s vel i k i m i ozbilj n i m
interesi ma ne trebaj u krtariti kada j e rij e o m isionarstvu i
principima investi rajui vrijeme u razmiljanje iji e rez u ltat biti
plodonosan, u vrijeme koje d rugi lj u d i u p ropatavaj u . Ozbi ljnom
raz m i ljanju (za koje oekujemo da e doprijeti do generacije
sahve) n ije kraj kod iznoenja mrtve ideje, ve to je itava stu d ija i
sku p p raktinih prijedloga, mogunosti zamjene, od reivanja
problema i nj ihovog rjeavanja. O n oga kome se ideja p redoi ovo
podstie na ozbi lj nost u shvatanju
osposobljavanj u za
razm atranje i sprovedbu .
Umjerenost u ali
Pretjerana ala pojava je koja u kazuje na pad ozbi lj n osti .

Istina je da s e ozbi ljan ovjek al i i smije, al i je to n i t koja g a d ijeli
od n eozbi lj nosti u ivot u : ovjek u tome ne p retjeruje n iti
ustraj ava. ala je neto to dolazi samo od sebe i to ne zahtijeva
posebne termine i troenje d ragocjenog vremena, kamoli da
ovjek za njom traga i l i da m u bude cilj . Takav ovjek pred oima
ima rijei U zvienog: "Zar nije vrijeme da se vjernicima srca
smekaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni
ne budu kao oni kojima je jo davno data Knjiga, pa su srca
njihova, zato to je proteklo mnogo vremena, postala
43
USPJEAN ODGOJ
nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici" (El-Had id, 16), i

Pos l a n i kove, sa l l a l l a h u a lej h i ve selleme, rijei: "Nemojte se
pretjerano smijati, jer pretjerano smijanje uistinu umrtvljuje srce. "3
Letimian osvrt nekih islamskih a ktivista ovdje e vjerovatno
n ametn uti p ita nje u vezi s ozbi ljn i m ovjeko m : je li dopustivo da
ozbi lja n ovjek sebi priuti h u moristiki p rogra m i l i zabavu, to u
svoj program uvrtava d a n a nja m l ad e? Kada na podij u m stupi
poboan i uen mladi a njegov pri m a rn i ci lj (koje m strem i i po
kojem ga drutvo vre d n uje) jeste zasmijava nje gled a l a ca, u to je
ve u loio trud i razmilj a nje, potroio vrije me u pripremi i vjebi,
gdje ak iznosi i neke svoje l ine sposobnosti na osnovu koj i h e
biti pohva ljen i proslavljen - tada je ve rije o o pa koj bolesti koja
grubo n a ruava njegovu ozbi lj nost. Smatram, ova kvo poi m a nje
ale i oputa nja razl i kuje od poimanja koje n a m je preneseno od
Posla n i ka, sa l l a l la h u a lejh i ve sel l e m : to se za vrijeme Resu l u l laha,
sall a l l a h u a lej h i ve sellem, deava lo sponta no, to n ije bio niiji
poziv koj i ga je preokupi rao i koji mu je donosio slavu. Ko se ne
slae s m oj i m p rigovorom neka n avede m a ka r jedan s l u aj da je za
vrijeme Posla n i kovog, sa l l a l l a h u a lejh i ve selleme, ivota neki
ashab odvaja o vrijeme i u lagao trud pripremajui i vjebaj ui
h u morsitike skeeve.
Et-Tirmizi (2305) i Ibn Mada (41 93).
44
Ozbilj n i programi
Postoje n u n i program i za izgrad nju, pripre m u i

osposobljavanje linosti, a ne moe se zaobii n i kontin u i rana veza
izmeu ozbi lj nosti i d ubi ne nji h ovog pedagokog utjecaja.
N aprimjer, stjecanje erijatskog z nanja prioritet je kada je
rije o jaanj u om lad i n e . N e p restajemo na sav glas vikat i :
om l ad i na dio svog vremena mora provod iti u stjecanju korisnog
znanj a, odgoj n i p rogram i moraj u se u stroj iti tako da obl i kuj u
generacij u iji e pri marni cilj i p rioritet biti nau n i prosperitet !
Nau n i prosperitet iziskuje postojanje osobe s vel ikim ambicijama,
koja e pod nositi potekoe na putu svog naun og razvoja i
usav ravanja. Kada konstru ktivan i ambiciozan obrazovni program
pon u d i mo m lad iu - da li e ga on moi prihvatiti i pod n ijeti
njegov teret ako n ije kval itetno odgojen ? ! Zar nakon svega toga
nemamo p ravo rei da je ozbi ljan pristu p odgoju neophodan ! Zar
nemamo pravo konstatirati: m l ad i nee pod n ijeti ambiciozan
program, osim ako ne bude odgojen na ozbi ljan nai n . Isto
moemo kazati i za ostale n une zadae i p rograme u izgradnj i
islamske linosti koje mogu pod nij eti samo ozbi lj n i lj u d i .
Preuzimanje odgovornosti
Pozivanje u Allahovu vje ru trai posebno odgojene lj ude

koji e n a svoja plea preuzeti odgovornost i teke obaveze. Kako
da n e bude ovako a rije je o emanetu d i n i-islama i dostavljanju
Al lahove, de l l e an u hu, poslan ice ! Ovu obavezu i odgovornost i
sve to iz nje p roizilaz i mogu pod nijeti samo sna n i lj udi koj i s u
navikli na ozbi lj nost, u l aganje t r u d a i portvovanost.
45
USPJEAN ODGOJ
U p ravo ozbi ljan pristu p odgoj u proizvod i vrstu lj u d i za

koj u je Resu l u l lah, sal lallah u alej h i ve sel lem, rekao da d r i uzde
svoga konja u pripravnosti na A l l ahovom putu : ako stremi
zatitnici , zas l uuje n ag rad u kao da je u zatitnici, a ako stremi
uvanj u strae, zas l u uje n ag rad u kao da je na strai . 4 Od nosno,
slini su o n i m a koje je Res u l u l lah, sal lallahu alej h i ve sel lem,
opisao rekavi : "Najboljim ivotom ivi onaj ovjek koji vrsto dri
za uzde svoga konja na Allahovom putu i jezdi na njegovim leima,
i kada god uje ratni pokli ili poziv juria na njemu traei smrt na
Allahovom putu. "5 Od nosno, slini s u o n i m lj udima za koje je
Res u l u l lah, sal lallahu alej h i ve sellem, rekao: "Prvak ehida bit e
Hamza b. Abdulmuttalib, i ovjek koji ode kod nepravednog
vladara pa ga navrati na dobro ili mu zabrani zlo, i on ga ubije. "
Ozbiljan prist u p odgoj u, u z Al lahovo doputenje, istie
pobjedonosnu skupinu, koja e biti potpomog nuta sve do Sudnjeg
dana. Poslan i k, sal lal l ah u alej h i ve sellem, rekao je: "U mom
ummetu postoji pobjedonosna skupina na istini, i nee joj nauditi
oni koji ih napuste niti oni koji im se suprostave, sve dok ne doe
Sudnji dan a oni pobjednici. " Ovakvu jedin stve n u vrstu lju di,
i n d ividue i kolektiv, moe proizvesti samo ozbi ljan pristup odgoj u .
El-Buhari (2887).
5 Muslim (1 889).
46
PLODOVI OZBI U NOG PRISTUPA ODGOJU
Umjesna i konstruktivna kritika
Kriti ka je n u na. U islam u je to odgoj n i m etod . Svaka

nekonstru ktivna kritika jeste rui laka; svaka neozbiljna kritika
n e u mjesna j e . Kritiku treba u p utiti, ona treba pokre n uti
misionarske aktivnosti, od nosno korigi rati ih, a n i kako n e smije biti
uzrok opstru kcije i meusobnog trvenja. Jedno od polja ozbilj nog
pristu pa odgoju jeste i odgoj om lad i n e za pri hvatanje i davanje
u mjesne kritike. Ko nstruktivna kritika ima s ljedee karakterist ike:
nepos red no se tie teme i stvarnosti, ima logiki slijed, dost u p n a je
onome kome je upuena, nauno je utemeljana, n ije p ristrasna,
bez predrasuda je i ishitre n osti, obeava pobo ljanje i podlona je
kore kcij i . A p ravi je kritiar onaj ovjek koj i raz u m ije lj u d sku
slabost, ne trai savrenstvo i bezgrenost, n ije nep ravdan prema
lj udi ma, ne potcijenjuje i h i potpuno je spre man na konstru ktivno
uee d rugih u davanju kritike. Ovo je zato jer u putiti puku kritiku
moe svaki ovjek.
I z p rethod nog se ima raz u m ijeti da se odgojen ovjek
od l i kuje s ljed eim karakteristi kama.
N e raduje se ru n i m p rimjerima n eplod ne kriti ke, o
lj u d i m a ne zaokruuje sliku olah ko, n e troi snagu s
besposl iari m a, ne d rui se s pokvarenjacima pod geslom
upuivanja kritike i savjeta. Kol iko su samo esti susreti na koj ima
lj udi misle da ine dobro doputajui svakakvim lj u d i m a
upuivanje kritika i ocijenj ivanje ostal i h lju d i, ali ne dajui da njega
i ko ocije ni, makar mu bio n ajvei p rijatelj ! 6
N e d ri mnogo do kritike one osobe kojoj je to profesija,
n i do kritike one osobe ije ponaanje i dje l o ne izaz ivaj u d ivljenje i
6
Ipak, takva kritika moda urodi plodom, jer se istina prihvata ma od koga dola, ali
se takva kritika veinom ne prihvata kao o?:biljna.
47
USPJEAN ODGOJ
radost, koja n i kako ne napreduje n iti u estvuje ma u em u . A

kol iko l i j e u n aim redovi ma o n i h koji znaj u samo kritizirati !
Ne d ri m nogo do "savrene kritike" koja od lju d i
zahtijeva bezgrenost, n iti u z i m a za ozbilj n o one lj ude koj i
kritiziraju za kru p n u i sitnu pogreku.
Odbacuje kriti ke koje imaj u za cilj otkrivanje lj udski h
s ramota, gdje s e zlonamjern i lj udi u p i nj u i prate kako b i kod
nekoga uoi l i g reku i l i propust.
U mjesna kritika jeste ona u kojoj nema pretjerivanja n iti
podbacivanja, kojom se obino n e remete redovi n iti p ravi
pometnja. M euti m, ovjek ne treba zapostaviti svoj u u logu i
tvrd iti d a je svaka njegova misao ispravna: n i ko nema p ravo
porobiti lj udske umove, jer su lj udi roen i slobod n i .
Preuzimanje inicijative
J edan od broj n i h rezu ltata negativnog odgoja u

musl imanskim s red inama jeste pasivnost i odsu stvo i n icijative.
tavie, i n icijativa je odsutna i kod nekih islamskih aktivista koji
oe kuj u da se desi udo; ne poduzimaj u n ita osi m od uporebe
izlizan ih u putstava. Tako se aktivna snaga u ummetu ugui l a, a
sahva se svela n a razmiljanje i brigu nekolicine lju d i . Kol i ko l i je
ideja, dje l a i napora koji nisu prevazili razmiljanje njihovog
zaetnika ! Razlog tome jeste to to nji h ov zaetni k n ije navi kavan
n a i n icijativu, n i ko ga n ije uio da bude poduzimljiv. Ozbi ljan
p ristup odgoj u produ ktivan je samo ako je i n icijativa p rod u ktivna.
N ai m e, i n icijator od reene ideje ili djela rad i samostalno, ne
ekajui ni od kog naredbe ni smjern ice. Dokuuje da ozbi lj nost
ci lja i iskrenost djela od njega iziskuju savjetovanje s d rugim
lj u d i ma i pri hvatanje nj ihovog miljenja, z n a da to ne smije biti
48
PLODOVI OZBI U NOG PRISTUPA ODGOJ U
mog u a prepreka o ma kakvom je podu hvatu rije. T o g a pokree

na rad, inicijativu i razmiljanje, a sve to pod pokroviteljstvom
savjetovanja s d rugim vjern icima, naravno, u okvi rima preciznosti i
disci p l i ne.
Najadekvatnije rjeenje za odgojne probleme
N a terenu imamo p robleme u vezi s odgojem i od nj i h u

istoj mJeri pate odgajatelji, usmjerivai generacije sahve i
odgajanici . Ti problemi jesu sljedei: malaksalost, nerado
izvravanje, lo odnos prema izuavanj u erijatskih znanosti,
nezainteresi ranost, l oe rasporeivanje davetskih pod u hvata,
esto nepodudaranje rijei i djela, moral n i pad, odgaanje . . . Ovo
su n aj ei p roblemi. Kao prepreku i mamo i s ljedee: neosnovano
i p re u ranjeno prizivanje u enosti, lano savrenstvo . . . Sve te
manj kavosti dolaze od jednog p roblema: nekval itetnog odgoja.
Ozbi ljan prist u p odgoj u, uz Al lahovo doputenje, dje lotvoran je
l ijek za to. S kraivanje puta dobrim odgojem od samog poetka
bolje je od paranja tih p roblema i njihovog pojedi na nog
rjeavanja koje je ponekad samo forma bez suti n e : takav nas
odnos prema od reenom problemu vod i u detalje, ne u suti n u .
Materijalna produktivnost i napredak ummeta
G lavna zadaa naeg u mm eta nesu mnj ivo je svestrana

primjena d i n i-islama i ouvanje identiteta. I pak, od njega se jo
zatijeva da pon udi nadomjetaj za sadanji materijal n i uspon. O
tome da treba biti talenti ran u mm et, n arod koj i e u pravljati sam
sobom, a ne da njime u pravljaj u d rugi, kada e p rei s etape
49
USPJEAN ODGOJ
teh nolokog prosijaenja i materijal n e zaostalosti na etapu

krei ranja i aktivnog u ea - da i ne govorimo. Ima li vee
povrnosti i n aivn osti od toga da u m met vjeruje da se p rotiv d i n
d umana moe boriti orujem koje s u oni p roizveli, od nosno da
savre m e n i rat moe voditi o n i m prvim, zastarjel i m metodama!
Tako nam n e nalae sljedea Boija smjern ica: "l protiv njih
pripremite koliko god moete snage i konja za boj, da biste time
zaplaili Allahove i vae neprijatelje, i d ruge osim njih - vi ih ne
poznajete, Allah ih zna. Sve to na Allahovom putu potroite
nadoknaeno e vam biti, nee vam se nepravda uiniti." (EI
Enfal, 60} Kako e u m met uspjeti dok u nji h trai sreu, dok n ije
kadar samostalno zarad iti poten zalogaj ! Uisti n u, vel i k je
podu hvat koj i u m met eli ostvariti, kojem stremi, meutim, da l i
e ga moi real izirati i ko d rugi osim generacija koja j e odgajana na
j edan kval itetan i ozbi ljan n ain ? !
50
PRIMJERI OEKIVANIH REZULTATA OZBI UNOG PRISTUPA ODGOJU
PRIMJERI OEKIVANIH REZULTATA

OZB ILJNOG PRISTUPA ODGOJU
Nadam se da su p rethodno navedeni dokazi i

obrazloenja d ovolj n i za pod i zanje glasa traei ozbi lj n iji p ristup
odgoj u , da dovoljno uvjerljivo govore o njegovoj n unosti i
va nosti. N ije n aodmet spomen uti neke aktuelne primjere jer e
nam o n i samo poveati uvjere nje u mogunost preinaivanja misli
u djelotvornu i opipljivu snag u . D ragi itaoe, primjeri iz bliske i
daleke p rolosti koje e p roitati na s ljedeim stran icama svjedok
su d a je uspjean odgoj blagoslovljeno d rvo koje, u z Allah ovo
doputenje, daje vel i ke plodove.
l badet
Sa'd b. H i am b. Amir u pitao je Aiu, rad ijallah u an ha:

"Obavijesti me kol i ko je Allahov Poslan ik, sal lal lah u alej h i ve
sel lem, klanjao nou ! " Ona ga je upitala: "Zar ne ita suru EI
M uze m m i l ?" "Naravno, itam", odgovori. Ona ree: "Allah, d elle
an u h u, na poetku ove s u re naredio je obavljanje nonog
namaza; Vje rovjes n i k, sal lal lah u alej h i ve sel lem, i njegovi ashabi
obavljal i su ga god i n u dana. Posljednj i ajet ove s u re Svevinji je
Al lah zadrao kod Sebe na n ebesima itavih dvanaest mjeseci, i
nakon to je objavio to olakanje, noni je namaz postao
51
USPJEAN ODGOJ
dobrovoljan, a bio je obavezan . . . " 1 U d rugom predanju stoj i :

"Res u l u l l ah, sal l al lah u alej h i v e sel lem, i ashabi obavljali su noni
namaz god i n u dana toliko da su im noge oticale." 2 Ali i n akon
objave posljenjeg ajeta Vjerovjesnik, sal l al lahu alej h i ve sellem,
n astavio je prijanju praksu . N aime, EI-M ugi ra, rad ijal lah u an hu,
i zjavio j e : "Vjerovjes n i k, sal lallahu alej h i ve sellem, obavljao je
n amaz tol i ko da bi m u stopala ili potkoljen ice natekle. Kada bi m u
neko zbog toga prigovorio, on b i samo odgovorio: 'Zar da n e
budem zahvalan rob/"' 3 T u su i Aiine, rad ijallahu anha, rijei :
"Al lahov Vjerovjes n i k, sal lal lahu alej h i ve sellem, n ou bi klanjao
tol i ko da su mu stopala pucala. Govorila sam m u : 'Al lahov
Poslan ie, zato to ini kada ti je Al lah ve oprostio prole i
bud ue g rijehe?', a o n je samo odgovarao : 'Raduje me da budem
zahvalan rob. ' Kada je ostario, klanjao bi sjedei, a kada bi htio
ui n iti ru ku, ustajao je, jo uio Ku r'an i uinio ru ku." 4 EI-Buhari i
M u s l i m zabilje i l i su da su Alija b. Ebu Tal ib i Fatima, rad ijal lahu
anhum, od Resu l u l l aha, sal lallahu alejhi ve sellem, zatra i l i s l ugu,
na ta im je naredio da p rije spavanja izgovaraj u subhanal lah,
Al lah u e kber i elham d u l i l l ah . Alija, rad ijal lahu anhu, kasn ije je
govorio: "Otkako nam je to Resu l u l lah, sal lallahu alej h i ve sel lem,
p reporuio n i kada to n ismo propusti l i ." Zaueni, lj u d i su ga pital i :
"Ni u noi Bitke n a Siffi n u ?" , a on j e odgovorao : " N i uoi Bitke n a
Siffi n u ." U spjeno odgojene i iskrene d ue znaj u da ne mogu ivjeti
bez ibadeta, bez te vrste veze s Allahom, delle an u h u . Kada
vei n a lj u d i zapostavi i zaboravi Svemogueg Allaha, o n i n e
zaboravljaj u svoj u dunost i vezu s a svoj i m Gospodaro m . Abd u l l ah
b. Omer, rad ijal lah u an hu, govorio j e : "Za vrijeme Vjerovjes n i ka,
1 Muslim (746).
2
En-Nesai (1 601) i Ebu Davud (1342).

El-Buhari (11 30) i Muslim (2819.
4 El-Buhari (4837) i Muslim (2820) .
3
52
P RIMJERI OEKIVANIH REZULTATA OZBI UNOG PRISTUPA ODGOJ U
sallal l ah u alej h i ve sellem, ivio j e neki ovjek koji b i svaki svoj san
ispriao Res u l u l lah u, sal lallahu alej h i ve sel l e m . lako sam bio m lad,
poelio sam da i ja usnijem san kako bih ga ispriao Vje rovjesn iku,
sal lal l ahu alej h i ve sel le m . Jednom sam pri l i kom kasn ije zaspao u
mesdidu i sanjao da su me uzela dva meleka i o d n ijela u Vatru
koja je bila savijena poput obzidbunara, a u njoj gore neki ljudi
koje sam poznavao. Povikao sam : ' Utjeem se Al lahu od Vatre !
Utjeem se Al lah u od Vatre ! Utjeem se Al lah u od Vatre !' Potom
nas je s reo d rugi melek i rekao m i : ' N e boj se !' To sam ispriao
Hafsi, a ona Vjerovjes n iku, sal lallahu alej h i ve s e l l e m . N a to je
rekao : "Divan li je Abdullah ovjek, samo kada bi klanjao noni
namaz!"' Sal i m je kasnije pripovijedao : "Nakon toga je Abd u l lah
uS
nocu veoma ma l o spavao.
Znanje
U morni od p utovanja; M usa, alej h is-selam, obratio se

l zraelianima i oni ga u pitae ko je najuenij i ovjek na Zem lj i .
Budui da n ij e znao da postoji neko ueniji o d njega, odgovorio je
da je on naj ueniji. Allah, delle an u hu, u korio ga je zbog toga
ui n ivi nekog ue n ij i m od njega, i tada se zbio d ogaaj o kojem
govori s u ra EI-Kehf. Ubejj b. Ka'b, radijal lahu anh u, prenosi da je
Poslan ik, sal lallahu alej h i ve sellem, pripovijedao : "Vjerovjesnik
Musa obratio se lzraelianima, te ga oni upitae: 'Ko je najznaniji
ovjek?' 'Ja sam najznaniji', odgovorio je. Allah ga ukori, jer znanje
nije pripisao Njemu, pa mu objavi: 'Jedan Moj rob znaniji je od
tebe, a ivi na mjestu gdje se sastaju dva mora. "Moj Gospodaru,
kako u do njega stii?', upita Musa, pa mu bi odgovoreno: 'Stavi
El-Buhari (3738 i 3739).
53
USPJ EAN ODGOJ
ribu u zembilj i poi, a kada je izgubi, on je tu "'6 Govorei o

MusaovoL alej h is-selam, odlunosti, Ku r' a n kae: "Sve u ii dok
ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, ili u dugo, d ugo
ii..." (EI-Kehf, 60) . l zbi lja, iao je sve dok n ije osjetio umor, a n ije
ga osjetio sve dok n ije stu pio na opisano mu mjesto. Ovo teko
putovanje M usa, a l ej h is-sel a m, poduzeo je ka ko bi stekao z n a nje,
a na njem u je u svojio svega tri stva ri. Da li d a n a s postoje M usaovi,
alejhis-sela m, odnosno Resu l u l la hovi, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem,
s ljedbenici koj i se u m a raj u i u lau trud stjeui znanje !
. . .
I p a k je izdvojio vrijeme za nj ih; Ebu Hatim je

pri povijedao: "Zatraili smo od EI-Ka{nebija d a nam ita M a l i kovu
zbi rku h a d isa EI-Muvettu, a on je rekao: 'Doite uj utro.' Odgovoril i
s m o : 'Tad a imamo p redavanje kod Haddada b . M i n ha l a .'
' Doite kada zavrite s nj i m', ree. Rekli smo: 'Ali pos l ije toga
idemo kod M uslima b. I bra h i ma .' ' Doite kada zavrite s nj i m' ,
ree. O pet smo m u rekl i : ' Potom i d e m o kod E b u H uzejfe ei
H indij a .' 'Onda doite poslije iki n d ije', ree. Rekli smo: 'Tada
idemo kod Ari ma b. N u m a n a .' 'Onda d oite poslije a kama', ree .
Bio je ljetn i period, i kad a su bi l e vel i ke vruine. Dol a z i l i smo kod
njega nou. Pred nas je izlazio odj eve n u debeli vuneni ogrta, a
ispod n ij e imao n i ka kvu odjeu." 7 Tri predavanja uj utro i jedno
posl ije i ki n d ije u ljetnom periodu u davnoj prolosti kada nisu
postoj a l i u reaj i za rashlaivanje - em u se vie d ivit i : uenicima
koji s u podnosi li sve te potekoe ili u itelju koji i m se odazvao
iako n i s u prista li na term ine koje im je on ponudio. Osoba koja je
spre m n a na n a u kova nje, od nosno pouava nje u ova kim uvjetima
zna vrijed nost z n a nja i obaveza koje mu ono na lae:
implementacija znanja, poziva nje u njegovu i m plem entaciju,
6
7

Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 10/260.
54
PRIMJERI OEKIVANIH REZULTATA OZBIUNOG PRISTUPA O DGOJU
uzdizanj e, uva nje od omalovaava nja i potcjenjiva nj a . Ako ovo

shvati, d a n a njoj generacij i sahve postat e jasno kol i ko m eu
nji m a postoj i lj udi spre m n i h na to, i kol iko nj ih i ma d u h koj i je
imao Ebu Hatim i nje m u slini islamski a utoriteti .
Izvravanje naredbi
Vje rovjes n i k, sa l l a l l a h u alej h i ve sellem, pozvao je ashabe

u Bitku na Tebu k, a l i se nisu svi od azva l i . Izosta li su sljedei iskreni
vjernici: Ka'b b. M a l ik, M i ra ra b. e r-Rebia i H i l a l b. U m ejja . Kao i
sve osta le, i nj i h je Posla n i k, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, u pita o u
vezi s razlogom izosta n ka iza bitke, meutim nisu i m a l i za njega
prihvatljivo opravd a nj e . Tada je Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve
sel lem, zabra nio muslima n i m a da s nj i m a razgova raj ,J . U ta kvi m su
uvjetima ivjeli i kreta l i se po M e d i n i . Privia le su i m se razne
stvari, kao d a su ivjeli s d u hovi m a . Ta ko je potraja l o etrdeset
d a n a . Tada im je n a redio da se odvoje ak od svoj i h su pruga.
I zolacija i bojkot posta li s u jo vei i jai. To je teko sta nje
potraja lo, a njega nam Al l a h, de l l e a n u hu, opisuje ova ko : "A i
onoj trojici koja su bila izostala, i to tek onda kad im je Zemlja,
kol iko god da je bila prostrana, postala tijesna, i kad im se bilo
stisnulo u duama njihovim i kada su uvidjeli da nema utoita
od Allaha nego samo u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi
se i u budue kajali, jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv
je." ( Et-Tevba, 1 18) U ta kvoj n eizd r ivoj situaciji Ka 'bu b. M a l iku,
rad ija l l a h u a n hu , dolazi dopis od kra lja Gassa na, u kojem trai od
njega da njem u p rie, a l i on to pismo spa ljuje i svoju stvar
pre p u ta Alla h u . Te k n a ko n pe deset n oi dolazi im o l a kanje. 8 Ovo
je samo jedan od pri mjera uspjenog odgoj a . Ta ko je Vjerovjes n i k,
R
El-Buhari (441 8) i Muslim (2769).
55
USPJEAN ODGOJ
sal lallahu alej h i ve sellem, odgajao ashabe, d rutvo koje se

razvijalo i u savravalo, to je primjer ozbiljnosti i d isci p l i ne .
Borba
Taj mi ne pripada; Izrae l ian i su tra i l i od svog

vjerovjes n i ka da im Allah, delle an u h u, nared i borbu p rotiv o n i h
koji su ih p rotjeral i iz domova i odvoj i l i o d porod ica, i Svevi nji
Al lah nared io i m je borbu, a za nad reenog postavio Tal uta. Kada
je Tal ut p oveo one koji su m u se od azval i u pohod, Allah, delle
an u hu, iskuao i h je: "l kad Tal ut vojsku izvede ree : 'Allah e vas
staviti na iskuenje kraj jedne rijeke; onaj ko se napije iz nje nije moj, a onaj ko se ne napije, jedino ako akom zahvati, moj
je.'" (E I-Be kara, 249) U isti n u, onaj ko n ije kadar kontro l i rati sebe i
svoje prohtjeve, odnosno sustegnuti se od pijenja vode koja tee
p red nji m, takav ne zasluuje da se u ovako vanim p itanj ima n a
njega oslanja. S d ru ge strane, onaj k o p revazie ovakvo iskuenje,
jo e vie ojaati i dosegn uti visok stu panj p redanosti i d isci p l i ne.
Situacija je zahtijevala snane ljude, s premne za ovakav poduhvat.
Dakle, vidimo da su ovakve i s l ine situacije s l u i le kao sredstvo za
odstranj ivanje n eozbi lj n i h lj u d i iz red ova, tako su ostajali samo oni
koje Allah, delle an u h u, opisuje n a sljedei na i n : ... tvrdo su
vjeroval i da e pred Allah izai. ..", i On i m je olakao put d o
pobjede.
"
Neka n i ko od takvih ne ide sa m n om; nakon to su

Izrae l iani odbi l i ui u Svetu zemlju i l utal i etrdeset god i n a, poslan
im je Joua b. N u n, alej h is-se lam, koj i je vidio da mora poseg n uti
za tradicional n i m metodama u odgoj u . O tome nam govori sljedei
Vjerovjesnikov, sal lal lah u alej h i ve sellem, had is: "Spremajui se za
bitku, jedan je poslanik rekao svome narodu: 'Neka sa mnom ne
56
PRIMJERI OEKIVANIH REZUlTATA OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU
ide ovjek koji se oenio i nije imao spolni odnos sa suprugom a eli
imati odnos, niti onaj ovjek koji je sagradio kuu ali jo nije krov
postavio, niti onaj ovjek koji je kupio sitnu stoku ili nosee deve a
eka njihovu mladunad!' Potom je krenuo u boj. Stigao je do
jednog sela u ikindijsko vrijeme, ili u to vrijeme otprilike, pa je
rekao suncu: 'Tebi je u ovo vrijeme nareeno da zae, a meni da
se borim, moj Allahu, zaustavi ga malo!' Sunce je stalo sve dok nisu
izvojevali pobjedu . . . "9 Borbu ne pod nose osim ozbilj n i i iskre n i
lju d i, i k o e l i neko ovosvjetsko u iva nje, od n osno obuzet j e nekim
prohtjevom, odnosno borbu je potisn u o n a m a rg i n u zbivanja,
takav ovjek ne zasluuje da se n a njega osl a nja u ova ko tekim
zadacima (oslobaanju Svete zem lje ) . A ka ko je genera cija koja se
bori l a sa Jouom, alejhis-selam, u spjeno odgajana, njoj je
Svevinj i Al lah dao pobjed u i oni su oslobo d i l i Svetu zem lj u .
Po l i b i s m o s tobom; k a d a je Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u
a lej h i ve sel lem, zajedno s ashabima kre n u o u n a Bedr d a s e bori
protiv m n ogoboaca, ashabi su prvotno mislili d a idu zarobiti
ka rava n . Poto je ka rava n izma kao, osta la je samo naoruana
sku p i n a . Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, po obiaj u,
kon s u lti rao se s ashabima. P rvo se izjasnio Ebu Bekr, rad ij a l l a h u
a n h u, a l i s e Posla n i k, sa l l a l l a h u alej h i v e sellem, okre n u o o d njega,
potom se izjasnio Omer, rad ij a l l a h u a n h u, pa se okre n u o i od
njega . Potom je Sa'd b. U bada, radij a l l a h u a n hu, rekao: "Al l a h ov
Pos l a n i k, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, vje rovatno eli da se m i
ensa rije izjasnimo: tako m i O n oga u ijoj j e ruci moj ivot, kada b i
n a m n a redio d a u more zagazi mo, m i bismo t o ui n i l i, kada b i n a m
n a redio da poemo u Berku l-gamad, m i b i s m o t o u i n i l i !" 10 I mam
je Ah med za biljeio pred a nje u kojem stoji da su neki Med i njani

Muslim (1779).
1 11
57
USPJEAN ODGOJ
rekl i : "O ensa rije, Res u l u l lah, salla l l a h u alej h i ve sel lem, el i d a se
vi izjasnite." Tad a neki rekoe: "Al l a h ov Posl a n ie, mi tebi neemo
rei kao to su Izrael ia n i rekli M usa u : 'Hajde ti i Gospodar tvoj pa
se bijte, mi emo ovdje ostati !' Ta ko nam O n oga u ijoj s u ruci
n ai ivoti, kada bi kre n u o u Berku l -gamad, kre n u l i bismo s
tobom ! " Ova kva generacija, koj u je krasio u s pjea n odgoj, b i l a je
sposo b n a dostii ta kva ostva renja i pobjede, a Bitka na Bed ru bila
je samo uvod u tu serij u uspjeha. Gore navedene rijei i zgova rali
s u na ratitu, neposred no pred bitku, znajui za ta s u odgovorn i . l
prije nj i h postojali s u lj udi koji s u ta kve rijei izgova ra li, a l i kad a bi
se pribliila borba, tada s u govori l i : 11Na Gospodaru, zato si nam
borbu propisao? Da si nas toga jo neko vrijeme potedio !" ( E n
N isa, 77) Do rijei koje izgova raj u neodgojeni lj u d i ne d ri se.
Vjerovjesn i k, sa l la l l a h u a lej h i ve sellem, kon s u ltirao se sa svi m
ashabima, i tako sve nj i h u pozoravao na breme i odgovornost, jer
konsu ltacija ui ozb i lj n osti i i n d ivid u a l noj odgovornosti; to je bio
pokazate lj povjerenja koje je Vje rovjesn i k, salla l l a h u a lej h i ve
sellem, u kazao generacij i koj u je odgajao.
Biza ntijci
su
zaboravi l i
ejta nsko
doa ptava nje;
m us l i m a n ima je teko palo to e se suoiti s Biza ntijci ma, pa s u
u puti l i p i s m o Ebu Bekru, radij a l l a h u a n hu, koji je t a d a izgovorio
poznatu izre k u : " H a l idom b. ei-Velidom natjerat u Biza ntijce da
zabo rave ejtansko doaptava nj e !" I m a m Et-Ta beri u svome dje l u
Et-Tarih z a b i ljeio je pred a nje u koj e m stoj i Ebu Bekrov, rad ija l l a h u
a n h u, dopis H a l i d u b . ei-Vel idu, koji se p o povratku s hada nalazio
u mjestu Hajra. U dopisu je stajalo s lj edee: "Idi do m u s l i m a nskog
tabora na Jerm u ku, oni s u tuni i rastuili su d ruge m u s l i ma ne, i
nemoj d a se ikada ponovi to to si sada ui n i o ! 11 Uisti n u,
neprijateljske s nage, u z Alla hovu pomo, nee rastu iti i
11
Ebu Bekr je ovdje mislio na Halidov odla:cak na had be:c njegovog manja.
58
PRIMJERI OEKIVANIH REZULTATA OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU
obes h ra b riti n ijedan ovjek kao to e to ti u i n iti. E b u Sulejmane,

neka te prate do bro i srea ! Zadata k obavi u potpu nosti, Allah e ti
dati savre nstvo. Nemoj d a te obuzme sa modopad ljivost, pa da
strada i ponien bude ! N e d ivi se svoj i m dje l i ma ! Allahu pripada
zasluga i O n daje nagra d u i kaz n u ." 1 2 H a l id, radija l la h u a nhu,
u putio se i uvidio da mora ii putem koj i m e zaobii Biza ntijce, a i
vremena je bilo vrlo malo. U pitao je: "Koj i m putem mogu stii
Biza ntijcima iza lea ? Jer, a ko se s nj i m a suelim, okasn it e moj u
pomo m u s l i m a n i ma." Odgovori l i s u m u : "Znamo z a samo jedan
put, ali nj ime ne ide vojska ve samo pojedinci jahai, nemoj
nipoto dovoditi m u s l i mane u opasnost !" O n i h ponovo preu p ita,
a l i mu se odazva samo Rafia b. U m ej ra et-Ta i, i to u z ve l i ko
stra h opotovanje. Potom se H a l i d b . ei-Velid obrati svojim
saborci m a : "Vaa vje ra n ije dola u pita nje, n iti je vae uvjerenje
osl a b i l o . Znajte d a pomo dolazi srazmjerno n a mjera ma, a
nagra d a srazmjerno nadanj u . M us l i m a n n e treba bri n uti za n eto u
ta se u pu ta s Allahovi m b l agoslovom." Njegovi saborci
odgovorie: "Ti si ovjek u kojem je Allah, de l l e a n u hu, objed inio
sva d ob ra svijeta, neka bude ka ko ti kae." 1 3 Rafia m u je
savjetovao d a se dobro opskrbe vodom, d a se n a p u ne i posljed nje
za l i he, jer p redstoji pogibelj a n put, i samo ga je Svemogui Allah
kad a r o l a kati . Zatraio je dvadeset vel i ki h i ugojenih deva . H a l id
m u i h je stavio na raspolaganje. Rafia i h je izgladnjivao tako d a su
jako oednjele, pa i h je dobro napojio. Zatim im je odsjekao usne i
podvezao u sta kako n e bi odluta l e na ispai. Potom i h je raste retio
i rekao H a l id u da moe p utovati. P utovao je jaui konje i nosei
teret. Sva ki put kad a b i se zaustavio, zaklao bi po etiri deve i
vodom iz nj ihovih "rezervoara" n a poj io konje, a lj u d i su p i l i vodu
12
13
Vidjeti: Tarihut-Taberi, 3/385.

Vidjeti: ibid, 3/408-409.
59
USPJEAN ODGOJ
koju su ponijel i . N a kon pet d a n a stigao je u pod ruje s vod o m . 14

Ovaj je poku aj bio vrlo smion i ozb i ljan, u isto vrijeme, to je bilo
jedino rj eenje. M isli l i neko da ova ko vel iku i z naaj n u od l u ku
moe d o n ijeti neozbilj a n ovjek? ! U isto vrijeme, mogu li se
za misliti gorki rezu ltati i posljedice da se a kciji n ije pristu pilo s
ova kom ozbilj nou ? ! Ovdje se oz bilj n ost ne ogleda samo u
Halidovom, rad ija l l a h u a n hu, stavu, ve i u stavu i odlunosti
vojske koja je b i l a s nj i m .
Pozivanje u islam
N ajbolji p n mJer za davet, poziva nje u islam jeste

ivotopis vje rovjes n i ka, a lej himus-selam, koji su svoje ivote i
imetke rtvova l i na Alla hovom putu; prvo i primarno pita nje kada
je rije o od n osu prema svom naro d u bilo je pozivanje u islam. To
se moe nazrijeti i iz dogaaja o na rodu koj i je baen u rovove
n a p u njene vatrom (asha b u l-uhdud ) . Ta koe r iz stava o d l unog
djeaka kojeg je tadanj i vladar htio u b iti baca njem u bezda n, a l i
g a je A l l a h, de l l e a n u hu, sauvao, p a s e v ratio kod vladara . Zatim
su ga pokua l i utopiti u moru, ali se djea k o pet vratio iv, doavi
kod vladara. A kada je uvidio da m o ra spasiti svoj na rod, rekao je
vladaru : "Nee me ubiti ako ne uini onako kako ti ja naredim. " 15
N a kon to je p rvi put izbjegao sm rt, djea k je mogao potraiti
d rugo mjesto n a Ze m lji, i vladar n i ka d a ne bi saznao d a je iv, ivio
bi pod d ojmom da je m rtav, ali on to n ije u radio. Isto ta ko, to je
mogao u ra d iti d rugi put, i n ije ga n ita spreava lo da u e u svoje
mjesto, a l i je otiao izravno kod v l a d a ra . Na kraju je svoj ivot
rtvovao na Allahovom putu kako bi ljude izbavio iz m n o gobotva i
1 4 Vidjeti: ibid, 3/425.
15
Muslim (3005).
60
PRIMJERI OEKIVANIH REZULTATA OZBIU NOG PRISTUPA ODGOJU
za b l u d e. I m a l i u naem u mmetu neko ko je spre m a n n a ovo l i ku

rtvu i teret !
ednost i izbjegavanje zabranjenog
Jedan od najboljih pri mjera za to jeste d ogaaj s

Jusufom, a l ej h is-se l a m . Govorei o ovom posla niku, Svevinji Allah
navod i n a m primjer kraj nje edn osti . U isti nu, misionar koj i tei
savrenstvu ima vel i ko raz u m ijevanje prema d rugim lj u d i m a . J u suf,
a lej h is-selam, bio je mladi ( m l a d ost je izvor strasti), n eoenjen,
da leko od roa ka i domovin e (onaj ko ivi s porodicom i
prijatelj i ma stidi se toga da o n i saznaj u njegovu sra motu te da
pad n e u nj ihovim oima; kad a je d a leko od nji h nestaje i ta
prepreka), imao je status roba ( rob n e p ree od ega p ree
sloboda n ovjek). Da bi izazov bio jo vei, ena koja ga je
napastvova la bila je lijepa i ugledna, ona je njega eljela (to
isklju uje teret udva ranja, traenja i stra ha od odbija nja ) . Ne samo
to, strastveno ga je eljela i zavodila, to u kl a nja s u m nj u d a ga
iskuava i ispituje njegovu ednost. N a lazila se u vladarevom
sjed itu, u svojoj kui, dobro je poznavala odgova raj ue vrijeme za
nemora l i pogodno mjesto, daleko od pogleda lj u d i . J o je zatvorila
vrata kako bi ih osigura l a od n e n a d nog u pada tree osobe.
Pon u d i l a m u se dobrovoljno, po u d n o . Meutim, pored svega
toga, J usuf je ostao eda n A l l a h a radi, i n ije joj se predao. A l l a h ovo
pravo i p ravo njenog m ua pretpostavio je sve m u . Moemo
za m i s l iti ka kav b i bio ishod kad a b i neko od nas bio iskuan slinim
iskuenjem. 1 6
16
Vidjeti: Revdatul11mhibbin, str. 325-326.
61 6 1
USPJEAN ODGOJ
Uloga ene u uspjenom odgoju
Kada je Vjerovjes n i ku , sa l l a l la h u a lej h i ve sel lem, d ata

Objava i ka da se zbog toga naao u tekoj situaciji, doao je kod
Hatide, rad ij a l l a h u a n ha, sav u plae n . Ona mu je rekla: "Al l a h a mi,
Svevi nj i te Allah n i kada nee poniziti jer ti odrava rod binske
veze, doe kuje goste, pomae siromane i pomae isti n u ! " N ije
se zadovoljila tom utjehom ve je otila kod Vereke i u p itala ga u
vezi s t i m povevi Res u l u l l a ha, sa l l a l la h u a l ej h i ve sellem, svoga
mua. 1 7 To je samo jed a n od b roj n i h primjera uspjenog odgoj a .
Ova uspjena ena i m a l a je vrlo v a n u , temelj n u u logu, daj u i
Posl a n iku, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, potpor u . I ma l a je status
logistike. U p ravo zbog toga je zasl uila d a je Stvoritelj nebesa i
Zem lje obra d uje radosnom vijeu koj u joj je dostavio Dibril . O
tome n a m govori Ebu H u rej rino, rad ija l l a h u a n hu, p reda nje :
"Dibril, a l ejh is-selam, doao j e kod Vje rovjes n i ka, sa l l a l l a h u a l ejhi
ve sellem, i reka o: 'Allahov Poslanie, doi e ti Hatida i donijeti
posudom s umakom: hranu i pie; kada doe, prenesi joj pozdrav
od njenog Gospodara i od mene, i obraduj je da e u Dennetu
1
imati kuu od bisera u kojoj nee biti buke ni umora. "' 8 U isti n u
ova kav Hatidin, rad ija l l a h u a n ha, stav govori nam o sla bosti nekih
m u s l i m a n ki koje staj u na put svoj im m uevima daijama
oteavaj ui i m raznoraznim zahtjevima i a lei se na nj ihovo
odsustvo; ta zar su o n i stvore n i da im u kri l u sjede i n ita d rugo !
Jed a n isla mski a utoritet, ovjek koj i osjea ono to osj eaj u i ostal i
lj udi, bio j e izloen iskuenj i m a jer j e tvrd io d a Kur' a n n ije stvoren .
Kada je osjetio teret i posljed ice iskuenja, u njem u se pokre n u o
osjeaj oinstva : sjetio s e svoj i h kerki koje je ostavio u domovini.
17
IK
El-Buhari (3) i Muslim (1 60).

El-Buhari (3820) i l\Iuslim (2432) .
62
PRIMJERI OEKIVANIH REZULTATA OZBI LJNOG PRISTUPA ODGOJU
N a ko n kratkog vremena od nj ih mu doe dopis u kojem mu

n a reuju ustraj nost: "Ta ko n a m Al l a h a, da ujemo da si pogubljen,
bilo b i nam d rae n ego d a ujemo d a si izjavio da je K u r' a n
stvore n ." Ova kva rijei pod rke n e dolaze tek ta ko, sa m e od sebe.
One su, u isti n u, jedinstveno ol ienje u spjenog odgoja koj i m s u te
djevoj ke odgajane. Nj i hov ih je otac odgojio da pomau islam i
preferiraj u isti n u nad uivanjem b lagodati oinstva na ovome
svijet u . I m a le su mogunost za p referira njem i oda b i rom, pa s u se
opredijel i le za isti n u i pomaga nje vjere, odnosno, za oevu s m rt,
jer otac e ova ko osjetiti rezu ltate uspjenog odgoja i od toga e
osjeaja sva kodnevno i mati korist, to e mu, uz Allahovo
doputenje, biti vel i ka potpora . Ponavlja mo, uspjean je odgoj
blagoslovljeno sta blo koje d aje plodove, i esto se deava da sam
odgajatelj prije osta l i h lju d i u be re plodove toga odgoj a : kol i ko li je
uitelja koje su posavjetova l i nj ihovi uenici i l i i h u pozori l i na
greku i l i u kaza l i na p rop ust i l i ih izbavi l i iz neugod ne situacij e ! A
ue n i k ta kvu pozicij u n i kada n e bi za uzeo d a m u uitelj n ije p ruio
kva l iteta n odgoj; kae se: "Ka ko ovjek post u pa prema d rugima,
tako i d rugi postupaj u prema nje m u ." Kamo sree d a odgajatelji i
uitelj i znaju da je razvoj u e n i ka, njegovo samostalno
razm i ljanje, njegovo oslobaanje okova uskogru d n osti i slijepog
slijeenja u stva ri vel i ko do bro po nj ih same, i da s u oni ti koj i e
prvi u b rati p lod ta kvog odgoja.
63
IZOSTANAK REZULTATA
IZOSTANAK REZULTATA
----- ----- ----- --------------------..---------
Ozbilja n prist u p odgoju rezultira l ijepim plodovi ma, a

neozbiljan pristup - gorkim p lodovi m a . Plodovi ozb i lj nog pristupa
odgoj u nisu n i ma l o prei d a se p rouavaj u od p lodova koje
rezu lt i ra lo odgoj, tim p rije kako bi se loi rezu ltati p redu h it ri l i,
odnosno ka ko bi se na nj i h u pozorilo, i nema potre be d a se ovjek
n a p ree da to uoi. Samo l etimian pogled na sta nje u m meta bit
e ovjeku d ovolj a n pokazatelj . Ovo nae n ezavi d n o stanje nije
nita nego odra z i gorki plod loeg odgoj a . Potova n i itaoe, ovdje
moe proitati o izosta nku rezu ltata kada je rije o odgoj u .
"Hajde t i i Gospoda r tvoj p a se bijte ... "
Allah, delle a n u h u , n a redio je M usau, a lej h i s-se l a m, i

lzraelianima da uu u Svetu zemlju, obavijestivii ga d a i m j u je
On odred io, ali kakav je bio ishod ? O tom e nam govore s ljedei
ajeti: "A kad Musa ree narodu svome ( ... ): 'O narode moj, uite
u Svetu zemlju, koju vam je Allah dodijelio, i ne uzmiite nazad,
pa da se vratite izgubljeni.' Oni rekoe : 'O Musa, u njoj je .
nemilosrdan narod i mi u nju neemo ui dok god oni iz nje ne
izau, mi emo onda sigurno ui.'" (EI-M a ida, 2 1-22) Meu nj ima
bila s u dva ovjeka kojima je Svevinj i Allah d a rovao Svoju m i lost:
"Dva ovjeka koja su se Allaha bojala i kojima je On darovao
milost Svoju - rekoe: 'Naval ite im na kapiju, pa kad kroz nju
65 65
USPJEAN O DGOJ
proete, bit ete sigurno pobjednici; a u Allaha se pouzdajte, a ko

ste vjernici !"' (EI-Maida, 23) Ipak, pokuaj je bio bezuspjea n, i o n i
s u na sav g l a s rekl i : " O Musa, dok god su o n i u njoj mi neemo u
nju ulaziti ! Hajde ti i Gospodar tvoj pa se bijte, mi emo ovdje
ostati !" (EI-Maida, 24) a k se nisu u dostojili da ka u : na
Gospoda r, jer su osjea l i d a i h se to uope ne tie, ve se tie
M usaa i Svevinjeg Al laha, nj ima to n ije bilo b l isko. N ajvie to su
dali jeste sprem nost d a uu u Svetu zem lj u, ako je spomenuti
nemi losrd n i n a rod n a pusti. A moda b i i ta spremnost nestala
onda kada zaista bude potrebna. U isti n u M usa, a l ej h is-selam,
ovdje n ij e bio odgovora n za ova kav stu pa nj ponienja na koji su b i l i
spa l i Izraelia n i . M u s a , a l ej h is-selam, n ije a l i o truda u nj ihovom
poziva nj u i nastojanju da ih popravi. (Za r on n ije znao odgajati a
jeda n je od odabra n i h posla n i ka ! ) Za neuspjenost u odgoj u n ije
odgovoran samo odgajatelj : odgoj obu hvata progra m, odgajatelja i
odgaj a n i ka, i a ko m a ka r jedan od tih lanova gru bo n a rui svoju
u logu, odgoj nee u rod iti plodom. ud l zraeliana n ije reagirala na
M usaovo, a l ejhis-se l a m, zalaganje u nj ihovom odgoj u jer su ivjeli
ponieni i bijed n i pod fa raon ovom vlau koj u n isu mogli prevazii.
l, nakon to su doivjeli taj stu pa nj pon ienja, M usa i h se odrekao:
"Musa ree: 'Moj Gospodaru, ja osim sebe imam mo samo nad
bratom svojim; zato presudi nama i ljudima grenim !", ( E I - M a ida,
25) M us l i m a n se ne bio smio usuditi da pomisli, a ka moli da
izgovori rijei koje su izgovori l i Izrae l ia n i .
"Oni, osim malo njih, zatajie . . . "
Jedna druga sku pina lzra e l iana traila je od svoga

vjerovjes n i ka da im Allah, d elle a n u h u, n a redi borbu. Nj ihov ih je
vjerovjes n i k u pozorio da se izlau m og unosti neodazivanja toj
66
IZOSTANAK REZU LTATA
Al l a hovoj n a redbi. Meuti m oni su u straj a l i u svom za htjevu, i

kada i m je borba pro pisa na, m nogi od nji h pokazali su ono ega
pri bojavao nj ihov vje rovjesnik: "Za r nisi uo da su prvaci sinova
lsrailovih poslije Musaa svom vje rovjesniku rekli: 'Postavi nam
vladara da bismo se na Allahovom putu borili!' 'Moda se vi
neete boriti, ako vam borba bude propisana?' - ree on. 'Zato
da se ne borimo na Allahovom putu' rekoe, 'mi koji smo iz
zemlje nae prognani i od sinova naih odvojeni?' A kada im
borba bi propisana, oni, osim malo njih, zatajie. A Allah d obro
zna one koji su sami prema sebi nepravedni.'' (EI-Be ka ra, 246) a k
ni meu o n i m a koji s u prevazili ovu p rvu eta p u n ije bilo o n i h koji
su b i l i d ovolj no spre m n i da n astave d alje . Kad a i m je Allah, d el l e
a n u hu, postavio Ta l uta za vlada ra, oni su s e usprotivi l i : "Rekoe
oni: 'Odakle da nam jo on bude vladar kada smo mi prei od
njega da vladamo? Njemu ni veliko bogatstvo nije dato.'" ( E I
Be ka ra, 247) Potom i h Svemogui Allah iskuava rijekom, treom
eta pom na kojoj pada jo jedna skupina : "l oni se, osim malo njih,
napie iz nje." ( E I-Beka ra, 249) etvrta eta pa bila je sus ret s
neprijatelj e m : "l kad je predae, oni i oni koji su s njim vjerovali
povikae: ' M i danas ne moemo izai na kraj s Dalutom i
vojskom njegovom !"' (EI-Bekara, 249) Kako god ovo kaziva nje
ukazuje n a uspjea n odgoj onih koj i s u tvrdo vjerova l i d a e p red
Al l a h a izai, isto tako govori n a m o odstustvu oekiva n i h plod ova
odgoj a kod onih koj i s u konti n u i ra n o ton u l i .
Teak trenutak
Pohod na Tebuk bio je jed a n od posljed nji h Poslani kovih,

sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, ratnih podu hvata . U nje m u je bio veliki
ispit za iskrene vjern ike . Povodo m toga objavljena je s u ra Et-
67 6 7
USPJEAN O DGOJ
Tevba, koja je razotkri la pokva renost i n iskost l icemjera . O pisujui

l icemjere, Svevinji Allah kae: uoa se radilo o plijenu nadohvat
ruke i ne toliko dalekom pohodu, licemjeri bi te slijedili, ali im je
put izgledao dalek . " (Et-Tevba, 42) . Potpuno s u spre m n i
uestvovati i poi u borbu kad a je pobjeda osigu ra n a a p l ijen l a h ko
dostu pa n : uoni koji su izostali sigurno e rei kada poete da
plijen uzmete: ' Pustite i nas da vas pratimo !"' (EI-Feth, 15) Ali tu
j e i ispit koji e i h u potpu nosti razotkrit i : "Reci bedunima koji su
izostal i : 'Bit ete pozvani da se borite protiv naroda veoma
hrabrog i monog, sve dok se ne pokori. . .'" ( EI-Feth, 16). Da kle,
neprijatelj je h rabar i moan, i borba mora trajati sve dok se ne
pokori - tu nema l a h kog p l ijena. Kada se Resu l u l lah, sa l l a l la h u
a lej h i v e sellem, vratio s Tebuka, l i cemjeri s u u r n o dolazili
izvi njavajui se i iznosei opravdanja za izosta n a k iza borbe. Jedan
od nj ih d oao je pokazujui lanu pobonost i estitost, n avodei
kao opravd a nje, bajagi, svoj u slabost p rema Rimlj a n kama, jer je,
eto, slab na ene: "Oslobodi me i ne dovedi me u iskuenje!" ( Et
Tevba, 49) l a ko su ova kve spletke prolazile kod lju d i, to n ije moglo
p roi kod Onoga Koj i je tu spletku pobio rekav i : "Eto, ba u
iskuenje su pali!" ( Et-Tevba, 49) M us l i m a n kojem je p ruen
u spjean odgoj i koj i se boji Alla ha, p red ovim ajetom zastaje sa
stra hom i strepnjom, jer dokuuje d a p u ko pravda nje stra hom od
iskuenje n ije d ovolj no d a ovjeka uvrsti u plejadu bogobojaznih,
mol i mo Svemogueg Allaha d a nas sauva z l i h strasti i bolesn i h
prohtjeva ! U isti n u ovi primjeri, iako s u nj ihovi a kteri u osnovi bili
vel i ki l icemjeri i zlonamjern ici, a predstavljaj u pouku o n i m a ija
s rca n is u omekala za n ajdi rljivija pita nja, za srca koja nisu d osegla
njihovu ozbiljnost. Sva ki ovjek koji ne postigne ozbiljnost kada je
rije o od reenom p ita nju n uno e za pasti u istu stva r u koju su
zapali l icemjeri koji su izosta l i iza Bitke na Tebu ku .
..
68
68
IZOSTANAK REZULTATA
Odmetnitvo od islama
N a kon Res u l u l lahove, sa l l a l l a h u a lejh i ve sellem, smrti

mnogi bed u i n i i novaj l ije u islamu poeli su se nad metati ko e se
prije od metn uti od islama i pobu n iti p rotiv Resu l u l l a h ovog,
sa l l a l l a h u a lejh i ve sellem, nasljed n i ka . Nesu m njivo je da je meu
nji m a bilo i onih koj i su islam pri hvati l i isklj uivo iz materija l n i h
pobuda, a licemjerstvo je osta lo usaena u njihovim srcima . I pak,
meu nji ma su bile znatne sku pine za koje Allah, del le a n u hu,
kae: "Neki beduini govore: 'Mi vjerujemo!' Reci: 'Vi ne vjerujete,
ali recite: 'Mi se pokoravamo!' jer u srca vaa prava vjera jo nije
ula. A ako Allaha i Njegovog Poslanika budete sluali, On vam
nimalo nee umanjiti nagradu za djela vaa.' - Allah, uistinu,
prata i samilostan je. Pravi su vjernici samo oni koji u Allaha i
Poslanika Njegovog vjeruju, i poslije vie ne sumnjaju, i bore se
na Allahovom putu imecima svojim i ivotima svojim. O n i su
iskre n i !" ( E I-H udu rat, 14-15) U vezi s Med i nj a n ima i sta novn icima
oko l n i h mjesta Svevinji Allah rekao je: "Nije trebalo da stanovnici
Medi n e ni beduini u njenoj blizini iza Allahovog Posla n i ka
izostanu i da svoj ivot njegovom ivotu pretpostave .. .'' (Et
Tevba, 120). Dakle, od islama nisu otpa l i odgojeni m us l i m a n i ve
novaj lije koji n isu bili u potpunosti odgoj e n i : ". . . jer u srca vaa
prava vjera jo nije ula.'' Samo su sla bii prihvata l i lano
pos l a n stvo EI-M usej le me, Tu l ej h e i EI-Esveda. U takvim s u se
lju d i m a a ktivi ra l i predis l a mski porivi ij u p rljavt i n u n isu bili
iskorij e n i l i . Ta ko s u doli do za kljuka : ovjek je laov ali je
koristan, i bolji je od iskrenog ali tetnog ovjeka (Ebu Be kra,
rad ij a l l a h u a n h u, jer n a reuje izdvaj a nje zekata, op. prev . ) i,
odbivi obaveznost zekata, potp u n o su se od metn u l i od vjere.
69 69
USPJEAN ODGOJ
"Mislili su da saveznici nisu otili .. .''
Prve generacije u m meta odgaj a l i s u razn i dogaaji koj i

s u i h klasificira l i i uzd iza l i . Pomou nji h razotkriva l i s u se i
odstra nj iva l i bolesni i zlonamjerni lj u d i . Pete godine po H id ri din
dumani s u k u l m i n i ra l i kad a je rije o izdr lj ivosti. M r nja i h je
objedi n i l a u n a mjeri da zatru sva ki trag isla m u i m us l i m a n i m a .
O k u p i l i s u s e i okru i l i m u s l i mane htijui ostva riti z a d a n i cilj :
sravn iti M e d i n u s a zemljom. A l i su d oivjeli p ravu katastrofu. a s n i
Kur' a n opisuje n a m tu vel i ku zavjeru : " . . . kad s u vam dole i
odozgo i odozdo, a dua dola do grkljana, i kad ste o Allahu
svata pomiljali - tada su vjernici bili u iskuenje stvaljeni i ne
mogu biti gore uznemireni..." ( E I-Ahzab, 10-11). U ta kvim
momentima slabi vjern ici i licemjeri budu polj u lja n i, a to rezu ltira
s u m nj o m u Alla hovo obea nje i obea nje Njegovog Posla n i ka,
sal l a l lah u a l ejhi ve sel l em, pri bjegava nje ku kaviki m metoda ma,
ostavlja nje na cjedilu, urno traenj e doputenja za uva nje imetka
i porod i ce . . . To s u b i l i nj ihovi i zgovori, meutim u sutin i
n a mjerava l i su pobjei i izvui s e . Da j e Svevi nji A l l a h od redio d a
neprijate ljske snage n a p a d n u , oni se n e bi dvo u m i l i : n e bi se
odazva l i na poziv, b i l o bi to za njih isuvie vel i ko iskuenje, i, i nei
grijeh, o d b i l i bi poslunost. Pogledaj m o kako Kur' a n govori o tome
s l i kovito : " ... kad su licemjeri i oni bolesna srca govorili: 'Allah i
Poslanik Njegov samo su nas obmanj ivali kad su nam obeava l i !'
kad su neki meu njima rekli: 'O stanovnici Jesriba, ovdje vam
nema sta n ka, zato se vratite !', a d rugi meu njima traili su
doputenje od Vjerovjesnika i govorili: 'Kue su nae
nezatiene!' - a nisu bile nezatiene, ve su oni htjeli da se
izvuku." ( EI-Ahzab, 12-13) G ovorei o n egativn i m primjerima kao
ol ienj u nedostatka ispravnog odgoja, poveava nam se uvjere nje
70 70
u n u nost ozbiljnog prist u pa odgoju, odnosno to n a m u kazuje na

d u b i n u problema nasta lih usljed njegovog odsustva .
71
PREPREKE USPJENOM ODGOJU
PREPREKE U USPJENOM ODGOJU

------------------------------------------- ---------------- --------- -----
Ovdje emo letim ino pre l istati stra n ice (ne moem o i h
sve o b u hvatiti) nae stva rnosti, mada u n aprijed znamo da j e n a
nj ima ispisa na odsutnost ozbiljnog pristupa odgoj u i opad a nje
stu pnja ozbiljnosti . One nam govore o istoj p roblematici i
simptomima bolesti od koj i h patimo, a glavni uzrok svega toga
jeste odsutnost ozbilj n og pristupa odgoj u . N eki od tih primj era
moda su se isprepleli s d rugim i l i nose dvije razl iite poru ke.
(Ovdje ne govorimo o utvriva nj u logike n iti o ka kvoj fi lozofskoj
raspravi . ) Sve to elimo jeste da itaoca poveemo s opetova nom
stva rnou kojoj je on i sam svjedok. I zmeu osta lih, sljedee su
stva ri ozbiljne p repre ke na putu uspjenog odgoja.
P rvo, preokupacija i pretjerano razmetanje doprinosom,
ostva renjima, djelima i metoda m a dave; tim su stva rima neki lj udi
preokupira n i u toj mjeri d a sva ko moe vidjeti vel i ku p rova l ij u
izmeu rijei i stva rnosti i t o d a sa ldo djela n i dje l i m i n o ne moe
potvrd iti rijei. Naalost, time su obma njeni ak i neki isla mski
a ktivisti. N ajvjerovatn ije e nam konani izvjetaj, odnosno
"matu ra" od reen og podu hvata u kazati na prisustvo spomenute
pojave.
D rugo, p reoku pira nost kritika ma; m nogi lju d i kritiziraju
i n d ivid ue, kolektiv, m isionare, u e nja ke, p u b l i kacije, metode d ave,
misio n a rske orga n izacije, veoma otro i ne poteujui n i koga i
nita . tavie, itaj u i sluaj u isklj uivo zato da bi mog l i u putiti
73 7 3
USPJEAN ODGOJ
kritiku. Postoje lj udi koj i su se dobrovolj n o stavi l i n a raspolaganje

ovom pozivu, dobrovolj no i besp latno pomaui i s l u ei
nep rijatelj ima islamskog poziva, dave : d a n onono vrijeaju,
kritizi raju , ko menti raj u i sorti raj u lj ude. Da ti bude jasna
d ijametra l n a oprenost izmeu njegovi h rijei i djela, u p itaj ga
s ljedea pita nj a : ta si u i n io za davu, jesi l i ma ime pridonijeo
islamu, kol i ko si vremena izdvojio u pozivanj u zal uta log m l a d ia,
na koliko si javn i h i l i taj n i h {svejed n o je) poroka ukazao, kol i ko si
vremena izdvojio pozivai nemusl i ma n a u islam, jesi l i ikad
pomogao nevolj ni ku i l i nezbrin utoj udovici? Kod vei n e ta kvih lj udi
djelu se za pravo ni trag n e nazire. M nogi se kriju iza kritike kao
d uhovnog uzd ignua d a bi vjeto izbjegli djelo. N ije l i njegova
kazn a jo na ovom svijetu to da m u bude u skraeno dok d rugi
rade, od n osno d a bude l ien blagoslova uinjenog djela koji ele
svi lj u d i !
Tree, uesta lo aljenje n a sva kodnevne n egativne
pojave, p robleme u rad u za isla m, probleme om l a d i n e i
misionarstva; i a ko je a ljenje na to vei nom iskreno, o n o ovjeka
zauzima, njegov negativa n utjecaj od raava se na ponaanje i rad,
a osoba koja se tome prepusti, potpu no bude d u hovno poraena i
b rzo poklekne. Neki dobronamjerni lj udi kazat e d a je to dobar
znak i pokazatelj zai nteresira nosti, meutim, uspjea n ovjek koji
je na se preuzeo teret dave (koj u doivljava kao okosnicu ivota i
primarni cilj ) zna da bavlj e nje tim p roblemima i u esta la pria o
nj ima ne koristi, n a p rotiv odvraa od rad a . Ovo ne znai da
razgovor o p roble m i m a i pokuaj nj ihovog rjeava nja treba
d efi n itivno isklj u iti; ovdje je rije o jednoj sasvim drugoj pojavi
koja se uvu kla meu dobre lj ude koj i samo o tome raspravlj aj u .
etvrto,
poklek n u e pred ma kakvim p roblemom,

pogreko m i neprijatnou i zaobilaenje toga pod izgovorom da u
te stvari n e treba zad i rati, od nosno da to n ee vjeno potrajati
74
PREPREKE USPJ ENOM O DG OJU
itd .; n a p ri mjer, ue n i k, rad n i k, student i l i obia n m u s l i m a n ma gdje

bio d oivi to da se od reena vrata pred nj im zatvore, te on
skrten i h ruku eka nj ihovo ponovno otva ra nje, i l i se usredsre d i ne
neku d rugu oblast. Da l i ova vrsta lju d i ispravno i zrelo razm ilja?
Jesu l i Allahovi vje rovjesnici, te misionari i reformatori tako
razmilja l i ? Nisu. a k voe kojekakvih sekti i pro m icatelji raznih
ideja trpe neugod nosti, i, i a ko s u zlona mjerni i pon e kad i maj u
slabe rezultate i prod u ktivnost, u svoj u idej u u lau shodno svoj im
mogunostima. Zato ne odgojimo i ne pripremimo a ktiviste koji
e rad iti u svi m moguim uvjeti m a ? ! Genera cija koja rad i samo
pod odree n i m uvjetima i n ije spremna n a sa mosta l n o djelo n isu
oni koj i m ijenjaju sta nje. Odreena e generacija p rosperirati tek
onda kad a shvati da je o n a odgovorna za otva ra nja vrata i
iznalaenje novih oblasti za djelova nje; to je ona generacija koja to
n i m a l o ozbilj n ije ne shvata od svoj e odgovornosti z a rad .
Peto, zadovoljavanje rijeima i osjeajima; neki se lj udi
pri pis uj u isla mskom buenju i d ru e s dobrim lj udima bez ika kvog
uea i u laganja truda, zadovolje se zajednikim osjeajem da
podravaj u dobro i njegove sljed benike. M nogi samo form a l no,
pasivno u estvuju na foru mi ma, odnosno posjeuju predava nja
bez ijednog, pa i naj m a njeg pozitivnog kora ka n a p rijed, i, da
problem bude jo vei, m isle da je to m a ksi m u m koj i mogu
pon u d iti. M isle da je odlaenje i vraanje s p redava nja sastaja nje s
dobri m lj u d i m a i u estvova nje u nekih isla mskih a ktivnostima
dovoljno d a ga uvrsti u plej a d u d a ij a . Kol i ko samo obrazova nih i
ue n i h lj u d i moe pon u d iti davi i u n a p rijed iti trud misiona ra, i
kamo sree da i h misionari uju i posl uaj u ! Rije je o ozbilj n i m
prijedlozima i preciznim kritikama, a l i svijest d rutva u kojem se to
govori n ije na zadovoljavaj u em n ivou : zaetni k ta kve i deje i
prijed loga igra se s tespihom i l i samo pokazuje rukom, i na tome se
sve zavri. Ta ko ti Alla ha, pogl edaj m u s l i mane na mej d a n u i uvjeri
75
USPJEAN O DGOJ
se kol i ki je p rocenat o n ih koje nj ihovo pripisiva nje, sahvi kva l ificira

samo za puku sara d nj u n a ostva renj u nekih islamski h a ktivnosti i
verba lno u ee u rjeava nj u a ktue l n i h pitanja ! N ije l i ta kva vrsta
lj udi kojoj nedostaje mogunosti i koja se kraj nj e dosauje jedan
od uzro ka kaskanja isla mskih podu hvata i a ktivnosti? Na razum
n alae d a izricanje osjeaja znai olaka nje i oslobaa nje tereta na
d ui, i d a je to neophodno kad a je rije o rad u za islam, meutim,
mora m o n a pomen uti da to n ije uvijek prirodno o l a kanje, a mi
smo naj p rei tome da uva mo i ted imo energij u .
esto, prazan govor i neu mjesna kritika; neki lju d i n e
osvru se na stva rno stanje u drutvu, ve kritiziraju i pozivaj u se
na negativne dogaaje, i, gu bei d ragocjeno v rijeme, svoja sij e l a
ne za klj u uj u u mjesnim savjetima n i korisn i m prijedlozima koji se
mogu sprovesti . Dovoljn o je samo povesti razgovor o nekoj temi i l i
d rutvenom pitanju, i svi s e u k ljuuj u navodei primjere,
zauzimaj u i l ine stavove i n udei dokaze. Ovo p reovladava na
mnogim sje l i m a dobri h lj u d i; da nesrea bude vea, njegovi a kteri
ostaj u pod utiskom da se rad i o pozitivnom razgovoru . Naalost,
palj ivim raz m iljanjem o tome doi emo do uvjerenja da od tih
stva ri nema ama ba n i ka kve koristi. N a protiv, takav razgovor i m a
mnogo n egativnosti, i svi njegovi u esnici od laze s pogora nom
s l i kom o svijetu, u nj ihovom razm iljanju i govoru domin irat e
paro l a : " Lj u d i su nastra d a l i ! " Takav nemoa n osjeaj izrazito
mnogo potire rad n u snagu i uve l i ko s l a bi entuzijaza m p rema
bolj itku . N e treba shvatiti d a ovim pozivamo u prestajanje
kritizira nja stva rn osti, to se ne trai, naprotiv, kritizira nje
stva rnosti jedan je od b roj n i h naina suzbijanja negativnosti .
G ovorei o tome, m i s l i m o na prazne rijei onih lj udi koji tako
poti ru entuzijaza m i p roblemu p ra ktino daj u pod rku, a nama je
isuvie potreba n entuz ijaza m koj i em o utroiti u p ro d u ktiva n rad
za isla m .
76
PREPREKE USPJENOM ODGOJ U
Sedmo, i renje pes1m1zma o u rota ma u n uta rnj i h i

va njskih d i n-d uma n a p rotiv islama i sahve; m n ogi lj udi trae
polaga h nost, izmeu osta log, govorei : " ovjek sa m n e m oe
za u staviti rije ku"; "Adem, a l ej h is-sel a m, n i koga n ije o p u n o m oio
da se brine o njegovom potomstvu"; "Va ma vaa, a meni m oja
vjera" itd ., a neki a k prigovaraju Alla hovi m n a red ba m a . N a ravno,
govor o neprijateljima i nj ihovim zavjera m a trai se. Podsjea nje
na borbu vrlo je vana stva r. Ali je to n eto sasvim d rugo, za raz l iku
od izjava spomen ute vrste lj udi koj i svoje rijei ne potvruj u
n i ka kvim trudom n i djelom. Vano je n a pomenuti da je ova kvo
razgova ranje o bavezno a ko je rije o pouava nju, b u e nj u i jaa nju
za i nteresiranosti, razotkriva nj u taj n i i objanjavanj u p uta koj i m idu
z l i kovci.
Osmo, odbaciva nje poziva i prebacivanje odgovornosti i
posljed ica na d ruge; ta kvo se ponaanje moda moe n ai pri
slubeniku u odreenom preduzeu i l i pri nekom graevi nskom
rad n i ku koji se nastoji rijeiti podu hvata, p rebacivi ga na d rugu
osob u , a sa m i m tim i posljedica, ali se n e smije nai pri onome ko
poziva u islam. O n i koji znaj u vrijednost rada nastoje da nji h ov rad
uspje, a svoje u ee u tome smatraj u zlatnom prili kom, a nj eno
proputanje - vel ikim gubitko m . Pod tim m i s l i mo na sasvi m d rugu
stva r. N ai m e, susteza nje od izdavanja fetvi, erijatsko-pravnih
rjeenja i susteza nje od vodstva bila je pra ksa ispravnih
prethod n i ka, i to je legitimna stva r. M eutim, to je bilo u
gra n i ca m a, jer se rad i lo o tome ko e preuzeti vodstvo : svejedno
bio ovaj ili o n aj - u m met n ije bio bez voe n iti je h i lafet
upro paten, a ni onaj ko je traio erijatsko-pravno rjeenje nije
doao u situacij u d a mu ga nema ko izdati.
Deveto, lana skrom n ost; nerijetko smo u pril ici (i p rije
nego to dobijemo odgovor na postavljeno pita nje ) uti s ljedee
izraze: "Ne mogu to uiniti"; "Ja to nisam u sta nj u"; "Neka n a m
77 7 7
USPJEAN ODGOJ
Allah, delle a n u h u , pomogne"; "Eh, da smo mi sposobni za ta kvo

neto"; "Ima neko bolji od mene" i s l . Ova kve rijei izgova raj u lju d i
koji b u d u pozva n i da u i n e neko dobro i l i s e o d nj ih zatrai u ee
u od reenom mision a rskom poduhvatu. Skrom nost jeste osobi n a
koj u n a m e rijat na lae. N e moemo zamema riti d a s u ispravn i
p rethod n ici sputava l i svoj u d u u, a l i, isto ta ko, ne moemo kazati
ni to da to smije biti p repreka u rad u i l i obes h rabrenje kada je rije
o u eu, jer to je n eto sasvi m d rugo. M eu ispravni m
p rethod n icima bilo j e lj u d i koji s u se istica li u pouava nju,
izdavanju erijatsko-pravn i h qesenja, sudstvu, misionarstvu,
u kaziva nju na poroke, a l i i pored toga sebe su obuzdava l i i dava l i
sebi do z n a nja d a n isu n a zadovoljavaj u em nivou . l , n ijedan
ovjek, m a kol i ko d a mu se da, nee vie od nj i h obuzdavati svoju
duu, ak n i o n i koji ostave odreenu a ktivnost i l i polje djelova nja
z bog z a uzetosti d rugim a ktivnostima, odnosno d rugim polj i m a .
Dodu e, postoje lj u d i koje na ta kav kora k navedu iskrena
osjeanja, koj i stva rno osjeaj u nedostatak u sebi, iako to n ije
razumno opravd a nje. A da su mnogi lj u d i rea l n i i iskre n i prema
sebi, vidj e l i bi da i h na to navodi nemo i l ijenost. Da je to ta ko,
dovolj a n je pokazatelj da ti isti lj udi na m nogim polj i ma vide one
koji su po svi m kriterij i m a sla bij i od nj ih, a l i i h m n ogo kritizira i
govori o njihovim greka ma; d a s u u tome iskre n i, njihova b i kritika
kod nj ih samih pobudila osjeaj potrebe, a potom i a ktivnost .
Meuti m , d a v n o je reen o : " P o saz n a nj u povoda nema uenja ."
N ije li ova vrsta vjetake skro m n osti gora k plod odsustva
u spjenog odgoja? Ka kva je raz l i ka izmeu toga da se ovjek
takmii u obavljanj u nonog na maza i dobrovoljnog posta s jed ne,
i poziva nja A l l a h u i u ea u tome s d ruge strane ! Zaudit e se
a ko iole p rost u d i ra stvarn ost u m meta i njegovu potrebu za
sva kim atomom energije koj u imaj u njegovi sinovi a koj u mogu
utroiti n a razn i m poljima i ostva ruj ui vel i ka dob ra, a vidi da
78
PREPREKE USPJENOM ODGOJU
besposl i a re i susteu se od uea pod izgovorom da za to n isu

sposo b n i . Jed ino rjeenje te zagon etke jeste : u pitanju je odsustvo
ozbilj n og p ristupa odgoj u .
Deseto, loe iskoritavanje vremena; mnogi razmatraj u
pitanje vanosti vremena i nunosti njegovog p ravi l nog
iskoritava nja, a za p repastit emo se a ko pogleda mo u ta m nogi
od o n i h koji se pripisuju generaciji sahve p rovode svoje vrijeme.
Pravd a nje nedostatkom vremena koj i m lj udi pokuavaju odbaciti
obaveze i uee u radu za d i n i-islam posta lo je uvod na rije na
poetku broj n i h p redava nja, odnosno uvodna rije m n ogih
pu b l i kacij a . l n ije udno d a onaj ko "nema vremena" izrazito l a h ko
nae vremena da se odazove na gozbu koja potraje i neko l i ko sati
i l i da teferii s p rijateljima na kojekavim sij e l i ma, a zajed n iko im je
sa mo to to n i ko od nj i h ne pod uzi ma spomena vrijedne a ktivn osti
niti ostva ruje i ka kave rezu ltate. A n ije li pree da bude potpu n o
obrnuto : da s e z a islam vie rtvuje n ego l i za b i l o ta d rugo ! Iz
elje za u napreenjem neki lj u d i na laze dovolj no vremena za
pisanje na unog rada ili p rihvatenje ka kve slubene obaveze koja
iziskuje moda i dugo putova nje . N a ravno, ne prigovara m o ta kvim
podu hvati ma n iti zavid imo tim lju d i m a na nj ihovoj zaradi, a l i ko
moe nai vremena za ta kve stva ri - a ko je u tome ozbilj a n - m oe
i za d ruge, vanije podu hvate. Da ovjek vod i ra u n a o
racional nom iskoritava nju vremena jeste pokazatelj to da l ijepo
iskoritava vrijeme p redvieno za od mor. N a i me, voenje brige i
nastojanje iskoritavanja vremena rjeava m n oge p robleme koje
smo spomen u l i u vezi s vremenom i njegovim iskoritava njem.
Uspjean ovjek svjesta n je vrijed nosti slobod nog vremena, ali i
blagodati vremena openito, i on ga treti ra sasvim d rugaije n ego
o n i koji se prema njemu od nose nemarno. N eka n iko ne pom isl i da
poziva mo u samougnjetava nje i za postavlja nje vlastitih p rava ! l a ko
ovjek sebi mora d ati od reena prava, to ne znai d a svoje
79 79
USPJEAN ODGOJ
d ragocjeno vrijeme treba troiti uza l u d . Ako vrijeme p redvieno za

odmor posveti od m a ra nju, n a kon toga bit e za uzet slubenim i l i
porod in i m obaveza ma (sa m i m tim nedostaje m u j o vie
slobodnog vremena), i kad e onda i mati koj i slobodan trenuta k za
davu? Krata k i jasan odgovor glasi: a ko se bude odgajao na
uspjean nain, nai e odgova raj ue vrijeme.
Jedanaesto, okorjelost u u la-kaza la; sva ki ovjek koji se
opredijeli za ula-kaza la nee moi pot h ra njivati vel i ke i
am biciozne i nterese u sebi: nji m e e ovladati u la-kaza l a . Lj ude e,
veinom nepraved no, ocijenjivati, nakla pati o ovom e svijetu,
posljed nj i m dogaaj i ma u m a h a l i, tratei tako vrijeme. Na ova kvu
se ra bot u odnose Resu l u l l a h ove, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, rijei :
"Allah pri vama mrzi tri stvari: u/a-kazala, bespotrebno
neumjesno zapitkivanje i rasipanje imetka. "1
1 El-Buhari (2408) i Muslim (593) .
80
VJETAKE SMETNJE U ODGOJU

M noge lj ude d ivi navoe nje l ijepih primjera koji govo re o
uspjenom odgoju, smatraj u da t reba stre miti ta kvom kva l itetu.
I pa k, to za neke ostaje samo idea l a n primjer koj i je n emog ue
ostva riti, od nosno stu p a nj ije ga ostva renje baci u n e m i losrd n u
ivotn u stva rnost. A kada u poredi taj primjer i populaciju s kojom
kom u n icira za kljui da izmeu nj i h postoji vel iko rastoj a nje koje ne
moe skratiti, ka moli preva liti. l ta da se poziva na smetnje i pravda
se svoj i m pogre n i m shvata njem, z b u njujui one koji od njega
za htij evaj u ovaj stu p a nj odgoja. Pravdaj u i se, takav ovjek u
osnovi polazi s ispravnih a l i na pogrenom mjestu s mjetenih
polazita . I zmeu osta lih, neke od vjetaki h s metnj i u o goj u jesu
sljedee.
M a lo-pomalo
Res u l u l lah, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, rekao je H a n za l i,

rad ij a l l a h u a n h u : "O Hanzala, sahat po sahat!"1 Neki lj u d i ovaj
hadis uzi maj u kao dokaz n udei ga sva kome ko od nj i h zatrai
ozbilj n e podu hvate. Nema p roblema u tome da se odvoji
odreeno vrijeme za za odmor, oputanje i naslaiva nj e . tavie,
to e ovjeku pomoi da se i znova lati ozbilj n i h podu hvata . Ovu
konstataciju potvruj u m n oge p u b l i kacije sljed ben i ka ispravne
l Muslim (2750).
l
81
J
81
USPJEAN ODGOJ
trad icije. Brojni a utori koj i su pisa l i o bonto n u stjecanja znanja u

vezi s tim zabiljei li su brojna p redanja. I zmeu osta lih, Hatib ei
Bagd a d i u svo me djelu EI-Damiu li ahlakir-ravi ve adabis-samia
zabiljeio je da je Alija, rad ij a l l a h u a n hu, rekao: "Od ma rajte vae
d ue tokakvim razonodama, jer i d u a se u mori poput tijela." Ez
Zuhri je svoj i m d rugovima govori o : "Pripovijedate had ise, a l i
recitujte i poeziju, jer uho u p ija ta uje; i znajte da je dua elj na
odmora." Kesir b . Efleh pri povijed a o je: "Na posljednjem sijelu
koje smo p rove l i sa Zejd b . Sa bitom recitova l i smo poezij u ." 2 Al i
ovdje postoj i velika raz l ika i zm eu nji hove pra kse i ogrienosti u
razonodi i zabavi. Dokazujui praksom ispravn i h prethod n i ka,
nemamo pravo gledati na samo jed n o oko, prihvataj ui ono to
nam ide u prilog, a za postavljaj ui ono to nam se ne svia . N e
moemo rei d a je ozbiljan pristu p odgoju t o d a odgaja n i ku
dopusti m o pre komjernu za bavu koja e n a posljetku postati
njegovo mjerilo u ivot u . I sto tako, ne moemo kazati da je
ozbiljan pristup odgoju to d a vrijeme odreeno za zabavu premai
vrijeme p redvieno za uenje; neki e rei da to tjera o m l a d i n u od
isla m a . ovjeka e raalostiti a ko vid i vel i ki interes za zabavom
koja se ostva ruje kroz neke isla mske a ktivnosti. Nesumnjivo, to
stvara generacij u ogrezl u u poroci ma, onu koja za bavu u b raja u
svoje n ajvanije zahtjeve. Din i-isl a m postavio je norme koje
spreavaj u da razonoda izgubi svoj smisao, odnosno da za bava
posta ne cilj sa ma po sebi . I zmeu osta l i h, dokaz za to i m a m o i u
hadisu u kojem Pos l a n i k, sa l l a l l a h u a lejh i ve sel lem, zabrananjuje
tjeranje i slijeenje d ivljai. N a i me, i a ko je lov u osnovi doputen,
troenje d ragocjenog vremena na traenj u i progonjenju d ivljai iz
jednog mjesta u d rugo zabranjen o je. Proitajmo s ljedei
Res u l u l l a hov, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel l em, hadis: "Ko se nastani u
2 Vidjeti: El-Damiu li ah!akir-ravi ve adalli.r-.ramia, 2 / 1 29-1 30.
82
pustinji ogrubjet e, ko slijedi lovin u iz razonode postat e

nemaran, a onoga ko bespotrebno ode vladaru na noge pogodit e
iskuenje. ,a I sti status i m a i poezija kao nain oputanja i
razonode: a ko posta ne ovjekova glavna p reoku pacija n a koj u
troi svoje vrijeme, tada je zabranjena, i a ko je u osnovi doputen a .
Dokaz z a t o jeste sljedei Vjerovjesn i kov, sal l a l l a h u a lejh i ve
sellem, hadis: "Bolje je da ovjekova prsa budu ispunjena gnojem
koji e unititi njegovu utrobu nego da budu ispunjena
pjesnitvom. 'A
Umjereno savjetovanje
Res u l u l lah, sa l l a l l a h u alej h i ve sellem, obraao se lj u d i ma

savjetuj ui ih, a l i n ije p retjerivao iz bojazni d a im ne dosad i . 5 Ibn
Abbas, rad ija l l a h u a n hu, jednom se p ri l i kom obratio l krimi rekavi
m u : "Posavjetuj lju d e sva kog petka, a l i im nemoj dosad iti ! " 6 To je,
nes u m nj ivo, tano, a l i ovdje postoji razl i ka izmeu o binog svijeta,
koj i se podsjea i savjetuju u mjereno ( n a nj i h se p rethodna
preda nja i od nose) i o m l a d i ne koja se priprema za preuzimanje
vodstva i tereta dave. U spjean odgoj i osposobljava nje za d avu
ovi h d rugih za htijevaju da im se pon u d i m n ogo z n a nja i odgoj a .
Ako n eko kae da n ismo u p ravu, ka ko emo onda protumaiti
djela ispravn ih prethod n i ka i nj ihove podvige u stjecanju z n a nja i
uva nju vremena, o em u smo ve govori l i . Zatim, tu je i
nez a nema rlj iva raz l i ka izmeu pouava nja i osposobljavanja
odgaj a n i ka s jed ne, i podsjeanja i savjetovanja obinog svijeta s
Ahmed, 2/440, Ebu Davud (2859), En-Nesai (4309) i Et-Tirmizi (2256).

5 El-Buhari (68) i Muslim (2821).
6 El-Buhari (6337).
83
USPJEAN ODGOJ
d ruge stra n e : prekomjerno podsjeanje ove d ruge pop u lacije

poti re svoju u logu i utjecaj .
Ljudi ne podnose
N eki odgajatelj i n a meu p ro b lem d ruge vrste koj i je zbilja

kom pliciran i zasl u uje d a ga se palj ivije stu d i ra . Radi se o
sljedeem : pouan p rimjer logiki pol u uje zd rave rezu ltate i
vel iku elj u za dosezanjem takvih kva l iteta, meuti m omlad i na
vei nom ne podnosi j a k p rogram, tavie, nekad se m nogi mladi
odgaja nici izgube i n esta n u . Ovaj je problem s koro najvea
prepre ka kod vei n e odgajatelj a . M i cijenimo trud nae b rae, i
potpuno smo svjesni da i h vode iskrene n a mjere i bojazan d a
o m l a d i na n e posta ne rtva tog p roblema. Svjesni smo injenice da
u lau n a d lj udske na pore u borbi izmeu truda i saaljenja, z n a mo
da zbog toga nj ihove grud i izgaraju od boli s jed n e, i uivaj u u
zaneseno sti da taj na rataj dosegne najvie sfere odgoja, s d ruge
stra ne. l o n i se slau da puko zalaga nje nije dovolj n o u
u poreiva nj u odgoj nog rad a i truda. N eemo zanijekati postoj a nje
mnogih o m l ad i naca koji ne pod nose ozbilj n ije progra me, tavie,
koji su i m, moda, u osnovi p repreka na putu ustrajnosti . To je
jedna stvar, a stra h i zastraiva nje da e o m l adinac postati rtva
sasvim je d ruga stvar. Po n a ma, n e m a opravdanja za to da se
odgoj n i ivot m lad ia priprema god i n ama a da se ne podvrgne
ozb i lj n ijem program u iz bojazni da m u to ne posta n e prepreka . Ne
moe se desiti d a gene racija uva na ta kvim stra hom i strepnjom,
god i n a m a osta ne sputa na i elj n a podviga . Nee opstati onaj ko se
u ta kvoj atmosferi p reda, odnosno ko izbjegava rjeava nje
p roblema sa sa m i m sobom, a o tome da se u njega pouzda
misiona rstvo u kritinim periodima - d a i ne govorimo. Vid imo da
84
VJETAKE SMETNJE U O DGOJU
mladi koj i izabere privrenost vje ri svoj ivot potpuno m ij e nj a u

svi m segmentima ivota, pa se pita mo koja je razd a lj i n a vea : ona
koj u j e p reva l i o od kada je izabrao P ravi p ut, pri hvaj ui propise i
napu taj u i m n oge p rohtjeve, i l i p reobraaj koji m u mi n u d imo?
Vel i ki preokret koj i je mladi pod uzeo izabi rui P ravi put u p uuje
nas na to da isti taj mladi moe n a p raviti d rugi preokret ka
sfe ra m a ozbilj n ijeg djelova nja . Prije u pute njegov s u kraj nj i cilj b i l i
sport i za bava : n ije s e odvajao o d u l ice i igral ita. Potom je dobrim
za mje n i o loe : njegove a m bicije i oekivanja posta l i su vii i
vred n ij i . Kako je n a p ravio jeda n ta kav preokret, u sta nju je
napraviti jo jed a n . M usa b b . U mejr, radij a l l a h u anhu, bio je
naj bogatij i i n ajuglednij i mekanski m l a d i, a l i kasn ije je u m ro,
nemavi osim jedan ogrta kojim bi m u pokri l i glavu, a noge bi se
otkri le; a ko bi m u pokri l i n oge, g lava bi se otkri l a . Ali M u sa b je
ivio s m i ren i zadovolj a n . Vjerovjes n i kov, sa l l a l l a h u a lej h i ve
sel l e m, odgoj uzdignuo ga je u sfere i m a n a i odlunosti, pa je
mogao p revazii bogatstvo i ras ko na koje je bio navikn u o u
pred islamskom perio d u . S l ine primjere nai emo i kod nekih
drugi h asha ba, koj i su ivjeli u mjereno. Meutim, Svevinji je Allah
htio d a se to desi M usabu, rad ij a l l a h u a n hu, da n a m bude veliki
pokazatelj da ozbilj a n pristup odgoj u lj ude moe uzd ii i vie n ego
to m is l i mo.
Porez na kolektivni odgoj
N eki e odgaj atelj i prihvatiti gore spomenutu mogunost

slaui se s tim da se odgaj a n i k m oe uzdii do najviih stu p nj eva
odgoja, a l i e kazati da je to d ugotraj a n i komp l iciran p roces.
Kolektivn i odgoj ta koe r je prijeko potreban, i za njega se mora
dovolj no rtvovati. Kada je rije o ta kvi m odgajan ici ma, i l i emo
85
USPJEAN O DGOJ
napredovati - a to znai u n a p rijed rtvovati sve one koji se n e

mog u n ositi s t i m jakim p rogra mom, i l i e m o ih pri hvatiti ka kvi
jesu, m a ka r to znailo pad odgoj n og n ivoa prve pop u lacije i
nj ihovo o bezl ienje. Odgajatelji esto govore : "Ta kav n a p redni
odgaj a n i k n e smije biti kriterij va lj a nosti od reen og odgoj nog
progra m a ." Dru kije kaza n o, veliki n a preda k u odgoj u bude
u skraen onome ko ga istinski zasluuje zato to je taj i sti
odgaj a n i k naalost usko povezan sa d rugim s u u e n i kom u razred u,
odnosno d rugim, sla bij i m odgaja n i kom koji ne podnosi takav
tem po, i tada sla b iji postaje vodei, a osta l i moraj u t rpjeti tu
njegovu sla bost. l a ko pozdravljamo l ijep odnos prema slabima i
neruenje mostova prema njima, p itamo se: emu s u d rugi,
nadareni i perspektivni odgaj a n ici koj i s u prel i itave eta pe krivi, i
za r n e m a m o dovolj no razvijene u m ove i samosta l n o razmilj a nje
d a rijei m o ovaj problem? N e mogu shvatiti zato s u postojee
odgoj n o stanje i tradici o n a l n e metode ba rijera koju n ije doputeno
p revazii, koja se n e smije zaobii. U islamskom d ru tvu navi kl i
smo d a trideset ue n i ka ide u jed a n razred, meu koj i ma i m a
talenata koj i ma je dovolj a n s a m o z n a k i od mah shvate, a i m a i o n i h
s l a b i h . l pored toga posveuje i m s e i sti trud, pouava i h i sti u itelj
i s nj i ma se rad i po istom n astavnom p l a n u ve god i n a m a . I sto je i
s osta l i m odgoj n i m p rogra mima. T i m sla bij i m odgaj a n icima na
putu odgoj n og n a p retka stoje m n oge prepreke. Nj i m a treba
izmjena obrazovne stru ktu re, a l i i h ne treba zbunj ivati razliitim
miljenj i m a i stavovi m a . Za rjeenje tog problema postoji jo itav
niz d rugih odgoj n i h progra m a i metod a . Generacija sahve pozva na
je d a ozb i lj n o preispita svoje metode, da izvri revizij u jesu l i te
metode prepreka i s metnja u ostva renj u am biciozn i h ci ljeva
kojima stremi, da te odgoj n e metode osvjei, da ih podeava
prema svoj i m odgoj n i m uvjerenj i m a i planovima, n e da bude
su protn o, kad a s u pla novi cilj sami po sebi. G ra evi n u ko lektivnog
86
86
VJET AKE SMETNJE U ODGOJU
odgoja moemo uvati samo zajedno i samo se ta ko penjati n a vie

stepenice, a l i i u loiti poseb a n trud za a m biciozne i perspektivne
odgaj a n i ke. Izuzetno nadarene ueni ke, odnosno studente, na
Za padu u pisuju u posebne kole, kreiraj u posebne p rogra me i
planove. A zar treba dopusititi da nevjern iki Zapad bude m a rlj iviji
od nas kada je rije o m l a d i m gen e racij a m a .
87
87
PREDLOENE METODE ZA USPJEAN O DGOJ
PREDLOENE METODE ZA USPJEAN

ODGOJ
Prilaz od reenom p rob l e m u n e s m ije biti povr a n

letim ia n, ve ozb i lj a n i polaga h a n, stud i ra njem njegove tete i
p redlaganjem rea lnih, prihvatljivih rjeenj a . Ovo je zato jer tura
a n a l i z a od reenog problema pod geslom "jedan uzrok - jedno
rjeenje" za pravo je zava rava nje va njti nom, tj . povran prilazak
pro b l e m u . Ta kva povrnost neumjere n je i odbaen pristu p . Ali s
druge stra ne, imamo p retjera nost u krivotvorenju uzro ka i
rjeenja, i to je samo bjea nje od p ravog rjeenja i sri p roblema,
time se ita lac sa m o zbunjuje. Po toj osnovi smatra mo d a je
ozbi lj a n pristup odgoj u za p ravo jed a n visoki stupanj odgoja kojem
treba stremiti. Daleko je od odgovornosti onaj ko misli d a je
dovo ljno p retpostavlja nje uzroka i p redlaganje rjeenja nji hovim
stavlj a njem na papir. U najboljem sl uaju, njegova poruka moe
glasit i : na lazite se u zaosta lom stad ij u , a l i eto m a l o ste
u z n a p redova l i . Lju d i koji vode b rigu o odgoju, ma ka kav d a je
nj i hov stepen i ma ka kva ku ltura, jasno znaj u z naenja ovog izraza i
va nost teme. Sigu rno znaj u d a je ono to se oekuje od
pojedi n aca i u m meta kao cjeline m n ogo vee od onoga na emu
trenutno jes u . Uvj erljivo govore d a savremeni odgoj, m a ka r se
rad i l o o mnogim deta ljima veza n i m za sahvu treba revidirati i
podii stupanj ozbi lj nosti.
89
USPJEAN ODGOJ
M nogi se itaoci raspituj u o pred loe n i m p rogra m i m a i

metod a m a za ozbilj a n p reokret. To i nteresira nje i m a svoju
vrijed nost i znaaL a l i m i se ini d a ono n ije pro d u kt istinskog
uvjere nj a u postoj a nja prije ke potrebe za ozbilj n i m pristupo m
odgoj u . Kada i nteresira nje bude p roizala i z toga, generacija
blagoslovljene sahve (ije plodove i rezu ltate vidimo iz d a n a u d a n )
nee biti nemona. Ta kva generacija n ee klon uti izna lazei
metode, naine i rjeenj a . Odgoj od generacije sahve izriito
zahtijeva u laganje vel i kog truda u izra d i plana, izna laenj u m etoda
i revizij i trenutnog sta nja . A taj trud m n ogo je vei od truda nekog
pisca opsjed nutog svoj im neznanjem , slabou i propustima a koj i
se eli popraviti. Uvjeren sam da m nogi p rofesori i odgajatelj i
metoda m a i p rogra mom koj i ma trenutno raspolau mogu
napraviti vel i k kora k n a prijed i vrlo kva l itetno odgojiti svoje
u e n i ke, od nosno odgaj a n i ke.
Ovdje emo spomen uti n e ke prijedloge za poboljanje
odgoja - sam nj ihov n aziv govori nam o sad raj u - n e bi li utrli put
uspjenom odgoj u . Bud ui d a se razl i kuju po svojoj prirodi, te sam
p rijed loge podijelio na teoretske (koj i se izlau u verba l n oj formi i
nauno) i pra ktine (koji se dokazuju p ra ktino). Ova podjela skoro
d a i n ij e struna, jer se te dvije vrste meusobno pro i m aj u i
dodi ruju, to je oigled no.
Teoretske metode
Usredsreivanje na odreenu temu
M noga nas pita nja p reoku p i raju na sij e l i m a i u ivotu

open ito, ud uzi maj u n a m i previe d ragocjenog vremena. Veinom
s u to m a rgi n a l n a pitanja, od nosno rasprava koja n e vod i rea lnom
90
PREDLOENE METODE ZA USPJ EAN ODGOJ
rjeenj u . Ako samo letim ino pogledamo kol iko se desi susreta i
povede razgovora n a naim sijeli ma, vidjet emo d a te pri l ike
mora m o maksima l n o iskorisiti. Kada pita nje uspjenog odgoja
bude glavna tema na naim sijeli ma i for u m i ma i kad a o nje m u
b u d u govori l i govorn ici, knjievnici i mislioci, i kad a se n a nje m u
b u d u zasniva le rasprave, tada em o, uz Allahovo doputenje, doi
do rea l n i h rezu ltata, i tada e te rasprave u roditi jednim o pim
stavom, olienjem vrijednosti i va nosti uspjenog odgoj a .
Studi ranje ivotopisa uspjenih ljudi
P ra ktini primjeri i uzori ostavljaju vel i k trag n a lju d e kada

post a n u p ra ktini pokazatelji dosega teorije koja se moe p retoiti
u o p i p lj ivu snagu, i dokaz da se osjeaji i uvjere nja mogu p retvoriti
u djela i stavove, ma o kojem segmentu se rad i l o, a h istorija
o b i l uje takvim primjeri m a . asni Ku r' a n odgaja lj ude pozivaj ui se
na primjere i u zorite ljude. N avoenjem primjera, i svoji m l i n i m
primjerom Res u l u l l a h, sa l la l l a h u a lej h i v e sellem, odgaj a o j e
asha be. Kur' a n esto spo m i nje kazivanja o d revn i m n a rod i m a na
ijem s u elu bili vje rovjesnici i nj ihovi s ljed benici, na reuj ui
povoenje za nji ma, razmi lj a nje i u z i m a nje pou ke. N a reuj ui
Resu l u l la h u, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, strpljivost, Svevinj i Allah
podsjea ga na povoenje za pri mjerom prijanjih pos l a n i ka : "Ti
izdri kao to su izd rali odluni poslanici i ne trai da im kazna
to prije doe !"( E I-Ah kaf, 35) Tjeei Vjerovjesn i ka, s a l l a l l a h u
a lej h i v e sellem, zbog utjeriva nja u la i p rotivljenja nevjern ika,
Kur'a n ga podsjea da su isto to trpila njegova bra a, prijanji
vje rovjes n ici: "A poslanici su i prije tebe lanim smatra ni, p a su
trpjeli to su ih u la ugonili i muili sve dok im ne bi dola pomo
Naa - a niko ne moe Allahove rijei izmijeniti - i do tebe su
91
USPJEAN ODGOJ
doprle o poslanicima neke vijesti." (EI-Enam, 34) U ajetima

objavlj e n i m u mekanskom periodu m nogo se govori o s i h i rbazima i
fa ra o n u, pod noenju njegove tira n ije, rtvova nju ivota na
Alla h ovo m putu ka ko bi to bilo jasa n primjer Vje rovjes n i kovim,
salla l l a h u a lej h i ve sellem, ashabima koje s u u M eki pogaa la
b roj n a iskuenj a . N a kon Bitke n a U h u d u K u r' a n muslimane poziva
na razm i lj a nje o sljedee m : "A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje
su se m nogi iskreni vjernici borili, pa nisu klonuli zbog nevolja
koje su ih na Allahovom putu snalazile, i nisu posustajali niti su
se predava l i - a Allah izd rljive vol i - i samo su govorili: 'Na
Gospoda ru, oprosti nam krivice nae i neumjerenost nau u
postupcima naim, i uvrsti korake nae i pomozi nam protiv
naroda koji ne vjeruje !111 (Alu l m ra n, 146-147) Doavi kod
Posl a n i ka, s a l l a l l a h u a lejh i ve sel lem, Ha bab, rad ij a l l a h u a n hu,
poa lio se na uznem iravanje m nogoboaca, pa ga je Vjerovjesnik,
sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, u pozorio n a rea l n ost ka ko bi uzeo
pou ku i razmislio: "U narodima prije vas bilo je ljudi koje su
zakopava/i u zemlju i, donijevi testeru, raspo/ovili im glavu na dva
dijelo, ali to ih ne bi odvratilo od islama, a nekima su eljeznim
bodljama odvajali meso od kostiju i zglobova. Tako m i Allaha, ova
e se vjera toliko uvrstiti da e konjanik putovati iz Sane do
Hadramevta, bojei se samo Allaha i vuka za svoje ovce, ali vi to
pourujete !"1
Svijest o neprijateljskom trudu i zalaganju
O n oga ko p rostudira sta nje neprijatelja zaudit e

njih ovo vel i ko zalaga nje za n itavne p ri n ci pe, borba za nevje rstvo i
podnoenje tekoa i iskuenj a . Moda je za to najvei pokazatelj
l
El-Buhari (3612) .
92
PREDLOENE METODE ZA USPJEAN ODGOJ
trud d a nanjih kra nskih mision a ra, koji, i zloe n i opasnosti ma,
ostva ruj u spore rezu ltate. Ako m us l i m a n razmisli o tome, zapitat
e s e : a ko ovol i ki trud u lau sljed benici lai i za b l ude, koli ki tek
trud t rebaju u lagati sljedbenici istine i P ravog puta, jesu l i o n i koj i
znaju da e biti n agrae n i za sva ki korak uinjen n a Alla hovom
putu, makar i ne u rodio plodom, i ta u loili na tom putu. Svevinj i
A l l a h kae: " ...jer njih nee zadesiti ni e, ni u mor, ni glad na
Allahovom putu, niti e stupiti na neko mjesto koje e nevjern ike
naljutiti, niti e ikakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da im
to sve nee kao dobro djelo u pisano biti - Allah zaista nee
dopustiti da propadne nagrada onima koji ine dobro - i n ee
dati nikakav prilog, ni mali ni veliki, niti e ikakvu dolinu prevaliti,
a da im to nee zapisano biti, da bi ih Allah nagradio za djela
njihova nagradom ljepom od one koju su zasluili." (Et-Tevba,
120-121) Govorei o Bici na U h u d u, asni Kur' a n u ka z uje n a m na
sljedei smisao: "Nemojte malaksati traei neprijatelja; a ko vi
trpite bol, trpe i oni bol kao i vi, a vi se jo od Allaha nadate
onome emu se oni ne nadaju. - A Allah sve zna i mudar je." (En
N isa, 104) I sto tako: "Ako vi dopadate rana, i drugi rana
dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a
sad d rugima .. . " (Al u l m ran, 140).
Svijest o gorkoj stvarnosti
Ako pone govoriti samo o jed n o m segmentu stva rnosti

isla mskog u m meta d a nas, ovjek e osjetiti da razgova ra nje o
tome, ma kol i ko traja l o, n ee u rod iti plodom . l a ko je u m m et i
ra n ij e zapadao u sla bost i nemo, to je bilo u jed n o m -dva
seg m enta, a l i danas je sasvim d ru kije. Dana nj i reformatori
osjeaj u da ne bi bilo dovoljno n iti bi polui la oekiva n i m
93 9 3
USPJEAN ODGOJ
rezu ltati m a d a u loe sav svoj trud u reformu mora l a i l i n a u ke i l i

vjerskih s hvata nja ( n a d koje s e nadvila ta m a ) . . . Kol i ko s a m o truda
treba u loiti da se nadomjeste sve m a nj kavosti i rijee svi p roblemi
u m meta ! Zaista, kad a shvati velii n u izazova, generacija e z nati
da taj visoki stupanj moe ostvariti samo a ko pristupi ozbiljnom
odgoj u . Razmatra nje stva rnih izazova koji ekaj u generacij u sahve
p ree je i obrazloen ije od toga da lju d i m a d oa rava m o kako je
poziva nje u d i n i-isl a m l a h ka stva r s kojom se ovjek m oe n ositi n a
putova nj u, izletu, d a je dava rei rije-dvije tu i tamo, pokloniti
knj igu, p o n u d iti negdje p rogra m i sl. 2
Uvjerenost u ostvarenje cilja
Svijest o a ktu e l n i m proble m ima, u prkos nj ihovoj vel iini,

treba biti poveza na s optimizmom u ostva renje cilja i s uvjerenjem
u Al l a h ovu, delle a n u h u , pomo, u protivnom, m u s l i m a n i e
ivjeti kao pesim isti i sla bii. M nogi d a n anji m u s l i m a n i tako
razm iljaj u i usljed toga s matraj u d a j e izazov stva rnosti vei n ego
to ovjek moe pod n ijeti, i d a u m m etu p reostaje da, bez ika kvog
zal aga nja i truda, eka ta e sudbina donijeti . Allah, delle a n u h u,
obeao j e d a e din i-islam pobjediti i b iti iznad d rugih vje ra : "On je
poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je
uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan kao svjedok!" (EI
Feth, 28) Svoj i m robovi ma A l l a h , del l e a n u h u, obeao je pobjedu
i n a mjesn itva: "Allah obeava da e one meu vama koji budu
vjerovali i dobra djela inili sigurno namjesnicima na Zemlji
postaviti, kao to je postavio namjesnicima one prije njih, i da e
2
Ne poriemo da je to sastavni dio dave, ali ako ljude naviknemo da se dava svodi
samo na formu, islamsko e misionarstvo to i postati, i podbacit e u svojoj
reformatorskoj ulozi.
94
im zacijelo vjeru njihovu uvrstiti, onu koju im On eli, i da e im

sigurno strah sigurnou zamijeniti; oni e se samo Meni klanjati,
i nee druge Meni ravnim smatrati." ( E n - N u r, 55) Tu je i h a d is u
koj e m Pos l a n i k, sa l la l l a h u a lejh i ve sellem, obeava (a njegovo je
obeanje istinito) d a e islam doprijeti na sva ko mjesto. Tem i m ed
Dari, radij a l l a h u a n h u, govorio je: " u o sa m Resu l u l laha, sa l l a l l a h u
a lej h i v e sel lem, d a kae: 'Ova e vjera doprijeti dokle god dopiru
no i dan; Svevinji e Allah uiniti da dopre do svakog grada i sela,
ponosom ponosnog ili ponienjem ponienog, ponosom kojim e
Svevinji Allah uzdignuti islam, i ponienjem kojim e poniziti
nevjerstvo. "' 3 Spoznaja ovog znaenja i svijest u m meta o tome
podstie na rad i ozbilj n ost, je r samo onaj ko je uvjere n u
ostva renje cilja moe raditi.
Svijest o prolaznosti ovoga svijeta
I zmeu osta l i h stva ri, lj u d e od za laganja za islam esto

spreava vel i ka lj u bav prema ovo me svijetu : m i r, ugled i imetak;
lj u d i n e prihvataju mogue opasn osti na tom putu, a sve to jesu
prohtjevi ovome svijetu . ovjek treba spoznati bezvrijed nost
ovoga svijeta i injenicu da je on samo prima m ljivo p rolazno
naslaiva nje koje oara m n oge lj ude, ali se u b rzo p retvori u
nepod noljivi pakao. Tridesetak god ina ljudskog ivota p roe u
osjeaj u mladosti i enj i za uicima, a n a kon ezdesete god ine
nava l e sta ra ke b rige, i vie nema vremena za uitak. Od tih
trideset god ina trein a je odmor i spavanje, trei na rad i stjeca nje
nafa ke, to znai d a je svega nekih deseta k god i n a uita k u
ovosvjetskim ljepota ma - pod uvjetom d a bude poteen nesrea,
a kol i ko ih je sa m o ! M a ka r da se to vrijeme i umnogostrui, to ne
3
Ahmed, 4/ 1 03, i El-Hakim, 4/430.
95
USPJEAN ODGOJ
bi bilo d ovolj n o ovje ku, jer n a kon ovog ivota, ma koli ko trajao,
eka nas vjeni ivot n a onome svijet u . Jesi l i ikada razmislio o
Zem lj i u proljee, kad a se zaodjene u svoje jedinstveno ruho i
ljepotu, a n a kon neko l i ko mjeseci vidi je p u st u i napute n u : "ivot
na ovom svijetu slian je bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s
neba kiu s kojim se ona izmijea, kojim se onda hrane ljudi i
stoka. Pa kad se Zem lja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad
stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, doe
zapovijed Naa, nou ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije
nieg nije ni bilo. Eto, tako Mi potan ko izlaemo dokaze narodu
koji hoe razmisliti." (J u n us, 24) Resu l u l lah, sal l a l l a h u a lejh i ve
sell em, odgojio je ashabe u ei ih da je ovaj svijet prolaza n. Dabir
b . Abd u l lah, rad ija l l a h u a n h u, prenosi d a je Res u l u l lah, sa l l a l l a h u
a lej h i v e sellem, dolazei s nekim lj u d i m a na pijacu s njezine gornje
stra ne, p roao pored m rtvog ja reta s m a l i m uima, d ohvatio ga za
uho, a potom upita o : "Ko e ovo kupiti za srebrenjak?" Lj u d i
odgovorie : " N i ko za njega n ee n ita dati; ta moemo u ra d iti s
mrtvi m je retom !" Res u l u l l a h, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, o pet
u p ita : "e/ite li ga kupiti ?" "Al laha n a m, kao ivo i m a l o je m a h a n u
j e r s u m u ui kratke, a ta tek rei kada je mrtvo !", rekoe, a
Pos l a n i k, s a l l a l l a hu a lej h i ve selle m, n a kraj u zakljui: "Allaha mi,
ovaj je svijet u Allaha manje vrijedan nego ovo jare u vas. "4 Kada
lj udi shvate bezvrijednost ovoga svijeta, i mat e volje ozbiljno i
p ro d u ktivno djelovati i truditi se za raujui onaj svijet
p revaz i l a enjem svi h nedaa i potekoa s koj i ma se ovjek
s uoava na ovom svijetu.
4 Muslim (2957) .
96
Pra ktine metode

erijatski obredi
Pored nagrade i podizanj a stu pnja kod Svevinjeg A l l a ha,

m u s l i m a n se, upranjavajui erijatske obrede ui u laganju truda,
podnoenju na Al l a h ovom putu, te mu to u l ijeva vel iku o d l u n ost.
Otu d a je islam p redvidio veu n ag ra d u za one obrede ije je
i zvrava nje tee. Res u l u llah, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, jed n o m je
p ri l ikom rekao Aii, rad ij a l l a h u a n h a, sljedee: "Veliina tvoje
nagrade zavisi od uloenog truda. " E b u H u rej ra, rad ij a l l a h u a n hu,
prenosi se d a je Res u l u l la h , sal l a l l a h u a lej h i ve sellem, rekao:
"elite li da vas izvijestim o djelima zbog kojih Svevinji Allah brie
grijehe i podie stupnjeve ?" " N a ravno, elimo to Alla hov
Pos l a n ie", odgovorie asha bi, a on ree : "Paljivo uzimanje
abdesta kada je to neprijatno, mnogo uinjenih koraka prema
damiji i dugo ekanje namaza u damiji - to vam je ravno uvanju
strae, to vam je ravno uvanju strae. "5 Propisno i palj ivo
uzimanje a bd esta vrijedan je ibadet, a l i u neprijatnim situacij a ma
( h l a d n oa, bolest i s l . ) taj je ibadet jo vred n ij i . I sto se odnos n i na
post, namaz, had i d ruge ibadete, jer revno izvravanje i badeta u
neprijatnosti ma muslimana ui pod noenju i borbi protiv svojih
p rohtjeva i strasti.
Uzoritost
Na ovjeka naJVIse utjee i potie na injenje d obra

pra ktian uzor, pogotovo a ko se u obzir uzme p u noznanost i z raza
uzor (a odreene izraze lju d i esto ne tumae istovjetno, razilazei
s
Muslim (25 1).
97
USPJEAN ODGOJ
se u m iljenj u oko nj ihovog znaenj a ) . Potova n i itaoe,

vje rovatno si sreo lju d e koj i isuvie d ob ro m isle o svom radu i
smatraj u d a p rednjae kad a je rije o ozbilj n osti; moda e ak i
sa mi uvidjeti da p retjeruj u i oteavaj u o n i m a oko sebe. Da b i
uspjeli, ta kvi ma treba jo vea blagost i s a m i l ost. ovjek od lj u d i
trai ozbilj a n prist u p pitanj i ma, kritizira i kom entira pa dje l i m ino i
uspije u tome, meuti m, postignuti uspjeh kudika m o m a nj i j e od
onoga koji ostvari onaj ovjek koji od nj i h zahtijeva istu stva r
n udei p ra ktian p l a n i lini primjer. Ta kav se ovjek primjereno
sustee od za poinjanja i od u strajavanja u neozbilj n oj raspravi i l i
temi, n ije zadovolj a n time da svoje vrijeme trati s l uajui
neozbilj n e kritike jer zna cij e n iti i razu m no rasporediti vrijeme koje
mu je na raspol aganj u . Tru d i se da odgaj a n ici u njemu uvijek vide
uzoritog i ozbiljnog ovjeka . Treba znati d a profesor, odnosno
otac, od nosno savjetnik svojim loim pri mjerom u nazauj e
ue n i ke, odnosno d ijete, odnosno lj ude i t o za itave stu p njeve
ispod m i n i m a l n e razine. tavie, obaraj u m o ral ozbilj n i h lj u d i i
un itavaju ozbiljno razmilj a nje o n i h koj i ele tek stu piti na
poetak p uta . Zar neko misli da odgajatelj moe biti uzor svoj i m
odgaj a n icima a ko stva ri m a ne bude pristu pao ozbiljno i
portvova no? Ako ne mogu biti uzor svojim odgajan icima,
odgajatelj i tada trebaj u biti podvrgn uti - odgoju, i tek tada e
moi n a dvladati sa m i sebe.
Ozbilj n o d rutvo i sredina
Gore smo konstatira l i da je u odgoju vaan l ijep uzor, a l i

isto tako o d presud nog znaaja jeste i ozbi lj n a sred i n a . Ka ko god
ue n i k u svaja dob re oso b i ne od u itelja, od nosno student od
profesora, i sto tako, nemogue ga j e sauvati negativnog utjecaja
98
koji na njega ostavljaj u s u u e n ic i i prijatelj i na ovaj i l i o n aj n ain.

Pod l onost utjecaj u s redine u kojoj ivi, za ue n i ka je jo uvije k
najva n ij i fa ktor u vel i kom preokretu, a l i i u p reokretu koj i m ladi
ostva ruje polezai Pravim p utem. Sve to govo ri nam d a je zd rava i
ozb i lj n a sred i n a p rijeko potrebna d a b i odgoj uspio. Aps u rd j e od
izuzetno nadarenih i talentira n i h odgaj n i ka oekivati ostva renje
uspjeha koj i im se n a mee a jo uvjek se nalaze u neozbi ljnoj
sred i n i, to je oekiva nje nemogueg. Zar je razu m n o razmiljati o
stva ranju odgova raj ue atmosfere i ozb i lj n ije sredine kada je rije
o od reen i m faktorima, m a ka r i dje l i m i n o, dok tradicionalno
obra zovno i odgoj n o okruenj e stoj i kao p repreka koj u je
neza m is l ivo p revazii ? Ako ponudimo odgoj n i progra m ko lektivnog
kara kte ra, znai li to da sve odgaj a n i ke tretiramo istovjetno,
od n osno
da
zanema rujemo
i n d ividualne
raz l i ke
meu
odgaja nicima i nji h ove line m ogunosti? N a ravno, n e znai .
Svjedoci smo da jo uvijek postoje m nogi mladii koji se za n i maj u
z a n a u ku i odgoj n i uspon, a l i ostaj u rtva sred ine u kojoj ive. Koji
je to sta n d a rd mjerodava n u vezi s i zjed naiva njem odgaj a n i ka
poetn i ka i onoga koji je ve preva l i o od reene eta pe. Pita nje za
raz m atranje: moemo li iz svoje h istorije i odgojnog iskustva i zvui
metode koje e nam pomoi u prevazilaenju i l i makar u b laavanju
n egativnog utjecaja sred i n e na ista kn ute odgaj a n i ke, a l i da ne
p re krii mo kolektivn i karakter odgoj nog p rogra ma?
Smjelo konfrontiranje nevaljalim obiajima
U m n ogo em u lj u d i se pozivaj u na o biaje i navike koji i h

spu tavaju svojim okovima i esto onemoguuju u p rod u ktivnom
rad u . Stoga, onaj ko eli biti ozbi ljan i sva kodnevno p rod u kt ivan
m o ra se opredijel iti za jed n u od s ljedee dvije stva ri - to njegovo
99
USPJEAN ODGOJ
opredjeljenje p resudno je po njega : sta lno poti njavanje obiajima

i navika ma, i l i nji hovo smjelo p revazilaenje i ignorira nje.
Drutve n e pri l i ke i nain od nosa prema vremenu jesu pogu bni
obiaj i za ozbiljne linosti : i a ko ive zajedno s lj u d ima, osjeaju bol
i tegobu. Ako osjeaji i hata r nekih lju d i kod nas budu znaaj n iji od
n aeg vremena i rada, tada emo biti vel i ki g ubitnici i uza l ud n o se
truditi; a ko elimo biti uspjen i i ozbilj ni, tad a se moramo s mjelo
d ii p rotiv nevaljalih o biaja, a moda biti spre m n i i na rtvovanje
osjeaja nekih lju d i . Prevazilaenjem ove etape lj udi e nas
pri hvatiti u tome svjetlu i prema nama se odnositi po toj osnovi.
Rea l nost i postupnost
Kada razgova raj u i raspravljaj u o ozbiljnom pristupu

odgoj u i rad u, m nogi dobri lj udi postaju ispunjeni a m bicijama i
e ntuzijazmom prema ozbiljnom ivotu i prod u ktivnom rad u .
M eutim, kada t a svoja osjea nja pokuaju ostvariti sueljavaju se
sa svoj i m isti nskim mogunostima, n avikama i okol inom. Taj sudar
moe proizvesti osjeaj n emoi i n e u spjeha. Stoga, rea l nost,
postu p nost i osjeaj da se p reokret ne postie ta ko b rzo - sve to
ima vel i ku u logu u preispitivanju i sa mokontro l i : taj nas osjeaj
uva od u bitan i h podu hvata . Kada je rije o samoodgoj u i odgoj u
odgaj a n i ka koji s u n a m povjerni, to j e p ravac koj i m t reba d a
idemo. Treba znati d a n egativa n utjecaj m i n u l i h stoljea
ljena renja i nezai nteresi ra n osti ne moe nestati preko noi. Na to
nas u puuje sljedee Ebu H u rej rino, rad ija l l a h u a n h u, pred a nje u
kojem stoji da je Res u l u l l a h, sa llallah u a lejh i ve sellem, jednom
prilikom reka o : "Nijednog ovjeka nee spasiti njegova djela!"
Prisutni u pitae: "Za r ni tebe, Alla hov Posla n ie? ! ", na ta Posl a n i k,
salla l l a h u alej h i ve sellem, odgovori : "ak ni mene, bit u spaen
100
PREDLOENE M ETODE ZA USPJEAN ODGOJ
samo ako me Allah uzme u okrilje Svoje milosti. Zato teite istini i
budite umjereni, trudite se i radujte se; traite sebi pomo u jutru i
kraju dana; a i u jednom dijelu noi; budite umjereni, budite
umjereni, i uspjet ete. "6
Odabir odgovarajueg polja za djelovanje
Po Alla hovom, delle a n u hu, za kon u lju d i se raz l i kuj u :

neko je ekspert u od reenoj oblasti, a l i d ruge mu ne i d u od ruke .
M ua vija, rad ij a l l a h u a n hu, rekao je Sa'sau b . Savha n u : "Objasni m i
ka kvi h vrsta lj udi i m a ! " O n m u j e odgovo rio: "Lj u d i su stvo ren i
razl iiti : neki i maj u veu s kl o nost prema i badetu, n e k i p rema
trgovini, neki prema govoru, neki prema borbi na Allahovom p utu,
a oni koj i nisu ni tamo ni ova mo oteavaj u ivot, ometaju trgovin u
i oteavaju kretanje lj u d i m a ." P o Ebu Ja'linom preda nju, H a l i d b .
ei-Vel id, isuka n a Alla hova sa b lja, govorio je: "Borba n a Allahovom
putu uveliko me odvrati l a od ita nja ." Govorei o ispravnom
shvatanju ovog pitanja, hafiz l bnu i-Kajj i m ostavio je s ljedei zapis:
"I zmeu ostalog, rod itelj treba obratiti panju na afi n itet svog
djeteta, tj . treba gledati za koji je posao sprem no, ta m u je
dostu p n ije. Treba znati za ta je stvoreno, i to mu omoguiti; ako
je to erijatski doputeno, n e treba ga u p utiti na n eto d rugo, jer,
a ko ga u p uti n a neto za ta n ije spremno, u isti n u n ee u s pjeti,
tavie, ta ko e ga m i moii i ono za ta je bilo sposobno. ( . . . ) Da kle,
zna m o d a je to ta ko, i zato nas ne treba uditi postoj a nje lj udi ije
je glavn o zanimanje i odabra n i put koji ga vod i A l l a h u - stjecanje
z n a nj a kojem posveti vrijeme elei stei Alla hovo zadovoljstvo,
ustrajavajui na tom putu, sve d o k ne zasl ui Allahovo, delle
a n u h u, zadovoljstvo, sve dok m u Svevinji Allah ne pokae
r,
El-Buhari (6463) i Muslim (28 1 6) .
101l O l
USPJEAN ODGOJ
posebne horizonte, i l i dok n e u m re n a tome, kad a se za njega

moe n a d ati da je u m ro a Svemogui Allah njime zadovolj a n .
Svevinji A l l a h rekao je: 'Onaj ko s e iseli Allaha radi nai e n a
Zemlji m nogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja, i slobod u . A
onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika
Njegovog, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna.'
(En-N isa, 100) Neki se lju d i u ivotu usreds rede na zikr i njime
zarade vjene dennetske ljepote; kada ga propuste i l i m a lo
podbace smatraj u d a su popusti li i izgu b i l i vel iku pri l i ku . Neki se
ljudi usredsrede na namaz; a ko podbace n e kla njaj ui onoliko
kol iko s u sva ki d a n n avikli klanjati, odnosno a ko nisu za u zeti
n amazom, od nosno a ko nisu u vijek spremni stati pred
Svemogu eg Allaha smatraju da su n a p ravi l i p ropust i u g ru d i ma
osjeaj u tjeskobu. Neki lju d i za ivotni put izaberu injenje
dobroinstva i viestruke koristi d ru tvu : ispu njavanje tuih
potreba, rjeava nje p roblema, pomaga nje i udjeljivanje milostinje,
i kad a je rije o tome, Svevinji i m Allah otvori razne mogunosti, i
oni n a taj nain zarade Njegovo zadovoljstvo. Neki lj u d i A l l a h ovo,
delle a n uh u , zadovljstvo za rade postei; kada ne poste raspadaju
se od lju bomore a nj ihovo se raspoloenje pogora. Neki lj udi
De n n et zarade uei K u r' a n, u to troe vei n u vremena jer je to
njihova n avika . Neki lju d i postign u uspjeh na onome svij etu
navra aj ui na dobro a odvraaj ui od zla, i Svevinji im Allah da da
u tome uspj u . Neki lj u d i usredesrede se na obavlja nje hada i
u m re . Doim neki De n n et zarade sputavaj ui p rohtjeve,
i nteresira njem, samokontrolom, razmilja njem, b rigom za
racion a l n i m iskoritava nje m vremena " 7 Potom je l b n u i -Kajji m
govorio o popu lacij.i koja o bjedini sva spomen uta svojstva .
. . .
Vidjeti: Tuhfetul-met'dltd, str. 243.
102
PREDLOENE METODE ZA USPJEAN O DGOJ
Kometntirajui s ljedei aj et: "Svi vjernici ne treba da idu

u boj " (Et-Tevba, 122), ejh Abdurra h m a n es-Sad i zapisao je
s ljedee: "U ajetu je dokaz i i n d i re ktno u putstvo za va n u stva r: za
sva ku opu korist i i nteres m u s l i m a n i trebaj u odrediti nekoga ko e
se za to brin uti, tom e posveivati svoje vrijeme, u tome se trud iti,
ne osvrui n a d ruge stva ri, a sve kako bi muslima n i u potpun osti
ostva r i l i i nterese i kako bi svi i m a l i jedan, zajed n iki stav i cilj
koj e m stre me, a to je ostvarenje uspjeha n a ovome i buduem
svijetu . Ako bi m u s l i m a n i i l i razl iitim p utevima i broj n i m
pravcima, ta da bi rezu ltati b i l i nezavid n i , m a k a r nj i hov cilj bio ist i .
Ova s e m u d ra Boija poruka odnos i na sve stva ri." 8
...
Ovdje se moda n a mee sljedee p ita nje: ka kve veze ima

sve to s uspjen im odgojem? Kao odgovor m oe se rei : m nogi se
na rataji opredjelj ivaj u za od reen p rod u ktiva n segment: stjecanje
z n a nj a, vid dave i sl., meutim za to u osnovi nisu pripre m lj e n i, i
tada n e postiu rezu ltate u odabranom segmentu, pa osjeaj u da
su neozbiljni, od nosno to osjeaju nj i h ovi odgajatelji, za razl i ku od
onih koj i su se opred ij e l i l i za odgova raj u i segment djelova nja, ij i
trud u ro d i plodom i koj i m a vrata dobra b u d u otvoren a .
Navika na uee i rad
Broj n a dananja isla mska o m l a d i n a na u ena je da se

svest ra n o udovoljava nj ihovi m potrebama. Naprimjer, u kui se
n u d i gotova h ra n a i pie, n a mjeta i m soba, pere odjea . . . A ta kvo
neto proizvod i gene ra ciju koja ne zna za rad i odgovornost. U
ko l a m a i n a u n iverzitetima u itelji, odnosno profesori navi k l i su .
na l ijenost u razmilj a nj u i kre i ra nj u . Njihova u l oga posta la je p u ko
Vidjeti: Tejsirul-Kerimii-Mennan, 3/31 5.
103
USPJEAN ODGOJ
serviranje obra enih i nformacija, bez u laganja i m a l o truda .

tavie, kada se od nj ih i zatrai pisa nje ka kave naune stu d ije i l i
b rou re m o ra i h s e u p utiti n a izvore, tom, broj stra nice . . . I sta je
stva r i s m nogi m odgoj n i m u stanova m a . Ako eli mo proizvesti
uspjen u generacij u, od samog poetka njene indivu d ue moramo
n avikavati n a u ee i preuzimanje odgovornosti: u kui se mora
brinuti o svoj i m stva rima, u kol i o zalaga nj u i uenj u . . . Odgovorn i
za odgojne u sta nove d uni s u u svoje r u ke preuzti u e n i ke,
p rogra m o m koji nude nastojati napraviti p reokret, doku iti da je
pozivanje om ladine na odgovornost n eizostavni dio uspjenog
odgoja, n aviknuti i h da se ne oslanjaju n a d ru ge u svi m stva rima,
ve da treba i o n i d a i maj u u logu i vla stito miljenje kada je rije o
p rogra m u koji im se n u d i . Ako se osvrnemo na ivotopis p rvog
odgajatelja, Res u l u l laha, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, vidjet emo d a
je a s h a b e u i o odgovorn osti prema d ru tvu, tj . i n d i rektno i m je
govorio d a jed na ili dvije osobe ne mogu preuzeti sav teret na
sebe. E n - N u m a n b . Beir, rad ija l l a h u anhu, pre nosi se da je
Vjerovjesnik, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, reka o : "Primjer onih koji
uvaju Allahove granice i onih koji ih prelaze jeste kao prmjer ljudi na lai
koji bace kocku pa jedne zapadne paluba a druge potpaluba. Kada bi
onima dolje zatreba/o vode, uvijek bi prolazili pored onih gornjih, pa
jednom reknu: 'Probuit emo rupu u potpalubi i neemo vie
uznemiravati one iznad nas. ' Ako im gornji dopuste da uine ta su
naumili, svi e propasti, a ako ih sprijee, svi e biti spaeni."' N a to nas
znae nje takoer upuuje injenica d a se Poslanik, s a l l a l l a h u a lej hi
ve sel lem, u m nogi m situacijama kon s u ltirao s ash a b i m a . tavie,
skoro n ijedan voj ni pohod ni poznatiji d ogaaj u Res u l u l l a hovom,
salla l l a h u a lej h i ve sellem, ivotu n ije p roa o bez toga, jer je u
konsu ltiranju navikava nje, odgoj, gra e nje povjerenja i pozivanje
El-Buhari (2686).
104
na odgovornost. Zar n eko misli da bi asha bi, rad ija l l a h u a n h u m,

vodei rat p rotiv otpad n ika, osvajaj ui Perzij u i ruei R i m sko
ca rstvo, zauzeli poznate stavove da nisu z n a l i ta z nai
odgovornost? Po i n d ividua l noj osnovi, Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u
a lej h i v e sellem, ashabima j e povjeravao odgovorne zadatke:
kom a n d u u bitkama, vodstvo, poziva nje u vjeru, s l a nje izas l a n ika
vlad a rima, sudstvo, pouavanje . . . N a i me, M uaza, radij a l l a h u a n h u,
pos l a o je u Jemen, Ebu Bekra postavio za p retpostavljenog na
hadu ... Ponekad je o m l a d i n u postavljao za voe, iako su vei i
sta riji b i l i na raspolaganj u : Usamu, radij a l l a h u a n h u, postavio j e za
kom a n d a nta u pohodu p rotiv plemena E I - H u rkat, ogra n a k
p l e m e n a EI-Duhejna, 1 0 a kasnij e za vrhovn og kom a n d a nta u
pohod u protiv Bizantije. 11 Osma n u b . Ebui-Asu n a redio je da
predvodi svoj n a rod / 2 itd . A nisu l i nai misionari i odgajatelj i
naj p rei d a tako rade kako b i , u z Allahovo doputenje, proizve l i
uspjenu i ozbilj n u generaciju koja e na sebe preu zeti
odgovornost i prema njoj se ravnati .
Praktino uee odgajatelja
N eki su odgajatelj i n avikli na to da je nji hova u l oga

izdava nje n a redbi i praenje nji h ovih izvrenja, to je oprena
pra ksi p rvog odgajatelja, Poslanika , s a l l a l l a h u a lejh i ve sellem, koji
je, ivei s ashabima, u estvovao u poslovima i razmilja nj u o
p ro b l e m i m a . Dokaz za ovu nau konstatacij u jesu sljedei primjeri:
uestvova nje u grad nj i damije; E nes b . M a l ik, rad ij a l l a h u a n h u,
pri povijedao je: "Vje rovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, doao je
10

12
Muslim (468) .
ll
105
USPJEAN ODGOJ
u Med i n u i na njenoj periferij i, u naselju zva nom Benu Amr b. Avf,

odsjeo etrnaest noi ( . . . ) G radei da mij u, ashabi su u la ga l i
n a d ljudske napore pokuaj ui pomjeriti stijenu. l Vje rovjes n i k,
salla l l a h u a lej h i ve sellem, bio je s njima i ponavljao sljedei stih :
'Moj Allahu, svako dobro jeste na onome svijetu, pa oprosti
ensarijama i muhadirima!111 1 3 - Uestvova nje u kopanj u hendeka;
Sehl b. Sa'd es-Sai d i, rad ij a l l a h u a n hu, govorio je: "Bili smo s
Res u l u l l a hom, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, u hendeku; i on je kopao,
a mi smo n os i l i zem lj u . Prolazei pored nas rekao je: 'Moj Allahu,
najbolji je ivot na onome svijetu, pa oprosti ensarijama i
muhadirima!111 14 - Uestvova nje u provjerava nj u nepozna tog
glasa; E nes, radij a l l a h u a n hu, p ri povijedao je: "Vje rovjesnik,
sal l a l l a h u a lejh i ve sellem, bio je najbolj i i naj h rabrij i ovjek; jedne
noi Med injane je p restraio udan glas pa s u poli u tom pravcu
d a provjere o emu se radi, a l i ih je Vje rovjesnik, s a l l a l l a h u a lej h i
v e s e l l e m , u tome b i o p red u h itrio: vraao se na konj u koj i je uzeo
od Ebu Ta l h e a na njegovom vratu visi la je sablj a . Samo je rekao:
'Ne bojte se, ne bojte sef' Zatim je re kao: 'Uistinu je ovaj konj
brz. 111 15 - U estvovanje u borbi; Res u l u l l a h, sa l l a l l a h u a lej h i ve
sel lem, u estvovao je u devetnaest pohod a . 1 6 Govorio je: "Kada se
ne bih bojao da u oteati svome ummetu, nikada ne bih izostao
iza vojnog pohoda. "1 7 l a ko odgajatelj i trebaju uzeti u ee u
podu hvatima, to ne znai da time tre baj u potrti u logu odgaj a n i ka,
n iti od nji h n a p raviti suta sredstva, treba teiti sredi n i izmeu te
dvije kraj nosti .
Hl-Buhari (428) i Muslim (524) .

El-Buhari (641 4) i Muslim (1 804).
1 5 El-Buhari (2908) i Muslim (2307) .
l o El-Buhari (3949) i Muslim (1254).
17 El-Buhari (36) i Muslim (1 876) .
14
106
POSTUPNOST USPJ ENOG ODGOJA
POSTUPNOST USPJENOG ODGOJA

N a kon ovol ike rasp rave o uspjenom odgoj u neki e se
itaoci za pitati : mislite l i d a se p rema svi m a odgaj a n icima moe
postu pati istovjetno i ogra nieno, ta je s razl ikom meu nj ima,
nj i hovim razl iitim mogunosti ma : jed n i su slabi, l ijeni, d rugi s n a n i, ivi? Ovo se pitanje samo n a m ee i utemeljeno je.
N a i me, ozbilj n a n p ristup odgoj u trai se od sva kog
ovj e ka, ma kojem sloj u pripadao, i to prema njegovom
d rutvenom ploaj u . P ridavanje panje i briga u m meta za
stjeca njem materije i njen i m p referiranjem u toj mjeri da posta ne
para m etar i kriterij, sportom, za bavom, zabra nje n i m obl icima
uiva nja - sve je to rezu ltat neozbi lj nog pristupa odgoj u . Da bi
odgoj bio uspjea n, u m m et se mora poza baviti pitanjima koja
pod iu njegov ugled kao n a rod u, tavie, n a rod u koji cijelom
ovjeanstvu nudi Boiju poruku, poslanicu. U m met se mora
odgaj ati u svi m segmentima, a uen ici i uenice jesu posebna
sku p i n a, i kad a je rije o nj ihovom odgoj u, treba se biti kraj nje
ozbiljno: oni se razl i kuj u od ostal i h jed i n ki u mmeta . M euti m, kad
cilj n a u kova nja postane stjecanje d i plome i zva nja, a nemona
pedagogija tome uini medvjeu uslugu ne ispu njavajui svoju
zadau, tada dolazi do propusta i prijestupa u uspjenom odgoju i
grubog na ruavanja p ri m arnog ci lja kojem obrazovanje tei.
Upra vo je ta kva pedagogija odgovorna za m n oge propuste kada je
rije o usvaj a nju odgoj n i h m etoda. Uspjean odgoj trai d a u
ue n icima p robud i m o daleko vee i nteresi ranje za ciljevima koji su
107
USPJEAN ODGOJ
d a leko iznad dva esta cilj a : zvanje i z a poslenje. Profesor, od nosno

odgajatelj koji sebe smatra samo sluben i kom i n ita vie, koj i od
m i n ista rstva p rosvjete dobija nadoknad u za p redava nja - odmor,
odnosno kraj rad nog vremena eka kao na iglama. Njem u treba
ozbiljno p ristupiti, odgajaj ui ga, da ga se stva rno pripremi za poziv
odgajatelja . Oca koji je o buzet ovim svijetom i njegovim ljepota ma
treba odgajati. Majku koja se b rine za svoj izgled i modu, kojoj
posjete p rijate lj ica i kojeka kvi posebni razgovori uzi maju m nogo
vremena na rau n njenog glavnog z a n i m a nja i glavne u l oge : brige
o kui i porodici - treba dodatno odgajati. One jed i n ke u
islamskom drutvu koje obnaaju neku vjersku slubu a koje sebi
dopuste da ih zauzme b riga za usponom i poloajem te d a tu svoju
s l ubu o b naaj u kraj nje slubeno (to rezu ltira nepremostivom
ba rijero m ) - gledat e i rad iti sa mo kroz prizmu sluben osti i n ee
moi na t raen i nain izvriti povjere n i i m emanet. Ozbilj a n p ristup
odgoj u n a lae d a ta kvi lju d i revidiraj u svoje n a mjere, da ih oiste
oslobaaj ui se trenutnih elj a . D rug i m rijei ma, da svoje na pore i
p rod u ktivnost posmatraju na d ue staze koje su daleko vrednije od
obine slube nosti. Generacija islamskog bue nja ve se nala u
n ezavid n o m poloaju, i to n a m u ka z uje n a potrebu ozbi lj n og
p ristupa odgoju koji e je p reporoditi i uzd ii n a odgova raj ui n ivo.
Ovo je zato jer je ona nosilac zastave, borac na prvoj l i n iji, straar
koji uva cijeli u mmet. Ozbilj a n prist u p odgoju takoer za htijeva
da se pobrine za sve jed i n ke ponaosob i o pen ito, na svim
n ivoi m a . Kada je rije o odgoju, razli kova nje jed i n ki i skupina
zapravo j e raz l i kova nje poloaja, u l oge i mjesta . M islim d a je u
ovome d ovolj a n odgovor na gore postavljeno pita nje.
A l l a h, del l e a n u h u, n a redio j e Vje rovjesn i ku, sa l la l l a h u
a lejh i v e sellem, d a svoj i m supruga m a pon u d i izbor: osta n a k s
njim, i l i opredjeljenje za ovosvjetske ljepote i u krase: uo
Vjerovjesnie, reci enama svojim: 'Ako elite ivot na ovom
108
POSTUPNOST USPJENOG O DGOJA
svijetu i njegov sjaj, onda se odluite, dat u vam pristojnu

otpremu i lijepo u vas otpustiti. A a ko elite Allaha, i Poslanika
Njegovog, i onaj svijet - pa, Allah je, doista, onima meu vama
koje ine dobra djela pripremio nagradu veliku.' O ene
Vjerovjesnikove, ako bi koja od vas oit grijeh uinila, kazna bi joj
udvostruena bila, a to je Allahu lahko; a onoj koja se bude
Allahu i Poslaniku Njegovom pokoravala i dobra djela inila - dat
emo nagradu dvostruku i pripremit emo joj opskrbu plemenitu.
O ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene! Ako se Allaha
bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa da u napast doe
onaj ije je srce bolesno . . .'' ( E I-Ahzab, 28-3 2 ) . Da kle, Svemogui
Allah od Res u l u l l a hovih, s a l l a l l a h u a lejh i ve sel lem, su pruga trai
ozbilj n ost koj u ne trai od d rugi h ena, makar se rad i l o o
asha b ijkama. N a i me, ena ima pravo traiti opskrbu po obiaj u , da
se n a slauje ime se naslauj u i osta le ene, a l i kada je rije o
Posla n i kovi m, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, su pruga ma, to se
razl i kuje. Treba znati d a je nj ihova tit u l a "maj ka pravovjernih"
iziskiva l a p revazilaenje udnje za ovim svijetom . A one su,
rad ij a l l a h u a n h u nne, bile n a zavidnom n ivou kada i m je Res u l u llah,
sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, dao n a izbor izmeu ovog svijeta i
osta n ka s nj i m u bra k u : sve s u iza b rale osta n a k u braku,
opredijel ivi se za ono traj n ije. tavie, neovisnost i ozb i lj nost koju
je Vje rovjesn i k, sa l l a l la h u a lej h i ve sellem, traio vidi se iz toga da
je od nekih ashaba uzeo p risegu da nee od lj udi nita traiti. Zato
neki, kada bi im ispao bi iz ru ke, nisu tra i l i od drugih lju d i da im
ga dodaju. 1 Ova kav stu pa nj ozbilj n osti n ije traen od svih ashaba,
iako j e ozbilj n ost u ivotu bila traena od svi h open ito.
Kada je Pos l a n i k, s a l l a l l a h u a l ej h i ve sellem, sreo ashabe koji su

izosta l i iza pohoda n a Teb u k, p ri hvatio je nj ihova opravda nja,
1
Muslim (1 043) .
109
USPJEAN ODGOJ
prepustivi Sveznaj uem A l l a h u ono to su u sebi taji li, a l i t rojicu je

sasvi m d ru kije tretirao, tim prije to je od nj ih traena ozbilj n ost
koja n ije traena od osta l i h . Kao rezime ovog poglavlja moemo
rei: svi m us l i m a n i trebaj u ivjeti i rad iti u d u h u ozbiljnosti i teiti
uspjehu, ali ipak se ozbi lj a n p ristup stva rima razlikuje zavisno od
sa mog ovjeka, njegovog poloaja, stu p nja i zajedn ice u kojoj ivi.
110
REZIME
Rezime
N a kon to s m o zajedno p rel ista l i ovu knj igu pita m o se

sljedee: jesmo l i uvjere n i da je ozbilj a n pristu p odgoj u p rijeko
potreb a n ? Nadam se d a sve iznesene i njenice, ko mentari i
pon u ene misli u ovoj knj izi krue oko ostva renja jed nog cilja i
postiza nja jed nog rezu ltata : dokuivanja d a je ozbi lj a n pristu p
odgoj u prije ko potreban. Ovo nij e poziv samo daijama u raz n i m
islamskim zemljama, koj i mogu pozivati u ozbiljan prist u p odgoj u
utke p renosei svoje raz u m ijeva nje m isiona rstva, iznosei
prijedloge, u pozoravaj ui na obaveze i n udei rea l n e planove. Ovo
je poziv na preispitivanje i otvorenost p rema samome sebi .
U putivi ovaj otvoren i poziv, stra h ujemo d a e trad i cija i naslij ee
neke m u s l i mane sputati i odvratiti od preispitiva nja i d uevnog
ienja, pa e, po nj i ma, ruenj e naslijeenog zida biti pogu bni
grijeh, a suprotstavlja nje n eijem stavu - izopaenost i odstupanje
od P ravog puta. I sto tako, ne udi nas d a se neki lj u d i m n ogo ne
i nteresi raj u za neke deta lje u koje pozivamo, smatraj ui to
fa ntazijom. N e izaziva uenje, jer ta ko misle oni ija se o d l u nost
ne m oe nositi sa stva rnou. Uvj e re n i smo da ovo to traimo nije
fa ntaz ija n iti besmislica; ne traimo n eto to j e iznad lj udskih
mogunosti . U isti n u, ovo to nud i m o samo je odaziva nje na poziv
stva rnosti. Ta pon u d i l i smo ideje i prijed loge od l u n i m lju d i ma, a
ne sla biima; slobod n i m, a ne rastresen i m u movima; o n i m a koji
ele onaj svijet, a n e smutlj ivci ma; ozbilj n i m, a n e neozbilj n i m
lj u d i m a . Zna m s e m nogi itaoci saosjeaju s n a m a kad a je rije o
111l l
USPJEAN ODGOJ
d ubini p roblema i d u evnog izgara nja, i slau se s ovi m u ta

poziva mo. Svj estan sam da su neki lj u d i ije smo odgojno stanje
kritizira l i bolji i Sveznajuem Allahu d rai od n as, da u sebi nisu
ugu i l i dobro n a mjernost; z n a m d a nismo lj u bomorn iji od nji h kad a
je rije o uspjehu generacije b lagoslovljene sahve. N a p rotiv, u
uspo n u n a stu panj ozbilj n osti kojem teimo nj ima smetaju
lj u bomora i stra h od kontra efekta . Sve strah ujem da nekoga ne
sputa njegov s u protan stav i l i oprena miljenje kad a je rije o
nae l n i m pravi l ima i zajed nikom cilj u . Tvrd i m da uvaeni ita lac
svoj i m raz u m o m moe razl i kovati izmeu greke, primjed be,
mogueg rjeenja odreenog problema, poruke od reenog
p ri mjera i izmeu oprenosti u i d ejama i razliitosti teme.
Prihvata nje ili neprihvata nje od reen e ideje n e mora zavisiti od
u vjere nja u sve njene pojed i n osti . Stoga neslaganju treba dati
mjesto koje zasluuje : sve oko ega se n e slaemo treba potisn uti,
a ono oko ega se slaemo prihvatiti . Tvrd i m d a e, uz Alla hovo
doputenje, srodno poveziva nje i princip savj etova nja, uvaenog
itaoca n avesti na potpomaganje, bod renje, dopunjavanje,
korigira nj e i savjetova nje.
Na kraj u stu d ije zahva ljujem se svojoj plemen itoj brai
recenzentima, od ij i h sa m primjedbi i miljenja imao korist, a
oekujem jo veu.
Moj Allah u, Te be slavim i Teb i se zahva lj ujem, svjedoim da nema
istinskog boa nstva osim Tebe, od Tebe oprost traim i Tebi se
kajem !
1 2112
SADRAJ
SADRAJ
UVOD
. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ZNA ENJE IZRAZA "USPJ E AN ODGOJ"

DO KAZI ZA U SPJ E AN O DGOJ . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
21
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
PLODOVI OZB I LJ N OG PRISTU PA OGOJ U
39
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
PRI MJERI O EKIVA N I H REZU LTATA OZB I LJ N OG PRISTU PA

ODGOJ U
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sl
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
65
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
P R E P REKE U USPJ E N O M O DGOJ U . . . . .

.
VJ E TA KE S M ETNJ E U O DGOJ U .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
P R E D LO E N E M ETO DE ZA USPJ E AN ODGOJ . .

POST U P N OST USPJ E N OG ODGOJA. . . .
.
REZI M E
. .
. .. ..
. .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . .
. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
SADRAJ
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
73
81
89
107
lll
113
113

Uspjesan Odgoj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uspjesan Odgoj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Naslov originala:

o_,;_J o.l4JI Jill

"Et-Terbijjetu d-dade daru ra"

Zahvala pripada Allahu, delle anuhu, Njega hvalimo, od

Usred te surove stvarnosti,

proivljava, uju se pozivi u pomo. Sve se deava u vremenu u kojem su

Muhammed b. Abdullah ed-Duvej

terena, meutim, to je povrno i naivno shvatanje situacije, a, otuda, i

Meutim, sve dok krajnje usplahirena osjeanja i zanos b udu

ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"

ZNAENJE IZRAZA UUSPJEAN ODGOJ"

Kad a uju izraz "uspjea n odgoj", neki lju d i odmah

Nesumnjivo je da pretjera n o smijanje u m rtvljuje s rce .

Muhammed b. Abdullah ed-Duvej

I m a m E- a b i bio j e poznati veselj a k i aljivdij a . Dok je

Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 4/294.

ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"

Kad a uju ovaj izraz, m n ogi lj u d i ga shvataj u kao odgoj u

Muhammed b. Abdullah ed-Duvej

ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"

Ispravno poimanje izraza "uspjenost" i "ozbiljnost"

Navedeni pri mjeri nose samo neke poruke u vezi s

Allahov, delle a n u h u, u sta ljeni zakon na ovome svijetu

Muhammed b. Abdullah ed-Duvej

u stanove, n a ko n to se p reselio na d rugo rad no mjesto, sa sobom

itajui Ku r' a n, nai emo da je djelo posebno naglano i

El-Buhari (9) i Muslim (35).

ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"

koji u Allaha i Poslanika Njegovog vjeruju, i poslije vie ne

Tree, lijep, odnosno rua n ishod pojedinca i zajed n ice na

etvrto, ovjek e na Sudnjem danu odgova rati za dje l o; s

Muhammed b. Abdullah ed-Duvej

rei zato to e tek tada shvatiti vrijednost djela i nj ihove u loge u

ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"

Osmo, obian savjet, doj a m koji se ostavi na sluaoca i

Ako znanje kao najvii stupanj ibadeta ne rez u ltira

Muhammed b. Abdullah ed-Ouvej

kojoj se ne udova/ja, nezasitne due i beskorisnog znanja! Tebi se

Et-Tirmi7i (3482) i En-Nesai (5442).

ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"

Islamski uenjaci i rad

O tome da su isla mski a utoriteti poziva l i u rad, ovdje

7 Ed-Darimi (263) i Ibn Abdulbcrr u djelu Damiu bejanil-ilm, 2/6.

Muhammed b. Abdullah ed-Ouvej

postu paj i dostojan e biti,/i n i ka ko se n e zadovolji g u b ljenjem

Ibn Abdulberr u djelu Damiu bejanil-ilm, 2/4-9.

ZNAENJE IZRAZA "USPJEAN ODGOJ"

1" Ed-Darimi (1 54).

Muhammed b. Abdullah ed-Duvej

u islamskom u m m etu postao prod u ktiva n, da ostva ruje svoje

DOKAZI ZA USPJEAN ODGOJ

DOKAZI ZA USPJEAN ODGOJ

To je put vje rovjes n i ka i uenj a ka koji s u ivjeli poslije

Muhammed b. Abdullah ed-Ouvej

de l le a n u hu, voljom, i m a l i s u p res u d a n znaaj u vraa nj u Ara pa u

DOKAZI ZA USPJEAN ODGOJ

slijeenje neznal ica razboritije./Vidim lju d e s kojima samo pon iz n i

Vidjeti: El-Muvafrkat, 1 /66-67.

Muhammed b. Abdullah ed-Duvej

Odgoj u Kur'anu i Hadisu

Kad a je rije o odgoju, ozbilj n o m i osjetlj ivom pitanju, u

DOKAZI ZA USPJEAN ODGOJ

odrenu suru, a l i m u je teko rad iti prema njoj ." A Katad a se