Mediji se esto nazivaju etvrtom silom u dravi (uz izvrnu, zakonodavnu i

sudsku vlast), a moderna demokratija se naziva medijskom demokratijom. ta

se skriva iza takvih naziva? Kakvu mo mediji doista imaju? Kako se moe opisati
njihova funkcija u interakciji svih dijelova intermedijarnog sistema?
Politika se sada usvaja i prosljeuje preko masovnih medija. Ono to, primjerice,
mi znamo o politici nae zemlje uglavnom smo saznali preko televizije, radija ili
novina. Zbog toga mediji u intermedijarnom sistemu imaju iznimno vanu ulogu.
Rije MEDIJI je postala vrlo esta rije u dananjem svijetu. Najlake
objanjenje medija je "sredstvo za prenos", pa su tako mediji sistemi za prenos
informacija do svih slojeva stanovnitva. Preko medija se danas prenosi veina
informacija koje primamo. Veina ljudi svaki dan prelistava novine, slua radio ili
gleda neto na televiziji. Takve stvari su postale dio nae svakodnevnice i teko
nam je zamisliti ivot bez njih. No da li mi gledamo televiziju, sluamo radio i
itamo novine samo da bi nam vrijeme bre prolo ili njihov sadraj ostavlja dublji
trag na nama. Svjedoci smo pojave sve vie televizijskih kua u BiH, kao i stalne
pojave novih kako zabavnih tako i informativnih novina.

MEDIJI, KOMUNIKACIJA I MANIPULACIJA

Javna komunikacija, koja se odvija uglavnom preko televizije, radija, novina, ali i
interneta, oblikuje se prema ekonomskim interesima, kao i prema stratekim
(politikim) interesima drutva (drave). Javna komunikacija je temeljno sredstvo
funkcionisanja zajednice, oblikovanja stavova graana i usmjeravanja drutvenih
kretanja. Zato je posjedovanje kontrole nad sredstvima javnog komuniciranja vrlo
bitno za upravljanje drutvom, kao i za odravanje drutvene moi.
Internet i beini (mobilni) sistemi nude velike mogunosti javne komunikacije.
Raznovrsnost i opsenost tih oblika javne komunikacije stalno raste, ime raste i
drutveni utjecaj tih sistema i njihova vanost.
Komunikacija jeste potrebna i dobra, ali mogunost komunikacije ne garantuje da
su njeni ciljevi i uinci dobri (dobronamjerni, konstruktivni). Javna komunikacija
moe manipulisati ljudima, iriti neistine (propagandu) i na taj nain stvarati u
ljudima raspoloenje koje podrava poduzimanje raznih agresivnih i tetnih
aktivnosti.
Demokracija je jedan formalni sistem sticanja vlasti, vladanja, i mijenjanja nosioca
vlasti, ali demokratija, kao formalni sistem (institucija i pravila ponaanja) ne
garantuje kakav e biti stvarni sadraj (politika, ponaanje) vlasti i vladanja. Zato
demokratski sistem treba pruati graanima zakonite mogunosti da reaguju na
ponaanje nosioca vlasti (moi). Vlasti, meutim, mogu ignorisati reakcije
(zahtjeve) graana ili zabraniti neke oblike reagovanja, u ime viih interesa
drutva.

MEDIJI DANAS: PRODATI VIE, PA MAKAR I LA

Modernom ovjeku teko je biti sam, smatra nemoguim sii u dno svoga ja. I
ako mu se dogodi da se nae sam sa sobom, u svojoj tihoj eliji, tik pred asom
kad e Svjetlo ugledati on tada pali radio ili televizor. Ernesto Cardenal
Drutvena odgovornost medija predstavlja, zapravo, obavezu da se uveaju
pozitivni, a umanje negativni uinci na drutvo kao cjelinu. Pojam drutvene
odgovornosti, u najirem smislu, oznaava ozbiljno razmatranje utjecaja koji ima
neko djelovanje na okoli, ukupno drutvo, dakle, na sve ono na to subjekt
djeluje, ostvaruje neposredni ili posredni kontakt pri razmjeni informacija, dobara i
usluga.
Prodati vie, prodati sebe, makar prodao i la deviza je koju su neki
novinari detektirali kao prepreku jasnoj javnoj slici, a samim tim i drutvenoj
odgovornosti medija. Naime, u nekim medijima urednici slijepo sluaju vlasnike
eljne profita, pa se na taj nain javna funkcija medija gubi u utrci za novcem.
ivimo u kulturi koju mnogi nazivaju kulturom masovnih medija jer upravo oni daju
posebni peat naem vremenu, uzrokuju brojne promjene, kako na osobnom, tako
i na porodinom i drutvenom planu.

U medijima danas ima puno nasilja. Nasilje u medijima utjee na raspoloenje

osobe koja gleda televiziju, slua radio i ita novine. Reakcije osobe na scene
nasilja su tjeskoba, zbunjenost i strah. Takvi programi koji se nude iroj javnosti
mogu izazvati neeljene posljedice kod mladih, a to su: agresivnost, drskost,
okrutnost, ubojstvo i samoubojstvo. Tu treba mladi ovjek ocijeniti to mu je
korisno i to ga izgrauje. Sve to se nudi u medijima ne znai da je dobro i da se
sve uzima. Ne treba, dakle, dopustiti da mediji njime upravljaju i da bude sredstvo
u rukama medija, nego je potrebno medije staviti pod kontrolu.

POLITIKE EMISIJE
Politikih emisija u BiH ima jako puno, svaka emisija ima skoro isti sadraj, cilj, i
nain na koji privlae panju ireg auditorija. Neke od tih emisija su: Paralele, 60
minuta, Telering, Crta, Otvoreno, Poteno govorei, Forum, CD sa Senadom
Hadifejzoviem kao i mnoge druge. U mnoge od navedenih emisija voditelji
pozovu goste i postavljaju im pitanja o politikoj situaciji u BiH, takoe ako u
studiju ima publike, publika moe postavljati pitanja i glasati za ili protiv, ali se i
gledaoci mogu ukljuiti u otvoreni program. TV kao i politike emisije jako utiu na
ljudsku svijest i na promjenu miljenja graana BiH. U politikim emisijama govori
se o politikoj situaciji ta bi se moglo desiti, a ta ne i ta bi trebali uraditi ako se
desi neto ne predvieno.

ta ljudi misle o televiziji?

"TV je sredstvo za "kontrolu uma", prenosioc informacija i sredstvo za zabavu."
"Medij koji bi mogao zamjeniti novine i radio.
"Previe utjee na razmiljanje mladih ljudi i njihove stavove i to ece u
negativnom, nego u pozitivnom pravcu."
"Medij koji ilustrativno prikazuje svijet, u jednu ruku dobar, u drugu lo za
omladinu."
Novinarstvo i mediji poduavaju, obrazuju i zabavljaju. Oni su pozornica i kulise
javnog ivota, kulture i kulturnog stvaralatva. Medijska i kulturna indusrtija
privlae svu nau panju. One oblikuju nau svijest, nain naeg miljenja i
ponaanja i time utiu na nau socijalizaciju. Medini nisu samo dio drutva u kome
ivimo, jer istovremeno djeluju na to drutvo. (ista knjiga, str.25)
Nije teko uoiti injenicu da postaje sve tee zatvoriti oi i ui pred slikama,
natpisima, tekstovima ili pak tonovima to nam dopiru putem bh. medija. Naalost,
veina medija u BiH je okrenuta prema etnikim skupinama, tako da uglavnom
obezbjeuju vijesti i informacije za svoju nacionalnu grupu, odgovarajui na
njihove zahtjeve i njihova politika stajalita. I u ovim tekim vremenima ivota u
Bosni i Hercegovini postoji bezbroj primjera suivota i tolerancije meu ljudima
razliitih vjeroispovjesti i nacionalnosti. Naalost, ogromni publicitet dobiju runi
dogaaji, meunacionalni i meuvjerski incidenti, dok se sve ono to je lijepo i
pozitivno gura pod tepih. Sloboda izraavanja i informiranja praena je problemom
niskog profesionalnog standarda nekih medija i novinara.

UTJECAJ NOVINA NA SVIJEST NARODA U BIH

Novine su tampani mediji koji objavljuju razne vijesti iz drutvenog, politikog,
kulturnog i sportskog ivota. Izvjetavaju nas o dogaajima iz razliitih vremenskih
perioda, donose nam razne prie, kolumne, reportae, prognoze, struna
miljenja, ivotne tragedije i uspone slavnih i onih koji to ele postati, objavljuju
pretplaene reklame, razne oglase itd. Printani mediji imaju veliku ulogu u okviru
mass medija. Njihova podjela je izvrena na osnovu onoga to piu, kvalitetu i
kvantitetu. Generalna podjela pritanih medija je prema vremenskom periodu
izdavanja i temama koje obrauju. Tako imamo dnevne, sedmine, mjesene
listove, a prema temi: politike, obavjetajne, utu tampu, zabavne, edukativne
itd.
Ljudi su se toliko navikli da imaju tv, sluaju radio ili itaju novine da im je ivot
bez njih nezamisliv. Psiholozi ve provode istraivanja na ponaanju ljudi koji ive
bez televizije, radija ili citanja novina. Teko je zamisliti da su ljudi u BiH prije
nekih ezdesetak godina ivjeli bez ijednog.

Sasvim je sigurno da mediji kao sedma sila imaju jako veliki uticaj na ljudsku
svijest, na kreiranje stavova i miljenja, na sam odnos pojedinaca prema drutvu u
kome ivi.