Professional Documents
Culture Documents
Kifoza Skolioza
Kifoza Skolioza
Dragan Gaji
Specijalistiki/diplomsk i rad
Mentor
Prof. dr sci. Eref Beirovi
S A D R AJ
1. UVOD............................................................................................................................1
2. CILJ RADA..................................................................................................................3
3. ANATOMIJ A KIMENOG STUBA........................................................................4
3.1 STATIKA KIM ENOG STUBA............................................................................5
3.2 DINAM IKA KIM ENOG STUBA........................................................................5
3.3 M IINA ANALIZA POKRETA KIM ENOG STUBA......................................7
4. S KOLIOZA................................................................................................................10
4.1 KLASIFIKACIJA SKOLIOZA.............................................................................11
5. KIFO ZA......................................................................................................................13
6. KLINIKA S LIKA I DIJ AGNOS TIKA.................................................................14
6.1 PREGLED PACIJENTA.......................................................................................14
7. ULOGA KIN EZIT ERAPIJ E U PREVENCIJI DEFORMITETA KIME........17
8. OP TI KIN EZITERAPIJS KI PROGRAM............................................................19
9. MAT ERIJ AL I METODE RAD A ...........................................................................37
10. REZULTAT I..............................................................................................................38
10.1 POLNA STRUKTURA STACIONARNIH PACIJENATA...............................38
10.2 STAROSNA DOB STACIONARNIH PACIJENATA.......................................39
10.3
ZASTUPLJENOST
OSTALIH
DEFORMITETA
UDRUENIH
SA
S UMMARY
In this sp ecialistic/graduation work it is emp hasized the great importance of k inesiotherap y
treatment for sp inal column deformation in prevention and rehabilitation of these
locomotive systems disfunction with y ounger p eople in the growing-up period.
Kinesiotherapy p rogramme for sp inal colu mn deformation done in Institute for fisical
medicine and rehab ilitation Dr M iroslav Zotovi in Banjaluk a, besid e it fully conforms
literature of concern ed kin esiotherapy , it also owns characteristics as individual acces to the
p atient, then p ermanent evaluatuion of acqu ired achievements and p ermanent sup ervision
of whole rehabilitation team.
Results of this research, that tell us the most common sp inal colu mn deformation is
scoliosis and it is more frequent with female p op ulation and mostly at the age of
adolescen ce, are p resented by checking in documentation of the Institute and its statistical
analy sis.
Concernin g these results, it`s concluded that is adequate to describe and p resent
kinesiotherapy p rogramme for the most common d eformation of spinal colu mn like
scoliosis, kifosis and kifoscoliosis as p resented in this work.
S AET AK
U sp ecijalistikom/dip lomskom radu ukazano je n a veliki znaaj kin eziterap ijskog tretmana
kod deformiteta k imeno g stuba u p revenciji i lijeen ju ov ih disfunkcija lokomotornog
sistema kod mlaih osoba u periodu rasta.
Kineziterap ijski p rogram deformiteta kimeno g stuba koji se vri u Zavodu za fizikalnu
medicinu i reh abilitaciju Dr M iroslav Zotovi u Banjaluci, osim to u p otp unosti
odgovara literaturi iz p redmetne kineziterap ije, on p osjeduje i osobenosti kao to su
individualan p ristup p acijentu, zatim stalna evaluacija dobijenih rezultata, kao i stalni
nadzor cijelo g rehabilitacionog tima.
Uvidom u dokumentaciju Zavoda i njenom statistikom analizom p rikazani su rezultati
ovog istraivanja koji govore da je najzastup ljeniji deformitet kimeno g stuba skolioza, da
je ea kod osoba enskog pola i da se n ajvie javlja u adolescentnoj dobi.
Sagledavajui ov e rezultate, dolo se do zakljuka da je ad ekvatno op isati i p rikazati
kineziterap ijski p rogram za najzastup ljenije deformitete kimeno g stuba: skoliozu, kifozu i
kifoskoliozu, to je u ovom radu i p redstavljeno.
1. UVOD
Usp ravan
p aravertebralne muskulature i centrip etalnih sila. U toj igri za usp ravan p oloaj kod ovjeka
u toku evolucije, stvorene su fizioloke tvorevin e: lordoza u vratnom i lumbalnom dijelu
kimeno g stuba, a kifoza u torakalnom.
Ove krivine u fiziolokim granicama su normalna p ojava, dok se njihovo p oveanje ili
smanjenje smatra p atolokim.
Danas sa sigurnou moe tvrditi da je deformitetu kimeno g stuba p rethodilo tzv. loe
dranje koje nije na vrijeme otkriveno, koje nepravilno op tereuje p rljenove i izaziva
njihove strukturalne promjene, a time i p romjene itavog kimenog stuba.
Zbog toga rano otkrivanje d eformacija kimeno g stuba je veoma vaan faktor za p revenciju
ovih deformiteta.
2. CILJ RADA
Ukazati, kroz p odatke iz literature i iz vlastitih iskustava, na ciljani kin eziterap ijski
tretman za razliite oblike d eformacija kimeno g stuba, koji se p rovodi u Zavodu za
fizikalnu medicinu i rehab ilitaciju Dr M iroslav Zotovi Banjaluka.
Na ciljano m uzorku od 190 stacionarno lijeenih p acijenata sa deformacijama
kimeno g stuba, p rikazati isp itaniku p olnu strukturu, starosnu dob i zastup ljenost
ostalih deformiteta udruenih sa deformitetom kimenog stuba u dvogodinjem
p eriodu.
Ukazati na uestalost p ojedinanih d eformiteta kimeno g stuba tretiranih na
zadatom uzorku ovog istraivanja.
KIMENI
STUB
VRATNI DIO
PREGIBANJE
OPRU ANJE
70
60
BONO
PREGIBANJE
30
UVRTANJE
GRUDNI DIO
50
55
100
40
SLABINSKI
DIO
UKUPNO
40
30
135
160
145
265
70
75
Ovi pokreti mogu meusobno da se udruuju i da obuhvataju cijeli kimeni stub ili samo
p ojedine njegov e d ijelove. Smatra se d a kimene krivine daju kimenom stubu veu
elastinost i otp ornost. Kimeni stub je zahvalju jui svojim kriv inama 17 p uta otp orniji
nego da je potp uno p rav. Zbog vrstine sakroilijano g zgloba karlica ne moe izvesti
p okrete, a da to ne izazove reakcije ostalog dijela k imeno g stuba, naroito lumb alno g.
Poloaj sakralne kosti i karlice u stojeem p oloaju odreuje se utvrivanjem inklin acije.
Ako je inklinacion i u gao povean, ko mpezatorna reakcija k imeno g stuba dovodi do
p oveanja lumbalne lordoze, a to povlai poveanje dorzalne kifoze i vratne lordoze sve
krivine u sagitalno j ravni su naglaenije.
U uvrtanju kimeno g stuba uestvuju miii op ruai sa strane na koju se v e vri uvrtanje,
a i miii p regibai sa sup rotne strane.
4. S KOLIOZA
Skolioza oznaava krivinu k imeno g stuba u frontalnoj ravni, koja se karakterie
p ostraninim iskrivljenjem jedno g dijela ili cijele kime sa rotacijo m ili bez nje. Slika 2
Ako je p risutna rotacija p rljenova ona se odvija tako to tijela p rljenova idu na stranu
8
Slik a 2. Skolioza
Skolioza kod neuromuskularnih bolesti nije tako esta i dijeli se na dvije grup e:
-
miop atske nastaju kod svih oblika miine distrofije artogripoze i teih oblika
miine atrofije i ovdje se javlja u obliku S krivine.
Skolioze kod neurofibromatoze i drugih bolesti neurofibro matoza je n asljedn a bolest koja
u 10% sluajeva dovodi do tekih deformiteta kimeno g stuba. Porast p romjera nervnog
stabla dovodi do p ritiska na medulu i erozije na kotanim d ijelovima krivin e koja brzo
nap reduje. Deformacija je gotovo uvijek p raena sa p romjenama na koi u vidu p jega boje
bijele kafe (n ajmanje 3-5 p jega), n ajee se javljaju u dobi od 4 do 11 god ine ivota.
5. KIFO ZA
Kifoza p redstavlja krivljenje kimeno g stuba u sagitalnoj ravn i. Slika 3 Najee su
lokalizovane u torakalnom i torako-lu mbalno m dijelu. Kao i skolioze mo gu biti:
1) funkcionaln e
2) strukturalne.
Slik a 3. Kifoza
konstitucionalne i p osturalne
kongen italne
p osttraumatske kifoze
Odreuje se balans glave u odnosu p rema kalinom p ojasu. Pri p osmatranju lea
utvrujemo visinu ramen a, p oloaj lop atica i odnos lin ija vrata. Pokretljivost kimeno g
stuba utvrujemo aktivno i pasivno (reklinacion i i elon gacioni test).
Test pretklona (Adamsov test) izvodi se tako da p acijent sklop i ruke i isprui ih isp red sebe
i p olako se sagin je p rema naprijed, sa op ruenim koljenima. Slika 4
Pri p ostojanju deformacije pojavlju ju se p aravertebralne izboine. U torakalnom dijelu to je
rebarna grba, a u slabinskom p aravertebralna izboina ko ja ukazuje na lumbalnu skoliozu.
Pri p regledu od znaaja je i postojanje asimetrije trou glova stasa Lorencovi trou glovi. Pri
p regledu sa prednje strane posmatra se p oloaj karlice, razvijenost grudnog koa i p oloaj
donjih ekstremiteta i stop ala. M jerenje vitalno g kap aciteta je od veliko g znaaja kod
deformacija kimenog stuba naroito kod don jeg gdje je dolo do rotacije prljenova i
strukturalnih promjena. Vitalni kap acitet se mjeri sp irometrom.
Kod kifoza dijagnoza se postavlja na osnovu klinik e slike i p rofilno g RTG snimka.
Kliniki znaci su: uvuen e grud i, abducirane i podignute lop atice, relaksacija p rednjeg
trbunog zida, naglaena lumbaln a lordoza, koljena savijena prema nap rijed, skraeni
fleksori nadkoljenice, p rednji nagib k arlice, klin asti oblik p rljenova,u gao krivine,
osteoporoza.
Konzervativno lijeenje deformiteta kimeno g stuba ima sljedee ciljev e da:
10
Trea faza je sp ecijalistika, koja ukljuuje ortopeda, fizijatra, fizioterap euta, ortotiara i
p sihologa, tzv. tim za skoliozu.
Po fazama dijelimo otkrivanje deformiteta i u razvoju djeteta, gdje je p rva faza jo u
p orodilitu, kada p regled vri p edijatar. U prvoj godini ivota djeteta deformacije su rijetke,
a mogu biti kon genitalne, neuromuskularne ili infantilne. Od nep rocjenjiv e vanosti je
njihovo rano otkrivanje. Drugi p regled je kad a djete navri treu godinu ivota i trei
p regled p red polazak u kolu. Na p oetku svake kolske godine vre se sistematski p regledi
na kojima se mo gu otkriti loa dranja djece. Pri pregledu djece u koli uoavaju se vani
elementi razvoja, dranja, nep ravilnosti i asimetrije, a p osebno ramena, lop atica, asimetrije
trouglova stasa i visin a ilijanih kosti. Posebnu ulo gu ima test pretklona (Adamsov test),
koji traje 30 sekundi, a gdje se pri savijanju d jeteta uoavaju p ojave p aravertebralnih
izboina.
Cilj p revencije je da se sp rijei da loe dranje bude uzrok p ojave deformiteta kimeno g
stuba kao to su skolioza i kifoza. Prevencija bi se sastojala iz dovoljno fizik e aktivnosti
(p livanje na prvom mjestu) i sp reavanju loeg stava tijela (govorei d jeci da se isp rave,
p ravilno dre glavu i da pravilno sjede). Zatim u p revenciju ulazi i rano otkrivanje
skraenih miia karlice i kime i djelov anje u p ravcu njihovog istezanja i jaanja, kako bi
se p ostigao dobar miini mider.
Ako se rano otkriju poetni deformiteti, da bi se sprijeila n jihova daljnja p ogoranja, kod
lijeenja deformacija k ime veliku ulo gu ima k ineziterap ijski p rogram v jebi koji se sastoji
od vjebi zagrijavanja, vjebi disanja, vjebi istezanja, p elvifemoraln e muskulature, vjebi
jaan ja antagonista, vjebi stava i korekcije. Sv e ove vjebe imaju za cilj da ili otklone
deformitet kimeno g stuba ili ako to ne mo gu onda b ar da ga ublae, odnosno sp rijee
njegovu dalju p rogresiju.
dovodi do unutranje tenzije u miiima ko ja djeluje p reko njihovih prip oja na kotane
p oluge i izaziva ili dop rinosi p ojavi deformacija kimeno g stuba. Vjebe se sastoje iz:
istezanja zadnje loe p otkoljenice,
istezanja m. iliop soasa i m. tricep s sure (odnosno Ahilove tetive), Slik a 8.
istezanja miia zadnje loe u sjedeem p oloaju,
istezanja za m. quadratus lumborum, Slika 9.
lumborum
a)
b)
c)
Kod trbunog disanja p acijent treba p ri udisaju (insp irium) samo da p odie stomak-udisaj
kroz nos, a p ri izdisaju (exp irium) d a sp uta stomak izdisaj kroz usta.
Kod donjeg grudno g disanja p ri udisaju treba da doe do pomjeranja donjih rebara u stranu,
a kod gornjeg grudnog disanja gornji dio grudno g koa treba da se p riblii bradi (udisaj na
nos, izdisaj na usta). Sva tri tip a disanja traju p o etiri minute.
vjebi disanja
trbunog zida kao stabilizatora donjeg dijela kime sa p rednje strane. U stvari, pokuava se
nap raviti jak miini mid er sa p rednjim i kosim trbunim miiima koji e dati stabilnost, a
ujedno i elastinost kimeno g stuba. Imamo razliite p ozicije za jaanje trbune
muskulature, a ovo su osnovne. Slika 12 i 13.
nogama
skolioza. Pacijent uz p omo zakaenih nogu na visini od oko 120 cm visi glavom n a dole,
p oev od 1-2 minuta p a do 4 minute, u zavisnosti od toga kako p acijent p odnosi trakciju.
Trakcijom p ostiemo izvlaenje kime i njenu korek ciju. Trakcija se radi i kod nekih
dugakih S skolioza i kifoza koje su elastinije. Slika 14.
Autoelongacija pacijent samostalno izvlai kimu tako to u sjedeem p oloaju,
abduciran ih no gu, stop ala p ostavlja taban uz taban i drei rukama stop ala no gu p rivlai ih
ka sebi, isp ravlja se i izvlai k imu. Slika 15.
jogi vjebe
1)
Jogi 1 za donje grudno disanje traje etiri minute. Vjeba se radi uz irenje donjih
Jogi 2 za gornje grudno disan je traje takoe etiri minute. Vjeba se radi uz
p odizanje gornjeg dijela grudno g koa (udisaj n a nos) i vraanje u p rvobitni p oloaj (izdisaj
na usta). Slika 17
Jogi vjebe izbjegavamo kod torakalne lordoze.
grudno disan je
grudno disan je
Vjebe snage miia ek stenzora trupa p rvi program - p rema snazi miia
ekstenzora trup a biramo p oetni p oloaj koji je p otreban da bi smo djelovali najefikasnije
na ovu muskulaturu. Kod slabih miia ekstenzora trup a p acijent lei n a stomaku (u
p redjelu stomaka p ostavljamo jastue d a ne b i naglaavali lumbalnu lordozu p ri vjebanju).
Razliitim p oloajima ruku pacijent vri ekstenziju trup a sa p okretom glav e koji p rati trup
sa kontrakcijama od 4 do 6 sekundi odnosno zadravanju pozicije u zavisnosti od toga da li
je vjeba za kifozu ili skoliozu. Slik a 18 i 19.
Ako su ruke rairene u stranu i p od uglom od 90 p acijent radi vjebu za kifozu, a ako su
ruke na p otiljku tad pacijent radi vjebu za skoliozu.
kimeno g stuba p acijenta postavljamo p reko ivice stola do sp ina iliaka anterior sup erior,
odnosno gornji d io trup a p reko stola. Slika 20.
Vjebe za jaanje miia flek sora trupa p oetni poloaj p acijent je u poloaju na
leima sa flektiran im no gama, stop alima je zakaen o vedske ljestve. Bitno je naglasiti da
se ne vri fleksija izmeu p rljenova p ojedinano nego d a trup ide u fleksiju u bloku. Slika
22 i 23.
Postu ralne vjebe izvode s p red ogledalo m, a slue za korekciju loeg dranja tijela,
Vjebe bone fleksije one se direktno koriste u cilju sman jenja krivine, odnosno
Vjebe bon e fleksije kime kod S skolioza, kod kojih je najea desna torakaln a, a
lijev a lu mbalna krivina. Bon a fleksija radi se posebno za svaku krivinu, dok je dru ga
dobro fiksirana da n e bi dolo do p oveanja i p ogoranja krivin e. Slika 26 i 27.
Bona fleksija za torakalni dio k ime p acijent lei n a stomaku, karlica mora da miruje da
se ne bi p oveav ala krivina u lu mbalno m dijelu kime. Ruka n a strani konveksiteta je uz
tijelo da fiksira krivinu, a na strani konkaviteta je p odignuta uz glavu da izdui krivinu.
Pacijent vri bonu fleksiju trup a kreui se sa isp ruenom rukom ka konveksitetu
odnosno od konkaviteta ka konveksitetu.
Vjebe derotacije kime ove v jebe imaju za cilj d a izvre derotaciju kimeno g
p rljena. Derotacione vjebe se rade p osebno za svaku krivinu, dok je druga dobro fiksirana
da ne bi dolo do p oveanja krivine p utem rotacije p rljena. Vjebe se izvode derotacijom
p rljena u sup rotnu stranu od njegove rotacije, pomou p omjeranja rameno g p ojasa ili
donjih ekstremiteta. Priliko m rotacije p rljena tijelo p rljena ide na stranu konveksiteta, a
p rocesus sp inosus na sup rotnu stranu odnosno na stranu konkaviteta. Zato p rilikom
kineziterap ijskog tretmana treba nap raviti dobru procjenu i odabrati najbolju poziciju za
derotaciju p rljena. Slik a 28 i 29.
na stomaku
Korektivne vjebe za kifoze ove vjebe se sp rovode kod p acijenata koji imaju
kifotinu krivinu b ilo kao p rimarni p roblem, ili udrueno sa ostalim deformacijama
kimeno g stuba. Slika 30, 31, 32 i 33.
kime
kifotine krivin e
krivin e
drugi dio p rograma p acijenti rad e u mid eru koji traje 30 minuta.
Joga vjebe,
Autoelonga cija,
Trakcija za S skolioze,
Vjebe bon e fleksije i derota cije kime i snage miia ekstenzora trupa.
inklinaciju karlice i brisanje lumbalne lordoze, tako da p acijent svojim slabinskim d ijelom
kime izvri pritisak p ozadi na mideru. Slika 34 i 35.
nogama (p ritisak)
Druga serija - Poetni poloaj p acijent lei na le ima vri p ritisak sa p ovlaenjem obe
Trea serija - Pacijent lei na le ima vri p ritisak uz aktivaciju fleksora. Slika 38.
fleksora
ekstenzora
etvrta serija - Pacijent leei na leima sa flektiranim no gama vri p ritisak, a zatim
Peta serija - Pacijent lei na stomaku (p ronirani p oloaj) i vri p ritisak, a zatim
10. REZULTAT I
10.1 POLNA STRUKTURA STACIONARNIH PACIJENATA
Od 190 p acijenata stacionarno lijeenih p rema p olnoj strukturi, to se tie zastup ljenosti
skolioza odnos je bio 87 pacijenata enskog p ola - 60%, dok je mukog p ola bilo 58
p acijenata - 40%. Kod kifoza p arametri su bili 2 p acijenta enskog p ola 29%, a 5
p acijenata muko g pola 71%, dok je kod kifoskolioza b ilo zastup ljeno 20 p acijenata
enskog p ola 53%, a 18 p acijenata mukog p ola 47%. Histogram 1.
160
140
120
100
zenski
80
muski
60
ukupno
40
20
0
skolioza
kifoza
kifoskolioza
S TAROS NA DOB
1-10
11-20
21-30
31-40
41-50
51-60
61-70
71-80
UKUPNO
PROCENAT
21%
66%
2%
3%
3%
1%
3%
1%
100%
PROCENAT
71%
29%
100%
PROCENAT
5%
84%
3%
5%
3%
100%
Na sljedeem histogramu bie up oredno prikazana zastup ljenost deformiteta kime kroz
starosnu dob p acijenata koji su lijeen i u Zavodu za fizikalnu medicinu i reh abilitaciju Dr
M iroslav Zotovi. Histogram 2.
100
80
60
skolioza
40
kifoza
kifoskolioza
20
0
1do10 11do20 21do 30 31do 40 41do50 51do60 61d o70 71do80
10.3
ZASTUPLJENOST
OSTALIH
DEFORMITETA
UDRUENIH
SA
BROJ
DEFORMIT ET A
78
50
8
1
1
1
2
1
1
2
145
PROCENAT
54%
34%
5,7%
0,7%
0,7%
0,7%
1,4%
0,7%
0,7%
1,4%
100%
BROJ
DEFORMIT ET A
1
2
1
4
PROCENAT
25%
50%
25%
100%
BROJ
DEFORMITET A
19
15
1
1
1
1
38
PROCENAT
50%
39,6%
2,6%
2,6%
2,6%
2,6%
100%
80
70
Pedes planovalgus
Pectus cari natum
60
Pectus excavatum
Pes varus
50
Pes calcaneovalgus
40
Pes excavatus
Pes eqvinovarus
30
Genu recurvatum
20
Genu valga
Coxa valga
10
Torti coli s
0
skolioza
kifoza
kifoskol ioza
Sp ecifinost ovog kin eziterap ijskog p rograma je indiv idualan p ristup p acijentu, zatim
stalna evaluacija dobijen ih rezultata, kao i stalni p eriodini nadzor, sve do p erioda rasta
evidentiranih p acijenata.
Karakteristinost Zavoda za fizikalnu medicinu i rehab ilitaciju Dr M iroslav Zotovi u
Banjalu ci je da p roizvodi ENO mider, koji je lako dostup an pacijentima za razliku od
drugih institucija ko je up otrebljavaju u glavnom Milwaukee, TLSO mider i dr., meutim
ove razlike u p rimjenjenih midera dru gih proizvoaa ne igraju znaajnu u lo gu u samom
kineziterap ijskom p rogramu, jer se p rogram vodi istim p rincip ima u zavisnosti od klinike
evolucije deformiteta u p ojedinim stadijumima i same p rocjen e kineziterap ijskog p rograma.
Iz dobijenih rezultata, od ukup nog broja stacionarno lijeenih p acijenata u Zavodu za
fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr M iroslav Zotovi u p eriodu od dvije godine, b ilo je
svega 7 p acijenata sa k ifozom, 38 pacijenata sa k ifoskoliozom, dok je 145 p acijen ata imalo
skoliozu. Ovaj odnos nam p okazuje manju uestalost kifoza svega 4% u odnosu na
kifoskolioze 20%, a p ogotovo na zastup ljenost skolioza od 76%, to nam p otvruje da se
odnos meu deformitetima kime p otp uno potvruje sa p odacima iz literature.
Velika razlika p rimjetna je i kod ambulantno g lijeen ja, gdje je zastup ljenost skolioze bila
93,6% u odnosu na kifoze 0,4% i kifoskolioze 6%.
to se tie p olne strukture skolioza je bila uestalija kod p acijenata enskog p ola 60%, u
odnosu na p acijente muko g p ola 40%. Kifoze su zastupljenije kod muko g p ola 71%, u
odnosu na enski p ol 29%. Dok je odnos kod kifoskolioza 53% enski pol, na prema 47%
kod mukog p ola. Vea uestalost skolioza kod enskog p ola, kao i kifoza kod mukog
8
Prema starosnoj dobi n ajmlai p acijent sa skoliozom imao je 4 god ine, to ukazuje na
p risutnost juvenilnih skolioza, odnosno p rocenat pacijenata u dobi od 1-10 godina je 21%.
Najvie p acijenata sa skoliozama je u dobi od 11 do 20 godine 66%, to govori da skolioza
p reovladava u adolescentnom dobu i ujedno se p otvruje sa p odacima iz literature.
Kod kifoza najzastup ljenije su adolescentne (od 11-20 godin e) 71%, a p risutnost je i
starakih kifoza (2 p acijenta).
Kifoskolioze su takoe najprisutnije u dobu od 11 do 20 godina 84% u odnosu na ukup an
broj pacijenata sa kifoskoliozom.
Deformiteti koji su pratili deformitete kime bili su p risutni kod skoro svakog p acijenta.
Deformiteti koji su p ratili skolioze su: p edes p lanovalgus, pectus carinatum, p ectus
excavatum, pes varus, p es calcaneovalgus, p es excav atus, genu recurvatum, genu valga,
coxa valga i torticolis. Najzastup ljeniji deformiteti su ravn a stopala 54%, zatim izboene
grudi 34% i udubljene grudi 5,7%.
Deformiteti koji su pratili kifoze su: p edes p lanovalgus 25%, genu valga 25% i p ectus
carinatum 50%.
Deformiteti koji su pratili kifoskolioze su: p edes planovalgus, p es varus, p es eqvinovarus,
coxa valga, pectus carinatum i p ectus excavatum. Najzastup ljeniji deformiteti su ravna
stop ala 50% i izboene grudi 39,6%.
Ciljani kineziterap ijski p rogram za lijeen je deformiteta kimenog stuba, koji se obavlja u
Zavodu za fizikalnu medicinu i rehab ilitaciju Dr M iroslav Zotovi u Banjaluci, slian je
brojnim sp ecijalizovanim ustanovama ko je se b ave ovim problemom u duem vremenskom
p eriodu, a iza sebe imaju relevantne i bogatu p isanu struno-naunu publikaciju.
Kineziterap ijski p rogram ove institucije p rikazan je na, praktinim i v lastitim primjerima,
p acijenata sa deformitetima kimeno g stuba, koji su se u datom vremenskom p eriodu
lijeili u ovoj ustanovi.
Prema rezultatima analiziranih dokumenata Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Dr Miroslav Zotovi u Banjaluci za stacionarno lijeene p acijente sa deformitetima
kime, a za p eriod od dvije godin e, zakljueno je d a su:
-
skolioze i kifoskolioze vie zastup ljene kod p acijenata enskog pola, dok su kifoze
zastupljenije kod p acijen ata mukog p ola,