ARHITEKTURA FLEKSIBILNIH PROIZVODNIH SISTEMA

(Seminarski rad)

Proizvodni sistemi II

Seminarski rad

REZIME
U ovom radu obraena je tema arhitekture fleksibilnih proizvodnih sistema. Uvodni dio
rada odnosi se na upoznavanje sistema, osnovnih pojmova, klasifikacije i strukture
sistema. Naredni dio rada sadri opis fleksibilnih prostornih struktura, kao i upoznavanje
pojmova fleksibilnih obradnih stanica, fleksibilnih obradnih sistema, te fleksibilnih transfer
linija. Takoer su navedene karakteristike i uslovi za primjenu fleksibilnih proizvodnih
sistema i karakteristike proizvoda koji je pogodan za proizvodnju unutar fleksibilnog
proizvodnog sistema. Obraeni su i segmenti analize izratka, te podloge za projektovanje
proizvodnog sistema, kao i osnovni pojmovi projektovanja tehnolokog procesa za
fleksibilne proizvodne sisteme. Neophodno je bilo definisati
ciljeve projektovanja
fleksibilnog proizvodnog sistema, kao i osnovne aspekte toka materijala unutar sistema i
transporta u fleksibilnim proizvodnim sistemima. Potrebno je bilo navesti neophodne
informacije o upotrebi alata, planiranja potrebnih alata, manipulacije alatima u
eksploataciji, primjeni CAD/CAM sistema za upravljanje alatima. U narednim poglavljima
definisane su osnove upravljanja zalihama alata i upravljanja sa samim alatima kod
fleksibilnih proizvodnih sistema. Svoje mjesto ima i definisanje skladita fleksibilnih
proizvodnih sistema i naini projektovanja skladita, to je ujedno i posljednje obraeni
poglavlje.

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

SADRAJ

1. Uvod

2.

1.1. Pojam i klasifikacija sistema

2.

1.2. Struktura sistema

3.

2. Fleksibilne prostorne proizvodne strukture

5.

2.1. Fleksibilna obradna stanica

5.

2.2. Fleksibini obradni sistem

6.

2.3. Fleksibilne transfer linije

7.

2.4. Karakteristike i uslovi za primjenu fleksibilnih proizvodnih sistema

9.

2.5. Karakteristike proizvoda za fleksibilnu proizvodnju

10.

2.6. Analiza izratka

11.

2.7. Podloge za projektovanje proizvodnog procesa

11.

2.8. Projektovanje tehnolokih procesa za fleksibilni proizvodni sistem

12.

3. Ciljevi projektovanja fleksibilnih proizvodnih sistema

13.

4. Tok materijala fleksibilnog proizvodnog sistema

14.

5. Transport u fleksibilnom proizvodnom sistemu

18.

6. Alati u fleksibilnom proizvodnom sistemu

20.

6.1. Alati kao resursi fleksibilnog proizvodnog sistema

20.

6.2. Planiranje potreba alata

20.

6.3. Manipulacija alatima u eksploataciji

20.

6.4. Primjena CAD/CAM sistema u upravljanju alatima

21.

6.5. Upravljanje zalihama alata

21.

6.6. Upravljanje alatima kod fleksibilnih proizvodnih sistema

22.

7. Skladite u fleskibilnim proizvodnim sistemima

7.1. Projektovanje skladita u fleksibilnim proizvodnim sistemima

23.
25.

8. Zakljuak

27.

Popis tabela

28.

Popis slika

29.

Literatura

30.

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

ARHITEKTURA FLEKSIBILNIH PROIZVODNIH SISTEMA

1. Uvod
1.1. Pojam i klasifikacija proizvodnih sistema
Sistem je skup elemenata koji ine integralnu cjelinu u sklopu koje se obavljaju
odreene funkcije (procesi) i postoji neka vrsta kontrole (npr. politiki sistem, probavni
sistem).
S obzirom na razliite kriterije klasifikacije, postoje razliite vrste sistema:
- Statiki odnosno dinamiki sistemi. Statiki sistemi su oni ije su karakteristike da su
njihovi elementi, veze i sve svojstvene veliine tokom vremena konstantni. S druge strane
kod dinamikih sistema mijenja se neka od veliina u vremenu (npr. sistemi s vremenski
promjenjivim odnosima ili vremenski promjenjive strukture).
- Deterministiki odnosno stohastiki sistemi. Deterministiki sistem funkcionira u
skladu s unaprijed poznatim i stabilnim pravilima, te se moe sa sigurnou predvidjeti
njegovo ponaanje u budunosti, ako je poznato postojee stanje i obiljeja transformacije
(npr. softverski program koji se odvija u raunaru). Stohastiki sistemi se ne ponaaju
uvijek jednako u istim situacijama. S obzirom da se ne moe sa sigurnou predvidjeti broj
ni obiljeja situacija u kojima e se sistem nai, njegovo se ponaanje moe samo
prognozirati (npr. proizvodni sistem na koji djeluje veliki broj sluajnih dogaaja).
- Otvoreni odnosno zatvoreni sistemi. Karakteristika otvorenih sistema je postojanje
brojnih veza s okolinom. Oni su sposobni dobiti dovoljno informacija o okolini, te djelovati
na promjene ili im se prilagoditi. Proizvodni sistem je otvoren sistem koji s okolinom
razmjenjuje materijal, informacije, energiju, itd. U cilju opstanka na tritu nuno je stalno
prilagoavanje proizvodnog sistema na promjene u okolini. Zatvoreni sistemi nemaju
nikakvu povezanost s okolinom, odnosno nemaju nikakvih ulaza izvana niti bilo kakvih
izlaznih veliina. Oni su vie teoretska kategorija, jer u duem vremenskom razdoblju niti
jedan sistem ne moe biti zatvoren. Primjer zatvorenog sistema moe biti automatiziran
tehnoloki postupak.
Kompleksnost sistema ovisi o broju elemenata, broju njihovih uzajamnih veza i
pravilima interakcije. S poveanim stepenom kompleksnosti poveavaju se i zahtjevi za
opisom sistema. S obzirom na navedenu klasifikaciju moe se zakljuiti da je proizvodni
sistem u optem smislu dinamian, orijentiran prema cilju, stohastian, otvoren i
kompleksan.

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

1.2. Struktura proizvodnih sistema

Razmatranje strukture osnovna je pretpostvaka projektovanja sistema, jer su
strukturna svojstva bitna svojstva sistema. U tablici 1.1 navedeni su osnovni tipovi
sistema, koji predstavljaju pomono sredstvo za prepoznavanje i opis pojedinog sistema.
Naziv strukture

Skica

Primjer

Potpuno povezana
struktura

komunikacijska struktura
u nekom timu

Zvjezdana struktura

telefonska mrea s
centralom
sredinja raspodjela rada

Kruna struktura

kruni saobraajni tok

Struktura u obliku stabla

organizacijska struktura

Lanana ili linijska

struktura

linijska proizvodnja
montana linija

Povrinska struktura

paralelna montana
radna mjesta

Mrena
struktura/mjeovita
struktura

saobraajna mrea

Tabela 1. Osnovni tipovi sistema

3

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Razlikuju se slijedee strukture sistema:

1. Potpuno povezana struktura. Karakterisitka ove strukture je da svi elementi
meusobno mogu biti povezani. Primjer ovakve strukture moe biti komunikacijska
struktura u timu, u kojem se informacije izmjenjuju izmeu svih lanova tima.
2. Zvjezdana struktura. Ovu strukturu obiljeava jedan sredinji element koji je
povezan sa svim ostalim elementima sistema. Primjer realizacije ove strukture moe biti
struktura servera banke podataka ili struktura biblioteke.
3. Kruna struktura. Karakteristika krune strukture je u tome da su elementi
meusobno povezani i mogu se poredati u obliku kruga. Primjeri ove strukture su kruni
Saobraajni tok, odreena mrea raunara ili kruni transportni sistem.
4. Struktura u obliku stabla. Ova se struktura obino koristi kod prikaza hijerarhijskog
oblika neke organizacije.
5. Lanana ili linijska struktura. Realizacija ove strukture bila bi cesta koja vodi nekom
dolinom. Veze bi bile dijelovi puta, a elementi mjesta u dolini. Ova struktura mogla bi biti i
montana linija.
6. Povrinska struktura. Primjer ove strukture su paralelna montana radna mjesta.
7. Mrena struktura ili mjeovita struktura. Dok se kod navedenih struktura jasno
definirala pojedina struktura kod mrene strukture to nije sluaj. Mnogi organski razvijeni
sistemi imaju obiljeja mrene strukture, npr. mrea ulica ili zrakoplovnih linija i sl.

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

2. Fleksibilne prostorne proizvodne strukture

Koncept fleksibilne prostorne proizvodne strukture podrazumijeva automatizaciju
serijske proizvodnje kroz integraciju toka materijala i informacija unutar proizvodnog
sistema. Pri tome se koriste univerzalni obradni strojevi i strojevi posebnih namjena, a
posebno numeriki upravljani i vieoperacijski strojevi, koji u automatiziranom pogonu
djeluju na poveanje proizvodnosti.
U daljnjem tekstu dat je opis prethodno navedenih fleksibilnih prostornih proizvodnih
struktura i to:
- fleksibilne obradne stanice,
- fleksibilni obradni sistemi,
- fleksibilne transfer linije.
2.1. Fleksibilna obradna stanica
Fleksibilna obradna stanica predstavlja automatiziranu proizvodnu strukturu za obradu
razliitih prizmatinih i/ili rotacionih predmeta rada, u pojedinanoj ili maloserijskoj
proizvodnji, slika 1.

Slika 1. Fleksibilna obradna stanica

Cilj razvoja fleksibilne obradne stanice je postizanje automatiziranog rukovanja i
skladitenja predmeta rada, reznih alata mjernih i steznih alata i ureaja. Fleksibilna
stanica, kao i fleksibilni sistem, mogu biti projektovani za nekoliko razliitih proizvodnih
procesa: rezanje metala, obradu deformisanjem, montau, zavarivanje itd.
Fleksibilna obradna stanica je osnovna konfiguracija fleksibilnog obradnog sistema, a
sastoji se od numeriki upravljanog obradnog centra ili tokarskog centra, koji su
koncipirani kao vieoperacijski strojevi za kompletnu ili djeliminu obradu predmeta rada, a
kao suprotnost jednoperacijskim strojevima grupe po vrsti obrade. U odnosu na NC/CNC
strojeve, obradnim centrima se postie poveana prilagodljivost (npr. magazin alata) i
proizvodnost (npr. viestrana obrada predmeta s okretnim stolovima, te posluivanje vie
strojeva s automatiziranom obradom). Fleksibilnost obradnog centra postie se kroz
mogunost automatizirane izmjene alata, pozicioniranje predmeta rada, programabilno
upravljanje relativnim kretanjem izmeu alata i predmeta rada. Automatizirani rad
fleksibilne obradne stanice zahtijeva automatizirani nadzor nad procesom obrade. Ovo se
postie uvoenjem odgovarajuih mjernih ticala i senzora, kojima se npr. zaustavi rad
stroja u sluaju loma alata i slino. Za upravljanje fleksibilnim obradnim stanicama
razvijeno je vie paketa s razliitim NC programima. Pri tome se moe koristiti neposredno
upravljanje stanicom (CNC - Computer Numerical Control), ili pomou centralnog raunara
(DNC - Direct Numerical Control).
5

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

2.2. Fleksibilna obradni sistem

Fleksibilni obradni sistem je raunarom integrirani i upravljani kompleks CNC
obradnih strojeva, obradnih centara i fleksibilnih obradnih stanica s automatiziranom
izmjenom alata, pribora i obradaka, povezanih transportnim sistemom, meusobno i sa
skladitem sirovina, obradaka i pribora. Ovim sistemom mogue je s minimalnom runom
obradom izraditi svaki obradak, uz kratko vrijeme izmjene, koji pripada odreenoj grupi
tehnoloki slinih obradaka prema unaprijed odreenim planovima.
Fleksibilni obradni sistemi se mogu sastojati od slijedeih komponenti:
- CNC obradnih strojeva, obradnih ili tokarskih centara,
- transportnog sistema obradaka,
- ureaja za automatiziranu izmjenu obradaka,
- ureaja za pranje, suenje i hlaenje,
- ureaja za dimenzionalno mjerenje obradaka,
- centralnog upravljakog ureaja, koji e povezati komponente sistema tako da
omogui obradu malih i srednjih serija obradaka.
Da bi se postigao cilj moderne tehnologije, tj. poveala proizvodnost, smanjili trokovi
proizvodnje, a poveao kvalitet proizvodnje, prije projektovanja fleksibilnog obradnog
sistema potrebno je detaljno analizirati, kako tehnoloke zadatke, tako i mogua rjeenja.
Upravljanje velikim brojem automatiziranih komponenti fleksibilnog proizvodnog
sistema najee se ostvaruje DNC povezivanjem. Kod manjih sistema s malim brojem
automatiziranih komponenti je mogue upravljanje s CNC vezama.
S obzirom na broj operacija prilagodljivi obradni sistemi se mogu podijeliti na
jednooperacijske, vieoperacijske i kombinirane, to ovisi o slinosti predmeta rada.
Jednooperacijski obradni sistem sadri dodatne ureaje koji omoguavaju potpun
zavretak obrade predmeta rada na jednom sredstvu za proizvodnju. Vieoperacijski
sistemi su u tom smislu ogranieni.

Slika 2. Proizvodni sistem

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

2.3. Fleksibilne transfer linije

Kod fleksibilne transfer linije, vie razliitih ili istih raunarom upravljanih (CNC)
obradnih strojeva izvodi sve zahtijevane operacije na obradi jedne grupe tehnoloki slinih
obradaka u automatiziranom redoslijedu. Najee se koriste za obradu prizmatinih
proizvoda. Primjenom CNC strojeva mogue je relativno jednostavno mijenjati konstrukciju
nekog proizvoda i tehnologiju obrade bez neizbjenih gubitaka vremena koji prate klasine
transfer linije (klasine jednopredmetne linije).
Fleksibilna transfer linija moe se projektovati prema principima tekue proizvodnje tako
da je vie pojedinih modula meusobno povezanih transportnim sistemom, slika

Okretni stol

Transportni
sistem

Slika 3. Izgled fleksibilne transfer linije

Kod fleksibilne transfer linije obradak se kree u taktu najdue operacije i ne moe
preskoiti ili zaobii pojedini modul. Ovaj se nedostatak moe ispraviti projektovanjem
pomonih ili paralelnih transportnih puteva, odnosno grananjem transportnih puteva.
Izmeu sredstava za proizvodnju nalaze se meuskladita, koja u sluaju kvara, slue za
osiguranje nesmetanog odvijanja proizvodnog procesa u odreenom vremenskom
razmaku. Prilagodljive transfer linije sastoje se od raunarom upravljanih obradnih
strojeva, kao i sredstva za proizvodnju posebnih namjena. Pri projektovanju prilagodljivih
proizvodnih struktura vrlo je teko predvidjeti, odnosno tano dimenzionirati sve faktoree
koji utjeu na njegovo oblikovanje. Zbog toga je postizanje optimalnog rjeenja oblika
obradnog sistema i naina njegova djelovanja vrlo teko, posebno u realnom vremenu.
Kao sredstvo za projektovanje prilagodljivih proizvodnih struktura najee se koriste
simulacijske metode. U tableli 2. su prikazane osnovne karakteristike pojedinih fleksibilnih
prostornih proizvodnih struktura.

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Karakteristike

Fleksibilne obradne
stanice

Fleksibilni obradni
sistemi

Fleksibilne
transfer linije

Povezivanje

Stroj s
automatiziranom
izmjenom predmeta

vanjsko
povezivanje NC
strojeva i obradnih
centara

unutranje
povezivanje NC
strojeva i
obradnih centara

Tok obrade

jedan stepen
obrade

vie stepeni
obrade

vie stepeni
obrade

Tok materijala

automatizirani
transport

automatizirani
transport izvan
takta

automatizirani
taktni transport

Tok informacija

potpuno integriran

potpuno ili
djelomino
integriran

potpuno ili
djelimino
integriran

Stepen
samostalnosti

srednja do visoka
samostalnost
upravljanja

mala samostalnost
upravljanja

bez
samostalnosti
upravljanja

Visina
investicije

srednje velika

velika; mogua je
realizacija u
koracima

velika

mali trokovi
pripreme za iroki
asortiman
proizvoda

dugo vrijeme
pripreme kod
prelaza na novi
proizvod

ograniena
mogunost
prilagoavanja
promjeni
proizvoda

visok stepen
automatizacije

visoki stepen j
automatizacije

srednji stepen
fleksibilnosti

srednji stepen
fleksibilnosti

Stepen
fleksibilnosti/
automatiza
cije

Visoki stepen
automatizacije
mali stepen
fleksibilnosti

Tabela 2. Karakteristike fleksibilnih proizvodnih sistema

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

2.4. Karakteristike i uslovi za primjenu fleksibilnih proizvodnih sistema

Fleksibilni proizvodni sistemi nastali su zbog potrebe da se povea proizvodnost i
smanje trokovi proizvodnje. Fleksibilna proizvodnja jedina je u mogunosti odgovoriti
zahtijevima turbulentnog trista i uspostaviti kompromis izmeu proizvodnje u malim
serijama i ekonominosti takve proizvodnje. Tri glavna parametra moderne proizvodnje:
kvalitet, cijenu i rokove isporuke ispunjava dobra organizirana fleksibilna proizvodnja.
Osnovne karakteristike fleksibilnog proizvodnog sistema su:
- visok stepen sloenosti obradnog sistema,
- mogunost kompletne obrade izratka vrlo sloenog oblika,
- automatska opskrba pripremcima, steznim i reznim alatima i priborima,
- visoka koncentracija operacija,
- automatska izmjena obradaka,
- nadzor alata (istroenje, lom),
- visoki trokovi ulaganja,
- brzo prilagoavanje promjenama na tritu
- mogunost proizvodnje svakog izratka koji pripada spektru programiranih
obradaka, odnosno grupi tehnoloki slinih obradaka prema unaprijed odreenim
planovima,
- automatska i fleksibilna obrada grupe obradaka slinog oblika i procesa obrade.
Osnovni uslovi za primjenu fleksibilnog proizvodnog sistema su:
- koristiti fleksibilni obradni sistem u tri smjene, te preko vikenda i praznika kako bi
visoka
nabavna
cijena fleksibilnog proizvodnog sistema
bila pokrivena
intenzivnom eksploatacijom sistema

Slika 4. Trokovi proizvodnje i vremensko iskoritenje sistema

-

koristiti po mogunosti to jeftiniju konfiguraciju fleksibilnog proizvodnog sistema

kojim je mogue obraditi to vei broj tehnoloki slinih izradaka. Dakako, pri tome
fleksibilni proizvodni sistem mora ispuniti tehniko-tehnoloke uslove za planiranu
grupu proizvoda.
9

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

2.5. Karakteristike proizvoda za fleksibilnu proizvodnju

Fleksibilna proizvodnja se primjenuje u obradi sloenih obradaka gdje se tenoloki
proces izvodi na vie obradnih modula. Sloenost proizvoda, iroki asortiman izradaka i
manje koliine predodreuju primjenu fleksibilnog proizvodnog sistema.
Visoka nabavna cijena, te znatni trokovi montae i primjene fleksibilnog
proizvodnog sisitema za proizvodnju trai adektvatne proizvode koji e plasmanom
osigurati pokrie trokova ulaganja i proizvodnje uz stvaranje odgovarajue dobiti. To
pokazuje da ovi proizvodi moraju imati budunost, jer u protivnom postoji veliki rizik
ulaganja.

Slika 5. Savrenstvo proizvoda i vijek trajanja: a) fleksibilna proizvodnja, b) klasini

razvoj proizvoda
Osnovne karakteristike proizvoda su:
- irok asortiman dijelova,
- znatan broj varijanti proizvoda,
- manje veliine serije,
- visok tehnoloki stepen sloenosti proizvoda,
- visoka mogunost da se izvede koncentracija operacija,
- krai vijek trajanja proizvoda,

10

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

2.6. Analiza izratka

Kod planiranja fleksibilne proizvodnje trai se detaljna analiza izratka po pitanju:
- asortimana proizvoda,
- koliina proizvoda,
- mogunost formiranja grupa slinih izradaka,
- trinih zahtjeva po svim relevantnim karakteristikama,
- vijek trajanja proizvoda,
- teholoke sloenosti izratka, geometrijska sloenosti, vrsta obrade, dimenzije i mase
- vrste, oblika i materijala pripremka,
- primjene automatske proizvodnje.
2.7. Podloge za projektovanje proizvodnog procesa
Prije projektovanja tehnolokog procesa odrade za fleksibilni proizvodni sistem treba
pripremiti pouzdane i detaljne podloge kako bi visoko ulaganje u obradni sistem poivalo
na sigurnim temeljima. Struktura i koncepcija fleksibilnog proizvodnog sistema ovisi o vrsti,
asortimanu, sloenosti proizvoda, te o projektovanim postupcima obrade. Ukoliko se
projektovanje tehnolokog procesa temelji na nesigurnim i nedovoljno provjerenim
podlogama tada e u fazi ekploatacije biti mnogo problema. Zbog toga osnovni izvor
informacija mora biti trite za koje je i fleksibilna proizvodnja namijenjena i koje daje
ulazne podloge za oblikovanje proizvoda. Osnovne podloge za projektovanje procesa su:
- asortiman proizvoda i koliine po vrsti proizvoda,
- veliina serije proizvoda,
- radioniki crte - geometrijske informacije (oblik i dimenzije, tanost izrade,
povrinska obrada), gdje je CAD sistem ulazni format za projektovanje tehnologije,
- funkcija proizvoda i specijalni zahtjevi
- vijek trajanja proizvoda koji e pokazati opravdanost ukljuivanja proizvoda u
program fleksibilne proizvodnje.

11

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

2.8. Projektovanje tehnolokog procesa za fleksibilni proizvodni sistem

Fleksibilni proizvodni sistem se sastoj od nekoliko obradnih modula koji su
upravljani glavnim raunarom integrirajui tako proizvodni sistem u cjelinu s
mogunou povezivanja s pripremom proizvodnje (CAP), automatskim projektovanjem
proizvoda (CAD), tehnologijom i upravljanjem proizvodnjom (CAM). Ovaj sistem moe
istovremeno obradivati niz razliitih proizvoda, te identificirati traenu grupu proizvoda.
Redoslijed projektovanja tehnoloskog procesa za fleksibilni proizvodni sistem sastoji se
iz sljedeih faza:
1. Analiza dijelova s konstruktivno - tehnolokim podacima za obradu (asortiman,
broj grupa dijelova, veliine serije, veliine i mase dijelova, potrebne metode i
operacije obrade,
nain moguih stezanja, tanost dimenzija i hrapavost
povrine).
2.

Izbor odgovarajuih grupa obradaka koji bi se mogli obradivati u fleksibilnom

proizvodnom sistemu.

3. Detaljna analiza tehnoloke sloenosti i mogua tehnoloka rjeenja s ciljem

izbora varijante koja e imati minimalne trokove proizvodnje.
4. Analiza tehnologinosti izradaka.
5. Tehnoekonomska analiza opravdanosti primjene fleksibilnog proizvodnog sistema.
6. Odreivanje reprezentativnog asortimana obradaka
predstavnika - reprezentanata svake grupe obradaka.

- grupa izradaka i

7. Projektovanje postupaka obrade za predstavnike grupa i za svaki obradak

predvien za obradu na fleksibilnom proizvodnom sistemu. U sredinju datoteku
unose se novi programi koji su predhodno ispisani i simulirani.
8. Planiranje proizvodnih funkcija za svaki od obradnih modula fleksibilnnog
proizvodnog sistema koristei maksimalno mogunosti u primjeni koncentracije
operacija.
9. Odreivanje redoslijeda toka procesa obrade, tj. redoslijeda kojim obradci obilaze
radne stanice.
10. Odreivanje vremena obrade na svakom od obradnih modula.
11. Sinhronizacija obrade na obradnim modulima i
proizvodnog sistema, te simulacija toka obradaka.

ciklusa

obrade fleksibilnog

12. Planiranje pribora i pomonih uredaja.

13. Izrada matrice transportnih intenziteta.
14. Simulacija fleksibilnog proizvodnog sistema sa reprezentativnim obradcima i
ispitivanje dovoljne zauzetosti fleksibilnog proizvodnog sistema.

12

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

3. Ciljevi projektovanja fleksibilnih proizvodnih sistema

Projektovanje proizvodnih sistema sadri projektovanje i dimenzioniranje industrijskih
proizvodnih sistema kao i nadzor realizacije do stavljanja u pogon. Zadaci projektovanja
proizvodnih sistema su pored odreivanja lokacije tvornice i izbora tipa zgrade, proizvodni
proces (izrada i montaa), odreivanje logistikih procesa (transport, skladitenje i
rukovanje materijalom) kao i odgovarajuih pomonih procesa (odravanje, osiguranje
kakvoe, itd.). Opseg projektovanja odvija se od premjetaja pojedinog stroja, pa do
projektovanje posve nove tvornice.
Ciljevi projektovanja fleksibilnog proizvodnog sistema su:
1. Osiguranje visoke ekonominosti proizvodnog sistema. Ekonominost se postie: s
minimalnim ciklusom proizvodnje i zalihama, isporukama u tanim terminima, s
kvalitetnim proizvodima, izbjegavanjem aktivnosti koje ne poveavaju vrijednost
proizvoda i optimalnim koritenjem opreme, prostora i osoblja. Pri tome je nuno
osigurati povoljan tok proizvoda i materijala, kao i iskoritenje povrina i prostora.
2. Osiguranje visoke prilagodljivosti proizvodnog sistema. Oprema, tokovi i prostorne
strukture su prilagodljivi u sluaju da osiguravaju sposobnost prilagodbe na
promjene na tritu, odnosno za preusmjerenje na nove postupake, opremu i
organizacijska naela.
3. Osiguranje visoke atraktivnosti proizvodnog sistema, koja se odreuje kroz:
motivirane, humane uvjete rada, plaanje i socijalne odnose, ispunjenja ekolokih
kriterija u cilju osiguranja minimalnog zagaenja okoline, primjena suvremene,
estetske industrijske arhitekture pri izboru tvornikih zgrada.

13

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

4. Tok materijala fleksibilnih proizvodnih sistema

Tok materijala obuhvata sva zbivanja s materijalom kroz proizvodni sistem u ciklusu
proizvodnje, kao i npr.: obradu, rukovanje materijalom, transport, kontrolu, ekanje i
skladitenje.
Znaajna obiljeja toka materijala su :
-

vrsta i koliina materijala,

smjer kretanja,
brzina kretanja,
duljina transportnih putova i
uestalost kretanja.

Pod sistemom toka materijala podrazumijeva se kretanje materijala unutar granica

planiranog proizvodnog sistema te njegovo prostorno, vremensko i organizacijsko
povezivanje. Sistem toka materijala sastoji se od dva podsistema: skladitenja i transporta.
Zadatak skladitenja je dinamiko uravnoteenje toka materijala koliinski i prostorno u
svim fazama proizvodnog procesa, dok je zadatak transporta realizacija toka materijala.
Tok materijala ima slijedea svojstva:
- predstavlja kvalitativnu i kvantitativnu veliinu za projektovanje proizvodnog
procesa,
- trokovi toka materijala imaju znaajan udjel u ukupnim trokovima proizvodnje,
- predstavlja teite mjera racionalizacije u proizvodnim sistemima,
- predstavlja osnovu za mehanizaciju i automatizaciju transporta i skladitenja,
odnosno sistema za rukovanje materijalom.
Da bi se ostvario proizvodni proces, potrebno je ulazne veliine u procesima rada
proizvodnih sistema, slijedom razliitih postupaka promjena stanja, pretvoriti u izlazne
veliine definirane koliine, kvaliteta i vrijednosti. Uz posredstvo radnika, na temelju
zadanih postupaka i parametara obrade, pretvaranje se obavlja djelovanjem sredstava za
proizvodnju (strojeva, alata i pribora) pokretanih energijom, na predmete rada - materijale,
s pomou odreenih postupaka promjene stanja - informacija. Dakle, u realizaciji
proizvodnog procesa, potrebno je u optimalni prostorni i vremenski odnos postaviti tri
osnovna elementa proizvodnog sistema: predmet rada, sredstavo za proizvodnju i radnika.
Uz to, potrebno je osigurati proizvodne tokove koji djeluju u proizvodnom sistemu, a
ujedno povezuju sistem s okolinom.
Tako se u proizvodnim procesima, uz tok ljudi, uspostavljaju jo tri toka koja ine
nerazdvojivu cjelinu.
- tok materijala,
- tok informacija i
- tok energije.

14

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

ulazna
kontrola

ULAZ

o k o l i n a ( t r i t e)

dobavljai
kupci

marketing

priprema
tehnolokog
procesa

upravljanje sustavom

upravljanje proizvodnjom

obrada dijelova

montaa proizvoda

skladite materijala

zavrna kontrola
upravljanje
novanim
tokovima

skladite proizvoda

tok materijala
tok informacija
tok energije

IZLAZ

Slika 6. Osnovni elementi i tokovi proizvodnog sistema

U proizvodnim procesima industrijskih sistema, najvei intenzitet kretanja imaju
predmeti rada. Zbog toga je prouavanje tokova materijala proizvodnih sistema od
posebnog znaenja u ostvarivanju potrebne uinkovitosti proizvodnog procesa
Jedna od mogunosti za smanjenje trokova proizvodnje je i optimiranje toka
materijala. Optimiranje toka materijala, od posebnog je znaenja u ostvarivanju potrebne
razine uinkovitosti proizvodnog procesa. Potreba optimiranja tokova materijala javlja se
kako kod projektovanja novih, tako i u postupku racionalizacije postojeih proizvodnih
sistema i procesa.
Oblici tokova materijala u funkciji prostornih ogranienja koji se pojavljuju u realnim
sistemima glede rastera objekta (osnovnih izmjera raspoloive povrine), poloaja ulaza izlaza u sistemu i drugih utjecaja, mogu biti vrlo razliiti. Karakteristini oblici tokova
materijala u funkciji poloaja ulaz - izlaz, prikazani su na slici 7.

15

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

ulaz
izlaz

ulaz

izlaz

izlaz

ulaz

2
ulaz
izlaz

8
izlaz

ulaz

ulaz
izlaz

ulaz
izlaz

ulaz

ulaz

izlaz

izlaz

Slika 7. Oblici tokova materijala u funkciji poloaja ulaz - izlaz

U funkciji stupnja tehnoloke sloenosti proizvoda, tj. ovisno o zahtjevima tehnolokog
procesa s jedne strane i prostornim ogranienjima s druge strane, postoje oblici tokova
materijala u vodoravnoj i okomitoj ravnini. Definiranje ovih oblika ima veliki utjecaj na oblik
i veliinu objekta (prizemna ili viekatna zgrada).
Pri projektovanju i izvoenju proizvodnih sistema osnovni oblici tokova materijala u
vodoravnoj ravnini su:
Pravocrtni oblik toka (slika 8a) - primjenjuje se kod proizvodnog programa nieg
stupnja tehnoloke sloenosti i ue strukture proizvoda u programu.
L-oblik toka (slika 8b) - primjenjuje se u sluaju kada zbog ogranienja nije mogue u
potpunosti primijeniti pravocrtni oblik toka.
U-oblik toka (slika 8c) - predstavlja najei oblik toka jer posjeduje visok stepen
prilagodljivosti.
Kruni oblik toka (slika 8d) - primjenjuje se u sluaju potrebe da ulaz i izlaz budu na
istoj lokaciji. Ovaj oblik je pogodan glede upravljanja ulazom materijala i izlazom
proizvoda, utovara i istovara, te kontrole tokova na ulazu i izlazu.
S-oblik toka (slika 8e) - primjenjuje se za proizvodne programe veeg stupnja
tehnoloke sloenosti dijelova kod prekidnih i neprekidnih tokova materijala.

16

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad
izlaz

ulaz

ulaz
izlaz

a)

b)

ulaz

ulaz
izlaz

izlaz
c)

d)

ulaz

ulaz

izlaz

izlaz
e)

Slika 8. Osnovni oblici tokova materijala u sistemu

IZRADA
DIJELOVA

SKLAD.
SIROV.

MONTAA

IZRADA
DIJELOVA

SKLAD.
GOTOV.
PROIZV.

a) pravocrtni oblik toka

IZRADA

MONTAA

SKLADITE
GOTOVIH
PROIZVODA

SKLADITE
SIROVINA

b) L - oblik toka
IZRADA

MONTAA

SKLADITE
SIROVINA

SKLADITE
GOTOVIH
PROIZVODA

c) U - oblik toka
Slika 9. Primjeri oblika tokova materijala

17

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

5. Tranport u fleksibilnim proizvodnim sistema

Promatranjem bilo koje proizvodne djelatnosti uoit e se da stvarno vrijeme koje se
utroi na izradu proizvoda predstavlja vrlo mali postotak vremena ukupnog ciklusa
proizvodnje. Iz toga proizlazi da se sve ostalo vrijeme troi na unutranji transport
materijala i ostale djelatnosti koje su u svezi s unutranjim transportom, kao to su
odlaganje i skladitenje materijala tokom samog procesa proizvodnje te razna zadravanja
i zastoji. Moe se zakljuiti da se za ove aktivnosti troi vei dio ukupnog vremena
proizvodnog procesa i da zbog toga one predstavljaju glavninu trokova koji u mnogim
preduzeima nisu nikad bili pravilno identificirani, niti precizno odreeni. Optimiranjem
unutranjeg transporta pruaju se velike mogunosti za poboljanje proizvodnog sistema i
smanjenje trokova proizvodnje. U nastavku ovog poglavlja navest e se glavne
karakteristike unutranjeg transporta, definirati osnovni zadaci koji se rjeavaju tokom
projektovanja transportnog sistema.
Transportni sistemi openito se dijele na:
- transportne sisteme u prometu - vanjski transport i
- transportne sisteme u industriji - unutranji transport.
Transport u industriji predstavlja dio sistema toka materijala u proizvodnom procesu, a
ima funkciju prijenosa svih materijala (sirovina, poluproizvoda, gotove robe, proizvoda,
alata, naprava, rezervnih dijelova i otpadnog materijala), sredstava za proizvodnju i
radnika u proizvodnom procesu.
Prijenos materijala obavlja se:
-

od mjesta istovara (sa sredstava vanjskog transporta) do mjesta odlaganja,

unutar skladita,
od skladita do proizvodnih pogona,
unutar proizvodnih pogona,
izmeu proizvodnih pogona,
od proizvodnih pogona do skladita,
od skladita do sredstava vanjskog transporta.

Transportni proces predstavlja skup zadaa svih komponenata jednog transportnog

sistema koje proizlaze iz potreba i zahtjeva tehnolokog procesa.
Karakteristiketransportnog sistema u velikoj mjeri zavise od tipa industrijske
proizvodnje. Kod pojedinane i maloserijske proizvodnje unutranji transport zapoinje od
ulaznih skladita transportiranih materijala. Materijali se zatim transportuju do skladita u
radionicama (proizvodnih pogona), a odatle na radna mjesta, pa zatim u skladita
pripadajuih radionica. Transport izmeu radionica ponavlja se onoliko puta, koliko je
operacija potrebno obaviti. Nakon zavretka poslednje operacije (npr. kontrole kvaliteta
proizvoda), izraeni proizvodi transportuju se u skladita gotovih proizvoda. Dakle, kod
pojedinane i maloserijske proizvodnje postoji mnotvo razliitih transporta pri emu moe
doi do zastoja i ekanja transportiranog materijala.

18

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Kod velikoserijske i masovne proizvodnje unutranji transport zapoinje od ulaznih

skladita sirovina i materijala koji se mogu razdvojiti prema skupinama srodnih proizvoda.
Iz tih se skladita materijali transportuju direktno na poetna radna mjesta i tako dalje do
skladita gotovih proizvoda. Broj meuskladita obradaka je mali, tako da je manje
transporta materijala, pa je unutranji transport uinkovitiji. Kod masovne proizvodnje
unutranji transport moe zapoeti transportom materijala iz ulaznih skladita, pri emu se
transport materijala moe obavljati neprekidno po linijama. Na taj se nain vie operacija
na obradnim i kontrolnim radnim mjestima moe obavljati istodobno sa samim
transportom, sve dok obradak ne doe u skladite gotovih proizvoda. Ova vrsta
unutranjeg transporta je najuinkovitija jer moe tei bez zastoja. Dakle, velikoserijska i
masovna proizvodnja su proizvodnje preteito neprekidnog toka materijala kod kojih su
osnovne karakteristike transportnih sistema:
-

primjenjuju se transportni ureaji neprekidnog toka transporta,

primjenjuju se posebne izvedbe transportnih ureaja,
obavezna je optimalizacija transportnog procesa,
u odnosu na ostale tipove proizvodnje, najvei su zahtjevi za pouzdanost
transportnog sistema.

Prema stepenu razvoja razlikuju se klasini i automatizirani transportni sistemi. Stepen

razvoja transporta (mehanizacija i automatizacija), ovisi o izvedbama komponenata
transportnog sistema te o stepenu povezanosti transporta s proizvodnim procesom.
Transport je u vie navrata djelomino povezan s proizvodnim procesom, a samo ponekad
u potpunosti, i to kod primjene transportnih sredstava neprekidnog toka transporta.
Automatizacija transporta postie se potpunim povezivanjem tokova materijala i tokova
informacija, odnosno transportnog sistema i transportnog procesa s proizvodnjom.
Povezanost procesa skladitenja materijala i transporta s procesom obrade, dovodi do
stvaranja sloenih transportnih sistema koji predstavljaju stohastine procese. Da bi
ovakav sistem mogao raditi bez zastoja mora biti optimalno projektovan. U protivnom,
dolazi do nedovoljnog iskoritenja opreme ili do stvaranja redova ekanja, tj. gomilanja
materijala u pojedinim fazama proizvodnog procesa.

Slika 10. Robotizirani transport

19

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

6. Alati u fleksibilnim proizvodnim sistemima

6.1. Alati kao resursi fleksibilnih proizvodnih sistema
Alati predstavljaju vaan resurs proizvodnog procesa. Vrijednost alata u jednom
metalopreraivakom proizvodnom procesu prelazi esto 5%, to predstavlja znaajan
udio u trokovima poslovanja.
Osnovne karakteristike koje utiu na podsistem upravljanja alatima su: tehnike
karakteristike, organizacija poslovanja i manipulacije i ekonomika poslovanja.
Tehnike karakteristike koje utiu na upravljanje alatima su: kvalitet konstrukcije,
kvalitet izrade, tehnika primjene kao i stepen unifikacije i standardizacije. Nabrojane
karakteristike daju postojanost alata, proizvodnost alata odnosno operacije i definiu nain
izrade alata.
Ekonomika poslovanja alatima obuhvata aktivnosti kontrole na zalihi i u ekspolataciji
sa ciljem da se angaovana sredstva svedu na optimum. Optimum angaovanih sredstava
su ona minimalna sredstva koja obezbjeuju traenu snabdjevenost radnih mjesta.
6.2. Planiranje potreba alata
Na nesmetano odvijanje proizvodnog ciuklusa, osim dobrog izbora alata, kvaliteta
konstrukcije i izrade, posebno utie snabdjevenost tehnolokog procesa i dobra
manipulacija alatima.
Postupak planiranja alata zavisi od vrste alata i od naina troenja alata. Pod jainom
potronje alata podrazumijeva se stohastiko ili deterministiko ponaanje potronje u
odnosu na neki parametar karakteristiku alata. U osnovi postoje dva metoda planiranja i
odreivanja potreba reznog alata i to:
analitiki postupak i postupak odreovanja pomou stohastikih metoda
6.3. Manipulacija reznim alatima u ekspolataciji
Postojanost alata izmeu dva otrenja iznosi od nekoliko minuta do nekoliko stotina,
ak i hiljadu minuta, zavisno od vrste alata, tipa proizvodnje i nivoa tehnologije, kao i
ukupnog industrijskog i ekonomskog nivoa drutva.
Velika potronja reznog alata zahteva posebnu organizaciju manipulacije u procesu
eksploatacije. U procesu eksploatacije jedan rezni alat moe se nai ili treba da se nau u
jednom trenutku:
-

u glavnom (centralnom) skalditu

u skalditu proizvodnje
na proizvodnom radnom mestu
u kontroli kvaliteta alata pri otrenju regeneraciji KKA1
u kontroli kvaliteta alata posle otrenja KKA2 i
u radionici za otrenje alata .

20

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Ako u centralno skladite stie intenzitetom f 1(t), z iz centralnog skladita dolazi u

skaldite proizvodnje intenzitetom f2(t), Alat se rashoduje intenzitetom f3(t).

Slika 11. Kretanje alata u eksploataciji

6.4. Primena CAD/CAM sistema u upravljanju alatima
CAD/CAM sistemi omoguavaju niz povoljnosti u upravljanju alatima, posebno u
smislu breg konstruisanja, bre izrade tehnolokih postupaka izrade alata i bre
proizvodnje alata, to dovodi do smanjenja vremena potrebnog za osvajanje novog
proizvoda.
Uvoenjem CAD/CAM sistema omoguena je tehnika povezanost segmenata
konstrukcije alata, tehnologije izrade alata, tehnikih prorauna alata i izrade alata,
priblino njihovoj prirodnoj povezanosti u stvarnom procesu.
6.5. Upravljanje zalihama alata
Upravljanje zalihama alata i upravljanje alatima u eksploataciji funkcioniu u
jedinstvenom sistemu radom sledeih modula:
-

Formiranje baze podataka o alatima,

Planiranje potreba alata
Praenje porudbina i stanja alata i
Otpis alata

21

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

6.6 Upravljanje alatima kod fleksibilnih proizvodnih sistema

Razvoj novih tehnologija, naroito fleksibilnih proizvodnih sistema, postavlja pred
sistem upravljanja nove zadatke. Alati moraju posjedovati visoku raspoloivost i
pouzdanost u procesu proizvodnje. Zato su savremeni upravljaki sistemi orijentisani na
integraciju upravljanja alatom i upravljanja proizvodnjom. U takvom integrisanom sistemu
baza podataka o alatima se mora dopuniti novim i relevantnim segmentima i podacima.
Dopune se odnose na sledee module:
- modul planiranja alata se bavi planiranjem alata u manjim vremenskim intervalima i
njemu se pridodaje modul pripreme alata i
- modul rasporeivanja alata omoguuje pravovremeno rasporeivanje alata koji su
ranije pripremljeni, kao i demontiranje, ienje i odravanje alata.

Slika 12. Upravljanje alatima u fleksibilnim proizvodnim sistemima

22

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

7. Skladite u fleksibilnim proizvodnim sistemima

Skladitenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje mirovanja, a
ukljuuje fiziki proces rukovanja i uvanja materijala te metodologiju za provedbu tih
procesa. U industrijskom preduzeu, skladite je ureeno i opremljeno mjesto za
privremeno i sigurno odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tokom i
poslije njihovog troenja i upotrebe u procesu proizvodnje.
Iz svrhe skladitenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci
1. Glavna zadae skladita je dinamiko uravnoteenje tokova materijala, koliinski i
prostorno u svim fazama proizvodnog procesa. Uz uinkovitu primjenu unutranjeg
transporta, skladite treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet
osigurava tako da tok materijala tee po unaprijed odreenom redu, planski i
sistemski, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sistem, bilo
o toku materijala unutar proizvodnog sistema, njegovoj preradi i doradi u procesu
proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje.
2. Proces skladitenja treba realizirati uz najnie trokove skladitenja i uz najmanja
mogua financijska sredstva angairana u zalihe.
3. U skladitu se mora odravati stalni kvalitet zaliha materijala uvanjem, zatitom i
odravanjem fiziko-hemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje,
kvar, lom i ostale gubici vrijednosti zaliha.
4. Skladite treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces
poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtanja sredstava
vezanih uz zalihe.
5. Svojim poslovanjem skladite treba utjecati na poveanje konkurentske sposobnosti
proizvodnog sistema.
U proizvodnim procesima metalopreraivake industrije veliko znaenje imaju
skladita povezana s proizvodnjom:
- pomona skladita uz pojedine pogone, sa zadaom opsluivanja tih pogona
materijalom, alatima, itd.
- meufazna skladita unutar proizvodnih pogona sa zadaom uravnoteenja toka
materijala izmeu radnih mjesta ili pojedinih strojeva.
Osnovni subjekat i glavno polazite skladinog sistema i skladinog procesa je
materijal za skladitenje. U industrijskim preduzeima materijal se uglavnom dijeli na:
- sipki materijal,
- komadni materijal (najee je zastupljen u preduzeima metalopreraivake
industrije),
- tekuine i plinove.

23

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Komadni materijal moe se odlagati u skladitu:

a) pojedinano bez sredstava za oblikovanje jedininih tereta - direktno na mjesto
odlaganja, sa sredstvima za oblikovanje jedininih tereta (npr. komad postavljen na
paletu),
b) grupno (vie komada odjednom)
- bez posebnih sredstava,
- s posebnim sredstvima.
Jedan ili vie komada postavljenih na posebna sredstva ine jedinini teret kojim se
rukuje jednim zahvatom ili koji se odlae na jedno mjesto. Uobiajena sredstva za
oblikovanje jedininih tereta su: ravna paleta, kutijaste palete, stalci, sanduci, ISOkontejneri, itd. Jedinini tereti mogu biti odreeni i na druge naine: snop cijevi, paket
limova, itd. Za oblikovanje jedininih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva
standardnih izmjera i kvalitet ija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: razliite
palete, sanduci, stalci, kutije, kasete, koare.
Primjenom sredstava za oblikovanje jedininih tereta pri skladitenju i odlaganju
komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom, smanjuju se trokovi i
omoguuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. Glavna zamisao pri
uvoenju jedininih tereta je okrupnjivanje - poveanje koliine materijala kojom se
odjednom rukuje ili koja se skladiti na jednom mjestu, a kao glavne karakteristike istiu se
izmjere i teina materijala.

Slika 13. Skladite

24

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

7.1. Projektovanje skladita u fleksibilnim proizvodnim sistemima

Projektovanje skladita obuhvaa sve projektantske radove neophodne za izvedbu
skladine zgrade, odnosno skladinih prostorija, kao i definiranje transportnih ureaja, te
dodatne i pomone skladine opreme, koja e se u odreenom skladitu koristiti. Cilj
projektovanja skladita je oblikovanje skladinog sistema koji e zadovoljiti sve tehnike,
tehnoloke, informatike, organizacijska i ekoloke zahtjeve uz najmanje trokove. Svako
rjeenje skladitenja temelji se na bilansu materijala, definiranim tokovima materijala
proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzea.
Metodologija projektovanja skladita koja se koristi za definiranje tehnolokog projekta
novog ili poboljanja postojeeg skladita, moe se saeti u slijedee faze :
1. definiranje polaznih podataka,
2. oblikovanje zona skladita,
3. rjeenje za svaku zonu,
4. dimenzioniranje tehnikih rjeenje,
5. cjenovnik i specifikacije,
6. analiza vrijednosti.
Pri izboru lokacije skladita treba voditi rauna o mogunostima proirenja skladinog
prostora. Nakon odreivanja lokacije slijedi odreivanje potrebnih zaliha materijala,
potrebnih skladita, te vrste i veliine skladita. Zatim se donosi odluka o rasporedu
pojedinih zona unutar skladinog prostora. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna
veza skladite - okruenje.
Za svaki projekt skladita kljuni je podatak bilans svih materijala koji se skladite, tj.
za svaki materijal odreuje se:
- koliine, izmjere, obim, oblik, teine, karakteristike vrijednosti,
- uestalost (dnevna, sedmina, mjesena, itd., uestalost po dokumentima ili po
jedininim teretima) i koliina ulaza, uestalost i koliina izlaza.
Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti vaan je parametar za oblikovanje tehnikih
rjeenja svakog skladita. Posebno se to odnosi na izbor i odreivanje broja transportnih
sredstava. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od karakteristici materijala
nego i od karakteristici procesa proizvodnje, duine tranportnih puteva i od naina gradnje
skladita (npr. nisko ili visoko skladite). Kod rjeavanja ovog problema najbolje je
primijeniti teoriju redova ekanja, matematike metode optimalizacije i simulacije.
U jednom skladinom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi, ovisno o
sloenosti aktivnosti i o koordinatama polazita i odredita. Radi toga se kod projektovanja
rauna s prosjenim radnim ciklusom. U ostvarivanju skladinih procesa razlikuju se dva
ciklusa: jednostavni i sloeni ciklus skladitenja. Sloeni ciklus skladitenja sastoji se od
npr. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladitenja na odgovarajue mjesto npr. palete, te
aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladitenja s drugog poloaja u paleti, a sve s
istim polazitem transportnog sredstva.

25

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Pri odreivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu

svih aktivnosti koje ine taj ciklus. Povrina za pomonu i dodatnu opremu (As,pom)
odreuje se u skladu sa zahtjevima tehnikih uslovima instaliranja i funkcije opreme. Uz
svako tehniko rjeenje skladita potrebno je odrediti i ekonomske parametre - trokove
skladitenja. Trokovi skladita mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina:
-

trokovi skladinog prostora i opreme,

trokovi transportne opreme,
trokovi rukovanja materijalom,
trokovi zaliha,
trokovi upravljanja i
trokovi za plate.

Tehniki i ekonomski pokazatelji uspjenosti rjeenja skladita su:

- iskoristivost obima skladita,
- stepen iskoritenja skladita,
- udio trokova skladinih radnika u ukupnim trokovima za sve radnike proizvodnog
sistema,
- odnos trokova skladita i vrijednosti zaliha,
- odnos vrijednosti skladita i povrine skladita.
Stepen iskoritenja obima skladita (s,V) je odnos izmeu zbira svih zapremina
skladinih elemenata i ukupnog obima skladita

s ,V

l1 b1 H1
100
LBH

Stepen iskoritenja povrine skladita (s,A) je odnos izmeu zbira svih povrina
skladinih elemenata i ukupne povrine skladita

s ,A

l1 b1
100
LB

h2

H1
h1
L

l1
l2

b1

b2

Slika 14. Veliine za izraunavanje stepena iskoritenja skladita

26

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

8. Zakljuak
Zbog turbuletnih zatjeva trita, kompromisa proizvodnjeu malim serijama i
ekonominosti takve proizvodnje, nastali su fleksibilni proizvodni sistemi. Fleksibilni
proizvodnji sistemi se primjenjuju kod obrade soenih proizvoda, kod kojih se tehnoloki
proces izvodi na vie obradnih modula. Da bi se opravdalo postojanje fleksibilnog
proizvodnog sistema ija je nabavna cijena, kao i trokovi montae, veoma visoka,
neophodno je obezbijediti adekvatan proizvod koji e plasmanom na trite osigurati
pokrie visokih trokova ulaganja, za koji je potrebno odrediti budue ponaanje na tritu.
Upotreba fleksibilnih proizvodnih sistema postaje ekonomski opravdana uvoenjem
optimalnih proizvodnih ciklusa, isporukama u tanim terminima, te optimalnim koritenjem
opreme, prostora, zaliha i osoblja. Da bi fleksibilni proizvodni sistem imao pravilan tok
informacija, materijala i alata potrebno je elemente fleksibilnog proizvodnog sistema
pravilno rasporediti tako da nema povratnih vodova ostih. Skladite se koristi za planirano
odlaganje kako materijala u meufazama obrade, tako i zavrenog proizvoda. Skladita
fleksibilnih proizvodnih sistema karakteriu sigurno uvanje skaditenih elemenata i
blagovremeno pripremanje i izdavanje istih. Poboljanje rada fleksibilnog proizvodnog
sistema mogue je obezbijediti optimalnim postavljanjem parametara svih elemenata
navedenog sistema.

27

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Popis tabela

Strana

Tabela 1. Osnovni tipovi sistema

3.

Tabela 2. Karakteristike fleksibilnih proizvodnih sistema

8.

28

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Popis slika

Strana

Slika 1. Fleksibilna obradna stanica

2.

Slika 2. Proizvodni sistem

6.

Slika 3. Izgled fleksibilne tranfer linije

7.

Slika 4. Trokovi proizvodnje i vremensko iskoritenje sistema

9.

Slika 5. Savrenstvo proizvoda i vijek trajanja

10.

Slika 6. Osnovni elementi i tokovi proizvodnog sistema

15.

Slika 7. Oblici tokova materijala u funkciji poloaja ulaz - izlaz

16.

Slika 8. Osnovni oblici tokova materijala u sistemu

17.

Slika 9. Primjeri oblika tokova materijala

17.

Slika 10. Robotizirani transport

19.

Slika 11. Kretanje alata u eksploataciji

21.

Slika 12. Upravljanje alatima u fleksibilnim proizvodnim sistemima

22.

Slika 13. Skladite

24.

Slika 14. Veliine za izraunavanje stepena iskoritenja skladita

26.

29

Proizvodni sitemi II

Seminarski rad

Literatura
R. elo,
D. Tufeki:

" Fleksibilni transport ", JU Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2002. godine

D. Tufeki:

" Proizvodni sistemi ", JU Univerzitet u Tuzli

M. Jurkovi
D. Tufeki:

" Tehnoloki procesi projektiranje I modeliranje ", JU Univerzitet u Tuzli,

Tuzla, 2000. godine

M. Stefanovi:

" Upravljanje alatima - predavanja ", JU Univerzitet u Kragujevcu

30