2.

SISTEM DRAVNE UPRAVE

I OSNOVE PREKRAJNO
-MATERIJALNOG PRAVA

Prof. dr Petar Kuni

1.
POJAM UPRAVE
Rije uprava ima dva osnovna znaenja.
1. Ovim terminom oznaava se krug subjekata koji su u okviru dravnog aparata, a
koja se razlikuje od drugih vrioca dravnih aktivnosti po tome to im je
povjerena funkcija uprave.
2. Ovim terminom oznaava se odreena vrsta aktivnosti koja se nekim specifinim
obiljejima razlikuje od ostalih dravnih aktivnosti.
Prvim se oznaava uprava u organizacionom smislu, dok se drugim oznaava uprava u
materijalnom smislu.
DRAVNA UPRAVA
Pod dravnom upravom podrazumijevamo onu djelatnost koju vre organi
dravne uprave.
JAVNA UPRAVA
Termin javna uprava obuhvata vei broj vrioca upravnih aktivnosti.
KARAKTERISTIKE SAVREMENE UPRAVE
-

Upara ima presudnu ulogu za razvoj jedne zajednice i treba da omogui:

efikasno ostvarivanje prava i interesa graana
zatitu ljudskih prava
zatitu javnog interesa
poboljanje kvaliteta ivljenja
2.
IZVRNA VLAST

OPTE NAPOMENE
Izvrna vlast je institucionalizovana u vidu vlade, ministarstava. U sistemu
podjele vlasti uprava je vie vezana za vladu kao organ izvrne vlasti a manje za
parlament kao organ zakonodavne vlasti.
U pravnoj dravi za vladu vai princip da ini sve ono to joj nije izriiti
zabranjeno, dok za upravu vai princip da radi samo ono za ta je vaeim pravnim
normama izriito ovlatena. Vlada usmjerava i usklauje rad uprave.

IZVRNA VLAST U BiH

Izvrnu vlast u BiH ine dva kolegijalna organa: Predsjednitvo i Savjet

ministara.Predstjednitvo predstavlja instituciju kolektivnog efa dravne zajednice, dok
Savje ministara predstavlja politiko-izvrni organ BiH.
PREDSJEDNITVO
Predsjednitvo obavlja izvrnu vlast, vodi spoljnu politiku, izvrava odluke
Skuptine BiH, predlae godinji budet.
SAVJET MINISTARA
Savjet ministara ine: predsjedavajui Savjeta ministara, ministri i zamjenici
ministara (2/3 iz Federacije BiH a 1/3 iz RS). Predsjedavajui Savjeta ministara imenuje
Predsjednitvo, uz naknadnu saglasnost Predstavnikog doma.
Ministartski savjet je zaduen za sprovoenje odluka u oblastima koje su u
nadlenosti institucija BiH: spoljna politika, spoljna trgovina, carinska, monetarna
politika, finansiranje institucija, politika imigracije, izbjeglita i davanje azila.
Savjet ministara moe donositi odluke ako su na sjednici prisutna najmenje 4
lana Savjeta ministara od ukupno 6 lanova Savjeta. Odluke donosi konsenzusom onih
lanova koji su prisutni. Ukoliko se konsenzus ne postigne u roku od 7 dana, o spornom
pitanju trai se stav Predsjednitva BiH. Savjet donosi konanu odluku u roku od 14 dana
od dana nakon to je dobijen stav Predsjednitva.
Savjet ministara ima 3 slube: pravnu, administrativnu i materijalno-finansijsku
slubu.
ORGANI UPRAVE I UPRAVNE ORGANIZACIJE U BiH
Na nivou dravne zajednice BiH postoji samo jedan oblik dravnih organa uprave
i to-ministarstva kojih ima ukupno 6, i to:
1. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
2. Ministarstvo za trezor institucija BiH
3. Ministarstvo za evropske integracije
4. Ministarstvo inostranih poslova
5. Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija
6. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

3.
IZVRNA VLAST U REPUBLICI SRPSKOJ
UVODNE NAPOMENE
Prema Ustavu Republike Srpske vlast se zasniva na principu podjele vlasti- na
zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Zakonodavnu vri Narodna skuptina, izvrnu Vlada, a
sudsku pravosudni organi.
VLADA I NJENA OVLATENJA
Vlada u okviru svoe nadlenosti sprovodi politiku Repubike, pored zakona
izvrava i druge propisei opte akte Narodne skuptine u skladu sa Ustavom, donosi
uredbe, odluke. Moe ovlastiti Agenciju za dravnu upravu da donese podzakonske akte
koji se odnose na dravnu upravu. Donosi Kodeks dravnih slubenika na prijedlog
Agencije. Predlae plan razvoja, prostorni plan, budet i zavrni raun. Na prijedlog
Agencije postavlja i razrjeava funkcionere. Vri nadzor nad radom ministarstava. Stara
se o interesima Republike u pitanjima koja su delegirana Ministarskom savjetu. Vlada
zastupa Republiku kao pravno lice, upravlja nepokretnostima u dravnoj svojini.
PRAVA, OBAVEZE, IZBOR I NAIN
ODLUIVANJA
Vladu ine predsjednik, dva potpredsjednika i ministri.
Predsjednik Republike predlae Narodnoj skuptini mandatara za predsjednika
Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, iglasavanja nepovjerenja ili
skraivanja mandata Narodne skuptine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40
dana od dana predlaganja za kandidata za predsjednika nove Vlade. Za vrijeme trajanja
Vlade predsjednik Vlade moe na osnovu miljenja predsjednika Republike i
predsjednika Narodne skuptine vriti promjene u sastavu Vlade.
Mandator izlae Narodnoj skuptini program Vlade i predlae njen sastav. Vlada
je izabrana ako je za njen izbor glasala veina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Vlada i lanovi Vlade su odgovorni Narodnoj skuptini. Narodna skuptina moe
na prijedlog najmanje 20 poslanika izglasati nepovjerenje Vladi. Vlada i svaki njen lan
mogu Narodnoj skuptini podnijeti ostavku.
Vlada izvjetava Narodnu skuptinu o svom radu, a naroito o voenju politike,
izvravanju zakona, drugih propisa, o izvrenju budeta Republik i slino.
Vlada radi i odluuje na sjednicama. Vlada imenuje sekretara koji rukovodi
strunom slubom Vlade. Vlada donosi uredbe, odluke, rjeenja i zakljuke.

ORGANI UPRAVE U REPUBLICI SRPSKOJ

Dravni organ predstavlja institut sa precizno utvrenim pravima i dunostima

koji djeluje nezavisno od promjena lica u svom sastavu. Elementi organizacije: ljudi, cilj,
sredstva, organizaciona struktura i odreeni stepen samostalnosti.
OBILJEJA ORGANA DRAVNE UPRAVE
Su:
autoritativno zasnivanje upravnopravnih odnosa
zatita javnog interesa
mogunost neposredne primjene sile (policija, vojska)
specifian vid osnivanja (ustav ili zakon)
specifian vid utvrivanja djelokruga i nadlenosti prgana uprave
nepostojanje svojstva pravnog lica, jer organi uprave nisu samostalne jedinice ve
dio dravne organizacione cjeline
7. samostalnost u radu
1.
2.
3.
4.
5.
6.

VRSTE ORGANA UPRAVE

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Centralni i necentralni organi dravne uprave.

Vii i nii organi uprave
Samostalni organi uprave i organi uprave u sastavu samostalnih organa uprave.
Federalni ili zajedniki organi uprave.
Opti i posebni organi uprave.
Oruani i nenaoruani organi uprave.

CENTRALNI I NECENTRALNI (LOKALNI) ORGANI UPRAVE

Podjela organa uprave na centralne i necentralne vri se prema teritoriji na kojoj
pojedini organi uprave ostvaruju svoju nadlenost.
Centralni organi uprave ostvaruju svoju nadlenost na itavoj dravnoj teritoriji, a
necentralni na dijelu dravne teritorije.
VII I NII ORGANI UPRAVE
Ovlatenja viih organa uprave su ovlatenja koja se pretpostavljaju i za njih nije
neophodan zakonski osnov.

SAMOSTALNI ORGANI UPRAVE I ORGANI UPRAVE U SASTAVU

SAMOSTALNIH ORGANA UPRAVE
Pod samostalnim organima uprave smatraju se oni organi uprave koji nisu pod
kontrolom nekog drugog organa uprave ve su podvrgnuti neposrednoj kontroli vlade.

Organi uprave u okviru samostalnih organa uprave predstavljaju takve organe koji
se obrazuju za obavljanje odreenih poslova dravne uprave.
FEDERALNI ILI ZAJEDNIKI ORGANI UPRAVE I ORGANI
FEDERALNIH ODNOSNO DRUGIH KONSTITUTIVNIH JEDINICA

UPRAVE

Federalni organi uprave su zajedniki organi federacije i njenih federalnih

jedinica, koji se obrazuju za obavljanje poslova iz nadlenosti federacije.
Organi uprave federalnih jedinica se obrazuju za obavljanje poslova iz nadlenosti
federalnih jedinica na teritoriji federalne jedinice.
OPTI I POSEBNI ORGANI UPRAVE
Kriterij je nain odreivanja nadlenosti.
Opti organi uprave se formiraju za obavljanje svih vrsta upravnih poslova, dok se
posebni formiraju radi obavljanja upravnih poslova odreene vrste.
ORUANI I CIVILNI ORGANI UPRAVE
Oruani organi uprave se formiraju u oblasti odbrane zemlje (vojska) i u oblasti
unutranjih poslova (policija). Svi ostali organi uprave koji ne mogu upotrebljavati
fiziku prinudu oznaavaju se kao civilni.
OBLICI ORGANA DRAVNE UPRAVE
Najei organizacioni oblici organa uprave su: ministarstva, uprave i
inspektorati, a najei oblici upravnih organizacija su zavodi i direkcije. Ministarstva se
obrazuju za vrenje upravnih poslova u jednoj ili vie upravnih grana. Upravna grana
predstavlja iri krug autoritativnih upravnih poslova koji ine cjelinu u okviru sektora
dravne uprave. Pod sektorom dravne uprave podrazumijeva se zaokruena skupina
upravnih poslova koji ine zasebnu cjelinu u okviru upravnog sistema.
POSEBNE UPRAVNE ORGANIZACIJE
Upravne organizacije se obrazuju za obavljanje strunih i sa njima povezanih
upravnih poslova. Prema tome, ovdje se ne radi o organima uprave, ve o posebnoj vrsti
dravnih organizacija koje se ne obrazuju za vrenje vlasti ve radi obavljanja odreenih
strunih poslova. Mogu se obrazovati u sastavu ministartsva ali i samostalno. Najei
oblici upravnih organizacija su : zavodi i direkcije.
AGENCIJA ZA DRAVNU UPRAVU
Agencija za dravnu upravu je samostalan i nezavisan organ dravne uprave koju
osniva Vlada. Agenciju ine direktor, tri istaknuta strunjaka iz oblasti dravne uprave i
sekretar, a imenuje ih Vlada na osnovu javnog konkursa.
Agencija- nadlenosti:

ustanovljenje jedinstvenih pravila i procedura za izbor, postavljenje i imenovanje

dravnih slubenika
predlaganju imenovanja rukovodeih dravnih slubenika iji izbor vri Vlada na
osnovu javnog konkursa
pripremanja kodeksa dravnih slubenika
predlaganju naina i programa polaganja strunih ispita za prijem kandidata za
dravnu upravu.
ORGANI UPRAVE NA NIVOU ENTITETA

ORGANI UPRAVE U REPUBLICI SRPSKOJ

Ministarstva : odbrane, unutranjih poslova, prosvjete, finansija, pravde, uprave i
lokalne samouprave, industrije i tehnologije, zdravlja i socijalne zatite, energetike i
rudarstva, poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, saobraaja i veza, nauke i kulture,
trgovine i turizma, za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, graevinarstvo i
ekologiju, za pitanja boraca, rtava rata i rada, za ekonomske odnose sa inostranstvom, za
izbjeglice i raseljena lica, vjera, porodice, omladine i sporta.
Republike uprave: za geodetske i imovinsko pravne poslove, carina, poreska
uprava, devizni inspektorat.
Upravne organizacije: Republiki zavod za statistiku, za arhivsku grau, za zatitu
kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea, hidrometeoroloki zavod, zavod za cijene,
pedagoki zavod, zavod za planiranje, zavod za standardizaciju, patente, mjere i
dragocjene metale, sekretarijat za zakonodavstvo, za izbjeglice i humanitarnu pomo,
direkcija za robne rezerve, direkcija za puteve, direkcija za vode, direkcija za civilnu
vazdunu plovidbu, direkcija za proizvodnju i promet naoruanja i vojne opreme,
direkcija za obnovu i izgradnju stambenog prostora u Republici Srpskoj, direkcija za
poslove sukcesije bive Jugoslavije, fond za zapoljavanje, obuku i javne radove i
Republika direkcija za privatizaciju.
ORGANI UPRAVE U FEDERACIJI BiH
Ministarstva: odbrane, unutranjih poslova, pravde, finansija, energetike,
rudarstva i industrije, prometa i komunikacija, socijalne politike, raseljenih lica i
izbjeglica, zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta, trgovine, prostornog ureenja i
okoline, poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva.
Federalne uprave su: za pitanja boraca i invalida domovinskog rata, za geodetske i
imovinsko-pravne poslove.
Federalne upravne organizacije su: zavod za statistiku, meteoroloki zavod, arhiv,
zavod za programiranje, direkcija robnih rezervi.
UNUTRANJA ORGANIZACIJA DRAVNIH ORGANA UPRAVE
Poslovi: normativno-pravni, studijsko-analitiki, upravno-nadzorni, upravni,
informatiki, finansijsko-materijalni, dokumentacioni, statistiko-evidencioni, strunooperativni, kancelarijski, zanatski, manipulativni.

Na osnovu Uredbe o naelima za unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih

mjesta svaki organ donosi odgovarajui Pravilnik o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta.
ORGANIZACIONE JEDINICE
Formiraju se unutar organizacione strukture organa uprave. Razlikuju se dvje
vrste organizacionih jedinica, i to: osnovne i unutranje.
Osnovne se formiraju za vrenje poslova iz jedne ili vie oblasti. U ministarstvima
se formiraju pod nazivom resori, a u posebnim organizacijama sektori. Unutranje
organizacione jedinice se obrazuju prema vrsti i karakteru poslova, pod nazivom:
odjeljenja, odsjeci ili grupe. Mogu nositi i drugi naziv kao to su: centar, sluba,
raunovodstvo, daktilobiro i sl.
Radom resora rukovodi pomonik ministra, radom sektora rukovodi pomonik
sekretara, radom odjeljenja rukovodi naelnik odjeljenja, radom odsjeka rukovodi ef
odsjeka, radom grupe rukovodi rukovodilac grupe, radom sekretarijata rukovodi sekretar.
OBAVLJANJE POSLOVA VAN SJEDITA ORGANA DRAVNE UPRAVE
Ministarstva mogu u podrunim jedinicama obavljati sljedee poslove: upravni
nadzor, rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu, u drugom stepenu, poslove
nadzora.
Cilj organizovanja obavljanja poslova van njihova sjedita je prepoznatljiv, a to je
pribliavanje organa dravne uprave graanima radi efikasnijeg i racionalnijeg obavljanja
poslova.
RUKOVOENJE DRAVNIM ORGANIMA UPRAVE
SISTEMI RUKOVOENJA
Su: linijski, funkcionalni i tabno-linijski sistem.
LINIJSKI SISTEM
Linijski sistem zasniva se na piramidalnoj strukturi nadreenosti i podreenosti.

FUNKCIONALNI SISTEM
Funkcionalni sistem poiva na diferencijaciji unutranje organizacione cjeline
prema slinosti funkcija, odnosno aktivnosti koje se obavljaju. Potinjeni dobijaju
nareenja prema domenu strunosti sa vie nalogodavnih mjesta.
TABNO-LINIJSKI SISTEM

tabno-linijski sistem je kombinovani sistem dva prethodna sistema.

Naredbodavni put se kree kao u linijskom sistemu. tabovi imaju savjetodavnu ulogu i
nemaju pravo nareivanja.
PRINCIP MONOKRATSKOG RUKOVOENJA
Osim strajeine koji se nalazi na vrhu piramidalne strukture u organima
formiranim prema monokratskoj varijanti rade i druga lica, tzv. pomagai starjeina
(zamjenici, pomonici, posebno ovlatena lica)
NIVO ZAJEDNIKIH INSTITUCIJA
Ministarstvom na nivou zajednikih institucija rukovodi kolegijalno tijelo
sastavljeno od ministra i dva zamjenika ministra. Ministre i njegove zamjenike imenuje
Predsjedavajui vijea ministara uz saglasnost Predstavnikog doma.
ENTITETSKI NIVO
REPUBLIKA SRPSKA
U Republici Srpskoj dosljedno je sproveden monokratski princip rukovoenja.
Radom ministarstva rukovodi ministar. Ministar predstavlja ministarstvo, organizuje i
obezbjeuje zakonito i efikasno obavljanje poslova i odluuje o pravima, dunostima i
odgovornosti zaposlenih. Odgovoran je za svoj rad i rad ministarstva. On donosi
podzakonske i upravne akte, interne akte, izdaje pojedniane naloge i vri nadzor i
kontrolu nad radom zaposlenih lica. Ministar moe imati zamjenika koji ga zamjenjuje u
njegovom odsustvu. Zamjenika ministra postavlja Vlada na vrijeme od 4 godine. U
ministarstvu se postavljaju pomonici ministra koji rukovode odreenim resorima.
Ministarstvo moe imati i sekretara.
Radom uprave i republike upravne organizacije rukovodi direktor. Direktora
imenuje vlada na etiri godine.
FEDERACIJA BiH
I u ovom entitetu je sproveden monokratski tip rukovoenja. Na elu ministarstva
nalazi se ministar, koji rukovodi radom ministarstva i odgovoran je za rad tog
ministarstva. Ministra imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika
Federacije, nakon konsultacije sa premijerom. Imenovanje potvruje Predstavniki dom
Parlamenta Federacije. Ministar imenuje zamjenika.Pomonik ministra neposredno
rukovodi odreenim podrujem rada.Upravom i upravnom organizacijom rukovodi
direktor kojeg imenuje Vlada na rijedlog ministra. Sekretar ministratsva neposredno
rukovodi sloenijim poslovima. Postavlja ga Vlada na prijedlog ministra.
4.
ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE I

DRUGIH DRAVNIH ORGANA U BiH

ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE PREMA
PARLAMENTARNOJ SKUPTINI
Dravna uprava na nivou zajednikih institucija BiH ne uspostavlja sa
Parlamentarnom skuptinom neposredne odnose, ve te odnose uspostavlja posredstvom
Savjeta ministara. Savjet ministara duan je jednom godinje podnijeti izvjetaj
Parlamentarnoj skuptini, ukljuujui i izvjetaj o budetu.
ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE PREMA
PREDSJEDNITVU
Predsjednitvo nema nikakavih ovlatenja prema organima dravne uprave iz
okvira zajednikih institucija BiH.
ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE PREMA
SAVJETU MINISTARA
Organi dravne uprave na nivou zajednikih institucija su faktiki stopljeni sa
Savjetom ministara. Vijee ministara ine predsjednik i ministri.
POLOAJ UPRAVE U REPUBLICI SRPSKOJ
Dravna vlast zasniva se na sistemu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i
sudsku. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast vri Narodna skuptina. Republiku predstavlja
predsjednik Republike. Izvrnu vlast vri Vlada, a sudsku sudovi. Ustavnost i zakonitost
titi Ustavni sud.
ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE PREMA NARODNOJ SKUPTINI
Uprava je pravno i politiki zavisna od Skuptine. Skuptina izdaje naelne
stavove i smjernice u vezi sa radom uprave.
ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE I PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Zasnivaju se na pravima i dunostima utvrenim ustavom, zakonom i drugim
propisima. Odvijaju se preko Vlade. Organi dravne uprave obavezni su da predsjedniku
daju obavjetenja, objanjenja, i podatke iz svog djelokruga. Oni izvravaju akte
predsjednika Republike.
ODNOS UPRAVE PREMA VLADI
Vlada utvruje naela za unutranju organizaciju ministarstava i drugih
republikih organa i organizacija. Postavlja i razrjeava funkcionere. Usklauje i

usmjerava rad ministarstava. Vri nadzor nad radom ministarstava. Ministarstva i upravne
organizacije duni su da podnose izvjetaje o svom radu Vladi.
MEUSOBNI ODNOSI ORGANA UPRAVE U REPUBLICI SRPSKOJ
-

Mogu se posmatrati kroz dva vida:

Horizontalni (odnosi organa na istom nivou)-zasnivaju se na meusobnim
pravima i obavezama utvrenim zakonom.
Vertikalni (odnos izmeu viih i niih organa)-zasnivaju se na principu
nadreenosti i podreenosti.

ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE I SUDOVA

Sukob nadlenosti izmeu organa dravne uprave i sudova rjeava ustavni sud. U
kontekstu odnosa uprave i sudova posebno su znaajna dva instituta, i to: institut
pravosudne uprave i institut sudske kontrole uprave.
PRAVOSUDNA UPRAVA
Pravosudna uprava obuhvata aktivnosti organa uprave koji se odnose na
organizovanje i praenje rada sudova. Poslove pravosudne uprave ine dvije grupe
poslova i zadataka. U prvu grupu uvrtavaju se poslovi koje obavlja ministarstvo
(sprovoenje zakona,praenje i prouavanje rada sudova, prosljeivanje pritubi na rad
sudova predsjedniku suda). U drugu grupu uvrtavaju se poslovi koje obavlja ministar
(propisivanje sudskog poslovnika, utvrivanje orjentacionih mjerila o potrebnom broju
sudija, postavljanje i razrjeavanje sudskih tumaa).
ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE I JAVNOG TUILATVA
Javni tuilac moe koristiti etiri vanredna pravna sredstva, i to: ponavljanje
upravnog postupka, zahtjev za zatitu zakonitosti, ponitavanje i ukidanje po pravu
nadzora, oglaavanje rjeenja nitavnim.
esti su kontakti javnog tuioca i organa dravne uprave za unutranje poslove u
fazi koja prethodi postupku zbog sumnje za uinjene delikte.
ODNOS UPRAVE PREMA GRAANIMA
Najvanije obaveze dravnih organa uprave u odnosu na graane prema Zakonu o
administrativnoj slubi u upravi Republike Srpske su: da graanima omogue
otvrarivanje njihovih prava i obaveza, da im daju potrebne podatke i obavjetenja, da im
pruaju pravnu pomo, da potuju ljudsku linost.
5.
ULOGA UPRAVE U OSTVARIVANJU USTAVNIH PRAVA, SLOBODA I
DUNOSTI

Teorija upravnog prava polazi od obima sloboda i prava, te moemo posmatrati:

-prava negativnog statusa-negativni status obuhvata pravnu situaciju graanina u koju
dravna vlast ne smije dirati. To su nepovredivost ivota, sloboda misli i govora, tampe,
savkesti i vjeroispovijesti.
-prava pozitivnog statusa-pozitivni status obuhvata pravnu situaciju u okviru koje
graanin moe zahtijevati od dravne vlasti odreeno injenje i djelovanje. Naznaeni
status obuhvata jednakost i ravnopravnost graana.
-prava aktivnog statusa-aktivan status obuhvata pravo graanina da uestvuje u
politikom i drutvenom ivotu.
6.
MODEL LOKALNE SAMOUPRAVE U REPUBLICI SRPSKOJ
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi optina se definie kao osnovna teritorijalna
jedinica u kojoj graani ostvaruju lokalnu samoupravu. Postoje dvije kategorije poslova
koje optina obavlja, i to:
- poslovi izvornog djelokruga (poslovi u skladu sa Zakonom)
- poslovi iz prenesenog djelokruga (poslovi povjereni optini od strane Republike)
Optina donosi program razvoja, budet i zavrni raun, organizuje komunalnu
policiju, stara se o izgradnji i odravanju lokalnih puteva, preduzima mjere zatite
ovjekove okoline.
ORGANIZACIONA STRUKTURA OPTINE
Skuptina optine, naelnik optine i optinska uprava.
Skuptina optine je predstavniko tijelo lokalne samouprave, a ine je odbornici.
Skuptinu predstavlja predsjednik. Skuptina donosi statut, poslovnik o radu. Skuptina
optine ima sekretara koji se imenuje na 4 godine.
Naelnik optine je nosilac izvrne vlasti i rukovodilac je optinske uprave. On predlae
statut, sprovodi politiku optine, osniva optinsku upravu, imenuje i razrjeava
rukovodioce, obavjetava ministra lokalne uprave i samouprave do 31.marta tekue
godine o izvravanju optinske politike.
Optinska uprava priprema propise sa skuptinu optine i naelnika, obezbjeuje
primjenu zakona, priprema nacrte odluka, rjeava u prekrajnom postupku.
ORGANIZACIONA STRUKTURA GRADA
Skuptina grada, gradonaelnik i gradska uprava
Skuptinu grada ine gradski odbornici koji se biraju na period od 4 godine. Nadlenosti
skuptine grada utvruju se Zakonom i statutom.
Gradonaelnika biraju graani na period od 4 godine. On zastupa i predstavlja grad. Ima
zamjenika. Gradonaelnik predlae statut, odluke skuptini.
Gradska uprava primjenjuje propise skuptine grada i gradonaelnika, obezbjeuje
primjenu zakona, rjeava u prekrajnom postupku.

7.
LOKALNA SAMOUPRAVA U FEDERACIJI BIH
Teritorijalnu organizaciju BiH ine kantoni, te optine i gradovi kao jedinice lokalne
samouprave.
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Optinska uprava
Optina osigurava uslove za potovanje i zatitu ljudskih prava, upravlja optinskom
imovinom, obavlja komunalne djelatnosti, osigurava javni red i mir,. Optinsko vijee
priprema usvajanje statuta optine, vri izbor optinskog naelnika, usvaja optinski
budet. Optinski naelnik je nosilac izvrne vlasti. On imenuje i smjenjuje optinske
slubenike, sprovodi optinsku politiku.
Gradska uprava
Organizacionu strukturu grada ine gradsko vijee i gradonaelnik.
Gradsko vijee je sastavljeno od jednakog broja odbornika iz svake optine. Donosi
statut, budet. Gradonaelnik je nosilac izvrne vlasti. Sprovodi optinsku politiku,
imenuje i smjenjuje gradske funkcionere.
8.
OBILCI KONTROLE UPRAVE
PRAVNA KONTROLA UPRAVE
Dijeli se na unutranji u spoljanju. Unutranju kontrolu ini upravna (administrativna)
kontrola. Spoljanju kontrolu uprave ine parlamentarna kontrola, vladina kontrola,
sudska kontrola i posebni oblici kontrole.
UPRAVNA KONTROLA UPRAVE
Odvija se unutar same organizacione strukture uprave, gdje jedan organ uprave nadzire
rad i akte drugog organa uprave.
HIJERARHIJSKA KONTROLA UPRAVE
Vii organi uprave vre kontrolu nad vrenjem uprave od strane niih organa uprave.
STARATELJSKA KONTROLA
Proizilazi iz starateljskog odnosa drave prema svim institucionalnim oblicima javnog
karaktera koju drava vri preko organa dravne uprave.

INSTANCIONA KONTROLA
Ostvaruje se povodom albe.
NADZORNA (SLUBENA) KONTROLA
Nadzor, odnosno slubenu kontrolu ovlateni organ vri po slubenoj dunosti, odnosno
samoinicijativno.
SUDSKA KONTROLA UPRAVE
Pojam i znaaj sudske kontrole- Nastala je kao dopuna upravnoj kontroli u cilju
uklanjanja njenih slabosti. Aktivira se iskljuivo po zahtjevu za pruanje pravne zatite, a
ne po slubenoj dunosti.
Neki elementi specifinosti sudske kontrole- Obiljeja sudske kontrole su formalna
(navode se organi i postupak po kome se kontrola vri) i materijalna obiljeja (postojanje
zahtjeva za pravnu zatitu).
Kontrola redovnih sudova- U upravnom sporu sud moe ponititi pravni akt, a moe i
rijeiti upravnu stvar. Sud moe odluivati o naknadi tete.
Upravno sudska zatita ustavom zajamenih sloboda i prava- Ima dva oblika: zatita
ustavom zajamenih sloboda i prava kada su oni povrijeeni konanim pojedinanim
aktom i zatita ustavom zajamenih sloboda i prava kada su povrijeeni radnjom
slubenog lica.
Posebna sudska zatita kada su slobode i prava povrijeena pojedinanim
konanim aktom- Mehanizam sudske zatite pokree se zahtjevom lica. Da bi do spora
dolo moraju biti ispunjeni odreeni uslovi: da se radi o pojedinanom aktu, da su aktom
povrijeena prava i slobode, da protiv tog akta nedostaje svaka druga sudska zatita.
Posebna sudska zatita kada su slobode i prava povrijeena radnjom slubenog licaPokretanje posebnog postupka zahtijeva odreene uslove: da je posrijedi radnja
slubenog lica u dravnom organu, da se radnjom vrijeaju slobode i prava.
SPOR ZA NAKNADU TETE PROUZROKOVANE RADOM UPRAVE
Odgovornost drave za tetu nastalu po osnovu slubene greke- Oteeni se
zahtjevom obraa dravi za tetu priinjenu od strane njihovih slubenih lica. Drava
koja je tetu nadoknadila ima mogunost regresa prema licu koje je tetu priinilo.
Slubeno lice moe odgovarati za tetu svojom imovinom. Tu se drava javlja kao jemac
Normativna rjeenja u naem pravnom sistemu- Pretpsotavke za odgovornosst drave
za tetu su: nezakonit i nepravilan rad, postojanje tete, uzrona greka izmeu poinjene
slubene greke i nastale tete.
Nadlenost za rjeavanje zahtjeva za naknadu tete- Oteeni podnosi zahtjen za
naknadu tete posebnoj komisiji koju obrazuje funkcioner koji rukovodi dravnim
organom. Komisija se izjanjava u roku od dva mjeseca. Ukoliko se prava oteenog ne
uvae u cjelosti spor preuzima sud.
Pravo regresa od slubenog lica koje je poinilo tetu- To je pravo slubenog lica koje
je tetu priinilo da namiri iznos isplaene naknade za tetu isplaenu treem licu.

Odgovornost za tetu bez greke- Radi se o odgovornosti drave Samo vrenje slube, a
ne greka u vezi sa tim vrenjem, predstavlja osnov za podnoenje zahtjeva za naknadu
tete.
PARLAMENTARNA KONTROLA
Predstavlja vie politiku nego pravnu kontrolu. Sastoji se u ocjeni politike
cjelishodnosti rada uprave. Bazira se vie na vrh upravne piramide.
VLADINA KONTROLA UPRAVE
Predstavlja mjeavinu pravne i politike kontrole. Vlada se javlja kao kontrolni organ
putem kontrole akata uprave i putem kontrole rada uprave.

9.
DJELATNOST I FUNKCIJE ORGANA DRAVNE UPRAVE
VRENJE POSLOVA DRAVNE UPRAVE
Osnovni zadaci uprave formulisani su Ustavom Republike Srpske i razraeni Zakononom
o administrativnoj slubi u upravi Republike Srpske. Poslovi:Izvravanje zakona,
Rjeavanje u upravnim stvarima,Vrenje nadzora.
NEPOSREDNO PRIMJENJIVANJE, ODNOSNO IZVRAVANJE ZAKONA, DRUGIH
PROPISA I OPTIH AKATA
Vlada vri preko uredbe vlade. Uredbe se mogu donositi pod uslovom da postoji zakon.
RJEAVANJE U UPRAVNIM STVARIMA
Sprovodi se donoenjem rjeenja a kojim se odluuje u pojedinanoj upravnoj stvari.
Upravnim aktom se nekom licu priznaju izvjesna prava, odnosno nameu izvjesne
obaveze.
UPRAVNI NADZOR
Dijeli se na: upravni nadzor koji vre organi uprave i upravni nadzor koji vre drugi
organi. To je oblik pravnog nadzora. Imamo nadzor nad pravnim aktima, nad dravnim i
nedravnim subjektima.
Vrste upravnog nadzora- Nadzor nad zakonitou rada nedravnih subjekata, nad
zakonitou akata nedravnih subjekata, inspekcijski nadzor.

Nadzor nad zakonitou rada- Nadleni organi dravne uprava (ministrastvo) predlau
i pokreu postupak za ocjenu zakonitosti akata, predlau prestanak rada preduzea.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Obavlja se u oblasti zdravstva, obrazovanja, rada, trita, urbanizma, komunalnih usluga,
saobraaja, poljoprivrede, telekomunikacija, elektroprivrede.
Organizacija inspekcijskih slubi- Poslove inspekcijskog nadzora vre ministarstva
preko inspektora. Pojedini poslovi inspekcijskog nadzora mogu biti povjereni organima
optine i grada.
Postupak vrenja inspekcijskog nadzora- Ogleda se u neposrednom uvidu u rad i
poslovanje pojedinca i organizacija. Inspektorske poslove moe obavljati lice koje ima
visoku strunu spremu odgovarajueg smjera, poloen struni ispit za rad u organima
dravne uprave i odreeni broj godina radnog iskustva. Inspektori nemaju obavezu da
najavljuju svoj dolazak. Inspektor ima pravo da pregleda akte, saslua i uzima izjave od
odgovornih i zainteresovanih lica, pregleda poslovne prostorije, uzima uzorke roba,
preduzima mjere.
Odgovornost inspektora- Odgovoran je inspektor za: proputanje koritenja ovlatenja
koja su mu data, ako ne predloi ili ne pokrene postupak pred nadlenim organim, ako
prekorai granicu svojih ovlatenja.
Povjeravanje inspekcijskog nadzora- Mogu biti povjereni organima optine i gradova.
Vrste inspekcijskih slubi- Inspekcija rada, sanitarna, zdravstvena, prosvjetna,
komunalna, trina, urbanistika, poljoprivredna, veterinarska, stoarska, vodoprivredna,
umarska, tehnike inspekcije, saobraajne inspekcije, devizna inspekcija, inspekcije
zatite od poara i dr.
10.
AKTI UPRAVE
POJAM I KLASIFIKACIJA
Pod aktima uprave podrazumijevaju se svi akti i radnje koje uprava donosi odnosno vri u
ostvarivnju svoje funkcije. Dijele se na pravne akte uprave i materijalne akte uprave.
OPTI AKTI UPRAVE
Vrste optenormativnih akata organa uprave- Dijele se na pravilnike, naredbe i
uputstva. Pravilnikom se razrauju pojedine odredbe zakona u cilju njihovog izvravanja.
Naredba predstavlja optenormativni akt uprave kojom se nareuje ili zabranjuje
postupanje u odreenoj situaciji. Uputstvo predstavlja optenormativni akt kojim se
propisuje nain rada i obavljanja poslova organa dravne uprave.
Kontrola ustavnosti i zakonitosti optenormativnih akata uprave- Pored ustavnih
sudova ocjenu saglasnosti optenormativnih akata organa uprave sa zakonom mogu vriti
i drugi dravni organi (redovni sudovi).
11.

UPRAVNI AKTI
POJAM UPRAVNOG AKTA
Upravni akt predstavlja centralni oblik upravnog djelovanja.
OBILJEJA UPRAVNOG AKTA
Upravni akt sadri najmanje tri bitna elementa, i to konkretnost, autoritativnost i pravno
djelovanje.
Konkretnost upravnog akta- Upravni akt se odnosi na konkretnu situaciju i njime se
odluuje o konkretnom drutvenom odnosu.
Autoritativnost upravnog akta- Oznaava moginost donosioca upravnog akta da
namee svoju volju drugom, kojem je akt naslovljen.
Pravno djelovanje upravnog akta- Kroz formu upravnog akta stvara se, mijenja, ukida,
odnosno ponitava ili utvruje neki pravni propis.
Donosilac upravnog akta- Zakon o upravnim sporovima dosta precizno odreuje da
donosilac upravnog akta moe biti dravni organ, preduzee ili druga organizacija ili
ustanova i zajednica u vrenju javnih ovlatenja.
Zasnovanost na zakonu- Upravni akt je zasnovan na odgovarajuem propisu ija se
norma primjenjuje u konkretnom sluaju. Upravni akt donosi ovlateni organ u skladu sa
pravilima odgovarajueg zakonskog postupka i u propisanoj formi.
Izvrnost upravnog akta- Oznaava mogunost njegovog izvravanja protiv volje
njegovog adresata. Javlja se kod onih akata kojima se utvruje neka obaveza.
Donoenje u upravnim stvarima- Proizilazi iz injenice da se upravnim aktom rjeava u
nekoj upravnoj stvari.
IZVRENJE UPRAVNOG AKTA
Moe se sprovoditi samo prema stranci koja je duna ispuniti utvrenu obavezu i to tek
nakon isteka roka u kojem je stranka mogla izvriti utvrenu obavezu dobrovoljno. Da bi
do prinudnog izvrenja moglo doi potrebno je da postoji odluka kojom se stranci
namee neka obaveza i da stranka u odreenom roku nije izvrila svoju obavezu
dobrovoljno. Zakonski rok je 15 dana od donoenja rjeenja.
PRAVNOSNANOST UPRAVNOG AKTA
Pravosnanost oznaava nepromjenjivost upravnog akta.
Formalna pravosnanost- Vezuje stranku i onemoguava joj da pobija upravni akt koji
je postao definitivan u redovnom postupku. Pravosnaan upravni akt ne moe se vie
osporavati redovnim pravnim sredstvima (albom).
Materijalna pravosnanost- Vee njegovog donosioca da ne moe opozvati, odnosno
ponititi, ukinuti i mijenjati ranije donijeti upravni akt.
Objektivna i subjektivna pravosnanost- Objektivna pravosnanost spreava nadleni
organ da ponovo rjeava isti predmet sve u cilju smanjenja trokova koji se ne mogu

prebacivati na teret stranaka. Subjektivna pravosnanost uzima u obzir aspekt zatite

pravnog poloaja stranke, time to zabranjuje ponovno odluivanje o stvari.
Dijelovi upravnog akta koji stiu svojstvo pravosnanosti- Samo njegov dispozitiv
stie svojstvo pravosnanosti.
Pravosnanost i vanredna pravna sredstva- Za razliku od redovnih pravnih sredstava,
koja se mogu koristiti uvijek, vanredna pravna sredstva mogu se koristiti samo u sluaju
kada su izriito zakonom predviena. To su sluajevi akata koji sadre greku oborivosti.
Konanost predstavlja takvo svojstvo pravnog akta kada se protiv njega ne moe
pokrenuti alba kao redovno pravno sredstvo ali se moe pokrenuti upravni spor.
14.
RAZVOJ JAVNE SLUBE PREMA VAEEM PRAVNOM REIMU
Javne slube oznaavaju zajedniki naziv za ustanove, preduzea i druge oblike
organizovanja. Javne slube mogu osnovati javnopravna i privatnopravna lica.
Javnopravna lica su republika, grad, optina. Privatnopravna lica su graani.
USTANOVE
Ustanove se osnivaju u oblasti: obrazovanja, nauke, kulture, fizike kulture, zdravstvene
zatite. Akt o osnivanju ustanove sadri: naziv osnivaa, naziv i sjedite ustanove,
djelatnost ustanove i nain obezbjeivanja sredstava, prava i obaveze osnivaa.
Unutranja organizacija ustanove regulie se statutom. Organi ustanove su direktor,
upravni i nadzorni odbor. Vlada Republike imenuje direktora. Upravni odbor broji
najmanje tri lana. Nadzorni odbor ine lanovi imenovani iz reda zaposlenih u ustanovi.
PREDUZEA
Javna preduzea pokrivaju djelatnosti u oblastima: infrastrukture ( elektroprivreda,
eljezniki i PTT saobraaj, vazduni saobraaj, radio televiuija), koritenja i upravljanja
dobrima od opteg interesa (vodoprivreda, putna privreda, umarstvo). Organi javnog
preduzea su upravni odbor kao organ upravljanja, direktor kao organ poslovoenja i
nadzorni odbor kao organ nadzora. Predsjednika i lanove upravnog odbora, direktora i
nadzorni odbor imenuje i razrjeava Vlada.
15.
ODNOS ORGANA DRAVNE UPRAVE PREMA NEDRAVNIM SUBJEKTIMA
Organi dravne uprave generalno imaju prema svim subjektima odreena posebna
ovlatenja koja se manifestuju kroz: traenje izvjetaja, podataka, davanje obaveznih
instrukcija, upozoravanje na neizvravanje povjerenih poslova te odreivanje roka za
njihovo izvravanje koji ne moe biti dui od 30 dana. Ako nadleni subjekt koji vri
povjerene poslove dravne uprave ne postupi u skladu sa nalozima ovlatenog organa
uprave, organ uprave moe pokrenuti odgovornost funkcionera koji rukovodi radom te
organizacije.
UPRAVNI I STRUNI NADZOR

Razlikuju se tri osnovne vrste upravnog nadzora: nadzor nad zakonitou rada, nadzor
nad zakonitou akata i inspekcijski nadzor.
Struni nadzor se regulie zakonskim propisima kojima se ureuju pojedine oblasti za
ije se vrenje osnivaju ustanove odnosno preduzea.
SAMOSTALNE NEUPRAVNE DRAVNE ORGANIZACIJE
Centralna banka BiH, Agencija za bankarstvo RS.