Augusto Boal

Naslov izvornika:
GAMES FOR ACTORS AND NON-ACTORS (secondedition)
Copyright @Augusto Boal
Objavljenou Velikoj Britaniji 2001.u prijevodu Adriana Jacksonai u izdanju:
Routledge - Taylor&FrancisCroup
London and New York

Igre zaglumce i
ne-glumce
S engleskog
preaele:
i
Tena
Sojer
Jasna

CIP zapis dostupan u radunalnom katalogu

Nacionalnei sveudili5neknjiZniceu Zagrebu pod brojem707573.

Sva prava pridrlana. Ni jedan dio ove knjige ne moZe biti objavljenbez
prethodne suglasnostiizdavada.
O HRVATSKI CENTAR ZA DRAMSKI ODGOT
O PILI-POSLOU d.o.o.

HRVATSKICENTARzA DRAMSKIoDGoJ - pll-r-posl-ovl d.o.o.

ZACREB,2OO9.

SADRZAJ:
Uvod prevoditelja prvom engleskom izdanju
Prevoditeliev dodatak uz drugo izdanje
Autorov predgovor drugom izdanju
Kraljevska Sekspirska dru:zina, kazaliSte u zatvorima
i s e l j a c ib e z z e m l j e
Dodatak-S ponosomu srcima.....

......--.-.--.-..-...19
..........23

..........26
........................30

Predgovor prvom izdaniu

P r i i a o X u a - X u i , p r a p o v i j e s n o jZ e n i k o j a j e o t k r i l a k a 2 a l i 5 t e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 5
Dodatak: Glumci i ne-glumci - svi smo mi ljudi, svi smo mi
...........40
umjetnici, svi smo mi glumci
u Europi
1. KazaliSte potlaienih
Uvod
.........47
Iskustvo iz Codrana: moje prvo forum-kazaliSte u Europi
i l i g l e d a t e l j - i z v o d a ik a o v r h u n s k i p r o t a g o n i s t . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 2
Feminizam u Codranu
................43
Opet po1icija..................
.................44
P o t l a d e n ii t l a d i t e l j i
........................44
Obitelj
.........................44
Zadruga: lik ulazi u svoju vlastitu ulogu i odbacuje glumca .............46
2. Struktura glumdeva rada
P r e v l a s to s j e t a j a . . . . .
.........................49
V j e Z b em i S i i a
............50
OsietilnevieZbe
........51
Y j e L b ep a m i e n j a . . .
.........................51
V j e Z b ez a m i S l j a n j a
........................51
Y j e L b eo s j e i a n j a . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. .1. . . .
R a c i o n a l i z a c i j ao s j e i a j a . . . . . . . . . . . . . . . .
.....................54
A I a r e c h e r c h ed u t e m p s p e r d u
..........................55
Dijalektiika struktura glumieva tumaienja uloge..............................58
Z e l i a. . . . . . . . . . .
.................58
Protu-Zelja
................59
Dominantna i.e1ja.........
. . . . . . . . . . . . .6. .1. .
Kvantitativna i kvalitativna inadica....-.............
..................63
3. Sredstva kazaliSta potladenih
Uvod: novi sustav vjeibi i igara kazaliSta potlaienih ........................65
Dva jedinstva................
.................65
Pet kategorijaigara i vjeZbi
.........66
I. Osjeiamo ono 5to dotidemo (restrukturiranje miSidnih odnosa) ....66
Prvi niz: opie vjeibe..................
.........................67
7 Krii. i krug
..............67
2 Kolumbijska hipnoza
...............67
3 Najmanji dodir s povrSinom
.........................68
4 Upiranje jedno o drugo......
.......69
5 Krug povjerenja.
.........................70
6 Krug ivorova
.........77
7 Glumac kao ,,subjekt": grika vjeLba
...........72

1 8 R a s t a v l j a n j ek o o r d i n i r a n i h p o k r e t a

6 Na sve ietiri ..

..........75

76

19 Predsiednikovi zaStitari

..........97

23 Koliko A ima u iednome A

2 4 J e d a n ,d v a , t r i . . . . . . .
.....................99
21Prijelazpreko sobe...........
.......99
26 Krug imena iz BeloHorizontea
.................99
27 Krug ritmova iz Toronta..
.....100
D r u g i n i z : m e l o d i j " . . . . .. . . . . .
......100
1 Orkestar
. . . . . . . . . . . .1. 0
. .0.
2GIazbai p1es...........
...................100
Tredi niz: zvukovi i Sumovi
.......100
7 Zvuk i pokret
.......100
2 Ritualni 2vuk...........
.................100
eetvrti niz: ritam disanja
...........101
1 O p u S t e n ol e Z a n j en a l e d i m a
. . . . . . . . . . . . . . . . .1. .0.1. .
2 O s l a n j a n j en a 2 i d . . . . . .
................101
3 S t o j e i iu s p r a v n o
.......................101
4 P o l a g a n ou d i s a n j e . . . . .
...............702
5 Eksplozija
..............L02
6 P o l a g a n ou d i s a n j e u z p o d i z a n j e r u k u . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .1. 0
. .2.
7 Ekspres-1onac............
................702
B V e o m ab r z o u d i s a n j e . . . . . . . . . . . . . . . . .
...................102
9 V e o m a p o l a g a n ou d i s a n j e
......702
10Duboko udisanjekroz usta
.......................102
1 1 S v j e s n ou d i s a n j e s m n o g o s n a 9 e . . . . . . . . . .
....702
12Dvije grupe
........102
13 Izdisanjestojeii u krugu
......103
1 4 C l u m a c s e p r e t v a r a d a v a c - l&
i p i z n e d i j e g at i j e l a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 0 3

1sA, E,r ,q u. . . . . . . . .
1 6 S v i g l u m c i s t o j eo k r e n t r t i p r e m a 2 i d u . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
..............103

7 7 D v i i e g r u p e g l u m a c a s t o j es u d e I i c e . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .1. 0. 4
18S tijelima ivrsto priljubljenima o pod...
.......................104
1 9 l - e Z e cpi o l e d i c en a s t o l o v i m a . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.......................104
Peti niz: unutarnji ritmovi
.........104
1 R i t a m s k es 1 i k e . . . . . . . . . . . .
...............104
III. PoticanjeviSe osjetila

3 Z a m i S l j e n op u t o v a n j e
4 S t a k l e n ak o b r a
5 Red zatvorenih i red otvorenih oiiju.......
6 Magnetski polovi - pozitivni i negativni.
7 S v e d s k iv i 5 e s t r u k ik i p o v i . . . . . . . . .
B Vampir iz Strasbourga..............
9 S l i j e p ia u t o m o b i l
1 0K o j i j e t o p r e d m e t ? . . . . . . . . . . . . . . .

1 1M i r i s r u k u . . . . . . . . . . .

.704
.105

..............106
.....107
......................707
.....................108
...................108
. . . . . . . . . . . . . . .1. 0. .9.
......................109
.......................109

12 Osmice..
13 Nogometni vratar
14 Prijatelj i neprijatelj
15 Nacrtaj svoje tijelo...

110
110
110
110
111

1 8 S l i j e p a ci b o m b a . . . . . .

772

24Prepoznati ,,Ah"

8 P r o m j e n ap a r t n e r a . . . . . .

. , , . , . , . . , . . . . . .7. .1. 7
,..,.

Vjeibe mode1irania..................
1 Kipar dodiruje mode1.........
ZKipar ne dodiruje model
3 Kipari ra5trkanipo prostoru
4 K i p a r i z a j e d n oo b l i k u j u i e d a n k i p . . . . . . . . . . . . . .
5 K i p o d d e t i r i - p e to s o b a

....779
.-...179
...'....120
......................120
.-...........-.-....127
...--.-.-..121

....727
...-........'...........727
1 Lutka na koncu
............727
2 Lutka na koncu, preko 5tapa..........
........-.--.--..121
Igre slikama..................
...-..'............722
1 D o v r S is 1 i k u . . . . . . . . . . . .
..............-.--.-..-.122
2lgre loptom........
...............122
3 Boksaikimed.............
......................723
4 Osoba koje sebojimo i ona koja nas Stiti
......123
5lspuni prazanprostor.......
.......................1^23
6 Zrak kao snijeg..
..............724
7 G r a d e n j eo d n o s a m e d u l i k o v i m a
....................724
8 Likovi u pokretu..
...............124
9 Promatranie...............
..............724
1 0 N a d o v e z n er a d n j e . . . .
........................724
1 1S t o s e p r o m i j e n i l o ? . . . . . . . . . . . . . .
................724
12Ispriiaj svoju priiu
.............725
13Pokvareni telefon......
....................725
paLnje.........
14
5rug
.............125
15Zivotinje
..............726
76 Zanimanja.................
................727
1 7 R a v n o t e Z ak r u g a . . . .
.......727
18 Indijanac u gradu, stanovnik grada u praiumi..
..................128
Igre maski i rituala.....
....................728
1 S l i j e d iu i i t e l j a . . . . . . . .
2 Slijedi dvojicu uiitelja - koji se preobraZavajujedan u drugoga..128
...............729
3 S m j e n j i v a n j em a s k i . . .
.....................129
4 S j e d i n j e n j em a s k i
...............729
5 Z a j e d n i i k o s t v a r a n j em a s k e . . . . . . . .
.................729
6 Dodanemaske.........
.......729
7 Preuvelidavanjei odbacivanje maski
......729
8 Slijedi uditelja u svojoj vlastitoj maski
.......................130
9 P r o m j e n am a s k i
...............130
1 0 R a z m j e n am a s k i . . . . . .
131
11 Maske samih glumaca
..............131
l2Zarnjena maski.........
......................131
13Razdvajanjemaske,ritualaimotivacije
14 Premjebtanjemaski iz jednog druStvenog staleZau drugi ..........732
.............133
1 5 S t v a r a n j es v e o b u h v a t n i h m a s k i
.......133
16 Zamjenaglumacausred rituala........
..........133
17Nizmaskiurazliditimokolnostima..................
...............133
18Prirodno i smije5no
..................134
1 9 N e k o l i k o g l u m a c an a p o 2 o r n i c i . . . . . . . . . . . . . . . . .
.....................134
20lgra nadoveznih u1oga..........
..134
21,Igra politiiara
..........734
Z2Razmjenjivanje maski
.......................134
23 Zamjenauloga
........135
2 4 N e s v j e s t i c an a A z u r n o j o b a l i . . . . . . . . . . .
...............135
25 Imenovani voda......
.......................135
2 6 A m s t e r d a m s k ik 1 a u n . . . . . . . . . .
.......................135
27 Be(ke Zivotinje

28Kontaktoiimaizajc.dniikatoika..........
......................135
29Slidice
. . . . . . . . . . . . .i.3. .5. .
Slika predmeta..............
. . . . . . . . . . . .1. 3
. .6.
1 P r o n a d e n ip r e d m e t
.................136
2 P r e o b l i k o v a n ip r e d m e t i . . . . . . . . . . . . . . . .
..............737
3 P r e d m e t i s t v o r e n io d . j e d n o s t a v n i hs t v a r i
...................137
4 U d a s tM a g r i t t e a - , , o v ab o c a n i j e b o c a "
.......................137
Stvaranje prostora i prostornih struktura moii........... .....................137
1 P r o s t o ri p o d r u i j e p r i v a t n o s t i
....................73.7
2 S t v a r a n j ep r o s t o r a u s o b i
.......13g
3 Velikaigra moci
.......................138
4 Stolci u praznom prostoru
....13g
5 Cdje je moje mjesto?
. . . . . . . . . . . . .1.3. .8
6 S e s ts t o l a c a
. . . . . . . . .1. .3 9
7 F o t o g r a f i r a n j es l i k e
.................139
Igre s oblikovaniem likova
........739
1 Ubojstvo u hotelu Agato
........739
2Lopovi i murjaci....
...................140
3 Balu veleposlanstvu..............
......................140
a Dieiji san - 5toZelim biti kad odrastem?.
. . . . . . . . . . . . . . . .1. .4. .1.
5 D i e d j is t r a h . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . t. 4
. .7. . .
6 S t o s u o c l r a s l iZ e l j e l id a p o s t a n e m ? . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..............142
7 Moja suprotnost.
......................142
8 D v i j e o b j a v es v e t e T e r e 2 e . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..........142
9 S u k o b l j e n ip j e t l i i i
....................143
1 0U z r e i i c e
..............143
1 1S t o s a m j a ?S t o Z e l i m ? . .
..........743
T 2 P r a z a nl i k . . . . . . . . . . . . . . .
.................743
V . P a m d e n j eo s j e d a j a . .
......................t44
Povezivanjepamienja, osjeta i 2ami51janja.................
....L44
1 P a m c e n j e :S t oj e b i l o j u d e r . . . .
........................144
2 Pamienje i osjeiaji: sjeianje na dan iz proSlosti
..........145
3 Pamcenjeo
, sjeiajii ma5ta
......145
4 S j e i a n j en a s t v a r n o t l a d e n j e
........................145
5 P o k u sn a p o z o r n i c i m a i t e . . . . .
......................145
6 P r e n o i e n j eu s t v a r n o s t . . . . . . . . . . . . . . . . .
...............746
K a z a l i S t es l i k a . . . . . . . . . .
........................746
Tehnike slika: modeli i vrste dinamizacije. ............
.....148
1(a)Slika rijeii: predoiavanje teme svojim tijelom
........148
1 ( b )S l i k a r i j e d i :p r e d o d a v a n j et e m e t i j e l i m a s u i g r a d a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 5 1
2 Slika promjene
....t54
3 V i S e s t r u k as l i k a t l a d e n j a
. . . . . . .1. 5 5
4 V i S e s t r u k as l i k a s r e i e . . . . . . . . . . .
.......................757
5 S l i k ag r u p e
..........159
6 R i t u a l n ag e s t a . . . . . . . . . . .
................160
7 Ritual......
...............164
B Rituali imaske
....766
9 S l i k ad n e v n i h s a t i . . . . . . . . . . . . . .
......767
1 0 K i n e t i d k as 1 i k a . . . . . . . . .
...............167
1 1V r t u l j a k s l i k a . . . . . . . . . . .
...............167
Slike promjene - tehnika na djelu.....
...........168
Primjeri iz Europe
........................168

r4

"""'170
Nove tehnike kazaliSta slika: policaiac u glavi"""'
"""""""""""'177
1 R a z d v a j a n j e- m i s a o , g o v o r , a k c i i a . ' . " " " '
2 Analitidka slika: viSestrukiodrazi kako nas drugi vide................172
""""""""174
3 Som;rtizacijar......'...'...
""""' 174
4 Krug rituaia
"""""""'I75
S fri Z"elje...
""""""""""775
6 P o l i v a i e n t n as l i k a
"""""""""'176
7 Slikana filmskom p1atnu.........
"""""""""""'776
8 S fi k a s 1 i k e . . " . . . . . . .
ietiri iednostavne demonstracije zametaka predstave
forum-karaliSta zasnovanih na proiiciranim sIikama.....................177

""""""""""" 180
3 J e d n u p r i d u p r i i a v i S eo s o b a
""""""" 181
4 Promiieni priiu .........
. . . . . . . . . . " " " " "1 8 1
5 R e i e n i c u i z g o v a r a v i S eg l u m a c a . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . " " " "1"8 1
Igre emocionalnog poticanja..
"""" 181
1 Suprotstavljanje tladenju
........'..........182
2 Priznanjetlaaitelia
.............-.........183
Vjeibe emocionalnogzagtiiavanja.............
""........1
" 83
1 Apstraktni osjeiaji.....
.........-.........183
2 Apstraktni osjeiajisa Zivotinjama..........'..'
..........183
3 Apstraktni osjeiaji, slijediti uditelja
4 Z i v o t i n j e i l i b i l j k e u e m o c i o n a l n i m s i t r ' r a c i j a m a . " . . . . . ' . . . . . ' . . " . . . .1. .8. .3. . . .
..........'............184
5 Rituali u kojima svi postajuZivotinje.....
....'
6 P o t i c a n j eu s p a v a n i h d i j e l o v a n a S es v i j e s t i . . . ' . " . . ' . . . . . " . ' . . . . . . . . . ' . - .1. .8. 4
. . . . . . . . . . . . . . .1.t.l.5.
Ideolobko zagtiiavanje..................
...............185
1 posveta...
'....185
2 eitanje novina
.................185
3 S j e i a n j en a p o v i j e s n a z b i v a n j a . .
. . . ' . . ' . . . . 1' .8. '5
4 P r e d a v a n j a. . . . . . . . . . . . . . . . .
Vjeibe za pripremu model-priie forum-kazaliSta ili za pokus
. . . . ' . . . . . . . .1.8. .5.
neke druge vrste ka2ali5ta.............
...................185
1 Gluma za gluhe.....
2 stani! Mislil
""""" 186
. ' . . . ' - . . . . .1. .8. 6.
3 Ispitivanje..................
....-.........787
4 R e k o n s t r u k c i j a2 l o i i n a . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.......'.....-".......787
5 Analitidki pokus motivacije
--.-..-787
6 Analititki pokus osjeiaja
7 Analitidki pokus stila

r5

2 2 P o k u s s l o b o d n o gs t i 1 a . . . . . . . . . . . . .
23l2vidanje..................
24Karikatura ................
25 Zamjenau1oga..........
2 6 P o t r e b an a s u p r o t 2 e 1 j i . . . . . . . . . . . . .
27 Ritam prizora
28 RaSomon
29 Nastavi govoriti!
30 Obrecl
3 1 T a j a n s t v e n iS a p a t i
3 2 N e v i e r u j e mt i ! . . . . . . . . . . . . . . . . .
33 Telegram izLong Beacha
3 4 S v e t ok a z a l i 5 t e . . . .
35Ana1ogiia..................
3 6 T i k - t a ki g r e . . . . . . . . . . . . .
4. Rani oblici forum-kazaliSta
Uvod
Pravilaigre............
D r a m a t u r g i j " . . . . . . ...... . .
Uprizorenie ..................
P r e d s t a v ak a o n a d m e t a n j e . . . . . . . . . . .
Primjeri forum-ka2a1i5ta..........
1 Agrarna reforma videna s klupe u parku......
2 Narod sudi tajnom agentu........
3 S e fn a p o s l u , r o b k o d k u i e . . . . . . . . . . . .
4 Povratak na posao u Crddit Lyonnais
5 Nuklearna elektrana

...................191
................791
. . . . . . . . . .1
. .9. .1
..............792
...................792
....192
.............792
....................193
..................193
..................193
.......193
.....193
....................194
...............794
.................794

.......197
....198
. . . . . . . . . . . . .1. .9. 8
..
. . . . . . . . . . . . .1. .9. 8
..
. . . . . . . . . . . . . . .1. 9
. .8.
.......................200
...............200
..................202
..............202
......203
...............203

sumnie i izviesnosti
5. Forum-kazaliSte:
Primjena nove metode oblikovanja i uvjeLbavania model-pride
forum-ka2a1i5ta..........
...................207
D v a d e s e to s n o v n i h t e m a . . . . . . . . . . .
......................208
1 Tlaienje ili nasilje?..
.................208
2 Stil model-pride.........
...............210
3 Treba li problem biti goruii ili ne? Treba li biti jednostavan
............277
ili sloZen?..
.............272
4 T r e b a m o l i d o i i d o r j e S e n j ai l i n e ?
5 Treba li model-prida buduie radnje biti zorno prikazana ili ne?..213
6 M o d e l i l i a n t i m o d e l ? P o g r e S k ai l i s u m n j a ? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 7 3
7 P o n a 5 a n j ed Z o k e r a . . . . . .
.............213
...............275
8 T e a t r a l n o s ti l i r a z m i S l j a n j e ? . . . . . . . . .
.............275
9 Upri2orenje..................
....................276
10Uloga 2agr1javanja..................
...................217
1 1U l o g a g l u m c a . . . . . . .
...............278
1 2 P o n o v l j e n ip r i z o r i . . .
...............218
13Makrosvijet i mikrosvifet...........
1 4K a k o z a m i j e n i t i l i k n e p r e t v a r a j u i i g a u n e k i d r u g i ? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 7 9
....279
15Stoje ,,dobro" tladenje?.....
.......................22[)
1 6T k o m o Z e k o g a z a m i j e n i t i ?
....................227
1 7 K a k o u v j e Z b a v a t im o d e l - p r i d u ? . . . . . . . . . . . . . . . .
............223
18 MoZe li forum promijeniti temu?
19 Mogu li ljudi ostati ,,gledatelii" u radionici forum-kazall6ta?.....224
........225
20 Kada zavrlava radionica kazaliSta potladenih?

t6

kazaliStem
6. Prva iskustva s nevidljivim
Primieri nevidljivog kazaliSta
1 S p o l n ou z n e m i r a v a n j c . . . . . . . . " " " '
2 l r i o , , , c r r o d e n iker a l i i c e S i l v i i e
3 R a s i z a n rI . : G r k . . . . . . . . .
4llasizam II.: crnkinja
5 Piknik na ttlicamaStockholma
6 Diecagledatelja
stvaranje i boiansko ludilo
7. Umjetnitko
RarmiStlanja o umjetnosti i dudesnosti""""""'
S t r a s ti u m j e t n o s t . . . . . . . . . . . . . ' . . . . .
Ludi umjefnik i umjetniiki ludak

Augusto Boal (1931.

"""""""""""'227
"""""""""227
"""""""""""'229
""""""""237
"""""""'231
"""""""""233
""""""""""""234

"""""""237
"""'240
""""""""242

Uvodprevoditeljaprvom

tzdaniu
engleskom
Ova'rje knjiga spoj dviju knjiga Stop!C,,estrnngique(Pariz; Hachette,
(Pariz;La Decouverte,1989)s clodacima
1980)ileux Ttouracteurset non-acteurs
i izmjenamakoje sadrLenajnovijeprimjere iz Boaloveprakse koja se neprestarrorazvlja.Kao Stoi sam naslov upuiuje, opisane vjeLbei igre prikladne
su i za Skolovaneglumce kao i za neprofesionalneizvodade - osnovna ideja Boalovarada jest da svatko moZe glumiti i da kazaliSnapredstavane bi
trebalabiti povlasticaiskljudivo profesionalaca.Dvojako znadenjeengleske
rijedi,,act"- glumiti i djelovati- osnovasu njegovarada.
potlaierih:kaznliite
U knjizi su prikazane tri glavne kategorijekazalidtn
Medutim, meclu svim tim oblicima
slikn,tteaidljiuokazaliifei forurn-kaznliite.
postojineprestanopreklapanjei proZimanjepa izbor jednoga od njih ovisi
samoo okolnostima u kojima se radi i cilju kazaliSnogdogadanja.
Knznliiteslikaje niz vjeLbi i igara osmi5ljenih da razotkriju osnovne
istine o druStvima i kulturama ne oslanjajuii se odmah na tovornijezik
- iako se i on moZe ukljuditi u razliditim nadinima,,dinamiziranya"tih slika. Suciionicikazali5ta slika stvaraju zamrznute slike svojih Livota, osjeiaja,
iskustava,tladenja,grupe predlaZu nasloveili teme,a pojedinci prema njima oblikuju kipove, trodimenzionalne slike sluZedise svojim tijelima i tijelima ostalih sudionika kao glinom. Medutim, rad na slici nikada ne ostaje
statidan- jer kao i sve ostalou kazaliStupotladenih,zamrzttutaslika je samo
Polaztratodka ili uvod u akciju koja se razotkrivakroz proces dinamiziranja, kroz oZivljavanjeslika i otkrivanje njihova smisla i ciljeva.
Pojednostavljeno,osnovna je ideja da ,,slika vrijedi tisuiu rlje(I"; da
na5epretjerano oslanjanjena rijedi moZe viSe zbuniti ili zasjeniti temeljne
problemenego ih razjasniti;da slike, viSenego rijedi,mogu biti bliZe naSim
stvarnim osjeiajima,dak onima podsvjesnima,jer proces ,,razmilljanja rukama" moZepremostiti cenzuru mozga,,,policajca
u glav7",5toga je stvorilo
clru5tvoili osobno iskustvo. Vi5eznadnostslika kljudan je dimbenik takva
rada;skupina ljudi otkrit ie u jednoj te istoj slici mnobtvo razliditih, ali intrigantno povezanih zna(enja destovideii stvari zakoie kipar nije ni znao da
postoje.Slika ruSijezidnei kulturne zaprekei, kao StoBoal pokazuje,otkriva
neodekivanepodudarnosti. Osim toga, rad na slikama, u kojem je naglasak
na fizidkom oblikovanju vi5e nego na govorenju, demokratskiji je jer daje
nroguinost da se izraze i onima koji se slabije izraLavajugovorom. Kazali5te
r9

slika moZe se koristiti kao priprema za nevidljivo kerzaliStei forum-kazali5te, arnezaobilazno je i u terapijskom radu, koji je predmet iduie Boalove
krrjige Dign iclin.l
Ncaidljit,tt knzsliite javno je kazali5te koje u akciju kao glurnce uvladi
publiku bezniezina znanja. Oni su gledatelji-izvoda(i, aktivni gledatelji kazaliSnog djela, ali dok se ono odvija, a obidno i nakon 5to se odigra, nisu svjesni cla je to kazaliSte a ne ,,stvarni Livot". Naravno, ono i jest stvarni Livot,
jer se doista clogada, ljudi su stvarni, clogadaji su stvarni kao i reakcije. To je
kazali5no zblanje koje se ne odvija u kazali5noj zgradi ili u nekom drugom
oditom kazali5nom kontekstu, s publikom kojazapravo ne znadaje publika.
Nekoliko glumaca uvjeZba prizor koji zatim izvedu na odgovarajuiem javnonr mjestu, y'trizor obiirro ukljuiuje neoiekivanu subverzlju ,,uobiiajenog"
ponaSanja unutar odredenog druStva. Kao reakciju na izgred u prizoru,
publika se ukljuduje u raspravu, obidno potpomognutu od strane nekoliko
glurn;rca-provokatora koji se umije5aju u publiku izraL,avajuii ekstremne i
suprotstavljene reakcije na ono 5to se dogaclalo u prizoru.
Na primjer, u Brazllu, glumac iz Boalove grupe s prijateljicom je uiao
u trgovinu s velikim izlogom i zapodeo isprobavati Zensku odjeiu; drugi
je glumac umije5an u gomilu glasno izraLavao negodovanje zbognjegove
perverzije, dok mu je treii glumac postavio pitanje zai;to ne bi nosio Zensku
odjeiu ako Zeli...Za(as se okupljena gomila ukljuiila u vruiu raspravu. Neviclljivo kazaliSte je nadin kori5tenja kazali5ta kako bi se potaknula rasprava, naveli ljudi na propitivanje raznih probiema u javnoj debati. Moglo bi ga
se usporediti s ,,agitpropovskim" ulidnim kazali5tem, s tom razlikom Sto je
publika slobodna zauzeti bilo kakav stav a da pritom nema osjeiaj da joj itko
propovijeda. Nevidljlokazali5te
postavlja pitanja, ali ne nameie odgovore.
I to je kljudno zakazallite potladenih - ono se nikada ne odnosi didaktidki
prema svojoj publici, ono koristi proces zajednidkog udenja radije nego jednosmjernog poudavanja, ono pretpostavlja da publika barata odgovorima
baS koliko i glumci.
Forum-knzaliite je kazali5na igra s pravilima u kojoj se prikazuje nerijesen problem zakoji se poziva publika, gledatelji-rzvodaii, da predloZe i
odigraju rje5enja. Taj je problem uvijek posljedica nekakva tladenja i u nadelu ukljuduje vidljive tladitelje i protagonista koji je potladen. U najdistijem
obliku forurn-ka zallita i glumci i gleclatelji-izvodaii bit ie osobe koje su bile
Lrtve tladenja o kojem se raspravlja; zato one mogu ponuditi zamjenska rjeSenja jer su same bile potladene. Nakon jednog prikazivanja prizora koji se
naziva model-prida (to moZe biti i veia predstava), prizor,lagano ubrzan,
prikazuje se ponovno u potpuno jednakom obliku, sve dok netko iz publike
ne povide: ,,Stanil", zauzme mjesto protagonista i pokuda poraziti tladitelja.
Predstava je oblik nadmetanja izmedu gledatelja-izvodada, koji Zele
promijeniti ishod model-pride (tj. prekinuti krug tladenja), i glumaca koji na
sve moguie nadine pokuSavaju pridu privesti prvotno zami5ljenom kraju (u
kojem su potlaieni poraZer-ri,a tladitelji pobjednici). Igru vodi osoba zvana

1 Augusto Boal, TlrcRainbozu

o.fDesire,London; Routledge 1995.(A.J)
zo

je uloga osigurati neprekinuto odvijanja

clZoker (vidi str. 22 i 213215) dija
medutirn, poput svih sudionika
pravilima;
njezinim
publiku
io.* i nauiiti
ako gleclatelji-izvodaii misle
zamijenjen
biti
moZe
dZoker
fi,,rum-k.1raIi5ta,
teoretski, bilo koje pravilo igre
bi
se,
kao
Sto
posao,
svoj
dobro
ebavlja
nc
cja
se razliditih rje5enja odigra tinroglo mijenjati ako publika to Zeli. Mnogo
je
znanja, taktika i iskustava, a
stjecanje
rezultat
a
iek.nr lednog foruma
za Livotnu stvarnost"'
pokus
kaZe,
Boal
je
kako
tc-r,
,,kazaliini
isk,r,remeno
koji, premda oc[forum-kazali5ta
opis
pojednostavljen
je
veoma
Ovo
vei preko dvadeset godina, podrazumikoje
postoji
kazali5ta
vrsti
sovara
razlliite oblike u kojima ga diljem svijeta nalazimo. Koristi se u
ieva vrlo
ikolama, tvornicama, dnevnim centrima, mjesnim zajednicatna, radu sa
zakupcirla, beskuinicima, invalidima, etnidkim manjinama i tako clalje
je
Cilj
forum-kakojima
postoji
tlaienje.
u
posvuda gclje postoje zajednice
zalii;ta potaknuti raspravu (kroz djelovanje, a ne samo rijedima) kako bi se
pokazale alternativne moguinosti, a ljudi osposobili da postanu ,,protagorristi svojih'ziv ota" .
Koristeii forum-kazali5te s razlititim dru5tvenim zajednicama u Britaniji, i sAm sam isku5ao njegovu djelotvornost, bilo da smo ga koristili kako
bi se otkrio smisao Livota ili kako bi se ljudima dala snaga i samopouzdarrje da nadvlaclaju svoje tladitelje. K tomu, vrlo je zabavno izazivati razlidite
raclosne reakcije: srnijeh kada se prepoznaju trikovi tlaiitelja, smijeh zbog
domiSljatih smicalica gledatelja-rzvodada, pobjedonosni smijeh kada bi se
pobijedio tladitelj. Mnogi ie prvo pomisliti da su tradicionalno ,,suzdrLani" Britanci posljednji koji bi se popeli na pozornicu kako bi se ukliudili u
clramsku radnju, medutim, ako je model-prida dobra, ako predstavlja istinitu sliku L.ivota, i ako je dovoljno poticajna darzazove bijes publike zbog
odnosa prema protagonistu, oni Ce izi6 na pozornicu posebno nakon Sto
prvi gledatelj-izvodad probije led. Frazu ,,istinita slika Livota" ne bi trebalo
slrvatiti kao Boalovo oprecljeljenje zarealizam kao stil u forum-kazallStu; jer
kao Sto fete primijetiti na stranicama koje slijede, on smatra da se rcalizam
ne poklapa s istinom. KazaliSna istina, kako je prtkazana u radu kazali5ta
potladenih, ne mora biti povezana s knjiZevnim realizmom; ako potladeni
vide svoje tladitelje kao dudoviSta, tacla ih trebamo prlkazati kao dudovi5ta,
dak i ako to znadi da trebamo razvitr vizualni stil bliZi ekspresionizmu nego
realizmu.
Boalov rad ustrajno slijedi svoj put s beskonadnom energijom i neprestanim optimizmom. On osobno neprestano leti svijetom, od Afrike do Kattade, od Europe do Rija, poudavajuii svojim metodama i tehnikama, i kako
se dini, u svim prilikarna s jednakorn rado5iu unosi se u rad s grupom kao
da izvodi vjeLbu prvi put, a ne tisuiiti. (Jedan od problema pri prevodenju
ove knjige bilo je otkriti u kojem se dijelu svijeta nalazi Boal u odredenom
trenutku, te nositi se s mu5idavoSiu medunarodnog po5tanskog sustava.)
Kacla se unesete u to frenetidno putovanje svijetom, poinete shvaiati da njegova ambicija da kazaliSte potladenih postane naiin mijenjanja svijeta nije
viSe samo donkihoti zam.
To ne zna(i zastoj u njegovoj praksi - iako ostaje odan osnovnim naielima kazaliSta potlaienih koje je postavio prije dvadesetak godina, Boal
ZI

osmiSljavanove vjeLbei prilagoclavastareenergidnoSiudvadesetogocliSnjaka, poput svrake skuplja tradicionalne igre gdje god ih pronacle mijenja ih
po potrebi kako bi odgovarale njegovim ciljevima te ih donosi u centre u
Parizu i Riju poput lovca koji se vraia s dobrim ulovorn. Tu njegovu radost
r entuzljazam povezan s bezgranidnom i toplom humanoSiu bojirn se da ni
jedan prijevod ne moZepotpuno prenijeti.
Promatrateli ga kako radi, ostatiete zatedenistalnom budnoSiu i analitiino5iu svega5to se dogadau prostoriji. Rijetko kacl izgubi strpljenje,sarno kada je jasno da onaj koji je pitao nije siu5aoodgovor ili se nije spreman
rnisaonoukljuditi u rad, ili traZi neStoslidnoroditeljskomprihvaianju umjesto znanja koje mu nudi kazali5tei koje rnu moZepomoii da bolje razumije
iizazove svijet u kojem Zivimo.
Kao uditelj kazali5ta potladenlh izbjegava etiketiranje te palljivo zaobilazi pitanja koja bi njegovu trenutainu ideologiju mogla strpati u kategoriju ,,marksistidke",,,brehtovske" ili bilo koje druge; takve ogranidavajuie kategorizacijeprotivne su duhu kazali5ta potladenih,jer gotovo u svim
sludajevima podrazumijevaju automatizaciju akcije i reakcije te iskljuiuju
moguinost promjene ili individualiziranosti. Skoro uvijek kazali5tepotlaienih kreie od posebnogprema opiem, a ne suprotno. Kakvi god bili Boalovi politidki nazori, nikada ne utjeiu na njegov raclniti nadilaze osnovnu
fllozoflju suosjeianja s potladenima u svakoj situaciji, kao ni vjerovanje u
iovjekovu sposobnostza promjene.To ne znadi cla Boal ne sudjelujeu politidkim pokretima, ponekad koristeii i kazali5te- na nedavnim izborima
u Brazilu vrlo je aktivno sudjelovaou kampanji Lule, kandidata Radnidke
stranke (PartidodosTrabalhadores),
i gotovo su pobijedili.. Boal takoder reLira
,,prAye"predstaveu,,pravim" kazallltima i vidi kazali5tepotladenihne kao
jedini, vei kao jedan od mnogih oblika kazaliStakoji moZesretno koegzistirati s drugim oblicima.No kazaliStepotladenihipak je kazali5tepotladenih,
kategorija za sebe.
,,Dloker" precistavljasasvim clrugi problem, jer prva pomisao moZe
biti da se radi o Batmanovu protivniku. Ovdje se rijet ,,dLoker" odnosi na
igraiu kartu i nema veze sa zbijanjem5ala.DZokeru razliditirn kontekstima
i kombinacijamamoZebiti redatelj,sudac,voditeljradionice;u kontekstu forum-kazaliStadZokerje posrednik izmeclupublike i glumaca te ne pripada
ni jeclnojstrani - bai kao Stoni dZoker u kartama ne pripada ni jednoj boji.
Bilo koji drugi prijevod rijedi ogranidavaobi njezino znadenje,a vei je i ustaljena kocl sudionika kazaliStapotladenih,pa je prekasnoda se rnijenja.
,,Cledatelj-izvoda{' (spect-actor)Boalova je sloZerricakoja opisuje dio
publike koji na ovaj ili onaj nadin sudjelujeu scenskomdogadanju.Gledatelj-izvodad aktivan je promatrad, suprotstavljen uobidajenojpasivnosti koja
se pripisuje publici. Izraz ,,(arol7ja",
kao npr. u poviku: ,,Stani,to je iarolija!",
odnosi se na one intervencijeu forum-kazaliStukoje se ne smatrajuvjerojatnima i moguiima, tj. koje se odmiiu od stvarnosti i djeluju kao iarolifa. Na

Luiz lndcio Lula da Silva (1945.),predsjeclnik Brazila od 2002.Ponovno izabran u

drugi mandat 2006.,koji istjeie 2011.(Nap. ur.)

protagonista koji nema ni prebijene

primjer: gledatelj-i zvod,a(.ulaziu ulogu
io je po svoj prilici darolija' ali
nade tisuZu
ilp" ,., dZepui onda na ulici
".r,u.
mora odluditi publika Koristio sam u prijevoo torne,kao u svlm prilikama,
preclpodetnim slovomikako bih opisaoonaj dio
c-lurijei ,forrlm" (s malim
intervepodinju
kol"m publika, gledateli_i-izvodaii,
staveforum-karuiisru u
mode"l-ptt(e'Iztazi"debata" | "rasprava"
prikazivanja
drugog
nirati tijekom
izmjene ideia, vei mi5ljenjaizraLena putenr
rijetko opisuju puJi"i" verbalne
radio-foruma' Ostalr rzrazi po potrebi
,ou",
Boal
kazali5nog, a ne,tufo ga
u tekstu'
su objaSnjeni
'tJ
,. -,---^: .^^
nego o govoru/ vlse o pokazallltu potiadenih viSe se radi o glumi
o
odgovora,-vise raSdlanjivanjunego o pristavljanju pitanja r-t"goo davanju
ianima kazaliStekao sila promjene'
n"".'""il b,ro i" t"j"gu za onekoje
Adrian Jackson
studeni,2001.

dodatakuz drugoizdanje
Prevoditeliev
jo5 mogao dodaDeset godina i detiri knjige u meduvremenu, 5to bih
potlaienih sa svoti? Nakon sto sam se i sam intenzivno bavio kazaliStem
kulturama i
jom kazalisnom skupinom ,,Cardboardcitizens"*,! razliditim
sada bolje
da
mislim
kontekstima,ovdje i u inozemstvu, sa ibez Augusta,
naveo/
gore
sam
5to
razumijem i njega i njegov rad no na moju sre6u,sve
knjige
ove
jest
kontekst
jo5 uvijek vrlyeai. Otlo lto je moZda postalo jasnije,
tekstovima
velikim
ioja je'temeljno djelo njegove karijere poduprto dvama
- s jedne strane '"uaituir-tim teorijskim djelom Kazaliitepotlaienih'koje ga je
iz nedavudinilo poznatim javnosti,a s druge, iskrenim osobnim sjeianjima
Boalovo
cjelokupno
Kako
slr.
no objavljene autobiografije Hamtet i pekaroa
politidkoj
i
osobnoj
na
utjecati,
djelovanjl svjedodi o iromieni i kako na nju
i
razini,bilo bi u redu pituti'sto je danas drukdije kad je u pitanju taj dovjek
njegovo djeto.Sto se Promijenilo?
Jed nojesigur no- Boalovodjelovanjesadajem nogopoznat lje. Dijelom zahvaljujuiii tome 5to je ova knjiga objavljenana engleskom, kazaliste
potlaienih sada se prakticira i u najudaljenijim zakutcima svijeta, nalazi se
naju brojnim nastavnim planovima, a znaju ga i cijene ljudi koji rade u
planiranJa,
urbanog
do
sve
pa
mladima
razlititijim podruijima, od racla s
od poticanju ruruiludo trenin ga za menadZere.U prirodi je velikih izuma
clanaclidu ulogu tolr, i.., je njihov autor odredio. ,,Pravlla" forum-kazahita
koju je 1991"A'
,,Gradani iz kartonskih kutija", profesionalna kazalisna skupina
danas uglavnom medu
do
sve
djeluje
i
koja
a'o-u
U"r
s
ljudima
osnovao
fackson
ljudima bez doma itnima kojima prijeti da topostanu, zatim u Skolama,lokalnim
zajednicama,ali isto tako, manjim dijelom t,roi*t programa, za publiku umjetniikih kazali5ta.(Nap. ur.)
L)

koja je Augusto odredio u svojoj knjizl kad se sve uzme u obzir, i dalje vrijecle,ali inadiceu izraLavanju, stilu, dZokerskom vodenju forum-predstave i
svemu ostalomesu nebrojene.
To ne zna(i da je on sam zastao - daleko od toga. Njegova dob gotovo
da nije utjecalana njegovu energiju,a kao dokaz tomu sluZi desetljeierada
u nairazliditijim podrudjima, podev5iod psihoterapijepa sve do izbornih
stoZera.Ipak, srediSnjaetidka jezgra njegova rada, koja se vrti oko pravde i
nepravde,ostalaje nepromijenjena.U nekim aspektima, pdk, moZe se reii
da je napravio i zatvorio puni krug.
Kada ponovno ditamo pride o njegovim ranim eksperimentima s forum-kazali5temu Europi, metaforaklupe koju zauzimajuseljacinakon Karanfilske revolucije u Portugalu (str. 200-2)podsjeia nas na njegov sadasnji
rad u Brazllus Pokretom seljakabezemlja5a(Movimento dos Trabalhadores
Rurais Sem Terra; vidi str. 31-2).Isto tako, prida o dovjeku koji prepo znaje
jednog od svojih muditelja (str. 202)gotovo je jednaka forum-pridi koju je
napravila grupa s kojorn smo Augusto i ja radili u Johannesburgu1997.,nakon tamo5nje Dugine revolucije (Rainbow revolution). Dakako, tladenja su
brojna i ima ih posvuda...
Analiza vieLbi izaziva posebno snaL,andojam kad ih se dita usporedo
s netom objavljenomBoalovombiografijom. U poglavlju o masku-ul ritualima, opredni odnosi koje je Boal odlu(io izabrati su: otac/sin, uiitelj/udenik,
dasnik/vojnik, zemljoposjednik/seljak itd. Jedini od navedenih odnosa koji
nije bio uvelike prisutan u Boalovu Livotu, koliko mi je poznato,jest onaj
vojnidki. Njegovo osobno iskustvo mudenja potkrijepljeno je brojnim dokazirna i neizravno je podelo u trenutku kad je prihvatio geslo ,,solidarnost
zna(i izlaganjejeclnakim riz;icrma",na ito su ga potaknuli sukobi zemljoposjednika i seljaka.Naravno, Boal danas opet radi sa seljacima(dini se da je u
Brazllu feudalni sustavjoi uvijek aktualan).
cledajuii unatrag, moZemoprimijetiti kako je mnogo toga sto je dinilo korijene Boalova djela Dtiga ielja sadrl,anou njegovu ekspeiimenialnom
radu s maskama i ritualima, dak i prije poznate pari5ke radionice nazvane ,,Policajacu glavi". Neki se bitni elementi ponavljaju: sagledavanjesebe
pomoiu drugih, projekcije koje nam drugi nameiu, ustrajavanje na tome
da eksperimentiramoprihva6ajuii te projekcijekako bismo bolje razumjeli
svoje sposobnosti.Korijeni tih tehnika ostali su isti, ali motivacija se promijenila - izvorno uglavnom politidka, danas je ona istovremenootvoreno
osobna.
Dojmile su me se njegove stalne referencije - davno prije nego 5to je
radionica u Kraljevskoj SekspirskojdruZini (Royal ShakespeareCompany)
dovela do,,Harnletovskih varijacija'lkoje su dodane velikom broju vjeZbi u
ovom izdanju,lik danskog princa pojavljivao se redovito u njegovu radu,
kao Sto se pojavljuju Antigona i Pessoa.Iz oditih razlogato su mu postali
opii motivi: Hamlet, oliienje svih ljudskih osobina, utjelovljenje dvojbe izmedu djelovanja i nedjelovanja,stjeciite osobnogai politidkoga; Antigona, u
7A

Lenaprotiv cijele dtLave; Pessoa.,dije ime (ba5

srdanoj borbi zapravdu, sama
je mnogih ,,heteronima", mnogih lidnosti,
dovjek
Orttfu.fn") znaii ,,osoba",
neprestano traLe sebe u drugima (i u
koje
sukobljenih,
i.,."f."a uzajamno
autora Kniige nemira).
Soaresa,
Bernarda
njih,
i,r" 'y".tnoga od
vlastite kljudeve' Portugalske
sadrZe
rijedi
i
uporabe
referencije
Ostale
rjednika (ponekad i
na
prelistavanje
baciti
morao
se
sam
rijeii, zbogkojih
obftno su povezane s drevnim grdkim poimanjima drame ili
"ior"rtoe"u;,
iIskim.modernist]'k

u.t*,i Ii sbraz
p',rn

j:lT:Y

lT ryo'"I
IT::'l:
- sve
tazumlie'
su to :kljudevi za :::"t"foyeganema nigdje osim u delti Amazone
Boala;iskonski nacionalni ponos ide ruku pod ruku s gotovo akadem""";! sklonosiu samim korijenimafllozoflie i pravde.
skom
A kako se promijenio sam Boal? MoLda bi se odgovor ,,nikako" mona
gao udiniti dudnim s obzirom da je rijed o osobi iiji se Zivotni rad temelji
prevonekoliko
godina
Prije
istraLivanju kazali5ta kao sredstva promjene.
clio sam jedno njegovo starije djelo prije nego 5toje unio neke promjene. Bilo
je
puno aluzljana,,ienkijevsketlaiitelje", a terapijase spominjala samo kao
'dro
zapadnjaike burZoaskedekadencije.Danas je pak destgost u New Yorku i Omahi, oZenjenje psihoanalitidarkomte je zasnovaocijelu 5kolu koja
koristi dranru kao terapiju.Ipak, SjedinjeneAmeridke DrZave za njega su i
dalje ,,SjevernaAmer7ka", a u najnovijem dodatku ovoj knjizi, sjeianju na
radionicu u New Yorku poslije 11.rujna, uz suosjeianieza sudionike,i dalje
se moZeosjetiti njegov bijesusmjerenprerna ameriikom imperijalizmu koji
seosjeiaou njegovim politidkim stavovimajo5 od 1960-te.Iako se svijet nije
pronrijeniokoliko bi on to lelio, Boalov humanizam postaoje velikodu5niji
i samouvjereniji,iako smisao za ironiju i porugu koji ga proZima jo5 uvijek
bukti nesmanjenomsnagom.Augustu Boalu,pekarovu sinu, tek je sedamdesetgodina!
Adrian Jackson
studeni,2001,.

FernandoPessoa(1888.- 1935.),portugalski pjesnik. Pisao pocl viSeimena, ,,heteronima", od kojih je svako podrazumijevalo i specifidnu autorsku osobnost razliiitu od ostalih. (Nap. ur.)

z5

Autorovpredgovor
drugomizdanju
Kraljevska
druiina,kazaliiteu zatvorima
iekspirska
i seljaci
bezzemlje
Posljednjihnekoliko godina imao sam tri predivna nova iskustva koja
su se u mnogodemurazlikovala jedno od drugoga, a opet bila tako slidna.
Prvo je bilo u Stratfordu na Avonu 1997.godine. Cicely Berry i Adrian
Noble pozvali se me da vodim radionicu s glumcima Kraljevske Sekspirske
druZine (Royal ShakespeareCompany - RSC) kako bismo isku5ali moguinosti tehnika introspekclje iz Duge ielja u stvaranju Sekspirijanskih likova
- u ovom sludajuonih u Hamletu.
Njih sam ve6iskuiao u mnogim predstavama,,,obidnim"i mjuziklima,
dak i u klasicima,u Racineui Machiavelliju, ali nikada u Shakespeareu.
Kako se profesionalnim kazali5temnisam bavio deset godina - za to
sam vrijeme radio s razliditim grupama ljudi, sa stanovnicima slamova, sindikatima, crkvama i s drugim siromaSnimljudima, koji su kazali5tekoristili
zabolje razumijevanje vlastitih problema te kako bi lakbenaili rjeSenja,a ne
kako bi se pozabavili tim problemima tek u sklopu istraZivanjanekog lika u
predstavi! - Stratford na Avonu bio je pravi doLivljaj.
ReZiranjepredstaveje kao jahanje ili voZnja biciklom - nikad se ne
zaboravlja.Ve6 od prvog dana osjeiao sam se lagodno urazgovoru sa strudnjacima, meni slidnima, ljudima potpuno slobodna uma i otvorena srca,
spremnima na nova iskustva i na eksperimentiranje, kao Stosmo to (da ponovim) i Cicely i ja.
Kada sam se u ranim sedamdesetima,nakon 5to sam desetljeiima radio samo s profesionalnim glumcima, na5aos grupom autohtonih Peruanaca koji nisu govorili mojim jezikom i koji su prema meni bili nepovjerljivi
kao prema izvanzemaljcu (i to s punim pravom, vjerujem), pomislio sam:
,,Sovim ljudima radit iu kao da su iskusni profesionalni glumci!". To sam i
udinio i ispaloje prilidno dobro. Suodens RSC-om,pomislio sam isto: ,,Iladit
6u s njima kao da su jednostavni stanovnici brazilskih slamova".I to se opet
pokazalo kao dobra metoda.
t6

ponasao kao da su neSto Sto nisu? Nikako:

Jesam li se prema njima
ono Sto uistinu jesu: peruanski domoroci' glumci u
srlrlo sam ih gledao kao
- svi su oni, poput mene, samo ljudska bi6a'
Sirutfora", in"diiski seljaci
stvaramo sebi svojDrukdije se oclijevamo, imamo drukdije navike,
onoga Sto smo sami
od
samo
Livieti
moZemo
ne
no
jela
i
stvenu glazba
i clruge, ponekad u-s.tilu,,antropofaSke" brazilske
stvorili, moramo ukljuiiti
stolje(a2'7ivot se Siri' Siri se unutar nakrriizevnosti s poietka dvadesetog
i
tiiela, raste i razvlja se pa se tako Siri i u prostoru, f izidkom
i""'ri"rritoe
podraZaji
zna(enia,
ideje,
forme,
otkrivaju se novi prostori,
,Jn.i"rf.orrl,
od drugih ono Sto
i ;;; bi se to trebalo odvijati poput dijaloga: primajuii
sustvorilt,prulajuiidrugimanajboljedjelana5ihruku.
toliko toga
Ne moZem o Livjett u izolaciji, u vlastitu zatvoru. MoZemo
i mrzi'
voli
takoder
drugi
onaj
drugotnosti:
u
sebe
prepoznamo
nauditi kac-l
- kao i ja, kao i ti, kao i ona ili on, premda nas
hrabrost
pionalazr
i
,,r"f-r";"
moZemo uditi jedni od druodlikutu kulturne razliditosti. Upravo zbogtoga
- razlliiti smo u svojojjednakosti'
gih
L/
druKada me Sanjoy Ganguly Pozvao da radim sa seoskim glumcima
nove
naudim
ih
da
Lele
da
sam
pretpostavio
Line lnnn Ssnskriti u Kalkuti
koje su vei bile
i"t-,r-rlt" forum-kazalista kako bi poboljiali svoje predstave
se bavi polikoje
s
forum-kazaliStem
smo
mi:
su
Rekli
,,IJpoznati
oreclivne.
Dugu
upoznati
Zelimo
Sada
problemima.
konkretnim
i
druStvenim
iltkir1-1,
ielja,kakobismo bolje spoznali sebe i svoje skrivene osjeiaje. Imamo strahovei frustr aclje, nade i L.eIie:Zelimo i njih bolje tazumietl!"
U Madhyagramu u Indiji - radeii s najsiroma5nijima od siroma5nih
seljaka na svijetu - proSli smo iste tehnike kao i s RSC-om, kao i s psihoterapeutima ,t Lar-rg"nsbrucku u Svicarskoj, kao i s politidkim aktivistima u
SAD-u. Sve je to isto kazali5te!
Tako smo postupili i s RSC-om... no postupili smo i neSto drugadije.
U ovoj knjizi, orin-t mnogih novih vjeLbiiigara, dodao sam i inadice nekim
vei postojeiim tehnikama kako bi bile korisnije profesionalnim glumcima
koji rade na profesionalnim predstavama. Kako bi bile jasnije, nazvao sam
ih ,,Hamletovskim varijacijama", i desto iete ih susretati u ovom izdanju'
Naravno, mogu se koristiti u bilo kojoj predstavi, ne ogranidavajudi se samo
na Shakespearea.
U radu s RSC-om smatrao sam vaZnim svim introspektivnim tehnikama dodati joS jedan zavrini korak: na samome kraju, glumac koji glumi
protagonista u odredenoj improvizaciji u vjeLbibi trebao proii cijeli proces
u toj ulozi.
Na primjer: u izvornoj tehnici nazvanoj diga ielja protagonist mora naiiniti nekoliko prlkazarazliditih
Lelja,ili razliditih,,nijansi" iste Lelie, koje ie
utjeloviti drugi glumci kako bi nam omoguiili da se istovremeno poigramo
s razliiitim stavovima ili gledi5tima. Protagonist, na nadin kako mi to obid-

Arrtropofaskipokret osnovaoje1920.Oswald de Andrade, pjesnik, dramski pisac

i teoretidarbrizilskog modernizma; njegovje cilj, kao 5to mu naziv kazuje,Progutati stranekulturne utjecajei prilagoditi ih brazilskom stilu. (A. J.)

no dinimo, moZe vicljeti svaku od tih slika kako se bori protiv antagonista.
U Hatnletu se u jednom prizoru protagonist suodava s Gertruclom, svojom
vlastitom majkom. Razlidite Lelje vezane uz nju ukljuiuju, odito, ljubav sina prema majci, seksualnu privladnost, ljubomoru, divljenje, strah i mnoge clruge. Glumac vlastitim tijelom oblikuje slike koje moZe stvoriti iz tih
osjeiaja, a drugi ih glumci preuzimaju; svaki ocl njih ie tada sam nastaviti
improvizirati protiv Certrude. U novoj inaiici, nakon Sto odgleda taj niz
improvizacija, glumac koji igra ulogu Hamleta mora sam utjeloviti te slike,
jednu po jednu te ponovno improvizirati sa svim tim Zeljama, emocijama,
osjeiajima i situacijama. Mora shvatiti kako bi bilo osjeiati samo tu jednu
ieZnju ili nagon, tu odredenu Zelju ili osjeiaj: kao slikar koji na paleti ima
diste boje koje poslije pomije5a po volji.
clumac mora ne samo razumjeti i osjeiati lik koji glurni, nego ga i
prenijeti publici u umjetnidkom obliku, kao umjetnik. Bilo kome drugome,
tko ovu tehniku primjenjuje u osobne svrhe, bilo bi dovoljno rrauiiti, znati,
razumjeti; glumac kojemu je glavna zada1a prlkazati to - mora osjetiti sve
te korake u sebi kako bi ih poslije mogao prenijeti publici.
Kad je rijed o pokusnim tehnikama, nzvei dobro poznate, s RSC-om
smo isku5ali i neke nove. S radoSiu se sjeiam trenutka u kojem je tridesetero glumaca, s kojima sam radio dva tjedna, predstavilo saZetak na5eg rada
svojim kolegama, direktorima i administrativnom osoblju. Pokazivao sam
tehniku nazvanu Hnnoaerska inaiicn u kojoj publika u svakom trenutku moLe recr,,Stani!" te postaviti pitanje bilo kojem ocl likova (ne glumcima). Cilj
je izbaciti glumce iz ravnoteLe, prislljavajuii ih cta u takvoj kriznoj situaciji
istraLe i dodu do srZi svoje uloge kako bi osmislili i motivirali likove koie
glume.
Bio sam svjestan da ie glumci u publici koji nisu sudjelovali u radionici biti i vi5e nego spremni pitati svoje kolege naj5kakljivija pitania, naravno
u duhu prijateljstva i suradnje. Moji su glumci pak bili odvaZni i rekli: ,,Samo neka pltaju!"
od samog podetka pitanja su pljustala, a glumci su veoma maitovito
odgovarali... sve dok jedan gledatelj, nakon prizora u kojem duh govori o
svojim grijesima,3 nije upitao: ,,Koje ste to grijehe poiinili?" Nimalo lako
pitanje: nismo se mogli sjetiti ni jednog od njegovih grijeha jer je ipak kralj
Hamlet bio hvaljen zbog svoje pravednosti te opisivan kao velik dovjek i
izvanredan kralj... Kakvi grijesi? Nastala je ti5ina. Nakon osrednje stanke,
glumac koji je igrao Duha odgovorio je: ,,Bio sam kralj, a kraljevi su prisiljeni
ratovati. U tim ratovima vojnici neizbjeLivo nebrojeno puta sagrije5e. sam
Ja
bio njihov kralj i njihovi zloiini postali su moji jer su i oni sami bili moja

Ja sam duh tvog oca,osuden

Obilaziti noiu neko vriieme,
A clanju postit, zatvoren u ognju,
dok plamen taj me svog ne odisti
Octgadnih grijeha, koje za'zivota poiinih.
(Hnmlet,I.iin, Y. prizor; prijevod: Milan Bogdanovic)

z8

je odgovorila pljeskom,a ja sam upitao: ,,lma li

oclgovornost."Publika mu
vezarrihuz ovajprizor?" Nije ih bilo'
;ni
'
'"' nitafli.r
kreativan i
Do',kako bi koristio ove tehnike, 5;lumacmora biti dobar,
JoSkako!
rn.r5tovit.
nazvanim "PaU suradnji s PaulomHeritargeomi njegovim projektom
sveudiliSta'
londonskog
Mary
kraljice
KoledZu
u
sjeclistem
l;ri.r narroda", Sa
- todnije,u trideset i seu
zatvorima
kazali5ta
projekt
Brazilu
u
ir,ra"fi s.ro
Ilnn'r.l.rovnih zatvoradiljem SaoPaula'
s
To je pred nas poshrvilo potpuno nov problem: radili smo s ljudima
iako
smo
poiinili,
koji
su
zlodine
umu
k.iinra .ismo suosjeialiimajuii na
nove buduinosti. Taifr'potp"no podupirali u njihovoj Zelji za stvaraniem
je imao ispisane
na
pendreku
njih
jeclan
ocl
duvarima
s
ri.iili i
Lo.t*r -.'.,.,o
- s kojima se takoder nismo slagali:zatvorenicisu bili
prava"
rfedi ,,lju.1ska
joS viSe patnje, a duvari su biosuclenina utamnidenje,a ne na poniZenjei
loSih radnih uvjeta u
vlastitih
zbog
zatvorenicima
na
iskaljivanju
li skloni
kombinaciiis niskim plaiama i visokim rizikom'
SveStoje izvan zatvorazabranjeno,unutar zatvoraje uobidajenapraksa,ako to zatvorenik moZeplatiti: droga,pliadka,spolno napastovanje,prostitucija,okr5aji bandi, mudenjei ubojstvo.
Zatvori u Brazilu su kao odlagaliStaljudi koji ondje niStane rade to
bismo mogli usporediti s bolnicom u koju natrpamo bolesnikei ostavimo ih
bez lijednika,sestaraili lijekova:kako moZemoodekivatida bolesni ozdrave
u takvon"rscenariju?NaSi su zatvori tvornice mrZnje.
U prvoj fazi ovogprojekta otkrili smo ono odito:osudenicisu prostorno zatvoreni,no zato im je vrijeme slobodno - suprotno tomu mi smo bili
ograniieni upravo vrelnenom. Sto oni mogu udiniti sa svojim slobodnim
vremenom?KazaliStepotladenih stvara prostore slobode gdje ljudi mogu
osloboditimisli, sjeianja,osjeiaje,ma5tanja,misli o pro5lostiu sada5njostite
gdjemogu osmisliti svoju buduinost umjesto da je samo dekaju.
Kako stvoriti prostore slobode u zatvoru? Zatvorenici imaju slobodu
arraliziratisvoju pro5lost,to je sigurno. Zalto onda ne bi mogli i osmisliti
svoju buduinost?
Tir leZi najveii problem: njihova sadaSnjost
No... Stoje sa sadaSnjoSiu?
sastojise od suodavanjas moinim neprijateljem,duvarima koji se takoder
smatrajupotladenima.Cuvarima pak nije drago gledati kako se zatvorenici
bave kazali5tem i ,,zabavljaju",dok oni moraju raditi i nadgledati ih.
Obje strane imaju svoje predrasude; obje gledaju na onu drugu kao na
neprijatelja.Ba5kao kad sam radio s protestantima i katolicima u Derryju
u SjevernojIrskoj - njihove predrasudetemeljilesu se na vjeri i povijesti,no
obje strane imale su obitelji, partnere, osobneprobleme i strahove.Ne bismo
trebali etiketirati nekoga njegovom vjeroispovije5iu,nego uistinu poku5ati
vidjeti osobu.Vidjeti ljude bez etiketa.
S tom smo strategijomi sada krenuli: ne gledati u zatvoreniku zatvoretlog iovjeka ili u iuvaru iovjeka u uniformi. Valja vidjeti ono Stoobojica
uistinu jesu prije nego 5toih strpamo u kategorije:oni su ljudi. Poku5alismo
raditi s temama koje su bliske objemastranama,uglavnom osobnim problemima koje mogu dijeliti.

sada nas pitaju ,,Ako je istina to Sto govorite, zalto se ne bavimo Dugttnt ieljn?" Tako su me i neki glumci u Stratforclu pitali: ,,Zasto se ne bavimo
forum-ka zaliStem?"
Isto je to... i razlliito - ono isto je razli(ito, ono razlidito je isto!

Dodatak-Sponosom
u srcima
Otkako sam to napisao,imao sam iast nazoditi svedanostiu Memorijalrrom centru Latinske Amerike u Sdo Paulu, kojom je oznadenzavrbetak
rada na projektu ,,Ljudskaprava na pozornici" koji se godinu dana odvijao
u trideset i sedam tamoSnjih zatvora. Zahvaljujuii humanistidkom karakteru tog projekta i njegovom nevjerojatnom uspjehu - otvaranju dijaloga
izmedu detiri tisuie zatvorenika, stotina zaposlenika zatvora te ljucli koji
nastanjujuokolna podruija - gradsko poglavarstvoSaoPauladodijelilo mu
je nagradu Prenio Betinlrcde DireitosHunnnos 2a2001,.
godinu..
Ujutro su iuvari izveli svoju predstavu koja je prikazivala te5koie u
radu u pretrpanim zatvorima te male naknade za tako opasan posao.Kao
5to je destsludajpri uporabi na5ih kazaliSnih metoda, duvari su igrali sve
uloge, dak i one zatvorenika zbog kojih su zamijenili uniforme za odjela
zatvorenika, ali i poprimili njihovo drLanje - spustene glave, s rukom na
ramenu dovjekaispred sebe.
Odmah poslije toga uslijedilaje predstavazatvorenikakoja je govorila
o njihovim Zivotima.Jeclnogaod njih iz publike je gledalonjegovih desetero
djecekoja su bila odu5evljenatatinim novootkrivenim talentom zakazaltste:
u jednom posebnodirljivom prizoru, njegovasedmogodi5njakii dotrdalaje
na pozornicu da ga zagrlt te ga tako natjeralada nakratko napusti pozornicu kako bi je odnio do njezine majke,slobodnegradanke,u gledaliitu.
Vrhunac vederi bile su zatvoreniceuprizorivii trenutak u kojem jednoj
od njih (kojaje pridala svoju istinitu pridu) prema odredbi suda oduzimaju
Sestomjesedno
dijete zadetou zatvoru.
U kazali5tu potladenih stvarnost nije prikazana samo onakva kakva
jest, nego - Stoje najvaZnije - i onakva kakva bi mogla biti. Zato i Zivimo da bismo ispunili svoje potencijale.Taj vitalni dio prepuita se kreativnosti
publike - gledatelji se penju na pozornicu kao protagonisti i poku5avaju
naii mogudarjeienja problema.
Publika, do suza dirnuta prizoromu kojemu se majka poljupcem opraStaocl svog djeteta,mnogo je puta stala na njezino mjesto predliZuei vrtiie
u zatvorima koje bi vodile zatvorenice,ili svakodnevneposjete,nakon ikole
spavanja,ili druge nadinena koje bi se moglo oclgoditi (prerano)preiRrije
kidanje veze majke i djeteta:pravo protagonistice kao Leneimafke trebal,cbi

Brazilskanagrada za promicanje ljudskih prava. Herbert Jose,,Betinho" cleSou-1997.),

za (7935.sociolog i borac protiv ekonomske nepravde i vladine korupcije
u Brazilu. Protjeran nakon vojnog udara 1964.(Nap. prev.)
Jo

prava kao zatvorenice.Iako su jedna te ista osoba'

rradjadatiniezingubitak
zboggrijeha clruge'
ispa5tati
irebala
bi
-'"1
t" '" ""
bio gotov,vlasti SdoPaula,predstavnici
dogiclaja
dio
je
kazalijni
*o;u
su bila ukljudena u ovaj projekt, bili su suglasni u
t.i;u gr;Jrkit-, til"tu koja
ajuci vaLnostdaljnjeg djelovanjakazalista potlasvojim govorrma,naglasav
stvaranjahumanijih v.ezaizmedu dviie dijame.i11"*
,
derrilru zatvortmu
i zatvorenika) koii su prisiljeni na svakod(duvara
grupe
tralno suprotne
.,
nevni suZivot'
,
izgrlili zatvorenike i zaDoSloje vrijeme za oprostaj.s ljubavlju smo
osoblje zatvota - ljude koji su nas svojim
tvorenice,.,jlhorr" duvare i ostalo
dana nasmijali i rasplakali'
tog
ir,r"auu-a, pridama i nadama
auditoriju Memorijalnog centra sevelikom
U
Vrijeme za pozdrave.
svaki zatvorenik pruZio je
na
pozornicu,
se
popelo
vojnika
dam ,-rao.uZanih
autobusukoji ih je odvezao
ruku svonr euvaru i potom su se uputili Prema
jo5
stigao re(i: ,,Znate 5to?sto se
;;i;;g u ielije. Jedanje iuvar na odlasku
- jo5 uvijek ne znam koja
naudio
iit" qiartih prava, ,riru- ama bas nista
nisu naSi neprijatelji.Oni
jest
ijudi
da
ovi
,". nfi ono Sio danas shva6am
kojeg vi5e nije
zatvorenikom
svojim
sa
je
davrljajuii
Otisao
,,, ,ur,',oljudi".
da ie tog
je
znaiu(i
i
ne
OtiSao
osobu.
kao
nego
neprijatelja
kao
6pZiuliuuuo
po-Stovati
prava:
ljudska
postovati
to
zna(i
Sto
shvatio
zapravouistinu
dana
biie
,rrog r.rtl"da. Spoznaoje da je onaj drugi takoder dovjek, L'ena,ljudsko
nesuoca/
onog
poput
dijete;
popnt one tuZne majke kojoj je zakon oduzeo
d"nog glumca, koji je tako dirnuo svoju djevojdicu'
A sada,s ponosom u srcima - ali ne i bez tradka tuge na prsima nam
Betinho.
se sjajimedalja

Treie rnoje iskustvo u tijeku je dok ovo pi5em i sve se viSeSiri i uzima
maha: rad s MST-om (Movimento dos Trabalhadores Rurais Sem Terra
u
pokretom
dru5tvenim
organiziranim
najbolje
Pokret seljakabezemljaSa),
Braztlu, zemlji u kojoi viSe od poia povrSine pripada jedva jednoj dvadesetini stanovni5tva.Veii dio te zemlie ie gritnda.(,,ocvriena" lli,,procvrdetrd"),
a oznadavadestupraksu falsificiranja dokumenatatako da se novo ispisani
papiri, skupa s nekoliko cvrdaka, staveu kutiju koja se potom dvrsto zatvorl
Nakon mjesecili dva, papiri izgledaju veoma staro, veoma legalno, ti poLutjeli dokumenti izvan su svake sumnje!
Milijuni seljakanemaju zemlju koju bi mogli obradivati, premda milijuni hektara zemlje ostaju neobradenii neiskori5tenidok njihovi vlasnici
dekaju da drZava sagradi blizu njih autoceste,Sto 6e im podiii cijenu. Tako
pu5taju da zemlja bude neproduktivna i beskorisna,kao 5to su to i zlatne
poluge u banci.

Dolazi ocl rijedigryttidaekoja oznaiava porodicu kukaca kojoj pripadaju i cvrdci.

(Nup.prev.)
JI

MST nenasilnaorganizacija,zauzirnatakva napustenapodrudja i kultivira il'r. Njezini dlanovi nikada ne zauzimaju obrad"n" porr.Sinei aktivna
seoskaimanja. Pa ipak, otpor ,,legalnih" vlasnika jzrazito ie nasilan i nenaoruZatreseljakestalno ubijaju. Naravno, oni se ne oslanjaju na tehnike
kazaliStapotladenih kako bi spasili goli Zivot: zato se organizirajuna sve
moguie nadine.Jedna od taktika jest objasniti ostalom stanovnisivu kako
Live dabi dobili potporu za svojeciljeve;novine i televizijskepostajenikada
im ne claju prostor.
Poietkom 2001.javili su nam se sa sljedeiim pitanjem: kako moZemo
iskoristiti kazali5teda svojanastojanjai potrebe prldstavimo javnosti?Doista su imali velikih te5koia.Policijaje prema njima bila neljuclskinasilna,
policajci su maltretirali njihove Zenei obitelji.Na sudu su se destosusretali
sa sucima koji su prijateljevalisa zemljovlasnicima,ali ne i s pravdom; vlada
ih je konila sporom birokracijom.
Poieli smo raditi na uobidajennadin: vjeLbe, igre, kazaliste slika i forum-kazaliSte.Radili smo predstaveo suprotstavljanjupoliciji i privatnim
vojskama,,cvrdkara",o suprotstavljanjugradanimi t";i nis, znalisto se do_
gada na selu, vei su vjerovali neistinama koje su dobivali preko medija, pa
predstaveo njihovoj vlastitoj unutra5njoj organizaciji...svedok nismo stigli
do osobnijih problema kao Sto su seksizam-,netrpeljivost prema razliditim
vrstama narodne glazbe,ili sukobima unutar obitelji nakon Sto im se dodijeli komadii zemlje. Dok su obitelji jo5 Zivjele u kolibama, u teskim
uvjetiputujuii s mjesta na mjesto,dekajuii da zauzmu komadi( zemlje,biio je
1ra,
demokracije.No kad bi jednom zauz,elinovu farmu, stare obitetlskenavade
vratile su se u Livot i otac je ponovo postao sef, majka njegova pomoinica,
a djecaradnici.
MST je sazdan ocl predivnih ljudi, ali i oni bab kao i mi, imaju iste vr_
line i iste mane...; zatosu nas,nakon Stosu se pozabavili forum-kazali5tem,
pitali: ,,Zaito ne moZemo raditi Dugu ielja?"
Ba5poput zatvorenika,glumaca RSC-a,i svih drugih.

Kazali5tepotladenihastvoreno je da sluZi ljudima - ne da ljudi sluZe

njemu. Na podetku,istina je, imali smo prepoznatljive neprijatelje,one
koje
smo zvali antagonistima, tladiteljima: Livjelismo u zemljamakoje su
patiie

a BiljeSka o kreativnim
herezama i neprihvatliivim odstupanjima
Nakon radionice forum-kazali5ta u dilekom seocetu r Zapadnom Bengalu,
Sanjoy canguly rekao je Julianu, koji je u to vrijeme radio s njim:
,,Mislim d"ase tvoj
otac neie sloZiti s ovom herezom: Danas sam dopustio pravom djedu
tlaiitelju da
zamijeni lik koji je njegaprikazivao u predstavi ida, nasuprot glumdevu
prikazu,
pokaZe kako je on zapravo dobar. Zaito sam to udinio? Za{o itoiprikazuiieise
kao
dragi topli staracpred cijelirn selom, taj se iovjek ocl tog trenutka obvezio
precl cijelon-rpopulacijom biti drag i dobar." To je, premu .r,ori" misljenju,
bila kreativna
hereza - poput onog pravila koje se primjenjuje u nekim afrit'kim zemljama
da se
autor,,najbolje" intervencijeokruni cvjetnom krunom.

nod tiranima. Bilo je besmisleno analizirati tlaiitelje kako bismo doznali

li svoje kvalitete, jesu li dobri djedovi svojim unucima... Diktator je
i,.,-,oiu
moli kleieii na slami. Forum-kazali5te
.-likiotor, iak i ako se svaku veder
jasno:
protagonist, on ili ona, znaiupotladeni
prilidno
bilo
ir: u to vrijeme
neprijatelju, tladitelju, koji je
okrutnom
se
suprotstavio
postiii,
Zeli
Ci Sto
Zelja. Forum je bio pottaga za
njegovih
ispunjenju
u
sprjedavao
nieqa/niu
konkretnih rje5enja, jer je sve bilo
,nriiti,i,rr moguinostima pronalaLenja
i
s
t
i
n
a
'
k
a
o
i' . r s n oi P r r i h v a c e n o
pc-rslijesmo nailazili na situacije u kojima granica tladenja nije bila pojasna,
a opet su obje strane tvrdile da su potladene: izmedu dvoje ljudi,
sve
prijatelja, djece i roditelja, udenika i uditelja... sukobi nisu bili samo antasamo mogu6e, vei i poZeljno. U ovim
sonistiiki, jer je pomirenje bilo ne
slutaievim a, zamjene su se mogle napraviti na obje strane, jer su obje tvrdile
da su Potladene.
LJbrzo smo shvatili da forum nije dovoljan kako bismo se nosili s takvim pitanjima, jer u prirodi je foruma da radi na objektivnim, jasno vidljivim tladenjima - zato smo isprobali druge oblike kazali5ta potladenih, ostale moguie kazali5ne strukture koje bi nam pomogle da shvatimo zamr5enije
situacije, lle samo one koje su nam se dinile dobro znane i odite, kao Sto je
s l u c a js p r v o t n i m f o r u n r o m .
Tako su jedna po jedna nastale tehnike introspekcije. Ova se knjiga bavi pripremanjem modela-prida koje u forumu moZe odigrati bilo tko, tko je
voljan koristiti kazaliSte kao jezik, kao i pripremanjem predstava koje stvarni glumci mogu odigrati pred ,,uobidajenom" publikom. Uz to, ona sadrZi
zadetke tih unutra5njih tehnika.
Ova je knjiga praktiian uvod u sve oblike kazali5ta potladenih. Svi su
ti oblici komplementarni; jer ljudska su biia kompleksna i nije ih tako lako
razumjeti kao 5to bismo Zeljeli. Najbolji nadin da ih iskoristite jest da ih koristite sve.

Mado le Penneciz Bretanjeradio je s vladinim zaposlenicimakojima je posaobio

pomagatiljudima u rje5avanjunjihovih problema.To su trebali diniti, ali, umrtvljeni closadom,veiina ih je maltretirala one koji su do5li po pomoi. Mado ih je poudioulozi dZokera- dakle, nekogatko ne daje,,savjete,,ili,,nareclbe"
nego iskreno
i demokratski smiSlja5to bi se moglo udiniti. Radeii u kazaliStu potladenih s ljudima koji traZenjihovu pomoi socijalni radnici napustili su svoj autoritarni stav i
zauzeli mnogo humaniji odnos. Ranije su bili ,,tlaiitelji"; a kao dZokeri postali su
saveznici.Kreativna hereza!
Bilo je medutim i nekih neprihvatljivih odstupanja - ne prilagoclbemehanizama
kazaliStapotladenih posebnim uvjetima i lokalnim problemima, nego potpune
izclajefilozofskeosnoveovog oblika kazali5takoje treba biti kazali5teo, zai iznad
svegaza sve potladene.Cuo sam da neke grupe koriste kazali5te potladenih za
,,posao":pod krinkom da pomaLu radnicima kako bi bolje obavljali posao, pri
tome se osjeiali ugodnije i bili... produktivniji - skrivaju se neki koje zapravoplaiaiu vlasnici.Ta je devijacijapoput one kada se koristi Wagnerova glazbakako bi
se F6flkls radnike da brZe sklapaju kamione, ili Debussyda se radnici koji izracluju kompjutorske softvere potaknu da budu precizniji u rukovanju osleilivim
Koml)onentama.Wagner i Debussynisu odgovorni za to. A bome ni ja! A.B.
ll

Ja vorim sanjati,iak i kada rl31 da je

moj san nemogui. Iako
ja sanjam: jeclnog iu dana
ie tako,
,ezilut'i Hrrrr;i;;
RsC_a,zatvorenici_
;i-.,-u
Carandirua,
seljacima

ilffi:Tfima

izMsfal rui.,i.i-, t;h-;;a

r{ija.

ovo se nikada neie dogoditi,

znam
bude dosegnuta,neso du.nar?i";;lr;;;;;r#l to. Uloga ,.t_op4.nije da utopija
,,ise i jos vise trudimo.
Moii sanjati je isto klo i da
se Jur,-^ortrrurio.

Predgovorprvom izdanju
pritao Xua-Xui,
prapovijesnoj
ieni kojaje otkrilakazaliite
I{ijei ',kazaliite" ima mnostvo znaienja,
neka se dopunjuju, neka su
proturjeina, pd nikacrane znamo.stosmo zapravomislili
kacragovorimo o
kazaliStu.Na koje zapravokazali5temislimoi
Prije svega, kazariite je mjesto, zgrada,
bilo kakva konstru kcijadizaj_
nirana kako ui
r_evijepredstai'e, kazalisna dogadanja.
1dom.1la
u tom kon_
tekstu u rijeii ,,kazarKte" sadiZani su
svi iimbenici kazalisne produkcije

;[i:tffi3;tiilrl];,ui;,|rT:

t'd tesvisudionici
produkcij"'
gr.i,*i,pisci,

,,Kazaliite" takocieroznadujepopriste
velikih dogadaja,smijesnihili
tragidnih, koje smo prisiljeni promatrati
s udarjenosti kao nepomicni gle_
kazariste zroiina, rutt-tokazariite,
kazaliste u kojem se igraju naie
1*?i:
Rijei ,,kazaliste"takoder moZemo
upotrijebiti kacla govorimo o veli_
kim druitvenim zbivanjimu,
oikri,runiu spomenika, porinuiu
broda, kru_

1,,,;
ilrll'f :lH;;,",?T;,Tt;l
ti
ffi ,4ebi
ilF" "i";#;1,ui,"_ogia

Kazalistemogu biti i svakodnevlg

p_onavljaniclnevni dogadaji. Izvo_
dimo doruiak kao,predstavu,
potom slijedi prizor odlaskana
posao,iin u
kojenr raclinro,epilog
za ,reierlm, p.,uaj"ry.,og rudka
s obitelji itd.; poput
glunracau uspiesnoipredstavi
fo.,u.,r;amo is# replike istim partnerima,
vrsinto iste pokrete
u ista ,rru.r-,urru,
tisuiu puta iznova. zivotmoZe
ti niz autoniatskih
posta_
p.okret";"a"^r.. preciznih i beZivotnih
poput
pokreta
kazal*r,

;il??"IlJ#ta

i'f1"pr"lu.,u,,usi*
Zivotom
moze
r".,urr.uii,,svje-

Frazepoput,,Dramati
ziral!,,,,,praviS
scenu!,i,,Glumid!,,upotrebljavaju
seza opis situaciia
u kojima liudim,alipuliraju, preuveliiavaju
IStrnu'U tonr
ili iskrivrjuju
kontekstuturutist"llaZi su sinonimi.
No u svom najiistijem
'
obriku kazalidte;" ,fri.gnost
lJudskabiia koju posjeduju
ne i iivotinye - a"
u
vttljeti sebe
d,"lorrunju.
Ljudi mogu
lu.p.omatraju
u iinu gled ani^,,armiiljanja
o svojim osjeiajima, biti taknuti

::?i;il:ii;:"y".:";;;d,;;;
34

diei zami,ri,i
o,,a,",mosusevicljeti
da_

J)

Zbogtoga ljudska biia mogu upoznati (identify),a ne samo prepoznati

(recognise)sebei druge. Madka moZe prepoznati gospodarakoji je hrani i
glacli,ali ga ne moZeupoznati kao uditelja,strudnjaka,ljubavnika.Upoznati
ne znadi samo prepoznati u okviru ponovljenogkontekstavei i sposobnost
prebacivanjau druge kontekste;to znadi vidjeti c'laljenego Stoodi vide, duti vi5e nego 5to u5i duju, osjetiti viSe nego Sto koZa osjeia, misliti claljeod
znadenjarijedi.Ja mogu poznati prijatelja po obiinoj gesti, slikara po stilu,
politiiara po politici koju zagovara.Cak i u odsutnostiosobe,mogu poznati
njezine tragove, zna(ajke,djela i vrline.
Drevna kineskapridanastaladesettisuia godina prije Krista govori o
Xua-Xui, prapovijesnojZeni koja je otkrila kazali5te.Prema toj staroj pridis
Lena - ne muikarac! - clo5laje do tog iudesnog otkriia. Mu5karci su samo prisvojili tu prekrasnu urnjetnost i, u razlidita vremena kroz povijest,
iskljudili Zenekao glumce, pa dak i gledatelje.U nekim dru5tvima muSkarci su dak prisvajali i giumili Zenskeuloge - na primjer, u Shakespeareovo vrijeme n-rladidi(joSneodrasli i nezreli) glumili su odrasle kraljice.
U grdkom kazali5tu pak Zenarnanije bilo dopuStanoni da buclu pasivne
gledateljice...Upravo zato 5to je kazali5te tako snaZnai moina umjetnost,
mu5karci su izumili nadinekako upotrijebiti ono Stoje u biti bilo Zensko
otkriie. Zene su otkrile umjetnost, a mu5karci su otkrili njezine opsjenezgr ade,predstave,glumu.
Xua-Xuaje Zivjelaprije stotina tisuia godina kada su praljucli lutali od
planina do dolina, od kopna do mora, ubijajuii Zivotinje kako bi se prehranili, jeduii li5ie i voie s drveia, pijuii vodu iz rijeka,skrivajuii se u peiinama. To su bila vremena davno prije pojave neandretalacai kromanjonaca,
davno prlje homosapiertsalli hornohabilisn,koji su bili gotovo ljudi po svom
fizidkom izgledu, po teZini svoga rnozgai po svojoj okrutnosti.
Praljudi su Zivjeli u doporima kako bi se lak5eobranili. Xua-Xua- kojoj
to naravno nije bilo ime, kao ni ikoje drugo jer ljudski govor u to vrijeme jo5
nije bio otkriven, dak ni prvobitni jezlk - bila je najljep5a Lena u doporu, a
Li-Pengje bio najsnaZnijiod svih mu5karaca.Naravno, zagledalisu sejedno
u drugo, voljeli zajedno plivati, penjati se po drveiu, i planinariti, voljeli su
mirisati ilizatijedno drugo, dodirivati se, grliti, voditi ljubav. Bilo je tako
dobro biti zajedno.
Bili su sretni koliko dva praljudska biia mogu biti. Jednogadana XuaXua je osjetilakako joj se tijelo mijenja. Trbuh joj je postajaosve veii i veii.
Kako je on rastao, ona je postajala sve sramelljivlja i podela izbjegavati LiPenga koji nije mogao razumjeti Sto se dogada;njegova Xua-Xuavi5e nije
bila ista,ni fizidki, a ni po raspoloZenjima.Svesu seviSeudaljavali.Xua-Xua
je voljela biti sama i promatrati svoj trbuh; Li-Peng krenuo je u osvajanje
drugih Lerta,ali nikako nije nalazio neku poput nje.
Xua-Xuaje osjetila micanje u trbuhu. Prije nego 5to bi utonula u san,
njezin bi se trbuh pomicao slijeva-nadesnoi obrnuto. Kako je vrijeme prola-

5 Ovu mi je pridu ispridaoposljednjiZivi potomak Xua-Xue,koji je otada na Zalost

umro. A.B.
36

clobro oc-lgojeni
je sve viSe i viSe rastao i sve se vise pokretao. Kao
zilo, trbuh
Bio ie
s
udaljenosti'
p ie, tuLan i uplasen, samo promatrao
oleclatelj Li-Peng
nji'
t rai rrjezin i h nera zu mljiv ih racl
:r;;;;'- p;"tn a
- kako se dijete zvalo - iako zapravo
[J utrobi svoje majke Lig-Lig-Le
izrniSljen, no ovo je stara kineska
inre ier loS nlje.la,-t go.ru. nije bio
,-iir. ir.r1clo
jol.,ustena i clobrodo5la - postajao je sve veii,.ali niie
:]::..:' ,;;"';; ,i"boda
tamo
veliiinu i granice svoga tijela. Prestaje li njegovo tijelo
[:;::ili"a1,t
rvtt"'

II
u plJnoj vodi u kojoj je lebdio? zavrlava li on gdje i
gdjc,je koza. vrozda
li to svijet?on, njegovamajka i svijet bili su jedintiieltl rljegovenra;ke?Je
svojagola
ulo o,-ri,i oni su bili o'. Zato &tki danaskada uronimo
.;;.;;;""
prvotno
to
osjetimo
iznova
uvijek
more,
ili
bazen
vode,
;;;i; ., kaclu punu
Zemljom'
Majkom
svijetom,
s
cijelim
tijela
svoja
iskustvoi stapamo
StoLig-Lig-LeovaosjeDo te zimjene tijela i svijetamoglo je do6i zato
nije rnogaovidjeti jer su mu odi bile zatila nisu bila jos razvliena,josuvijek
jer nije bilo zraka u tom malom, skudenom
tvorene,nije mogao osjetiti miris
okusa jer se hranio preko
prostoru,a nije mogao ni disati, nije imao osjetilo
je
koZauvijek bila u
jer
njegova
Nije mogao ni osieiati dodir
iupaun" ".p.".
bi je usporedio'
s
dime
nista
imao
clodiru s tekuiinom iste temperaturei nije
jer
duti tisinu,
rnoZemo
zvuk
osjeiamo
svi osjetizasnivajuse na usporedbi:
mirise.
neugodne
na
prepoznajemomiris parfema u odnosu
Slusanjeje bio prvi jasanosjet.Lig-Lig-Leprvi je podralai dobio putem
ubiju.Do njiir su dopirali neprekinuti ritmovi, povremeni zvukovi i sludajna
bula - kucanjemajdinai njegovasrca,kolanje krvi, zvukovi probavei vanjski glasovi.Nje.govprvi jasan podtaLai bio je akustidki i morao je na neki
nadinusustavitite zvukove; uskladiti ih; zatoje glazbanajstarijaumjetnost,
najdublje ukorijenjena,jer d,olazi iz maternice. Ona pomaZe organizirati
svijet,ali ne i razumjeti ga; ona je prapovijesnaumjetnost, stvorena prije

rodenja.
Ostale su umjetnosti do5le poslije, kada su otkrivena ostala osjetila.
Mjesecdana nakon rodenja novorodendeje sposobno vidjeti, prvo samo
obrise,a s vrenlenom sve viSe pojedinosti. Ali Sto mi moZemo vidjeti, mi
odrasli?Mi viclimo beskrajanslijed slika u pokretu. Zato namje potrebna
likovna umjetnost da ih fiksiramo, zauslavimo,5to je nemoguie u svakodnevnonr2ivotu. Fotografija,kinematograf.lja,impresionizamdo5lisu poslije
kako bi zaustavili pokret. Te umjetnosti promatraju stvarnost rzvana;ples,
nasuprottomu, prodire u pokret i oblikuje ga koristeii se zvukom kao potporom.To su tri umjetniika osjetila- vid i sluh kao glavna, te izmedu glumca i glumca,a veoma rijetko izmedu glumaca i publike - dodir. Ostala dva okus i miris vezani su uz praktidne aspekteZivotinjskogsvijeta.
Jednogasundanog dana Xua-Xuaje rodila dijete na obali rijeke. LiPerrgje jo5 uvijek promatrao rza drveta uplaSeni nepomidan.
I3ilaje to prava darolija.Xua-Xuaje promatrala svojedijete,ali ni5ta nije
razumjela.Djeletovo je tjeleScebilo dio njezina tijela;bilo je u nioj, a sadaje
izvan nje;ali nesumnjivoje njezino.Majka i dijetebili su jedno te isto; dokaz
tomu bila je Zeljamalog tijela (dijelanjezinog)da se vrati, ponovno sjedini s
njezinim velikim tiielom si5uii. Xua-Xuase mogla opustiti, ona je bila oboje,

)/

oba su tijela bila njezina,bez ikakva sumnje. Izdaleka Li-Peng,clobri gledatelj, i daljeje prornatrao.
Lig-Lig-Leje rastao,nauiio hodati, hraniti se i drugom hranom osim
one iz majdinatijela. lstovremenoje postajaosve samostalniji,ponekad dak
ne bi slu5aoVeliko tijelo. Xua-Xuaje bila uZasnuta- dinilo joj se kao cla govori neiijim rukama da mole, a one umjesto toga podnu udarati ili kao da
nedijim nogama kaZeda sjeclnu,a one odu dalje.Do5loje do pobune koju je
predvodio djelii nje - malen ali drag dio njezina tijela. Ona bi pogledala u
sebe-majkui sebe-dijete,obojesu bili ona, ali jedno je izvodilo trikove, bilo
zlodestoi neposludno.Li-Pengih je sarnopromatrao (promatraoje nju veliku i nju malu). I dalje se drZaona o<lstojanju.
Jednoga dana, dok je Xua-Xua spavala, Li-Peng je bio znatiLeljan jer
nije mogao razumjeti odnos izmedu Xua-Xue i njezina sina i Lelio j" pokusati uspostaviti svoj odnos s djeiakom. Kad se djedakjednom probudio
prije majke,Li-Pengje privukao njegovu pozornosti njih su dvojicazajedno
oti5li. Od podetkaLi-Pengje znaoda su on i djeiak dva razliditatijela,djedak
je bio ,,dtng7",ne on, Li.
Li-Peng nauiio je Lig-Lig-Lea loviti i pecati i djedakie bio sretan. Kada
se Xua-Xuaprobudila i potraZila rnalo tijelo,nije ga mogla naii. Bila je silno
nesretna.Plakala je i plakala jer je izgubila dio sebe- vikala je i dozivala
nadajuii se da ie se njezin vapajduti, ali Li-Pengi cljedaksu oti5li.
Medutim, k*o su pripadali istom doporu,nekoliko dana poslije ugledala je oca i sina. Zeljelaje natrag svojedijetetijeio, ali ono ju je odbilo jer je
bilo sretno sa svojim ocem koji ga je nauiio stvarima koje majka nije znala.
Xua-Xuaje morala prihvatiti da je malo tijelo, iako je raslo u njezinom
- bilo je ona -ipak bilo netko drugi, sa svojim potrebama i Zeljama.Lig-LigLeovo odbijanjeda je posluSaosvijestilojoj je da su dvoje,ne jedno; ona nije
Leljelaostati s Ti-Pengom, a Lig-Lig-Le je to Zelio - svatko od njih nadinio je
svoj izbor. Svatkoje imao svojevlastite osjeiaje.Bili su razliiite osobe.
Ta spoznajanatjeralaju je da se upita tko je ona. Tko je njezino dijete?
Tko je Li-Peng?Gdje se nalaze?Sto ie se dogoditi iduii put ako njezin trbuh
opet naraste?Je li joj Li-Peng drag onoliko koliko joj j" bio drag prije? Bi li
poku5ala s drugim muskarcima kao Stoje on pokuSaos drugim Zenama?
Ho6e li svi muSkarci biti grabeLljivci poput Li-Penga?I Stoje s njom? Hoie li
ona ostati ista?Sto ie se dogoditi sutra?Prornatraju?isebe Xua-Xuaje traLlla
odgovore.
U tom je trenutku bilo otkriveno kazali5te.U trenutku kada je Xua-Xua
odustala od poku5ajada vrati svojedijete i zadrLi ga uza se,kada je prihvatila da je ono netko drugi i okrenula se sebi odmaknuv5i se od dijela sebe.
U tom je trenutku ona istodobno bila i glumac i gledatelj.Bila je gledateljizvodad.Otkriv5i kazali5te,biie je postalo ljudsko.
To i jest kazaliSte- umjetnost promatranja sebe.
Kazali5tepotladenihje kazali#eu ovom najarhaidnijemznadenju.Ako
ga tako promatramo, sva su ljudska bi? izvodadi (oni izvode) i gledatelji
(oni prornatraju).Oni su gledatelji-izvodadi.
Ova je knjiga sistematizacijavjeLbi (fiziikih monologa), igara (fizidkih
clijaloga)i tehnikA kazali5taslika naiinjena kako bi je upotrebljavaliglumci
r8

ili zanat)i ne-glumci (dakle' svi ostali)' Svi

(orri kojima je glum a zanimanje
glumci'
olrn,". Svi su
ti'-'-'Kazalibni
Sve Stoglumci iine, mi iiniie iezrk.ajvaZ.iji ljudski iezlk'
i svagdje.Glumci govore,kre6u se,odijevaju
til"to- nasit-,Livota,uvijek
,.,.,.,
pokazuju strast - ba5 kao i mi u svakodideje,
iznose
u skl.rc]uSaScenom,
da koriste kazaliSni
Zivotu.Jedinaie razllka Sto su glumci sv;'esni
;";;.;;
dok muskarci i
prednost,
u
svoju
ga
pretvoriti
je
lakse
im
;.;il; zbogtoga
ni MoliEreov Monsiulici ne znaiuda govore kazalisno, ba5 kao 5to
;;;
je
dosadan.
da
""
svjestan
bio
nije
pleniQ
lrlJ,,urau
'-' '-nnr-roin (Grada,nin
smo
ge vjeLbe,igre i tehnike u ovoj knjizi posve su izvorne, sami
ponabim
posluZile
bolje
bi
kako
i
preradene
ih snrislili,druge su preuzete
izrazekrozkazada
se
sposobnost
razvile
a
,."t u-u, to jest,kako bi u svim
Stoneki od naslovaupuduju,vieLbesu Sirokogi razliditogpodrijeit*.
""" od njih stare su kao Breughel (vidi njegovu sliku Djeiie igre)'
tiu. N"t
"
se knjiS obzirom da je najvaZniji dimbenik kazali5ta ljudsko tijelo, ova
odnosima.
obujmima,
c,a bavj niegovim f i zidkim pokretim a, t azdaliinama,
ijedna od njih smjela
i,-t y"a,.,uoJ vjezbine bi se trebala raditi silom niti bi
i razumijevaiza'zvatibol; sve one trebaju biti obavljene sa zadovoljstvom
jer
njem.Takoder nista sene treba iiniti na natjecateljskinadin, poku5avamo
bolji od drugih'
'poboljSatisebe,a ne postati
Ovo nije ni knjiga recepata.Kako bih razjasnio ciljeve kazaliStapotladenih (iako uvijek nagla5avamda ovu knjigu mogu jednako koristiti i profesionalni i neprofesionalni glumci, uditelji i terapeuti, zapolitidka i dru5tvena
istraZivanja)u nju sam ukljuiio uvod koji opisuje mnoge eksperimente nadinjenetijekom prve dvije godine mog boravka u Europi, od 1976'nadalje'6
Takoclersam dodao teoretskaobja5njenjasvoje metode i neke informacije
o svom radu u kazaliStu Arena u 56o Paulu u Brazilu gdje sam radio na
poietku svojekarijere.
Ovo je najnovije pro5ireno izdanje ove knjige. Nadam se da ie biti korisno i zabavno; kazaliStetreba biti zadovoljstvo,ono nam treba pomoii da
nauiimo vi5e o sebi i o vremenu u kojem Zivimo. Trebali bismo poznavati
svijetu kojem Zivimo kako bismo ga promijenili nabolje.
Kazaliste je oblik znanja;ono bi trebalo, a i rnoLe,biti nadin preobraZaja druStva. Kazaliste nam mole pomoii da izgradimo svoju budu6nost
umjestoda dekamona nju.

" Primjeclba
se odnosi na poznatu sliku Djeije rgrePietera Brueghela starijeg (1547.
- i638.)koja se spominje tzigru na str.80 (Nap. ur.)
' Dio
ovog predgovora bio je nlpisan u to vrijeme, kao i veii dio knjige koja slijetli - to treba irnati na umu tiiekom titanja, s obzirom da je svijet tada bio znatno
clrugaiiji nego danas.A.B.,L991.

39

Dodatak
Glumci i ne-glumci - svi smo mi ljudi, svi smo mi umjetnici, svi
smo mi glumci
Ne bi li bilo velidanstvenovidjeti plesno djelo u kojem plesadipledu
u prvom dinu, a u drugom pokazuju publici kako se pleSe.Ngbi li bilo dudesno vidjeti mjuzikl u kojem u prvom dinu glumcipjevaju, a u drugom
pjevamo svi zajedno?
Zamislite kazalisnu predstavu u kojoj bismo mi, glumci, predstavili
svoje videnje svijeta u prvom iinu, dok bi u drugom p.tbliku -oglu stvoriti
posve novi svijet, stvoriti svoju vlastitu buduinost isku5avajuii svojevlastite
moguinosti.
Hajde da ga,mi i oni, stvorimo prvo u kazalistu, u masti, kako bi bili
bolje pripremljeni stvarati ga poslijevani, u stvarnosti.
Takvi bi trebali biti i madionidari: prvo nas zabavljaju svojim trikovima/ a zatim nas ude njima. Takvi bi trebali biti i umjetnici - morali bismo
biti stvaratelji,ali i uditi publiku kako da sami to postanu, kako se stvara
umjetnost da bismo je svi zajednomogli koristiti.
Clumci su svjedoci svoga vremena: publici ne bi smjeli nametati svoje videnje dru5tva, svoje poimanje ljudskih biia, svoje nadine dono5enja
odluka, ali nakon Sto zavrie svoj govor, izreknu svoje rijedi, iznesu ,,roj"
svjedodenje,isporude nam proizvodsvoje umjetnosti i umjesnosti, trebali bi
pomoii drugima da potaknu u sebi umjetnike koji su r.tji-u skriveni, nerazvlieni i srameZljivi, da probude nerodene i rascjepkanesrameLljivemisli,
krhku, no otupljenu senzibilnost.
ova se knjiga bavi razvojem onoga sto postoji u nama svima, jednako
u profesionalnim glumcima kao i u ne-glumcima, onime 5to svatko vei ima:
kazali5teu duSi.svi smo mi kazaliste,pa dak i onda kada ga ne stvaramo.
Sve vjeZbe,igre i tehnike u ovoj knjizi moZe koristiti svatko*- profesionalni
glumci trebali bi ih upotrebljavati kako bi jo5 bolje razvllisvoje moguinosti,
jet-kazaIl5teje njihovo zanimanje; ne-glumci bi trebali iei koliko goi dul"ko
Lele,jer kazali5teje njihov izbor.
Kako bih pojasnio sto pod time mislim, zapo(etiu s pridom o prekrasnoj predstavi koju su izveli ne-izvodadi, o dudesnoj glumi koju su odglu_
mili ne-glumci.

potlaienihu EuroPi
1. KazaliSte
Uvod
Na iduiim stranicamaiznljetiu ukratko pregled nekih eksperimenata
koje smo izveli u nekoliko europskih zemalja.Svi su izvedeni u oskudnim
uvjetima, s malo vremena za pripremu: dva tjedna u Portugalu, tjedan u
Parizu, dva dana u Stockholmu i pet u Godranu, malenom sicilijanskom
selupokraj Palerma.
U svim tim mjestima uspio sam samo objasniti mehanizme razliditih
tehnika, ali ne i ponuditi opseZniju analizu. Trudio sam se u svim mjestima
slijeditiistu osnovnu shemu.
Prva dva dana radili bismo vjelbe i igre zaintegraciju grupe i raspravljali o politidkoj i ekonomskoj situaciji u Latinskoj Americi te o prirodi pudkog kazaliStakakvo postoji u nekima od na5ih zernalja.Ta dva pripremna
dana bila su prijeko potrebnajer su grupe s kojima sam radio bile heterogene: u Parizu glumci su do5li iz razliiltih dramskih skupina (Aquarium, La
Crande Cuilldre, Carmagnole, La Temp6te);u Stockholmu bili su to glumci i
gledateljiSkandinavskog Skeppsholm festivala (Svedani,NorveZani, Danci,
doseljenici),u Portugalu ljudi izrazliiitih sredina, a samo u Godranu svi su
glumci pripadali istoj skupini odnosno bili stanovnici istog sela.
eak i da su sve grupe bile homogene,vjerujem da bi takva priprema
bila potrebna; glumci uvijek moraju raditi na svojim tijelima kako bi ih bolje
upoznali i dobili na izraLajnosti. YjeLbe koje smo radili ta prva dva dana
opisaosam u drugom poglavlju ove knjige. Istim smo vjeZbarnazapodinjali
i kada smo poslije radili s publikom, ne samo ladi zagrijavanjai oslobadanja
inhibicija, nego i da bismo uspostavili oblik kazali5nog zajedni5tvamedu
nJlma.
Sljedeia dva dana povezivali smo vjeLbe i igre te pripremali prizore
nevi d lj ivo g i foru m -kazalilta.7
Petogsmo dana izvodili prizore nevidljivog kazaliSta,a Sestogaimali
prikaz rada forum-kazaliita.

Za kratko objaSnjenjemehanizama forum-ka zali tavidi str. 797-200ili Predgoaor

crrg/c.'krrg
p reuodi teljn, str.20_27
4o

4r

Kontakt s publikom u forum-kazali5tu uvijek se ostvarivao na ustaljeni naiin, fizidkim zagrrjavanjem i opuStanjem gledatelja-izvodada pomoiu
vieLbi i igara, zatintje slijedio rad na kazali5tu slika i na kraju forum-kazali5te. Teme koje su se proradivale uvijek je predlagala grupa ili gledateljiizvodadi, osobno se u to nikada nisam mijeSao, dak ni predlagao neSto Sto bi
zadiralo u bit; jer ako nam je rramjera stvoriti kazali5te koje oslobada, vaZno
je dopustiti onima na koje se oc-lnosida iznesu ono 5to ih mudi. Kako je vrijeme za pripremu bilo prekratko, nikada nismo uspjeli napisati cijeli komad
nego samo kratke scenarije.

palernla, a goc{ranske Zive dugo, postaju senilne i umiru sklerotidne.

t'o
svete!
A i;rk r-risuni
Goclrano je nekada imao preko 2.000stanovnika, ali polovica se iselila.
Svicarsku, Svedsku, Argentinu,Brazil, tamo gdje su
Oti5ii su u Njemadku,
nikada nije
i ()bitelji, prijatelje ili nar1u. Ali ni jeclan od tih iseljenika
i-n,..,f
svoj
na
rrrisliti
l'l7t'sc'
rrrpsti--l()
r.
je sve maZ,-ttou Godranu joS uvijek cvatu graditeljski poslovi. Ljudi
- jednoga dana iseljenici ie se vratiti... barem tako
vi5e
je
sve
kuia
ali
.jc,
nr isle'
Tarkavje bio Godrano 1977. godhe, mirno mjesto, ali veoma nesretno'

lskustvo
iz Godrana:
mojeprvoforum-kazali5te
u Europi
ili gledatelj-izvodai
kaovrhunskiprotagonist

I'iho cak i ljeti'

Godranoje malo selona Siciliji,detrdesetkilometara od Palerma.Mnogo toga mu nedostaje:hotel, bolnica, supernlarket, kino, kazaliste, nema dak
ni benzinsku crpku ili prodavadanovina. Zelite li novine, moZeteih kupiti
u Villa Frati, udaljenojdesetminuta voZnje.
Meclu onih nekoliko usluZnih objekata koje Godrano ima, tu su kafic,
crkva, telefonskagovornica, dva mesara,dva voiara, i da! -carabinieri(policijskapostaja).
Godrano leZi u clolini Busambra,u istoimenojpokrajini, nad kojom se
uzdiLe istoimena planina. Todnoposred planine nalazise prosjek, provalija.
U tu provaliju lokalna mafija - koja drZi vlast u cijeloj regiji -bacalaje tijela
radnidkih i seljadkihvoda s kojima se nije slagala.
Postojivi5e mafija. Prva mafija, ona salvatoreaGiuliana,. biia je predrevolucionarni oblik organizacije.To je bio naoruZan narod, ogorden narod, a opet naro d bez ideologije, bez osmi5ljene strategije za preozimanje
vlasti. Zato su blli poraLeni.Iz toga je proizi5la protunarodna mafija: ribarska mafija (na obali) kupovala bi kaSeteod 11 kilograma srclelaza11000
lira i prodavala ih na trZnici za 600lira kilogram. Svi koji bi se pokuiali
usprotiviti, dobili bi upozorenje:kuia bi im bila spaljena.Ako bi se opet
ponovilo, na red bi do5lo konadnorjeSenje:ribari bi bili bacani u provaliju
Busambre. Postojalaje i gradevinska mafija, zelena mafija i mafija koja se
baviia stodnomhranom.
S obzirom da je Godrano u osnovi pastirski kraj (paese),
zajednicabroji
nedto manje od 1.000stanovnika i neStovi5e od 8.000krava. Zaito toliko
krava?Cemu osam krava po glavi stanovnika?Zato StoEuropsko zajednidko trZi5tesobvezujeItaliju da meso kupuje u inozemstvu. Meso koje sejede
u Palermu (udaljenom40 kilometara) dovozi se avionima, iako bi ga se posve lako moglo dovesti pje5iceiz Godrana. Strane krava hrane stanovnii-

SalvatoreGiuliano (1922.-1950.),
poznati odmetnik i sicilijanski separatist,obavijen legendomjo5 za Livota,kao i poslije smrti, u pudkoj kulturi usporedivan s
Robinom Hoodom. (Nap. ur.)
PreteiaEuropskeunije

u Godranu
Feminizam
U Godranu svi su bili nesretni, a medu najnesretnijima bile su Zene i
dlevojke. Svi su bili potladeni, a najpotladenije bile su udane Zene ili one koje
su to uskoro trebale biti. Popodne bih znao Setati kroz onih nekoliko seoskih
uliiica i gotovo pred svakom vidio bih Zenu kako sjedi i Sije pripremajuii
svoj ili kierin miraz. Na talijanskom miraz se kaZe corredo,a corredoje dio tatijanske tradicije. Na Siciliji je ta tradicija joS snaZnija nego drugdje u zemlji.
Na primjer, netko mi je ispridao da je posve normalno, i danas jo5 uvijek uobidajeno, da se prije stupanja u brak mladiieva obitelj sastaje s mladenkinom na takozvanoj ,,procjeni". Otac, majka, ujaci, sestre, bra1a, a ponekad i prijatelji obitelji, okupe se tom prilikom, a mladenkina obitelj podinje
pokazivat i sadrLaj cor reda.
,,Ova odjeia koSta 20.0001ira".
,,Nemoguie, vrijedi mnogo manje. Iste sam stvari vidio u Paoletti, ali
mnogo bolje kvalitete, za manje novca."
,,Pa,cijena je takva..."
Cjenkanle se nastavlja sve dok se ne sloZe oko neke grube procjene da
bi se potom na isti nadin pro5etale mladenkine spavadice, rupdiii, plahte,
rudnici, tepisi, sjenila za svjetiljke.
Kacla se svi sloLe,popis se zapisuje na papir u dvije kopije, po jedna za
svaku obitelj. Sve do vjenianja, tijekom jednog ili dva tjedna, popis ostaje na
uvid svirn ilanovirna obitelji i prijateljima.
Od mladoLenje se ne zahtljeva nikakav corredo. Sto, prevedeno u jednostavan radun, zna(r sljedeie: l mladenka + 1 rniraz = mladoZenja.
I to vam je jednakost!
joS jedna pojedinost. Mladenka svakako mora biti djevica. Sve do neLravno (neki ka2u dak i danas) u mnogim sicilijanskim mjestima bio je obidaj
da mladoLenja nakon prve braine noii izvjesi krvavu plahtu kako bi svi
ttrogli vicljeti da je mladenka bila nevina. Ali nitko se nije pitao je li mladozenja bio djevac.
Danas se obidaji gotovo posvuda mijenjaju, ali ne na dobrobit Zena.
Na primjer, u detiri ujulro cijeli obitelj ,pu.1u u'sobu mladenaca kako bi im
ttonijela... dorudak. I dok su svi unutra, koriste priliku kako bi doznali je li
bilo sve u redu, jesu li se dobro drL,ali.

43

Opetpolicija
Dva lista u_Palermuobjavila su intervjue sa mnom. Istoga dasanadelnik policije u Palermu nazvaoje brigaclirau Goclranukako tit gu upitao
zaito nije prijavio boravak ,,stranca".Nakon toga karabinjeri su pokizali
prilidnu Zivahnostu praienju svakog naSegkoraka. Kada su postaii svjesni
da planiratno izvesti predstavu na glavnome trgu, odluiili iu je zabraniti.
Bilo je puno pregovora, korak naprijed, dva natrag, mnogo rasprave.Konaino su oc-lludilidopustiti nam izvedbu ako clopuStenjedocleiz Palerma - za
kojeje trebalonajmanjetri dana natezanjas birokratima. K tomu, predstava
nije imala pisani scenarijprema kojemu bi je mogli procijeniti.
Nadelnik policije ponovio je svoje prigovore: ,,rJzimajuii sve u obzir,
ovaj je dovjek stranac,i budimo realni, stranci mogu izazvati socijalnenemire. Tko zna kakve sve iclejeimaju ti stranci i kako mogu nauclitistanovnicima Codrana puneii im glavu njima?"
Moj domaiin podrobno je objasnioteoriju kazali5tapotladenih dok je
policajacpozorno slu5ao.Objasnio im je da nimalo nisam zainteresiran za
uvoz ideja;nego sa sobom donosim samo nov nadin rada. Kad je rijed o idejama,njih ie osigurati stanovnici Godrana.
,,Zelite reii da ie ovda5nji ljudi izrazitisebe kroz forum-kazaliste? Mislite, ljudi ie reii Sto misle, StoZele, uvjeLbavatiie radnje koje smatraju potrebnima kako bi se oslobodili?"
,,Da,,,
,,Na5i ljudl?"
,,Todnotako."
Moram priznati claje u tom iasu policajac imao rijeciak trenutak prosvjetljenja.
,,Tadajeto jos subverzivnijei opasnijenego sto sam mislio. Ne dolazi
u obzir!"
NaSajedina_nada ostaoje lokalni sindnco(predsjednik gradskog vijeia i gradonadelnik u istoj osobi). U ime kulture i slobode izriLavanja misli
sindacoje odluiio preuzeti punu odgovornosti mi smo mogli nastaviti s radom.

Potlaienii tlaiitelji
Do5laje subota i svi smo se naSlina trgu. Cijeli je grad (uo zapredstavu/ mnogi su se ukljuiili, drugi su se zadovoljili promatranjem,dok su neki
promatrali s udaljenosti,s prozora ili kuinih vrata.
Bio je to darobaneksperimentiz nekoliko razloga.Na stranu sve drugo, bilo je to prvi put u mon profesionalnom radu da je forum-kazaliite bilo
sastavljenood potladenihi tladiteljau isto vrijeme na istom mjestu.U Latinskoj Americi i Europi napravio sam mnogo predstava forum-ka zaIi1ta, ali
uvijek samo s potlaienima. U Godranu oni su se nasli licen-ru lice.
Obiteli
Prvo smo nadinili nekoliko vjeLbi i igara. Zatim smo zapodeli s prvim
prizorom.
44

prz,iTtrtzor
Giuseppina, c-lvadesetogocliSnjadjevojka Leli izici nakon veiere. TraLi
jojkaLe da to ovisi o ocu. Ciuseppina oclvraia da
rrraiiino dopuStenje, a ona
Majka i kii pripremaju veieru'
oci
brace'
jc
pr.rtiti
iec{an
.-.e
Drttt lrtzor
StiLe otac onerasploZen svime i svadime porastom troikova Livota,
djecu kako treba, djecorn koja su niSkoristi, zane
podiZe
koja
sLrfrrugom
uspjeha. Ulaze sinovi. Prema Ci.trrg,rm koju namjeravaju osnovati, alibez
naiin. Najstariji je i najosorniji,
tladiteljski
svoj
na
odnosi
se
svaki
use.ppini
je to bolja Stoje gluplja i neobrazovanija.
i
da
kuie
kod
Lenimjesto
nrisii'.ia ie
je gledala suDrugi izbrblja sve pa i najneznatnije sestrine prekr5aje: kako
je
spreman
sestru sve
momka,
pratiti
dobrog
Treii
glumi
sjerlova sina itd.
misli
da
treba.
on
kako
onako
.iok se pona5a
Giuseppina pita moZe liizici naveder, ali igrom sluiaja svaki od njih je
zauzet:jedan od njih ide na nogomet, drugi se sprema na kartanje, a ni tre6i
nije slobodan.
TreciTtrizor
Otac zabranjuje kieri da izide u Setnju. Tri brata odlaze i iine Sto ih je
volja samo zato Sto su mu5karci. Ciuseppina se vraia pranju suda samo zato
5to je Zena.
Foruttt
Odmah nakon izvedbe model-pride, koja je bila polazna todka, dule su
se mu5ke reakcije. Dva su supruga naredila Zenama da napuste trg i odu
kuii. Zene su odbile i ostale do kraja. Nisu se usudile doii na pozornicu, ali
su bile dovoljno hrabre da ostanu unatod naredbama svojih supruga.
Neki je mu5karac rekao da to nije ozbiljan problem i da bismo trebali
raspravljati o nedem ozbiljnijem. Zene su protestirale rekav5i da, Sto se njih
tiie, ovo je veoma ozbiljno.
Zatirnje forum zapoieo sa stolom zave(eru postavljenim usred pozornice. Tri su Zene odludile zamijeniti Giuseppinu i pokuSale prekinuti tladenje.Ali tladitelji su bili dobro uigrani i u svakoj prilici Zene bi se na kraju
opet na5le za sudoperom. Rekle bi sve 5to su Zeljele reii, ali na kraju bi opet
bile poraZene. Tada je na pozornicu iziilladetvrta Lena i prikazalaono Sto je
za nju bilo jedino rje5enje - sila. Suprotstavljaju6i se odevoj volji, oti5la je u
setnju i ostali su prihvatili to kao rjeSenje. Sindaco,koji nije imao kiea bio je
oiaran tim novim oblikom kazaliita.
Tada je zapodeo drugi dio foruma - gledatelji su bili potaknuti da zamjesta drugih likova, da pokaZu glumcima i publici nove oblike tlaYZrnu
:"llu Istog iasa pojavio se krupan mu5karac i odigrao svoje rje5enje; istjerao
le t-Ut'cuiz kuce, a na kraju je izbacio i Lenu rekav5i:
,,Da, i ti takocler, idi i nadi svog dedka."
Tim je iinom otkrio korijene svog nazadnog miSljenja: ako je kii podi,
nrla,,,grijeh", to je zato
5to je majka putana (kurva). Zene su se Zestoko usprotivile.

45

Na kraju foruma jedna je mlada gledateljica-izvodad

komentirala:
na glavnom trgu usudile smo se izgovoriti stvari koje nam kod
,,OYc-lje
,
kuie ne bi palo na pamet re(i. Za na5eroclitelje"vrijeclila
je supritna istina:
ono Stostalno ponavljajukod kuie, tu, pred drugim ljudima, ,rlr,
," usuclili
izgov<>riti."
Postavljanjeblagovaonicenasred ulice irnalo je i druge udinke.
,
Joi jedan vaZan trenutak nastao je kada je jectan mlaclic tuurJo
glavne
4esto
protagonistice.Mogli smo zamijetiti sljedeie:kada je mlada i"nu
zauzela
Giuseppinino mjesto,odmah se identificirala s nioni, ito su doZivjele
i sve
druge mlade Zeneu publici. Suprotno tomu, s mlacliiem se nitko nije
identificirao. Djevojkesu ga promatrale,ali se nisu poistovjetiles njime.
Koje su bile konkretne posljediceove neidentifikacije?Mu5ki je
glumac (daki ako je bio gledatelj rra podetku) ipak bio muski gi.r..,u.,
barem Sto
setide Lena;s druge strane,gledateljica-izvodad
bila je jedna od njih, zenana
pozcrrnicikoja je stajalatamo u inrcsvih njih. Muskije glumac igrao
umjesto
Ciuseppine, ali ne i u njezinoime.
Iz togajasnoptoizlazi da kada gltnnacizvededin osloboclenja,
on ili ona
dini to umjestogledatelja,i to je onda zanjlhkatarza.Ali kada gteiatelj-izaodai
izvede isti iin na pozornici, on ili ona iini to u ime svih drugih gleaatelja,
jer
oni znaju da, ako se ne slaLu,sami mogu iza(i napozorniCu i izrazitir*ro;"
miSljenje.zato to za njih nije katarza negopoticnjna akciju.
Zakazali5te nije dovoljno izbjeiikatarzu- ono Stoje potrebno jest
kazali5te koje potiie na akciju, tako da iz kazaliStaodlazimo eiektrizir
ani Leljom i odludnoSiuda ispravimo nepravdu i sprijeiimo tladenje.
Na kraju, ako muSkarcii nisu bili najsretniji, Lenesu bile odu5evljele.
^
Sutradan kada smo pitali Giuseppininu rnajku kako joj se svidjela
predstava, odgovorilaje:
,,Mislim da je bila sjajna.svim naiim prijateljima svidjela se izvedba
moje kieri. Rekli su mi da je bilo bad kao u njihovim kuiama.
Jedanod njih
mi je rekao da bismo zajednotrebali potraliiirjesenja."
zadruga: lik ulaz,i u svoju vlastitu ulogu i odbacuie glumca
drugoj predstavi koju smo pripremili, dogodilo ie nesto neobidno:
glunrac je igrao ulogu lika koji je osobno bio prisuLn u public i:
sindaco,gradonadelnik!
se dogodilo ovako: U Godranu pastiri su Zeljeli osnovati zadrugu
]o
kako bi rije5ili problem nedostatkatrLlstiza svoju stoku.OptuZili
su sindaca
za neudinkovitosti opstrukciju u korist svojih osobnih ciljeva.
Sami su pripremili i izveli forum-pridu.
Prztiprizor
J}i dlanazadygg raspravljajuo ovlastima sinclnc
a,i odluderazgovaratis njim
kako bi postavili odredenezahtjevekoje smatrajujako vaanima.Svi
sesloZe.
Drugi prizor
IJlazi sindacou druStvu predsjedavajuieg suca.
SinrJnco
obja5njavada
je doveo sucajer on dobro poznaje problematii<u.Tri
partnera protestiraju

sudac koji bi trebao suditi o sluiaju morao blti iz Godrana, tj.

tvrdeii da bi
je bolje upoznat s problemima, a ne autsajcler koji o torne ni5ta ne
tko
netko
svoje stavove i zavr5ava nameiuii svoju volju.
z,a. Sirttlncobrani
T'rtt'iPrt:or
Preclsjeclavajuii sudac otkriva svoju zamisao, predlaZuii da sjediste
zaclrtrge bucle negc-ljecirugdje, jer ovdje uvjeti nisu idealni. Partneri se opet
pokusavaju usprotiviti, ali ih sudac i sindnco razoruLaju lukavim argumentinra.
Ccti'rti prizor
Sindaco zahtljeva da trojica partnera potpiSu dokument koji mu treba
za slulbenu proceduru. Oni odbijaju, ali na kraju ipak popuste.
Forunt
Na podetku foruma napetost je bila na vrhuncu. ,,optu Leni" je bio tamo u publici i clok je glumac-sindaco govorio, publika je mogla promatrati
lice pravog sindaca.On se smijuckao i pokuSao prihvatiti sve kao balu, ali
gledatelji-izvocladi bili su smrtno ozbiljni. Kad god bi netko viknuo ,,Stanl!",
izvodaii bi se izmijenili i icluii gledatelj-izvodad dao bi svoje videnje dinjenica i ponaianja prrisutnog predstavnika vlasti. Sa suzama u oiima
ieclan od
gledatelja-izvodada poviSenim je glasom izjavio kako on ne bi bio prisiljen
emigrirati u Njemadku da je zadruga postojala i da je radila kako je trebala.
Drugi je rogoborio protiv povlastica koje je sindaco dobio zbogopstruiranja
zadruge. Treii je predloZio - jo5 uvijek unutar dramske radnje - da se sindaco
iskljudi iz zadruge.
Pravi je sindacosjedio u publici ipaLljivoslu5ao, tesko gutajuii optuZbe
.
i spremajudi se na odgovor.
Tada je nastupio neizbjeZiv trenutak. Sindaco je nervozno
povikao
^
,,stani!" i zauzeo mjesto glumca koji ga je glumio. To se dogodilo na
siciliji,
na kojem se rodio pirandeil oe I ali
:l:ky
f,oticaji su ovaj put bili drukiiji.
Nije bilo nidega metafizidkoga u njima, o.,i
r., bili potpuno stvarni. Motivacija je ovdje bila politi(ka, polist,le
bio ondje, .,u gr"drkom trgu, kako bi
raspravio postupke vlasti, da
bi izazvao vlast, napJo ie.

Nazoiili smo zbunjujuiem clogadaju:sincraiojeuiao

u igru, ali ju je

lr r'-,,
i -- -tanru
igru.

o"onrr'
t";r* i" irr;"
"i"J;' ;;;i;#i:

a.sadaporazgovarajmoozbiljno. sve do sada igrali ste se kazar,u-^ l?obro,

ttstcr,
porgravali s ozbiljnim problemima. sada iemo
ozbiljno razgovarati.,,
Sto je sindacotirne htio postiii.
je
,
Jednostavno htio prebacili loptu na
svoj teren. U okvirima
lokalne politik e on je bio taj koyi luaima dipusta
govoriti kada on to
ieli; on je vodL raclnju,piekidao ;L ili usrnleravaoprema
tJ:g:l::.tlello

(1867.:1936.)sicilijanski
knjizevnik modernist poznatpo tzv.
u kazaliStu",dramama u kojima likovi izlazeiz okvira
-ot
drame.
;.ll:",,t.Y
I rs,anticki
grad_cirZava.

+6
47

svojoj lelji i nitko mu se nije usucrio usprotiviti.

est goclina.

rI?T

To je iinio gotovo sedamna_

u knzntilnn tternokracij

a
Y,:*:::.
: -1'TT j-i,""d;;;:;:":r:."r;iirt',TrXil{i',""1i:,ff
"rt-etanj
jejesvakigrecrater
:s1l;ovd
i
:l:,:
usutkati
ga
"btanr!"
selacisu'todobr.;;;G;;

t ftffi;rff;;*tr

i)^"1 l"i"mo

razgovarati ozbilino, razgovaratiemo

kazalisno.,,

'11, "11,1:
ol 1,0i'"r
u'"'"!-;;;;;ffiffi il ;ffi t
fff
:
I
ijl'jj
,Stani!",a r:,f
netkobi doiaona
pozorniJi"rpd;i#f
Jj
:::::::^iT\

rznoseii protudokaze.

to je bilakazalisna
dernokracija.
BaS
|"i,,'Ji,:'J,::.^ T:g.11_":i"ili.,
l aje

i!::": ",b "";gi

;*'r' ;; #;."}}.,"ff'::
ilf iH:::':, E':.p::ll ?
t'
s
in
ct
a
c
a,
u"
s
_
;; Jk;;#;" *ilTl?
f l*,l:i,il,1 ::, "!
i1
9',ir,;
-iru'
1
d
i,
q:
"'H;31'j:,:3::.q.^,-,."
fi ;
::" ":.:ki1er1;.
"i"
"r
""ffi
j1;;,,,f ;":
i,
*.
n."1-"
"d
"J*'.*;
;:#
;::?T.i?j,11
" jednu
" .i;"r, ,1Cool""I'rj'",e"."i""
jerilf"
akokaZejossamo
"":::*,'i::::r:

neie naii mtJLa."

Na to je majka odgovorila:
,,PaBto!MoZe se udati i u palermu.,,
sindacoj"
sa svojim naporima da kazalisno nacrmetanje
zami_
"Tlu."io
jeni lokalnim politidkim
nadmetanjem,ari p.i'nukom pokuiaju
iuo
bi
isti
povik ,,startl!".Napokon je izgubio 2iur"i
povikao: ,,To jemoja zadruga, ako
je Zelite voditi, osnujte si svoji.,,
Naravno, to je bilo nemoguie.
Predstavaje poiera u devet naveier, a
u dva ujutro na trgu je ostalo
mnostvo ljudi ponesenihraspravom.Forum-kazalidte
postaloje istinski forum/ iist i jednostavan.otegnuo sg sve
do drugog jutra. stanovnici villa
Frate iMizzoiuzza,koji su disri vidjeti
predstav!''"ri"lisu prenijeti ideju
forum-kazaliita u svoja mjesta kako bi
mogri raspraviti probreme koji ih ti_
Ste.Na glavnom trgu, u,,forumu,,.
Kroz ovo poglavlje pokuiao sam nagrasiti
da u forum_kazaristuideja
ni u kojem trenutku .,u bi trebala biti
primarrrr. iorrm_kazaliite ne pro_
povijeda, ono nije dogmatsko, ono-nema
potrebu manipurirati ljudima.
u najboljem slutaju,
oslobadagledaterjel-izvodate.u najborjem
:io
sruiaju,
ono ih probralava u izvoclaie.
U iziodaie koii a;eiu;uf

+8

2. Struktura
gfumdeva
rada
Prevlast
osjeiaja
Godine 19s6.,u vrfo njeZnojdobi, podeosam raditi u kazalijtu
Arena u
SaoPaolukao umjetnidki direktor Stosam i ostao clo7971.godine kada sam
moraonapustiti Brazll U to vrijeme brazilskim kazalisteniu potpunosti
su
vlaclalitalijanski redatelji koji bi sve preclstaveukalupili u ve6'isfrobane
oblike' Na pozornici bismo stalno slusali portugalski s engleskiri
naglaskom.Kako bismo se oduprli takvim tendencija-"u,r, dogovo"ru
s glumcima
stvorili smo glumadki laboratorij
sr.o zapoieli"metodidfi prouia_
f"j:vati rad stanislavskog.NaSeprvo i(i jedinol)
pravil,c u to vrijeme bilo je clati
prednost osjeiajima pred svemu diugom i" i- dopustiti
da daju zavrtni
oblik glumievom tumaienju uloge.
Ali kako da qe emocije,,srobo.dno"ispolje kroz
glumdevo tijelo kaclje
taj instrument (tUelo)mehaniziran i auto^itirirunmidiinom
nesvjestano gotovo 70 posto svojih moguinosti? postojao strukturom te
je rizik da novo_
otkriveni osjeiaji budu okamenjeni (slik6vito
govoreii) mehanidkim uzorcima glumdeva ponasanja;osjeiaji mogu
biti bi-okirani naudenim reakcijama
tijelana odredeneakcijei reakcije.
Kako se do gada ta automa iizacijagrumieva
trjera?ponavljanjem.osje_

sposobnost
prepoznavania,
odabirai vrednovanya
lf;ffi
xJl":;i"rnu
vttwrdzu-Jd
uko, na primjer, moi.eprepoznati

beskrajnenijanse boja, sto god

pozornosti; cesta, ,tuu, slika, Zivotinja. postoje
tisuie nijanst
zeleneboje savrieno prepoznatljivih
"ol'-:^t*o,-et
lujskom ok.r. trto vrijedi za sluh i
zvukove, te za dr tgu.91i"1r!
i njihove osjete. vozaiautomobila dobiva
be_
3krajnomnogo vodtra?aj.'laotrrriut juri pokrajnjega yoLnjaoiciklom uklju_
cuie veoma sloZene
miSiine struiture i taktilne'o!1"tu, ali osjetila
izdvajaju
naivaznijepoclraZaje
za tu aktivnost. svaka ljudska aktivnost, podevii
od
one najjednostavnijeietnje, na primje, _ ,r"o-u je sloZenaoperacija
rnoguia samo
koja je
zato stoosleiita imaju sposobnostserekciie;
iako zapravoupi/aJusve podrazaie,podastiru
ih nasolivijesti prema odredenojhijerarhiji,
to se neprestano'ponavlja
a
tijekom na5eg Livota.
to postaieios oiitije
kada osobaiapusti poznatu okolinu posjeti
poznat grad
ne_
iii drLavu; rjudi se odijevaju drugadije,
govore drugaiijim ri_
14oI'' zvukovi
i boje nisu istr, li.u i-r1,, drugaiiji oblik.
sve djelujedude_
sno' neoiekivano.
nevjerojatno.Ari nakon neklliko dana osjetila
nauie praviti
ponovno
selekcijui ru" r" vra(au staru rutinu.
Zamisrimo sto se dogada
49

se
kada juZnoameridkiIndiianac,stanovnik pra5ume,dode u grad ili kada
su uoSume
zvukovi
Indijanca
Za
u
Sumi.
Posve
izgubi
grada
stanovnik
moze se
bidajeni,njJgovi su osjeti naviknuti praviti selekcijumedu njima;
dopire
koja
jadini
svjetlosti
prema
orijentirati prema ,rrr.rt,, vjetra u drveiu,
i
normalno
posve
grada
je
stanovnicirna
Sto
ono
kroz li5ie. Nasuprot tomu,
koje
podtaaaia
selekciju
za
jer
sposoban
nije
izludjeti,
prirodno, njegamoZe
se izgubili u
proizvodi vel]ki grad. Isto bi se dogodilo i nama kada bismo
netaknutoj Prirodi.
jer
Taj processelekcijei usustavljivanjarezultira automatizacijom osjetila uvijek dine selekciiuna isti nadin'
druiKada smo zapodeli sa svojim vjezbama,nismo uzimali u obzir
na
automatizaciju
samo
pozornost
smo
tuertemaske;u to vrijeme obraiali
uvijek iste pou njezinu najdisiem fizidkom obliku, Stoznadi da je, izvodeii
je
uiinkovitije
5to
pokret
izvede
da
tijelo
svoje
krete, svatko automatizirao
se za nju
kada
reakcije
i
originalne
nove
moguinost
time
moguie, gubeii
pojivi pri-itka.Tako radnik postajetek dodatak stroju.
trag
Bore se pojavljuju jer ponavljanje odredene misiine radnje ostavlja
tttiio

je sektasnego osoba - bilo lijevo ili desno orijentirana koja je

automatizirala sve svoje misli i reakcije?
automaPoput svih ljudskih bi6a glumci glume i reag.irajunaudenim
pre--pode5avas
pod"ti
-de-automatizacliorn",
mora*o
tizmom. Zbogto[a
lika koji ie glunjem glumca"kut"o Ui bio sposoban preuzeti automatizam
koje je izgubio
ipodraLaie
miti. On mora ponovno nauditi tupiLuti osjeiaje

"u

naviku prepoznavati.
nau'pr"ol fazinalegaradaradili smo osjetilne vjeZbegrubo slijededi
primjera'
putke Stanislavskog.Evo nekoliko
VieZbe miSida
poGlumci opuStajusve misiie tijela i usmjerav aiu pozornost na svaki
neki
i
podignu
se
sagnu
koraka,
nekoliko
nadine
jedini
mi5ii. Nakon'toga
'freclmet
i
(moZebiti bilJ5to) dineii to veoma polako te pokudavajuii osjetiti
pokreta'
zapamtitisve grupe miSiia koje su sudjelovaleu izvodenju tih
Nakon toga ponavljaju posve istu radnju, ali ovaj put samo u mislima,
bez predmeta, prarreii seda gapodihus poda i pritom pokusavaju(rzapamprethodnog
titi wa grienjai opuStanja-isieu koja su se pojavila prilikom
ili vjeZdarapa)
stolac,
(kljud,
mijenjati
mogu
izvodenJapokreta. Predmeti se
odjeiom'
stvarnom
sa
prvo
i
razodjeni,
se
odjeni
ba moZe biti zahtjevnija
bicikla bez
a zafimsa zamiSlj".to*. Ili, na primjer, vieLba moZe biti voZnja
zraku'
u
nogama
i
rukama
s
ledima
leLecina
bicikla,
i neNajvaZnijeod svegajest da glumci postanu svjesni svojih misiia
mogu
vjeLbe
Druge
ogranidenih rnoguinosti pokreta koje bi nngli nadiniti'
nije vjerno
biti, ,,Hodaj takJ i tako", ,,Smij se kao taj i tai" itd. Cilj vjeLbe
Za;to tai
pokreta'
svakog
mehanizma
opona5anje,vei unutrabnja spoznaja
i tajhoda bai na takav nadin?

5o

Osietilne vieLbe

slijetli prstohvat soli, a potom SeieGlurlcr polecluZlicu meda, zatim

stimulansa. Moraju u sjeianje
prethodnih
bez
sve ponove
ra. Nakon to[ra
i fizidki rzraziti reakciiekoie
prozivjeti
ih
ponovno
zapr'avo
okusle,
,r1,r".,,'
itd. U ovoj vieLbin-ijerijed o mimikrij-i (smin'r"ju, soli, Se'cera
,"rrre,kuSzr.1e
nego o autentidnomdoZivliajuistog podraLaia
l_,."rk;;;ecl, grima se zasol)
s mirisima'
.1..."'tia".litu vieLbumoZete-nadiniti
ljr""--'
glazbu i odreden broj glumaneku
bismo
pustili
.;,rSjeclan primjer:
Zatin bi svi zaiednopoku.ali
tempo.
ritatn,
melodilu,
bi sluSao
,-,
..,,,,lliirru
':,f;;';
u istom tempu' Na moj znak
ritmom,
istirn
s
mislirna,
u
i'.stuslazbu
u mislima - ako se pouPravo
su
koju
,,slusali"
clionicu
olpjeuati
irr.r"f t su
kolika je njihova mo6 koncentracijei preciznost
.tr.-to.ot.r,to je pokazivalo
sjecanjer'
YieLbe
Pamienia
''Suaii darr raclili bismo jednostavnevjeZbe.Prije odlaska na podinak
svegaStose dosvaki oci nas pokuSaobi se prisjetiti u minutu i kronolo5ki
- boje, lica, vrijeme
je
pojedinosti
rnoguie
viSe
5to
sa
dana,
go.lilo tijekom
"vizuahzirajuii gotovo fotografski sve 5to smo vidjeli, prisjeiajuii se zvukova koie smo duli itd. eesto bismo, po clolasku u kazali5te, glumce pitali
ito sedogadalou njihovim Zivotima prethodnog dana, a oni bi tada ostatku
grupe trJbali podrobno sve ispridati.VjeZbaje postalajo5 zanimljivija kada
festivalu,godi5njici,predsta1""""t otlt o glumaca nazodilo istom dogadaju:
njihove pride i kada bismo
bismo
Usporedili
itd.
utakmici
nogometnoj
vi,
otkrili razlike,nastojalibismo doii do objektivneslike ili poku5ali razumjeti
razlogezatakvo razlidito videnje. VjeZbepamienja mogu se baviti i mnogo
daljom pro5lo5du,na primjer, svaki glumac mogao bi podrobno opisati svoj
vjeniani dan, kako seodvijao,tko je bio tamo, kojaje glazbasvirala,5tosejelo, kako je kuia bila uredena.Ili na primjer, pogreb prijatelja.Ili dan kada ie
Brazilizgubio svjetskonogometno prvenstvo 1950.na Maracani u utakmici
s Urugvajem:,,Na kojoj ste radiostanici pratili utakmicu? Jesteli bili ondje?
Jesuli ljudi plakali? Kako ste spavali te noii? Jesteli sanjali?"I tako dalje.U
vjeZbarnaparnienja vaanoje dobiti StoviSestvarnih pojedinosti.Takoderje
vaZuoda se vjeZbaizvodi strogom pravilno56u,kao dnevna rutina, najbolje
u ociredenodoba dana. Svrha toga nije samo razvljanje pamienja, nego i pojadavanjepozornosti; svi znaju da moraju zapamtiti sve Stovide, iuju i osjeiaju pa se time razvljanjihova rno( zapaLanja,koncentracijei prosudbe.

ViieZbezami5liani
lanla
Mnogosmoovakvih vjeLbiizveli,a opisanesu i u ovojkniizi (Tamna
,
Kotttoro,
Pronijeni
priiu, str.180-1)
VjeZbeosjedanja
Postoji zicl izmedu onoga 5to glumac osjeia i nadina na koji u konadnici
,
.
to tskazuje. Glumac
sam stvarataj zid. Glumac osjeia Hamletove osjeiaje, a
opet, ne svojom
voljom, izrazit ce ih na svoj nadin, svojim izrazima lica, totrolrt
Slasa itcl. No glumac bi mogao imati moguino st izbora, izabratijedan
5I

od tisuiu nadina smje5kanja,onaj osobiti koji bi prema njegovu miSljenju

bio Hamletov; jeclanod tisuiu nadina ljutnje, onaj koji bi prerna njegovom
mi5ljenju bio Hamletov. Kako bi to postigao,mora se razoriti zid automatizma koji je zapravo glumdeva ,,maska".BurZoasko kazali5te u Sdo Paolu
bai naprotiv obidavanaglasiti manirizam svakoga glurnca i automatizam
(glumdevza5titni znak) na koji ie se nalijepiti likovi. ,,Zvijezde"(e tako uvijek glumiti sebe- ,,zvijezc1e".
Zeljeli smo to promijeniti - Zeljelismo da glumci zapoinu tako Stoie
poniStiti sve svoje osobnekarakteristike kako bi dopustili osobinama lika
da se razvrju.
Ovim smo vjeZbamaZeljeliponi5titi takozvanu ,,osobnost"glumca njegovu ukalupljenost,njegovu Sablonu- i pripomoii rodenju ,,osobnosti"
lika i njegovakalupa ili obrasca.Ali kako dodi do tog novog kalupa.
Podetnatodka bila je iskusiti prave osjeiajelika, nakon degaje u opuStenomtijelu glumca trebalopronaii najpogoclnijii najudinkovitiji nadin njihova,,preno5enja"publici kako bi ih i gledateljimogli osjetiti.
VjeZbeosjeianjapostalesu rutina u kazali5tuArena; glumci su vjeZbali
posvuda i u bilo koje vrijeme,napozornici, u uredu, na ulici, u restoranima.
Svaki dan svaki bi glumac nadinio najmanjedvije do tri takve vjeLbe.
Sto je joS vaZnije,vjeLbeosjeianjazanimljive su za gledanjei izvodenje. U odredenom trenutku na5egrazvojakao kazaliSneskupine, osjeiajima
smo dali nerazmjemo veliku vaZnost(dotadanam vaZnostidejajo5 nije bila
posvejasna).
Od 1960.nadalje kazali5nedruZine diljem Brazlla sve su vi5e koristile
metode Stanislavskog.Ponekadje bilo neobidnih situacijai upitnih obja5njenja njegovih uputa kad je rijed o ,,pamienju osje6aja".Sjeiam se jedne
situacijeu Bahiji, u studentskomkazali5tu,kada su pozvali redateljaizSjeverne Amerike da ih poudavametodama Stanislavskogi napravi predstavu
Williamsa
koristeii se njegovim tehnikama. Izabraoje dramu Tennesseeja
Tranruajzunnieinja. Probe su vei prilidno uznapredovale kada je redatelj odludio malo eksperimentirati s prizorom Stellei BlancheDuBois, dan nakon
njihova te5kogsukoba sa StanleyemKowalskim. Prizor nikako nisu uspijevali izvesti na pravi nadin. UvjeLbavale su i uvjeZbavale,promijenile su
gotovo sve, improvizirale, dinile nemoguie, ali bez uspjeha; kada je trebalo
odigrati prizor,jo5uvijek mu je nedostajalouvjerljivosti.Napokon je redatelj
odludio pribjeii improvizacijama emocionalnogpamienja. No ni to nije dalo rezultata.Tadaje glumici koja je glumila Stellu objasnio:
,Jidite, problem je u ovome: Stella se odludno borila sa svojim suprugom kako bi za5titila sestru. Vidjev5i ga kako plade,ostala je zapanjenanjegovom slaboSiu;on je uzima u ruke, nosi je u spavaiu sobu, vode ljubav
cijelu noi i tada ona zaspi... Prizor kojim se bavimo podinje icluie jutro. Nakon te darobnenoii pune strasti ona se budi, odito je pomalo umorna, ali
zadovoljna,smije5i se cijelo vrijeme, sretna je. Ona je sretna LenalE to je ono
5to mi nedostajeu va5oj izvedbi. Poku5ajmosada nebto - vjelbu emocionalnog pam6enja.Poku5ajtese prisjetiti najdivnije noii svoga Livota,noii pune
strasti, jer to je ono Stonam nedostajeu prizoru."
52-

je djevojka oklijevala nekoliko trenutka prije nego Sto je ptiznaJac-lna

clievic'r,
, -. t.-,'
t.-rrn
$osp'r661ip*'"
"'""'n,rOo ni1.. znao Sto bi rekao. Bilo je odito da je u sludajevima poput
Tada
o emocionalnog pamienja Stanislavskog neupotrebljiva'
o\,oga i.,t-rnit
gl u m'rc PreclloZio:
,.,-t,'.ia,'t
t' '""'Nii"
sretvazno. MoZe se prisjetiti nedega Sto ju je udinilo neizmjerno
poku5ati'"
'
Vrijedi
igra"
koji
lik
na
osjeiaj
i zartinrprenijeti
.or.rl...
"."'"
nadinili su vjeZbu, a pnzot je
R...lutelj je prihvatio glumdev prijedlog,
su pitali kako je to udinila'
djevojku
r-rzbudeni;
i
veseli
bili
su
siaino i-spao.Svi
radostan, tako zavodljiv.
tako
tzgled,
senzualan
tako
postiii
il;i;;'" uspjela
Iskreno je oclgovorila:
se govori o seksu i kako ie Stanley bio divan u
,,pa, u Jil"tu u kojem
se sundanog popodneva kada sam pojela tri sladoleda u
kr"uetu, sjetila sam
palmi na plaLi ItapoA'"
a"rn;' i i spoci kokosov ih
Takvi sluiajevi,,prijenosa,,lr nisu tako rijetki jer ni jedan glumac nije
onog u Zivotu lika, nego samo prioroZivio posve identidan dogadaj poput
je
razliditih stupnjeva prijenosa
postojanje
Zato
situacije.
sliine
btiz,-," ili
neizbieLno.
Lyucii pamte osjeiaje koje su iskusili u odredenom trenutku, u odredenim okolnostima, koje su sami proZivjeli i koji su slidni okolnostima u
kojima se nalazi lik. Te posve jedinstvene okolnosti moraju biti prenesene
i prilagodene kako bi odgovarale osjeiajima lika. Ja nikada nisam nikoga
ubio, ali sam osjetio Zelju da to udinim; poku5ao sam dakle zapamtiti tu
Lelju i zatim sam je prenio na Hamletov lik u trenutku kada ubija ujaka.
Prijenos je u karijeri svakog glumca ponekad neizbieLiv, no mislirn da ne
bi trebalo iii u krajnost kao u sludaju koji je opisao Robert Lewisl2: jeclan
poznati glumac znaoje uliti publici strah u kosti kada bi na vrhuncu napetosti obidavao izvaditi revolver i uperiti ga u svoju sljepoodicu s kaZiprstom
na okidadu, spreman zapucati dok bi glasno razrnllljao o ispraznosti svoje
egzistencije. Glurndeva izvedba bila je silno dojmljiva, tak do toike da je
i sam bio ponesen; publika je plakala kada bi on plakao, zaiecala kada bi
njega dula kako jeca.
Kacla ga je Lewis upitao kako uspijeva posti6i takav dojam, takvu poplavu osjeiaja, tako traumatidan efekt i na publiku i na sebe, glumac je odgovorio:
,,Osjeiaji, pamdenje, moj prijatelju. Zar nisi ditao Stanislavskog. Sve tamo piSe."

Poiarrrytrijenosne
koristi se u smislu koji ima u standardnojpsihoanalitiikoj
uporabi,premda povezanostpostoji.Ovdje on oznaiuje svjestan,voljan proces/
za razliku od ne-r'oljne naravi prijenosazabiljeLenau psihoanalitidkim opisima
s l u c a j t , r a( N
. a r rA .
l.)
Jt'danod suosnivajanjujorskogGlumaikog studija(Actor'sStudio),poznate
glurracke ra<lionicekoju su 1947.osnovall Elia Kazan,Cheryl Crawforcli Robert
Lewis,a koju je poslije vodio Lee Strasberg,i koja je postala glavno ,,svetiSte"
StLtttte
po nretodi(temeljenojna Stanislavskom).

5l

je Lewis, ,,zna(ibilo je dana kada ste se poZeljeliubi,,Pa,clobro",rekao

ti, upotrijebili ste svojeemocionalnopamienje ..: Jesamli u pravu?"
,,Jada bih se poZelio ubiti? Prijatelju,ia oboLavamZivot. Daleko od
toga."
,,Nego?"
" To ti ide ovako;kada uperim revolver u sebe,moram misliti na ne5to
tuLno, prijeteie, strasno.To i dinim. Sjeias li se kako uvijek podiZem odi
prema ittop.t kada ciljam?u tome je kvaka. sjetim sejedne zime kada sam
tio siromasani Livio u kuii bez grijanja i struje i kad god bih se kupao ili
tusirao,voda je bila hladna poput leda. Kada si uperim revolveru glavu, poclignemje prema ruZi tu5a i pomislim kako ie hladna voda Siknuti na moje
O prijatelju,kakva je to patnja,kako se suze skupe u mojim otima!"
tiilo...
Unatoi takvim krajnostima,vjeLbeemocionalnogpamdenjamogu biti
udinkovite i korisne posebno kod razliditih inadica vjeLbi za suzbiianjetladenjakoje ie biti poslije obja5njene.

osjeiaja
Racionalizacija
Intenzivne vjeZbe osjeiajnog parn6enja,kao i svake druge vjeZbe s
osjeiajima,mogu 6iti ,r"o-a opasneako osoba poslije ne racionalizira Sto
se'dogodilo.KJda se upuste u rizik proZivljavanjaosjeiaja,glumci otkrivaju
mnog"estvari. (Postojeekstremni sludajevi - jedna dobro poznata glumica
tolikJ se zanijeiarrroji* osjeiajimaglumeii BlancheDuBois daie zavr5ilau
To ne znadi da bismo trebali odbaciti vieLbe
ustanovi za dubevne-bolesnike)
osjeiaja;ba5 naprotig one se moraju prakticirati, ali vodeii brigu o njihovoj
svrsi, a to je razumijevanjeproZivljenogiskustva,a ne tek njegovoosjeianje.
Moramo znatrito je osobu dirnulo, kakva je priroda tog osjeiajl, koji su mu
uzroci - a ne ograniditi sebe samo na njegovo rzraLavanie.Zelimo iskusiti
felomen, ali viiL od svega Zelimo otkriti zakone koji njime upravljaju. U tome je uloga umjetnosti - ne samo da pokaZekakav je svijet,negoi da objasni
zalioje tikav i kako bi ga se moglo promijeniti. Nadam se da nitko ne moZe
biti zadovoljansvijetom kakav jest - mi ga moramo mijenjati.
Racionali zacrjaosjeiaja ne javlja se odmah nakon 5to osjeiaj nestane,
ona je sadrZanau osje6aju,ona sejavlja ve6 pri proZivljavanju te emocije' To
je sirnultanostosjeianjai miSljenja.
Dat iu vam primjer iz svog Livota.NajsnaZniji osje6aju Zivotu iskusio
sam kad mi je umro oiac.Za vrijeme bdijenja,pokopa i sedmodnevnih minisam prestajaouodavatii
sa, istovremeno clok sam bio duboko oZaloS6en,
poput mise, pokopa
u
ritualima
dogadale
su
se
koje
stvari
analiziratLdudne
i bdijenja.Sjeiam se kako je cvijeie koje je prekrivalo odar bilo mijenjano
lrladno i mirno,,kako bi lijes ljepSeizgledao",rekao je dovjek' Sjeiam se i
lica ljudi koji su nam izraLavali suiut, svako ie lice odraLavalo vlasnikovu
snaZnijuili manje snaZnunaklonost prema nama. sjeiam se umornaiztaza
sveienikova lica, kojemu je to bio detvrti ili peti pogreb tog dana. Sjeiam
se svegajer sam analizirao sve Stose dogadaloa da pritom nisam bio niSta
manje oZalo5ien.
Naveo sam primjer iz osobnogiskustva,ali isto se dogada ili se moZe
dogoditi bilo kome, MoZda se neito ieSie dogada piscima koji su po za-

i bo- e
besprijekornosiu
ni rnanj uan alit i. ar i. Dost ojevskijeizvr
st anpr im jer
. |Jldiot t t pisacopisu;
lika s nevierojatnom
,,upuoul'glu,rr-,ogu
napadaia
svojih
i
tijek'om
errileptid.i
Su* je pisac bio epileptidar
svoje
.^trtuo,.,.,po;"ut,-to'rti
bistrine i objektivnosti kako bi zapantio
o^._;^
dovoljno
ie zad.rLatr
U:1-"'',opisati'
te ilr
i poelrazaie
ihi hjei eisl
.siec.ric
' U o v o l l r ; e s r u i a j u p i slttgi"-rsliie
a c ? l i t l . o o s l e f a l e o d m a hnakon
n a k o nsto
Sto
iskusio'
ne manie
ipak
a
nevlerojatan;
dapaie,
j: ,l;;"i 1osneob^irniji,
ias' svojojje domaiici
No proust"y
crsletioda 1u se pribliZavaposljeclnji
kacla
]e
srvaran;
c]iktiraobiljesKeo,^.tipisca_li:*"S
a m o g aromana
_ k a k o bL)i dpotrazi
o p u n iza
o oizgubljepissmrnjegova
ti.',.1.
Bergotteu u "rinv'ntici,'petom.aile1u prlseban da joj objasni gdje ih treba
priio* 1* or,uo dovoljno
,,j.,,,,,r,,n,n.

''' i"
u,?^1
i:Klda
0,.'- i)iu";i-prije-napis1o,
lllJ;l;i'"''
i:i::
1'l
::j:5'.::.'*.1';iff
f
pi5deve
opisom
s
zavriio
i-e
opis smrti kojije

zanriiljeni
je - njegovaje knjiga bila dovriena'
1f'""ii'i,,'t"duhnt'o
ovdje rijed o brlom ispreplitanju misli i osjeiaja
posve1"rp.,.Ld.,o',1""1t
jest upoistovrerrr"rroiti.Medutim, ono Stoje vaZno
ili o njihovoj stvarnoj
je
glumca koji smatra da najvaznije da bude
zorltina pogreSt, I irpruviti
osjeiaje tije'" l'po"uvi fJ glumac ne moZe osjetiti prave
,,r{irnut". Kada
kontrolu
izgubi
koji
krivom putu. Ali i glumac
kom proba, oiito ie i,l-" "1
dista eglaLan/glumljen'
nije dobar. Gubitak kontrole nerijetko ie
;;i",
zl bi cl j a.J edanjeglum acp- ost aoduvenpoZest inlkojom jeglum ioot
hella,
Kugu bi bio "opsjednut" likom'
bilo je nevjerojatio clojmljiYo'-':i opasno'
ubiti Dezdemoy:
ponekadbi uistinu osletio da bi mogao
Ylll^T^l-*nom'
je
bila odarananjegovomnevjeroiatPublika
spustena.
L*i"ruje morala biti
glumadkoj
prijaviti
trebalo
nom emotivnom rnugo*. Ja pak mislim da gaje
udruzi i l i Policiji.
i kaotidni,
Treba biti posve jasno da osjedaji,,sami po sebi,,,zbrkani
moZemo
Ne
znade'
oni
jest
Sto
ne vrijede ni5ta. Ono ito je vaZno kod njih
je kaprvo
osjedaja;
bez
razumu
o
govoriti o njima bez razurnaili, obrnuto,
Sto
onoga
izmedu
razliku
iini
Sto
je
ono
os, a drugo dista apstrakcija. To
vratima
lupanje
aktivnosti:
fizidke
i
obidne
nazivamo,,dramsktm radnjom"
ideju'
moZebiti drarnska radnja uko i-u todno odredeno znadenje'razlog'
beztoga to je samo puko fizidko djelovanje'

A la recherche
du tempsPerdu.

jos jedan
vei sam govorio o Proustu i sadaje pravi ias da raspravitno
koncept koji nim je bio veoma koristan u ovom razdobliunaSega-radai koji
nas povezules empatidkim kazaliStemStanislavskog:proustovski koncept
,,potrageza izgubljenim vremenom" (Stose u engleskom obidno prevodi i
ponovkao ,,s;-ecanje
n"aproSlost"). ZaPtousta, jedini 1u:i" na koji moZemo
Prema
sje6anje'
jest
kroz
rro oZivjeti vrijeme koie smo - u Zivotu izgubili

Prousta
L)Potrn:izn izgubljcnirn
r*emenom.lzvorninaslovciklusa romana Marcela
(rtt7t _ 1922.\

55
54

njemu, dok proZivljavamoiskustvo,ne moZemoga u potpunosti ili uistinu

razumjeti, jer je svako iskustvo vezano za tisuiu i jednu nemjerljivu okolnost. Na5aje subjektivnostpoddinjenaobjektiviznru stvarnosti.Ako volimo
neku Lertu,na5aje ljubavna veza toliko ispunjena malim dogaclajimada ne
moZemou njoj u potpunosti uZivati i intenzivno je proZivljavati,osim ako,
kroz pamienje, na5esjeianjeponovno ne stvori tu vezu za nas. U objektivnoj stvarnosti,ljubav se mije5asa sporednim pojedinostimapoput ka5njenja
autobusa,bolnog sastanka,nedostatkanovca,nerazumijevanjaitd.
Ali kada se,putem sjeianja,ponovno podsjetimo na epizode koje smo
proZivjeli, moZemo prodistiti tu ljubav eliminirajuii sve Sto za nju nije bitno. Tako otkrivamo izgubljeno vrijeme proZivljavajuii ga opet u svom sjeianju.'3
Prema Proustu to se odnosi ne samo na proSlu ljubav, nego na sve proZivljeno.Jedan od njegovih likova, Swan, vjeruje da je ludo zaljubljen;on
proZivljava sve strahote ljubavnog nerazumijevanja sve do konadnog raskida. Codine prolaze, i jednoga dana susreie se s biv5om ljubavi; to ga Sokira. Poku5avase sjetiti svega 5to im se dogadalo, on ,,naruduje" svoje pro5lo
iskustvo, subjektivno se osvrie na sve njegove dijelove i zakljuduje: ,,Kako
sam je mogao toliko godina podnositi?Ona dak nije moj tip Lene..."
Proust daje subjektivnostipotpunu slobodu kako bi doveo u red pro5lost, organizirao proZivljenaiskustva, paLljivo ogolio ono Sto bismo mogli
zvatiZivotom. U tom smislu, Proust je veoma blizakkazaliStu Stanislavskog
koje je, do odredenih granica, takoder ,,sjeianje" - ali u sadaSnjosti- ovdje i
sada.Svaki put kada glumac glumi neki lik, on ili onnglumigaprui i posljednji
ptut.Kao Sto mi svaku minutu svog Zivota proZivljavamoprvi i posljednji
put.
Mnogo je Prousta u Stanislavskom i obratno. Zavrljeme proba, glumcu treba ostaviti prostora i vremena kako bi povratio svoje ,,izgubljeno vrijeme" uz pomoi vjeLbi (posebno vjeLbi emocionalnog pamienja) te subjektivno uredio iskustvo svog lika. Medutim, glumcu se tada moZe dogoditi
da ne bude dio Zivog iskustva, tj. prizora i sukoba s drugim likovima, koji
se moraju u kazali5tu uprizoriti u sada5njosti,a ne kao uspomene iz pro5losti. KazaliStejest sukob izmedu likova koji se meclusobnosukobljavaju, i
to uvijek sada i ovdje.Dakle, sjeianjejest vaZno,ali samo kada je preneseno
u sada5njost- kada ono postajesada5njost,kada ,,osjeiaosam" (u pro5losti)
postaje ,,ponovno osjeiam". U kazali5tu, sjeiati se znadi ponovno proLivljavati - s istim ili veiim intenzitetom, s istom ili dak jo5 veiom spoznajom
- ono Stose,kako i zalto dogodilo.
Radio sarr s glumcern koji je imao tako bujnu maStu da je iak zamiSljaokakvi bi drugi likovi trebali biti i dok je glumio, odnosio se prema njima onako kao ih je vidio u svojojma5ti,a ne kako su ih glumci interpretirali.
Ta hipertrofija subjektivnostimogla se vidjeti kod glumaca koji su pohadali

'3 Ovdje se Proust pribliZava Maeterlincku koji je smatraoda neaktivni ljudi, koji se
prisjeiaju svoje proilosti, predstavljaju dobar materijal zakazalilte. Ja se s time
ne bih sloZio!(Nap. A. B.)
s6

n ntnte,Studio 50-tih i 60-ih godina pro5logstolieia (dakako,ne i kod gluma^:;;;.to

su Dean i Brando).Toliko su razmi5ljali,toliko zarnrlljali dime bi
frazu, svaku rijed koju bi izrekli, da je njihova izvedba bila
;;;;1tlt svaku
Nitko
L,l.l;or,riatnospora, nabijena nepotrebnim radnjama i djelovanjima'
jl,,",li,l.' bi o.{govoriona pitanje a da prije ne dotakne dasu,podeseglavu,
""
u stranu, naberedelo,da bi
]i,,r.l[" u.lahne]prodisti grlo,zgrbi se,pogleda
takva vrsta glume, preopkrajnosti,
do
Dovedena
ne.
ili
da
f.r"i, rekao
dak moZe rezultirati promjenom stila predstave,po",
motivacijama,
;;;:.";"
k ekspresionizmu.stvarno je vrijeme bilo subjektivno
;:;k;- od realizma
Njihova je gluma
-,.iiemelika, a ne objektivno vrijeme meduodnosalikova.
vrijeme.
ne
je
a
trajanje,
vaZno
bilo
k ekspresionizmu
-"oi'-.,iala
' o
2utoie vaZno shvatiti da glumieva kreacija lika mora takoder biti, u
s drugim likovima. Svojedobno,u Areni, obinadelu,kreacija meduodnosn
- duboke, mirne, emocionalnezalihe; ali
osjeiaja
zalihe
stvarati
davalismo
tj. emocionalnapovezanostlika i gledateljanuZno je dinamidna,
enrr-,atiia,'
oojrur,r-ijeva kretanje i tijek. Pretjeraniprustijanizam i subjektivnostmoLu dovesti do kraha odnosa medu likovima i stvaranjaodvojenih emocioialnih zal|ha.Ipak, na5 je cilj ne stvarati statidneosjeiaje,nego stvoriti Zivu
rijeku, stvoriti dinamiku. Kazali5teje sukob, borba, pokret, pteobrazba,a ne
samo odrazstanja svijesti. Ono je glagol, a ne pridjev. Glumiti zna(i djelovati, a svako dielovanjeizaziva reakciju - sukob.
Tako smo podeli pridavati veii zna(aj sukobu kao izvoru kazali5nosti, dijalektidkom osjeiaju. Postali smo svjesni da su suprotstavljeni osjeiaji
sredstvoza ,,preno5enje"u ono 5to bi se moglo zvati,,podsvjesno".Da objasnim. Ljudska su biia sposobnaoda5iljati mnogo vi5e poruka nego Sto su
toga svjesna.Takoder mogu primati mnogo vi5e poruka nego 5to misle da
primaju. Zbog toga se komunikacija izmedu dva ljudska bi(a rnoL,eodvijati na dvije razine - svjesnoj i podsvjesnoj, to jest, izravno ili na suptilnijoj
razin| pod dime podrazumijevam svu komunikaciju koja se odvija mimo
na5esvijesti.
Nerijetko se dogada da ie glumac odigrati istu ulogu na isti nadin u
dvije predstave u. r1rz1r,
u prvoj se publika moZe emocionalno poistovjetiti
s glumcem, a u drugoj ne mora. Zaito? Zato lto u drugom sludaju njegove
nesvjesnoposlaneporuke nemaju ni5ta s onima koje odaSiljeizravno, to jest
svjesno.
Jedino Sto moZe uskladiti glumdevu svijest i podsvijest poruke jest
glumdevakoncentracija.Glumac si nikada ne smije dopustiti automatizam
ili izvoditi istu radnju automatski,bez obziraje li usredotodenna ulogu ili
ne.PremakazaliSnomiskustvu, glumac se mora doslovno i potpuno posvetiti svom zadatku. A njegov zadatakje sukob - ako su obojica glumca u prizoru zaistausredotodenijedan na drugoga, poput dvojiceboksadau ringu,
prizor ie uvijek biti dinamidan i privladan;ako je pak svatko usredotodenna
sebe,prizor ie se podijeliti na dva prizora, i bit ie dosadan.

rtrtpntija,identifikacija gledatelja s likovima predstave,emocionalno stapanje

osobes objektom svog estetskogdoZivljaja.(Nap. prev.)
57

Dijalektidka
strukturaglumievatumadenjauloge
Za poietak moran objasrriti znadenje svakog pojedinog elementa dijalektike glume po kojoj smo se tada ravnali (a ravnamo se do dana dana5njeg).

Zelia
Osnovno za glumca nije ,,biti" lik koji glumi, ve1,,\elja" lika. Ne treba
pitati,,Tko je taj llk?", vei,,Sto taj lik Leli?".Prvo pitanje moL.edovesti do
stvaranjastatiinih osjeiaja,dok je drugo u su5tini dinamidno, dijalektidkg
konfliktno, i kao posljedica toga kazali5no. Ipak, ,,Zelja"koju odabere glumac ne smije biti proizvoljna - upravo suprotno, ona mora biti konkretizacrjaideje,provedba ideje ili teze pomo(u,,Lelje".,,Zelja" nije sama ideja
ve6 utjelovljenje te ideje. Nije dovoljno biti apstraktno sretan, vei moramo
Zeljeti ono Stonas dini sretnima. Nije dovoljno biti Leljan,,moii i slave",vei
moramo vrlo konkretno Zeljetipogubiti kralja Duncana u vrlo konkretnim
i odredenim okolnostima. Iz toga moZemo izvesti sljedeiu jednadZbu: ideja
= konkretnaielja (u posebnim, odredenim okolnostima).
Zeljaje temelj motivacije: Hamlet Zeli ubiti svog ujakaiz dulnosti prema ocu (ideja, povod, razlog), a kako to dini jest karaktefizaclja njega kao
llka. Zeljaje ono za dime Ludi, a karakterizacija nadin na koji to postiZe.Lik
je sam po sebi statidan pojam; karakterizacija lika stopljena sa Zeljomje pak
dinamidna.
VjeZbati Zelju zna(i Zudjeti za nedime - za nedime 5to nuZno mora biti
konkretno. Ako glumac izide na pozornicu s apstraktnom Zudnjom za sre6om, bogatstvom, moii i sl.,to mu neie biti od pomoii. On mora imati todno
odreden predmet Lelje- mora Zeljeti leii s odredenom osobom u odredenim
okolnostima kako bi bio sretan i kako bi volio. Upravo to utjelovljenje, ta
konkretizacijacilja, dini Zeljukazali5nom.
Ipak, iako taj cllj i lelja moraju biti konkretni, takoder moraju imati i
5ire znaienje. Nije dovoljno da Macbeth Zeli ubiti Duncana izauzeti njegovo
mjesto.Isto tako borba Macbetha i njegovih suparnika ne moZe biti svedena
tek na psiholoSkebitke nekolicine ljudi koji odajniiki Zele stedi mo6. U sveukupnosti predstave razmatra se Sira ideja koju likovi utjelovljuju svojim
ieljama Duncan simbolizira feudalni poredak, a Macbeth skorojeviie i bur\oazlju. Jedanima pravo zasnovanona rodenju, dok drugi ima makijavelistidka pravazasnovanana vlastitojvrijednosti i moii. Sredi5njaidejadjelaje
borba burloazlje i feudalizma koja se konkretizirakroz Leljelikova.
Iz srediSnjeideje djela proizlaze srediSnjeideje svakog pojedinadnog
lika. U vei spomenutom sludaju,temeljna je ideja lika Lady Macbeth, na
primjea isticanje vlastite (burZujske) vrijednosti nasuprot vaLnosti podrijetla. Sredi5njaideja lika morala bi odgovarati Stanislavskijevu,,glavnom
zadatku"; ideja i Zeljajedno su te isto, prva u apstraktnom, a potonja u konkretnom obliku.
Kad je jednom izabrana, sredi5nja se ideja mora slijediti pod svaku
cijenu kako bi se pojedinadneZeljemogle utkati u dvrstu strukturu ideja.
(8

ideja
icleja ie kostur. Iz togtazloga mora se utvrditi srediSnja
Ta struktura
svakog
ideja
sredisnja
izvesti
todke
..-.lcfevpili izvedbe te od te podetne
i
lika kako bi se te sredisrrje ideje potom suodile u skladnoj
*;:.ir;;;nog

idejn: tezai antitezn).

cletini(centralno
iliriiiu,..j
n'""'O0.,
= 1elia"-jest
pokretademociia'
jednad,Lba,,ideja
da
prihvatimo
i to cla sve ideje nisu kazaliSne' Todnije, sve su ideje kan1or^n1(,prihvatiti
obliku' ldeja da,,2 i 2 jesu
,-r;rr1p .u kontekstu", no ne u SVom apstraktnorn

nikakve osjeiaje,ali-ako ie stavimo u kontekst

.1,,si]rr.1fro seol ne izaziva
u
njezin udinak todno odredenim okolnostima ako je pretvolr,r,.,.,atraiuci
nus moze dirnuti. Ako se u toj odredenoj situaciji dijete
l,';;;'; ,Jy" iadu
zakonearitmetike, ideja moZebiti dirljiva, jednako
osnovne
,"r,, J" ,ula.ra
je
u svoj svojoj Leliiza
,.tirliiva,kao i nevjerojatantrenutak u kojem Einstein
otkrio da je E=.*.' formula za preraiunavanjemase u energiju,
)".";""r
"r."ntr"tirirajuii tako cijeli apstraktni procesznanstvenogistraZivanja.
toliko
Da poriovimo, svaka ideja,koliko god apstraktnabila, moZebiti
okolnoodredenim
pod
obliku
u
konkretnom
manifestira
kazali5nada se
izvesti sljedeiu jednadzbu].ideja
;;i;" posredstvomZelje.Iz toga_moZemo
= kazahinioblik.Drugim rijedima,kada se apstraktna ideja
='Zrljn'=g7116tcijn
ie u
.rretiei u kontretnu Zelju u todno odredenim okolnostima, potaknut
valjan
oblik,
kazaliSni
prikladan
liu,''.u osjecajekoji ie sesami rzrazltikroz
Problem stila i ostalapitanja dolaze tek poslije
iuvjerljiv.
'
Da ne bi bilo zabune'.bitteatralnosti IeLiusukobu Lelja.TeLeljemoraju
i subjektivne (odnositi se na subjekt) i objektivne (odnositi se
istodobrro
biti
.a objekt).Cilj tih ielja takoder mora biti istovremeno subiektivan i objektivan. Razmotrimo sljedeia dva primjera: boksadki med je sukob LeIja,jer
oba antagonista znaju todno StoZele i kako to postiii, pa se zatobore' Ipak,
to ne ,nifl da je boksadki med nuZno teatralan. Nadalje, Platonov dijalog
prikazuje likove koji jasno izraLavajusvoje helje;njihov je cilj uvjeriti protivnika u ispravnostvlastitih argumenata.I ovdjeje prisutan sukob lelia, no to
svejednonije kazaliste.Ni boksadkimed ni Platonov dijalog nisu kazaliSte'
Zalto? Zato Stoje konflikt u prvom sludaju strogo objektivan, a u drugom
strogo subjektivan. Pa ipak, oba sludajaimaju potencijal da postanu kazaliSni.Zamislimo, na primjer, da boksadZeli pobijediti kako bi neStonekome
dokazao- u tom sludajunisu bitni sami udarci nego znadenjekoje oni nose.
Ono 5to ie vaLno, nadilazi samu borbu. U drugom sludaju razmotrimo tazSovoru kojem uienici nastojenagovoriti Sokratada pobjegnei ne prihvati
kaznu, smrt. Ako Sokratovi argumenti prevagnu, morat ie popiti otrov i
prihvatiti smrt. U tom dijalogu, tako filozofskom i subjektivnom/nazire se i
kljudnaobjektivna dinjenica- SokratovZivot.
Boksaiki mei i filozofska raspravatako imaju jednak kazaliSnipotenLcltr'

"-

"

Protu-ielja
Niiedna emocijanije distaili stalna,kako u kvantiteti, tako i u kvaliteti'
Uno Stou stvarnosti zamjeiujemo upravo je suprotno: mi Zelimo i ne Zelirno,volimo i ne volimo, imamo i nemamo hrabrosti.Kako bi glumac uistinu
Zivio na pozornici, mora naii i protu-Zelju za svaku svoju Lelju.Ponekadje

protu-Zeljaodita:Hamlet Zeli samojedno, osvetiti svog oca - ali s druge strane ne Zeli ubiti svog ujaka.Zeli biti i ne biti. Zeljai protu-Zeljakonkretne su
i gledateljuodite.Isti fenomenodnosi se na Bruta koji Zeli ubiti Julija Cezara,
ali se u sebibori sa svojom protu-Zeljom,svojom ljubavi prema Cezaru.Macbeth,pak, Zeli postati kralj, ali oklijeva kad treba ubiti svoga gosta.
U drugim sludajevima,protu-Leljanije toliko odita:dini se kako Lady
Macbeth ima samo jednu motivaciju te je liSena unutarnjih konflikata;
slidnoje i s Kasijem kad poku5avapridobiti Bruta. Protu-Zeljauvijek mora
postojati, nebitno u kojoj mjeri, te je glumac mora analizirati na posebnim
probama kako bi se istinski mogao uzivjeti u svoj lik, u6i u njegovu dubinu
i shvatiti ga, a ne samo prikazati. To se odnosi na svaki lik, pa makar to bio
srednjovjekovni andeo i proudavanje njegove protu-L,elje,njegovog neprijateljstvaprema Bogu. Sto se viSe razvija protu-Zelja,to se jadei energidnije
istide ZeIja.
Uzmimo na primjer Romeai Juliju: nemoguie je naii clva lika koja se
vi5e vole i koji vi5e Zudejedno za drugim, koji imaju manje protu-Zelje- oni
predstavljaju distu ljubav i distu Lelju. Pa ipak, ako dubinski analiziramo
teatralnost prizora, vidjet iemo da je sukob uvijek prisutan: sukob s drugima, sukob unutar njih samih, sukob izmedu njih dvoje. Pogledajmotreii
(in, prizor peti, koji podinje s njezinim slavujem i njegovom Sevom.laOna
leli da on ostane kako bi jo5 jednom vodili ljubav; on se boji za svoj Zivot
te Zeii otiii, ali ga ona konadnouspije odgovoriti: sad on Zeli ostati, no ona
ga viSene Zeli.
Dopustite da ponovno naglasim: ako glumac glumi Romea,on, naravno/ mora voljeti Juliju, no istovremeno mora paziti na svoje protu-Zelje.
Julija, u svoj svojoj ljepoti, ljupkosti i Sarmu ponekad je ni5ta drugo doli namiguSa,tvrdoglava i netrpeljiva djevojdica.I ona mora imati slidneograde
prema Romeu. I upravo zbog njihovih protu-Zelja,njihove Zeljemoraju biti
joSjade,a njihova ljubav job silovitije eksplodirati unutar to dvoje ljudi satkanih od krvi i mesa, lelja i protu-Zelja.
Glumac koji se vodi samo Zeljamana pozornici ispade budala. Cijelo
vrijeme ostajeisti. On voli, i voli, i voli, i voli... Ljudi ga gledaju i pomisle:
,,Pa,dini se da je zaljubljen";pet minuta kasnije, isti pogled; u sljedeiem dinu/ nema promjene. Tko bi ga Lelio i dalje gledati? Unutrainji sukob lelje i
protu-Zeljestvara dinamidnosti teatralnostizvedbe,pa ie se s tom dinamidno5iu glumac mijenjati iz trenutka u trenutakzalo Stoie biti u neprekidnom
stanju promjene.

ra

Julija:Zar (e5 otiii? JoSnije blizu dan.

Ono je bio slavuj, a ne Seva,
Stoprobode bojaZljivuSupijinutvojeg uha.
Svakenoii on pjeva na onom Sipku.
Vjeruj mi, ljubavi, bio je slavuj.
Rorneo:Bila je Seva,vjesnicajutra, ne slavuj.
(Romeoi lulija,IIL tin, Y. prizor; prijevod: Mate Maras)

6o

nije tek puko ttaLenie Zelje koja proturNo ovo istraZivanje protu-Zelje
mnogo viSe. Na primjer, nije samo rijed o Jagovoj Lelji da nago:^;; liku,
t " - * ' , vec
r - --r^::^ r\^ol^mn-,,
Lnir h
i h i l a *f'5ilt.:::,T??l:'i:*:
srrnrofstavliena
niesovu
strahu
o]
toja
D.ezd.emo11
ubije
i1i,''.j['"da
1111
t1l-11'li
riven dalekod

fcct

I r'r* tt otk

: takoder]i*"]
lo,su'.-::^,T"
! :ll^i:::l9=:::
oIli::-:,'^1':T:T^':l:,**.:
aiemtLnia.
l'^b,"'^,jernjegov
emocijom, ne dvije suprotstavljene.To ne sprjedava
i^'.ri-,.,r.,
- - .liialeklitkom

- I' yglh,"*:'li11ll* .:i fl ,*l:I i:::j ::i"il"-:1""

f,,'".,,,;.
[T',::!2
"r
iI ali"l" :T,tI l:l',Xf :::1':
av
;,
l;
il
"-9*
il',,r',i1r,r,,1r,
L1^"
::,:
:
}.
:1
111*:
::i
i
hrabrost
nalazimo
ovdje
mora takoder biti dijalektidka;upravo
ftlcttt't

.r

^-^- ^^::^

/^L-^l^

--

'--i-iat\

,r-

ac.ioiqi

rntinicr

(rnry'nia

kao protu-Zelje'
L.elju zadjelovanjem
prikazano grafidki to bi izgledalo po prilici ovako:

JAGO
hrabrost

Il

strah

-.:____*
DOMINANTNA

Znqn

tjubav

-.-

tI
I

mrzn)a

Zbog toga je tako vaZno da glumac uvijek radi na liku posredstvom

Zeljei protu-Zelje.Unutarnji sukob natjeratie glumca da na pozornici uvijek
bude Ziv i dinamidan, stalno se mijenjajudiiznutra;bez protu-Zelje,glumac
ie ostatinepromijenjen,statidan,nekazali5an.
Dominantna Zelia
lz unutrasnjeg sukoba Leljei protu-Zelje na povr5inu uvijek izlazi dominantna Zelja kao manifestacijaZelie u sukobu s drugim likovima. Kad
istraZuiuzeljei protu-Zelje,glumci uvijek moraju pratiti dominantnu Zelju
kojaodraZavastrukturu sukobaizmedu njih. Kad glumac razvljaZeljeu sebi
i ne zamisli ih objektivno u vanjskom obliku, riskira pretjeranu subjektivizacijusvoglika dineii ga tako nestvarnim. Ako pak previ5erazmi5ljao unutraSnjemZivotu svog lika, zaboravljajuii objektivnu stvarnost, te ako sukob
Zeljei protu-Zelj" p."t"g.,e nad sukobom jednog lika protiv drugog (jedne
6r

dominantne Zeljeprotiv clrugedominantne Zelje),glumac na pozornici vr5i

autopsijusvog lika umjestoda ga ozivi i uiini stvarnim i prisutnim.
osobno smatram da je nuZno clagrumacima rr."^"rlu qvjeZbatisvaku
Leliui protu-Zeljuposebnokako bi ih bolje razumio i osjetio- iuo Stoslikar
paLliivo bira boje prije nego Sto ie ih pomijeSati na platnu. Zelje i ideje na
kojima se temeljeti osjeiaji su boje kojima glumac stvara.Kako bi ih upotrijebio,mora ih poznavati,voljeti ih. Upravo zatoradimo toliko vjeLbi,,poseb_
ne motivacije",,,protu-Lelje",,,umjetne
stanke",,,protivnemisli;,,,,suprotnih
okolnosti" itd. Ciljje ovih vjelbiprovesti analizu tih elemenata.Ne smijemo
zabotaviti da u svakom trenutku iz llka izvire dominant na Zelja,pa dak i iz
impresionistidkioslikanog Cehovljevalika, skrojenogod tisuia rnutin Zeljai
protu-Zelja.Ako dominantnai.eljanema teZinu koju zasluZuje,nemoguie je
strukturirati predstavu. eak i kad su okrenuti sebi,likovi se moraju otkriii,
i u takvim sludajevimakljudni su njihovi medusobni oclnosi.
U razliditim inadicamaiste predstavedominantna LeIjasvakoga lika
ovisit ie o sredi5njoj ideji koju namefe odredena inaiic a, ali sve ostale ,,mogu(e" ideje mogu se utkati u lik kao dodatne Zelie.
Navedimo primjer kako bismo to objasnili. O demu se racli u F{amletu?
o obiteljskom psiholoSkomproblemu ili o drLavnom udaru?
Koja je srediSnjaideja?
Ernest Jonesnapisaoje knjigu o Hanrletuls u kojoj istraZuje zaito se
Hamlet ne moZe odluditi hoie li ubiti kralja Klaudija. On smatrada postoji
slidnost izmedu Hamleta i Edipa. Hamlet je podsvjesno htio ubiti svog
oca i oZeniti svoju majku, ali to je uiinio netko drugi, a Hamlet se istog
trena poistovjeti s tom osobom,kraljem Klaudijem. Kad otkrije da je kralj
Klaudije ubojica njegovog oca,\eli se osvetiti i ubiti ga. No kako to udiniti?
Bilo bi to samoubojstvo.Njegova duZnost da osveti oca supl.otstavljenaje
strahu od ubijanja dovjeka s kojim se,u podsvijesti, potpuno poistovjetio.
Svaki put kad se pojavi prilika, Hamlet odgada izvrsenje. tpik, pri kraju
tragedije,kad shvati da je mad kojim ga je Laert ranio otrovan i di mu nema spasa,on odludi ubiti kralja Klaudija te udini to upravo tacla,bezimalo
oklijevanja, kao da je voden mislju ,,Ionako sam mrtav pa mogu i uniStiti
ovog dovjeka,svoje drugo ja".
No Hamleta se moZeanalizirati i s nacionalnoggledista,umjesto obiteljskog,uzimajuii kao sredisnjuideju FortinbrasovdrZavni uciar.
Ove dvije sredi5njeideje - a ima ih jo5 mno5tvo - potpuno su razlidite.
Ideja koja se odabere odredit ie srediSnjuideju svakog lika te njihove dominantne lelje, pretvarajuii tako ostale ictejei moguie Zelje u protu-Lelje.
Ljubav koju Hamlet gaji prema svojoj majci moZe se lako ukomponirati u
inadici temeljenojna drtavnom udaru, kao sto se i mrZnja ljudi prema njihovim tladiteljima,kojima pripada i Klaudije, moLeutkati u psihoanalitidku
inadicu predstave.Polazeii od izabranesredi5njeideje, vaLnoje odluditi se

'zelje;
bilo bi besmisleno
za cjonrinantneZelje,a tek potom zasve ostaleiclejei
-praviti
safirobuikuri5 svih idejar,Leliai osjeiaja.
i kvalitativna inaiica
Kvantitativna
Ovaj pojam odnosi se na samu dramsku radnju i na dinamiku njezisukoba.Sukobje kazali5anako se razvlja,zbog
rrilr urrutraSnjihi vanjskih
Zeljomi emocijamauclaljiti ocl svog konainog
viSe
mora
Sto
ccgase glumac
stremi.
kojoj
krize
ot'l
cii.r, to iest,
Mora naiiniti protu-pripreme za ono Sto ga ieka kako bi udaljenost
prijeti bila 5to veia, a shodno tome i pokret. Kako bi Jagokonadmora
koju
snageda slaZeOthellu, kljudno je da dominantna Zeljana
no rnoljrlosrnoc<i
bude strah koji ie s vremenom prerastiu hrabrost,a potom sve viSe
poe.etku
iriati. Tako ie protu-Zeljapostati dominantna Zelja.Tako promjena intenziieta,kvantitativna promjena, prelazi u kvalitativnu.
Na podetku KrnljaEdipaEdip je slavljenijunak. sigurno je da Zeli spasiti svoj gracl. Nakon Tiresijina otkrivenja, njegova se Zelja koantitntiunopove(ava,sve do krize u kojoj otkrije da je on sam ubojica vlastita oca,kada ta
- on sadaZeli samog sebekazniti.
promjenapostajekunlitntiann
Sveje to saZetaksustavakojim su se koristili na5i glumci u kazaliStu
Arena i koji se temelji na osnovnim pretpostavkama da (a) srediSnjaideja
djelaodreduje srediSnjeideje likova pretotene u dijalektiiku Zelju (Zeljui
protu-Zelju)i (b) da se iz sukoba Lelja rada radnja (kvalitativne i kvantitativne inadice).Nama je to jezgra lika, njegov ,,motor". Pojainjenjanasih vjeLbi, pogotovoonih vezanih uz ,,emocionalnouobliiavanje" i pokusi sa ibez
tekstaupotpunit ie razumijevanjemetoda koje smo koristili. Kad je rijed o
sustavuvjelbi s dZokerorn,koji smo koristili podev5iod izvedbe predstave
ArenacontaZumbi (Arena prida o Zumbiju) nadalje, i u kojem smo socijalizirali likove (svi glumci su glumili sve likove, ukidajuii tato prisvajanje,privatno vlasni5tvo glumaca nad likovima) - sve ie biti obja5njenou vjeabama
pod naslovom lgre nrnskii ritunla (str 128-135)i u Tik-t;k igrama(str. 194-5).
9pe" pokusne tehnike, spomenuteu drugim dijelovima lnjige, mogu
u biti
kori5teneza sve metode tudu nu predstavi ili zabilokoji stil gil*"

15Ernest
Jones,Hamlet and Oeclipus,New york: Nort on1949.
6z

6j

potladenih
kazaliSta
3. Sredstva
potladenih
Uvod:novisustavvjeZbii igarakazaliSta
U p'roetici kazali5ta potlaienih, razlidite rijedi koje mogu u drugim
okolnostima nositi druga zna(enja, koriStene su u strogo odredenom smislu
i s odredenom konotacijom. Stoga su rijedi kao,,ritual", ,,maska", ,,tla(enje"
obja5njenePrema Potrebi.
U ovojknjizi upotrebljavam rijed ,,vjeLba" kako bih oznadio sve fizi(ke,
misiine pokrete (respiratorne, motoridke, vokalne) koji pomaLu da steknemo veiu svijest ili znanje o svom tijelu, mi5iiima, Livcima, odnosu s drugim tijelim a, gr av ltacijom, objektima, prostorom, dimen zljama, obujmom,
udaljenostima, teZinom, brzinom, meduodnosom razliditih sila, i tako dalje.
Cilj vjeZbi je bolja osvije5tenost vlastita tijela i njegovih mehanizama, njegovih atrofija i hipertrofija, njegove sposobnosti obnavljanja, restrukturiranja,
ponovnog usklaclivanja. Svaka je vjeLba ,,ftzi(ko promi5ljanje" (physical reflection) samoga sebe. Monolog. Introverzija.
S druge strane, igre se bave izraLajnoS(u tijela kao primatelja i oda5iljatelja poruka. Igre su dijalog, zahtijevaju sugovornika. One su ekstroverzija.
Zapravo, ovdje opisane igre i vleLbe uglavnom su,,igrovjeLbe".lJ vje1bama je sadrZana dostatna dozaigarai obrnuto. Razlika je tek u didaktiekoj
namjeri.
Ovaj ,,arsenal" odabran je ravnajuii
..
liStapotlaienih.

se prema glavnim ciljevima kaza-

Neke igre prilagodene su na5im potrebama (neke su, na primjer, izvedeneiz djedjihigara),neke smo osmislili u hodu, a neke su stare kao Breughel.
Dva iedinstva
Kreiemo od nadelada je ljudsko biie cjelovito,jedna nedjeljiva cjelina' Znanstvenici
su pokazali clasu dovjekovapsihai njegovatjeiesna giada
Stanisiavskijeva
metoda iiritnn radnji tatlaer naginje istom
::f.td.y.jive.
zakljuiku,
tj. da su icleje,Lmocije i osjeti neraskidivo isprepleteii. Tjelesni
pokretje misao
i misao se izraLavau pokretu tijela.
Ovajr koncept
-----l-"
moZe se lako eshvaiiti
rrvsrrlr
samo
u
srrrv
uu rnjegovom
rrL6vvvrrr
rnajodiglednijem
rqjvLr6rLqrrrjLrrl
nkl:t
- nrisao o jelu moZe
izazvati
slinjenje
v / rmisao
rrruqv
vo vodenju
YvvLrru
rljubavi
juvqvr
erek:j]i:
c'f
ii,,
r.
u' rlubavmoZe
poluditi osmijeh, rnrLnja moZe otvrdnuti crte lica itd. Ovaj

65

fenomen manje je vidljiv kad je povezan s nadinom na koji netko hocla, sjedi,
jede, pije, govori. Pa ipak, sve ideje, mentalne slike i osjeiaji izraZavaju se
tjelesno.
To je prvo jeclinstvo, jedinstvo psihe i fizidke grade. Sljedeie je jedinstvo
pet osjetila - ni jedno ne postoji zasebnq vei su i ona povezana u cjelinu.
Tjelesna aktivnost je aktivnost cijeloga tijela. DiSemo cijelim tijelom,
nogama i rukama, stopalima, iako respiratorni sustav ima vodeiu ulogu.
Pjevamo cijelim tijelom, ne samo glasnicama. Volimo cijelim tijelom, ne samo genitalijama.
Sah je visoko intelektualna, umna igra. No ipak, dobri igradi takoder
se fizidki pripremaju prije meda. Znaju da se razmi5lja cijelim tijelom - ne
samo mozgom.

Pet kategorija igan i vjeLbi

U odlomku koji slijediukratkoiu opisatinizvjeLbii igarau pet rczliditih kategorija.
U borbitijelasasvijetom,osjetilasetro5e.Takopodinjemo
osjeiati sve manje onoga 5to dodirujemo, duti sve manje od onoga Sto sluSamo i vidjeti sve manje onoga 5to gledamo. Osjeiamo, dujemo i vidimo u
skladu s onim na 5to smo usmjereni: tijelo se prilagodava poslu koji treba
obaviti. Ova prilagodba je u isto vrijeme i atrofija i hipertrofija. Kako bi tijelo
moglo slati i primati sve moguie poruke, mora biti iznova uskladeno. S tim
ciljem na umu, izabrali smo igre ivjeLbe koje su usredotodenena od-usmjeravanje (de-specialisation).
YaLno je medutim znati da, ako netko ima ozljedu ili pati od nekog
stanja koje bi se moglo pogor5ati izvodenjem vjeZbi ili igara, npr. problema
s ledima, ne bi trebao izvoditi ni ustrajati uvjeLbama i igrama. U kazaliStu
potlaienih nikoga se ne tjera da radi ono 5to ne Zeli.
U prvoj kategoriji cilj je igara i vjeLbi premostiti jaz izmedu dodirivanja i osjeianja, u drugoj izmedu slusanja i dujenja,u treioj se pak pokusava
razviti vi5e osjetila odjednom. U detvrtoj pokuSavamovidjeti ono u 5to gledamo. Konadno, i osjetila imaju pamienje i mi ga, u petoj kategoriji, pokuSavamoprobuditi.

l. Osje(amoono 5todotiiemo (restrukturiranje

miSi(nihodnosa)
ova se kategorija bavi opipom: nasa gola tijela neprestano dodiruju
zrak, naiu odjeiu, ostale dijelove nabegatijela kao i tijela drugih, ali malo toga Sto dodirujemo uistinu i osje6amo.Ovaj nizvjeLbi pomaze glumcu bolje
osjetiti ono Stododiruje; takoder se bavi i automatiziranim nadinima hodanja i kretanja, iskazivanjem osje(aja,osje6anjemi otkrivanjem novih nadina
uporabe mi5iia te pomaganjem glumcu da pronade nove naiine izraLavanja
i glume na pozornici i u Zivotu.

PribliLavanje smrti ukruiuje tijelo, podev5i sa zglobovima (u svojim

godinama Charlie Chaplin, najveii od svih mimidara, nije vise
otrsljednjinr
koljena). Stoga irna smisla izvoditi vjeLbe kojima se izdvajaju
s.rviti
nrog.lo
poi"dini rlijelovi tijela, tako da seizvieLba kontrola rnozga nad svakim poje.jlnin.r rniSicetn pa sve clo najmanjih dijelova tijela: nad svakim ilankom, prp.rcl glavom, zdjelicom, prsnim koSem, lijevom stranom lica, desnom
st,1r,
I ica itd'
l-tot'tt
str.r

Prviniz:oPie vjeibe
lKtii' i krug
s vjeZbomkojaje u teorijinajlak5a,
no zbogpsiholoikei fiPodinjemo
ziike automatizacijeveomaju je te5koostvariti u praksi. Sudionici radiolice
ili foruma mogu je pokuSatiizvesti sjedeii, stojeii, na stolcu,stolu ili poclu.
prethocln;rfizidka spremnostnije potrebna,pa ne-glumci ne moraju strahovati od sudjelovanja.Kada ih sejoS upozori da ju je gotovo nemoguie dobro
izvesti,neie se sramiti neuspjeha.Zato Sto nisu pod pritiskom cla moraju
uspjeti,lzrkose odluie pokuSati.
sudionike se zamoli da opisu krug desnomrukom, velik ili malen, po
njilrovu izboru. To je lako, svakome uspijeva. Stop. Zamolite ih da nadine
kriZ lijevom rukom. JoSlak5e.Svima ide od ruke. Stop.Zamolite ih da udine
i jedno i drugo istovremeno.Gotovo je nemoguie. U skupini od tridesetak
osobaponekadjednome od njih uspije,najvidedvoie.To fe rekordl
Inniica
suclionike se zamoli da opisu krug desnom nogom, u sjedeiem (sto
je lak5e)ili stojeiem poloZaju.Za(as to udine. tJbrzo iaborave'na
nogu nastavljajuiipraviti krugove. Zatim ih zamolite da u zraku napisu svoje ime
desnomrukom istovremeno dok prave krugove nogom. Naravno,
i ovaj put
gotov_o
je nemoguie; noga ima potrebu slijedenjaruke i ispisivanjaimena.
Kako bi im se vjeZbaolaksala,neka pokubaju opisivati krugove lijevom nogom,a pisati ime desnom.To je lakse
i ponekad nekome to i uspije.
Za5toje to toliko teiko? eisti psiholoski mehanizam, s
obziromda ne
postojenikakve fizidke zapreke.
Dakle, vjeZbomse moZeuspjeti.
2 Kolumbiiska hipnoza
glumac ispruZi dlan, prstima prema gore,nekoliko centimetara
^, ,, _J"{u'r
j]il.llyqog glumca koji je tada kao hipno tizirini mora lice drZati uvijek
"l
il:,|:::lurialjenosti od ruke hipnotizera tiko da je linija kose u ravnini s vra brada vi5e ili manje poravnata-sbaz',omcllana.
Hipnotizer
;::l:,r: nekoliko
lt,t,!:,
l''\'crnle
nizova pokreta rukom, gore-dolje,lijevo-derrro,rruprijedi
lf i1s, dlanom u okomiio m poloLajuu odnosu na tro, zatimvodoravnom
itd. - partner se mora uvijati na sve moguce naiine kako
fijll*ryl1om,
isti razmak izmedu dlana i rica. Ako je to potrebno, hipnotidka
;.::T."
se prenijeti na drugu ruku, na primjer, kada hipnotizei t"li nutiu;,-'':'11"
svogpartnera da mu prode
izmedu
Ruka nikaia ne smije diniti
;;-ll
vteDrZ
"og".
pokrete koji se n" *og, pratiti niti
se smije zaustaviti. Hipnotizer

66
6t

mora savijati partnera u najrazliditijesulude, groteskne i neugodne poze.

Tako ie partner aktivirati niz mi5iinih struktura koje do taclanikad nije.
Upotrebljavatie odredene ,,zaboravljene"mi5iie u tijelu. Nakon nekoliko
minuta glumci, vodeni i vodid, zamijene se.Nakon nekog vremena obojica
mogu jeclanprema drugom ispruZiti hipnotizirajuiu desnu ruku, postaiuii
istovremenoi vodidi i vodeni.
Ituriicn
Hipnotiziranje s dvije ruke. YjeLbaje ista, no ovaj put glumac vodi
dvojicu suglurnaca,svakogajednom rukom i moZeiiniti kakve goc{pokrete
Zeli. Vodid ne smije prestati pomicati nijednu ruku - vjeLbakoristi i njemu.
TakoclermoZestaviti ruku preko ruke i prisiliti jednog glumca da se provudeispod drugog.
Glumci koji su vocleni,ne smiju se dodirnuti, svako tijelo mora naii svoju ravnoteZu ne oslanjajuii se jedno na drugo. Vodid ne smije diniti
nikakve nasilne pokrete; on je saveznik, ne neprijatelj, iako mora natjerati
partnere da izgube ravnoteZu.Uloge se mijenjaju kako bi sve troje glumaca
moglo iskusiti kako je to biti vodid. Nakon nekoliko minuta svi istovremeno
postaju vodiii i vodeni, pruLajud desnu ruku prema osobi zdesna i slijedeii
ruku osobesebi sliieva.
lnsiicn
Hipnoza rukama i nogama. YjeLbaje ista kao i prethodne verzije, sarno s tetvero glumaca, po jednim za svaku nogu i ruku vodida.Osoba koja
vodi moZe izvoditi bilo kakve pokrete, dak i plesati,prekriZiti ruke, valjati
se po podu, skakati itd.
Inniicg
Hipnoza bilo kojim dijelorn tijela. U ovoj inadici, glumac ulazi u krug i
poiinje se gibati cijelim tijelom, ali uvijek u istom smjeru i na istom mjestu.
Ostatak grupe stoji u krugu oko njega. Prvi dobrovoljac ulazi u krug i puSta
clabude hipnotiziran nekim dijelom tijela hipnotizera te potom mora pratiti
sve pokrete izabranog dijela - nosa, uha, leda, straZnjice,stopala,Sto god
da je izabrao.Potom ulazi sljedeii glumac i dini isto birajuii bilo koji dio od
bilo kojeg od dva tijela u sredini kruga. PridruZuje se treii glumac s tri tijela
na izboru, i tako sve dok svi glumci nisu hipnotizirani tudim tijelom. Tada
prvi glumac moZeizvesti nekoliko okreta - veoma sporojer ie ostali uvedati
njegove kretnje zbog svoje udaljenosti od sredi5ta kruga. Potom, ako ima
dovoljno mjesta,moZetesve zamoliti da se pribliZe ili udalje od dijela tijela
koiim su hipnotizirani.
3 Naimanii dodir s povrSinom
Svaki glumac proudava obrise svog tijela tako da 5to manjom povr5inom bude u kontaktu s podom, isprobavajud rczlidite mogu6nosti: ruke i
noge,jedna ruka i jedna noga,samo dijelovi straZnjice,prsa, leda... Tijekom
ove vjeZbesvaki dio tijela mora barem jednom dotaii tlo. (Ova vjeLba treba
se izvoditi na prikladnoj povr5ini - najboljena travnjaku ili mekom podu).
68

prrielaziz jedne pozeu drugu trebaobi biti usporen kako bi sudjelovate kako bi glumac mogaobudno pratiti 5to se dogada'
,,
t"' ,r'rili.i
tt -,,'
pritiiie prema tlu. U svom svakodnev*;.; osjecatisilu teze koja ga
ili stojeii te je naviknut-nositi se s
|eLe6
sjedeii,
provodi
clane
-,-'-.7ir,'.tltU
tisuiu nadina za prko5enjetoj
llll)"r.if.nr u tim poloZajima ipak, postoji
I,1lt";;;,'ruot o.t"""ni, uotidajenipokreti automatiziralisu nasatijela - ovo
rastavljavanje.
)a njihovu de_automatizaciiu,de-strukturiranje,
ll'l;,.,)ilt'' f"N;;.
Svaki mora dou
parove.
postave
se
nekoliko minuta glumci
ostvaruju6imiistovremeno
nj,
na
se
i
osloniti
svog partnera
tak.uti tijelo
drugome propruLatijedan
Moraju
podom.
i
partnerom
i
;r;;;';" kontakt
se u poloZaj
postaviti
ili
pokrete
nadiniti
clrugome
tuteZui pomocr ;".1ot-'
Njihova tijela moraju se kretati sporo
zauzeti.
rnogli
bi
ne
;;.;;;;.inikacla
pokudavajuii naii novu pozicliu u svakom spoju, novi dogovor,
;il**".
mjestodrugome, pa jo5 jednome i io5jednome" '
f.oi onau mora ustupiti
osmero,ili
Nakon toga zamoliteih da isto izvedu u detveroiii moZda
jednoj
grupi'
u
svi
akoje
-"' nroguie,dak
je
U oriol ,r1"ZUi(kao i u svim vjeZbama miSi6nekomunikacije), posve
pitanja; komunikacija se u
postavljati
nesto,
predlagati
zabranjeno'p.iiuti,
nikako verbalno' Raz;;;- ,treuy" oclvijasano vizualno ili preko mi5iia,
pozornost od iina
jer
odvlade
rijedi
vieLbu
kvari
Saptom,
makar.
pa
gouor,
trebali dopromatranJar os;eiinja cijelogatijela.sudionici se takoder ne bi
No
u granifizlka
junastva.
Nema
icazivatii poku5ati nadiii druge. Nema
ono
iine
da
druge
ne
obvezujuii
sve,
bi
iskusati
camamogudnosti,trebali
mi5i6a)
svojih
(posredstvom
drugima
predlaZete
Vi
Zele.
ili
ne
Stone *og"
i zauzvrat ili prihvadatenjihove fizidke prijedlogeili ne.
4 Upiranie jedno o drugo
Ovo je veoma vaLnavjeLba,pogotovo zato Stofizidki prikazuje kakvo
djelovanjetijekom predstaveforum-kabi trebalo6iti glumt evonrnjeutiikot6
Bit ove vjeLzaliStakada treba reagirati na intervenciju gledatelja-izvodada.
bejestupotrijebiti svu svoju snagu i ne pobijediti.
(a)Glumci sepostaveu parove licem sudelicejedan drugome.DrZeii se
neprestanoza ruke, moraju izvoditi pokrete objemarukama istom brzinom
(sporijimritmom kako bi se izbjegle ozljede)poku5avajuii dotaknuti partnerovolice.Ruke svakogod njil-rmogu kliznuti preko partnerovih ruku, no
vaZnoje da neprestanobudu u kontaktu te da sekreiu u istom ritmu; zabranjenoje ubrzavati ili zaustavljatise.Pokret mora biti gibak i nikada ne smije
izazvatiupotrebusile.To se nikako ne bi smjelopretvoriti u hrvanje - svaki
pokret partnera mora se prihvatiti i jedini nadin samoobraneje izmaknuti
se,nikada zaustaviti pokret.
(b)Glumci se podijele u parove,okrenuti licem jedan prema drugome,
drZeii se za .o*"rli. Ni podu izmedu njih nalazi se crta (stvarnaili zami-

Mnjautikn.Sokratskipostupak kojim se osobi pomaZeosvijestitisadrZajekoji su

dotaclbili latentno piisutnl u svijesti.To se iini prije svegapostavljanjempitanja,
a ne izricanjemtvrdnji.

6s

Sljena).Podinju gurati svom snagom. Kad jedna osoba shvati da je -protivnik" slabiji, popusta kako ne bi preiao crtu i kako ne bi pobijedio. Ako jedna
osoba poine jade gurati, druga udini to isto, tako da oboje koriste svu snagu
koju mogu smoii. To je upravo ono Sto glumac mora udiniti tijekom predstave forum-kazallita: niti olako popustiti gledatelju-izvocladu, niti ga nadvladati, nego mu pomodi cla primijeni vlastitu snagu. Naravno u predstavi
forum-kazali5ta rnoLe se dogoditi cia nadjada jedna strana.
Inat'icn
Ista vjeZba, no glumci se dodiruju straZnjicama dok su im glave okrenute prema podu.
Inniicn
Dva se glumca oslanjaju ledima jedan na drugoga. Postupno se spuStaju prema podu ne razdvajajuii se tako da na kraju zavrle u sjedeiem poloLaju priljubljenih leda. Potom se bez pomoii ruku diZu do poziclje s koje
su krenuli.
InaiicLt
Ples ledima. Dva glumca oslone leda o leda te ple5u bez glazbe. Svaki
mora predosjetiti 5to onaj drug Zeli udiniti te kamo Leli ici. Kontakt ledima
ne smije ni u jednom trenutku biti prekinut.
Inaiictt
Ljuljadka. Glumci sjede u parovima, ispruZenih i ra5irenih nogu,licem
okrenuti jedan prema drugome, primaju se za nadlaktice (ne samo za ruke,
Sto je mnogo teZe) te spoje stopala. Prvi partner povude drugoga i ovaj se
podne dizati, a kad se krene spu5tati, povladi prvoga koji se podne podizati i
u jednom trenutku oboje ie biti na pola puta - kao dvoje djece na ljuljadki.

5 Krug povjerenia
Zamolite skupinu da oblikuje krug tako da su merlusobno udaljeni
jedni od drugih za duljinu ruke, okrenuti licem prema srediStu,tijela potpuno uspravnih. Potom se moraju nagnuti prema sredi5tu ne savijajudise
u struku, izvijajud se u ledima ili odiZuii pete od poda - kao Kosi toranj
u Pisi. Potom ih zamolite da se nagnu unatrag (ne odiZuii prste od poda).
Ponoviteto nekoliko puta, prema sredi5tui unatrag.
Zatim udinite to isto nalijevo i nadesno,i dalje ne odiZuii stopalaniti
se savijajudiu struku.
Zamolite ih da svojim tijelima opi5u krug u zraku, naginjudi se prema
sredi5tu,zatirnnalijevo pa unatrag i nadesno.Neka to udine nekoliko puta.
Zamolite dobrovoljcada ude u srediStekruga. Ostali zatvorekrug oko
njega,tako da je sad sadinjenod tijela koja se dodiruju ramenima. osoba u
sredini mora zatvoriti oii i diniti iste pokrete naginjanja kao prije, ali ovaj
put se treba prepustiti sve do gubljenjaravnoteze.Kad podne padati, svi je
u krugu moraju priclrZatirukama (popu5tajudimalo kako bi ublaZili nalijeganje tijela koje pada),a zatimje lagano odgurnu prema sredi5tu gdje ona
7o

je
_^cfaievei poiinie padati u drugom smjeru i tako se to nastavlja.Veoma
ili
glumicu
podupiru
glumca
osobe
tri
barem
trenutku
"l;,.,,11" u ivakom
rnoLei ,,slati" u krug, umjesto da ga se
l,"ir.li,t". Na kraju, dobrovoljca se
u sredi5njipoloZaj'
vraca
Jjnl.,i,
't""Ittttt'ictt
Tri glumca,

jedan je u sredini,

okrenut

jednom

ledima,

a drugome

li-

sredini prepu5ta se padu prema naprijed ili natrag. U svace'r. Glumac u

stopalane smiju napustiti sredi5te'Glumac sprijeda i
njegova
f.o. rfutu;u,
njegov pad i podiZu ga u uspravan poloLai.
sprjedavaju
njeLno
a
inni ,,rog

Krug ivorova
krug: glumciseuhvateza ruke te
(i) fao pripremunadiniteelastidan
samo Prtakosivore prsten,a zatim se udaljavajusve dok im se ne dodiruju
je
nekoNakon
Sto
viSe
moguie.
udaljavati
nastavljaju
tijela
se
sti, a njihova
kako
bizauzeliito
se
u
sredini
i
skupe
suprotno
upravo
udine
liko trenutaka
manjemjesta.Cijela se vjeZba rnole spoiiti s vjeZbom glasa.Kada se odmidu,
glumci proizvode zvukove koii iztaLavaju njihovu leliu da se dodirnu, a
kad se dodiruiu, rztt(u Zelju da se odvoje.
(b) Ponovno napravite krug drLed se za ruke. Glumci ne smiju mijeili
njati oslabiti stisak kroz cijelu vieLbu.Jedanod njih kre6e prema naprijed,
vukuii za sobom svoje susjede(uvijek sporo ibez prisile, lakim dodirom)
te se provladi preko ili ispod ruku osoba nasuprot njemu, kao da veZedvor.
Drugi glumac potom udini isto, pa zatirnjod jedan, zatirn dvoje ili troje istovremeno,sve dok se ne napravesvi moguii,,dvorovi" i vi5e senitko ne moZe
micati.U tom trenutku svi polako, bez prisile i,Sto jenajvaLnije,u ti5ini,bez
rijedi i razdvajanja ruku, poku5avaju raspetljati lanac i vratiti se na svoje
prvotno mjesto- Stoje rijetko izvedivo...
l nai l ca
1s12
vjeZba,ali sa zatvorenim odima.Ova inadicavjeZbemora biti izvedenaveomasporo kako bi se izbjeglo sudaranje.
Inaiica
Crta umjesto kruga.
lnaiictt
U zbijenojgrupi svaka osobaprimi za ruke dvije osobenasuprot sebi,
a potom svi, ne popuStajudistisak,pokuiavaju razrije5itidvorove.

7I

7 Glumac kao ,,subjekt": grikavjeLbalT

Glumac u sredini okruZenje s joSbarem sedam ili osam drugih. Zapodinje pokret i svi ostali moraju pomoii cla ga dovr5i. Na primjer, ako podigne nogu, netko drugi podmetne se pod njegovu nogu kako bi je poclupro.
Protagonist proteZe udove na sve strane, oslanja se ovako ili onako, radi
Sto god Zeli dok mu ostali, podupiruii ga svojim tijelima gdje je potrebno,
pomaZu da sepodigne, okrene na leda,protegnepostrance,popne seu zrak
i slidno.Trebase dobiti udinak bestjelesnosti.
Protagonistse uvijek mora kretati dovoljno sporo kako bi dao vremena ostalima (koji se moraju kretati
brzo) da shvate njegove namjere koje nikako ne smiju biti izgovorene. Da
bi se olak5alootkrivanje tih namjera,svi glumci moraju poku5ati stalno biti
u dodiru s tijelom protagonistai prepoznati mi5iine poruke koje primaju.
NajvaZnijeje ne manipulirati protagonistom - na njemu je da se odludi koji
pokret L,eliizvesti, a ne na sudionicima vjeLbeda ga pokredu.
MoZete raditi s dvije ili vi5e grupa istovremeno i nakon nekoliko minuta zamoliti protagoniste da, ne prekidajud vjeLbu, zamijene grupe - ne
da grupe zamijene protagoniste, to bi bila manipulacija. VjeLba zavr5ava
kad se protagonistnjeZnoponovo spusti na tlo. Oprez! Jednomsam u Italiji
rekao ,,Stop!"i glumci su pustili protagonistada padne.To je bila pogreika.
I to ozbiljna.
8 Glumac kao ,,objekt"
Ova vjeZbamoZe zapoieti na dva nadina:
(a) Protagonist se penje na stol i staje na rub. Osam glumaca stoji u
dva reda okrenuti sudelicei spremni da ga uhvate; ruke bi im trebale biti
ispruzene,ne ravne nego lagano savijene,isprepletene,ali se ne dodiruju, s
dlanovima okrenutim prema gore (Napomena:svenau5nice,satoveili nakit
treba skinuti), i glavama lagano nagnutim unatrag. Trebaju stajati na odgovarajuioj udaljenosti kako bi svi dijelovi tijela protagonista, od koljena pa
navi5ebili poduprti kada padne.Na dani znakprotagonist se pusti pasti na
leda na ruke koje ga dekaju spremne da prihvate teZinu.
(b) Uz oclgovarajuiu pripremu i poloL,ajtijela glumac se zatrdi te skodi
na ruke osam glumaca, u zraku se okrenuv5i na leda. Prije nego Sto skodi,
vikne ,,Hop!" iz sveg glasa.Na taj znak glumci ispruZe ruke stojeii jedan
nasuprot drugome, kao Stoje prethodno opisano.
U oba sludaja,glumci ostajuispruZenih isprepletenihruku u detiri para. MoZe im se pridruZiti jo5 jedan glumac koji mu drZi glavu te drugi koji
mu drZi noge. Komunicirajuii samo pogledom, grupa moZe njeZno baciti
protagonista u zrak tri puta. Zatim ga mogu visoko podiii (ispruZiv5i istovremeno ruke u zrak) te ga triput preokrenuti. Nakon toga mogu spustiti
17Nitko se ne treba plasiti ove vjeZbe,ali valja zapamtiti
da u ovoj, kao i u vjeLbi
koja slijedi te u mnogim drugima, suclionicimoraju biti upozoreni da paze jedni
na druge i na se'bete da se usredotodena sigurnost protagonista. Sudionici s
bolesnom kraljeZnicom narodito moraju biti upozoreni na dizanje i no5enjeljudskoga tijela. Zato je najbolje da postoji barem jedna osoba izvan igre koja nadzire
sigurnost njezina tijeka. S ovim spasiocima vjeLbamoZe biti pravi uLitak;bez
njih pak moZese prretvoritiu vjeZbu,,ne-povjerenja".
(A. |.)
-7)

tijelo na tlo, pazeci da saviju koljena kako ne bi savijali leda (sigurno

niesovo
'ln|rrur'ri"l),
poloZiti ga na pod te ga na vizualni znak podinju istovremeno
lijevo i desno, tako da se
l;o.inokorl'tlerr1o masirati s obje ruke, pomiduii ih
- ni pregrubo, ni prejednakim
intenzitetom
clotide
protagonista
tilelo
.iU,to
'Zatrm
masaZu.
Clumac kod
ga se moZe prebaciti na leda i ponoviti
,.',.,2,,o.
kosu.
nos,
vrat,
e-loclirujemu glavu, uSi,
.'-,i.-,u"
Tiiekom ove vjeZbe glumci bi trebali proizvoditi zvuk istovjetan spokako bi opustili i uspavali protagonista.
nre'utoj masaZi

9 Podizanie iz stolca
je
Jednaglumica sjedi na stolcu.Kad pokuSaustati, ostali pritiSiu natrenutku
voditelj
snagu.
U
odredenom
svoju
koriste
svu
Svi
stolac.
'a
trag
se
istog
trena
preokrene
te
glumci
podvuku
i
rac-lnja
vikne:
,,Sad!"
raJopice
svojeruke Pod nju i baceje u ztak.
Inaiicct
OsobaleZi ispruLenana podu, a oni koji je okruZuju blago je, kako je
pritiSiu o pod. Zatimje na dani znak hitro odiZu s poda, no
ozlijeclili,
bi
ne
nebacajuje u zrak. Kad podignu njezino tijelo najvi5eStomogu, glumci koji
je nosepoku5avaju dodarati morske valove.
Inniica
Izvodi se stojeii u parovima. OsobaA stoji spu5tenihruku i pokuSava
svomsvojomsnagompodiii ispruZenudesnu ruku. OsobaB dvrsto drLiruku osobeA i svom je snagomsprjedavada je podigne. Nakon minute ili dvije,voditelj raclionicepovikne: ,,Slspt" i oba partnera prestanu se truditi, ali
sesadaclesnaruka koja je dosad bila sputana darobnodiZe sama od sebe.
L0 RavnoteZa tijela i predmeta
Uzrnite bilo kakav predmet - olovku, loptu, stolac, knjigu, stol, spis,
papir i slidno.Poku5ajtepronaii 5to vi5e nadina drlanja tog predmeta, koristeii pritom sve moguie odnose tijela i predmeta - drLlte gablizu tijela ili
dalekooclnjega,ispod ili iznad - Stogod Zelitei moZete.Istovremenoneprestanomijenjajte poloLa)tijela u odnosu na tlo; svaki djelid va5egtijela mora
taknuti i predmet i pod u svim moguiim dudnim i neobidnim poloZajima.
Nije bitno iime radite - po5tanskamarka, penkala, razglednica,telefon...
sveie posluZiti. YaLnoje proudavati odnos tijela, predmeta i gravitacije.
11 Balon kao produZetak tijela
. Voditelj radionice ubaci nekoliko napuhanih balona (dva, tri, koliko
god je potrebno) medu glumce. Glumci moraju odrLatibalone u zraku dodiih bilo kojim dijelom tijela,ne samo rukama, kao da su njihova vlasti1uluci
ta tijelailio balona koje dodiiuju. Glumce treba potaknuti da misle o svojim
tijelimakao balonima,
da kao napuhani lebde irakom s pravim balonima.
l\r^.
tvtoZse
postiii opu5tajuii udinak.

12Utrka na stolcima
Petglumacaporedanoje po ravnojcrti,jedaniza drugogi svakistoji
h^ .
"d JQdnom stolcu. Na delu kolone je prazan stolac. Svaki glumac pomide se

/)

a1

za jedan stolac pa tako zadnji stolac ostaje prazaln. Potom zadnji glumac
predaje stolac onome do sebe sve dok stolac ne dode na podetak reda. Nakon
toga svi glumci zakorade na stolac ispred sebe i sve se ponavlja iznova kako
bi niz stolaca stalno napreclovao.

L3 Ritam stolaca
Pet glumaca uzme po stolac.Svaki od njih nadini zamrznutu sliku postavljajuii svoje tijelo u neku vrstu odnosa prema stolcu. Voditelj radionice
oznadislike brojevima 1,2,3,4,5. Dok se glumci kredu po prostoriji,voditelj
radionice zazovejedan broj i svi glumci moraju istog trena napraviti sliku
koju taj broj predstavlja. Nakon nekoliko ponavljanja, voditelj zazove dva
broja istovremeno, a glumci moraju pokuSati nadiniti obje slike. Poslijetoga
voditelj izvikuje po tri broja i tako dalje.
Inaiica
Ista vjeZbasamo bez stolaca- tijela su jedini materijal koji glumci smiju upotrijebiti. Ili mogu koristiti bilo koji predmet koji im je na dohvat ruke.
H amletort
skaaarijacijn
Glumci moraju nadiniti slike likov a tz Haniletazate(enih u odredenom
trenutku djelovanja. Do kraja vjeLbe svi bi trebali znati koji lik koja osoba
prikazuje.
"1.4Glazbeni stolci
Ovo je poznata djedjaigra. Stolci se razmjeste u krug okrenuti prema
van i mora ih biti jedan manje od glumaca koji igraju. Pusti se glazba koju
voditelj radionice povremeno zaustavlja; bilo koji uredaj za reprodukciju
zvukaie posluZiti. Glumci pjevaju, a s vremena na vrijeme voditelj radionice kaZe ,,Stopt".U tom trenutku svi glumci moraju poku5ati sjesti,ali naravno netko od njih ostajebez stoica.Osoba koja je ispala,odnosi sa sobomjo5
jedan stolaciigra zapodinjeiznova sve dok ne ostanesamo jedna osoba.
L5 Pokret s predumiSliajem
Glumci se kreiu po prostoriji s predumiSljajem- unaprijed osmi5ljavajuii u mislima sve 5to namjeravajuudiniti - kretanje u svim smjerovima,na
nekoliko razina, na tlu, stolovima, stolcima, stepenicarrra,uredno, kaotidnq
leLe(| naslanjajuii se na ne5to,na sve detiri... YaLnoje neprestanobiti u pokretu i prijelaze raditi njeZno,pokuiavajuii stalno misliti o vlastitom tijelu,
mi5iiima, mi5iinoj gradi. Svi su pokreti pomno isplanirani i zactrani kako
bi se izbjegao njihov automatizam, tako da se dak i najjednostavniji pokret
mora izvesti poput najsloZenijeakrobatskefigure u cirkusu.
L6 TeSkode
Naviknuti smo mnogo toga iiniti automatski - ali s najmanjom promjenom tijela ili predmeta s kojim se tijelo susreie, sve se moZe promijeniti.
Ako glumac, na primjer, drZi jednu ruku iza leda, kako ie postaviti stol?
Sto ako mora koristiti samo jedno oko ili nogu, ako se jedva moZe kretati
naprijed ili natrag ili ako su mu prsti ukruieni - kako ie se odjenuti,kako ie
1A

Lenu?Svi tjelesni nedostaci i nesavr5enosti okoline izazivaiu trenu111i[crr,.,rti

osjetljivosti'
ta.'.rrr Porast

rz
L' -Podiieli Pokret

po,.iijeliteneprekinuti pokret na njegovesastavnedijelove.Na primjer,

_
ispruZite jednu nogu, spustite je na tlo, stanka, pa druga
frcrclanje prvo
dalie'"
t.rko
i
i'r,',ga
koordiniranih pokreta
18 Rastavljanje
Koorrlinacijapokreta ukru6uje mi5iie stvarajuii tako svojevrsnu figlumac proudavasvojepokrete razdvajajuii ih.
ziiku masku. U ovoj vjeLbi
ritmu, njegove ruke pomidu se kako
drukdijem
u
korada
Suukonlllogom
s otvaraniem usta, maSerukama,
ruke
pokrete
uskladujuii
ne
Lele.,,let7e"
itd'
nogama
s
bezkoordinacije

Druginiz:naiini hodanja
Naii su svakodnevni pokreti automatizirani. NaB vlastiti individualizirani hod moZda je i najautomatiziraniji od tih pokreta, pa ipak ga mijenjamo ovisno o mjestu gdje se kreiemo. Premda imamo svoj vlastiti individualni korak, svojstven svakome od nas, uvijek isti (to jest, automatiziran),
mi ga takoder i prilagodavamo mjestu na kojem se nademo. PariSki metro
nas,na primjer, svojim dugim hodnicima tjera da produZimo korak dok nas
neke ulice i neki plodnici primoraju da njima hodamo polako. Ja, primjerice,
ne hodam na isti nadin Londonom, Parizorn, Rijom, New Yorkom ili Uagaduguom.rs
Mijenjanje nadina na koji hodamo tjera nas da aktiviramo slabo koriStenemiSiine strukture te nas dini svjesnijima moguinosti nadeg tijela. Evo
nekih mogudih prornjena u obliku vjeLb|

l Usporeni korak
Pobject"rik
je onajtko zadnjistignena cilj.Kadautrkajednom zapo(ne,
glumcisenesmijuzaustaviti,
no trebajusekretatiStoje sporijemoguie.Svaki ,,trkai" trebao bi koradati5to veiim koracima. Kada jedna noga prelazl
is.preddruge, stopalo bi trebalo pro6i iznad razine koljena. Tijekom koradaryapremanaprijed glumci bi se trebali cijeli istegnuti, tako da u tom pokretu noganaruSiravnoteZu,a sa svakim centimetrornzakoji se pomaknu pokrenutie nove mi5iine strukture instinktivno aktivirajuiiuspivane miSiie.
Padnoge trebao bi biti zvudan. Ova vjeLba koja zahtiievadotr., stabilnost,
potiie sve miSiie u tijelu.
JoSjedno pravilo - nikad se ne smije dogoditi da
objenoge dodiruju
tlo. Kada se desna noga spusti, lijeva r"'-oru-podiii i
ooratno.Uvijek je
samojedna noga na podu.

Uagaclugu
ir' glavni graclBurkine Fasou Zapad,nojAfricigdje se svake druge
EL)t]rnLr
odrZavakrasan festival Kazali5tazarazvoi.
75

2 Pod pravim kutom

Glumci sjededrLedruke paralelnos poclom,ispruZenih nogu i ravnih
leda. Podinju se kretati straZnjicama,prvo lijevom polovicom pa desnorn,
kao da su noge.Bitno je da su glumci Stovi5e udaljeni jedan od drugog i da
se vjeZbane pretvori u utrku - to je sarlo vrsta hoda, i moZebiti spora.Kada
prijedu oclredenuudaljenost moraju se na isti nadin vratiti natrag. Noge i
ruke uvijek moraju biti pruZene naprijed. Lecla se ne smiju savijati,nego
ostajupod pravim kutom s rukama i nogama.

fiHod u koiem se oslaniamo iedni na druge

Dva glumca stoje jedan do drugoga dodirujuii se ramenima (desno

drugoga) i hodaju oslanjajuii se jedan na dru,"rrre iecln oga uz lijevo rame
noge
5to je dalje moguie jedan od drugoga.
drLati
s;gn pnLrsavajuii
Iil|ttt'tt

. yr

,r
r
: -r: ^ r--- ,--,.- 1--:: ^- --.1
Kao 5to je opisano u prethodnojvjeLbi, ali s dva para koji se oslanjaju
jedna osobaoslanjase na rame sredi5nfegpara sa svake
jecl.i na clruge,po

strellle'

3 Rak
Na sve detiri, hodajuii postrancekao rakovi, nalijevo i nadesno,nikad
ravno naprijed.

Irttriictt
ietiri glumca u malom krugu poku5avaju odrZati ravnoteZu oslanjapreko puta i dalje poku5avajuii drZati noge Sto dalje
iuii vratove na osobu
kao
osmonogo dudovi5te'
se
Kreiu
srecliSta.
od

4 PrekriZene noge (Utrka na tri noge)

U parovima, bok uz bok, glumci otprilike iste grade drZe jedan drugoga oko struka te isprepliiu noge s unutra5nje strane, desna noga jednog
prekriZena s lijevom nogom drugoga podtLucrje pri svakom koraku. Parovi
tad podinju utrku u kojoj svaki A mora razmi5ljati o tijelu svog partnera kao
o svojojvlastitoj nozi; mora pomicati to tijelo kao Stobi pomicao vlastitu nogu.Oprez! Ciljje hodati, ne skakati.Noga (B)ne pomaZeu tome, vei partner
A mora obaviti sav posao.

1'1,Zavezanih nogu
Nogu zavezanihjednuuz drugu, ili u vre1i,skaiiteprvo naprijecl,pa

5 Majmun
Hoclanje tako da ruke uvijek dotidu pod, a glava uvijek prati crtu vodoravnu s podom, poput majmuna...
6 Na sve ietiri
Hod na sve detiri, naprijed i natrag.
7 Devin hod
Na sve detiri, desna se noga pomiie s desnom rukom, lijeva s lijevom tako da se prvo pomide cijeladesnastrana pa cijelalijeva strana tijela.
8 Slonovski hod
Kao i u prethodnojvjeZbi,samo obratno - desnanoga mide se s lijevom
rukom, lijeva noga s desnomrukom.
9 Klokanski hod
Clumci se pogrbe i prime za ilanke. Napreduju u skokovima i poskocima kao klokani.

t6

natrag, Pa u stranu'

l2Taike
Poputdjece:leLe1ilicemokrenutimpremapodu, glumacA oslanjase
nasvojeruke dok mu drugi clrZinoge.Onajna podu hodana rukamadok
ga drugi gura kao taike.
L3 Kako vam drago
Poku5ajtepromijeniti svoj uobiiajeni hod, ukljudujuii i ritam.
L4 OponaSanje drugih
Hodanje poput ljudi iz vadeg grada, drugoga grada, druge zemlje,
drugedruStvenegrupe, druge politidke stranke.

Treciniz:MasaZe
RijedmasaZaneprikladna je za ovaj nizvjeLbi. Bolji bi opis bio ,,uvjerljiv dijalog" rzmedu prstiju jednog purin".u i til"tu drugog. Ovaj dijalog
mora se voditi bez sile, aii takoder bez golicanja- ne smije biti ni grub, ni
prenjeZan.Cijelo se tijelo prode5ljau potrazi za napetostima, a potom se
odvija dijalog kako bi se sudionici opustili, kako bi se rije5ili napetosti mistca,razrije5ilidvorovi, uz ponavljajuie pokrete,kruZne i kriZne, vrhovima
Prstijuili cijelom rukom.
1 U krugu
Glumci sjede u krugu, jedan iza drugosa, svaka osoba stavi ruke na
rdmenaosobe
ispred sebe,tako da su svi razmaknuti za duLinu ruke. Potom zatvorenih
teil" svi pokuSavajunaii ukru6eno mjesto na tijelu svog
pa.rtnera,na
vratu, iamenima, oko uSiju, glave,kraljeZnice.Nakon nekoliko
rninuta, zamolite
sudionike da se, i dalje zatvorenih odiju, okrenu za 180
stupnjeva,
prema unutrainjosti kruga (kiko bi seizbjegli sudari) tako da svi
77

u krugu na kraju gledaju u suprotnom smjeru od onog u kojem su gledali.

Dajte grupi jo5 nekoliko minuta masaZe. Zatim zamolite sve da legnu nq
osobu iza sebe koja ih i dalje mora nastaviti masirati, ovaj put njihovo lice.
Inaiica
Licem u lice. Ista vjeZba, glumci stoje u dva recla, okrenuti jedan prerna
drugome. Partneri masiraju jeclan drugome lice.

2 Pokret se vraia
Kao i u prvoj vjeLbi ovog niza, svi dekaju da prvi glumac zapodneponavljajuiu radnju, (ritmidki udarac,stisak ili bilo 5to drugo) na ramenu osobe ispred sebekoja je mora todno ponoviti na osobi ispred sebei tako dalje,
sve dok se pokret ne vrati osobi koja ga je zadala.U tom trenutku prva osoba
mijenja pokret ili ritam, ili oboje.
3 Morski valovi
Dva partnera otprilike iste visine stoje leda uz leda. A poku5ava namjestiti svoju straZnjicuna kraljeZnicu B i naslanjase na leda B. B se na to
pogne prema tlu, opiruii se rukama o koljena, i pu5ta da partner ,,Iegne"
na njegova leda; polako i paZljivo. B preuzima teZinu A tako da se noge A
odignu od poda. Kada A uspostaviravnoteLu,Bzapodinjes njeZnim pokretima gore-doljetako da se partner osjeia kao da pluta na valovima, opu5ten,
miran, bez napetosti i straha. Nakon nekoliko minuta partneri zamijene
mjesta.Neki su skloniji izvesti prvo sljedeiu inadicu vjeLbe.
Inaiica
Isto,samo sudjelujejoSdvoje ljudi kako bi promatrali i pomagali. Ovu
vjeZbunije lako izvesti.Clumci najdeSiegrije5ekad prislone svoju straZnjicu
uz stralnjicu partnera umjesto uz donji dio leda odmah izna,J nje. Drugi
problem moZe biti nedostatak sigurnosti jednog od partnera. Kako biste
doskodili tome, vjeLba, koja je u svakom sludaju veoma opuStajuia, moLe
se napraviti uz jednog ili dva clodatnasudionika koji stoje sa strane da bi
pruZili dodatnu sigurnost.
4 Smotani tepih
Svi leZena podu ispruZenih ruku iza sebe:prva osobaleLi s nogama
okrenutim u jednom smjeru, druga s nogama u drugom smjeru i tako naizmjence,na takav nadin da su sve ruke i ramena jedni pokraj drugih, ali
glave su im okrenute u suprotnim smjerovima.Svi podiZu ruke uzrak.Jedna osobasjeclnena podignute ruke, a sudionici na podu pomitu njeno tijelo
kao da je na smotanom tepihu. Na drugom kraju stoji osobakoja dekaosobu
koja se kotrlja, a potonja, kad jednom stigne do kraja, legne na zadeljei deka
novog putnika na ,,tepihu",i tako dok svi ne dodu na red.

t8

inaiicn
Ttliinnsktt
na tlu, sve glave gledaju u istom smjeru, sva tijela
Svi leze na teclima
se kotrljati po tijelima svoiih
ru.na istu stranu' Prva ototu podinje
of.r.1*o
se smjesti u leZeii poloLai,
Cim
kraia.
r.^ro..r sve cloK ne clode do suprotnog
itd'
se kotrljati druga' pa treia
;:';1"
itttli.ico

v
: .- ^ r^J:*^
^r,-^-,rli
a l a . r q - r - r r c . - | na nogama sa svo]lm
glava-prsti
Svi su rspruZenina ledima, okrenuti
legne okoO.ral prt tijela su im malo razmaknuta' Jedna osoba
,ur1".i.,,-,",
u istom
kotrljati
se
tri. Na dani znak, osobena podu podnu
Or"Ooprve
dolazi
red
na
Potom
njima.
s
"riri,,
oroba na vrhu pomide se zajedno
il;;
"
.lruga osobaitct'
Edntttsko

5 Ledna masaLa
i pokuSavajuse
Dva glumca stanu okrenuti ledima jedan drugome
o
drvo'
de5e
konj
masiratiledima kao Stose

6 Demon

jedne noge
Nadin na koji se moZemorijeSitinapetosti.Glumac skades
tijela ili
nedijeg
s
vodu
stresti
Zeli
kao
da
pokrete
na drugu, radeii rukom
postoje'
demoni
gdje
zemljama
(u
")
istjeraticlemona

Cetvrtiniz:igreintegracije
1,Osoba osobi, na kvebeiki naiin

Svi stanu u parove. Voditelj radionice izvikuje dijelove tijela koje partneri moraju zajeJno dotaknuti, na primjer na povik,,Glava glavi" partneri
se moraju dotaknuti glavama, a rta,,stopalo laktu" noga jednog partnera
mora dotaknuti lakat dtngogu (i obrnuto, ako je mogude istovremeno)' Igra
je kumulativna,to jest,kad partneri spojedva dijela svogatijela moraju tako
ostatii clokispunjavajusljedeiu naredbu. Mogu ostvariti kontakt kako god
Zele,sjede6,leLe1i, siojeii itd. Nakon ietiri ili pet uputa koje su zapetliale
parovei oclveleigru do granica tjelesnih moguinosti, voditelj radionicevikne:,,Osobaosobi!",parovi serazdvojei svatko nade novog partnera - i tada
procespodinje iznova. Nekoliko razliditih sudionika moZe se izmjenjivati u
davanjuuputa.
2 Medvied iz Poitiera
Jedanje sudionik medvjed iz Poitiera (francuskogagrada gdje se ta
.
igra igra).Oirenut je ledima ostalima,koji su drvosjedei rade svojeposlove
- sjekudrva,
sade,obaraiu drveie, odmaraju se i sl. Nakon nekog vlemena
medvjedsi mora dati odu5ka snaZnim urlikom na koji svi drvosjedepadnu
na tlo praveii se mrtvi, i moraju ostati tako suzdrLavajud se i od najmanjeg
pokreta.Medvjed potom ide od jednog clo drugog, urliie kad Zeli, dodiruje drvosjede,
Skatlja ih, podbada i pokuSavasve kako bi ih nasmijao ili
natjeraoda se pomaknu; ukratko, njegov je cilj natjerati ih da pokaLu da su
ztvi' Kada ^.rio
pode za rukom, dotidni drvosjeia postane drugi medvjed

i zajedno krenu na preostale drvosjede koji se i clalje ne midu. S vremenorl

clobiju i treieg medvjeda, pa ietvrtog itd.
Ova posljedniavieLba veoma je zanimljiva jer je njezin udinak potpuno
suprotan od glavnog principa igre. Princip je: ako drvosjeda moZe uspavati
svoja osjetila, ne vidjeti niSta, ne duti nista, ne osjeiati nista, lako se moZe
praviti da je mrtav. No uputa: ,,Ne osjeiaj niita!" izaziva upravo suprotnu
reakciju i sva osjetila postanu iznimno osjetljiva - osjeiamo mnogo vi5e,
iujemo mnogo bolje itd. Strah pojadava na5a osjetila!

3 Stolac
Glumac sjedi na stolcu nogu dvrsto skupljenih.Primi se za struk drugog glumca koji mu sjedi na koljenima, a ovaj se pak primi za struk treieg
glurnca i tako sve dok svi ne sjedejedni drugima na krilu skupljenih nogu
dok prva osobajo5 uvijek sjedi na stolcu.
Zatim zajedno podnu jednoglasno pjevusiti ,,lijevo-desno" te pomidu
lijevu i desnu nogu u skladu s pjesmom. Stolacse odmakne, ali nitko ne
padne, kao da svi sjedepodbodenijedni drugima. osoba na poietku vrste
mora se pokuiati ,,umetnuti" pod straZnjicu zadnje osobe tako da zatvore
krug ljudi koji sjedejedni na drugima i kreiu se.U tom trenutku mogu pustiti struk jedan drugome jer vi5e nema potrebe da se pridrLavaju jedni za
druge jer su svi udobno smje5teni.
Inaiica
Isto se rnoLenapraviti s tri stolcana kojem sjede trinizaljudi. Ili detiri.
No prva osobau redu mora se pokuiati spojiti sa zadnjom osobomu susjednom, najbliZemredu.
Inaiica
Slidnu vieLbumogu izvesti i stojeii u krugu okrenuti u smjeru kazaljke
sata.Krug mora biti pravilan i dvrst.Na,,jedan-dva-tri" svi se polako spuste
u sjedeii poloLaj,tako da zavrlejedni drugima na koljenima,bezstolaca.
4 Kozli(
Djedja igra koju svi znaju. Jedna osoba se sagne drLe6 ruke na koljenima. Njezin partner je potom preskodira5irenih nogu te se zatim sagnes
rukama na koljenima. Tada se prva osoba zatrii i preskodi partnera i tako
dalje. Igra se moZe igrati i kumulativno, tako da se napravi cijeli niz led,a
koja se trebaju preskoditi.
5 Brueghelova igra
Ova je igra stara detiri stoljeia. Prikazana je i na Brueghelovoj slici
Djeije igre.Opreznot.PreLivjelaje stoljeia, ali je prilidno gruba i nije za krhke
osobe ili one slabogasrca. Uvrstio sam je dijelom kao zanimljivost te kao
dokaz svevremenogkaraktera igara.
Glumica (zvana ,,rnajka") stoji ledima okrenuta prema zidu. pet drugih stojeu redu jedan izadrugog, okrenuti prema njojglava pognutih medu
nogama osobe ispred, tako da dine neku vrstu desetonoznogkonja. oso8o

ua naibliaa,,maid'" odmara glavu na njezinim rukama. Igra podinje kad se

Iil,n,.i, ieclanpo jedan, zatr(ei skodena,,konja" poku5avajuii sletjetiStoblijednom kad su doskodilikonju na leda.Prva osoba
?on.,ni.i,ali ne miduii se
li,.,ei re se ili zadrLitako ili padne s konja. Tako i druga i treia... Nakon Sto
majka podinje tresti tijelo konja kako bi otresla one
glutr.ro:?,skodilo,
i. ,.r

u"" t?,1l.it"f;li.r"

igre.U Portugalusudioniciobidnoviknu
verztiaove

jednoj inadici,majka mora

.U rrapacl!"kako bi upozorili na svoj dolazak. U
- smijuii se, pladuii, viiuii - i svaki je skakai
skakati
se
ie
kako
o..lr..diti
rrora poslu5ati.Mogu se nadiniti i dvije ekipe, a pobjeclujeona kojojje vi5e
ostalona konju'
suc-lionikzr
5 StaP u blatu
Dva glumca trde za ostalima i pokudavajuih uhvatiti. Kada su ulovostaju na mjestu, stojeii raSirenihnogu. Mogu biti oslobodeni
glumci
ljeni,
,u.o ako se clrugi glumac provuie kroz njihove noge.Igra zavriava ili zbog
ili ako su svi sudionici ulovljeni.
iscrpljer-rosti
7 Crna kraljica
Takoder poznata igra. Osoba A - Crna kraljica - stoji okrenuta zidu,
ne gledajuii igradeiza sebekoji stoje udaljeni od nje i podinju se pribliZavati
kako bi dotaknuli Crnu kraljicu. Pritom moraju pazlti da ih, kad se okrene,
Crna kraljica ne uhvati u pokretu. U nekim inadicamaigre A broji ,,Crna
kraljica,jedan, dvatr7t",bilo sporo llibrzo, prije nego 5to se okrene da bi pogledalaigradeiza sebe.U drugima moze se samo okrenuti bez upozorenja.
Bezobzirao kojoj je inadici rijei, kada uhvati nekoga u pokretu, Crna kraljica 8a prozovepo imenu i on se mora vratiti na podetak.Pobjednikje osoba
kojauspijedotaknuti Crnu kraljicu a da prethodno nije uhvaiena u pokretu;
tadaona postajeCrna kraljica.
8 Stonoga
Svi sjedejedni iza drugihra5irenih nogu. Voditelj radionice odbrojava:
_
,,Jedan,
dva, tri... kreni!". Cil"ti se red istovremeno preokrene tako da im
nogezavrSena ramenima osobeispred njih, a rukama se upiru o pod. Tako,sacla
red izgleda poput stonoge.Potom stonogamora hodati. Ako Zelite,
KaKobiste olaksali vjeLbu,moZetepoieti sa samo tri sudionika, pa zatirn
eetiri,i tako sve dok ne dostignete nekl veii broj - stonoga
tako obidno bolje
ispadne.
9 Ples s

iabukom
Dva suclionikaplesu drL.eddelimajabuku (bez ruku).
Jabukane smije

10 Lj epl jivi

papir
je osobau srediStu.Ostali dodiruju nju ili jedan drugoga postavIi",.,./:.1na
ronrad papira izmedu dijelova tijela koji se dodiruju. osoba u sredil;1".:t
'.'u
pocinjese kretati i svi ostali za
njom, ali komadiii papira moraju ostati
8r

na miestu i ne smiju pasti. Dio tijela koji se dodiruje moZe biti glava, rame,
vrat, straLnjica, bilo Sto.

11,PariSki drveni mai

Imamodvijeskupine,jednunasuprotdrugoj,s vodamana delusvake.
Bore se u dvoboju kao da imaju drvene madeveu rukama, naizmjence udarajuii. Svaki voda moLe zadati Sestrazliditih udarca:
1 Kao da ie odsje6iglavu suparnidkom vodi - u tom sludajusvi se moraju istovremeno sagnuti;
2Kao da ie mu sasjeii noge - suparnidki tim mora skoditi;
3 Udarac nadesno - glumci moraju skoditi ulijevo;
4 Udarac nalijevo - glumci skadu udesno;
5 Udarac mademu sredinu - glumci moraju skoiiti nadesnoako su na
desnoj strani ili nalijevo ako su na lijevoj;
6 Voda baca mad - suparnici moraju skoditi unatrag.
Igra zapodinjeuputama voditelja radionice vodama kako da naizmjenidno po jedanput udare madem.Vode se nekoliko puta izmijenjaju. Zatim
voditelj radionice moZe predloZiti dva udarca istovremeno, zatim tri, detiri,
pet, a zatim puSta vodama (koji bi se trebali desto izmjenjivati) da se bore
kako Zele.
L2 Ameriiki nogomet (Britanski buldog).
Svi se postroje uza zid, osim jedne osobekoja stoji uza suprotni. Voditelj radionice vikne ,,Kreni!" i svi moraju stiii do suprotnog zida osim osamljenog glumca koji pokuSavauhvatiti jednog od njih. Nakon Sto ga ulovi,
njih dvojica pokuiavaju uloviti jod dvojicu.Zatimdetvorka lovi detvoricu itd.
Svaki glumac moZeuloviti samo jednu osobu odjednom.
lnaiica
Isto kao i gore, samo Sto onaj tko lovi mora samo dotaknuti druge a
moLe ih dotaknuti viSe u isto vrijeme. Ova inadicaje manje nasilna.
lnaiica
Isto kao i prethodna inadica,ali lovci se moraju drLati za ruke.
13 Tri irska dvoboja
Tri iscrpljuju6a uzbudljiva dvoboja. Sudionici se podijele u parove otprilike istoga stasa.
Prvi dvoboj:partneri stojelicem okrenuti jedan drugome, pokrivSi koljena rukama, i mijenjajuii koljena s vremena na vrijeme. Cilj im je dobiti
bodove dotaknuvSi koljeno suprotne osobe istovremeno sprjedavajuii tu
osobu da dotakne njihovo. Zasvakt dodir dobiva se po jedan bod, pobjeduje
osoba koja prva osvoji tri boda.

stanu sudeDrugi dvoboj: najbolje je izvoditi vjeZbu bosonog. Partneri

moZe
biti satrenutku
u
nogu,
noge
na
se
s
premjestajuii
clrugima,
lice jec,lni
nogom
svojom
dotaknuti
pokusava
partner
i
svaki
j".1,-rnnogal na poclu
n.,o
o tome da ga grubo ne gaz1 Po jedan bod za
,-,rcrti'rrikovu, vodeii Lrrigu
protivnikove noge, polrjeduje osoba koja prva osvoji tri bocia.
i".r, clt clir
jedan drugome, ali sada
Tredi clvoboi: partneri su ponovno sudelice
jetl'u ruku drzi pred sobom s uperenim prstom (mad), a drugu
sv;rki ocl 'jih
Sakom (meta). Svaki partner nastoji osvojiti bodove
iza lecl.r,s otvorenom
u metu. Pobjeclnik je tko osvoji tri boda.
ciljajuc.inradem
l4Lovac i lovina
Ova inadica dobro poznate djedje igre, odlidna je za tazvljanje pozorjedan iza drugoga u redove po tri svi okrenuti
nosti sudionika. Igradi stanu
jednakoj
udaljenosti. Dvije osobe koje ne stoje u redu
na
svi
i
srnjeru
u istom
od
lovca, a kad god se nade u opasnosti da bubjeLi
Lovina
lovina.
i
su lovac
osobe na podetku ili kraju reda. Ako stane
zauzetimjesto
nroZe
de ulovljena
na podetak reda, osoba s kraja postaje lovina i mora podeti bjeL.ati; ako stane
na krajrecla, bjeZi osoba s poietka reda. Ako lovac uhvati lovinu, zamjenjuju
uloge, nova lovina podne trdati, a novi lovac, prije nego 5to podne loviti, broji
do pet (tako da lovina moZe pobjeii) i tada igra ponovno zapodinje.
Inaiica
Sve osobe na podetnim mjestima u redu moraju brojiti od jedan do
dvadeset, a na kraju brojenja, takoder postaju lovina i moraju poku5ati pobfeii lovcu - sada imamo istovremeno tri lovine umjesto jedne. U redu nikada ne smiju biti vi5e od tri osobe.
15 Maika

i mii

Evo clvije inadice dobro poznate igre slidne gore opisanoj. Grupa se
podijeli u parove koji se drl.e zaruke i kreiu po prostoru - osim dva igrada
koji su samostalni, jedan od njih je madka, a clrugi miS. Kao i obitno, madka
lovi mi5a.
U inaiici (a): Zeli li miS izbje(i da bude uhvaien, moLe jednostavno
stati iza leda osobi
u paru i uhvatiti se zaruke. To je znak da osoba nasuprot
postajemiS i
nast avibjeLati. Ni u jednom trenutku tri se osobe ne mogu drZatiza ruke.
Kao i u prethodnoj igri, ako madka uhvati miSa, oni zamjenjuju
uloge te nakon
Sto on odmakne, potjera opet zapodinje.
U inaiici (b): kao i u prethodnoj igri mi5 se u svakom trenutku moZe
.
prtdruziti
paru i tako otpustiti osobu na drugom kraju koja, za razliku od
prethodne
inadice postaje madka, a ne miS, a stara je madka postala lovina i
lrtora zbrisati.
I opet, ako se ulove, uloge se zamjenjuju.

Kod nas je igra poznata pod nazivornLedeni ujetar.(Nap. prev.)

8z

83

L6 U dast Texa Averya- - maika i pas/psi

Ovo je inaiica inaiice (b) prethodne igre u kojoj su lovac i lovina pas i
madka.Kada se madka nade u opasnostida bucleuhvaiena, prikvadi se Zd
par dodirom ili hvatanjemjedne osobeispod ruke; u ovoj inadici osobanq
drugom kraju postajeveii pas koji lovi malog psa sve dok seovajne prikvadi
za drugi par pa suprotna osoba postajejo5 veii pas i tako dalje. Prilikorn
svake preobrazbe,to jest, u trenutku otpu5tanja od svog Frarai prije nego
Stoje novi, veii pas poiinje loviti, osobakoja ga igra, mora skoiiti visoko q
zrak i zalajati kao pas u crtiiu - sa svakom promjenom skok i laveL moraju
biti veii i snaZniji.
U svim oblicima igre potrebno je ponekad ohrabriti lovinu da ne deka
neposrec{nuopasnostprije nego Stose pridruZi nekom paru, vei da to desto
dini. Bit je igre u preobrazbamapa je preporuiljivo da se igradi Sto de5ie
izmjenjuju.
17 Igra s rupdidem (Igra sa SeSirom/ Pas i kost)
Grupa stane u dva reda na udaljenosti od nekoliko metara licima
okrenutim jedni prema drugima. Igradi u redovima oznadenisu brojevima
s time da brojenje za svaki red podinje u suprotnom smjeru. Tako broj 6 iz
jednog reda stoji nasuprot broju 1 u clrugom redu, 2 nasuprot 5, 3 nasuprot
4 i tako dalje. Voditelj radionice prozivabrojeve koji na taj znak moraju potr(ati i zgrabiti rupdi6 (ili 5e5irili neki drugi predrnet) koji je postavljen negdje
u sredini izmedu dva reda.Osobakojaje prvazgrabila rupdii mora sevratiti
na svojemjestoprije nego Stoje takne protivnidki igrai.
Inniica
Dotakne li igrada s rupdiiem protivnidki igra| ovaj ga mora ispustiti
na mjestu na kojem se zatekao.Oba gaigrabmogu u tom trenutku pokuSati
zgrabitr i oclnijeti u svoj red, naravno, i opet ne smiju biti dodirnuti. Igra se
ponavljakoliko goc-lje potrebno da se netko vrati s rupdiiem u svojred.
Inaiicn
Igra se kao u prethodnoj inadici samo Sto ovaj put voditelj radionice/
izvikivad stoji izmedu redova dri.ed rupdii ili Se5ir,a sudionici ne smiju
prekoraditisrediSnjucrtu.
Inaiica
Izvikivad moZe zazvati dva ili tri broja istovremenopa su tako detiri
ili Se s itg ra i a u i g ri .

TexAuery (1908.- 1980.),istaknuti autor crtanih filmova iz zlatnoga doba holivudskog crtanog filma 40-ih i 50-ih godina. Jedanod njegovih poznatih likova je
i Zekoslav Mrkva. (Nap. ur.)

8a

rg D oba r dan
lzlirlno korisna igra za poietak radionice forum-kazali5tau kojoj
nlrogo ljudi koji se prvi put sreiu; svi se moraju rukovati sa svima
ir,.'.rtr,
inre. Ruku osobes kojom su se rukovali mogu ispustiti tek kad
.r'oj"
i'r,,.i
clrugeosobekojoj ie opet reii svojeime i tako dalje.
nri,u" ruku
IllilL'lL-ti

Ako imate manji brojsudionika, u drugom dijelu igre svaka osoba mos kojom se rukuje, a ne svoje'
rir rec<iinre osobe

19 Cadaureexquis(Posliedice)

Ime ove igre (koje zna(i ,,izuzetan 1e5")uzeto je od francuskih nadrealistidkih pjesnika. MoZe se igrati crtanjem ili govorno. Za podetak, svaka
osoba nacrta neSto na vrhu papira, dugog dvadeset centimetara i viSe, i presavije ga ostavljajuii vidljivih tek nekoliko crtica. Iduia osoba nastavlja crtati
nadovezujuii se na te crtice zamiSljajuii Sto bi one mogle predstavljati, zatim
presavija papir, ostavljajuii opet nekoliko vidljivih crta i predaje ga sljedeioj
osobi - i tako dalje sve dok cijeli papir nije iscrtan. Tek tada ga se razmota i
otkrije crteL'
Inniica
Kod igre u govornom obliku, jedan glumac zapodinje pridu, koju nastavlja drugi glumac i tako dalje sve dok svi sudionici ne ispridaju dio pride.
I ovo se moZe udiniti kao u crtanoj inadici. Crupa se podijeli na dva dijela,
jedni slu5aju, a clrugi priiaju. Ovi potonji zatim izadu iz sobe, zatimjedan
po jedan :ulaze, ispridaju ne5to, pa kada sljedeii glumac ude u prostoriju,
ponove samo posljednjih nekoliko svojih rijedi, koje onda sljedeiem glumcu
sluZekao polazi5te. MoZe se igrati i s kazetofonom, tada radi cijela grupa, na
kojem se jedan po jedan snimaju i na kraju slu5aju snirnljeno.
Iako cljeluju priliino nevino takve igre mogu biti veoma poticajne za
ma5tu sudionika.
20 Padobran
Nasrecl prostorije postavi se pravi padobran, sudionici ga uhvate za
, .
Kralevei stvaraju njime valove.
Jedna se osoba skrije ispod svilene tkanine,
a dru8a je pokuSava uloviti. Valovita svila pomoii ie skrivadu u skrivanju.
21 RavnoteZa

s Dredmetom
Svaki glumac uzima neki predmet, velik ili malen, ali spreta n za ru,
rovanje, i dotakne
pod najmanjim djeliiem tijela kao u vjeLbiNajmanji dodir
s.}roi'rsinolr
(str. 68) istovremeno dineii isto i predrnetom koji mora putocijeloj povrSini njegova tijela. DZoker upuduje glumce da zamijene
:::t,po
f'f eqrnete i svaki od njih nastavlja vjeLbu s drugim predmetom pomiiuii
8a trlelom dok istovremeno dodiruje pod. razlititim dijelovima tijela koje
heprestano
mijenja. Na redu je druga promjena predmeta i nakon nekog
v telr-Ihd
dzoker kaZe svakome od njih da uzme svoj prvobitni predmet na-

85

trag i povude se iz igre s njim dajuii predn-ret koji se zatekao kod njega osobi
koja ima njegov - i tako clalje dok igra nije gotova.

Peti niz: gravitacija

Ovo je vrlo dug niz vjeLb|
Trebalebi se izvoditi vrlo njeZno,bez sile i prisile. Svakaosobatrebala
bi pokuSatiprouditi gravitacijskusilu, koja je stvarna,postojeia sila koja nas
vude prema tlu dvadeseti detiri satana clan.Covorimo o golemoj sili - jednakoj na5oj teZini! Ako ispruZim ruku, moram uloZiti mnogo truda da je
zadrLim tako, inade ie pasti. Da se ne trudim, moja glava bi sama klonula,
jer ne postoji ama baSnikakav razlog da ostane uspravna na mom vratu.
Da ne ulaZem odreden trud, jezik mi ne bi ostao u ustima, koljena bi mi se
savijala,moj pupak bi dotaknuo pod i tako dalje.
Svi ovi pothvati zahtijevaju trud. Narna je to svakodnevan napor koji
zapravoi ne primjeiujemo. Pa ipak, svakog dana ulaZemostrahovit trud, a
da toga nismo ni svjesni.
No iako mi sami toga nismo svjesni,na5etijelo jest,ono to uistinu osjeia. Ponekadgovorimo: ,,Takosam umoran, a nisam ni prstom maknuo", no
to nije istina - sprijedili smo jezik da ispadne iz usta, koljena da se saviju,
glavu da padne.To je ne5to.Itekako!To ne5tojednako je sili kojoj se suprotstavljamocijeli Zivot.
Kako bismo se borili s ovom silom, kako bismo trud sveli na ekonomidniju razifl1 na5etijelo automatizira svoj pokrete i uvijek pronalazinajekonomiiniji nadin hodanja,sjedenja,rada itd. To je i dobro i lo5ejer istovremeno, dok duva snagu,smanjujeizraL,ajnemoguinosti na5egatijela sve dok
na kraju ne stvori bolnu masku ukodenosti.
Ova vjeLba pomale nam da postanemo svjesni ove automatizacije.U
ovom nizu vjeLbi,svi miSiii se stalno aktiviraju i deaktiviraju t zato se mora
oprezno provoditi. Takoclerse uvjerite da ste dobro zavr5ili posljednju vjeLbuniza, vodeii radunao gravitaciji,inadebi se glumci mogli osjedatikao da
se vi5e nikad neie rnoii pokrenuti.
1 Vodoravni niz
1Ne pomiduii ostatak tijela, koji mora ostati potpuno miran, glumac isteZeglavu i vrat prema naprijed. Netko ocl kolega moZemu
pomoii tako da mu prstom dotakne vrh nosa, a zatim naglo povude prst - nos bi trebaoslijediti prst 5to je dalje mogu6e,onoliko
daleko koliko mu tijelo dopusti. Ovaj pokret trebao bi se izvesti
prateii jednu vodoravnu crtu.
2I dalje ne pomiduii ostataktijela, glumac pomide glavu unatrag u
jednoj ravnini, 5to dalje moZe.I ovdje dobro dode da ga kolega vodi prstom kako bi se uvjerio da je pokret pravocrtan i vodoravan.
3 Clumac savija vrat ulijevo, drLe(i glavu uspravno i dovodeii je u
poloLaj vodoravan s lijevim ramenom. Partner mu moZe pomoii
dotiduii prstom njegovo uho. Da bi si olakSao,glumac moZe prekriZiti ruke nad glavom i pokuSati uhom dotaknuti lakat. Ovaj
86

pokret postranceslidi poloZajuvrata i glave koji je destu nekim

aziiskim Plesovima.
4Ista stvar,samo udesno.
5 Svi prethodni pokreti moraju biti pravocrtni i vodoravni: nos se
mora kretati u ravnini s podom. Sadaglumac mora pokretati vrat
u krug, pokuSavajuiidotaknuti udaljenetodke nosom, unaprijed
ili unatrag, nalijevo ili nadesno.Odi bi trebale biti fiksirane na
odredenu todku tako da u svim pokretima vrat i glava budu na
istoi udaljenostiod poda, ne podiZu6i se ili spu5tajuii.
6-10Iste vjeLbesamo za prsni ko5. Cijeli prsni koS trebao bi se podiii
i pomaknuti odnazad prema naprijed i slijeva nadesno te bi se
trebao raSiriti prilikom udisanja.Preporudujese udah dok kob ide
prema natrag, a izdah kad se kre6e prema naprijed. To jest, suprotno od uobidajenog.
11-15IstevjeZbeza karlicu.
16:19,,Lutkarske"vjeLbe.Glumac primi kolegu za ovratnik ko5ulje,a
ovaj pu5ta da mu glava visi kao u lutke. Glava ne bi trebala imati
nikakve autonomne reakcije ako je se dodirne i trebala bi reagirati samo na gravitacijsku silu. Glumac upravlja lutkom.
Zatimse ponavlja isto s glavom i desnom rukom. Ostali dijelovi tijela moraju ostatinepomidni.Glavai ruka moraju biti potpuno podatne, reagirajuii samo na upravljanje kolege i gravitacijsku silu.
Sadase ukljuduje i lijeva ruka.
Isti kolega drZi glumca oko struka, a cijeli gornji dio se preklopi
i visi.
20 Glumac improviziras tim osnovnim pokretima, stvarajuii kakvu
god sliku Zeli. Na primjer, moZe zamisliti sebekao pisa6i stroj, a
njegova je glava valjak koji reagira na pokrete prstiju na zamiSljenojtipkovnici; dok prsti tipkaju po slovima, njegova se glava
pomide nalijevo ili se naglo vraia (kada se valjak vra(a), povratna
tipka, zatim veliko slovo (glava mu se podiZe) tipka za crverta
slova (glava mu se kreie nadesno)itd.
2 Okomiti niz
l Glumac sjedi na podu s ra5irenim rukama i nogama koje oblikuju pravi kut, podijeliv5i tijelo okomito na dva dijela od kojih svaki
ima jednu ruku, jednu nogu, pola glave, pola zdjelice i pola prsa.
Pokre6ese bedrima istezanjemdesne strane tijela prema naprijed,
zatim liieve; dijelovi tijela trebali bi biti Storazdvojeniji, a pokret 5to
izoliraniji.
2 NadinivSinekoliko takvih ,,koraka",jo5uvijek s ispruZenim rukama i
nogama, vra(a se natra5keprema poziciji s koje je krenuo.
3 Ravni i kruZni pokreti
Prije
rr\e izvodenja
svj
cijele dinamike vjeLbe;narodito
rzv
vaLno je bitii svjestan
,
obratite pozornost
n.,Tr,r
na ono 5toje o potrebi poticanjasudionika redenou po8t

sljednjemodlomku ovog niza (str.89-90):treba im dati prostoraza disanjete

svaki moguii poticaj da se ponovno podnu kretati.
1 clumac se kreie naprijed samo pomoiu ravnih pokreta svojih nogu,
ruku i glave, poput robota. Pokreti moraju biti odsjeini, bez odredenog ritma - neoiekivani, iznenadujuii pokreti. Ruke se ne smiju
njihati jer to pripada kruZnim pokretirna. Svi dijelovi tijela moraju
biti u pokretu.
Tijekom ove vjeZbeglumci veoma destoimaju potrebu diniti nagle,
snaZnepokrete koje treba rzbjegavati.Iako pokreti moraju biti ravni,
ipak mogu biti meki i razliditi.
Kada je rijed o ravnim pokretima, sudionicima se moZe reii da oni
trebaju biti paralelni sa zidovima, podom ili stropom, ili bilo kojom
dijagonalomu sobi.
2 Glumci se kreiu prostorijom koristeii se samo kruZnim pokretima ovalnim, spiralnim, eliptidnim itd. ruke se istovremenopokreiu od
naprijed prema natrag, gore-dolje glava bi trebala opisivati krivulje
u odnosu na pod, kreiuii se gore-dolje,nikada se ne zadrLavajuii na
istoj razini. Noge i cijelo tijelo kreiu se gore-dolje.Pokreti bi trebali
biti kontinuirani, mekani, ritmiini i spori.
Ponovite te pokrete nekoliko puta, istovremeno prouiavajuii (osjeeajufi) djelovanje svih mi5iia tijekom izvodenja pokreta. Tek nakon
Stoje potpuno proudio (osjetio)jedan pokret sudionik bi trebao prijeii na drugi, jednako zaobljen.YaLnojeda je cijelo tijelo u pokretu glava,ruke, prsti, ruke (nikada ne stiskati Sake),prsa, noge, stopala.
VjeZbu treba izvoditi polako, bez prisile, sa zadovoljstvom, gotovo
senzualno. Nikada ne bi smjela izazvatibol. Cilj joj je zagrijati tijelo.
3 Naizmjence izvoditi kruZne i ravne pokrete.
4 Desna strana tijela izvodi kruZne pokrete, a lijeva ravne. Nakon nekoliko minuta zami;'enitestrane.
5 Gornji dio tijela dini kruZne pokrete, a donji, ispod struka, ravne.
Nakon nekoliko minuta zamjena.
6 Sve moguie inadicesa svim dijelovima tijela nad kojima je glumac
uspio uspostaviti kontrolu i razdvajanje.
7 Kreiite se naprijed isteZuii sve dijelove tijela Sto je dalje moguie isteZuii glavu, ruke, noge do krajnjih granica pokuiavaju6i osjetiti
okomito dijeljenjecijelogatijela. Hodajte na vrhovima prstiju ravnim
pokretima.
Nastavite veoma sporim kruZnim pokretima. Nakon toga skupite
tijelo u svim njegovim dijelovima sve dok se svi pokreti ne zaustave
i tijelo se ne skupi u dvrstu malu loptu. Tada sve ponovite u suprotnom smjeru.
8 Ponovite sve prethodne vjeZbekreiuii se unatrag.
9 Savijenih koljena sudionici se nekoliko minuta kreiu prostorijom paze(i da se ni u jednom trenutku ne izravnaju.
10 Sudionici mogu nadiniti bilo koji pokret (kruZni li ravni) postrance
ili unatrag, ali nikako na uobidajeninadin, to jest,prema naprijed.
88

ll Ovdje poiinje borba. Glumci moraju zapodeti naporom tek ne5to

manjim no Stoje potreban za hoclanje,kako bi otiSli s jednog mjesta
na drugo, kako bi se pokrenuli. Veoma mali napor, pa odmah zatim
.rrvicu jadi napor. Moraju istraZiti granice dviju sila koje su ukljudeneu njihove pokrete,snagu mi5i6a i gravitacijskusilu. Trebajupoku5ati svladatisilu teZesamo s onoliko snagekoliko je potrebno.No
svaki put koriste sve manje snage - prilidno je te5ko,spora pobjeda
Uvijek treba iii od malog, malog, prema malo veiem,
za gravTtaciju.
ali polako sa sve nranje snage tako da pri svakom uspjehu proces
pokreta je sve teLi - no unatod tornu glumci nastavljaju hodati, puzati,kota(ati.
12 Napokon,nakon nekog razumnog vremena, svi odustaju od kretanja uokolo i prepuste se mirovanju. Ipak nuZno je da vielba traje neko vrijeme i da glumci ne odustanu ve6 na podetku,nego da proude
clinamiku sile te odustanu tek nakon nekog vremena.
13 Mogu ostati na podu leLe.iiopuSteno.Dobro je da im je Sto veia
povr5ina tijela u dodiru s tlom. Trebali bi pokuSati osjetiti teZinu
svakog dijela tijela:prstiju i paldeva,osjetiti svaki pojedini prst, a ne
prste opienito, glavu, deljust itd.
5to su imali dovoljno vremena osjetiti svaki dio svoga tijela,
Nakon
14
zapoiinju iznovas pokretom, no ovaj put u suprotnom smjeru. Prvo
samojedan prst, zatim se svaki pojedini dio tijela podinjepomicati,
poku5avapodignuti; glumac se i dalje sluZi minimumom potrebne
snage,svaki put po maliice, a onda opet mrvicu manje. Ovaj put
vjeLbajeusmjerenaprema malo vi5e. Ruka se podiZe ipada, ali se
iznova podiZe i iznova pada, pa se podiZe mrvicu viSe i joS malo
vi5e.I koljeno se podiZe i pada, iznova se podiZe i podiZe.I tijelo se
ponovno podinje pokretati, ali pada natrag i zatirniznova podinje.
15Glumci pokreiu svoja tijela, podiZu se s nevjerojatnommukom, ta
je muka istinska,jer je bit u nadilaZenju istinske sile teZes kojom se
borimo tijekom dana. Oni se podiZu koristeii minimum snagekoja
je potrebna, ponekad malo manje, pa malo vi5e. Ustaja,pa padaju,
ali oni su snaZnii mogu se opet uspraviti.
16lJodaju. Ovaj put, zabranjenoim je gledati u tlo, smiju gledati samo
ispred sebe. Zatim im je zabranjeno gledati ispred sebe,smiju gledati samo gore. Trebaju hodati malo brLe, i jo5 brZe. Zatirn hodaju i
skadui to svaki put malo vi5e,svi se trude skoditijo5 vi5e,odlijepiti
se od tla, viSe i joS vi5e, poku5ati clotaknuti strop, i opet poku5ati,
gotovo su dotaknuli strop sada podinju vikati sa svakim skokom,
pokuSavajuuzletjeti, letjeti, skoiiti 5to je viSe moguie, vikati 5to je
viSemoguie. Trdati.
Ova vjeLba ima veom avaLan kljudni trenutak. U prvoj fazi gravitaci.
Janadvladavasudionike. To moZe izazvati odredenu uznemirenost i tugu.
Naroditozato 5to gledaju u tlo i postaju svjesni Zivotne dinjenice;nevjerojatne snage
sile teie protiv koje ," .,"pr"rtano moramo boriti. Kada dostiEIrutrenutak inercije, moraju dobiti priliku da se odmore. Moraju dobiti sve

8e

potrebno vrijeme kako bi se ponovno sabrali. Mora ih se potaknuti da se

usprave, obnove snagu, skadu, pogledaju uvis. Potrebno im je reii da je sila
teZe moina snaga/ ali cla svaki od njih posjeduje ne5to joS snaZnije od sile
teZe. Niz bi trebao zavriiti veseljem (docluSeumornim veseljem, ali ipak veseljern).

ll. Slu5amo
5toiujemo
U ovome nizu glumci moraju shvatiti koliko je vaZno prona6i ,,unutarnje" ritmove, a ne poku5avati praviti portrete ljudi ili, Stoje joS gore, karikature. Ako pokuSam pokazati ritam ljubavi, mrLnje, straha, ne moram to
iskazivati mimikom lica, kreveljenjemili drugim grimasama ili pokazivati
nadinehodanja karakteristidneza odredeneosobe.

Prviniz:ritam
1 Krug s ritmom i pokretom
Glumci oblikuju krug. jedan staneu sredinu i zapodnebilo koji ritmidni pokret, ma kako neobidan i dudan bio, poprativsi zvukom ritam koji je
smislio. Svi ga ostali opona5aju poku5avajuii todno ponoviti zvsk i pokret
istovremenos izvodadem.Ne prekidajuii pokret i zvuk, voditelj prilazi nekome u krugu izazivajuli ga da zamijene uloge; ta osoba odlazi u sredinu
kruga i polako mijenja pokret, ritam i zvuk kako godLeli.Svi slijede drugog
voditelja koji potom izaziva treiu osobu i tako dalje.
Osoba koja stoji u srediti moZe osmisliti bilo kakav ritam i zvuk, samo
on ne smije pripadati dnevnoj rutini. Ne smiju se bojati dudnoga, neobidnoga ni grotesknoga.Ako su svi smijeini, nitko nije posebnoiudan.
Svatko mora ponoviti sve Stovidi i duje 5to je preciznije moguie - posve isti pokret, isti glas, isti ritam. Ako je u sredini Lena,mu5karci u krugu
moraju paziti da njihova izvedba nije,,muSka" nego da pokret ponove todno
onako kako su ga doZivjeli; vrijedi i obratno.
Koji je udinak vjeLbe?Koji mehanizam? Veoma jednostavno - pri dinu opona5anjanedijegnadina kretanja,pjevanjaitd. dinimo odmak od svog
automatizma. Svojom reprodukcijom pokazujemo svojevidenje te osobe,ali
Stoje joSvaZnijeradimo na restrukturiranju svojih osobnih navika, na mnogo razliiitih naiina (s obzirom da ie se u sredini kruga izmijeniti mnogo
sudionika).
Ne pravimo karikature, jer osim Sto bi nas to odvelo u drugom smjeru, dinili bismo ih na posve isti nadin (svojnadin).Zadatak nam je shvatiti i
nadiniti posvejednaku kopiju vanjStineosobeu sredini kruga kako bismo
bolje shvatili njezinu nutrinu.
2lgra ritma i pokreta
Podijelite sudionike u dvije ekipe. Na dani znaksvaki dlan prve ekipe
zapoiinje izvoditi bilo koji ritmitni pokret koji mu padne na pamet. Nakon
toga dlanovi ekipe imaju tridesetsekundada seusklade.Ako nakon trideset
9o

suprotna ekipa zakljudi da su se svi dlanovi prvog tima uskladili,

--kr.da
'^,..l,riu
ih oponaSati. Medutim, ako suparnidka e'kipa rnisli da prva ekipa
Ako se sudac
f",,. .tnLrro uskladena, obraiaju se izabranom dZokeru-sucLl.
neuskladeni s ostalima ispadaju izigre. Ali ako se sudac
bili
su
koji
o,-'i
_i.\ri,
grupa ima pravo izabrati onoga koga ie izbaciti iz protivnidne sloZi, prva
je igra bila prekinuta, nastavlja se na isti nadin. Ako nije bilo
t .l. Xot ot-rsto
(nitko nije dao znaksucu), druga glupa podinje oponasati
,1if.of.uogprekida
tricleset sekunda c-lausklacli svoje pokrete, zvukove i
takoder
l.iyuii
fruu
ritirtrr.

3 Mijenjanje ritmova
Koristeiiglasove,ruke i noge,svi glumcizapodinjuzajednidkiritam.
mijenjaju, sve dok ne nastane novi ritam
Nakon nekoliko minuta polako ga
minuta'
nekoliko
nastavlja
se
tako
i
Itroiicrt
Svaki giumac stvara drugadiji ritam sve dok im dZoker ne kaZe: ,,LJsklac-litese", nakon dega se svi moraju uskladiti u istom ritmu. Nakon nekoliko
minuta dZoker vikne: ,,Razidite se!" i ritam se opet razblja u odvojene dijelove kako bi se potom opet ujedinio i tako dalje.
Irniicn
Na zadani znak svaki glumac izabire odredeni ritam i s njim uskladuje pokret. Nakon nekoliko minuta poku5ava se pribliZiti jednom ili vi5e
njih, birajuii prema svojim ritmiikim sklonostima. Malo-pomalo, oni koji se
medusobno najviSe privlaie homogeniziraju svoj ritam sve dok cijela grupa
ne bude uskladena u ritmu i pokretu. MoZe se dogoditi i da se grupa ne
uskladi, Sto zapravo i nije vaLno, sve dok podgrupe koje su nastale imaju
svojjasno odreden ritam i pokret.

4 Ritam-maSina
Posebnou ovoj vjeLbivaLnoje da glumacdoistaodigra unutarnji ritam: stroj je odito mehanidki pa ne bi trebao odrai.avati vanjska oblljelja
ljudi. Ova se vjeZbabavi ritmidkim strojevima.,pd dak i kada dZoker upita
glumca da dodara stroj Rija ili grada Mexica, ne bi trebalo prikazati ,,malandroscnriocns,,le
ili skupinu ljudi sa sombrerima koji drijemaju pod kaktusom.
Ciljje 1,jeZbe
otkriti unutarnji ritam, a ne kli5ejeraznih etiketa. Ponekadse
ritam dru5tvenih rituala moiLeprikazati odr?avanjemistog ritma i promjenom koraka - dineii ih sporijima ili brZima - radije nego promjenamaizraza
lica.Ovo je vjeZbaritma, a ne slika.
Clumac stajeu sredinu i zami5lja da je pokretni dio sloZenema5ine.
_
zapodinje
pokret tijelom, mehanidki,ritmidki pokret prateii ga odgovarajuc.tmzvukom. Svi ostali stojeu krugu oko ma5inegledajuii i sluSaju6i.Prllazi
druga osobai dodaje norri dio stroju (svojetijelolproi'zvodecinovi pokret i
"' U govoru Rio de
Janeira mnktnclroscariocas ozna(avalokalne

huligane.

91

zvuk. Prllazi tre(a, gledajudi prve dvije, i dini isto tako sve dok konadno svi
sudionici nisu ukljudeni u tu sinhroniziranu vi5estrukosloZenu maSinu.
Kada svi postanu dio ma5ine, dZoker zamoli prvu osobu da ubrza ritam - svi moraju slijediti tu promjenu jer je maSina jedna cjelina. Kad ma5ina dode na granicu eksplozije, dZoker zarnoli prvu osobu da pomalo uspori
sve dok cijela grupa ne zavr5i zajedno. Nije nimalo lako postiii da svi zavr5e
istovremeno, ali je moguie.
Kako bi sve dobro ispalo, svaki se sudionik doista mora truditi i slusati
svaki zvuk koji duje.
Inniicn
Ljubav i mrZnja. Ista vjeZba, aIi malo izmijenjena: svi sudionici moraju zamisliti stroj ljubavi, a zatirn stroj mrZnje. Moraju djelovati kao dijelovi
maSine, a ne kao ljudska biia. Smiju se sluZiti samo pokretom i zvukom,
nikako rijedima.
lnaiica
Isto, ali s dijelovima zemlje iz koje sudionici potjedu - iz Njemadke
(pruska maSina, bavarska maSina, berlinska ma5ina). Francuske (bretonska,
pari5ka, marsejska ma5ina itd.). Mogu se napraviti maSine politidkih stranaka - u Engleskoj: stroj starih laburista, novih laburista, konzervativaca,
liberalnih demokrata, Skotskih nacionalista, Plaid Cymru, stranke zelenih,
Socijalistidke radnidke stranke itd.

lnacrca
Ma5ine razliditih vrsta kazaliStai filma - nijemi film, cirkus,
sapunica,agitprop itd.
H amletouskauar ijacija
MoZe biti maSina drame, njezinih likova ili situacija. IJ ovom sludaju
zada(a glumaca nije nuZno uskladiti odnose,vei ih strukturirati.
5 Peruansko loptanje
Ova igra zvuii viSe zbunjujuie nego Stodoista jest - zapravo sastojise
od lanca zamjena zami5ljenelopte. Svaki sudionik zamisli da ima loptu nogometnu, za tenis, golf, pIaLu,bilo koju vrstu lopte ili balon; zamiSljajuod
kakvog su materijala i igraju se s njima uvijek istim ritmom, no tako da im
je cijelo tijelo ukljudeno u igru, a glas proizvodi ritmidki zvuk samo njihove
lopte ili balona.Sudionicima se dA nekoliko minuta da osmisle ponavljajuiu
ritmidnu radnju i zvuk koji uvjeZbavajukreiuii se prostorijom.
Nakon nekoliko trenutaka dZoker kai.e:,,Pronadite partnera!" U tom
trenutku svaki sudionik nalazi sebi partnera i u paru moraju nastaviti igru
svaki sa svojom loptom, stojeii licem u lice i paLljivo motreii svaku pojedinost partnerove lopte, njezino kretanje i zvuk. Nakon nekoliko dasakasi-

Plaid Cymru, velSkanacionalnastranka. (Nup.prev.)

92

- zamlienite lopte" i svaki

igre i promatranja, dZoket kaLe: ,,1,2,3
rnultarre
istovremeno
preuzimajuii
loptu,
partnerovu
oomah preuzeti
_-r,.pr
' - filora

roli ide uz nju. Nastavljaju se kretati prostorom s drugom

,]okret i zvur
u rukama'
Lpto'tl
dZoker ponovno kaLe:,,Pronadite
N'rkop otprrlike slidnog intervala
i na uputu: "Zamljenite lopte"'
partnere
druge
potta?'e
n^rtrlera!",a igraei
dalje,sad s treiom loptom
nastavlja
igra
se
I
tako
put.
arugi
ir-rpJ
t;;;;;
pa
-t"' ietvrtom'
prvobitnu loptu'" i od tog trenut*.. kraju d2oker kaLe:,,lJzm\tesvoju
ne prekidajuii igru s onom koia
zapodeli
su
sJcojom
loptu
pronaii
[a nrorarju
originalnu loptu, prllaze osobi
svoju
pronadu
elm
rukama.
; ;" zateklau
- ispadai". Ta osobatada staje
je
lopta
moja
ikaLu:,,ovo
i".i o;i" se nalazi
jos nije pronaSlasvoju loptu, to dini s ruba prostora za igtu
,il ru"" i, ako
osobi koja je ima i na isti nadin je obavje5tavao svojoj
prilazi
_ k;; je spazi,
sve dok svi ne pronadu svojeoriginalne lopte'
nastavlja
se
fopti.
'- t igtu
jo5 ima onih koji nisu prona5li svoju loptu, moZeteim
igre
kraju
,-ra
A1o
se ona kretala pitajuii ih s kime su se zamijenili
kojim
put
otkriju
pomoii da
dok se ne nade kod koga je zavrlila. Ponekad
sve
zamjena
niz
itut o prate6i
lopte, ali moZe pruZiti korisnu ilustraciju
tai
otkriti
,,put"
teSko
ie prilidno
ako se svakog igradakoji je bio u
mijenjali
zvuk
i
radnja
nadin
se
su
nakoii
iste
posjedute lopte zamohda pokaZekako se igrao njome; tada se tri verzije
iopte mogu postaviti jedna kraj druge kako bi se pokazalarazlika.
Oat "

5 Niz s plieskaniem
Kao i s prethodnom vjeZbom,puno ju je jednostavnijeizvesti nego opisati.Sudionicioblikuju krug sjedeii na podu i zapodinjustvarati ritam udarajuii se rukama po nogama. Svi moraju slu5atiritmove koje duju i uskladiti
seu jednom jednostavnomritmu.
Jednomkada to postignu, netko od njih (A) podigne ruku i u ritmu poSaljesamojedan pljesak prema osobi sa svojedesnestrane (B) koja podinje
pljeskatiistovremeno s njom; B se tada okrene osobi sa svoje desne strane i
zapljeSies njome i tako dalje. Tako dobijemo AB pljeskanje,BC pljeskanje,
CD pljeskanjekoje se kreie suprotno od kazaljke sata istovremeno pra6eno
pozadinskimritmom ostatkagrupe koja udara o svojakoljena.
Zatrmdodamo jedan udarac o koljeno primatelja prije nego Stoga proslijedi. Tako imamo: AB pljesnu zajedno,B pljesne na njezino koljeno, BC
pljesnu zajedno, C pljesne na njezino koljeno i tako dalje. I sve to u ritmu
kojegprati pozadinski ritam.
Jednom kada je grupa dobro uskladena (i dobro uvjeZbana) moZete
poveiati brzinu pljeskanja,ali morajuzadrl.ati isti ritam.
Stojeciizvan kruga, dZoker moLepovremeno reii ,,LIievo" ili,,Desno"
t,plleskovi,umjesto da prate prirodno kretanje,moraju krenuti na lijevo ili
qesno(ovisno
o uputi).
Zatim dZokeruputi prvu osobu da po5aljene jedan nego nekoliko pljeskovas kratkim razmacima; nekoliko pljeskova bit ie u igri istovremeno.
93

Naposljetku dZoker kaLe:,,Kreni" i pljeskovi moraju biti poslani po

cijeloj prostoriji posvuda osim lijevo ili desno tako da svatko mora gledati
svakoga u krugu kako bi znao kamo su pljeskovi upuieni.

7 Prih sa Zapadne strane

Igra je dobilato ime jer podsjeiana

rcp!
Ne-ntoi
Bi-ti
SliiaP!

razlidite plesove iz filma istoga

(udariScipelom isprreddesnogsusjedai vraia5;'e

natrag k sebi)
(proslijedi cipelu)
(proslijedi cipelu)
(udariScipelom ispred desnogsusjedai vraiaS je
natrag k sebi)

imena.

Oblikuju se dvije ekipe koje se postaveu dva reclajedna nasuprot drugoj svaka sa svojim vodom koji se postavi u sredinu nekoliko koraka ispred
svojeekipe. Prvi voda nadini ritmiiki pokret prema naprijed praien ritmidkim zvukom Sestputazaredom,nadiniv5itako Sestpokreta prema naprijed.
Nakon prvog ili drugog ponavljanjadlanovi ekipe uhvate proizvedeni ritam
i zvuk i moraju mu se pridruZiti kreiuii se sa svojim redom prema naprijed.
Kako oni napreduju, suparnidka ekipa mora se povladiti kako bi zadrlala
istu udaljenost.
Nakon Sestogponavljanja voda napuStavodeie mjesto i prikljuduje se
kraju reda. Novi voda stupa na delo i okreie se suparnidkom vodi koji dini
posve isto Sto i prvi voda - Sestpokreta prema naprijed ponavljajuii svoj
vlastiti ritam, zvuk i pokret koji njegovi sljedbeniciopona5ajukreiuii prema naprijed dok se suprotna ekipa povladi. I tako se igra nastavlja smjenjivanjem napredovanja i povladenjasve dok se svi dlanovi ekipa ne smijene
na mjestu vode. Postojimoguinost pojave opetovanih agresivnih zvukova
i radnji - za trenera koji stoji po strani i glumce vaLno je da stvaraju meke
zvukove, ponekad ispod glasa te da izvode bogate i sloZenepokrete, a ne
samo ,,blrm,bum, bum!"
lnaiica
Sudionici moraju upotrebljavatiodreclenedijelove tijela kako bi nadinili ritmidan pokret.
8 Portugalske ritmidne cipele
Ova djedja igra veoma je korisna za razvrjanje koordinacije u grupi.
Glumci sjedeu krugu s po jednom cipelom ispred svakog od njih. Pjevaju
bilo koju pjesmu koju svi znaju i, paze(i na ritam i melodiju, dodaju cipelu
svom desnom susjedu,osim u odredenom i zadanom trenutku. Na primjer:
l-de
ffta-co
o-ko te-he.
I

D-

-:

U-LL

da te
ne o-gre-be!
Lu-aaJ,
mi-jo,
94

(proslijedicipelu)
(proslijedicipelu)
(ovdje se cipela ne prosljeduje,nego udari5 njome
ispred desnogsusjeda,i vraia5 je natrag k sebi)
(proslijedicipelu)
(proslijedicipelu)
(udariScipelom ispred desnogsusjedai vraiaSje
natrag k sebi)
(proslijedicipelu)
(proslijedicipelu)

I t.rko igra ide dalje'

je zavr5io
U pro5losti ovu smo igru igrali natjecateljski; svaki onaj koji
iz
igre
odnoseii
ispao
bi
nijednom,
ili
sobom,
pred
cipele
c viSc or1 i"dt-t"
je danas ig.ramo, vaLno ju je odigrati Sto je boije moguie,
Kacl
ciprelu.
,u.r;u
tako da svatko prati svakoga i tako tazvlia grupnu
uii , .i;"tom grupom,
natjecateljskog duha.
solldainost umjesto pojedinadnog
pjesmu koju sam naveo kao primjer,
pjevati
obvezatno
Naravno nije
pjesme koje se mogu upotrijebiti. ili
popularne
svoje
ima
svaka zemlja
ier
'molete
koristiti samo zvuk. Primjerice:
Ta ra tan
Ta ra tan
Ta rn ta ra tnn!
Inaiica
S vremena na vrijeme dZoker kaL,e:,,Nalijevo" i svi moraju proslijediti
cipelu nalijevo. Zattm moZe redi: ,,Nadesno" pa ,,Nalijevo" itd' Da bi vieLba
bilateLa, to se moZe reii u sredini glazbene fraze umjesto na kraju.
Slijepainaiicn
Isto, ali sa zatvorenim odima.
Stojecninaticn
Ovo je iznimno te5ko, bolje nemojte ni pokuSavati. Ali ako Zelite, dinite
to na osobnirizik; ustanite, budite veoma pozorni i... sve ovisi o sreii.

9 Dviie metle
Dva su glumca okrenuta sudelice,drLed dvije metle ili Stapa:Iijeva
ruka jerlnog partnera drLi metlu koja je u desnoj ruci drugog partnera i
obrnuto.Zapoiinju s dvije metle u vodoravnom poloZaju nakon degaslijedi
"klik-klak" pokret - jedna se metla podiLe,a druga spuita. Klik-klak, jedna
loegore,druga se spu5ta.
Ostali sudionici prvo promatraju s odredeneudaljenosti,zatim prilaze
.
iedanpo jedan kreduii se uritmu kojl ee im omoguiiti da se provukuizrneou tlvrje metle a ih da ne dodirnu ili promijene njihov ritam. Svaka osoba
rnorapriii kada je prva metla uzdignuta i kretati se pravom brzinom kako
ot seuspjelaprovuii ispod druge metle dok je jo5 u zraku (prva se u meduvrenrenuspustila)
bez zastajanja.
Veomaje vaZno ne zastati jer bit je vjeLbeu ritmu. Ovdje se ritam pri-

95

10 eetiri metle
Isti klik-klak ritam, ali ovoga puta s detvero ljudi i detiri metle - dvije se
podiZu i spuStaju, a druge dvije idu naprijed-natrag tako da se u odredenorn
trenutku sve nadu u sredini da bi u drugom trenutku sve nadinile detvrtast
otvor kroz koji moZe proii osoba.
Pravila su jednaka kao u prethodnoj igri: svi stoje sa strane i promatraju, zatim prllaze odredenom brzinom i ritmom koji ie im omoguiiti da
stignu pred detiri metle u trenutku kada im se otvara otvor koji im omoguiuje prolazak.

l,L Ritmovi u potkovici

Svi sjednu na pocl oblikujuii potkovicu, zatim netko zapodinje s ritmom koji mora putovati od jednog kraja potkovice do drugog. osoba na
drugom kraju zapodinje s drugim ritmom i on se vra1anatrag. Svaki sudionik izvodit ie jedan ritam sve dok do njega s lijeva ili desnane stigne drugi
koji ie ga zamijeniti.
7..2KruLni ritmovi
lstavjeLba, ahovaj put u krugu, u stojeiem stavu kako bi se cijelo tijelo
moglo kretati, razliiiti ritmovi prolaze krugom vraiajuii se onome tko ih je
poslao i koji tada zadajedrugi ritam.
13 Veliki 5ef
Svi sjedaju na pod oblikujuii krug. Jedna osoba napuSta prostoriju.
Crupa izabire,,velikog iefa", osobu koja 6e zapoiinjati sve promjene ritma i
sve ritmidne pokrete u krugu. Na poziv ulazi osobakoja je bila vani i pokuSavaotkriti tko je veliki 5ef.
L4 Orkestar i dirigent
Svaki glumac ili skupina od nekoiiko glumaca oglasi se ritmidnim ili
melodijskim zvukom. Dirigent ih slu5a.Svaki put kada on to zatraLipokre'
tom ruke ili palicom, oni moraju proizvesti isti zvuk. Ako ne zatraLi njihov zvuk, moraju biti tiho. Na taj nadin dirigent moZe skladati svoje vlastito
glazbenodjelo. Svatko se moZe izmijeniti na mjestu dirigenta.
15 Ekipni ritmiini dijalog
Podijele se u dvije grupe, svaka sa svojim vodom. Igra zapodinje:jedan voda ponavlja ritam detiri puta upuiujuii ga vodi druge grupe kao da
razgovara s njime. Clanovi grupe prvog vode hvataju ritam i ponavljaju ga
tri puta. Tadasuparnidki voda odgovara drugim ritmom; istog iasa dlanovi
njegove ekipe kao da odgovaraju dlanovima suparnidke ekipe ponove ono
Stoje on udinio tri puta. Ritam i pokret trebali bi se koristiti kao dijalog, kao
da grupe doista razgovarajumedusobno.Premaizboru svaka glazbenafraza moLebiti duga ili kratka, jednostavnaili sloZena.

s6

t'"G -Laniani ritmiini diialog

je
I".1,-raosoba zamisli ne5to Stobi Leljelaizraziti i pokuSavato Sto zarijedi).
zvuk
Njeoponadati
(ne
samo
i
zvuk
pokret
ritam,
u
_,;sliiaprevesti
treioj
odgovor
ali
upuiujuii
mu,
odgovara
i
promatra
ga
l_^.,sr,rlovornik
itd. Na
l]"Lri t oia ga paZljivo sluia i odgovara obradajuii se detvrtoj osobi
govore jedni drugima Sto su zamislili izvodeii svoj ritam
sudionici
0r.",
clokobjaSniavaiu'

ijn
Httrtilt toukn uar ijnc
tzahratiredenicuiz predstavei pretvoriti je u pokret i
moraju
Glumci
zvuk.
t7 T oboLnii br azilski Indii anci
Niz od pet sudionika. Osobana podetku niza ie ,,poglavica"koji mora
doiarati Indijanca u zami5ljenojsituaciji u pra5umama Latinske Amerike
- u ratu, ribolovu, borbi sa Zivotinjama, duhovnom plesu, u bilo demu Sto
moZezamisliti. Zattm se podne kretati po prostoru stvarajuii odgovarajuie
ritmidnepokrete i zvukove koje ostali dlanovi ekipe moraju todno ponoviti.
S vremena na vrijeme dZoker moZe zamijeniti poglavice koji odlaze na kraj
redakako bi na njihovo mjesto do5aosljedeii u nizu sve dok se svi ne izmijenena tom mjestu.
L8 Red od pet
Slidnaje prethodnoj igri, ali kumulativna. Prva osoba u redu nadini
pokret i zvuk u nekom ritmu. Svi u redu joj se pridruZe ponavljajuii pet
puta. Prva osoba zatim odlazi na kraj reda, a iduia koja dolazi na njezino
mjestododajeprethodnom pokretu i zvuku novi. Igra se nastavljadok svih
pet igradane daju svoj prilog. VaZno je paziti da pokreti budu jednostavni
jer ie se pridodavati prethodnima, a ne zamjenjivatiih.
1,9Predsj ednikovi zaStitari
Crupe po pet igrada.Predsjednikje u sredini s jednim zaStitaromsudelicenjemu, jednim izasebe i po jednim sa svake strane okrenutim u istom
smjerukao i on. Predsjedniknaiini ritmidan pokret i zvuk, za5titariga oponaSaju(onajsudelicesluZi kao ogledalo,a ostali ga oponaSaju).Predsjednik
sekreie prostorijom sa svojompratnjom okreiucizag0 ili 180stupnjevakad
8od mu se prohtije tako da svaki zaititar moZe postati ogledalo. S vremena
na vrijeme dZoker izabire novog predsjednika.
20 Hodaj, stani, opravdai
Clumci se kreiu prostorijom na dudne i neobidnenadine.Svako malo
voditelj radionice kaLel.
,,Stop!';;svi zastanu tamo gdje su se zatekli i svatko
od njih mora opravdati svoju dudnu poziciju ili reii ne5to 5to ie je pojasniti.
Hanilcblskauarijncija
Clutnci moraju nadiniti subjektivne pokrete likova iz Hamletau odre,
oenoj
situaciii.

2L Karneval u Riju
Glumci se podijele u nekoliko trojki i u svakoj dobiju brojeveiedan,dzs4,
fri. Voditelj radionice kaZe:,,Brojjedan" i sve jedinice poiinju se kretati po
prostoriji s ritmom, zvukom i pokretom koji su sami izmislili (svaki naravno razliditim ritmom). Ostala dva ilana trija moraju oponaSatisvoje vode.
Voditelj radionice povide: ,,Broj dva" i sve dvojke moraju zapodeti novi ponavljajuii zvuk i pokret koje dlanovi njegovegrupe moraju todno ponoviti.
Slijedi ,,Brojtri". Kada su svi dlanovi trojki smislili svojeritmove, zvukove i
pokrete,voditelj radionice kaLe:,,Vratitese svojim originalnim pokretima',
i svaka se osobavraia svom originalnom pokretu. Trojke se kreiu zajedno
prostorom,ali svaki njezin dlan radi svoje.Nakon kratkog vremena voditelj
radionice kai.e:,,Uskladite se", a svaka trojka bez zastajanjamora se uskladiti u zvuku i pokretu; dim jedan oci njih odludi kopirati nediji ritam, tredi
mu se mora pridruZiti tako da svi troje zavrie izvodeii isti zvuk i pokret.
Tako je pokret s kojim su zavr5ili ili onaj originalni jednoga od njih ili novi
sastavljenod elemenataoriginalnih.
S vremena na vrijeme voditelj radionice kaLe:,,MoZetezamijeniti grupe". Oni koji su zadovoljni svojom trojkom ostaju, a oni koji Zele promjenu,
pridruZuju se drugoj grupi poveiavajuii joj velidinu; no dok odluiuju hoie li
otiii, ne smiju prekinuti svoj ritmidni zvuk i radnju. Ako jedna osobaostane
sama (jer su je ostali dlanovi grupe napustili) mora ostaviti svoj ritam i pridruZiti se nekoj od preostalih grupa,
Z2Bolivijske mimoze
Igra seu parovima. Jedanje partner osoba,a drugi cvijet mimoze (biljke veoma osjetljive na dodir). Kada osoba dodirne neki dio tijela mimoze,
ona se mora podeti ritmidki kretati, prvo dotaknuti dio, a zatirnse pokret Siri
sve dok konaino nije ukljudeno cijelo tijelo. Osoba promatra Sto se dogada
kako bi se uvjerila da mimoza Siri pokret sve dok joj se cijelo tijelo ne podne tresti. Ponavljase tri puta tako da se svaki put dodirne drugi dio tijela.
Zatimjo5 tri puta uz dodatak ritmidnog zvuka. Pa jo5 tri puta, no ovaj put
mimoza mora proizvesti pjevni zvuk praien pokretom. Osoba i mimoza
mogu se zamijeniti nakon svaka tri puta ili na kraju cijelog niza.
Ako imate problema s ledima, budite oprezni, jer je vjeLba teL.anego
Stose dini.
23 Koliko A ima u jednome A
Krug. Jedanglumac stajeu sredinu i pokaZeosjeiaj,uzbudenje ili ideju
sluZeii se samo glasom ,,Aaaa" u svim njegovim modulacijama poprativdi
to pokretom ili kretnjom. Svi glumci u krugu ponavljaju zvuk i kretnju tri
puta. Zatim u sredinu ulazi novi glumac i izraL.avanovu ideju, osjeiaj ili
uzbudenje, a krug opet sve ponavlja tri puta. I tako se igra nastavlja.Isto se
moL.eudiniti i s glasovima ,,Eeee",,,1777",
,,Oooo",,,IJuuu". Zatim, s jednom
rijedju i na kraju redenicom.
H amletooskaaarij acija
Ista vjeZba s retkom ili redenicom iz drame kojima se izraLavaju krajnje opredni osjeiaji, uzbudenje ili misli.
e8

cI 'ledan, dva, tri

EGlurnci se poclijele u parove veLu1ijeclni druge. YjeLba ima detiri ili
cliielova. Prvo samo glasno broje do tri nekoliko puta: glumica A kaZe
,,iic.
';f1.-r,r",
B kaZe ,,dva", A kaZe ,,tr7",BkaLe ,,iedaff", AkaLe ,,dva",BkaLe ,,tr7"
Poku5avaju to izvesti Sto jebrLe moguie.
i'trfo.l.rlje.
Zatirn, umjesto da kaZe ,,jedar1", A izvede ritmidan pjevni zvuk praradnjom koji moraju zamijeniti broj svaki put kada treba biti
ie. ritlriinom
niz sada zvu(i ovako: A proizvede zvuk i pokret, ,,8 kaLe
Ovaj
i2gtrytrrerl.
izvodi zvuk i radnju koje je smislio Azabrojjedan, A
kaze
,,tr7",8
A
.,jr,.",
i tako dalje. Svaki put kada se treba izgovoriti broj
kaLe
B
,,tri"
kaze ,,civa",
uureie se zvuk i radnja koje je smislio igrad A.
jec-l;rn,
'
tJ treioj faziigre, na posve isti naiin kako se zamijenio brojjedan, dini
se s brojem ,,dva". Partneri igru nastavljaju nekoliko minuta pokuSavajuii
ne grije5iti'
I naravno u detvrtoj fazi, novi zvuk i radnja zamjenjuju broj ,,tri". Ono
se
Sto sadarvidi je neka vrsta plesa pri kojem ni jedan broj vi5e nije izgovoren.
Igra najbolje uspijeva ako su zvukovi i radnje razliditi od onih prethodnih. Tako se igraii ne mogu lako zabuniti.
Sve inadice igre su moguie - brojenje se moZe poveiati do pet ili sedam, nije clobro zadati samo parne brojeve jer na kraju igradi zavr5e govoreii svaki put isto umjesto da promatraju i oponabaju zvukove i radnje jedni
drugih.

25 Priielaz preko sobe

Grupaoblikujekvadratili pravokutnik.Dva glumcaprelaze
prekosobekreiuii sa suprotnihstranai hodajuiiuz odredeniritam,pokreti zvuk
(jedanzapodinje,a drugi ga oponasanastojeii se usuglasiti - nema dogovaranjaunaprijed).Sljedeii par kreie s obiju strana koje su pod pravim kutom
prvom paru/ i to tako daprolaze pokraj prvoga para odmah nakon Stosu se
njegoviilanovi mimoi5li. Iduii par, diji dlanovi kreiu s istih strana kao i prvi
par i kreiu se korak-dva iza dlanova prvoga para, oteLavaprolaz paru koji
dolazipod pravim kutom. I tako dalje parovi prelazeod dna prema vrhu i
s desnanalijevo sve dok svi nisu pre5li.
26 Krug imena iz Belo Horizontea
Prvi glumac stajeu sredinu kruga i nadini ritmidnu kretnju dok izgovara svoje ime praieno rijedju koja zapodinjeistim slovom kao ime i koja
prema njegovom mi5ljenju odgovara njegovu karakteru. sve
osobe u krugu
ponavljaju rijedi i radnje, nakon degase glumac vra(ana svojemjesto
flonut
otrgu, a osoba prva s desna ulazi i tini isto sa svojim imenom, rijedju i
,l
tcretanjenr
i tako se nastavlja sve dok se svi ne izmijene. Nakon toga,svaki
seglumacvraia
u sredinu istim redom, ovaj put ne Sineii nista, alilrupa se
nrorasjetitinjegova
imena, rijedii kretnje.Kaia grupa pogodi, glum"acim se
Prtoruzi,a zatim se vraia na svoiemiesto.

99

27 Krug ritmova iz Toronta

Svf stoje u krugu. Glumac A stane ispred glumca B koji mu stoji s desna i nekoliko puta ponovi zvuk i pokret koji B ponovi istovremenos njirn.
Kada ga B usvoji i nistavi izvoditi, A kreie dalje nauditi C isti zvuk i pokret.
C ga usvoii, a A kreie Prema glumcu D'
U tom trenutku, vidjev5i da je mjesto ispred C slobodno,B stajeispred
njega i pokazuje mu posve razlidit zvuk i pokret koji C mora slijediti. I tako
," igru'nustavlja. Svati put kada glumac v-idi da je miesto ispred glumca
nye#u zdesna ,lobo.lrto, on zapodinjesvoj vlastiti pokret i zvuk koji ie izvesti svaka osoba koju on naudi. Sve moZe zavrsiti dudesnim pocludaranjem
posve razliditih ritmova, pokreta i zvukova'

Druginiz:melodija
L Orkestar
Dvije grupe glumaca tvore dva orkestra,po moguinosti sa zamisljeples' On
nim instrumentinia dok jedan glumac osmi5ljava odgovar3jyei
istovremedok
njemu
u
nekoga
zamjenjuj_u6i
jednom
orkestru
plese prema
orkestru
,ro ,,rirai postaje plesad i plesnim korakom kre6e prema drugom
put kad
Svaki
dalje.
i
tako
plesad
postaje
koji
svirada
tllino"og
zamjenjuj,tel
dode do zamjene,ritam se mora promijeniti'
2 Glazba i ples
ili
Neki su brazilski ritmovi afridkog podrijetla poput sambe,batucada
kretaimamo
svih
gotovo
kod
i
pokreta
capoiera (svi se sastojeod kruZnih
struktunje unatrag koje tahtli"uaodredenu promjenu u uporabi misiinih
Ugodno
mi5i6a'
tjelesnih
svih
stimuliranje
vjeLbaza
odlidna
si
oni
1.u; i svi
se,na
koristeii
maSti
je staviti neobidanCD i zamoliti glumce da se prepuste
svim
U
rz
prftode'
zvukom
primjea zvukom vode, vjetra ili nekim drugim
pojadavai
malo-pomalo
je
sporo
podeti
fvim kondicijsk imvieLbama vaZno
i priiinjati ritam. Kao Sto sam vei prije napisao, vjeZba mola biti zabavna
bol.
a
ne
vati zadovoljstvcl,

Treti niz:zvukovii Sumovi

'1-.
Zv:uk i pokret
liGrupa glumaca vokalizira odredeni zvurk(glasanje Livotrnia,Sum
Sumotim
odgovara
koji
pokret
iini
glupa
druga
Sia, ceste,tvornice) dok
oglase s
vima na neki nadin vizuahiirajuii zvukove. Ako se, na primier,
mogu vizualizirati bilo
,,mijau,,,nemora;'upredstavljati samo madku, nego
5to na Stoih tai zvuk asocira.
2 Ritualni zvuk
,
,.
zutr
Isto kao u prethoclnoj vjeZbi samo sto se grupa koja proizvodi
mora ograniditi na zvukove odredenog rituala budenje ujutro, povtatar'
itd'
tvornica
ku6i, odlazak na posao,udionica,

.
u,rrrilt'trt(sktunrijaciia
-r, J -^:tt"""'N"koliko
glumaca proizvede zvukove koje povezuju s odredenim priuvleZbavaju,.aliniie rruZnoda proizvedu stvarni zvuk
llitazblianja stao
"oro,.,','J'.lror',',i"koiu
,.-,,r ,r,larctl.",rku delik za vrijeme dvoboja madevima
(koji u sebisadrZiosjeiaje'ponekad
llllf :l',;;;,, froiru"sti subjektivanzvuk
glumcimoraju naiiniti pokret na koji ih taj zvuk podsjei"1,,:;";;;:l).'or,uti
i , 1 . r " ,i k ' r k v e

SclllloceflZUr'

ietvrti niz:ritamdisanja

po svojoi aelii.KaTem-svojim
Imamo voljne miSiie kojima upravljamo
KaZem svom tijelu da ustaudine'
to
i
one
L'elim,
Sto
ono
tipkaju
,rt un o .1u
oklijevanja,ono se diZe. Zelirn li govoriti, naredim svojim
;"',;';;, ikakva
ijeziku da uiine 5toje potrebno kako bi proizveli zvuk
gl;,rt.rtra, ustitna
izgovoriti'
i,rii
'"''" sitm rrantieravao
i one
,.-, su voljni misiii koje uvijek moZemo kontrolirati. No postoje
- kada se bojim nedegaili vikontrolirati
mogu
ne
se
koje
mi5iine reakcije
da mi srce lupa brZe nego inaie.
Ji- 2""" koju volim, ne mogu sprijeiiti
lupati
ako mu se lupa, na nadin koji je
ie
Ono
srce".
ieii:
,,Miruj
svrhe
N"*u
'iznadmoje
kontrole. Ni na koji nadin ne mogu uvieZbati kontrolu nad njim.
No postojei miSiii koji bi se mogli kontrolirati, koji jesu voljni, ali su
Toj
zapostavljeni,3estoih nismo ni svjesni pa su postali automatizirani'
za
disanje'
miSiii
ostalima,
pripadaju,medu
skupini
Zbognjihove automatiz aclje,loie diSemo.U na5im pluiima postojeveliki prostori nedistog zrakakoji se ne obnavlja.Upotrebljavamo samo malen
dio kapacitetasvojih Pluia.
cilj je vjeLbt koje slijedepomoii nam da postanemosvjesnikako moZemodeautomatizir ati,odnosno kontrol irati disanje.
1 OpuSteno leZanie na ledima
1 PoloZiteruke na trbuh, izbacite sav zrak iz plura i potom polako udahnite, puneii prsni kos koliko god moZete.Izdahnite.
Ponovitepolako nekoliko Puta.
2Zapo(nlte ponovno premjestiv5i ruke na dno prsnog ko5a,napunite prsa pokuSavajuii ispuniti donji dio pluia. udinite to
nekoliko puta.
3Isto ponovite s rukama na ramenima ili visoko u zrak:upokuSavajuiiispuniti gornji dio pluia.
4 PoveZitesva tri tipa disanja po redoslijedukako smo pokazali.
2 Oslanianie na zid
Odupiruii se dlanovim a o zid, dinite iste pokrete disanja; zatim ponovtteoslanjajuiise na laktove.
3 Stoieei uspravno
Naiinite iste pokrete disanja.Svi bi mi5iii trebali biti ukru6eni prili,
t<orn
udisaja.Disanle bi trebalo ukljuditi cijelo tijelo. Svaki bi mi5ii trebao
IOI

reagirati na ulazak zraka u tijelo i na njegovo Sirenje kao c{a osjeiate da varn
kisik arterijama kruZi cijelim tijelom, a ugljidni dioksid venama odlazi kako
bi bio izbaden pluiima.

r^,-riiabi trebala biti relativno spora. Poslijese moZe ubtzati; mogu se upol'--i.''ri i posebnoteski ritmovi, ali jo5jednom ponavljam,uvijek zapodnites
ritma kao sto je, na primjer, Na lijepomplaaomDunaau.
liili"r] sporijeg

4 Polagano udisanie
Polako duboko udi5ite kroz desnu nosnicu i izdiSitekroz lijevn, a zat im p o n o v i teu s u p ro tn o ms mj e ru .

stoiedi u krugu
Lv
13lrdisanie
padnu poCijela grupa'izd,iSeproizvodeii zvuk ,,Ah", a zatim glumci
opusteni.
potpuno
podu
na
zavrsili
na
kraju
bi
da
prrtispuhanogbalona

5 Eksplozija
Udahnuvsi StoviSe zraka,kroz usta ga snaZnoizbaciteu jednome izdisaju. Zrak proizvodi zvuk slidan napadadkomkriku. Napuniv5i ponovno pluia, udinite isto: naglo izbacivanje,ovaj put energidno ispuhujuii zrak
kroz nos.
6 Polagano udisanie uz podizanje ruku
Po<ligniteruke 5to je viSe moguie, stojeii na vrhovima prstiju, dok
polagano udi5ete; izdahnite sav zrak takoder polagano, prvo se vrativ5i u
normalan poloLaj, a zatirn skupljajuii tiielo sve dok ne zauzme 5to je manje
moguie prostora.
7 Ekspres-lonac
Za&p\te nos, stisnuv5i zajedno nosnice i zatvoriv5i usta poku5avajuii
svom snagom istisnuti zrak. Kad vi5e ne moZeteizdrtati, otvorite usta i nosnice i ispustite zrak.
8 Veoma brzo udisanie
Udahnite 5to brZe moZeteStoje viSe zraka moguie i odmah gaizdahnite ito jebrL,emoguie. YjeLbumoZe izvoditi cijela grupa dok dZoker mjeri
vrijeme udisanja i izdisanja kao da su trkadi u utrci koji poku5avaju izbaciti
Stovi5e zraka u jednom izdisaju.
9 Veoma polagano udisanie
Udahnite veoma polako, zatim izdi5ite proizvodeii zvuk koji ie biti
5to dulje dujan.
10 Duboko udisanie kroz usta
Udahnite kroz stisnutezube, a zatim izdahnite kroz nos.
11 Sviesno udisanie s mnogo snage
Udahnite i izdahnite kako ie opisano slijedeii odredeni ritam - ritarn
srca, ili glazbenogdjela (sjasno odredenim udarcima) ili melodije koju pjevu5i netko od glumaca.
12 Dviie grupe
Prva grupa pjeva melodiju koju druga grupapoprati disanjem naglaSavajuiiritam udisajima i izdisajima. Za poietak, kako bi im bilo lak5e,rrr9'

pretvara da vadi (.ep iz neiijega tiiela

14 Glumac se
Clumac to dini kao da je njegov partner lutka na napuhavanjepuna
kao dep moZebiti prst, koljeno, uho itd. Oddepljeni
zraka.Diotijela koji sluZi
""irn.'u.
ponasa se kao netko tko je u procesu praZnjenja;kao kad izdise,
]r"r"ise poput balonasve dok ne padne na tlo poput praznegumene lutke.
glumca-lutke i oponaSaradnju
iulo prui^glumac prllaziispraZnjenom tijelu
pumpom.
,,Balon" se mora puniti onim tempom
i;vui. puinpanja balona
puno, nekada malo. Nakon odredenog
nekada
ztak,
upuhuje
qlumac
koiim
(kao da je stvarna lutka ili balon)
pokreta,
motoridkog
ikakva
bez
uri^"iu,
pomaLu da se usPravi (lutka to
mu
a
kolege
moZe,
god
koliko
napuSe
se
on
nebi mogla udiniti sama).
Ovu vjeZbu-igrutrebalo bi izvoditi nekoliko osoba.Jednomkada je tijelo ponovno napuhano, svi se poigraju poput diecg s lutkom-balonom koja
fi tr"bulu odskakati od tla ili od zida (ali nikada hodati). Nakon nekoliko
minuta dZoker bi trebao zamoliti svu djecu da nekoliko puta zamijene balone.Na kraju baloni se polako ispuhuju sve slabijei slabijeodskaduii, sve dok
konadnone padnu na tlo posve ispuhani.
L5A, E,l, O,U
svi se glumci skupe, a jedan od njih stane ispred njih. Grupa mora
proizvociitizvukove sluZeii se samoglasnicimaA,E,I,O,U, mijenjajudiglasnoiu ovisno o tome koliko je blizu ili daleko glumac ispred njih. Kada je
glumac ,,kontrolor glasnoie" daleko, grupa postaje glasnija, a kad se pribliZi,oni se stiSaju.Glumac se proizvoljno moZekretati po prostoriji.Pojedinci
u grupi trebali bi pokuSati uputiti misao ili osjeiaj samome glumcu, a ne
samostvarati buku.
Inaiicn
U parovima, svaki glumac upuiuje pjevni zvuk svom partneru koji
.
Jeprvo udallen oko 50 cm, zatim se pomide unatrag za 1 m, pa za 2 m, za
3 m, 10 m. Prvi glumac pokuSavaprilagoditi svoj glas udaljenosti.Ova se
vieZbamoze izvoditi i s pjevanjem.Na isti nadin kao Stose oko prilagodava
predmetu koji Zeli vidjeti i glas prirodno stremi prema osobi kojoj se Zeli
obratiti.
16 Svi glumci stoje okrenuti prema zidu
Stojeii jedan do drugoga, glumci ,,praverupe" u zidu svojim glasovirhd,sv i u ist i
ias i u ist i glas.

r03

17 Dvije grupe glumaca stoje suielice

Svakagrupa dajesi odu5karazliditim zvukom i pokusavaprisiliti
drqgu grupu na podloZnost.
18 S tijelima ivrsto priljubljenima o pod
Tako postavljeniglumci vjeLbajusvojeglasove.
19 Lei,e(i poledice na stolovima
LeLed kako je navedeno, s glavama koje vise preko rubova, glumci
oblikuju kontinuirani zvuk sve dok ne osjetegrebuckanjeu grlu i ne
mogu
vi5e nastaviti.

Petiniz:unutarnjiritmovi
Svatkood nas ima jedan ili vi5e osobnih ritmova; poput otkucajasrca,
disanja, hodanja, smijeha, ritam govora, paLnje,jedenja,vodenia ljubavi
itd.
1 Ritamske slike
U ovoj kombinaciji igre i vjeZbejedan glumac stajeu sredinu dok ostali
poku5avajunaizmjencesvojim tijelima opisati njegovu ritmiinu sliku,
odnosno kako ga doZivljavaju.Nakon Sto su se svi ponaosob izmijenili,
svi
zajedno ponavljaju svoje ritmove. Glumac u sredini moZe se pokusati integrirati u njihov,,orkestar'1
Inniica
Jedan glumac prikaZe nediji ritam, a kada se ta osoba prepozna, ona
prikaZe ritam neke druge osobei tako dalje.
U ovoj vielbi-igri vaZno je da svaki glumac pronikne Stodublje u osobu koju promatra - karikature treba izbjegavatiptd svaku cijenu.
HsntIefoaskaunr ijacija
Jedan glumac pijevnim i tjelesnim ritmom dodaravalik iz komada u
odredenom prizoru. Ostali ga trebaju slijediti i otkriti o kojem liku i
kojem
prizoruje rijed.

U ovome nizu mi tinimo

koii viclinro.
k a d a i e v i e L b ag o t o v a '
o
i
i
otvtrriti

isto, s tom predno5iu Sto ntoZemo

SliiePiniz
Sve,,slijepe"igre koje slijedeposve su sigurne, ali uvijek treba biti na
opasnezaprekeodstraniti, a s veiom grupom dobro je uz dZokera
oL)reza,
koji ie pratiti Stose dogadai sprijeditinezgode.
p'onragaie
irirati
Kreiu li se ljudi po prostoru kao slijepi, dobro ih je upozoriti da to
c.inesprorone pruLajuii ruke ispred sebekao Stose obiino prikazuju slijepe
osolrejer na taj nadin moL,ese nekome ozlijediti oko. Preporudljivo je lagano
ruke drZe(i se za laktove.
prekriziti
igrama u kojirna imamo slijepca i vodida, bilo bi dobro da
svim
u
svake vielbe zamijeneuloge.
nakon
glumci
l Toika fokusirania, zagrljaj i rukovanje
Suclionicise zamole da usredotodesvoj pogled na dvrstu toiku bilo
gdje u prostoru, to moZe biti bilo sto: prozor, mrlja na zidu, radijator, itd.;
svaki izabfuesvoju vlastitu todku fokusiranja. Zatim moraju zatvoriti odi i
pokuSatipolako krenuti prema izabranoj toiki. Kada se suclare s drugom
misle da su skrenuli s pravca koji su u glavi zacrtali, *oruj.r r"
osobom,a-rko
poku5ativratiti na pravi put. Nakon nekoliko dasakadZoker zarnolisve da
opet otvore odi i osmotre gdje se nalaze.Jesu li bliz:u izabranoj todki ili su
daleko oci nje? Slijedi drugi pokudaj u kojem oni koji su lako pronasli svoj
cilj; izabiru drugu, udaljeniju todku, dok oni koji su imali problema, izabiru
neku bliZu.
Nakon toga podijele se u parove i zagrlepartnere. Dok se grle, moraju
zatvoriti odi, pustiti jedan drugoga i krenuti unatrag sve dok ne naidu na
nekuzapreku ili ne prijedu unaprijed dogovorenibrol koraka;potom se
vraiaju istim putem da bi se vratili u zagrlja.liste
osobe...tt" nekog drugog. Ista
sevjezbaizvodi najmanjedvaput, svaki put s novim partnerima.
na kraju najteLa inadica. podijeljeni u parove glumci se rukuju, zatvore odi, odvoje ruke, hodaju unatrag dok ne naidu na
zapreku ili prijedu
unaprijed dogovoreni broj koraka, vraiaju se i pokusavaju
iukovati , irtoosobom...ne bilo kojom.
Inaiicn

lll. Poticanje
viSeosjetila
Vid prevladava nad svim na5im osjetilima. Zato Sto vidimo, ne trudimo se poimati svijet oko sebei drugim osjetilima koja ostaju uspavanai
zakrLljala.
Prvi dio ove skupine vjeZbi rtazvanje ,,slijepi niz,,.I.J tim vjeLbama
dobrovoljno se odridemo osjetila vida kako bismoizostrili druga osjetila i
njihovu sposobnost percepcije vanjskog svijeta - bas kao sto
!"uai toli su
doista slijepi mogu usavrSiti vjeStinu percepcijekoja nerije tko zapanjujenas
r o4
L

Jedan glumac klekne, clrugi sjedne na njegovu nogu. DZoker zamoli

_f._
koji sjedi da ustane i poine mu brojiti od
9]".1
1".tu.,Jo sedam dok ovaj
sa svakim.brojem udini
korak naprijed. wakon toga dZoker podne brojiti
unatragod sedam do jedan,
a glumac se mora vratiti sedam koraka natrag.
Dzokeiim tada kaZe
da sjednu"ioni to udine po moguinosti na noge svojih
partnera.

Inniicg
DZoker kaLe: ,,ustanite!", glumac koji kleii i onaj koji sjedi moraiu
ustati; dZoker broji od jedan do pet, glumac koji je sjedio, kreie pet korakq
prema naprijecl, a onaj koji je kledao, nadini isti broj koraka unatrag. Zatirn
dZoker odbroji unatrag od pet do jedan, a glumci radnju vrSe unatrag i kad
clodu do nule, poku5avaju uskladeno sjesti i kleknuti.

2 Sumovi
Grupa se podijeli u parove;jedan ie partner biti slijep a drugi ga voditi. Vodid proizvodi Zivotinjskezvukove poput madke,psa, ptice, ili izmiSljeneZivotinje dok partner slu5a.Potom slijepi moraju zatvoriti odi, a svi
vodidi istovremenopodnu proizvoditi zvukove koje njihovi slijepi partneri
moraju slijediti. Kada se vodid prestaneglasati, slijepa se osoba treba prestati kretati. Vodid je odgovoran za sigurnost svog slijepog partnera; mora
ga zaustaviti (prestav5ise glasati) ako je u opasnosti da se sudari s drugom
osobomili udari u neki predmet. Takoderstalno mora biti u pokretu. Ako je
njegov slijepi partner dobar i uspijeva ga slijediti, vodid se treba udaljiti Sto
je vi5e moguie. Slijepase osobamora usredotoditina zvuk svog vodida iako
je zapravooko nje mnoStvo zvukova. YjeLbase bavi selektivnom funkcijom
uha.
lulidnouainaiica
Glumci stoje u krugu svaki oznadennaizmjencebrojevima ,,jedan"i
,,dva".Sve ,,jedinice" stanu ispred ,,dvojki" koje su im s desne strane i proizvedu zvuk koji ie njihove ,,dvojke" morati kasnije prepoznati. Zatim se
vrate na svoja mjesta.Nakon toga ,,dvojke" stanu ispred ,,jedinica'i takoder
sebi s desne strane, tvoreii tako novi par, i nadine novi zvuk, koji ie opet
partneri kojima stoje sudelicemorati kasnije prepoznatr. Zatim se ,,dvojke"
vraiaju na svoja mjesta i rukuju se,prvo s onima s lijeve strane (s partnerima koji su im uputili zvuk), a zatin s onima s desne strane (kojima su oni
uputili zvuk). To je rukovanje lagano produZeno - sudionicipaLljivo opipavaju ruke kako bi ih kasnije prepoznali. DZokersvima naredi da se rasprSe,
oslijepe i nakon nekog vremena kaZe im da proizvedu zvuk koji su uputili
partnerima istovremeno paZljivo slu5ajuii kako bi otkrili zvuk koji im je
bio upuien. Kada pronadu susjeda koji im je uputio zvuk, rukuju se s tom
osobom (koja im je bila s lijeva); kada svi budu drLaIi nekoga za ruke (to jest
kada svi budu naSli svoje vodide i bili pronadeni) smiju otvoriti odi. Cilj je
vjeZbeda se svi vrate na svojapodetnamjestau krugu.
3 Zamilljeno putovanje
U parovima. Slijepi partner mora biti voden kroznizstvarnih llizamiSljenihzapreka koje pronade ili izmisli njegov vodii kao da su usred Sume
(ili u bilo kojoj stvarnoj ili zami5ljenojokolini koje se vodid sjeti;srediStevelegrada, mjesedevkrater, supermarket itd.) Kao u svim vjeZbama ove vrste/
zabranjenoje govoriti jer to odvladi pozornost od slika i zvukova, od maStei
sve obavijesti moraju stizati fizidkim kontaktom. Kad god je moguie, vodid
rc6

isti pokret kao i slijepa osoba,zami5ljajuii svoju vlastitu

bi tre,baorrardiniti
'
r'rr
| - ic'u
Vtrciicbi trebao vidjeti zapreke u prostoriji stolce,stolove, sve Stoje
- iako su one katkada stvarne, a katkada zami5ljene.Slijepa
,rn.trr.L.rliivo
zamisliti gdje se nalazi. Na primjer, na rijeci?Ima li tu
,]lnL.,.nrorapokuSati
irufodil.r? Lavova?Stijena?I tako dalje.Vodid moZeupotrijebiti fizidki koni..kt,.iisanjeili zvuk kako bi ga vodio, ali slijepeosobene bi srnjelenadiniti
pokretkoji im nije zadan.
rri k.rk.rv
Nakon nekoliko minuta vjeLbaprestajei slijepa osobamora tiho reii
voclicugcljese nalazi, tko je u njezinojblizini, itd. ukratko mora iznijeti sve
inforpracijekoje je skupila svim svojim osjetilima. Nakon toga kaZevodidu
je prutovalau maSti,a on joj ispriia svoju priiu koju potom usporecle.
gc-lje
4 Staklena kobra
Svi stoje u krugu (ili u dva ili viSe redova ako je grupa veoma velika)
s rukama na ramenima osobe koja je ispred njlh. Zatvorenih odiju ispituju
potiljak, vrat i ramena osobe ispred sebe.To je staklena kobra u jednom
komadu.
Naruputu dZokerakobra serazbijana djeliie i svatkood njih serazmjeStau prostoru i dalje drLedzatvoreneodi.Prema legendidileanskihAracuanosIndijanacastaklena se kobra razbilau tisu6ekomadiia kada su Spanjolci
porobili njihov narod, ali jednoga dana ti neopasni djeliii opet ie pronaii
jedan drugoga, i kada se opet ujedine, postati 6e opasni, jer Cese tada pretvoriti u delidnukobru i istjerati osvajade.
Otito je kobra u legendi narod. U igri, nakon nekoliko dasakakretanja
po prostoru na slijepo, na znak dZokera sudionici moraju pronaii svoj put
do osobekoja je stajalaispred njih u trenutku kada se kobra rczblla Moraju
ponovnosloZitikobru. BaSkao u legendi,to bi moglo potrajati...
Inaiicg
Sveje isto,osim Stosudionici leZena tlu i vuku se okolo poput zmija.
5 Red zatvorenih i red otvorenih oiiju
Dva reda glumaca stoje jedni nasuprot drugima. U jednom redu
,
ptlmci imaju oii zatvorene i rukama poku5avaju opipati lice i ruke glumca
Kolrrm stoji suielice. Nakon toga glumci s otvorenim odima se izmijeSaju,
a svakaslijepa osoba mora pronaii onu ko;'aje stajalaispred nje trazeii je
dodi rom.

-Ovo je vjehbakazaliStaslika. Sudionici u redu otvorenih odiju nadine

Pojedinainekipove. Njihovi slijepi partneri rukama minutu-dvije istraZuju
oblik, zatim se vrate u svoj red i pokudaju naiiniti kip kakav su osjel:1in""
ttrt 1't1't6[
rukama. Nakon toga otvore odi i usporedesvoj kip s originalom.

6 Magnetski polovi - pozitivni i negativni

Svi sudionici kruZe prostorijom nekoliko minuta zatvorenih oiiju pokuSavajuiisene sudariti jedni s drugima. Kao Stosatnvei spomenuo/najbolje je to diniti polako, prekriZenih ruku, drLe1 se za laktove kako se nitko ne
bi ozlijedio.U prvom dijelu igre, svaki put kad netko nekoga dotakne,oboje
se moraju u istom iasu povuii - magnetskaje energija negativna. Moraju
pronadi svoj put kroz prostoriju izbjegavajuii dotaknuti druge; ova vjeZba
razvrjasva osjetiia.
Nakon nekoliko minuta dZokerobavijestiigradeda je magnetskaenergija postalapozitivna. Od tog trenutka nadalje,kada netko nekogadotakne,
ostajes njim spojen nekoliko dasaka.To je poprilidno te5kojer se sudionici
ni u kojem trenutku ne zaustavljaju, njihove noge nastavljaju koradati, Sto
ponekad zna(i da, ako Zeleostati spojeni, moraju hodati postrance,unatrag
itd. Treba izbjegavati dodirivanje rukama, poZeljnijeje dodirivanje drugim
dijelovima tijela.Ako joj to odgovara,osobamoZeostati spojenas onom koju je dodirnula, no imaju i pravo nastaviti traLlti. Osoba koja je odbijena (kao
partner za privla(enje) moZe se ponovo poku5ati ,,spojiti",ali samo jednom;
cilj igre nije lov na odredene osobe.Netko moZe ostati zakadenza jednrl
dvije ili nekoliko osoba.
Napokon dZoker daje znak zazaustavljanje.Svi stanu na mjestu na kojem su se zatekli, a svaka osobapoku5avarukama pronaii samo jedno lice.
To je najbolji dio igre - svaka osobamora ,,prevesti"taktilni osjeiaj u sliku.
Drugim rijedima,dodirujuii lice druge osobe,moraju poku5ati zamisliti kako izgleda to lice,ispitujuii crte lica kao i pojedinostina njemu. Proces,,pr+vodenja" je veoma osjetljiv,ali i veoma ugodan. Dopu5tenoim je dodirivati
lice i glavu, i to je sve.Nakon nekoliko minuta dLokerirna kaZe da otvore odi
i usporedesliku koju su zamislili s onom ispred sebe.
7 Svedski viSestruki kipovi
Pola grupe predstavljastijepeosobe,a druga polovina vodide.Svaki
vodid izgoiori ime slijepe osobe koja se mora uputiti Prema njemu. Vodid
stalno milen;a svoj poloZaj sve dok u odredenom trenutku ne stane i dalje
zaztvaju(i svoju slijepu osobu, uvijek tihim glasom. Kada se slijepa osoba
pribliLivodidu, ovaj je uhvati zaruku i ukomponira je u sloZenkip u kojem
se svi dodiruju - dakle, imamo jedan kip koji se sastojiod vi5e tijela.
Zatimse vodidi odmaknu i nadineistovjetan kip svojim tijelima; reprodukcija mora biti identidna originalu, svaki vodid mora zauzeti posve istu
poziciju kao i slijepaosobakoju je uklopio u skulpturu (to moZebttr i odtaz
u ogledalu - na podetku se mora naglasiti koja se inadicavieLbekoristi).
Kada je drugi kip gotov, dZokei pozivaslijepe osobekoje, ne otvaraitt(i
odi,moraju doii pltuto-ao njega,makar detveronoike.On ih tada odvodi do
kipa nadinjenog od tijela vodida. Kada dodu do tamo, svaka slijepa osoba
mora pokuSati-p."pornuti svog vodida. Kada pomisle da su ga ptepoznali,
izgovore svoje lme. Rto su po[odili, vodid kaie ,,Da" i slijepa osoba ispada.
iz-igrei moZeotvoriti odi. No vodid mora ostati na mjestu kako se kip nebi
promijenio. Igra se nastavljasve dok posljednjaslijepaosobane nade svo$
vodida.
ro8

g VarnPir iz Strasbourga

- a takva je i sama vieLba'

Nastov vpzbe po*ulo poziva na uzbunu
oiiiu, drLe6 se rukama za
zatvorenih
prostorijom
r -sr 'sri
- ovako: svi krlze

5toieprijeopisano'n: * 11il::l: : :l:? :s^1l:l:::::i1: :, :?;

ili i"i' kaostisne
odsudi"Tklkll.':it? 13::f3-::' ::flp,':j:
u'ut'''Lkog
i::;'l;;'.;
.1.:fi:]
nekoriko'"f''19:
nakon
ii,l..,I;..;rsa
:lS]::::i:::::"f:::
d1fs.tl
traLiti.vrato""
ocltogtrenutka
l!'tc'

\tI :"-ll:1,":i:1:
"':t1.
Njegov-krik odajeostarimagdje se on nalazi kako bi mogli izbieii
l",rr1..,rr".
'Iri
' '' - * tliol i onogakoii ga je uciniovam pir om '
rI ,.ri
prui uu-pir dohvati nediii vtat, lagano ga Stipne,a Lrtv a krikne
K...,.1a
i prostoriiom tada kruZe dva vampira, pa tri, detiri
poput njega,ispruZi ruke

ilt;lk;"I

itci'

Ponekadse dogodi da neki vampir Ponovno dohvati drugog vampira;

i pusti ruke da mu padnu
karlase to clogodi,ovaj pusti krik zadovoljstva
Naravno kada sudionici za(uiu
ni, ,l;"fo jer jelime vraien u ljudsko oblidje.
odovjedennego da je i
je
ponovno
netko
tutuu krik to zna(i ne samo da
izbjegavati vampirski
moraju
Sudionici
blizini.
uu*pi. negdje u njegovoj
opasna
Podrudja.
'
Zanirnljivo je (ah t razumljivo) da sudionici osjeteodredeno olakSanje
kada i sami postanu vampiri, pa umjestobieL'aniamogu podeti proganjati
druge.Bez sumnje isti je mehanizam na djelu u svim situacijamakada potladJnipostanu tladitelji.No igra nas udi i vi5e od toga: s jedne strane,potladeni (sudionik) postaje tladitelj (vampir); on se izvukao od tladenja,straha i
tjeskobe.ViSe nije Lrtva i postaje muditelj. S druge strane on u sebi nzvila
mehanizam borbe, shvaia da se svako tladenjemoZe preokrenuti i uni5titi.
Obaaspektaidu ruku pod ruku.
9 Slijepi automobil
Osobe stoje jedna iza druge. Prednja, zatvorenih odiju, predstavlja
automobil. Yoza(, otvorenih oiiju, odostragaupravlja pokretima ,,slijepog
automobila" njeZnim pritiskom prsta na sredinu leda (idi ravno), na lijevo
rame (skreni lijevo - Stoje pritisak bliZi ramenu, skretanje je oStrije),desno
rame (isto),ili s rukom na vratu (voLnja unatrag). Kako ie u prostoriji biti
poprilidno slijepih automobila koji istovremerro voze, vaLno je izbjeii sudare.Automobiii se zaustavijajukada ih vozadi prestanu dodirivati (poput
akceleratora
na autiiima u lunaparkr).tnBrzina se regulira jadinom pritiska
prsta.
10 Koii je to predmet?
Zavezanih odiju i s rukam a iza leda glumac mora ostatkom tijela pogoditi prirodu predmeta koji dodiruje - stolac,olovka, daSa,komad papira,

'" BaS
kao sa svakim novim automobilom koji je jo5 nepoznat svom vozaitJ, dobro
bi bilo c1asudionici nekoliko puta provjere kodniceprije nego Stostisnu gas.
(Nap.A. J.)

cvijet. Ova vjeZba sjajno pojadava osjetljivost svih dijelova tijela koji dolaze
u kontakt s predmetom.
Da bismo je udinili sloZenijom, ponudite slijepoj osobi istovremeno nekoliko predmeta. Na primjer, sve Sto se nalazi na stolu, cijeli saclrZaj garderobe, sve Sto se nalazi u kuhinji itd.

L1 Miris ruku
Slidno kao u vjeZbi Redzatt,orenihi redotaorenihot'iju (str.107),s tom razlikom 5to ovdje osobe iz reda prllaze jedna po jedna ,,slijepoj" osobi, izgovaraju joj svojeime i pruZe ruke kako bi ih pomirisala. Nakon Stoje niz od,
recimo, pet ljudi pro5ao pokraj nje, ponovno se vra(aju, ali ovaj put drugim
redom, a slijepaosobamora prema mirisu ruku pogocliti ime.
12 Osmice
Dva glumca smjestese na udaljenosti od nekoliko metara jedan od
drugoga. Ostali postrojeni u jedan red i zatvorenih odiju moraju oblikovati
osmicu oko njih dvoje.
L3 Nogometni vratar
Igra povjerenja.Sestglumacapostrojenihjedan do drugoga s ne prevelikim razmakom dine sigurnosnu mreZu.Glumac koji stoji nekoliko koraka
ispred njih je nogometni vratar. Nasuprot njega,na udaljenosti od, recimg
6 metara stoje drugi glumci. Jedanpo jedan pogledaju vratara, zatvore odi
i zatr(e se prema njemu Sto se brZe usude. Vratar mora uhvatiti trkada oko
struka. Skreneli koji od trkadau krivom smjeru,uhvatit ie ga netko od onih
koji dine sigurnosnu mreZu.
NajvaZniji trenutak u igri je ne usporiti ili zaustaviti se kad.se pribliZe
vrataru, jer to je ispit povjerenja.
14 Priiatelj i neprijatelj
Sudionici sepodijeleu trojke.Jedanod njih oznadenje kao protagonist,
a ostala dvojica po svojoj volji i ne govoreii nikome odlude hoie li mu biti
prijatelj ili neprijatelj; ne moraju obojica biti isto, niti reii jedan drugome Sto
su. Protagonist zatvori odi, a njih dvojicanaizmjence mu podinji izdavatina'
redbe, naputke ili prijedloge koje bi on trebao posluSati(da pjeva, puLe, skade itd.) Ako ne moLeizvrSiti zapovijed, na primjer, ,,Leti!", moi,e to pokuSati
izvesti kako bilo; a isto tako, ako ne Zeh tzvrliti ne5to - na primjer, ,,Skini
odjeiu" - mol,e se pretvarati da to dini. Nakon minutu-dvije drugi protagonist zatvara odi, a ostala dvojica biraju hoie li mu biti prijatelj ili neprijatelj;
nakon toga slijedi treii. Na kraju, istim redom kako su se izmjenjivali, sudionici obja5njavajuzaStosu zami5ljalida je netko bio ovo ili ono.Kako senisu
dogovarali, moZe ispasti da su obojica bili neprijatelji ili prijatelji. Ono 5to
oteLavaigru jest davanje naredbi ili prijedloga koji nikada ne smiju bltiizgovoreni istim tonom, nego se ton mora svaki put promijeniti - forma mota
biti odvojena od znadenja,glas ocl sadrLaja.Glas je jedan jezik, rijeii drugr.

totkn u r.iiac.ii a 7
lltr trlt
prot.rgonrsr je jeclan od likova u preclstavi, a ostala dvojica su drugi
nego glasom doiarati
iste Jrame. Ne smiju izgovarati tekst iz diela,
likor,i
orj".nj" Prema Protagonistu'
1t lrsk rt t" t r ij ttciirt 2
4,71111
""". trr., kao i u predhodnoj hamletovskoj varijaciji, osim 5to ovdje dvojica
naredbe iz podteksta, tz onoga Sto osjecaju u sebi, a ne onoga
nrcrr.rjuclavati
u Predstavi'
govore
siu rti'...no

15 Nacrtai svoie tiielo

Ovu vieZbuolridnoizvoclimona podetkusata.Svi sudionicileZena

noclui razmisljaiuo svom tijelu kao cjelini, ali i o svakom njegovom pojedipupku,
|u.norn rlijelu; prstima, glavr,ustima, iezlku, nogama, odima, kosi,
pokunjima,
razmi5ljaju
o
itd'
Dok
ramenima,ktalieLnici
laktovima,
vratu,
mogu'
kako
god
tijela
dijelove
te
iavajupornaknuti
Nakon nekoliko dasakakoncentracifedZokerdajesvakomeod njih komad papira (svi komadi papira moraju biti iste velidine),olovku ili kemijsku
(svemoraju biti iste boje, ako je mogu6e, ili ne dopustite sudionicima da
videkojesu boje).DZokerzamoli svakogaglumca da dvrsto zatvorenih odiju
nacrtasvojetijelo na papiru. Kad su gotovi, zamoliih da napi5u svoja imena
na poledini crteLa,joS uvijek ne otvarajuii odi. Nakon toga dZoker skuplja
papire,slaZeih po podu bilo kojim redom, kaZe sudionicima da otvore odi
i dodu pogledati improviziranu izIoLbu.Upita ih 5to ih se najvi5e dojmilo,
jesuli tijelaodjevenaili gola,leZeli ili stoje,odmaraju se ili rade,jesu li sama
ili s nekim predmetom, ima li vaZnih pojedinosti na crteZimapoput odiju ili
spolnihorgana ili su samo obrisi.
Na kraju dZoker ih poziva da pokuSaju pronaii svoj vlastiti ctteL.
Ova vjeZbamoLe uvelike senzlbilizirati grupu: prvo dok misle o svom
tijelu, svakom njegovom dijelu, a potom dok na papir poku5avaju prenijeti
Stosu osjetili; i napokon, nakon vjeLbe,kad ie mnogo vi5e pozornosti posveiivati sebi, svojim pokretima, nadinu sjedenja,nadinu pristupanja drugim ljudima itd. YieLbaih dini svjesnima da smo svi mi prije svega tijelo.
MoZemomi biti sposobnismisliti najapstraktnijeideje i osmisliti najneobidnije izume, ali to je stoga Stoprije svega imamo tijelo - prije nego 5to smo
dobili ime, nastanili smo tijeto. K tomu, o njemu rijetko razmiSljamokao
izvoru svih zadovoljstavai boli, svih znanja i traganjta,izvoru svega!
Ovu vjeZbu obidno izvodimo prije igre Mnskesamihglumaca(str. 131)
16 Glina za modeliranje
Ovo je u osnovi ista vjeZba,osim 5to se u ovoj inadici umjesto papira
upotrebljavaglina za modeliranje. To dini razliku,jer kod modeliranja uviJeKse tnoZetevratiti na dio koji stevei nadinlli za razliku od papira gdje ste,
na primjer, nacrtali
glavu, znateto, ali se na moZeteviSe vratiti na nju. Kod
rnodeliranja
uviiek se moZetevratiti na ono Stoste vei napravili.

L7 Dodirni boiu
DZoker daje ,,slijepom" glumcu pet komada odjede iste vrste (na pri,
mjer, sve mogu biti darape, ili koSulje, ili bilo Sto), ali koje su nadinjens od
razliditih tkanina i moraju biti razliditih boja. Glumac mora osjetiti svaki
komad tkanine i prepoznati boju.

18 Slijepac i bomba
ClumcazavezanlhodijuokruZujudrugi glumci.,,Slijepac"
moraza_
misliti da ie bombaeksplodiratiakodotaknenekogaduljeod sekunde.
Cirn
nekoga dotakne, ,,slijepac" se udaljava 5to je viSe moguie. Ova je vjeZba ia
vrsna zarazvoj osjeta.

19 Pronadi ruku
Podijeljeniu parove svaki glumac drZi partnerovu ruku; nakon togase
rasprSei hodaju uokolo. Nakon nekoliko trenutaka moraju pokuSati prona6i
ruku svogapartnera dodirujuii sve ruke na koje naidu.
20 Sirenski zov
Veoma te5ka i osjetljiva vjeLba.Svaki glumac mora misliti na neku vrstu tladenjakoju je doZivio ili je moZda jo5 uvijek proZivljava. Zatim svi zatvore odi i okupe se usred sobe.Tko god LeIi zapoteti, proizvede zvuk (kri(
uzdah, uzvik, jauk, itd.) koji mora biti odraz tladenjana koje misli. DZoker
uzrrreprvu osobu za ruku i povede je na putovanje prostorijom zaustavivSi
se na kraju u jednom kutu. Isto udini s drugom osobom koja je proizvela
drugi zvuk. Za njirna slijede tre6a i detvrta, svaka na svoj nadin, sa svojim
glasanjem. YaZno je da dZoker izabere posve razlllte zvukove kojima nastani detiri kuta sobe.Svi detverotada se oglaseiz svojih kutova. Preostali
dlanovi grupe koji su ostali u sredini, sluSajuzvukove i svaki odabereonaj
koji najbolje odraLavanjegov osjeiaj tladenja;nastaju tako detiri grupe. Nakon toga svi otvore odi i svaki dlan svakegrupe prepridaostalima o tladenju
na koje je mislio, epizodu koja mu je bila na pameti. Nije nikakva darolija5to
ie se u svakoj grupi naii oni dijaje prida o tladenjuslidna.
Hamletoaskn
aarijacija
Sudionici proizvode zvuk svakog lika u drami - ostali moraju prepoznati o kojem je liku rijed. Naravno, ako ja simuliram zvuk lika i mislirn na
njegovotladenje,izvlaiim na svjetlo dana lik koji se nalazi u mojoj osobiiako to nije moja osobnost.2lOsjeiaji glumca i lika, dak i kad su isti, s obzirom
da likovi ne mogu egzistirati odvojeno,videni su iz razliditih perspektiva.

2r Boal upotrebljava rijed

,,osoba"kako bi opisao sve potencijale koje ima neko

ljudsko biie, ,,osobnost"kad misli na lice koje osobapokazuje u javnosti u sva- .
kodnevnom Zivotu i ,,clramskaosoba" za masku koju bi mogao prigrliti u drarnr,
koja je isto Stoi jo5 jedna moguia ,,osobnost".Vi5e o ovoj trijadi vidi: Augusto
Boal:The Rainbow of Desire,London, Routledge1995.(A. J.)

IIz-

odgovaraiuia leda

27pronadi na pod, kreiite se sjedeiki okolo, nadite odgovarajuia leda.

Sieclnite'
oiiju, izvedite vjeZbu Upirnnje jedno o rlrugo (str. 69) osla-t^tir.r1.
' ' z.rtyorenih

Lo""

.
t
o letla'
tlrugima
ii.1i'.'.i:,-'ieclni

r? -R aspi evana r uka

-Z,iirirrenihodijuglumci sjedeu krugu dodirujuii serukama sa svojim
.rr\ir.tjilia;lijeva ruka poloZenaim je preko ruke onog s lijevestrane,a desusjeda.Na tajnadin svaki glumac moZekontrolirati
.,r.'i.pud ruke c-lesnog
susjeda,a niegovu lijevu ruku kontrolira onaj
destrog
ruke
lijeve
,rot.re'te
Glumci
pomidu desnu ruku u ritmu neke melodije
strane.
lijeve
l,.,ieg,rve
na isti nadin pokreie njihov susjed.
lijevu
ruku
da njihovu
.tor.,rStoiu.i
glumci
u svoju kretnju ukijuie glavu, zakaZe:
dZoker
,,Glavat",
K;rtla
i
cijelo
tijelo ple5e;nakon toga slijedi
pa
uputa
,,Ustanil,,...
,,Prsa!";
tinr slijedi
zatvorenih
(jo5
uvijek
odiju) stoji, nji5e se i pjeva
grupa
cijela
pa
,,pievaj!"
odi.
otvaraju
toga
Nakon
zfer1.no.
hniictt
Ista vjeZba,no ovaj se put ruka koja kontrolira nalaziiznad ruke koju
kontrolira,a ne isPod.
2SZvucisedam ulaza
Polovicagrupe podijeli se u parove iste visine i pronadu svojemjesto
u prostoru.Stanu sudelicejedni drugima i, podiLu(i spojeneruke, oblikuju
lukoveili ulaze.Svaki ,,rrIaz"smisli tri zvuka; jedarrzavodljiv koji treba privuii, drugi upozoravajuii i tre6i pobjedonosnikoji navjeSiujeuspjeh.Ostatak glumaca iz grupe je ,,slijep" i svaki od njih mora pokuSati proii kroz
sedamulaza voclenzvukovima koje oni proizvode.Svaki put kad se slijepi
nadu u opasnostida se sudare jedni s drugima ili s vratnicama, ulazi ih
morajuzvukom upozoriti. Napokon, kada slijepi uspje5noprodu ulaze, ovi
ih popratepobjeclonosnimzvukom.
24Prepoznati ,,Ah,,
Zatvorenih odiju glumci lutaju prostorijom; dZoker dotakne rame jedod
1og njilr. Dotaknuti mora proizvesti uzdah ,,aaah",a ostali moraju pogodiii tko je to bio. DZokernastavljanasumcedodirivati glumce.

Prostorni
niz
I ovajniz potiie sva osietila.
l Popuniti prostor
se'glumci kreiu brzo prostorijom (ne trde) paze1i da im je tijelo
viSe
ili manje podjednakoudaljenood drugih te da su svi raspr5e.]ltter
nt cijelirn
prostorom.S vremena na urilu-" dZokei kaLe"stani!". u torn se
trenutku
svi moraju odmah zaustaviti - u sobi se ne bi smjela vidjeti veia
stoboclna
povriina.
II3

NajvaZnije je ne zaustaviti se prije upute ,,Stanlt". Svaki put kad netko

ugleda prazan prostor, treba ga ispuniti svojim tijelom, ali se ne smije zadrLavatt ondje, pa se prostor opet isprazni dok ga netko novi ne popuni, no ni
on se ne smije zadrLavati...

2 Umiesto ,,Stani!" di,oker izgovara broieve

Kad duju izgovoreni broj, svi se moraju okupiti u grupe od tri, pet,
osam ili koji je vei broj zadan.Sto jebrLe moguie, grupe se moraju postaviti
tako da su sve podjednako udaljene jedne od drugih paze(i uz to da ne
ostavljajuslobodnogprostorana podu sobe.
3 DZoker zadaie broj i geometrijski lik
Sudionici se moraju postaviti u oclredenbroj geometrijskihlikova koje
im je zadaodZoker- detiri kruga, tri romba, pet trokuta itd.

VjeZbezrcala

4 DZoker zadaie broi i dio tiiela

Ako dZoker,na primjer, kaLe:,,Tri nosa, sedam tlogu", tri nosa i sedam
nogu moraju se dotaknuti. Kao i u prethodnim vjeLbama,grupe u prostoru
moraju biti na podjednakoj udaljenosti.

Svaki elernentovoga ntza moLe trajati minutu, dvije, tri, ili iak dulje
- sve ovisi o stupnju sudjelovanjagrupe i o ciljevima rada. NajvaZnijeje
zapravoclavjeZbabude pomno, todno, podrobno izvedena te, koliko god je
nroguie,bogataotkriiirna za onogatko je izvodi.

5 DZoker zadaie bofu i dio odieie

Kao sto je spomenuto u naslovu, dZoker izvikuje boju ili dio odjeie umjesto odjeie dZoker moZe zadati dio tijela (kosa,odi).Sudionici se prema
tim odrednicama moraju okupiti u grupe i dalje paze(i na podjednaku raStrkanostprostorom.

L Obiino zrcalo
Sudionici stanu u dva reda svaki gledajuii ravno u oii osobi koja mu
Oni u redu A su,,subjektl",ljudi;oni u redu B su,,slike",odrazi
stojisudelice.
u zrcalu.YjeLbazapoiinje. Svaki subjektizvodi niz pokreta i promjenaizrazalicakoje njegova,,slika" mora kopirati do najsitnijepojedinosti.
,,Subjekt" ne bi trebao biti neprijatelj svojoj ,,slici" - bit vjeLbe nije u
natjecanju,niti bi trebalo izvoditi nagle pokrete koje je nemoguie slijediti;
ba5naprotiv,ciljje postiii savrdenuuskladenostpokreta kako bi ,,slika" Sto
je toinije rnoguie mogla reproducirati kretnje subjekta.Stupanjpreciznostii
uskladenostitrebaobi biti takav da vanjski promatradne bi mogao pogocliti
tko vodi, a tko slijedi koga.Svi bi pokreti trebali biti spori (kako bi ih,,slika"
moglar
ponoviti, pa iak i predusresti)i svaki bi sljededipokret trebaoprirodno proizlaziti iz prethodnog. Jednakoje vaZno da sudionici paLljivo motre i
najmanjepromjene izrazalica ili tijela.

6 Sudionici polako trde

Triati polako nije isto Stoi brzo hodati. S vremena na vrijeme dZoker
kale: ,,Zalljepite se!" i istog dasasudionici se okupljaju u grupe po tri, pet ili
vi5e, ali se ne zaustavljajunego svi nastavljaju trdati 5toje priiiino teSko.Potom dZokerkaZe:,,Razdvojitese!" i svi se moraju razdvojiti. Nakon toga sve
se ponavlja, a sudionici moraju dobro paziti da ne bude praznog prostora.
7 Medusobno dodirivanie
Dok se kreiu prostorijom, sudionici se stalno dodiruju rukom ili nogorn, ni u jednom trenutku ne ostajuii potpuno odvojeni od drugih. Kada
dZoker kale: ,,Star1l",svi se zaustave,ali svaki od nfih trebao bi moii dotaknuti nekog drugog objema rukama i barem jednom nogom te nitko ne bi
smio ostati izdvoien u kutu prostorije. Rezultat toga je neito poput paukove
mreZe.

lV.Vidjeti5to gledamo
Postojetri pripremna niza vjeLbi koji nam pomaZu da doista vidirno
ono 5to gledamo: zicalne vjeLbe,kipovi ili modeliranje te lutkarske vieLbe'
YjeLbe razvljaju perceptivne sposobnosti kroz ,,vizualni dliaIog" medu suII4

i--

.rinrricifla;pri tom je posvejasnoclaie iskljuienauporabagovora.U kazalil-,l.f ik.r iezik rijedisamo bi smetaojeziku slika ili bi ga nadglasao.Trebalo
,,da" 7lr,,ne",
l,l"Lri"*n"ati i simbolidkegestepoput onih koje zna(e,,1rnedn",
inade
zamjeniuje.
rijedirna
koje
koji
oclgovara
znak
koji clrugi
J,,,
r!" i iril"
ptrpekac-l
sudionicima teSkopada tiSina koja je kljuina za vieLbe,ffiuspiju usredotoditi,sve ih vi5e oiarava ta vrsta vjeZbii
viSe
se
sto
.{,rrir..,
postajusve bogatiji'
ciijalozi
nJr,.irL'"r'-ri
VjeZbese mogu izvoditi i svaka zasebe,s obzirom da svaka ima svoju
coecifitrrunanrjenui primjenu.Medutim, kad se izvode u nizu i bez prekine samo samim vieLbama,nego i prijelazom
ci.r,surlionicibudu potaknuti
prijelaz
destozna biti plodonosniji nego vjeZbekoje
taj
drugu;
u
iz iedne
vicli
kod
tri,,izrniene" u vieLbi broj 8 (str.117).
pogotovo
se
povezuje.To

2 Subjekt i slika zamjenjuju uloge

Nakon nekoliko minuta dZoker ie najaviti zamjenu uloga. Na njegov
znak ,,subjekti"postaju
,,slike" i obrnuto. Do promjene treba doii bez prevjeZbebilo u preciznosti ili kontinuitetu. U idealnoj situacijipokret
Itl.unju
KoJr
Jeu tijeku trebaobi biti zavr5enbez ikakvog prekida ili zastajkivanja.I
ovdie,ako su irnitacija i uskladenost
biie savrSene,vanjski promatradne bi
srniouoditi zamjenu
uloga.

li
1i

ili
il

iii

3 Subj ekt-slika,

slika-subjekt
Nekoliko minuta potom dZokernajavi da ie sudionici u oba reda istobiti i ,,siike" i ,,subjekti".Ocl tog trenutka svatko od njih ima pravo
:l:tneno
' tacrrriti
pokret kakav Leli i uz to ima obvezu ponoviti pokret koji je nadinio

ll

lt

itrli

iil

drugoga. Od
njegov partner. Pri tome ni jedan partner ne smije tftanizirati
pokretima i
svojim
u
slobodan
osjeia
njih
ocl
se
svaki
da
najieie'je vaZnosti
pokreti bili
bi
partnerovi
kako
partnerom
svojim
sa
soliclaran
istovremeno
vje2bu
U cij.etoj
za
su
Stovjernije preneseni.Sloboclai solidarnost kljuine
nemoguie
je
ili
slijetesko
koje
pokrete
o*ro1rt ,rpini vjeZbi,nije dobro diniti
clobroj
leZi
u
usklaizvedbe
dobre
Kljui
naprotiv.
clitl; brzati nije clobro,ba5
denostii vjernostireprodukcije'
Komunikacija medu sudionicima je iskljudivo vizualna i pozornost
na odi, potorn
svakoga od njih tieba biti usredotodenana partnera prvo
preporudljivo
proNije
obuh#fa cijeio tijelo u koncentridnim krugovima'
tjelesnih
praienju
pri
te
odi
matrati ruke i stopalajer kod gledanja u nedije
pokreta,ruke i stopalapriroclno ie vatn udi u vidno polje'

5 Simetritl: fl"P"
aiuci vielbu,

4 Ruka u ruci

7 Razbiieno zrcalo

uhvate za
I ovcljeclZokerprvo upozotr, a potom daje znak da se svi
stoje
joS
sudeuvijek
reda
Dva
susjedirna.
ruke sa ,r,oji* lijevim i clesnim
ovdje
u
No
igru
sebi'
nasuprot
partnera
fiksira
lice, a svaki dlan pogledom
vizualn4
iskljudivo
bila
komunikacija
je
tada
do
ulazi novi elemer,t;"ako
partnera koji
sada postajei fizidka. svaki partner prima vizua.lni podtaLai
da netko od
Ilecimo
*,l ,tqi sudelicei fizidki podraLajonlh t lijeva i desna'
ali ga
desna,
ili
lijeva
s
kolega
jedan
od
su.lionika udini pokret koji prihvati
fizidki
susjedi
jer
njegovi
njemu
nasuprot
ne moZe slijediti partner toii stoli
-u
pokreta
spredavajuponavljanjepokreta; tom iluiaju izvodad originalnog
sinkronizaciju
bi
omeo
ne
kako
moguie
je
brZe
5to
mora zakoraditi
""ut.ug
procesvizualne
i savr5enstvoimitacile.iko su pokreti spori i neprekinuti,
neie biti
usklade
se
i fizidke ,,konzultacije"koji omoguiava redovima da
svaki Ce
slike
te
a
unutar
prekinut. Jedna ie osoba uvijek biti tliku druge,
partnepokret
ponovi
da
obvezu
uz
gl.rrr1u. zadrLatisvoju slobodu pokreta
sposobnosti)'
fizidkih
svojih
unutar
ia koji mu stoji sudefice(naravno
5 Dva reda tvore krivuliu
Dr2e6za ruku pl..,oguu jednome redu, dZokerga vodi prostoromtako
oblik nasuprot
da red za njim rraiini slovoU. Drugi red nadini odgovarajuii
duga(ko zrjedno
veliko
postoji
reda
J,ru
izrneclr,
da
njirna. Treba zamisliti
oni koji
krivulju,
calo.Kada se sudionici odmaknu od zrcalakakobi nadinili
pribliZavaju
se
kada
stojenasuprot njima takoder se odmiiu; isto se dogada
s onime nasuzrcalu.Najgore 5to se moZe dogoditi glumcu je da se sudari
prostor
zamiSljeni
po5tovati
vaLnoje
prot kada se vraiaju prema zr"calu
odrLavaitt
i
clalje
Sudionici
njih).
kroz
ne
prolaze
(Toje zrcalo!- t-ludi otid.ro
t ot-tiutt poglecloms partnerom iz suprotnog reda'
^'napretku sueiril"fil.u cla stvaraju krivulju, novi je i bitan element u
i vizualne kodionika. Nakon 5to su proSli ,rr" ",up" ,rruun", individual.e
u ovoj vlef:bL
munikacije te vizualnu i tjelesnu komunikaciju kao cjelinu,
glumac o
rijedima,
glumci postaju svjesni da svaki red iini grupu: drugim
i dalje ogtanitt
predstavu unosi cijeli prostor, no n;egovti rlobodn p"okreta
va tielesnikontakt s drugima'

rr6

na dZokerov znak, sudionici puste jedni dugiNe prrekid

cijelog prostora i imajuii
-_.r ,.r kc. C)slol''ocleniiizic*koga kontakta, ali svjesni
sudionici pokuclijeli
prostoriju,
koje
zrcala
ll',',,"r, Lrostoianjezarni5ljenog
jedne gfupe
svi
ilanovi
Ponekad
sliku.
simetriinu
skupnu
l'..,.,i,, '.rcirriti
koju reproclucira grupa nasuprot njima. (Lnaite na umu
sliku
;:.-i;" ietlnu
pa kako nema prisile na
.r. -r, plrie grupe istovremeno,,subje'kt" i ,,slika";
jednako slobodno i suradudjelovati
mora
grupa
tako
razin|
iduatriol
ii.,tl,
s rlrugorn.) Ponekad se svaka grupa podijeli na podgrupe; no tada
,,,',li1.,,.1,.r..
se dalje ne dijele na pojedince - barem dvije c1otri osobe, ako
li.,5n p.-rriticla
nroraju sudjelovati u zajednidkorn stvaraniu paze(i na sve
ne cijelar grupa,
i
sinkronizaciju'
pojerlinosti

Kac-lase zrcalo razbrje, opet ostajemo u parovima licem u lice sa svojim

partnerorn. Toino i bez nametanja oni reproduciraju pokrete jedni drugih.
irlo ru.lu svaki par ima komadii svog vlastltogzrcala. Veliko sredi5nje zrcalo koje je dijetilo prostor sad se razbilo u komadiie i raspr5ilo prostorijom.
prenia totne, svaki se par moZe razvliati kako rnu drago, po Lelii se pribliZavati ili odmicati oc1komadi(a zrcala, okretati se oko sebe, ali uvijek ostajuii
u istonr odnosu. U toj fazi nuLno je udvostruditi pozornost i koncentraciju
- biti sv jestan i partnera kao i cijelog prostora, prostora koji se neprestano
mijenja razvijanjem svakoga para i njihovih komadiia zrcala; prostora koji
viie nije ograniden golemim, dugirn zrcalom koje je sada zauvijek siomljeno.
Prostor sada postaje jo5 clinamidniji. YjeZba u ovoj fazi zahtljeva povedanu
razinu budnosti i koncentracije. YaLnoje da se svaki par kreie i razvija koristeii se cijelim prostorom.

8 Promjena partnera
DZokertriput dajeznakza promjenupartnera.Na dani znak,Stoje br2ernoguie,svatkonapu5tasvogpartnerai poku5ava
naii drugu osobus kojonrie nastaviti rad. Ponekadje to lako ibrzo, no ponekad moZei potrajati.
Bilokako bilo, glumac se rnora neprestanokretati istirn sporim korakom, ne
prekiclajuiisvoj ritam kretanja niti pokret koji je izvodio sa svojim prethoclnim partnerom sve dok ne pronade drugoga.Na prvi znaksvatko motaizabrati svogasusjeda.Kod diuge promjene trebaju pronaii ne5toudaljenijeg
partnera,a kod treie 5to udaljenijegmoguieg. YaLnoje ne prekidati pokret,
na prinrjer,t-laglumac ne prekriLi iznenadaruke dok pogledom traZi novu
osobu.Njegovje pokret zapravosila koja privladi buduieg partnera.
Cestose dogodi da dva partnera izaberu istu osobu vjerujuii nekoliko
,
casak.rt1asu uspostavili odnos s tom osobom.Medutim, ako oboje istovrernenougledajuizabranu osobu i ako je sva njihova pozornost usmjerenana
t<ontaktocima
(iako je cijela prostorija moZda unutar njihova vidnog polja)
rnoii ie se
odmah zakljuditi je li im kontakt uzvra(en Svaki put kada se
novo partnerstvo,mora se uspostaviti bogat clijalog-"d., igradima
lklgpi
pri,likom
kojeg svaki promatra kretnje onog drigoga, oslecalucir,azllku u
Pokretimaizmedu novog i prethodnog partnera. Ne treba se naglo prebar17

duii da se oblikuje dodirom, svaki din kipara zahtijeva odgovarajuiu reakciju, svaki poticaj proizvodi tlrugadiji uiinak. U zrcalnim dijalozima oba su
partnera uvijek sinkronizirani u izvodenju iste radnje. lJ ,,modelira;'uiirl',
dijalozima, iako su siukronizirane, rac-lnjepartnera su nadovezene.
DZoker pu5ta da se prva vjeZba oclvija koliko je god potrebno - dvije ili
tri minute, pa dak i dulje, sve ovisi o suclionicitna, o ozradju koje je stvoreno
kako bi se kipar i kip razumjeli, kako bi kip s lakoiom mogao prevesti postupke kipara koje je vidio i osjetio.

2 Kipar ne dodiruje model

U iduioj fazi dLoker kaLe kiparima c1ase odrnaknu od kipova, ali da i
claljenastaveizvoditi kretnje koje su i prije dinili kada su ih doclirivali rukama. Kipovi koji su prije ,,vidjell" i ,,osjetili" te clodirejo5 uvijek ih ,,vide",ali
vise ih ne osjeiaju;no bez obzira na to, moraju nastaviti reagirati kao da ih
osjeiaju,kao da ih kipari joSuvijek dodiruju.
Kipari uvijek moraju diniti realistidnekretnje - stvarne pokrete koji bi
trebali potaknuti kip da nadini Zeljenipokret, odredeni izraz lica ili kretnju
koja se od njega traLi.
Tijekom ove vjeZbekipari redovito upadaju u tri osnovnezamke;prva
je pogreSkaneodoljiva potreba da se previSepribliZe kipu, druga je kada
dodu u napast diniti simboliike zuakove poput,,pomakni se malo ovamo"
ili ,,tonije to"; i treia je napast,najgoraod svih, posluZitise govorom.Od posljednjese treba sszdrlatipod svaku cijenu jer, dopu5tajuii uporabu verbalne komunikacije,naglo prekidamo vizualnu komunikaciju. Ako kojim sludajemkip ne uspije shvatiti Stokipar Zeli (samokao krajnje sredstvo),kipar
ga smije dotaknuti kako bi kip razurnro Sto se od njega traLi, a potom, kip
i" -otu vratiti u isti poloLaj u kojem je bio prije ,,obja5njenja",nakon dega
kipar ponavlja kretnju, a kip, nakon Stoje razumio Stose od njega odekuje,
uzv r a(a Zeljenomreakcijom.
I kipovi su destou isku5enjudiniti pogre5kepoput izvoclenjapokreta
njih nisu zahtijevani.Na primjer, ako kipar nadini kretnju kao da ie
od
koji
zgrabltikip oko struka ili povuii ga zaruku, kip mora pasti, a ne zakoraditi
u"natragtcato bi povratio ravnoteLu.Taj korak od njeganitko nije traZioniti
je bio izazvankiparevim djelovanjem.Jasnoje da kipovi nemaju sposobnost
vlastitih pokreta. Zelili kipar da se kip pomakne naprijedbez padanja,on
mora voditi raiuna o ravnoteLi tako da prvo pomakne jednu nogu, pa drugu, paze(i da se srediSteravnoteZenikada ne pomakne predaleko od nogu
pa mu kip neie pasti. Svim pokretima mora upravljati kipar'
3 Kipari raitrkani po prostoru
U prethodnoj vjezbi kipari i kipovi poredani su jeclni nasuprot drtgv
ma; bezlkakvih zaprekamedu njima; u ovoj su ra5trkani po cijelom prostoru vodeii raduna da irn lica ne budu izvan vidnog polja kipova (s obzirorn
cla se kipovi ne mogu pomicati).Kipari izvode pokrete i kretnje kako bi se
njihovi kipovl pokretali naprijed ili natrag, slijeva-nadesnoili gore-dolje'

I\-

zaiedno oblikuiu jedan kip

74Kipari
Sa Sto vec'eudaljenosti izmeclu kipara i kipa, kipari pokuSavaju okupiti
kako bi oblikovali jedan grupni koji k tomu mora imati i neko
sr,ojckipove
211.1't'11le'

( K i p od de t ir i- Pet osoba
S*e r'losaclniz vieLbi se odviiao bez prekida, svaka je sljecleiavjeLba
iz pretlrodne,dok je sam prljelaz bio jednakovaLan kao i vjeLba.
,,rt-tizl.-tzii,t
prekida.Suclionicise podijele u detiri ili pet skupina.Jeliu.li. sc.kr.rrrtinuitet
je
a ostalikipovi. Svaki kipar oblikujetijela svojihkolega
kipar,
grupi
Jnn ,
koja ne5tozna(i - kao da Zeli reii: ,,Ovosatn zamislio."
sliku
skupnu
,, i".tn,
i.o.toroursis vizualizacijom svojemisli, njezinom materijalizacijom,zarnjeniuiemjestos jednim kipom iz skupne slike, koji tada postajekipar. Novi
kipar F'ocinjes radom kao clamisli: ,,Toie ono Stoti misli5, ali pogledajmalo
raditi na djelu svog prethodnika, oblikujuii tijela
nroiorigovor" i nasta'n'lja
kip
koji predstavljaono Stoon hoie. Tijekom vjeLbe
grupni
u
kolega
svoiih
pokreti
kipove;
se izvode s udaljenosti,moZeih sevidjeti,
dodiruju
ne
kipari
ali ne i osjetitii svaki dio kipa prema vlastitomsenzibilitetu,,prevodi"pokretekipart-rpona5ajuiise kao da ga doista dodiruju. Igra se nastavljadok se
svi ne izmijene uulozi kiPara.

Nizs lutkama
Postojii treii oblik vizualnog dijaloga - dijalog s lutkom. Pretpostavka
je da izmedu subjekta (lutkara) i objekta (lutke) postoji konac koji upravlja
pokretom.Ovo je najkraii od tri niza i sadrLi samo dvije vjeLbe.
L Lutka na koncu
Lutkari i lutke nalazese na oc-lredenoj
udaljenosti.Lutkar se pretvara
da povlaii konce,a lutka reagira odgovarajuiim pokretima. Oboje moraju
zamislitida konci iclu ravno od lutkareve ruke do odreclenogdijela lutkina
tijelakoji on odreduje svojim pogledom: ruka, Saka, gIava,nog4 vrat itd.
2 Lutka na koncu, preko itapa
Zamislimo Stappreko kojeg je prebaien konac diji jedan kraj ide do lutkareveruke, a .lrugi je zakvadetriu ill"to lutke - svi su pokreti obrnuti. Kod
lutkena koncu u
frethodnojvjeLbiiutkar podiLe ruku kako bi podignuo
oogovarajuiidio lutkina tijela; ovdje svaki put kac{alutkar naiini pokret
Prenragore,lutka nadini pokret prema dolje.

lgreslikama
Slike su povr5ine:kao Stosvaki predmet odratava svjetlo koje na nje6d Podrre,sve slike odraLavajusjeianja,osjeiajeosobekoja ih promatra. To
znacida
su sve sllkeuiieznnine- mogu imati mnogo znadenli I nitada ne
trebali
traLitiono ,,pravo", tj. Stoyekipar ,,miJlio" - uditi moZemo saItTo
rro kroz
mnostvo osjeiaja,misljenja,sjeianji sudionika.

1 DovrSi sliku
Par glumaca pruLi si ruke. Slika se zamrzne. Upitajte skupinu koja ih
promatra koje bi bilo moguie znadenje slike: je li to poslovni sastanak, lju.
bavnici koji se zauvijek rastaju, cliler drogom koji je sklopio posao, vole
h
se ili mrze itd. lstraZuju se brojne moguinosti kako bi se otkrilo koja svg
znaienja jedna slika moZe imati.

Svi stanu u parove i kreiu od zamrznute slike rukovanja. Jedan partner izlazi iz slike ostavljajuii drugoga s ispruZenom.lykg* Dakle, gdjeje
tu prida?Umjestodaksie Stotaslika znaii, partnerkoji jeizi5aoizslikevra.:
ia se i dovriava je te na taj nadin pokazujekoje bi, prema njegovom mi5ljenjrr"
bilo moguie znaienje slike; postavlja se u drugadiji poloZaj,u drugadiji odnos s partnerom iija je ruka jo5 uvijek ispruZena,mijenjajuii znadenjeslike,
ali prenose6iideju, osjeiaj - ovo je dijalog slika, a ne samo njihovo redanje.
Potom prvi partner izlaziiz te nove zarnrznuteslike i pogleda je. Kada
bio
unutra, prikazivao je neki osjeiaj; sada kad je izvan nje, a preostali
fe
partner u slici ostaje zamrznut i sam, slika dobiva drugo znadenje,budi dru.
gadije osjeiaje, ideje itd. Dakle on je sada dovr5ava,ponovno joj mijenjaju6i
zna(enje.Igra se tako nastavlja, a partneri se izmjenjuju uvijek u dijalogu
slike. Igradibi trebali baciti kratak pogled na polu-sliku koju dovrSavajupostavljajuii se u odgovarajuii pololaj 5to brZe mogu ne samo kako bi dobilina
vremenu, nego kako ne bi razmiSljalirijedima i prevodili ih u slike; kao i u
vjeZbamamodeliranja,glumci bi trebali misliti tijelima i odima. Nije vaZno
ako slika koju su dovr5ili svojim tijelima nema doslovnoznadenje- vaZnoje
da se igra stalno nastavlja,a ideje naviru.
DZoker igri rnoZedodati i stolac,dva stolca,predmet ili dva. - Kako to
utjedena sliku, kako mijenja dinamiku?
H amletorskaunr ijacija
Glumci izaberuprizor iz drame koju uvjeZbavajui svaki od njih uzima
jedan lik ukljuden u prizor; od tog trenutka igra se nastavljakao u dijalogu
slikama, otkrivajuii ne samo ono Stoje napisano u tekstu drame, nego i ono
Stoje skriveno medu recima.
2lgre loptom
Nogome! koSarka,odbojka itd. Dvije ekipe igraju bezlopte, ali ponaSajuii se kao da im je ona doistau rukama. Sudacmora provjeravatiodgovaraju li zami5ljenipokreti loptom stvarnima te ih prema potrebi ispravljati.U
ovojvjeLbi moZe se igrati bilo koji ekipni sport - ping-pong, tenis, itd.
3 Boksadki med
Dvije osobestoje udaljenejedna od druge nekoliko metara. Svakarnora odmah reagirati na,,udarce" partnera.To najboljeuspijevaako jedna osoba neprestanomlati drugu, a potom se uloge zamijene - te5koie reagiratina
zamislene udarce i dijeliti ihlstovre-".,of Vj"Zbu bismo obidno zavrlavalr
izrazimanjeZnosti ili prelaskom na ljubavnu inadicu koja sliiedi.

i n ni i ctt
I ittbttt'rrtt
L/"''
no ovdje jedan p-artner nazi drugog umjesto
Kao u prethodnoj vjeZbi,
reagirati na svaki izraz nieZnosti koji mu je
mora
Primatelj
,.ropuau.
c{aSa
uPuc'el1'
Dl,';ttttittttiictt
''"."'ra,,rr,reri

pleSu u parovima, zatim se razdvoje i nastave plesati kao da

jedno drugome u narudju'
su joi uvijek
krevet za spavanje sa zami5ljenom posteljinom i
"t"''tl.1u.rje pripravite
Ili dvije ekipe poteZu zami5ljeni konop. MoZete i izvladiti
pokrete.
usklacjite
nrreZu punu riba iz mora. Ili, rra primjer, premjestiti glasovir'
)u,"trf;"nu
ovakvih inadica'
Postoji bezbtoj
Inoiicn
Ove se vjeLbe mogu izvoditi i na drugaiiji nadin, tako da uzrok pretprimjerice: osjeiam bol prije nego Sto padnem, tada padnem
posljedici,
hodi
osjeiaj'
i usporedirn

4 Osoba koje se boiimo i ona koja nas Stiti

Svi sudionici ra5trkani su po prostoriji. U tiSini moraju misliti na nekogau sobi koga se boje (samo za potrebe vjeZbe).U stalnom kretanju poku5avajubiti Stodalje od osobekoja ih stra5i, ali i paziti da ta osoba toga ne
postanesvjesna.IJbrzo potom dZoker zamoli sve da izaberu drugu osobu
kojaie im biti za5titnik (kojatakoder ne smije otkriti da jeizabranau tu svrhu).Svi se nastavekretati tako da zaStitnikuvijek bude izmedu njih i osobe
kojese boje. Konadno,dZoker poine odbrojavati i svi se moraju zamrznutt
na mjestu- potom igradi otkrivaju tko je uspio izbjed onoga koga se boji.
5Ispuni prazan prostor
Dva glumca sto;'esudelice.Jedan se pokrene, a drugi ispunjava ,,prazanprostor"; akojedan povude ruku, drugi tamo ispruLi svoju; ako sejedan
smanji,drugi naraste.
6 Zrak kao sniieg
Glumac zamiSljadaje zrakkoji ga okruZuje snijeg.On ili ona pravi kipoveod njega.Ostali promatraju i moraju otkriti 5to predstavljaoblikovani
rtp. Bit igre nije u pantomimskom pokazivanju - glumac doista mora osjerttttaj zrak-snijegi odnos izmedu mi5iia svoga tijela i vanjskog svijeta;ako
uqaracekicem,mi5iii ruku moraju raditi kao da doista udara deki6em.
VjeZbase moZe po telji pojednostaviti ili uiiniti sloZenijom.MoZete
^
zapoieti
s osnovnim pokretima koristeii se stvarnim predmetima (na prihier, mozete
prenijeti stolac s jednog mjesta na drugo), promatrati koji su
sudjelovali
u toj radnji i otkriti prirodu podraLaia.Potom pokuSajte
:i':t!i
iste miSiie vr5eii iste pokrete, no ovaj put bez predmeta.YieLba
:_utaknuti
sernoZe
obogatiti ako se izvodi ri.rpr-,o - glumai nadini zami5ljeni predmet
rz3

u zraku, dodaje ga drugom glumcu koji ga promijeni i dodaje treiem itd.

Na primjer, nekoliko glumaca stoji uz zami5ljenu pokretnu traku u tvornici
automobila - jedan postavlja kotade, drugi blatobrane i tako dalje, od veiih
pa do najsitnijih dijelova sve dok cijelo vozilo ne bude gotovo. Naglasak
bi
cijelo vrijeme trebao biti na fizidkom odnosu s vanjskim svijetom, a ne
na
pantomimi i znakovima.

7 Gradenje odnosa medu likovima

Ova se vjeLba moZe izvoditi u tiSini ili popraiena zvukom. Jedan glu_
mac zapodinje neku radnju. Drugi mu prilazi i fizidkim kretnjama uspostavlja odnos s njime u skladu s ulogom koju je izabrao -brat, otac, sin, ujak itd.
Prvi glumac mora otkriti koja je to uloga i odgovoriti na odgovarajuii nadin.
Ubrzo potom prllazi treia osoba i uspostavlja oclnos s prve dvije, zatim dolazi detvrta i tako dalje. Prvi dio vjeLbe mora se izvoditi bez rijedi kako bi se
odnos s vanjskim svijetom razvio putem osjetila, a ne putem rijedi.

8 Likovi u pokretu
Jedanili vi5eglumacapopnusena pozornicui izvedurazliditeradnje
kako bi pokazaliodakle dolaze,Storade i kamo idu. Ostali ih morajupoku5ati razumjeti kroz njihove radnje;do5li su s ulice, u dekaonicisu, dekaju
vadenjezuba; do5li su izbara, u predvorju su hotela i spremajuse popeti u
sobu; jutro je, do5li su od kuie, ulaze u dizalo i spremaju se podeti raditi na
svom radnom mjestu.
9 Promatranje
Nekoliko minuta glumac fiksira pogledom svoga kolegu ili kolegicu,
zatirn okrene leda ili stavi povez preko odiju i poku5a opisati nju ili njegasa
5to viSepojedinosti - boje,oblici, osobitostiponaSanjaitd.
10 Nadovezne radnje
Glumac zapodinjepokret, a ostali poku5avajuotkriti 5to on ili ona dini
kako bi zapodeli s nadoveznom radnjom. Na primjer, pokreti suca tijekom
utakmice upotpunjeni su obranom i napadom igrada;na sveienika koji drZi
misu nadovezujuse svojim radnjama ministranti i nazoini vjernici.
11 Sto se promijenilo?
Clumci postavljeni u dva reda promatraju jedni druge. Potom si okrenu leda i promijene nesto na sebi;potom se opet okrenu, pogledaju partnera
koji im stoji sudelicei poku5ajupogoditi Stoje drugadije.

12 Ispridaj svoju priiu

Glumac se prisjeia nekog svog iskustva bilo koje vrste, vaLno je da
ga je doista proLivio; nakon toga dlanovi skupine ilustriraju pridu. Tijekorn
vjeLbe glumac/pripovjedad ne smije se ni na koji nadin upletati niti ispravljati ono Storade. Na kraju slijedi raspravao nepodudarnostima.Pripovje'
dad sadamoZeusporediti svojereakcijes onima svojih kolega.

r24

telefon
lsPokvareni
Snrje5teni u krug sudionici promatraju jeclni druge. Svaki od njih oznaocl 1 do onoliko koliko ih ima u grupi. Ako ih je 1O praienje
cep ir' brojem
otprilike ovako, 1 promatra 4, dva promatra 5, 3 promatra 6, 4 pro'.rozL'ir:i
'/,5
prontatra 8, 6 promatra9,T promatra 10, B promatral, g promatra
rrr.rtra
3. Razbrojavanje ne mora pratiti nikakvu matematidku forpromatra
l, l0
- vaLnoje da svatko ima partnera koji ga promatra i kojeg promatra.
rr-rulu
LIputa je ne diniti ni5ta, osim ako ne primijetite da vaS plijen dini ne5to.
Dakle, pozorno promatrate ne dineii niSta, no dim netko pomakne i najmanji rrri5ii, njegov promatrad to mora ponoviti mrvicu izraLajnije. Kako i njega ne'tko promatra, taj (e ponoviti njegov pokret, ali opet mrvicu izraLajnlje
nego njegov prethodnik. Cijela se prida razvija. ZapodevSi s uputom ,,Ne
dinite ni5ta'i zavrSavamo s krajnostima u pona5anju.

14 Krug PaLnie
svaki glumac oblikuje svojkrug paLnje:svi gledaju okolo,recimo, dvije mirrute tijekom kojih moraju zapaziti Sto viSe boja, oblika i pojedinosti.
Pozornostim moZe privuii stol, ukrasni rub na parketu, spoj zida,lice nekoga u sobi, pojedinost na ruci itcl. Potom svi zatvore odi i iznesu sve Stosu
vidjeli.
Poput svih ljudskih biia i glumci su skloni sintetizirati stvarnostkako
bi mogli djelovati unutar nje; vjerojatno bismo poludjeli kad bi na5asvijest
uodavalai registrirala svu raznolikost boja i oblika koje na5eoko moZe zapaziti. Zbog toga giumci moraju poku5ati analizirati stvarnost otkrivajuii najsitnijepojedinosti. VjeZbase moZe izvoditi s dva glumca postavljena
suielice koji prenose jedan drugome svoja zapaLanja.Ista se vjeZba moZe
nadinitisa zvukovima.
15 Zivotinje
Kako bi se od ove igre imalo najvisekoristi, glumci se trebajupotpuno
uzivjeti.Svaki glumac dobije komad papira s nasumce izabranimlmenom
Zivotinje,Zenke ili muZjaka; iako oni to ne znaju, sve su Zivotinje u paru.
Na dZokerov znak svi glumci istovremeno podinju glumiti Zivotinle ko;e
su im zadane;to jest, stvaraju sliku te Zivotinje koja moZe biti realistidna,
nadrealistidna,simbolidna,poetidnaitd. DZoker im treba naglasiti da se ne
morajuograniditi samo na jednu prepoznatljivu pojedinost, pa kako se slika
rlzviia, trebaju ukljuditi Stoje vise moguie pojedinosti - rep,
krila, pokrete
8lave,ritam kretanja,sjedenje,nadin kako vise itd. Nakon nekoliko minuta
dZokerprediaZe r azliilte rainje:
lZivotinie su gladne. Glumci moraju dodarati kako njihove Zivotinje
jedu. Pohlepno?Polako?skrivajuii se?Na jednom mjestu?U kretanju? Opre zno? Agresivno?
2Zivotinje su Zedne.Kako piju? velikim ili malim gutljajima? Misleii
na ne5todrugo ili usredotodeno?
3 Zivotinje se bore medusobno?Glumci moraju pokazati kako svaka
Zivotinja iskazuje svoj gnjev, agresiju,nasilje i mrZnju.
r25

4 Zivotinje su umorne i iclu spavati.Kako? Stojeii, sjedeii, leZeii?\q

grani?
5 Zivotinje se bude i malo-pomalo, privlade jedna drugu. Svaka mora
pronaii svog partnera suprotnog spola. Dzoker upozorava glurnqs
da ni u jednom trenutku ne prestajuglumiti Zivotinje kako bi ih nji_
hovi partneri prepoznali. Ako glumac zastane kako bi promatrao
druge,jasnoje da ga partner neie moii uoditi. Kada dvije ,,Zivotinjs,,
pomisle da su na5lejedna drugu, na redu je,,ljubavni prizor" njihova
susreta,naravno, u skladu s njihovim Zivotinjskim pona5anjem.Bik
i krava, na primjer mnogo su strastvenijii silovitiji nego kobila i konj
koji pokazuju veliku njeZnostljubeii i njuikajuii jedr-rodrugo. Pijetao
i koko5 ne ponaiaju se na isti nadin kao nosorogi njegovadruZica.
Na kraju Zivotinje u paru napuste prostor za vjelbu i otkrivaju svoj
identitet jedni drugima. No igra tu ne zavriava.Zbog toga je vaLno ne pridati i otkrivati se ostatku grupe. DZokerpoziva parove da se,ako Zele,vrate
u sredinu sobe kako bi ponovno odigrali ljubavnu scenu.Kada su ostali
sudionici sigurni da su pogodili o kojim je Zivotinjama rijed,ogla5avajuse
lavovskim urlikom, kukurijekanjem ili bilo dime. Ako su pogodili, par izlazi
iz igre.
Isto tako, dZokermoZeponuditi promatradimapriliku da dodu na sredinu i pokaZu druge elemente,druge vizualne karakteristikekoje par kojeg
pogadaju nije uspio prlkazati, kako bi se obogatila izvedba, posebicekad je
rijed o slici i slikovitom predodavanju.Izabrane Zivotinje moraju biti veoma
razliditejedna ocl druge: maike, reptili, ribe, velike ptice, kukci, itd. Ne bi
bilo lo5eubaciti medu Zivotinje mudkarcai Zenu.Nerijetko se dogada da ih
promatraii ne prepoznaju.
'1,6
Zanimania
Ova se vjeLbaodvija po istom principu kao prethodna, ali Zivotinjesu
zamijenjenezanimanjima; prednost bi trebala imati ona zanimanja prema
kojima grupa imaizraLene osjeiaje (ljubavi ili mrZnje).Osobekoje glume razhdta zanimanja takoder izvode mz razli(itih aktivnosti - jedu, zabavljajt
se, piju, itd. Na primjea mogu se odijevati, putovati, posjetiti izloLbu, doi:i'
vjeti nezgodu na ulici, oporaviti se,zavoditi Zenu (ili mu5karca)i, naravno/
obavljati svoj posao.
I ovdje je najbolje ne koristiti govornu rijed, iako su dopu5teni zvukovi
(osim ako nisu konvencionalizirani signali poput zvuka policijske sirene).
Kao i u prijaSnjoj igri, nitko ne smije nikome otkriti svoj identitet do samoga
kraja igre.
I ova se igra moLeigrati s parovima zanimanja koji moraju otkriti jedni druge ili stvoriti partnerstvo. Jednom prilikom kada smo izvodili ovu
igru, Sestglumaca nikako se nije moglo prepoznati, a predstavljali ss pat
policajaca,recepciortara, poslovodu.
... Isto se dogodilo s izvocladimau kabareu, atletama i prostitutkama... Svi su bili toliko zabavljenLpokazivanjem svojih likova da nisu mogli
prepoznati svojepartnere.
n6

r7 RavnoteZakruga

U ovoj igri mora biti paran broj igrada.Glumci se postave u simetri;,,rr krug oko Saliceili nekog drugog predmeta. Salica prerlstavljasrediS.,,, t,r.,f., oko koje cijeli krug drZi ravnoteLu,kao 5to tanjurii balansira na
svakome glumcu daje
.i^or. ZapoCevSiod jednog mjesta u krugu, dZoker
- sve dok ne docleclopolovicekruga. Tada opet
itd.
5
7,2,3,4,
trroi
,".f..,'
1, dijeleii brojeve clrugoj polovici kruga. Na taj nadin jedinice
inpo..lni" od
crti koja prolazi sredi5temkruga stajatijedna nasuprot
ravnoj
po
t iir"t-,ot"
sa svim brojevima, a svi bi trebali biti na jednakoj
clrugoj,isto bi trebalo biti
od srediSta'
u.{.riienosti
Svi kojima je prvima doclijeljenbroj su vode, a drugi su sljedbenici.
clZokerprozovebroj, prvi seglumac oznadentim brojem podnepolako
Kacl;'r
kretati po prostoru, unutar i izvan kruga, a njegov se parnjak mora kretati tako da krug/tanjurii uvijek bude u ravnoteZi.Ako se voda primakne
sredi5tukruga, sljedbenikse mora primaknuti za istu udaljenost,ako voda
kreneclesno,i sljedbenikmora krenuti na svoju desnu stranu ako se oboje
jest,
(to
na
vodinu
desnu
sljedbenikovu
smjeru
stranu
i
istom
u
pomaknu
liievu) Salicace izgubiti ravnoteZu.
Postojeljudi koji imaju problema s odredivanjem lijeve i desne strane,
posebnou vjeZbamakoje slijede,a koje neki mije5ajus vjeZbama zrcala.Da
bi im bilo lak5e,trebaju staino misliti da izmeclu tri todke:vode, sredi5tai
sljedbenika,uvijek mora postojatiravna crta.
PovremenodZoker zaziva druge brojeve, sve dok svi parovi ne budu istovremenoukljudeni u igru. Jednomkada parovi u pokretu uspostave
odnos, vocla moZe mijenjati kretanje, brzo, sporo, naprijed-natrag, puze(i,
itd.
skaduc'i
U odredenom trenutku dZoker moZe povikati: ,,Zamijenite vode!", pa
bezprekidanjapokreta sljedbenicipostaju vode i obratno.DZokerbi mogao
takoderpovikati: ,,Bezvode!" na Stose parovi moraju nastaviti kretati i zajedniiki suradivati tako da ni jedar-rne vodi.
U bilo kojem trenutku dZoker moZe potaknuti igrade da upotrijebe
zvuk koji njihov partner takoder mora ponoviti.
Na kraju dZoker moZe izvoditi jedan po jedan par iz igre izvikujuii
brojevesve clok svi parovi ne izidu.
18 Indijanac u gradu, stanovnik grada u prasumi
Kada Saljuporuke mozgu, osjetila sluZekao selektori.Izbor svjesnih
podraZajaovisi o ritualima svakog dru5tva. Ljudi kaLu da majka koja ne
eujezvuk budilice, istog dasaustajekada joj ctijetezapla(e.U Sumi ptica duje
pjev svog partnera dak i kad pokraj nje urlide zvijer. Dijete koje u velikom
gradu prelazi ulicu neie imati nikakvih problema u selekciji informacija
unatod velikom izboru dostupnih vizualnih i zvudnih podraLaja,no IndiJanackoji Zivi u pra5umi vjerojatno bi izludio kad bi se na5aou istim okolnostinra.Ovo je vjeLbaupravo o tome: giumac pokuiava biti Indijanac iz
Pra5unreu velikom gradu,odnosnostanovnik grada u prabumi. Osobakoja
nije upoznata s navadama na5ecivil izacijernori kodiraii i usustavitinjezine
TL7

elemente. Zato sve 5to vidi doZivljava,,dudnim", pa iak i najosnovnije stvari,

r zato je posve nesvjesna pravih opasnosti s kojima se susreie.
lsta se vjeLba moZe nadiniti i obrnuto: ,,civl7izirana" osoba nade se
usred rituala druStva koje obidno nazivamo ,,primitivnim". lli to moZe biti
bilo koja vrsta promijenjenih okolnosti u kojima se nade osoba odgojena q
drugadijim ritualima, koja iznenada mora asirnilirati novo i prilagoditi ss
drugadijem dru5tvu. To se zapravo dogada svima kada putujemo i zateknemo se u drugome gradu; sve dok se ne naviknemo, dudimo se svemu; qli
nakon nekoliko dana ne zapaaamo vi5e ni pola od tih duda.
Od svih fizidkih vjeZbi u ovoj knjizi nijedna nije akrobatska, jer bismo
tada bili u napasti da stvorimo masku ,,atlete". Upotrebljavamo samo one
vjeZbe koje nam pomaZu opustiti i stimulirati miSiie koje rijetko koristimo
pri svakodnevnim pokretima ili vjeZbe usredotodene na mijenjanje onih na,riku ko1" automatiziraju i ritualiziraju na5a tijela, na5e pokrete, naSu osjetideja, mi5ii+
ljivost pa dak i ideje stvarajuii okorjele, ukruiene,,strukture"
pokreta itd.IJz pomoi vjeLbi glumac mora razorttt te strukture te nastojati
da ih ne zamijeni s drugima (poput,,atlete").

lgremaskii rituala
1 Sliiedi uiitelia
Glumac se poine kretati i govoriti normalno, dok ostali pokuSavaju
uhvatiti i reproducirati njegovu ,,masku".VaZno je ne karikirati nego Ieproducirati unutarnju snagu koja pokreie glumca da bude takav kakav
jest. Glumac oponaia (imitira) ,,u(ltelia",ali to dini u skladu s Aristotelovim
odredenjem oponaSanja:ne samo nastojati imitirati vanjski izgled, nego
reproducirati Lnutarnje kreativne siie iz kojih takav tzgled proizlazi. Na
primjer, sjeiam se jednog glumca kojeg je karakterizirala prilidna rjeditosU
L stvarnosti bio je veoma srameZljiv,nesiguran, osoba koja je pokudavala
neprestanim brbljanjem, kao da sebojala da bi je drugi
steii samopouzd.'anje
mogli napasti.Glumac koji opona5atakvu osobu mora poku5ati rekreirati
strah koji izaziva takvu pretjeranu rjeditost;StoviSemora otkriti u drugima
dru5tvene rituale koji su u njemu prouzrodili taj strah. IJ osnovi svakemaske uvijek je neka dru5tvena nuZnostodredenaritualima.
u drugoga
2 Slijedi dvoiicu uditelja - koii se preobnLavaiujedan
njih ima
od
Dva glumca zapodiniu s razgovorom ili svadom. Svaki
udisvojih
maske
ili
stvarati
svoju gt.tp-,rsijedbenika koja poiinp oponaSati
jedan
pteobtazbu
jazapoilniu
svoju
telja.Iiakotl tt"totlto minuta, dva uiitel
,, ir.rgogu; svaki uditeljoponaSadrugoga tako da sljedbenicijednoga zavrle
oponaiajuii masku clrugoga.
anriiacij
Hamletooska
Dva uditelja moraju zamisliti Ilk iz predstave koju uvjeLbavaiu,a nJrhovi ih partneri moraju slijediti. Potom se polako podinju preobtaLavatitJ
drugi lik, a partneri ih nastavljajuslijediti da bi na kraju morali otkriti koga
su glumili.
rz8

maski
j' Smieniivanie
"-

jedni druge. Nakon

ir","ro glumac a razgovaraju, kredu se i promatraju
a ostali podinju
jedno
itnena,
njihovih
od
-.krrliko minuta dZoker izvikuje
dZoker
proziva drugo
potom
minuta
nekoliko
]..,,,n..Sotimasku te osobe;
i
dalje'
tako
masku,
niezinu
njegovu
f
,,lr-' .t,, 1'rreuzinraju

4 Siedini"tti: maski

jednoga od
Crupra glumaca usred raz1ovora odludi oponaSati masku
dok osoba ne postane
sve
komunikacije,
verbalne
bez
spontano,
niih, Lr()sve
Ovo moZe zapoieti kao niz razliditih maski koje se s vremei,l*n .r,i".ncr.
nonr sjedine'

5 Zaiedniiko stvaranie maske

TijekonrazgovoClurnciseu skupinikreiu prostoromi razgovaraju.
ra jeclanglurnac ukljuduje neku osobitost svog hodanja, govorenja,miSljenja
ili neku ivoju osobnu opsesiju.Ostali moraju to otkriti i ponoviti. Kad svi
priSvatetu prvu osobitostidrugi glumac dodaje drugu koju ostali takoder
morajuprihvatiti i pridodati prvoj. Pa treia... i tako se igra nastavljasvedok
svi glun'rcina kraju ne izvode istu zajednidkistvorenu masku.
5 Dodane maske
Glumca se zamoli da, ne ispu5tajuii ni jednu pojedinost vlastite mapridoda neke osobitostiili pojedinosti maske nekog svoga kolege.
njoj
ske,
Kakavbi taj i taj bio kad bi, osim onoga Stoon jest,imao i Zestinute i te osobe?Sto bi bilo kad bi taj snaZni agresivni glumac posjedovaoplahost onog
drugog glumca, ne gubeii time svoju vlastitu snagu i Zestinu?Moguinost
kombinacijaje beskonadnabilo da se elementineprestanododaju maskama
ili ih glumci zamjenjuju.Netko takoder moZe nadiniti masku koja je zbroi
elemenatasvih dlanova grupe uzimajuii pritom najdojmljivije pojedinosti
od svakeosobe.
7 Preuveliiavanie i odbacivanie maski
Jednomkaclpostanesvjestansvojemaske,glumac istidesvaku njezinu
pojedinostpojadavajuiije do njezinih krajnjih granica tako da djeluje pretjerano.Potom je polako poni5tavai svaki njezin element pretvara u posve
suprotnukarakteristiku.
8 Slijedi uiitelja u svoioj vlastitoj maski
Ponekadglumac ima te5ko6as pojadavanjemvlastitemaskedo krajnjih
granicaili s poniStavanjemnekih njezinih elemenata.U tom sludajumogu
mu se pridruZiti detiri glumca kojima on podinjegovoriti dok ga ostali opona.Saju.
Kada se pet glumaca posve sjedini i uskladi, detiri od njih podinju se
rnt;t'njatiu posvemaSnjusuprotnost,a dotada5nji,,uditelj"mora odmah pot<uSati
preoblikovati sebeu,,sljedbenika" koji slijedi detiri nova ,,u(itelia".
Na
taj smo nadin postigli da je naiplahiji glumac u na5oj kazali5noj
,
zavrSio
vjeLbuviduii i urlajuii. Takodersmo imali glumicu koja nifrupini
t<akonile
uspijevala ispoljiti svoju okrutnost. Nadinili smo dvije skupine;
r/9

prva se sastojalaod tri osobekoje su podelenapadati (ne fizidki) i poniZavqq

dr.tg, skupinu u kojoj su takoder bile tri osobe,a jedna od njih bila je ta glumica. Nakon ZestokogponiZavanja i provokacrja,na znak redatelja,situacija
se preokrenula i oni koji su bili poniZavani,podeli su poniZavati.Clumic4
potpomognuta svojim kolegama,uspjelaje otpustiti sve koinice, oslobodila
je okrutnost skrivenu svojom dru5tvenom maskom. Situacijaje postala tako
Zestokada je, nakon 5to je zavtllla, glumica osietila griZnju savjesti.VjeZbu
smo zavrSili djedjomigrom koju su svih Sestglumaca odigrali sa zadovoljstvom.
U vjeZbamapoput ove,u kojima senapada glumdeva intimnost, uvijek
postoji opasnostda se sudionici osjetepovrijedenima. Ove vjeZbene bi tretale imati ni terapeutsku namjenu (osim ako ih se ne izvodi u terapeutskom
okruZju), niti bi se njima smjelo ugroziti glumdevo zdtavlie. Zavr!;iti vjeZbu
emocionalnog nasilja u psihidki napetom ozra(jumoglo bi biti opasno;takav
bi sat trebao zavrlitiu ozradju fizidke igre. Na Kubi, intelektualci su sudjelovali u berbi Seierne trske, 5to je iznimno vaLno kako se ti ljudi ne bi otudili
od procesaproizvodnje ili stvarnosti. Takoder je vaZno psiholo5keprobleme
vratiti natrag u opienitiji kontekst vanjske, fiziike i druStvene stvarnosti.
9 Promjena maski
pokazuju
Jedan glumac govori i krede se posve prirodno. Ostali mu
kako vide njegovu misku i kako bi je Zeljeli promijeniti. Istidu svaki element
maske, u gi.t*u. ili glumica ga odbacuju ili mijenjaju prema zahtjevima
svojih kolega - preobrai,avajufnjeZnost u nasilnost, neodludnost u odludnost, dubok glas u Piskutav itd'
1,0Razmiena maski
Odigramo tipidan ritual; na primjer, ritual u kojem mu5karac prvi put
dovodi djevojku u svoj stan s veoma oditim namjerama. U prvom pokusu
prrzor se'izvodi posve realistidno: u savrSenomdonZuanovskom stilu on se
pravi da je moiai, zavodnidki muSk arac,a ona glumi da je mala slatkicakoritualnim radnjama
ia deka da bude osvojena.On se pri tom sluZi tipidnim
poput slu5anja glazbe,pokazivanja stana, nudenja piia itd.
Mlada se djevojki k to*.r ponasa kao ,,predmet Zelje".Ne mijenjaju{i
uloge ni rituale pona5anja,dvojeglumaca razmjenjuju maske.On, joSuvijek
u ulozi mu5karca, podinje ,e po.ri5ati kao ,,predmei Lelie",a ona, ne gubeCi
Zenstvenost,preuiima ulogu agresivnog osvajada,odnosno masku kakvu
inade nose zavodnici.
Drugi je primjer radnik koji traZi od Sefapovi5icu u tipiinom eksploatatorskom dru5tvu, sluZeii se kretnjama i radnjama koje odgovaraju tol
ritualu; skidajuii 5e5ir, opisujuii svoje obiteljske probleme, obja5njavajuct
porast troSkova Livota. Potom, ne prestajuii biti radnik, glumac preuzima
masku Sefa.
Postoji beskonadnomnogo mogudnosti razliditih odnosa koji se moglt
prikazati uz pomoi ove vjeZbe- otac/sin, uditelj/udenik, mudteli/\rtva,t0'
snik/regrut, zemljoposjednik/seljakitd'

IJO

11 Maske samih glumaca

Ovu vieabu obidno izvodimo nakon vjeLbeNacrtaj saojetijelo (vidi str.
se igra izvodi oclvojeno,svi glumci napi5usvojaimena na kornadii
Ako
111).
koji
nar-rira se presavijei potom nasumidno podijeli; ali ako se nadovezuje
glutnci ie vei imati napisanasvojaimena na poledini
vjeZbr-r,
f.,o'.1..,or,"^utu
je to zanimljivija Stoje vi5e sudionika - da bi bila
Igra
tijela.
.rt"in svojih
a tridesetje idealan broj.
barem Sesnaest,
ih
biti
bi
trebalo
uti.kovita
Grupa se podijeli na pola. Jednapolovina popne se na pozornicu i zaglurniti svojevlastitednevne Livote- da bi im vjeZbabila lak5a,moLe
Lroc.rL'
se upotrijebiti tehnika Slikadneanihsati (str. 167)u kojoj dZoker odreduje
razlitita doba dana, a glumci na pozornici glume ono Storade u to vrijeme.
Dok su oni na pozornici, dlanovi druge polovine pozorno promatraju osobe
iije im je ime zapisanona papiriiu.
Nakon otprilike pet minuta grupe zamijenemjesta.Oni koji su bili u
publici,sadapoku5avajuna pozornici prikazati maskeglumacakoje su promatrali;kako to obiino dinimo u vjeZbamamaski, nije nuZno da doslovce
reproducirajuono Stosu dodijeljeniim glumci dinili, negoje vaZnijepoku5ati prikazati ono StosmatrajuvaZnim ili osnovnim za tu glumdevu masku.
Ako je vjeLbiprethodilaNocrtaj sttojetijelo,mogu se sluZiti zakljudcima
kojesu izveli iz glumdeva slijepog autoportreta.
Oni koji se sada nalaze u publici moraju dokuditi koji glumac glumi
njihovu masku.
Jednomkad su sve maske otkrivene, dZoker moZe zatraLittparove glumac/maskada naizmjencejedan pokraj drugoga glume na pozornici, tako
da grupa koja ih promatra moZeuoditi slidnostii razlike izmedu glumaca i
njihovih maski. U toj fazi mogu im se pridruZiti i drugi glumci, penjuii se
na pozornicu i dodajuii elementeza koje misle da nedostaju maski. Nije na
odmet upitati glumce po demu su prepoznali svoje maske ili zbog dega u
tomenisu uspjeli do samogakraja.
Hamletouskaaarijacija
U vjeZbi se kao polazi5teupotrebljava nadin na koji glumci glume svoje uloge u drami, tj. njihova automatizirana gluma, a ne maske glumaca u
njihovomstvarnom Zivotu.
12 Zamiena maski
YjeLba naglaSavaekonomski karakter odredenog odnosa. U nekim
zemljamaLatinske Amerike sveienstvo je veoma napredno, dok je u nekim
drugim podruijima uZasno nazadno. U ovoj vje1bi prvo stvaramo maske
oclredeneritualima ovisnosti izmedu seljakai zemljoposjednika.Odmah
z3tim, ocligramo ritual ispovjedi priiesnika i sveienika. Potom odigramo
rttual ekonomskerasprave u kojoj glumci nose maske
sveienika (zemljoposjednika)i pridesnika(seljaka)

13Razdvaiani maske, rituala i motivaciie

ianie

Svaki glumac odvojeno uvjeLbavateelemente,a potom ih spaja.U jed'turn izvodenju

ove vjeLbeglumica je pridala o danu koji je provela s obitelji
r3r

nedugo nakon smrti svoga oca. Svi su se okupili kako bi proslavili majdin
rodenclan i tijekom proslave do5lo je clo rasprave o nasljedstvu u kojoj je
svatko Lelio clobiti vi5e od drugoga.
Prvo smo uvjeLbavali ritual rodendanske proslave sa svim pojedinostima - dolazak djece, darovi za majku, smjeStanje za stol, Sampanjac,
destitke, rodendanska pjesma, fotografiranje i konadno njeZni pozdravi nq
odlasku. Glumci su uvjeZbavali taj ritual nekoliko puta kako bi ga poslije
sve mogli ponoviti do najsitnijih pojedinosti: kako ljudi podiZu da5e,kako
piju, kako tko hoda, koliko im treba da snime fotografiju itd.
Potorn, sjede6i zatvorenih odiju, glumci ul.aze u Zestoku svadu vode6i
se svojim vlastitim ,,motivacijall;ra", u ovom sludaju okrivljujuii jedni druge za poslovnu propast, zahtljevaju6i financijsku nadoknadu i izvladeii na
svjetlo clana stare optuZbe i prljavo rublje.
U treioj fazi vjeLbe moraju izabrati masku jednog od sudionika, u
ovom sludaju glumice koja je ispridala taj siudaj, i svi glumci moraju je opona5ati. Osim toga, dotidna je glumica bila trudna, pa su se svi morali pona-

je rezultat ekonomske
np proldcle posao. ,,Zrtvovanie" u prvoj inadici bilo
Lrtvovanje, majka i kii mogle su si clopustiti luksuz
pravo
bilo
rrije
,r."ti
U drugoj inadici ta opcija clobroiudnog razumijevanja i opraStanja
..,prn.t..r.
l roi i e b i l a u p o t r e b l i i v a '
;t-, , ' . 1 , r , , - t . t v n
jerlan
primjer - r'nuSkarac iz sreclnjeg sloja otkriva da rnu je kii
| lgs
je ,,krivac" za to nestao. Otac se pokazuje u dobrome svjetlu, pun
cla
i
truclrr.r
kieri koliko moZe. Ali ako na njegovom mjestu
i
ie r.rzunrijevarnja pomaZe
siroma5nog radnika, mijenja nam se i situacija. Stromasku
upotrijebinro
je' ekonomskom stvarnoSiu - gdje ie pronaii novac
sost lrorala oclreclena
joS jeclna usta? Ovo je sludaj ekonomske moralnosti - bur[ako t-,iprehranio
jer ima novca. Bogate djevojke na plaLi
Luj noa.e biti clobar prem;l kieri,
slobodu i nemati predrasuda. Ali
dopustiti
seksualnu
si
Copacabane mogu
naseljima
sirotinjskim
Ipaneme - i, ako su imale sreie,
u
Zive
koje
cljevojke
ne
mogu
si
priuStiti
takvu
slobodu.
sluZavke
rac'lekao

Sati kao trudna 2.ena(dak i mu5karci).

Na kraju, nakon 5to su odvojeno uvjeZbane, sve tri faze povezali smo
u iednu - ekonomsku motivaciiu sukoba, mrLniu koju neki likovi osjeiaju
jedni prema drugima te iskljudivo kori5tenje glumidine maske kao potlaiene osobe. Nakon toga slijedi izvedba rodendanskog rituala punog sreCe
i veselja. Svako malo, motivacija se Zestoko sukobljava s maskom, da bi se
potom obje sudarile s kruto5iu rituala, dok sva tri elementapokazuju svoju
samostalnost.
U istoj vjeLbi, umjesto jedne maske za sve, mogu se tzabrati odredene
maske za svakog glumca pojedinadno; mi smo tako lik starijegbtata, koji je
odbijao objasniti svoje upravljanje obiteljskim poslom, nazivah,,faSistidkim
generalom" rli ,,generalom Gorilom"; ,,malogradanska matrona" bio je naziv za majku koja je imala nadmoian stav, a zaPravo je bila nesposobna; a
,,seljandica" je bio naziv za mladu sestru koju su iskori5tavali itd.

14 Premie5tanje maski iz iednog drubtvenog staleZa u drugi

Ovo je prida na kojoj smo radili: kad je bila mala, glumicu koja je Liviela s majkom u Buenos Airesu otac je pozvao u Rio gdje je Livio vei godinu
dana. Otac je u pismu napisao da bi se majka i kii trebale preseliti u Rio te
da djevojdicaprvo treba doii kako bi vidjela grad, stan itd. Kad je stigla u
Rio, otacjoj otkriva istinu da Livi s drugom Zenomte je zamoli da to pfenese
majci. Iako ne ba5 zadovoljna, djevojdicaprihvaia zadatak i vraia se u Bue,-,o,Air"r. Obiteljje dobrostojeiai moZesipriu5titi luksuz boravka u hotelu'
Majka nema financijskih te5koia
Pridu smo prvo izveli onako kako nam je ispridana,unutar istog druStvenog konteksta. Tada smo upotrijebili ,-rorrlmaske: otac je postao radnik
koji Zivi sa Zenom u turobnoj kuii u predgradu BuenosAiresa; majka i kCi
Liveu Cordobi; djevojka napu5taposao t<ito bi posjetila oca u BuenosAiresu.
O ovoj preradi pride,otacradnik nije semogaooduprijeti kierinim rnolbama da dovede i maiku u BuenosAires i smjestije u drugu kuiu dok ona
r32

riF
jftr
'{j

maski
1,5Stvaranie sveobuhvatnih
nameiu
ljudima,
ali
ispod njih Zivot se nastavlja. U ovoj vjeLse
Maske
obuhvaiaju
cijelo
ljudsko
biie da im oduzimaju sve njihove
toliko
bi maske
karakteristike. Radnikova,,dovjednost" ne odgovara mehanidkom zadatku
koji mora obavljati; radnik je to udinkovitiji i postaje sve automatiziraniji Sto
je manje dovjedan. Clumac prilagodava tijelo pokretima koje radnik obidno
izvodi, maska postupno osvaja ruku sve dok radnik ne ,,umre". Na primjer,
krojaiica koja zavrSi Sivajuii svoje tijelo; sveienik kojega ispravnost koju mu
nameie njegova sveienidka odora pretvara u srednjovjekovnog anclela predrenesansnog doba koji se odride spolnosti, individualnosti, osobne fizionomije; prostitutka koja je tek pokretno tijelo.
16 Zamjena glumaca usred rituala
Dva glumca zapodinjuprizor i stvaraju maske koje odgovaraju ritualu
koji Zele prikazati. Nakon nekoliko minuta jedan od dvojice zauzimamjesto
drugoga zadrLavajuii svoju masku i nastavljaju6i s ritualom. Drugi glumac
zamjenjuje prvog, trecj, zarnjenjuje drugog i tako dalje. VaZno je odrZavati
kontinuitet motivacije, maski i rituala.

17 Niz maski u razliiitim okolnostima

_ Jeclanglumac staneu sredinu kruga. Netko od glumacaulaziu krug i
pokazujekako zamiSljanjegovu masku u razliditi- okolnostima - bijesnu,
sretnu,nervoznu.Glumac u sredini mora ga slijediti glumeii svaku masku
kojamu je pokazanajednu za drugom.
18 Prirodno i smijebno
f \rz 5
Niz
s rlrmom
ritmom ri poKretom.
pokretom. blumac
Glumac uIazI
ulaziu
krug ttzveo.e
i izvede poKret
u Krug
ili rlritam
pokret lll
| ..
se
iini
i
i
navede
nar
drugi
glumac
,,prirodnim"
,,opu5tajuiim".IJlazi
f9t.mu
izvede pokret koji mu tu 3i.,i neprirodnim i iskrivljenim; glumac u
9t 9l
i oni koji stoje u krugu slijede njegov primjer. Kada njegov kolega
ll*l'n,t
"tfe, Slulnac u sredini vraia se opu5tajuiim pokretima; potom ulazi drugi
r33

glumac i n-rijenja pokret. YaLnoje pretjerivati, preuvelidavati t ,,pozrrdtui prirodnu" radnju pretvoriti u smije5nu, neobiinu, apsurdnu.
Prirodnost je obiino obrana od apsurda.

19 Nekoliko glumaca na pozornici

oni koji nisu na pozornici izmi5ljaju pridu, a oni na njoj pantomimski
je izvode. Osobe ispred pozornice se svadaju,razgovaraju,dok one na po_
zornici to igraju.
20 lgra nadoveznih uloga
Inadica igre Zanimanja(vidi str.126) s tom razlikom Sto su na komadiiima papira zapisana zanimanja ili dru5tvene uloge koje se uzajamno
nadovezuju; uditelj/udenik, muL.fLena, sveienik f vjernik, policajac/lopog
radnik/bogataSitd.
2llgra

politidara
JoSjedna inadica igre Zanimanja- na komadiiima papira zapisana su
imena poznatih politidara.
22 Razrll.j eni ivani e maski
Glumac izmisli lik sljedeiim postupkom: prvo hodaju u krug kao oni
sami, usredotodenina pokrete svakog dijela svoga tijela. Ruka, pokret njihanja. Glava - prati li pokrete nogu ili ne?KraljeZnica - je li savijenaili uspravna? Koljena - ukodena ili povijena? I tako dalje.
Nakon pomnog samopromatranja zapodinju s promjenom. Sto bi bilo
da sam drugadiji? Sto bi se dogodilo da se drZim drugadije?A ako bih drugadije cTrLaoglavu? Svatko od njih eksperimentira koliko god leIi, a potom
oblikuju,,masku", fizliki lik posve drugadiji od njihova. Potom dodaju zvuk
umjesto rijeii; vjeLba se izvodi bez rije6, samo uz zvukove i ritmove koji
odgovarajutom tipu lika.
Potom slijedi vjeLba slidna onoj ritml(koj Peruanskoloptanje(vidi str.
92).Na dZokerovo upozorenje: ,,Pripremi se!" svatko izabere partnera, tazgovaraju i rukuju se kada su spremni razmijeniti maske,a nakon toga dolazi
do razmjenetri puta. Ciljje igre ponovno prona6i svoju izvornu masku.
H amletozrska
uarijacija
Koriste se maske likova iz drame.
23 Zamjena uloga
Kako bi svi ilanovi grupe mogli pridonijeti oblikovanju svih likova
(daki ako seu predstavi ne upotrebljavadZokerski sustavi gdje svaki glumac
glumi istu ulogu tijekom cijele predstave)22
glumci uvjeLbavajui uloge koje
22U ,,Theatreof the Oppressed",str. 119.Boal poclrobnije opisuje kako je njegova
druZina u to vrijeme koristila sustav dZokera koji provocira glumdevo prihvaianje uloge tako da svatko glumi protagonistau razlidito vrijeme. (A. J.)
134

od njih moZe prikane slume (svatko uvjeLbava tudi lik). Na tajnadin svatko
videnje likova i prouditi verzlju svoga lika koju su drugi osmislili.
)..,i'.uo;"

Azurnoi obali
24 Nesviesticana
brojevi.Morajusekretatiu krug dvrstozbijeni,
se
podijele
Glunrcima
DZokerizvikujebtoi,a glumacs tim brojedan
od
drugoga.
se
neoclvajajuii
je
tu'r ru5i se kao cla ga je uhvatila nesvjestica,a na ostalima da ga uhvate
nego Stopadne. DLoker moZeizvikivati broj po broj, ali i po dva ili tri
i-,rije
istovremeno'
25 Imenovani voda
Glumci zatvorenih odiju stojeu krugu; dZokerobjaSnjavada ie kruZiti
i dotaknuti jednu osobuu krugu. Ta ie osobapostati voda,no ona to
njih
oko
otkriti niti bilo dime udiniti oditim. Nakon nekoliko dasaka,glumci
srnije
ne
otvarajuodi i, promatrajuii jedni druge, moraju pogoditi tko je voda. Nakon
odreclenogvremena dZoker ih zamoli da pokaZu Stomisle tko je voda.
Inaiicn
Ista igra izvodi se dvaput, no dZoker ne pita sudionike da glasno izreknu svojemiSljenjesve dok ne zavrSi drugi krug. U prvom krugu dZoker ne
dotidenikoga, a u drugom dotakne svakoga.Nakon toga moraju se izjasniti
Stomisle tko je u prvom, a tko u drugom krugu bio voda i za5to.
26 Amsterdamski klaun
Neki glumci hodaju prostorom, a drugi koradaju izanjih, poput klauna
opona5ajuii osobu ispred sebe - njezin hod, ponaSanje,bilo 5to. S vremena
na vrijeme prva se grupa zaustavii osvrne,a svaki se klaun mora istog dasa
podetipona5atinormalno kako bi prikrio svojesatiridnenamjere.
27 Beike Zivotinje
U parovima, jedan je glumac osoba,a drugi Zivotinja.Samo osobazna
koiaje Zivotinja njezin partner i podinje se pona5atiprema njemu kao da je
ta Zivotinja.Kad partner pomisli da je otkrio Stozapravojest, mora se tako
pocetii ponaSati.Ako prvi glumac-osobazakljudi da je njegov partner pogodio,i on podinje oponaSatiistu Zivotinju te se zajedno podinju glasati.
28 Kontakt oiima i zajednidka toika
Nakon 5to uspostavekontakt odima s nekime u prostoru, svaki par
usmieri pogled prema istoj todki negdje drugdje u sobi. Potom zatvore odi i
poku5avajunaii put do te todkekako bi je dotaknuli.
29 Sliiice
Kada raiunalo uiita novi program, on ostavlja na sudelju radunala
sliiicu (cookie)"
koja nam omoguduje da klikanjem na nju brLe otvorimo taj

Cookie,eng.,koladii, dajni koladii, Zemidka

rl5

-lako
i nade oii, kada gledamo neku sliku, zadrLe u sjeianju pojeprogram.
clinosti te slike pa kada je opet vidimo, bit ie nam poznata. U ovoj igri mo2emo pokazati sudionicima sliku na kojoj su, recimo, tri muSkarca u baletnom
prizoru. Potom sudionici zatvore odi, a dZoker zamijeni tri mu5karca Zenama u posve jednakoj pozi ili zadrLi mu5karce, ali im zamijeni m;'esta.Kada
sudionici otvore odi, dZoker ih pita koje razlike nogu uoditi izmeclu te dvije
slike, izmedu sliiice koia im je ostala u sjeianju i nove slike.
Te sliiice nisu samo vizualne - postoje i zvudne sliiice, rijedi-slidice,
icleje-slidice,icleologije-slidice... KaZete li ,,Rat i rat", drugi ie se ,,rat" kositi s
rijedju ,,mir" kojarje u va5em pamienju saiuvana kao cookie.Vidite li za oltarom dasnika kako sluZi misu, njegova ie se slika kositi sa slidicom svedenika
koiu imate u sjeianju. Vidite li c-lvijemladenke, ili dva mladoZenje, kako se
ljube i izmjenjuju prstenje i tu ie biti proturjeija.
Igra se moZe pro5iriti na razlidite poznate situacije, dovoljno je promijeniti jedan vai.an element - to c'epoluditi novo znadenje ili ie im osvjeZiti i
probuditi zaboravljena znaienja.
Cookiessu sjajna stvar: zahvaljujuii njima, lako i brzo moLemo prepoznatiljude, rijedi, ideje, krajolike itd. Istovremeno su i veoma opasni. Na primjer: jeclnoga dana oti5ao sam na izloLbu portreta koje je naslikao Picasso.
Promatrao sam lica lfudi koji su poput mene do5li na izloLbu. Na podetku
obilaska zapazio sam da su prilidno odu5evljeni dok su prortreti prikazivali lica s r-rosovima posred lica, smje5tenim izmedu odiju, todno onako kako
slidice u na5em sjeianju odekuju i kako su ostale zablljeLene promatranjem
drugih lica. No kad je Picasso postao kreativniji i stavio nosove i odi na mjesta na koja ne pripadaju, nego tarno gdje ih je vidio u trenutku slikanja, lica
publike postala su napeta, dela su im se zbunjeno nabrala; neki su se smijali,
neki uozbiljili od gnjeva. Njihove su se sliiice borile protiv slikareve ma5te.
To dokazuje da sliiice i stvarni umjetnici (oni koji stvaraju 5to zapravo
ne postoji, kao suprotnost onima koji beskonadno reproduciraju iste modele)
nikako ne idu zajedno. Tb obja5njava i za5to Van Gogh za'zivota nije prodao
ni jedno svoje djelo - ljudima su trebale godine da se naviknu na nove cookies.

Slikapredmeta
u ovome nizu upotrebljavarno,,dZoker-predmete"mijenjajuii njihovu
velidinu, umnaZajuii ih ili dijeleii, postavljajuii ih u neuobidajenepoloLaiei
joSSto5tadrugo uvijek birajuii predmetekoji su simboli, predmeti,,nabiieni"
znaienjem, s kojima se moZeideolo5kimanipulirati.
L Pronadeni predmet
Zermolitedlanove skupine da svaki donese po pet upotrebnih predmeta. Svatko od njih postavi te predrnete u prostor. Kada su svi predmetl
rasporedeni, grupa analiziraodnose medu njima, zaito su tako postavljeni
u kakvim su oclnosimapojedine grupe preclmeta,postojeli slidnostimedu
njima, koje im znadenjeprridajemo.

I Preoblikovani Predmeti
C)vuie vieabudobro kombinirati s nekoliko vjeZbi oblikovanjalikova,
(vidi str. 140)ili Lopot,ni nturjaka(str.137).SluZe6i
,r,,rrLrtBnlttu ucleposlnnstau
sudionici mijenjaju njihovo znadenjesluZeii
dorrijeli,
su
koje
l" i.,r..,.ttn*tima
u
drugadijem kontekstu (Pogledajtetakoder
ili
nadin
drugadiji
1a
l" iit,rr"
Magritteo')
iast
LI
vleZt''u
.tolle
od jednostavnih stvari
3 Predmeti stvoreni
I ovo se moZe upotrijebiti u kombinaciji s vjeZbamastvaranja likova
,.ff.139).Upotrebljavajuiijednostavnematerijalepoput novina, konopa, lii upotrebljavajuih u
lln, pnpi.natih rudnika, itd. sudionici prave predmete
razliditimkontekstima'
4 U iast Magritte a' ',ova boca niie boca"
Kao jednu od dviju podetnih todakaova igra koristi rijedi BertoltaBrechta:,,U jednom predmetu postoji vi5e predmeta, ako je krajnji cilj revolucija;ali ako taj cilj nestane,neie biti nikakvih predmeta unutar bilo kojeg
prec-lmeta."
Druga podetnatodkaje opus Ren6aMagrittea,.dijih nekoliko slika nosi
nasloveili sloganekoji onemoguiavaju identifikaciju predmeta koje opisuju. ,,Ova boca nije boca", pa Sto bi onda mogla biti? Ovaj stolac nije stolac,
ovajstol nije stol, itd.
Igra se sastoji u tome da se grupi da predmet kojemu svatko od njih
mora otkriti moguiu upotrebu dodajuii slici svoje tijelo; Sto bi taj predmet
mogaobiti? Komad drveta mogao bi biti piStolj,palica, kolac, konj, ki5obran,
stalak,Stap,most, zairna(a,barjak,Stap zapecanje,veslo, zviLdaljka, strijela,
luk, violina, igla, i job toliko toga, dak i komad drveta.

prostorai prostornihstrukturamoei
Stvaranje
1.Prostor i podrudie privatnosti
Prostor je beskrajan;moje je tijelo ogranideno.No oko moga tijela prostire se moje podrudje privatnosti, Stoje veoma subjektivno. Zena sjedi u
prepunom vagonu podzemne leljeznice. Sva su mjesta zauzeta osim jednog,pokrajnje.U vagon ulazimuSkaraci sjedapokrajnje - njezino podrudje
Privatnostinije ugroZeno.
Ista Zenasjedi na istome mjestu, a ostatakvagonaje prazan Ulazi isti
rnu5karaci sjedapokraj nje:njezinoje podrudjeprivatnosti ugroZeno.U ovoj
torumskoj igri gledatelji-izvodadizamjenjuju Zenu pokazujucirazlidite nadine ponovnogzadobivanjasvog podruija privatnosti.
Drugi primjeri mogu biti: muSkaracrazgovarau javnoj govornici - ako
..
tludi koji iekaju u redu stojena pristojnojudaljenosti,oni ne ugroZavajunjegot"opodrudjeprivatnosti, no ako se toliko pribliZe da mogu duti razgovor,
onclaga ugroLavaju;istu situaciju imamo u banci dok stojimo u redu ispred
Belgijski nadrealistidni slikar (1898.- 1967.)(Nup. prev.)

n6

r37

Saltera. Ili, na primjer, par koji se ljubi na klupi usred gradskog parka - netko sjeda ispred njih i promatra ih.
Ni u jednom od ovih sludajeva protagonistovo tijelo nije bilo dodirnuto, ali je u svakom od njih njegovo podrudje privatnosti nedvojbeno bilo
ugroZeno. Sto su trebali udiniti?

6 Seststolaca

postavitepet ili Seststolaca,jastuka ili cvjetova u polukrug. Svatko

igrati, stajeu sredinu i, sluZeii se samo predmetom i svojim tijelom,
zeli
rko
.,okr,rauailustrirati reienicu poput ,,ZaliubI)ensam...".Ostali moraju reii
bi trebalo pisati u oblaiiiu iznad glumdeveglave (kao u stripu).
I,u ,.,.,i.k'cia
a glumac mora pokretom dovr5iti misao
toga clZokerkaZe:"... a17",
N..,knr1
ali..."dok ostali moraju otkriti 5toje resam...
frazi
,,"Zaliublien
sadr2arruu
tijelom'
kaosvojinr

2 Stvaranje prostora u sobi

Upotrebljavajuii svoje tijelo i bilo koji predmet iz prethodnog niza, sudionici stvaraju okoli5 u prostoriji - damac,crkvu, banku, plesnu dvoranq,
pustinju, pudinu itd. Jedansudionik zapodinje,a ostali moraju otkriti 5tomu
je na umu, slijediti ga i upotpuniti ono Stoje podeo.

n rtnrijacija
Ht rtilt't ttusk
u prethoclnojvjeZbi,no ovaj putuzupotrebu frazakojeglumci
kao
Isto
u
uvjeZbavaju Predstavi'

H nniletoaskaanrijacija
Prvi glumac ili glumica smjesti se negdje u prostoru imajuii na umu
odredeni trenutak u drami; ostali moraju otkriti iz kojeg je prizora odabrani
trenutak i postaviti se u odnosu na njega, dak i ako nisu prisutni u odabranom prizoru (ali svakako su negdjeprisutni kao ljudska biia...).
6
ll,

3 Velika igra modi

&,
Stol,Seststolacai boca.Sudionike se najprije poziva da jedan po jedan s:
.'iffi:
posloZepredmete tako da jedan stolacpostane najmoiniji u odnosu na osta- 'l;l'
1V,
staviti
povrh
smije
se
pomaknuti,
od
predmeta
le stolce,stol i bocu. Svaki
,tti
ili pokraj drugoga, ili kakogod, ali ni jedan se ne smije odnijeti iz prostora. ;tlql
rd
Tijekom preslagivanja grupa ie nadiniti mnoStvo inadica.
"ii:,.
Kada se nadini odgovarajuii postav, onaj u kojem je prema zajednidkom mi5tjenju grupe stolacnajmo6niji predmet, sudionici se zamole da udu r:i'
u prostor i zauzmu najmo6nijipoloLaj a da pri tom niSta vi5e ne pomidu. {:'
Kada prvi od njih zauzme svoj poloZ,aj,slijede ga ostali poku5avaju6isejedan za drugim postaviti u joS moiniji poloZaj i oduzeti moi prvome koji ju
je uspostavio.
tli

ii

4 Stolci u praznom prostoru

Svaki glumac ima stolac. Jedan po jedan moraju u prostor postaviti
stolaci tijelo tako da postignu maksimum moii zasebe(moi u ovom sludaju
zna(i vizualnu koncentraciju gledateljske paLnje).Jedan za drugim, svatko
postavlja svoj stolacimajuii na umu isti cilj. Kada su svi zauzelimjesto,istim
redom moLe im se dopustiti da ga promijene i poku5aju zauzeti drugu poziciju za svojatijela i stolce.
5 Gdje je moje mjesto?
ViSe stolaca, stolova i predmeta pobacano je bez ikakva reda po so;
bi. DZoker redom pita: (1) ko;e od mjesta u prostoru smatraju najboljim, q'
mjestom na kojem bi najradije bili? Glumci se smje5taj:unaizabrano mjesto'
Ako dvoje ili viSenjih izaberu isto mjesto,ostat ie tamo zajedno.(2)Koie11
najgore mjesto u prostoru, ono na kojem ne bi Zeljelibiti? Kao i prije, glum;t
zauzimaju to mjesto. (3) Koje mjesto prema njihovom mi5ljenju pripadan|'
ma, koje je njihovo mjesto?
Ova igra ima nevjerojatnu moi da otkrije unutarnje misli i osjehie.
rr8

7 Fotogafiranje slike
Glumac nadini svojim tijelom sliku, dok su ostali okrenuti prema njernu zatvorenih odiju. DZoker izgovara ,,otvori-zatvori" i kao na kameri, svi
nakratko otvaraju odi, a potom lh zatvaraju i svojim tijelima poku5aju prikazatiStosu vidjeli. Potom dvoje glumacanadini dvije odvojeneslike,slijedi
brzo otvaranjei zatvaranjeodiju nakon degasudionici moraju zapamtiti obje
slikei reproducirati prvo jednu pa drugu. Nakon toga slijedetri slike. Zatim dva para stanu suielice:jedanpar stvara skupnu sliku, a drugi ,,otvori"
i ,,zatvorr" o(i, nakon dega reproduciraju Sto su ,,fotografirali". Napokon,
jedan red zatvori odi,a druglumcistanu u dva reda jedni drugima sudelice,
gi nadini skupnu sliku koju moZe tvoriti ietiri ili pet osoba;,,slijepa"grupa
snimi Stosu napravili, glumci iz skupne slike izadu iz poza, slijepa grupa
otvori odi i oblikuju svoja tijela u prizor kakav su zapamtili. Kad zavrSe,
dZokerda znak i, ako su glumci u slici todno smje5teni,oni ne dine ni5ta,
a ako nisu, polako se premjeitaju u pravi poloLaj poprativsi tu prilagodbu
grlenim zvukom. Dva ie se puta izmjenjivati slike koje je nadinila slijepa
Srupai ona originalna kako bi se uodilo gdje su pogre5ke.

lgres oblikovanjem
likova
Ove se igre posebno preporuduju kada zapodinjete rad s novom grupom ne-giumaca,na primjer, radnika ili studenata.Neke od njih su kuine, a
ne,rar-lioniike
igre - igre koje pomaZu sudionicima da prihvate ideju ,,igre"
Kakvorrse koristimo u kazaliStu;one im pomaZu da se oslobodenekih od
svojihkodnica.
l Uboistvo u hotelu Agato
Igra je nastala na temelju napetice. U predvorju hotela, u kojem su
*r
zoog
rreiegaprekinute sve veze sasvijetom, netko pronalazi papirii na kolernpiSe:,,Jasam ubojica i sve 6u vas pobiti." Sto je brLe mogu6e,sudionici
rnorajuotkriti
identitet ubojice - kojeg ie vjerojatno odrediti dZoker.Ubojica
rrhadogovoreni
znaklna pilmle r, dvalagana dodira na ramenu ili mig oka)
\oJrntu omoguiuje
da ih sve ubije, no ubijati mo/.epodeti tek nakon 5to su
139

svi sudionici dobili priliku da se upoznaju. Glumci mogu odlukom veiine

,,ubiti" sumnjivce.

ova kuina igra moZe se takoder izvesti kao radionidka vjeLbau

ko.
joj glumci doista stvaraju likove r razvrjaju njihove osjeiaje; u tom sludaiu
,,mrtvaci" ne napuStajupozornicu,nego ,,doista"umiru. Kakogocilgra biii
odigrana, smrt onih koji su ubijeni treba biti spora: glumac mora piitutufi
nekoliko dasakaprije nego Stoumre kako ne bi odao identitet ubojice.
ovakve su igre sjajneza poticanje sposobnostipercepcije.u pravilu
na5aosjetilaodabiru ono degaierno postati svjesni;ova igra uvelike pove_
iava ovo podrudjesvjesnostii svaki glurnacpomnije analizira svojekoleges
obzirom c1asu svi potencijalni ,,ubojice".DZokermoZeodabratilednog ubo_
jicu ili viSenjih, poveiavajuii tako elementneizvjesnostii stvarajuii ugoctaj
napetostite pojadavajuiitime oprez igrada.
2 Lopovi i muriaci
ovo je inadicaprethodne igre. skupina se podijeli na dva dijela,jedni
su lopovi, a drugi policajci.Ne znajuii komu tko pripacla,svi putuju istim
autobusom koji se pokvari na cesti.Svi znaju da su u autobusu samo lopovi
i policajci, ali ne znaju koji je koji. Ciljje igre otkriti tko je prijatelj, a tko neprijatelj i dekati znak za ,,ubrjanje"dlanova druge strane. Igra zavr(avakada
je jedna grupa izbrisana s lica Zemlje. u ovoj vjeLbi ma5ta je jednako vaLna kao i promatranje; svaki glumac, ma kojoj grupi pripadao, mora iznijeti
uvjerljivu pridu kojom bi pokazao svojim prijateljima svoj pravi identitet,ali
i uvjerio svoje neprijateljeda je jedan od njih. Dopu5tenoje udruZivanjeu
manje grupe kako svi ne bi poieli priiati u isto vrijeme, ali treba postojatii
odvojeno ispitivanje, izdvojene ,,smrti". Ova vjeZba moZe dostiii visok stupanj emocionalnog i ideoloikog nasilja, s obzirom da ne ukljuduje stvaranie
,,op(lh" likova, nego borbene likove na jednoj strani i represivne na drugoj,
pri iemu svaki od njih poku5avaopravdati svoj antagonistidkistav.
3 Bal u veleposlanstvu
Svaki sudionik izabire lik iz sustava vlasti koji ie glumiti; suca,Poiitidara, poslovnjaka.Bal se odrZava u veleposlanstvu,u uredu, ili negdje
drugdje - u bilo kojem ritualnom okupljali5tu - na balu se svi ti likovi pojavljuju u svom najboljem izdanju, odjeveni u najbolju odjeiu. Pri dolaskuih
najavljuju,susreiu se i druZe.
Gosti ne znaju da je konobar pripadnik revolucionarnogpokretai on
posluZuje gostima piia i kri5ke kolada zaiinjene halucinogenom drogorn.
Nakon prvog posluZivanjakoladagostima su popustile kodnicei oni se?o'
dinju ponaSatipomalo dudno. Nakon drugog posluZivanjakoladakoji j9 u
sebisadrZavaoviSedroge,gosti otkrivaju loSviSeo sebi,pona5ajuii seonako
kako bi doista Leljeli;na povr5inuizlazenjihove L,eljeinadvladavajunjihove
maske uglednika. Treie posluZivanjenatjera ih na ekstremno ponaSanje.Na
kraju dobivaju posljednji komad kolada koji sadrZi protuotrov koji ihpofia.
lo smiruje i vraia njihovim dru5tveno prihvatljivim ulogama. Svako poshr
Livanje najavljuje dZoker u odgovarajudim intervalima.

r40

- 5to Zelim biti kad odrastem?

san
- '
-aDieiii
p,-,1"-,
grupe napi5esvojaitnena na komacliie papira zajednos itnenom
junaka ili mitskog lika o kojem su sanjali kao uzoru kad su
.rsobe,
: ^rlisr'1l
polovina grupe gleda'
clruga
n,tiAir.n,
se
5LrL{ionici prvo kreiu prostorom sluZeii se samo svojirn tijelima
osobine lika kojeg glume. Moraju otkriti 5to ih je najviSe
kako LriLrokazali
snu kad su bili mali, sluZeii se samo kretnjama, izrazirnalica
tom
u
iir.,rnto
svi glume istovremeno,ali u ovoj fazi ne kontaktiraju jedni s
ipopr"tima,
ri rugi ttta'
N.rkcrnnekoliko minuta dZoker im kaZe da potrale partnera. Zapone otkrivajuii ni5ta Sto bi ih odito povezalo s
tir.riurazgovaratimedusobno
zamislili'
su
likonrkoji
Nakon jo5 nekoliko minuta dZoker ih uputi da promijene partnere, i
upu5ta se u razgovor, svaki suciionik zadrlavaju(iirazvljajuii svoj
par
novi
odredeno vrijeme, bira se treii partner.
procle
Kad
lik.
Kada zavrie, dZoker dita jedno po jedno ime sudionika i oni iz grupe
kojaje pratila igru kao i oni koji su sudjelovali,moraju opisati osobinekoje
su zamijetili kod te osobe.Ne bi trebali pogoditi stvarno ime osobeo kojoj
su oni kao djeca sanjali (Superman, Majka Tereza, Pele, Grace Kelly, itd.)
negobi bilo bolje da opiSu kako se osoba koju su promatrali pona5ala,jer
ie to otkriti tko je doista Zeljelabiti ili koje je sposobnostiZeljelarazviti u
sebisluZeii se imenom ili slikom nekog stvarnog ili izmi5ljenog lika kao
motivacijomza te teZnje.
Dva primjera: u Ztirichu dovjek je napisao ,,Tarzan".Komentari sudionika otkrili su njegovu potrebu da bude superioran, voda, zapovjednik,
Sel visoko rznad ostalih - u ovom sludaju ta druga biia bile su Zivotinje. U
New Yorku dvije mlade Zenenapisale su isto ime - Pepeljuga.Jedna od njih
pokazalaje narcisoidnost, ljepotu, okrutnost, a druga, koja je igrom sludaja
bila rz Portorika, izabrala je prikazati trenutak u kojem se Pepeljugamora
vratiti u kuhinju - ta je LenaZeljelasamo nekoliko sati sreie.
Ova je igra veoma udinkovita jer otkriva osobinei teZnjekojejoSuvijek
postojeu sudionicima. Nakon Stoje prva grupa odigrala svoje djedjesnove,
na red dolazi druga polovica.
5 Djeiji strah
Pravila su ista kao u prethodnoj igri s dvije razlike: (1)sudionici morajuodglumiti lik ili stvar koja ih je najvlSeplaSilakad su bili djeca;(2)kada
seupusteu dijalog sa svojim partnerima moraju ih pokuiati uplaiiti ba5kao
stosu i njih ti likovi ili stvari pla5ilekad su bili djeca.
Izabrani lik mora biti stvaran: osoba, livotinja, ,,opipljiv" duh itd. Na
ftt^iut umjesto ,,strahaod tame" moraju glumiti osobu ili stvar skrivenu
y tami koje se boje. eak i ako je strah neito poput ,,strah od udara munje",
rnoralibi pokuSaii
odglumiti osobu (moZdadak samoga Boga) koji ih Zeli
Pogoditinlome.
Glr*eci stvari kojih sam se bojao,mogao sam bolje razumjeti svoje
..
,,
vjecJe
strahove(koji moZdajo5 uvijek Live u meni).

r 4r

5 Sto su odrasli Zeljeli da postanem?

Isto kao u prethodnim igrama. Na taj nadin svatko od njih moZeuspo_
rediti ono Stodoistajest u odnosu na ono Stose od njih odekivalo.
H anrIetouskauar ijacija
Sto glumac misli kakav bi njegov iik Zelio biti ili kakvim bi ga ostali
likovi Zeljelividjeti - a da sve radnje koje dini budu posve iste kao one koje
dini u predstavi.
7 Moja suprotnost
I opet ista pravila. Sudionici napi5u svojaimena na komadi6 papira zajedno s osobinamakoje bi voljeli imati; koje moraju biti posve suprotne onima koje doista posjeduju.Nakon nekog vremena dZoker daje uputu: ,)y'ratite
se svom uobidajenompona5anju" a potom i ,Jratite se svojoj suprotnosti".
H amlctouskauar ijncija
Likovi bi trebali glumiti svoje vlastite likove, ali na nadin nekog drugog- na primjer, glumac koji glumi Hamleta trebaobi sepona5atikao Laer!
Gertruda kao Polonije i tako daije, no svatko od
Ofelija kao Rosencran'ttz,
njih izgovara tekst svog lika.
8 Dvije objave svete Tereze
Naslov ove vjeZbe odnosi se na mjesto u Rio de Janeiru gdje se to dogodilo - nema nikakve religiozne konotacije.Grupa sama odluduje koju vrstu medusobnih odnosa Leli istraLivati - muLf Zena,roditelji/djeca, uditelj/
udenik, lijednik/pacijent itd. Trebali bi birati samo bliske suodnose.Potom
se grupa podijeli u parove u kojima partneri odlude: (1)tko koga glumi, (2)
gdje se obidno susreiu (3) koliko su stari.
Improvizacija podinje u trenutku kada se susretnu. Moraju govoriti
jedni drugima ono Sto misle da bi ti likovi obidno rekli i dinili ukljudujuCi
sve r azgovornekl i5eje.
Nakon nekoliko minuta dZokerkaZe:,,Nekajedan od vas nadini prvu
objavu". U svom liku potom jedan od partnera mora otkriti drugom ne5to
veoma vaLno Stobi moglo promijeniti njihov odnos na bolje ili gore. Drugi
partner mora pokazati ono Stosmatra da bi bila najvjerojatnijareakcija.
To se nastavljanekoliko minuta, a tada dZoker kaZedrugome partneru
da i on objavi ne5to vaLno na Stoprva osoba mora reagirati na odgovaraltti
nadin. Nakon nekog vremena dZoker kaZe da jedno od njih mora otiii: oni
improviziraju razdvajanjebilo koje vrste - ,,vidimo se suira" ili ,,laku noC"
lli,,zbogom zauvijek".
Ova je igra posebno korisna da bi se pokazala slojevitost odredene
kulture. Na primjea gdje se muZevi i Zene obidno nalaze i razgovaraju - u
kuhinji ili u krevetu? Sto priznaju mlade djevojke svojim majkama - i"sl
li trudne s oZenjenimmu5karcem i L.eleli pobaciti, Leieli otiii od kuie ili
moZda iz zemlje.
Usporedba razliditih parova - gdje se sastaju,Stootkrivaju jedno drugome - veoma je korisna kao nadin za otkrivanje uhodanih navik a odrede'
r 4z

i igru Slika dneanih sati (u

nrrg clrustva. Ovu igru najdeSie radim isti dan kad
7
ujutro
radili
u
su
doista
Sto
,8,9,10,72 itd. - vidi
pokazati
mora
,,,,i.,isvatko
)ii toZl te igru Rituqlnn gestn(u kojoj slikama prikazujete kljudni pokret u
pokreta koje dinite svaki dan - vidi str. 160)'
lir, nrtotllitiziranih
uar ij ncij a
H t rnl t't ttttska
Glunrci nadine objavu koja se odnosi na podtekst svoga lika.

9 sukoblienipietlidi

Ova nam igra olakSava improvizaciju. Igra se u parovima, jedna osoba

je udinila ne5to 1o5e.U procesu stvaranja lika druga se
sptuLuje drugu da
svoje postupke.
i
opravclati
braniti
n-rorrl

10 lJzreiice
Sjetite se dviju-triju uzredica, popularnih izreka, gesla ili najnovije
iziavenekog vode ili demagoga.Svaki glumac dobiva jednu rijed iz odabrane redenice.U igri, tijekom koje mora odgovarati na pitanja koje ostali
postavljaju,u svaki odgovor mora umetnuti tu kljudnu rijed. MoZe imati jed,anrazgovor,ali i vi5e njih. Igra zavrSavakada glumci uspiju identificirati
svedlanovesvoje grupe, tj. one koji su imali rijedi iz jedne uzredice.YaLnoje
da svaki glumac, dok odgovara, dini to izjavarna koje odgovaraju ideologiji
kojaproizlazi iz uzrediceili geslaiz kojeg je uzeta kljutna rijei. Na primjer,
u geslu,,Samoljudi mogu spasiti ljude",jedan ie glumac imati rijed ,,samo'i
drugi ,,ljud7",tre6i ,,mogu" itd. Nitko ne zr.a tko pripada njegovoj grupi, na
svakomeje od njih da se otkriju odgovaranjemu kojem ie upotrijebiti rijed
koja im je bila zadana.
11 Sto sam ia? Sto zelim?
Veomajednostavnoi uZasnoteSko.Na komadu papira svatko sebedefinira na tri nadina, ne spominjuii svoje ime. Sto sam ja? Mu5karac, uditelj,
otac,muZ, prijatelj, Brazllac,pisac,redatelj, dramski pisac,putnik, politidar?
Stomi je od toga najva Znrje?Sto svaka osoba odabire?
Sto Zelim? Biti sretan, putovati, biti bogat, dobiti izbore, plivati, diniti
ljude sretnima, glumiti, ili 5to?
DZoker skuplja papiriie, analizira, sistematizira i otkriva njihov sadrZajgrupi ne spominjuii poimenidnonikoga.
12 Prazan lik
ProtagonistzamiSljanekoga,stvarnu osobu,koja je jedan od njegovih
_
tlacitelja.Ta osoba ne smije biti apstraktan lik poput ,,obrazovnog sustava'i
,,kapitalizma",,,globalizacije" itd., nego stvarna osoba koju protagonist dobro poznaje,osoba od koje to tladenje dolazi. Nasuprot njemu stoji potpuno
neutralan,prazan lik koji ne zna 5to protagonist misli. Igra zapodinjekada
clZokerkaZe:,,Samoodi." Od tog trenutka protagonist mora zapodeti s utjelovljivanjemsvog tladiteljainteizivno misleii na tlaiiteljeve misli, izraLavaiuii njegove osjeiaje ali sluZeii se samo odima. Prazni likovi razumjet
ce i osjetiti neSto.Nakon kratkog vremena dZoker ie reii: ,,Odi i cijelo lice",
r43

dopu5tajuii protagonistu da se izrazi licem. Slijedi: ,,O(i,lice i ruke", pa: ,,qijelo tijelo na mjestu", te'.,,Clielo tijelo bilo gdje u prostoru", Sto dopu5ta protagonistu da se kreie uokolo. Zatirn slijedi: ,,Glas, ali ne i rijeii" i napokon;
,,Dija.log" nakon dega oboje zapoiinju rzraLavatimisli i osieiaje na svim jezicima kojima se sluZe. Kroz ove razlidrte faze, prazni likovi polako shvaiaju
tko je protagonist/tladitelj, gdje se nalaze i koji je odnos medu njima - a sve
to mogu izraziti na isti nadin kao i protagonisti: odima, licem, rukama itd.
Na kraju prazan lik mora prvi progovoriti i reii 5to je dobio od protagonista
i u kojem trenutku.
Nikad nitko nije u krivu u ovoj igri: ako iaptepoznam sveienika umjesto oca, to je zato Sto je u prikazu oca moga protagonista bilo sveienidkih
osobina koje postoje u tom liku.

V. Pamtenjeosjeaja
Udarim li ruku, osjeiam udarac.Prisjetim li sejuderaSnjegudarca ruke, mogu u sebi pobuditi slidanosjeiaj. OvainizvieLbi pomaZenam povezati sjeianja, osjeter zamllljanja tijekom proba odredenih prizota ili pripreme
zabudu(a dielovania.

pamdenja,
osjetai zamiSljanja
Povezivanje
L Pamdenje:5to je bilo juter
Zatvorenlhodiju glumci moraju mirno sjediti na stolcima,potpuno
opu5teni.Svatko zasebemora polako pomicati dio po dio svoga tijela Posve
uiredotoden na n)ega,potpuno gaizdvajaiuii od ostatka tijela.
Nakon toga dZoker ih potide da se prisjete svega Stose dogodilo prethodne veieri piije odlaska na podinak. Svakapojedinostmora biti popraCena tjelesnim oiletom - okusom, mirisom, opipom, prisjeianjem oblika, boja
obrisa, pozadine, zvukova, tonova, melodija, Sumova itd. Glumac mora nastojati pritl"titi se tih tjelesnih osjeta i poku5ati ih ponovno proZivjeti' Kako
Ui ii otats ao taj zadatak,trebaobi ponoviti pokret odgovarajuieg dijela tijela; ako, na primjer, misli na ne5to Stoje poieo, pokreie usta, usne,jezik' Ako
misli na tuSiranje,pomide tijelo, osjedakoZu koja je bila u dodiru s vodorn;
ako misli na neku Setn;'u,pokreie miSiie nogu/ noge...
i
Nakon toga dZoker nastavlja ciljano iipitivali potiduii glumce, koji
dalje Lmire, da se prisjete Stose dogadalo s njima tog jutra. Kako su se Probudili? Je li im zazvonio sat?Je li itr tkogod probuilo? tcuku,, je bio zv:uk
budilice ili glasaosobekoja ih je budila? DZotu. ih zamoli da daju 5toprecizniji opis liJa osobe koju su ujutro prvu vidjeli, sve pojedinosti sobe u kojoJ
ili dorudkovali.
su spavali
'
eime su putovali? Podzemnom 2,eljeznicom,autobusom, automobv
lom? Pamte li zvuk zatvaranja vlata, itd?-Skime su putovali? Cilj ie vieiLr
uvijek biti u traganju za pojedinostima,najsitnijim pojedinostimiiielesnih
dojmova popraienih malim pokretima odgovara;uCih dijelova ttlela koii
moraju pratiti sjeianje.
r44

I napokon, dolazak u sobu u kojoj se nalaze. Koga su prvoga ugledali?

glas prvo iuli? Osjetilni opis prostorije sa Sto viSe pojeclinosti. Gdje
su
fiii
nalaze? Kako su ostali odjeveni? Koji se predmeti
Iu'.n.lo} Pokraj koga se
u sObi?
,'t.-t1..,"
Otvorite oii i usPoredite!

,'t

na dan iz proSlosti
Zpam&nie i osiedafi: sieianje

Ovo je ista vjeLba kao prethodna, no moZda se ni5ta zna(.aino nije do.,r)ciiloprretlrodnoga clana ili tog jutra. Svaka osoba mora pokraj sebe imati
prepridati neki danizsvoje proilosti (od proSlog tjedf,n,-,,ogaeakojemu ie
kada se dogodilo ne5to doista vaLno, neSto Sto
godina)
dvadeset
otprije
li
na
je 6stavilo clubok dojam na njih, sjeianie koje i danas budi osjeiaje.
Svaki sudionik mora imati pomagada; iskustva ljudi nisu identidna,
clok p-romagadslu5a, on istovremeno stvara drugu sliku u svojim rnislin-ra.
Njegova je uloga pomoii osobi povezati sjeianje s osjeiajem postavljajuii
mno5tvo pitanja vezanih uz osjetilne pojedinosti. Pomagad nije voajer: on bi
vieLbu trebao upotrijebiti kako bi poku5ao oZivjeti isti dogadaj u svojoj maSii, s istim pojedinostima, istim osjeiajima, istim osjetima - koji ie naravno
ipak biti razliditi jer ie biti samo njegovi.

3 Pamdenje,osjedajii maita
Po istom principu, uz pomoi pomagaia, poku5avate se sjetiti neiega
sto se doista dogodilo. Poku5avate probuditi osjeiaje i osjete koje ste imali u
to vrijeme, no ovaj put pomagad (koji stvarno mora biti pravi, koji osjeia iste
osjeiaje i vidi iste slike) ima pravo unijeti razlidite elemente koji nisu bili u
originalnojveruiji; nove likove i nove dogadaje. Glumac protagonist takoder
mora uvesti te nove elemente u svoj zami5ljeni svijet.
Tako su oboje, protagonist i pomagad, sudionici u stvaranju pride, dj"lomice stvarne, djelomice izmi5ljene, ali u svakorn sludaju dirljive, koja priziva snaLne slike i osjeiaje.
S vremenom i vjeZbom izmi5ljeni elementi koje u priiu unosi pomagai mogu postajati sve udaljeniji ocl stvarnosti, dak toliko da graniie s nadrealizrnom. Sudionici bi se trebali udaljiti od mogu6eg i vjerojatnog kako
bi stigli do nevjerojatnog i nemoguieg, Sto takoder moZe izazvatiemocije i
probuditi osjeiaje.

4 Sjeianie na stvarno tlaienje

Ista vjeLba.Ovaj put pomagadmoZesamopredloZitimoguderadnje
,
r.olebi ntoZda mogle voditi do oslobadanja od ugnjetavanja na koje se odnost' No na samome je protagonistu da se u svojoj rnaSti oslobodi tladenja pa
tak i ako slijedi pomagaieve prijedloge.

5 Pokus na pozornici madte

Sve Sto ste zamislili u svojoj ma5ti, mora se istog dasaizvesti na pozornici.Ostali
glumci pomahu,piotagonist i pomagai glume redatelja,i vi
PokuSavate
izvesti fizi(kisve Stose odigravalou va5ojmabti.Upotrebljavate
lstepredrnete,
pokuSavateponoviti iste fraze, itd.
r45

6 Prenoienie u stvarnost
S prethodnom vjeZbom kazali5te,fikcija, prestaje.No pravi cilj i zadatak jest prenijeti u stvarni Zivot rje3enjadobivenau maStii uvjeZbananq
pozornici. Bez imalo Zaljenja.
Iduie stranice opisuju pet kategorlja vielbi, igara i ,,igara-vjeZbi"kojq
smo upotrebljavalikako bismo pripremili glumce i ne-glumce.Sve su bile
usmjerenena pojedinadnii grupni razvoi sudionika.
Ovih pet kategorijapriprema su za uvocfu tehnike kazali5taslika, nevidljivog kazaliStai foru m-k azahita.

slika
KazaliSte
Kada sam zapoieo rad s ljudima koji su do5li iz razliltih dijelova Perua, Kolumbije, Meksika i drugih zemalia Latinske Amerike - ljudima iz
posve razliditih kultura koji su govorili razliditim jezicima - koristili smo
Spanjolskikao jezlk sporazumijevanja, iako on nikome od nas nije bio materinji. KaZem li rijei ,,majka" na portugalskom Qnrr)govorim samo o svojoj
majci, ali kaZem li ,,majka" na bilo kojem drugom jezlku, ta rijed oznadava
majku opienito - ta rijed ima tako velik broj znadenja.Nismo govorili o istoj
nrajci kada smo rekli rljei matlrena Spanjolskom,niti kad smo koristili rijed
familia za obltelj,amistadzaprljatelistvo ili lrcrmanozabtata.
Ne smijemo zaboraviti da su rijedi samo sredstva koja stvaraiu znaienja, osjeiaje, ideje, sje6anja...,koja nisu nuZno ista za sve'.rijei koju netko
izgoaorinikadnije onnkoju iujemo.Rijedi su poput kamiona: nose teret koji na
njih natovarite.Rijedi ne postoje u prirodi, nisu jednostavno nastale tamo
kao drve6e: izmislili su ih ljudi, pa ie vaLno shvatiti da su izumitelji rijedi
Livjeliu odredenim dru5tvenim okolnostima od kojih su se mnoge potpuno
promijenile.
Upravo zbogtoga smatram da bismo uvijek trebali stvarati neologizme!
Rijedi imaju svoju denotaciju,koju moZemonaii u rjednicima, i konotaciju, koju moZemo naii u srcima svakoga od nas. Dok sam radio s gole sPomenutim ljudima, zanimala me konotacija.Problem je bio kako je otkriti.
Kada sam u Peruu shvatio da veiinu vremena koristimo iste rijedi u
posve razliditim znaienjima ili pak da razliditim rijedima govorimo o istome, ali i da te osjeiaje, mi5ljenja ili sjeianja rijedi nikada ne iztaLavaju u
potpunos ti, zarnolio sam studente da stvaraju slike. Nadinite sliku obitelji,
i"ogu 5efa,i sliku svoje obitelji, svoiih sjeianja, svojih lelia, svoje zemlie"'
stvorite slike. Naravno, slike ne zarnieniuiuosjeiaje,no takodef se ne rnogu
ni pretoditi u rijeii - one tvore jezlk za sebe.One daju konotaciju rijedima
kao 5to rijeii daju konotaciju njima - mogu biti komplementarne.
U podetku, ovu sam jednostavnu tehniku nazivao kazaliStem kipoya
jer su slike bile statidne.Poslije smo usustavili nove postupke kojima su dodani pokreti, pa dak i rijedi.Tako je nastalo kaznliiteslika.
Kaclaradimo sa slikama, ne bismo trebali pokudati ,lazumietT" govot.
svake slike, pojmiti njezino todno znadenje,vei osjetiti sliku, pustiti svojo;
r46

slikeje slikasnmn Slika ie iezlk. Sve su

m;rstii sjecanjimana volju znnien.ie
ono Stoje na njih projicirano. Kako
odraLavaiu
i
takve
kao
pu,rr5ine
.lit"
-.redr,eti
na njih, tako i slike zajedno reflekkoje
pada
reflektiraju svjetlo
ideje,
sjeianja, maStu, Zelie...Cjelokunjegove
promatrada,
ft...,iucrsjc,caje
kazali5ta slika, temelji se na
pogotovo
a
potladenih,
kazali5ta
,rna nrr'toda
nasdrugi aide- viSe ljudi gleda u istu sliku i dijeli s
kttko
trdrnzu
tt
l,rit,stlrrAtl
je
je
,{r,gi,','t..clojmovecl tome 5to slika pobudila u njima i 5to njihova maSta
je sliku nadinila
zrcalo
otkrit
ie
osobi
koja
viSestruko
Ovo
njoj.
u
,.,ronn.ln
rz
ovog
procesashva(tvorac
slike)
moZe
lkrir,*,l* r,idoveslike. Protagonist
hoie'
god
iiti i osfetitiSto
Ako se slika interpretirnna samo jedan nadin - npr. ,)to je to-i-to" biti kazali5teslika i postajesamo ilustracija izgovorenerijedi.
on;rprest;-rje
je signalektiiknmetoda23,
ne simbolidka.U potonjoi, oznaditeli
slika
KazaliSte
(zastava
simbolizira
drLavu, ali ona to nije),dok su
su
odvojeni
i oznadeno
u prvom sluiaju oznaditelji oznadenojedno te isto: moj pogled na ljubav,
stiah,zabrinutostili na Stogoddrugo ne mogu se odvojiti od tih osjeiaja.
Podignuti palac koji simbolizira da je sve u redu je simbolidan, tul.art
izraz lica je signalektiian.
Poruka ne postoji bez poSiljateljai primatelja. I oboje su, i primatelj i
po5iljatelj,integrirani u tu poruku, oni su njezin dio. Isto vrijedi i za mjesto
i sredstvoputem kojih je poruka poslana.
Po5iljatelji primatelj dio su iste poruke. Da me Juda Iskariot zamoli
da potpi5empeticiju solidarnosti za Isusa Krista, ne bih je potpisao: on je
dio te peticije- po5iljateljjedio poruke i dajejoj znadenje.Da mi sveti Ivan
ponudi istu peticiju, istog trenutka bih je potpisao i prroslijedioprijateljima
daje potpi5u.
Ako ovu redenicukaZem stotinama ljudi, ona ie biti primljena na stotinu razliditih nadina:tko je svaki od mojih slu5atelja?
Tko sam ja svakome
od njih? Zato je uistinu bitno razumjeti poruku, vaLnoje slati je i primati na
razliiitim jezicima.Slika je jedan od tih jezrka,i to nimalo zanemariv.
Kako biste lak5e razumjeli sistematizacijutehnika kazali5ta slika te
kako one djeluju, poku5at 6u opisati najudinkovitije metode dinnmizacijeza
svakuvrstu ili modei. Naravno, svaki od tih nadina dinamizacije moZe se
primijeniti na bilo koji model; izbor metode ovisi o prirodi skupine, prilici
te ciljevi m a. Iz to g r azloga pokuSao sar.rrzap odetis najjednostavnijim tehniKanra,
a zavr5itis teZima.
Ponovno nagla5avam da kori5tenje vjeLbi i igara kazali5ta slika koje
prethodesamim tehnikama nije obvezatno.NiSta u kazaliStu potladenih
nije obvezujuie, jer svaka vjeLba,igra i tehnika, iako ima svoje specifidne
crllevr.,
u sebi sadrZi sveukupnostprocesa. YjeLbe,igre i tehnike u stalnom
su medudjelovanju,kao i svi oblici kazali5tapotladenih:novinsko kazaliSte,

lr ^.

>tgnaltiqueje francuskarijei koja znadi ,,identificiraju(a,deskriptivna".Na

prtmjer, photo signal6tique (signalektiika fotografija)jest fotografija snimljena
u svrhu identifikacije;identifikacijaje sadrZanau cijelojfotografiji, a ne samo u
seriji simbolidnih elementa.,,sinaletic"u engleskom je Boalova kovanica. (A.].)

kazaliste slika, forum-ka zalllte, nevidljivo kazali5te itcl. To znaii da bi uditelj

mogao predloZiti udenicima da se koriste tehnikama kazali5ta slika u svorn
radl iako nije pro5ao s njima vjeZbe koje im prethode. Isto tako u priprernanju forurn-kazaliSta dZoker ne rnora proii sa sudionicima sve (ili ijednu)
oc1 preclloZenih vjeZbi slika samo zato cla bi oni potom mogli upotrijebiti
tehnike kazaliSta slika.

slika:modelii vrstedinamizacije
Tehnike
1(a) Slika rijeii: predoiavanje teme svojim tijelom
Model
Model se moZeoblikovati na dva naiina'
Prui naiin
DZoker zamoli pet ili vi5e dobrovoljacada neku temu prikaZu vizualno. Svatkoradi ne gledajuii 5to ostali dine kako ne bi utjecalijedni na druge.
rgru koristeii se samo svojim
Jedanpo jedan dolaze u srediSteprostora za
zauzimaiu statidne poze,
rrje(i,
Bez
tijelima kako bi prikazali zadanu temu.
mi5ljenje,ideju ili
biizrazilisvoje
kako
pamet,
na
koje su im u trenutku pale
niSta objaSnjamoraju
ne
sliku,
nadine
5to
Nakon
temu.
iskustvo vezarlouz
barem u tom
reii,
se
treba
Sto
sve
govori
slika
njihova
vati ili opravclavati
trenutku. Kada su svi dobrovolici prikazali svoje slike, dZoker pita Zeli li
tko iz publike predloZiti drukiiji prrkaziste teme. Odgovor je gotovo uvijek
pozitivan. Jedan po jedan, svi koji to Lele,dolaze u prostor za igtu i pokazuju vlastiie slike teme o kojoi se govori - na kakav god nadin' Kada su svi
pokazali svoje slike, dZoker prelazina dinamizacriu slika.
Drugi naiin
Kada se radi u malim skupinana (ako se mene pita, samo u tim sludajevima), d.loker moZe predloZiti da svi stanu u krug te na dam znak sai
istorrremenoprikaZu sliku na zadanu temu. Tada,u drugoj fazi, zamrznrtti
u svojojpozi, u tiSini pogledajuStosu drugi nadinili'
Siite koje sudionici nadine moraju biti statidne,pa dak i ako sugeriraju
tapokret; glumac moZe stvoriti statidnu sliku zaustavljenu u pokretu'.Isto
prisuti
podrazumijeva
a
moZd
iako
i.o, svaka slika mora biti sama za sebe,
nost drugih ljudi ili Predmeta.

Dinamizaciia
dini
Kad je model oblikovan, dZokerprecllaZeda ga se dinnnizira'Tose
u tri faze.
Prva dinamizacija
vtdNa dZokerovznak svi suclionicikoji su vei bili u igra6emprostoru
zaiedno'
svi
iaju se tamo i oblikuju posve iste slike kao i prrje,ali ovoga puta
a ne jedan ,u dru,,ii.S,o ," dogada?Prije je svaki glumic prikazivao svoju
sliku na subjektiv-an,osoban nudirr,kako on sam vidi temu' Prikazuju(isva
drtv
ta pojeclinaJnaviclenia zaiedno,dobivamo visestruko videnje teme i,Li
ovofi
U
nju.
na
pogled
gim rijedima pregled terne,odnosno ,,objektivan"
r48

rrrV('1 c{ijelu dinamizacije, cilj nije vi5e doznati Sto svaki pojedinac misli,
Inclividualne slike dale su nam,,psiholo5ke" prrkaze, a sad
f,e..Sto svi misle.
videnje problema; to jest, vidimo kako ova odrede,,dru5tveno"
.lobiti
sn.,o
t"nlo cljeluje na tu oclredenu zajednicu'
,.,.-r
Objzrsnit iu to pomoiu nekoliko primjera. Na radionici u Firenci jedan
je religiju kao temu. Isprva, nekoliko se sudionika
oc.lsuclionika predloLio
poboZnih, vjerskih prlkaza: raspeia Krista, Djevice
drLalo
pojrna
,, r.,rikazu
sveienika, vjernika itd. Potom su drugi glunrci
svetaca,
krvari,
k.rko
Mariie
lju.bavnike u crkvalna, prosjake kako. primaju
i
prikazali
scenu
na
stupili
sklone
osudivanju... i naposljetku, turiste kako
sveienike
stroge
'riiostinju,
ikljocaju aparatima i sijevaju blicevima.
U grardu na jugu Francuske, profesor je zarnolio svoje uienike da nadine prikaze neke poznate lidnosti, stvarne ili izrni5ljene: Ivane Orleanske,
Berenike, Napoleona itd. lztlhprlkaza otkrio je toliko toga! Prikazali su sve
Sto im je na satu rekao o tim lidnostima, no ne onako kakoje on to ispredauao,
veckokoje to sunki uienik shaatiokroz svoja vlastita iskustva, misli, osjeiaje i
vjerovanja. Tako u njihovim prikazima nije bilo neuobidajeno da Fedra, na
primjer, sjedi pognuta nad radunima iz supermarketa ili da se Napoleon
muii s bankovnim izvjeSiem... bile su to djedje ideje, ali zato ni5ta manje
vrijedne! Njihove su se ideje otkrivale u njihovim prikazima.
Joi jeclan primjer: U Brazilu netko je predloZio da se pozabave temom
nasilja. Rio de Janeiro, gdje se radionica odrL.avala, jedan je od gradova s
najviSenasilja u svijetu, s najvi5om udestalo5iu krada i ubojstava, u demu je
prednjadila diktatorska vlada. Stoga nije bilo nimalo dudno da je jedna skupina (na tedaju koji sarn organizirao u prosincu 1979.)predloZila upravo tu
temu. Ipak, ono Sto se dogodilo jest bilo dudno: svi su,bez izuzetaka, igrali
ulogu Zrtve nasilja.... I ne bez razloga. Prlkazali su nasilje na svim razinama: fiziiko (policijska i vojna agresija), ekonomsko (plaianje najamnine),
vjersko (pokajanje), obrazovno (nasilni uiitelji), spolno nasilje (silovanje).
Unatod sverrru, u njihovim slikama uvijek su se prikazivale Zrtve - naime,
sudionike radionice dinile su dvadeset detiri Lrtve nasilja! U dinami zacljama su se, kao Sto iemo vidjeti, jasno pokazali razlozi zato.
Druga dinamizacija
Na dZokerov znak sudionici se poku5avaju povezati jedni s drugima
na pozornici. Drugim rijeiima, vi5e nije dovoljno samo prikazati svoje videnie, vec ga morate povezati s tudima. Svaka osoba moL,e se pomicati kaKo Zeli sve dok je njezina poza povezana s pozom i-ili predmetima koje su
ctrugi sudionici postavili ili zamislili. Ako je svaka slika dotada imala svoje
znaienje, sada je vaLno merlupovezivanje svih slika zajedno, makrosvijet.
Uno Sto vidimo, nije viSe samo druStveno videnje, vei organizirano, organsko dru5tveno videnje problema. Slika viSe ne prikazuje vi5e glediSta, vei
jedno, globaino,
sveobuhvatno videnje.
Na primjer, na jednoj radionici netko je predloZio kao temu francusko
,
ttazaliSte.Sudionici, koji su bili ili profesionalni glumci ili glumci-amateri,
nisu bili ba5 odu5evljeni tom idejom. Tako je u stvaranju modela svaka osoba
Pokazala nimalo laskavu sliku: jedna je osoba tako u dudu zurllau vlastiti
r49

pupak, druga je pokuSavalapoljubiti vlastitu straZnjicu,treia je naokolotrqZila nekogadvogledom (vjerojatnonekogau publici),cetvrtaje brojila sitni$
peta je zljevala,Sestaje spavala i tako dalje. Sve u svemu, nisu bili zadovo!ni! U prvoj dinamizaciji, ni5ta se spektakularno nije dogodilo - svi su biii
okrenuti prema publici u jednoj vi5estrukoj slici s izrazina obeshrabrenosti
i dosadena licu. Nasuprot tome, u drugoj se dinamizaclji dogodio neodekivan preokret: sve slike koje su na ovaj ili orrajnadin prikazivale ,,umjetnike,,
medusobno su se povezale,no ni jedna se nije ni poku5ala pribliZiti slikama
koje su prikazivale publiku koja je, pak, ostala drijemati i zijevati u svorn
kutu. Glumac koji je proudavao svoj pupak otiSaoje do onoga koji je brojio
sitniS,glumica koja se divila svojoj straZnjici uodila je nazodnostdjevojke
koja je pokazivala grudi, itd., no nitko se od njih, ama ba5 nitko, nije ni najmanje potrudio uspostaviti kontakt s publikom. Isto tako potonja se nije
nimalo pribliZila grupi,,umjetnika".
Treba se duvati generalizacije,jer ipak se ovo dogodilo jednom prilikom, na jednoj radionici, u jednoj skupini. Ali, zaboga, cijela skupina - 1e
mora neStoznaditi!
Treiadinamizacija
Zna se dogoditi, kao Stoje to bilo u Riju, da sudionici prikaZu samo
,,posljedice", a ne i uzroke, rezultatnasilja, ne njegovo porijekla.u Riju, svi su
sudionici bili Zrtve istog represivnog sustava.Kada su u drugoj dinamizaciji
Zeljeliprikazati ,pjelinrt",makrosvijet, u slikama koje su nastale,nedostajalo
je solidarnosti ili jedinstva medu Zrtvarna,a nije bilo ni ,,pokretadanasiljal
Svi su radije igrali svoju ulogu Lrtvenego zajednidkogneprijatelja.U takvim
sludajevima dobro je koristiti treiu metodu dinamizacije modela. DZoker
naredi grupi da se na njegov znak sve slike ,,Lrtava" (objekata)pretvore u
slike tlaiitelja (subjekata).Mlada Zenakoja je bila silovana mora prikazati silovatelja,dovjek koji plaia najamninu svog stanodavca,prosjak dovjekakoji
mu daje milostinju, gradanin policajcaitd.
Tako u prvom pokuSaju moraju prikazati jednu stranu konflikta a u
iduiem drugu. Ovdje sepokazaojoSjedanzanimljiv aspektkoji moZebiti od
zna(ajnepomodiu,,ditanju" misli, osje6ajai ideologije grupe. Ako u prikazu
vlastiiog ilaeenla sudionic i koriste staarne slike,ko d,prikazivanj a neprijatelja
posluZiiie se iubjektit,nimslikamn(gotovo bi ih se moglo nazvatt ekspresibnistidkim a), izobli(enim slikama. Da, izoblidenim, ali to nlje bez tazloga'
nego zato Sto su tvorci tih slika sami doZivjeli nasilje. Te slike prestaju biti
.uJirtid.," i postaju ve6e,postaju iskrivljena dudoviSta!Svaki sudionik pri'
kazaoje sebl orok,og knkia iesi ltti kakav misli da jest), a svog neprijatelja
kokaimga aidi.
Prema mom mi5ljenju ovo je jedan od,najvaLnijih problema kazalilta'
Postoji li uopie o6l"itlrrni iealizam? Je li uistinu moguie prlkazatifu
vot onakvim kakiv jesti Postoji li takvo Sto?Vjerujem da tl mogto posrciatL
samo kad bi glumci bili sposobni izraziti kozmidko stajaliSte,no svaki glumac je dio nekog druStva i sumnjam da je moguie da kao takav vidisv,iietix
t
nekog drugog g'iediStaosim svog. Realizam je jeclnako subjektivan stil kao
nije.
svi ostali,no opasanje upravo zato Stose pretvara da
r 50

Meni se svida nadin na koji Lrtve vide svoje muditelje:nko ih takaima

,,i,lr.tt')ie zsto ito oni i jesu tskui.Za nas, oni jesu takvi. Kada kaZem ,,nas",
proces u kojemu se moramo identificirati s nekime - s
nrtnii," na estetski
nema treie opcije'
no,l,uili s njima
U ovom procesu,5to su Lrtve veie, to jest,Stosu vi5e tladenjapodnijele,
vi5e izoblidene.No rijed ,,izobli(iti" ovdje treba shvato ce slike tladitelja biti
njezina uobidajenogznaienja.Smisaobi trebaobiti
od
suprotno
il,l potp.tt-,'o
Na primiea tladitelj izvana izgleda,,normalslike.
stvarne
uruiunj" prave,
nadin. Njegov ,,realistidan ptTkaz" ne bi ga
na
se
,,normalan"
no", ponaja
istinska slika je pak ona koju ie oslikati
Njegova
ljudi,
drugih
od
razlilouuo
je onakav kakvim ga potladenividi, pa
on
U
stvarnosti
je
tladio.
koga
onaj
dak i ako je u ,,realistidnomkazaliStu" isti kao svi drugi. Nikad nisam bio
potto"it realizma,a otkako radim sa slikama,joSsam mu manje sklon. Sto
vi5e,,virlimono Stogledam",to se viSeodmitem od realistidnogstila.
Takoderje vaLnonaglasiti da cilj nije stvoriti neoekspresionizami duindividualni stil. lJ ovom procesustvaranjaslika nije vaZsubjektivni
dan,
jedna potlaienaosobavidi jednog tlaiitelja, vei otkriti kako
kako
uvidjeti
no
potlaieniopienito vide tlaiitelje.Kad bismo trebali ovom pristupu dati ime,
morali bismo ga kontradiktorno nazvati,,dru5tveni ekspresionizam" ili
,,obiektivnieksPresiorrizam".
No vratimo se dinamizaciji kako bismo Sto bolje mogli istraZiti videnje prikazano slikom, a ne samo prihvatiti ga kao predodavanjestanja stvari, rnoramo navesti glumca do upotpuni sliku koju je prikazao na podetku.
Taje komplementarnost iesto plodonosna i moZe razjasniti i dodati dubinu
prvoj prikazanoj slici.
1(b) Slika rijeii: predoiavanje teme tijelima suigrada
U prvoj inadici ,,stvaranjaslike rijedi" sredstvakojima glumac raspolaZeogranidena su na uporabu samo vlastita tijela. U drugoj inadici moZe
koristiti tijela drugih, pa dak i predmete.
ModeI
DZoker zamoli prvog dobrovoljca da prikaLe predloZenu temu koristeii tijela ostalih dlanova skupine. Taj kipar odluduje koga (e uzeti i postavlja
ih u rnedusobneodnose tvore6i tako jedinstvenu sliku sastavljenuod viSe
tijelai, ako to Zeli,jednostavnihpredmeta koji su mu pri ruci (stolci,stol itd).
GlumcemoZe postaviti u Zeljene poloLajena dva nadina: modeliranjem, pri
iemu fizidki oblikuje njihova tijela i postavlja ih u Zeljeni oblik i/ili pokazujuii vlastitim tijelom, pomo6u zrcalne slike, poloLaj koji Zeli da zauzrnu.
Jedinoorude koje ne rn-tij" koristiti jest izgovorena rijed.
Kada je model zavrien, dZoker se savjetuje s grupom koja se s pri,Kazanorn
slikom moZe sloZiti (Stoznadi da slika ostaje kakva jest), a moLe
se i ne sloZiti (u tom se sludaju model rastavlja) ili se djelomidno sloZiti. U
potonjemsludaju,dZoker iz slike uklanja elemente zakoje grupa smatra da
nernajufunkciju ili ne nose nikakvo znadenje.U svakom trenutku treba se
savjetovatis grupom jer je, na kraju krajeva, ona ta koja stvara skupnu sliku
rlazadanu
temu.
I5I

i
I

i
i

YaZnoje da osoba koja oblikuje sliku to dini brzo, kako ne bi do5la u

napastda razmi5ljarijedima (verbalnimjezikom),a potom ih prevodi u slike
(vizualni jezik).Ako se slike stvarajuna taj nadin,priliino su 5ture.
Ponekadse clogorlida grupa ne uspije sloZiti svima prihvatljivu skupnu sliku. Sjeiam se,jednom je u Torinu skupina s kojom sam radio poku5ala stvoriti sliku ,,obitelji",no predloZeneslike bile su toliko brojne i raznolike
da je svaki kompromis bio nernogui. Isprva me to zabrinjavalo, no ubrzo
sam rijeiio taj problem - Torino broji oko dva milijuna ljudi od kojih je tek
detvrtina pravih Torinjana,dok su ostali clo5liu grad traLe(i posao (pogotovo u tvornicama Fiata).Do5li su iz svih krajevaItalije,posebices juga. Svi su
oni Talijani, no potje(.uiz potpuno drukdijih kultura - iz Kalabrije,Milan4
Napulja, sa Sicilije itd. Svaki od kipara mislio je na svoju vlastitu obitelj i
vlastitu kulturu!
,,Obitelj"je ipak stalna tema u kazaliStu potladenih i o njoj se najvi5e
raspravlja. Obitelj postoji u svim druStvima - no koja todno inadica ,,obitelji,,?Svaki put kad se ova tema spomene,stvori se drukdija obitelj, vei prema
drZavuom ustroju, samom kiparu... Evo
kulturi, druStvenornsloju, zer.-:'ljr,
nekoliko primjera.
obitelj
Saedska
Goc-line1977.tljekom radionice koju sam vodio u Stockholmu, sudionici su oblikovali sliku obitelji; dvije godine poslije u lokalnom kazali5tu
u Norrkopingu druga jedna grupa ponovila je tu istu sliku: stol u sredini,
dvoje ili troje ljudi sjedi za njim, no okrenuti jedni od drugih. U pozadini
slike je Zenakojaje svima okrenuta ledima. Skupina ljudi okupljenaza istim
stoiom,no ne viclejedno drugo, niti jedno drugo gleclaju,ne razgovaraju.
Obiteljiz Codrnna(Sicilija)
Opet imamo stol, no ovoga puta za njim su samo muSkarci. Dalje od
stola sjedi Lenai glacli (i gu5i) dvadesetogodi5njudjevojku, privijajuii je na
grudi poput novorodendeta.Jo5dalje sjeciidruga Lenakoja Sijemiraz. Nisu
potrebna nikakva claljnja objabnjenjakako bismo uvidjeli patrijarhalne odnose u toj zajednici.
Sjeuentoameriika obitelj
Ovu sliku prlkazali su mi u New Yorku, Berkleyju, Milwaukeeju, Illinoisu - od sjeverado juga, od istoka do zapada,posvuda, svaki put, toliko
destoda je vei postala kllSel:mu5karacsjedi na stolcu (i stol je tamo, ali stoji
uza zid), a oko njega stojeZenai nekoliko djece,nagnuti su jedni prema drugima i 2va1uZvakacegume.
... SamokaZemStosam vidio.
Njemaiknobitelj
To sam prvi put vidio 1979.u Hamburgu: mu5karac sjedi za uptavllt
dem skupocjenog automobila potpuno usredotoden na voZnju. Krai niega
sjedi Zena,takod-ervrlo ponot.,u ttu automobil, ali zaokupljenas troie male
ii"." nazaclnjemsjedalu koja se tuku, grizu,udaraju, bore zanadmoi. Kada
sam viclio ovu sliku, isprva sam mislio da pretjeruju - muSkaracje bio tako
I5L

rlonosanna svoj auto da nije ni pogledao svoju obitelj.Prokomentiraosam

je odgovorio, praien smijehom oclobravanjaostatka grupe:
fo,
-Toa netko mi
Ovdje mu5ki prioriteti idu ovim redom: auto, Lena,pas
tako.
ie uistinu
su pljeskalii smijali se,no ia i dalje nisam bio uvjeren,
Svi
rljeca".
91r'la
tek
i.,.-,
grupa nije nadinilapotpuno istu sliku...
druga
Berlinu
u
l'e dok
Lirttttinsknobitali
Obiteljska povorka korada prema crkvi; cljedovi vocle bake, muZevi
svojeZene,nrajkevode djecu.
... Dugaiak red tladenihi tlaiitelja koradaprema crkvi, pomalo bogoboiaznihizraza lica. Svi su sudionici prihvatili sliku, ali su napomenuli da
jedan bitan cletalj- muikarac koji pi5a po zidu... sloboda!
nerlostaje
Meksiiknobiteli
U sredi5tuslike stoji kip Djevice Marije rabirenih ruku, po jedna i,ena
klec*ii moli se sa svake strane kipa. S jedne strane mu5karac,odito pijan,
pokuSavaudariti Lenu koja mu vje5to izmide i brani se,iza Djevice,drugi
pijani mu5karac udara tri mlada momka i pokazuje razne znakove agresije
- djedacisu tek podeli Segrtovatikod njega. Pokraj napadnute ZenejoS se tri
mladedjevojkeudebraniti. Cijeli se prizor odigrava pred blagim, odobravajuiim odirnaDjevice Marije... Meksiko je vrlo religiozna zemlja.
obitelj
Lezbijskn
Moram naglasiti daprlkazane slike nisu uvijek univerzalne. Tako sam
jedrromviclio sliku na kojoj su se dvije Zenes djetetom drLale za ruke. Neko
je rekao ,,Tonije obitelj!'; a glumica je odgovorila ,,Toje moja obitelj" i nastavila je mirno oblikovati skulpturu, postavljajuii na lica likova blage i njeZne
osmijehe.Iako slika nije predstavljalatipidnu Svedskuobitelj, to joj nije bilo
vaZno.Bila je to njena obitelj i bila je zadovoljnanjome.
Egipatskn
obitelj
Upedatljivportret: Lenasjedi na stolcu podignutih ruku kao da drZi
placlanjs hranom. Iznad nje stoji muikarac na stolcu i jede s pladnja koji
ZenaclrZi u zraku daleko od dohvata reda mladih ljudi koji zbijeni sjede
jedaniza drugoga rabirenihnogu i s rukama pruZenim prema zabranjenom
pladniu.
Argentinsktt
obitelj
TuLna,
potresna, Sokantna:nekoliko ljudi sjedi, a ostali koji dine ve..
sjoje.Jedan je stolac prazan i sve_suodi uprte u njega, prema odsut:tlu,
nonrekoji bi trebao sjediti na njemu. Zivio sam u Argentini pet godina i
poznavaosam desetke,moZda i stotine obitelji, ni jednu
ali
koja nije imala
prazanstolac koji je pripadao nekome
tko je skondao zbogvojne diktature,
'il Je,,nestao"
(a takvih je prema podatcima Medunarodne amnestije oko
y9? ili u progonstvu. Tu sliku nadinio je Argentinac,ali mogaoje to lako
ll'ttt
t Urugvajac,eileanac, Paragvajacili Bolivijac,bilo tko od stanovnika
'arrvavljenog
kontinenta.Latinska Amerika!
r5l

Dinamizacija
Praa dinamizacija
Nadinite ritmidan pokret unutar slike. [Jzmimo, na primjer, statidnq
sliku dovjekakoji jede: ona nam nudi odredenu kolidinu informacija i dopudta nam da poneStorazumijemo - ta nam slika neStogovori. Ali postoji
tisuie nadina i tisuie ritmova jedenja.U ovoj fazi dinamizaclje,,,slika'' mora
jesti ritmom koji ie nam ne5toporuditi i priskrbiti nam joSvi5e informacija
od statidne slike: jede li brzo lli polako, trpa li hranu u sebe poput vuka ili
uLiva polagano u svakom zalogaju?
Druga dinamizacija
Slika, osim 5to je u ritmidnom pokretu, ponavljafrazu koju autor smatra bitnom za karakterizacijulika. Zelim razjasniti da je osobakoja izgovara
tu frazu lik, a ne glumac. Dakle, ako dobro6udni glumac glumi zlu osobu,
zla osobaje ta koja govori.
Treiadinamizacija
Slika ponavlja ritmidni pokret, ponavlja frazu, a zatirn zapodinjejo5
neki pokret ili radnju koja se nazire u statidnojslici: drugim rijedima,ako
subjekt jede, Stoie udiniti kad zavrSis jelom? Ako ide nekamo, kamo ie stiii?
Ako je agresivan prema nekome, koje ie biti posljedice tog tladenja?
2 Slika promjene
Treia tehnika sastoji se od rada na modelu te argumentiranja samo
vizualnim sredstvima. Odsutnost rijedi ovdje je vaLnlja nego ikad, no to ne
znaii i odsutnost rasprave koja treba biti Stoiscrpnija.
Model
Kako bi se stiglo do slike koju ie cijela grupa prihvatiti, koriste se iste
metode kao i do sada. Tema ovog modela mora blti tlaienjebilo koje vrste
koje grupa predloZi. Tako ie to biti slika stvarnog tladenja.Zatim zamolite
grupu da stvori idealnimodelu kojem neie biti tladenja,u kojem ie svi likovi
biti u prihvatljivoj ravnoteLi, gdje nitko ne6e biti nidiji tladitelj. Nakon toga
vratite se praaojslici, slici tladenja,i zapodnite s dinamizacijom.
Dinamizacijn
DZoker objaSnjavakako svaki sudionik ima pravo dati svoje vlastito
mi5ljenje o svakom koraku prljelaza s ,,prave" slikl (tlatenja) na',,idealnr/
(bez tladenja).Svaki sudionik djeluje kao kipar i mijenja sve 5to smatra potrebnim kako bi promijenio stvarnost i uklonio tladenje.I ostali morajuiznv
jeti svoje mi5ljenje, pokazatiSto smatraju moguii*, u'5tone, ali bezupotabe
rijedi, jer se cijela ,,rasprava" odvTjasamo mijenjanjem slika.
Nakon 5to su rrrikoli su to Leljelinadinilidvrje,,slikepromjene" @tkfl
vajuii u procesu svoje misli, osjeiaje,ideologiju, o3ekivanji, nade) zapotinie
praktiina uerifikncijaonoga o demu se raspravljalo.Na dZokerov znak, svi sudionici u slici oLive i podnu se kretati, svaki lik (svaki glumac u slici) irna
pravo diniti po ,rro-", osloboditi se (ako je potlaien) ililoS jade tladiti (ako
r 54

tlaiitelj). Ti pokretintorniubiti karakteristiiniza glumljenelikoue,A ne za same

ie
'i.,i,olttit'.
Nakon Stoje nekoliko puta pljesnuo- tj. nakon nekoliko oZivljenih
- clZokerpredlaZelikovima da nastaveusporenim tempom te na svaki
slik;r
(koji stiZetakoder u mnogo sporijem tempu) da se zaledei pogledarrljr,s.rk
kako bi mogli vidjeti svoj poloZaju odnosu na druge. Kretanje
sebe
ukr.-'
iu
su sve moguinosti oslobodenjaiscrpljene,kada se slika sama
kada
ore'staje.
zaustavila,kada su svi sukobi razrije5enina ovaj ili onaj nadin, sa
gotovc.r
iretninr ili nesretnimzavrSetkom.
Ovo se moLe izvesti i u nekoliko koraka: kada sam u Rio de Janeiru
racliosa sindikatom, s grupom pomalo grubih komunalnih radnika (distaiinra ulica i sl.)koji nisu badbili raspoloZenizakazalllte, zamolio sam ih da
mi pokaZusliku sindikata prije nego Stoje njihov ogranak postaoutjecajan,
prije negoStosu se rijeSili korupcije uprave. Bili su mi voljni pokazatikoliko
ie situacijabila 1o5a.Zatirn sam ih zamolio da naprave malu promjenu na
slicikoja bi pokazivala 5to su prvo udinili kako bi to rijeSili.Uveli su u sliku
nekogatko je promatrao direktore u njihovim poslovnim malverzacljarna.
Zamolio sam ih da mi pokaZu sljedeii korak, mali korak: pokazali su kako
ta osobaprida s drugim radnicima. Treii korak: okupili su se kako bi to
raspravili.Sljedeii?Odludili su djelovati.Pa jo5 jedan korak i job jedan i job
jedan...sve dok mi nisu pokazali kakav je sindikat sada,kako su ga promiienili.
Zatim sam ih zamolio da mi pokaZu koji bi mali korak htjeli udiniti u
buduinosti,pa nakon toga joSjedan..., sve dok nisu stigli do konadneslike.
Pitalisu me: ,,Jeli ovo kazali5te?Jer doista uZivamo u niemu...,,
3 Vi5estruka slika tlaienja
Prethodna tehnika omoguiuje grupi da se izravno usredotodi na samo jedan problem, jedan oblik tladenja,jedan konkretan sludaj.Druitvo je
prikazanoen bloc,kao cjelina u jednojjedinoj slici. Makrosvijei je prikazan
u formi mikrosvijeta.
To moZe biti veoma udinkovit nadin da se postigne dublja i detaljnija
analiza tog mikrosvijeta. Medutim, destje sludajda se moguia rjeienja
tog
problema,pa iak i njegovog pravilnog razumijevanja, mog., ,ruii jedino
u
orustvenommakrosvijetu, a ne u mikrosvijetu - u viSestrukosti
piil"n"go
u jedinstvenosti.To zadatakdetvrte tehnike slika.
ie
Model
Model kojl ge ovdje traLi nije vibe jedan jedini, on je vi5estruk. o kojoj
^^ r
sucrse temi radilo, cilj vise nije prikazati jednu, nego nekoliko slika koje
je predstavljaju
ili u nekoliko iailititih trenutaka u vremenu ili iz nekolit<orazlieitih motri5ta.
Tako umjestojedne slike grup a rnole pripremiti p"t,
sedamili deset
slika. PoZeljnoje dase slike previie ,r" ponu'olaju osim ako
tlanenjekoje
se prouiava nema jednu osnovnu karakteristiku. Uz iznimku
uvogposljednjeg,
dto su slike razliditije,to bolje.

lli

ii

li

il
It
Irl
r55

Dinomizacija
Jeclnomkada je vi5estruki model oblikovan, dinamizacija se provodi
u tri faze.
Kao prvo, oni koji stvaraju sliku tladenja o kojem ie biti rijed moraju
sami uii u sliku kako bi nam pokazali svojevidenje tlaienja. Moraju zamij;_
niti nekog od sudionlkaiz slike koju su nadinili kako bi se i cjelokupnaslita
i autorovo videnje mogli bolje razumjeti. Potom, u prvoj fazi dinamizacije,
autoru slike dopu5tenoje da se kreie i prema vlastitoj Zeljipromileni poloiai
bilo kojegsudionika u slici,ili dak svih, kako brprlkazao idealnusliku.Takou
model-pridimoZemovidjeti tladenjeonako kako ga je doZivio autor slike,a u
promjenama otkrivamo njegove Lelje,vizije kako bi stvari trebale izgledati
kad bi bile posve suprotne ovima kakve su sada.
U drugoj fazi, slika se vraia u prethodno stanje i na znak dZokerasvi
sudionici u slici moraju usporenim pokretima izvesti promjenu od staarnog
do idealnog,u skladu s autorovim Zeljama.Kreiu se samostalno;kipar ih ne
navodi; svatko od njih djeluje prema vlastitom nahodenju, ali prema autorovim uputama.
U treioj fazi, sllka sevraia podetnom modelu. Jo5jednom na znak dZokera osobese pokreiu, no ovaj put ne nuZno prema idealnoj slici; svaka osoba mora djelovati u skladu s likom koji predstavlja.Sadaje moguie odrediti
koliko je ostvariv kiparov prijedlog; nekome se moZe udiniti da je autorov
prijedlog realistidan, ili pak znanstvenofantastidan.Ova ie treia fazabrzo
pokazati je li idealna slika, lli prljelaz ka tom idealu, u podrudju darolijeili
Takva viSestruka slika tladenja obidno puno toga otkriva grupi. To je
jedna od tehnika koja najbolje rasvjetljava temu.
Tu moram jo5 ne5tonaglasiti: pravila igre moraju biti jasno i jednostavno iznesenana samom podetku. Ako ne5to nije navedeno kao ,,zabranjeno"
dok se iznose pravila, tada takva zabranane postoji. Ako sudionici, ili neki
sudionici, vjeruju da je ovo ili ono zabranleno,to je onda njihova stvar, a ne
pravilo igre; no ta je autocenzura sama po sebi vrijedna paLnje.
Na primjer, ovu smo tehniku koristili u Hamburgu. Tema je bila obitelj. Slike koje su tvorile model bile su gotovo sve zaista zastraiujuie - nasilje, fizidko i psihidko zlostavljanje.Kad smo podeli s dinamizacljom, otkrio
sam da svi traZe ,,rjeSenje"svojih problema unutar svake slike; nastavili bi
premlaiivati jedni druge, vrijedati, medusobno se svadati u svakoj od slidica
koje su tvorile cjelokupnu sliku. Nitko nije ni poku5ao napustiti mikrosvijet
svoje obitelji, potraLitirje5enje u dru5tvenom makrosvijetu, u mnoStvu drugih obitelji, drugih grupa, drugih ljudi. Kada je svako kome5anjeprestalo(s
mnogo ranjenih i mrtvih), upitao sam sudionike zaStosu tako uporno ostajali unutar svoje grupe kada je sloboda koju su traLili zapravobllaizvantih
granica. Gotovo svi su odgovorili istovjetno: ,,Mislili smo da je zabranieno
napu5tati svoju grupu (svoje obitelji)". Tko to brani? Ba5 naprotiv tehnika
viSestrukih slika otvorena je prema svemu, prema vanjskome svijetu, sodionici se slobodno mogu ukljudivati u drugl slike - nlihova funkcija niie
zatvaranjeu naSemale svjetove.
r 56

Takvo samonametnuto tladenje veoma je desto. Toliko smo potladeni

i kad nema tladenja izvana, kada ne postoji. Svi
,la tlaiirno i sami sebe dak
u
svojoj
glav7" (vidi str. 170. u Nouim tehnikamakazaliita
,,policajca
rrt-rsirno
,'.,ri
dogodilo se upravo suprotno iskustvu iz Hamburga:
.Jit,r).t-t Montelimaru,
pobjegli su kroz ptozot...
s'i koji su glumili slike ,,diece",
iznosi
na
vidjelo
ponekad neodekivane stvari. Sjeiam se,
tehnika
Ova
netko je predloZio temu seksualnog
obali
talijanskoj
na
Jadrana,
u B;rriju,
u Italiji je1979. bilo viSe od 26.000 sludajeva silovanja, ne
Zenama;
nad
nasifjrr
koje Zene nisu prijavile zbog straha ili srama. Neraiulajuii tisuie sludajeva
tu
vrstu nasilja. Posebno me se dojmila Angelinina.
prikazaloje
slika
koliko
je
brutalno
su je napala tri muSkarca. U dinamizaclji,
nadinila
U slici koju
Zestoko
uzvratiti
svojim napadadima. Na naSe iznenaie
da
smo
oiekivarli
zadovoljila
se
preuredenjem
njihovih izraza lica i poloLaja
Angelina
denje
njeZnosti
izraz
umjesto
mrZnje.
im
Samu bit prizora gotovo da
clajuii
tijela
niie dirala. Kada su je kolege pitale, Angelina je odgovorila: ,,Najstra5nije
kod silovanja za mene je fizidko nasilje ne seks..."
U sludajevima u kojima smo koristili ovu tehniku, a tema je podijelila
sudionike, kao na primjer kada smo se bavili nasiljem mu5karaca nad L.enama i obratno, udinak je bio puno bolji ako smo prizore izvodili sukcesivno,
prvo su Zene prikazivale koliko su potladene, potom su mu5karci nadinili
svoje viSestruke slike tladenja - koje su takoder bile brojne.
Postoji i detvrta vrsta dinamizacije primjenjiva u takvim sludajevima;
mu5karci prikazuju ono Sto oni misle da je tladenje Lena, a Lene stvaraju slike onoga lto one smatraju da je tladenje muSkaraca od strane i.ena. Roditelii
nasuprot djece, i obratno; uditelji i njihovi udenici itd. Kad god je moguia,
ova vrsta dinamizacije modela nudi nove moguinosti spoznavanja teme i
sudionika.

4 ViSestrukaslika srede
Ova tehnika, iako veoma specifidna,slidnaje prethodnoj.Ona otkriva,
boljenego bilo koja druga, tladiteljsku/potladenu stranu sudionika.
Model
Model se gradi na isti nadin, ali s drugim dobrovoljcima koji oblikuju
svojeslike sreie. Slike su tako rasporedenepo sobi da svaka od njih moie
biti videna kao dio cjelinei kao samostalnaslika. DZokerni na koji nadin ne
smijeutjecati na slike, ali smije pojasniti sudionicima da su slobodni nadiniti sliku kakvu god Zele.Sto je sreia? Bez sumnje to je odsustvo tladenja.
>hodnotomu i prikazane slike sreie bit 6eli5enetladenja- to jest kipar neie
prikazatisvojetladenje,nego sreiu, stvarnu ili idealnu, ittinitn ili zami5ljenu..Slika moZe prlkazivati prizor ljubavi, mira, posao, bilo 5to po izboru
sudionika.DZoker mora potaknuti sudionike razliditim idejama sreie kako
bi stvorili svoje slike te t<ato bi izbjegliponavljanje istog tipa, iste vrste sreie
(osrrnako to nije posebnostgrupe).

1
r57

Dinarnizacija
U idealnim okolnostima trebao bi biti isti broj slika rasporeclenihpo
sobi koliko je osobaizvan igre, onih koji nisu ukljudeni ni u koju od njih; ako
je Sestslika, 5esteroljudi trebalo bi biti izvan njih. Dinamizacija poprimq
oblik igre. DZoker poziva gledatelje da izbliza promotre sve one koji su u
slici i njihove medusobne odnose. Svaki od promatraia mora sam odluditi
tko je ocl njih tnjsretniji.
Igra (dinarnizacija)podinjekada dZokerdA prvi znak. Svi koji su izvan
slike,moraju utriati u jednu od slika i zauzetimjestoosobekoja im se dinila
najsretnijom.Osobekoje su zamijenjeneizlaze iz slika. Ako su kojim sludajem dvije osobe izabrale isti lik, prva koja stigne do njega zauzima mjesto,a
druga mora pronaii drugi lik, ,,drugog najsretniieg"i zamijeniti ga. Na tai
nadin imamo isti broj osobakoje su u5leu sliku i onih koje su izi5le.
Na drugi znak, svi oni koji su zamijenjeni u slikama imaju se pravo
vratiti, slobodno izabrati,,najsretniju" osobu, koja moZe biti i lik koji su oni
bili prikazivali ili neki drugi. No ovaj put, umjesto da zamijeneosobu,svatko mora uklopiti svoje tijelo s tijelima ostalih, a ako su dvije ili vi5e osoba
izabrale isti lik, sve zauzimaju isti poloZaj.Svi sudionici ostaju na pozornici.
Na treii znak svi se sudionici podinju pokretati kako bi se postavili
jo5
sretniji poloLaj od onoga kojim su zapodeli. To ukljuduje i osobe kou
je su stvorile slike, one koje su izabrane kao kipovi na samom podetku te
sve druge - svi se istovremeno mogu kretati uokolo kako bi stvorili odnose
rnaksimalnesreie sa svakom osobomposebno.
Pazite!U ovoj treioj fazi imajte na umu da se svi likovi kreiu istoaremeno,svatko je subjekt, nitko nije objekt, iako se taj status moZe pojaviti, a
obidno se i pojavi, u ranijim fazama.
Medutim, ako su svi subjekti, neizbieLivo je da je u odredenom trenutku cijelavi5estrukaslika u prostoriji (,,vi5estrukaslika sreie") u stalnom
stanju kretanja i promjene. Tako, na primjer, neka osobaspazi grupu likova
ili samo jedan lik s kojim Zeli uspostaviti vezu misleii da bi bila tamo sretnija. Uputi se prema grupi ili tojjednoj osobi,no njezin ciij moZe se kretati
prema drugim likovima s kojima Zele uspostaviti vezu; plema tome kada
prva osobastigne, moZejoj se dogoditi da ne nade likove koje je namjeravala
upoznati. U svakom trenutku svatko od njih mora razmotriti cjelokupnu
strukturu vi5estrukeslike u svim aspektima i prilagoditi se tome.
Kako bi ta analiza proniknula u samu bit, dZoker bi trebao predloi:iti
da pokreti slijede odredeni uzorak; svaki put kad dZoker pljesne rukama,
izvede se jedna radnja, potom se polako usporava da bi se na kraju zaustavio svaki pokret 1joi uvilet odre.len pljeskanjem);5to zna(i, bez tjelesnih
pokreta - pokreti lica joSsu uvijek dopu5tenikako bi sudionici vidjeli 5tose
dogada u sobi.
Ova je tehnika veoma prosvjetljujuia. Svaki put kad se vjeLba zavrli,
uodavajuse odredene pravilnosti. Na primjer, rijetke su slike sreie koje prikazuju osobe na poslu. U pravilu, sreia se povezuje s opuStanjem,seksotll'
,porio*, glazbom - ali ne i radom, posebno ne fizidkim radom. U nekirn
r58

veoma se destovidi slika na kojojje samo

zer'liama (na primjer, nordijskim)
sundajuse sami...
ili
Zena
ditaju,
mu5karac
osoba;
lo.tnn
'Uvijek ce biti onih koji gundaju: ,,Ne mogu stvoriti sliku sreie jer za
ne5toizdvojeno,ona je skup mnogih trenutaka,mnogih radflel1esreia nije
" To je istina; no takoder je istina da, kada je netko pozvan da prikaZe
"ii..
-uni, sliku sreie, on obidno pokazuju sliku koju najsnaLnliedoZivljavau
mjestu i u tirn okolnostima. Todnoje i sljedeie:igra
ioni ,r"nutku, na tom
pronadu idealan odnos (s obzirom na okolnosti) s
likovi
svi
kad
gotova
ie
- medutim, ponekad osoba pronalazi sreiu u potrazi i najljuclima
itri,gitn
jedne slike u drugu.
sretnilaje u stalnom kretanju iz
ponekad se takoder moZe dogoditi da kipar pokuiava izrazlti svoju
vlastitu sreiu, zaboravljajuii da stvara opiu sliku sreie koju dijeli s drugim
qlunrcimau slici. Sjeiam se kako je jednom prilikom netko nadinio ovu slifu: muSkaracje leLaona ledima okruZen sa sedam Zenakoje su sebrinule o
niemu,mazile ga, pievalemu i plesales njim... Dobro. Kada smo zapodelis
d,inamizacijom,nekoliko je mu5karacapoletjelo kao ludo da glumi u toj slici
sreie.Svi su se htjeli postaviti u kiparev poloLaj,svi su L.eljelidasedam Lena
zadovoliavajunjihove potrebe - no ni u jednom se trenutku nisu zapitali
Lelehto i Zene.Kad je podeo treii dio dinamizacije,kada je svaki element
svakeslike bio slobodandjelovatisamostalno,prvastvar koju je sedam Zena
udinilo bilo je pretuii ,pd5u". Covjek je prlkazao svoju sreiu koja je poiivala na nesreii ostalih. Kako bi ostvario svoje zadovoljstvo,dovjek je postao
tladitelj.Treia faza dinarnizaclje tako otvara moguinost da na vidjelo izade
tladenjekoje se skriva u nedijem osobnom videnju sreie.

t
l,

5 Slika grupe
Ova se tehnika moLe upotrijebiti u bilo kojem trenutku procesa rada.No posebnoje udinkovita kada sama grupa prikaZe problem. Uz pomoi
ovetehnike problem se odituje mnogo jasnije te je veia vjerojatnost da ie se
uspje5nocloii do rje5enja.
No dak i kad je problem prividno odsutaryuvijek je dobro vidjeti kako
svaki sudionik grupe ,,vidi" grupu kao cjelinu.
Model
Postojeli napetosti unutar grupe, vrlo je vjerojatno da grupa nede
uspjetinaiiniti jedinstveni model koji ie prihvatiti svi dlanovi,Cak se moZe
oogoditida prezentacijarazliditih modela iznesena vidjelo razliditostikoje
postojeunutar grupe. Najobidnijapotraga za jednim jedinim modelom moze vei sama za sebe biti odraz problema koji postoje i ukazivati na moguia
rje5enja.

ir

i
ili

Ako se uspije nadiniti jedan model, to se obiino dini po fazarna.DLo,

rer, koji je u stalnom dosluhu s grupom, dodaje ili oduzima elementeslike
za kojegrupa smatra da su bitnilli pak nepotrebni.
Dinamizncija
*ttekt
, Kad se jednom dogovore oko modela, pod pretpostavkom da sadrLi
oblik tlaienja, dinamtzacija se odvija kroz sljede(e faze.
r59

ll

DZoker podsjeia sve sudionike da je cijelagrupil neodaojiudio slike.O1i

koji su izvan nadinjeneslike, joS su uvijek dio opie slike grupe; dak i ako
samo ,,sretno promatrajLt",orri su dio sveopie slike i glume uloge ljudi kojg
,,sretnopromatraju". lJ prostoriji nastajejedna opia slika koja se sama gradi
i oblikuje i u kojoj svi sudjeluju. Ali ta sveopia slika ima svoju jezgru: sliku
oko koje su se sloZili svi sudionici. Sve one koji su sretni i nemaju problernq
ostati u jezgri dZoker zarnoli da ostanu na svojim mjestima, a one koji su
nesretni ili nezadovoljni svojim poloZajem, zamoli da se pridruZe gledateljima. Takoder, dZoker predlaZe promatradima koji se osjeiaju neugodno i
nesretno u svojoj ulozi promatrada da udu u jezgru, ako Zele,ili mogu napustiti prostoriju.
Nakon tih promjena dZoker jo5 jednom zarnoli sudionike da izidu iz
slike i zatim da se vrate u nju, no ovaj put smjeStajuii se kako god Zele,a ns
onako kako im je nametnuto. Na ovoj razini, objektivno, svi bi trebali zauzeti poloZ.aj,igrati ulogu, nadiniti sliku koja ie todno odgovarati slici koiu
svatko od njih i.eli i moZe ostvariti unutar grupe ljudi kao subjekatau kojoj
Konadnaslika nastalana tajnasvaka osobaima svoju osobnosti svojeL.eIje.
din otkrit ie postojanjeili nepostojanjemoguinosti skladnog funkcioniranja
aktualnih sudionika grupe.
U Dijon su me pozvale dvije grupe koje su bile u sukobu. Moj se poloZaj pokazao veoma osjetljivim - kako raditi s njima, a ne pogor5ati krizu
ili produbiti podjelu. Zadatak nije bio nadiniti stalnu grupu/ nego odrZati
petodnevni tedaj,Livjeti i raditi neko vrijeme zajedno u potrazi za zajednitkim ciljevima. Nadinili smo sliku grupe koju su svi prihvatili. U srediStu,
jedan je lik pokuSavaokatalizirati, dinamizirati, potaknuti ostale;neki su ga
pozorno pratili, drugi ne5to manje, dok se neki uopie nisu ni usredotodili.
Neki su promatrali ostale prijeteiim pogledom. Sve u svemu, sredi5nji li(
unatod svim svojim naporima, nije nikakvim dudom uspijevao otkloniti sve
te pritajene sukobe dije prave razloge nije ni zr.ao.
Kad je slika bila nadinjena, zapodeosam dinamizaciju. U prvoi fazi
mnogi su napustili sredi5nju sliku i stali promatrati izvana (iako ,,izvand'
zapravone postoji). U drugoj fazi, morali su izabrati: ili ie svi izi6 iz sobe,
Stoje znadilo i napustiti tedaj,ili ie ostati. Ako ostanu, bilo je odito da viSe
ne mogu ostati sa strane. Shvatili su da nitko ne moZe ostati izvan igte, te
da oni koji nisu u srediSnjojslici, isto su tako ukljudeni kao oni koji su dio te
slike. Malo-pomalo, oni koji su se povukli, podeli su se vraiati. Zauzeli stt
razlidite poloLajeod onih koje su imali, pomalo se pribliZavajuii srediSnjoi
slici. Nakon nekoliko minuta svi su stvorili veze sa srediSnjim likom. Nitko
nije napustio prostoriju. Malo sam pridekao,a potom pozvao mladiia koiiie
trebao biti katalizator da se ponovno pridruZi ostalima. Potom sam staontl
njegovomjestoi najavio:,,Sedmatehnika - ritualna gesta!"
To nas je dovelo da iduie tehnike.
6 Ritualna gesta
Kada se dva vojnika sretnu, pogledaju se i salutiraju. Gled aju(iiedan
u drugoga, mehanidki i bez misli, automatski se pozdravljaju na vojnidKt
nadin.Mi koji nismo vojnici, pogledamo
seiaidimojedni druge. Na isti Ponov,
16o

lieni poticaj, vojnici odgovaraju mehanidki. Oni ne oklijevaju, ne sumnjaju,

rrepokuSavajusmisliti nove nadine pozdravljanja;kao odgovor jedna gesta
vuccdrugu sliinu'
Kaclaturisti udu u crkvu, ton glasaim se spusti (osim ako nisu Amerikanci).Kada uditeljude u udionicu,rekao Stoili ne, dak i ako misli na ne5to
clrugo,uienici su spremni praviti bilje5ke.
Ritualni znakovi uditeljicekoja u udionicu ulazi uvijek na isti nadin
(potiiuii uvjerenjeda su njezine namjere uvijek iste) obidno izazivaistu reakciju'
Svako dru5tvo ima svojerituale pa prema tome i svoje gestei znakove.
Ova ih tehnika poku5avarazotkriti. Smisaootkrivanja rituala svakog drudtva jest u tome Stosu oni vizualni izraz tladenjakoje se moZe naii u samom
srcuclruStva.Beziznimke, tladenjese uvijek iskazujevidljivim znakovima,
ono ie se uvijek pretoditi u oblike i pokrete, ostaviti tragove. Kao Stoje moguie dru5tveno tladenjeotkriti i raspraviti u govornorrrizrazu, isto se moZe
udiniti i uporabom slikovnih tehnika.
Ba5poput vojnika, turisti i udenici mehanidki reagiraju napoznate podral.aje,a i mi ostali dinimo isto bez obzftana svoje zanimanje ili drustveni
status.To nas vra(a premisi da u svim zanimanjima, u svim druStvenim
slojevima,postoje rituali karakteristidni za to zanimanje ili drustveni sloj.
Na nama je da ih otkrijemo i proudimo.
Druituenikodoui,rituali i obredi
Sva druStva postavljaju norme pona5anja koje su svima prihvatljive.
iovjek ne moZe beskona8noustrajati na bilo kojem obliku ponasanja koji
je originalan u odnosu na normu. Sva druStva imaju sustave drujivenih
pravila koja proLimaju sve, od odnosa roditelja i djece, mubkaraca i L,ena,
susjeda,posla i partnera pa sve do prihvatljivog nadina sjedenjana tlu ili
putovanja u podzemnoj L,eIjeznici.potpuno je nemoguie provesti Zivot u
stalnojstrepnjiod drugih, stalno izmiSljajufi ito udiniti u situacijamana koje smo vei naviknuli. U poznatim situacijama reagiramo
na odekivan nadin,
dajemoodekivaneodgovore. Na primjur, kudu goft rrd" u restoran,
konobar
odekujeda sjedne na stolac za stolom. Ako je J pratnji Lene,
od gosta bi se
moglo odekivati da joj pridrListolac. zafito?Nist; od toga uopie
nije prijeko
potrebno.Muskarac bi moZda radije sjeo na stol s nogu-ana
stolcu, a ja
osobnone vidim nikakav poseban razlog zaito
bi tre-baopridrLati svojoj
pratiteljici stolac da sjedne,a ne obratno.
No postoji dru5tveni kod koji prip".t da sjedne na pod i usred restorana ima piknik (osim ako to nije
llit
;apanskirestoran u kojem funkcionira obrnut scenarij).
Druitaeni kod odreduje norme pona5anja.Evo primjera, imam prijatelja koji voli izokretati
dru5iveni kod. Njega to u dokolici zabavlja,nokakvu
lomutnju i nemir moZe izazvati njegovo ponaSanjelA opet jedino Sto dini
poretka odredenog drubtvenim kodom, iako gi zapravouoplt^tltr:l,anje
Le
ne mijenjau njegovojbiti.
Dakle, da vidimo Stoon to dini. odlaziu restoran, sjeda za stol,dugo
*
jelovnik, postavi konobaru nekoliko pitanja o svakom jelu i napoll"tiy"
Kon
odluii: ,,Zeliobih kavu.,,
r6t

ne rnoLejer je vrijeme ruika i nitko

Konobar protestira ,kaaecla to tako
kavu' da je njegov Posao posluZivati
ne moZe sjediti za stolom i piti samo
stane uz Sank. Moj prijatelj na to odgorudak i ako gospod.in Zeli kavu neka
bi prije popio kavu' Nakon toga konoali
vara da je zapravodoSao na rudak,
ostali gosti zabrinu se za mentalno
bar se obiino posavjetuje s vlasnikom,
komplikaciie, konobar donese ka'
izbjegle
se
Ul
zclravlje moga prilatelja i au
otiii' No nakon kave moi prijatelj
prije
5to
vu nadalu6i"se da'ie moj prijatelj
desert'
za
ponuditi
moZe
zapitakonobara Sto mu
obrnutim slijedom"' i zavrsava
jede
rudak
rovlet
slijedi sok za 5okom...

ga aperitivom.
poremeti cijeli sustav u restoI to je sve sto dini. No i to je dovoljno da
bi vidio to dudo' A opet moj prijatelj
ranu toliko da i Sefkuhinje proviri kako
kod' on ga samo preokreie'
ni na koji nadin ne miienia iru5tveni
prijatelja' Brazllca' koji je' takoder za zabavu' eftImao sam i a"ioi
ih iz pripadnog im konteksta.
strapolirao drustver,JtJaorre, tj. premijeStao
Napr im je r,i m a m n o g o ro b e k o ;a .s e m o Zekupi ti nakredi ti l i pl ati ti narate.
Dak le, onb i p o k u Sa v a o p ri mi j e n i ti i s ti p ri nci p,al i nadrugestvari
.oti sao
*iiitt-t mjesednim ratama' Nakon 5to
bi u kino i ponudio au ptuti kartu ,r
platit ie 60 posto cijene karte'
bi bio odbijen, predloZio bi novu moguinost:
akad bude imao ostatak
rzi(t'
potom
I
uii i pogled'ati toiifC postotak {il1a'
,rorr.u,doii ie pogledati ostatak filma'
(te5kobi bilo zamisliti drustvo
Medutim, uio i" clrustveni kod nuZnost
tada je on ujedno i odredena vrsta
bez ijednog oblika iruStvenoga koda),
diktature
1t,,): 1.^"
Kadad.ruStvenikodneodgovarapotrebamaiZeljamaljudiu.l.Ti]..

u piisi'je"il? :'"'.i'^tl:::::]""no-1:llL1i[:
; ; o,',io,1
tada
diniti,
"eui ; suzdrLe
5toZele
odonoga
n:iltr?".,]:ffi,i;^;;#;;"';;
l'JiL'il:Ji:#';i;;;;;;;;,""1Dakre,rituar,e1od,k1,i:7j?!i:,!|i)
ili jos gore, potrebankao sredstao
'"*;;;;

r n

r 1

,,:L,-^1 :^1.^A

Lnii

cnrrtava.

kOii

ograniiava, koji je autorita ran, beskoristan

nekogoblikatlaienja.
ilustracija razlike izmedu ta dva
Kako bih dao primjer koji bi bio dobra
veder
zaliublienogu ulogu Hamleta koji svaku
pojma, ,po^"n1.nJg1"-tu
i entuzija'^-o^i s golernim
izvodrtu ulogu s najveiom *ogtio-itra56u
rijeii' svaki dan dini iste
iste
po"ut'lja
zadovoljstvom i radogeu.Svaki dun
i ostali glumci odaju jednako poSto'
kretnje - u dast kazaliinont kodukojem
dvieslo, tristo puta' Na5 je glumac
vanje. No predstava se moZd.aizvodi sto,
ali ne vise s istim poletom' Svr
vei umor an.Dolazi svaku vederu kazaliSte,
pokrete, alibezLivotai prave strasti'
ke veieri ponavlja iste riiedi, ir"oaiirt"
o
a predstava se za niega pretvorila
NaS je glumac postao automatiziran,
ponavliati svaku veder'
pruui ,itrolkojitez ikakve radosti treba
samo stvari dinimo Pokorava'
Isto nam se dogada i u Zivotima- Koliko
ne dinimo samo zato 5to nernarno
juii se ritualima. troliko stvari dinimo ili
hrabrosti oduprijeti se uhodanim ritualima'
pojmom obred'Obred iekada
I napokon, bto podrazumijevamo pod
obted
ot.rpi ljude u jednu grupu'
cijeli drubtveni kod zajedno s ritualo-,
razdvaia
tomu
posljediino
i
predodreduje prirod.u druStvenih okuplju.ju

otvorenje banke,
-lrrnldcdi gledatelja.Obred moZe biti, na primjer, misa,
spektakli'
postanu
koji
ritualni dogadaji
l;r. poruJu...
miSljenju
Nama Jeveoma vaLnoodvojiti te konceptekoji prema nadem
odnosa.
drubtvenih
i
formama
trenucima
odredenim
(orespondiraius todno
Modcl
DLokerzamoli nekoga da dode u sredinu i naiini ritualnu gestu,dakle
je
ritualizirane dru5tvenestrukture. Ostatak grupe promakret'ju koja dio
pomisli da je otkrio kojem ritualu pripada gesta,odlazi
netko
,,.",,"stu.Kad
je drugom jednako ritualiziranom gestom.Druga
nadopunjuje
i
, ..iJt""
i svi ostali koji misle da su razumjeli inicijalnu gepotom
a
treia,
Jrobu,pa
koja je nadopunjuje,takoder dolazena sredinu
preoblikovanu
onu
i
,ru, kuo
sliku rituala naznadenogprvom gestom.
statidnu
veliku
oblikuju
izajedno
posveje jasno da ie ostali sudionici moii razumjeti i nadopuniti samo
ili povijesnom
ritualne geste koje pripadaju odredenom druStvu, kuituri
nekolicini
osim
nerazumljive,
,,Lrtabiti
geste
ie
takve
Ponekad
trenutku.
reciva". Na primjea kada smo vieZbu izvodili u Parint, desto bih vidio,
s
naprijed
naginje
koji
se
mo Arapina, crnca, kako oponaSageste policajca
nadopunili
i
razumieli
bi
odmah
ispruZenomrukom. Ostali Arapi i crnci
radnju;policajactraZi osobnedokumente u podzemnoi lelieznici ili na ulici
- n"ito 5to se uglavnom dogada Arapima, crncima i svima ,,drugadijima"'
Takvu gestu (polunakion s ispruZenom rukom) svi vidamo svaki dan, no
ona ostavlja dojam samo na one kojima je upuiena, r:raone koji su njome
potladeni.
Istagestaizvedenau drugim gradovima gdjeuznemiravanjeljudi koji
su ,,razli(iti" nije toliko prisutno, ne(e izazvati nikakvu reakciju i sudionici
je neie nadopunjavati jer je neie prepoznatr.
Vei samo nadopunjavanjeritualne gesteotkriva mnogo toga' Uzmimo
zaprimjer ritualne gestemuSkoggostau restoranu.On ditajelovnlk, poziva
konobara.Osobakoja ulazi u sliku i sjedapokrajnjega otkrit ie svojevlastite
misli: na primjer, ako je lena, kako se ponaSa,kao plavuSaili kao partner? Je
li konobar usluZan ili pokuSava zadrLati svoje dostojanstvo a da se ne ponizuje.Tko sjedi do njih? Kako jedu? Kakvi su im izrazi lica?Jesuli sami ili u
druStvu?Kakvo je blagajnikovo pona5anje?Ima li i drugih konobara?Jesuli
svi jednaki ili medu njima postoji odredenahijerarhija?
JoSjedna ritualna gestakoja se ovom tehnikom destovidala u Europi
.
je ona u kojoj uzrujana i odajnai.ena prebrojava koliko jojj" tableta ostalo.
,,Nadovezane"radnje takoder su mnogo toga otkrile. Kada muSkaracdode
u krevet, Sto dini? li zabrinut ili umoran? eita h novine ili se ponovno
Je
obladi?Spava li? Povladi li se na drugu stranu kreveta? Hrde li? Smije5i li
se?Jeli mu uopie stalo?Upotrebom te tehnlke izlazi na vidjelo trenutadno
stanjeodnosamedu partnerima.
Dinarnizacija
Isto kao kod dinamrzacije u drugoj tehnici; ritam, rijedi, pokret.
r63

r6z

Na dZokerov znak svi dlanovi jedne sloZeneslike dijeje polazi5tebila

ritualna gesta moraju nadiniti ritmidan pokret koji im nalaLe poloZaj u koslike.
iem se nalaze.Ritam pojadavana5erazumijevanje
za sebekaZe i posudionik
ali
svaki
istovremeno,
svi
Na drugi znak,
igru i zamoli svaprekida
dZoker
Potom
jednu
frazu.
navlja nekoliko puta
mora
pripadati
frazukoja
liku koii
svoju
ponovi
da
kog sudionika ponaosob
desto
u
lik.
Veoma
toj
fazi sqtaj
koja
glumi
ne
osobi
a
slici,
predstavljaju u
U
shvaiena.
tom
krivo
sludaju
gesta
ritualna
je
da
originalna
dionici otkriju
s
opiom
slikom.
zajednidko
ni5ta
nemaju
koje
fraze
No
izvodadi tzgovaraju
doSlo
do
nesporazuza5to
otkriti:
toga
puno
moZe
slika
sluiaju
ie
dak i u tonr
ma? Koje je dvoznadnostbila u ritualnoj gesti zbog koje ie do5lo do zabune?
Umjetnidka pogreska posve je razlidita od znanstvenepogreSke;pogrebkau matematidkom izradunu dovodi do pogreSnogrezultata, zarazliku
od togu ona u umjetnosti moZe ubrzati rjeSenja.Svi ishodi, namjerni ili ne,
trebaju se analizi rati r iz njih izvesti zakljudci'
Novi znak. Svaki sudionik zapodinje pokret koji je nastavljeni pokret
oblikovan u modelu. Drugim rijedima, svaka osoba ponaia se kao da je
statidna slika (model) zamrznuti kadar filma koji se pokrenuo, kao da se u
tom dasu ritualna gestapretvorila u ritual: pokreti, akcije, rijedi, kretnje itd
automatizirane, predodredene. Ritual je sustav odekivanih, predodredenih
radnji i reakcija.
7 Ritual
Ova jednostavna i udinkovita tehnika otkriva puno toga' Ved samo
stvaranje modela jest dinamizacila: njegova vlastita dinamizacija. Evo konkretnog primjera.
olrt se iogadalo u Svedskoj,u Norrkopingu tijekom raspraveo izboru
teme. Mlada je henapredloZila temu ,,tladenjeLend'. Mnogi su se sloZili s
idejom, no jedna se ZenaZestokousprotivil a: ,,Za1togovoriti o tladenjuZena
kadu o.to u5rredskoj ne postoji?Samo zato 5toje to sada u trendu? KazaliSte
o
potladenihlekazaltitu op.r,om licu mnoZine, dakle, ako trebamo govoriti
tladenju
nama, tada to neie biti kazaliStepotladenih jer se ne6egovoriti o
fou
je se tide nas.Nesumnjivo, u veiini zemalia lene su potladene,poput onih
inu
i
su
dak
Africi, u Sudanu gdje doZivljavaju spolno sakaienje;potladene
mi
dustrijski razvijenim zemljamapoplt Francuske...Ali ovdje,u Svedskoi
jednaka'"
posve
jednaka
prava,
smo ravnopravne s mubkarcima, imamo
Bila je toliko gorljiva da sam ioi zamalo povjerovao. Upitao sam: ,,Jesu
li izjednadenes muskarcima i u pladama zaistuvrstu posla?"
Na trenutak je oklijevala:,,Pa...ne baS.Evo ovako: u FrancuskoiLene
dru:
zaradujumanje od muska raca zaistu vrstu posla. Ovdje u Svedskojje
onalJopte
Iskreno,
gadije,ovdje mu5karci zaradujusamo malo vise od nas."
nije bila svjesnasvog tladenja. Zbogtoga sam upotrijebio tehniku stvannid
rituala.
da
Pozvaosam Sestvolontera, tri mu5karca i tri Zene' Zamoho sam ih
Dnevfr?
ljudi'
nadine model-pridu o stanu u kojem bi moglo LivjetiSestero
t6+

kuhinja, televizot, spavaia soba,kreveti, namjeStaj, YYC,itd. bili su po

,;oba,
".,ihou.)izboru kako bi predstavljalitipidan stan.
'rpotom sam ih sve poslao van osim prve Zene.Zamolio sam je da pov)ie svcpokrete i gestekoje obidnodini od trenutka kada dode kuii s posla,
:;'.j; trenutka kada ide na podinak. Ti su pokreti trebali biti izvedeni na
bezprenadin;5toznadida bi trebali p'rokazati
I.ln.,onrt.utivan,nerealistidan
radnju.
na
sljedeiu
Svese
pre5la
i
potom
pojela
je,
na
primjer,
cla
u,r. a"rutla
tri-detiri
minute;
u
u
krevet,
do
odlaska
kuii
povratka
od
ocligrati,
ir"t ulo
od toga,neie se dobiti dovoljno informacija.
ot.or" vrijeme skrati vi5e
Prva ie Zena PredloLila ovakav niz:
l Dolazi natrpana vreiicama iz duiana.
2Odlazi u kuhinju i odlaZestvari.
3 PriPremaobrok.
4PosluLujega.
5 Jedeu dru$tvu zamiSljenihljudi (muL,djeca,itd).
6 Podisti stol i odlazi u kuhinju oprati posude'
7 Hrani psa i Pusti madku van.
8 Zalijeva biljke.
9 Odlazi u krevet.
Druga i treia Zena unijele su nekoliko promjena. Ponovile su radnje
poput kupnje, pripremanja obroka, postavljanjastola, pranja suda, ponekad
bi slilecls maikom i psom promijenile ili dodale obveze oko djece; moZ'da
pridodale koji telefonski poziv prijatelja, ali niSta vi5e. Takav je bio Zenski
ritual.
Tadaje do5aored na mu5karce.Prvi je ponudio sljedeii niz:
llllazi s novinama pod rukom.
2 Skida cipele i ostavlja ih kod vrata.
3 Odlazi u kuhinfu i todi si piie (druga su dvojica za razllku od njega
uzela pivo ili sendvid).
4 Sjedaispred televizora.
5 Ustaje,sjeda za stol i jede jelo koje se nekim dudom stvorilo pred
njim.
6 Zljeva.
7 Ustaje, odlazi u toalet pa u svoju sobu i zaspi kao klada.
Takavje bio mu5ki ritual.
Zenakoja je rekla da ne postoji tladenjesveje gledala i dalje ne vidjev5i
problem.
Nakon togazapodeli smo s drugom dinamizacijom. Zamolio sam Sest
sudionika da se vrate lJ ,,stan" i da ponove sve Stosu prije dinili, no ovaj put
zajedno.Samo su trebali ubrzatipokrete, uiiniti sve najveiom brzinom kao
u onim nijemim filmovima u kojima se sve doima ubrzano.
Takoje i udinjeno;njih je SesterouSlo,rastrdalose ponoviv5i radnje koje
su iinili prvi put. Tri su Zenejurnule prema kuhinji, a tri mu5karcaprema
televizoru;triiu Zenepostavilestol;tri su mu5karcas uZitkom pojelanjihov
obrok; njih su tri opraie sude, a mu5karci su zijevnuli i otiSli prileii. Sve su
fis

Na clZokerovznak svi dlanovi jedne sloZeneslike dije je polazi5te bila

ritualna gestamoraju nadiniti ritmidan pokret koji im nalaZepolozaj u kojem se nalaze.Ritam pojadavanaSerazumijevanje slike'
Na drugi znak, svi istovremeno, ali svaki sudionik za sebekaZe i ponavlja nekoliko puta jednu frazu. Potom dZoker prekida igru i zamoli svakog sudionika ponaosobda ponovi svoju frazukoja mora pripadati liku koii
predstavlaju u slici, a ne osobi koja glumi tajlik. Veoma destou toj fazi sqiionici otkriju da je originalna ritualna gestakrivo shvaiena.U tom sludaju
izvod.ailizgovaraju fraze koje nemaju nista zajednidko s opiom slikom. No
dak i u tom sludaluslika moZepuno toga otkriti: zabtoje do5lodo nesporazuma? Koje je dvoznadnostbila u ritualnoj gesti zbog koje je do51odo zabune?
Umietnidka pogre5ka posve je razlidita od znanstvene pogreSke;pogre5kau matematiikom izraiunu dovodi do pogreSnogrezultata, zarazliku
od togu ona u umjetnosti moZe ubrzati rjeienja. Svi ishodi, namjerni ili ne,
trebaju se analizi rati i iz njih izvesti zakljudci'
Novi znak. Svaki sudionik zapodinje pokret koji je nastavljeni pokret
oblikovan u modelu. Drugim rijeiima, svaka osoba pona5a se kao da je
statidna slika (model) zamrznutt kadar filma koji se pokrenuo, kao da se u
tom dasu rituslna gestapretvorila u ritual: pokreti, akcije, rijedi, kretnje itd,
automatizirane, pi"doJredene. Ritual je sustav oiekivanih, predodredenih
radnji i reakcija.
7 Ritual
Ova jednostavna i udinkovita tehnika otkriva puno toga' Vei samo
konstvaranje modela jest dinam izaciia:njegova vlastita dinamizacija. Evo
kretnog primjera.
Ovo se dogadalo u Svedskoj,u Norrkopingu tijekom raspraveo izboru
s
teme. Mlada ie 1enapredloZila i"-., ,,tladenjeLena"'Mnogi su se sloZili
Zena
idejom, no jedna se ZenaZestokousprotivil a: ,,Za6togovoriti o tlaienju
KazaliSte
je
u
trendu?
sada
to
5to
zato
Samo
postoji?
ne
tuau ono usvedskoj
o
potladenih je kazaliite uprvom licu mnoZine, dakle, ako trebamo govoriti
konama, tada to neie biti kazaliStepotlaienih jer se neie govoriti o tladenju
onih U
je se tide nas.Nesumnjivo, u veiini zemaliai,ene r., potlud"ne, poput
i t:;
Africi, u Sudanu gdje doZivljavaju spolno sakaienje;potlaien" ?" a*. Y
rnt
dustrijski razvijenim zemljama poplt Francuske...Ali ovdje,u Svedskoj'
jednaka'"
smo ravnopravne s mu$karcima, imamo jednaka ptava, posve
Bila je toliko gorljiva da sam ioi zamalo povjerovao. Upitao sam: "Iesu
li izjednadenes muSkarcimai u plaiama za istu vrstu posla?"
L'ene
Na trenutak je oklijevala: ,,Pa... ne ba$.Evo ovako: u Francuskoi
zaradujumanje od muska raca zaistu vrstu posla. ovdje u Svedskoii"-^y:
uofvgadije,ovdje muSkarci zaraduiusamo malo viSe od nas." Iskreno, ona
stvanrla
nije bila svjesnasvog tlade nia. Zbogtoga sam upotrijebio tehniku
rituals.
ih da
PozvaosamSestvolontera, tri muikarca i tri Zene. Zamoliosam
Dnevna
nadine model-pritu o stanu u kojem bi moglo Zivjeti Sesteroljudi'
t64

spavaiasoba,kreveti, namje5taj,WC, itd. bili su po

soba,kuhinja, televizor,
bi
preclstavljalitipiian stan'
kako
izboru
njihovom
Potom sam ih sve poslao van osim prve Zene.Zamolio sam je da pood trenutka kada dode kuii s posla,
svepokrete i gestekoje obidnodini
karZe
'Ii
poiinak.
su pokreti trebali biti izvedeni na
ide
na
kada
trenutka
,.lo
,.,a
nerealistiiannaiin;Sto znadida bi trebali pokazati bezprel.len1onrt.utivan,
viie cletaljada je, na primjer, pojela i potom pre5lana sljedeiu radnju. Svese
tretraloodigrati, od povratka ku6i do odlaska u krevet, u tri-detiri minute;
ako se vrijeme skrati vi5e od toga,neie se dobiti dovoljno informacija.
Prva je lena predloZila ovakav niz:
"I Dolazi natrpana vreiicama iz duiana.
2O,Jlazi u kuhinju i odlaZestvari.
3 Priprema obrok.
PosluLuie ga.
5 Jedeu dru5tvu zami5ljenihljudi (muL, djeca,itd.).
6 Podististol i odlazi u kuhinju oprati posude.
7 Hrani psa i pusti madku van.
8 Zalljeva biljke.
9 Odlazi u krevet.
Druga i treia Lena unijele su nekoliko promjena. Ponovile su radnje
poput kupnje, pripremanja obroka, postavljanjastola, pranja suda, ponekad
bi slijed s madkom i psom promijenile ili dodale obveze oko djece; moLda
pridodale koji telefonski poziv prijatelja, ali ni5ta viSe. Takav je bio Zenski
ritual.
Taclaje do5aored na mu5karce.Prvi je ponudio sljedeii niz:
7 Ulazi s novinama pod rukom.
2 Skida cipelei ostavljaih kod vrata.
3 Odlazi u kuhinju i toii si piie (druga su dvojica za razllku od njega
uzela pivo ili sendvid).
4 Sjedaispred televizora.
5 Ustaje,sjeda za stol i jede jelo koje se nekim dudom stvorilo pred
njim.
6 Zljeva.
7 Ustaje,odlazi u toalet pa u svoju sobu i zaspikao klada.
Takavje bio mu5ki ritual.
lenakoja je rekla clane postoji tladenjesveje gledala i dalje ne vidjev5i
problem.
, Nakon toga zapodeli smo s drugom dinamizacijom. Zamolio sam Sest
sudionika
da se vrate n ,,start"i da ponove sve 5to su prije dinili, no ovajput
zajedno.Samo su trebali ubrzatipokrete, uiiniti sve najveiom brzinom kao
u onim nijemim filmovima u kojima se sve doima ubrzano.
Tako je i udinjeno;njih je SesterouSlo,rastrdalose ponovivSi radnje koje
^ .
su
tinili prvi put. Tri su Zenejurnule prema kuhinji, a tri muSkarcaprema
televizoru;tri su Zenepostavile
stol;tri su mu5karcas uZitkom pojelanjihov
trorok;njih su tri oprale
sude, a muSkarci su zijevnuli i otiSli prileii. Sve su
16s

se psima, madkama' djecorn

tri Zenenastavile sa svojim poslovima baveii
krevetu'
u
hrkali
ved
clok su mu5karci
priie uop6e nije uodaTek ie u tom dasu Zenakonadnovidjela ono Sto
vala.
kazali5nom oblikovaRitual je jedan nadin pristupa forum-kazaliStu'
r reiirania dramskog
uprizorenju
pristup
nju model-pride forum-ka 2al15ta,
komada.
kojima se stvaraju kazalisRitual je sarnojedan izmedu ostalih oblika
ans
prije svegakazalidte,
bude
forum-kazaliste
da
ni uvjeti koji osigururuju
uzroci tladenja
zapravo
su
koji
eiemente
sadrZ.i
ritual
samoforttLn Neirletko
od tladenjaneizbjeZivo ukliuduje
o kojem ," gouoii i nerijetko oslobodenje
rituala'
prekidanje
.
dievojkaima ocainduE ro jos jednog primjera. Dvadesetpetogodisnja
jer je zaljubliegodinu-dvije,
Pirizana
iz
ode
strijalca.On Zeli au?u p.rt.r;",
n a u n e k o g a t k o ' " " i " . " n g w i d a ( d a , t a k v e s e s t v a r i i d a n a s radnim
d o g a d astolom
judak
i u Parizu). Otac fima djevojku na poslu:-t)-"dil] Solemim
(u ovom sluiaju djeteleforia.knjiga, aot"-"r-,ata, dok ,,klijent"
p*p""i^
dievojka
dobrodo5lice:
Ritual
stolcu.
vojka) sjedi dva ^"iru ai'f;" na obidnom
zidom
trazorsLana
kutu
u
ulazi,prima je odevatajnica,,apotom, smjestena
kritiku'
odevu
ielefona, mora slu5ati
i-ft"ti""ih
koje su
Napravili smo forum s tim prizorom. sve gledateljice-izvodadisve Sto
- pred takvim ocem/
ustuknuti
prisiljene
izi5le na pozornicu bile su
dok jedna od njih nije odbila sjesti
su zamislile, bilo je nemogu6eizvesti, sve
siol" ' Ritual je bio poniSten'U
na stolac;udla fe u sobu i sjela na odev rad'ni
tladenje' Kada je djeoclnosu stolac/raclr-,i,,ol postojalo je snaZno.odinsko
stolom' oteve
radnirn
za
je
sjedio
vojka sjela na stol i time zbunila ocu koji
podici
je.morao
otac
nju;
na
utjecaj
imale
srednjovjekovne ideje viSe nisu
pogledplemanjojinjegovaodinskanaclmoinijesevi5emoglaodrL'atiutoj
poziciji.
k:j"* Hitler smjestaMuSjeiam se Chaplinova ,,Velikog.diktatora-,:
svog. Vizuaini odnosi' slikovni odssolinija na mali stolac,mnogo -url;i od
nosi, veoma su moini odnosi'

forum-kazaliSta ritual ima

U scenskom oblikovanju modelske pride
ije.Naj-

zuzadanesituac
de,sruz'iza anari
,,
,1 ,- ^- -- rl. ^ c

;il
,,"o* 1 r".,'ui

r;;;. i ;;iJo

#h;;i..;;ffi

inspektora
majiina rodendana,ritual posjeta-policijskog
^l:
-^ ^^*^.t
itrl

;
tqi.oit'i""'1
#ffi i:iilt"i.i;;%;'.ili
1':"r
ff ::?::i:,::*:
u:::i^l
aka:r
I
i ;;'; povrat
r
t:;
nffi 6 : #;;'. il
""i,\:l\ f:l i* :iil";

"

ffi;iJi|u"6;;;;;-;.;;c,
Rituali i maske
8 Rituali"l,Ti:ff

^""

nnql2.

kojimolizaoprostitd.
ritualpokainika

kao.to tntlniini saecenikat.Lt"dl,f:ii

u maske
T*11:

#;;;a;;il;j;

;;,r"

poslom;p onasr
r.il suodredenet i m
I
t
:,- ,^ ^:+'taeiill

masku unutar odrerlenogrituala kako

+;nr.poflkadje dovoljno promijeniti
ir,,rru nakaznost izi3la na vidjelo'
l','..f
t'''"l'?i;;J";i
detaljnije opisanoj u knjizi u poglavlju
ove
""rziji (str.lellik;
130)ostaoje isti ritual samo su mladii i djevoika
.lsre rnaskei rituala"
masku s ispovjednikom' otac s djeteje
-",.,riienilimaske;greSnik zamijenio
itd'
Sefom
sa
radnik
s udenikom'
ali promijeniti motivacija; ili
ritual,
"atr"lj
isti
ostaviti
se
lsto tako, moZe
da ga
umnozavanjem rituala u kojima lik sudjelujetako
unoririruti -urt"
""r,
tako
i
itd'
muLa
radnika,
vidjeti u ulozi oca, djeteta,
istovrernenomozemo
ostalima'
proutiti sve njegoveodnoses
maske i njihove rituale' TiDa zakljudimo,idejaje razotkriti druStvene
koji izidu na vidjetladenja
odnosi
svi
razotkriti
-og, sL
iekomtog proceru
znaiaike odnosa
prouiiti
se
mogu
kontekstu
dru[tvenom
i"l'r.a-"kom i u
najdeSieod svih matrica'
,iufir"fiu i potlaienog, te
9 Slika dnevnih sati
moraju nadiniti sve poDZoker izabete odredeni sat u danu i glumci
odredeno vrijeme' DZoker bira razlidita
krete koje njihovo tijelo dini u to
itd.: 6 sali,7,8,9,podne'14sati'
vremena,razliditesituacije,znadajnedatume
danizbota, budenja u rodenrudak,
zo r^ai,ponoi, subota naveder,nedjeljni
dansko^|utro,najugodnijestvarikojedinite,najneugodnijeitd.

10 Kinetiika slika
lik dini u
svaki glumac mora pokazati sve pokrete tijela koje njegov
miesta
s
ednog
predstavi;iivesti pantomi'mu radnje i pri tom se!r1o kretati f
kreje
slika
slika
1-,u
dr,rgo. Ritualna slika je slika tijela u kretanju; kinetidka
impresioni
vjetar,
povija
koje
tanjatijela.Realizam(epokazatl illku drveta
,u- pokuzuje sliku vjetia... Pri rcLiranju predstave najde5ceupotreb-ljavam
ovu iehniku jer ;e puna znadenjai nevjerojatno korisna kod naglaSavanja
pokretaglumaca.
11 Vrtuliak slika
eetiri osobenaiine svatko svoiu sliku tladenjakoje su doZivjeli sluZe6i
se tijelima ostalih sudionika, oblikujuii ih bez ikakva objasnjenjaSto one
znaie; nakon Stoje slika nadinjena s tilellma ostalih, moraju postaviti sebeu
poloZajpotladenog, protagonista,u svakoj od tih slika koje prikazuiu tazlititu ttui"r-,1a.SrratXee sliki imati barem jednog-svjedokakoji 6e pratiti svog
protagonirtu kror cijeli proces.sudionici daju komentare, a ne objaSnjenja'
1o ,rr"ru* o aiiestruki odrazikakonas drugi t'ide'.evokacije,sjeianja' odnosi'
idejekoje slika budi u mislima itd...
tladenia
Ni redateljev znak svaki 6e se protagonist poku5ati osloboditi
vjekoje
za
pokrete
u kojem ru nu5al a ostali sudionici itit" 5it-tltie redom
neie
trenutku
jednom
u
ni
ruiu da trebaiu iiniti s obzirom na situaciju, no
svjedok
f #ki;;i;;l
;""rtaviti protagonista vei & ganavoditi gestama'
da
protagonlsta
potom
svakog
potikne
bili;; il';;g;nist
redatelj
dini.
slikama
u
zauzme mjesto sljedeieg protagonista, tako ie se svi oni naii i

::1Hil"":i#1'#;il;:il;$:t1'Tl::*::t:,::::il:l;
ilJil:ffi
radnik, student,gt.r-u., svi zavrSavajus maskoni
Xil:11';;'t;"ac,
";l;::

svog zanimanja'
a ne uidimo'Sve
gleclamo,
Mi koji to promatramo, destoili gotovo lvijek,
nadin' Meduisti
na
stvari
iste
naviknuti"gt"auti
nam je to prirodno ier smo
t66

r 6t

u kojima ie svaki protagonistprokoje nisu stvorili. Nakon nekoliko dasaka

svaki od njih poku5at ie ss
redatelja,
znak
na
.iil"iar i osjetiti novu situaciju,
slike pokusat ie se
sudionici
ostali
a
nasao,
se
kojoj
u
osloboditi nove tiake
bi
kako misle da trebali u odnosu
pr""fu,i u skladu sa svojimiikom, onako
znak redatelia protagonist potorX
na promjenu pona5anjaprotagonista. Na
slijedi ietvrta i posljednja slika,
pa
prelazi na treiu sliku, sve se ponavlja,
svojoj slici - u tom trenutku
vraia
i sve opet isto. Potom se svaki sudionik
zapaL.aniao njegovu ponasanjuu
svje.loi<koji ga je slijedio iznosi mu svoia
u razliditim situaciiama?Je li Sto
istovjetno
pona5ao
sve detiri slike; je li se
promijenio? Nakon svjedokova
posve
se
li
siiuacije?
Je
naudio iz prethodne

slikeizno::q1.::,1911':::l*::1::;':itilliil;
izrasaniaruaio,li.isvake
na redatelievznak,protagonist

slici.Nakraju,
ffff#;;;;;i;;
"j"sovoj
sliku'
svoju
u
ulazak
drugi
na
p.u,ro
irriu

Slike Promiene - tehnika na dielu

T e h n i k a ra d a v e o ma j e j e d n o stavna;detal j noj eopi sananaprethoddragi ditatelju,u sludaiu da ste prekrnim stranicama (sir. 15a).No ukratko,
napresko
Sili dru5tveni kod i ditate knjigu
nadine tk"pilY-l]lT,T1.Ti:
Prvo se zamole gledatelji-izvodadida

'^cEp'itaTtiuid"?"-**11":-t"-11')elii?;i*itl;

l i l eaa| tpot r bu5ke, svidr Zeiit anjur eur ukam aigledajuiit eleviziju, st olje
l i ,.,eurnu t ukut sobesluZeiisam okaom jest o"uod] t uganjeost at akahr ane.
i i i t " ^ l e s l i k a , t u o "svom
* n u u vlastitom
F r a n c u s kprostoru:jedan
o j s t o m r a z l i kispruZen
o m s t o l i kna
o vpodu
i n i s ugotovo
bilizanegosvaKlu
kako bi bovrat
1,,-lrro
i'steZuii
vrata
na
drugi''u"lo"ie't
gleclajuiiteievi'i1u'
11.,-rro
uobidajenomobrascu:otac kao glava
'o f'lU'l:dg"litali
ili ne itd' Nai",,,i.1ioitd' Svi
ostali dlanovi obitelji ukljudeni
relevizor kao sre.liSte,
3l,r"t1i,
kontakr,ihpt|Kazauvijekbismozamolilipublikudanadiniidealnusliku.
-Dttitli(tttct
USvedskojdoseljenicisu.predloZilitemudoseljavanja'Razliditeslike
rukom moli pomo6, druuire su: leau'' Tys.ku.'acs ispruZenom
i jada' Zamolio
na ovu temu
crnkinia leZi na'tlu ' odrazbeznada
oi racli kao pas, *iJa"
sebeu odnovide
kako
,la svojimiil"ti*u prikazu
larn tada sedamSvedana
ra.irene rusolidarnosti'
sliku
Ntta susedmorica strrorili
doseljenik;
na
su
ke,zagr|lajiiispruZenerukekojesunudilepomoi.NakontogapozvaoSam
ukljuditi jedni druge u
i zamolio obie strane da pokuSaiu
natragdoseljenike
kifove, a.zatim kroz prizore s usp.orenim
svojeslike, prvo d;;t"kretne
jasno vidliivim
kako, unatod njihovim velikim i
kretanjem.Bilo je neobilno
molba za
drugima,
s
nije.ostvario fiziSki kontakt
naporima, nitko od njih
sam
Pustio
razdvoieni.
su
ih spojile, ostali
pomoc i por1.ra"rlupJ*oe .,iru
je
ponudena
da
vidjeti
j3rlo
i publika je mogla
da vjezba ia" ,rro;H;;k+
nasve ofitil" kada sam ustraiao na
jepostaiaio
To
fikcija.
samo
pomo6bila
na5la
nije
3t. se ni jedna ispruZena ruka
stavku vleLbe;publikuie zapanJlf.
tlu vapeii zapomo(i'
je
leLAlana
u blizini mlade *"r.i"1l koia
ne i dfelovanje'
za
Zeliu
Pomaganjgm'ali
Tako url1o-ogfi "iai"ii
rekao da je osjetio potrebu da
Kasnije nam je jedan Svedski ,rralorrllt
Medutim' nije pokazao
pomogneI aa 1eto'p lku'uosvolim poloZajemjU"Ji je objasnio da tek na
ie
Poslije
zelju da ispruZi ;;d" prema -iuJoicln|<in1i
takoder
aena
mlada
i
ie
kraju shvatio da, ako ie njegova zeiiabitart".l".1,
- jet vieLbaje bila
vjezbe
istinitosti
i
bila stvarna - unutar okvira stvarnosti
udinio nista' Drugim rijedima'
istinita,stvarna i, unutar te stvarnosti on nije
tada bi i pomogao mladoj
shvatioje: da je njegova Zelja doista bila stvarna,
crnkinji koja je doista bila tamo'

:::ffi.Hi;H;'#;.'r"""'1,"royq11*:';'1';,i::,i:i:lT;1i:11
lji-izvodadistvaraju
Jedni za dr ultmasle date
;;;;;;"j
;:HL

#il;
".
ffij";;ii"Tffi;;;;i;#'"s";im1,*,11i:.':,1:iff
::?l;:""--ti
a potom
do jedne,,stvarneslike" koju svi prihvaiaju;
1"ffi;;"";;;;;-o

ilffiH#3

: ^1,'

oimairr

crzp rlnlr

gi
;; ; iJ"i1""srif_, lol" j" naslalaizuzbudriivo
istraZivaniaslike promiene'

*,;;;i"

.-^^r^.1 ^ i-

"'ol,rrrrlliirrnoi

dinamiinog procesa
Primieri iz EuroPe

liubaai
Vodenie
j djevojka prtkazalasliku q*1"::1::
isnja je
IJ Svedskoj,osamnaestogodi5nja

,,izJ"";;;i:;i;H;;;;?'*"iil-liti"i*11::::::^",*15;ipLL
U"ffiir"il;ffi ;"ti"u*':.zamolil"saTi.t:i1"11";:",:,'"1?::,11|?:il:
d;-;'k u'u' i zamijeriioi p:lo
? :i,1":il : l1il;
;l,;:;j'ri;; ; ;;il;
':X:':'"*i#';J#;;'il+r";*i'**'l::ii:::li:Y$*'i?
ll
gote' a rrrur^.rLq

uvrrv/

je to njezt-

pletene; bilo
iru5karac i Zenasiedelicem u lice, t'to89su 1m 1tP1u\ r.-i,^ r:..r: r.^ii rrod.

toiivode
riudi
trXfi:ffJfi:iffiffff;: H G:il ;;"i""roloa"in
ljubav.

Stqrost

predloZili b*:T.:llT:*-:Ji::::l;
sutakoder
L s,,"artoj

1?':
YilJ
zamiiljenihstarijih tt"di I i::"it:f t:Tll:
,u nulrl"iffi il u"rf ort"r.,ilrv

i:ffiT,:;'H"fii,;;#:il
F'!J,
1^*'""4
1*T:::i lfudima
'51*Til"7
koiesu
." i,['"ir"J" ri"a"-du*rrorevezusastarim
;#:#
il

obiteliuportugalu

mu$netko je nadinio sliku obiterji iz unutrasnjosti 1"mli."' mu

stoii pokraj njeqi yo3l.uZyiuii
karca koji sjedi na kraiu stola,-2""" to;u
ory itolu' rt'riuait iz LisabonaPo-'
t1"'J.
koF
ljudi
tanjur s hranom i nekoliko
sto su svi sada sjedili na lijevol
novno je nadinio gotovo jednaku sliku, osim
glave obitelji' gledali su u iednu
strani stola, desna je bila prazfia'i s-vi,osim
"otuko' srednji lik
bia p'ik";;;;
todku - televizor. Ista je tema u Americi
su na rukohvatu stolcaili na pod*
sjedio je u naslonjadu,ostali likovi tpain
r68

'*'.1y.1"11:9":T,::',:,",1'5'
;;ff:ili:'il:'"
il;;,i,a'i,i""
";;;;;;;'tir",
svi
".:fr:,'
a1iih i sridno'
;'1'6i *. okun
i :?:11'"
o11r^VATAli

sebg

ll'; ff i:
::"
#;rj,i'u'tul'.:::H,L1""'i,lll
;;"*";ffi
il::iH:;iil5"ffi
"iJu;
staarnol
in rui''oriodasevrateprvobitnoi
-^ ,i,-^r-- i rlelie su bile

il"##,i"
ili1o:::Tl?ll;ffili'"'i:;
';i;;;;;F;;i,
ffI'",ffi:#il:ffi
prrK?:":"""
"'%::?:^"'^"i1,1",
ii'-ttt:tp"reno
zatimsusvi mladi ljudi
ko,
prvo-jedan, dt",q:,:) ti--^^,,rrr,,ne

G;ff;

i/arirnA

nola-

P?
eativne
kreativne
u razriditeproduktivnei kr
;&iene
.";J#
I
:Tlitj
il:l i;",]fu",ilil
njihousestiv mijenjao;

69

aktivnosti, ili barem ne samo misaone;na primjer, kako se brinu za djec',

ditaju knjigu, slikaju, poudavajuitd..
Nezaposlenost
U Francuskoj nezaposlenostje bila glavna tema. Opienito govoreii,
svi su prizori bili slidni, beskrajni redovi koji vode prema mladoj Zeni koja tipka. Pokraj nje rade drugi ljudi. Sve osobe u redu imaju tuZna lica. U
Danskoj ista je tema bila ilustrirana na gotovo identidannadin, osim Stosu
se ljudi koji su dekali u redu smijali i dijelili politidke pamflete;dini se da je
u Danskoj sustavsocijalneporno6ivelikodu5niji i da nezaposlenimogu dobiti i do 90 posto plaie 5to koriste kako bi se ukljudili u razlidite aktivnosti,
ukljudujuii politiku. U Portugalu s istom su se temom sveobuhvatnijebavili:
isti red, ista mlada Lena,no kao dodatak uzniuje bio kip koji se sastojaood
tri muSkarcakoji su na sebi poput piramide drZali tri Zenekoje su u ispruZenim rukama drLale hljeb kruha. U pokrenutoj inadici ovog prizora, hljeb
se daje policajcu koji ga prosljeduje mu5karcu opruZenom malo podalje od
procesaproizvodnje kruha, koji ga, leLe(irna ledima jede. Mu5karac policajcu daje komadiie kruha koji je upravo dobio, policajac zadrLi polovicu za
sebe,a polovicu dajeljudskojpiramidi koja gajeptoizvela.Na drugojstrani,
u redu, mu5karac i Lenadekaju svoj red da se pridruLe piramidi, da podnu
raditi i dobiiu svoj dio komadiia kruha.

u glavi
slika:policajac
NovetehnikekazaliSta
U prvom izdanju ove knjige opisao sam zadetkenekih tehnika koje
su poslije postale temelj Duge ielja i koje sam potanko opisao u istoimenoj
knjizi. Opis tih tehnika donosim ovdje,nepotpun kakav jest,vjerujuii da je
u interesu ditateljai praktidara da vide kako su se te tehnike razvijale u proteklih deseti vi5e godina. IJz to sam dodao nekoliko biljeSkikoje se odnose
na primjenu tih tehnika uHamletoaskimaarijaciiama.
Nedavno smo radili na nekim novim tehnikama kazaliSta slika u
okviru radionice koju smo nazvali Policnjacu glaui.Krenuli smo od premise
da tladenjekoje podnose gradani autoritarnih dru5tava (s kojima smo svi
dobro upoznati) moLenu.,1m ostaviti dubok trag. Autoritarnost prodire duboko ,t .,lihorr,t podsvijest. Policajci napu5taju liasarne (moralne ideoloSke
kasarne)i useljavajuse u glavu dovjeka.Ni najmanjene iznenadujeda seu
odredenim iznimno rupr"iirrnim i tiaditeljskim dru5tvima ne vide bataljuru
naoruZanih policaja.u t u ulici, kao na primjer u eile.t, Argentini , Salvadoru, Gvatemali itd.; oni nisu potrebni - mi ih nosimo u sebi,,,policajce!na5im glavama".
Ove smo tehnike koristili uglavnom kako bi nam pomogle da shvatimo pravu prirodu tog,,policaica"lMi smo kazaliSni umjltnici, ne terapeuli'
Svof bismo pristup mogli objasniti ovako: netko iznese osobno iskustvo o
kojem se osletio potladenim. To je njegov ili njezin osobni sludaj. IJmiesto
d,a istraLuj"*o pot"bnost ovog odredenog sludaja,pokuSavamo,l)z pomoc
ostalih sudionika prijeii s pojedinadnogna opie pod dime podrazumiievt
mo univerzalnostodredenogsludajaunutar iste kategorije.
170

Kacla nam netko isprida svoj sludaj, upotrebljavajuii kazali5te kao oblik
protagonistom radionice postaje skupina, a ne vi5e pojedinac
iTrt-rLavania,
Uspijemo li oiutjeti u sebi te opresivne elemente
prripovijecla.
priiu
[oli
koji narn je ispripovijedan, mogli bismo prepoznati i
sludaju
u
izrr..sene
u svojim glavama, uz nadu da iemo ustanoviti i kako je uSao te
,,1-rtrlicajca"
d
o
l
a
zi'
o.ltkl"
Kacl je rijei o kazali5tu potladenih, te tehnike imaju dva glavna cilja:
unaprijeciiti naSu sposobnost da spoznamo i prepoznamo zadanu situaciju
te uvjeZbati djelovanja koja nam mogu pomoii da se oslobodimo tladenja
koie je prikazano u njoj. Spoznotii promijetiti to je na5 cilj. Da bi promijenio
mora
prvo
dobro
upoznati.
to
Spoznajaje
vei oblik promjene neito,6e1,jek
promiene koja nam pruLa sredstva za ostvarenje joS veie promjene.
Tehnike se takoder mogu koristiti zapripremu predstave forum-kazaili
lista bilo koje vrste predstave.

"l.Razdvaianje- misao, govor, akciia

NetkoprikaZesliku svogosobnogtladenja.
Ona moZebiti realistidna,
simbolidna,nadrealistidna...bilo kakva; jedino je vaLno da slika govori za
tu osobu. Osoba moZe upotrijebiti tijela ostalih sudionika, dvojice, trojice,
detvorice,koliko god Leli: takocler moZe koristiti predmete - stolce,stolove,
plahte,strunjade,olovke,papir,Sto god se nade pri ruci.

Dinnmizncijn
1 Oko pet minuta (Stoje poprilidno dugo) tihim glasom,bez prekidanja svi sudionici slike rnoraju iznijeti svoj unutarnji monolog,sve Sto
im padne na pamet, kao likovima, ne kao pojedincima,drugim rijedima iznose sve 5tobi to tijelo u tom poloZajumoglo pomisliti. Tijelo
misli. MoZe postojati kontradikcija izmedu osobekoja glumi sliku i
slike koju glumi -vaLnoje misliti Stoslika misli. Na primjer, ako sam
stavljen u sliku u kojoj poku5avam zadavTtinekoga, moram iznijeti
sve misli koje sejavljaju u glavi osobekoja pokuSava zadaviti nekoga
iak i ako sam osobnonesposobanto udiniti.
Jedinoje pravilo da sudionici ne smiju prestatitiho iznositi svojemisli
i ne smiju se micati, svi moraju ostati zamrznuti na svojim mjestima.
Sudionici se moraju truditi ne slu5ati 5to ostali govore. Na taj nadin
svatko od njih duboko uranja u unutarnji monologsvog lika, u samu
bit lika, kako bi iznio sve misli koje bi lik mogao imati, koji u tom trenutku nije ni5ta drugo doli tijelo koje razmiSljanaglas (potiho).
2 U zamrznutoj slici sudionici moraju razgovaratijedni s drugima oko
pet minuta. Unutarnji monolog zamjenjuje dijalog.Unutarnji svijet
ustupa mjesto druStvenoj strukturi. Sudionici razgovarajujedni s
drugima, ali nitko se ne mide; ponekad 6e doii do odredenih razlika izmedu onoga Sto ljudi govore i poloLajatijela koji imaju dok to
izgovaraju. Takoder moZe biti nesklada izmedu monologa i dijaloga,
izmedu onoga Stomisle i onoga Stona kraju kaLu. To su alternative.
171

3 Nakon toga, bez ijedne izgovorene rijedi pretodite u akciju sve Stoste
mislili (mbnolog) i sve Sto ste rekli (dijalog). Pokrete treba izvoditi
usporeno,kako bi se svakom pojeclincudala moguinost da razmisli,
promijeni mi5ljenje,oklijeva,ima druge primisli, izabereizmedu nekoliko moguinosti. Pokretje veoma spor'
H amletoasknunriiaciia
Ovo se moZeupotrijebiti i kao Hamletovska tehnika todno kako je ovdje opisano.
2 Analitidka slika: viSestruki odrazi kako nas drugi vide
podinjeses prizorom. S partnerima po svom izboru jedna osobauvieZjoS uvijek
bava prizo,rsvoga tladenja (stvarno, doZivlieno tladenje,ono koje
jos
nije
uspjela u
ali
promijeniti,
Zeljela
izaziianelagodu, ono koje bi osoba
kako
bi
se motladenja
situacije
cijele
tome potrJbno je dobro poznavanje
skupine.
ostatkom
pred
ga
gta promiieniti). Sudioniciprizoraizvode
Gledateljskaskupina treba sjediti opu5teno,tako da im tijela mogu diniti male pokiete kako bi bili posve proZeti ili slikom protagonista, ili glavnim antagonistomili bilo kime drugim u prizoru (ako uopie postoji).
Nakon odgledanog prizora bilo koji dlan gledateljskeskupine koji to
Leli mo1eizid naporot.tii,t i nadiniti sliku svojim tijelom koja -c9prikazati
kako on ili ona viii protagonistaili antagonistaili neki drugi lik. Slika ne
mora biti realistidna- orobu prikazuje ono 5to i kako je osjetila.
prikazana slika trebala bi biti analitiika - drugim rijedima svaki sukoii
clionik (aktivni promatrad, tj. gleclatelj-izvodad,a ne obidni gledatelj)
je
5to
nesto
pojedinost,
je
promatrao izvorn i prizor i."buo bi pronaii neku.
'izbjeglopozornosti
slici
toj
u
poveiati
naglasiti,
ost
oslalih. Ta ie r" pol"dit
- ortlt" iojedinosti koje su bile *u^1" vaLne ili_zanimljive, neie se-pojaviti
u njoj. Ztvemo ie anaiititkom slikom jer je svaka od tih slika analiza ieds
r.,ogi".r.,"nta koji je prije postojao pomije5ans-mnogim drugima, stopljen
iznosi
Analitidka slika otkriva taj element,
njima r zato moZlA'anezamjetljiv.
elega navidjelo. Protagonist ie naravno odu5evljen kad prepozna skriveni
mu
5to
sve
ukloniti
vaZno
irent kojimu se izn6nada otkriva; zatoje iznimno
moZe izgledati beznadajno'
Grupa bi trebala nadiniti nekoliko analitidnih slika trebala bl razbiti
protagonist'
je
nadinio
koju
sliku
izvornu
dijeloae
na sastaane
sa svim tim slikama na pozornici, vei imamo model; podetni p':':r
podijelili smo na manje i analizirali. Sada na pozornici imamo nekoliko
neko
je
analitiikih slika, neke od protagonista, neke odintagonista' To vei
na
dinamtzaciitt
postignuce - mogli bismo zastatiovclje,ali mi prela-zimo
slika.
Mogute dinamizocii
, u vl-.
1 Sve su slike na okupu. Protagonist ima mogu6nost vidjeti sebe
Sestrukomodrazu onako kako ga vidi grupa'
igta
2 Prvobitni glumac igra jednu od slika antagonista te u prizort
protiv jedne od slika protagonista (koju je on rzabrao).TomoZe Pcno-

viti nekoliko puta, birajuii svaki put drugu sliku antagonistakojeg

ce zamljeniti kako bi ,,iskustveno doZivio " sukob sa slikom protagonista (to jest,sebe).Ostali sudionici glume sliku (glumeii likove u
njoi,a ne sebesame).
jednu od
3 Moguie je postupiti i obratno,tj. da prvobitni glumac igra
ili sa(glumi)
u
dijalog
iulazi
sliki slike samog sebe(protagonista)
istoantagonista
slikama
sa
svim
ili
antagonista
mo s jednom slikom
nisu
antagonista
slike
sve
da
s
obzirom
sluiaju,
u
potonjem
vremeno;
sliku
koji
glumi
glumac
svaki
jednog
lika,
analize
doli
drugo
nista
antagonistatrebaobi se pona5atikao da je dio cjeline,cjelinestvore,-,"od svih slika antagonistana pozornici tako ie sve Stoje izrekla
jedna osoba-slikaobvezivatisve ostalekoji glume isti lik.
+'Svesu slike na okupu, i one protagonista i one antagonista,ukljudene
u simultani dijalog, sve istovremeno ukljudene u bitku'
5 Afektivni magnet: ova je dinamizacija veoma osjetljiva.
Nakon 5to su nadinili sve moguie slike, svaka od njih mora pronaii
svoju ,,nadopunu", emocionalni negativ svome izvorniku i obratno'
Izraznadopuna namjerno je dvosmislen. Stoje nadopuna? Svaki glumac (u svakoj slici) mora pokuSatiosjetiti 5tota nadopuna predstavlja,
ona ne6ebiti za svakoga ista - na to utjedeelement subjektivnosti.
MoZe se dogoditi, na primjer, da dvije slike antagonista za svoju nadopunu izaberuistu sliku protagonista. Tadaje na glumcu koji glumi
sliku-protagonista da odluii koga (e izabrati. Onaj koji ne bude odabran, mora pronaii drugu nadoPunu.
Kada su parovi sastavljeni, svatko od njih vra(a se na pozornicu i
izvodi originaln i prizor onako kako ga ie zapamtio, zadtLavaiuii cijelo vrijeme istu sliku. Slika se moZe pretoditi u prizor, ali ne smije
mijenjati svoju esencijalnu prirodu: ako slika prikazuie dovjeka koji
sjedi, bitno je da on ostane sjediti tiiekom cijelog ptizora, dak i ako
to pod,razumijevapremjeStanjestolca zajedno s njim. Ako slika prikazuje y'.enukoja se skriva ispod stola, ona uvijek mora ostati pod
stolom, iako se smije kretati skupa s njim.
Tekst koji glumciizgovaraju mora biti naudennapamet, kako ga god
zapamtili. eak i pogreike, krivo shvaiene rijedi, pridonijet ie boljem
razumijevanju originalnog prizora, onako kako ga je doZivjelagrupa
- odredena grupa,odredenogdana.
Svaki par mora odglumiti istiprizot, svaki na svojnadin, onako kako
ga je zapamtio,ne izlaze(i iz svoje slike.
6 Utjelovljenje. ovo je posljednja i veoma duga dinamizacija, i koja,
ako se Zeleposti(irezultati, mora biti pozorno izvedena.
elanovi grupe nadine slike, ali samo one protagonista.Ove su slike umnoZene.Antagonisti ostaju na pozornici u svojim originalnim
utjelovljenjima; dru[im rijedima isti glumac koji je u podetku glumio
u prizoiu. Dakle, imamo na okupu odreden broj slika protagonista.
Izvorni protagonist ima pravo staviti veto na sliku ako se ne prepozrtau njoj, osim ako ostali dlanovi grupe ne zakljude da je odbijena
slika zapravo ispravna.

I
i
I
i

l,

tr
tl
I

173
17L

ril

rn".,f ."y: -e prvu od srika

3#,1T
:X#11,t"::'g:",i:i::
::11'g1y

r: " * "'1 stlKl

eij11enastajanje inspirirao; on se umijesa
u sliku i tu,I
koji je
.^*"'ot" xoJI
nadinio tu sliku bude zadovoljan
i
zadovolian qtii.nir,,
^rr^-, p;*
-'1,8ttmac
srii.osiu, odrazi.
rOtagOniSt,CfjeiO
vfiieme U iStOi.sljcj i z.tnAi nrionn ir: ..^:^.. r:

;,'Iffi

':l?;:::J::::Y?!"'lllva,zav4i;-;;;;T;#;lii::

rrogprotagonista'U svakojie slici uvijek nedostajatijedan lik - onaiglavnog

s udaljenosti promatra sve rituale iz svoje svakodnevice,
pr",.lg-t_"1:_ti
vezaneuz tladenjeo kojem se Zeli govoriti.
one _utjt
lrcrselrno

3l"r:T:il'*,:"i:r,?::illi::i:,,.tly:li{z;il;;'*r"iii: Pittttrnizncija

sve do-najmanje pojeclinosti, i ponavlia

p pri
prizor. proces ," po.urlu
,a

svim slikama zaredonr.

3;lrt]:x

:x:,r::?Ti:j:':

sa
u \o,joj
je u torx
T'1"'. srikom
i'iik"',
t/ j;#:jT

;fi:::* ff :H5
::,:,y,",?:^::
i 1",,1i
1:,i

"'

clruge,npr. ,,buntovnidke,,ili pak

,,podloLniike,,,
vi
, vidove
protagoni_

j-lt"u''^uiitiikusrikail"t.""lrr:";#lfr
iji":::i:",,i*^.":Yll'lt

ffi""'T
l1;*?:^oi'"";'ii':,ff
\T:lir':::'',"'i'i'".vi,r;ffi
jil:il
j::"t:i:11'.t'1'.ulli"y;"p'e"isJ;;i;';;;';
i::::*,r"l

:,":::::iTi'_1:.'i'.o,ur"t_?qlorresti,ti.'pieoa,ra)i;;;;il;,iT:I

Protagonistprelazi s jednog rituala na drugi. Svaki put kad ude

u novi
rituarl,prizor oLivi, glun'rcipoiinju glumiti. Kada ode prtor se zaustavi.
u svakom ritualu on ie neizbjelivo staviti -uri., koja pripada
tom
ritualu. DZokerga upuiuje kamo da ide, upuiuje ga iz jednog.it.rutu u dru_
gi, naprijed,inatrag, kako bi mogao prouditi trenitke u kojiria -urkrr, kolu
bi mogla odgovarati jednom ritualu, protagonist koristi oa..rgo; ritualu.
Thkoie protagonistprikazati razliditerituale u kojima bi moga[ staviti masku oca,uditelja,sina, sefa,ljubavnika, supruge itd. u ovoj igJrituala mogu
se uoiiti trenuci
primje4 dok glumiliubavniiki riiual protagonist
l?d.u,_"u
nosimasku 5efa,ili dok glumi ritual rrprrgu, nosi masku sina itd.

il':|ffi':i;x::::':i:i:'ii::i",t-:t'-:i:'v,".{rs"rr";;:,d
:":?'il"";it-::"li:::2:,ll?.1*'-".iv"1i"uiF;Hil;""#
glumaciztaziiz tjusture,
maske,
oktopaid"il;":";

llllli?,da
Zeljenu
sliku.
Procesutjerovrjenjana taj tt3-d.it,moZe
biti proces odbacivanja.odbacuje se neZeljenostanyepoddinjavanja, koji
koii zeljenu radnju, pot_
puno ga uklanja, istovremeno pojadavaiuiisve
dinamidne karakteristike koje mogu pomoii da se ottioni tlatenje
prikazano u izvornom
prizoru.
H amletoaskaz,ar ijacija
Koristi se ili da deautomatizira prizor koji je
postao automatiziran
zbog preveliko gbroja izvedbi djela ili cla oblikuj'"
t'ltorr" dok je prizor jo5 u
fazi pokusa.
3 Somatizacijd
Izvodi se izvorni prizor, a zatirn se ponavlj
a bezfizidke autocenzure;
osjeiaji koje je tekst izazvao u svakom liku
priliaru.i ,., tjelesno. c1j nije
ilustracija osjecaja,ve6 njihovo slobodno izraLauar-,p
tii"torr-,.

biuisti;;";';"gi put_nesmije
3 j:_1"1,'^u.:Tj.':gf".Uii,"I,lTora
izjrkai,""aouii"uJ;j;?ff

::fjf unutarnjem
11,T:)?^:d:lq.l,izvedbif
varati
monolo gu, ane dijalogu.

#';;#

4 Krug rituala
Protagoniststvaraslike rituala koje izvodi
u svakodnevnomLivotu;
u poietku
te su slike zamrznute, potom se dinam izirai
rzava; ostali glumci osta-

njimaKaclao"i,uJ";;, rk",;; : #ffi :"":X ;;?J: fi iiii::':,':I J

ju na svojimmjestimau istoj sriciu [ojoj

-

sadnedos,"]:"1"d;'i,?;;;;

grav-

sonntizaciia(gri.
tijelo), poremeiaj u-]<ojemse psihidki, emocionalni
,tor,?,
probremiizraLavaju tjelesnim
simptomima. ovdje:'tjeresno inazavanie
osjeiaja. (Nap.
prev.)

Haniletousknanrijacija
MoZe se upotrijebiti kao pokusna tehnika zabilo
koju vrstu predsta_
ve.

5 Tri L,elje
Model: protagonist prikazuje sliku tladenja
kakvo jest.

L"l

Dhwnizacija
1 Protagonist ima pravo na tri zerje(i kasnije,
onoliko Zerjakoliko je
potrebno.)Ima pravo tri puta preurediti
sriku (i vise...)Mora iznijeti
te Leljeprema vlastitom redu vaZnosti. svaka
osoba koju namjerava
zamijeniti, treba pruLiti sto viie otpora
kako bi potaknula
frotago_
nista da iskoristi svoju snagu i vle8tinu
do krajnjih granical nikako
ih ne prelaze(i (vidi vjezai upiirje jeclno
o crrugona str. 69).otpor
koji ie protagonist morati nadvladati _ iako
ne prelako jer fe morati
upotrijebiti svu snagu _ ojadatie njegovejake
_
strane.
2 Grupa anarizira ono sto
1". prrro uiinjeno, potom drugo pa treie,
predlaZu druge moguinosti.
3 Pokusajte.oZivjetiptitot (s glumcima
koji glume svoje rikove, a ne
sebesame)s dijalozima i fizitkim."A.,yamal
Harnletoaskauarijacija
Tehnika se moZeprimijeniti todno
ovakva kakva iest.
6 Polivalentna

slika
Model:jedan od glumaca oblikuje sliku
svog tlaienia.

Dinnnizacija
osoba u slici pokusava osjetiti sto mu slika
govori ne brinuii
,"
,, l::.9
"' zd
suVrslosuza onoga tko je nadinio
sliku, Lenakoja u njoj glumi moL,e

174
175

predstavljati majku, dok Lena u toj ulozi za sebe moZe misliti da je kraljicq
od Sabe.I svi su u pravu.
Kada je slika pokrenuta, svatko se treba pona5atikao lik koji misli
jest; na tai se naiin mije5ajupotpuno razliiiti stilovi, epohe i simboli, dn
st{l
ravnopravno jedni uz druge, Sto moZe rezultirati nerealistidnomperspek_
tivom kroz koju protagonist tnoZe bolje razumjeti svoju situaciju i af"ti"i.
koje trpi.
Ponekadje veoma te5kovladati svime time, jer razvijanjeprizora moze
djelovati neuskladeno.No ako ustrajete,otkrit iete duboku unutrasnju smi_
slenostunatod (ili todnije zbog)vanjskenesuvislosti.Morate se izdiil iznad
razine u kojoj se suvislost brka s banalnolcu, frazerstvom, stereotipirnn
i
kli5ejima - morate traLiti dublji smisao,unutar likova, onaj skriveni.
7 Slika na filmskom platnu
Model: protagonist gradi sliku svog tlaienja ne brinuii se da bude razumljiva. MoZe biti simbolidna, bilo kakvd, po Zelji protagonista - no mora
biti istinita.
Dinanizacijn
Ova se dinamidna slika izvodi nekoliko puta. Svaki put svaki sudionik
ima pravo zamijeniti potladeni lik i unutar dinamike slike pokuSati se osloboditi tladenjakoje je prikazano. Svaki sudionik trebao bi projicirati vlastito
iskustvo na sliku, ne pokusavajudi shvatiti sto je vidio. NajvaZnije je da je
sposobanprojicirati svojevlastito tlaienje na to platno.
H amletoaskaaarij acija
ovo se moZe upotrijebiti ovako kako je opisano,iako je ovo jedna od
tehnika koja je u potpunosti razvijena u kasnijim godinama; kako bi se
shvatila puna kompleksnost ove tehnike u njegovom suvremenijem utjelovljenju, v idi Dugu ielj a.
8 Slika slike
Najbolji nadin da se objasni ova tehnika jest navesti primjer.
_
Zena po imenu Martine odigrala je prizor koji prika zuje epizodu u njezinom Zivotu koja ukljuduje dva mu5karca koji joj ne daju mira. Ona se Leli
izvu(| oni iznova dolaze,ona nema snageda ih se rijeii.
Mogli smo odigrati prizor kao forum, zamijeniti Martine i iskubati
moguia rje5enja,no umjesto toga upotrijebili smo tehniku stikaslike.Skupina je dobila zadatak nadiniti sliku koja izraLava kako su oni doZivjeli dina'
mizaciju slike koju nam je Martine pokazala.
Grupa je naiinila sliku Martine na sve ietiri, dok dva mu5karca sjede
na njezinim ledima. Sliku je trebalo dinamizirati. Protagonisticaje dobila
zadatak da rijeSi problem tladenja u toj slici (ne u onoj koju je ona prikazala),
U poku5aju da se oslobodi u toj slici (slici originalne slike), protagoni sticaje.
ponavljala pokretima, istim prizorima, poloLajekoje smo vidjeli u podetnoj
pridi. Streslaje muSkarcesa svojih leda i potom se vratila na sve &tfui; na'
ravno, muSkarcisu se vratili i opet sjeli na nju.
176

Slika slike omoguiuje nam da se rije5imo odredenih elemenata koje

inranto u poietnoj pridi, a koji mogu stvarati pote5koie u potpunom razunrijevanju slike' Slika slike stvara metaxis2a. Martine se poigrali slikom koju
snro stvorili, odiSienom od svega Sto nam se dinilo nebitnim, a ne sa slikom
koju tram je ona predodila. No kako ista osoba glumi oba prizora i kako
slika koju je nadinila grupa sadrZi isto tladenje, u poku5aju da ga se oslobodi
u ovoj slici (svoje slike) protagonistica postaje snaZn ija i uvjeibava kako se
osloboditi tladenja u stvarnom Zivotu. Shvativ5i da je dobrovoljno odabrala
da se postavi na sve detiri, protagonistica moZe osvijestiti spoznaju sebe koja
rnoLe postati izvor nove snage.

demonstracije
Cetirijednostavne
zametaka
forum-kazali5ta
predstave
zasnovanih
na
projiciranim
slikama
Ovo su kratki prizorikoji uglavnom sadrZeosnovne elementebilo koje
predstaveforum-ka zalllta, u veoma skraienom i pojednostavljenom obliku.
Posebnosu korisni kad nove skupine treba pouditi mehanizmu igre.
Rukottanje
Mlada lena veselo koraia prema muikarcu koji joj pruL.aruku
na ru_
kovanje.Kada stigne do njega,on joj okrene leda.
U prizoru od pet sekunda prikazani su sljede6ielementi forum-kazali5ta:protagonist (djevojka - ima L,elju,volju, i pokusava je provesti)
antago_
nist, muskarac; protu-priprema - ona mu sretno prilazi
vleru;uei kako ie
on ispuniti njezinu trenutainu Leljuza rukovanjem; Kineska
kiiza2t (ito da
sadaudini?)- r, tom trenutku sadrzani su i opasnosti
moguinost. I na kraju
poraz - ona gubi nudeii gledateljima-izvodadima svaku
moguinost da le
zamijenei pokaZu svoja rje5enja.
Cefiri osobe
hodaju,petapleie
cetiri osobe hodaju ukorak, gotovo vojniiki, peta se radije
kreie u ri_
tmu valcera.eetiri je osobebacenl tlo.
ona pokalnitki ustajei pridruZi se
ostalinra.Sadapet osobamar5ira.
Sto vam one poruduju? ProjicirajteStogodZelite na
tu dinamiziranu
pokuSajte na sve nadine izbieri da se pridruZite detvorki.
Sto biste
:]:1
uiiniliI da stena mjestu protagonista?
MoZe se pojaviti petnaestdo dvadeset

" Metaris,istovremeno
pripadanjedvamasvjetovima,
svijetustvarnostii svijetu
^ fikcife.
"
zelia"BoalobjaSnjava
clau kineskojkaligrafiji izgtedadane postojini
Y;,^o_itt
,eaan
icleogram
,,kriza",negoga zamjenjujudiugiAva _ jedan koji'znaii
?:\":
-opasnost"i.drugi koji znail,,moguinost".zatoje
to naj"vaZniji
tienutaku predsrav t f oru m -kazaliit
a, onaj u kojem je interven clja najv jerojatni ja. (A.J.)

177

pokazati da uviodgovora,pa i vi5e.To je zapravoi cilj kazali5tapotladenih:

od
tladenja.
oslobaclanja
nadin
postoji
situacijama
jek-i u svim
SaeuetezaPreke
postave se tri zapreke: stolac poloZen na podu, stolac koji stoji uspravih iz daljino, tri stolcanaslaganajedan na drugi. Tri glumca promatraju
prevlada.
daje
pomaLe
mu
Netko
zapreku'
prvu
promatra
ne. Protagonist
da i nju prevlada.
pomaZ'e
mu
Netko
zapreci.
drugoj
okre6e
se
Protagoriist
ga da smisli
i
Protagonist promatra treiu zapreku;netko mu prilazi potide
je
i sam mogao prekako 6e sam ovu prevladati.Protagonistje razodaran
ne i treiu za koju
ali
vladati prvu i drugu zapreku (za koje je imao pomoi),
niotkuda pomoii.
Sto biste udinili na njegovommjestu?
Prekanoje
tre6i na druTri stola:jedan blizu protagonistu,drugi na polovici sobe,
koja sjedi za njim
gom kraju. Protagonist trii do najudaljenijeg stola. osoba
pomalo oZaloistaje ikaLe:,,Piekasno!" Protagonist se vrada na podetak,
sobe, a osoba
56en,i kreie izrrova,ovaj put sporije prema stolu na polovici
koja sjedi za njim ustaje ikal'e ,,Prekasno!"
i ovaj put poiotpuno demorayziran, protagonist se vrada na podetak
njega, osoba
do
lako se uputi prema najbliZem stolu. Medutim, kad stigne
koja
- tamo sjedi ustajei kaZe:,,Prekasno!"
Sto biste vi udinili na mjestu protagonista?
Kod ove tehnike posebno ii vaLno ne objasnjavati Sto slika ,,znadl"'
od njih stvorit 6e
znadtodno ono Sto govori svakoj pojedinoj osobi i svaka
u niu
vlastitu projekciju ,[k" , obzirom na ono Sto osjeia i ukljudivanjem
oslobodit 6e se svog tladenja.
vlastitim
Slika nije niSta doli prazna struktura koju osoba ispunjava
posljednje
da
su
iskustvima i Zivotom. Medutim, kao obavijest, mogu redi
tri od tih slika sastavili:
promijenit
1 Blagajnica u banci - L,elise osloboditi tladenja na poslu,
ga, pobie6;
kada ie
Z Olelat toji se sjeia koliko su mu uditelji pomagali u 5koli,
posao/
-naii
imao snage sam nadvladati teskoie no kad je poku5ao
nije bilo nikoga da mu Pomogne;
sa zakalnie3 Djevojka koiJse toliko boiala svega da je uvijek sttzala
je
postiii
njem; ., ,rro.r, nastojanju iu .r" stigne na vrijeme mogla dak
nemoguie.
probuPodrijetlo tih slika nije vaZno - vaLnoje da one u grupi mogu
interditi proZirriluru iskustva. Tladenjeje umnogostrudeno viSestrukoSiu
vencija.

ry8

vjeibeza bilo kojuvrstupredstave

pokusne
saili bezteksta
VjeZbe
l lmProvizaciia

Ovo je klasidna vieLbakoja se sastoji od improvizacije prizora zasnov;rr1ena nekoliko osnovnih elemenata.Sudionici moraju vjerovati i prihvatitisrreiinjenice koje ostali dlanovi iznesu tijekom improvizacije.Svete nove
elenrentekoje su njihovi kolege smisle moraju upotrijebiti kako bi dovr5ili
inrprovizactiu.Zabranjenoje odbiti bilo kakav prijedlog. Kako bi se sprijedilo da se improvizacija izgubi u emocionalnojpraznini te kako bi dobila na
vaLno je da glumci ukljude svoje ,,motore";pod tim mislim
dinarnic*nosti,
dominantnu Leliu (koja proizlazi - u najmanju ruku - iz sukoba nedijeZelje
i protu-L.elje)koja moZe proizvesti unutarnji, subjektivni konflikt. Takoder
je vtrZnoda ta clominantna Zelja bude u sukobu s dominantnim i,eljama
drugih sudionika kako bi proizvela vanjski, objektivni sukob. I konadno,
bitrroje da se taj sustav sukoba razvlja i kvalitativno i kvantitativno. Nije
dovoljno da neki lik, primjerice, stalno i sve ZeSiemrzi sebe;on mora svoju
mrLnju pretoditi u krivnju, ljubav ili bilo 5to drugo. Obidna varijacija kvantitetemnogo je manje dramska od one popraiene istinskom kvalitativnom
varijacijom.
Takoclerse mora nadiniti razlika izmedu Zelje (koia moL,ebiti rezultat
psiholoSkihmuiica) i dru5tvene potrebe. Zelje koje se tiiu posla uglavnom
izraLavaiu,u podrudju individualne psihologije, i dru5tvenu potrebu.lelja
jestpotreba.Takoder je zanimljivaLeljakoja se suprotstavljapotrebr:
,,Zelim
(udiniti)neSto,ali ne smijem."
Kako bi se olak5aleideolo5kei politidke rasprave,posebnokad se radi
s grupama iz naroda, teme za improvizacije mogu se uzeti iz novina. To
natn uvijek olak5avastavljanjeindividualnog problema u Siri kontekst dru5tvene,politidke i ekonomskestvarnosti.
Primjer takve improvizacije (izveden pantomimski ili govorno) jest:
n59dgojeni majmu n". Impro v izacljaje zasnovanana stvarnoj pridi (postoje
,,
i dokumenti koji to potvrduju). prida je preuzeta iz novina. To je
postupak
Ko]lsmodestoupotrebljavali u kazaliStu Arena kako bismo pokazalida
kazali5tenije otudeno, da moZemo improvizirati s temama
iz svakodnevice.
Cilj takve improvizacije nije bio mijlnjati osnovne elemen
te razvoja pride,
negoudahnuti Zivot golim tiskanim dinjenicama,istraLitilikove
ko;ise krllu
iza novinskog dlanka autl im ljudsko lice. prida
se odvijala ovako:
Visokopozicionirani vojni dasnik odlaziu Setnjusa svojom uvaZenom
suprugom,troje djecei odanim slugom.
odluduju oiiei.t zooloiki vrt.
Hodaju gore-doljepred kavezima, d po izrazu njihovih lica moZemo
pred iijim su kavezom - slon, rav,kroko dil, zebra,ptice,riba, nilski
fosoditi
Konj,deva itd.
NajviSe sazabavljajupred kavezom majmuna promatrajuii kako se Liigraju. odjednom nistaje drama - *uj*trn besramnopoine masturl3tlnie
pred
oiima njegove uvaZene rrprrrg", djece i odanog sluge. Nastaje
3trati
Panika.Neodluinost. Stid. Sto bi trebaoudlnitii
179

UvaZeni dasnik vadi svoj revolver i puca (s pravom) u majmun6, koii

istog iasa ugiba. Neki su ljudi ogorieni, drugi odobravaju.UvaZenasupruga padau nesvijest,dovoljno polako kako bi je mogli uhvatiti u padu.
StiZe ravnatelj zooloSkogvrta uznemiren pucniavom' Osjeia se obvezatnim optuZiti vojnog iasnika koji je ubio majmuna zbog masturbiranja.
Policajacuzima podatke od dasnika i svi se razllaze.
Na sudenju tuZiteljbrani majmuna i njegovo neotudivo pravo da djeluje prema svojim instinktima, ane prema ljudskim zakonima i obidajima.
Branitelj tvrdi da je majmun naruSio dasnikovo neotudivo pravo da
provede vrijeme sa svojom obitelji u sundano nedjeljno jutro' Prema njegovim tvrdnlama majmun nije bio odgojen da boravi u zooloSkomvrtu grada
dije su civilizacijske vrijednosti zasnovane na kr5ianskoj tradiciji. On nabiaja vaLne povijesne litnosti, imena znanstvenika i knjiZevnika, dlanova
Akademije znanosti itd., pa dak i neke Zivotinje, posebnoone dopremljeneiz
drugih zernlja,kojesu Zivi primjer napredne prirode civilizacije plamenci,
papige itd.
Na opie odubevljenjeokupljene publike sudac odluduje osloboditi dasnika. K tomu, dosuduje te5ku kaznu ostalim majmunima u kavezU koje
smatra sukrivcima ubijenog majmuna, jer nisu udinili ni5ta kako bi sprijedili
njegov straSni din. Tako su svi majmuni osudeni na strogu poduku o lijeponusanju koju ie provesti veterinari dobro uvjeZbani u kastraciji'
po*
Svi zadovoljno napu5taju sudenje,mirne savjesti,s osmijesima na licu.
Pravda je zadovoljena.
prije nego 5to se zapodne s improvi zacliom,glumci bi trebali dvije-tri
minute pokuSati izgovoriti svoje untttarnjemonologepokuSavajuii ne slubati
je da svoje pokretne
jedni
'slike druge. Takoder prije impr ovizaciie,preporudljivo
pokaZu u istorn prostoru gdje 6e se odrZati improvizacija.
2 Tamna komora
Glumac sjedi u relativno tamnom prostoru zatvorenih odiju s kazetofonom pokraj sebe.Drugi glumac, ili redatelj, podinje mu davati upute koje
*r, gorrb.egdje se nalazi- u odredenoj ulici. Glumac mora zamisliti sPomenutri ulicu i opisati je do najsitnije pojedinosti ukljuduju6i odjeiu koju ima
ude
na sebi i lica prolaznika. Redatelj mo1e,na primjer, zad'atigi.t*t" da
ostale
u restoran - pri demu glumac ne prestaje opisivati konobare, stolce,
krugoste - zatimda sjednJ i potom ptk.tst.rkiasti aktovku koja pripada
je
vieLbi-zamiSljanja
pnom muskarcu koji mirno sjediditajuii novine. Ovo
eiii 1" cilj takoder osiobadanjeglumdevih emocija. Nakon 5to ie brzo poieor
podrobno opisao mirise i oicuie hrane, odLaziu toalet, ne uspijeva ukrasti
aktovku, plaia radun tebieLina ulicu u strahu da ie biti optuZ"n"ukrividno
5to
djelo koje nije uspio podiniti. Po zavr5etku vjeZbeglumaiponovno sluSa
je sve rekao pokuSavajuii iznova proZivjeti radnju i osjeiaje.
3 fednu pridu priia viSe osoba
dt
Glumac zapodinjepridu koju nastavlja drugi glumac, patrglii.tako
drtga
lje dok se ne izred,acijelaskupina. Istovremeno dok se priia oblikuje
skupina glumaca pantomimski igra sve 5to se govori'
r8o

4Promiieni Priiu

Kazalilna predstava prida pridu, tj. prepridava ono Stose clogodilo.Ali

kaz.rli5napredstavatakoder u sebi sadrLinegacijuonoga Stose dogodilo o.o Stose nije dogodilo. Kako bi glumci mogli biti svjesni svih moguinosti
5to se sve moglo clogoditi (a nije) dobro je uvjeLbati prizore onoga Bto se
niie clogoclilo:na primjer, kako bi zavr5iobrak Hamleta i Ofelije;kako Otelo
peste.liDezdemonu;kako Edip shvaia da nije kriv i prijateljskiserastajeod
syojemajke-supruge;kako vojna hunta odludi osloboditi svojegradane od
inrperijalizma; kako je brazilski narod sretan pod diktaturom itd.
Maita ne poznaje granice. za glumca uvijek je dobro da zna sto bi se
nroglodogocliti.
5 Reienicu izgovara vise glumaca
Svaki glumac izgovara rijed odredene reienice (unaprijed odabrane)
pokudavajuiiupotrijebiti istu modulaciju glasa kao kad bi redenicu izgovaralajedna osoba.Da bi se olakial a v jeLba,glumac moZena poietk u izgovoriti cijelu redenicuna svoj naiin, a ostali poku5avajuoponaiati njega ili nju,
dodajuii na smjenu po jednu rijed.

poticanja
lgreemocionalnog
U kazali5tu destogovorimo o ,,ulaLenju u tudu kolu". To je lingvistidka varka. Dramski lik, uloga, zapravone postoji, nitko ne moZeuii u koZu
lika. Ono 5to postojijest pojedinac,osoba.
No u svakomeod nas ta osobanije
otkrivenau svojojsveukupnosti.Bilo zbogvlastitog rzboraili kao posljedica
dru5tvenih ogranidenja,osobaje ogranidenai postaje osobnost.
Osobnostje
samojedna moguia manifestacijaosobe.Lik, dramska osoba,druga je moguia manifestacija. I osobnost i dramska osoba, obje proizlaze rz iste osobe.
Sto glumac moZe udiniti kako bi stvorio lik? Na neko vrijeme zaboraviti svoju vlastitu osobnost (5toje ogranidavanjenjegove osobe)i zaroniti u
dubine lika koji glumi, tragati za emocionalnim i drugim elementima koji
mu mogu pomoii u oblikovanju lika; lik nije nista drugo negojos jedna mogudaosobnostkoju glumac moL.eglumiti u kazaliStu i poslije je odbaciti.
Kako bismo pomogli glumcu zavirlti u svoju osobu u potrazi za elementima kojima ie oblikovati lik, predlaZemo razlidite vjeLbei igre.
1 Suprotstavljanje tladenju
y . Clumac se poku5ava sjetiti trenutaka u Zivotu kada je bio predmet tlacenia.
Evo dva primjera. Glumica crnkinja koja studira na njujorSkomsveu:.r...
crlrstu
morala je otiii u posjet svojoj obitelji u Georgiji, na jugu sjedinjenih
rimeriikih DrZ,ava,gdje je razina
dru5tvenog tladenja crnog stanovni5tva
Mlada je djevojka bila naviknuta na atmosferu New Ylrka, gdje je silisofa
tuacrJa
manje ekstremna.Jednogadana u Georgiji,dok je kupovala sladoled
sa svojom tetom, bilo joj je zabranjeno
pojesti ga s ostalimi u slastidarnici,
rnoglaje kupiti sladoled,
ali gaje morali pojesti vani. Ako je bijelcima i crnr8r

da se mijeSajuovdje,kako je moguie da su segregirani

cima bilo c-lopudteno
u drugim druitvenim aktivnostima?
Mladii iz Buenos Airesa sjetio se kako je bio pozvan na zdbavu, ns
kada je njegov prijatelj spomenuo da je on Zidov, zamolili su ga da ode.
VjeZbu smo izvodili u tri faze. U prvoj, Zeljeli smo reproducirati dogadaj todno onako kako se zbio, bez dodavanja ili oduzimanja bilo dega,s
mnoStvom pojedinosti. Tako smo u prvoj fazivjeLbe, u oba navedenasludaja, vidjeli protagonistekako poku5avajupruZiti otpor koji su slamali drugi
likovi prisutni u prizoru.
U drugoj fazivjeLbe protagonisti nisu prihvaiali tladenje.Dobro je poznato da gdje god postoji tladenjei kakva god bila njegova priroda, ono ne
prestajepostojati,jer ima moi nad Zrtvama.Da je dovjedanstvovoljeloslobodu vi5e od Zivota, tladenjane bi ni bilo - najviSeStobi se moglo udiniti nekoj
osobi bilo bi ubiti je. Potladeni smo, jer smo skloni diniti ustupke, prihvatiti
tladenjekako bismo produZili Livot.
U toj drugoj faziprizor je ponovno odigran s mladom crnkinjom, koja
ovaj put ne prihvaia tladenjei odluduje pojesti svoj sladoled za Sankom,pokraj bijelaca.Istog trena cijeli sustav tladenjaokreie se prema njoj, ukljudujuii i dlanovenjezine obitelji.Otac ju je upitao: ,,Za\to ZeliSpojesti sladoled
ovdje, a ne s nama kod ku6e?" Prijateljicajoj je Sapnula ,,Toje zatvoje dobro
- podi s nama." No djevojka je ostala nepokolebljiva,odludila je ne micati se
i ne dopustiti tladenje.
Posveslidno,u BuenosAiresu mladii je odludio ostati nazabavisve dok
svi ostali nisu otiSli; zabavajezavriila malo prerano, ali tladenjanije bilo.
U treioj fazivjeLbe glumci zamjenjuju uloge i glume svoje suprotnosti:
mlada crnkinja glumila je bjelkinju koja joj je zabranila da jede svoj sladoIed; i obratno: mladi je Zidov glumio osobu koja je najviSeustrajala da ga se
rije5e,i tako dalje.
U pravilu, u tim su sevjeZbamadogadalezanimljive stvari. Na primjer,
mladi leZidov u ulozi tladiteljabio bolji ocl svih koji su tu ulogu glumili prije
njega zato Stoje dobro upoznao svog tladitelja,mnogo bolje od glumca koji
nikada nije iskusio ovakav oblik tladenja;kada je mladi katolik posve ozbilino glumio lidova,ni na koji nadin nije se suprotstavio svom tladitelju Go"j"k
bi rekao da je to dinio bolje od samog Zidova). Zapravo, mladi ie Zidovbio
toliko naviknut na tu i sve ostale oblike rasnog tladenjada je razvio brojng
obrambene mehanizme, ukljudujuii cinizam; u trenuiku kad su ga izbacili
sa zabave,vei je znao na koji ie nadin uzvratitt; za razllku od njega, mladi
je katolik - kada je glumio Zidova- bio posve bespomoian ne shvaiajuii 5to
se dogada.U drugom je dijelu vjeLbecrnackoji je glumio prijateljapotladene
djevofkepobjegaJpred Serifomkoji mu je zapr4slio oruLjem;nouire1oifazi.
bijelackoji je glumio istu ulogu suprotstaviose Serifu.Crnac je objasniosvot
stav: ,,Lako je Uito tebi suprotstaviti se,jer si bijelac - no dak ni u kontekstu
vjeLbene smijemo zaboraviti da on u tebe ne bi pucao, ali u menebr."
2Priznanje tlaiitelja
U ovim vjeZbama glumac koji se suprotstavi tladitelju uvijek imanalbolju ulogu jer smo svi na njegovoj strani: on je Zrtv a, a ne rtzrok tog nasilia'
r8z.

fazi vieLbe zamolimo glumca da se sjeti neZbog toga obidno u posljednjoj

u kojem je bio tladitelj, a ne potladeni.
Zivotu
u
trenutka
fog

zagruavanja
emocionalnog
VjeZbe
1 Apstraktni osjedaji
U ovoj vjeLbi zada(aje izbje1i bilo kakvu konkretnu motivaciju - gludistu ernocionalnu gimnastiku. U podetku svi su prijateljski
izvodi
'rac
jedni
prema drugima, sretni i nasmijeSeni,u svakome nastoje
raspoloZeni
videti samo dobre osobine.Kako bi se izbjegla bilo kakva moguinost moti'acije, u svom izraLavanju ne smiju upotrebljavati rijedi, samo brojeve:25,
g,115itd. Potom zapodinjumijenjati kvantitetu te svojeljubaznosti (kvantitativna inaiica), prvo tako da izraLavaiu sve bolje miSljenjeo drugima., potom sve loSije,mijenjajuii sada tu kvantitativnu i kvalitativnu inadicu sve
do mrZnjekoja rastedok se ne pretvori u nasilje.Jedinosvetopravilo vjeZbe
iest da fizlika sigurnost ostalih sudionika ne smije doii u pitanje te da njihovapozornostne smijebiti usmjerenana vlastitu fizidku sigurnostnego na
osjeiaje.Potom, pomalo, glumci podinju iznova otkrivati dobre strane svojih
kolega- i dalje govoreii samo brojevima, nikada rijedima - i na kraju mogu
sevratiti posvemaSnjemskladu.
2 Apstraktni osjedaii sa Zivotiniama
Inadicaprethodne vjeZbe.Glumci kreiu od jednog osjeiajada bi do5li
do posve suprotnog, pa se potom vratili poietnom osjeiaju - no ovaj put
umjesto uporabe brojeva, glasaju se poput Zivotinje koje izaberu. Ova se
vjeLbamoZe izvesti na dva nadina: (1)glumac se pona5a poput Zivotinje; (2)
glumac se pona5a kao odovjedenaverzija Zivotinje, to jest, ne gube6i ljudske
osobine.Glumci takoder mogu svi opona5atiistu Zivotinju ili onu prema
svomizboru.
3 Apstraktni osjeiaji, slijediti uditelja
Po pet glumaca sa svake strane.Dvoje, koji stoje u sredini sudelicejedno drugome, uditelji su detvorki u redu izanjlh.Zapodnjunepovezanrazgovor na bilo koju temu sluZeii se rijedima, brojevima ili zvukovima; fraze ne
moraju imati znadenje.Svi ostali ponavljaju geste,promjene glasa,zvukove,
kretnje tijela iizraze lica svojih uditelja koji svoje osjeiaje mogu razvijati do
krajnosti,a potom se odjedanput vratiti jasnodii smirenosti.
4 Zivotinje ili biljke u emocionalnim situacijama
Clumac se zamisli, na primjer, kao palmino drvo na pIaLi u ljetnom
danu, vrijeme se podinje mijenjati, prlblilava se oluja koja sve viSe jada;radost zbog sunianog dana zamjenjuje strah pred nepogodom koja ga moZ,e
sruSiti,a valovi odnijeti (ostaliglumci glume vjetar).Mladi zecigra se s braiom i sestrama,nailazilisica; zec se skrije dok lisica ne ode. Riba veselopliva
svedok ne proguta mamac.
U svim tim Zivotinjskim vjeZbamazvukovi moraju biti veomaizraLaini jer, dok ljudi upotrebljavaju rijeii i pojmove kako biizrazilisvoje osie(aie,
ztvotinje upotrebljavaju samo zvukove, a ne govorni jezik. To ljudsku samor 83

il

izratajnost, unatod beskrajnom bogatstvu pojmova i koncepata govornoga

jezika, osjetilno osiroma5uje. Ne gubeii moi pojmovnog izraLavanja glu_
mac bi morao dati maha svojim beskrajnim osjetilnim moguinostima.

5 Rituali u koiima svi postaiu Zivotinie

Glumci izvode neki uvrijeZeni druStveni ritual, npr. otvorenje banke,
gradonadelnikovgovor prigodom ustolidenja,proslavagodi5njicebraka roditelja itd. Improvizira se bez rijedi, ali i sa njima. Tijekom rituala svaki se
glumac preobraZavau Zivotinju i nastavljaritual na isti nadin.
6 Poticanje uspavanih dijelova nase svijesti
YjeLba se treba izvesti nekoliko puta kako bi se stimulirali razliditi
uspavani dijelovi. Polazi5teje pretpostavka da je svatko od nas sposoban
osjeiati,misliti i jednostavnobiti na mnogo vi5e razliditih nadinanego Stoto
dinimo ili jesmo u na5im svakodnevnim Zivotima.Jednogadana u kazali5tu
Arena glumac je glumio ulogu muiitelja i na svoj uLas spoznao da je osjetio
pravo zadovoljstvo u dinu mudenja. Nikada nije ni pomislio da bi mogao
udiniti ne5totako be5iutno. Na taj je nadin shvatio da je destitoponaSanjerezultat slobodnog i svjesnog izbora, a ne nesposobnostida se dini zlo. Netko
moZe biti sklon dauLiva u mudenju drugih, ali to ne dini jer je izabrao da to
ne dini. Ljudska se biia moraju pronaii usred beskrajno mnogo moguinosti
umjesto da pasivno prihvaiaju svoje uloge samo zato 5to misle da drugadije
ne moZe biti.
Sve 5toje ljudsko, nlje zabranjeno.Svi smo mi potencijalno dobri i lo5i,
puni ljubavi i mrZnje, heteroseksualnii homoseksualni,kukavice i junaci
itd. Ono smo Sto izaberemo da iemo biti. Brazllski fa5isti krivi su ne zbog
toga Stoljudi umiru od gladi dok oni pune svoje dZepove,nego zato 5to su
izabrali slijediti takvu vrstu djelovanja.
Jednaje glumica, otkriv5i nebrojene moguinosti svoga biia, povikala:
,,Ah, kako bih Zeljelada sam kurva!" Nije ona Leljelakoradati ulicom, nego
jednostavno tijekom vjeLbe osjetiti sve Sto bi kao ,,krtrva" mogla osjetiti ili
misliti; tu je ulogu nosila u sebi kao neiskori5tenumoguinost - ,,uspavanu
moguinost". lJpravo se od toga sastoji ova v)eLba - u poticanju tih pritajenih dijelova koji se skrivaju u nama kako bi se bolje razumjelo sve ono 5toje
svojstvenoljudskom biiu. Od glumice se nije zahtijevalo da promijeni svoju
osobnost, nego da izrekne svoje moguinosti te datz istog razlogapokaLe
moguinosti lika koji glumi. Sjeiam se glumca koji je izabrao biti pokoran i
poniZen, uloga koju u stvarnosti nikada ne bi prihvatio; drugi je izabraoda
bude neka vrsta zabadala,Zelio je sve znati, postavljao je neZeljenapitania
poput: je li taj i taj par koji je u5ao u hotel vjendan ili ne, tko je prdnuo itd.,
dakle, pravi gnjavator.
Kako bi ih se ohrabrilo na potpunu slobodu izraLavanjai budenja uspavanih osobina, vjeLbasemoZeizvesti na nadrealistidan nadin. Likovi mogu slobodno izabrati mjesto na kojem se nalaze, mogu ga mijenjatipa&k
mogu zamisliti dva mjestau istom prostoru, itd. Ovisno o okolnostima,rnoZe se udiniti i posve suprotno i izvesti vjeLbuna potpuno realistidan nadin'

ldeolo5ko zagrijavanje
KazaliSteje ideolo5kiprikaz slika druitveno g Livota. Veomaje vaZno
se
ciir 5;lumcipreviSene otude ocldru5tva,makoliko osobitanjihova tehnika
biler.Glumac ie prlkazati publici slike druStveneborbe izmedu reakcionarrril-rsila burLoazljei progresivnih sila radnidkeklase,ma kakva bila priroda
kpr1radau kojem se ta borba pojavljuje.Clumac uvijek mora biti svjestan
progresivneprirode svojemisije, njezina pedago5kogi borbenog znadenja.
k.rzali5teje i u mjetnosti oruLje.
l Posveta
Kazali5teArena ima obidajposvetiti predstavu odredenim ljudima ili
dogaclajima.Samo znadenjete osobeili dogadajadestoje dovoljno za ideoloiko poticanjeglumca - preminuli drug, Strajk,ili Stodrugo.26
2 Citanie novina
Citanje novina naglas, rasprava o dlancima u kojima se govori o politiikim i druStvenim dogadanjima, demistifik acljaburLujskog tiska, izno5enje obavijesti,od strane upuienih ljudi, koje novine ne sadrZe.
3 Sfedanie na povijesna zbivania
Pomnim izborom materijala treba povuii paralele izmedu povijesnih
zbivanjai suvremene situacije u zemlii.
4 Predavania
ovisno o sastavu grupe i poznavanju povijesnih dogadaja, predavanja i obja5njenjamogu biti koristan poticaj: na primjer, objaSnjavanjeteorije
vi5kavrijednosti.

vjeibezapripremumodel-pride
forum-kazaliSta
ili za
pokusnekedrugevrstekazaliSta
1 Gluma za gluhe
ovo je sjajna vjeLba za razvljanje onoga sto smo prije spominjali kao
.
glumdev ,,podtekst" (undercurrent). Glumac mora ostati apsolutno posveien djelu i njegovu ritmu, misliti na sav svoj tekst, poku5avajuii iznijLti sve
tl: t" nalazi u njegovu podtekstu, a dapritom neizgoaorini jednu rijei niti ispustizuuk.Kako bi u tomu uspio, mora se potpuno usredotoditi.Pod svaku cijenu treba izbjegavatida se vjeLbapretvoriu vjelbupantomime;
nijednom
clodatnomgestomni pokretom ne bi se smjelopomoii drugim glumcima da

roC)va
idejamoZesaclazvudatizastarjel
o i/ilipreodito, ali jednomsmopredstavu
posvetiliHeleniGuariba,prijateljicikojuje ubilapolicija.Svismona nekinadin
bili povezanis njom.posv-etlii
smonjojpiedstavu,ne samonekojapstraktnoj
tdejislobodenegopersonificiranojideji,osobikojaje dalasvojL,ivotzaslobodu.
I a ;e vrsta posvete mnogo snaZnija. (A. B.)

tBa

r 85

otkriju dokle je dijalog stigao ili kamo stremi - ovo je radionidka vjeZb4 ns
igra, glumac mora autentidno,,prenositi"na ,,podtekstnoj"razini.
Ako glumci izvedu clobrovjeLbu,rezultat je zapanjujuii. MoZe se do_
goditi da gledateljiudu u prostoriju tijekom nijemog pokusa i da se odmah
uspiju ukljuditi u raspravu koja se odvija nakon njega, a da pri tom nisu
ni primijetili nepostojanjedijaloga. Sto se njih tiie, gledali su neku vrstu
kazaliSta.
Za predstavekoje koriste sustav dZokerskog vodstva vjeLba Glumaza
gluheveoma jevaLna kako maske ne bi postale kli5eji, simboli ili znakovi;
vjeLbapomaZeda se maske,,stanislavskiziraju".
2 Stani! Misli!
NaSesu misli u stanju stalnog tijeka - nikada ne prestajemorazmi5ljati. Komunikacija izmedu glumaca i publike odvija se na dvije razine: jednu
(ini ,,val",a drugu ,,pod-val" ili ,,podtekst". Kao Stoje vei prije spomenutq
ljudi su sposobniprenositi i primati mnogo viSe od onoga degasu svjesni.
Kada se dvoje ljudi voli, svaki od njih zna Sto ie reii onaj drugi dak i prije
nego Stoizgovori. Prije nego Stoie zatraLiti povi5icu, radnik zna hoie li mu
je Sefdati ili ne. To je percepcijana razim,,podteksta".Na isti nadin glumci
s publikom na svjesnoj razini komuniciraju rijedima koje kaLt, kretnjama
koje dine itd., ali oni takoder komuniciraju i na razini ,,podteksta",preko
misli koje ,,oda5ilju".Kada glumdeve misli nisu u skladu s postupcima, to
jest, kada postoji sukob izmedu vala i,,pod-vala" - publika/primatelj doZivliava iskustvo slidno radio-smetnjama; publika prima dvije suprotstavljene
poruke i nemoguie jojje obje registrirati. Ako glumac tijekom izvedbemisli
na nesto Stonema veze s ulogom koju glumi, te ie misli biti prenesenegledateljima ba5 kao i njegov glas.
U vjeZbi Stani! Misli!, redatelj/dZoker u bilo kojem trenutku zaustavlja pokus povikom: ,,Stani!Misli!"; svi glumci moraju podeti govoriti ispod
glasa, oslobadajuii unutarnjim monologom sve Stoje u tom odredenom trenutku u mislima njihova lika. Na taj nadin svi glumci neprekidno govore
otkrivajuii svoje misli sve dok redatelj ne povide: ,,Nastavite!",a glumci seu
tom trenutku vraiaju onom prizoru u kojem su se zaustavili prije prekida.
Redatelj moZe ponavljati isti postupak koliko god puta hoie i u bilo kojem
prizoru Leli.
S obzirom da su misli lika u stalnom protoku usko povezane s onime
Stose zbivana pozornici, vjeLbamoZe sprijediti glumce da upadnu u baruStinu osjeiaja kio 5to su tiha tuga, ili radbst, ili bilo koje emocionalno stanie
koje ne zahtlievastalni protok ideja. Takoder moZe pomoii u strukturiranju
prizora oko srediSnjeradnje sve dok su misli vezane uz tu radnju. K tornu,
ove vjeZbepomaZu glumcu u pripremi podteksta.
3I s pit iv a n j e
Glumci na smjenu sjedajuna vruii stolacispred ostatka grupe' U liku
odgovaraju na pitanja osialihdlanova grupe (koji su takoder u svojim likovima) 5to misle o drugim likovima, dogadajima u komadu, ili bilo dernu
drugome. YjeLbaseizvodi kao sudski postupak.
r86

tnaclCa
Htttttttersrca
Ista vjeZb a, ali se dogada tijekom izvodenja prizora. Dakle u svakom
trerrutku, usred radnje, glurnac moZe biti ispitivan prizor se zamrzne, gluprac oc-lgovarana pitanje, a potom se prizor nastavlja od trenutka kada ie
zaustavljen'
Ittttctctt
Isto kao u prethodnoj vjeLbi, osim 5to se prizor ne zaustavlja zbog ispitivanja. Glumac mora oclgovarati kako znai umije dok nastavlja glumiti
u Prizoru'

4 Rekonstrukciia zloiina
Glumac uvjeLbava prizor pred skupinom. Svaki put kad dode do trenutka koji smatra vaZnim, on ili ona okreie se prema publici i izravno im se
obraia kao lik, traL.e(ipotvrdu svog djelovanjau prizoru; na primjer, ,,einim to zbog toga i toga" ili ,,KaZemto jer se osje6amtako i tako." Dok glumac govori, svi ostali u prizoru se zamrznu.
U Brechtovoj vjeZbi Uliini prizor ova se vjeLba izvodi neito drugadije..
u njoj lik govori u prvom licu braneii svojeponasanjesa subjektivnog glediSta,radije nego da bez strasti i objektivno komentira svoje djelovanje u
treiem licu.
5 Analitiiki pokus motivacije
Glumcu je destoteSkovladati u potpunosti sloZenoSiumotivacijekao
5toslikaru moZebiti te5koistovremenoupotrijebiti sve boje s palete.
Analitidki pokus motivacijesastojise od odvojenih pokusa svakogelementa od kojih je motivacija sastavljena;prvo Lelja,pa protu-LeIjaina kraju
dominantna telja. Na primjer, Hamlet se Zeli ubiti, no istovremeno Leli Livjeti. Prvo se uvjeZbavasuicidalna Lelja,posve izdvajaju1iovu komponentu
motivacijei eliminirajuii svaku Zelju da se nastavi sa Zivotom;koristi se isti
tekst,no sveje sada podredenotojjednoj Zelji.
Nakon togauvjeLbavase prizor u kojem je prisutna samo i.eliazaLivotom, bez ikakve i,elje zasmriu.
Napokon se uvjeZbava dominantna Lelja,cjelokupna motivacija. To
pomaZeglumcu da se nosi sa svakom pojedinom sastavnicomi objedini
ih u cjelinu. Sto glumac bolje svlada Lelju i protu-Lelju, bit ie bolja
ryLgova
tnterpretacijadom inantne L,elje.
6 Analitidki pokus osjedaja
Isti princip kao na motivaciju primjenjuje se i na osjeiaje- u stvarnom
Zivotu osjeiaji nikada nisu disti; nitko nikada ne osjeia,,tirin mtLrrjtr",,,(istu ljubav" itd. No kod stvaranjalika glumac mora isku5atidistoiu osjeiaja.
Za podetak uvjeZbajteprizor dajuii g-lumcimadiste osjeiaje (dva osnovna

Vidi Brecht,Bertolt (1979).Dijalektikatt teatru.Izbor, prijevod i komentari: Darko

Suvin. Nolit. Beograd.
r87

od onoga sto govort

ili cak umetne neStodiialektidki suprotno
bi trebaoreii,
ka7e'
u ,,,toStodoista
.
. , :^
P ri pokususaSuPr ot nom m r sli( st ojeujednoipokussupr
nihr adnji)
Sto
onoga
od ot
Stoprogovori, misli i osjeia todno suprotno
nego
prije
glunrac,
nijanmoguie
sve
dobiti
na.uj fe n.1i11njegov tekst i radnja
Ze zatimrecu
u sebi mora osjetiti
*uz" lrrtili da je voli, prije toga duboko
se.KaclaRomeo

s mrzniom, snaznor\
osjeiaja su ljubav i mrZnja).Glumci prvo glumeprizor
i djelovanju' Potorn
reienici
svakoj
nio"1'o^ mrZnjom koia je sadrZana u
Napokon, ovisno
ljubavlju.
s
samo
put
izvedu isti piizor, no ovaj
;;;";;
osjeiaje 2n
odgovarajuie
izaberite
prikazuje,
se
i f.u"o; prirodi sukota koji
strah,
ili monezainteresiranost,
uznemirenost,
svaki pr\zor: nestrpliivost,
itd.
zlodestoie
kukavistva,
poput,hrabrosti,
ralna ouitl"zlu

n e l ; r g o d u z b o g z e b n j e d a g ^ n " e " p u s t i tOtelo

i d a o dmora
e , d oosjetiti
v o d e i s^aZnu
i t a k o s vpotreojZivotu
prije negoito ub"ijeDezdemonu,
opasnost.
nlom'
bu d.r vodi ljubavs

7 Analitidki Pokus stila

odabiru Zanr ili stil u
Ovo je inadicaprethoclnevjeZbeu kojoj glumci
situaciie,dokumenkornedija
kojem 6e glumiti - c'irkus, melodram a, farsa,
novi materiial
proizvesti
ie
t"aiacitd.;"bioodgovarajuii ili ne najvjerojatnije
ili otvoriti druge moguinosti'

12 Pokus s rePlikom
S l usanj eto t "g"glum cakojist alnoponavljaist er ijedit akoder
m oZe
- nitko vise ne duje,nitko viSene sluba'nitko vi5e ne
inrati hipnotidki rti.uf
razumi j estoarugaosobagovor i. 'Uovoivlezbiglum
ac, pr ijenegoSt oier eii
stanku tijekom kofe razmi5lja ili naglas iznosi
svoj tekst, ,.,up.u.li;r"d"
rekao. Na taj nadin on ukljuduje djelovanje
rezinreonoga sto je ftJagorrornik
izolaciju i integrira
.ui;" vlast'ito dielovanje, izblegavasubjektivnu
il;ih,,
,.U""" cjelokupnu strukturu sukoba'

8 Suprotne
' Citl okolnosti
o,ru vieLbejestomestimehanizm; ak]e l;::,\:ti:,.Y;::::^"E
t:
f

'"."
poiurii-'r""s,i Ir.,-ut unaprijed
::l,
trlj:ql?
nemisli,?l rl ::j:-:i:il::,1:
visei :"^t:*1"*:t":::
uopce
da
a
pozornicu
ili;i.;;;Llei ""
od onih
okolnostima
L-oaigru prizor u posve oprednim
uo.Nairimjer,,nls.illn
[" l.i" i3,',u,,lt
!'::* T:11,T:,1]9,:':.1?::*t:
^^

^Jicrafi

nncrro

ntir-

ec',::,9,:
;il'i; ;;;; p;.6i i' u' ua'l'aisrui
l91T:";:i T:'^ll"Ti::
"T,
;;;'il;t;;;;"iuu;liodigraii"?lY'?1':1:lT1f
tekstLopeade vege
ili dakodglumite::,itl'::':'.1:'J"::
a'bezpredmeta;
i;;#;;;;G#^

A ;;i";i

;;;.*

il;;;il*i""i,i

natLraIistidkom*i tuili-g:T:": :".1i:f " okolnosti

"'
na scenografliu,motivacijuili na samtekst.

9 Umf etna stanka

3*";

o"""G"ie

(-,-,^-^r.^^

^l-^I-^-l:

ima hiistih rijedi i pokreta tijekom proba- ir izvedbi

l^
-^*i^A'rio
i

13 Dva udarca
nogometnoj vjeZbi' Nijedan
ova je vjeLbanastala prema brazilskoj
dva puta. Ne smiju zauod
vide
tgra(,dok'i.r,a loptu, .," ,*iiu je udariti
je proslijediti susjedu'
moraju
staviti loptu, u ^uko.t 5to je dvaput dodirnu,
sve ,,.Prdzne"--stanke'
otklanjamo
time
Isto dinimo., o.rol vieLbisgtumcima:
- samo trenuci u kojima
postojati
trebale
bi
ne
Zapravo,oturuii'Stri ,,rtu.ri""
radnja'
ra.inja poprima oblik ti5ine' TiSinaje takoder
sklonima "glumi po
prepfrudui-e
qllmcima
Ova se vieLbanarodito
do krajnjih graistidu
metodi,, na nadin Actors' stuallai oni subj&tivnost
je
onaj proces koji
To
stvarnost'
nica i dopuStaju da subjektivnost postane
nedipromatrakroz
se
stvarnost
transform ira realizam u ekspresionizam;
priie
dugo
pauzi.ratibeskrajno
ponekad
glumca
vrsta
ie takva
ju osobnost.
onemoguiava
nego Sto kai,e ,,Dobro jutro". Ovakvi navala subjektivnosti
nametnuti svoje osobstrukturiru.,l" ruanl" r'oUritom da svaki glumaS ieli
sa Stoje viSe mogu6e
no videnje stvarnosti. u ovoj vjeLbi,urirtu glumu,
mora glumiti na
glumac
idLja,
jasno6u
emocionalne zestine i uz sto veiu
brzinom'
punom
nadin koji ie osigurati da se radnja odvija

p"".i;il;;i;a;J;r-^,^'uls,tgi"e,"5s.::1,,:t?:::::"':-1i,:1il:i:i".:
ffi ";il;;;;;""d;;p?rutoiu;',q::l:11:ii'q"l::**1iyJ:i;
gt:ry*:'1Ti:?::;;i
jestsprijediti
'tu"kuma
;;. ili;;k;;" '
"ili"t"iL
toga mora umetnutl
il J"lri uir" r."1"1'^anjukoju treba'izvritti; umjesto v : - ^ - l - , * ^ ^ - o o h i -

irratajniringrum.actazbii;;;i,"t,,',au ili durje.

,- ^ - ^ ^l^: A: ^+-" lz+rr ralflll

;l#;i

#il;;;iu

fiptom

umjetne stanke dopu5tenaje svaka zamisao'

zaobrcrstrukturalnu
'i,,.,^,o-tekstai radnje,mo.ra
,Jff#;;;;fi;;;;
^^-^-*nnr
i ^oialainost.
i osjecajnost'
pozornost
njegova
probuclena
!1fi,i.*1.i.1J;;r.i*;1" il*o
L0 SamoisPitivanie
sam.sebipitaovo je inadica umjetne stanke u kojoj glumac postavlja
dtuge
razmatrc
te
uiiniti
nja o nedemu Stoje iuo ili o onome sto ie t"ei ti
zbirkamogu6nosti
cijela
mogudnosti. Tako ie njegov rzborodrediti sumnja,
to;i'e" otkloniti oputnott od automatskog ponaSanja'

14 TiSina na setu! - Kreni!

^^ :^^*^r-.^r7-cr,
ko ima.
U ovoj vj e Lbibezr aspr aveseispr obavasvakaidejakojunet dloker
i istog-dasa
Glumac ukratko oUlus.,ikalo bi se prizor trebao odigrati
se ideia
predloZena
,urpri,e
ikakv"
Bez
Kreni!".
povide:,,Ti5inana setul
vrijednost
se
njihova
nrora iskubati.Ma kako lude ideje bile, ne odbacuju se
odmah iskuSavau akciji, a ne u raspravi'

11-Suprotna mrsao
stankeu koioj glumacstalnomoraPoi|;;';"ffi;
" ieLbaumietne
5toje zapisanot7
ttJ^"pru,ro ,,rprotno od 6'''ogu
-iblj;;i;;;""
^-:*^
x r ' n e;;:it:!t;i
io,.fi,
el1o'
oo^i*"sto
ilfJil\ff;ffi"*il il;'#; tuau',ur*i1lja
5to
onoga
od
izgovori,ilikaZesuprotno
il,"#;;i;';

t5 Nevidliivi likovi
ne.nalazena
pizorse igra s jednim ili vise nevidljivih glumaca koji se
prisilfava da
ih
to
-ogt"'idjeti'
pozornici.S obzirom da ih drugi glumci."

YL^

r88

:^

-^*icanO

r89

ill

iii

sluSaju i upotrijebe rna5tu. Sto je neobiino, r'reki glumci imaju mnogo jasnije
videnje svojih kolega kada ih ne mogu vidjeti. Glumci moraju zamisliti neii_
govoreni dijalog i neizvr5ene pokrete. Medutim, tu postoji opasnost, glumci
se mogu toliko uZivjeti u izvedbu nevidljivih glumaca da, kad se ti njihovi
kolege doista nadu na pozornici, poinu na njih projicirati slike koje imaju
u glavi; na kraju zavrie radeii u izmi5ljenoj stvarnosti koja se suprotsturrryu
pravoj. Takvi glumci moraju shvatiti da je bit teatralnosti u interakciji.

15 Priie i posliie
Ovdje se jednostavno radi o tome da se pokuSa improvizirati 5to se
moglo dogadati prije nego 5to su glumci u5li na pozornicu i nakon 5to su s
nje izalli; bit je vjeLbe da se ostvari kontinuitet radnje i omoguii glumcu da
,,zagrijan"udc u prizor.
17 Prijenos osieiaia
Ovo je prilidno automatizirana i zamorna vjeLba, ali jedna od onih
koje daju dobre rezultate, posebno ako dode do neobja5njivih blokada u
glumdevoj izvedbi. Vei sam ispridao pridu kako je glumac uspio postiii udinak grozne, smrtne drhtavice na pozornici kada se, drZeii revolver u ruci,
zapitao treba li se ubiti ili ne. Glumac se pozvao na emocionalno pamienje
hladnog tu5a usred zime. Time je postigao originalan emocionalni prijenos
osjeiaja koji nadvladava blokadu nesposobnosti da se osjeti neizbjeZivost
smrti. Poput Zene koja nikad nije upoznala strastveno vodenje ljubavi, pa.
je upotrijebila sjeianje na sundani ljetni dan na plaLi ltapo6 u Bahiji kako bi
nadomjestilaemocionalnopamienje za iskustvo koje nikada nije imala. Takva primjena emocionalnog prenoSenjanije nepo5tenajer za podetak pomaZeglumcu da osjeti iizrazijedan osjeiajdrugim; ima u sebinebtopogibeljno
u hladnoj vodi zimi baSkao 5to lizanje sladoleda na plaLi za sundana dana
ima u sebi neStoorgazmidno.
18 Usporeni pokret
Neosporno je da glumac ima svoje subjektivno videnje dok glumi ulogu; on gleda cijeli svijet i sve ostale likove sa subjektivnogaglediSta.Zbog
toga je dobro da na prvom pokusu glumci ne znaju koji ie lik glumitil Za
razliku od njih redatelj mora vidjeti objektivnu sliku cjelokupnog djela. Taj
konflikt izmedu glumdeve subjektivnosti i nuZne objektivnosti redatelja
obidnogu5i moguinost glumdevastvaraladkogbogatstva.
Prizor moZe zahtijevati odredeni nadin kretanja ili brzinu 5to ometa
razvoj lika. VjeZbaUsporenipokret
rje5avataj problem i daje glumcu vremena
i prostora koji mu nedostaju da izvede sve radnje, prljelaze i pokrete koje je
Lelio udiniti; ako ih je jednom izveo, bit ie mu ih lak5e saZeti. Ovu vjei:bt
treba izvoditi naizmjences Daa udarca(str.189).
L9 Osjetilno fokusiranje
Ovo je inadica vjeLbe Usporenipokret.Glumac poku5ava otvoriti svote
osjete svim izvanjskim podraLajima ulazeii u osjetilne, senzualne pa dak i
seksualnekontakte s vanjskim svijetom. Ima ljudi koji ljubav vode mehanidr90

Glumac bi, naprotiv, rrlorao moii senzualno, tj.

ki,bez imalo senzualnosti.
i matematiiku formulu'
dak
odigrati
cstctski,

20 StiSaniton

Ponekad u odredenom prizoru glumac moZe izgubiti na snazi misli

zbog fizltke potrebe da izgovori glas ili nadini pokret, ili pretjera
osjeiaja
i
na otvorenome preci tisuiama ljudi
s izl1azom lica (na primjea kada glumi
lutaju
uokolo).
Sti5avanje tona moZe biti veoma
Zivotinje
druge
i
ciok psi
prizori
kako
oLive
takvi
bi glumac mogao usredotoditi
da
se
nadin
koristan
i
kako
ne
bi
morao
brinuti o snazi svoga glana
ulogu
se
energiju
svoju
svu
ima
i
bolji
uvid
u
ono
Sto
dini.
duje
sebe
nadin
taj
na
sa;

2l Preuvelidavanie
sve- osjeiaje,pokrete,sukobe,itd. Iakone skreGlumcipreuvelidavaju
originalnog
komada,ipakidu mnogodaljeod prihvatljivih
od
biti
iu priton'r
granica.Ideja nije zamijeniti ne5to nedim drugim, nego preuvelidati; kada
mrze,neka preuvelidaju mrLnju, kada vole neka preuvelidaju dubinu svoje
liubavi; kada pladu, neka preuvelidaju suze,itd. Poku5avajuii naii pravi poloZajmikroskopa, mudar znanstvenik ne poveiava malo po malo uveianje,
nego kreie od druge strane spektra i vra6a se unatrag. Na isti nadin, pravu
iemo razin:uizvedbe pronaii ako je prvo malo preuvelidamo.
22 Pokus slobodnog stila
Glumci imaju slobodu diniti StogodZele,promijeniti pokrete, tekst, baS
sve;jedino ne smiju fizidki ugroziti ostale(kako bi i oni mogli diniti StoZele).
Ova je vjeLba zasnovanana dinjenici da, iako velik dio umjetnidkog izraL.avanjamoZebiti racionalan, ne mora biti sav.Uvijek postoji ono neodekivano,
glumac kojegaje ponio trenutak, iracionalni ili neplanirani osjeiaji.Pokus
slobodnogstila moZeponuditi brojne nijanse.Kada glumac nije siguran Sto
ie njegov kolega ili kolegica udiniti, to moZe posluZiti kao poticaj kreativnosti i percepciji.Kao i u prethodnojvjeZbi,ovo moZebiti opasnoako se izvodi
prije nego Stose postave temelji racionalnim premisama na kojima se djelo
zasniva.
23 lzvidanie
Jedanglumac dini sve radnje iizgovarasve redenice,ne u sada5njostitamo i tada - nego s predvidanjem onoga Stoie misliti u buduinosti: ,,Reii
iu ovo, pa iu udiniti to, no ne sada." Prvo istraZujemo putove kojima trebarno proii; ne dinimo ni5ta, samo obznanjujemo Stoiemo udiniti.
24 Karikatura
Ova se vjeLba moi,e izvesti na dva nadina: ili da glumac sAm ismije
vlastitu izvedbu ili to udini netko od njegovih kolega. BergsonzTje rekao
-'

Henri Bergson (1859.-1941.),

francusk i filozof nagraden Nobelovom nagradom za
knjiZevnost7927.,autor ,,Smijeha" (1900.)u kojem je iznio teoriju komedije.
I9I

da se ljudi smiju svojoj vlastitoj automatizaciji, svojoj vlastitoj krutosti. Kada nadinite neii;'u karikaturu, smijeh ie obidno biti izazvan otkriiem
iznenadujuieg u automatiziranom ponaSanju osobe koju se tu.itiru.Tifl
glumac moZe vidjeti, putem karikature, 5to je automatizirano u njegovoj
izvedbi,lako ie je mo6i promijeniti ili obnoviti.

25 Zamjena uloga
Kako bi se bolje razumjele uloge, tijekom pokusa zamijenite glumce i
njihove uloge (najboljeje to diniti unutar jednostavnih odnosa - LenafmuL,
otac/sin, ief/radnik itd.) Glumci ne moraju napamet znati tekst uloge, d6voljno je cla znaju o demu je rijed te grube crte uloge.
26 Potreba nasuprot Zelji
Nije rijetkost da ,,L.elja"lika nije ni5ta drugo doli individualni odraz
dru5tvene potrebe. DruStvena potreba postaje hrana i individualizirana
ie u ,,psihologiji". Naglasak je na dru5tvenoj funkciji lika, a ne na njegovoj
iznimnosti. Papa ,,ho(e" da Galileo odgovori na optuZbe inkvizicije samo
zato Sto ie Papa.28Genocidni rat protiv hrabrih Vijetnamaca vodila su tri
predsjednika:Kennedy,Johnsoni Nixon; tri psiholo5kalika, ali samojedna
dru5tvena funkcija, predsjednik mizantropskog imperijalizrna.Lik,,vjeruje" u djelovanje koje, kao posljedicu svoje duZnosti, mora provesti. No takoder se moZe dogoditi da pojedinac ude u sukob s druStvenom prisilom. U
ovoj vjeZbi radimo na opreci izmedu ,,Lelie"i ,,duZnost7",izmedu ,,JdL,elird'
i,,Ja moram". Udinite to dak iako ne Zelite.
27 Ritam prizora
Tijekom pokusa s tekstom glumci pronalaze ritam koji prema njihovom osje6ajuodgovara svakom prizoru i podinju glumiti u njemu. Ritam se
mijenja s promjenom sadrLajaprizora.Pritom se ne misli da se tekst pjevucintegracijigrupe i
ka ili deklamira, nego govori u ritmu. Ova vjeZbapomaL,e
objektivnom strukturiranju,,subjekata" (svakogglumca i svakeuloge).
28 RaSomon2e
Svaki glumac u prizoru, u liku koji glumi, stvara sliku svog videnja
drugih likova. Ta slika ne bi trebala biti naturalistidka s obzirom daie zamiSljenakako bi pokazala osobne,subjektivne osjeiaje,stav i razmiSljanjalika
- no morala bi biti istinita, ma koliko iskrivljena, ekspresionistidka,nadrealistidka,alegorijskaili metaforidkabila. Dakle, glumac koji stvara sliku ide
od lika do lika i postavlja ih u poze i poloLaje,namje5taim izraze s obzitom
na nadin kako ih je doZivio njegov lik tijekom prizora; na taj nadin lik koji
je bio blizuu stvarnosti prizora, moZe se udaljiti u subjektivnoj slici koju je
stvorio;lik koji se smije5iomoZese pretvoriti u bijesnuneman itd.

28U Brechtovu djelu ,,ZivotGalilea" (1938./1947.)

2eOva jevjeLbadobila ime prema filmu Akira Kurosawe Rashonton(1950),koji donosi priiu o silovanju iznesenu samo kroz proturjedna sjeianja i glediStadetiriju
razliditih likova.
r9z

Nakon Stoje nadinio potpunu sliku glumac mora minutu-dvije u svom

liktr energidnoobilaziti jedan po jedan lik i reii im svoje zahtjever Leljeza
ili protiv njih; glumci koji glume te likove ostaju nepomidni, samo slu5aju
ito im se govori. Nakon Stoih je na taj nadin sve obiSao,glumac se vraia na
svoiemjestou slici, a tijekom iduce dvije-tri minute ostali glumci, bez pomiimaju pravo uzvratiti mu svojevlastiteosjeiaje,stavovei razmi5ljanja.
czrnja,
Nakon toga na znak redatelja, svi glumci kao i protagonist veoma, veoma
siroroi u potpunoj ti5ini moraju pokazati sve osjeiaje,razmiSljanjai stavove
koiestr izrazllirijedima. Nakon 5toje to udinio prvi glumac, svi ostali glumci
u tom prizoru jedan za drugim moraju proii cijeli postupak s gledi5talika
kojegglume.
Irradicaove tehnike moZese upotrijebiti za uvjeZbavanjebilo kojeg teksta.Svakaosobau prizoru, jedna za drugom, oblikuje ostaleonako kako ih
ie doZivjela.Sa svakom od tih slika grupa tako prolazi barem dio prizora
sluLed se originalnim tekstom, no zarobljeni u pozarna u koje su ih stavili.
To im iskustvo moZebiti prilidno otkrivajuie.
29 Nastavi govoriti!
Ba5tako!Nakon 5toje prizor u tekstu zavrien, redateljkaL.e:,,Nastavite govoriti", a glumci moraju nastaviti dijalog ili radnje.
30 Obred
Jednogadana u Riju gledao sam na televiziji Papinu misu na otvorenom za dva milijunaBrazilaca. Odjednom sam postao svjestanda sjedim na
stolu,pijuckam vino i jedem komadii kruha, a moja me madka gleda...Papa
je za oltarom dinio isto, pio vino i jeo kruh pred dva milijuna ljudi i dvije
miiijarde tv-gledatelja. Moje su kretnje bile jednostavne i obiine, jeo sam i
pio pred madkom kao jedinim svjedokom.Papaje medutim taj din jedenjai
pijenjaudinio mnogo velidanstvenijim, s mnogo viSeznadenjaod obidnogjedenjai pijenja. Tako je rodena ova tehnika: sve pokrete, geste,svaku izgovorenu rijed glumci moraju izvesti kao da se nalaze pred milijardom ljudi koji
promatraju svaki njihov pokret. BaSkao na velikom religioznom obredu.
31 Tajanstveni Sapati
BaSkao 5to naslov daje naslutiti, glumciizgovaraju svoj tekst kao da je
tajna,tihim gotovo nedujnim glasom.
32 Ne vjerujem ti!
Tijekom prizora svaki glumac ima pravo izgovoriti te rijedi nekoliko
puta bilo kojem od svojih kolega kako bi ih prisilio da svojereplike izgovore
uvjerljivije i izraLajnije.
33 Telegr am izlong Beacha
Svaki glumac moZe izgovoriti samo najvaLniju ije(. iz svake redenice
.
i-lijaloga,
iako mora u mislima imati cijelu redenicupa i viSeod toga.

r93

34 Sveto kazaliSte
Igrajte prizor kao claje misa, s uzvisenosiu; svaka je pojedinost vai_
na, postaje velidanstvena.To je savr5enaantiteza vjeLbi Pokusslobodnogstilq
(vidi str. 191).

l-ik-tok-tokttn uru(em sfolcu

U ovoj inaiici sve redeniceod kojih se kreie moraju oclgovarati prizoriu
nra kojima jedan glumac ima glavnu ulogu. Na taj nadin moZemoudinak
vjeZbeusrec-lotoiitina odreclenogglumca koji ima probleme.

35 Analogija
Kako bi svojoj ma5ti dali slobodnijegmaha, glumci mogu improvizi_
rati prizor analoganonome na kojem rade.Na primjer, uvjeLbavajuli prizor
faSistiikognasiljabrazilskepolicije nad pukom, ima li 5to bolje od analogne
improvizacije nacistidkog tladenja Zidova ili politike guvernera Wallaiea
prema crncima u Alabami.

'l' tnk-tok irtg-Pong

rk1t
U ovoj se inad-ici postavljaju jos teZi zahtjevi. U prethodnoj vjeZbi
glurnci prelaze iz jednog prizora u drugi nikada se ne vraiajuii u pro5lost.
U ping-pong inadici,ako glumac ne izgovara nikakav tekst ili ne izvodi nikakvu radnju u glavnom prizoru - tj. posljednjem prizoru - mora glumiti
ping-pong u jednom od prizora u kojem lik kojega glumi ima vaZnir redenicu ili ulogu; dakle, dok glumi u kasnijem prizoiu,horu biti svjestanoba
prizora. svi.se prizori izvode u istom prostoru. ova je vjeLba neprestani
ping-pongglumacakro.zrazliditeprizore. Svaki glumac,dok skadeiilednog
prizora u drugi, odmah mora uii u srZ predloZeneteme: ljubav, mrinja iti.
Glumci zavr!;avajunakon5tosu odigrali petprizora na pet razliditih nadina.
Ti skokovi moraju biti laki poput ping-pong loptice.
Kako bi se jo5 vi5e pojadalakoncentracija,moZe se doclati glazbakoja
nemaniStazajedniiko s prizorom koji radite.

36 Tik-tak igre
Ci lj ov ih v jeLbiuglav nom je rczv ijanje glu mdevespretnosti, sposobnosti za brze promjene osjeiaja ili lika omoguiavajuii mu veiu fiziiku, mentalnu i emocionalnu podatnost, uz poveianu pozornost i koncentraciju.Sto su
teZe okolnosti u kojima glumac radi, izraLajnija je njegova izvedba. Ove su
vjeLbekljudne za predstave koje koriste sustav dZokerskogvodstva.
Obiian tik-tak
Svi glumci stanu uzazid. Redateljili glumac izgovorrredenicuiz teksta
i da naznaku kako bi prizor trebao biti odigran; odbojna karikatura, s pretjeranom ljubavlju itd. Istog dasasvi glumci koji su u prizoru koji sadrZi tu
redenicu polure na mjesta na kojima se obidno nalaze tijekom izgovaranje
te redenice.Dakle, podetnatodka za njihovo djelovanjeje ta redenicai predloZeni stil glume. Nakon nekoliko dasaka drugi glumac izgovori redenicu
u drugom stilu. Istog dasaprekida se radnja u prizoru ibrzoje zamjenjuje
drugi prrzor izkojegje ta redenica;glumci zauzirnaju polol,ajeu kojima bi
trebali biti kada se ta reienicaizgovara i tako se vjeLbanastavlja.
Tik-tak-tok
Posveisto osim Stoglumci koji glume u prvom prizoru, ali ne i u druBom, nastavljaju sa svojom izvedbom istovremeno dok se igra drugiprizor.
Ponekad neki glumci koji sudjeluju u prvom prizoru sudjeluju i u drugom
- pa oni koji ostaju u prvom prizoru za to vrijeme izvode Neaidljiaelikoae
(str. 189).Nakon nekoliko minuta treii lik izgovori treiu redenicu i tredt'
temu; svi glumci koji glume u prizoru s tom redenicom istog (asazapodinju
glumiti taj prizor zapodev5is redenicom koju im je naznadio. Gtumci koji
glume u prvom i drugom prizoru, ali ne i u treiem, nastavljaju sa svojim
prizorima po potrebi s nevidljivim likovima. Tako 6e se tri prizora izvoditi
na tri razll(ita nadina. Ne bi trebalo i6i na viSe od pet prizora. Kada prizot
privedu kraju, glumci prelaze na drugi. Ako stignu do zavr5nog prizon
komada, zapodinju s prvim prizorom. Jednom kada zapoinu s prizorom,
svi glumci ne mogu prijeii u iduii koji je zadan; mora ostati barem iedan
glumac po prizoru (svi ostali su nevidljivi likovi). Na kraju imat iemo pet
istovremenih prizora.

194

195

4. Raniobliciforum-kazaliSta
Uvod
U nevidljivom kazali5tu30gledatelj se pretvara u sudionika radnje, poa da toga uopie nije svjestan.On je sudionik stvarnogledatelj-izvodad,
staje
sti koju vidi, jer je nesvjestannjezina izmi5ljenapodrijetla.
Zato je vaLno iii korak dalje i udiniti publiku sudionikom dramske
radnje,ali tako da bude toga svjesna.Kako bi ih se ohrabrilo da se ukljude,
moraju biti unaprijed ,,zagrijan7" vjeLbama i igrama; za to je najpogodnija
igra kipova koju koristimo u kazali5tu slika.
Prije dolaska u Europu puno sam radio forum-kazali5te u brojnim latinoameridkim zemljama, ali uvijek kao radionice, a ne kao predstave. U
Europi sam u vrijeme pisanja ove knjige vei odradio nekoliko forum-kazaliStakao predstave.3lU Latinskoj Americi publika je uglavnom bila mala
i homogena,glumci-izvodadiuglavnom su bili radnici iz tvornice,ljudi iz
susjedstva,dlanovi crkvene zajednice, studenti na fakultetu itd. U Europi
sam, osim forumskih radionica, pripremio predstave za stotine ljudi koji se
uopie nisu poznavali. To je novi tip forum-kazallita koji sam ovdje podeo
razvljati s vrlo dobrim rezultatima.
K tomu, veiina kazali5nih komada koje sam radio u LatinskojAmerici
radenaje u realistidnom stilu. U Europi sam radio i simbolistidke prizore,
poput onih u Portugalu,dijaje tema bila agrarna reforma. (vidi str. 200).

"' To su zapravo prikrivene provokativne predstave izvedene na javnim mjestima

diji je cilj potaknuti raspravu meclu ,,gledateljima" koji nisu svjesni da je rijet o
preuoditelja,
str. 20, (A.J.)
-'' planiranoj predstavi. Vidi i Predgouorengleskog
Do 1991.sudjelovao sam u stotinama takvih predstava, u desecima zemalja;
susret kazali5ta potladenih odrLan u oZujku i travnju 7991,.
u pari5kom predgradu Massy okupio je vi5e od dvadeset grupa iz sedamnaestzemalja koje koriste
metodu kazaliStapotlaienih.
U vrijeme pisanja knjige, 2001.,kazali5te potladenih prakticiralo se u sedamdesetak zemalja, a predstave svih vrsta, od grdke tragedije do Ibsena, izvodile su se
kao forum-kazali5te. (A.B.)
r97

Pravilaigre
Forum-kazali5te vrsta je borbe ili nadmetanja i poput svake borbe ili
nadmetanja ima svoja pravila. ona se mogu mijenjati, ali uvijek su prisutna
kako bi omoguiila da svi sudionici budu ukljudeni u isti pothvat iz kojeg
nastaje ozblljna i plodonosna rasprava.

DramaturgUa
l Tekst mora jasno istaknuti prirodu svakog lika, mora ih precizno
okarakterizirati tako da gledatelji-izvodadi mogu lako prepoznati
ideologiju svakog pojedinog lika.
2lzvorna rje5enjakoja je koristio protagonist moraju sadrZavatibarem jednu politidku ili socijalnu pogreSku,koja ie biti raspravljena
tijekom odvijanja forum-kazaIiSta. Te pogreSke moraju biti jasno
izraLene i paLljivo uvjeZbane,u todno naznadenim situacijama. To
je vaZno stoga Sto forum-kazaliStenije propagandistidkoniti staro
didaktidko kazaliSte.Ono je pedagoiko u smislu da svi udimo, zajednidki, glumci i gledatelji. Forum-prida ili - ,,model-prida" - mora
prlkazivati pogre5ku/ proma5aj, kako bi glumci-izvodadi bili potaknuti da pronadu rje5enja i smisle nove nadine kako bi se suprotstavili tladenju. Mi postavljamo dobra pitanja, ali publika mora naii
dobre odgovore.
3 Forum-prida moZe biti u bilo kojem stilu (realistidnom, simbolistidkom, ekspresionistidkom itd.) osim nadrealistidkog ili iracionalnog;
stil uopie nije vaZan sve dok je cilj rasprava o konkretnim situacijama (kroz medij kazali5ta).

upnzorenje
I I

1 Stil giume mora biti takav da jasno artikulira ideologiju likova njihov posao,dru5tvenu funkciju, zanirnanje itd. VaZnoje da razvojli'
ka bude logidan, i da likovi iine ibudu aktiani.IJ protivnom, gledatelji
6e radije ostati na svojim stolcima i imati ,,forum" bezkazaliSta - tj.
samo ie raspravljati, kao u radijskim kontakt-emisijama, a nele se
aktivno ukljudivati u scenskuradnju.
2 Svaka predstava mora pronaii najpogodniji rzraz za odredenu temu; najbolje uz suglasnostpublike; bilo kroz izvedbu ili prethodno
istraZivanje.
3 Svaki lik mora biti prikazan"vizualno", na takav nadin da ga se moLe prepoznati neovisno od teksta koji govori. I kostimi moraju biti
takvi da ih gledatelji-glumci lako mogu obuii i skinuti, sa Sto manje
petljanja.

kaonadmetanje
Predstava
Predstava forum-kazali5ta umjetnidko je i intelektualno nadmetanie
izmedu glumaca i gledatelja-izvodada.
r98

l za podetak,predstava se igra kao da je rijed o uobidajenojkazalisnoj

predstavi . Prikazuje se odredena slika svijeta.
2 Gledatelje-izvodadese pita slaZu li se s rjebenjima koja je odabrao
protagonist.oni ie po svoj prilici reii da se ne slaZu.Gledateljimase
tadakaLe da ie prida biti odigrana po drugi put, todno onako kako
je ocligranaprvi put. clumci ie nastojatipridu dovesti do istog kraja
kao i prije, a zada(aje gledatelja da to poku5aju promijeniti pokazujuii da su nova rjesenjamoguia i valjana. Drugim rijedima,glumci
zastupaju odredenu sliku saijetn;oni ie pokubati zadrLati svijet takvim kakav jest i osigurati da stanjestvari ostanenepromijenjeno...
barem do intervencije gledatelja-glumca koji sliku svijeta kakaa jest
moZe promijeniti u svijet kakaubi mogaobiti. yaLno je stvoriti odreden stupanj napetosti medu gledateljima-izvoda(ima - ako nitko ne
promijeni svijet on ie ostati takav kakav jest, ako nitko ne promjeni
predstavu,ishod ie biti isti kao prije.
3 Publici se kaZe da je prvi korak zauzimanje mjesta protagonista u
bilo kojem trenutku kada on ili ona nadini pogresku, kako bi se poku5alo dobiti bolje rjeSenje.
sve Sto trebaju napraviti jest da viknu "stani!" i dignu ruku. Istog
trenutka glumci se moraju zaustaviti i zalediti. Ne gubeii previse
vremena glumac-izvodad mora reii od kojeg mjesta Zeli nastaviti
prizor navodeii odgovarajuiu redenicu, trenutak ili pokret (btogod
mu je lakSe).Glumci tada ponavljaju prizor od naznadenamjesia s
gledateljem-izvodademkao protagonistom.
4Zamijenjeni glumac ne povladi se odmahizigre; on ili ona ostaju na
rubu prostora oznadenogza igru kao neka vrsta trenera ili podrske
kako bi ohrabrili gledatelje-izvodadei ispravili ih ako krivo krenu.
Na primjer, u Portugalu seljak koji je zamijenio glumca u ulozi Sefa
podeo je vikati: Zivio socijalizan'l Zamljenjeni glumac morao mu je
objasniti da Sefoviu pravilu nisu pobornici socijalizma...
5 od trenutka kada gledatelj-izvodaizamijeni glumca i zapodnepredlagati novo rjesenje,svi se ostali glumci preobraLavajuL izvrsitele
tladenja ili, ako su vei bili tladitelji, pojadavajusvoje djelovanje kako
bi pokazali gledatelju-izvodadu kako je tesko promijeniti stvarnost.
Izmedu gledatelja-izvoda(a,koji pokuiava pronaii nova rjeienja, koji pokusava promijeniti svijet, i glumaca koji ga u tome Zelesprijediti i
prisiliti da prihvate svijet kakav jest, dolazi do nadmetanja. Naravno
cilj foruma nije pobijediti, nego nauditi i pouditi. Gledatelji -izvodaii,
glumeii svoje ideje, vjeLbaju djelovanja u stvarnom Zivotu; a glumci
i publika takoder. Kroz glumu ude o mogudim posljedicama svog
djelovanja. otkrivaju sredstva tladenja i moguie taktike i strategije
zaborbu protiv njih.
6 Ako se gledatelj-izvoda( preda i napusti igru, glumac ponovno preuzima ulogu i prida se uZurbano privodi predvidenom kraju. Drugi
gledatelj-izv oda( moZe tada izi(ina pozorn icu, viknu ti,,Stanl!" i r e(i
otkuda se Zeli ukljuditi u predstavu. Predstava ie ponovno zapodeti
od tog mjesta s novim mogu6im rjebenjem.
r99

7 U nekom trenutku glumac-izvodad mogao bi razbiti tlaienje koje su

rnu nametnuli glumci. Glumci se tada moraju predati - jedan za drugim ili svi odjednom. U tom trenutku gledatelji-izvodadidobivaju
moguinost zamijeniti koga god Lele,pokazati nove oblike tladenja
kojih glumci moLda nisu svjesni. Tada to postaje nadmetanje gle_
datelja-izvodaia protiv gledatelja-tladitelja.Tako je tladenjepod kontrolom gledatelja-izvodadakoji kroz svoje djelovanje raspravljaju o
nadinima borbe protiv nje. Svi glumci s ruba pozornice nastavljaju
sudjelovati kao treneri i pomagadi, nastavljajuii svaki pojedinadno
pomagati i poticati svogagledatelja-izvodada.
8 Jedan od glumaca takoder mora uvjeZbati pomo6nu funkciju dZokera, slobodnog igra(a, voditelja igre. Na njemu ili njojje da objasni
pravila igre, ispravi moguie pogre5ke te ohrabri obje strane da ne
prekidaju igru. Doista, udinak foruma je tim jadi ako uspije uvjeriti
publiku da nitko za njih neie promijeniti svijet ako oni to sami ne
udine i da 6e sve neizbjeZno ostati kao i prlie, Sto je posljednje Sto
bismo Zeljelida se dogodi.
9 Spoznajestedenetakvim istraZivanjem bez iznimke ie biti ono najbolje Sto odredena druStvena skupina moZe postiii u odredenom
trenutku. DZoker nije predsjednik konferencije,on ili ona nije duvar
istine; on jednostavno mora pokuSati omoguiiti da oni koji znaju ne5to viSedobiju priliku objasniti, a oni koji imaju hrabrosti, ohrabre se
jo5 vi5e i pokaZu Stosve mogu.
10 Kad forum zavrli, predlaZe se da se napravi ,,plan djelovanja u buduinosti" koji 6e najprije izvesti gledatelji-izvodadi.

i5ta
Primjeriforum-kazal
1 Agrarna reforma videna s klupe u parku
kad je zapo(elaKaranfilskarevoluciNedugonakon25.travnja1974.,
ja, narod u Portugalu sam se pozabavio agrarnom reformom. Nisu dekali
da se donese zakon,jednostavno su zauzelineobradenu zemlju i pretvorili
je u obradive povrSine.U vrijeme pisanja ove knjige vlada je namjeravala
donijeti agrarni zakon koji ie oduzetu zemlju vratiti njihovim prijaSnjim
vlasnicima (koji je ionako nisu koristili).
Prtti prizor
Prizor se odigrava na dvije klupe u parku. Zemljoposjednik IeLiispruZen preko obje klupe i odmara se. Ulazi sedam mu5karaca i Lena pievaiud
pjesmu GrhnolaVila MorennJoslaAfonsa,koriStenu kao znak poietka vojne
pobune koja je sru5ila pedesetogodiSnjuSalazarovu i Caetanovu diktaturu'
Sedam mu5karaca i lena zbacevelikog Zemljoposjednika s jedne od klupa'
Iako su dobili klupu, vi5e-manje su stije5njeni na njoj jer ih je pteviSe za
jednu klupu.

Drugtprzor
Prihvaiaju se posla pantomimom opona5ajuiipokrete obradezemlje i
pjevajuii popularne pjesme.Poiinje raspravao potrebi da se osvajanjeklupa nastavi.Navode primjer neproduktivnosti Zemljoposjednikakoji se nije
maknuo s mjesta prisvajajuii cijelu jednu klupu samo za sebe,ali mi5ljenja
poctijeljena;jedni gaZeleFrosveizbaciti, dok drugi misle da su vei dovoljsr_r
no udinili i da su dobili dovoljno zemlje'
TredPrizor
Dolazi policajac sa zahtjevom da oslobode 20 cm kolektivne klupe
(prema ,,zakoru o povratu"). Nastaje razdor;jedni su za povrat zemlje, drugi nisu jer priznati takav ustupak znadilo bi pobjedu sila reakcije koje ie
postupno zahtljevati povrat jo5 viSe zemlje. Na kraju popu5taju.
Ceturtiprizor
Zernljoposjednik uzzaitltu policajcasam sjedi na oslobodenomdijelu.
Ostalih sedmero guLvaju se na ostatku klupe. Zernljoposjednik otvara veliki kiSobran,zaklanjajudisvjetlostostalima.Sedmorkaprotestira.Policajac
izjavljuje da Zernljoposjednik ima pravo to diniti jer iako zemlja moZe biti
oduzeta,zrakne moZe.Sedmorkaje podijeljena;jedni se Zeleboriti, drugi su
sretni s ono malo Stosu dobili i Lelemir pod svaku cijenu.
Petiarizor
Policajacustraje na zahtjevu da se podigne zid koji ie kolektivnu klupu podijeliti na dva dijela i biti sagradenna ,,nidijoj zernljl"; namjera je odito
podiii zid na dijelu klupe koji zauzima sedmorka, a ne na dijelu prijaSnjeg
vlasnika. Nove rasprave, podjele, ustupci. Jedan od sedmorke odustaje od
borbe,drugi odlazi zanjirn, pa onda treii i detvrti.
Sestiprizor
Policajacnajavljuje da okupacija nema svrhe s obzirom da je vedina
napustila zauzetu zemlju. Kao posljedica toga posljednju trojicu izbace,a
prija5nji vlasnik ponovno zauzima svoje mjesto na obje klupe.
Forum
Ovi prizori su izvedeni u mjestima Porto i Vila Nova de Gaia.Na dan
prve izvedbe bilo je na trgu viSe od tisuiu ljudi. Prvo je izvedena ,,modelprida", a zatim je zapo(eo ,,forum". IJ drugom prikazivanju, nekoliko gledatelja-izvodadapredstavilo je svoje videnje kako se oduprijeti Zemljoposjednikovu protunapadu. Ali najzanimljiviji trenutak bio je kada je Lena
u publici podela protestirati. Na improviziranoj pozornici bilo je nekoliko
mu5kih gledatelja-izvoda(akoji su se u svojim ulogama svadali medusobno
oko taktika koje bi mogli upotrijebiti; na kraju su zakljudili da su se sloZili u
svemu i da je forum bio koristan. U tom trenutku Zenaiz publike je rekla:
,,Ma vidi ti njih, pridaju o tladenju - i to je u redu; jedine osobena pozornici su mu5karciizpublike koji se nimalo ne dine ugnjetavaniod glumaca koji su im do prije samo nekoliko trenutka bili smrtni neprijatelii.Za to
zor

vrijeme, mi Zene ovdje u publici i dalje se osjeiamo potladeno jer kao i prije
besposleno sjedimo i gledamo kako muSkarci djeluju."
Jedan od mu5kih gledatelja-izvoclaia tada je pozvao nekoliko Zena da
daju oduSka svojim osjeiajima kroz razlidite uloge. One su na to pristale
dopu5tajuii samo jednom mu5karcu da ostane na pozornici, onom koji je
glumio Policajca, rekavSi:
,,5 obzirom da ie Policajac glavni tladitelj, tu ulogu moZe igrati samo
muikarac."

2 Narod sudi tainom agentu

Tajna policija (zvana PIDE),koja je djelovala za vrijeme reZima SalazaraI Caetana,bila je iznimno brutalna i represivna.Ova model-pridaprikazuje trenutak kada lik prepoznaje jednog od svojih muditelja na trZnici
i pokuSavaga uhititi. Mi5ljenja promatrada u prizoru su podijeljena;neki
vjeruju da bi pravdu joSuvijek trebale dijeliti stare institucije.Zato su spremni poslubati Vojnika, u trenutku kada se on pojavi, i prepoznati u njemu
utjelovljenje ,,autoriteta",5to je prva pogreSka.Kada Vojnik ispita situaciju
i pregleda propusnicu koju su Tajnom Agentu dale vojrre vlasti, odluduju
ga pustiti iako je bio muditelj - druga pogre5ka - ier ni jedna propusnica ne
moLebiti vaZnija od volje naroda, niti je moZe zamijeniti.
Forunt
U jednoj verziji ovog prizora predstavili smo svoje videnje ,,narodnog suda". Gledatelji-izvodadi foruma uskoro su nam pokazali koliko smo
pogrijesili; u narodnom sudu nema istih likova kao u burZuiskim sudskim
proceslma. Na primjea ne postoji branitelj nego porota koja sasluSadokaze, a zatim sudi, optuZuje ili kaZnjava.U Vili Novi de Gaia, publika je bila
posebno angaLirana.Njihova glumljena porota toliko se naljutila na gledaielja-izvodadakoji je predstavljaoTajnogAgenta da su ga dak fizidki napali'
Jadni je gledatelj-izvodadmorao oti6i hjedniku i dobio je dva Savana delu.
Forum-kazaliSte ponekad znablti nasilno, a to se mora izbjecr pod svaku
cijenu - prije svegamora se osigurati fizidka sigurnost svih sudionika.
3 Sef na poslu , rob kod kude
LJ Parizu, za vrijeme Strajkazaposlenika elektronske obrade podataka
banke,napravili smo predstavu forum-kazaliStao Zeni koja je na poslu voda
sindikata, ali u svojojvlastitoj kuii je rob.
Prai prizor
GuLvana poslu. Hrpa klijenata. eim se banka zatvori, Sindikalistica
pokuiava organizirati kolege, zove na sve strane, dogovara sastanke,otganizira skupove.Svi slu5ajunjezine upute.
Drugi ptrizor
bolazi (izvana)Suprug Sindikalistice. Postajenestrpljiv. Ona se nekoliko trenutaka neika, ali na kraiu napuStakolege i odlazi sa Suprugom kuii'

TreciTtrizor
U njezinoj kuii. Ona se prihvaia posla kako bi se pobrinula za Supruga koji se sprema za razonodu nakon posla pa se stoga ne moZe zamarati
i<ucanskimobvezama.Ona kupa zaigrano clijetena koje treba stalno paziti.
prizor zavrlava u tom tonu - Lenaje potpuni rob svojoj obitelji.
Forttttl
Mnogo je Zenasudjelovalo u forumu zauzirnajuii mjesta protagonistiprekinuti tladenje.Istovremeno, njezini kolege s posla tapoku5avajuii
i
ce
koclersu postali tladiteljii natjeralije da popusti svom suprugu. Cak i kad je,
unatodsvom suprugu i svojim kolegama,htjela nastaviti sa svojim radom,
doiao je Sef i dao joj otkaz. Ovo se nastavlja sve do trenutka kada gledateljica-izvod,adpredloZi najbolje moguie rje5enje- ne pustiti supruga unutra.
U tom trenutku glumca-supruga zamjenjuje gledatelj-izvoda( koji se sluZi
drugim oblicima prisile; telefoniranjem,ucjenom,laZima itd.
Za vrijeme prizora u kuii dogodila se zanimljiva stvar; gledateljicau ulozi Sindikalisticetoliko je bila zauzetasvojim sindikalnim aktzvod.a(.
tivnostima da nije obraiala pozornost ni na supruga ni na kier. Djevojdica
u kadi koja ju je dotad zvala:,,Mama, mama..."podelaje plakati i dozivati:
,,Tata,tata.*",tako da je suprug konadno oti5ao pozabaviti se djetetom i kuianskim poslovima.
4 Povratak na posao u Cr6dit Lyonnais.
Istoga dana za istu publiku odigrali smo joSjedan prizor u kojem smo
prikazali povratak na posaou banku nakon Strajka.U srediStuprizorabio je
Strajkolomac.U verzlji koju su odigrali glumci, Strajkolomacje bio potpuno
izoliran, izop(en, nitko nije Zelio razgovarati s njim, svi su ga zlostavljali.
Kada je forum zapoieo, dvije su nas stvari iznenadile. Prije svega,gledatelji-izvodadikoji su doistaradiii u banci,nisu se sloZilis naSim prikazom,
potpuno su promijenili prizor pokazavSinam da je ono 5to smo prikazali
kao banku viSekao podruZnica poStanskogureda.
Drugo gledatelji-izvodadiudinili su posve suprotno od nas. Umjesto
izolacijeStrajkolomcana svaki su ga nadin pokuSaliuvjeriti da im se pridruZi i podijeli s njima odgovornost.
5 Nuklearna elektrana
U Svedskojje 1978.postojalo mnogo kontroverzi oko nuklearne energUei gradnja nuklearnih elektrana bila je u srediStupozornosti. Neki dak
kaZu da je glavni razlog ubojstva Olafa Palmea".bila njegova izjava da ie
podrZati politiku povedanjaproizvodnje nuklearne energije.Njegovi protivnici su se usprotivili tomu, ali poslije su ipak udinili isto...

Cridit Lyonnais,jedna od najveiih francuskih banaka. (Nap. ur.)

Olaf Palme taciaSnjiSvedskipremijer (Nap. ur.)
zo3

Prri pri:or
Eva je u svom uredu. Prizor prikazuje njezine prijatelje, Sefa, dnevne
probleme, proces traLenja novog projekta na kojen'r ie raditi, pritisak svakodnevrrih obveza.

\
I

Drugi prizor
Eva je koci kuie, suprug je na posiu, kieri su rasipnice,treba im novac.
Dolazi Evina prijateljicai one rzlaze.Odlaze ravno na demonstracijeprotiv
gradnje nuklearnih elektrana.
Treciprizor
Ponovno u uredu. IJlazi Sef kliduii od radosti; prihvaien je novi proiektl Svi su odu5evljenivije5iu. Otvara se Sampanjac!Vlada razdraganost...
sve dok Sef ne objasni o kakvom je projektu rijed - razvoj rashladnogsustava za nuklearnu elektranu.Eva je u sebi rastrgana;treba joj posao,Zeli podrLatrsvojekolege,ali cijela situacijakosi se s njezinim etiikim principima.
Poku5avasvim moguiim argumentima uvjeriti kolege da ne prihvate taj
novi projekt, a oni joj uzvra(aju protuargumentima. Na kraju Eva odustaje
i prihvaia posao.
Forunt
U ovom je komadu bilo posve jasno da ie protagonisticapokleknuti ne praveii se junakom. Publika je gotovo zaplakala kad se Eva predala.
Posljedicatoga bio je snaZno pojadan sukob u igri glumacaftladiteljaprotiv
gledatelja-izvod.aiakaopotladenih - u trenutku kada su se traLilirazlozida
odustala i vidjela
Eva kaZe ,,ne".Svaki put kada je gledateljica-izvodadica
da je poraLena, radnja bi se brzo vra(ala prema Evinom ,,da".Napetost u
publici opet bi narasla sve clok netko ne bi povikao ,,Stanl!";tada bi se prizor
iaustavio, a novi gledatelj-izvoda( do5aobi s novim rje5enjemkreiuii od
prve radnje, ili druge, ili dak tre6e.Sve se anahziralo;suprugova nezaposlenost, kierine potrebe za kupnjom, Evina neodludnost. Ponekad je analiza
bila samo psiholoSka, da bi zatim do5aoclrugi glumac i poku5ao prrkazatr
politidku stranu problema.
Bismo li trebalibtti zaili protiv nuklearnih elektrana?MoZeli itko biti
protiv znanstvenognapretka? MoZe li se rijed napredak odnositi na znanost, ako ona voc-lido otkriia nuklearnogoruLia?
Tu j" i pitanje odlaganja nuklearno g otpada; u dru5tvenom uredenju
u kojem je glavnavrijednosi q.tdtko biie, a ne profit, zasigurno bi se moglo
na(i zadovoljavajuie rj e5enje.
U clvanavrata imao sam priliku sudjelovatiu komadima te vrste. Prvi put u SAD-u gdje je napisan slidan tekst o stanovnicima grada u kojem
je bio proizveden napalm upotrijebljen u Vijetnamu. Na kraju ameridkog
primjera, stanovnici iu prihvatili tvornicu zakljudiv5ida bi ekonomski bilo
pogubno kad bi je zatvorili. Pogubno zakoga?
..
Iduii put zbilo se u Lisabonu, ponovno sa slidnim obrascem;postolr
rafinerija zbogkoje se poveiao broj otoljelih od raka pluia..., ali onaie izni-

rlno vaZna za ekonomiju tog podrudja. I ovaj put stanovnici su popustili i

psuclili se na Livot sa zagadenjem radije nego da budu nezaposleni.
U tom primjeru veoma je jasna funkcija forum-kazaliita; to je poput
arrtipocia Ibsenova Nnrodnogneprijnteljn,diji se glavni junak, Stockman, suocavers istonr situacijom, ali zauzima herojski stav.
Tko zapravo zauzirna herojski stav? Lik, zami5ljena prida? Ono Sto ja
Ze'lim jest da gledatelj-izvodad zauzme herojski stav, a rre lik u pridi. Mislim
clrrje to posve jasno; ako je Stockman junak i spreman je stati sam protiv
svih, ne odustajuii od svojih moralnih principa, on moZe posluZiti kao prirrijer. Ali to je katarziino - Stockman ima stav heroja i zahtljeva od mene
c-las time suosjeiam, no tako me odvladi od Lelje da se i sam pona5am kao
'i u n a k '
U forum-kazaliStu na djelu je obrnuti mehanizam. Lik odustaje i mi
da ga ispravimo, da mu pokaZemo ispravne moguinosti,
pozvani
snro
ispravimo njegova djela. Cineii to unutar fikcije pride pripremamo se za
djelovanje u stvarnosti. Kroz fikciju suodavam se sa stvarno5iu. Upoznajem
se s te5koiama s kojima iu se susresti - strahom od nezaposlenosti, protuargumentima svojih kolega, itd. - i ako uspijem nadvladati sve te teSkoie
u forum-kazaliStu, lakSe iu ih svladati i u stvarnom Zivotu kada se takva
situacija pojavi. Cilj forum-kazali5ta nije postizanje katarze32nego poticanje
naSeZelje da promijenimo svijet.
Svi ovi oblici kazaliSta potladenih razvlli su se kao odgovor na konkretne i oclredene politidke situacije. Kada )e 1971. diktatura u Brazilu
onemogu(Lla razvoj pudkog kazallita, podeli smo raditi na tehnikama novinskog kazaliSta33,koje je ljudima bilo lako realizirati i tako stvoriti svoje
kazaliSte. U Argentini uodi izbora (1973.),kada se razina represije smanjila
(ali ne i potpuno nestala), podeli smo s nevidljivim kazali5tem u vlakovima
i restoranima, redovima precl trgovinama, na trZnicama. Kada su se u Peruu stvorili odredeni uvjeti, podeli smo raditi na razliditim oblicima forumkazali5ta kako bi gledatelji-izvodadi mogli potpuno prihvatiti svoju ulogu
protagonista, Sto su u ono vrijeme zapravo i bili; tada smo vjerovali da ie u
skoroj buduinosti narod doista imati vaZnu ulogu. Bilo je to 1973.

Novija tumadenjakatarze u kazali5tu potladenihBoal iznosi u Dugi ielja.

ViSese o novinskom kazali5tu govori u knjizi Knznliitepotlnienilr
Lo5

LO4

5. Forum-kazaliSte:
sumnjei izvjesnosti
novemetodeoblikovanja
Primjena
i uujeibavanja
modelpri ie. forum kazaI iita
Forum-kazali5tejos uvijek je u povojima i trebat ie joi puno ekspe_
rimentiranja i istraLivanja prije nego Sto ta nova kazalisna forma dosegne
zrelost; zasad smo jo5 uvijek u fazi istraZivanja i pronalaLenja i otvaranja
novih putova i nadina rada.
To se naroiito odnosi na izvedbu forum-k azalllta. Kao Stosam rekao,
u Latinskoj Americi nikada nisam sudjelovaou ,,predstavi,,koja je bila na_
mijenjenajavnoj tzvedbi; prije mog europskog iskustva, sve forumske radionice organizirala je homogena druStvena skupina diji su zajedniiki interes
bio razrje5enjetrenutadnihproblema.Latinoameridkoiskusivo pomoglo mi
je nadiniti model savr5enza Latinsku Ameriku ili barem za odredenrvrstu
eksperimenata u kojima sam sudjelovao.Razvoj forum-ka zalista u Europi
vodio je u razliditim smjerovima i neizbjeLivonametao ponovno propitivanje svih oblika, struktura, tehnika, metoda pa i samog pro."ru tut"u vrste
kazaliSta.Sveje opet bilo podloZno provjeri.
Jedino osnovni principi kazali5tapotladenihnisu bili upitni jer oni su
ono Stoodreduje forum-kazali5te kao kazaliStepotladenih - .tl"gorrunamjera da preoblikuje gledateljau protagonistadramske radnje i preto te
tran-

Kao i u opisu niza ranijih igara i vjeLbi Boal ovdje koristi jednu jedinu rije( - model. Optedleljuju6i se pak ovdje za termin model-priea vodili ,rno ,u dinjenicom
se ovcljevi5e ne radi samo o oblikovanju ,,kipa" ili,,slike,, (premda se i
teiehnike
koriste u pripremi forum-priie), vei o dinamiikoj dramattuskoj strukturi koja se
ne oblikuje samo u prostoru nego i u vremenu, koja dakle ima svoj razvoj i trai koja je oblikovana kao scensko dogadanj" - iroopriia - ru ,rroii.r, likovima,
]anje
karakterizacrjama,poantama i kljuinim ijestima. stoga smo uz rijel model, iime
iuvamo dosljednost Boalove osobne terminologije clodali i rijed pri(a, dime isticemo bitnu razliku spram prethodnih ,,rnod,elJ',ali takoder vrlolasno naznaiujerno zadaiu onih koji pripremaju forum-predstavu,
a to je oblikovanje scenske
pride koja ie posluZiti kao polazi5te za forum. U prirudniiu forum-kazaliilta Ne
rasprauliaj.Igraj! (Hrvatski centar za dramski odgoj, 2007.)model-priiu smo zvali
jednostavnoforum-pritom. (Nap. ur.)
207

sformacije pokuSa promijeniti druStvo, a ne zadovoljiti se samo njegovorx

interpretacijom.
Koliko li je samo sumnji i koliko izvjesnosti iskrsnulo u raspravama
i
ponovnim eksperimentima oko razliditih oblika i nadina izvoclenja forurn_
kazalllta? Spomenut iu samo neke osnovne teme s kojima se moZemo lako
poistovjetiti.

Dvadeset
osnovnih
tema
1 Tladenje ili nasilje?
Zamislimo sljedeiu situaciju.Covjekje u plinskojkomori. Ostalo mu je
joSsamo nekoliko minuta Livota.Egzekutor otvara kapsulu cijanida. Negdje
drugdje, drugi dovjekstoji vezanih ruku i odiju pred streljadkimvodom-JoS
koji trenutak i zadut ie uzvik: ,,Pucaj!"
MoZe li forum-kazali5te zapodeti takvim prizorom? MoZe li gledatelj
povikati: ,,Stan7!"i zamijeniti protagonista kako bi na5aoizlaz iz te situacije?Mislim da ne.
To su, naravno, ekstremni sludajevi.No u forum-kazali5tu grupe desto koriste situacije i zaplete kod kojih je moguii rasplet ograniden ili ga
nema ili se gotovo niSta ne moZe udiniti. U takvim sludajevima- kada su
gledatelji-izvodadi razorui.ani prilikom suodenjas model-pridom - postiZe
se negativni udinak u svim pogledima. Tu se susreiemo s fatalnoSiu ili nemoguino56u! A na5 je cilj forum-kazaliStem nadiniti prolaze, otvoriti put
oslobodenju,a ne staviti ljude pred zidrezignacije.
Pokazat iu to primjerom. Sjeiam se prizora u kojem su usred noii u
podzemnoj Leljezniciietiri naoruZana tipa silovala djevojku koja je dekala
vlak na opustjelom peronu. IJ ovom sludaju osim fizidke obrane djevojka
odito nije imala puno izbora. Sve intervencije gledatelja-izvoda(aistaknule
su neprikladnost model-priie u kojoj nema drugog izlaza osim neizbjeLive
katastrofe.Sjeiam se i model-pride u kojojje Zenu kod kuie pretukao suprug
bez nazo(nosti ijednog svjedoka ili sludajdovjeka kojeg su zgrablla tri naoruL,anapolicajcana ulici.
U svim tim situacijama nije bilo nidega,ili gotovo nidega,bto bi se moglo udiniti kako bi prida drugadije zavrllla. Djevojka je mogla pobjeii ili pozvati Sefastanice.lenaje mogla vriStati. Mu5karac je mogao zapomagati.
A 5to onda? S obzirom da ove pride govore o fizidkom zlostavljanju, distom
fizidkom zlostavljanju,i njihova rje5enjamogu biti samo unutar fizi(kog.To
bi znadilo da bi se,ako to troje ljudi poznaju karate ili jiu-jitsu, mogli spasiti
od nasilja.
Sludajevi poput ovih nisu ni od kakve koristi forum-kazaliStu jer ne
prikazuju tlaienjeprotiv kojeg se moZe boriti, nego nasiljekoje se ne moLe
izbje6.
Pojasnimo terminologiju: rijed,,nasilje" upotrebljavamo kako bismo
oznadili posljednju razinu tladenja.,,Nasilje" nije iskljudivo fizidki fenornen
koji se moZe rjeSavatina fizidki nadin. Ono je najdeSieunutarnje; potlaieni
ga se ipak mogu osloboditi.Zrtve nasilja, ako su fizidki dovoljno jake mogu
uzvratiti - to je jedina moguinost.
zo8

Posljedidnotomu, kada model-pri(a prikazuje nasilje, jedina reakcija

ie rezignacijl let svi moguii nadini djelovanja ovise jedino o fizidkoj snazi.
U takvim je
Jo5je opasnijeStoto potpuno demobilizira gledatelja-izvodada.
situacijamanajboljevratiti se na podetak,ponovno zapodetipridu vremenski ne5toprije tog dogadajai pronaii todku u kojoj potladenijos uvijek ima
nroguinostizbora (prije nego Stoscenarijkrene prema nasilnom kraiu).
Uzmimo, na primjea djevojku koja je sama usla u podzemnu - sto je
raclilaprije nego Stose na5lasamana peronu. Zaitoje bila sama?Jeli mogia
iekati vlak bliZe uredu Sefastanice (ako takav postoji)?Jeli mogla traZiti od
nekog prijatelja da je prati? Zalto nije kupila suzavac u spreju koji se moZe
nositi u torbi? Zaito nije prespavalakod prijatelja?za
Isto tako, Lenakoju je napao suprug i koja se nije mogla obraniti - za6to
ga prije nije napustila? Zaitoje te noii ostala kod kuie? Zaito nije pozvala
nekoga?
A dovjek kojeg su zgrabili policajci?Sto je pogrebno udinio da se doveo
u situaciju da ga iznenade?Koje je mjere opreza poduzeo?
Da zakljuiimo, ako je bilo koje rje5enjenemoguie, ako je situacija blo_
kirana, publici preostajesamo da bude sajedoktragedije.poljsli redateijGrotowski jednom je rekao da bi publika trebala biti svfedokom dogadajai kao
primjer naveo prizor koji je na njega ostavio snazan dojam: bio"je to film u
kojem budistidki sveienik u Vijetnamu Zrtvuje sebe spaljivanjem. pucketanje plamenova stapalo se s njegovim smrtnim hrop.i-u. Slika je doista
veoma dojmljiva i savrSenopristaje u kazali5te u kojem je gledaielj samo
svjedok.No u kazaliStupotladenihgledateljje daleko od togJda bude svjedok, on je protngonisfdramske radnje ili mora nastojati da tJpostane. posfedidno tomu, slika sveienika osudenog da umre, slika tov;eka koji ne moZe
biti spa5enneupotrebljiva je, i prizor ne vodi uvjeLbavanjustvarne radnje
kojaje tema svih oblika kazali5tapotladenih.
Da bi se s prizorom o sveieniku nadinila dobra predstava kazalibta
potladenih,trebao bi se prikazatitrenutak u kojem, nakbn sto se polije
benjos uvijek drZi kutiju sibica u ruci, a bibicajos nije .rputy"rru.
:j^o-,-r_rreienik
u
lomkljudnom trenutku, kada radnja jos nije pokrenuta, moLese nadiniti
sjajanforum. No onog trenutka kad tijelo plane, vise se nista ne
moZe udiniti.
sjeiam se i knjige koju je napisao Zidovski lijednik u kojoj je opisao
nacistidka zlodjela i sve veia ogranidenja nametana Zidovirrru.
u'podetku,
bilo je obvezatno nosenje Davilove zviiezd,e- zalto ne, rekli
su neki, ako
smo na to ponosni? Potom je slijedila zabrana obavljanja
nekih zanimanja
poput lijednidkih i odvjetnidkih - zalto ne, rekli su, moZemo
obavliati i dru-

"

uaLnojasno reii da kazali5te potladenih ni na koji nadin ne opravdava

foma ie
dru5tvo u kojem su takve mjere potrebne - da se takav scenarij izvod,iu forum-kazali5tu, bez sumnje bi medu moguiim intervencijama bile one vodene namjerom
da se promijeni trenutadno stanji a ne samo da sepreZivi; ipak, forum-kazuiist";"
i pragmatidno - ako vei Zivimo u takvoj stvarnosti, kaLe oio, Livimo onda barem
sigurnije. (A. J.)

--:
,je odlazak
ge poslove,ako tim popu5tanjemsmiruiemo neprijatelja'Slijedio
i
konadno u
logore
i geto - za1tone! Pi zatimoclvoZenjeu koncentraciiske
za
postupke
opravdanje
imao
,r.,1'rt.Ni u jednom djeliiu knjige lijednik nije
se:
upitao
ZidoV
u plinkao
opet,
Pa
rase.
nacista kao istrebljivadanjegove
jesmo
mogli
uiiniti
li
no
uiiniti,
5to
mogli
nisrno
niSta
skim komoramu ,ri5"
je
rnogude
uiiniti
li
bilo
i5ta
forum-kazali5ta
tema
je
moguda
prije toga.To
btoje rrr" otlslo predaleko?Tko je to mogao udiniti? ZaStosvi nisu
pr4"
"""go Kad bi se dogadaj ponovio, sto bi se moglo udiniti? (Naravno, kad
u6niliz
io
jeZidova poduzelo razlidite
su shvatili u kakvoj ," opur.rosti nalaze, mnogo
otpora - iako se to veoma
oruZanog
radnje, od odlaska u iibieglistvo do
razdoblja')
tog
prikazima
destozanemarujeu povijesnim
Da zakljudim, iorum-kazaliSteje uvijek moguie kada postoji alternativa.UsuprotnomonopostajefatalistiikokazaliSte.
2 Stil model-Prite
Kada se odredi problem, model-prida obidno stremi Prema selektivje veiina forum-prednom reali zl.rru.lsaobih dak tako daleko i ustvrdio da
ne mora-biti tako'
uopie
to
No
stilu.
tom
u
izvedena
vidio
sam
stava koje
dobro ka.
Najvaznije je da forum-ka za\|lte, prije svega drugoga, bude
sapotetka
Prije
(a
zallflte;i da sama model-pri pruLi estetskozadovoljstvo'
osmiSljena.
i
dobro
me rasprave,predstava mola biti gledljiva
razvlja iz razhltih procesa kazaJa osobno volim kada se model-prida
kraju rezultiraju oblikovanjem
na
koje
igata
li5ta slika, narodito iz onogniza
Takav ritual moZe biti bogat,
je
rijed.
kojoj
o
,,rittrala" koji konk retiziratemu
majdina rodendana koji smo
proslave
ritual
primjer,
na
teatralan i poticajan:
teatralnielementi
prije spominjali (str.131-i32).U njemu su saclrZani,,mogu(I"
medu likovima'
odnosa
koji mogu pomoii ,,konkreii turlii" lli ,Nizualizaciii"
teatralnosti u
mrvu
ni
imati
Nasuprot tomu, neki drugi rituali neie
navesti pumoZe
izvedbe
loSe
od
sebi, niti ee dlelovati poticajno. bput.ost
rjeSenjima
moguiim
o
raspravu
verbalnu
bliku na govorno ,rrdiulo,ranje,
misljenju'
*9*
prema
sludajevima,
u
takvim
umjesto da to dini kazali5no.
njegovom
ritual
upotrijebiti
pokusati
ili
uprizoriti
je
ne pokusavati
bolj"
l
slike kojO
pisanom obliku nego drugim tehnitama kazali5ta slika pronaii
u katemu
konkretizirati
ma koliko bile simbolidne i nadrealistidne,mogu
zali5nom obliku i ujedno je obogatiti'
fua2-,
Primjer ovakva pristupa je predstava koju su napravili uditelji
rcLi;ali
su.
koju
(strasbourgtgzo.l
cuskog jezika na svom godisnje#skupu
posjet
Richard Monod i Jean-Plerr"Ry^gueriu kojoj ima prizor koji opisuje
ritualna
prosvjetnog savjetnika uiiteljimi. U kazaliSnom imislu moguia
sjediledlo pgktui
dimenzija ove teme iini se vrlo skromnom. Dvoje ljudi
vjerni dilalogu
drugoga za istim stolom. No 5to su uditelji udinili? ostali su
su,ponudili
koju
radnja
koji je uobidajenu takvim situacijamu,t'o d11ttfl
Cilj
ispovjednika'
ispred
kledali
zasnivalasena ritualu ispovijedi.Uditeljisu
osnovnu
toga nije bio samo clati prizoru dasak teatralnosti, nego istaknuti
-i tako
ziiu
climei
njezinu
,,ispovjednu"
karakteristiku inspekcije
".ug,!:::
ti slidnostizmedu odnosa uditelj-prosvjetnisavjetnik i vjernik-isPovJednF'
To nazivamo,,ekstrapoliraniritual"'

:FIII
t

U istoj predstavi, oko stola se odvijao joSjedan ritual - ocjenjivanje.I

ovo je izvedenona simbolistidkinadin,u obliku pirarnide s ravnateljem5kole na vrhu, slijedi uditelj matematike (visoko p'tozicioniranu hijerarhiji),pa
pos\/edolje, zapravona samome dnu, u ovom siudaju pod stolom, svi ostali
uc.iteljikoji su jednoglasno ponavljali ocjene i kritike koje je dijelio uiitelj
nratenratike.Ovo nazivamo,,metaforidkimritualom".
Prema mom rniSljenju,stil i nije od presudne vaZnosti - treba se odluiiti za stll koji je najprimjereniji sadrZ,aju.Moguia su tri oblika rituala:
(l) realistidni ritual, (2) ekstrapolirani ritual, (3) metaforidki ritual. Ista se
primjeclbatakoder odnosi na uprizorenje,a rekao bih i na dramaturgiju, no
to nas vec vodi drugoj temi: rnoZeli preclstavaforum-kazaliStabiti iehovTo job treba istraZiti.
lit-rnska?
Na jednoj drugoj radionici grupa uditelja predloZila je prizor koji je u
podetkuu kazaliSnomsmislu djelovaobez imalo potencijala.Mlada se bolnidarakasvada s kolegicamatraLe(i potporu u svom stavu o pravima sestarau
sukobu sa Seficom.Jednapo jedna odbile su je podrZati navodeii razlidite razloge.Prva zatoStoje Leljelazadri,ati svoju reputaciju i ne mije5atise ni u 5to;
druga jer je zvanje medicinske sestre zanju bilo gotovo religija; treia zbog
straha da ie zbogtogaizgubiti posao;detvrta se stalno pozivala na sindikat.
Prilikom uprizorenja glumci su se odludili za simbolizam prva je glumica stavila torbu na glavu i skrila se u najtamniji kut sobe;druga se glumica odjenula poput dasnesestre,treia se pravila zaposlenaribanjem poda,
detvrtaje zadepilau5i kako je ne bi dula. U prizoru koji je uslijedio glavna
sestrasjedila je na stolcu smje5tenomna delu golemog stola s dvije tajnice
koje su je Stitile od mlade medicinske sestrekoja je na koljenima iznosila
svoj zahtjev. Upotrijebljene slike sadrLavalesu znadenjekoje je veoma lako
shvaieno u forumskoj raspravi.
3 Treba li problem biti gorudi ili ne? Treba li biti iednostavan ili
sloZen?
Jednogadana jedna od mojih udenicau Censieru.predloZilaje da za
temu forum-kazallita uzmemo njezin problem. Kao 5to mi je rekla, bila je
umorna od tolikih foruma o konkretnim, goruiim problemima - nadnice,
Strajkovi, potlaiene Lene,rad u tvornici, stope proizvodnje itd. Ponudila
nam je svoj problem. Bila je mlada, Livjelaje sama u velikom stanu; roditelji su joj bili rastavljeni i Livjeli odvojeno. Na neki nadin Leljelaje ponovno
rekonstruirati obitelj.Pozvalaje nekoliko prijatelja da Zive s njom. DoSaoje
jeclanpar te joS jedan mu5karac i jedna lena. No njeni novi sustanari nisu
mogli zamijeniti oca i majku. Kada je leljela da budu s njom, oni su bili vani,
a kada je Zeljelabiti sama,oni su bili tu.
Napokon se odludila udati kako bi zasnovala svoju vlastitu obitelj i
ozbiljno je razmiSljala o monogamiji, iako joj se svidala poligamna situacija
u kojoj se nadla. Zeljelaje kontradiktorne stvari, Leljelajesve istovremeno.

Censier - SjediSteSveudiliStaParis III. (Nap. ur.)

Nismo nadinili tajforum; a Sto se tide ostatka njezina Livota, htjela je, q
u isto vrijeme nije htjela...
Nakon nekog vremena predloZio sam tu temu drugoj grupi. Morarn
priznati da sam, dok smo to radili, r-raudio mnogo o suvremenoj pari5koj
mladeZi. No moram tomu dodati da je u ovom sludaju manjak obavijesti u
model-pridi doveo do manjka preciznosti u forumu. Model-prida nije bila
dovoljno jasna i nije jasno istaknula probleme i oblike tladenja pa ni forurn
nije claleko odmaknuo iako je, kad je rijed o teatralnosti, bio veoma zanimljiv.
Ovo je otvorena zemlja. Kada netko ima problem koji je odit, konkretan, goruii, logidan, rasprava bi trebala voditi do rje5enja koja su jednako
Nejasna tema dovest ie samo do daljnjih nejatako odita, konkretnaibrza.
snoia - barem ja tako mislim.
Isto je tako moguie da nedostatak preciznosti moZe biti samo privid, a
forum posluZi za analizu situacije bez sintetiziranja moguiih rje5enja.

4 Trebamo li doii do rjeSenjaili ne?

Vjerujem da je mnogo vaZnije do6i do dobre rasprave nego do dobrog
rjeSenjajer, prema mom mi5ljenju, ono 5to uvlati gledatelje-izvodadeu igru
je rasprava,a ne rje5enjedo kojeg se moZe,ali i ne mora doii.
Sigurno je da gotovo uvijek netko nauii neStokorisno iz forumske debate.Sjeiam se,na primjer, predstave o moii lijednidkogzvania. Pacijent,Zrtva prometne nezgode,odvezen je u bolnicu gdje je pro5ao cijeli niz peripetija prije nego Stoje uspio doznati 5to mu je.lz sobe u sobu, od operacijskog
stola, do operacijskogstola bio je podvrgnut svim moguiim pregledima i
pretragamaa da mu nitko nije rekao zaSto.
Gledatelji-izvodadi dovijali su se na razlidite nadine ne bi li dobili kakvu obavijest,iznudili obja5njenje,sve dok na pozornicu igrom sludajanije
izllla medicinska sestra. Postav5iprotagonist, zatraLila je formular za otpust. Obavijestila nas je da u francuskim bolnicama prema zakonu pacijent, ako potpi5e formular prema kojemu preuzima odgovornost za sebei
oslobadabolnicu i lijednike odgovornosti, ima pravo napustiti bolnicu bez
obzira na zdravstveno stanje.
To je bila korisna informacija koju ni mi ni publika nismo znali. No
dobro je bilo znati za bududnost. Prije nego 5to smo doznali za to, svi smo
poku5avali naii neko rjeSenje,korake koje bismo mogli poduzeti ako se situacija pogorSa.
Rasprava, sukob ideja, dijalog, argumenti i protuargumenti sve je
to potaknulo, pokrenulo, obogatilo, pripremilo gledatelje za djelovanje u
stvarnom Zivotu. Ako nije rijed o hitnoj situaciji - koja bi zahtijevala da se
u stvarnosti djeluje odmah nakon preditave - pronala LenjerjeSenjanije od
primarne vaZnosti.
Ponekad forum moZe posluZiti kao prethodni pregled rjeSenjakoie
ie se automatski iskuSati nakon odlaska s predstave. Uzmimo, na ptimiet,
sludajforuma dija je svrha bila osnovati grupu stanovnika koja ie kao dele'
gacljaotiii gradonadelniku kako bi prenijelizahtjeve gradana lIi zahtiievali
neka prava. U tom sludaju,proces nije samo trebao posluZiti kao poticai za

autonomnu aktivnost nego mu je svrha bilarazviti konkretan, detaljan plan

kampanje, strategiju i taktiku za brzo djelovanje. Tko 6e govoriti? S kojim
c,eargumentima izi6? Sto mogu odekivati od druge strane? U ovom sludaju
rrije bito vaLno doii do opieg rje5enja nego osmisliti do zadnje pojedinosti
korrkretan plan za radnje koje ie se poduzeti'

5 Treba li model-prida budude radnje biti zorno prikazana ili ne?

Mislim da je u prethodnom sludajubilo prijeko potrebno zorno prikazati moclel-pridubuduieg djelovanja,jer ie radnja biti iskustvenoproZivljerreru bliskoj buduinosti. Ta vrsta prikazivanja moZefunkcionirati kao proba
kostimastvarnog dina.
Takoder vjerujem da u predstavi forum-kazallita takvo prikazivanje
moaepomoii saZimanju rezultata foruma. U intenzivnoj debati neki vaLni
clifelovimogu promaknuti pozornosti publike. Izvodenje rnole pomoii da
sesve saZme.
Medutim, treba poduzeti odredene mjere opreza. Ako model-prida
bucluieg djelovanja odgovara svima nazodnima, njezino izvodenje moZe
posluZitikao poticajza stvarno djelovanje.U suprotnomepostoji rizlkpredstavljanja,,evangelistidkog"modela, preporuduju se radnje koje je nemoguie realizirati u stvarnosti.Uz poduzetemjere oprezatakva se opasnostmo2e izbje(i.
6 Model ili antimodel? PogreSka ili sumnja?
Neko sam vrijeme mislio da pojam,,model" rnoL.davei sadrZiznadenje puta koji treba slijediti. No nakon Sto smo neko vrijeme upotrebljavali
pojam anti-modelvratio sam se ntodelu,jer sam smatrao da se o modelu zapravo treba raspravljati, a ne slijediti ga.
Postoji jo5 jedna rijed koja moLe,u nekim sludajevima,utjecati na publiku ili manipulirati njome (kada se Zeli postiii posve suprotan udinak)
- rijei pogreika.Ako svojim gledateljima-izvocladimakaZemo da je protagonist na5eganti-modela nadinio pogreSku,to implicira da mi mislimo da je
protagonist izabrao krivi pristup. Medutim, to je na gledateljima-izvodadima da kaLu, ne na nama. Posljedidnotomu, pravi nadin na koji se to moZe
predloZiti jest reii gledateljima-izvoda(ima da imamo odredene sumnje je li
u mttdelu,odnosno anti-modelu,
tladeniprotagonist ispravno postupio.
7 PonaSanje dZokera
Tijekom dvotjednog susreta Kazali5ta potladenih 1979.imali smo priliku gledati najmanje deset dZokera u akciji. Svaki je imao svoju osobnost i
ponaSaose razlidito pred publikom.Iztlh smo promatranjaviSe-manjemogli zakljuditi da postoje neka pravila ponaSanjaza dL,okerekoja su gotovo
obvezatna.
1 DZokeri moraju izbjegavatisvako djelovanjekojim bi mogli manipulirati ili utjecati na publiku. Oni ne smiju izvladitizakljudke koji nisu
oiiti. Moguie zakljudke debateuvijek moraju nagovjeStavatiiznoseii
ih radije u upitnom nego u potvidno- o-blik.t, na takav nadin da
zr3

publika rnoZ.eodgovoriti s ,,da" lli ,,ne",ili ,,Rekli smo ovo, a ne to,,,

umjesto da im se suprotstavljaclZokerovaosobnainterpretacijadogadaja.
2DLokeri osobno ne odluduju ni o demu. Oni iznose pravila igre, ali
od samog podetka moraju biti potpuno svjesni da ih publika moze
zarnijeniti ako to smatraneophodnirn za proudavanjepredloZenete3 DZoker mora stalno izazivati sumnju kod publike kako bi ona bila
ta koja donosi odluke. Je li odreclenorje5enjedjelotvorno ili nije?]e
li to dobro ili loSe?
Ovo se pravilo uglavnom primjenjuje na intervencije gledateljaizvodada.Veoma destogledatelj-izvodadreii ie ,,Stani!" prije nego
Sto je prethodni gledatelj-izvodad dovr5io svoju intervenciju. DZoker tada mora taktidno uvjeriti novoga gledatelja-izvodadada bude
strpljiv i istovremeno osjetiti bilo publike, Sto ona Zeli, jer se moZe
dogoditi da su razumjeli 5to prethodni gledatelj-izvodadnamjerava
i Zelekrenuti dalje.Jo5jedna osjetljiva situacija,koju bi dZoker morao
moii prepustiti publici, jest procjenaje li gledatelj-izvodadpobijedio.
U sludajupobjede gledatelja-izvodada(i samo onda) svatko moLezamijeniti tladitelja.I ovoga puta odluka ostajena publici.
DLoketi moraju paziti na sva ,,darobna" rje5enja.Oni mogu prekinuti djelovanje gledatelja-izvodada
f protagonista ako smatraju da je
njihovo djelovanje ,,darobno",ali ne da sami presuduju o tome, nego
prepu5tajuii publici da odludi.
Sjeiam se predstave forum-kazali5ta koju smo izvodili za sindikat
odvjetnika. U odredenom trenutku, gledatelj-izvod,a((sudac)popeo se na
pozornicu namjeravajuii raspustiti sud, te ,,uniStiti" dokaze o optuZenome
koji je bio uhvaien na djelu. Kako sam ja bio dZoker, prekinuo sam prizor
povikom ,,Stani! To je (arolija!". No publika koja se u potpunosti sastojala
od sudacai odvjetnika, istog se dasatomu usprotivila; ne to nije bila (aroIija,
oni su u to vjerovali, za njih je to bilo jedino rje5enje- pogotovo zato 5to
su baSto udinili prije dva ili tri tjedna u slidnim okolnostima na pariSkom
sudu. Zamene to je bila darolija,dok je zanjih- a svi su bili osobno upleteni
- to bila stvarnost,bilo je moguie. Istog sam se dasapovukao i dopustio da
se prizor nastavi.
Ponekadje predloZeno rjeSenjeposve suprotno iaroliji, ono je neodgovarajuie. U tom sludajudZoker mora potaknuti gledatelje-izvod.a(eda nadu
djelotvornija rjeSenja.Carobno rjeSenjeje varanje, a neodgovarajuie rjeSenje
obeshrabruje.
Medutim, treba imati na umu dinjenicu da, kada publika povide da
takvo i takvo rjeSenjenije darolija i da je rjedenjemoguie, tai je pouikpoietak
gledatelja-izttodaia,
procesnsamontotiaacije
onje pokretad stvarne akcije.
5 Fizidko drLanje dZokera posebno ie vaZno. Neki se dZokeri umijeSajuu publiku i sjede meclu gledateljima-izvoda(ima, Sto moLebiti
potpuno obeshrabrujuie.Drugi svojim ponaSanjemotkrivaju vlasti-

te sumnje, neodluinost i srameZljivost. Na pozornici sve ima svoju

vaZnost, pod tim mislim na sve slike koje stvaraju tijela i predmeti.
Ako je dZoker na pozornici umoran ili zbunjen, on ili ona oda5iljat
ie publici sliku umora i izgubljenosti. Ipak, oprez! Biti dinamidan ne
znadi Zeljeti utjecati na ishod.
6 Napokon, kao Sto sam vei rekao, dZoker se mora postaviti sokratski
- dijalektidki, i kad je rijed o pitanjima, sumnjama/ on ili ona moraju
pomoii gleclateljima da objecline svoje rnisli i pripreme svoja djelovanja. DZoker je poput babice - njegova )e zadah majeutidka. No to mora biti majeutika tijela i duha, ne samo uma. DZoker mora potpomoii
radanju svih ideja i svih postupaka iduii dak dalje od Sokrata koji je
smi5ljao pitanja s odekivanim odgovorima i time ogranidio Sirinu rasprave. Forum-kazali5te postavlja pitanja koja kao odgovore odekuju
nova pitanja: o demu Zelite razgovarati? Cilj nam je izbjeii bilo koji
oblik manipulacije sudionika.

8 Teatralnost ili razmiSljanje?

Osim dZokerskogponaianja postoji i vodenjesamog dogadanja.Stremi li izvedba forum-kazali5tau konadnicika teatralnosti?Jeli cilj predstave,
nakon prlkaza model-pride, stvoriti dobro kazali5te ili bi trebalo stremiti
poticanju miSljenja,rasprave/akcije?
Mislim da to ovisi o temi predstavei uvjetima u kojima se izvodi. Ovisi o broju sudionika te o konkretnim zadanostima poput mjesta izvodenja,
teme,prirode pozornice itd.
Inade,u kazali5tu gotovo je neizbjeZivasklonost teatralnosti.eak poznajem grupu koja je uvela elemente spektakla u forum, na primjer gong/
poput onog na boksadkim medevima, kojima se oznadavaopodetak ili kraj
intervencijenovog gledatelja-izvod,a(a.
Druga je ogranidila trajanje svake
intervencijekako bi sve prisilila dabrzo misle (te kako bi dobila dramatski
efekt ritma). Na kraju, mislim da prisutnost brojnog auditorlja - u Portu i
Stockholmu odrL.aosam forum pred viSe od 1000posjetitelja,a u Sant' Arcangelu di Romagna dak pred 3000 ljudi - neizbjeLivovodi ka teatralnoj
prirodi predstave. Bilo je dak nekih situacija u kojima su najbrojniji gledatelji-izvodadibiliegzlbicionisti skloni pretvoriti izvedbu u burlesku ili vodvilj.
Svetakve ispadetreba izbjegavati...,no ja jo5 uvijek vjerujem u moi foruma
da djeluje kao poticaj i okidad, dak i u takvim ekstremnim sludajevima.
Kad se radi s manjom publikom ili motiviranim sudionicima,lakSeje
baratati razmi5ljanjima, pa potraga za rjeienjima moZe biti uspje5nija;posebno ako nakon foruma slijedi stvarno djelovanje.
9 Uprizorenje
eesto grupe koje se bave forum-kazaliStemimaju veoma oskudna financijska sredstva.Jasnijeredeno,scenografijaje ograniiena na stol, stolcei
ni5ta viSe.To treba radije shvatiti kao nepredvidenu okolnost, nego kao izbor. U idealnim prilikama scenografijabi trebalabiti Stopotpunija, sa svim
pojedinostima i tu trro* sloZenoSiukoja je potrebna.Isto vrijedi zakostime'
Likovi bi trebali biti prepoznatljivi po odjetikoje nose ipredmetimakojimase
zr5

Predmeti i odjeia
sluZe.Tladenjese nerijetko odraZavana odjeii i stvarima.
pozornosti poviSe
se
sto
poticajni.
znakoviti,
iasni,
trebali bi biti stvarni,
ukljuditi i vi5e
nju
u
ie
se
pa
poticajnija
biti
ie
ona
predstave,
sveti estetici
izlazi na pozvoda(
gledatelj-i
kako
vidjeti
prekrasno
Zipravoje
.
sudionika
Gledatelji-izvoglumiti.
zapodne
5to
nego
prije
zaulogu
se
i
odijeva
zornicu
dadi osjeiaju se tako zaStidenijima,osjeiaju se viSe kao dramske osobnosti,
,r" p."rtuiuii biti pritom osobe.Gledatelj-izvod'a(u kostimu lika kojeg glumi
mnogo je slobodniji i kreativniii'
To se isto odnosi na ostale elemente uprizorenja' U konadnici, modeljedinom razlikom Stonije
priia jekazali5napredstavapoput svih drugih, s
sumnje i strahovekoji
samo
nego
mudrost,
evancleoska,ne nosi poruku'niti
publike. zbog toga,
okupljene
dijelu
u
ie potaknuti prosudbe i djelovanja
koristiti ples,
moZete
ako
je
deSie,
Sto
koristite
ako moZete koristiti glazbu,
biste se
zaSto
bojama,
igrati
se
li
MoZete
plesa.
imajte Sto je viSe mo-guie
ogranidili na crno-biielo?
- scenskipokret i mizanscen
Jo5je jeclanbitan dimbenik uprizorenja
igra i stil glum(blocking). svaki pokret svakog glumca ie znahian' scenska
punim
slikama
i"rr" gtrriie zajedno ispunjavaju svaki trenutak dinamidnim
razmak
sadrL'ai'Uzto,
znadJnja.Pokiet.," *bZ" 6iti proizvoljan, mora imati
zbognjihove udaizmedu dvoje ljudi vaZn iiiie ibogideja koje prenosi, nego
ljenostiu centimetrima i metrima'
mladiia koji je
u Rio de Janeiruu predstavi forum-kazalistabio je i lik
niti odsvirao
plesao
ni
nije
lik
taj
volio glazbui ples. Pa opet, na pozornici
predodena
bila
nije
i
plesu
glazbi
jednu"jedinu notu. Ta njegorruiklottott
jedanod
osnovbio
nije
to
tomu,
K
verbalno.
publici na estetskinadin nego
ponovnog-prikazivanja'
kod
su,
Kada
pioblema.
nih elemenata izlo4enog
model-priiu, gledatelji-izvodadibili su mnogo
glazbai ples bili ukljud*i
" s viSe entuzljazma'
motiviraniji i sudjelovali su
10 Uloga zagriiavanja
u svim pr"dtturruma forum-kazaliSta u kojima sam sudjelovao,,,zaovih vieLbi zagrijavanje" gledateqa-izvod.a(abilo je neizostavno. Funkcija
nego nadiniti ,,grtrpt)" od hrpe ljudi, odnoirurro nqe t& puko zagrijavanje
prava gtuPa'
sno, neku vrstu zajednice - ako dinimo neSto zaiedno,mi smo
a ne samo okuPljeni Pojedinci'
To se obidno dini na dva nadina:
l Petnaestak minuta dZoker objasnjava 5to je kazaliSte potladenih'
i poiznosi neka iskustva s forum-predstavaili nevidljivog kazaliSta
stavlja pravila igre kojih se treba drLatl
potom predlaLivjeZbe podevSiod jednostavnijih, najmanje zahtievdonih koje ce izazvati najmanji otpor. Na primjer, u Egiptu,vleLbe
uPariztt'
sucima
sa
sludai
bio
draizazvale su snaZanotpor, sto nije
Sve ovisi o kulturi, zemlir,podrudju, trenutku'
Nakon tih vjeZbi prelazimo na kazaliSte slika' Ovdje se gledateljiizvodadi podinju i2taLavatiestetski i sami predlagati teme slika'
Napokongrupa prikazuje anti-model i od toga nastajeforum.
zr6

koristio druge, ma2Prrjesam osobno,a vidio sam da i drugi to dine,

vjezbama,a poslis
odmah
bih_
zapodinjao
njeudinkovite postupke
osjeia manipulipublike
se
dio
da
sam
pii'rrilutio
No
je obja5njarruo.
dZoker
obiaSnjenjima,
s
krene
pIVo
Ako
negativno.
ranima i reagira
sudjelovanje'
na
publiku
pridobiti
uspije
gotovo uvijek
potrebno. vjerujem da
No to ipak ne zna(t da je zagtljavanie priieko
akciiu' u svakom sludaju, ono 5to ih
orro priprema gleclatelje-izvoda(e za
je
belgijske
priprema jest iema i sama predstava.Znakovit primjer
,"ralUotle
je vokoja
Zeni
o
istu predstavu
g,up" i, ant*el.p"nu Het Troj.aanPaard;
Belgiji
u
gradova
u
stotinu
su
3u ,-,uposlu, u ,ni kod svoje ku6e izvodili
pritom ni jednom nisu prije
a
da
flamanski)
gorroii
(grupu
iXiror"-skoj
objasnili 5to 6e se dogadati'
bi
Samo
predstave mufi ";"ZUJ zagriiavanja.
da su svi gledatelji-izvodadi
Liva
i
Fa op"t je predstava bila tJlto poilcajna
zeljelisudjelovati.
11 Uloga glumca
afridkim zeForum-kazaliSte zahtijeva drugadiji stil glume' U nekim
da navede
sposobnosti
njegovoj
mljama talent pjevaia procjenju;ese prema
forum-kaglumce
dobre
za
diti
vrije
prrttit., da pjeva s njime. tsto Li-trebilo
na-rcisoidtradak
najmanji
ni
osjetiti
smio
)ali5ta. U njihovoj izvedbine bi se
predstavama'-Izvedba
zataorenimkazaliSnim
u
nosti koji je gotovo uobiiajen
svaka akcija
model-pridJrebala bi, ba5naprotiv, prije svegatzrazltisumnju,
bi otvarati
frazatrebala
svaka
suprotnost,
svoju
trebala bi u sebi sadrLavatL
uzima u
da
moguinost da se kaZe suprotno od onoga Sto se reklo; svako
obzir i zamiSljerrone rli moidn.
Kada se suTijekornforuma glumci moraju biti posebno dijalektidni'
moraju biti
tladenju,
protstave gledatelju-iziodadu koii se Zeli suprotstaviti
poMoraju
pobijediti'
podteni i {okazati du ," tladenjene moZe samo tako
ohrabriti
kako
nadin
naii
kazatiteikoie koje se mogu poiaviti i istovremeno
odgovaraju na
gleriatelja-izvod,a(ada se odupre tlaienju. To zna(i da, dok
njemu
probuditi
moraju
Jvaku rlpliku i djelovanje gledatelia-izvodada,
1
slamapokuSaj
zaustavljaju
Dok
nove protuargumente i pristupe problemu.
nja ugnjetavanja,trebaju natjerati gledatelja-izuod'a(ada ga ostvari'
jo5 viSeuplaSiti
Ako je glumac previSeodluian, to moZeobeshrabriti ili
protuargumenata
ptavrh
bez
ranjiv
i
je
-rtl,odufu.
premekan
Ako
giedatetja
je problem
i proturaclnji, to moLenurr"rti gledatelja-izvoda(a da misli kako
ttli se iznosi u predstavi lak5i za rijeSitineSo5toje mislio'
mladiia koji
u Berlinu, u visokoj umjetnidkoj 5koli, forum ie prikazao
novca' Kako
pokusava uvjeriti obitelj clamu mleseino dadu odredenu svotu
razgovore
bi to postigao, morao ;L proii kroz beskrajne rituale, obiteljske
itd'
nestali
s1
ko]i
i sastanke,rasprave o tatu, proSlosti, dlanovima obitelji
izliao
je
koji
Glumci su bili puni entuzqazmapaiesvaki gledatelj-izvod'a(
da je uskoro cijela
na pozornicu bio podvrgnut takvoj lavini urg.r-unuta
da ne postoji
publika uglas pofela vikiti ,,Stani!io ;e darolr:iaf',zakljudujuii
tako zastra5uju6eiritantna obitelj poput te'
zr7

ponavljam, glumci moraju biti dijalektidni, moraju znati davati i uzinrati,povladiti se i napredovati,biti kreativni. Ne smiju se bojati (Stoie desta
pojavi kocl profesionalnih glumaca) da ie izgubiti mjesto, biti poslani na
rub pozornice.Pravi darobnjakje onaj koji ne samo da zna kako ostvariti daroliju, nego i nauditi druge trikovima. Veliki nogometa5ine gube svoj status
udeii druge da Sutirajus obje noge.
eovjek udi poudavajuii druge. Pedagogijaje ttanzitivna. Ili nije pedagogija.
12 Ponovlieni prizori
Nakon ito se prikaZe moclel-pridai zapodnedebata,destose dogada da
jedan za drugim poZelesuprotstaviti istorn
gledatelja-izvodada
nekoliko
se
tlaienju. To inadi da 6ese isti prizor prikazivati nekoliko puta' Pri tom treba
pazltr d.apredstava(ma koliko bila dobro osmi5ljena)ne postane monotona.
bavjet koji moZe pomoii: kod svakog ponavljanja glumci bi trebali ubrzati
ritam kako bi izbjegh da se posve jednak prizor prikaZe nekoliko puta ili
vi5e nego Stoje nuZno. Pretjerano ponavljanje moZe oslabiti zanimanje/ entuzijazam i kreativnost Publike.
13 Makrosvijet i mikrosvijet
U dobroj predstavi forum-ka zaliita glumci moraju biti jako dobro
uskladeni jedni-s drugima i spremni na svaku mogudnost.MoZe se dogoditi da Zeljenorjesenjeili ono koje je predloZio gledatelj-izvodadbude neostvarivo unutar ,,mikrosv rieta"model-priie (anti-modela)'Rje5enjese treba
potraZiti negdjedrugdje. Kako?
u Torinu, mlacli je par bio u pofiazi za stanom. osoba tz agencrjeza
iznajmljivanje stanova, zatraLila ih je dokumente, odrezak od plaie, priupitaia z'a izv]re financiranja i tako dalje. Tada se pojavio dovjek koji je Zelio
Lnajmiti isti stan kako bi se mogao povremeno sastajatisa svojom ljubavnicom. On si je mogao priustiti i hotei, no radije se odludio za udoban stan.S
obzirom nanjego-voimovinsko stanje dovjek iz agenclieodludio se iznajmiti
je
stan njemu umjesto mladome paru kojemu je stai bjo doista potreban' Sto
I
se'
uselili
i
stan
u
su
jednom
p,rikaztprovalili
U
udiniti?
mladi par mogao
je
policiju.
Nazvao
udinio?
iz
agenciie
je
dovjek
Sto
Medutim, u model-pridi nije bilo ptizora s policijom. Kao odgovor na
tu intervenciju, dovjek iz agencije nutuioje telefonom i odmah se javio glumac koji nije tio .u porornici postavSitako policijski inspektor. Ostali glumcr uz po*oe gledatelja-izvodadaodmah su improv izft ah poticijsku postaju'
Insp&tor ;e Jdlufio intervenirati, uhititi mladi par i poslati ih u policijsku
posialu. Od tamo je mladii nazvaosvog odvjetnika. U mikrosvijetu modelpride. naravno nije bilo odvjetnika. Nikakav problem glumac se odazvao
na.,legov poziv i uz pomoi nekoliko gledatelja-izvod'a(akojisu bili u ulogama itrrorio se odvjetnidki ured. Sadaje bio red na odvjetniku' On je nazvao
roditelje mladoga para.Glumci i gledatelji-izvodadiimprovizirali su domove, obitelji, rodilelje, djedove i bale, uiake i ujne, susjede.U samo nekoliko
dasakac4elaje soba bila ukljudena u golemi ptizor u kojem je svatko imao
ulogu.

Ovim srno pokazali kako model-priia ptlkazuie samo mikrosvijet ali taj se mikrosvijet uklapa u makrosvijet cijelog dru5tva koje se propituje.
Cijela druitvena zajednica moZe biti ukljudena u predstavu forum-kazali5ta
nra koliki blli t azrnieri model-pride'

14 Kako zamijeniti lik ne pretvaraiudi ga u neki drugi?

ponekadmoZezamijenitiglumcai promijenitilik na
Gledatelj-izvodad
mora
prelaziu kategorijudarolije.Gledatelj-izvodad
rje5enje
da
takavnadin
poStovati,,zadanosti"Problema.
Ako gledatelj-izvod,a(zamijeni glun'rcai toino slijedi ponaianje lika u
moclel-pridijasno je da neie mnogo toga promijeniti bilo u djelovanju lika
ili tijeku dogadaja.Medutim, isto je tako jasno da se ne5tomora promijeniti.
Pojeclinacje zamijenio drugog pojedinca,gledatelj-izvodadzamijenio je lik,
ljudsko bi& zamijenilo je drugo ljudsko bi6e.Ne5to se mijenja. Sto se moZe
promijeniti, a Stone?
Prvo: ne mogu se promijeniti zadane dru5tvene okolnosti problema.
Ne mogu se promijeniti obiteljskiodnosi medu likovima, godine, ekonomski status itd. koji uvjetuju njihovo djelovanje.Ako se ti dimbenici mijenjaju
ili prilagode, rjeSenja6ebiti neupotrebljiva, jer ie se primjenjivati na sludajeve koji nemaju ni5ta s onime 5toje predloZenou model-pridi.
Drugo: ne tnoZe se promijeniti motivacija lika. Na primjer, u Norrkopingu model-prida prikazala je zaposlenu djevojku koja je bila prisiljena
napustiti svoj posao i preseliti se u drugi grad gdje je njezin suprug dobio
posao.Glavni motiv njezina iina bio je ostati zajedno.Gledateljica-izvodad
loja je dosla na pozornicu prvo je poslala k vragu muLa promijeniv5i tako
bit zadane situacije. Da je Lena u model-pridi mrzila svoga muLa, njegov
premjeStaju drugi grad bio bi rjebenje,a ne problem. No ona ga je voljela.
Zbogtoga,mogu semijenjati samo karakteristikemotivaclie;kako udiniti ono Stose mora udiniti. U tome leZi problem.
15 Sto je ,,dobro" tladenje?
Nije rijetkost iuti tijekom priprema forum-pride kako sudionici raspravljaju o tome Stodini dobro, a 5to lo5e tladenje,jesu li neka tlaienja vaZnija od drugih. Prema mom mi5ljenju sva su tladenjajednako vaLna... za
one koji su njima izloLeni.
Uvijek postoji netko tko pati vi5e od nas, no to nije razlog koji bi nas
trebao prijediti da govorimo o vlastitom tlaienju pa dak i kad ono izgledazanemarivo-u odnosu, na primjer, na nevolje koje imaju kambodZanske rzbjeglice na granici s Tajlandom, nenaoruZane LrtvenaoruZanih vojnih skupina
iti t ti1"."dara. Naiesu nevolje beznadajneu usporedbi s nevoljama nedodirljivih u Indiji, parijama u kastinski podijeljenom druStvu. No kada patimo
zbognedega,na5a'nasnevolja dovoljno pritiSie. Svrha kazalilta potladenih
jest pomoii nam da se oslobodimo.
Takoder, vjerujem da ugnjetavanje ne treba podcjenjiv ati, tangiraiuli
ga na slabijeili jaie.
od
Naravno, postoje tladenjakoja su puno okrutnija od drugih; neka
borba
se
da
njih pritiSiu veii broj ljudi okrutnije .r"go druga. No ja vjerujem
LI9

zr8

protiv jednog tladenja ne moZe odvojiti od borbe protiv svih tlaienja ma

koliko bila sporedna.
Zbogtoga vjerujem da ne bismo trebali rangirati razlidite vrste patnje;
trebali bismo za savjet upitati publiku i upotrijebiti sva tladenja kako bismo
nadinili model-priie imajuii na umu da ona moraju biti stvarna, da su ih
sudionici foruma doista proZivjeli i da ih se doista Zele osloboditi.

16 Tko moZe koga zamijeniti?

Da bi se predstavaforum-kazali5tamogla nazvati istinski kazali5tem
potladenih, samo gledatelji-izvodadikoji su lrtve istog tladenjapoput likova
(prema jednakosti ili analogiji) mogu zamijeniti potladenogprotagonista
Taj pokuSajpronalaZekako bi prona3li nove nadine ili oblike oslobaclanja.
gledatelii-izvodadi
predstave;
kontekstu
u
znadenje
nja rjeSenjanema samo
6e se uvjeZbavati
istovremeno
protagonisti)
kao
jednako
potladeni
(koji su
za samoobranuu svojim stvarnim Zivotima.
Ako gledatelj-izvodadkoji nije iskusio istu vrstu tladenjaZeli zamijeniti potladenogprotagonista,upadamo u savjetodavnokazaliSte:jedna osoba
pokazuje drugoj Stoda udini - poput starog evandeoskogkazaliSta.
No postoji jo5 jedna moguinost koja moZe ujedno biti razlidita i poticajna. U Stockholmu, na primjer, tijekom Soder Festivala,jedna je grupa
prrkazivalamodel-pridu koja se bavila odnosima muSkaracailena. Sjeiam
se kako mi je jedna djevojkarekla ne5toStome je zadudilo.
,,Bojimse reii muSkarcuda mi se svida'"
,,Za!lo?Jerse boji5 da bi ti mogao reii kako se ti njemu ne svida5?"
,,Ne,mnogo je sloZenijebojim se da bi mi mogao reii da mu sesvidam."
,,Pa gdjeje tu problem?"
,)o jejos sloZenije.Bojim se da bi mogao re(i'da', ne misleii u srcu doista tako - rnoZdato samo tako kaZejer se ne usudi reii ne..."
Kao sto vidite, problem nimalo nije jednostavan.Kako nemam naviku
rangirati tladenje,prihvatio sarn ideju o forumu na tu temu bez rrnalo tazmiSljanja.Predstavase odigravala na ulici u petak - za one koji ne poznaiu
Svedski nadin Livota moram objasniti da petkom navedernakon deset sati
pola je populacijepotpuno pijano! To je predstavi dalo joi vi5e zadina.
Prvi je prrzor odigran bez ikakvog problema, drugi takoder. U tre6em, koji je sadrLavaoovaj isti dijalog s neodluinom djevojkom, muikarac
iz publike povikao je: ,,Stani!". Pretpostavljali smo da Leli zan'ijeniti mladiia, no on je uzeo ulogu djevojke da bi pokazao kako bi se, prema njegovom mi5ljenju, djevojke trebale ponaiati u takvoj situaciji. Krenuo sam ga
zaustaviti - bio sam dZoker - no prije nego 5to sam to udinio, kao i obidno
posavjetovaosam se s publikom. Svi su vikali neka ga pustim da nastavi.A
muikarac, sretankao Punch, podeoje Zenamaiz publike dijeliti lekcijeo dobrom vladanju.One su slu5alei planirale osvetu.BaSkad se mislio pobjedonosno povuii, nekoliko gledateljica-izvodada,brzose izmjenjujuii, povikom
,,Stanit"poZurile su zamijeniti mjestos... originalnim mladiiem. Takoje na

Punch,lik iz engleskeinadicecommedie del' arte (Nup. prev.)

zLo

pozornici muskaracpokazivao ZenamaStomisli kako bi se trebalepona5ati

se oni
iok ,, one igrale ulogu rnuskarcai pokazivale muSkarcimakako bi
trebali Pona5ati.
Rezultatje bio nevjerojatanjer su mu5karci i Zene,glumeii uloge svojih ,,savjetnlka",teatralno pokazali (estetski,a ne samo verbalno) 5to misle
pokusavalisu ispraviti jedni druge, pokazati Stoih ti5ti u
;"a"i o .lrugima;
'-rrrgouorniklvom
ponaSanju.Vrijedno je usput spomenuti da njihove izvedi iskustvenosti,nisu bile pretjeraneniti u biautentidnosti
je
o
rijed
Ueltaa
Ipak, opienito govoreii, trebalo bi pravilno
karikirane.
trenutku
lo kojem
u spousmjeravatine-ugnjetavanuosobu (koja je veoma destotladiteljkao
potladenitaktike
pokazivati
menutom primjeiu) koja Zeli drLatr lekcije ili
fira.

Ova me je epizoda naudilajo5 nedemu:kazali5tepotladenihima svoja

pravila i ona se moraju poStovati.No ako nekim sludajempublika u odredenom trenutku i iz oiredenih razloga odludi promijeniti ta pravila, tada ih
mijenjajte.Jedina dva pravila koja se u kazali5tu potladenih ne mogu promileniti jesu osnovni principi: gledatelji-izvodadimoraju biti protagonisti
.lrimske radnje i moraju se pripremiti da budu protagonisti u svoiim Zivotima. To je najvaLnlie.
imamo, u svojoj
Julian Boal pita: IJ Dugi ielja pisao si da svi u sebi
u
sebi sve ljudske
ima
pojedinac
svaki
osobnosti, ,rr" ,t".e i vragove, i da
koji su proLigledatelji-izvod'a(i
samo
da
potencijale;kako moZesobjasniti
ako svi u
protagonista
potladenog
zamijeniti
mogu
vjeli isto zlostavljanje
potencijale?
ljudske
sve
nosimo
sebi
vjerujem cla, kada se bavimo konkretnim situaciiama, kada je tladenje jasno ,ridllirro u drustvenim situacijama,kao Stoje bio sludajsa Strajkom
t|igplaca, sukobom s policijom itd., moramo osjetiti isto tlaienje kako bismo znali 5to moZemo ,tdi.titi u odredenoj prilici moramo toino poznavati
specifidnim tladenjimaili
manje
sve okolnosti. Medutim, kada se bavimo
primjer, Vrtuliakslika,u
na
su,
5to
kao
slika
kada koristimo tehnike kazaliSta
jer se bavimo osjeiaiidrugi
tko
bilo
zamijeniti
ih
moLe
a
takvim sludajevim
preciznim.
ne
nedim
ma, subjektivno56u,
17 Kako uvi eZbavati model-priiu?3s
Model-prida kao i svaki drugi komad, moLese uvjeZbavatina tazll(lte
nadine. Medutim, ja predl aLernmetodu koja je, kako se meni dini, uvijek
poludila najbolje rezultate i koja se takoder moZe koristiti u obliku ,,improvizacije" za diamatur5ku konstrukciju. Ona ukljuduje proce-sanalitidkih
koji
vjeLbimotivacije i stila prije nego Sto se krene na ,,sintetidke" pokuse
ujedinjuju te dijeloveu jednu cjelinu'
Kada ste jednom utvrdili ,,zametak" svoie predstave (ili isplanirali
predstavu u njezinoj cjelini) glumci bi trebali na analitidki nadin, tvieLbavaapod
ti isti tekst nekoliko puta. Tato ie ih prvi pokus prisiliti tta ,,analizrt"'

35Vidi Analitidki pokusmotiuacije,stt.187

tim mislim na odvajanjei individualiziranje razliditih motivacija.36Uzmimo

za primjer ,,mrLnju": sve glumce u svim njihovim prizorima, u svim situa_
cijan'rau kojima se nadu, mora voditi samo ntrLnja; potom, odmah nakon
toga sve moraju analizirati iz suprotnog kuta i uvjeZbatiprizore i situacijes,
na primjer,,,ljubavlju" kao jedinom motivacijom.
Ti pokusi s izdvojenom,proiisdenom motivacijom prije svegapomazu
glumcima da otkriju nijanse koje u tekstu moZda nisu bile tako zamjetljive, izvuku ih na povr5inu te ih promisle i osjete;drugo kada imamo samo
zametak predstave (ne potpuno razvijenu igru) to pomaZe glumcima da
izmisle, stvore rijeii i postupke koje ie se moii uklopiti u konadan tekst. I
napokon, pomaZeglumcima da pripreme odgovore za buduie intervencije
gleclatelja-izvodada.
Svaki put kada glumac otkrije ili posumnja da u njegovu liku ili prrzoru odredeni osjeiajili motivacijanisu dovoljno istaknuti, trebalebi se primijeniti analitidke vjelbe tog osjeiaja ili motivacije. Na primjer, izvodenJeprizota s najveiom moguiom nezainteresiranodtu,
zatim s najveiom moguiom
uznemirenoicu,ironijom,nepoujerenjem,
strahom,fuahroi1u- na bilo koji nadin
koji moZe pomoii glumcima kod anali ze iliusredotodenja na taj jedan jedini
osie(aj,tu jednu motivaciju u postupnom gradenju njihovih likova i prizora
u kojima sudjeluju.
Nakon toga predstava se moZe uvjeLbavati nekoliko puta s umjetnom
stankorn,37
kod koje svaki glumac prideka nekoliko sekunda prije nego sto
izgovori svoju repliku pokudavajuii se tijekom te stanke usredotoditi na sukob u koji su ukljudeni. Stanka se takoder moLe nadiniti za suprotnu misao
tijekom koje glumac misli suprotno od onoga dto ie reii ili za, na primjer,
pokus bez rijedi u kojem je tekst misao, formirana unutar glumca, ali neizgovorena.
Ovih nekoliko vjeLbi pomaLu razvijanju motivacije. Isto se moZe primijeniti na stil - tekst treba uvjeZbavati tako da otvara sve moguinosti; u
stilu vesterna, komedije tragedije, nijemog filma, horora, cirkusa, opere
itd. Prilikom svakog pokusa glumci mogu ditati isti unaprijed pripremljeni
tekst no svaki put na drugadiji nadin ili, ako grupa zapodinjerad s novim
zametkom model-priie, mogu ukljuiiti nove dijatoge i nove radnje kako bi
stigli do konadnogteksta.
Ove vjeZbekorisne su glumcima jer im otkrivaju paletu svih moguiih
nijansi njihova lika koje malo-pomalo unose u svoj lik. posljednji dio procesasu sintetidke vleLbekada se cjelokupan tekst, sve radnje, svi novi oblici
izraLavanja koji se mogu upotrijebiti na pozornici objedinjuju.
A u 2001...
Godine 200L.,s nevjerojatnom brzinom kojom se kazali5te potladenih
razvllo uBrazTlu, do5li smo do jednostavnog modela pripreme model-pride
forum-ka zall!;ta.

36Vidi Analitiiki pokttsmotiuacije,str.187

37Vidi Umjetnastankasfr. 188
LZz

l Grupa bira temu, osnovnu ideju ili problem. U tu svrhu mogu se

podijeliti na nekoliko podgrupa.
2 Svakapodgrupa stvara sliku tente,koja je opia slika, apstraktnaslika
- svi je sudionici komentiraju.
3 Glumci koji tvore sliku, na znak redatelja,pokazuju logifan pokrette
stike- pokret koji ie svaki lik unutar slike vjerojatnonadiniti. Slijede
komentari.
4 Mala grupa odluiuje seza pridu koju ie izvesti i samapodnes improvizacijom - zato ie im biti korisne pokusnetehnike poput Raiomona,
Slikenafihnskomplatruri druge; potom se vraiaju ostatku grupe i pokazuju svoj uradak.
5 Sliksstaari- svena pozornici govori. MoZemozatvoriti svojausta, ali
ne moZemo tijelo; ono uvijek ne5toporuduje. Na pozornici govorimo
tijelom dak i onda kada ne Zelimo niStareii. Isto je i s rekvizitima na
pozornici. Jednom sam pratio nacionalni festival kazaliStapotladenih u kojem su sudionici dolazili iz razli(itih dijelova zemlje donoseii sa sobom razliiite probleme, razh(1tevrste tladenja, ali svi su
upotrijebili iste stolove i stolce,one koji su bili u sobi. Stolovi i stolci
uvijek su imali ,,isti tekst". Mislim da je prijeko potrebno da grupa
pokaZe sliku startri- bilo 5to se nade na pozornici mora imati zna(enje i na njoj nikada ne upotrebljavamo ono 5to upotrebljavamo kad
nismo na njoj. Zatreba li nam telefon, zadnje za dime iemo posegnuti
bit ie pravi telefon; moramo izmisliti, stvoriti telefon, veii ili manji
od onog pravog, nadinjen od materijala razliiltog od onog od kojeg
su nadinjeni pravi kako bismo pokazali ideolo5kipredmet, predmet
sa znadenjemkoji otkriva tko ga upotrebljavaiza Sto,kada, kako i zaSto.Ni najmanja sitnica ne bi se na njojtrebala naii sludajno,sve mora
imati znadenje,konotacije ideje,emocije.Grupa bi trebala promotriti
predmete i iznijeti svoje osjeiaje o njima pokazujuii na taj nadin Sto
ie predmeti neprimjetno govoriti tijekom predstave.
6 Kinetiika slika- svaki glumac zasebno pokazuje pokrete koje njihov
lik dini u ,,stvarnom" Livotu na mjestu gdje se radnja zbiva. Slijede
komentari grupe 5to su osjetili ili vidjeli.
7 Grupa mora nadiniti sliku kineskekrize,Sto znadi sliku kljudnog trenutka kada protagonisti moraju poduzeti neopozivu radnju iliiztefi
neopozivu rijed koja ie odrediti ishod prizora.
8 Na znak redatelja svi glumci unutar slike trebali bi istovremeno zasaojihielja - Stosvaki od njih konkretno 2eh.
poieti s monologom
9 Slika ielja u akciji glumci bi trebali usporeno pokazati svoje i'elie u
akciji.
Nakon ovih koraka grupa bi trebala izvesti cjelokupnu improvizaciju.
L8 MoZe li forum promijeniti temu?
Da, ponekad, kao 5to se, na primjer, dogodilo u Rio de Janeiru u prosincu 1979.
24

Tema je bila veoma jednostavna; lift je propao u jednom od nebodera

na Copacabani u kojima nisu poStovana arhitektonska pravila i diju je gradnju vodila samo Zelja za profitom. Stanari, koji su bili pogodeni nesreiorn,
Zeljeli su pokrenuti postupak protiv graclevinske tvrtke. Dogovoren je sastanak koji je zapravo bio forum.
Ali tijekom rasprave sudionici su pokazali takvu nasilnost i ozlojedenost da nikako nije moglo doii do usagla5avanja niti o tome kako pokrenuti
postupak, a kamoli da svatko od njih ne5to kaLe i izrazi svoje osjeiaje. Na
kraju, tema foruma bila je kako organizirati forum.

19 Mogu li ljudi ostati ,gledatelji" u radionici forum-kazaliSta?

Ne!
Moje je pravilo da nikada ne dajem odludne odgovore,ali u ovom siudaju radosno kaZem:Ne! U radionici forum-kazaliStanitko ne moZe ostati
,,gledatelj"u negativnom smislu te rijedi. To j" posve nemoguie. U forumkazali5tu svi gledatelji-izvoda(iznaju da u svakom trenutku mogu zaustaviti predstavu. Znaju da mogu povikati: ,,5tan7!"i izred svoje mi5ljenje na
konkretan demokratski,kazali5ni nadin na pozornici. Cak i ako ostanu postrance,iak i ako giedaju izdaleka,dak i ako izaberu ne reii ni5ta,vei je njihov izbor oblik sudjelovanja.Kako ne bi niStarekao,gledatelj-izvodadmora
odluditi da ni5ta ne kaZe- a to je ved gluma.
U pravilu, svatko ima neStoza re(i i na kraju svatko ne5tokaZeukljudujuii se u igru, pogotovo ako postoji motivaciia, Leliada iznesu miSljenje
svoju teoriju, svoje sklonosti, svoje lelje - a taj oblik izraLavaniaie prizor.
Sto je ve? Lelja da se ne5to poduzme, viSe gledatelja-izvodadahrli na pozornicu.
Joi jedan primjer iz Perugie,malog talijanskog grada u Umbriji, prvi
je sludaj,,vertikalnog"sudjelovanja.Da objasnim.Tri dana radio sam s gruU popodnevnim satima pripremali bismo male prizore
pom ZenaLePnssere.
gotovo bez teksta, samo pantomima, a navederih izvodiii na forumu na
malom srednjovjekovnomtrgu okruZenom trokatnicama nadidkanim prozorima koji gledaju izravno na trg. Tijekom jedne od tih vederi primijetio
sam da su prozori nakrcani gledateljima,uglavnom Zenamakoje su Zeljele
pogledati predstavu.Pozvaosam ih da sidu i pridruZe nam se kako bih im
olakSaosudjelovanje.Velik broj tih balkonskih gledateljau tom je trenutku
nestao.Ostali su se pravili da me nisu razumjeli ili duli. Neko sam vrijeme
ustrajao,a potom odustao,a oni su ostali udobno smje5teniu svojim naslonjadima.
Predstava je podela kao i obidno kao vjeZba. Odozgo, Zene koje su
uglavnom bile popriliino stare,umirale su od smijeha.Na red su do5leigre
sa Zivotinjama,slike obitelji i ritual povratka s posla. U tom trenutku Zene
na trgu nije
su se podeleismijavati - ono Stoje pokazivao gledatelj-izvod.a(
istina, nema nikakve sliinosti s onime 5to dine kada se vrate kuii. Zene na
balkonim a zasule su uvredama muZeve koji su, na pozornici, bili uzotni
muLevi; pripremali vederu, brinuli se za djecu, kuine ljubimce, postavljali
LaZljivac!Nistolove...to je prelilo da5u.Odozgo se zaduopovik: Mncnlzone!
ste vi ovdje takvi, nikada u Zivotu niste bili u kuhinji. Lijeniine jedne!"

Zbog talijanske brbljavosti za nekoliko trenutka cijelo je mjesto odjekivalo horizontalnim uzvicima (sudionika u publici na ulici) i vertikalnim
povicima (gledateljica-izvoclada u akciii iako su se one joS uvijek nalazile na
ivojim prozorima). Napadi i uzvratni udarci letjeli su u svim smierovima
sve dok muLevi, koji su prlkazali krasne slike o sebi, nisu posramljeno napustili pozornicu.
Nitko na trgu nije ostao samo gledatelj; svi su postali gledatelji-rzvodaii stojeii, sjedeii, izdaleka, izbhza, odozgo i odozdo.

20 Kada zavrSavaradionica kazaliStapotlaienih?

Nikada - s obzirom da cilj kazaliStapotladenih nije zatvoriti krug,
proizvesti katarzu ili privesti kraju Procesu razvoiu. BaSnaprotiv, njegov
pokrenuti proces,potaknuti preo1ecilj potaknuti samostalnodjelovanje,
braziteljskukreativnos! pretvoriti gledateljau protagonista.To su stvarni
razlozizbogkojih bi kazali5te potlaienih trebalo biti inicijator promjena dija
kulminacija nije estetskifenomennego stvarni Zivot.
To je ono 5to bi se teoretskitrebalo dogoditi I zapravoono 5to se doista
dogodilo u praksi.
Pogledajmoforum-kazaliSte.Potladenislikama iz svojih Livotastvaraju model-pridu.Drugim rijedima, opresivnu stvarnost prlkazanu slikama.
Te slike posjeduju dvije osnovne karakteristike - one su slike stvarnosti,
ali su i same stvarne. einjenica da su prikazane dini ih postojeiima. Tako,
zapodevSisa stvaranjemmodel-pride,moZernopratiti postojanjei stvarnog
tladenjai stvarne slike tladenja.Kao da postojedva svijeta,svijet stvarnosti
iz kojeg se izvladi tladenjekako bi se stvorile slike i sviiet samih slika.
Da pojednostavim:ako fotografiram Mariju, ona je stvarna osoba,ali
i fotografija, koja je njezina slika, i ta fotografija je stvarna. Ako naslikam
Mariiu ili je oblikujem u glini ili ako, inspiriran njome, napiSempjesmu ili
roman, stvaram slike Marije, slike koje su stvarne baSpoput nje.
K tomu, potladena osoba koja je odgovorna za stvatanje model-pride
(dinamidnekolekcijeslika) i svi potladeniljudi koji se identificiraju s njom ili
njim (potpunom identifikacijom ili po analogiji) privilegirani su ovim novim oblikom kazali5ta.Oni istovremenosudjelujuu ta dva svijeta,u svijetu
relevantnestvarnosti i svijetu koji je putem slika udinjen stvarnim. I ljudi
koji sene poistovjetes potladenimakoji su stvorili te slike takoder mogu biti
na dobitku, ali ne izravno - oni nikada neie moii u stvarnom Zivotu primijeniti iskustva nastala u imaginarnome svijetu. Kad je riied o potladenima,
oni ie moii vjeLbati, uvjeLbatidjelovanje,moii ie glumiti unutar imaginarnog Zivota foium-k azalilta kako bi poslije,katalizirani, odmah primijenili
tu novosteienuenergiju u stvarnom Zivotu s obzirom da su dio oba svijeta'
Zastanimo kako bismo naglasili bitnu stvar. Potladenidjeluju kao subjekti u oba svijeta.U svojojborbi protiv tlaienja u imaginarnom svijetu,oni
se uvjeZbavajui jadajukaio bi se piipremili zabudu(eborbe koje ie poduzeti protiv stvarnii tlitltetla (a ne samo protiv stvarnih slika tih tladenja)'
sve Sto
Uistinu, radionica iazaliSta potlidenih nikada ne zavrlavaier
nikada
se u njoj dogada, mora se produZiti u stvarnom Zivo tu. KazaliSte
zL5

1L+

ne(e zavr5iti! Kazali5te potladenih nalazi se todno na granici izmedu ma5te

i stvarnosti - a ta se granica ntora prijeii.
Ako predstava zapodinje u ma5ti, njezin je cilj da postane dio stvarnosti, Zivota.
Sada, kada je toliko izvjesnosti postalo sumnjama, kada je toliko snova
izblijedjelo na suncu i tolike nade postale varkama - sada kada prolazimo
kroz jako zbunjujuia vremena i situacije, puna sumnji i nesigurnosti, sada
vi5e nego ikad, vjerujem da je vrijeme za kazaliSte koje ie, na najbolji nadin
postaviti prava pitanja u pravo vrijeme. Budimo demokratidni i zamolimo
publiku da nam povjeri svoje lelje i pokaZe druge moguinosti. Nadajmo
se da iemo jednoga dana - nadam se ne u tako dalekoj buduinosti - moii
uvjeriti ili prisiliti nade vlacie, naSe vode da udine isto; upitaju svoju publiku
- nas - Sto bismo udinili kako bi svijet postao mjesto za Zivot i sreiu - da, to
je moguie - a ne samo trZnica na kojoj prodajemo svoju robu i svoje du5e.
Nadaimo se! Radimo na tome!

5. Prvaiskustvas nevidljivimkazaliStem
Prije svega jedno mora biti jasno: nevidljivo kazaliStejest kazali5te.
Mora imati pisani tekst koji ie zasigurno biti mijenjan ovisno o okolnostirna,kako bi se prilagodio odekivanjimagledatelja-izvodada.
Izabrana tema mora biti od goru6e vaZnosti; ne5to Sto se duboko i
Od samog podetka gradi se mala
istinski tide buduiih gledatelja-izvodada.
predstava.Glumci moraju glumiti svoje uloge kako to dine u pravom kazalistu, za uobidajenupubliku. Medutim, pripremljena igra, bit ie izvedena u
prostoru koji nije kazaliSter za publlku koja nije publika. Tijekom na5ih europskih iskustavaizvodili smo predstaveu pari5kom metrou, na trajektima,
u restoranimai na ulicama Stockholma,pa dak i na pozornici u kazali5tu u
kojem se odrZavala konferencija.
I da jo5 jednom ponovim: u nevidljivom kazaliStuglumci moraju glunriti kao u pravom kazaliStu; Stoznadi, moraju Livieti predstavu.

kazaliSta
Primjeri
nevidljivog
1 Spolno uznemiravanie
Nevidljiva je predstava izvoclenatri puta u pariSkom metrou, na liniji
Vincennes-Neully.Zascenusmo birali uvijek posljednjivagon prije 1. razreda, negdjeu sredini vlaka.
Praaakcija.
Grupa (osim dvojice glumaca) u5la je u vlak na prvoj postaji, prizor se
odigrao na treioj. Dv_ijeglumice ostale su stajati u blizini sredi5njih vtata;
jedna glumica, LenaZrtva, sjelaje pokraj TuniZanina,Majka i Sin sjedili su
malo dalje,a ostali glumci bili su raStrkanipo vagonu.Dvije staniceni5ta se

U engleskom izclanju, za prethodno uvjeZbanedijelove forum-kazali5ta kao i nevidljivog kazali5ta ioristise jedan jeclini naziv - ,,action". Dok nam se za nevidljivo kazali5te,kao intervenciju - akciju - u stvarnosti,iinilo sasvim primjerenim
prevesti ga doslovno, za forunt-kazali5tesmo uPorabili naziv ,,prizor" ,koii todnije
izraZ.avakazali5nu narav dijelova prethodno uvjeZbane forum-pride koja se najprije gleda kao slijed prizor'a,u ,uii^ kontrolirano mijenja. Tijekom-intervencija
gt"aututlu-izvoda(a u forum-kazalistu prizori ne presiaju biti kazaliSni prizot|
(Nap. ur.)

n6

//7

neobidnonije clogadalo,svi su ili iitali novine ili izmjenjivali pokoju rijei s

putnicirna do sebeitcl.
Drugankcija
Na treioj stanici u vagon je uSao glumac, Mu5karac Napasnik. Sjeo
je nasuprot Zeni Zrtvi ili, ako je to mjesto bilo zauzeto,stao je pokraj nje.
Nakon nekog vremena podeoje gurkati nogom Zeninu na Sto ona odmah
podinje protestirati.Napasnik kaZeda nije udinio niSta,da se dogodilo sludajno.Ni u jednom sludajuni jedan putnik nije skodiou obranu mlade Zene.
Nedugo potom napasnik dini isto, ali se ne zaustavljana gurkanju nogom,
vei joj stavlja ruku na bedro. Zena protestira, ali nitko je ne podrZi. Ona
ustaje i odlazi na suprotnu stranu odjeljka gdje ostajestajati.TuniZanin koristi priliku da se zaloLi 2a...Napasnika.Time zavrlava druga akcija.
Tre(aakcijn
Na petoj stanici u5ao je Mu5karac Zrtva, veoma privlaian mladi glumac, obidno najzgodniji muSkaracu grupi (nismo svi JamesDean!).Tek 5to
je stao pokraj dvije Zenekraj vrata, Feministica i njezina Prijateljicapodinju
dobacivati komentare o njegovom privladnom izgledu. Potom se Feministica obratila Mu5karcu Zrtvr pitajuii ga koliko je sati. On jojje odgovorio,na
5to ga je ona upitala na kojoj stanici silazl Mladii je prigovorio:
,,eemu to pitanje?Jesamli vas Stopitao, jesam li ja vas pitao na kojoj
stanici sTlazTte?"
,,Da ste me pitali, odgovorila bih vam; silazim na postaji Republiquei
ako Zelitei vi tamo si6i,moZemozajedno."
Dok mu je to govorlla, Lena ga je podela dodirivati pred zapanjenim
pogledima putnika (koji su te5kopovjerovali tako neobidnomprizoru). Mladii se poku5aoizmaknuti njezinim rukama, ali se ona objesilana njega.
,,Jesiii svjestankoliko si zgodan?Imam neodoljivu potrebu da te poljubim..."
Mladii se pokuiavao izvuii, ali je bio stisnut izmedu Feministicei njezine Prijateljicekoje su glasno zahtijevale da ga poljube. Ovaj su put putnici
reagirali...protiv Lena.
Nekoliko se putnika ukljudilo tijekom radnje. Napasnik je skodio u
obranu Mu5karca Zrtve. Z,enaZrtva stala je na stranu feministica komentirajuii da njoj nitko nije pomogao kada je maloprije bila napadnuta, nitko
fe nije branio, pa ako vei muikarac ima pravo napadati lenu, i i,ena mora
imati pravo poloZiti ruku na muSkarcakoji je privladi.
Ceturtnnkcija
Zena Zrtva, Feministica i njezina Prijateljica zajednosu poku5ale naprijeteii da ie ga za kaznu skinuti do gola,ali je on nestao.
Napasnika
pasti
su u vagonu kako bi posluSalikomentare putnika te
ostali
Ostali glumci
razgovorna problem spolnog uznemiravanjaupausmjerili
kako bi lagano
gdje
drugdje.
i
bilo
metrou,
ali
ri5kom
zz9

Kako bi cijeli vagon bio obavije5ten o onome 5to se dogada, Majka je

upitala Sina Sto se dogoclilo. Djedak je glasno komentirao, da bi svi mogli
duti, izvijestiv5i je kako se odvijala radnja.
Tijekom ovih prizora zbilo se nekoliko zgodnih epizoda, na primjer,
starija je gosPoda uzviknula:
,,Ona ie posve u pravu mladii je doista zgodan."
Ili mu5karac koji je gorljivo branio ,,muSka prava"'
,,Toje zakon prirode; mu5karci su takvi; od toga se ne moZe pobjeii."
Prema njegovom rni5ljenju, muSkarieva nasrtanja zakon su prirode,
ali kada jednaki postupci dolaze od Zena, tada su protuprirodni. Jo5 gore,
clrugi je mu3karac dodao da su Zene obiino same krive za napastovanje.
Jedan od muSkaraca koji je branio tu neobidnu teoriju sjedio je u to
vrijeme pokraj svoje Zene. TuniZanin je oclmah iskoristio priliku:
,,Doista tako mislite? Mislite li da mu5karac ima pravo dirati Zene u
ntetrou?"
,,Da, naravno/ one nas izazivaju."
,,Onda 6ete mi oprostiti 5to iu to udiniti va5oj Lenr."
i krenuo je kako bi je pogladio.
Zadlakusmo izbjegli tudnjavulTlrniZanin se morao ispridati i si6i prije
nego Stoje bilo planirano.
Tijekom jedne izvedbe ovoga komada nastalo je takvo komeSanje da
su svi putnici do5li vidjeti Sto se dogada kada se vlak zaustavio na idu6ojstanici. Iako glumci koji iu bili u tt"diSt, pozornosti ( Napasn|k, ZenaZttva,
Feministica i njezina Prijateljica) nisu planirali nastaviti dalje vlakom, jer su
imaii pripremijen tekst samo do te stanice, morali su nastaviti improviziratr
dobrih pet minutabez ikakvog unaprijed sm.i5ljenog plana, s gledateljimada skine Napasnika.
izvodadima/putnicima koji su poticaliZenuZrtvu
U tom prizoru napokon se iskristalizirala tema komada: ni Zena ni
rnu5karac nemaju pravo spolno uznemiravati nikoga. Medutim, da bi ovaj
komad dobio politiiku dimenziju pedeset grupa trebalo bi ga glumiti pet
stotina puta. MoLda bi tek tada napastovanje te vrste prestalo ili se barem
smanjilo, a napasnici bi se moZda zamisliii nad moguino56u da i sami postanu Lrtste agresije.

2 Novorodenie kraliice Silviie

Tijekom festivalau Stockholmu radio sam s nekoliko mije5anihgrupa
Ispridaosam im sve o svom pariSkom iskuglumaca i gledatelja-izvodada.
stvu i oni su izrazlli Zelju da se i sami okuSajus nevidljivimkazallStem u
metrou. Pripremili smo odreden btoi prizora i izabtali 10' srpnja 1977'za
dan premijere, dan kada je nekoliko predstava trebalo biti izvedeno na festivalu.
No vijest se brzo prodirila; iako smo uvjeLbavaliu radionicama ogranidenim na grupe ocl trideset sudionika, odreden broj ljudi znaoje 1to planiramo. Posljedici toga bio je dlanak objavljen sljedeiegjutra u SvenskaDagblas
clet,jeclnom od rrid"ein Svedskihnovina, koje su objavile moju fotografiiu
Stoku
golemim naslovom koji je najavljivao premijeru nevidljivakazaliSta
/L9

holmskom metrou savjetujuii putnike da ne budu nespremni uvudeni u taj

novi oblik kazali5ta.
Tada smo odluiili zamijenlti ,,kazali5ta".stockholm (otok trupaca)je
zapravoarhipelag - detrnaestotoka u sredi5tu i viSe od 24.000sveukupno.
Trajekti su vaZnapoveznicai udinkovito sredstvoprijevoza. Zato smo odluiili igrati na trajektima.
Bilo je to u vrijeme kada je kraljica Silvija trebala rocliti.Od grupe sam
doznao da su ljudi prilidno nezadovoljnitro5kovima obnovebolnice u kojoj
se trebao roditi princ; na kraju se rodila princeza;detiri su lijednika bila ni
dvadesetdetverosatnom
deZurstvu kako bi pratili kraljevski porodaj.Svedski zdravstvenisustavmoZdaje najboljina svijetu,ali mnogi seSvedaniZale
na njegovenedostatke.
Pranakcija
Mlada trudnica (s laZnim trudnidkim trbuhom) iavrlja s prijateljicom
iskazujuii divljenje kraljici Silviji i nestrpljenjeda se rodi nasljednik prijestolja. Glumac preru5en u SludajnogProlaznika ne sIale se s njezinim miSljenjemi glasno komentira. Cuju se pojedinosti o tro5kovima, plaiama, o
prednostima kraljevske obitelji, republika se suprotstavljakraljevstvu, prida
se o medicini, sociializmu itd.
Druga akcija
Trudnica dobiva ,,trudove".Istog iasa pojavljujese glumac koji glumi
Lijednika i nudi joj pomoi. Ona odbija njegovu pomoi.
,,Otkuda ste se vi pojavili, doktore?"
,Nra(am se iz bolnice. Bio sam na duZnosti cijelu noi. Vei sam imao
pet porodajadanas,pa jedan vi5e ili manje."
,,Bai zato ne Zelim va5u pomoi. Kada sam radala prvo dijete,lijednik
koji se brinuo za mene bio je tako umoran da sam nepotrebno zavr5ila na
carskom rezu samo zato Sto se Lurio da 5to prlje zavrSi. (Zelio bih napomenuti da se to glumici Trudnici doista i dogodilo.)Ovaj put Zelim da se
za mene brine jedan od kraljidina detiri lijednika - znate oni koji bdiju uz
nju posljednjih nekoliko tjedana vjerojatno su saclaprilidno odmorni. Tko
ie me tamo odvesti? Zelirn da me netko odvede jednom od kraljidina detiri
lijednika."
Prizor se nastavio, glumci su se svadali s putnicima oko Svedskog
zdravstvenog sustava koji je i bio tema komada. Na kraju polovica se putnika ukljudila u raspravu dok su drugi pozorno slu5ali.
Trecaakcija
Na liniji Djurgarden-Slussenputovanjetraje sedam minuta, koliko je i
trajalanaSapredstava.Do trenutka pristanka, posadaje vei obavijestilabolnicu radiom i trudnicu je u pristaniStuvei dekalahitna pomoi. Kako smo
predvidjeli tu moguinost, imali smo pripremljen automobil pa je trudnica
odbila njihov prijevoz i krenula s prijateljima dok se u pristani5tu nastavila
rasprava.

21o

3 Rasizam I.: Grk

Ovaj smo komad igrali u dva razlidita restorana,oba na otvorenom.
Tema koju su izveli glumci bila je iznimuo vaLna u. Svedskoj,gdje postoje
snaZnepredrersudeprema strancima.,,Pseieodi" je epitet koji se pridaje oninra dije odi nisu plave (U Svedskojveiina domaieg stanovni5tvaima plave
odi).
Prunakcija
Suprug i Supruga sjedeza stolom i glasno raspravljaju.Ona mu predda ne pomaZeu kuii, ne brine se dovoljbacujeda previ5egleda druge 2er1e,
no za sina itd. On poku5avabraniti svoja,,mu5kaprava".
Drugoakcija
Mlada Lena,Suprugova Ljubavnica, ulazi i sjeda za susjedni stol. MuZ
ostavljaZenu sarnu unatoi njezinu negodovanjui odlazi sjestik Ljubavnici.
Slijedi ljubavna svada.
Trecaakcija
Ulazi mladi Grk koji traZi slobodno mjesto.Supruga gapoziva da sjedne k njoj. Na njegovo zaprepa5tenjepokuSavaga zavesti.
Cetartaakcija
Suprug zamijeti da mu Supruga ima dru5tvo, vraia se za njihov stol i
pokuSavase rije5iti Crka. Napada gananacionalnoj osnovi. Supruga ustraje
cla Grk ostane s njom. Konobar je prisiljen interve'nirati jer ga Suprug moli
da Grka izbaci iz restorarra,a Supruga traLi da to udini s njezinim muZem.
Nastaje opia rasprava.Suprugov bijes nije izazvala dinjenica da mu je Lena
s drugim muSkarcem,nego spoznajada je on Crk. To jasno iskazujeokupljenom dru5tvu.
U obje izvedbe ove predstave,sudjelovanjepublike bilo je Zestoko.
Tijekom druge izvedbe, sjedio sam pokraj Svedskenovinarke koja je
izvje5tavala o dogadaju. Nekoliko stolova dalje sjedili su njezini prijatelji.
Prema njezinoj tvrdnji svi su za sebe tvrdili da su antirasisti. Sada se rasistidkascenaodigravala pred njihovim odima. Pa ipak, jedini koji se nisu
ukljudili, bili su ti njezini prijatelji. Oni su bili iznimka - raspravaje bila
Zustra.Rasizamnije bio jedina tema rasprave,komentiralo se i pravo udane
Zeneda se izbori zasvola prava u odnosu namui.a.
4 Rasizam II.: crnkinia
Ovajje komad izveden na trajektu.
Praa akcija
Grupa se ukrcala na trajekt u Slussenukoji je vozio prema zoolo5kom
vrtu Djurgarden. Brod je bio dupkom pun. Bila je to najte5ia od svih predstava u Skeppsholmu, koja je izazvala najveie reakcije.
Za po&tak, glurnica koja je glun'rila Crnkinju sjelaje na uodljivo mjesto. Talijin, SluZbenik i Pripita Zeiastoje ili sjede uniezinojblizini. Pijanica
23r

(inadesjajnaglumica) medu prvin'rase ukrcala na brod. S limenkom piva u

ruci pozdravljalaje svakog putnika. Prisno je davrljalas jednima, izazivala
druge i opienito sablaZnjavalaveiinu svojim pona5anjem.
Druga nkcija
Brod kreie. Nakon nekoliko trenutaka Talijan prllazi mladoj Crnkinji
protestirajuii Stoona, crnkinja, sjedi, a orv bijelac,stoji. NastajeZestokarasprava o rasnim pravima. Crnkinja bijesno ustaje, a Talijan sjeda udubiv5i
se u novine. Pripita Zena, koja je zajednos ostalim putnicima nazodila dogadaju, pr llazi Talijanu.

Trecnakcija
Pijanicaustrajeda joj Talijan ustupi mjesto.
,,Rekli ste da je ovo zemlja zabljelce, Stoje u redu, ovo jest zemlja za
bijelce,bijele Svedane,a vi ste Talijan. Gubite se s tog mjesta."
Slijedi raspravao zemljama podrijetla, rasama i pravima dovjeka.TaIijan napokon odlazi.
Ceturtaakcija
SluZbenik prilaziPripitoj Zenizahtijevaju6i da ustane i ustupi mu mjesto; moZde ona jest Svedanka, ali je neproduktivna alkoholidarka, a ako se
njega pita, pravo na sjedeia mjesta nije samo pitanje rase i nacionalnosti
nego i dru5tvenog poretka, on je bijelac,Svedanin i bijeli ovratnik.. Nastaje
opia pobuna.
Povratna reakcija bila je nevjerojatna.Gomila je branila pijanicu, svi su
raspravljaliu jedan glas zastupajudiili opovrgavajuii prava razliditih nacionalnosti, rasa i dru5tvenih klasa.
Jedan od glumaca pravio se da uvjerava mladu Crnkinju da se vrati
na svoje mjesto.Ona odbija takvu milost. Nekoliko glumaca koji sjedeokolo
ustaju i zapodnju raspravu o predrasudama i svaki naglaiava svoj razlog:
,,Jaustajem jer sarnBrazrlac!" ,,Jaustajem jer sam Indijac", ,,Jaustajem jer
sam siroma5an."itd.
Rezultat je bio koliko nevjerojatan toliko velidanstven. Zanemarujuii udinkovitost rasprave/ bilo je nevjerojatno vidjeti toliko praznih sjedala
ispraZnjenih kao znak protesta unatod tomu Stoje brod bio dupkom pun i
svi su bili stije5njeni.
Nakon predstave glumac koji je glumio SluZbenika, profesionalac s
dugogodiSnjimiskustvom, rekao mi je da nikada ni zajednu premijeru nije
bio tako napet, toliko upla5en.No takoder je naglasio da nikada nije viSe
uLivao u predstavi.

Bijeliouratnikjeizrazkojimse od sredine 20.stoljeia opisuje svaki pojedinac odnosno druStvena grupa koja se bavi poslom koji zahtijeva vi5e obrazovanje i strudne
kvalifikacije, odnosno malo ili nimalo fizidkog rada, za razliku od plaaihourntnika
koji oznadavajuradnidku klasu. (Nup prev.)

5 Piknik na ulicama Stockholma

Zivio sam u 56o Paulu u Brazilu petnaest godina. Ondje su cestegradene jedne iznad drugih, Stoznadi da su ponekad prozori na treiem katu u
istoj razini s ispusima automobila,oni koji Zive na prvom ili drugom katu
mogu vidjeti aute kako prolazeiznadnjlh.Zbogtoga mi se Stockholmdinio
lijepim gradom, no njegovi gradani nisu dijelili moje mi5ljenje.Rekli su da
je grad osmiSljen za aLrte,a ne pjeSakepa su to izabrali kao temu koiu su
pretodili u sljedeiu predstavu:
Praa nkcija
Obitelj (Otac, Majka, Sin i Kii) postave stol s cvijeiem, Salicama,termosicama s dajem te koladima na plodniku. Tri automobila puna glumaca
parkiraju se u blizini i promatraju.
Druga akcija
Dva glumca preuzmu uloge Prolaznika - negoduju kako je plodnik
napravljen kako bi ljudi po njemu hodali, a ne postavljali stolove i piti daj.
Obitelj popusti nakon kratke rasprave.
,,Ako ne moZemo odrZati piknik na plodniku, jer je stvoren za pje5ake,
odrZ,atiemo ga nasred kolnika."
Tre6aakcija
Tri automobila istovremeno krenu ulicom, a Obiteljim da znakda stanu, zakrde cestu i potpuno zaustavepromet. Obiteljpostavi stol nasred ceste
i stavi na njega cvijeie, Salice,termosice s dajem,koladete stanu piti daj smireno i hladnokrvno poput Britanaca.Glumci iz tri auta svadaju se s Obitelji
tvrdeii kako je kolnik stvoren da se po njemu vozi, a ne pije daj.
Cetortaakcija
Izmedu obitelji i Yoza(a stvara se svojevrsno natjecanje i obje grupe
pokuSavajuuvjeriti gledatelje-izvodadeda stanu na njihovu stranu. YeCza
nekoliko minuta, cestaje zakrdena autobusima, mopedima, autima i taksijima i svi su nalegli na trube. obitelj im predloLi dapopiju daj s njima. Neki
prihvate ponudu, no druge to ozlovolji.
,,Za{to ne odete i popijete daj kod ku(e?"
,,Zato 5to nemamo tako lijep auto kao vi. Zato Etonemamo vremena.
Vidite, imamo samo sat vremena za pavzu na poslu, radimo ovdje, a Livimo
u Slasjobadenu,5toje gotovo sat vremena odavde. Zato 5to...itd."
Svada se razbuktala. Poneseni entuzijazrnom glumci su morali improvizirati nakon 5to su iskoristili sav pripremljeni tekst. Zahvaljujuii nevjerojatnoj reakciji gledatelja-izvoda(a,improvizacija se nastavila jo5 detvrt
sata 5to je veoma dugo za ovakvu vrstu kazaliSnog dogad,aja,pogotovo u
ovakvim uvjetima. Argumenti su letjeli na sve strane...sve dok nije intervenirala policija.

L33

Neuajeibanaakcija- policija
Neztidljiaokazaliitedestose suodavas ozbiljnim problemom - sigurnoSiu. Iako neaidljiuokazaliitepruLa fiktivne prizore, bez ublaLujuiih udinaka
koje pruZaju konvencije uobiiajenog kazali5ta, ta fikcija postaje stvarnost.
Neuidljiaokazalidtenije realistiino- onojest staarnost.
Sve5to se dogodi, dogodi se u stvarnosti - mlada Zenakoja poljubi djeiaka u pari5kom metrou, ,,buduia majka" koja dobije trudove na trajektu,
crnkinja koja je otjerana sa svog sjedala,Grk koji se svada sa Svedaninom
oko njegove Lene,obitelj koja odrZi piknik nasred ceste- sve je to stvarnost,
iako je prethodno uvjeZbano.
Obiteljje bila stvarna obitelj,kao 5to su to bili i koladi i daj - i policija
koja se pojavila bila je stvarna. Stigli su u dva policijska automobila i u policijskom kombiju. Stokholmskapolicija postavilaje naime nadzornu video
mreZu na strate5kimmjestima te su ti dijelovi grada pod budnim nadzorom
tih,,nevidljivih odiju".Takoje nevidljivo kazaliStebilo uhvaieno nevidljivim
kamerama i odvedenou nevidljivu policijsku postaju.
Da je ova scenaprotekla kako je planirano, protagonisti bi na vrijeme
spremili svoje stvari i ,,trz Bolji blagoslov" mirno oti5li, no kako je zanos
ponio kako glumce, tako i gledatelje-izvodade(koji su dak i formirali krug
te plesali u ritmu automobilskih truba) policija je imala vremena stiii u velikom stilu. Zapovjednik je htio uhititi,,glumce", no kako nije mogao raspoznati tko je glumac, a tko nije, odludio je svakoga tko dira bilo koji dio rekvizitelliscenografije (bilo da sjedi na stolcu, drZi Salicudajaili dak jede komad
kolaia) proglasiti glumcem. Tako je uhitio nekoliko ,,glumaca",ukljudujuii i
dvije simpatidne gospode koje su samo bile u prolazu te je provjerio njihove
dosjeepreko radija. Kako nisu bile na listi traZenih, smjestaih je oslobodio.
Gledateljimase nikada ne smije objasniti da je nevidljivo kazali5tesamo kazali5te, jer ono tako gubi na snazi. Pa ipak, ovaj put morali smo to
objasniti policiji, iako mi se dinilo da nas nisu baSrazumjeli...

Druga nkcija
Jednaje glumica branila prava djece da sudjeluju u konferenciji iako
ne razumiju o demu je rijed.Jedanje glumac pokuiao izbaciti dijete dok ga je
.Iz razll(itih dijelova dvorane dopiraii su vei pripremljeni
clrugi sprjedavao
se
d,ijalozispajajuii sa spontanim reakcijamapublike, a ja sam na engleskom
pitao Stose dogada.I ondje je situacijabila eksplozivna i svi su u kazali5tu
sudjelovali.
Trednakcija
Na moj drugi znaksvi su se glumci istovremeno popeli na pozornicu i
zamolio sam ih da senaklone publici. Tek u tom trenutku publika je shvatila
da su bili dijelom nevidljivog kazali5tai upravo su tada shvatili Stoje nevidljivo kazali5te.Nije bilo potrebe da se iStavi5e kaZe.

6 Djeca gledatelja
Na mom zadnjem predavanju na Stokholmskom festivalu bilo je prisutno oko 700 odraslih i barem pedesetaknemirne djece.U Svedskoj'vlada
nevjerojatna tolerancija u pogledu djece - mogu diniti 5to ih volja. Ponekad
bi se popeli na pozornicu i usred mjuzikla podeli govoriti u mikrofon, a da
ne bi bili dak ni opomenuti. Na tom posljednjem predavanju, moj je zadatak
bio objasniti Stoje to nevidljivo kazaliStei opisati naSeprethodne izvedbe,
ali glumci su do5li na bolju ideju - napravili su prizor nevidljivog kazaliSta
o djeci. Rezultatje bio fantastidan.
Prrtaakcija
Glumci su rasprieni u gledali5tu.Dogovorili smo se da iu, dok pridam
o nevidljivom kazaliStu, signalizirati podetak stavljanjem ruku na glavu.
Trenutakje doiao i ja sam se primio za glavu.Jedanod glumacaustaoje i na
SvedskompredloZio (iako se konferencijaodrZavala na engleskom)da djecu
izvedu iz prostorije jer je nemoguie duti o demu se govori.

234

235

Neuujeibanaakcija- policija
Neuidljiaoknzaliiteiesto se suodavas ozbiljnim problemom - sigurnokazaliitepruLa fiktivne prizore,bez ublaLujuiih udinaka
Siu. Iako neztidljiao
koje pruZaju konvencije uobidajenogkazali5ta, ta fikcija postaje stvarnost.
Neaidljiaokazaliitenije realistiino- onojest staarnost.
Sve 5to se dogodi, dogodi se u stvarnosti - mlada Lenakoja poljubi djedaka u pariSkom metrou, ,,buduia majka" koja dobije trudove na trajektu,
crnkinja koja je otjerana sa svog sjedala,Grk koji se svada sa Svedaninom
oko njegove Lerre,obitelj koja odrZi piknik nasred ceste- sve je to stvarnosf
iako je prethodno uvjeZbano.
Obitelj je bila stvarna obitelj, kao Sto su to bili i koladi i daj - i policija
koja se pojavila bila je stvarna. Stigli su u dva policijska automobila i u policijskom kombiju. Stokholmska policija postavila je naime nadzornu video
mreZu na strateSkimmjestima te su ti dijelovi grada pod budnim nadzorom
tih,,nevidljivih odiju".Tako je nevidljivo kazali5te bilo uhvaieno nevidljivim
kamerama i odvedenou nevidljivu policijsku postaju.
Da je ova scenaprotekla kako je planirano, protagonisti bi na vrijeme
spremili svoje stvari i ,,uz BoLji blagoslov" mirno oti5li, no kako je zanos
ponio kako glumce, tako i gledatelje-izvodade(koji su dak i formirali krug
te plesali u ritmu automobilskih truba) policija je imala vremena stiii u velikom stilu. Zapovjednik je htio uhititi ,,glumce",no kako nije mogao raspoznati tko je glumac, a tko nije, odludio je svakoga tko dira bilo koji dio rekvizite ili scenografije(bilo da sjedi na stolcu, drZi Salicudajaili dak jede komad
kolada)progiasiti glumcem. Tako je uhitio nekoliko,,glumaca", ukljudujuii i
dvije simpatidne gospode koje su samo bile u prolazu te je provjerio njihove
dosjeepreko radija.Kako nisu bile na listi traZenih,smjestaih je oslobodio.
Gledateljima se nikada ne smije objasniti da je nevidljivo kazaliStesamo kazaliSte,jer ono tako gubi na snazi. Pa ipak, ovaj put morali smo to
objasniti policiji, iako mi se dinilo da nas nisu ba5razumjeli...

Drugaakcijn
Jednaje glumica branila prava djece da sudjeluju u konferenciji iako
ne razumiju o demuje rijed.Jedanje glumac poku5aoizbaciti dijete dok ga je
drugi sprjedavao.Izrazliditih dijelova dvorane dopirali su vei pripremljeni
dijalozi spajajuii sesa spontanim reakcijamapublike, a ja sam na engleskom
pitao Stose dogada.I ondje je situacijabila eksplozivnai svi su u kazaliStu
sudielovali.
Treia akcija
Na mojdrugi znaksvi su se glumci istovremenopopeli na pozornicu i
zamolio sam ih da senaklone publici. Tek u tom trenutku publika je shvatila
c-lasu bili dijelom nevidljivog kazali5ta i upravo su tada shvatili Stoje nevidljlokazali5te. Nije bilo potrebe da se i5ta vi5e kaZe.

6 Dieca gledatelia
Na mom zadnjem predavanju na Stokholmskom festivalu bilo je prisutno oko 700 odraslih i barem pedesetaknemirne djece.U Svedskojvlada
nevjerojatna tolerancija u pogledu djece - mogu diniti Stoih volja. Ponekad
bi se popeli na pozornicu i usred mjuzikla podeli govoriti u mikrofon, a da
ne bi bili dak ni opomenuti. Na tom posljednjem predavanju, moj je zadatak
bio objasniti Stoje to nevidljivo kazali5te i opisati naSeprethodne izvedbe,
ali glumci su doSli na bolju ideju - napravili su prizor nevidljivog kazaliSta
o djeci.Rezultatje bio fantastidan.
Prua akcija
Glumci su rasprbeni u gledaliStu.Dogovorili smo se da iu, dok pridam
o nevidljivom kazaliStu, signalizirati podetak stavljanjemruku na glavu.
Trenutak je doSaoi ja sam se primio za glavu. Jedanod glumaca ustao je i na
SvedskompredloZio (iako se konferencija odrZavalana engleskom)da djecu
izvedu iz prostorije jer je nemogu6eduti o demu se govori.

234

/35

i boZansko
ludilo
stvaranje
7.Umjetniiko
i iudesnosti
Razmiiljanja
o umjetnosti
Nekad davno, urodenidki pjesnik plemena Pataxo iz sjevernoistodnog
dijela Brazrla, religiozan dovjek, udubio se u proudavanje Biblije- i vei od
prvih stranica bio je odaran iudima koje je tamo na5ao.U prvom poglavlju
Knjigepostankanapisano je da je prvoga dana stvaranja svijeta Bog stvorio
svjetlost da bi mogao jasno vidjeti Sto dini kako poslije ne bi zaLalio. I bi
svjetlost, i vidje Bog da je svjetlost dobra. Obasjavalaje sve uokolo. Zasad,
sve ide dobro!
Drugoga dana On stvori svod rastavljenod vode, svod nazvanebom, i
vidje da je i to dobro: najbolje!Ohrabren time treiega dana razdvoji vodu od
tla, stvori drveie, voie, sjeme,i vidje da je i to dobro, i kopno i more, bili su
vrhunske kvalitete; do tada sve je iSlo dobro, Bog je bio ushiien.
Cetvrtoga dana - umoran od tolika rada i deznuii za nedjeljom - stvori
dan i noi, godi5nja doba i godinu, sunce da obasja dan, zvljezde danoi ne bi
bila tako mradna kao prije Stvaranja.Sve mu se to svidjelo jer je bilo dobro tako kaZe Biblijau kojoj se rijed ,,dobro" ponavlja u svakoj frazi.
Petoga dana Bog je napudio mora ribama, nebo pticama, golubicama
mira i grabei,ljivim orlovima, kako bi mu pomogli da nastani prazna prostranstva.Naredio je ribama i pticama da idu i mnoZe se - zadatak kojem su
se oni posvetili s velikim uZitkom! Bog vidje da doista sve dobro ide, svijet je
bio pun divljih zvL)etrkoje su jele jedna drugu, jako dobro, ba5 dobro.
Do5aoje i Sestidan i iscrpljeni Bog promatraSe zemlju,jo5 uvijek praznu u odnosu na nebo i more koji su bili napudeni neumornim zvljerima,
pa stvori Zivotinje koje puZu tlom i vise s drveia, sitne mrave i trome debeloko5ce;neke vegetarijance,ali u veiini mesoZdere,i dalje uzbudene i krvoZedne.I stvori on te Zivotinje i vidje da je to dobro, psa i madku, vuka i
janje, zmljui vrapca, mrava i mravojeda. Trgali su jedni druge na komadiie,
besramnose klali. Jakodobro.
Analizirajuii svoj rad Bog je osjetio iznenadni nemir shvativSi da je
zaboravio najvaLnlju stvar, neSto5to je zapravobila po-etna ideja njegovog
projekta:stvorio je sporedneglumce... ali nedostajaoje protagonist' Ptezastvorit
bori"ru p.o^t-ljuo j" ,rro*e boZanskomJa:,,Odmah, bez odlaganja,
eu tovleka! Nadma5it iu sama sebe.Sva ta flora i fauna, ti glederi i vulkani
- sve se to toliko razlikuie od mene. eovjek, medutim, bit ie stvoren na moju
237

do naimanje borice ispod odiju i

siiku i priliku. Bit ie mi posve slidan sve
mr5tenjaobrva."
nogu/ Bog stvori
u aj"tie,, sekunde,posluZivSise glinom podno svojih
pozornost:
Obratite
nosnice'
kroz
dovjekaod krvi i mesai udahne n"ruZivot
ni iz deje
stvorio
Bog
zernlji
u
crva
do
sve ostalo - od najopakijegreptila
je, medutim,
eoviek
volje.
nemateriialne
ga, oni su puke uprtrul.i4Jniegove
o" y" nadinjenod gline. Nije moglo uspjeti,niie
;?ji"i kojile bio... recikliran;
uspjelo.
Biojeve6Sestic]aniBogonakoumoran,gledaju6iodozgodovjeka,
v idje. lam us e n i S ta n e s v i d a o .{ o ,..o g u s to j euqra.V o.stvori o.S hrvani neutj eSanpromatraojenagogAdama,'.,su,,'.,,Zmirkajuiumizerijukojajestajala
ruku, dekajuii naredbe'- ^ .
fr"d "1i*, prekriZenilr
Bog nadinio _ ha, Sefe?odajte mi tajnu!,,,redeprvi
je
dobri
,,2al|orne
dovjek, Laledse netom 5to se rodio'
,,Kakvosmrdljivo,nekorisno,nezahvalnobiie,,,pomisliBog.,,Kakvu
li sam samo gluposi udinio! Gdie sam pogrije5io?"
je boZanskog odmora' a jo5 je
Nedjelja, kao Stoje dobro po"'uio' dan
zavrSi' zbog velikekolidine
bilo toliko toga zaudiniti prije nego 5to subota
svijet ,,vrlo dobrim", kako Biposla, Bog je u svom pr,ro* poku;aju nadinjo
skicu' nacrt'
ftliu t uz"] altbezdetilja: tek prvu vetzliu'
s.toje mog-ao/i..poieo zanajbolie
Poku5ao je popra"iti 5t; je mogao'
tek nakon Stoje zavrprimjer,
na
je
.tuditio;
mjeiivati djetinje pogreSkekoje
omaskom ' ili iz
ne-objaSnjivom
ali
dovjeka,
5io Bog je shvatio'da"je stvorio
je
zenu' Kako vei upotrijebio
mrznje prema Zenama- zaboravioje stvoriti
za recikliranjem:
je
sav raspoloZivi materijal,jos jednom morao-posegnuti
zakrivljene-kosti nadinio je ne,rpu,rut je muSkar ca, nzeomu rebro i od te
- to mislim doslovce' hvala
vjerojatno dudo - izmislio je Evu! Hvala Bogu
Bogu - mi mu5karci sreiom nismo sami!
tomu 5to smo nadinieni
Citajuii Bihliiu,pjesnik ie razurnio da, unatod
- ne on sam. Bog je
slika
Njegova
samo
smo
mi
na Njegovu sliku i p.iiltrr,
medutim, niie nas mogao nabio ialeiljiv, jasno namle pokazaosvoju volju;
se mogao klonirati - kloniranje
diniti ba5 posve na svoju sliku i priliku, nije
Umjesto toga'.nadinio
job nije Ulfo irmlstenona poteiku stvaranja svijeta!
jesmo
njegove slike; naMi
nas je kao nepre ciznekoprje,gotovo karikature.
Lalost,mi nismo Bog' Kakva Steta!
poteza -.lo.g je moian
ovdje smo se-suodili s problemom zavrSnog
on btbez sumnje
odmora,
(zasluzenog)
i da nedjelja nije bila njegov iu.,
kantie da je hitnja
samo
Sto
boljimi
malo
nas
usavrSiosvoje djelo i nadinio
sedatn dana, tijekom koiih se
neprijatelj sarr.Slnosti.Nakon tih jedinstvenih
iz onoga sto se moZe iSditati iz
doista naradio, Bog je odludio u;'eti odmor;
sL zadovoljio samo njeziBiblije, nakon prve"grube skice zemlje izgled,ada
i
poneki dosudeni potop
nim promatranjem"- ako izuzmemo kritiziranie
nije niStaviSeudinio'
Pjesnikjeotkrioda,izmedusvegaostaloga,Bognematijelo-tobi
ogranidenja' Mi smo Njegova
impliciralo da ima granice, a on ne prihvaia
tomu, On nema teZine' On
Nasuprol
tijelc.
slika, tjelesna iprolazna; imamo
i bez srca.
je distamisao, d.,,t'u", mesa -bezkrvi u svojim Venama

Kako nije imao ruke - to kaZe pjesnik, ne ja, prozaiian dovjek kakav
jesam - On je potraZio pomoi vizualnih umjetnosti kako bi prikazao svijet,
ne onakav kakav je stvorio,nesavr5en,nego kakav bi bic da NjegoveboZanske namjerenisu bile osujeiene.
Sliledom tih razmiSljanja,inicijalni boZanski plan, tako nesavr5enu
svojoj realizaciji,ne bi bio uodljiv u viclljivim stvarima koje je stvorio, nego samo u djelima umjetnika koji mu daju konadnu zaokruZenost.Samo u
umjetnidkim djelima otkrivamo prave BoLjenamjere,Njegov pilot-projekt
svijeta,plan koji, zbog dolaskanedjelje,nikada nije do kraja ostvario.
Bog je imao jasnu viziju o zvukovima, ti5ini, Sumovima,ali nije imao
vremena skladati stvarne partiture, te je zato trebao skladatelje:glazba bi
bllarealizacljaboLanske ideje koja je samo naznadenau timbrima i melodijama, notama i harmonijama koje plutaju nasumce atmosferom dekajuii da
ih uhvati glazbeni genij.
Bog - u nedostatkaruku - pozvaoje slikare claslikaju, kipare da nadine kipove, pjesnike da stvore liriku i epsku Biblijukako bi objasnili neobjaSnjivo. I kakva je to prida koja opisuje zbivanja prvog, clrugog i treieg dana,
kada su tek detvrtogastvoreni dan i noi?
Bog nam je ostavio - kao nedovr5enimsmrtnicima - da dovriimo njegovo djelo.Stoje jo5 Zalosnije,nije imao vremena izmisliti buduinost i, protiv naSevolje, udijelio nam je slobodnu volju koja je istovremeno blagoslov
i prokletstvo. Odredio je da biramo sami svoje putove ne obja5njavajuii Sto
je dobro a lto zlo, osim Sto nam je zabranio jesti jabuke. Marelice i karambole, acaiei acerole3s,
banane,i dinje, sve moZe osim jabuke. Nikada ne jesti
jabuke!
Nagi je dovjek bio gladan, artaga Lenazasigurno izgladnjela..., 5to Bog
nije uzeo u obzir. Tako se dogodilo da jednoga dana dok su prolazili Edenskim vrtom, Eva, naizgled osoba kojoj niSta nije nedostajalo- tko je mogao
misliti da ie se to dogoditi? - iZivcirana se okrenula srameZljivomAdamu i
rekla razdraLljivo:
,,Ovajna5 Bog je svemoiar:.,zar ne?Malo previ5emoian zamoj ukus!
Sto on misli tko je? MoZeSli mu vierovati? Grozanje! Stalno imam osjeiaj
da je negdje u blizin| napola sveprisutan - da nas uhodi! I zna5 5to jo5?
Razmi5ljam o nedemu 5to bih Zeljela da udinimo - i da se nisi usudio reii
ne, Adame!"
Nakon dugog razmi5ljanjaAdam je promrmljao: ,,Vidi5,ja mislim...
Mislim da... moZda...kada razmisliSo svemu...dakbih rekaoda... do neke
granice...tko zna? Ako to gleda5iz tog kuta... odakle ja gledam... kada
sagledaS
sa svih strana...kada dodeSdo srZi...u drugu ruku..."
Da bi ga uSutkala,Eva je izmislila poljubac!
Pa, ostatak pride vei znate. NaiSla je zmlja i upitala: ,,Zaito ne?" To ie,
kao 5to svi znaju, najopasnije pitanje ljudske egzistencije,najsubverzivniie!

38Karambolajebrazilsko vode ponekad zvano i zvjezdastovoie; acai je palma Poznata i kao kupus-palm u, orrroloje jos jedna brazilska voika s visokim sadti'ajem C
vitamina. Ku5ajteih! (Nap. A.J./A.8.)

/39
zl8

postave to pitanje, zapravo ne traZe razloge

Zattone, ako Le|im? Kada ljudi
se ne pitaite
najdesde tralerazloger/a nedto udine. Nikada
nedto rre uiine
da
-,iaStor1,,...
Sretno!
osim ako doista ne Zelite to udiniti!

Strasti umjetnost
Zahva|jujuiipjesnikuizplemenaPataxo,podeoSamrazmisljatioslidOtkriva li se Bog doista kroz
nostima izmedu iozjegdjela i umjetnidko^g.
djela?Sto 1" zaPravo.umjetnost?
".npr"lff.a
Um jet n o s ts e mo z e ra z u mj e ti n a mn ogorazl i di ti hnadi na.P odupi rem
idejudajeumjetnostbilokojevrsteuvijekpov:Z.anasaosjetilnimsustavom
niemu bi6u - bilo kojemljudskom bi6u, ali samo
koji omoguiuje d;;;k;;
da stvori Prikaze stvarnostr'
Um jet n o s tn e re p ro d u c i ra s tv a rn o sU onaj epre.dstaaldak
j n.Ikazal
i 5te,daki
i francukrinkom' to dini;
pod svojom najekstremnijom naturalistiikom
dvadesetogstoljeta' kako.bi zofno
ski redateljAntoine3ekoji je na podetku
radnja zbiva-uklaonici, svaki dan kuclodaraodekouu f."ariavu dija se
estetsku distancu: s jedne strapovao svjeZe-"ri, iak je i on zauzimao
stfane, publika. Jasnoodvoieni
druge
s
ne pozorn iru, n1""i,mobiici i boie;
drugi stvarnost slike'
,rrlitorrl, jedan 1eUlo slika stvarnosti;
i druge Zivotinje na svobizone,lavove
crtali
su
koji
cak i prvi slikari
razlika izmedu stvarnosti i slidovima peiina, tuk rt i oni znali da postoji
preiodavali su rogove i zube divljih
kovnog predstavljanja: Spiliski slikari
strah" -,:l-:-::'p^restravZivotinja u niihovomslikovnom otjelovljenju,bez
ravnrcama'
modela kad bi ih susreli na otvorenim
I"". Upzali od svojih
Umjetnostjeprikazstvarnosti,anestvarnost,nokojutostvarnostona
i Sinu u v remenu; slikar stvo or gani zira
pr lkazuje?Glazb a ot ganizira zv ilki t
ljudska dielovanja u vremeoblike i boie u prosto"ru.A kazali5te organizira
nu i prostoru.
predstavtjTi" stvarAko se umjetnost sastojiu tome u ofganizaciiii
- koje se od tih djelovadjlovanje
ljudsko
nosti - i ako f.uriltst" predstavlja
predstavljanja?
nja mogu s*atrati vrijednima kazaliSnog
otkrivaju svoje-strasti' Lope
tjudskJbi6a
kojima
u
Odito, samo ona
je re6i da bit kazali5ta dine dva
de Vegaau,ipanjolski dramatidar, tbiiurruo
glumca, Podij i" ' strast'
No. . ' S to j e s tra s t? S tra s ts e ,p o p u t l mj etnosti ,moZedefi
ni rati namnood krajnje snaZnih emocija koju
go nadina; volim misliti da je ,t*ri svaka
traganje za idealima' ljudska soljudsko bi6e moZe osjetiti. f-iulav i mrLnia,
la.sportskim uspjesima sve to
lidarnost, znanstvena znatiLe|ja,potreba
je
istinski
ako
Tako je umjetnik'
moZe biti strast, ako su posebno snaZni.
umietnik, osobau zagrliqu strasti'

Zivotne snage/
strast valja rehabilitirati, vratiti je prvobitnom-znadenju
rijedi pathos,
grdke
od
krenule
su
koje
promijenjenom semantiikim nitima
(eng' paipasija
patlnlogy)
(eng.
patologiia
kao
iz koje su potom potekle rijedi
ona je
bolest:
nije
muka,
nije
strast
ssion"u znadenju,,muke",.stradanja").
pasija
Kalvariji:
prema
putu
na
i
posrtanja
muke
nisu
zivot! Kristova pasija
od
istodnog
dovjedanstvo
i
spasi
BoLiuvolju
ispuni
da
ie njegovaodlu3nost
grijeha.
dovjek, vei
VaSsugovornik u ovoj kniizi, dragi ditatelji, nije religiozan
nije izvor
to
da
se
vam
strastven!Ja sam prepun svojih strasti, no kunem
diiele'
strasti
mojih
zapreke koje me od
mojih
' patnji: n;ih uzrokuju
ih tiera mrZnja
Rorr1"oi Julija ne pate i umiru zbogsvojih strasti: na to
sljedbenjihovi
Montecchija,
i
rodena iz pohlep" irrl1"a,t obitelji Capuletija
propasti,
njihove
je
uzrok
to
moii
i
nici i batinadi,svi u borbi za vise zemlje
a ne strast.
je udizaprekeim uzrokuju patnju: njihova slras_tdaje im Livot! strast
imperijalisti
stvorili
su
koju
zapteka
Kubi;
nila Che Guevaru omiljenim na
vodio poje
rezultirala je njegovomsmriu u Boliviji. Tiradentes+\ zbogstrasti
uzrok
(Ludakinja),a2bllaje
Louca
A
Maria,
aDona
kret InconfidenciiMineira,
njegoveproPasti.
ve6 zato Sto
je
strast donosi patnju, to je sigurno, no ne zato Sto strast,
slobode!
'je zagovornik
"Ljrdsko
biie u svojoj teSkojborbi protiv prirode, boreii se zaopstanak
pravo i du7i sreiu, vodeno Zeljom za'uLivaniemu livotu jer je to njegovo
Liv.i Zutno'
biie
ljudsko
nost - postajevise od obidnog i uklanja sve zap-reke;
je
drZali na
bismo
kako
zbogsvoje smrtnosti i spozriaje da smrt ne deka
udu!"ttoiti, imamo svoje strasti, mnoge i razlidite'
u kojoj je onaj
Samo jedna strasi moi,e biti opisana kao tragiinn: ona
u kojoj se
strast
Livot
njegov
je
kocki
koji je ponesen straSiu svjestan da na
prlimet te strasti ciieni viSe od Livotasamog'a3
Livot i svijet
strast koja po prirodi Ludi za slobodom Zeli promijeniti
tlo'
natapa
i
brane
koji znamo. To je rij"ku kolu uni5tava
je pokret za neovisnost
InconfidenciaMineira, prevedena i kao.Minas urota, bila
Pieta za(elo iu ie 1789'
gradana^Ouro
Brazilaod Portugala.'Dvanaest utjecajnih
Tiradentes (iupai
zvan
Silva,
cia
zubar-Joaquim
je
ju
fos6
bivSi
godine, a vodio
objeSeni raje
potom
te
na
sudu
je
zuba).Ustanakje uiusen, a Tirarlentes zavrSio
praz'nik
nacionalni
danas
ciatum
tiOZ'taije
1.
travnia
Sdetvorenu Rio de Janeiru
Brazila.

43

francuski glumac i redatelj' uglavnom

3eAndrd Antoine (1858.-1943.),
u
kazaliStu'
govornik naturalizma
'n tope Felix de Vega Carpto'1562'4635'
L40

poznatkao za-

r
L:l
bila ie
kraljica Portugala od,1777.,koja je uguSila pobunu,
Maria l. (1734.-1816.),
zd.ravlju'
poznata po svojoj rnelankoliji i nestabilnom psihidkom
jer postoje
Rizik sam po sebi nije clovolianda strast udini tragidnom,
"1qt:l:rtttupredmet
niezin
biti-tragitna'
*oglu
bi
strast
da
uZitkom;
distim
s
sti povezane
nedostiZan'
biti
predm"I*otu
tJga
Osim
mora biti posljedica nuZcle,a ne tek hira.
je,strast da sahrani mrtvu
Antigona gori straSiu za pravaruole obit"lji NjEzila
I
bili niezina bra(a strast
sl
braiu koji su se borili protiv vlastite ""..Uj" "".inak
brani
Prava dri'ave'
proizisla iz nuZnosti.., a ,'re-oguia! Kreont, koji strastveno
neie joj to doPustiti . (A.8.)

/4r

Strastveni smo - zalto onda nismo tragidni?NaSase strast ne pokazuje

rz dana u dan. Zivimo obuzdavajuii strasti, svoje i tude, skrivajuii ih, maskirajuii, oblaieii ih u odijela s kravatom i u uske suknje.Pravastrastje pak
gola, jer je potpuna, i nepokoriva - ne postuje pravila ni rasporede,bonton
ili uljuclnosti.Ona eksplodira!Probijase do svjetla dana!
Suprotna krajnost tragidnoj strasti je klaunska ljubav. Emocija postaje
rzuzetna kada se ne boji smrt. Klaun.nikada ne ide predaleko, ne ide protiv
svijeta: tek samo unosi nered u nj. Cineii sebe snrije5nim, izlaLe smijehu
druge - nas!- koji smo toliko navikli na vlastitu smijebnostda je i ne primjeiujemo. Svi srno mi klauni, a svijet je arena - no nema publike, svi glume,
a nitko ne gleda. I tu nastupa pravi klaun, tj. naSakritidka svijest,a vaZno
je sljedeie:taj klaun dolazi odjevenkao klaun! Prihvaiamo ga jer ima crven
nos.an

To je kazali5te:tragidna strast i klaunska ljubav! Jedno opravdavana5

Zivot, a drugo ispravlja njegov pravac.
Ludi umjetnik i umjetnidki ludak
Sto to umjetnik radi kad poku5avaispraviti BoLjedjeloili barem interpretirati njegovo stvaranje?Ili ako ne Njegovo stvaranje (kad umjetnik ne
vjeruje u Njega),onda stvaranje prirode? Stvarajuii umjetnos! umjetnik se
upuStau suludi pothvat: poku5avaoponaiati i ispravljati Boga - u granicama zdravograzuma, nadgledanklaunom kojeg nosi u sebi.A Stos ludakom
koji dini istu stvar ludujuii u deliriju - 5to on radi? Stvara umjetnost. Ludak
je tek tragidanumjetnik li5en ogranidenjakojima nas klaun pladi.
Umjetnik i ludak teZeistome cilju: unijeti red u kaos,pronaii smisao.
To je i Bog radio prvog dana stvaranja.U Bibliji je napisano:U podetku bijaie
Kaos i Bog rede:,,Neka bude svjetlo".
*a Ono Sto karakterizira
,,netragidnost" klauna, osim uskog i ikrtog raspona njegovih cljela, jesu i neodgovarajuia i nedovoljna sredstva koja koristi da bi zadobio predmet svoje ljubavi. Klaun protivnika tek podbada svojom palicom, podmeie mu nogu da padne, bjeZi glavom bez obzfta i vrati se
tek kad mu protivnik okrene leda; nikad ne povladi obarad niti se laia mada!
Colombina nije Pierrotu rredostiLna,ali nije ni neophofun- mnogo je drugih
plesadica,ona je tek dio trupe, nije ni Desdemona ni Julija; one su jedinstvene
Lene,a Colombina je zamjenjiva. Tragidni pak heroj ne moZe postojati bez predmeta svoje Zudnje. Romeo ne bi bio Romeo da je Zudio tek za krevetom Rosaline. On je mnogo vi5e: proZet je stra5iu. Romeo...je julija. Otelo je...Dezdemona.
Nedostatak odluinosti klauna bijela lica, izostanak potpune predaje, to je
ono Sto ga sprjedava da se upuSta u veie rizike poput otela i Romea; Pierrotova melankolidna tuga i njegov sanjiv karakter, izgubljen u mislima
i odsutan, odbija balerinu koja pleSe i vrti se u potrazi za okretnim Harlekinom koji stoii nogama dvrsto na zemlji i koji joj se duboko urezao u srce.
Ni Pierrot,niti Charlie,na5 Charlie Chaplin - oni su isti! - ne predaju se u potpunosti potra zi za predmetom svoje(eLnje,niti bi clali svoje Livoteza njih - ie5ie ponuclesvoj obraz ili straZnjicu (dekajuii pljusku ili nogu u tur), i to dak viSe sludajno
nego li namjerno. (A. B.)

I neviclljivo posta vidljivo. Kada Van Gogh slika drveie koje se nji5e
na vjetru, on slika sam vjetar: pomaZenam da viclimo nevidljivo, kao i Bog.
Kada je Beethovenstvorio simfoniju, udinio je da dujemotiSinu - da dujemo
neiujno.
Tko bi, ako ne Bog, mogao udiniti takvo 5to?
Umjetnik i ludak pokudavajupronaii smisao Livota i prirode, koja ga,
kao 5to znamq nema.
Priroda je okrutna, nemilosrdna, kao nedovr5eno djelo, nesavriena
skica.Ona grabi naprijed, tetura ravno, poput slijepcau lovi5tu. U prirodi,
dobrota ne postoji - ne obiluje njome kao divljim cvijeiem.
Istina je da Zivotinjebrane svoju mladundad,Stoznadi da pokazuju da
gaje neStonalik ljudskoj ljubavi, naSojnjeZnosti;no ista Zenka koja se brine
za svoju mladundad, moZe rastrgati mlado druge uni5tavajuii tako niihove
Zivote. U prirodi debeli jedu mr5ave, jaki proLdiru slabije. To nikako nije
dobro - suprotstavimose Biblijii svakometko to smatra dobrirnl
Stra5naje istina da znamo da se u ovom lo5e uspostavljenomsvijetu
Livot hrani smriu; moramo jesti, a kako bismo jeli, moramo ubiti - cvjetadu
ili kozu, list salate ili odojka: ubijamo da ubijemo svoju glad. Biti Ziv znadi
samo ne biti jod mrtav! ,,Buduii leS,Sto se razmnoLava",l5rekao je pjesnik
Pessoao ljudskom Zivotu.
U ovom svijetu ogordenosti i mrZnje, zamki i Sokova,dobrota je ljudsko otkriie. Treba je poldavati i treba biti naudena:ba5 iz tograzlogatrebamo umjetnike i ludake - da nam pokaZu put drugaiiji od utabanih staza
ili tumaranjaniziduZ,jedne te iste ulice. Da nam pokaZu BoLjenamjere ili
svrhu prirode. Da pronadu ono zbog degapriroda cvjeta, vodeii se jo5 jednim liudskim izumom: etikom.a6
Moja majka, koja je bila puna mudrosti, rado je ponavljala redenicu:
imamo
u sebi ne5tood ludaka i umjetnika" .Daje danas Liva, u svom
,,Svi
beskrajnomznanju rekla bi: ,,Sviu sebinosimo pone5tood umjetnika, Boga
i ludaka".
Zaljubav BoLjtt,neka se ludaci u nama nikada ne izlijede - neka im se
samo smanje patnje stvaranja vlastite slike Zivota. Za ljubav ludaka, neka
se nedovr5enoBoZjedjelo nikada ne napusti na pola puta: krodimo do ruba
litice pa zakoradimojoi jednom. Zaljubav dovjedanstva:budimo svi ludaci,
budimo svi umjetnici.
Budimo ludi umjetnici,i budimo umjetnici...ludi.

a5,,Cac16ver
adiado que procria! " (iz D. Sebastido,
Reide Portugal)
anDok glazbenici organiziraju zvukove i tiSine koje ved postoje u svijetu, kao Stoto
iine i slikari i kipari s bojama i linijama, umjetnici kazali5ta moraju organizitati
slike ljudskog djelovanja;kao 5to je Shakespearerekao, kazali5te je zrcalo,ali moramo dopustiti gledateljima-izvodaiimada udu u to zrcalo (pozornicu) i organizirajuslite buduinosti u kojoj prevladava etika: zato postoji kazaliStepotlaienih!
(A. B.)

/43

Pogovor
- kazaliiteitornjeviblizancteseinakon
Pedagogija
straha
11.rujna2001.
Trideset dana nakon tragidnog ru5enja Svjetskog trgovadkog centra
(World Trade Center - WTC) zapodeosam radionicu u laboratoriju kazali5ta
potladenihu New Yorku. Svjestansam da naSekazaliSnetehnike, u kakvim
god okolnostima upotrijebljene, uvijek snaZno senzlblliziraju sudionike; u
ovom sludaju bilo je Sesttisuia mrtvih tijela tako bliskih nama, vremenski
i prostorno, ubijenih prije mjesec dana i pokopanih tek dva kilometra od
prostorije u kojoj smo radili. Bilo je te5ko ne izazvati jo5 snaZnije osjeiaje,
osjeiaje Zalosti. Bio sam siguran da 6e sudionici htjeti govoriti samo o neboderima.
Na moje iznenadenje,kad je rijed o temama, u prva dva dana bavili
smo se samo ,,deZurnim krivcima": rasizrr.om,nezaposleno5iu,seksizmom,
razliditim vrstama osamljenosti.Ni rijeii o neboderima. Je li trauma bila
tako snaZna da nitko nije o njoj htio ni razgovarati kako ne bi ponovo proZivjeli to iskustvo?
Treieg dana, tijekom jednostavne vjeZbe ritam-maiine,1rkojoj glumci
koriste tijelo i glas kako bi prikazali temu - u ovom sludaju grad New York
- primijetio sam kako su tri osobepotajno plakale u tiSini. Kasnije,u stvaranju forum-prl(a, gubitak identiteta suptilno se iskristalizirao kao tema. Mlada lena ispridala nam je svoju pridu: podigla ju je i odgojila baka, a nakon
dvadesetogodi5njerazdvojenosti upoznalaje svoju bioloSkuroditeljicu i nije
ju doZivjela kao majku -k1ibez majke. Druga Lenabila je HIV pozitivna, i
Leljelaje dijete, no lijednici su joj to zabranili - Zena kojoj je zabranjeno majdinstvo. Tko bi one mogle biti, ne-majka i ne-kdi?
Kasnije su iskrsnule mradne teme u kojima se ispitivala neranjivost nacije. Do tragedije Svjetskogtrgovaikog centra rat je uvijek bio ne5to strano,
daleko od doma; sadaje postao vidljiv u zadimljenim ostacima,odiSuii na
zlo nepoznatog mirisa koji je vjetar raznosio tjednima nakon pada nebodera. Prvo u New Yorku, a potom na Sveudili$tuMichigan pride su postupno
postajalesvejasnije.Student u domu lelioje na televiziji gledati ratna izvie5ia; njegovi prijatelji radije su gledali boks i ko5arku - nisu htjeli 15taznati o
onome Stot" dogadalo,kao 5toje pola glasadaignoriralo pro5le izbore' Mar2.45

cia, sjevernoameriikauiiteljica,Zeljelaje objasniti studentima da se Francuska revolucijanije dogodila u enciklopediji vei na ulicama; da je Bastille,
sazdana od kamenja, bila i sru5enakamenjem, ne elegantnim crteZima u
fino uvezenirn knjigama. Zeljelaje da znaju cla njihova zemlja proZivljava
bitan povijesni dogadaj:da je brdo mrtvih nakon pada tornjeva blizanaca
povijest u stvaranju.Njeni je udenicipak nisu htjeli slu5ati.
Bubnjar je prestao svirati; pitao se demu sluZi glazba ako nije u stanju
objasniti mrLnju, kontrolirati ili ublaZiti strah. U kazali5tu je traZio umjetniiki raisond'tre.Bojaose krivnje koja bi mogla pasti na umjetnika; koliko
je stvarnih zlodina - pokolja udenika i uditelja koje su poiinili njihovi suudenici,medu drugim bolesnim primjerima - bilo potaknuto zamamnom
fikcijom filmova o teroru i nasilju?
Tijekom radionicepolitolog je na televiziji ustvrdio da je svaki Amerikanac do detrnaestegodine vidio oko detrnaesttisuia ubojstavana ekranu:
automatskim oruZjem, bombama, granatarna, raznijetim mostovima - sve
je to standardno za ve(inu holivudskih filmova. Djeca svakodnevno vide
krv na televiziji. New York su u filmovima vei uni5tile divovske gorile, zli
izvanzemaljci i to mnogo prije nego Stosu to udinili avioni-bombe. Bubnjar
se pitao hoie li nakon ruSenjablizanaca biti moguie gledati filmove s Johnom Wayneom koji ubija Indijance gledajuii ih u retrovizoru svoga auta?
Kako uopie moZemo gledati filmove o Rambu i JamesuBondu, a da pritom
ne umiremo od smijeha ili Skrguiemo zubima od bijesa?
U na5em kazali5nom laboratoriju sudionici radionice sa strahom su se
suodili s toliko pitanja i nesigurnosti:koja je cijena u dolarima jedne bombe ili balistidkog projektila? Tko ih radi, tko za njih plaia, kome novac ide?
Hoie li cijene dionica ratnih industrija skoditi u nebo? Kako je devetnaest
terorista moglo neopaZenoproii kroz dvije ultramoderne zradne luke bez
pomoii iznutra? Je li oklahomski McVeighaTsamo izolirani sludaj ili je on
samo jedan od mnogih poludjelih neonacistakoji nastavljajutamo gdje je
on stao?Kada bi se ispostavilo da mogudi poreme6eniubojice iz Trentona
Sire prijetnje ekolo5kogterorizma (kako se sumnjalo i od toga strahovalo
u vrijeme pisanja ove knjige),bi li oruZane snageimale izonomijskua8duZnost da bombardiraju New Jerseyi njegovo neduZno stanovniStvo,kao Sto
su bombardirali Kabul i njegove Lene zamotane u svoje pokretne sarkofage?
Nakon osobnih pitanja pojavile su se i neki problemi Sireg zna(enja,
neizvjesnostivezaneuz politiku i ekonomiju.Sudionici su bili zaiudeni vlastitim nepoznavanjempro5losti.Nisu imali pristup provjerenim informacijama. Zalto se dokazi Bin Ladenove ukljudenosti - ako je clokazana - nisu
predstavili svima nama, a ne samo nekolicini d.rZavnihvocla?Zaito bismo

mi u ovom ratu trebali biti tek promatradikoji ne mogu odludivati o potezina, ali koji ie platiti njihove posljedice?Ljudi su osjeiali da se trebaju umijeSati,popeti t" ^u pozornicu gdje se sve dogacla'..no gdje je ta pozornica i
kako bi mogli na nju doii?
Strahovali su zbog mnogih uzbuna. Jesuli, nakon antraksa,na redu
boginje?Nakon nebodera,hoie li sljecleiibiti Empire StateBuilding, most
Golden Gate u San Franciscuili Kip slobode?Stra5noje Zivjeti u vremenima
kada dr5iete pri pogledu na kartu. Kao i u Latinskoj Americi, kako sam napisao u prosincu2001..nakon stedajaArgentine, koja ie zemlia biti sljedeia?
i{atovi ubijaju ljude; ekonomski ih ratovi ubijaju jos i mnogo vise, potiho i
daleko.
Istina liieii; baveii se kazali5tem potladenih mogao sam razumjeti
stra5numoi peclagogijestraha - mladi ljudi udevidjeti svijet dalje od niegovih granica.lodno je da je Amerika (zajednos Rusijom,Britanijom i drugima) pomogla osloboditi svijet nacizma- to je istina; todno je i da su pomogli
u o'bttorriEurope Marshallovim planom - istina. No todnoje i da su tijekom
problog stoljeii ameridke Spijunskeagencijesijale smrt i tazaranie u zemljama Juine i Srediinje Amerike, u Africi, Azlii pa dak i u Europi.
Istina tijedi;mladi ljudi, uz pomoi kazallita, diialoga, Zeljeli su je osvojiti. Mudenizbivanjima oko sebe, traLlli su pravi identitet koji su im oteli
laLljivi domolj ubni politidki blebetavi i cenzurirani medij i.
prije povratkiu Brazil oti5aosam posjetiti mjestozloiina s jednokratnom kamerom u ruci. Tamo su naveliko prodavali ameridke zastavei plakate s tornjevima kakvi su nekada bili. WTC je uvijek bio mjesto koje je trebalo
posjetiti - i jod uvijek jest.
Augusto Boal,
prosinac 2001.

a7Timtohy McVeigh, ameriiki neonacist,osuden u lipnju 7997.za bombardiranje drLavne zgrade u Oklahoma Cityju, pri iemu je poginulo 168ljudi.
aBOksfordskirjeinik engleskog jezika (OED) definira izonomiju kao "jednakost zakona ili ljudi pred zakonom; jednakost politidkih prava medu stanovnicima drLav e .( A . J . )
/47
L46

AugustoBoal
- 2009.)
(1931.
TVoracforum-kazalldta, kazali5ni redatelj, pisac i politidki djelatnik,
Augusto Boal, rodio se 1931.u Rio de Janeiru. Iako je u Sjedinjenim Ameridkim Drlavarnazavriio studij kemije, Stovi5estekao i doktorat, vratio se u
BraziI, u 56o Paolo i posvetio se kazaliStu postav5i tijekom 1950-ihi 1960-ih
jednom od najistaknutijih lidnosti brazilskog, kulturno i politidki vrlo angaLiranoga kazali5ta.
Tijekom 1960-ih godina Boal podinje oblikovati i razvijati svoju ideju
kaznlidtapotla[enih,politidkog kazali5ta namijenjenog promjeni druitvenih
odnosa, kojeg jeforum-kazaliitetek jedna unizu kori5tenih metoda. Godine
1971,.uBrazilu, Boal prvi put objavljuje svoju knjigu Kazaliitepotlaienih,svojevrsnu teorijsku, ali i vrlo strasnu, kritiku Aristotelova poimanja kazaliSta
i njegove katarzidne funkcije.
Iste godine, nakon vojnog drL,avnogudara, biva uhiien i mudery kao
i mnogi drugi brazilski politidki angaLirani umjetnici. Medutim, uspijeva
izad iz zatvora i pobjeii iz zerr.lje.
Tehniku forum-ka zalllta prvi je put primijenio \973. u Peruu, u okviru programa opismenjavanjastanovni5tva, prepoznavii da medij kazali5ta
omogu6uje nepismenima, neobrazovanima i potladenima da izraze svoje
stavovei uvjerenja.
Godine 1974.knjiga Kazalidtepotlatenihrzlazi u Argentini na Spanjolskom, a malo izatogaBoal se seli u Francusku gdje djeluje sve do 1986.,kad
se ponovno vraia uBraziI.
Boravak u Europi, brojne radionice u nizu zemaliate prijevodi njegove
knjige na francuski i na engleski pridonijeli su Sirenjupojma i metoda kazali5ta potladenih Sirom svijeta. Boal osniva nekoliko centara i druZina kazali5ta potladenih, a198'1.upriliduje i prvi festival kazali5ta potladenih. ForumkazaliSteu tom r azdoblju postaje njegovom najutjecajnijom tehnikom.
Drugu, najpopularniju knjigu, Igre za glumcei ne-glumcaobjavljuje na
engleskom 1992.,a drugo njezino izdanie izIazi2001'.
Treia knjiga, Duga ielle na engleskom izlazi 1995.,a posveiena ie razradipsihoterapeutskih aspekata raznihBoalovih tehnika, od kojih je zatu
svrhu, najvaLnija tehnika kazali5ta slika.
Posljednja Boalova knjiga Legislatiunokazalidtena engleskom izlazi
1998.,arezultatje njegovin iitustarl kao gradskog vijeinika u Rio de Jane-

iru. U njoj opisujeiskustva s forum-kazali5temu raspravljanjus gradanima

o svakodnevnim gradskim problemima i ukazivanju na moguia bolja rje5enja.
Danasje forum-kazaliSteu svijetu prisutno u dva osnovnaoblika: kao
i radionidka tehnika i kao kazali5napredstava.Cesto
clramsko-pedagoSka
puta, u praksi, granice izmedu jednog i drugog nije moguie jasno povuii.
Osim toga, ideja forum-kazali5ta,jednom pudtena u svijet, podelaje Livjeti vlastitim Zivotom i prestala ovisiti iskljudivo o svom tvorcu i njegovim
izvornim konceptima. S jedne strane, to je omoguiio sam Boal koji svoja
,,autorska prava" nije za5titio bilo kakvim zabranama.S druge strane, to je
uvjetovano dinjenicom da je rijei o izrazito praktidnom konceptu, a ne teoriji. Dakle, samom uporaborn, bolje reii uporabanta, forum-kazaliSte sebe
provjeravai opravdavaili poni5tava.S treie strane,forum-kazali5tese toliko ra5irilo svijetom da je clanasnemoguie imati bilo kakvu jednosmjernu
kontrolu nad njim.
Metode kazaliStapotladenih,a narodito forum-kazali5ta,u Hrvatskoj
su se podele koristiti u vrijeme Domovinskog rata dolaskom inozemnih
dramskih pedagogakoji su za razttehumanitarne udruge vodili radionice
poglavito namijenjenepsihosocijalnojpomoii i lijedenjuratnih trauma. Otada su i brojni hrvatski dramski pedagozi usvojili metode kazaliStapotladenih koje dalje poudavajui prenosedrugima.
Augusto Boal boravio je u Hrvatskoj na ,,Pulskomforumu 2008.- Festivalu primjenjenog kazali5ta", najvedemokupljanju forumaia u Europi u
2008.godini. Tom prigodom je i dogovoren prijevod ove knjige na hrvatski.
Augusto Boal, posljednjavelika figura politidki angaZiranogakazaliSta20. stoljeia koje je htjelo mijenjati svijet - i moZda zaietnik angaLiranog
kazali5ta21.stoljeia - umro je 1. svibnja 2009.U snu. Sanjajuii.
Vlado Kru5ii

250