Smjernice Ishrana

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU
DJECE UZRASTA DO TRI GODINE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE

UZRASTA DO TRI GODINE
BOSNA I HERCEGOVINA
Predgovor
Zatita majke i djeteta je osnovni prioritet zdravstvenog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U periodu 2010-2013, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je usvojila Politiku i Strateki plan
za unapreenje ranog rasta razvoja djece, Politiku za unapreenje ishrane djece u F BiH, te su
izraene i Smjernice za ishranu djece predkolskog i kolskog uzrasta.
Dunost i obaveza svakoga drutva je da osigura pristup zdravoj i odgovarajuoj ishrani svakom
djetetu od samog roenja, kao i pristup nutricionistiki vrijednoj hrani to je preduslov postizanja
optimalnog rasta i razvoja i dostizanje najveeg mogueg standarda zdravlja. Izrada Smjernica
za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine inicirana je od strane Federalnog ministarstva
zdravstva i slijedi kontinuitet prethodno donesenih i usvojenih dokumenata u oblasti ranog
djeijeg rasta i razvoja.
Ove Smjernice namjenjene su svim relevantnim pojedincima i institucijama koji se bave
ishranom djece; roditeljima, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim profesionalcima,
odgojno obrazovanim ustanovama i njihovim profesionalcima, osobama koje pripremaju hranu
i svim drugim koji se brinu o ishrani dojenadi i djece. Uz predstavnike Federalnog ministarstva
zdravstva i UNICEF ureda u Bosni i Hercegovini, u izradi Smjernica za zdravu ishranu djece do
tri godine uestvovali su i eminentni strunjaci iz primarne pedijatrijske zatite, strunjaci
Pedijatrijske klinike Univerzitetskog Klinikog centra u Sarajevu, te strunjaka iz oblasti javnog
zdravstva Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Izrada ovog dokumenta predstavlja znaajan korak u naporima da se unaprijedi ishrana djece
do tri godine, ukae na vanost pravilne i zdrave ishrane, kako bi se postigao puni potencijal rasta
i razvoja, sa posebnim akcentom na dojenju kao zlatnom standardu za ishranu dojeneta.
Taker, ovaj dokument predstavlja jedan od rezultata uspjene saradnje ministarstva i UNICEF
ureda u Bosni i Hercegovini, te se ovom prilikom zahvaljujem na tehnikoj i strunoj podrci koju
su pruali tokom cjelokupnog procesa.
Radna grupa:
1. Prim. dr. Mira Ademovi, specijalista pedijatrije, Udruenje za
unapreenje dojenja -lan IBFAN-a
2. Doc. dr. Esad Brigi, specijalista pedijatrije gastroenterolog,
Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo
3. Mr. sci. dr. Aida Filpovi Hadiomeragi, specijalista higijene
i zdravstvene ekologije, Zavod za javno zdravstvo Federacije
Bosne i Hercegovine
4. Dr. Emina Hadimuratovi, specijalista pedijatrije neonatolog,
certificirani konsultant za laktaciju (International Board Certified
Lactation Consultant - IBCLC), Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo
5. Dr. Lejla Kumain, specijalista pedijatrije, Organizaciona jedinica
Centar, Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo
6. Prim. dr. Midhat Muji, specijalista pedijatrije endokrinolog,
Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo
7. Adisa Mehi, dipl. iur., Federalno Ministarstvo zdravstva
Sadraj:
1. UVOD
2. ZATO SMJERNICE
2.1. Kome su smjernice namijenjene?
2.2. Znaaj ishrane u ranom djetinjstvu za zdravlje
2.3. Problemi vezani za ishranu dojenadi i male djece u Federaciji BiH
3. ISHRANA DJECE UZRASTA DO EST MJESECI
3.1. Dobrobiti dojenja i rizici kod nedojenja - osnova za preporuenu praksu
3.2. Sastav/nutritivna adekvatnost majinog mlijeka
3.3 Preporuena praksa dojenja
3.4. Ishrana djeteta koje ne doji
3.5. Suplementacija vitamina, flora i eljeza u prvih est mjeseci ivota
3.6. Rizici odluke o nedojenju i nedostaci prehrane mlijenom formulom
4. ISHRANA DJECE OD 6 DO 12 MJESECI
4.1. Kada zapoeti sa dohranom?
4.2 Uvoenje dohrane
4.3. Ukratko kroz svaki mjesec rasta i razvoja
5. ISHRANA DJECE OD JEDNE DO TRI GODINE
5.1. Energetske i nutritivne potrebe
5.2. Osnovni dnevni jelovnik
5.3. Specifini problemi u ishrani djece i nain njihovog rjeavanja
6. STANDARDI ZA ISHRANU DJECE UZRASTA DO 3 GODINE U
PREDKOLSKIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA
6.1. Elementi za odreivanje standarda ishrane
6.2. Fizioloke norme ishrane djece od est mjeseci do tri godine
6.3 Struktura i reim dnevne ishrane
6.4. Nutritivni sadraj obroka u planiranju jelovnika
7. PREPORUKE ZA PRIMJENU STANDARDA ISHRANE DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA
7.1 Upravljanje ishranom u predkolskim odgojno-obrazovnim ustanovama
7.2. Osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane
7.3. Raznolikost namirnica i piramida ishrane
7.4. Preporuke za vodu i napitke
7.5. Preporuke za ograniavanje unosa soli
7.6. Preporuke za ograniavanje unosa eera
7.7. Namirnice koje treba ograniiti ili u potpunosti izbjegavati
8. REFERENCE
9
11
11
11
12
14
14
17
19
26
28
29
30
30
31
35
36
36
39
41
42
42
43
47
48
51
51
51
51
57
58
58
58
60
1. UVOD
Izrada Smjernica za zdravu ishranu djece uzrasta
do tri godine inicirana je od strane Federalnog
ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo
Federacije Bosne i Hercegovine i rezultat je udruenog
rada strunjaka iz primarne pedijatrijske zatite
(dom zdravlja Vrazova, pedijatara neonatologa,
endokrinologa i gastroenterologa Pedijatrijske
klinike Univerzitetskog Klinikog centra u Sarajevu,
te strunjaka iz oblasti javnog zdravstva Zavoda,
Ministarstva i Unicefa. Smjernice su usmjerene ka
kreiranju i uspostavljanju uslova za zdrav i siguran
rast i razvoj djece u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Federacija BiH).
Uvaavajui referentne meunarodne izvore,
odnosno nove stavove u oblasti ishrane djece do
tri godine, kao i vaee domae dokumente koji
su u primjeni na podruju Federacije BiH, a koje je
bilo potrebno aurirati radi osiguranja kontinuiteta
primjene novih, aktuelnih stavova u ovoj oblasti, i
ove Smjernice imaju za cilj da se ukau na vanost
pravilne ishrane, a posebno na vanost dojenja kao
njene osnove odnosno osnove za zdrav rast i razvoj
djece. Dokument predstavlja praktinu realizaciju
aktivnosti
predvienih
nizom
dokumenata
kojima su se vladajui autoriteti Federacije Bosne i
Hercegovine obavezali na posveenost osiguranju
i unapreenju ishrane djece, kako bi djeca mogla
dosei svoj puni potencijal rasta i razvoja, u skladu sa
osnovnim pravom djece na uivanje to je mogue
vieg standarda zdravlja, proklamovanog lanom 24
Konvencije o pravima djeteta (1). Ovi meunarodni
principi zatite prava djece prepoznati su i u Ustavu
Federacije Bosne i Hercegovine (2). Napori sektora
zdravstva za unapreenje ishrane dojenadi i djece
u Federaciji BiH, postoje zapravo postoje dugi niz

godina, a temelj za poduzimanje mjera i aktivnosti
iskazan je kroz Protokol ishrane djece u Bosni i
Hercegovini (Savremeni stavovi o ishrani djece i
Akcioni plan sprovoenja stavova o ishrani djece)
(2000)(3).
Usljed potreba za intenziviranjem aktivnosti i irim
intersektorskim djelovanjem, ovim praktinim
smjernicama prethodila je reafirmacija ire politike
obavezanosti na osiguranje zdravog rasta i razvoja
djece iskazana donoenjem Politike za unapreenje
ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i
Hercegovine koju je Vlada Federacije BiH usvojila
11. maja 2011. godine (4), Na njenim osnovama je
potpisan i Protokol o saradnji u oblasti unapreenja
ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i
Hercegovine (03. aprila 2012. godine) od strane
federalnog ministra obrazovanja i nauke, federalnog
ministra zdravstva i federalnog ministra rada i
socijalne politike (5). Zatim je uslijedio i Strateki
plan za unapreenje ranog rasta i razvoja djece u
Federaciji Bosne i Hercegovine, 2013-2017. godina,
usvojen od strane Vlade Federacije BiH 11. marta
2013. godine (6).
Ua politika obavezanost na osiguranje pravilne
ishrane djece je iskazana donoenjem Politike za
unapreenje ishrane djece u Federaciji Bosne i
Hercegovine, koju je Vlada Federacije BiH usvojila
24. januara 2013. godine u kojoj je izmeu ostalog
naglaeno da e se svakom djetetu nastojati osigurati
ishrana u skladu sa domaim i meunarodnim
preporukama i standardima (7). Stoga je bazu za
razvoj smjernica inio i niz politikih i tehnikih
dokumenata i preporuka meunarodnih organizacija
Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine
kao to je Svjetska zdravstvena organizacija, Unicef

i relevantne organizacije Evropske Unije. U uvodu
izdvajamo Globalnu strategiju ishrane dojenadi
i male djece (8), kao vodi za razvoj nacionalnih
politika ishrane dojenadi i male djece i Standardne
preporuke o ishrani dojenadi i male djece za
Evropsku uniju (9). Takoer spominjemo i nove
Standarde rasta Svjetske zdravstvene organizacije
(2006) za ocjenu stanja uhranjenosti dojenadi i
male djece (10), te Meunarodni kod o marketingu
nadomjestaka za majino mlijeko, koji s aspekta
izrade ovih smjernica i preporuka, ima poseban
znaaj (11).
I na kraju, kako preporuuje i Svjetska zdravstvena
organizacija, temelj za izradu ovih smjernica
bila je slika zdravstvenog stanja, te analiza stanja
uhranjenosti, prakse dojenja i prehrambenih navika
populacije u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U Smjernicama se najprije argumentira potreba
njihovog donoenja, uz osvrt na znaaj ishrane u
ranom djetinjstvu za zdravlje i osnovne probleme
vezane za ishranu dojenadi i male djece prisutne
kod nas.
U nastavku je poglavlje o ishrani djece uzrasta do
est mjeseci posebno vano za budue majke i
dojilje, u kojem se navode dobrobiti i prednosti
dojenja, posebno iskljuivog, te nedostaci
prehrane mlijenom formulom. Predstavljena je
i fotografijama popraena preporuena praksa i
tehnike dojenja, te upute za ishranu djece koja ne
doje. Tu su i preporuke vezane za suplementaciju
mikronutrijentima u prvih est mjeseci ivota
koje e biti posebno interesantne zdravstvenim
profesionalcima. U poglavlju o ishrani djece uzrasta
od 6 mjeseci do godinu dana dati su odgovori
na pitanja kada i kako poeti sa nadohranom, te
10
savjeti o nainu uvoenja nadohrane i izboru i

vrstama namirnica, koji su potom saeti kroz svaki
mjesec rasta. Ove informacije su, osim roditeljima/
strateljima, korisne i osoblju zaduenom za pripremu
hrane u odgojno-obrazovnim institucijama (vrtii,
jaslice). Potom se Smjernice bave ishranom djece
od jedne do tri godine i objanjavaju vezu izmeu
potreba rasta i energetskih i nutritivnih potreba u
tom periodu, te daju prijedloge za osnovni jelovnik i
savjete o nainu prireme hrane za taj uzrast. Takodjer
se osvrnulo i na mogue probleme u ishrani djece
jedne do tri godine i naine njihovog rjeavanja.
Kako dio djece poinje pohaati odgojno obrazovne
ustanove ve od navrenog estog mjeseca ivota,
u posljednjem poglavlju dati su standardi za
ishranu djece uzrasta do 3 godine u predkolskim
ustanovama. Osoblje zaposleno u slubama za
ishranu u predkolskim ustanovama moe nai
detaljne preporuke o nutritivnom sadraju obroka,
strukturi i reimu dnevne ishrane, dok su preporuke
o primjeni standarda date po grupama namirnica
te su razumljive i ostalima. Poglavlje zavrava sa
preporukama o ogranienju unosa odreenih
namirnica.
Vjerujemo da e Smjernice za zdravu ishranu
djece uzrasta do tri godine koje slijede kontinuitet
prethodno donesenih dokumenata u ovoj oblasti,
a koji se zasnivaju na integrisanom pristupu, biti
osnova za pravilan i slobodan izbor koji ne smije
imati alternativu izbor da se ivi zdravo, u sigurnom
i poticajnom okruenju.
Napominjemo da je ovo znaajan korak u naporima
da se unaprijedi ishrana djece do tri godine u
Federaciji BiH, jer postavlja osnove za detaljnu
razradu i razvoj praktinih alata koji e olakati
primjenu ovih Smjernica.
2. ZATO SMJERNICE
2.1. Kome su smjernice namijenjene?
Ishrana djece, kako u svijetu tako i kod nas, jo uvijek

je jedan od vodeih javnozdravstvenih problema.
Stanje uhranjenosti djece ukazuje na njihovo
sveukupno zdravstveno stanje. Odgovarajua
ishrana i njega potrebni su za djetetov optimalni
fiziki i mentalni razvoj. Zbog toga je prirodno da
ishrana djece postaje izazov za roditelje i zdravstvene
profesionalce.
Da bi se djeci omoguila izbalansirana ishrana, s

adekvatnim dnevnim unosom energije i kljunih
nutrijenata (14) potrebano je uee brojnih aktera,
pa su i ove smjernice namjenjene roditeljima/
starateljima, zdravstvenim radnicima, zaposlenim u
odgojno-obrazovnim institucijama (vrtii, jaslice) i
osoblju zaduenom za pripremu i distribuciju hrane,
kao i upravi opina, kantona i entiteta i svim ostalim
osobama zaduenim za brigu o ishrani dojenadi i
djece u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Da bi se osigurala odgovarajua ishrana neophodna

za optimalan rast i razvoj djeteta, prema
preporukama Svjetske zdravstvene organizacije,
potrebno je da ona bude zasnovana na usklaivanju
izbora i koliine hrane u skladu sa uzrastom, polom,
energetskim i nutritivnim potrebama (12).
Donoenje jasnih, praktinih i realnih obavezujuih
smjernica za prehranu djece u dobi do tri godine
u Bosni i Hercegovini u skladu sa aktuelnim
zdravstvenim problemima s kojima se suoavamo,
a koji su posljedica nepravilne ishrane predstavlja
efikasan nain da se izvri rana prevencija tih bolesti i
stanja, kao i da se doprinese smanjenju nejednakosti
meu djecom i svakom djetetu omogui jednako
kvalitetan poetak u ivotu.
Obavezujue smjernice ishrane su potrebne
i zdravstvenim i drugim institucijama, jer se
pozivanjem na njih, mogu zatititi od raznih pritisaka,
a posebno onih koji se odnose na reklamiranje
nadomjestaka za majino mlijeko u zdravstvenim
ustanovama, jer oni ozbiljno ugroavaju ishranu
najmlae populacije (13).
2.2. Znaaj ishrane u ranom djetinjstvu

za zdravlje
Pravilna ishrana je jedan od najvanijih inilaca
za odravanje i unapreenje zdravlja. Potovanje
principa pravilne ishrane od najranijeg djetinjstva
osigurava normalan rast i razvoj djece, obezbjeuje
dobro stanje uhranjenosti i pomae da se steknu
odgovarajue navike, koje u najveem broju sluajeva
ostaju trajne. Ovako formirane navike pruaju vrlo
dobre mogunosti za zdrav, kvalitetan i dug ivot,
te preveniraju oboljenja izazvana nepravilnom
ishranom (15). ovjek kao socijalno bie formira
svoje stavove prema ishrani pod uticajem okruenja,
uvaavajui lokalne prehrambene navike, jela i
raspoloive namirnice. Djeca isto tako u kontaktu sa
svojim okruenjem usvajaju i navike u ishrani. Navike
se primarno stiu u porodici, ali i u predkolskim i
kolskim ustanovama, te lokalnoj zajednici (16).
Nepravilna ishrana u pogledu kvaliteta i kvantiteta
moe dovesti do razliitih nutritivnih poremeaja:
pothranjenost, gojaznost, opstipacija, sideropenijska
11
anemija, deficit pojedinih vitamina i minerala.

Ishrana s nedovoljno proteina, eljeza, joda, cinka
i folne kiseline u djetinjstvu vee se uz sporiji rast,
zaostatak u mentalom razvoju, slabiji imunitet, slabu
koncentraciju i pamenje, te poveanu emotivnu
reakciju na stres (17, 18). Nedostatak kalcija i
vitamina D moe dovesti do rahitisa u djetinjstvu i
osteoporoze u kasnijem ivotu (19). S druge strane,
pretjerana konzumacija masnoa ivotinjskog
porijekla, eera i soli se dovodi u vezu s pojavom
oboljenja srca i krvnih sudova, rezistencije na inzulin
i sl. Meutim, najei poremeaji u ishrani djece su
pothranjenost i gojaznost.
u adolescenciji i 60% do 80% gojaznih adolescenata

e postati gojazni i u odraslom dobu (20, 21). Prema
procjenama amerike Akademije za pedijatriju
procenat gojazne djece se kree u rasponu 1633%, a dramatian trend godinjeg porasta njihove
prevalence ve u djetinjstvu poveava rizik razvoja
brojnih bolesti, u prvom redu na kardiovaskularnom
(hiperholesterolemija, dislipidemija, hipertenzija) i
endokrinom sistemu (hiperinzulinizam, rezistencija
na inzulin, poremeaj tolerancije na glukozu). Pored
navedenih gojaznost je povezana sa respiratornim
(astma, opstruktivni bronhitis) i ortopedskim
problemima (genua vara, epifizoliza kuka) (22, 13).
Neposredni uzroci pothranjenosti djece su

neadekvatan unos hrane i razna oboljenja. Na njih
najvie utiu nedostatak hrane, neodgovarajua
njega djeteta, loi higijenski uslovi ivota, te
nepristupana i nekvalitetna sluba zdravstvene
zatite. Drugi uzroci su: siromatvo, neobrazovanost,
zagaenje ivotne sredine i slino. Pothranjenost je
direktno ili indirektno odgovorna za oko 60% djeje
smrtnosti. ak i umjereno pothranjena djeca imaju
dva puta vei rizik smrtnosti.
Stoga je neophodno osigurati uslove kako bi se kod

djece razvile zdrave prehrambene navike, a porodica
i drutvo imaju kljunu ulogu u kreiranju zdravog
ambijenta, njegovanju pozitivnog primjera i uenja
dobrog ponaanja.
Sa druge strane rast ivotnog standarda i nepravilna

ishrana donose veu uestalost gojaznosti, bolesti
modernog doba, koja dobija epidemijske razmjere.
Kritian period za razvoj gojaznosti je rana ivotna
dob, zbog ubrzanog umnoavanja i diferencijacije
adipocita (masnih elija) u prvih est mjeseci
dojeneta, kada neadekvatna ishrana moe biti uzrok
pojave gojaznosti u kasnijem ivotu. Od roenja
do puberteta se poveava veliina adipocita bez
promjene njihovog broja. Mnogobrojnim studijama
je utvreno da oko 40% djece sa prekomjernom
tjelesnom teinom e imati trend poveanja teine
12
2.3. Problemi vezani za ishranu dojenadi i

male djece u Federaciji BiH
Ishrana djece predstavlja vaan javno-zdravstveni
problem u Federaciji BiH. Na podruju Federacije
BiH ne postoji kontinuirano praenje stanja
uhranjenosti i prehrambenih navika djece, i analize
stanja se vre na osnovu podataka iz namjenskih
populacionih istraivanja, dok se analize stanja
vezanog za morbiditet i mortalitet usljed bolesti
vezanih za ishranu, vre na osnovu podataka iz
redovnog zdravstveno statistikog izvjetavanja.
Naalost, svjedoci smo iznimno nepovoljne
situacije, kada je u pitanju stanje uhranjenosti
i prehrambene navike u cijeloj evropskoj regiji,
kao i injenice da su prisutni problemi posljedica
dvostrukog tereta nepravilne ishrane i da pogaaju
sve populacijske skupine, naroito djecu i

marginalizirane skupine. Na to ukazuju i visoke stope
obolijevanja i smrtnosti od hroninih nezaraznih
bolesti, prisutne kako u Evropi, tako i kod nas.
Posljednji podaci vezani za stanje uhranjenosti male
djece (dobi do pet godina) kao jednog od glavnih
pokazatelja rasta i razvoja, su iz MICS studije 20112012. Godine (23), i pokazuju da se pothranjenost ne
biljei u velikom postotku.
Naime, 2%, djece je umjereno neuhranjeno, a
1,2% djece se klasifikuju kao ozbiljno neuhranjena.
Ukupno je 9,9% djece koja su umjereno zaostala u
rastu, 4,6% su preniska za svoj uzrast, dok je 2,6%
djece umjereno mravo, a 2% ima ozbiljno nisku
teinu za svoju visinu.
Sva tri pokazatelja stanja uhranjenosti najloija
su za uzrast do 11 mjeseci, to se moe objasniti
niom stopom dojenja i veom izloenou
iniocima okoline. S druge strane, prekomjerna
teina i gojaznost u najmlaoj populacionoj
grupi predstavljaju problem jer je u Federaciji BiH
17,7% djece uzrasta do pet godina prekomjerno
teko. Najvea je preuhranjenost u dobi od 12 do
23 mjeseca, ak 26,9%, to moe biti povezano
sa periodom kada djeca poinju konzumirati
raznovrsnu hranu ali koliine nisu kontrolisane ali
generalno, procenti preuhranjenosti su visoki u svim
starosnim skupinama djece (23).
starosti iskljuivo dojeno, to je znaajno nie od

preporuenog nivoa. Skoro 42% djece u dobi do pet
mjeseci su preteno dojena, to podrazumijeva da
djeca uz majino mlijeko, dobivaju i druge tenosti
ili hranu. U dobi od 12 do 15 mjeseci 13,2% djece
je jo uvijek dojeno, a u dobi od 20 do 23 mjeseca
15,3% djece je jo uvijek dojeno.
ak se 79% djece mlae od dvije godine u Federaciji
BIH hrani na flaicu to je zabrinjavajua praksa
zbog vie inilaca, meu kojima je i mogua
kontaminacija oneienom vodom i loom
higijenom tokom pripreme. Kada su u pitanju
nedostaci mikronutrijenata, rezultati istraivanja
vezani za prisustvo anemije su pokazali da je anemija
prisutna kod 18,4% djece uzrasta 6-59 mjeseci
anemija, uglavnom u blagoj ili umjerenoj formi.
Anemija je najuestalija u dobi od 1 do 2 godine,
nakon ega postepeno opada.
Sve ovo govori u prilog potrebi pokretanja niza
javno-zdravstvenih mjera, u cilju unapreenja
ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Isto istraivanje je pokazalo da je 51,5% novoroene

djece po prvi put dojeno u roku od jednog sata
nakon roenja, dok 87,3% novoroenadi u
Federaciji BIH poinje dojiti u roku od jednog dana
od roenja. Samo je 15,1% djece ispod est mjeseci
13
3. ISHRANA DJECE UZRASTA

DO EST MJESECI
3.1. Dobrobiti dojenja i rizici kod nedojenja
- osnova za preporuenu praksu
Dojenje je prirodan nain ishrane djece kojim se
obezbjeuju nutrijenti potrebni za zdravi rast i
razvoj. Prema podacima SZO i UNICEF-a 95% majki
moe dojiti svoje dijete, a za uspjeh u tome su
od izuzetnog znaaja obezbjeivanje adekvatnih
informacija te podrka porodice, zdravstvenog
sistema i cijelog drutva (24).
Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su
pokrenuli organiziranu akciju s ciljem provoenja
Globalne strategije za prehranu dojenadi i male
djece kroz povratak k dojenju.
U tu svrhu su doneene inicijative koje imaju za cilj
zatitu, unapreivanje i potporu dojenju (Deklaracija
Innocenti, Bolnice prijatelji beba, Bolnice prijatelji
djece, Bolnice prijatelji majki).
Innocenti deklaracija polazi od uvjerenja da bi majka
trebala iskljuivo dojiti najmanje est mjeseci, te
nastaviti dojiti uz dodavanje drugih oblika hrane
onoliko dugo dok to ona i njezino dijete ele. Na taj
nain jo vie dolaze do izraaja znaajne prednosti
koje dojenje donosi kako djetetu, tako i majci, a
posredno i cijeloj obitelji, te drutvu u cjelini.
14
Najvaniji ciljevi Deklaracije Innocenti na koju se i

BiH obavezala 1993. godine su:
oo
oo
oo
oo
oo
uspostava kulture dojenja i otpor kulturi

hranjenja boicom, pri emu se zagovara
angaman i pokretanje svih drutvenih struktura,
rad na povjerenju ena u njihovu vlastitu
sposobnost da doje, otklanjanje utjecaja i
pritisaka koji utjeu na stavove ena prema
dojenju,
otklanjanje svih prepreka za dojenje u sistemu
zdravstva, na radnom mjestu i u neposrednoj
okolini,
pritisak na vlade zemalja da razvijaju politiku
potpore dojenju, te nadgledaju ostvarivanje
ciljeva,
obavezati zdravstveno osoblje na edukaciju koja
e im omoguiti da potporu dojenju ostvare u
praktinom radu s majkama.
Indikatori koje preferira SZO a odnose se na

unapreenje i praenje prirodne ishrane u svijetu
su:
oo
oo
oo
oo
oo
oo
oo
iskljuivo dojenje
preovladavajue dojenje
djelimino dojenje
svako dojenje
nastavak dojenja
pravovremeno uvoenje dodataka ishrani
adekvatna ishrana djece
Deset koraka do uspjenog dojenja

Svaka ustanova koja se bavi pruanjem njege trudnicama i porodiljama i brine o novoroenadi treba:
1. izraziti slubenu politiku podrke dojenju u pisanom obliku (pravilnik) o kojoj trebaju biti redovito
obavijeteni svi zaposleni zdravstveni radnici

2. educirati sve zaposlene zdravstvene radnike da primjenjuju politiku podrke dojenju i u praksi
3. informirati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja
4. pomoi majkama da zaponu s dojenjem u roku od pola sata nakon poroda
5. nauiti majke tehnikama uspjenog dojenja i pomoi im da odre laktaciju ak i u situaciji kada su nakon
poroaja odvojene od svojih beba
6. ne davati novoroenim bebama ni jednu drugu hranu niti tekuinu osim majinog mlijeka, osim kada je to
medicinski neophodno
7. organizirati zajedniki smjetaj kako bi majke i bebe bile zajedno 24 sata dnevno
8. poticati dojenje na zahtjev - prema potrebi bebe (bez vremenski odreenih intervala)
9. izbjegavati koritenje dude varalice - umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja
10. pomoi osnivanje i njegovati saradnju s grupama za podrku dojenju i upuivati majke da im se obrate
prilikom izlaska iz bolnice.
Prednosti dojenja su brojne:

I. Za dijete:
Dojenje
pomae suzbijanju gojaznosti Gojaznost je najei prehrambeni poremeaj

djece u dananje doba te predstavlja vaan
faktor rizika za razvoj bolesti srca i krvnih ila u
odrasloj dobi. Novija istraivanja pokazuju kako
je prehrana dojenadi povezana s rizikom pojave
gojaznosti u djetinjstvu. Pretpostavlja se da je
zatitni uinak dojenja na gojaznost povezan s
unoenjem manje koliine hranjivih materija
i sporijem prirastu teine kod dojene djece u
prvim mjesecima ivota (25).
Majino mlijeko je probavljivije od dojenake
formule - Razlog tome je razlika u sastavu

mlijeka. U majinom mlijeku ima manje proteina
te je lake probavljivo pa dojenad lake izbacuje
stolice. Kravlje mlijeko, kao temelj za proizvodnju
adaptiranog mlijeka, sadri vie proteina, veim
dijelom u obliku neprobavljivog kazeina.
Djevojice hranjene formulom u veoj su
opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi ivota

- ene koje su kao djeca hranjene adaptiranim
mlijekom u veem postotku obolijevaju od
raka dojke kao odrasle osobe. Jednako kod
predmenopauznih i postmenopauznih sluajeva
raka dojke, ene koje su dojene kao bebe, ak
15
i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja

karcinoma od ena koje su hranjene adaptiranim
mlijekom (26).
Prehrana adaptiranim mlijekom povezana je
s niim kvocijentom inteligencije - Majino

mlijeko potie razvoj mozga i poboljava
kognitivni razvoj na naine na koje to adaptirano
mlijeko nije u stanju. Jedno istraivanje pokazalo
je da je prosjeni kvocijent inteligencije kod
sedmogodinje i osmogodinje djece koja
su bila dojena vii za 10 bodova od njihovih
vrnjaka hranjenih adaptiranim mlijekom. Sva
djeca obuhvaena istraivanjem roena su
prijevremeno i hranjena majinim mlijekom
putem sonde. To ukazuje na injenicu da je
mlijeko samo, a ne in dojenja, uzrokovalo
ovu razliku u nivou kvocijenta inteligencije.
Drugo istraivanje, koje potvruje navedene
rezultate, provedeno je u Novom Zelandu.
Osamnaestogodinje istraivanje, koje je
obuhvatilo vie od hiljadu djece, pokazalo je
da su oni koji su kao bebe bili dojeni, imali vii
kvocijent inteligencije i postizali vei akademski
uspjeh od djece koja su bila hranjena adaptiranim
mlijekom. Trajanje dojenja dovedeno je u vezu
s pozitivnim utjecajem na razvoj djetetove
inteligencije. Djeca koja su dojena sedam mjeseci
i dulje, na testovima inteligencije postizala su za
oko 6 bodova bolje rezultate od djece koja su
dojena mjesec dana i krae (27).
Majino mlijeko pomae izbacivanju mekonija
- Kolostrum ima blago laksativni uinak i

pospjeuje izbacivanje mekonija.
Majino mlijeko prua imunitet od bolestii
pomae razvoju imunolokog sistema bebe -
16
Tokom prvih mjeseci ivota imunoloki sistem

djeteta jo nije dovoljno razvijen da bi se mogao
oduprijeti uzronicima bolesti iz njegovog
okruenja. Putem majinog mlijeka dijete dobiva
zatitne materije koje e sprijeiti ili odgoditi
razvoj mnogih hroninih bolesti i alergija, a u
sluaju da se bolest pojavi, dijete e je lake i
uspjenije savladati. Oko 80% elija u majinom
mlijeku su makrofagi, elije koje prodiru
bakterije, gljivice i viruse. Nadalje, majino tijelo
proizvodi antitijela za bolesti kojima je izloena
u svojoj okolini, pa majka prozvodi mlijeko po
mjeri za borbu protiv bolesti kojima je izloena
i njezina beba. Adaptirano mlijeko ne prua niti
jednu od ovih prednosti.
Dojenje
zadovoljava bebine emocionalne

potrebe i poveava povezanost izmeu majke i
djeteta - Dojenjem beba dobiva ne samo hranu,
nego i dodir i ljubav. Dojenje je posve intiman in
izmeu majke i bebe, kojim se stvara neraskidiva
emocionalna veza. Poznato je da hormon
oksitocin, osim to potie kontrakcije maternice
i otputanje mlijeka, potie razvoj majinskog
ponaanja i vezivanje majke i potomaka. Dojenje
pozitivno utjee na majino raspoloenje,
dojena djeca manje plau i bre napreduju, a
njihove majke bolje se emocionalno odazovu na
njihove potrebe.
Majino mlijeko je savrena hrana za dojene
- Majino mlijeko jedini je prirodan izvor svih

hranjivih sastojaka potrebnih bebi. U potpunosti
je prilagoeno potrebama djeteta, a sadri
bioaktivne sastojke koji pospjeuju rast i razvoj
bebe. To je zaista jedinstvena materija koja se ne
moe umjetno stvoriti, niti kopirati.
II.
Za majku:
Rizik obolijevanja od raka dojke vei je ako
majka ne doji - Rak dojke najei je oblik raka

u ena. Dojenje predstavlja jedan od faktora
koji smanjuju rizik od obolijevanja od raka
dojke. Smanjenje rizika poveava se s ukupnim
vremenom dojenja - ako majka doji troje
djece po godinu dana, njeno ukupno zatitno
vrijeme dojenja iznosi tri godine, vjerojatnost
obolijevanja od raka dojke za majke koje su
dojile 25 mjeseci ili due smanjena je za treinu
u odnosu na majke koje su rodile ali nisu dojile.
Veliko istraivanje provedeno 2002. godine
obuhvatilo je 47 razliitih studija u 30 zemalja i
dokazalo je da se rizik od dobivanja raka dojke
smanjuje za 4,3% sa svakom godinom dojenja
(28).
Bebino sisanje pomae vraanje maternice
u prvobitno stanje - Nakon poroda, bebino

sisanje pomae majci pri otputanju hormona
oksitocina - on daje signal dojkama da otpuste
mlijeko iz mlijenih kanalia ali istovremeno i
potie kontrakcije maternice.
Nedojenje poveava enin rizik od raka jajnika -
Prema istraivanjima, dojenje u trajanju od 12 do

24 mjeseca moe smanjiti rizik od raka jajnika za
treinu (29).
Dojenje pomae majkama pri gubitku vika
kilograma steenih tokom trudnoe - Za dojenje

je potrebno oko 500 dodatnih kalorija dnevno.
Majke koje doje, uz uobiajen unos hrane,
znatno bre gube na teini od majki koje ne
doje. Dojenje due od est mjeseci, kao i uestali
podoji tokom dana, prirodni su pomagai u
skidanju suvinih kilograma.

Majino mlijeko kod prijevremenog poroda biva
posebno preoblikovano za nedonoe - Mlijeko

ena koje rode prije termina razlikuje se od
mlijeka majki koje su rodile u terminu.
Prehrana
adaptiranim mlijekom poveava

rizik od razvoja dijabetesa kod djece - Mnoga
istraivanja povezuju razvoj dijabetesa tipa 1
s nedojenjem. Finsko istraivanje ukazuje na
injenicu da uvoenje proizvoda od kravljeg
mlijeka u ranoj dobi i velika konzumacija mlijeka
tokom djetinjstva povisuje nivoe antitijela iz
kravljeg mlijeka u djejem organizmu. Ovo
je povezano s poveanim rizikom razvoja
dijabetesa ovisnog o inzulinu. Dokazano je da
dojenje smanjuje rizik od obolijevanja od ove
bolesti i kod majki. ene koje su dojile rjee
razviju dijabetes tipa 2.
3.2. Sastav/nutritivna adekvatnost

majinog mlijeka
Kolostrum je prvo mlijeko koje se stvara u dojkama,
jo tokom trudnoe, a potom u prvim danima dojenja.
ute je do narandaste boje, a konzistencijom gust
i ljepljiv. Sadri manje masti, a vie karbohidrata,
proteina i antitijela u odnosu na prijelazno i zrelo
mlijeko. Kolostrum postepeno prelazi u prijelazno
mlijeko tokom prve dvije sedmice nakon poroda.
Nakon dvije sedmice stvara se zrelo majino mlijeko
koje je plaviaste boje. Zbog toga se esto pogreno
misli da je slabo ili nekalorino, meutim ono po
sastavu u potpunosti odgovara potrebama djeteta
u tom uzrastu. Tokom ove tranzicije, koncentracija
antitijela u mlijeku se smanjuje, a dnevna koliina
proizvedenog mlijeka se poveava.
17
Tabela 1: Sastav kolostruma i zrelog mlijeka.

Voda (g)
Suhi ostatak (g)
Ukupni proteini (g)
Masti (g)
Laktoza (g)
Minerali (g)
% od ukupnih proteina
Kazein
Proteini sirutke
Glavni proteini sirutke (mg)
a-laktalbumin
laktoferin
lizozim
albumin
IgA
Pojedini minerali (mg)
Natrijum
Kalijum
Hlor
Kalcijum
Magnezijum
Fosfor
eljezo
Vitamini (g)
A
C
D
Riboflavin
Nikotinska kiselina
Tiamin
Kolostrum
87
13
7,9
1,3
3,2
0,6
Zrelo mlijeko
87
13
1,1
4,5
6,8
0,2
/
/
40
60
333
384
34
36
364
263
168
42
52
142
92
55
117
31
4
14
0,09
89
4400
30
75
15
15
55
43
33
4
15
0,15
53
4300
0,03
43
172
16
Izvor: Lawrence RA, Lawrence R. Breastfeeding: A Guide For the Medical Profession 6 th ed, Missouri: Elsevier; 2011
18
3.3 Preporuena praksa dojenja

3.3.1. Iskljuivo dojenje
Iskljuivo dojenje predstavlja prehranu djeteta

iskljuivo majinim mlijekom u prvih est mjeseci
ivota djeteta, bez ikakve druge dodatne hrane ili
tekuine, osim vitaminskih kapi ili drugih medicinskih
indikacija.
Da bi majka iskljuivo dojila, treba postupati

prema sljedeim pravilima:
Zdravo novoroene treba odmah po porodu
koom uz kou priljubiti uz majku novoroene

se brie, odreuje se Apgar i obavlja prvi pregled
dok je na majci, a zatim, ve u prvih sat vremena,
dobije prvi podoj.
U prvih est mjeseci ivota dijete treba iskljuivo
dojiti i ne koristiti nikakvu drugu hranu niti

tekuinu (adaptirano mlijeko, vodu, aj, sokove
i slino, jer to istiskuje majino mlijeko i njegove
protektivne efekte). Majke vrlo esto ele to
ranije uvesti neke druge namirnice kako bi dijete
zapoelo s privikavanjem na druge okuse. Treba
znati da prerana dohrana neposredno utjee na
proizvodnju mlijeka i vodi prestanku dojenja.
U ovom razdoblju majka bi trebala potivati
zakon ponude i potranje, to znai da e ako

dijete doji ee i dulje proizvodnja mlijeka biti
vea. Majino mlijeko je uvijek prilagoeno
uzrastu djeteta s obzirom da se njegov sastav i
koliina mijenja iz podoja u podoj i iz mjeseca u
mjesec. Na taj nain organizam majke savreno
prati potrebe djeteta i njegov rast.
U razdoblju iskljuivog dojenja treba izbjegavati
hranjenje na boicu. Djetetu je puno lake izvui
mlijeko iz boice nego iz dojke pa nakon nekog

vremena moe poeti odbijati dojku, jer na njoj
treba raditi za razliku od boice iz koje mlijeko
kaplje samo. U periodu kad su odvojeni, majka
bi se trebala izdajati to ee te prazniti dojke
to vie kako bi se proizvodnja mlijeka odrala.
Mlijeko se moe na poseban nain spremati i
uvati da bude dostupno djetetu kada majka
nije u blizini. Osoba kojoj je dijete povjereno
na uvanje trebala bi izdojeno mlijeko davati
djetetu na kaiicu ili na au.
Za umirivanje djeteta ne bi trebalo koristiti dudu
varalicu. Umirivanjem djeteta dudom varalicom

smanjuje se broj podoja i vrlo brzo dijete ne mora
sisati da bi se smirilo ve samo kad je gladno.
To moe dovesti do smanjenja broja obroka
te hranjenja djeteta prema tono utvrenoj
satnici npr. svaka tri sata. Ako se bebi daje duda i
tijekom noi, ono preskae i te podoje, a nonim
dojenjem se potie vea proizvodnja mlijeka.
Umirivanjem djeteta na prsima omoguuje se
ee dojenje, a samim tim i proizvodnja vee
koliine mlijeka.
U razdoblju iskljuivog dojenja u prvih est
mjeseci ivota djeteta majka bi trebala izbjegavati

sve to ograniava dojenje ili razdvaja majku
od djeteta. Takve primjere susreemo kada se
majka mora ranije vratiti na posao, a dijete krene
u jaslice ili se majka iz nekog razloga razdvaja od
djeteta.
Dojenje, uz uvoenje dohrane nakon estog
mjeseca ivota, treba nastaviti barem do dobi od

dvanaest mjeseci, a iza toga prema elji djeteta
i majke. Nema objektivnih pokazatelja razvojnih
problema zbog produivanja dojenja do u treu
godinu ivota.
19
3.3.2. Kako uspjeno dojiti
Kad se kae ispravna tehnika pri dojenju, misli se

na dvije stvari:
kako majka dri bebu,
kako su bebina usta postavljena na dojci.
Ovim poloajem e veina majki krenuti u dojenje.

Majka lei bono, a beba je, takoer, okrenuta da lei
bono prema majci.
a.)
Kako drati bebu
U svim poloajima je vano da je majka oputena, da

ima dobar oslonac za lea, ruke itd. Nadalje, vano
je da je beba dovoljno blizu dojke. Bebu se moe
podboiti jastucima ako je potrebno. Ne smije se vui
samo bebina glava prema dojci, nego cijela beba, i to
okrenuta i glavom i prsima i trbuhom prema majci.
Dobro je mijenjati poloaje, pogotovo u prvim
mjesecima, jer svaki poloaj uzrokuje drugaiji
pritisak na bradavicu te se mijenja i intenzitet
izvlaenja mlijeka iz pojedinih mlijenih kanala pa se
smanjuje opasnost od zaepljenja. Premapodacima
iz literature postoji oko pedeset poloaja za dojenje.
Bez obzira koji nain dojenja majka prakticirala u
svima je vano prinoenje djeteta dojci.
20
Leei poloaj
Slika 1. Dojenje u leeem poloaju
Poloaj kolijevke
To je najei poloaj pri dojenju, pogotovo nakon to se mama i beba ve usklade i malo ojaaju. Majka sjedi
uspravno, a bebu dri u svom naruju kao u kolijevci. Beba mora cijelim tijelom biti okrenuta prema majci (ne
smije iskretati glavu), njezino uho, rame i bok su u jednoj ravnini. Bebina koljena moraju biti privuena tik do
majke.
Slika 2. Dojenje u poloaju kolijevke
Slika 3. Dojenje u poloaju kolijevke sa unakrsnim

hvatom
Unakrsni hvat u poloaju kolijevke
Ovaj se poloaj razlikuje od poloaja kolijevke u tome da ruke zamijene uloge. Npr. kad beba sisa na desnoj dojci,
onda lei na lijevoj ruci, guza i lea na podlaktici, a glavica na majinom dlanu.
21
Poloaj nogometne lopte
U ovom poloaju, beba je sa strane majke, ispod

njene nadlaktice. Slino kao u unakrsnom hvatu
kolijevke, samo je beba pomaknuta na drugu
dojku, trbuh i noge su joj pomaknuti bono od
majke. Ispod bebe bi trebao biti jastuk da joj nos
bude u ravnini majine bradavice. U ovom je
poloaju jako dobra preglednost dojke i bebinih
usta pa je dobar za uenje prihvaanja dojke, te
za malene i prijevremeno roene bebe ili majke
s veim dojkama. Dobar je i za bebe koje se vole
savijati prema naprijed. Osim toga, ovaj poloaj je
koristan da bi se promijenio pritisak na bradavicu
ako postoje oteenja, ili da bi se bolje ispraznili
mlijeni kanalii s vanjske strane dojke (prema
bebinoj bradi).
b.)
Kako rukom pridravati dojku
U bilo kojem poloaju za dojenje majka bi trebala

rukom pridravati svoju dojku kako bi beba mogla
pravilno uhvatiti bradavicu i areolu. Prsti moraju biti
dovoljno udaljeni od areole, da ne smetaju bebinim
ustima. Postoji nekoliko naina za pridravanje
dojke:
C-hvat - palac je s gornje strane, a ostala etiri
prsta s donje strane dojke, tako da zajedno
formiraju slovo C.
U-hvat - zapoinje tako da majka postavi
etiri prsta (osim palca) ispod dojke, ravno
priljubljene, a zatim spusti lakat tako da kaiprst
i ostali prsti kliznu okomito s jedne strane dojke,
a palac okomito s druge strane dojke. Ovaj hvat
je pogodan samo za poloaj kolijevke i obrnuti
poloaj kolijevke, a zgodan je zbog preglednosti.
Hvat karica kaiprst se postavi iznad areole,
22
Slika 4. Dojenje u poloaju lopte
a srednji prst ispod. Ovaj hvat mogu koristiti

samo majke koje mogu dovoljno rairiti ta dva
prsta, jer inae prsti smetaju bebinim ustima kod
prihvaanja dojke. Kod uenja dojenja ovaj se
hvatnepreporuuje.
c.)
Kako beba pravilno hvata dojku
Nain na koji beba zahvati bradavicu i areolu jako je

vaan za nekoliko stvari kod dojenja:
Kao prvo, ako poloaj nije dobar, beba nee
moi izvui dovoljnu koliinu mlijeka i dobro
napredovati. Moe se dogoditi da je beba tokom
dana stalno na dojci, ali ako ima krivu tehniku
dojenja zbog loeg poloaja usta, nee moi
dovoljno pojesti!!
Nadalje, nepravilan poloaj moe majci
uzrokovati bol u bradavici i oteenja bradavice
(ragade).
Da bi beba pravilno uhvatila dojku, mora
jakoiroko otvoriti ustaprijenego prione na

dojku. Bebe imaju refleks koji tome slui: kad
ih bradavicom ili prstom podragate po ustima,
ili po obrazu blizu usta, beba se okrene na tu
stranu otvorenih usta, traei dojku (rooting
refleks). Majka moe pripomoi bebi u otvaranju
usta tako da ponavlja rije otvori jasnim glasom
i da sama otvara usta, jer ak i novoroenad
pokuava imitirati izraze lica majke. Ako bebi ba
i ne ide otvaranje usta, moe se kaiprstom ruke
koja pridrava dojku lagano pritisnuti bebina
brada prema dolje. Nakon to je beba jako
otvorila usta, trebatebrzim pokretom privui
bebu i staviti joj u usta to vei dio bradavice i
areole.
3.3.3. Duina i estoa podoja

S obzirom da se uvoenjem krutog rasporeda
zapravo smanjuje proizvodnju mlijeka, preporuuje
se slobodno dojenje, odnosno dojenje djeteta na
njegov zahtjev. Ono omoguava uspostavljanje
pravilne ponude i potranje: svaki put kada beba
doji, izluuje se hormon prolaktin koji utjee na
stvaranje mlijeka. Zato bi trebalo dojiti kad god
vam dijete svojim gestama (stavljanje ruice u usta,
nemir, mljackanje) daje do znanja da eli dojiti, a ne
po odreenom vremenskom rasporedu.
Beba treba este podoje jer se majino mlijeko lako
probavlja, a esti podoji najbolje stimuliraju laktaciju.
To znai da moe traiti dojku i svakih 15 minuta ili
ak napraviti razmake od dva ili tri sata. Kako je ovo
vrlo individualno, najbolji je savjet ne gledati na sat.
Ovo vrijedi i za trajanje podoja: ne postoji pravilo
podoji mogu trajati 5 minuta, ali i mnogo due, ali
u svim situacijama treba majku pouiti efikasnom
dojenju. Neke bebe doje due, a neke krae. Bitno je
samo ostaviti bebu to due na jednoj dojci, a onda,

eventualno, ponuditi i drugu. Valja imati na umu
da se dojka nikad ne moe isprazniti do kraja, jer
se mlijeko uvijek stvara, ak i kad vi vie ne moete
nita izdojiti, beba moe povui jo mlijeka. Prva dva
mjeseca dojenje se uhodava i zato je izuzetno vano
dojiti na zahtjev iako se moe initi da je to jako
obavezujue za majku i da majka nita drugo ne radi
po cijele dane. Meutim, vremenom e beba sama
prorijediti podoje. Slobodnim dojenjem osigurava
se dovoljno mlijeka i napredak bebe. Naime, mlijeko
se stvara prema zakonu ponude i potranje: koliko
beba sie - toliko e se mlijeka proizvesti!
Pad teine od vie od 7% u odnosu na poroajnu
teinu u prvih pet dana ukazuje na neadekvatno
hranjenje.
3.3.4. Izdajanje i uvanje izdojenog mlijeka

Ishrana izdojenim majinim mlijekom podrazumjeva
da majka iskljuivo koristi izdajanje za uspostavu
i odravanje laktacije. Postoje situacije kad ena
jednostavno ne moe dojiti ili ne moe nastaviti dojiti.
U takvim situacijama majke su najee upoznate
samo s mogunou hranjenja bebe adaptiranim
mlijekom, no postoji jo jedna mogunost hranjenja
- svojim izdojenim mlijekom.
Runo izdajanje je najstariji, najekolokiji, najjeftiniji
i najpraktiniji oblik izdajanja. Ne zahtijeva nikakvu
dodatnu opremu, a majci dojilji moe pomoi u
razliitim situacijama: kad treba izdojiti samo malo
svog mlijeka (dojke su joj prepunjene ili eli bebi
napraviti kaicu sa svojim mlijekom), kad povremeno
treba izdojiti velike koliine (za cijeli obrok) ili kad
eli stimulirati veu proizvodnju mlijeka. esto je
majkama ovakav nain puno ugodniji i uinkovitiji
23
od izdajanja pumpicom, pogotovo ako imaju

problema s refleksom otputanja mlijeka (ruke su
puno ugodnije od plastike) ili su bradavice oteene.
Nekompatibilnost oblika dojke i dijela pumpice u koji
ulazi bradavica moe ak jo i dodatno uzrokovati
oteenja. Runo izdajanje je njeno i ne uzrokuje bol
ili modrice na dojci. Ako se to dogodi, znai da tehnika
nije ispravna. Trai vjetinu - koja dolazi s praksom - i
neto malo osnovnog znanja o funkcioniranju dojki:
mlijeko proizvode mlijene lijezde i ono otjee
mlijenim kanaliima do zavretaka koji se nalaze
na bradavici. Vano je izdajanjem njeno pogurati
mlijeko da kroz kanalie ode do zavretaka, a novo
mlijeko e se stvoriti redovitim pranjenjem.
Osim runog, za izdajanje se koriste i razne
mehanike i elektrine izdajalice. Kod upotrebe ovih
izdajalica vano je voditi rauna o njihovoj istoi.
Prije prve upotrebe izdajalice, najbolje bi je bilo
sterilizirati. Svaki sljedei put, kako bi bila spremna
za upotrebu, izdajalicu bi trebalo dobro oprati
deterdentom i vruom vodom, te temeljito isprati
pod mlazom vrue vode. Nakon toga ju je najbolje
staviti na papirnati runik da se osui. Sterilizacija
izdajalice u sterilizatoru nije potrebna, barem ne
cijele izdajalice. to se tie mehanikih dijelova,
dovoljno je sterilizirati samo dio koji dolazi u dodir
sa dojkom, kao i posudu u koju e izlaziti majino
mlijeko - kod mehanikih izdajalica najee se radi o
boici na koju je montirana izdajalica, kako ne bi bilo
nepotrebnog pretakanja mlijeka iz jedne posude u
drugu. Svakako nije potrebno sterilizirati izdajalicu
nakon ili prije svake upotrebe.
24
Majino mlijeko moe se pohraniti na sljedeim

temperaturama:
a.) Kolostrum:

na 27-32C - 12 sati
b.)
1.)
Zrelo mlijeko:
Na sobnoj temperaturi
do 15C ....... 24 sata
19-22C ....... 10 sati
25C ........... 4-6 sati
30-38C ....... . 4 sati
2.)
U hladnjaku:
na temperaturi 0-4C ....... do 8 dana
3.)
U zamrzivau:
u pretincu zamrzivaa unutar hladnjaka
(temperatura nije stalna zbog estog otvaranja

vrata hladnjaka)...... do 2 sedmice
u pretincu zamrzivaa koji je dio hladnjaka od
dva dijela (zamrziva ima posebna vrata)....... 3-4
mjeseca
u zamrzivau s konstantnim dubokim
smrzavanjem na -19C ....... 6 mjeseci ili due
Za pohranjivanje je najbolje koristiti spremnike od
tvrde plastike ili stakla, sa vrstim poklopcem, ili u
vreice posebno namijenjene uvanju majinog
mlijeka. Plastini spremnici bolji su od staklenih jer
leukociti iz mlijeka prijanjaju na staklene stijenke i
gube svoju djelotvornost.
Jednokratne plastine boce se ne preporuuju. Prije
upotrebe spremnik za mlijeko se moe sterilizirati
(npr. prokuhavanjem) ili oprati deterdentom u
vruoj vodi i nakon toga dobro isprati pod mlazom
vode. Mlijeko iz friidera treba zagrijati pod mlazom
tople vode, povremenim treenjem boice sve dok
se ne postigne eljena temperatura ili u vodenoj

kupelji. Mlijeko nikada ne treba zagrijavati do vrenja.
Prokuhavanjem se gube ili smanjuju zatitne materije
i neki enzimi, ime se smanjuje i njegova vrijednost.
Izdojeno majino mlijeko nije homogenizirano pa
je normalno da se podijeli u dva dijela - masni dio i
vodenasti dio. Protresanjem spremnika, rasporeuje
se masnoa u mlijeko. Zamrznuto mlijeko trebalo
bi staviti u hladnjak na period od 24 sata kako bi se
postupno odmrzlo. Nakon odmrzavanja, zagrijati
ga treba kao i mlijeko koje je bilo pohranjeno u
friideru. Takvo odleeno mlijeko ne smije se ponovo
zaleivati.
Situacije u kojima je dojenje

kontraindicirano (zabranjeno)
a) Situacije u kojima je dojenje kontraindicirano
iz medicinskih razloga
Postoji vrlo malo situacija u kojima je dojenje
kontraindicirano. To ukljuuje:
Dojenad s galaktozemijom, rijetka uroena
greka metabolizma.
Dojenad s fenilketonurijom mogu biti
djelomino dojena.
Dojenad roena od majki zaraenih HTLV I i
HTLV II.
Dojenad majki s HIV-om/AIDS-om gdje je
odgovarajua dojenaka formula prihvatljiva,
izvodiva, sigurna i odriva, ne trebaju biti dojena.
Unato tomu, ako odgovarajue zamjensko
hranjenje nije prihvatljivo, izvodivo, priutivo,
sigurno i odrivo, te ako nije dostupan siguran
izvor doniranog majinog mlijeka, najsigurnija
alternativa je iskljuivo dojenje za vrijeme
prvih mjeseci ivota, sve dok dojene nije
razvojno napredovalo da svoju punu potrebu za

prehranom zadovolji s prijelaznom i obiteljskom
hranom.
b) Situacije u kojima je dojenje privremeno

kontraindicirano
Neke virusne infekcije se mogu prenijeti na dijete i
mogu uzrokovati ozbiljno oboljenje, posebno ako je
dijete nedonoe ili smanjenog imuniteta iz drugih
razloga. Dojenad ije majke imaju aktivne lezije
herpes simpleksa na bradavicama i areolama ne bi
smjele dojiti iz te dojke sve dok se lezija ne oisti.
Dojene se moe hraniti iz druge dojke ako nije
zahvaena, osiguravajui da je sprijeen kontakt
izmeu djeteta i aktivne lezije (npr. drei zaraenu
dojku pokrivenom dok se doji iz nezaraene dojke)
i dajui izdojeno mlijeko iz zaraene dojke alicom
ili kaikom. Ista se preporuka primjenjuje za majke
s aktivnim lezijama herpes zostera. Variele prisutne
do pet dana prije i dva dana poslije poroda mogu
se prenijeti na dojene u tekom obliku. Majka zbog
toga treba biti izolirana za vrijeme zarazne faze
dok se lezije ne pretvore u kruste. Variela-zoster
imunoglobulin ili standardni imunoglobulin treba
dati dojenetu to je prije mogue. Majino mlijeko
treba biti izdojeno i dano dojenetu.
Dojenad majki s aktivnom nelijeenom
tuberkulozom trebaju biti odvojena od majki sve dok
se ne uspostavi potpuno lijeenje i majka ne bude
smatrana da medicinski vie nije zarazna. Majino
mlijeko treba izdojiti i dati dojenetu. Ova dojenad
takoer trebaju dobiti odgovarajuu imunizaciju i
kemoprofilaksu.
Dok majke dojilje primaju dijagnostike ili
terapeutske radioaktivne izotope, dojenje treba biti
25
prekinuto na vrijeme koje odgovara vremenu pet

poluivota koritenih izotopa.
Gotovo svi uobiajeni zdravstveni problemi,
mogu se tretirati farmakoloki, lijekovima koji
su kompatibilni s dojenjem. Majke dojilje koje
dobivaju antimetabolite ili kemoterapeutske
lijekove (ciklofosfamide, ciklosporini, doksorubicin,
metotreksat) i neke druge lijekove (npr. amiodaron,
bromokriptin, cabergoline, ciprofloxacin, ergotamin,
indometacin, litij, sulphas, tetraciklin, kloramfenikol,
prvu generaciju antidepresiva kao to su inhibitori
monoaminooksidaza) ne smiju dojiti dok se ovi
lijekovi ne iskljue i njihovo mlijeko ne oisti od
ovih lijekova. Preporuke koje povremeno objavljuje
Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF bit e
korisne za obnavljanje liste lijekova koja dojenje ine
privremeno kontraindiciranim.
c) Situacije u kojima se grekom dojenje smatra

kontraindiciranim
Svi smo u dananje vrijeme izloeni odreenim
hemijskim agensima iz okoline. Uprkos tome,
dobrobiti od dojenja prevagnu kod bilo kojeg
potencijalnog rizika vezanog uz ove zagaivae
okoline. Trenutne koliine hemijskih ostataka u
majinom mlijeku u Evropi su ispod prihvatljivih
nivoa i ne opravdavaju preporuke o restrikcijama
dojenja ili eliminaciji odreene hrane iz prehrane
majki.
Dojenje nije kontraindicirano za dojenad majki iji
je hepatitis B povrinski antigen pozitivan, majki
koje su zaraene virusom hepatitisa C (osobe s
antitijelima hepatitisa C ili oni koji su pozitivni na
RNA virus hepatitisa C), majke na vrijeme roene
novoroenadi koja su seropozitivni nositelji
26
citomegalovirusa, i majke koje su febrilne, osim ako

je groznica uzrokovana boleu koja kontraindicira
dojenje trajno ili privremeno.
Velika veina dojenadi i male djece koja pate
od alergija i gastroezofagealnog refluksa trebaju
nastaviti s dojenjem i ne zahtijevaju posebne formule
(npr. hipoalergene i anti-refluks formule).
Mastitis ne predstavlja kontraindikaciju za dojenje;
naprotiv, uinkovito izdajanje iz dojke je dio
preporuenog tretmana. Dodatno, ne postoji dokaz
da djeca koja siu zahvaenu dojku dobiju zarazu.
Majke trebaju imati pristup obuenim i
kompetentnim zdravstvenim djelatnicima, ili
obuenim konzultantima dojenja da bi dobili
strunu informaciju vezanu za gore navedena i
bilo koja druga pitanja i, to je jo bitnije, da dobiju
pravovremenu i strunu podrku ako se pojave
potekoe s dojenjem.
3.4. Ishrana djeteta koje ne doji

Trudnicama koje, i nakon to su informirane o
dojenju, odlue svoje novoroene hraniti mlijenom
formulom, treba pruiti individualnu potporu i
informacije kako to uiniti ispravno i sigurno. To se
takoer odnosi i na mali broj ena kod kojih dojenje
nije mogue ili je kontraindicirano, te na one ene
koje moraju raditi izvan kue prije nego njihova djeca
navre est mjeseci, pa ih nisu u mogunosti hraniti
iskljuivo dojenjem/majinim mlijekom, te moda
trebaju dojenaku formulu za nadopunu dojenja
dok su odvojene od svoje djece. Sve ove majke treba
da u potpunosti budu informisane o sljedeem:
Suhe formule (adaptirano mlijeko u prahu) nisu
sterilni proizvodi, a postoje dokazi o unutranjoj

kontaminaciji potencijalno tetnim bakterijama.
Vanjska kontaminacija je takoer mogua pri
rukovanju, skladitenju i pripremanju ovih
proizvoda. Kako bi se smanjili rizici, moraju se
provoditi stroge higijenske mjere.
Komercijalni gotovi tekui pripravci dojenakih
formula, obino prodavani u jednokratnim
boicama za hranjenje ili u tetrapak kartonima,
su sterilni proizvodi. Oni, pak mogu biti
kontaminirani potencijalno tetnim bakterijama
iz okoline nakon otvaranja ili tokom koritenja
i hranjenja. Stoga se takoer moraju provoditi
stroge higijenske mjere pri upotrebi ovih
proizvoda, kako bi se smanjili povezani rizici.
Kod suenih formula strogo se moraju slijediti
uputstva za pripremu odtampana na limenci
ili kartonu, kako bi se osiguralo da pripravak ne
bude previe koncentriran ili previe razrijeen;
oboje moe biti opasno za novoroene.
Nerazrijeeno kravlje mlijeko (ili mlijeko drugih
sisavaca), kondenzirano mlijeko, obrano ili
poluobrano mlijeko ili kuni pripravci istih ne
bi se smjeli davati djeci mlaoj od godine dana.
Nakon godine dana, ukoliko se koristi kravlje
mlijeko, treba koristiti punomasno, a ne obrano
ili poluobrano mlijeko. Obrano i poluobrano
mlijeko valja izbjegavati dok dijete ne napuni
dvije godine starosti.
Za pripremu, uvanje i hranjenje suenom
formulom, te za sigurno koritenje gotove tekue
formule kod kue, preporuuje se sljedee:
Izbjegavati kontaminaciju (npr. prati ruke,
pobrinuti se za istou kuhinje i opreme).
Za svaki obrok raditi svjeu pripremu formule u
prahu.
Koristiti spremnike nekontaminirane klicama
(temeljito oprane i sterilizirane desetominutnim

prokuhavanjem, uranjanjem u kemijske tekuine
za sterilizaciju ili koritenjem mikrovalnih
sterilizatora).
Pripremati formulu u vruoj vodi (>70C) ili
vodi koja je prokuhana i ohlaena na 70C,
izbjegavajui ponovnu kontaminaciju.
Brzo ohladiti pripravak (ne due od 30
minuta) i odmah ga potroiti; budite oprezni s
temperaturom kako bi izbjegli rizik da opeete
usta djeteta.
o Nakon svakog hranjenja baciti ostatak
pripravka.
U izvanrednim situacijama i uslovima kad, zbog
okolnosti (npr. socijalne prilike, vanredne situacije
i sl.) nije mogue hranjenje mlijenom formulom
odnosno kada mlijena formula nije dostupna, te
je majka prisiljena hraniti dijete kravljim mlijekom
treba ga prilagoditi tj, pripremiti na sljedei nain:
U prvom mjesecu ivota treba pomijeati 40 ml
mlijeka sa 20 ml prokuhane vode i dodati 4 g
eera
U drugom mjesecu ivota treba pomijeati 60
ml mlijeka sa 30 ml prokuhane vode i dodati 6
g eera
U treem i etvrtom mjesecu ivota treba
pomijeati 80 ml mlijeka sa 40 ml prokuhane
vode i dodati 8 g eera
U petom i estom mjesecu ivota treba
pomijeati 100 ml mlijeka sa 50 ml prokuhane
vode i dodati 10 g eera.
27
3.5. Suplementacija vitamina, flora i eljeza

u prvih est mjeseci ivota
S obzirom da majino mlijeko moda nema dovoljno
vitamina K koji je potreban da bi se sprijeilo
krvarenje zbog deficijencije, svoj novoroenadi
treba dati 1 mg parenteralnog vitamina K.
Koncentracija vitamina D u majinom mlijeku je 25 IU
po litri ili manja. Zbog toga se za svu iskljuivo dojenu
djecu preporuuje suplementacija vitaminom D
od 400 IU na dan. Suplementaciju treba zapoeti
unutar prvih nekoliko dana ivota i nastaviti do kraja
prve godine ivota. Ako se dijete hrani formulom
obogaenom vitaminom D (konzumirajui na
taj nain minimalno 1000 IU vitamina D na dan),
suplementacija nije potrebna.
Iskljuivo dojena djeca roena u terminu najee
ne trebaju dodatke eljeza jer su im zalihe dostatne
za prvih godinu dana. Majino mlijeko sadri puno
manje eljeza (0,5mg/l) nego adaptirana mlijeka (1,54,8mg/l kod obinog adaptiranog kravljeg mlijeka;
10-12,8 mg/l kod adaptiranog mlijeka obogaenog
eljezom), ali je njegova iskoristivost mnogo vea.
eljezo iz majinog mlijeka iskoristivo je oko 50%
(oko 2,5mg/l), u usporedbi s adaptiranim kravljim
mlijekom gdje se iskoristivost kree od 4-10% .
Mogu postojati i sluajevi kada su dojena djeca
anemina, a to su:
djeca roena prije termina koja nemaju dovoljne
zalihe eljeza u organizmu (najvei dio eljeza
se akumulira tokom posljednjeg tromjeseja
trudnoe),
djeca roena s poroajnom teinom manjom
od 3000 grama imaju manje akumuliranog
eljeza i kod njih postoji mogunost smanjenih
28
vrijednosti eljeza u krvi,
djeca majki koje imaju slabo kontrolirani
dijabetes,
djeca majki koje su imale teku anemiju tokom
trudnoe,
djeca hranjena kravljim mlijekom tokom prve
godine ivota
djeca iz vieplodnih trudnoa.
Pedijatar treba nadgledati ovu djecu, i u sluaju

potrebe, davati im zamjensko eljezo. Majkama se
treba savjetovati da upranjavaju uravnoteenu
ishranu, bez potrebe da se izbjegavaju neka
specifina jela. Dojilje koje izbjegavaju meso, ribu,
perad, jaja i mlijene proizvode imaju znaajno vei
rizik od nedostatka kalcija, eljeza i vitamina B12,
to moe uzrokovati zdravstvene probleme kod
djece. Pedijatar treba redovno promatrati ovu djecu
i davati im vitamin B12, zamjensko eljezo i kalcij,
prema potrebi.
Suplementacija floridom u prvih est mjeseci ivota
se ne preporuuje, a nakon toga ga treba dodavati s
obzirom da je u vodama u naoj zemlji sadraj floura
nizak i s obzirom da se ne vri fluorizacija vode (30).
Potreba i nain suplementacije floridima zavisi od
karijes statusa zuba svakog djeteta, te se u vezi s tim
treba posavjetovati sa stomatologom.
3.6. Rizici odluke o nedojenju i nedostaci

prehrane mlijenom formulom
a.)
Rizici za dijete
Smanjeni intervali izmeu trudnoa i poveani

gubitak krvi menstruacijom.
Sporiji povratak na predtrudniku teinu.

Poveani rizik za rak dojke i jajnika.
Poveani rizik za osteoporozu i lom kuka nakon
menopauze.
Poveani rizik od vie vrsta zaraznih bolesti,
b.)
uglavnom infekcija probavnog i dinog sistema

kao i infekcija uha, mokranog sistema i drugih
infekcija.
Poveani rizik od vie nezaraznih i hroninih
bolesti, uglavnom povezanih s metabolikim
i imunolokim poremeajima (npr. tip I i II
dijabetes melitusa, alergije), ali takoer ukljuuje
i sindrom iznenadne smrti djeteta, hipertenziju
i neke oblike raka (npr. limfom, leukemija,
Hodgkinova bolest).
Poveani rizik od neuhranjenosti, ukljuujui
proteinsko-energetsku neuhranjenost kod
populacije s niskim primanjima i pretjeranu
tjelesnu teinu i gojaznost i kod populacije
sa niskim i visokim primanjima, sa svim
njihovim zdravstvenim, razvojnim, drutvenim i
ekonomskim posljedicama.
Poveani rizik od zubne malokluzije.
Poveani rizik od smrtnosti dojenadi i male
djece u siromanijim zemljama i postneonatalne
smrtnosti u bogatijim zemljama.
Poveani rizik od hospitalizacije i u siromanijim
i u bogatijim zemljama.
Slabiji rezultati kod razvoja mozga i testova
pokazatelja kognitivnog razvoja.
c.)
Drugi nedostaci prehrane mlijenom

formulom za ene, porodice i zajednice
Poveanje troka za kupovinu mlijene formule,

budui su gotovi pripravci za prehranu skuplji

od suenih formula.
Trokovi kupovine boica, duda, goriva, vode i
sterilizacijskih proizvoda i opreme.
Vrijeme potrebno za pripravljanje i hranjenje,
manje vremena za brau i sestre i druge
porodine potrebe.
Poveani trokovi zdravstvene brige za porodicu
i za zdravstvene i socijalne usluge.
Uestali izostanci roditelja s posla.
Negativni nacionalni bilans prehrane i znaajan
nacionalni privredni gubitak.
Poveana proizvodnja otpada i potronja
energije s posljedicama na okolinu.
Rizici za majku
Poveani rizik za postporoajno krvarenje i

sporiju materninu involuciju.
29
4. ISHRANA DJECE
OD 6 DO 12 MJESECI
Majino mlijeko je prva i najbolja, prvorazredna
hrana za bebu jer sadri sve hranjive materije
(bjelanevine, masti, ugljikohidrate, vitamine,
minerale) potrebne za njen uredan rast i razvoj.
4.1. Kada zapoeti sa dohranom?

U dobi od est mjeseci energetska vrijednost
nutrijenata u majinom mlijeku ili mlijenoj formuli
vie nije dovoljna da zadovolji sve potrebe dojeneta
za njegov uredan rast i razvoj. U majinom mlijeku
koliina minerala i bjelanevina te eljeza dovoljna je
za prvih est mjeseci (dojeno dijete u dobi od est do
osam mjeseci dobija iz majinog mlijeka u prosjeku
oko 70% energetskih potreba, a u dobi od devet do
jedanaest mjeseci oko 50% energetskih potreba).
Potrebno je dojenetu obogatiti ishranu te se uvodi
dohrana. Poetak dohrane ne znai prestanak
dojenja kao ni zamjenu majinog mlijeka ili mlijene
formule nemlijenom hranom.
Dohrana je dodavanje neke druge hrane majinom
mlijeku ili mlijenoj formuli. Naravno beba nastavlja
dojiti tokom prve godine, pa i nakon toga ako to
uzajamno ele majka i dijete. Ne postoji gornja
granica trajanja dojenja te nema dokaza o tetnosti
produenja dojenja do tree godine ivota ili due na
psiholoke ili razvojne procese djeteta (31). U prvoj
godini bebe rastu bre nego kasnije. U dobi od etiri
do est mjeseci udvostrue svoju poroajnu teinu,
a do prve godine je utrostrue. To je pokazatelj
koliko je vana pravilna i kvalitetna ishrana u prvoj
godini ivota jer ona direktno utie na zdravlje, rast
30
i razvoj djeteta. Za djecu od estdo 23 mjeseca se

smatra da su hranjena na pravilan nain u skladu s
uzrastom ako uz dojenje dobijaju dopunsku, vrstu,
poluvrstu ili meku/kaastu hranu (32). Navike
steene ak i u najranijem djetinjstvu bit e osnov
za zdrav nain prehrane cijelog ivota. Pravilno
formirane navike pruaju vrlo dobre mogunosti za
zdrav, kvalitetan i dug ivot, te preveniraju oboljenja
izazvana nepravilnom ishranom. Prehrambene
navike djeca stiu kod kue to pokazuje da su
roditelji najodgovorniji za zdrav nain prehrane.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Evropsko
udruenje za djeju gastroenterologiju, hepatologiju
i prehranu (ESPHAGAN), Evropska unija, Ameriko
udruenje za pedijatriju (AAP) i druge organizacije
preporuuju iskljuivo dojenje ili mlijenu formulu
prvih est mjeseci ivota odnosno poetak dohrane
sa punih est mjeseci. Razlog za takav stav je
nezrelost probavnog sistema djeteta kao i njegova
fizika nespremnost da prihvati dohranu, kao i
veliki porast alergija na hranu u itavom svijetu.
Probavni sistem malog dojeneta nije dovoljno zreo
i proputa nepreraene sastojke hrane te postoji
mogunost razvoja alergija koje se mogu ispoljiti na
koi, probavnom sistemu ili disajnom sistemu.
U dobi od est mjeseci beba sazrijeva za hranjenje
kaikom. Poinje da sjedi, postoji koordinacija oiju,
koordinacija pokreta, niu joj zubii, zanima je
okolina i sve to moe da dohvati. Njen je organizam
enzimatski i imunoloki zreliji i spreman za neku
drugu hranu osim majinog mlijeka ili mlijene
formule. Roditelji su ponekad prestraeni i zabrinuti
kako e njihova beba prihvatiti novu hranu, koja je
drugaijeg okusa, mirisa, izgleda, topline, a i sam
nain hranjenja je drugaiji od onoga na koji su bebe
navikle. Nekim bebama treba dosta vremena da se

naviknu na to, dok neke oduevljeno i zadovoljno
prihvataju novu sonu hranu. Roditelji treba da
budu izuzetno strpljivi, smireni, puni razumijevanja i
istrajni jer je to novo iskustvo i za njih i za bebu. Moe
se desiti da beba u prvom pokuaju ak s gaenjem
odbije hranu, ali ne treba odustajati. Za dan dva e
prihvatiti tu istu hranu. Dojene je naviklo na sisanje
pa ne zna odmah progutati hranu te e dio kaice
izlaziti iz usta. Beba se moe i igrati sa kaikicom ali
to je njen nain uenja i upoznavanja. Period poetka
dohrane je vrijeme uenja i za roditelje i bebu.
Djetetu treba dati vremena da se navikne na novi
okus, i novi nain hranjenja, a esto sama beba daje
odreene smjernice o tome koja joj hrana najbolje
odgovara i koju tolerie u odreenoj fazi razvoja. Prvi
zalogaj na kaiku je i prvi korak prema samostalnoj
prehrani.
4.2 Uvoenje dohrane

Kod uvoenja dohrane treba povesti rauna o
odreenim smjernicama i potovati odreena
pravila.
Obavezno pranje ruku prije pripreme namirnica
kao i prije hranjena djeteta. Pribor za jelo je
plastina kaika za bebe, plastina tacna, zdjelica
i plastina aa za bebe iz koje e lake piti. Ovo
posue nije potrebno sterilizovati nego ga treba
dobro oprati i osuiti.
Okolina i uslovi koji okruuju vau bebu veoma
su bitni. Kad hranite dojene stavite ga u stolicu
za bebu i gledajte se licem u lice ili ga drite
u naruju u uspravnom poloaju. Atmosfera
treba da bude oputena, pristup miran, strpljiv
i prilagoen ritmu gutanja svake kaike. I drugi
lanovi porodice mogu jesti u isto vrijeme. Ako
dijete odbija neku hranu ne davati je na silu

ili varkama, a ako je potrebno prestanite sa
hranjenjem i napravite pauzu. Ne tjerajte vau
bebu da pojede koliinu hrane koju vi smatrate
da treba pojesti.
U izboru namirnica vodite rauna da one budu
svjee, kontrolisanog porijekla i kvalitete. Voe i
povre treba biti zrelo, svjee, zdravo, sezonsko,
po mogunosti neprskano, bez pesticida i
uzgojeno na prirodan nain. Koliko je to mogue
treba izbjegavati povre s umjetno gnojenih
povtrnjaka (nekontrolisana koliina nitrata iz
duinog gnojiva), iz neposredne blizine velikih
automobilskih prometnica (olovo iz ispunih
plinova), prskano voe, meso i jaja ivotinja koje
su uzgajane uz pomo hormona, antibiotika i
na druge neprirodne naine (33). Prije upotrebe
voe i povre dobro operite.
Nove namirnice uvoditi jednu po jednu, u
poetku u obliku kaa i miksanih pripravaka ali
ne preguste, u malim koliinama (2-3 kaike po
obroku), a potom poveavati koliinu do 125 ml,
a potom do 250 ml. Namirnice uvoditi u razmaku
od po 5-7 dana da bi se vidjelo da li ih dijete
dobro podnosi.
Nikada ne uvoditi dvije ili vie namirnica prvi put
zajedno zbog mogunosti intolerancije (alergija,
osipa na koi, proljeva i povraanja).
Djetetu se ne smije staviti previe hrane u usta
jer ono mora nauiti gutati. Stavljanjem kaikice
u usta dijete e pokuati sisati.
Smrznutu hranu nemojte koristiti u ishrani
dojeneta. Ako je hrana pripremljena kod kue
smije se koristiti unutar 24-48 h.
Industrijski pripravci ako su podgrijani, a dijete
ih nije pojelo treba baciti.
Kaice se pripremaju bez dodatka soli, eera i
31
zaina.
Ne hranite dijete u leeem poloaju.

Nikako ne prekidati dojenje ili davanje mlijene
formule.
Ukoliko dijete ispoljava neku od alergijskih
manifestacija, za ishranu je potrebno
konsultovati ljekara.
4.2.1. Konzistencija hrane za razliitu dob i stepen

razvoja
U dobi od nula do est mjeseci dojene ima razvijen
refleks sisanja i gutanja, konzistencija hrane je tena.
U dobi od etiri do sedam mjeseci: pojava ranog
glasnog vakanja, poveana mo sisanja, pomak
refleksa davljenja iz sredine prema zadnjoj treini
jezika, konzistencija hrane je tekua i kaasta.
U dobi od sedam do dvanaest mjeseci: usnicama
isprazni kaiku, grizenje i vakanje, boni pokreti
jezika, pomjeranje hrane prema zubima, razvijaju
se fine motorike sposobnosti koje olakavaju
samostalno jedenje. Konzistencija hrane je kaasta,
sitno narezane namirnice uz kombinaciju domae
hrane koja se moe usitnitiprstima. Postupan prelaz
na 5 obroka - tri glavna i dva meuobroka.
4.2.2. Kojom hranom zapoeti dohranu?

Hrana kojom se zapoinje dohrana zavisi od
podneblja, kulturolokih obiaja, socijalnih uslova,
mjesne i porodine tradicije, kao i od majke i samog
djeteta. Kod nas je uobiajeno da se zapoinje sa
niskoalergenom hranom - vonim sokovima, vonim
kaama, itnim kaama i povrtnim kaama. Ova hrana
je po svom ukusu slina slatkastom ukusu majinog
mlijeka i mlijene formule pa e beba lake prihvatiti
ovakve prve obroke (16). Nakon privikavanja treba
32
ponuditi kae od povra. U sedmom mjesecu uvodi

se meso i to prvo bijelo meso (piletina, puretina),
zatim mlada teletina, kao supe ili kae sa povrem,
a potom kao usitnjeno meso. Od navrenog osmog
mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti, dinstana ili
kuhana, a iza desetog mjeseca junetina. umance,
iskljuivo tvrdo kuhano,se uvodi sa navrenih osam
mjeseci, a bjelance nakon godinu dana. Ulje se uvodi
od osmog mjeseca (maslinovo, suncokretovo), blago
soljenje treba zapoeti u jedanaestom mjesecu (14).
Zbog mogue pojave alergijskih reakcija u prvoj
godini ivota ne treba davati: jagodiasto voe
(jagoda, malina, kupina), citrusno voe (kivi, narana,
limun, mandarina), kotunjavo voe (orah, badem,
kikiriki, ljenjak), okoladu, eurokrem, med, kvasac,
koljke, bjelance jajeta, hranu s konzervansima.
4.2.2.1 Vrste namirnica
VOE
Voe je vrijedan izvor vitamina, mineralnih soli i
ugljikohidrata. Posebno je vaan C vitamin koji
poboljava iskoristljivost druge hrane, posebno
eljeza. U ishrani se priprema na vie naina (voni
sokovi, vone kae, kompoti, peeno voe, rendano
voe). Voni sokovi su ugodnog slatkastog ukusa,
i dobro djeluju na tonus crijeva. To su sokovi od
prirodno cijeenog voa: jabuke, kruke i drugog
necitrusnog voa. U poetku se daje razrijeen i to
2-3 kaikice, moe izmeu obroka, a nakon to ga
dijete prihvati poveava se koliina. Sokovima se
ne dodaje eer i treba voditi rauna da ne pree u
naviku pijenje soka na flaicu jer moe dovesti do
oteenja cakline mlijenih sjekutia. Ne preporuuje
se davanje vonog soka u koliini koja prelazi 120180 ml dnevno. Prekomjerno konzumiranje vonih
sokova povezano je i sa nenapredovanjem, malim

rastom i gojaznou, a moe smanjiti apetit djeteta
za drugu hranu i moe uzrokovati gubitak stolice (9).
Sokove koristiti odmah nakon pripreme jer na zraku
vitamini oksidiraju i gube svoja blagotvorna svojstva.
Vone kaice mogu se dati kao meuobrok, a kasnije
dodatkom raskuhane rie, riinih i kukuruznih
pahuljica mogu zamijeniti itav mlijeni obrok.
Obino zapoinjemo sa jabukom, krukom,
ljivom, breskvom, marelicom. Voe dobro oprati,
oguliti, izvaditi kope, kratko kuhati u vodi ili
na pari, propasirati ili izmiksati u kau (pire od
voa). U osmom. mjesecu moe sitno ribano, a u
jedanaestom mjesecu daje se voe u svjeem obliku.
Mogu se koristiti i industrijski pripremljeni voni
obroci koji su sigurni u pogledu izbora i porijekla
voa, imaju potrebnu hranjivost u pogledu makro i
mikro elemenata, lako su probavljivi i praktini zbog
higijenskog pakovanja te se dijete moe hraniti i van
kue (16).
ITARICE I PROIZVODI OD ITARICA

Mlijeno itne kaice mogu biti prelazni obroci.
itarice i proizvodi od itarica sadre kompleksne
ugljikohidrate koji bi trebali da osiguraju najmanje
50% ukupnog energetskog unosa (16). U poetku se
koriste itarice bez glutena na bazi kukuruza ili rie.
Dob u kojoj treba uvesti itarice se jo uvijek istrauje.
ini se da je dojonje zatitni faktor od glutenske
netolerancije tako da itarice koje sadre gluten ne
treba uvoditi rano (u dobi od etiri do est mjeseci),
naroito ako je majka prestala da doji. Ako majka
nastavi da doji, rizik od glutenske netolerancije je
manji ako se gluten uvede nakon sedam do osam
mjeseci. ini se da i drugi faktori igraju ulogu kao to
su genetski, faktori okruenja kao i koliina glutena
koji se daje dojenetu (9). Gluten je bjelanevina koju

sadre itarice kao to su penica, zob, jeam, i ra, i
koja moe otetiti crijevne resice dojenadi, posebno
one koja su genetski predoreena za tu bolest. Ipak
najvei broj dojenadi dobro podnosi ove itarice
ako se daju u pravo vrijeme i u odreenom obliku.
Nakon sedmog mjeseca mogu se dati neki proizvodi
od itarica koje sadre gluten (pahuljice, griz, keks).
Kae se pripremaju na mlijeku koje dijete inae
pije pa ih djeca rado prihvaaju. Dodatkom itarica
mlijenom obroku unose se biljne bjelanevine,
vitamini iz grupe B i poveava se energetski unos.
Postoje kaice koje ve sadre mlijeko u prahu,
kukuruzne i riine pahuljice, vitamine i minerale te je
potrebno samo dodati vodu zagrijanu na 50 stepeni
Celzijusa.
POVRE
Povre donosi novu kvalitetu i navikavanje dojeneta
na razliitost hrane. Iako je energetska vrijednost
samog povra mala ono je vrlo korisno jer uz biljne
bjelanevine dojene dobija minerale, vitamine i
balastne materije. Povre se, posebno pinat, ne
smije ponovo zagrijavati zbog opasnosti od nitrita,
niti ga treba pohranjivati za 2 dana.
Obino se zapoinje sa lako probavljivim povrem:
mrkva, krompir, tikvica, blitva, karfiol. Povre se opere,
kuha na vodi ili pari bez soli i eera, te propasira ili
izmiksa. Povru se moe dodati raskuhana i usitnjena
ria. Kad se dijete navikne na ove kaice one se
mogu obogatiti i drugim dodacima (maslinovo i
suncokretovo ulje, a od osmog mjeseca, propasirano,
a poslije isitnjeno meso). U osmom mjesecu se moe
dodati krompir kuhan, ne peen. Nakon navrenog
desetog mjeseca ivota mogu se koristiti kupus, kelj,
i prokulice. Od navrenih jedanaest mjeseci dodaju
se mahunarke: grah, graak, lea, mahune (14). Ovo
33
povre sadri bjelanevine i kompleksne eere i

mora se praviti u obliku kaice ili supe.
MESO
Meso je izvor esencijalnih aminokiselina, vitamina
i minerala. eljezo se izuzetno dobro iskoritava iz
mesa. Meso se uvodi sa sedam mjeseci. Poinje se
sa bijelim, mladim mesom (piletina, puretina) jer je
pogodno za prehranu, dobro probavljivo, relativno
malo alergeno, dostupno i relativno jeftino. Pri
pripremi oistiti od koe i masnoe. Daje se kao
mesna supa s povrem, tjesteninom i itaricama,
kao miksana i pasirana hrana, a kasnije kao usitnjeno
meso. Supa e s vremenom postajati sve gua,
koliina vode e se smanjivati, a dodavae se ostale
namirnice. Od navrenog osmog mjeseca ivota
mogu se koristiti mlada mesa (kuhana teletina i
janjetina). Iznutrice sadre veliku koliinu eljeza,
minerala i vitamina. Mogu se uvoditi u devetom
mjesecu. Pilea, telea, i janjea su najbogatije
proteinima i vitaminom A i eljezom. Iza desetog
mjeseca uvodi se mljeveno junee meso. Govedina
i svinjetina se ne preporuuju prije navrene godine
dana. Ne preporuuju se suhomesnati proizvodi,
naresci, patete i hrenovke (14).
Riba je punovrijedni izvor bjelanevina, kalcija,
omega 3 masnih kiselina i trebala bi biti zastupljena
bar jednom sedmino na jelovniku. Od navrenog
osmog mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti,
dinstana ili kuhana, a poslije plava riba.
MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI

Svjetska zdravstvena organizacija ne preporuuje
kravlje mlijeko u ishrani do navrene prve godine.
Djeca doje ili piju mlijene formule odgovarajue
za dob. Mlijeko je bogat izvor kalcijuma i mora biti
34
zastupljen u jelovniku djeteta jer se tako spremaju

zalihe kalcija za cijeli ivot (zubi, kosti). I druge
namirnice sadre kalcij ali ga organizam ne moe
koristiti tako povoljno kao iz mlijeka i mlijenih
proizvoda. Mlijeni proizvodi jogurt i sir zbog
svoje kremaste konzistencije se obino sviaju
dojenetu. Jogurt je dobar tokom dohrane kada se
dijete navikava na nove okuse, a moe se ponuditi
kao meuobrok. Moe mu se dodati voe (banana,
kruka). Od navrenog desetog mjeseca u jelovnik se
mogu uvest svjei sir, vrhnje i fermentirani mlijeni
napici sa 3,5% m. m. (14).
JAJA
Nakon navrenog osmog mjeseca ivota ponuditi
tvrdo kuhan umanjak prvo malo pa postepeno
poveavati koliinu. Bjelanjak treba ponuditi
nakon prve godine (14). Rovito i umueno jaje se
ne preporuuje zbog alergija i moguih infekcija
salmonelom.
ZAINI
Blago dosoljavanje je dozvoljeno u jedanaestom
mjesecu, ali ne treba davati biber, papriku, senf, hren
ni sire (14). Perun i celer se mogu dati u obliku
aja ili u supama i varivima. Kim se moe dati ve u
prvim mjesecima ivota u aju ili supama, dobar je
za probavu i odstranjenje plinova.
ULJE
Suncokretovo, maslinovo ili ulje od kukuruznih klica
se uvodi u osmom mjesecu. Moe i malo putera dok
se margarin ne preporuuje.
VODA po elji
AJ povremeno kao napitak, svjee kuhan od ipka,

komoraa i kamilice.
MED
nemasnog mesa. U osmom mjesecu se dojene doji

4-5 puta nakon davanja vrste hrane, daje se vitamin
D, nastavlja se ista ishrana, voe se sada moe davati
ribano ili sitno isjeckano.
Med moe sadravati spore Clostridium botulinum

koje su uzronik botulizma, a s obzirom da
gastrointestinalni trakt ne sadri dovoljno kiseline
koja bi unitila spore, ne treba davati med dojenetu
koje nije doseglo ivotnu dob od jedne godine (9).
Kad se dijete navikne na okuse hrane mogu se
praviti razne kombinacije kaica a njihovu gustou
treba uskladiti sa mogunou vakanja djeteta i
nicanja zubi (na primjer kaica od jabuke, mrkve i
riinih pahuljica, kaica od banane, mlijeka i zobenih
pahuljica, kaica od pinata, rie i piletine).
Nakon navrenog osmog mjeseca dodaje se bijela

riba bez kosti, dinstana ili kuhana, te tvrdo kuhani
umanjak. U devetom mjesecu se dijete doji nakon
obroka vrstom hranom, daje se vitamin D, u ishranu
se dodaju tikva, pinat, karfiol, mladi sir, mlada mesa,
teletina i janjetina.
Uestalost konzumiranja pojedinih grupa namirnica:

Mlijeko i mlijeni proizvodi
svaki dan
Meso, perad, jaja, mahunarke
svaki dan
Riba (bijela i plava/masna)
jednom sedmino
Hljeb, itarice, krompir
svaki dan
Voe
svaki dan
Povre
svaki dan
Voda, aj
svaki dan
U jedanaestom mjesecu dijete i dalje doji i dobiva

vitamin D. Od navrenih jedanaest mjeseci dodaju se
mahune, graak, grah, lea, voe u svjeem obliku,
junetina. U dvanaestom mjesecu dijete doji, dobiva
vitamin D, uzima svu hranu, ima 5-6 raznovrsnih
obroka.
4.3. Ukratko kroz svaki mjesec rasta i razvoja

U uzrastu do est mjeseci dojene se samo doji i daje
mu se vitamin D. U sedmom mjesecu se dojene
doji 5-6 puta, nastavlja se vitamin D i daje dohrana u
vrijeme buduih glavnih obroka. Nova hrana se daje
u malim koliinama, uvijek samo jedna vrsta hrane,
nova namirnica svakih tri do sedam dana. To su voni
sokovi, vone kae, itne kae, povre, meso. Od voa
se daje: jabuka, kruka, ljiva, breskva, od povra:
mrkva, krompir, tikvica, ria, te supa od piletine ili
U desetom mjesecu dijete i dalje doji i dobiva vitamin

D. Djetetu se dozvoljava da jede prstiima iz svog
tanjira. Nakon navrenog desetog mjeseca dodaju
se kupus, kelj, prokulice.
Hrana boji pelene

Neka hrana moe da promijeni boju stolice i ili urina.
Od pinata stolica moe biti zelena, cvekla boji i
stolicu i urin u crvenkasto, od puno mrkve boja koe
moe postati narandasta te tada treba smanjiti
njen unos. Segment zatite zdravlja koji zapoinje
odmah po roenju i traje itav ivot je prehrana.
Najbolji uvid u dobru prehranu daje dobar izgled
i razvijenost djeteta, njegova eutrofija, ruiasta
boja koe, snaan pla, redovna stolica normalnog
izgleda i pravilan prirast tjelesne teine. Pravilna,
zdrava, kvalitetna, dobro uravnoteena ishrana je od
osnovne vanosti i direktno se odraava na zdravlje,
rast i razvoj djeteta (34).
35
5. ISHRANA DJECE
OD JEDNE DO TRI GODINE
Razvojni period djece od jedne do tri godine se
karakterie promjenom brzine rastenja, tjelesnog
sastava i promjenama u pogledu energetskih i
nutritivnih potreba u odnosu na period dojeneta.
Poslije prve godine ivota usporava se brzina
linearnog rastenja i jo vie se usporava brzina
porasta tjelesne mase. Istovremeno se smanjuju
energetske i proteinske potrebe raunato na 1 kg
tjelesne mase.
Dijete sa dvanaest mjeseci utrostrui tjelesnu masu,
a sa tri godine istu povea u prosjeku tek za 4,5 puta.
Tokom prve godine tjelesna masa se povea za oko
6,5 kg, a kasnije za 2-3 kg godinje. U prvoj godini
ivota dijete poraste za oko 25 cm, a kasnije raste
prosjeno po 5-8 cm godinje.
U ovom uzrastu se mijenja i tjelesni sastav tako
to se smanjuje procenat masnog tkiva u ukupnoj
tjelesnoj masi, a poveava udio nemasnog tkiva.
Djevojice imaju vie masnog tkiva nego djeaci te
su zbog toga iste promjene kod njih naglaenije,
sa napomenom da se kod njih poslije este
godine ponovo poveava procenat masnog tkiva.
Istovremeno se sa poveanjem tjelesne mase
poveava i koliina minerala u organizmu, preteno
u kostima. Poveava se i procenat intraelijskog
prostora na raun smanjenja ekstraelijskog.
Dakle, navedene promjene brzine rastenja i tjelesnog
sastava se odraavaju na energetske i nutritivne
potrebe djece.
5.1. Energetske i nutritivne potrebe

Dnevne potrebe u energiji, proteinima i drugim
bitnim elementima za normalno rastenje i razvoj
36
djeteta se moraju obezbjeivati svakodnevnom

hranom. Nakon prve godine ivota te potrebe su
manje kada se rauna na kilogram tjelesne mase
u odnosu na potrebe djece u prvoj godini ivota
a smanjuju se i uporedo sa smanjivanjem brzine
rastenja djece (15).
Ugljikohidrati obezbjeuju oko 56% ukupno
potrebne dnevne energije, proteini 7-9% a masti
ukupno 35% ukupne dnevne energije. Za normalno
rastenje i razvoj neophodni su i vitamini, minerali
i oligominerali. Veliki je raspon preporuenih
energetskih potreba djece uzrasta od jedne do tri
godine to odraava individualne razlike u brzini
rastenja djece i u njihovoj aktivnosti.
Ugljikohidrati su prvenstveni izvor energije i
svakodnevni unos eera je znaajan za odravanje
glikemije.
Optimalan
unos
ugljikohidrata
obezbjeuje skrob iz itarica, brana krompira
i povra, a jednostavni eeri se nalaze u vou i
mlijenim proizvodima (monosaharidi). Voe je isto
tako izvor vitamina, minerala i oligominerala za
djecu ovog uzrasta.
Dnevne potrebe proteina zavise takoe od uzrasta
djeteta i od brzine rastenja. Potrebe se smanjuju
sa uzrastom djece. Svakodnevno se mora unositi
dovoljno bjelanevina visoke bioloke vrijednosti sa
napomenom da esencijalne aminokiseline moraju
biti zastupljene u dovoljnoj koliini.
Lipidi daju znaajan dio energije. Nedovoljan unos
masti hranom izaziva osjeaj umora i dijete nema
osjeaj sitosti poslije obroka. Meutim, ako je unos
masti preko 40% u duem periodu, moe dovesti do
gojaznosti.
Iskustva pokazuju da se u djece u prvim godinama

ivota relativno esto javlja deficit eljeza. Veliki broj
djece uzima svakodnevnom hranom nedovoljno
eljeza i zbog toga se relativno esto javlja
sideropenijska anemija. Deficit drugih minerala
i oligominerala se rijetko dijagnostikuje. Drugi
minerali i oligominerali se nalaze u hrani u koliini
koja zadovoljava njihove potrebe te ih stoga ne
treba rutinski davati zdravoj djeci. Isto tako, deficit
vitamina D mnogo je ei nego deficit drugih
vitamina.
Kada se planira hrana za djecu uzrasta od jedne do
tri godine treba imati na umu razvojnu fazu i stepen
neuromiinog razvoja. To je period biohemijskog
sazrijevanja organizma. Zbog toga pravilna ishrana
ove uzrasne populacije ima poseban znaaj.
Znaajna karakteristika tog razvojnog perioda je da
veliki broj djece jede relativno manje nego u periodu
dojeneta, zbog ega su neobavijeteni roditelji
esto nepotrebno zabrinuti. Treba im objasniti da je
to normalna fizioloka pojava vezana za smanjenu
brzinu rastenja djece u tom uzrastu.
Znaajne su i promjene u vrsti hrane koju djeca jedu.
Za razliku od dojenadi starija djeca jedu vie vrste
hrane, a manje mlijeka (22). Djeci treba ponuditi
vie vrsta hrane tako da nee biti problema zbog
odbijanja ukusa odreene hrane kao u sluaju kada
je ishrana jednolina. U poetku se daju odvojeno
vie vrsta voa ili povra, a kasnije se mijeaju i dobija
se trei ukus koji daje mogunost uzimanja i one
hrane koju dijete nije htjelo kao samu konzumirati.
Isto tako, treba izbjegavati jake zaine i mirise. Na
samom poetku davati pasiranu hranu a kasnije sve
tvru zbog slabije navike vakanja. Koliinski davati
manje, a zatim dosipati u tanjir.
Poeljno je da djeca ove uzrasne dobi svakodnevno

dobijaju raznovrsnu hranu iz sve etiri osnovne
grupe: mlijeko i mlijeni proizvodi, meso i riba; povre
i voe; hljeb i druga skrobna hrana. Djeca postepeno
poinju tako da jedu hranu koju jedu i odrasli lanovi
porodice. Treba im dozvoliti da ue da se samostalno
hrane onda kada to ele i ne kanjavati ih zbog
prljanja stola i sebe samog jer to moe izazvati
suprotan efekat od eljenog, ak i odbijanje obroka.
Vie se postie pokazivanjem kako treba da jede,
primjerom a ne prinudom. Isto tako samostalno
hranjenje je veoma vaan korak u razvoju djece, u
razvoju njihove samostalnosti i samopouzdanja. Za
vrijeme obroka dijete treba da sjedi udobno u stolici
za stolom sa ostalim lanovima porodice. Potrebno
je stvoriti prijatnu atmosferu za stolom u vrijeme
dok dijete jede jer to povoljno utie na njegov
apetit, iskljuiti sve stvari koje mu odvraaju panju
(TV, radio...) i voditi razgovor o stvarima koje dijete
interesuju. Dijete treba da ima dovoljno vremena za
jelo jer sporije jede nego odrasli. Uiti ga primjerom
starijih da ne dodaje so hrani u vrijeme jela, a da
obroci svakog dana budu u priblino isto vrijeme.
Energetske potrebe
Za odravanje ivotnih funkcija organizmu je
potrebna energija a dobiva je razgradnjom masti,
ugljikohidrata (UH) i bjelanevina.

Iz 1g ugljikohidrata - 4 kcal (17kJ)

Iz 1 g masti - 9 kcal (38 kJ)

Iz 1 g bjelanevina - 4 kcal (17kJ)
Energija potrebna djetetu koje raste iskoritava se za
njegov:
Bazalni metabolizam (potronja energije u
strogom mirovanju za odravanje osnovnih
37
ivotnih funkcija)
Rast
Specifino dinamsko djelovanje hrane
Nadoknadu gubitka energije putem ekskreta
Tjelesnu aktivnost
Dnevne potrebe za energijom

U prvoj godini ivota: 100 kcal/kg
Nakon prve godine potrebe opadaju za po 10
kcal/kg svake 3 g.
Odrasli: 50 kcal/kg dnevno
Uzimanje hrane treba biti praeno ugodnim
osjeajem utaenja gladi. Masna hrana, puno
mlijeko, vrhnje, eer, slatka hrana daju dobar
osjeaj sitosti. Posno meso, riba, voe i povre slabije
zasiuju. Izlaganjem hrane toplini kuhanjem ili
peenjem poveava se probavljivost, ali i unitavaju
neki vitamini. Sa navrenom godinom dana dijete
moe da pije kravlje mlijeko, koje treba da bude
punomasno. Meutim, krajem prve godine dijete je
ve naviknuto i na drugu hranu osim mlijeka. Stie
vjetine: pijenja iz ae, jedenja kaiicom, uzimanja
krute hrane prstima, sluenja priborom. Djecu koja
38
su dojena ne treba uiti na boicu, nego im treba dati

obroke na kaiicu ili iz ae. Djecu koja su hranjena
boicom treba u drugoj godini uiti na kaiicu i
au.
Plan dnevnih obroka:
Krajem prve godine ivota prehrana se sastoji od tri
glavna obroka i dva meuobroka.U isto to vrijeme
dijete se poinje samostalno hraniti tako to pije
iz ae i jede kaiicom. Potreban je red, potrebno
je porodino okupljanje oko obroka. Prelaskom
u drugu godinu usporava se rast, smanjuju se
energetske potrebe organizmato treba objasniti
roditeljima jer inae tjeraju dijete da jede previe.
Istovremeno dijete povremeno gubi interes za neku
hranu, no treba potivati djetetov ukus.
5.2. Osnovni dnevni jelovnik

Tabela 2. Osnovni dnevni jelovnik
GRUPA NAMIRNICA
-mlijeko
-sir
Meso i zamjene
-meso,perad
-riba
Povre
-lisnato
-korjenasto
-mahunarke
Voe
-agrumi
-ostalo voe
Hljeb i zamjene
-hljeb
-itarice u zrnu
-tjestenina
Masnoe
-puter
-ulje, margarin
BROJ PORCIJA U DNEVNOM IZVOR NUTRIJENATA

JELOVNIKU
Proteini, kalcij, fosfati,
vitaminA
1-2 porcije
1 porcija
1 porcija 1 put sedmino
Proteini, eljezo,
vitamini
Neprobavljiva vlakna,
vitamini, oligoelementi
1 porcija
1 porcija
1 porcija 2-3 puta u sedmici
1 porcija
Energija, vitamin C
2-3 porcije
1 porcija
1 porcija
2 kaike kao namaz ili zain
Mali obroci uzeti na brzinu ine takoer dio dnevne

prehrane. Mala djeca esto trae po koji zalogaj, neka
djeca ga trebaju kad su potitena. Meuobroci se
mogu dozvoliti u razumnoj koliini ako ne smanjuju
apetit za glavni obrok. Roditelj mora biti primjer
i za usvajanje dobrih navika soljenja i eerenja.
Sprijeiti nono hranjenje im ranije. Ograniiti
NAJBOLJI IZBOR
Dio mlijeka kao poluobrano, dio sira kao nemasni
Nemasno meso, perad,
riba kuhana ili na aru
Najmanje 1 porcija sirovog povra
Nezaslaen sok, sirovo
Energija, neprobavljiva
vlakna, vitamin B
Kruh od punog zrna
Energija, vitamin A,
nezasiene masne
kiseline
Biljna ulja
unos masnoa radi prevencije ateroskleroze. Ribu

treba konzumirati nekoliko puta sedmino zbog
unosa omega-3-masnih kiselina. Do etvrte godine
djetetu se ne daju ljenjaci, orasi, sjemenke, niti sitne
bombone - moe ih aspirirati ili ugurati u nos, uho.
39
Tabela 3. Preporueni broj i veliina porcija namirnica u dnevnom jelovniku prema uzrastu djece
Namirnice
Broj porcija na dan

(2-3 godine)
Broj porcija na dan (iznad 4 godine)
Veliina jedne porcije
Kruh ili itarice ili tjestenina
2-4
4-8
Povre i voe
1 povra +1voa
3-5 povra
2-4 voa
2-4
Mlado nemasno meso ili riba ili

jaja
-1
1-3
1 krika kruha
30 g tjestenine
Pola oljice povra
1 plod voa
1 oljica 240 ml
40g sira
50-90 g
Masnoe, slatkii
Malo
Greke u ishrani:
Davanje sitnih plodova

Odlazak u vrti natate i zamjena 1. obroka
mlijenog ajem
Odlazak u kolu bez mlijenog obroka
Pijenje sokova
Grickanje uz TV
Naklonost bijelom kruhu.
Broj obroka je individualno razliit i zavisi od navika

u porodici. Za uinu koja je izmeu obroka se daje
sok od voa, voe i keks. Ako uina smanjuje apetit za
naredni obrok treba je izbjegavati. Ne treba dozvoliti
djetetu da ide u krevet, na spavanje sa boicom
mlijeka ili zaslaenog soka radi prevencije erozije
zubne glei.
U drugoj godini ivota moe da nastupi prolazno
smanjenje apetita, smanjen interes za pojedine
40
vrste hrane ili za hranu uopte. Apetit djeteta je

promjenljiv i kada je ono zdravo i ne treba ga siliti
na obrok jer je to prolazna pojava nastala zbog
zainteresovanosti za igru zauzeta su te nemaju
dovoljno vremena za obrok. Kada dijete nee da
jede jednu vrstu povra to nije problem, a situacija
je znatno tea kada odbija neku od bitnih ivotnih
namirnica kao sto su mlijeko, meso ili jaje ali treba
pomisliti i na mogunost alergijske reakcije na iste,
ako dobije proliv ili je povrati. Rizik od nutritivnog
deficita nastaje ako roditelji due vremena daju
jednu vrstu hrane. Kada dijete nee da jede mlijeko
ni meso moe nastati deficit, kalcijuma, fosfora,
vitamina A i eljeza. U djece koja ne jedu ili malo jedu
meso i povre moe da nastane deficit cinka i rjee
folata. Mali broj djece jede preteno mlijeko a odbija
vrstu hranu to ima za posljedicu deficit eljeza,
cinka i vitamina C.
5.3. Specifini problemi u ishrani djece i nain njihovog rjeavanja

Tabela 4. Specifini problemi u ishrani djece i nain njihovog rjeavanja
PROBLEM
NAIN NJEGOVOG RJEAVANJA
Odbija mlijeko
Davati ga toplo, da pije na slamku, dati da

ga samo sipa iz male posude, dodati mlijeku
itarice, dati ga kao druge mlijene proizvode.
Pije mnogo mlijeka
Ponuditi ga samo poslije jela, ne davati ga

izmeu obroka nego sok i vodu.
Odbija meso
Davati ga sitno sjeckano, pasirano, meko pilee

ili meso od urke, dati ribu, dati jaje I maslac kao
zamjenu.
Odbija voe i povre
Dati pire od krompira sa mlijekom, ponuditi

sitno sjeckano, svjee ili kuhano voe ili povre,
dodati svjee ili kuhano voe u itarice, u ele, u
sladoled, u puding.
Odbija hljeb i itarice
Davati kuhane itarice tople (ne vrue), davati

groe ili svjee voe ili itarice, dodati svjee ili
kuhano voe u itarice, ponuditi male komade
dvopeka sa maslacem
Jede mnogo slatkia
Ne kupovati ih, ne drati ih u kui, ponuditi

prirodne slatkie-voe, ne davati slatkie kao
mito za dobro ponaanje.
41
6. STANDARDI ZA ISHRANU
DJECE UZRASTA DO 3 GODINE
U PREDKOLSKIM ODGOJNOOBRAZOVNIM USTANOVAMA
Standardi za ishranu djece uzrasta est mjeseci do
tri godine su preuzeti iz Smjernica za zdravu ishranu
djece predkolskog i kolskog uzrasta Federalnog
ministarstva obazovanja i nauke i Federalnog
ministarstva zdravstva (14), uz izmjene i dopune
vezane za unos mikronutrijenata i broj obroka u
odnosu na duinu boravka u ustanovi. Navedeni
standardi su, osim na analizi stanja vezanog za ishranu
i stanje uhranjenosti djece uzrasta do tri godine u
Federaciji BiH, analizi stanja vezanog za obolijevanje
i smrtnost usljed bolesti koje se dovode u vezu sa
nepravilnom ishranom u Federaciji BiH, zasnovani
i na analizi organizacije ishrane u predkolskim
odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i na pregledu
standarda zemalja blieg okruenja i drugih zemalja
Evropskog regiona (35-44), te preporukama SZOa.
6.1. Elementi za odreivanje standarda

ishrane
Dunost i odgovornost svih odgojno-obrazovnih
ustanova je osiguranje i promocija zdrave ishrane.
Stoga ishranom unutar predkolskih odgojnoobrazovnih ustanova, treba da se zadovolje nutritivne
potrebe i da se izbjegnu nepoeljni unosi, ali i da se
koriguju eventualni kvalitativni i kvantitativni deficiti
i suficiti u djejoj ishrani u porodici, kao i u vanrednim
situacijama u drutvu.
Za pravilno planiranje, organiziranje i kontrolu
ishrane potrebna je primjena standarda. Pri
42
formiranju standarda za dobnu skupinu djece

starosti est mjeseci do tri godine uzeti su u obzir
slijedei elementi:
Starost djece i starosne grupe - postojee
predkolske ustanove su namijenjene za boravak

djece uzrasta od est mjeseci do est godina, a
djeca su prema psihofizikim karakteristikama,
grupisana u starosne grupe, koje imaju odreeni
ritam ivota i rada kao i tome prilagoenu
ishranu.
Duina boravka boravak djece u ustanovi
najee podrazumijeva 10-11 asova dnevno,
odnosno osiguranje etiri obroka (doruak,
prijepodnevna uina/rani doruak, ruak i
popodnevna uina) u odreenim vremenskim
razmacima i sa odreenom procentualnom
zastupljenou u ukupnom dnevnom unosu.
Nutritivna vrijednost obroka za odreeni uzrast
i vrijeme boravka je formirana prema fiziolokim
zahtjevima za taj uzrast, a ovdje se to odnosi na
uzrast od est do dvanaest mjeseci i uzrast od
jedne do tri godine. Nutritivne vrijednosti su
uveavane do postizanja zatitnog nivoa unosa
u cilju pokrivanja individualnih varijacija unutar
grupe.
Zadovoljenje dnevnih prehrambenih potreba
tokom boravka u ustanovi prehrambene
potrebe djece koja borave u predkolskoj
odgojno-obrazovnoj ustanovi su odreene na
bazi zadovoljenja 80% ukupnih dnevnih potreba
u makronutrijentima i mikronutrijentima za
desetoasovni boravak (to se moe primijeniti
i na krai ili dui boravak).
Principi pravilne ishrane potivanje principa
pravilne ishrane inilo je temelj za formiranje
ovih normativa i standarda.
6.2. Fizioloke norme ishrane djece od

est mjeseci do tri godine
Fizioloke norme ishrane djece obuhvataju
norme koje zadovoljavaju ukupne dnevne
energetske i nutritivne potrebe, odnosno potrebe
u makronutrijentima tj. hranjivim i gradivnim
materijama, te potrebe u mikronutrijentima tj.
zatitnim materijama, uzetim kroz dnevne obroke,
za navedene starosne skupine djece.
6.2.1. Energetske potrebe

Energetske potrebe predstavljaju koliinu energije
koja je potrebna za funkcioniranje organizma,
fiziku aktivnost, te rast i razvoj. Organizam energiju
dobija iz masti i ugljikohidrata, te manjim dijelom
iz proteina. Energetske potrebe pojedinaca se
razlikuju, u zavisnosti od uzrasta, spola i nivoa fizike
aktivnosti. Ovdje su date prosjene ukupne dnevne
potrebe djeaka i djevojica za uzrast od est mjeseci
do godinu dana i uzrast od godinu do tri godine.
6.2.2. Potrebe u makronutrijentima

Fizioloke norme i metode izraunavanja su date za
masti, ugljikohidrate i proteine.
6.2.2.1. Masti
Masti sadre najvei procenat energije (kalorija) u
ljudskoj prehrani. Najjednostavnija podjela masti
je na zasiene (iz namirnica ivotinjskog porijekla)
i nezasiene (iz namirnica biljnog porijekla i ribe).
Nezasiene masti sadre podgrupu koju nazivamo
polinezasiene masti. Djetetu u razvoju neophodan
je unos tzv. esencijalnih masti putem hrane, u
odreenoj mjeri. Masti su vane i za apsorpciju
vitamina rastvorivih u mastima (vitamina A, D, E i K).
Dok ishrana dojeneta treba biti znatno bogata
mastima, masti u ishrani djeteta nakon dojenakog
doba treba postepeno smanjivati, dok se ne dostigne

da udio masti bude 30% ukupnog dnevnog unosa
energije, to je preporuka za odrasle (45).
Polinezasiene masne kiseline n-3

(omega-3 masne kiseline)
Ove masnoe, neophodne za razvoj mozga kod
djece i zdravlje srca kod odraslih, nalaze se najvie u
masnoj ribi i ribljem ulju.
6.2.2.2. Ugljikohidrati
Ugljikohidrati su vodei izvor energije u ljudskoj
prehrani. Dijele se na eere i krob. krob je glavni
sastojak itarica, mahunarki, te korjenastog povra.
Termin eeri mnogo je iri od eera kog koristimo
kao sladilo. Naime, on obuhvaa intrinzine i mlijene
eere (koji se prirodno nalaze u mlijeku, povru i
vou), te nemlijene ekstrinzine, tzv. jednostavne
ili slobodne eere (eeri u slatkiima, kolaima,
biskvitima, zaslaenim pahuljicama i napicima, te
vonim sokovima s dodatkom eera). Ugljikohidrati
trebaju biti izvorom 55% dnevno unesene energije,
s tim da ekstrinzini, nezdravi eeri ne bi trebali
premaiti 10%.
Vlakna
Prehrambena vlakna (celuloza) predstavljaju onaj
sastojak voa, povra i itarica koji se ne moe
razgraditi u tankom crijevu. Vlakna su izrazito vana
za pravilnu probavu i zdravlje crijeva, a neke vrste
pomau i u sniavanju holesterola.
6.2.2.3. Proteini
Proteini ili bjelanevine su neophodni za rast
i funkcioniranje tkiva, te stvaranje enzima koji
kontroliraju brojne tjelesne funkcije. Djeci je
potrebno proporcionalno vie proteina nego
43
odraslima. Proteini mogu biti biljnog i ivotinjskog

porijekla, npr. mlijeko i mlijeni proizvodi, meso, riba,
grahorice, jaja, gljive ali i itarice, tjestenina i hljeb.
6.2.2.4. Metode izraunavanja

U pripremi standarda, koritene su referentne
vrijednosti koje je propisala Svjetska zdravstvena
organizacija (46-49). Za izraunavanje dnevnih
energetskih potreba za odreeni uzrast uzete su

potrebe muke odnosno enske osobe koja ima
fizioloku tjelesnu teinu i visinu za dob i umjereno
je fiziki aktivna. Potom su uzete srednje vrijednosti
za oba spola, po dobnim skupinama. Za preporueni
dnevni unos ugljikohidrata i masti: koriten ME
faktor za konverziju energije iz hrane 4 kcal/g za
ugljikohidrate i 9 kcal/g za masti (50).
Tabela 5 . Preporueni dnevni unos energije (kcal i kJ) i makronutrijenata za djecu i omladinu sa fiziolokom
tjelesnom teinom i visinom za uzrast, koja se bave umjerenom fizikom aktivnosti
Energija i nutrijenti
6-12 mjeseci
1-3 godine
Energija (kcal)
690
1060
Energija (MJ)
4,4
>11
>12
Bjelanevine (% energije)
10-15
10-15
Ugljikohidrati (g)
78-87
133-159
Ugljikohidrati (% energije)
45-50
50-60
Jednostavni eeri (g)
<26,5
Jednostavni eeri (% energije)
<10
Masti (g)
27-35
41
Masti (% energije)
35-45
35
Zasiene masne kiseline (% energije)
<10
<10
Zasiene masne kiseline (g)
<7,7
<11,8
60-140*
100-150**
<1%
<1%
Vlakna (g/4.2MJ ili g/1000 kcal)
>10
Vlakna (g)
>10
Sol (NaCl) (g)
<1,6
Bjelanevine (g)+
Polinezasiene masne kiseline (PUFA) (mg)

Trans-masne kiseline (TFA) (% energije)
*samo DHA (dokozaheksaenska kiselina)

** DHA+EPA (dokozaheksaenska kiselina i eikozapentaenska kiselina)
***n-3 i n-6 lanci polinezasienih masnih kiselina.
44
6.2.3. Potrebe u mikronutrijentima

Fizioloke norme u mikronutrijentima i metode
izraunavanja su date za selektirane vitamine i
minerale.
6.2.3.1. Vitamini
Vitamini su organske materije koje su neophodne
organizmu u malim koliinama, a koje organizam
ne moe sam sintetizirati. Vitamine dijelimo na
one rastvorive u vodi (vitamini B skupine, vitamin
C), i one rastvorive u mastima (vitamini A, D, E i K).
Neki vitamini uglavnom se nalaze u namirnicama
ivotinjskog (vitamin D, vitamin B12), a neki u
namirnicama biljnog porijekla (vitamin C).
Vitamin A - Vitamin A pojavljuje se u dvije forme: kao

retinol (u namirnicama ivotinjskog porijekla) i kao
karoten (u vou i povru). Vitamin A je vitamin koji
titi od infekcija i jaa imunoloki sistem. Takoer je
vaan za rast i pravilan razvoj vida. Karoten, meutim,
ima dodatni uinak na zatitu elija od degeneracije,
te je vaan u zatiti organizma od nekih oblika raka i
sranih oboljenja.
Vitamin D - Vitamin D je znaajan za zdravlje kostiju
i zuba jer regulira kalcifikaciju kostiju i stvaranje

dentina i zubnog emaila. Nedostatak vitamina D
dovodi do rahitisa. Najbogatiji izvori vitamina D su:
riba, jetra, jaja i maslac, i vitaminom D obogaene
namirnice (mlijeko i itarice). Potrebe za vitaminom
D se mogu zadovoljiti mjeovitom ishranom i
redovitim izlaganjem sunevoj svjetlosti.
Vitamin C - Vitamin C igra vanu ulogu u zatiti

organizma od oboljenja, te u proizvodnji kolagena,
koji gradi kosti, zube i kou. Vitamin C jaa stjenke
elija i titi ih od propadanja. On takoe pomae

apsorpciju eljeza, ako se konzumira zajedno
s hranom koja ga sadri Voe i povre kao npr.
naranda, limun, kivi, kupus, paradajz, krompir, itd.
predstavljaju bogate izvore vitamina C.
6.2.3.2. Minerali
eljezo - eljezo
je neophodno za brojne funkcije

organizma, posebno za prijenos kisika u organizmu.
Nedostatak eljeza uzrokuje anemiju. Vee potrebe
za eljezom sreu se kod djece uzrasta do etiri
godine, radi ubrzanog rasta i razvoja. eljezo
se pojavljuje u dva oblika: hem-eljezo visoke
bioraspoloivosti i iskoristivosti (nalazi se u mesu i
masnoj ribi) i ne-hem eljezo (nalazi se u lisnatom
povru, itaricama i mahunarkama). Hem-eljezo
se absorbuje relativno lako, dok je apsorpciju nehem eljeza manje iskoristivosti i bioraspoloivosti,
potrebno potpomoi konzumiranjem namirnica
bogatih C vitaminom.
Kalcij
- Kalcij je mineral potreban za izgradnju i

jaanje kostiju, te prijenos nervnih impulsa, rad
miia te druge tjelesne funkcije.
Cink - Cink igra vanu ulogu u funkcioniranju itavoga

organizma, jer je potreban za metabolizam proteina,
masti i ugljikohidrata, te zajedno s inzulinom regulira
nivo tjelesne energije. Posebno je vaan za jaanje
imuniteta organizma.
Jod - Jod je vaan za rad titne lijezde, i njegov
nedostatak u djetinjstvu moe usporiti intelektualni
razvoj, u ekstremnim sluajevima i dovesti do
mentalne retardacije.
Natrij
- Natrij je makroelement neophodan za
45
selektirane kljune mikronutrijente (51). Za veinu

nutrijenata uzete su vrijednosti preporuenog
sigurnog dnevnog unosa, to podrazumijeva dnevni
unos koji podmiruje nutritivne potrebe 97% zdravih
individua u polno i dobno specifinim populacijama.
Za cink je uzeta vrijednost srednje bioraspoloivosti.
pravilan rad organizma, ali u pretjeranoj mjeri je

kodljiv.
6.2.3.3. Metode izraunavanja
Pri utvrivanju standarda za mikronutrijente

koritene su referentne vrijednosti SZO/WHO, i to za
Tabela 6. Preporueni dnevni unos kljunih mikronutrijenata za djecu dobi od est mjeseci do tri godine
Nutrijent
Jedinica mjere
6-12 mjeseci
1-3 godine
Vitamin A
g RE
400
400
Vitamin D
Vitamin E
mg -TE2
2,7
5,0
Vitamin K
10
15
Tiamin (vit B1)
Mg
0,3
0,5
Riboflavin (vit B2)
Mg
0,4
0,5
mg NE3
Piridoksin (vit B6)
mg
0,3
0,5
Biotin (vit B7)
Folna kiselina
g DFE
80
150
Niacin
Pantotenska kiselina
Mg
1,8
2,0
Vitamin B12
0,7
0,9
Vitamin C
Mg
30
30
Kalcij
Mg
400
500
Magnezij
Mg
54
60
eljezo
Mg
9,35
5,8
Jod
90
90
Cink
Mg
4.1
4.1
Selen
10
17
retinol ekvivalent, 1mg retinola = 1 RE, 1mg b-karotena = 0,167mg RE, 1mg ostalih provit. A karotenoida = 0.084 mg RE
-tokoferol ekvivalent
3
niacin ekvivalent
4
ekvivalent folata iz hrane, g DFE daje = (g folata iz hrane + (1.7x g sintetske folne kiseline)
5
bioraspoloivost eljeza u tom periodu znaajno varira
1
2
46
6.3 Struktura i reim dnevne ishrane
6.3.3. Vremenski raspored obroka
Pravilan reim ishrane djece podrazumijeva tri glavna

obroka (doruak, ruak, veera) i dva meuobroka
(jutarnja i popodnevna uina). Kada je u pitanju reim
ishrane u predkolskim ustanovama, one treba da
rad organizuju na nain da djeci omogue redovne
obroke, te da raspored obroka bude ravnomjeran,
ovisno o duini boravka djeteta u ustanovi.
6.3.4. Preporueno vrijeme serviranja obroka
Ishrana u predkolskim ustanovama treba da

bude primjereno organizirana u odnosu na fiziku
aktivnost i vrijeme spavanja.
U zavisnosti od radnog vremena vrtia, jutarnja uina

moe biti ponuena bilo kao rani jutarnji obrok ili
izmeu doruka i ruka.
6.3.1. Vrste obroka

Ustanova treba na vrijeme, ovisno o poetku
rada i vremenu dolaska, djetetu ponuditi rani
doruak, doruak, prijepodnevnu uinu, ruak,
poslijepodnevnu uinu, a u cjelodnevnom smjetaju
i veeru. Djeci je potrebno da jedu redovno i da
vrijeme obroka i uina bude pravilno rasporeeno
tokom dana, tako da intervali meu obrocima ili do
vremena odlaska kui, ne budu predugi.
Tabela 7. Preporueno vrijeme serviranja obroka

u odgojno obrazovnim ustanovama s dnevnim
boravkom i radnim vremenom od 6.30 sati
Vrsta obroka
Vrijeme obroka (sati)
Rani doruak
6.30 - 7.00
Doruak
8.30 - 9.00
6.3.2. Trajanje i broj obroka
Ruak
11.30 - 12.30
U predkolskim i kolskim ustanovama, potrebno

je osigurati vrijeme trajanja obroka od najmanje
30 minuta, a meuobroka (uina) od najmanje 15
minuta.
U djejem vrtiu koji ostvaruje redovite i posebne
programe, s obzirom na trajanje programa, djeci se
svakog dana treba osigurati sljedei broj obroka:
- za 3-satni program
1 obrok,
- za 4-satni, 5-satni i 6-satni program
2 obroka,
- za 7-satni i 8-satni program
3 obroka,
- za 9-satni i 10-satni program
4 obroka.
Poslijepodnevna uina
14.30 - 15.00
Veera
18.00 - 19.00
Vrtii koji poinju raditi od 06:30 mogu rani doruak

postaviti za samoposluivanje djeci, kako bi svako
dijete u periodu od 06:30 sat vremena prije
centralnog doruka moglo prezalogajiti. Hranu
ukloniti sat prije glavnog doruka kako bi djeca
dovoljno ogladnila.
47
Tabela 8. Preporueno vrijeme serviranja obroka

u odgojno obrazovnim ustanovama s dnevnim
boravkom i radnim vremenom od 8 sati
Vrsta obroka
Doruak
Vrijeme obroka (sati)

8.00 - 9.00
Prijepodnevna uina
10.00-10.30
Ruak
12.00 - 13.00
Poslijepodnevna uina
15.00 - 15.30
Veera
18.00 - 19.00
Preporuuje se da djeca u cjelodnevnom boravku, u

predkolskoj ustanovi (8 sati i due), dobiju najvei
dio dnevnog unosa hrane, dok su u ustanovi,
odnosno 80% dnevnih potreba energije i veine
drugih nutrijenata.
6.3.5. Duina boravka u ustanovi i broj obroka

Preporuuje se da djeca u poludnevnom boravku
(prije ili poslije podne), dobiju jedan obrok i najmanje
jedan meuobrok (uinu).
Djeca u predkolskoj ustanovi koja borave kratko,
prije ili poslije podne, a taj period ne ukljuuje obrok,
treba da dobiju uinu, ukoliko je njihov boravak dui
od dva sata.
Ruak treba da bude energetski i nutritivno
najsnaniji obrok.
48
6.4. Nutritivni sadraj obroka u planiranju

jelovnika
Jelovnici u predkolskim odgojno obrazovnim
ustanovama, u pojedinanim obrocima i u
kombinaciji obroka, treba da osiguraju sadraj
koji e zadovoljiti potrebe korisnika, kako u smislu
makronutrijenta, tako i u smislu mikronutrijenata,
potrebnih za odreeni uzrast djece. U donjim
tabelama je prikazan preporueni sadraj
nutrijenata u pojedinanim obrocima koji se slue u
predkolskim ustanovama za uzrast djece od est do
dvanaest mjeseci i jedne do tri godine.
Tabela 9. Preporueni nutritivni sadraj u pojedinanim obrocima djeca uzrasta est do dvanaest mjeseci
Djeca uzrasta est do dvanaest mjeseci
Procentualna zastupljenost pojedinog obroka u ukupnom
dnevnom unosu
Jutarnja
uina*
Nutrijenti
Ruak
Popodnevna
uina
10%
25%
30%
15%
69
172,5
207
103,5
5%
5%
5%
5%
0,3
0,75
0,9
0,45
Bjelanevine (g)+
>11,0
>1,1
>2,75
>3,3
>1,65
Ugljikohidrati (g)
82,5
8,2
20,6
24,7
12,4
47,5
Od toga prostih eera (g)
prostih eera (% energije)
Masti (g)
31
3,1
7,7
9,3
4,7
Masti (% energije)
40
Energija (kcal)
Energija (MJ)
Ukupni
dnevni
unos
Doruak
690
<10
<7,7
<0,77
<1,9
<2,3
<1,2
Polinezasiene masne kiseline

(PUFA) (mg)**
100
10
25
30
15
Trans-masne kiseline (TFA) %

energije
<1
Vlakna (g)
Sol (NaCl) (g)
*Vrijednosti se odnose i na rani doruak

**samo DHA (dokozaheksaenska kiselina)
49
Tabela 10. Preporueni nutritivni sadraj u pojedinanim obrocima djeca uzrasta 1-3 godine
Djeca uzrasta od jedne do tri godine
Nutrijenti
Procentualna zastupljenost obroka u ukupnom dnevnom

unosu
Jutarnja uina*
Ukupni
dnevni
unos
Energija (kcal)
1060
Doruak
Ruak
Popodnevna
uina
10%
25%
30%
15%
106
265
318
159
5%
5%
5%
5%
Energija (MJ)
4,4
0,44
1,1
1,3
0,66
Bjelanevine (g)+
>12
>1,2
>3
>3,6
>1,8
Ugljikohidrati (g)
146
14,6
36,5
43,8
21,9
<2,6
<6,6
<7,9
<3,9
4,1
10,2
12,3
6,1
<11,8
<1,2
<3,0
<3,5
<1,8
Polinezasiene masne kiseline

(PUFA) (mg)**
125
12,5
31,2
37,5
18,7
Trans-masne kiseline (TFA) (%

energije)
<1
55
Od toga prostih eera (g)
<26,5
prostih eera (% energije)
<10
Masti (g)
41
Masti (% energije)
35

<10
Vlakna (g)
>10
>1
>2,5
>3
>1,5
Sol (NaCl) (g)
<1,6
<0,16
<0,4
<0,48
<0,24
*Vrijednosti se odnose i na rani doruak

* *DHA+EPA (dokozaheksaenska kiselina i eikozapentaenska kiselina)
50
7. PREPORUKE ZA PRIMJENU
STANDARDA ISHRANE DJECE
U ODGOJNO-OBRAZOVNIM
USTANOVAMA
Primjenom preporuka za ishranu, koje su bazirane
na standardima za pojedine nutrijente i namirnice,
osigurava se adekvatan unos potrebnih nutrijenata,
svakom djetetu odreene starosne dobi. Dobrim
izborom hrane i napitaka, koji su zdravstveno
ispravni, odnosno raznolikou u izboru namirnica,
kao i ogranienim unosom ili izbjegavanjem
nepreporuenih namirnica, promovira se zdravlje.
Sve predkolske ustanove u skladu sa mogunostima
i uslovima za organizovanje ishrane, trebalo bi da
pripremaju hranu u sopstvenoj kuhinji ili da se hrana
priprema u centralnoj kuhinji, a dostava obroka
pojedinim ustanovama da se obavlja sopstvenim
vozilima.
7.1 Upravljanje ishranom u predkolskim

odgojno-obrazovnim ustanovama
Preporuuje se formiranje tima (komisije) za ishranu
u svakoj predkolskojj ustanovi u sastavu: direktor
vrtia ili kole, predstavnik rukovodstva kuhinja u
vrtiu ili koli, predstavnik zdravstvenih radnika,
predstavnik profesora tjelesnog odgoja u koli,
predstavnik vijea roditelja, te ispred starijeg uzrasta
djece i omladine, predstavnik vijea uenika.
7.2. Osiguranje zdravstvene ispravnosti

hrane
Takoer, dobra higijenska praksa podrazumijeva
potivanje pravila pripreme i uvanja hrane,
odnosno adekvatno provoenje mjera i postupaka

za spreavanje irenja mikroorganizama kako bi
se osigurala zdravstveno ispravna hrana, u skladu
sa Zakonom o hrani (51) i vaeim podzakonskim
aktima, odnosno sanitarnim propisima koji reguliraju
sanitarne, higijenske i protivepidemijske mjere za
osiguranje zdravstvene zatite stanovnitva. Ovo
podrazumijeva i sanitarni nadzor nad objektima u
kojima se hrana priprema, proizvodi i distribuira,
raunajui i predkolske kuhinje, kao i nadzor nad
osobljem koje radi u proizvodnji i pripremi namirnica.
7.3. Raznolikost namirnica i piramida

ishrane
Kako bi se osiguralo zadovoljenje fiziolokih
potreba odnosno unos svih potrebnih makro i
mikronutrijenata i razvile dobre prehrambene navike
koje e ih pratiti za ivota, djeci u predkolskim
ustanovama, moraju biti ponuene raznolike
namirnice.
U planiranju ishrane treba se rukovoditi sljedeim
principima i alatima:
Piramidom ishrane, potujui uee sve etiri
grupe namirnica u odgovarajuem omjeru, kao
i razliitih namirnica unutar svake grupe.
Zastupljenou namirnica visoke nutritivne
gustoe tj. velike koliine nutrijenata po jedinici
energije. Takve namirnice su voe i povre, kao i
cjelovite itarice.
Osigurati raznolikost boja, tekstura i oblika.
Nabavljati sezonsko voe i povre.
Planirati jelovnik za sve obroke u toku barem
jedne sedmice.
Truditi se da svaki obrok sadri to je mogue
vie propisanih nutrijenata.
Dva puta godinje uvoditi nova jela u jelovnik.
51
Iako finansijska ogranienja postoje, ona ne smiju

biti primarni faktor u planiranju jelovnika, tj.
nedoputeno je ii ispod u ovom dokumentu datih
vrijednosti, kako bi se utedilo na ishrani.
Potrebu i vanost dojenja za zdravlje djeteta, koji
su detaljno elaborirani u prethodnim poglavljima,
treba kontinuirano promovirati i podravati i u
predkolskim odgojno obrazovnim ustanovama,
te majci dojilji, koja eventualno eli da podoji svoje
dijete, unutar ustanove omoguiti, topao, intiman
prostor za tu namjenu.
7.3.1 Preporuene vrste i uestalost upotrebe namirnica

u planiranju jelovnika za djecu uzrasta 6-12 mjeseci u
jaslicama
U donjim tabelama date su preporuke za uvoenje
dohrane, preporuene vrste namirnica odnosno
hrane i pia, preporuke za nain pripreme jela i
uestalost upotrebe namirnica u planiranju jelovnika
za dojenad uzrasta est do dvanaest mjeseci i djecu
uzrasta od jedne do tri godine.
7.3.1.1. Djeca uzrasta est do dvanaest mjeseci

Tabela 11. Uvoenje dohrane, preporuene vrste namirnica i priprema namirnica u planiranju jelovnika u jaslicama
za dojenad uzrasta est do dvanaest mjeseci
Grupe namirnica Preporuene vrste namirnica
Mlijeko i mlijeni Ako dijete doji, osigurati majci sobu u kojoj moe podojiti dijete u dogovornim terminima.
proizvodi
Preporuuje se tvorniki adaptirano mlijeko za dojenad (prijelazna hrana); najbolje ono
koje dijete inae uzima. Priprema mlijenih obroka takoer se preporuuje s adaptiranim
mlijekom za dojenad.
Meso
Riba
Jaja
52
Od navrenog desetog mjeseca ivota u jelovniku se mogu uvrstiti proizvodi poput svjeeg
pasteriziranog sira, vrhnja i fermentiranih mlijenih napitaka s 3,5% m.m.
Preporuuje se prvenstveno bijelo meso peradi (piletina i puretina),a od navrenog osmog
mjeseca ivota moe se koristiti i nemasna teletina i janjetina. Govedina i svinjetina ne
preporuuju se prije navrene godine dana ivota dojeneta, dok se povremeno iza
desetog mjeseca ivota moe u jelovnik uvrstiti junetina. Ne preporuuju se suhomesnati
proizvodi, naresci, patete i hrenovke. Meso moe biti dinstano ili kuhano.
Od navrenog osmog mjeseca ivota bijela riba bez kosti. Dinstana ili kuhana.
Nakon navrenog osmog mjeseca ivota dojeneta mogua upotreba umanjka jaja
kokoi, ali iskljuivo tvrdo kuhanog. Bjelanjak jajeta, kao ni cijelo jaje ne preporuuju se u
dojenakoj dobi.
itarice i
proizvodi od
itarica
Hljeb i drugi proizvodi od itarica (proso, jeam, zob, ra, kukuruz, ria) u razliitim oblicima
(brano, palenta, itne pahuljice, dojenaki mesli i sl.) mogu se koristiti za pripremu
mlijeno-itnih, vono-itnih kaica ili priloga.
Proizvode koji sadre penino brano uvesti tek sa dvanaest mjeseci.

Krompir
Krompir kao prilog ili sastavni dio variva, kuhan, a ne pren.
Voe
Preporuuje se svjee /sezonsko voe, prirodni sokovi od voa razblaeni s vodom, bez
eera, kompoti od kuhanog voa, te gotove industrijski pripremljene vone kaice i voni
sokovi za dojenad.
Povre
Preporuuje se sezonsko, svjee i termiki pripremljeno (kuhano u saftu ili na pari) povre.
U sluaju nedovoljne opskrbe sezonskim povrem mogu se koristiti gotove industrijski
pripremljene dojenake povrtne kaice ili iznimno zamrznuto povre. Kupus, kelj i prokulice
mogu se koristiti nakon navrenog desetog mjeseca ivota. Mahune, lea, grah i graak
mogu se uvesti od navrenih jedanaest mjeseci.
Ulja i hrana s
Za pripremu obroka preporuuju se biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo i od
veim sadrajem kukuruznih klica), a moe se koristiti i maslac.
masti
Ne preporuuje se upotreba margarina, niti prena hrana.
Voda
Po elji
aj
aj od ipka, kamilice, komoraa.
NAPOMENE
Ne preporuuje se upotreba meda, jagodiastog voa (jagoda, malina, kupina)
Ne preporuuje se dodavanje zaina, a blago dosoljavanje je dozvoljeno u jedanaestom mjesecu.
Ne preporuuje se primjena vitaminskih napitaka u prahu.
53
Tabela 12. Preporuena uestalost pojedinih grupa namirnica pri planiranju jelovnika za djecu uzrasta est do dvanaest mjeseci
Grupe namirnica
Voe i povre
Voe
Povre
Napici
Voda, aj
Uestalost konzumiranja
Svaki dan
Svaki dan
1 sedmino
Svaki dan
Svaki dan
Svaki dan
Svaki dan
7.3.1.2. Djeca uzrasta od jedne do tri godine

Tabela 13. Preporuene vrste namirnica u planiranju jelovnika za djecu uzrasta odjedne do tri godine
R. b.
1.
2.
Grupe namirnica
Preporuene vrste namirnica
Mlijeko i fermentirani mlijeni

napici, (jogurt, kefir)
Djeca u dobi od 12-36 mjeseci mlijeko 3,5%m.m.
Sir
Sve vrste svjeeg pasteriziranog sira, namaza od svjeeg sira, mlijenih

namaza te polutvrdih sireva. Izbjegavati pretjerano slane sireve.
Meso, mesne preraevine,

riba, jaja
Meso
Mesne preraevine
ee meso peradi (uretina, piletina), a rjee crveno meso

(preporuka: nemasna teletina i janjetina).
Ne preporuuju se djeci do tri godine. Starijoj djeci mogu se dati naresci
kod kojih je vidljiva struktura mesa (npr. narezak od pureih ili pileih
prsa, unka ili kare i sl.).
Mesne preraevine odnosno proizvodi kao to su kobasice, salame,
konzervirano meso obino sadre mnogo zasienih masti i soli, te
ih treba zamijeniti sa leguminozama, grahom, leom, ribom, jajima,
peradi, itd.
54
Riba
Jaja
3.
Mahunarke i oraasti
plodovi
Mahunarke
Oraasti plodovi i sjemenke
4.
5.
Iskljuivo filetirana riba bez kosti. Za pripremu riblje patete moe se

koristiti riba iz konzerve (sardine, tuna i sl.).
Prednost dati plavoj ribi (sardina, skua) jer je bogata DHA masnim
kiselinama vanim za razvoj mozga.
Iskljuivo kokoja termiki dobro obraena jaja (tvrdo kuhana, jaja u
jelima).
Suhe mahunarke (npr. grah, mahuna, graak, lea, slanutak, bob, soja).
Mogu se ponuditi za ruak do dva puta sedmino kao zamjenu za meso.
Izbjegavati davanje oraastih plodova djeci ispod tri godine i prethodno
provjeriti s roditeljima eventualno postojanje alergije na hranu.
Ukoliko se daju, iskljuivo dati mljevene oraaste plodove (npr. orasi,
ljenjaci, bademi i sl.) i mljevene sjemenke (npr. bue, sezama, lana i sl.)
kao dodatak hrani.
itarice, proizvodi od
itarica i krompir
itarice i proizvodi od itarica Za djecu stariju od dvije godine ivota postepeno uvoditi cjelovite
itarice i proizvode.
Hljeb, pecivo, tjestenina i ostali proizvodi od itarica (npr. jemena,

zobena i prosena kaa, ria, heljda, itne pahuljice, msli i sl.).
Krompir
Krompir kuhani kao prilog ili sastavni dio variva.
Voe
Izbjegavati krompir pren u dubokom ulju.
Voe
Sve vrste svjeeg/sezonskog i suenog voa te prirodni svjee

iscijeeni voni sokovi.
Sve vrste sezonskog svjeeg i termiki obraenog povra. U sluaju

nedovoljne opskrbe svjeim sezonskim povrem, koristiti zamrznuto.
6.
Povre
Povre
7.
Mast i hrana s velikim udjelom masti

55
Maslac i margarin
Maslac i mekani margarinski namazi, izbjegavati tvrde margarine.
Ulja
Iskljuivo biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo, od kukuruznih klica, repiino, buino).
8.
Kolai, kompoti, marmelade/demovi, med, sladoled

i ostale slastice
Kolai
Kolai pripremljeni u kuhinji vrtia i industrijski gotovi kolai, s manjim
koliinama eera i masti, a bez krema na osnovi sirovih jaja.
Kompoti
Marmelade, demovi, med

Puding
Prednost dati kolaima od voa i itnih pahuljica.

Kompoti od svjeeg voa s malo eera. U sluaju loe opskrbe svjeim
voem koristiti industrijski kompot, ali razrijeen vodom (dodati oko
20% vode).
Prednost dati marmeladama i demovima s manje eera sa vie od
30% udjela voa, ali bez dodatka umjetnih sladila. Sve vrste meda.
Prednost dati pudinzima pripremljenim s manjim dodatkom eera.
9.
Sladoled
Zaini
Mlijeni sladoled.
So
Sire/ocat
Jodirana kuhinjska so.

Jabuno ili vinsko sire/ocat, te sok od limuna.
Zainsko bilje
Perin (iza navrene dvije godine ivota), celer, bosiljak, mauran,

koroma, lovorov list, drugi zaini.
10.
56
Voda i napici na osnovi vode

Voda
aj
Pitka voda po elji.

Svjee kuhani aj (npr. od ipka) uz dodatak soka od limuna, kao topli
ili hladni napitak, ponekad. Prednost dati vodi.
Tabela 14. Preporuena uestalost pojedinih grupa namirnica pri planiranju jelovnika za djecu
uzrasta od jedne do tri godine
Grupe namirnica
Voe i povre
Voe
Povre
Napici
Voda, aj
Uestalost konzumiranja
Svaki dan
Svaki dan
Jednom sedmino
Svaki dan
Svaki dan
Svaki dan
Svaki dan, uz svaki obrok i izmeu obroka
7.4. Preporuke za vodu i napitke

Dijete treba unijeti adekvatnu koliinu tekuine
tokom dana kako bi bilo adekvatno hidrirano.
Posebnu panju rehidraciji treba posvetiti tokom
vruih dana, poveane fizike aktivnosti, kao i kod
boravka na otvorenom, tokom velikih hladnoa.
Djeca uzrasta od jedne do tri godine treba dnevno da
popiju est aa vode (100-150ml). Malu djecu treba
bodriti da to prije naue piti iz ae (dozvoljena je
i aa s poklopcem) umjesto flaice, jer se time titi
zdravlje zuba.Voda je najzdravije pie za gaenje
ei djece i odraslih. Od malena treba razvijati naviku
konzumiranja vode umjesto zaslaenih napitaka.
Djeci tokom cijeloga dana treba biti na raspolaganju
voda za pie, kojom se mogu sami posluiti, te ih
valja poticati da je piju.
Dobra praksa
Postaviti bokale ili kanistere sa slavinicom,
plastine ae (bez BPA) na lokaciju dostupnu

djeci i pokazati im kako da sami natoe vodu
kada su edni.
Preporuuje se koristiti filterisanu vodu ili vodu
koja je odstajala u bokalu oko pola sata.
Ostali napici
Pasterizirano mlijeko i jogurt;

Biljni ili voni aj (npr. rooibos, brusnica, ipak,
planinski, kamilica s limunom i medom). Med
samo djeca iznad dvanaest mjeseci starosti;
Svjee cijeeni sok od voa razblaen s vodom u
omjeru 50:50, bez eera.
Dobra praksa
Mlijeko ne treba eeriti (karamelizirano mlijeko),
jogurt se moe malo razblaiti s vodom da se

lake konzumira.
Izbjegavati
gazirane napitke
57
napitke s dodatkom eera (npr. nektar, voni
napitak, itd.),
koncentrate za sok (sirup, praak),
crni i zeleni aj, kafu, napitke koji sadre
stimulanse (energetska pia),
napitke sa zamjenom za eer.
7.5. Preporuke za ograniavanje unosa soli

Unos odgovarajue koliine soli neophodan je za
pravilno funkcioniranje organizma; ona pomae da
se u organizmu zadri potrebna koliina tekuine, te
je vana za rad nerava i miia. Prevelika koliina soli
u hrani djece, meutim, odgaja kod djeteta naviku
da konzumira slanu hranu to moe dovesti do
povienog krvnog pritiska u kasnijem ivotu, te do
zdravstvenih tegoba meu kojima su bolesti srca,
bubrega i krvnih ila.
Veina soli koju djeca unesu u organizam dolazi
od tzv. preraenih namirnica (suhomesnati
proizvodi, gotova jela, koncentrati zaina, umaci,
neki musliji, slani sirevi i sl.). Izbjegavanjem tih
namirnica i kuhanjem koristei sirove namirnice, kao
i nedodavanjem soli kada pripremate hranu za malu
djecu pomoi ete da se smanji ukupan unos soli.
Kod starije djece, ograniite upotrebu industrijskih
sosova npr. keapa i majoneze, i u potpunosti
izbjegavajte slane grickalice (ips, smoki i sl.)
Dobra praksa
Koristiti iskljuivo jodiranu sol, jer djeca tako
dobivaju unos joda koji je neophodan za pravilan

rast i razvoj.
Ako se koriste industrijski proizvodi u ishrani
djece, provjeriti sadraj soli na omotu prije
sluenja.
Ne ostavljati slanik na stolu djeci i omladini.
58
7.6. Preporuke za ograniavanje unosa

eera
Djeji zubii posebno su podloni karijesu. Kako
se njihovo propadanje moe negativno odraziti na
rast i razvoj stalnih zuba, posebno je vano odrati
ih zdravima. Karijes kod djece uzrokuje preesta
konzumacija slatke hrane i napitaka. Stoga je vano
ograniiti koliinu i uestalost konzumacije slatkia i
slatkih napitaka.
Iako voe i mlijeko takoe sadri eere, oni nisu u
tolikoj mjeri opasni po zdravlje zuba, kao to su to
eeri iz okolada, bombona, sokova, kolaa i meda.
Preporuuje se da se djeci izmeu obroka ne daje
slatka hrana niti napici, ve desert posluiti uz glavni
obrok. Izmeu obroka djeci dati da piju iskljuivo
vodu i mlijeko.
Izbjegavati itne pahuljice koje sadre visok
procenat eera, kao to su okoladne pahuljice
ili one prelivene eernim sirupom. Da se zasladi
obrok, koristiti namirnice prirodno bogate eerima,
kao to su voe, mrkva i kukuruz eerac.
7.7. Namirnice koje treba ograniiti ili u

potpunosti izbjegavati
U cilju zatite zdravlja djece, odreene namirnice
se ne preporuuju u ishrani djece u predkolskim
ustanovama ili njihovu upotrebu treba izbjegavati.
Dole prikazana tabela ukljuuje namirnice koje se
iz zdravstveno-sigurnosnih razloga ne smiju davati
djeci uzrasta est do dvanaest mjeseci, kao i namirnice
koje sadre pretjeranu koliinu soli, zasienih masti
ili eera u odnosu na sadraj kljunih nutrijenata,
ili sadre vjetake boje, konzervanse i pojaivae
ukusa, pa su stoga neprikladne za ishranu djece
uzrasta od jedne do tri godine.
Tabela 15. Namirnice i vrste hrane koje treba potpuno izbjegavati (x) odnosno ograniiti (0) u ishra
ni djece u odgojno-obrazovnim ustanovama po starosnim skupinama
Namirnica
6 12 mjeseci
1-3 godine
Med
Sol
Zaini (openito)
Neadaptirano kravlje, kozje, sojino ili riino mlijeko
Oraasti plodovi
Jetra
Plodovi mora
Gljive
Light proizvodi
Napici s dodatkom eera*
Gazirani napici*
Napici i jela s dodatkom vjetakih zaslaivaa: aspartam

(E951), saharin (E954), sorbitol (E420), acesulfam K (E950) i
sukraloza (E955)
Vitaminski napici u prahu
Hrana i napici koji sadre sljedee dodatke: E102, E104,

E110, E122, E124, E129 ili E211.
Namirnice koje sadre pojaivae ukusa npr. mononatrijev

glutamat E621
Tvrde vrste margarina
Nekuhano meso ili riba (sui, karpao, suhomesnati proizvodi, dimljena riba)
Domaa majoneza i drugi namazi s svjeim jajima
Gotovi obroci (zaleeni ili konzervirani)
* Ove namirnice nisu neophodne u ishrani djece i adolescenata jer jedino osiguravaju energiju i veoma malo nutrijenata, te
se mogu bez bojazni u potpunosti izbjegavati, a time e se smanjiti i rizik od razvoja gojaznosti i zubnog karijesa.
59
8. REFERENCE
1. United Nations. Convention of the Rights of the
Child. 1989 [Article 24] (http://www2.ohchr.or...
ish/law/crc.htm pristupljeno 28 maja 2013)
2. Ustavotvorna skuptina Federacije Bosne
i Hercegovine. Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine. 1994 (Slubene novine Federacije
BiH, broj: 1/94)
3. Inicijativni odbor za unapreenje dojenja.
Savremeni stavovi ishrane dojenadi, Sarajevo,
UNICEF Ured za Bosnu i Hercegovinu,, 2000
4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Politika
za unapreenje ranog rasta i razvoja djece u
Federaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine, 2011
5. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke,
Federalno ministarstvo zdavstva i Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike Protokol
o saradnji u oblasti unapreenja ranog rasta i
razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, Federalno ministarstvo obrazovanja
i nauke, Federalno ministarstvo zdavstva i
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike,
2012
6. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Strateki
plan za unapreenje ranog rasta i razvoja djece
u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2013-2017.
godina, Sarajevo, Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine, 2013
7. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,Politika za
unapreenje ishrane djece u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Sarajevo,Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine, 2013
8. WHO and UNICEF.Global Strategy for Infant
60
and Young Child Feeding , ISBN: 92 4 156221 8,

Geneva, World Health Organization, 2003
9. European Commision. Infant and young
child nutrition: Standard reccomendation for
European Union., European Commision, Institute
for Child Health IRCCS Burlo Garofolo, Unit for
Health Service Research and International Health
and Karolinstka Institute Sweden, 2008 (http://
www.husd.hr/savjetnice/smjernice/7-prehranad o j e n ce t a - i - m a l o g - d j e te t a - s t a n d a rd n e preporuke-za-eu, pristupljeno 29 maja 2013)
10. 10. World Health Organization. WHO Child
Growth Standards: Growth velocity based
on weight, length and head circumference,
Methods and development, Department of
Nutrition for Health and Development, Geneva,
World Health Organization 2009
11. International Code of Marketing of Breast-milk
Substitutes, Geneva, World Health Organization,
1981
12. World Health Organization, Food and Agriculture
Organization of the United Nations. Preparation
and use of food-based dietary guidelines,
Geneva, World Health Organization, Food and
Agriculture Organization of the United Nations,
1998
13. Gievi S. Riziko faktori za nastanak
kardiovaskularnih bolesti, Pravilna ishrana djece
uzrasta 2-6 godina u predkolskim institucijama,
Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti Bosne
i Hercegovine, Odjeljenje medicinskih nauka ,
2011.
14. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke,
Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno
zdravstvo Federacije BiH Smjernice za zdravu
ishranu djece predkolskog i kolskog uzrasta.
Sarajevo, Federalno ministarstvo obrazovanja i

nauke, Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod
za javno zdravstvo Federacije BiH, 2012
15. Filipovi D. Ishrana zdrave i bolesne djece,
Beograd , 2000
16. Vlada Republike Srpske,Smjernice za ishranu
dojenadi i djece predkolskog i kolskog
uzrasta, Banja Luka, Vlada Republike Srpske,
2012
17. Sandstead H.H, Causes of iron and zinc
deficiencies and effects on brain, Journal of
Nutrition, 2000; 130 (2S Suppl): 347S-349S
18. Bryan J., Osendarp S. et al. Nutrients for cognitive
development in school-aged children. Nutrition
Review, 2004; 62(8): 295-306
19. McGarland C.P., Robson P.J. et al. Fruit and
vegetable consumption and bone mineral
density: the Northern Ireland Young Hearts
Project, Americal Journal of Clinical Nutrition,
2004; 80(4):1019-1023
20. Mesihovi-Dinarevi S., Hasanbegovi S.
Gojaznost djece i omladine problem savremenog
doba,, Sarajevo, Ministarstvo zdravstva Kantona
Sarajevo, Zavod zdravstvenog osiguranja
Kantona Sarajevo, 2010
21. Must A, Jacques PE, Dallal GE, Bajema CJ, Dietz
WH. Long-term morbidity and mortality of
overweight adolescents, A follow-up of the
Harward Growth Study of 1922 to 1935, N. Engl J
Med 1992; 327:1350-1355.
22. American Academy of Pediatrics, Committee
on
practice
ambulatory
medicine,
recommendations for preventive pediatric
health care. Pediatrics,2000; 105:645.
23. Pilav A., Joki I. Istraivanje viestrukih
pokazatelja (MICS) BiH 2011-2012, Federalno

ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo
UNICEF, 2013
24. Lawrence RA, Lawrence R. Breastfeeding: A Guide
for the medical profession 6 th ed, Missouri:
Elsevier; 2011
25. Gillman MW, Rifas-Shiman SL, Berkey CS, Fraizer
AL, Rockett HR, Camargo CA et al. Breastfeeding
and overweight in adolescence: Within-family
analysis. Epidemiology 2006;17(1):112-114.
26. Freudenheim, J. et al. Exposure to breast
milk in infancy and the risk of breast cancer.
Epidemiology 5 1994; 324-331.
27. Mortensen EL et al. The association between
duration of breastfeeding and adult intelligence
JAMA, 2002; 287: 2365-71.
28. D.M. Layde et al., The independent association
of parity, age at first full-term pregnancy and
duration of breastfeeding with the risk of breast
cancer, Journal of Clinical Epidemiology 1989;
42: 763-773.
29. Hartage et al, Rates and risks of ovarian cancer in
subgroups of white women in the United States.
Obstet. Gynecol 1994 Nov; 84(5): 760-764.
30. Kobalija D. i sar. Karijes zuba primarna
prevencija i kontrola, Sarajevo 2010
31. APA. Breastfeeding and the Use of Human milk
Pediatrics, 2005; 115, 496506.
32. Pan American Health Organization, World
Health Organization, Guiding principles for the
complementary feeding of the breastfed child,
Pan American Health Organization, World Health
Organization,2003
33. G. Gruji, D. Mardei, Prehrana: u Pedijatrija
61
Zagreb, kolska knjiga, 2000

34. F. Rai, A. Votava-Rai Dohrana. u Lj. Zergolen
i suradnici, Pedijatrija 2 Zagreb, Medicinska
biblioteka, 1994
35. The Statutory instrument 2007 No. 2359.
Education, England. The education nutritional
standards and requirements for school food
(England) Regulations 2007. (www.opsi.gov.
uk/si/si2007/pdf/uksi_20072359_en.pdf
pristupljeno 06 maja 2013)
36. Crawley H. Eating well for under 5s in child
care, Practical and nutritional guidelines,
Second ediion, The Caroline Walker Trust, 2006
(http:http://www.cwt.org.uk/pdfs/Under5s.pdf
pristupljeno 05 maja 2013)
37. The Caroline Walker Trust, Eating well first year
of life, Practical guide, ISBN 978-1-89-782030-8,
London, The Caroline Walker Trust, 2011.
38. The Caroline Walker Trust. Eating well for children
1-4 years, Practical guide, ISBN 978-1-89-7820438, London, The Caroline Walker Trust, 2011,
39. EFSA. Scientific Opinion on the appropriate
age for introduction of complementary feeding
of infants1,EFSA Panel on Dietetic Products,
Nutrition and Allergies (NDA)2, EFSA Journal,
2009. 7(12): 1423
40. The Childrens Food Trust.Voluntary food and
drink guidelines for early years settings in
England A practical guide, The Childrens
Food Trust. 2012 (http://www.schoolfoodtrust.
org.uk/parents-carers/for-parents-carers/eatbetter-start-better/voluntary-food-and-drinkguidelines-for-early-years-settings-in-englanda-practical-guide pristupljeno 29 maja 2013)
41. Pravilnik o normativu drutvene ishrane djece
62
u ustanovama za djecu Ministarstvo za rad,

boraka i socijalna pitanja Srbije,1994 Slubeni
glasnik SRS, br. 49/91, 29/93, 53/93, 67/93 i
28/94)
42. Program zdravstvene zatite djece, higijene
i pravilne prehrane djece u djejim vrtiima
izmjene i dopune, Ministarstvo zdravstva
Republike Hrvatske, 2007 NN 121/2007
43. Vuemalovi LJ., Vuji isler Lj. Prehrambeni
standard za planiranje prehrane djece u djejem
vrtiu - jelovnici i normativi, Zagreb, Hrvatska
udruga medicinskih sestara: Podrunica
medicinskih sestara djejih vrtica grada Zagreba:
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sportsektor-predkolski odgoj, 2007,
44. Normativi za ishranu djece u jaslicama i vrtiu,
Sarajevo, Zavod za unapreenje domainstva
BiH, 1983
Organization of the United Nations. Diet,
nutrition and prevention of chronic diseases,
Geneva: WHO. (Population nutrient intake
goals for prevention of chronic diseases) WHO
Technical report series 916, Food World Health
Organization and Agriculture Organization of
the United Nations 2003
Organization of the United Nations, United
Nations University. FAO/WHO Human energy
requirements, Report of a Joint FAO/WHO/
UNU Expert Consultation, Rome, 17-24 October
2001,World Health Organization, 2001
47. World Health Organization. Protein and amino
acid requirements in human nutrition, WHO
Technical Report Series 935, World Health
Organization, 2007
48. World Health Organization. Carbohydrates in

human nutrition, Report of a Joint FAO/WHO
Expert Consultation, Rome, 14-18 April 1997,
World Health Organization, 1998
Organization of the United Nations. Fats and
fatty acids in human nutrition, Report of an
expert consultation, Food and nutrition paper
91, WHO/FAO, 2008
50. Food and Agriculture Organization of the United
Nations. Food energy-methods of analysis and
conversion factors, Food and nutrition paper 77,
Food and Agriculture Organization of the United
Nations , 2003
51. Food and Agriculture Organization of the United
Nations. Joint Expert Consultation on Vitamin
and Mineral Requirements in Human Nutrition,
ISBN: 92 4 154612 3, Food and Agriculture
Organization of the United Nations , 2004
63
Izdava:
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Mjesto i godina izdavanja:

Sarajevo, septembar 2013
Tira:
1000
tampa:
Amos Graf
Izradu i tampanje ove publikacije podrao UNICEF
BOSNA I HERCEGOVINA

Smjernice Ishrana

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Smjernice Ishrana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU

DJECE UZRASTA DO TRI GODINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

u Federaciji BiH, postoje zapravo postoje dugi niz

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

kao to je Svjetska zdravstvena organizacija, Unicef

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

savjeti o nainu uvoenja nadohrane i izboru i

2.1. Kome su smjernice namijenjene?

Ishrana djece, kako u svijetu tako i kod nas, jo uvijek

Da bi se djeci omoguila izbalansirana ishrana, s

Da bi se osigurala odgovarajua ishrana neophodna

2.2. Znaaj ishrane u ranom djetinjstvu

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

anemija, deficit pojedinih vitamina i minerala.

u adolescenciji i 60% do 80% gojaznih adolescenata

Neposredni uzroci pothranjenosti djece su

Stoga je neophodno osigurati uslove kako bi se kod

Sa druge strane rast ivotnog standarda i nepravilna

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

2.3. Problemi vezani za ishranu dojenadi i

sve populacijske skupine, naroito djecu i

starosti iskljuivo dojeno, to je znaajno nie od

Isto istraivanje je pokazalo da je 51,5% novoroene

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

3. ISHRANA DJECE UZRASTA

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

Najvaniji ciljevi Deklaracije Innocenti na koju se i

uspostava kulture dojenja i otpor kulturi

Indikatori koje preferira SZO a odnose se na

Deset koraka do uspjenog dojenja

obavijeteni svi zaposleni zdravstveni radnici

Prednosti dojenja su brojne:

pomae suzbijanju gojaznosti Gojaznost je najei prehrambeni poremeaj

Majino mlijeko je probavljivije od dojenake

formule - Razlog tome je razlika u sastavu

Djevojice hranjene formulom u veoj su

opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi ivota

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja

s niim kvocijentom inteligencije - Majino

Majino mlijeko pomae izbacivanju mekonija

- Kolostrum ima blago laksativni uinak i

Majino mlijeko prua imunitet od bolestii

pomae razvoju imunolokog sistema bebe -

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

Tokom prvih mjeseci ivota imunoloki sistem

zadovoljava bebine emocionalne

Majino mlijeko je savrena hrana za dojene

- Majino mlijeko jedini je prirodan izvor svih

Rizik obolijevanja od raka dojke vei je ako

majka ne doji - Rak dojke najei je oblik raka

Bebino sisanje pomae vraanje maternice

u prvobitno stanje - Nakon poroda, bebino

Nedojenje poveava enin rizik od raka jajnika -

Prema istraivanjima, dojenje u trajanju od 12 do

Dojenje pomae majkama pri gubitku vika

kilograma steenih tokom trudnoe - Za dojenje

skidanju suvinih kilograma.

posebno preoblikovano za nedonoe - Mlijeko

adaptiranim mlijekom poveava

3.2. Sastav/nutritivna adekvatnost