Univerzitetski udzbenik Prof. dr. Branko R. Mazié doc. dr. Ivan F. Lovrié CESTE Gradevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, 2010.CESTE AUTOR Prof. de. Branko R. Mazi dipl. ing. grad. Doe. dr. Ivan F, Lovrig,dipl. ing. grad. Izpavac Gradevinski fakultet w Sarajeva ZAIZDAVACA Prof. dr Muhamed Ziatar, dipl. ing, grad. GLAVNI1 ODGOVORNI UREDNIK Prof. dr. Mirza BaSagié, dipl. ing. grad. RECENZENTI Prof. dr. Mehmed Bublin, dipl. Ing. grad. Prof. dr. Dragan Mihajlovi¢, ipl ing. grad. LEKTOR I KOREKTOR Muedeta Hadiiabdi, prof. ‘TEHNICKO UREDENIE&DESIGN Amela i Nino Hasanovié ‘VEKTORSKA GRAFIKA Ermin Nogo, programer miRaz 500 primjeraka (STAMPA Stamparija "Fojnica” dud. Za Sampariju 7 Setzija Bujina Odtutom Nastovno-nauénog sijeéa Gradevinsko folulteta u Sarajeru, brej 02-01-591-6110 od 15:09 2009. godine, odebreno je Hampanie og wdtberik, i Nastavno-nauina vice predlze ‘Senatt Univerzita a se ova) udtbenik uot univers iadanja. ‘Sena: Universitet uSarajevu odlukon bro) 01-38-597110 od 03.03.2010, godine, dae saglasot za ‘edavanje universtetskogudtbenika "Ceste” autor prof. de Banka R. Masia - Gradevinsi falaet Universite u Sarajenai doc. de Ivana F Lowia- Gradevinoi fat Sveuilita Mastars. (GP eset pubs aio univers ibis Brae Herennvine Suave 625.718 0758) -MAZIC, Branko (Cee / Branko Mase an Lowi, ~Sanjno Grade fk, 2009.— 296s, 26 em Binge: se. 295-295 ISBN 978-9958.038 18.3 2. Lowi COBISSIBLD 17619206 Siampane ovog utenti nasi je TZI- INDENJERING d0.0. Sarajevo Indavaé sadrtara sve prava. Reprodukcja pojedh dielova ili cjtina ovoy wafbeniia nije Aozvolena ceEsTe Banke R. MAZIE & ivan F, LOVRIC SADRZAV PREDGOVOR . . . - 1, UvOD .. 2 re ane i 24. BROJANJE SAOBRACAJA NA CESTOVNO ti 24-1. Vigodnevne rina brjane 21.2. Jednadnevne bronye 21.3. Automatsko brjane sacbaaia, EE2EErcoa ecpsard tice cane cumzuueenee 2.2.1. Obrada anteto 222. Saobrataia 2006 2.28. Foiranjel-C matice 23. POKAZATELI SAOBRACAIA ac 25:4, Prsjeéai goalie dnovn sacbrada 282. Prosjtai énovni sacbraéa} 233. Vouman ssobrataja 24, Tesina seobracaja 235, Gusto saoveataia 256. Seobratain én das Det aveder ver daz 2.362 Naksimal vedo! vgn Cas 2.87. Faktorvnog faa. 24, AUERODAVNO SAOBRAGAINO OPTERECENJE 3. CESTOVNA MREZA See 3A. PODJELAJAVNIM CESTA : 7 CCerecvanj katogriotorena 22. PODJELA GRADSKIH SAOBRACAJNICA. 4. VOZAG -VOZILO-OKOLINA......... 5 441. PSIHOFIZICKI FAKTORI VOZACA.. OTPORI. . - 421. Otpor weenie 422. Or vazduha 7 42. Oper ones 39 424, Oporkivne 30 425. Opornaga 51 43. PONASANJE VOZILA. Saat ; 52Branko Branko R. MAZE & tan 12 an om corm | cuore 4341, Voinja voila na pravou Bice 452. Voanja vosta na uspenu 488. Varna voria kroz kins 8 i 63.2. Coste tehntke orupe D. 101 53 53 : 55 5.31 Stainot vost sn 5S 7. ELEMENT! SITUACIONOG PLANA 0.0.25 - ese eens + 108 5 5 3 Fe 8 89. Ui) rezutujteg nagba koloroza 101 6.34. Usca| mnimalih vtzina nagiba ra pontinko covodrivanis| 102 4.24, Ponagene vozta pe zavstavianiy 74. PRAVCI, . fees s 108 "ert Rogen aor ano Koon 7.2. KRUZNE KRIVINE . = 105 45.42 Forrano eavtavjanie 4243 Some msi 7 PRELAZNE KRIIE | a cea ae ST ici sa PRELAZHE KRIVINE a 5, KAPACITET I NIVO USLUGECESTE.. 1.2.2.2 ee eee et oe eee kr cnedammmna} teiaeind eee baat 5.1, OSNOVNI PARAMETRI, JEDNACINA | Se eee eee DUAGHAW SAOBRACAINOG TOKA ete caine i aes eens ns 52. ANALIZA PROPUSNE MOCIPREMA WCW 2000 |<<... erin eer ae te 52" Dreremsenemanae se | 135, Grin ce Reeds Vere Evia % Dein rer ee rire ete pamate oe soso sa) ace a | 728 wreeece an wet ww 5.2.1.4. Nivo usluge: ie 69 7.3.7. Preporudena vijecnost parametra kiotoide (Are) 18 5214. Soednal wae debi ae 8 738 ttsoere wines panera ot ne Hs Sele Succes z 135, Pimarou ke Waee s See aera eee eee ietery He 74 PRELAZHERANPE, <0 ve 1 3218 Savane nae % cn ep 2 joe, iets. oar ae is eat jcicinna icing ci oiaaeys” “S Ree Neuse a 7.4.1.2. Viloperenje jecinestranog popretnog nagiba oko osovine Kolovoza 130 3335 Gisedwat sen scan toa FF) B 74.1.3. Viopernj esranogpopretnog nage oko unuiasnye teee eae ea ins B 7.4.14. Vitoperenje dvestranog popretnog nagiba oko osovine kolovaza . 131 5.2.2.6. Odredivanje ekvivalenata putriékih vozila 82 7.5. PROSIRENJE KOLOVOZA U HORIZONTALNIM KRIVINAMA. .. 127 28) Seite & Ts pmeaueonost.. a eager, Ta Zao ros wt 59. ANALIZA PRAKTIENQG KAPACTETA VOR USLUGE atari S PREMA NOVO-KLASIGNIM OBRASCIMA .. . sees 86 Piast lzorh peement 7 a4. Ona oie ttn cee. *e 758 da 7 §.3.2, Osnovni odsjek autocesie. CT eee Tt 77. SERPENTINE 54, KAPACITET1 NIVO USLUGE SEMAFORISANI 4. See ee eee eee 8.2. MINIMALNINAGIBNIVELETE ........ fe He 2. a7 22 hrs eer i ecetilh fa Obmmutmeoun nen LILI i 6. OSNOVE ZA ODREDIVANJE ELEMENATA CESTE ... . . Sot i eee sewn a on tt eases ilbisuepconatae phar tL HILL lt te 6.14, Projektna brzina 96 9.1. SAOBRACAJNI PROFIL. . . fala ee 154 6.1.3. Promjena brine kretanja 86 9.3, POPRECNI PROFIL - 160 65.1. Coste tebmicnh grup #1 100 942. Zaustana rake, 461Branko R. MAZIC & van F. LOVRIC ceste 943. Ilene rake 844. Bankne 845. Beme, 9.5, _KLASIFIKACWA TIPSKIH POPREGNIH PROFILA . 9.6. TIPSKI POPRECNI PROFIL CESTE . - ‘2.6.1. Popretni prot ceste u nasipu 362. Popretal profi cesteu usjetu 10.0DVODNJACESTE....... Peet 40.1, PRIKUPLJANJE | ODVODENJE POVRSINSKE VODE im 10.1.1. Ocad jrkowt im Sorkin. sarkow uz posites i 10.112" Jason us aoziou ness i 1011.3. Zag jorak 173 10.4.1. Rigow i 10.115. Brenade 116 404.18. Propust red 11. PRINCIPITRASIRANJA «oo. ee ee : - 186 11.1, PROJEKTNA DOKUMENTACLIA : se 187 11.2. POSTUPC! PROJEKTOVANJA Eee ses 188 1124, Ruta ela 190 141.22 Osovina w stuacionom pany 191 12, RASKRSNICE. .... . - =. 192 “2.1. KLASIFIKACWA NIVOA OBRADE GVORISTAIRASKRSNICA.... . 192 12.2. RASKRSNICE UNIVOU. . . eet etc iabi-tfact tet naa 42.3. TIPOVI PRIKLIUEAKA - oe 195) 1281, Paikjutak TIP 195 1292 Pakjusak TIP 195 123.3. Prkdubak TIP 198 424, TIPOVIRASKRSNICA.. 2-226 eee eee ee 198 $2.44, Raakraniea TIP 197 1242. Rasiveriea Ti 12.43 Raskrenica TP 1244, Rasireria TW. 125. KONSTRUKTIVMI ELEMENT. 1251, Zona proglodnect u reskrsnio| 125.2. Minimal adsl na rashrenicama 128. Ootlovanje wien kolowoza 12887 Deano seetene 123.82 Amobusia sigaisio 1255.8, Sacbrataraosine 1283.4 Usmoravajice oxo u blk kapiice 12.6. ELEMENT! POPRECNOG PROFILA CESTE U RASKRSNICI. - 12551, Sacbraéaine take 126.11 Usmoravauts seooracae ee 12812 Take 22 strtanje ove 126.13. Trake 2a shretane dosno 427, ELEMENTI VERTIKALNOG TOKA... 2.2.0... 12.71. Uzdubnit poproéri nag asta koje ula. cusre ko R. MAZIC & van f.LOVRIC 127.2. Vortman kivine 24 127.5, Visa tok vase 218 128. DENIVELISANE RASKRSNICE.. . - eekite = 215 1281, Podela ramp 216 10.82 Grupo tow rnp aT 128, Element za projekiovane ramp | 7 aie 1224. Element popretnog prota ramp 28 125, Prue! évovisteu so vos : at 12.9, KRUZNE RASKRSNICE. . .. . cence eee eee 225 129.1. Osnown slemect uzne rastranice 228 129.2. Podjla kudnhcasksrice proma kaif, voit | Kapacts 29 129.3. Krutne raironice uta nvon 230 12.40. OKRETNICE . . vente e ete ee eee eee 230) 12:10.1. Viste oretita 201 12.102 simotina tugna okra at 12.103, Nlesimotiéna Wun otros eae 1203.1 Smeinene praveusona cesta 22 13. PARKIRALISTA.. . . . ie 235 42.1. ELEMENTI PARKIRALISTA.. a cee 286 18.11, Mrodavne vezi oe 238 19°12, Nati parkiranja 27 13:1 24 Pak Slop dé pei ar 13:12.2 Samoctaine parraléta 236 14,INSTALACNE. .. . . - 239 14.1. VRSTE INSTALACUA . ‘ ete elec faa 16:14. Glektig kablow : eae 1461.2. Vodovod 23 14.15. Kablow 2a poll shabu 23 14.1.4. Telofoncko-elegratelt vedov 213 4615. Napoji abou 243 14.1.8. Keblow 2a sacbraésju slgnalizcsu 23 04.7. Kanobzacis 2a 410 Tepid 2a 15, PRATECI OBJEKTI..... 2. 18. ODMARALISTA ieee eb taet cece e ees B47 15.1.1, Osmaralte ip 1.0 247 35.12, Osmaraite ip 1.1 248 15.13. Osmarait tp 1.2 248 45.2. BENZINSKESTANICE. .. 0.00... ee 249 483. STANICEZASNABDNEVANJE. .. 0... 5. 249 15.4, CENTAR ZA SNABDNIEVANJE 250 16. DIMENZIONISANJE FLEKSIBILNIN KOLOVOZNIH KONSTRUKCNA 252 16.1. SAOBRACAJNO OPTEREGENJE NACESTAMA .... . 252 18.1.1, Vistewo2ia 282 16.1.2, Optoredenjo keowoene konatkaietakom, 264 18.13, 8: Irazmak esovina 256‘Branko RL MAZIG Avan F.LOVRIG cesre 16.14. Respodjola sacbratsnog optoratorja po saobraéajnim trakame 256 16:15. Reepodi odkova teh toroich vozia U poprecnom prof koloveza 287 162, ODREDIVANJE EKVIVALENTNOG SAOBRACAINOG OPTERECENJA . cece 287 162.1, Fokor okviveloojo 2s feibine KaloraneKonsiiae 257 16.3, EMPIRIJSKE | POLUEMPIRLISKE METODE ZA DIMENZIONISANJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCUA, . .. . 260 169.5. CAR metoss 281 16:32, Metoda grunnesindosa it ktorado metose Sh meaiiadjom po AON. 261 16.8, AASHO METODA, 264 fe, AASHO opt ©! : 2a 1034, UDDL-ovametoda - | 209 16.35, Motoda U.G4.o12 mm YE5:1-Peskupak divndorisanlaiioveans Konstuice- up + ze 48.35.11. Nos si odrevezanog Komerog materia Surka” |» 276 (abt: Asta sje a7 16.3.5. Kelevouna honsthefa od diet Soja ‘ostog soso gomatiom sabllzarogzmaston Ramenog matory 2 278 19.952. hal odeenonbm aaitaovaing ion i 199522, A i ccagigae 2 16.386 Kelovouna konetskefa od So fia insiiog aja ‘comer cbinanoy sates foray male | avevanog enasiog kamenog materiale 219 1655.51 Nes ged comer salam ere atria nevezanag’snastogkamehog matte 29 +36.9.5:3.2, Ate leon Ed 164, ZASTITA KOLOVOZNIH KONSTRUKCIIA OD STETNOG DEJSTVAMRAZA. -. - Petit ae. 16.4.1, Proaun indeksa raza vazdina 283 16.5, METODE ZA PRORACUN DUBINE PRODIRANJAMIRAZA.... . .. 285 1653. Formula Sovjra Johansson-s 205 16.5.2. Moctxovera BERGGREN-ova formula 205 1655. Francusia metoda za otechaye pradrena maze CKelovoena tonstakaia ee 1.54, racine eqelfvcel hakwuci xm hua na devo raza se LITERATURA . . = 295 cESTE Branko R. MAZIG & van F. LOVRIS PREDGOVOR Udéberik je pisan za studente dodiplomskog studija po rotormisanom sistemu cbrazovanja za prvi ciklus (togodiénj) Bechelor, Gradevinskog fakulteta u Serajevu, srodhih fakuteta, i za potrebe struénjaka koji se bave projekto- vanjem saobratajnica. vim udzbenikom obuhvaéeno je gradivo iz predmeta Ceste koji se siuga u Getvriom semestru, a sluSaju ga studenti svih smrjerova. Stoga, nie sluéaino da ovaj udzbenik ima Sesnaest poglavija koja poktivaju cijelokupnu oblast projektovanja cesta i dijela gradskih saobra¢ajnica, ‘reba naglastt da stucenti saobra¢ainog usmierenia Gradevinskog fakuteta u Sarajevu, u drugom ciklusu (petogodisnjem) studija Master, daleko detaljnije sluaju pojedina poglavlja iz ovog udzbenika, Koja su i posebni predmeti za izuéevarje. Sliéna literatura iz ove oblasti u naSem okruzenju, | ako |e ima, nije u skladu sa rnovim propisima *Osnovni ustovi koje javnl putevi,njihovi element i objekti na njima moralu ispunjavati sa aspekta bezbjednosti saobraéaja’ ("Sluzbeni lasnik BiH", bro] 13 od 27. februara 2007. godine). Za autore ovog udiberika, najveée ée biti zadovoljstvo, da ova kniiga bude ‘zduSno prlivacena od studenata ida im bude olakSanje pri uéenju i polaganju isplta iz predmeta Ceste.10 cesTe _Branko R. WAZ & Nan F, LOVRIC 1. UVOD Graderje cesta vezuje se za pronalazak i primjonu tok. Razne civlizacije starog svijeta (Asirci, Persijanci, indijci, Kinezi, Eginéani, Gro, i Stari Rimliani), kroz istonjsko razdoblje imale su i razligite potrebe 2a gradenjem cesta. Najstarja asfalina cesta, koja je izgradiena prije 4500 godina, pronadena je U Vavitonu. lzgradnja velike mreze cesta koje su sluzile u vojne svthe pripisuje se Asirsko} kralici Semiranial Najznaéajnija persiska cesta jo "Krallevska cesta" dugatka 2600 km, gradena Je za vejeme viadavine Daria |, povezivala je Malu Azju sa Persijskim zalivom, Sula jeu vojne svihe, za trgovinu i breu razmjenu informacija glasnicima na konjima, koji su tu razdalinu prevaljvali za deset dana, Pristupne ceste za izgradnju pitamida u Egiptu datiraju od oko 3000. godine prije nove ere. tz tog doba najpoznatia je cesta koja je gradena deset godina, vodila je iz doiine Nila do Keopsove piramide. U Staroj Grékoj, pomorskoj zemij, ceste su gradene za pillaz hramavima, ‘Specifiénost ove gradnie je u tome S10 suse ceste prilagodavale terenu a Sesto Su prilazi hramovima bili stepenicama i rampama sa velikim nagibima. Ceste 2a prevoz tereta gradene su po tehniékim standardima koji su bill utvrdeni oko 500. godine prije nove ore. Standard se odnosio za stjenovito tlo gdje je kolovoz imao Zijebaste kolotrage za totkove dvokolica sa osovinskim razmakom 160 (90) cm. Gradnja cesta u Rimsko imperii podinje od konzula Klaudia, koji je 312. godine prje n.e. naredio da se gradi vojna cesta Rim - Kapua - Brindiz! (via Appia), preka Julja Cezara i cara Trajana, pa sve do IV stoljeca nove ere. Za ‘sedam stotina godina postojanja Rimske imperie izgradena je mreza cesta duga preko 80.000 km, a pokrivala je veti dio Evrope, dijelove Azijskog i Arickog Kontinenta, Prema Taulus-u, Ceste su se dijlle u detia grupo. Glavni vojni drumovi, takozvani konzutami drumovi, vojpi drumovi drugog reda, cceste za glasnike | trgovadki drumovi. "‘Branko R. MAZIC & an F. LOVRIE ESTE 1 + oe t Usvaruwen [uous \yucteus fsunmaceusta (PAVIMENTUN sik Popreéni presiek Rimskog konzuiarmog drama ‘Na teritorji BiH nadeni su mnogi ostaci rimskih cesta iz kojin je rekonstruisana tadaénja mreza cesta. Neki od cestovnih prevaca, sa odgovarajucim ‘onovremenim toponimima su: ~ (Salona /Solin/ - Cista Provo, u Hrvatsko)) - (Delminium /Duvnol - Bistua Nova /Travnik/- .. (Sitmium /Sremska Mitrovica/) = Salona /Solin/ - Vir = Narona /Gabela/ - INevesinje’ - ... /Targin! - Aqua S. ilidza/ = ‘MRogatical -.../Vigegrad! - Naisus /Ni = (Epidaurus /Cavtat/ - Ragusa /Dubrovnik) - Panik -...Gackol =. Nratari... Todevac-Tjentiste/-.../Foéal -(../P jovial) (Giscia /Sisak/) - Practorium /Prijedor! Na slici 1.2. prikazan je othriveni Rimski put na relaciji Sarajevo - Podromanija - Drina i karakteristini miljokaz u MliniStu Sika 12. Rlimska costa Sarajovo - Podromanga - Drina i mijokaz u Mints 2 geste ‘Branko R. MAZIC & an F. LOVRAG Od pada Rimske imperie pa do osamnaestog vijeka, gradnja cesta je stagniral. U Francuskoj, 175. godine, poznati inzenjer Trésaquet objavijuje uputstvo za jzradu tucaniéxih kolovoza. Oko 1820. godine u Engleskoj, Telford i McAdam tuvode nov nagin izrade tucani¢kin kolovoza, slika 1.3, “Trésaqust Tetlors Meacam Sika 1.8. Viste kolovoznih konstrukcla14 ceste ranko R, MAZIC& van F. LOVRIS ISTRAZIVANJE SAOBRAGAJA IstraZivanje saobracaja ima za cij utvidivanje sadaénjog intenziteta ‘saobra¢aja, Kako na pojedinim dionicama cestovne mreze take i na ukupnoj medi. Do tin podataka dolazi se brojanjem vozila i anketiranjima. Za saobracal ustanovljen anketicanjima, istrazulu se uticajni socioekonomski parame koji stvaraju_kretanja, Ustanovjavanjom zakonitost kretanja u_sadaSriostl, omoguéuje se prognoza saobraéaja u buduGnosti po vremenskim presjecima za neprijed istrazene socioekonomske paramette. 2.1, BROJANJE SAOBRACAJA NA CESTOVNOJ MREZI Viste brojani: ~ vigednevno rune brojanie, ~ jednodnevno ruéno brojanje i ~_automatsko brojanie saobracaja 2.1.1. ViSednevno rutno brojanje Vigednevno twéno brojanje saobrataja u bivéo| Jugoslaviji uvedeno je 1954. godine na zahtjev Saveznog zavoda za statistku Jugoslavije, a u skladu sa metodologiiom Evropske ekonomske komisiie. Brojanje se i2vodi 20 puta u godini, od kojih jo 14 dnevnih brojanja od 6 do 22 asa i 6 noénih od 22 do 6 Gasova ujutro narednog dana. ‘Struktura brojanin vozia je: Dick, triciki!i moped, motocikii motornitricikl, Putnicki automobil sa i bez prikolice, Kombi do 9 sjedista, autobusi, laka teretna vozila do 3 t nosivosti, 16Branko A. MAZIG & wan F. LOVEIC, ceste — sodnj teBka vozila od 3 t do 7, ~ toéka teretna vozita preko 7, ~ tereina vozila sa prikolicom itegjagi, ~ traktor sa jocnom i vise prikolca, = specijaina vozila (gradevinske masine, vojna voalla ..). | = zapreina vouila Dani brojanja oznaéeni su abecednim redom od Ado N. Dani oznaéeni slovima A,B, L, MiN predstavijau zimski period, dok ostali dani reprezentuju jie pe fiod. Kod utvedivanja jietnog prosjeka za dan obuhvaéeni su svi dani u sedmicl, a pored toga joS po jedan, subota i nedielja. U zimskom periodu izvodi se manje brojanja; ustanovljeno je da ponedjoljak, Getvrtak| petak mogu reprezentovat ostala tr dana u sedmici, osim nedielje koja se broji dva puta. ‘Svake godine unapried, Savezni zavod za statistiku odredivao je dane u kojima Ge se brojati vozla (kalendar brojanja), tabela 2.1 ‘Tabele 2.1. Kalendae broanja2a 1975. gocinu Bat te ‘ire So 26 jar sco 22 a Ginet-pondspale | lb 0122608 eae Sapa e580 22a lmnop penesbas—| — od 21230 cea 7nd eso 25ea {S.na-teveak 0 23 taa “igen | do? besa 22 6 no TENS ul pomisat | odo 2 ten’ 22 cars [are i moeponesei | 622 toxn 22 6a Saxo aor sb tn 2258 Tone | a sepotoer sped | edb 2c 28 en laos . 26. brn cd 22a w novembre cs 22a W 12 scemar-potk 2s Brojanje vozila registruje se po smjerovima voznje, éasovima i po strukturl vozila, u posebno od8tampanom obrascu, sika 2.1 16 cEsTE PODACI O BRt 6 68 || dee|! oe eB oa9 Branko A. MAZIG & ivan F.LOVRIC Sika 2.1, Bojacki obrazac A t I t t i § ”18716 & van F. LOVRIC cesTE Ko lz ovih brojanja, moze se sracunati \jetni i zimski prosjek 2a dan I nog, te Prosjeéni godignji dnevni saobracaj po sljedecim formulama: W-(D4F Gs Hose SEK Ets (vozidan) (24) 2 257 Lietni prosjok za dan: 20-[erwomenyrAct)t (vozldan) 22) Godiénji dnovni prosjek: 1 1 OD = FIDtF +G+H+d)+ Lass Esl +k +h) omen (vozidan) (2.3.) Goer 24-asovn prosjoe za can GDS): PODS = (ALOE Le Kl) L(OaFsGsHed)s % i (voz/dan) (2.4.) 1 1 Les Mens @, 4D, +0, + + FB HM AN) (By + Dy + Gy + Hy tly +Ky) 2.1.2, Jednodnevno brojanje vednodnevno brojanje se izvodi tokom 12 Ili 24 éasa, Sto zavisi od vaznosti lokaliteta. Nakon brojanja vozila, veliina saobra¢aja za sve kategorije vozila dobije se po Izrazu up=S°sP, tiza24éasa W=S sp, 25, Ekspandiranje snimijenog saobraéaja na PGDS, raéuna se po formull: PGDS = SP,*CD*VN (26) gdje je: CD —faktor dijalog dana, i VN = faktor vremenske neravnomjernost. Faktor cijelog dana se raguna po formuli: cry ceste ‘Branko R. MAZIC & Won F, LOVRI w oD= 2.7. up ae pomacu kojeg se dvanaestotasovno brojanje svodi na cio dan (24 Gasa) I vazi a podruéje snimaria, i VN = KD" KS"KM (28) adieie KD — —koeficijent dana u sedmici, pomocu kojeg se dan snimanja svodi na prosjecan dan u sedmici KS —koeficjent sedmice u mjesecu, Kojim se sadimica u koje bilo snimanje svodi na prosjeénu u mjesecu, i KM —koeficjont mjeseca u godin, sa kojim se mjesec u kom jo vréeno ‘snimanje svodi na prosjetni mjesee u godin. Ove faktora je jedino moguée ustanoviti ako imamo automatske broja’e u podrusju brojanja saobra¢aja kof su radi ciilu godinu. Faktori se ragungju po formulama: Ko='8; gM ig, (29) o it adie je: 1D,1S,IM_— —broj vozila, i 1D, 15, M — prosjeéni broj vozila sedmice, mjeseca i godine. 2.1.3. Automatsko brojanje saobracaja Sezdesetih godina proglog vijeka, uvedeno je automatsko brojanje saobratala. rv aulomatsAibrojaéi bli su mehani¢k, sa sainim mehanizmom | zaplsom na papimoj traci. Gumeno cijevo je blo zategnuto preko koiovozne povr8ine, a pod tazinom osovine, komprimirani vazdul je pokretao mehaniGki brojac koje sabirao osovine. Satni mehanizam otkucavao je ukupan broj osovina Koji je pproSao tim presjekom. Da bi ukupan broj Gsovina protvorli u_strukturu saobraéaja, bilo je potrebno povremeno rugno brojanje vozila uppresjeku ceste. Vremenom su se automatski brojadi vozila usavrSavali, tako da se danas podac' o izbrojanom saobracaju skupliaju dalinski, pute GSM modema, Sto omoguéava i kontrolu ispravnosti rada automatskog brojaéa saobraéaja. Za v0) rad koriste energiju akumulatora, a napajanje akumulatora je solarnim plogama (u protivnom, mora se vriti njhhava zamjena} i punjonjo putem ispravljaga naizmjeniéne strje u istosmjernu od 24 volta, sika 2.2. 19Branko R.MAZIC & van F.LOVRIG _____ceste Automatski brojeé! Koji za detekciju voziia koriste indukcione petle, sika 2.3., ppored broja vozila po kategorjama i smjerovima, mogu snimati trenutnu brzinu, duzinu vozila | njhovu tezinu. Sv ovi parametri mogu se, po potrebi, abrat. Automat roja’ sika23, Ugracivanje indokciorin pet za automatski brojat cesTe _Branko R. MAZIG & tan F, LORI Federacija BiH nabavila je automatske brojate slovenatke firme Mikobit QLD-6X i francuske firme Sterela. Na sikama 2.4. do 2.9. prikazani su obradeni podaci iz godignje publixacije, Sika 2.4, PGDS | PLOS sa stuiaucom voz 2Branko R. MAZIC & Ivan F. LOVRIC cesT ceste Branko R. MAZIC & van F LOVRIC “raaponie aa esnsasl “petecme te t Sliea 25, Sika 26. ‘Saobraéajai paramore ‘Saobraéajn paremets 22Branko R. MAZIC & tan F. LOVEIE. este ceEsTE ____Branko R. MAZI6 & tvan F, LOVEE i [REGIONALNIH CESTA FEMERACLIE BIH Sika 27, sika2a rota costa U Federaci BiM Lotalitti automatskeh brojaéaBranko R, MAZIC & Wan F. LOVRIC cesTE sika29, Intonzitet saobraéajnog optarederia PGDS (vozidan) cEste Branko R. MAZIG & Wan F. LOVRIC. 2.2, SAOBRACAJNA ISTRAZIVANJA ANKETIRANJEM Mjerodavni mjeseci za istradivanja saobra¢aja anketom su oni kod kojih su opteresenia stabiina, i ji se saobra¢aj nalazi oko PGDS-a, a to su april, maj, septembar i okiobar. Kako svi dani u sedi nemaju ist obim saobra¢aja, smaira se da suprosjeéni io? [rude retain ted ‘Nan ares [Seow ipraders nec [7 onteva, nom eotnod 30 a oo | ceste Branko Ma & an FLOvR ie Weise al aay | aiiee | Ra ip preadon pines fare [seis wesc, «| me Satna repo Sane 2 a a 10 |mtomes nati Q 3 it “i. [Mel pines ova @ 2 2.2.2. Saobraéajne zone Podacio kretanjima vozaéa iz ankete postu su za utvedivanje izvorno-ciih kretanja. Kod seobracainog zoniranja podrusfa ispastovalo ve eljedece ~ da svaka zona treba imatizvorite i obim saobracala, ~ da zona ima veze sa susjednim zonama, i ~ da se jedina ii viée zona nalaze unutar administrative zajednice 2 Koju postoje socioekonomski paramety, ee 12 ovih uslova odreden je broj zona potrebnin 2 doboiskom kantonu. Ukupan broj zona je bro) 4 analizu saobrataja u Zeniéko - pétina u Kantonu, tabela 2.8, ‘abela 28. Opitine- zone Kantona Kédzone ‘Optine | Ket ng 1: oes 2 Debate 2 Kear 5 = Mag | “cere “ese aranko R. MAZIC 8 Wan F.LOVRIG, ceste Zone koje se nalaze u BIH grupisane su na zone uzeg podrutja koje su ‘odredene uvazavajuti administrativne granice opstina, kantona u Federacii | regiona u Republic! Srpsko}. Tom prifkom definisane su zone od 20. do 28., tabela 2.9. ‘Tabele 29. Zone Kanton - Region ‘dzone | Karlen Rogion” "| Kidzone [Kanon Region = hse |g | Banas zt Zapainsbecod | at Praavor ee Dobe 2) | Hosguaiecortarsli| sa | OIE 2 ‘Stobosanek = “Bisice 2 ‘Saco s si 2 ‘Gomes 36 ‘soe a Tansserasts | 97 Foss 20 Pons Ey Treone = ogi aed jjelovima susjednih dréava, dréavama | u Siem podruéju grupisanjem dréava, Kao to st: Tabela 210, Zone deava iaasee reece ia - ee : a [-s a . con aap a 2 Tee Hee Cee eee eee CtEt eee eee = = a a seen [ soaseee 2.2.3. Formiranje -C matrice Za formiranje I-C matrice postuZilaje tabela ukojoj se nalaze frovani odgovori anketiranih vozaéa (iz kolona izvora cilia putovanja). Kako su ankete izvodene samo sa jedne strane presjeka ceste, matrica je pomnogena sa dva, ekspandirana na PGDS i simetrirane. Matrice su formirane po lokalitetima ankete (2 lokaliteta), tri viste vozila (PA, BUS TV) | ukupno, Tom prilkom dobijeno je 8 matrica kretanja. Kod prelaganja ceste saobraéaja na mrezu, formirane su ukupne matrice sa dva punkta za PA, BUS i TViTOTAL. (Ove matrice posludile su za prelaganje saobracala softverom *Tranplan* na mrezu cesta Zeniéko-dobojskog kantona, 2.3. POKAZATELJI SAOBRACAJA, U pokazatelje saobrataja spadaju Intenzitet saobracaja, tedina saobrataja, ‘ustina saobrataja, ~ faktor vignog éasa, Intenzitet saobrataja izrazava se brojem voziia na dan ii éas koji prode presjekom caste ill trake. 2.3.1. Prosjetni godignji dnevni saobracaj Prosjeéni godiénji cnevni saobraéaj je ukupan bro} vozila koji prode kroz presjek ceste u godini dana, podijeljen sa brojem dana u godini, a raéuna se: PGDS = ze vozidan (2.40) gdje je: SIN, ~broj vost ko je profao presjekom u ged @ -broj dana v godin. 2.3.2, Prosjeéni dnevni saobraéaj Ukupan broj vozila koji prode presjekom ceste u razdoblju brojanja, koje je manje od godinu dana, podijeljen sa brojem dana brojanja, raguna se: N, pos = ZN voarsan aay P adie SEN, -br0j voala koje progao presjokom u veemenu snimanja, > -broj dana snimanja saobragaja 2‘Branko R. MAZIC & Ivan F, LOVRIC cEste 2.3.3, Volumen saobrataja To je bro} vozila Koll je proSao kroz presjek coste i saobraéajnu traku u vvremenu od jednog éasa. VS = EN, vou (era) 2.3.4. Tedina saobraéaja TeZina saobraéaja je bruto tezina svih vista vozila koje u odgovarajuéem intenzitetu produ presiekom puta, izrazena je formulom: N,Q, SN, °9, PGTS == ii PTS =~ brvdan (2.43) 365 P 2.3.5. Gustoéa saobraéaja Gustoéa saobragaja izrazena je brojem vazila na jedinicu duzine (Kilometru) u bilo kom éasu. as =% voz (14) 7 2.3.6. Saobraéajni vréni gas Najvedi broj vozila koji prode presjekom ceste il trake u jecnom éasu, zovemo vvrénim Gasom, a izrazen jo: SVS =N, voz/n (2.15) Ako je vijeme snimanja saobraéala ieanje od jediiog Ces, tada so moze dob izvedeni vréni Gas i maksimalni izvedeni éas. 2.8.6.1. lzvedeni vréni Gas ‘Toje broj vozila koi je pro’ao presiekom ceste il saobrataine trake u vremenu manjem od jednog Gasa, ali se svodi na cio Gas po izrazu: WS=N, (2.16) 4 ee te Branko R. MAZIC & Ivan F. LOVEIG 2.3.6.2. Maksimalni izvedeni vréni éas. Snimijeni maksimalnibroj vozila u vremenski kratkom razdoblu u viénom asi, sveden na cijeli éas, naziva se maksimaini izvedent vrSni Gas. Za évorista se uzima 15 minuta, za autoceste 5-6 minuta, a rauna MIVS=, Moa. 2 vozih (247) 2.3.7. Faktor vrénog éasa Faktor viénog éasa predstaviia odnos vrSnog éasa i maksimalnog izvedenog visnog éasa, dja je najveca vijednost 1, raguna se: SVS _N. t MIVS “Nye, 60 <1 (2.18) 2.4. MJERODAVNO SAOBRACAJNO OPTERECENJE Kod proratuna kapaciteta ceste utvrdujo se mjerodavno saobraéajno opte- ‘e€enje Qin (bt0j vozila U n-tome Easu), koji se zadale projektnim zadatkorn. Odredivanje n-tog éasa je na osnovu automatskih brojaéa. Kod proraéuna ‘tog éasa, za Gasovna biojanja u godini Koja je autoriatski brojaé registrovao, raéuna se procentualno uée8¢e svakog Casa u PGDS-u za godinu. Za 8760 Gasova, pravi se opadajudi niz procentualnog éasovnog ute8éa u PGDS~U i crta kriva, tabela 2.12. I sika 2.10. Ukoliko odredivanje Q), mer nije Zahtijevano projektnim zadatkom, mjerodayno saobra¢ajno optere¢enje moze se odrediti preko faktora n-tog éasa (FNC) | PGDS-a. Qymer = FNC PADS (219) Za pojedine vrste cesta FNC dat je u tabeli 2.11 “Tabela 211. Okvine vijednost! FNC u procentima PGDS@ ‘ecupracee ose evan eset [i prvana aste eastnk sets cose (osin proton) Na cestama sa karaktatistiénim godiénjim i dnevnim osclacijama u saobra: aj, Q,ay Mora bit posebno odredeno u projektno| dokumentacii. 35,Branko R MAZIC & van F, LOVRIC. cEsTE Na cestama sa izraZenim sezonskim saobra¢ajem, ukolo obim saobraéaja u sezoni prelazi prosjetnu vrijednost za viSe od 50%, prikuplianje saobraéajnih podataka i proratuni protoka se izvode odvojeno za sezonski i vansezonski im saobraéaja. Preporuduje se, da se u sezonskom periodu, uzme u obzit rizi nivo usluge od zadatog. Ova preporuka se moze primijeniti na ceste sa vi8e saobraGajnih traka sa razdvojenim kolovozima (autoceste i ceste za brzi ‘saobraéaj), samo u ekstremnim sluéajevima i uz posebno dokumentovano ‘brazlozenje. U tabell 2.12. Ina slici 2.10., prikazan je proracun procentualnog uéeéa Gasovnog saobrataja u PGDS-u, “Tabeta 2.12, Prorat procentuelnog ubeééa Zasovnog saobraéeja u PGDS- mer ae posse Wesco Dan tom vagy tH “See oPob ee cst sites 42 SOS 71S Tas sO 2H mest cubs Saas tang Sat frome 3013 Sarr Taso ae kas sine pomdeiak 813 SUIT ms 74S 1.8 cocamcar "teak 30148750, Tor 688s 8888 worst sites 155 TOS TBST St moot sitet 15 SAGO D713 tam aBT ope sn ase ait ett iar 10.0 i 18 soa EE 2 1038 sot fase a 102 oomet saz ee aa Sot 1018 ‘spat e 1033 aoa Van wf 1 o Hota 2 TOI AS sox sist ma wor. stat 10.09 tat 1009 mt Sika 2.10 ‘008 ‘ecunee _Provontiano ubesve Gesovnag saobradala u PGDS-u fo0 ‘eoorborécbrk 3015 «STSI 67D KISS igus pooedefek «91 SONG SASSI 28ST mut "smo? 13 5260 oot gaat 2887 pot soho 8 TR.GtSas T2887 cecertar deta «50187 gae sD ‘ous ponedujak, 9.12 58181 can taas oan pops 18165 36 eeste rank MAZIG 8 van F. LOVIG, 8. CESTOVNA MREZA ‘Spajanjem il presjecanjom oestovnih pravaca formira se cestovna mre¥a neke in Nagi pana es oe i a9 Rabanos eons ble raters | josioatone | jo tens equ to: ener rs. | _bodan | doknn aeten | detetno piss] edododen 3.2, PODJELA GRADSKIH SAOBRACAJNICA Razlke u brinama kod gradskin saobraéajnica su znagalne 2bog pojave razliitin uéesnika u saobra¢aju | bog udestalosti popreénih veza u odnosu na lavni tok saobrataja. Razlka brzina na vangradsko) | gradsko| cestovnoj mredi prikazana je na slic aut 40 ceste Branko R MAZIC & an F LOVRIC VANGRADSKIPUTEV! |. GRADSKE SAOBRACAJNIOE ‘6 : wheel i tn ‘ ° J 2 : eet ae ‘Sika 3 Raspodjola bina na vangradsko} | gradsko) castovna) medi? Funkcionalna Klasifixacija gradske cestovne mroze potiva na dva zadatka, ato cu saobra¢ajno povezivanje djelova gradske toritorjoi = opslutivanje lokacija uz saobratajnicu, Cestovna mreza grada dijli so na funkcionalne grupe: — primama mreza koja povezuje gradske teritorje velikim brzinama i ‘masovnim krotanjima, i ~ sokundarna mrota koja opludujo pistup lokacjama noposrodno uz uiicu. Razlika ovih cestovnlh mreza zavisi od videva sacbrataja i prostornog Tazmjeateja u popreénom profilu gradske saobratajnice. Polazeti od raspodele brzina za razne vidove saobrataja, postoje dva principe raspodjela, segregacia i integracija sacbraéaja, Sto je prikazano na slici 3.2. ‘Tia ie reuse I Fie swnaya nalemna “Greaeke saobrataiioe”, Gradevisk faust Beograd 1098, aBranko R, MAZIC & Wan F, LOVRIC ceste HE pjesaci () BE diciki ) mpeg) [] putnicki auto (pa) INTEGRACIIA of TL “Ht al ° 5 40-80 "6 arn) ptb+pa pebtip & 8 =—— i 700-V Genin) Eee Pb p oa sika3.2. Pincip intogracje | cegregacio® Koncentracija trasportnog rada (vozila x klometara) je na visim kategorjarna, gradskin. saobraéajnica uz obmutu raspodjelu uteSéa duzina dionica u (gradsko} cestovno| mredi, Sto je prikazano na slic! 3.1 Wa fe renee i Tage Mahala Moetna “ads sactatae’,Gradevnd taht Beograd, 1996. ne ceste 10035 iranbportnay rada Zila xk) ant 89) 0 Sabie al wat vail Kf %_ > yorila xf 6 ; rads oa ke, fin sabbrasaitice 40} E-vozile-x-kmr 20 cAI of GM % Guzine ulokviru gradske putne inreze_ o a 50 6070~=«BDS« 0100 sika3e, Respodjlaransporiog ada ukupn ina vofvin grads cestowne mete {prosjeéni odnosi) Planerske karakteristike gradskih saobratajnica, primarne | sekundame gradske cestovne mreze, date su u tabell 3.4 Tabela 2.4, Planoroko karaktoristike mrete saobraésjnica® a a a on | mata | eta as SS ‘logs voaront | yysSoMetHE | BREE, [Powayjesambeno| Gps | | Gaakte ‘ais [uation] ee eidgna | a | eee ‘Migemay [ragasee | Ure | Usaettc | Sar | Sia 1 a HH Ham | epetnor putea cis | SNL SR RRO 1 - : Teor [Tenctucton| dees, | uwmnce | sxtdiray | Sumsioane cxdoaly [tna "| OFM | aber | Soenteat a Jaw gash vwoigasar | evga) [Teronajanag | temna | sae waa | epee [Tomine Sets, Seer as-soim | toasim | 050K | <0skn Univertsko adare Gradeunskaglatuteta u Sarge, 2007. Tabela preuzeta i Kage Mebmeda Subing "Panvarjo seobradala | sadbratsjicaceste ria rere tastes? | 2000 | atosooo | sonzmoo | ssoem | <0 canon aa ewe gtava|—Agsoaca | Pabumm [lene | Winans | oma Seabee | vase | Vk veda | Sted Nee Riamrascwna| axa ooo | cootz0o | seoe0o geste _____brenko 8 AZI6 & van F.LOVRIG 4. VOZAG - VOZILO - OKOLINA 44. PSIHOFIZICKI FAKTORI VOZACA Bezbjadnost saobra¢aja i udobnost vodnje izrazena je sliedetim psihotiziskim faktorima: vidnim pojem vozaéa, brzinom reakoije vozaéa | granignim vrilednostima podnodlivosti promjena ubrzanja, usporenja i botnog udara. Kod racionainog izbora elemenata ceste, caste so cimenzioni8u uzimajugi u ‘obzir razlke izmedu uéesnika u saobracalu. Karakteristke korisnika i njihov Uticaj na dimenzionisanje ceste nalaze se u tabeli 4.1. Tebola 41. Psihofaiehfaktor info utes na dienzionisanje elamenata ceste Visa toes ‘Projet cement cote Pte gtr Duta donc |prave sanbacana saiecfa viene cle Zaurna dune Beinn aki Miinsne dinar nlanaeata euasonog pana omaraine ie Goda wr Marsna dt rls ne Posseo vicar | Pensa bra epoar, vbzane et wa Setedno saz 1 pth er ane ens um UST denna ao Za odredivanie nivoa udobnosti vozata i putnika, uzimaju se sliedece velisine: Vidno pole predstavia podrutje koje vozaé obuhvata jednim_pogledom. Granice vidnog pola preglednosti se odredujuna osnovu ugla i dutine pogleda kj se u toku kretanja vozila mijeniaju. U sklopu vicnog polia preglednosti, razikuje se sedete: — odtra vidlivost, ugao.a = 3-5, — relativna vidljvost, ugao B= 10-158, — petiferna vidijvost, ugao y = 120-180°, Normaina oftra viljvost, duzina preglednostL, [m] odredule se jednadsinom: ay, (a)Branko R. MAZIC &Wvan F. LOVRIC cesTE gdje je: te = Wtijeme voznje sa najveéom o8trinom, 12-14 s, v, —-brzina voénje u mis, 1 V, —-brzina voznje ukmih, Vrijeme reakeile t, [s] treba da iznosi izmedu 0,7 12,5 sekunde. Navedeno wiijeme se_uzima priikom dimenzionisanja zaustane preglednosti. Kod projektovanja ceste u obzir se uzimaju sijedeée vrjednost: ~ normaina t, = 20s, ~ prvatliva t, = 158i = uizuzetnim slutajevima t, = 10s. Vrijeme reakcie, koje se uzima u obzir, moze da bude kraGe ill ak moze da se iskjué! u slugaju da se raci o putevima sa Cestim korisnicima (t= 1,5 s) | sa trajno postaviienim preprekama na koje je vozaé ypozoren saobraajrim znacima, Bono ubrzanje ap m/s‘, koje ustovijava udobnost voinio, iznosi: = zaudobnu voznju ap = do 2,5 mist, za prihvatijvu voznju. aq = do 3,0 mis? i = gornja granina vilednost aq = 3,5 mvs; Boni udar xq (promjena ubrzanja) [ms*] se uzima u obzir u granicama 0,20 < Xn 0,95, S tm da prosjeéna vijednost iznosi xp = 0,5 m/s; Poduno ubrzanje a; [m/s%], koja uslovijava udobnost voznje, iznosi: = zaudobnu voznju do 2,65 mst, = zaneudobnu voinjy do 3,45 mvs?i — 2aposebne uslove voinje 4,25 mist Poduzni udar x; (promjene ubrzanja) je ograniéen vijecno8éu acky=2,5 18". 4.2. OTPORI tpori koji djluju na vozilo u pokretu su — otpor voznje, = otpor vazduha, ~ otpor tromost, — opor kv, tpor nagiba, cesTE Branko R. MAZIE & Wan F. LOVENG 4.24. Otpor voinje Otpor voinjo, koji se zove i osnovni otpor, sastoji se od: ‘ronja kotrljanja izmedu todka i kolovoza, — trenja izmedu toska i osovi — sia potrebnin za savladivanje neravnost i deformacja kolovozne povisine, | — sila koje prouzrokuju deformacie pojedinih dielova vozila. Otpor voinje ili osnovni otpor raéuna se po formuli: Q, =Q*s (kp\lp) (42) adie je: Q — -tezina vozita, So ~ Specifiéni otpor koji zavisi od vrste kolovoza (kp/Mp). \Vijednosti speciiénog otpora za vrste kolovoznog zastora injegovo stanjo su Koiover Deter ei at 1. ea — a Tusa 2 rr Kener ara | m0 Svenska ry ‘0 Phelan 4.2.2. Otpor vazduha ‘Otpor vazduha kod maith braina je bez uticaja, a kod vetih brzina znatno utiée. ‘Opsta jednadina otpora vazduha kod drumskih vozila je: vazduha O, =0005*s, *F*V? (4.3) vjotra W =0005*, °F, *V; (4.4) Ukupan otpor vazduha, slika 4.1., je: stojedt a Sika 4.1 Djeiovanye ste vazduna Wing "Tvjtra na vozio arBranko R. MAZiC & Wan F LOVAKG cEste 0, =0, +0, =O, +W "cosa = a =0005"6, "F'WV?+Vi"c0se) (kp MP) odie je: F _ - povrSina popresnog presjeka vozita m?, V -brzina vozila kmh, Vy ~brzina vjetra iz suprotnog pravca krn/h, a. -tugao vjetra koji deluje na vozila, ©, - faktor otpora vazduha zavisan od oblika voziia, Fy - povrdina presjeka okomita na smijer voznje mé. U zavisnosti od veste i aerodinamiskog oblixa, faktor otpora je: ravna plota teretno vozilo ‘eretna vozila sa ceradom autobus putnioki automobil aorodinami¢kog oblika «,=0,25-0,45 Aerodinamiéki oblik vozila ispituje so u zraénom tunelu, pri raznim brainama strujanja vazduha koji je obojen, ska 4.2. Sika 42 Exeperimerialna itraiiveria 0, este Branko R, MAZIC Wan F,LOVEIC 423. Otpor tromosti Oltpor tromestijavija se kod vozta koje prolazi iz stanja mirovanja u stanje kretanja i kod promjene brine sa v, na v, zbog ubrzanja masa, ii usporenia vozila sa v2 na v,. Otpor romosti moze se sratunati na tri nagina: — ako je poznat put ubrzanja iz jodnacine rada, ~ ako je poznato srednje ubrzanjo, i = ako je poznato vriieme ubrzanja preko predenog puta ‘Ako je poznat put ubrzanja!, otpor tromosti O, dobije se iz jednadine rada: 0,11, =m (48) a 47) gdje je: 1, = putubreanja, a ~ koeficijent uticaja rotirajucih masa koje se nalaze na vozilu, kreée 801,051,151 4 - uta) gravtacje, 9,81 (48) Ako fiziéke jedinice brzine v (m/sec) zamijenimo sa tehnigkim veliéinama V (aarvh), dobijemo: o, -92aus=va Pr 238g", Ako je @ utorama,a =1,1 ,onda je: 0, MEW ag. agli Wt (oIMp} (4.10) oBranko R. MAZIC & tan F.LOVRIG cEsTE 424, Otpor krivine Oitpor krivine nastaje usljed zaokretanja togkova oko veriikalne osovine koja je okomita na povrsinu kolovoza, slika 4.3. Sta 43. Sila oiporakvine ‘gdje je: 0, osnovni otpor, O, — - otpor krivine, B = boéna sila, i B — - ugao zaokratanja to¢kova (1° do 5°). coopatt ~ snp 28.6 any 180 "573 Centritugalno sii suprotstavja se centripetalna sila B, koja iznosi: B=C-m— (4.12) gdje je f boéno trenje. Otpor krivine je: (4.13) 0, =B*sinB = aid geste Branko R. MAZIC & van E LOVRIG ‘Specifini otpor krivine je: (414) Kako je u krivini popreéni nagib q, onda obrazac glasi: 6, = 1745" -q)*B (4.15) Kako su male vrijednosti ugla 8, na osnovu istradivenja utvréeno je da je iskori8tenje botnog trenja f proporcionalno uglu zakoSenj. fakt ps f k (4.16) A vijadnosti se krecu Kk = 0,083 do 0,09, u prosjeku k = 0,087. Ako ovu viljednost uvrstimo u prethodnu jednadinu, dobijemo: 1 o, =17,45"f—9)"B = 17.45 —_ Carpe nasa) elie GR (arm4) Zamjenom kod brzine, feitkh edinica tehnigkim jedinicama, gomizraz last: OF -g) = (ar7y ve ve 3, =200* Ve 6 200" OR ar 2] on) is) 42.5. Otpor nagiba Pri vonji uz uspon djeluje komponenta sile teze u smjeru nagiba puta, ito kao ‘otpor uspona, a pri padu dodatna sila ubrzania, slika 4.4. Sta 4.4 Oipor pa kretanu voziia. ‘na uspon stBranko R. MAZIC & Ivan F.LOVRIC ceste s s 0, =20°sina = 40° =21000°QS = 4100'S =410-0:8 (4.19) , = 20"sina = 40" 5 «100005 6 Ss (4.19) Otpor nagiba je direktno proporcionalan velidini nagiba, znak (+) za uspon, a 2znak (+) 28 pad. adie jo: @ — -teZina vozila u tonama i 8 - uzduni nagib u%. 4.3. PONASANJE VOZILA Pi voenii na konkretnoj cestl, vozilo prolazitrajektorjom kretanja gdje moze naléi na: — voRnju na praveu, ~ vo2nju na usponu, = vo2nju kroz krivinu, i ~ pri zaustavijanj. 4.3.1. Voinja vozila na praveu \Vozeéi vozilo po praveu, zapaziée se da voziio odstupa Iljevo-desno lako 2elimo zadr2ati zamialjeni ideaini pravac; ovu pojavu nazivamo vijuganje vozila. Velidina viluganja vozila zavisi od: = stanja | ravnosti kolovozne povréine, — vozila I njagove etarost, ~ vozata I njegove pslhofiztke kondicie, — vietra, njegove jadine I smjera (Owu pojavu su izutavall Walleck i Aicchorn. \Walleek,polazi od éinjenice da zbog noravnost kolovozne povrsine,otkon od pravea i2nosi 60 (aka 45). Ako uzmemo da jo vijeme reagovanja t = 1/5 sokunda, predeni put u tom vemonu je: a Vt 6 Vt igs 48-veqoi4s ~0000"V (420) 27 a a6 « (va Sirina vijuganja je za jednu eacbraéajnu traku, tako da je Sitina vijuganja dvotragne ceste: | ceste rank R. MAZE Bran F.LOVIS a=0012"V (421) sikaas, (thon od pravea = viuganjo Aicchorn, Vozaé, pri von] vozila, Koncentri’e se na dudinu na kojoj bi mogao uost prepreku iforsirano zeustavit vozilo u sluéaju da na nju naide. Da bi voinjatila Bezbjedna, duzina pogleda h, mora bit jednaka duzini kogenja |, . 1 jest: ea Vaca eect 36°", | 25471, (4.22) ‘Aiochorn polazi od dinjenice da zdravo Covjatje oko jasno vid slovo veligine 1,25 mm sa rastojanja od 250 mm i prefpostavja da 6 meéi primjeti i viuganje na duzini puta koéenia, sika 4.6. 4.25 eee 250 i Sika 4. ton od pravea ilugarje po Alochowr-u et, 1250 =a), ale (4.23, W25:250=4:, a= Toth =aG hk (4.23) Kod cesta u pravou, za Sirinu saobra¢ajne trake uzima se sirina mjerodavnog vozila, Sirina vjuganja i zaStitni dodatak (0,25 m). 4.3.2. Voinja vozila na usponu Na cestama sa velikim saobra¢ajom i velikim brojom terotnih vozita, potrebno Je projektovati traku za spora vozila 2a kretanje vozila uzbrdo ii nizbrdo. Sina trake za spora vozila je 3,25 m, izuzetno 3,00 m. saBranko R.MAZIC &ivan F.LOVRIG ceste Kritorijza primjenu trake za spori seobraéaj na usponu je provjera propusne moéi ceste. Za provjory propusne mo6i projektnim zadatkom je propisan ‘mjerodavni vrSni Gas koji je predstaviien 1G0-tim éasom. Ako se ne raspolaze podacima o saobra¢aju, prediaze se mjefacavno vrino éasovro opteragenje 0d 10-12% PGDS-a, Ako se projektuje dodatna traka za spor saobraéa, treba provjeri kapacttet caste sa dodatnom trakom. Vozno-dinamiski kriter je brzina mjerodavnog vozila na usponu, koja je data u tabeli 4.2, ioe Beer dase eed heated agee Sr ae ee c [ptaie emma oa —3 = $ 7 ¢ = 5 5 3 Brzina mjerodavnog vozila na usponu, ako je manja od najmanje brzine vozila 1 saobraéajno| trac! Vp prema tabeli 4.2, treba predvidjeti dodatnu traku 2a spora vozila, duzine koja se moze otitat sa dijagrama, slika 4.7. ska 47. ‘Braina sport vozila na uspon Dodatna traka na usponu potinje na miestu goje braina teretnog voila pacne na brzinu Vj, a zaviSava se na mjestu gdje brzina premagi Vy, 58 ceste 10 R. MAZIC 8. Wan F. LOVRIG Za ceste tehniéke grupo AB izvan naselja, duaina dodatne trake mora biti veta od 800 m. Dvije uzastopne dodatne trake se spajaju u jednu Kod ‘medusobne udaljonosti — manja od 500 m za ceste tehniéke grupe A i B izvan nasolja, i — manja od 300 m za ostale tehniéke grupe, Za dionice cesta u padu kriterij za projektovanjs dodatne trake je poduzni nagio vedi od 4% kod tehnike grupe cesta Ai vaci od 5% kod tebnicke grupe cesta B. 3. Voinja vozila kroz krivinu Na vozilo, koe prolazi kroz horizontalnu krvinu,djeluje centifugaina sila (0), ji je smler radijalan, U vertikalnoj Kivi, centifugalna sila se manifestuje kao vertikalni potisak koji smanjuje ii povecava situ gravitacie. Kako su radijusi horizontalnih krivina znatno manji od radijusa vertkainin krvina, uticaj centritugaine slle kod prolaska vorila kroz horizontalnu krivinu je epovoljnij, zbog bocnog potiska koji deluje na vozilo, vozaéa i puinike, stvaralu 2 nepovolij uticajis aspekta udebnosti voznje I stabiinosti vozila, Na vozilo djalvje horizontaina Komponenta centrifugaine sil koja utiée na stabiinost vozila na bono kilzanje i vertikalna Komponenta koja utiée na stabiinost vozila na prevranie. 4.8.3.1. Stabilnost vozila u krivin} Centrifugaina sita koja utiée na stabilnost vozila na boéno Klizanje (sila © tedi ‘zbacivanju voziia iz krivine), sika 4.8. ska, Djelovanjo coniréugaine sie na voto Komponenty centrifugaine sile C- cos « uravnotezuju sila trenja T= f,-(Q-c0s. «+ C-sin) i komponenta teZine vozila v pravou popretnog nagiba Q sinc, ‘odnosnoBranko A. MAZIC& an F, LOVRIC ceste Coosa =f,(Q*c08a +C*sina) +Q*sina (4.24) Centritugalna sila moze se izrazii kao: oom! avi ay’ ve iy A” g°A oBas" ara 1920, moke ce pica da je sina =ta=q cosa=1 (426) ve ve 0M.) 9 (427. OO Oa OF baits ie tr, + (428) Alte Dh (42a) Vijednost raza f, q je zanemarlivo mala pa je ve Vis (4.29) tama" *4 oo lziaz (4.28) pokazuje da se dio centrifugaine sile saviadava popresnim nagibom q, a ostatak poni8tava radijainom Komponentom koeficjenta trenja Dio centritugaine sile koji se saviadava otporom boénog Kiizanja osje¢aju vozilo i putnici kao botni potisak. Maksimalna vrjednost ovog potiska moze iznositi do iznosa najveéeg raspolozivog otpora radijalnog trenja, odnosno njegovim prekoragenjam nastupa bogno klizanje, Na slic 4.9 prikazan je jedan primjer raspodiele jediniéne centrifugalne site za sluéaj konstantne reine V = 80 knvh s poveanjem polupreénika i ‘odgovaraludim vrijednostima popreénog nagiba a. U izrazu fe predstavlia angazovanu jediniénu silu trenja koja prevzima nepokriveni dio jediniéne centilugalne sile. Sa slike jo vidjivo da se najveée viljednosti angaziranog trenja javjaju U sluéaju Rw dok se smanjenjem zakrillenosti (1/R) smanjuju centritugaina sita | angazirano trenje. Drugi graniéni sluéa| je kada se puna vfjednost centritugalne sile savladava popreénim nagibom, odnosno bogni potisak se ne osjeéa. cesTe Branko R. MAZIC & an F. Raspodjelajeiniéne centrifugaine sites T___ Bawednjem potarijera za sata] V=B0 km/h tetany Ri wo so) 7501000 12501500 37502000, & vinta ‘Sika 4.9. Faspodjela jediriénih botaih sia s poveGanjem radijusa lz teraza (4.28) dobija so obrazac 2a potrebni poluproénik Keivine koji predstavija osnovnu zakonitost odnosa geometrijskih i konstruktivnih ‘elemenata ceste prema brzini: EEE ECee (4.30) 12°, +a) Verikalna komponenta uliée na stabihnost; prevrtanje voila pri prolasku kroz icivinu java se kad rezuttujuca sia @ "cosa. padne izvan tacke oslanjanja vozla (pneumatka). Ako kazemo da je prioizno sim =q i cosa = 1 stabinost vozila na prevrtanje moze se predstavt formulom: ve atgeb (4.31) Te7*R h=b"q Za uporedbu stabilnosti vozita u krivni s obzirom na prevrtanje i Kizanjo, uzet Ge se pojednostaviien sluéaj bez popreénog nagiba. Centritugalnoj sll Koja tezi da vozilo izbac! iz krvine, suprotstavija se sila trenja. Kod proraéuna uticaja centrifugalne sile na vozilo, zanemariéemo poprecni to Jest kao da se vozilo kre¢e po horizontalnoj ravni, ska 4.10. 7Branko R. MAZIG & Wan F, LOVEE GesTE Sika 4.10 Sito koj ely na voztou vind Da ne bi doaio do botnog klizanja vozila, centrifugaingj sill suprotstaulja se sila trenja: ve

), = B5ha7e OOS) Oh k= ree eat (499) (Ovu duzinu (u m) nazivamo forsirani put koGenja. 43.4.2. Forsirano zaustavijanje Kod proraguna ceste forsiranog zaustavjania, putu forsiranog koderja treba dodati put koji vo2ilo prede u reagovanju vozaéa i vozila, pri Gemu se ne ‘smanjuje brzina. Vrijeme reagovanja je = 1-2 sekunde, a predeni put je: Vity oe (4.40) Duzina forsiranog zaustavijanja je: 1, = Hite v (mn) (4at) ‘96 254,275(1,410%s) 4.3.4. Siobodno zaustavijanje 3no zaustavijanje se javlja u izuzetnim sluéajevima, kada vozaé nastoji da izbjegne nezeljone sitvacija. Da bi se obezbijedila udobnost voznje, pored forsiranog zaustaviianja, treba uzeti predeni put 2a vijeme postepenog koéenja, da vrjednost poduznog udara "x," bude u granicama dozvolienih \ijadnost, a racuna se po izrazu: 1, = Mita, ev", HO"g) (m) (442) 36 % 2542751, 210%5) 2‘Branko R. MAZIC & ivan F.LOVRIC ceste 4.3.44, Zaustavjanje vozila pri nailasku na prepreku \Vozaé dije se oko nalazi na visini 1,95 m iznad povréine kolovoza, trebao bida ‘opazi propreku visine 0,1 m koja ie3i na kolovozu, na udaljenosti zaustavnog puta, kako bi vozilo na vijeme zaustavio. Duzinu zaustavnog puta Koja je tom priikom potrebna nazivamo duzinom reglecnosti, a ona je jednaka duzini slobodnog zaustaviianja: |, cesTe 5. KAPACITET I NIVO USLUGE CESTE Za utvidivanje kapaciteta i nivoa usluge ceste, neophodno je poznavat veliéina saobraéainog toka, struktura saobraGaja, raspodjelu saobraéajnog toka po smierovima voznje i faktor vrénog kaa, Norman u HCM-u (Higway Capacity Manual) 1965. defini8e operativne ustove nna Sest nivoa usluge - A, B, C, D, E | F, Koji su proizvod zdruzenih faktora bezine, vremena putovanja, slobode manevrisanja | udobnosti voznje. Nivo usluge A, predstavija uslove slobocnog toka sa_malom gustinom saobraéaja, velkim brainama i velkom slobodom manevrisanja. Ovi saobraéajni uslovi se pogorsavaju za nize nivoe usiuga, te za nivo usluge F imamo usilien tok, gdjo su male brine i esta zaustavjana, sika 5.1. tka 5.4 Gustina saobeasaja 2a nivoo usluge ed A do FBranko R. MAZIC & Ivan F. LOVRIC. este 5.1. OSNOVNI PARAMETRI, JEDNACINA | DIJAGRAM SAOBRACAJNOG TOKA. ‘Saobraéajni tok definiSe se pomo¢u tr osriovna parametra, Osnovni parametr ‘saobra¢ajnog toka su: veliéina saobra¢ajnog toka g (vozih, prosjetna brzina oka, odnosno srednja prostorna brzina v, (kmh) | gustoga g (voz/km). Ravnotezno stanje uspostavlia se osnovnom relacjom saobraéajog tok: a=". (6.1) Gil se grafidki prikaz naziva osnovnim dijagramom sacbraéajnog toka. U ovakvim ustovima, stanje saobraéajnog toka je definisano ako je poznata funkcionaina zavisnost_dva osnovna parametra. Dionice dvotraéni izvangradskih i visetraénih cesta, kao i autocesta, spadaiu u grupu tunkcionalni elemenata na kojima viadaju neprekinut’ tokovi. Za opisivanie uslova odvijanja saobraéajnih tokova na riima, kao mjere eflkasriosti Koriste se ovi paramet Opal oblik osnovnog dljagrama prikazan je na slic §.2 | temel je za analizu ppropusne mo6!funkcionainih elemenata na kojima viadaju usiovi neprekinutin tokova. Stvami oblik krivih, odnosno funkcionalna povezanost modu parametrima 2avisi od previadavajusih usiova coste | saobracaja. Takode, 'strazivanja pokazuju da u realnim uslovima ksive poprimaju diskontinuitet, Odnosno postoje podruéia u Kojima se funkcionaina zavisnost ne mode Uspostavitl, Ova tri paremetra su definisana kao viiecnosti u ravaoteznom stanju osrovne jednatine. Osnovni diagram je jesno definisan, ako je 3% i duzi od 0,5, km, i nagibi manji od 39% a duzi od 1.0 km, ‘specifiéni nagibi (usponi i padovi) se moraju analizrati kao posebni segment ako se nagibi > 3% protezu na duzini veto) od 0.5 km i nagloi manji od 89% koji se protezu na duzZini veéoj od 1.0 km. 5.2.2.6. Odredivanje ekvivalenata putnitkih vozila Kada se radi o jedinstvencm segmentu, teren kojim protazi autocesta se mora Kiasifikovati kao ravnigarski, brdovit li planinski a cesTE Branko R, MAZIC & Wan F. LOVE Ravniéarski teren je bilo koja kombinacija elemenata horizontalne i vertikaine geometrije autoceste koja dopusta teskim vozilima odrzavanje iste brzine, kao i putnigkim vozilima. Ovaj tp terena ukliuguje kratke nagibe do 2%. Brdoviti teren je bilo koja kombinacija elemenata horizontalne i vertikalne geometrje autoceste koja prouzrokuje opadanje brzine te8kih vozila ispod brzina putnigkih vozila, ali ne prouzrokuje "puzajuée" (craw!) brzine teskin vozila, “Puzajuée" brzine su maksimaine brzine te8kih vozila koje onl mogu. ‘odrZatl na dugim usponima odredene veiitine, Planinski teren predstavija kombinaciu elemenata horizontalne | vortikalne geometrje koja prouzrokuje, veéi dio vremena ili dijela segmonta, voznju kamiona "puzajucom" brzinom. Ovakvo posmatranje autoceste u planinskom terenu, kao duzeg jedinstvenog segmenta, ima smisla kod planerskih analiza, inage se radi o slutajevima specifiénin nagiva. U tabeli 5.18. date su vrijednosti ekvivalenata putniékih vozila za kamione, autobuse irekreaciona vozila kada se posmatra jedinstveni ispruzeni segment, au tabelama 5.16., 5.17. 1 5.18. ekvivalenti putniékih vozila za specifiéne nagibe. {ein 18 tent pth os andro gona Trice Lata -ravnidarsil bedovit | planinak Ex (etna vests) [12 20 we 818 St Soe ra es | puna ery Post kdmons etobusa Tapers sts pate eae zo] 20 | 20 | 20 Sj) 1s | x5 | 18 fos glelglelalale/al zs| 25 | 20 | 20 | 20 | 20 | 20 | 20 | zo 7 Be Ble el ele ae[a 8] 8 ae “Tobela 5:17. Ekvivalent puiéklh ea 1 Rekreaciona vozila na specifignim padovima ravnitarskom terenu, dok su ekvivalenti putnickih vozila 2a kamior dati u naredaoj tabeli ‘Tabela 5:18, Exvivalont putnleth vezla 2 kerione | eutobuse na spect ‘se mogu tretill kao na ne autobuse im pedovima Sua ‘im ese ces 5.2.2.7. Karakteristike populaciie vozaéa ‘Ova metodologiia pretpostavija da populaciu vozata reprezentuju vozati koji vyoze svakodnevno (commuter traffic), i naiveti cio vozaéa dobro poznaje ccestu kojom se vozi. Drukéja situacija je (rekreaciona vozila - vozad) kada Se manje efikasno koristi cesta. Posebno se to odnosi na turistiéke zone i dane vikenda, Uveden je korekcioni faktor 1, koji uzima u obzir ove situacie. Vrijednost mu varira od 0.85 - 1.0. Za'primjenu vrijednosti manjih od 1.0 proporuduje se provoderje istrazivanja koja bi pokazala razltu efikasnosti Izmedu ovih tipova vozaéa (commuter i recreational trafic) 6.2.28. Odredivanje nivoa usluge NU Dobijene veliSine toka vp i brzine slobodnog toka FFS iz eljagrama slike 5.3. potrebno je odredi prosjeénu brzinu putnizih vozila S. Nakon toga, moguée je sratunati gustoéu (ednaéina 5.12.) i odrediti nivo usluge prema kriteriima datim u tabeli 5.10. io o-% (5.12) 3 6.12) adie su: D -gustoda (PVikmArac!), Vp ~ validina toka (PV/hvtredi i S$ _ - prosjedna brzina putnigkih vozila (km/h) Primjer: Osnovni segment autoceste Uiazni podact: 2 trake u svakom sinjont 5% kamiona 3.3 m irine trake 0.92 FVS (PHF) 0.8 mbotne smetnje 0.6 évorova po kilometru Vozaéi koji svekodnevno voze ——_—brovit teren - izvangradska 2000 vozth u jednom smjors Komentar: ~ pretposteviti 0% autobusa | rekreaciori vozila, — pretpostaviia se BFFS od 120 ki za izvangradsku dionicu, = pretpostavija se, takode, da broj traka ne utée na FFS za izvangradske dionics, ~ uzima se f, = 1.00 za vozaée koji svakodnevno voze. 3R.MAZIC & wan F,LOVRIC cesTe Riegenje: 1 Prevent ‘optereéenje (vozth) uvelitiny toka (Pvllvtrake) Z_ OR BaNERE Tam FREE 0 1 TeoaeRS= Fro °F 2000 E22" O93"15 7 Odeavanp | FFS=BFFS-by——hle bine sobodnog | Fes.q {20-31-39-00-39 FFS = 100.1 kmh Oareivania ze v, = 1160 (9100 TAS) = [OTE TOE) THE Prosjetne bizine | 21 s0| BF 5 5.3.2. Osnovni odejek autocesto Bazne viijednosti brzina i gustina pri maksimalnim protocima u funkeij etavnomjemosti tokova po smjerovima na osnovnom odsjeku autoceste, u praktiéno idealnim uslovima: = neravnomjemost tokova po smjerovima q/qy = 50/50, = gustina toka pri praktiénom kapacitetu na osnovnom odsjoku autoceste u praktiéno ideainim uslovima: go, = 25,88 PAVkmit, | ~_ kepacitet osnovnog odsjeka autoceste u praktiéno idealnim usiovima: C_ = 2200 PAlh/p0 traci ‘Analiza praktiénog kapactta je izvrBena prema obrascu za ravnigarski teren, i to samo za standardni sluéai‘Branko R. MAZIC & Wan F, LOVRIG ceste C=Vo" Ge (6.17) Proratun brzine toka pri prakticnom kapacitetu osnovnog adsjeka autoceste ~ standardni sluéaj: Vo = Veo” Fer * Fas * Fu" Fu 6.18) Proraun gustine toka pr praktiénom kapacitetu osnovnog odsjeka autoceste - standarcni sluéaj: Za osnovni odsjek autoputa na kojima je Vai 2 70 kwh: c= oo" N* Fiey 6.19) ‘Obrasci za analizu brzine toka za segmente autocesta u praktiéno idealnim usiovima, za kategorju terena, date su u tabel 5.26. ‘Tabeia 525. Obras 0 ality brine tok a= i@ nm) Vea 85th) 000" 710) Yas 10m) Ye =80 0m) 10-6018 6501 a2 100 nh) Vou 75 4h) V=85-09124 (9-590) Vax = 9.) c= O(a) \V=e5- 0.009 a 590) Repere vijednosti pokazatelja nivoa usluge za odsjeke autoceste u praitiéno idealnim ustovima, za kategoriu terena, date su u tabell 5.27. ‘Tabela 527. Viednost pokazatelanivoa ustuge Maker ve Set esl - Sites tome | pb tebe gel | eH = c 75,00 = “430. oer o o 00 w 1200 = + E 2588 5 2200, 4,000 Spe eco roe eee eee De peer erect pr cere lea 2 7 1500 so | 190 cam 5 ° 200 eae ae! 7 = 2150 0 3200 1.90 f ; 20 ceste Branko MAZI & nF LOWRIE Tappa 7] aa ‘x | memo | pai | singin] meacet | ts 3 20 8 a [os i = ‘nan ny oo | ew 8 @ ‘ste “ iso | ans : 2 00 a eo) ore sd E 29599 5 2.200 4,000 ooo 7 ~ _ ‘ i 7 oe [eee i a ‘aon 2 et as g ¢ ‘son = ia 4 ° 2000 Ey 1520 ud e 3143 7 2200 _| L. t 5.4. KAPACITET I NIVO USLUGE SEMAFORISANIH RASKRSNICA Proraéun kapaciteta | odredivanje nivoa usluge semaforisanih raskrsnica zasniva se na poglavju 16, strana‘6-1 do 16-161, HCM-,-2000. U ovoj anal date su formule i uticajni lanovi bez niihovih vajednost Preporuka je da se koriste softverski paketi HCM - 2000, jer je rug proracun preopsiran. 5.4.1, Kapacitet semaforisane raskrsnice Veligina toka koji pritazi raskrsnici odnosi se na petnaestominutni vn tok, a laradava se brojem vozila na as. Kapacitet semaforisane raskrsnice odreduje ‘se po grupama traka (pravo, desno jljevo). To je maksimaini broj vozila koji moze proci raskrsnicu kroz visie trka a u zavisnosti od elemenata ‘saobracajnice, karakteristika saobra¢aja i saobraéajne signalizacije, Proragun kapaciteta za vrste traka raguna se po formu: C, =s,"(g,/C) (voz) (5.20) adie je: © ~kapacitet rupe traka, 8 = velifina zasiéenog toka za grupu traka /(vou!zel.h) 1 ods ame eektnog zeenoy vemera i cklsa 2a tu gupu aka,‘Branko R.MAZIC & Wan F, LOVRIG cesTE X,=W10); =v, 1(5,*9, 10) =v, *CH(6,"9g)) 21) adie je X, _- odnos toktkapacitet za grupu traka, 8 -zasigenitok za éu grupu traka (voz/zel. ), % —_~efektvno trajanje zelenog svetla za Hu grupu traka u sekundama, {govara 15-minutnom visnom toku ¥,__ -snimijonili prognozicanitok, ke za tu grupu traka (vozih), adja je =Q/FVS, Q __- stvarni Gasovni protok i FVS - faktor vrénog éasa. 5.4.2. Nivo usluge sematorisane raskrsnice ‘Nivo usluge semaforisane raskrsnice definisan je vremenskim gubicima na raskrsrici zbog zaustawjarja vozla, a odnosi se na 15-minutni vremenski pe- riod analize. Nivci usluge dati su u taboi 5.28. ‘Tabela 28. Nivol usluge NU za vromenske gubitke po voz “"Tiehieiipe oo Memenai gull povotiy vsckundae “VE 5.4.3. Postupak utvrdivanja veligine zasiéenog toka - HM 2000. Obrazac za utvrdivanje zasiéenog toka glasi: 8.559" Nly “bau ly ty an “Fa“lar “lar “las “Faw “Ine (5:22) gdiele: S_~ idealan zasi¢eni tok po traci, N- bro] traka u grupitraka, fy faktor uticajaSirine take, cEsTe ___ Branko R. MAZIC 8 Wan F,LOVAIE fi faktor uticaja teretnih vozila u saobraéajnom toku, f¢ -faktor uticaja nagiba, f) _~ faktor uticaa parkiranja uzduz saobratajnice, fu faktor uticaja autobuskin stajalista JGP, f, -fektoruticaa tia zone grada, far faktor uticaja desnih skretanja, fy _- faktor uticaja tjovin skretanja, fy faktor uicaja iskorigéenostitrake, Tigo faktor uticaja pjeSaka i biciksta za lleva skretanja, roo faktor uticaja pjeSaka i biciKista za desna skretanja, 5.4.4. Postupak utvrdivanja vremenskih gubitaka na prilazima semaforisanoj raskrsnici ‘Obrazac za proraéun vremenskih gubitska pri prolasku kroz semaforisanu raskrsnicu je: a 1, *(PF) +d, +d, (5.23) adie je: ¢ _- vremenski gubici zbog zaustavijanja na raskrsnici (svoz), (PF) -faktor uticaja kvaliteta progresie i tipa kontrole, d;—-uniformni vremenski gubicl (s'voz), dp -dodatni vremenski gubici used sluajnih dotazaka vorila na raskrenicu (e/vo2), dz - vremenski gubici used postojanja repa vozila neposredno pred pocetak perioda analize(sivoz). asror-9) + (6.24) aed min (4X) 2] adie je: 4, uniformni vremenski gubici (s/vo2), C -dutina ciktusa (s) 2Branko R MAZIC& Wan FLOVRIC ceste 9 -efektivno zeleno vrjeme, i j X vie Koetiojent zasiGonost grupe taka =P) (625) 1=(97¢} adie je: PF ~faktor uticaja kvalteta progresife i tba konirole, P - udio vozila koji dolaze na zeleno syjeto, fox faktoruticaja dolezeka vozla na zeleno u grupama (platcor), g/C - odnos vremena zelenog svetla cklusa 4, = 900° T[0x —1)+ YO? + BKK FoF ] (6.26) io je 4; dodatni vremensk! gubc!usljed sluéajnih dolazaka vodila na raskrsnicu (sive), X = stepen zasiGenostitoka vc, k _-koicentkoj zavisi od nazina konto (iksnlilizavisni sistem sematora), 1 -koeticjentuticaja susjednin raskrsrica, © -kapacitettoka (vozih, T _- vteme periada anaiize (n) a, = o0a,t4u)" 27) ci je 6, vrerenski gubici usied postojanja ropa vozlla pred posetak period analize(siver), Q, _- posetnibroj voziia neposredno prijs periods anaiize T(vo2), u = parametar gubitaka, } t= trajanje podetnog repa u vremenu T (h, © ~kapacitettoka (vozih, T _- vijeme trajanja anaiize (h). 94 cEsTE __ Branko R. MAZIC & an F, LOVRIG 6, OSNOVE ZA ODREDIVANJE ELEMENATA CESTE Kao osnovni faktor za odredivanje dimenzija elemonata ceste je brzina vozila na razmatranoj dionici caste | otpor klizarja, iz kojh proiilaze graniéne vnjednosti vozno-dinamiékih parametara, 6.1. BRZINA Brzina je vozno-dinamitka velitina od koje zavise udobnost vozrje i bozbjednost saobraéaja, Pri projektovanju cesta u obzir se uzimalu sliedede vrste brzina’ V4 -braina voinje predstavia stvarnu brzinu kretanja vozila na kolovozu, ‘Voor - dozvoljena brzina voznie je brzina koja je zakonom ograniéena nna dionici ceste, - bizina putovanja koja predstavja prosjeénu brzinu voEnje na ‘odredenoj cast Vu ~ planirana/definisana brzina putovanja predstavla prosjeénu brzinu Yon, koju vozila treba da imaju na kraju planskog petioda, koja predstaviiarelevantnu brzinu za cimenzionisanje normalnog popregnog profla, geometijokih i tehrickih elemenata ceste, Vpes_ - predvidena brzina je raéunska brzina koja je odredena za pojedine kategore ceste, ina osnovu koje se viSi procjena dimenzija elemenata ceste (za potez trase se odreduje ista vrijednost predvidene brzine), Vo =projektna brzinaje brzinakretanja vozia u slobodnom toku po stom ‘mokrom kolovozu (brzina slobodnog toka Vse,), upotrebjava se kao ragunska bina za analize bezbjecnosti saobra¢aja. Projektna brzina ‘ne moe biti manja od predvidene brzine (V.:), @ njena najveca vrjednost ne smije biti visa od nalvece zakonom dozvojene brine voznje na cestii ionic ceste (Vez) i Vas ~Fadljalna brzina krotanja vozla -u bosnom smijenu, javija se px promjeni saobraéajni traka, 95Branko A. MAZKG Avan F.LOVRIG ceste V,_ -1aéunska brzinaje svaka brzina koja se upotrebljava za odredivanie i ‘proragun tehnigkin elemenata ceste. 6.1.1. Projektna brzina Projektna brzina Vjr, odreéuje se anatizom elemenata ceste, situacionog plana i poduznog profila. Utvidena bzina ne smije da bude veéa od maksimalne dozvoljene brzine na datoj cesti. Analza se lzvodi za caste koje pripadaju tehniéko| grupi Ai B, gdje predvidena brzina prolazi 70 knvh. Primjanjulu se sljedeée veligine: = 2a dvosmjame ceste sa advojenitm kolovozima, gdje j@ Vos < Vici Voey =Veqa *10Kr0/h za irazito zakriiieny trasu i View =Vowa +20Kmn za opruzenu trasu, za dvosmjeme coste sa jednim kolovozom, gel J Vous < Ves Vjgq 28 pojedinu kategorju ceste MAK Vos max Vig = Voce Razlika projekine | predvidene brzine ne smije biti veéa od 20 kmh. Ako je razika: Vang Vp ay —Vyyg 2 20 KI, potrebno je provjeriti opravdanost usvojene vijadnosti predvidene brine i istu oveéati ili smaniiti projekinu brzinu korakejom trase kako bi razlika bila U ranicam v, << 20kmih 6.4.2. Brzina u beénom smjeru tzraéunava_duzinu pri promjeni saobraGajnin.trake. Za saobraéajnintraka, brzine vo2nje i od toka trase, pravci-krvine. Primjenjuju se sljedese vrjednost — blaga brzina u boénom smjeru 0,7 mis za Vy > 70 km, za toska vozia i ceste u krivini, ~ prihvatiiva brzina u boénom smjoru 1,0 mis za V, = 70 km/h, za ‘utniéka voila i caste u praveu od airine 6.1.3. Promjena brzine kretanja Prilikom promjene brzine kretanja vozila, u obzir se uzimeju sjedece prosjoéne vijednost! 96 geste rane R MAZIC & van F, LOWRIE = ubreanje + putnigka vozlla0,50-1,50 mis? + vozila 0,30-0,75 mists = pasivno kosenje {kogenje motorom) + putnigka vozlla0,50-0,82 mis? za V, = 60-100 krvh prosjetno 0,66 ms? za V, = 60 ki : ~ altivno kotenie (koBenje koénicama) + putnitka vozila 3,75-2,94 mis? za V, rosjecno 3,31 m’s* prosjetno za V, + teretna vozila 1,50 mis Navedene vilednosti su orjentacione inamijenjene su za analize bezbjednost saobraéala 80-100 km/h 80 kmh; 6.2. OTPORNOST NA KLIZANJE Prionjivost na kolovez se izraZava koeficientom trenja Kiizanja (KTK ill) izmedu kolovoza | guma na tistom i mokiom kolovozu. Priikom imenzionisanja elemenata ceste, usvaja se KTK koji osigurava bezbjednost saobracaja za 95% uzoraka asfaitnog Kolovoza, slka 6.1. \jadnost se odreduje emprski, sa gumama odobrenim od strane PIARC-a (Permanent Intemational Association of Road Congresses), i izrazena je jednaginom: wy v, f 92“) -o¢29.%. +06: owe (#5) 0629-5 +0637 (1) KTK se upotrebyava_za Gimenzionisanje poprednin (fy) | radijanih (fe) ‘elemenata. Za maksimalnu vrjednost KTK, u oba smjera, primjenjuju se sliededi odnosi: Frew (62) gdje koelicjent n zavisi od brain, a primjonjue se sljedeéa jecnatina: = 0,878 + 10,3-104-\, (63) Upposebnim slutajevima (analizama) moze bit utvidena raziita vijednost fy ax, primjenom odgovaraluée struéne procjene. Uopteno, dozvoljena je upotreba kolinika n =0,925 2a odredivanie famax Koji odgovara brzini voznje 0d 80 km.‘ranko A. MAZIC & Wan F. LOVRIC ceSTE g 2 & prionijvest —Koefieenttronje Klizanja [N/M] ° om mw we brzina V few Sika 6.1. tive oeicjenta tronja kizanja (TK) Za obje Komponente KTK primjanjuje se sliedede: We afhatg (64) Dezvoljene viijednosti koeficijenta tronja (doz fy aay) 2a definisanje odnosa izmedu elomenata coste ibrzine kretanja, date suutabel 6.1. Vrjednosti faci fr mgs 8U date 2a Gist i mokar kolovoz, sa habajucim slojem izradenim od kKreénjaékin kamenih agregata, dok su vrjednosti frspx, navedene za shjeve izradene od eruptivnin agregata. Za kolovoze izradene od drugadijh ‘materjala, koeficijent trenja treba odredii za svaki pojedinaéni slutai cesTEe Branko 8. MAZIC & van F. LOVRIC ‘Tabsia 6.1, Dozvaljone maksimsine vijodnost Koofijentatenja ind vee V, Doo En [sc feof me | eo [90 | 100 | 10 | oo | a | we Tuam | 6420 | 0270 | oso | oaoo | o2so | 0220 | oat0 | 0150 | 0170 [ose | wee ‘ann | 0384 | 024s |os10 [oars | ogeo | 0225 | oats | xe | one0 | axer | asst sex 0510 | o4so | oso | once | onto | 0320 | 0570 | ones [ase j oss | a9 Za proraéunavanje dudine koéenja i zaustaviianja primjenjyjo se ukupna maksimalna dozvoljena vrijednost koeficjenta trenja, dok se za zraGunavanjo 400 <300 aby Dimenzje graninihvijecnostradjusa F (Py Ry cua) Zavise od: ~ prthone i proektovane brane von V, (Vp Von ~ gravitcione sie (a), — popreénog nagiba koioveza ax (nail dan i an =~ Gs ~ koefjentatenja u popresnom sijeru (8% do2 fra) tabela 6.1. Graniéne vejednostirjusa ragunaju 20 po frmut: R, vi way 27(x% ofusomax +9) gdje je RR, - granitni radius, fasop _~Koeficijent trenja uradijalnom smjeru kojizavisi od brzine {tabola 6.1.) X% - dio koristenja kooficjenta trenja, i Ge ~graniéni popreéni nagib. Karakterstiéne vrlednost kuz Lkova Phan, Ry Pha Lg Za pojedine brzine voinje i tehniéke grupe cesta date su u tabeli 7.1. Navedene vejednosti odredene su za habajuti slo kolovoze koji izraden od agregala karbonata | bitumenskog veziva. 108 cesTe Branko R. WAZIC & van F, LOVRIC ‘Tebola 7.1, Granine vilednosi aciusa po tenn grupama cesta “Tonic gre ar na i pater | ae ae fw Dao oo me | ee i Ba 125s | 2 | ose | as | see | 70 | ato | aco : a sa] 700 | 100 | 400 | 008 | aa [aro | ao | ae A 00 | 200 | B00 | son asco | a5 [sen | ron smn 4 s[olstolsfols| ms [nacre] a0 | | oo | 50" 20 | 2s | eo [Rocees| 50] 00 | as | 10 | as0_| 0. ws © [aL re [as [to | es |a02"] ses | 00 | 200 | s00 [so [00 | 180 | 100 | ao gy fe [as | fs fw | a fos Fn | a0 5 Oe | "| an es [so | 70 ae c ! Valigine radijusa kruznih lukova Ry u respon: Rain < Ri < Re definisane su prema ravnomjarnoj raspodjeli dopustenth vijednosti radijalne komponente kooficjenta trenja za Ryn | Ry. Na stkama 7.6 -7.8. prikazane su medusoone zavisnostiV-F-q za razne tehniéke grupe cesta z 2 \ a8 a eee EE AER Og Sika 76. Medusobna zavisnosl Vj -R, 4,28 coste iz tohnigke grupe A 107Branko A. MAZIE & Ivan F.LOVRIC. cesTE 408 8 eto mo ea lar RR Gees 2 8 F 8 Ree RRE Sika 77. ‘Modusobna zavlenost Vj - Ra, 28 oxeto lz tabniske grupe B Sika 72. ‘Nedusobna zavisnost Vj -F-4; 28 caste i ttniske grupa C Branko F. MAZIC& tan F. LOVRIG ‘a vito dobro podrude, 'b- cobro podrudie, ¢— primjenjivo pocrutje, 4 do pode koje se mora izbje€l ‘tka 7.9. ‘Odhnosiredosijeda tadjusa kevina Upotreba radijusa R; < Pian dozvoljena je kod rekonstrukcile cesta na Yori" tackama za tehnigke grupe B (lzvan naselja) i C, medutim, njhov popretni rnagio 4, ne smije biti vedi od 8%, Trasa ceste u horizontainom smisiu, mora biti uskladena tako da radjusi susjednih krivina moraju biti u podrugju za tehni¢ke grupe koje su predstavijane Udijagramu slike 7.9. 109‘Branko R. MAZIC & Won F, LOVRIG. ceste 7.3, PRELAZNE KRIVINE Kod motornih vozila pritikom prelaza vozila iz pravea u krivinu, na vozilo i putike u njemu djeluje centritugaina sila °C*. Da bi se ovgj uticaj ublazio, Ubacuje se prelazna krivina koja mora zadovolit sliedeée uslove: — prolaz iz prevoado potetia kruznog luka mora se izvestikontinualno, — u krainjoj taék! prelazne krivine mora biti zejedniéka tangenta se keuznim lukom, i — promjena zakrivlienosti prelazne krivine mora imati odredeni zakon Faynomjemost. Kod vozila sa évrstom prednjom osovinom, gdje se prednij tockovi zaokregu za ugao od 0° do 5°, sredina zedhnje osovine opisuje krivulju zvanu klotoida, te ako se polupretnik zakrivijenosti smanjuje linearno sa duzinom krivulje dobije se Klotoida. Kod vozila sa pokretnom prednjom osovinom-autoprikalice, gdje se Prednja osovina zaokraée, sredina zadnje osovine opisuje krivulju zvanu exikoida, Zbog neprikiadnosti matematickog rjeSenja za primjenu, inzenjeri Kassper, Schirbai Lorenz dali su postupak izjednatine R“ L= l/constanta, tojest R°L = CONSTANTA, odakle sljodi da je konstanta proizvod dvije duzinske mjero, tj. CONSTANTA = A2, iz Goga proizilazi jodnaéina klotoide: AtL=A® > A=di (7.2) gdje je A, parametar klotoide, odnosno faktor valiéine prolazne krivine kao Sto Je F faktor veligine kruga. Parametarska jodnagina klotoide glasi: Ea. BAF RB re fom scant yfan way 2 ‘a matematicki oblik klotoide je prikazan na slici 7.11, Duzina pretazne krivine uslovijena je dopustenim boénim udarom, odnosno prira8tajem centrfugainog ubrzanja_u jedinici vremena, odnosno vozno- dinamigkim ustovima. Kako se na du2ini prelaznice vréi vitoperenje kolovoza bog umanjenja dojstva centrfugaine sile, stoga duzina prelazne krivine zavisi od rezultujuéeg boénog potiska. cesTE Branko R. WAZIC & van F, LOVRIC Sika 7.1, vatemati obtk Kotoide Minimaina pretaznica za minimaini radijus raguna se po formulama: 2725+, * oo. ray Kee hy gaje je: Xam _- dozvoljeno radijalno ubrzanje {m/s}, (tabela 7.2.) fou. _° dozvoljeni Koeticient radijainog trenja,(tabela 6.1.) Za minimalnu vijednost parametra A vijedi obrazec: (75)io R.MAZIC & Wan, LOVRIC cesTe geste nko maze & nan LOVE 7.3.4. Osobine Klotoide Klotoide su medusobno geometijski sliéne krive line koje imaju ist oblik sa razliétim veliginama, kao: Konstantno Promjenjivo Sika At R ALit 7H. L ARIt 742, + ALIR 7.13. me i g AR pomak ARIL 7.4, R ALIAR 7.45. Ae je sonst ‘Sika 7.14 ‘Obi Motoide kad je Lean & xomjonivo A, Lit Reconst ska 732 R (tik Koti kaj Raa &rOmanfvo A, Ls hea einai ane | sma 745 bik Koodo Kade ona aeajr A, RL Re OY Ri | t=const easel Tas [as AMO. Reconst bt vote ka ara omer A RL ita 716 (Obl lotolde kad je Para 8 Promjenivo A, Li ARBranko R. MAZIC & Wan F, LOVE cESTE 7.3.2. Minimaina vrijednost parametra klotoide Ana \Minimaina vnjecnost parametra Anu Kltoide odreduje se iz vozno-dinamiskin uslova pri maksimainom popreéniom nagibu Kolovoza Cay, Po i2razu: AP = (V/8.6)°* 1p (7.8) Uzimajuéi uw obzir gage minimalna vijecnost parametra Amn olas: Ann = (V¥ pf 46,856Xt:)- (QnaVpc Prn!0.367 Kars) (7-7.) adie je: Rann radijus krivine pri pretpostavlienoj brzini Vj nae“ Maksimaini popretni nagib, Xx - dozvoljena vrijednost radljalnog ubrzanja px pretpostavijenoj brzini Vine Graniéna minimaina vijednost Ary izuzetno se primjeniyje pri minimalnom radljust Ray Za prodvidenu brzinl Verge Vrijednosti parametara i zaokruzene sragunate viijodnosti Ayn i Lain 28 Pojedine predvidene brzino Vie, date su u tabell 7.2. ‘Tabela 7.2. Koroktevstiéne vijednostklotoide ARSSREBAGAES Koraeéce Preise ia Yaa anh ‘otene [ao [ae Keo 05 | 106 | vio | 10 | 00 [a (me | 005 [000 | ace ‘on | ous | 040 | 96 029 | oat | 050 Ree | tm [as [5 Paes 50 | 350 | 0 | 800 | 700 | oso | woo gu [|x | | m0 | om | vs | seo | so | ato | a0 | am | a0 te |m>ais|olslele|wle|wlml|ns to [as fw fa ois | en | ie ee | ae [oe | 3s [ae [Ree tm [ss [ss | 21s | 300 [aso | 575 | eso | 720 | aos | 090 | 1000 (one Dim [as [oe Lise [re Tier ts [oo | ae [200 | 0 | adie je: Vpes [km/h] - predvidena braina, Xeoz_ [mn/s!] _- dozvaljeno radijalno ubrzanje pri predvidenoj Vera, Fein [ta] ~ minimaini radijus pri predvidenoj Verde Ann Im] ~minitaini parametar kitoide u skladu sa VD (vozno-dinamiékim) uslovom pri predvidenoj Vor i maksimalnom poprenom nagibU Gras = 7%, este __ Branko R MAZKG 8 Wan F. LOVE ‘Aes [mi] = preporuteni parametar Kiotoide pri predvidenoj Vira Koi ‘omoguéava bezbjednost saobracaja i ugodnu von, Re Im] granini radijus izmedu tinija u skiadu sa VO (vozno-dinamikim) uslovima i ES (estetskim) usiovima Pri predvideno| Versi Ac [m] _ - parametar klotoide pri granignom radjusu Fes 7.3.3. Minimaina vrijednost parametra klotoide s obzirom ‘na vozno-dinamiéke Uslove Ayn VD Za radjuse Ry > Res (adie su brzine voznjo ve6e - Vex) iz bezbjedonosrih ‘azloga, potrobno je primjenjvati parametre A nn yo, Qoje 6@ zadreava duina prelaznica L, i minimaine vijednosti parametra Klotoide Ay, 2a predvidenu Drzinu Vous, Odnosno L, = A?aid/Fn, die Se primjenjuje sljedeéa jednadina: AX ninvo™ Abnin * FP (78) 7.3.4, Minimaina vrijednost parametra klotoide s obzirom na estetske uslove Amines Mirimaina vrjednost parametara hotoide s obzirom na estetske uslOve Anis zavisi od veliine radijusa koji se povezuje sa kiotoidom, gdje: = minimaina udeljenost izmedu kruznog luka i tangente u infleksionoj tat Klotoide, iznosi AR = 0,30 m il = maksimalhi sredisnj ugao klotoide Presjek funkija oba ustova je pri radjust Ry = 9% t!za A=. 583.2 m, a jednatine su Abang, “(TB FP 28 Py < Pye = $80.2 m, 5 (79) Alnaea = za Ry2 Ry = 583.2 m (7.10) ado: Avnin[m] —_~minimain parametarWotoide uskladu saectetskimuslovima pik R, Im] ~tadijus, 1 Ry [mp ~ graniéini radijus u tadki gdje se mijenjaju oba ES uslova.Branko R.MAZIG Alvan F.LOVRG ceste 7.35. Graniéni radijus R- izmedu VD-uslova i E-uslova Kod procjoniivanja A, nq 22 odredeni R, u podruju Fj > Rin primjeniuje se kerterjkoj|zahtijeva vege vijednosti parametra A, Graniéni radijus F; = Re, pri kojem je veligina parametra Klotoide A nin e, minimalni parametar Kiotoide u skiadu sa VD-uslovima [ml], Rain - minimaini radius za izabranu Vp [mi Re ~ granini radius za izabranu Vers I]. Za praktiénu primjenu, sve vijednosti minimainog parametra Amn z@ odredents predvidenu brzint Ve, uertane su u djagram prikazan na slici 7-17. (lina As vo" Amin st ~ Avr egal, GOK SU Vijednosti Re | Apia Prikazane u tabell 7.2. 116 costs bran MAZE & an Love = ans wo} H mH “ee Ky - T | | webby ve aa r17, Ucttane vijednoet Amin Aninvo! Annes 7.36. Minimaina vrjednost parametra klotoide s obzirom ‘ha Konstruktivnl USIOV Ay mink Minimalna vrjednost parametra Kotoide A nn x treba da obezbijedi dovollnu Asya Vijednost parametra A, potrebno je povetat. 7.3.7. Preporusena vrijednost parametra klotoide (Av) ‘Svaku viijednost Fj >Rri, primijenjenu na osovini ceste, teoretski mozemo lretirati kao Ryn 2a neku odredenu brzinu voinje (Vj). Kako svakome Rin 48 cESTE ranko R, MAZIE & an F, LOVRIG pripada taéno odreden’ Ayn = {(V), posto niz dobjonih vrijednost(linja Aginvo ra djagramu 7.17). Primjenom na oval nagin dobilenih vrlednosti A, projektovana trasa je veé na ppodetku prilagodena uslovima vodnje projektnom brzinom {Vj odnosn Ves). ‘Odn0S Anic € Rrin Za cjelokupnu serilu braina od 40 kmh '< V; < 140 krvh odreden je krivom,slika 7.17. Upotteba vijecnosti A,,, VD preponituje se kao minimalna na cestama iz tehnicke grupe A i 8, na kojima se pojaviuju veéa odstupanja u tedosijed dimenala dvaju uzastopnit radjusa, uslov uskladenost horizontalih elemenata. Primjena krive Asavo, Koja je naznaéena na dijagramu 7.17., obszbjecuje dovoljnu saobracajnu bezbjednost i na trasama na Kojima se javiialu karakteristiéne izmjene moguéth brzina voznje. Sa_stanovigia sacbrataine bezbjednost, druge prelazne Kvivine isu prinvatlve, jr je intenzitet mijonjanja boénog prtiska tolko smanjen da vozaé re osjativitoperenje puta, Vrijednosti parametra A. koje orljentaciono odgovaraju ovoj gomioj aranici i istovtemeno obezbjeduju ugodnu voinju, na djagramu 7.17. definisane su UinjOm Aygo. «> Ry (Preporuéena vrjednost). Na cestama iz tehnigke grupe CD, te na cestama iz grupe BSA Vjeg< 70 km/h za praktiénu upotrebu, mogu se primijentisjeded! odnosi: maiomcRettom Reach 2a eg 8 satomensaom 2a. sacSn, razomenssvom tn, sA<2R, BRsASG za 500 < Fis 1000 1: 1A, sa R, all ‘samo u posebnim sludajevima (npr. 2a veoma mali R, na rampama prikjuéaka, na ulicama u naselima - arhiteltonskd efekt). Preporudlivo je, da se vijednost parametra AodrZavaiispod vijednosti koja je detinisana kod +=90° 7.3.9. cesTE Act 77R. Primjena prelazne krivine - klotoide Klotoida zajedno sa pravoem I kruznom krivinom, najée8ée se primjonjuje Kod projektovanja cesta. Krivina koja se nalazi izmedu tangeninih pravaca sastavijena je od dvije prelazne krivine i dijela kruznog luka. Ako su prelaznice istog paremetra, tada je kaivina simetiéna, u protivnom krvinu nazivamo nesimetricnom. Geometrski elementi proste simetriéne krivine, slika 7.18., ragunaju se po formulama: 120 duzina tangents T, rahygS +d 714) \ cuzinabisektrise B (A+an)-(seos 1jran 7.15) duzina ornate sredine krivine Y “(rome Jean 39) duzina apscise sredine krivine X = Arsing +d (7.47) aot Aix (al2 uzin pag Rieale-e, 2) a kivine q fot 718) Sikea 7.18, Gometsiish elament proste simetianekrvine ko R. MAZIC & Wan F. LOVRIC ceste Najgeée kombinacije klotoide i krivine prikazane su na slijedecim slikama: 3 Kiooide Kao yeza lzmedu pravea,i hive. Ao su proiznice itog parametra, tada je krivina simeti¢na, slika 7.19., @ ako su razlisti arametara, tada je nesimetriéna krivina, sika 7-20. Proj ob Dijogram zakvjenost +R f t if Fauanenton’ ‘tka 7.19 bin peiazn tk Proj obi Diagram zkcivenost Stka 7.20, Prosia putna kivina . Tjemena Klotoida, koja se primjenjuje kod malth skretnih uglova, a pprimijenjani radius krivine je znatno veéi od minimalnog: ovaj oblk treba izbjegavati. Kod primjan tjemene Klotoide javja se problem oblikovanja profla u tjemenoj zor, slka 7.21 a2Branko R. MAZIG & Ivan F, LOWRIE Sika 721, Tlemena Kotaida ©. Korpasta klotoida (vige patemetara Klotoid), primjonjuje se u izuzetnim sluéajevima. Na otvorenim dlonicama nema opravdanosti za primjeru viSeparameiarske Kotoide, ska 7.22. ‘Sike 7.22. Korpasta(viSaparametareka) Kotoida "S*krivina kao vozni element izmedu dvije suproinosmjorne krune krivine i dvje_grane Kictoida suproinih smjerova_zakrivlienosti ca jednim parametrom, slika 7.23. Kod trasiranja velitina potrebrih parametara Klotoide odraduju se iz nomograma, sika 7.24. 422 ceste nko R MAIC & Wan F. LOVRC Projo ob Dijagram zakrvjenost ROA A Re ‘Rs sie Sika 7.28, "5" kava sa dim parametrom @. °S" kriva sa dva raziitita parametra primjenjuje se kada nije moguée primijenitiisti parametar odreden vecim R, Parametr klotoide odreduju se Iz nomograma, slika 7.26. Sika 7.24 “S-kevina sa dva parametra 123124 eb eeanes 70. orecvane parametaraprolazthkevina Sika 7.25, Nomogram Ny, za odredivanjeparametaraprelazrih krivine ae | 4 este cesTE ___ Branko R. MAZIG & Ivan F. LOVRIG nas tte 2 eS ee e— Sika7.26, ‘Nomogram No za odredvanje parametara preiaznit S" kvina sa dva raziéta parametra adie je: Ry -veti radijus, Ry -manjiradijus, ‘A, ~ parametar “S* krivine sa jednim parametrom odreden omogramom Ny, siika 7.24. ‘A, = pripadajuci parametar za Ry Ay ~pripadaluéi parametar 2a Rp, Postupak rada sa nomogramom: 1. patametar A, odreduje se iz nomograma N,,slka 7.24. 2. hos Pran Aa/ Ao Ady Su azn’ parame sa nomograms Ny, ska 3. ofitaju se vriednosti za AVIA, li An/Ay 4, pomnoditi naredne vijednost sa A, | dobititrazene parametre A,, odnosno. Primjer proraéuna osnovrih elemenata kontinualnih krivina @/, od strane 36 do. 41, slike 7.27. 128psig AMZ on LEE ie cesre cesre frat LE aha. RieSenje: R, = 266,67 m, iz nomograma N,, slika 7.24., je A= 350 m. Primjenjuje se “S" krivina sa dva parametra uz sliedeés uslove: Ree/Ry = 400/800 = 0,50; AYA, = 450/350—1,29, iz nomograma Np An/Ay = 0,86., A =350°0,86 = 301 Usrjorsjoduoan Ay = 300 m;, 460 m. Ml, Jajasta "0-1" krivina: Dato: Ry = 800 m; R, 500 m; d = 1,00 m. Rije’enje: Fy" ReV(IR;+Fil) = 174,29 m, iz nomograma Ny, slka 7.24., j@ A= 600 m. Podaci iz tablica Kasper, Lorenc. Schiirba, Klotoide als Trasierungselement, Bonn, 1968.: A = 600,00; day = 1,07 m; eases ooo | 4. dajasta "O" krivina, kao veza lzmedu dva kruzna luka razlisitih radijusa, a & istosmjeme zakrivijenosti, stika 7.28., |"O" krivina sa obuhvatnim krugom, i slika 7.29. tf Proj obtk Diagram zaksvjonost! 7 Ri A Re =.) EE = af odie i ge Projektni oblk Dijagtam zabsivjonosti starz, Pine porta ont Sms orth tes suprtosmjema “Skin: Bree else Dato: Ry = 400 m; Re = 400 m; d =20 m. Redon Re (ERA) «2000 nomograaN, ska 7.24 <, je A= 260 m. 2 Wf , Podaci iz tablica Kasper, Lorenc. Schiirba, Klotoide als 4 Trasierungselement, Bonn, 1968.: A = 250,00; day = 20,06 m; = = 12,197; E=0. I. Suprotnosmjarna "S-2" krivina: Sika 729. Da: By ao0 mF 800m; d 3200 m. “or na SR Ran gon tas ‘erBranko R MAZIC & van F. LOVRIC. cEsTe Kruzni luk bez prelazne krivine dozvoljava se samo za sluéajeve navedene u tabeli 7.3. Teel 73,rénos asa a Kojo dpesten pela ren out tk ber rotten ae pe = ere) cal 300 00 7.4. PRELAZNE RAMPE Prolaz iz popretnog nagiba u pravou u popreéni nagib u krivini treba izvrt postepeno, tako da u svakom presjeku ima pravilan oblik. Ovu promjenu nrazivamo vitopererie, a povisinu na Kojo} se vr8i vitoperenje nazivamo prelaznom rampom. Vitoperenje kolovoza vrSi se na duzini prelazne krivine ito ra cestama: — sa dvijo saobra¢aine trake vitopereniem kolovozne povr8ine oko ‘sovine tl oko ivica kolovoza, — sa éeltii vise saobretajnintraka, sa razcjelnom trekom, vitoperenie kolovozne povrsine oko ivica razdjetni traka ii oko osovine svakog kolovoza. Uobiéajeni polozaj tatke oko koje se vi8e vitoperenja kolovoza, prikazano jo na siict 730. sitoperese tperenio oko oeovNe ‘oko em koloveza a. | b) va kolovezs SA =H Sika 7:0. Usbitjoni polos tate oka koje se v8 vitoperenje 128 Mazié & an E,LOVEIG TAA, lzbor_natina vitoperenja_zavisi od vozno-dinamiskin uslova. odhijanja ‘saobraéaja, raspolozive dudine za vitoperenje, od dozvoljenog nagiba rampe ‘oblia popresnog profia 7.4.1.1. Vitoperenje jednostranog popreénog nagiba oko unutrasnie ivice kolovoza, - Vitoperenje jednostranog popreénog nagiba oko unutrainje ivice kolovoza, prikazano je na slci 7.31 Sika 731. \Vitoperenie jadnostranog popratneg nagiba oko unutrane vice kolovoza Kod vitoperenja jednostranog popretnog nagiba, ako je nagio kontra smjera, postoje t sluéaja |. _Vitoperenie se vr8i oko osovine caste dok jednostrano popreéni nagib pre rege u suprotn sme, azatim se vitoper cil prof do poprecnog naga 4, slika 7. ‘Sea 7.92. Vtopecenjejednostranog popreéneg nagiba, lugs | IL Vitoperene oko vgeivcekolovoza doke dade whorzontaly,azatim oko unutragnyhhivica do punog nagiba a, slika 7.33. 129‘Branko R. MAZIC & Wan F, LOVEIC ceste sta 7.38, Vtoperenie jednostranog popretneg nagiba, slutaj I! Il, Vitoperenie oko unutradnje ivice kolovoze na cijeloj du popreéni nagio p ne prede u popreéni nagib q, slika 7.34. eo Ld be Sika 7.34, \Vitoperenje jecnostranog popretnog naga, sluts 7.4.1.2. Vitoperenie jednostranog popreénog nagiba oko osovine kolovoza, Vitoperenje se vr8i oko osovine dok jacnostrano popreéni nagib p ne prede u jednostrano popresni nagib q, slka 7.35. Sika 735. \Voperenjejednostranog popretnog nagiba oko osovine ‘Vitoperenie oko osovine jednostranog popretnog nagiba konira smjera, sika 7.38. Sti 7:36. ‘Vitoperenje oko ogovine jednastranog poprednog nagiba, kona smjera 190 ceste 7 Branko R. MAZIC & Wan F. LOVRIC 7.4.1.3, Vitoperenje dvostranog popreénog nagiba oko unutragnje ivice kolovoza Kod vitoperenia, prvo se izdize spolina polovina oko osovine kolovoza, dok ne dode u jednostrano popretni nagib p. Posie toga nastupa vitoperenje cijelog koloveza oko unutrasnje ivice do zahtjevanog popretnog nagiba, ska 7.37 ‘tka 737, \Vitoperenjs dvostranog popreénog nagiba oko unutranie Wie kolovaze 7.4.14, Vitoperenje dvostranog popreénog nagiba oko osovine kolovoza Kod vitoperenja dvostranog popretnog nagiba oko osovine Kolovoza, prvo se lade vanjska povrsina kolovoza dok ne dode u jednostrano popreéni nagib p, a zatim se unutrasnja strana spusta, a vanjaka izdiée do zahtievanog popresnog nagiba, ska 7.38, ica 720. \Vitoperenje dvostranog popretiag nagiba oko osovine Kolovoza 7.5, PROSIRENJE KOLOVOZA U HORIZONTALNIM KRIVINAMA Kretanjam kto2 krvinu, vozilo 2auzima vecu srinu od one kod vo2nie u praveu, jer zadnjitockovi ne sljede trag precnjih toskova. Prednji tockovi opisuju vedi radius 00 zadnjin. Ova raatka u radljusima je znaéajna kod mati radjusa, ea se, radi bezbjecnosti saobraéaja, kolovoz progiruje u zavisnosti od velitine radjusa. Proditenje se mora izvodti za sve radijuse R < 200 m. Polozaj vozila u krivini prikazan je na slici 7.38. 494‘Branko A. MAZIC & Wan F, LOVRIC cesTe tka 7.98, oto voc kn ‘Opéti slutaj sa proratunom progirenja: d?+R*-(R +P)? (7.19) a? +R? =R?+2AP +P (7.20.) Kod vecih radijusa tada je: a? -2nP> p= at) 2A Kako se prosirenje mora izvesti za svaku traku, ukupno prosirenje dvotraénog kolovoza je: R. 2p Lay (722) Za radijuse R < 20 m, iz jecinadine (7.20.), je: P?.2RP —d? =0 (723) Ps-Ri\AP ad? (7.24) Py =2(V RP 4d? A) (m) (725) Potrebno progirenje saobraéajnatrake raguna se zavisno ad tipa mjorodavnog ‘vozila. Potrebno prosirenje za mjerodavna vozla raGuna se po obrascima: 492 cesTe Branko R. MAZIC & Wan F. LOVRKG P2R-VR sd? (7.26) Za radijuse kod kojih je R > 30 m, moze se pojednostaviti formula koja glasi: a ¢ 727) 27) Duzine mjerodavnih vozila date su u tabeli 7.4. Tels 74. Modan vost Visto vou ____Mesuosovinght razmak + pred trap (rm) Taner rm Terie rr Tee reso SaxsuanEananr=7 am es oa om Ukupno progirenje za n saobra¢ajnih traka je: P-S., 728) \Vrijednosti progirenja saobra¢ajne trake za mjerodavna vozila prikazane su na dijagramu, slika 7.40. "Tetko wrelro vazilspikocom ali autabas "Terentkamion Sica 7.40. Prosirenje saobraGane Wake za mjerodavna vozila 139Branko R.MAZIC 8 ye cesTe 7.6. PREGLEDNOST Bezbjecnost odvijanja saobrataja zahtijeva preglecnost na cesti koja mora da. zadovoli va usiova: — “Zaustavnu preglednost” za bezbjedno zaustavijanje vozila isored epokretne prepreke. Prema nagim propisima uzima se da je Oko vozaéa na vsini{,2 m iznad povigine kolovoza, avisina proproko 0, m. Duzina preglednosti mora biti obezbiedena u horizontalnom i vertixalnom foku trase, — *Preticajna proglednost" kojom trasa caste mora da obezbijedi sigurno izvodenja manevra preticanja sporijeg vozila. 7.6.1. Zaustavna pregiednost Zaustavna duina raéuna se po formull 4.42. Zaustavna dugina preglednosti L, je najkraéa dudina preglednosti na kojoj vvozaé na distom i mokrom kolovozu pri Koeficijentutrenja froos, mora zaustaviti svoje vozilo, Vrijednosti koeficiienta trenja date su u tabel 6.1, za habaluce slojeve izradene od karbonatnog agregata. Kod habajucth asfeltnih slojeva izradenih od eruptivnog kamenog agregata tile ‘su vrllednosti Koeficjenta trenja fr sow. tabela €6.1., daju skraGenu zaustavnu dutinu Minimaina zaustavna preglednost raguna se po formu Pe-Le7m : (729) gdje jo: L, — ~zaustavna duzina (m),i 7m — -bezbjednosni razmak izmedu vorila (za tehni¢ku grupu Amole se izostavit. Dudine zaustavne preglednost L,, za skraGenu preglednost | tehnicke grupe prikazane su na slikama 7.41., 7.42,, 7.43.17.44 138 geste Branko R. MAZIC & Wan F, LOVRE ao) Sila 7.41, Zaustavna preghednost 2a tlnicku grupu cesta A 135ceste ceste ko A. MAZIE 6 van F. LOVRIG, z “ 3 : = 7 z g i 5 z e 5 . % * z " z x 7 « : a ca site 74, sia 742 ciate zs ies (hps) Zaustauna preglednot “2a tebrifku grup cesta eee sisi 7.6.2. Berma preglednosti Berma preglednosti kod dvotraénih dvosmjemih puteva, sika 7.45. dobije se po izrazu: > Ez 7 0 : 1 60 5a tka 7.45, 40 Berma preglednost awe aor ten we (2) | es pe Dal bay 22,1 -[ Zo 9 (730) Sika 743 oe oF Zaustavna proglednost za thnisku grupu cesta 136 137‘Branko R. MAZIC &wvan F, LOVRIC Este Kod autocesta Dox (731.) edeje: bec Imi Berma preglednosti, B Im) Sirina saobracajne trake, P, [m] zaustavna preglednost, R Im) radijus horizontaine krivine 7.6.3, Zona preglednosti Zonu preglednosti formira obvojnica lini preglednosti povuserih iz proizvoljno ‘zabranih taéaka na putanjivozila, koja se nalazl na 1,5 m od unutrasrje strane \Wice kolovoza, kod dvotraénih saobra¢ajnica, stka 7.46. Kod razdvojenih kolovoza, autocesta, praglecnost je potrebno obszbijedit ina kralnjojIjevo) saobracajno) traci Navedenu preglednost je potrebno projektom provjeriti: snare vs tlorors Sika 7.46. Zona pregiednosti 138 a Branko R, MAZIC & van F. LOVRIG { ~ ukolko su dele zastitne ogradie predvidene na dato cionci caste, koja se v isto viljeme nalazi u horizontalno| i vertkalno]krvin, i = kroz tunele, i i = na vijaduktima, Zona preglednosti je prkazana na slici 7.46, dok se velitina radjuca horizontainog kruznog luka odreduje na osnovu nomograma, sika 7.47. gdje ie velitina radjusa R,, u zavisnosti od udalenosti izmodu’prepreke i ruba Krainje s2obracaina trake, te uzdulnog nagiba nivelote (izvor: RAS-L, 1998) tein aninsor Wo 6 so we mm ate Vis Wn em] stk 7.9/ Nomogram za ocredivanjaveltinaradusa Fy 7.6.4. Preticajna preglednost Da bi se normaino odvijao saobra¢a na cestama moraju biti obezbijedene duzine na kojima je moguée medusobno preticanje vozila, Za moguénost ‘medusobnog preticanja vozila, pored gustine saobracaja na cestiiz suprotnog i smijera, Kijuéni faktor su elementi caste koji trebaju da obezbijede dovolinu preglednost Duginu preglednost P, za bezbjacno preticanie tine duzina Ly koju je preslo | vozilo koje pretiée, zajecno sa dutinom ceste Le koju je presio vozilo iz suprotnog smjera, slka 7.48 139‘Branko R. MAZIG & an F. LOVRUC cesTe iimalne duine preglednosti pri preticanju izracunate su iz ubrzanja vozila koje pretiée od 1,5 ms?, za najvetu dozvolienu brzinu vozila koje pretige 1 nalveéu dozvoljanu brzinu vozila iz suprotnog smjera, tabela 7.5. Sika 7.48. DOutina pregiednost pi prticanju preglednost pr preicanju 7s0__| wo [eon | ee Potrobna du2ina dionice za bezbjedno preticanje na dvosmjemim cestama (zmedu dva centra) je: ~ > 25% dudine coste za caste tehniske grupe A, i > 18% dudine coste za ceste tohniske grupe Bi C. Na usponima gdje je 2a te&ka voziia izgradena dodatna saobraéajna traka za sporu voznju, preticanje nije dozvoljene pri kretanju nizbrdo, s obzirom da je veoma opasno, 7.7. SERPENTINE U planinskim predjelima gdje je potrebno saviadavanie velich visinskih razlika, i zbog ogranicenog najveceg uzduznog nagiba, neophodna je razvijanje trase (po padini. U tim uslovima primjenjuju se krivine malog radijusa - serpentine, i vvelikog skretnog ugla « 2 180°, slike 7.49. 140 : 2 Be Se Ese) pies . COR reich tka 7.49, Sorpontine na Sada dolla Stolio (mt. 2760} - Vorsante Atecina Branko R. MAZIC-& Wan F, LOVEE 141Branko R.MAZIC & Wan F. LOVRIC ceste ‘Serpentine se primjenjuju na cestama sa malim saobraéajem iu tegkim terenima. Na autocestama i cestama za bri saobraéai, ne dozvojava 0 projeltovanjo serpentina, to su tehnicke grupe Ai B, van nasolja sa Viggg>70 krvh. Serpentina je slozena krivina sastavljena iz okreti8ta - glavnog kruznog luka i ddva_prilgjuéna tuka, koji u ocnosu na glavai luk mogu biti istog Hi rezlitog smiera, sika 7.50. Sika 7.50. ‘Serpentina sa glawnim kruznie kom | pikutnin tukovima Prema Medunarodnoj konvencil, teretna motorna vozila sa prikolicom moraju biti konstruisana tako da se mogu zankrenuti za 180° na preéniku od 23 m, slika 7.51. 23) sika7.51, Mvimalniradjus zaokretanja za teretno voaio sa prikofcom 142 geste ‘Branko R. MAZIC & wan F. LOVEE Znati, minimalni radjus zaokretanja je R = 11,5 m. Kako minimalni radijus osovine tog luka mora biti bar 1,5 put veéi od Minimainog polupregnika koji uslovjava Konstrukcija ovog vozila, mamo: Rai 1.5m Ry = 11,545 = 17,25 m Na cestama tehnicke grupe B, gdje SU Vos < 50 km/h najmanii radius glavne ‘rvine u serpentini ne smje biti manji od muyFS = 20 m, dok prikjuéni kruza lukovi treba da su u granicama: ORs < Ry<4Rs Zaokretnica se smjesta na mjestima na kojim padina ima najbladi nagib, cme 0 izbjegavaju vedi zemiani radovi | potporni zidovi, a visinska razika u zajedniékom presjeku se saviaduje nagibom kosina, slika 7.52. ‘tka 7.52. Popreéni presjek kroz zackrotniou Duzine prelaznin krivina kod serpentina no zavise od bosnog udara, zbog ‘malih brzina, voé su one uslovijene time da vozaé pri prelasku vocila ic pravea Ukruzni luk ima dovolino vremena da okrene volan za potreban ugao, Prelazi fz pravea u krun luk, odnosno iz jednog u drugi luk islog ili suprotnog ‘smiera, lzvode se sa prelaznicama. Duzina prelaznice treba bitjednaka duzini rampe vitoperenja kolovoza. Vellednost parametra A Kotoide za serpentinu proporugyle se da je u grenicama Rs As 1.2R. Progirenje kolovoza u serpentini odreduje se za svaku saobraéajnu traku kod radijusa R80 m, prema dijagramu sla 7.40,, za mjerodavno vozllo. Kod ‘adljusa R20 m, potrebno je oblikovanje serpentine prema geomet kretanja motornog vozita. Prosirenje kolovoza u serpentiniizvodi se: 149Branko R.MAZIC & van F. LOVRIC ceste ceste Branko R. MAZIG &. Ivan F. LOYRIG = Uglavnom kru’nom luku sa spoline strane, W,— Zauglovea > 180° — Uprikjuénim kruznim tukovima sa unutranie strane, — ako se mogu ostvarli bojifnansijsk efekti, ukruznom luku prosirenje Chath 88 moze izvestii sa unutraSne strane, Uzduzni nagib kolovoza u glavnom kruznom luku serpentine, ulijuéujuét prelaznice, je: = do 3% na cestama tehniéke grupe 8 kod cesta van naselia, = do 5% na ostalim cestama. Maksimaini popretni nagib kolovoza u serpentini dozvoljava se da je Gnex = 7% Glavni elomenti serpentine za uglove «> 180®, za simetriéne I nesimetriéne ktivine: L Zaugtove ticometene laa evra ale 180 pad nivoleto d » d z 4 3 %e 1 I | B ee A l= v a7 svar == Eee) | eo ee laine ksiving “Neatialeitne’preliana kevin) E wo acre Duzine Hivine o: 144 145,Branko R. MAZIC & ivan F. LOVRIC cEsTE 8. ELEMENTI PODUZNOG PROFILA Projektovanje tase, u visinskom smisiu, predstaviieno je niveletom, sto podrazumijeva razvutenu vertkalnu projekeiu osovine ceste. Niveleta je prostoma linija koja definiSe visinske odnose ceste. Nelazi se duz osovine ‘ceste li paralelno s njom. Sastoji se od pravaca | kruznin lukova (dozvoljena je primjena ostalin geometriskin funkcija, kao parabole, Klotoide, itd.) Linija {erena je izlomijena inja Koja je sastavijena od pravaca povezanih u taékama ra karaktoristiGnim lomovima terena. Niveletu dine pravci koji definiSu vertikalni tok trase. Oni se lome formirajuti Birinu preloma aii tiemena koja su definisana koordinatama Xri >, slka 8.1 th & a s se Ta Sika 8.1. Vertical tok trase 8.1. MAKSIMALNI DOZVOLJENI NAGIB NIVELETE Maksimalni dozvoljeni_nagib nivelote zavisi od predvidene brzine Vyeg | tehnike grupe ceste. Dazvaljene vrijednosti date su u tabeli 8.1. ‘Tabola 81. Maksimaine wrjednost nagibanivelete Tita Teas grup o 50 0 eo | 90 | 100 | we | 120 | 190 § pepepe teeta pay ale 2 10 wv le * e # & t 1 echt ee alee Tecra Mampi “tacncoeorna—“Weepenapteh 148 geste Branko R. MAZIG & Wan F. LOVRIC Kod primjene dodatne trake za spora vozll, vilednostiiz tabele 8.1. mogu se povetati za 1%. Primjenu poduinog nagba s>4% treba izbjegavati kod raskrsnica u rivou, dugatkih mostova, vijadukata | duzih tunela. Kod tunela duzih od 3500 m, maksimalni nagib'ne bi smio presi 1,5%. Za tunele krade od 3600 m, maksimaini nagib moze biti do 3%, Tuneli od 1000 m i kraéi, dozvoljava se maksimalni nagib do 4%, 8.2. MINIMALNI NAGIB NIVELETE Minimatan podusni nagio nivelete ustovjen je efkasnim odvodnjavanjom duz kolovoza (rigola, kanala ill iiénjaka). Minimaine vriednosti nagiba nivelete Spin iznose: — kod cement-betonskih 0,2% kod astaltnih 0.9%, i kod oblozenih travom 0,59. Duzina dionice ceste u podrugju vertikaine krivine, gdje je nagib nivelete S by Rel et. (h.-2)1D> 10, hy Dot.0 pet v j by razdajna izmedu laza | slobodnog nivoa vode | aspen a mo) e-Gy ena eubina na ze 2/0 Jentina 180 ivi tlecon fel propuet hoa. Joanasina 0-6-8 faite nth Bol z 8. 800-05 = Recaraut ok uutainpst Geena D> 18 hd DAD tntinn > = 05-85-25 Uh.) ‘Slob ate propusts, <1S:h/DetGhat nes 1.0 TIP pun preloe 6 ey-arDe ts, ngDeto denna 19 8a FBTR ahs) 30,00 m, moraiu imati minimalni pregnik od 200 om. ‘Sanduéasti propusti se upotrebljavaju kod vodotoka kod kojih treba obezbijecit Proticanje vecih koliéina vode. Primjenjuju se kod malih visina nasipa iznad Propusta od 0,40 do 5,0 m, Upotrebljavaju se | u sluajevima kada je mala isk razlka izmedu nivelete cesie i niveleta vodotoka, ‘Svijetta visina iSirina sandugastih i paraboliénih propusta ne smiju biti manji od 200 em. Samo sandutasti propust kraci od 15,0 m mogu imati svijet visinu i Birinu 150 om. Tipovi propusta pritazani su u tabeli 10.1. Prema visti material od kojeg se grade propusti, mogu se podijlti na armirano-betonske, kamen i propuste od opeke. Propusti se mogu gradit kao ‘monolitni, polumontagni i montazri Elementi cjevastog propusta su lijevak, glava cljov'| kil. Lijevak prinvata vodu lz podunin jaraka, nigota i pototiéa, sika 10.11 Ljevak propusta sa rgolom i sa jarkom ‘Trouglasti zavréetak ojevastog propusta nazivamo izlaznom glavom, a kod propusta potodi¢a viaznom glavom. Trouglasti zavrSetak - glava propusta ima Svthu oslanjanja nasipa, ako u nasipu postoji potporni zid kroz koji prolazi propust, u tom sluéaju je propust bez izlazne glave, slika 10,12. 102 geste ‘Branko R. MAZIC & Wan F,LOVRIG lee sees ae ok ie ey ie weal ts gran a esa ae Se seer arenes 2cEsTE cesTE ‘eranko R. MAZIG & Wan F, LOVRIG ' POPRECHI PRESIEK PROPUSTA C-C- neobetoona cov ‘ABEL ARN PRIAE TEOVAPROPUSTA TABLA ane 5 ae etme BIS" rer | sonnet essex tate ' a. sae | ie |-- F ge Bhenm [emBaal | fee 5 hers, i eB na net Sans Blonsam |Biotao| Ay = tet cana Sfeittn E ibe mm fe a PoPREGM PRESLEKPROPUSTAC-C- ctxt cr me| et is |= an 7 3 PEeEE 1 2 seman ¢ Sate te i g sixes fea od eS ie| eo aeons 3 Se) TE ESS fe 3 meme ise epee [nee ‘ é & ane eee en : 3 oe te [es ate Tr ms, fone Soqvetcecae ee ake ES Stine 3 fasorm Th aeese (wat ee Pooieo 8-8 i Se) ‘Gi [Pes | TIT : =e TTT a eeaooee ‘i oil i i | ! Hise, [ES = | I mmo | Gk Pasreaestt ci a. ee | ES |= i i ent pee et ses eae moraine ina 104 t08Branko R. MAZIC & Wan F,LOVRIC__ geste 11. PRINCIPI TRASIRANJA Osnovni zahtjevi trasiranja su da trasa ceste bude polozena u stabiinom geoloskom materijalu, pouzdana sa stanoviéta bezbjednosti i da zadovolji zahtjeve estetskog oblixovanja. Primjena principa estetskog oblikovanja obuhvata polozaj trase, nivelete, jesenje trupa ceste, stabilnost padine i uredenje okoline. Da bi se ovi principi udovoliili, moze se preporutiti slijedese: — kod projektovanja cesta u Sirokim rijeénim dolinama, polozaj trase treba da je uz ivicu padine; trase je lakSe uklopiti u teren, estetski je bolje oblikovana a ne sprecava razvoj doline, ~ u Sumovitim predjelima izbjegavati duge pravee, time se izbjegave Hruto vodenje tase i utisak nasilnog resenia, ~ kod projektovanja autocesta u uskim rijegnim dolinama, radi lakéeg Uklapanja trase u teren, moze se primijenti razdvajanje kolovoza po Visini il razdvajanjo kolovoza na obje strane doline, — kod opruenih padina, trasu ceste treba vodlti osunéanom stranom; ‘Ovakva orjentacia u zimskim uslovima ima bolje oojedivanje vode i prosusivanje kolovozne povisine, Sto poveéava bezbjednost seobraéaia, ~ na padinama gdje se pojavjuju usjeci, estetski je bolje skinuti dio usjeka sa strane doline dime se otvara poaled na okoine pelsaze, arotito jo efekino Kada je pogled na grad, ~ vravnigarskim predjelima, trasu ceste vod niskim nasipima do 2 m, sa blagim Skarpama nasipa koje stvaraju utisak bole priagodlivost torenu a sa stanovistva bezbjednosti je povojinije; Kod niskih nasipa treba voditi raéuna o nivou podzemnin voda, u_stjonovitim terenima_prinvatlvja su_rjeenja kada objelti neposredno izlaze iz terena bez prelaanih nasipa, i kao poseban vid estetskog oblikovanja okoline ceste je hortixutturno ilipejsazno uredenie. 186 ceste Branko A, MAZIC & Wan F. LOVRIC 11.1. PROJEKTNA DOKUMENTACJA, terada projektne dokumentacija za ceste obuhvata vige taza, pri emu se postepeno povetava detalinost obrade i tatnost rezuitata. Broj faza obrade Zavis|od znabaja ceste, duine cestovnog praveai tezine terena kroz kojtreba projektovati cestu. Uobiéajeni elaborat - projekt su: pretprojekat ii preliminami projekat, generaini projekt, ideo rjesonje, idejni projekat | Glave projekat. Pretprojekat ii preliminaml projekat, generalni projekat se radi za dude ccestovne pravee Koj prolaze kroz raziiSte torene te omoguéavalu vise variant ‘tase ceste, Varjante treba razlikovati po tehni¢kim rjeSenjima, a projektuju se zavisno 0 raspolotivih podioga, na rezmjerama od 1 : 8.000 do 1 : 50.000. Protprojekat mode ukazati na brojne probleme u prostoru kroz koji treba projektovati cestu. Protprojeket sacri ~ pregiedny kartu cestovne mreze sa ucrtanim varilantama, ~ tehnigki_izvjesta) sa opisom terenskih, geoloskih, hidroloskih i Klimatskih uslova, za sve varjante sa prjedlogom najpovolrileg jodnog il dva rieSeria, — situaciju sa uertanim variantama, ~ uzdluéne profile, ~ tipske popresne profil, spisak sa duzinama veéih objekata itunela, izvorista materjala i cfjentacioni predraéun radova. Baza je za narednu fazu projektne dokumentacije idejnog rje8enja il idejnog projekta, a sluzi za izradu projektnog zadatka, {dejno rje¥enje radi se u specijalnim slutajevima a prethodi idejnom i glavnom projektv. Cijidejnog rjeSenia je da odbaci varjante | otklont dileme koje bi se mogle pojaviti u narednoj fazi projektovanja. Opravdanost izrade Idejnog rjesenja prje idejnog projekta je 2a saobracainice koje se nee ‘ealizovatlu bliskoj buduénesti, all je potrebno rezervisatprostor-koridor kod izrade urbanistikih planova. Ideinorjegenjo se radi na podiogama razmioze t : 1,000 do 1 : 5.000. Sadréaj idejnog rjeenja je kao Kod pretprojekta, 187‘Branko R. MAZIC & an. LOVRIC ceste Idejni projekat radi se za prediozens ili usvojane variants iz pretprojekta i idejnog rjeSenja. Idejni projekat se moze radii i bez pretprojekta il idejnog rjeSenja ako je u pitanju kraéa dionica Il ako je trasa u prostoru predodredena. Idejri projekat vangradskih cesta na situaci razmjere 1 : 1.000 iu gradskim uslovima 1 : 500, daju najboljerezultate, Na podlogama ove razmjeretaénost kolisina radova moze se posticl do 90%. Na podiogama razmijere 1 5.000 kod vangradskin cesta tagnost se kree od 60 do 80% u odnosu na glavni projekat. Podloge razmjere 1 : 8.000 u gradskom pocrutju se ne mogu Koristit {deni projekat treba da sadrzi ~ pregiednu situaciu, = tehnithl iavjesta), = geotehnitki elaborat na bazi provedenih istraznih radova i laboratorjskih ispitivania, — hidroloskiizvjestaj, — proraéun brzina i preglednosti na tresi, — proraéun kapaciteta i nivoa usluge ceste, proraéun kolovozne konstrukcije, = detalj kolovozne konstrukcie, — situaciju sa ucrtanim varjantarna, — uzduine profite, — tinske popregne profile, ~ popretine profile, ~ rlegenje odvocnie, ~ tleSenje prkljuéaka, — objekte za zasttu ceste i okctine, — raspered zemijanih masa, = podatke o izvoristima materia, prodimijer | predraéun radova, ~ opremu coste i dr. Sviha izrade idejnog projekta je da predlodi najpovolinie eSenje ceste od svih dotad razmatranih. Usvajanjem idejnog rjeSenia, on postaje osnova za izradu glavnog projekta. Glavni projekat radi se za usvojenu varijantu idejnog projekta. tzradom glavnog projekta se detalino utveduje polozaj caste u prostoru, dobije taéan ceste predmjer i predraéun radova na osnovu kojeg se vr8i ugovaranje | izgradnja ‘caste, Glavni projekat trebao bi okvimo da sadrzi: — preglednu kartu sa varijantama, — tehnidk! izvjestaj sa opisom reSenja, ~ geolo8 ill geotehnik izvjeStaj sa geolokom kartom, ~ hidrolo8ki izvjestal, — proraéun brzina i peglednosti na trai, — proraun kapaciteta inivoe usluge ceste, — proratun kolovozne konstrukeie, — detalj kolovozne konstrukcije, — situaciu, ~ uaduine profile, — tloske popresne profile, popretne profle, — rieSenje odvadnie, — rjeSenje prikjuéaka, objekte za zaatitu coste i okoline, — raspored zemijanih masa, — podatke o izvoristima materia i transport, ppredimjor radova sa dokaznicama, ~ predratun radova sa analizom cijena ikalkulacijama, — tehmigki opis radova, — projekat hortixultumog uredenja, — opremu ceste, — geodetsk! elaborat, ~ trasu obillezenu na terenu. 11.2, POSTUPC! PROJEKTOVANJA Pri koraci kod projektovarija sastoje se od utvedivanja “grave osovine", proraéuna Sestarskog koraka, povlaéenja nulte tne i uklapanja geometijsxth elomenata trase. 109__SESTE 11.2.1, Nulta linija Nutta linija predstaviia deainu osovinu ceste sa glediéta tro8kova izrade zemijanin radova. Minimum zemljanih redova postize se pilagodavanjem osovine caste nulto| ini, vodeéi raéuna da se ispoStuju horizontalnl element {rase. Naziv “nut line" je proizaéao iz razle koja je “nul” kod kote terena i kote nivelete u popreénom presjeku nuitog polgona. Kod ertanja nue line postoje dva slutaja: — kada je nutta linja izmedu dvije taéke sa prosjecnim uzduznim nnagiborn, i ja sa maksimainim dopustenim nagibom Konstrukcija nuit lnije sastoj se od proraéuna Sestarskog koraka"k"Kojim se visinska razhka susjednih izchips! savladuie. Za proraéun Sestarskog koraka potrebno je naGivisinsku razliku izmedu poset ikrajatrase i odredit pribizno {ano rastojanje izmedu th ta¢aka, prateti zakriviienost izohipsa, slika 11.1. sta 11.3 Proretun Sestarskog koraka {2 sliénosti touglova slijedi: KL L Ke oda i korak K = _£-» 4.4 sg OaHle e Sestarshikorak A = Eire (44) Uzimajuéi ovu duzinu u otvor Sestara, potinjemo koraéanje od potetne take ka cljnoj. U slutaju da zadnii korak padne na izohipsu ispred krainje tacko, tada tu duzinu izmjerimo i podijeimo sa brojem koraka te poveéamo Sestarski korak. U obmutom sluéaju, Sestarski korak smanjujemo. Narednim 190 ceste riko MAIC & Wan F.LOVRS koraganjem sa korigovanim Sestarskim Korakom trebati bi doci u clin taku. ‘reba naglastt, da se prije odredivanja nuit tnije mora provjerl dali prosjetni agio zadovoljava usiov da je manji od maksimalno dopustenog uzdusnog nagioa, Kod odredivanja Sestarskog koraka za maksimatni dozvoljeni nagib, Koristi se slijedeéa formula: K 100 gate je Sestast korak K = 100» ax % ne 2 e (11.2) U sludajevima kada trasa ceste prelazi preko prevoja ill uskin jaruga, tada ‘moramo odrediti prinudnu tatku kroz koju nulta linja mora pro¢i. U tom siuéaju raéunamo dva Sestarska Koraka (jedan do prinudne taéke a drug) od prinudne tadke). 11.2.2. Osovina u situacionom planu Na osnovu toka nufte linje poviadimo tangentne praves formiraju hozontalnin krvina, vodesi raguna da usvojeni radjusl budu vedi od minimalnog. Ovako formirana osovina puta treba da je éto ble rulto Ini, Jer 4ada su inajmanj zemjani radi, slika 11.2. Shiea 11.2. (Odnos nuite ine |asovina ceste 194Branko R. MAZIC & van F.LOVEIC. ESTE 12. RASKRSNICE Mjesta povezivanja dva il viko cestoynih pravaca Eine évoriéta cesine mreze (prikiutci i raskrsnice). Nihova funkcija je da omoguée raspodjelu saobraéaja UZeljenim pravcima, uz strogo zahtiievani manevarski rad. Zavisno od ranga i 2znataja cestovnih pravaca koji se ukrétalu, gradevinska rje8enja raskrsrica mogu bit u nivou, izvedena u jednoj ravni, raskrsnice izvedene u dva ii vise nivoa, raskrsnice van nivoa. RjeSenje taskrsnice zavisi od saobraéaino- tehni¢ke i ekonomske opravdanost 12.1. KLASIFIKACIJA NIVOA OBRADE CVORISTA | RASKRSNICA Kod projektovanja 6vorista, morajy se istovremeno primijeniti Konstruktivne mmjere i mjere reguiisanja saobracaja. Regulativne mjere na Gvoristima raskrsnicama definiSu glavnii sporedni pravac, a oznaéene su horizontainom vertixalnam saobraéajnom signalizacjom. Konstruktivne mjere obufvatalu (gradevinska rjeSonja u koja spadaju preglednost,trake za odlivanie, ulivanje | fjeSenja évoriéta i raskrenica van nivoa, Kiasifikacie nivoa obrade évorista prikazana je slkom 12.1. ‘* se 3 voz!den 9092000 3000 4000 $000 6000 7000 6000, cepleetere iavnog proves ‘Sika 12.4 Kiasitkagjanvoa obrede dvorta 192 cesTe Branko R, MAZIC & von F, LOVRIG ‘Nivo obrade raskrsnice zavisi od perspektivnog sacbraéajnog opteredenia glavnog i sporednog pravea. Klasifixacja je izvrSena u Eetii nivoa, 1. =nije potrebno kanalisanje, |. ~potrebno kanalisanje sporednog pravca, Il. ~potrebno kanalisanje sporednog pravea i ljevin skretanja sa Glevnog pravea, | IV. ~tokove treba regulisati svjetlosnim signalima il denivetisat. Funkcionaina klasitikacija gradske cestovne mreze zasniva se na povezanosti _gradskog prostora i saobraéajnom opsiuzivanju Istog. Nivoi obrade raskrsnica mogu se podijelit!u duija osnavne grupe, i to: — denivelisane raskrsnice | raskrsnige u nivou (povrsinske). Nivo obrade ovih raskesnica, prikezan je na siici 12.2. oe Sika 12.2 Klgsikacija nivoa obiade raskrsnicaBranko R, MAZIG a ceste je jo za: ‘A; -denivelisana raskrsnica, bez presilecanja saobratajnih tokova, 5a diroktnim i poludirekinim vezama, Ae denivelisana raskrsnica, bez presijecanja saobraéajnih tokova, sa direktnim | indirektnim vezama, B, _- denivelisana raskrsnioa, sa presijecanjem saobraéajnih tokova, na saobra¢ajnicinizeg reda, povrSinska raskrsnica nivoa obrade D, B, _- denivelisana raskrsnica, sa presljecanjem saobraéajnih tokova, na saobra¢ajnici nizeg feda, povrsinska raskrsnica nivoa obrade D, C; = denivelisana raskrsnica sa smanjenim brojem veza uliv- iz, tokovi ‘sporednog pravea sa ulivom -izlivom, Cz - denivelisana raskrsnica sa smanjenim brojem veza uli - ily, tokovi sporecnog pravea bez vezivanja, D, —_- povrsinska raskrsnica sa kanalisanim saobracajem i koordiniranom svjetlosnom signalizaciiom, D, _ - povrSinska raskrsnica sa kanalisanim saobracajom i pozelinom koordiniranom svjettosnom signalizacijom, E, _- povrSinska raskrsnica sa smanjenim brojem veza, desni iz - desni Uy, bez tokova sporednog pravea pravo, E, _ -dozvolen tokpravoiz sporednog pravea, zabranjeno skretanje ijevo iz ‘sporednog pravea, F, _ - povrdinska raskrsnica bez svjetlosno signalizacije, potrebno kanalisanje tokova iz sporednog pravea, i Fp -povrBinska raskrsnica bez svjetlosne signalizacie, kanalisanje tokova nije potrebno. 12.2. RASKRSNICE U NIVOU Raskrsnice u nivou éine najbrojniu grupu dvorista cestovne mreze. Cvoriéta u rivou mogu da zadovolle saobra¢aino optere¢enje od 800 (voz/tas) oba smjera. Tipska gradevinska rje8enja prikjuéaka | raskrsnica, sa moguénoSéu njihove primjene, data su karakteristignim tipovima za prikutke i raskesnice, 104 ceste Branko B. MAZIC& an F.LOVRIG 12.3, TIPOVI PRIKLJUCAKA 12.3.1. Prikijugak TIP 1 Prikljuéak sporedne ceste na glavnu cestu oblikule se kao &to je prikazano na slicl 12.3, Na glavnoj cesti nije potrebno kanalisanje, dok kod sporedne ‘saobraéajne ceste, zahtjeva da cesta bude sa dvije trake u najmanjoj duzini od 25 m od prikijuénog kraka. GSS. min 25m Sika 123. Prikuéak TIP Lez ijaia kanalisania 12.3.2. Prikiljuéak TIP i Prikjuéak sporedne ceste na glavnu cestu prkazan je na slci 12.4. Kod ovog tipa, na glavnom castovnom pravcu potrebna je posebna traka za skretanje lijovo, dok je kod sporedne ceste potrebno izvesti usmjeravajuce ostrvo u obiku kaplice, a ljevo od prikjuska sporedne ceste, saobracaino osirve u obliku trougla. Traka za skretanje desno sa glavne ceste projektuje se kada zahijeva propusna moé prikjucne tacke na kraju planiranog perioda, sika 125. 195‘Branko R. MAZIG & van F. LOVRIC cesTE 5 : \ | ‘sss Sika 124 rikjuak TIP W be2 rake za skrtanje desno Sika 125. Priklubak TIP Ht sa rakom 2a skrotane desno 12.3.3. Prikijugak TIP Mt Oblikovanje prikjudka tipa I), prikazano je na scl 12.6. U sludaju da se kolovoz glavne caste sasioj od éetir li vise traka, tp prijutne tabke mora bit ureden u skladu sa vremenskor raspodjelom saobraéainih tokova. To jest, prijuéak mora bit semaforisan, Ovaj prikjuéni tip na glavnom cestovnom praveu mora imati posebne trake za skretanja, 196 Sika 12.6. Prigjudak THE 12.4, TIPOVI RASKRSNICA 12.41. Raskrsnica TIP | Raskrsnica tipa | prikazana je na slic 12.7. Na glavnom cestovnom pravou nije potrabna traka za skretanjo lijevo ni element kanalisanja. izuzetak predstavijaju ostrva koja Imaju oblik kaplice, a koja Kaplice je moguée izostaviti ako je maksimaini Easovni saobrataj sporednog cestov- nog pravea mani od 20 vozitas i Sirina_sporedne coste manja od 4,5 m. Zahtjeva_ se da_sporedna cesta bude sa dvije trake, u rnajmanjoj duaini od 25 m od prikjuéne taéke. min 25 m min 25 m a Slika 127. RRaskrsnica TP | sa kapljoama 197Branko R. MAZI & Wan F. LOVRIE. cesre 12.4.2, Raskrsnica TIP it Raskrsnicu tip I primjenjujemo u sluéaju da je na glavnom cestovnom pravcu otrobna traka za skretanje ljevo, sika 12.8. Tada je, na sporednoj cost, potrebno izvesti usmjeravajuce ostrvo u oblku kaplics, a levo od sporediog Puta, saobraéajno ostrvo u oblku trougla. Traka za skretanje desno sa glavnog uta projektuje se kada to zahtjeva propusna moé raskrsnice na kraju Planiranog perioda, sika 12.9. ‘Sika 12.8. Faskesnica TIP it boztrake za skrotanjo deeno Sika 12.9. fRaskesnica TIP Il satrakom za skretane desno cESTE Branko R.MAZIC &.tvan F. LOVRI 12.43, Raskrsnica TIP ill Obikovanie raskrsnice tipa il prikazano jena slic! 12.10. U sluaju da se kolovoz glavnog cestovnog pravca sastoji od éetr ii vée saobraéajrin traka, ove fo raskrsnice mora bitu skladu sa vremenskom raspodjelom saobraéajnih tokova. Raskrsnica mora bit opremliena svjetlosnim signalnim uredajima. Na glavnom cestovrom praveu moraju postojati posebne trake za skretanje lievo i desno. Ska 12.10. Raskrsnica TIP I sa kolovozom glavneg cestevnog preven od 6a vige saobra¢ajni taka 12.4.4. Raskrsnica TIP IV Ako se coste koje s2 uksStaju nataze na raziisitim nivoima | ukotko Je obim saobra¢aja valk, raskrsnia se projektuje kao Sto je prikazano sikom 12.11. ‘Ako Konfiguraci2 tarena ne dozvoljava projektovanie raskrsnice u nivou | ako Je bezbjednost saobrataja ugrozena, primjeniuje ce ovaj tip raskrsnice. Primjona ovog tiva je kod raskrsnica sa volkim saobraéajnim tokovima koji se ukr8taju, tako da je nemoguée obezbijediti kontrolisanu raspodjelu pomocu semafora. Takode, ako je nemoguée obezbijediti odgovarajucu duzinu traka za rezvrstavanje i, naroéito, ako su vedi nagibi nivelete kolovoza. Kvadrant u kojem je locirana spojnica, odreduje se uzimaiuci u obzir smjer najveceg ra¢ajnog toka. Ravne dionice od kojih se sastoji rasa spojnice ne moral jedriake dutine. Dionici spojnice koja se povezuje sa nizom cestom daju bolju preglednost spojnice. 199MAZIC kan LOVEE geste Sika 1211, Raskesrica TIP IV 12.5. KONSTRUKTIVNI ELEMENT 12.5.1, Zona preglednosti u raskrsnici Da bi se osigurala bezbjednost saobrataja, na raskrsnici mora postojati zona progiednosti u Kojo) ne smiju postojati objelti som stubova za rasvjotu i saobra¢ajne signalizacije. Trougac proglednosti konsttuise se duzinom preglednosti L,, a zavisi od brzine voznje, poduznog nagiba i koeficjenta trenja, slika 12:12. Dudina preglednosti raéuna se po formuli: + 36 | 25407) (12.4) a veligine duZina preglednosti u funkcij brzine i poduénog nagiba date su u tabeli 12.1. geste ___ Branko R. MAZIG & van F. LOVES Tebela 12.4. Dutne preglednos Sika 12.12, ‘Trougao proglednost 12.5.2. Minimaini radijusi na raskrsnicama Radius! skretanja na raskrsnicama u nivou, projaktuju se kao koSarasta Icivina, a njhove veliéine su v medusobnom odnosu Ry :Rp : Ry = 2: 1:3 Minimaini radius Re zevisi od vste vozila, tabela 12.2. “Tebela 122. Minimane vetednost radjusa za raze vrste voria Heol as etna om) wave ‘Sietanle doen Strano Hove ‘aad var. |_ Ber eadinog ova 201Branko R. MAZKG& Ivan F, LOVEIC ceste 12.5.3. Oblikovanje ivica kolovoza 12.5.3.1, Desno skretanje Kod obikovanja ivica kolovoza, nastoji se da one odgovaraju tragovima vozila pri skretanju u raskrsnici. Kod saobraéajnica najvigeg reda, primjenjuju se korpaste krivine u medusobnom odnosu radijusa Ry : Rp: Ro =2,5:1:5,5, kod ‘saobra¢ajnica viSeq reda, taj odnos je Ry : Rp: Re = 2: 1:3, dok se kod nizeg eda mode primjent i prosta krudna krvina bez prelaznice Ry = R, Na scl 12.43., prikazani su geometriski oblici skretanja, esis) Rir(,5I6) Re sikea 12.13 Goometiisko oblKovanie skretanja 12.5.3.2. Autobuska stajalista Autobuska stalaliéta - nige, u gradovima, uglavnom se projektulu iza raskrshice, jer u tom siuaju ne smanjuju kepacitet raskrsnice. Elementi su odradeni brzinom javnih vozila, Za brzinu V, javnih vozila | stajaliste iza raskrsnice dimenzije elemenata odredujemo za brzinu V; = 0,70 V,, dok kod stajalista ispred raskrsnice V; = Vz, a elementi su prikazani u tabeli 12:3. i slikom 12.14 ‘Tobola 123. Goometriik element autobuskog state x ale[e[e ls ~eleye TA woo) 79 | we | 6a Tope | | © [ioe ea | aia | 20. 10 [7 | 50 | a © oo | vos | ae | ae zo_[owo [7 |e 202 ceste EEE Branko R. MAZIC & Wan F. LOVRC : Mobos Selo 2axwevss 2 Zeon st 6 = ty a t L 4 » re om 30 E J fm Tf iauz,2 ‘ska 12.14, ‘ObiRovanje ica holovoza kod autobuskog stata 12.6.3. Saobraajna ostrva Na volikim povréinama raskrsnica, da bi se Kanalisao saobraéaj, oblikuju se saobraéajna ostrva. [zvode se kao denivelisane povréine il kao povrine koje su oznaéene samo horizontainom signalizacjom. Njhova namjena je da razdvoje tokove saobraéaja ii tokove motorizovanog saobraéaja od pje8aekin ‘okova, Nasiic 12,15, prikazana suostrva trouglastog oblika ioblixakaplice. Sika 12.15, Ost oblika kaplice | rouglastog obika 203ko RMAZIC & Wan F. LOVEIC este 12.5.3.4, Usmjeravajuée ostrvo u obliku kaplice U slugaju kad je ugao ukrStanja sporednog pravea a, ve6i ili manji od dozyoljenog, potrebno jo sporedni pravac preprojektovatl tako da on sijete glavnipravac pod pravim ugiom. Tada mora bit upotrjebljen radljus zaokrudivanja R > 60 m. Da bi se kod etvorokrakih raskrenica postigio da kapiice budu postavjene jecna naspram druge, ose moralu biti zamijenjene 2a Sirinu kapi U slutaju da kod olavnog pravoa ne postoje posebne trako za skretanje ijovo, ‘te ukolko ugao ukrStanja_lznosi izmedu 75° i 105", postupak projektovanja usmjeravajuéeg ostrva u obliku kapi je prikazan na slici 12.16., a postupci projektovanja su: — odrediti osovine sporednog saobratainog pravea, = na osovini sporednog pravea odredise tatka koja je 10 m udajlena od ivice glavnog pravea, = kroz taéku (2) nacrta se osovina kaple, koja je nagnuta za 5.4° udesno, ~ ijevo i desno od osovine kaplice nacrtaju se dvije pomoéne linia, u razdaljni od 1.5 m od osovine, — konsiruge se kruzni luk radjusa R= 12 m, koj tangira pomoéne linije (4) i dodiuje ivicu saobragajne trake na koju skrecu vozila sa sporednog pravea uljevo i unutraéniy ivicu saobraéaine trake 2a skretanie lijevo na glavni pravac, = u sjecistu kruznih lukova (5), obikuje se glava kaplie sa krunim lukom Ry = 0.75 m, — na osovini kaplje odrecit taéku koja jo 20 m udaljena od ivice glavnog pravea; iz te tatke crtamo tangente na kruzni luk (5), — na miestu gdje izmedu tangenti (7) pravougaona razdalina do osovine kapie iznosi 1.5 m, oblikuje se suprotna glava kaple sa radijusom Re = 0.75 m, — zatvorenu povrsiny odrediti pomocu linje Izmedu osovine caste sporednog pravca i desne Wice kapl. ceste Branko R. MAZIC 4 10n F, LOVRIG 101 5 Sika 12.16. Pstupe! projektovanja usmyeravajuéog osirvau obltu kaple kad ne posto saobratajne trake za skretane ullevo Kad na glavnom poestavnom praveu posioje posebnetrake za skretane ijevo, te ukolko ugao ukrétanja a iznosi izmadu 75° i 105°, postupak projektovanja usmjeravajuceg ostrva v obtku kaplle prikazan je na sic 12.17, ~ tteba. odredii presiek osovina prikutka, osovine sporednog Cestovieg pravee - osovine kaplje™ sa ivicdm krainjo sadbracajne {rake costo koja co presijooa glavnim costovnim praveom, ~ nacrta s0 paraleina linja sa osovinom kapje na udaljenost od Aw, jase vrjpdnost oétava tz grafhona A. i = nacrta se kruini fuk sa radiusom F Ga se veliéina odtiava, sa Grailkona B, Koji tangira liu paralelnu (2) sa. osovinom kaple | fangira ivich saobraéaine trake koja skrode ljevo sa_prikjucka sporedno costo, iz istog stedista (2 kojeg je. nacrian kruzni luk sa radjusom (3) ‘racrtal pomocni kruzniiUk i je radius za 2 m ves! od radiusa R, cznaét taéku P na spojnic| srodista oba pomotna Iuka sa sjecistem sfugog pomocnogiuka (4) 436, pottebno ga je U podrugju ukrStanja emanjti na 4%, sla 12.23, Sika 1223. ‘Tok riveleteglevne ceste u podruéju ukrstanja Ioeaina Je sttuacla ukolko su uzduzni nagibl ceste koje se ukrStaju jecnali. Za ‘odredivanje vertikainog toka glavnog cestovnog pravea, mjerodavan je popreéni nagib Kolovoza, U podruju neposrednog ukrStanja ne bi trebalo da Prelazi 2.5%, ukoliko je tok trase glavnog cestovnog pravca ravan. Kod povriinskih raskrsnica nigeg reda dozvoljeno jo tzvadenje koljana, slka 12.24,, stim Sto moraju biti ispunjena tri uslova: — uzduzni nagib sporednog puta mora biti mani I jednak sx < 2.5%, radius vertxalne krivine mora biti ve6t il jecnak ty 2 500, — 2bir popreéiog nagiba glavne ceste i uzduznog nagiba sporedne ‘oeste mora biti dura + Ssro = 5%. 213Branko R, MAZIC & wan F. LOVRIC ceste +32 4+ 3 f KOLIENO | Rac 500m 55.0% oe ie Sh 8328 eee + 32 : Rev Ry 2 500 m Stl 12.26 lzvodenjekollena na SSS u podkutu nepostedog ukrSiania Na raskrsnicama sa vise saobra¢ainih traka, popreéni nagib moze biti manji od nin Medutim, ne smije biti manji Od Gnia = 1.0%. ‘Kod kruzni raskrsnica, potrebno je ispuniti uslov da je uzduzni nagib nivelete prikjuénin cesta jecnak popretnom nagibu kolovoza kruzne raskrsnice, barem Upodrudju neposrecinog prikjucivanja. Radijus vertikaine krivine na GSS, u nadelu, odredujemo tako dajo Ry = Rvin te da vertikalna krivina ne ulazi u podrutje kolovoza sporednog saobraéajnog smjera li u podrugje kruzne raskrsnice. Minimalan uzduzni nagib u podrugju neposrednog ukritanja, ne smije da bude manji od 0.5%. Uizuzetnim sluéajevima potpuno horizontalnih niveleta cesta koje se ukrStaju, Potrebno je predvidjeti posebne mjere za odvodnjavanje kolovoza. 12.7.2. Vertikalne krivine Radijusi nivelete na raskrsnicama izvade se kao i na dionicama otvorenih cesta: Im =025°P? (ml) (127) gdje je Pu funkeij brzine na cestama koji se ukrStaju i predstavija zaustavnu preglednost. ate cesTe Branko R. UAZIC & Wan F, LOVRIG 12.7.3. Visinski tok trase (Opsta natela oblikovanja visinskog toka trasa cesta koji se ukrétaju su: — prave, Kao elementi uzdutnog toka cesta koje se ukrétal Predstaviiaiu odgovaraiude elemente za lokaciju raskrsnica tl prikjuénin tagaka, = konkavne vertkaine ksivine na cestama koje se ukrStaju, Predstaviiaju odgovarajuée elemento za lokaciu raskrsnica il prikjuénih taéaka, ~_konkavne vertkane krvine na glavnom cestovnom pravou u kombinaci ssa _pravim na sporednom cestovnom pravcu, predstaviaju. manje ‘odgovatajuée elemerte za lokaciu raskssnica ii priucnih taéaka, ~ konveksne krivine, Kao element! uzduznog toka cesta koje se uktStaju, predstaviilu neodgovarajuce elemento za lokaciu raskrsnica il prikjunin tataka, | treba in i2bjegavati, = konveksne vertikaine krivine na glavnom cestovnom pravou u kombinacii sa pravom na sporednom cestovnom pravou, predstaviiju neodgovarajuée elemente za lokaciju raskrsnica ili prikjuénih taéaka, itreba i izbjegavat, = Uneposrednom podrugiu raskrsnice potrebno je izbjegavati prevelike Uuzdune nagibe, jer prouzrokuju duze vremensko trajanjo protaska vozila, negativne popretne nagibe traka 2a skretanje, opasnost od kiizanja vozia pri manjo|hrapavosti kolovoza, Kao jat dotok vode po kolovozu u podrutje raskrsnice, ~ ukoliko je na glavnom cestvnom pravou dvostrani popretni nagib, potrebno gaje uneposrednom podrugju ukrStanja smanjtina 1.5%, | — krivina loma nivelete se izvodi sa takvim radijusom r, da u podrugju od 25 m of ivica kolovoza glavnog cestovnog pravca uzduzni nagio ‘Sporednog cestovnog pravca ne prelazl 2.5% 12.8. DENIVELISANE RASKRSNICE Frimjena denivelisane raskrsnice opravdana je kod ukupnog saobraéaja, glavnog isporednog cestovnog pravca, koji prelazi 12.000 vozidan. Oval ustov Je ugiavnom ispunjen kod autocesta i cesta za brzi sagbraéaj, koje su po Zakonu. rezervisane za motorni sacbraéaj, Kod primjene denivelisanin raskrsnica za ostale kategorie cesta, pored krterija saobraéainog optereéenia moraju biti opravdani i ekonomski efekti. Kapacitet denivelisanin raskrsnica priblizava se kapacitety meduévornih dionica, a u odnosu na povrsinske raskrsnice njihov kapacitet je skoro 2,5 puta vei, Ugrozenost saobraéaja na daniveisanim raskrsnicama, 2bog fazdvajania kontliktnih saobraéainih tokova, mogu se u potpunosti eliminisatt 25Branko R. MAZIG & Ivan F LOVRIG, ceste Cinjenica je da denivelisana raskrsrica uzurpira 20 do 50 puta vige povrine u fodnosuina povrsinsku raskrsnicu,aisto tolko puta prate je gradovincki troBkovi Rangianje denivelisanih rasivsnica podjejeno je u pet grupa, stka 12.2, koje rate gradevinske zatwate na osnov kojh se odredujastepen projektne obrade. 12.8.1. Podjela rampi UkrStanje cestovnih pravaca i nifhovo povezivanje rampama, formira petju. Prema naginu povezivanja spojnih tataka, rampe se mogu pedijeli na direktne, poludirekine i indirekine. Na slici 12.25. Prikazani su oblicisilazno - sb ON Vr — Sika 12.25 bled stazno -uzlzrin ramp 216 cesTe Branko R MAZIC 10.8.2. Grupe i tipovi rampi Razlkujemo siedege dvije grupe rampi: fampe koje povezuju dvije autoceste (u vise nivoa -u vise nivoa), Fampe koje povezuju autooeste icestarizeg ranga (u vite rivoa-urivou). Podjela rampi po tipovima i naginu vodenja (slobodno vodene rampe i prllagodene), rampe sa orjentacionim brzinama prikazane su sikom 12.26, Tprenpe Grup rant apa rangi 2 vie mes - is nea Ue apo3- uaa vote ase csosene ‘Saobraayay T Negrisgogena | Pregocena | Neprtagodeno | eriagoaero (60-20 500) 40.60 40-80) [ees] [om] jar SOO Toe (S08) var 180 cer (e080 20-80) eeteno Ratna renga Sika 12.26. Tipovi rami COsnouni pojmovi pojedinih elemenata na @voristima denivelisane raskrsnice prikazani su na slici 12.27. 17Branko R. MAZIC & ivan. LOVRIG cEsTe Sika 12.27. Pojmovi pojecinth elomenata denivelsanag évodsta 218 ceste Branko R. MAZIC & Wan F, LOVRIC 12.8.3. Element za projektovanje rampi \Minimaini elementi za projektovanje rampi, s obzirom na raéunsku brzinu, dati su utabali 12.9. ‘Tabele 12.8. Miokmain element 2a projeKtovane rar iis terme an vnc vies fin Bone | Orme at es [Moisi ein |r| ‘2o_| 475 | 280 omnis | sinon® | pees, Rasiskeveare ve | yy | Jrstetorkame ime Teel funizatisetsnge | a. Molina popetinagh ats) | own eaboterens | py) naseeaite | Rie Neji ngs 2 utopostenso 80 vege wpe 12.8.4, Elementi popreénog profila rampi \Vrta popreénog prota zavisi od tipa, dutine i sacbraéajnog optereéenja rampe, sika 12.28. Popreéni prafil grupe rampi 1 (u vige nivoa) upotrebljavamo kada to dopusta duzinai saobra¢ajo opteretenje rampe, ska 10.28. Duzina rampe predstavja udallenost zmedu razajelnih ostva ulazaiizlaza, i iamedu razdvajanja | sestavianja rampl u podruéju pridjutka, na kojem saobraéajni usiovt ostalu nepromijenjeni. Navedent kriter) se primjenjuje takode na trake za prepitanie. 219ceste Stka 12.28. 7 Polezal osovina na ramp) rasksnice u vige rivoa Tip NPP2 upotrebliava se kada to zahtijeva duzina i sacbraGajno optereéenje (sika 12.28). Na taj natin se sivara moguénost za preticanje pri veéo} duini rampe ‘Tip NPP3 upotrebljava se kada saobratajno opterecenie prelazl 1.200 vozitas na razmatrano] tampi Za raagjelne ramps preporutliva je upotreba tipa NPP2 ili NPP3. Trake za prepitanje je potrebno dodati osnovniom popreénom profil rampe. U sluéaju da nema dovojino prostora 2a lzvodenje punog protila rampe sa dvile saobraéajne trake i sa trakom za preplitanja, izvodi se rampa sa jednom ‘saobraéajnom trakom i trakom za prepitanie.. Kod trokrakin prikjuéaka ili évorova u viSe nivoa kod cesta iste Kategorie, rampu je pottebno izvesti izmedu glavnih smierova, sa popreénim proflom glavnog smjeta li NPP2 i NPPS, Naizlazimaili ulazima u glavne smjerove, potrebnoje izvestiiste popreéne pro- fle kao i nia ostalim djelovima rampe. Potrebna suzavania usiied izvodenia saobratajnin oparaci, izvode se pomosu oznaka na kolovozu. ranko R. MAZIE & van F. LOVRIC ni smjerovi évora izvedeni sa elementima popreénog presjeka ‘nego Sto je potrebno za NPP2 i NPP&, ist popresni profi takode treba predvidjeti za uzastopne rampe. Kod grupe rampi 2 (u vise nivoa - u nivou) upotrebljavaju se popreéni profi NPP1, NPP2, i NPP4. U slufajevima da su na dvosmjernim rampama predvideni posebni razdjelni pojasevi, Koli mogu da imaju razliéite popreéne Profile sastavijene od elemenata profla NPP2, Prikjuéci na put nizeg znaéaja projektuju se u skladu ea tohnigkim ustovima za raskrsnice univou. [2lazi ula na glavne smjerove projektulu se u skladu sa tipovima NPP1 ii NPP2, Profil NPP2 upotrebljava se kada je za pridjudenje na cestu nigeg ranga potrebno vige od jedne saobraéajne trake (trake za skretanja na raskrsnici u nivou). Na taj nagin, spreéavamo uticaj zastoja na cesti Koja ima pravo prvenstva na prijucku w nivou, siemens Perec erctnog | pines poping ta opis ‘protita(M) : | sors gens ea =a oe | Seer ee Zang tect ners Sores “en + ot peepee se radene es 7 sR 138m asa saan 5234. gfe poeta peta lost Normal Gop pot ama 12.8.5. Prikijuéci i évorista u vise nivoa Gvoriéta se mogu podijelit u duije osnovne grupe: = trokraka,j ~ Geiverokraka. 224Branko R.MAZIG & Wan F.LOVRIG geste U trokrake petlie spadaju truba (desna-tjeva), kruska, trougao i rascjep. Na slici 412.30 prikazana su trokraka évorista. desna eva ac Krubka sa prechnostima smjerova B~c Alc e € Trougac sa va objekta {ednim dvoetaznim objektom = sika 12.30, Trokraka 6vonista Truba ® cesTe Branko A. MAZIC & an F, LOVRIC Grupe detvorokrakih évorista prikazane su na slci 12.31. Djetetna Polu-djeteina Mocitkovana djtetina ‘kretane ijevo poludiektnar rampom —_skretane jv diretnom rampom ~~ = Nesimetréna pelu ~letetina ‘a vanjokim trakama 2a skretanje evo. ea unutaénjim i vanjskim takama z@ skretane ijevo 228Branko R. MAZIC & Wan F LOVEIC ____eeste Simetiéna poly djeteina Ab ‘sa unuttaSnjm takama za skeetanje ljovo Vjetrenjate Wales kat Rom ‘5 UnutraBoyim zaustavnim trakemna za skielanje evo fea unutraénjim paral (eakama za scetane ave \} =| -t sakrutnom asirsnicom Romb sa vanjsiin ekama za skretanje iievo 224 geste Lovee sila 123 Cevorektaka vorsia 12.9. KRUZNE RASKRSNICE Krugna raskrsnica je kanalisana raskrsnica sa zatvorenim, djelimiéno prolaznim ii prolazni srediinjim saobra¢ajnim ostrvom. Kruzni Kolovoz veze trllivie krakova gdje se saobracal odvija obmuto od smierakazalke na satu. Razliétost krudnih raskrsnica od klasiénih raskesnica w nivou je: — da je kombinovan neprekinutli prekinut tok, = vozita u krvnom toku imaju pravo prvensiva nad vozlima koja uiaze Ukrusnu raskrsnicu (‘pravo prvensiva desne strane" ne primjenjuje se u kruznim raskrsnicama), ska 12.32, = vorilo koje ulazi u kruznu raskrsnicu ne zaustavia se ako ima slobodan ula, veé ulaziukruanv raskrsnicu sa smanjenom brzinom, — umalim kruznim raskrsnicama u urbanim sredinama moguée je voziti ‘malom brzinom sa prednjm tockovima okrenutim pod velkim ugiom, — pletadl | bicikist v kruznim raskrsnicama poStuu ista pravila kao asiénim raskssnicama, — zabranjena je voinja unazad, i — dugim voziima dozvoljeno je da koriste i neasfalticni (kaldrmisari) dio kruénog kolovoza (vozni dio srecisnjeg saobracajnog ostrva), dok mala voztia nemalu potiebe. Prodnosti kruznih raskrsnica, u ocnosu na klasiéne raskrsnice u nivou, su: = vellka sigumost saobra¢aja (manje Konflktnih taéaka u odnosu na klasiéne raskrsnice u nivou, nema konftktnin taéaka na ukiStanjma, vvoznja kruzniom raskrsricom je smanjenom brzinom ite.) ska 12.33, 225Branko R. MAZIC & ivan F. LOVRIC cesTe 2bog neprekidanog saobraéaja mania je buka | emisije gasova, ~ manja potreba za prostorom (za razliku od raskrsnica u nivou sa posebnim trakama), — dobro rjedenje ukrStanja u slucaju da je tok saobraéaja na glavnom i ‘sporednom saobracajnom pravcu priblizno jednak, ~_ dobro rjesenje visekrakih kruznih raskrsnica, pet i vise, — posijedice saobraéajnin nesreéa su manje jor nema frontalnog sudara i sudara pod pravim ugiom, ~ manjj tro8kovi odtZavanja (za raztiku od sematorisanin raskrsnica), dobro rjesenje usporavanja saobracaja u urbanim podrugjima, ~ estetsk!izgled je boi ‘Nedostaci krunih raskrsnica su sjede6i: — Sto je viSe traka u kruénoj raskrsnici, to je manja bezbjednost saobrataja (za razlku od Klasiénih raskrenica v nivou), ~ kod uzastopnin kruznih raskrsnica ne moze se postié sinhronizacija ("zoleni alas"), — problem nedostatka prostora za sediinje ostrvo u urbanom odrugju, — saobraéajem u kru2nim raskrsnicama ne moze upravjati saobraéajna policia, ~_krune raskrsnice se ne preporucujuispred institucija za slijepalica | lica o8teGenog Vida i sluha, staraékih domova, bolnica i zdravstvenih uustanova, kao i ispred svin drugin lokacija gdje nemotorizovani Uuéesnici u seobra¢ajy, used privremenih il stalnih nedostataka, ne mogu bezbjedno preci saobra¢ajnicu bez saobracajne signalizacje, — valike krune raskrenice c0 no preporuéuju iepred obdaniita * Kola, kao | ispred drugilokacija adje ima mnogo djece, ~ problem se jaja u sluéalu gustog bicixistickog i pjesatkog saobracaja, koji presijeca jedan ii vise krakova jednotratne kruzne raskrsnice, ~ l08e fieSenje kod velikog toka vozila koja skreéu ulijevo, — haknadno postavijanje semafora ne utiée bino na kapacitet. Imajuti v vidu navedeno, opravdlanost izgradnje kruznih raskrsnica treba ‘razmatrati za svaki poseban slug). KruBne raskrsnice su stoga prikladne i preporudljve ugiavnom na sijedeéim ukrStanjima: ~ oblika slova X, Y, K (oStri ugao ukrStanja), ~ ukrStanja sa pet il ve prilaza, geste Branko 8, MAZIC & an F. LOVRIC ~ ukiSta kod koih su saobraGajni ucesi sa toskim posliedicama, ~ ukrSta na koja se uaz u vec) brzni, ~ UkrStali gdje se milenjau usiovi vo2nje na ulazima u urbana podrudja, na izlazimasa auloceste, ~ sa glavnih saobra¢ainica gdje se vozI velkom brzinom, koja spredava bezbjedan ulazak vozla sa sporedne saobra¢ajnice. {curs \ seobracajni @\ee a ‘Stiea 12.32, Tokovi saobratala u KrUno) raskrsnie Y% @ ukitanie tokova O razdvajanje tokova nN ji © spajanje Sta 12.93. Konfiktng tate na kiasiéno) éetverokeako)raskrsnic| I etverokrako) kIu2Noj raskrsnich Postoje razike, odnosno saobraéajne nezgode koje se deSavaju u kruznim raskrsnicama, u Klasiénim raskrsnicama se ne deSavaju, ito jo prkazano na slic 12.34, 2erBranko R MAZIC 8 an F. LOVEIC cesTe Sika 124, ‘Vest eaabragajnin noareéa u dvotraéno) kruzno) raskesnich, preticanje prijo ukrétanja sudat sa pjedakombiciklstom sudar na vlazu ‘sudar pri prestrojavanju sudar u sustizanju peje ulaza sudar u sustizanju prijs ikazer sudar ca sredisnjim saobracajnim ostrvom sudar sa razdjalnim saobra¢ajnim ostrvom na izlazu 8. proklizavanie iz kruzne raskrsnice 10. skretanje 11. sudar sa razdjeinim saobra¢ajnim ostrvom na ulazu 12. proklizavanje na izlazu 1. voinja u suprotnom praveu 12.9.1. Osnovni elementi kruzne raskrsnice COsnovni element’ kruzrih raskrsnica prikazani su na slici 12.95, cesTE Branko R. MAZIG & van F, LOVE 77 sete mittee ay \ sxiemntene eninone saa etne penser tne Sika 12.35, COsnovni lament evsne raskrsrice 12.9.2. Podjela krugnih raskrsnica prema lokacili, velléini | kapacitetu Kruzne raskrsnice mogu se podijliti prema lokacii, velitini pregnika i pribliznom kapacitetu (tabela 12.10.) “abel 12.10, Pola Kruzn rash [wasn ee evapo a wives 7 10000. le yeare f 35000 Stine wane 0.000, Sic ges crane zz000 Sean earata| ae ele rrie Kapacitet krudnih raskrsnica,u tabel 12.10., dati su kao pribiéne vrlednosti za Geiverokrake Kruzne raskrsnice sa jednakom raspodjelom saobraéajnin tokova. Kod rjegavanja konkretnih kruznih raskrsnica, treba ispitati Konkretan saobracajni tok i primijenjene projekino-tehnicke elemante,Branko R, MAZIG& Wan . LOVRIC : ___sesTe 12.9.3. Kruzne raskrsnice u dva nivoa U sluBaju da su kraci kruzne raskrsnice postavieni izvan nivoa (npr. umjesto "dijamanta’), razlikuju se dva glavna tipa kruznih raskrsnica: = jedna veka, sika 12.96, | = dvie male, ska 12.97. Sika 12:36. Jona velicaraskesrica ‘sika 12.7, Duije male raskrsnice 12.10. OKRETNICE Kod saobratajnica sa sliepim zaviSetkom, potrebno je obezbijediti prostor za mjerodavno vozilo na Kom je moguée manevrisanjem promijenti smier voznje. ‘Geometiljski elementi okretnica direkino zavise od usvojenog mjerodavnog vozila, to jest od mjeradavnog spoiinjeg radjusa okretanja R. cesTe Branko, WAZIG 6. Wan F, LOVRIG 12.10.1 Vrste okretista Postoje dvije veste okretista, slike 12.98 | 12.39., ato su: — takozvana simettiéna okretista (Luéna li pravougaona okretista), | — okretista koja prodstavjajutakozvana nesimetriéna okretista (wera i ravougaona okretisia). OY) _AéA See eee eee Sika 12.98. Stka 12:9. ‘Simetnéna okreista Nesimetnéna okreita Dimenzije_projokino-tehni¢kih elemenata okretita zavise od velitine mjerodavnih vozila za koja se okretiSta projektuju. Osnovni podatak za projektovanje okretista je relevantna duzina motornog vozila, Ova dudina (oznaéena je sa D) sastoji se od udalienosti izmedu osovina vozila i dutine (udaljenosti) prednjeg trapa_mjerodavnog motornog vozila. Podaci 0 vrliednostima D duzine za razigite viste motornih vozila dati su u tabeli 12.11 ‘Tabola 12.1, Dimenajapojeininwsta mjerodavnihvozla Sing room Tenet as cong Mirotana notre orto ert ei emiogvane ves) [pune verio ‘8 4 ! 25 a wedittamen | 25 oe 12.10.2. Simetriéna luéna okret ‘Simetriéno okrotiste za motorna voziia (simotriénilukovi) prikazani su na crtezu 12.40. Duzinu luka je potrebno utvrdit uzimajudi u obzir irinu kolovoza, 231Branko 8, MAZIC & Wan F.LOVEIC cesTE "350 250) pA = SOO 34,10 (00,80) pl by = 550, sika 12.40, ‘Simotriéni uk za okretanje motorih vozla za » 9.4 m ‘(Gmeraie u zagradama se primjeniuju za 0 = 6.5m) 12.10.3. Nesimetriéna luéna okretiéta Nesimetrigna okretiéta za vozila (nesimetriéa’ Iuk) prikazana su na slic 12.41. Duzinu luka potrebno je utvrditi uzimajuei u obzir Siinu kolovoza. 12.10.3.1. Simetriéna pravougaona okretista Simetriéno pravougaono okretiste prikazano je slikom 12.42. U slugaju takvog okretista, vozilo mijenja smjor_kretanja_manevrigudi “napried-nazad’ Dimenzije ovog okretista ne obuhvataju predniii zadnii trap voziia, zbog Baga je potrebno obezbijediti odgovarajudi prostor bez prepreka, Sirine najmanje 2 m, koji se nalazi izvan povrsine kolovoza oketista ceste Branko R. MAZIC & van F.LOVRIC SS Gra ww = BHO £820 (8620) pn b= 5.50 Sika 12.41 [Nesimetigan luk za okretanje vosila 2a D = 9.1m (cimenajeu zegradama se prinjenjulu za D = 65m) fs es Ska 12.42. Simstriéno pravougaono oketiste 2a vozia za D = 65m (dimenzje u zagradama se prinenjuju za D = 5.0m)cesTE 12.10.3.2. _Nesimetrigna prevougaona okretista Nesimetritno pravougaono okretiste je prikazano na slicl 12.48. Tekode, u slutaju takvog okretista, vozilo mijenja smjor kretanja manevii8uéi “naprijod- nazad". Dimenzije ovog okretiSta date su na slici 12.43. Ove dimenzlie ne ‘obuhvetaju prednji i zadnji trap vozia, usted Eega je potrebno obezbijecitt odgovarajute prostor bez prepreka, Srine najmanja 2 m, Koj se nalaz|izvan kolovoza ovog okretisa 12,00 (10,90) a (8.00) bY 2 = by) (10; pee Sika 12.43, Nesimetitna pravougaono obroicte 2a vozilazaD = 85m (cimenaje u zagradama se prinjenjuju za D = 50m) cesTe ‘Branko F. MAZIC & yan F, LOVRIC 13, PARKIRALISTA Potrebe 2a parkiranjom proistisuiz dnjenice da putnicka vozila provedu vige od {90% vremena v mirovanju. Da bi saobraéajn sistem funkcionisao, moraju se obeztijedti ustovi za parkiranie vozila. U valkim gradovima, potrebe za park- ig tmjestom po jednom vozily se krecu od 1,3 do 1,8 odnosno 25-40 mePA uredenin saobraéajnih povrsina. ‘Svako individualno putovanje zapotinje | zavrSava se parkiranjem na razliiim lokacliama u gradu iu razliitim vremenskim periodima dana, Lanac putovanja, naie8ée, zapotinje sa mjesta stanovanja do mjesta rada, irgovine irekreacije, {gdje je neophocno obezbijediti parking prostor. Gasowna cistibuofa miryjuéeg i tekuéeg saobracajau cent greda prkazana Jone sie 12.1 T Put oda foe oA > max. kapacitet parkiranja max, kapacitot PON = patkirane 0607 08 OS 0 if 42-13-14 18 16 17” 78 casova Sika 121 ‘Satna dstibucla minyuceg I ekuéeg sacbracaja lz slike se jasno vidi da je najvece opterecenie parkiraliéta kada je smanjen obim tekudeg saobratajaLovie ceste Branko R. MAZIC & Pokazatelji funkcionalnih karakteristika su srednje vrijeme zadréavanja na pparkiralistu (€asivoz) i koeficijent dnevne izmjene (vaz/mjestuldan). Normativi u planiranju parkiralista prema urbanistitkim sadZajima, dati su tabelom 13.4 “Tebola 19:1. Normatviza bro] parking mest a Palatetorana Pulao) a SS Snare 2 2 6 @ Proms 20 [= 6 Fania 30 [Ts 10 Peon 25 8 3, rm Tiginins a 2 | se 4 2 » Fa ir, pozontia zo | a0 ra (Ovi normativi odnose se na stepen individuaine motorizacije ad 500 PA/1000 stanovnika. Za drugi stepen motorizacie treba sracunai Korekcion! faktor (2a stepen motorizacije od 300 PA/1000 stanovrika, korekcioni faktor bi bio 300/500=0.6) 13.1, ELEMENT! PARKIRALISTA Za funkcionalno projektovanje parkiralista neophodino je definisati podetne Usiove koji obuhvataju mjerodavno vozilo, gabarite i projektne Sirine, 13.1.1. Mjerodavno vozilo Putnitha vozila sastuje se od raclicith dimeric | reanovarskil sposobosti Sto nameée pottebu da se kao mierodavao vozilo usvoji fktvno vozilo koje reptezentuje 85% sastava voznog parka. Niegove dimenaije i prostomi gabarit prikazane su na slici 13.2. 4 ra Sika 13.2 Mieredavno putnicko vozio 206 cesTe Branko R. MAZIC & Wan F.LOVRIC 13.1.2, Nagini parkiranja [Natin parkiranja u odnosu na ivioe parkiralsta- saobraéajnios, mogu bit: = upravni nagin parkiranja (0. = 90°), najractonalnije rjesenie ako se moze formirati bez ogranicenja, = kosi nagin parkiranja (45° < a 2 90°) primjenjuje se kod parkialista koja se razvijau u ogranienim usiovima povrsine iu situacjigaje se zahtijeva brz prstup, | ~ paraleini natin (x = 0°), uz iviénjake ulica koje su slabo optereéene, ‘ovaj naéin parkiranja zahtiieva najvige manevesanja. Prema polozeju, parkiraliSta mozemo podijeli u dulje osnovne skupine: ~ parkiraligta u sklopu uliérih profila, — samostalna parkiralista, 19.1.2.1, ParkiraliSta u sklopu uliénih profla Na slici 13.9, prixazani su natini parkiranja u proflima gradskih saobratajnica nigeg ranga. * yee] (tm mG) aN AL Ul HARDIN = k2s}229 21 ae 20 2 Sika 19.3, Standardna dederja parrarja uz iinjake 297Branko R. MAZIC & Ivan F.LOVRIG este geste Branko R.MAZIG & ven F. LOVRIC. 13.4.2.2. Samostalna parkiralista i Na slobodnim prostorima uz stambene blokove, administrativne objekte, industriske zone, fakultte, rekreacione centre, saobrataine terminale | sl, projektyy se samostalna parkiralita, Za njinovo projektovanje mogu se reporuéitl Some koje su prkazane na sii 13.4. \ 14. INSTALACWE -VRIJEDNOSTIU ZAGRADAMA VRUEDE ZA wor TTT,“ aoeoTnuno PARKA Ls)“ SPREKIDANA GRTAOZNACAVAPOLOZA! CAPARAE WILE oAPRErUsTOM aan Soeins oxrninc iesiay ‘Saobra¢ajnica, pored saobraéajne funkcije u urbanim podrugima, sluze i za re smjeStaj razliéith podzemnih Instalacija. Kako bi so za8ttio interes mnogobrojnih korisnika Instalacija, neophodno je poznavarje nihovog een tenets resporeda po Sin i dubini u popretniom profil saobraéajnice. Poloza|_pojedinih instalacja u popreénom protily saobratajaice mora zadovolit sijedeée usiove: — smjeStaj Instalacija u popretnom profiu treba koristti sijedesim redosljedom: ons es: — slobodni pojas izvan saobra¢ajnice (ako postoj), = razdjeine trake izmedu kolovoza, = trotoar, | see Sele! = eae ies Ley oT A Sa ~ Fazmiestaj Instalacija u popreénom profilu treba da je takav da ‘leminige njlhov medusobni negativni uticaj, stoga vodit ratuna o oo sledegem: | — distributivne vodove postaviati blize objektima a tranzitne blize osovini caste, ~ kablove sa slabom sium odmati od kablova sajakom strom, iavan zono indukei, eeu = Zaiititni sioj iznad instalacija treba da je: Beet elektriéni kablovi 0,60 m, ese oo NK tt vodovi 080 m, 4 ‘oplovodi 1,00, vodoved i kanakizacija 1,50.m. 7 — prificom polaganja bilo kojeg voda treba cbezbijedti prikjuéak od | kraja profile ulice, pata — polo2aj instalacija treba da je takav da pri njhovom odréavanju i samt ‘ekonstukeil, ometanje saobraéaja bude minimaino. U pravilu, kada Sia | je to moguée, treba koristti saobraGainice nigeg ranga i slobodne Some samostalnin park | Pojaseve saobratajnica vigeg ranga, 208 239Branko 8. MAZIG & van F-LOVRIG geste Raspored instalacija kod zatvorenog blokovskog sistema gradnje koji je rajnopovolinii, svrstan je u Sest tipova, koji zavise od Sirine Kolovoza K(m) i Sirine trotoara T(m), tabela 14.1 Tabele 14:1, Tipov saobraéaj profila Blokevskog sistema Fe ede Seam Tien) 7 \ 59-000 1 rm Foe-2 8 790-108 33:58 Na siikama 14.1. do 14.6, prikazan je Sematski raspored instalacja u popreénom profil saobra¢ajnica u zavisnosti od tipa saobra¢ajnice. K550-8.00m 124,750 Ei7Sm, ‘suka 14. Raspored insialacja kod TIP-a | ‘tka 14.2 Faspored instalacga kod TIP lla cesTe Branko A. MAZIC & van F, LOVEIC 0) Stka 14.2. Raspoted instalacia kod TIP. ie fervecrery Ker4.00m 72375450" j.0 01005 eq acy ha Slica 14.4 aspored instalaaja Kod TIP-a ila > 14 00m T2475 2235.250 os eer te sy Saas eee Ha Ska 145. Raspored instalacja kod TIP-a lbBranko R. MAZIC & Ivan F. LOVRIC ceste Kek.0m T>S.T5m 257s Ear 1 sojssyo)ss) poll Sika 148. Raspored intelacija Kod TIP-a ile 14.1. VRSTE INSTALACIJA Podzemne instalacije se djele na: ~ olektriéne kablove (EK), ~ vodovod (V), — kablovi za poteiju PK), ~ telagrafsko-totefonski vodovi (TT), ~ napojei kablovi (NK), — kabiovi za saobratajnu signalizaciu (SS), ~ kanalizacija(K), 1 ~ toplovodi (TV), 1. Elektri¢ni kablovi Dubina polaganja elektriénin kablova zavisi od velitine napona i velitine induktivnog pola. Dubina ukopavanja je: — kablovi 110 KV do 1,50 m, kablovi 35 kV do 1,20 m, kablovi 10 kV do 1,00 m,i kablovi 1 KV do 0,80 m. U jedan rov se moze poloditi neograniéen broj kablova navedenih napona, uz uslov da se u rov polazu pro tranzitni kablovi visokog napona, pa iznad nih apojni vodovi za snabdijevanje zorada, ceste Branko R. MAZIC & Won F. LOVRIC 14.1.2. Vodovod Vodovodi se dijele na: ~~ éistributivni dovod vode (DV) i = glavni dovod vode dif je presnik vesi od 300 mm (GDV). Distributivni dovod! 2a snabdljevanje vodom kod trotoara T<2,0 m, polaiu se ‘spod kolovoza, na rastojanju od Koloveznag ivignjaka min. 1,0 m. Za Sirine trotoara T>2,0 m, distributivni vodov se polazuispod trotoara, odmaknuti 1,5 m od objekta, Glavni - tranziion’ vod éji je proénik cijevi veGi od 300 mm, polate se u kKolovoz. Za Brine trotoara vate od 4,5 m, mogu se polagali u otoar. 14.1.3. Kablovi za policijsku sluzbu Kablovi za polcjsku sluzbu (PK) polazu se ispod trotoara kod vecih sirina u osebnom rovu, a kod trotoara T< 4,00 m zajedno sa kabovima, 14.1.4. Telefonsko-telegratski vodovi Teictonsko-telegrafski vodovi (TT) lokalne mreze polatu se ispod trotoara u betonske kablovies. U ist roy se mogu polagat kablovice, jena iznad druge, s {im 3to se po visiniizmedu nih mora ostavit prostor najmanje 20 om. Armirani- koaksijalni kablovi mogu se polagati direktno u rov. TT Kablovi se ne smiju olagati neposredno uz elextriéne kablove da ne bi primi induktivnu stra. 14.1.5. Napojni kablovi 'Napoji kablovi za tramvaj pola2u se u Inj stupova koji nose kontaktni vod, a kablovi za uliénu rasvietu izmedu stupova za osyjotienje | kolovaznog iviénjaka. 14.1.6. Kablovi za saobraéajnu signalizaciju Nithov smjostaj zavisi od napona struje koju koriste. Ako je napon nizak, kablovi se smjostaju uz telafonske, a ako je 220 V, u rovu Sa kablovima za uliénu rasyjetu, 14.1.7. Kanalizacija Razlikuju o¢ opiti sistem kanalizacie OK (zajedniska za otpadne vode i aimostorske vode) i separatni (odvojeni fekani FK i atmosferski AK) sistem Kod uskin kolovaza poladu se u osovini, cok kod &irokih obostrano.Branko R. MAZIC & lan F:LOVIIG cesTe 14.1.8. Toplovod Polaiu se pored glavnog dovoda vode, na osovinskom rastojanju od najmanje 41,00 m od njoga. Na slici 14.7. prikazan je Somatski raspored Instalacja U popreénom profi uloe sa zatvorenim biokovskim sistornom gradenja. gla 8 | elle FX -FEXALNA KANALIZACUA, DESHI TROTOAR Fy toptoves, Tr-TeterowsKi xARov! FC ATORA ANALEERCUA ‘SEMA RASPOREDA INSTALACUAU PROFILU ULICE SAZATYORENIM BLOSyStE SETEVON GRADER Boy: gua 90v00 YORE i ‘Sika 147 Sematsh pra instaladia u popretnom prot lice 284 cEsTE ko R. MAZIC & Wan F, LOVRIG 15, PRATEGI OBJEKTI (Ovi objekt su funkcionalno namijenjeni za snabdijevanje vozila u saobracaju i snabdijevanje vozata i putrika, Usluni_ objelti locirani su duz javnin cesta vi8ih Kategoria, cesta za brzi saobraéaj i autocesta Usluzni objekt! za snabdjevanje gorivorn obuhvatalu: = snabdljevanje vozita gorivor, — snabaljevanje rezervrim djelovima i proizvodima koji su namijenjent za odrdavanje, opremanje/ njegu vozila, | —_usluge servisiranja u sluéalu kvara na vozilu Usluzni objelt cuz autocesta - vozadii putnici na autocesti svoje potrebe mogu zadovolit u usluznim objektima, ito: = nobenje i odmor, — sanitame potrebe, — potrebe za hrenom i vodom, — kupovina najnuznijn potrepatina, = kupovina prehrambenih i drugih proizvoda potrebrih za dalle putovarje, — potreba za smiedtajem, ~ potreba za saobraéajnim informacijama, — potroba za turistiékim informacijama, potrebe 2a bankovnim i postanskim uslugama, i = potrabe 2a zdravetvenim uslugama. Primame potrebe za admorom, kao i sanitarne potrebe, moguée je zadovolt bez posebne ponude na odmaralstima sa parkiralistima, kao Sto su WC, tekuGa voda, Kontejneri za otpad i odgovarajuéa oprema (kiupe, stolov, staze za Selanje) sa zaditom od buke u dijelu koji je namjenjen za odmor. Preporutena udaljencst izmedu ovakvih lokacia je od 10 do 15 Kllomstara, 245ceste Uukolko to dozvoliavaju prostom i saobraGaino-tehniSki kriterjumi za ‘odredivanje lokacie. Preporucuje se izbor iokacije sa koje se pruza pogled na zanimljivy okoinu. Potrebe za osviezeniem - piée, brea hrana | nabavka osnovrlh proizvoda u Usluznim objektima, rasporedeni su na udajenosti od 25 130 km. Ovi objekti obino se nalaze pored parkraléta 2a automobile, autobuse i teretna vozila, a kkombinuju se sa benzinskom stanicom, bifeom i manjom prodavnicom koja nud hranu u ambalaii, pie, turstiske suvenire i rezervne djelove za automobile. Vii nivo usluga nude usluni objekti pored autocesta oj, pored parkialita I snabdijevanja gorivom, imaju rekreacione povisine, zatvorene restorane i torase, u kojma se nudl raznovrsna topla htana speciiéna za to postu. Tak centri za snabdijevarie bi trebalo da budu rasporedeni na svekih 50 do 60 km. [Najyisinivo usluga pruzaju usluzni objekti sa moguénoséu smieStaja u motelu. Ovi cbjekti, takode, sadrde i turistiko-informacioni centar, kao i visi nivo ‘rgovinske ponude sa ponudom lokainih proizvoda. Ovi centri treba da budu rasporedeni na svakin 80 do 100 km, na onim dijelovima autoceste koja prolaze kroz veéa urbana podrudja Dimenzionisanje ugostitliskih kapaciteta, koje jo ustovijeno zahtjovom da se usluge pruzaju 24 Casa na dan tokom cijele godine, treba dokazati dotalinom ‘ekonomskom analizom koja se odnosi na pojedine mikrolokacije. Ukupna povriina koja je potrebna za odredene usluane objekte pored autoceste prikazana jo u tabeli 15.1. Tabela 15:1, Ukupna povrsin potrebne za odredene tipove usluzai objekata I Pavone powaina | Te ae? Cc Orne iret 318 I Bera sca tamed 48 i eer ‘ened 517 Usluzni objekti treba da obezbijede kvalitetnu opremu | ponudu. Za tipove Uusluanih objekata, minimum komunalne opreme je dat u tabel 15.2. ‘Tabola 16.2. Komunalng infrastruura usiuéih objokatepored autoceste (ie Tia keen Returns Eig ead Dwesrane Tage ao dito ct eee eee Hetero cectow eae Ea, io aoa ernest, ona Tle a ET | = a Jencinka stanica vostiane edhako kao za fp 7.1 + ober i8 2880.06 Lai monn an ETT Te nae Jenaevan eke ante hie in aa pena 4 sues snsiane ee ey See. 4 _[conarsa raomarie “egrrie "Kemah absusygt too 505 lemnorercosanomces| oeares” Kemraa erties ideo serie] _Ovsane_ferabe erdt 15.1. ODMARALISTA Odmaraliéte je naijednostavniji tip usiusnog objekta pored autoceste koji je namijenjen za odmor. Odmaraliste obutvata sijedate: powrsine za parkiranje i povtsine za odmor, kao i rekreacionu gdje spadaju staza za Setanje,igraliéte za djecu i povrSina u sjenci za piknik, stolovi sa klupama i uredena zetena povrsina. Minimalna komunaina infrastrutura pocrazumijova obezbjedenje ocravanie toaleta sa tekuéom vodom, lokalns preradu otpadnih voda, pik vodu, kontejner za odlaganje otpada, elekiiénu eneraiju, javnu rasyjetu telefon, Na znatgjnim tursticki atrekivtim lokacijama preporuéuje se postavianje Lugostitliskog objekta (bifea). Odmaralista se djl na ti podtia: 15.1.1. Odmaraliste tip 1.0 Predstavija postojece odmaraliste sa sezonskom ponudom. U ovu Kategoria uuvrétavamo postojeéa odmaraligta Koja su namijenjene za putni¢ki saobraéai, Najmania su po povrini. Mjesta za parkiranje se nalaze sa obje strane pristupne caste. Na odmaralistu se nalaze toaloti, Kontejnert 22 cdlaganjo ofpada, a na nekim i bifei koji su otvoreni u toku sezone, (Odmaraliéte tipa 1.0 je prikazano na slici 15.4 Slka 154. (Oomaratste - us’ Sook ip 1.001 MAZIC & Wan F.LOVRIC ___ceste 15.1.2, Odmaraliste tip 1.1 Predstavija odmaraliéte sa sezonskom ponudom bez ugostitliskin objekata. ‘Namijenjeno je samo za putnitki sacbraéaj. Zatvoreno je utoku zime (pristupni put do odmaralista je zatvoren), jer nije moguéa upotreba toaleta. Sluzba za Odrdavanje auoputa vodi raguna o tosletima i okruzenju. Na slici 15.2. prikazano je odmaraliste fipa 1.1. 15.1.3, Odmaraligte tip 1.2 Predstavlja odmaraliste sa ponucom preko cijele godine, ukjuéuiu! i mal ‘ugostitljski objekat - bie, Usiove datoalet budu uredoni odréavani tako da u tok zime ne dode do njhoveg smrzavenja. Na sici 15.2. prikazano jo odmaraiste tpa 1.2. ‘tka 15.2 ‘Ocmarafste - usutni objekt tp 1.4 g@ lil Sika 15.3, (Odmaraliste = usuFni cb tp 1.2 2aa cesTE Branko R. MAZIC & an F. LOVRIC 15.2. BENZINSKE STANICE Usiuzni objelti tipa 2, benzinske stanice, obuhvataju.povisinu objekta Donzinsko stanice, povrSinu pristupnin saobra¢ainica i povisinu za parkiranje voatia, kao i povtSinu za rekreaciju i odmor. (Od objekata za snabdijevanje, obuhvata benzinsku stanicu koja obiéno sadr3i marju trgovinu i bite, kao | odgovarajuce sanitame prostorje' toalete. Priikom rojektovanja toaleta i sanitarni prostorja, treba predvcjet potiabe vozaca kamiona (mogucnost da se istuSiajy). Saobraéajni rezim je koncipiran u skladu sa principima jednosmijemog, nnekontiktnog preglednog upravianja Komunalna inftastruktura obuhvata sljedece: vodosnabdijevanje, lokalnu preradu ofpadnih voda (ii povezivanja na kanalizacioni sistem, ukoliko je ‘moguie), srabdijevanje elektrinom energijom, javnu resvjetu, telefon, sistem prikupljanja i odvozenja otpada, obezbjedenje zaatte od pozara i i zastty ‘okcline, Benzinska stanica je pikazana na sic 15.4. Sika 18.4, Benzinska starica “usin objet tp 2 15.3. STANICE ZA SNABDIJEVANJE, Usiu2ni objekti tina 9 - stanice za snabdijevanje - obuhvatalu ugostitaliske objekte sa restoranom, biteom, vigenamjenskom trgovinom, benzinskom 289ceste stanicom, povréinama za parkiranje automobita i teretnih vozila, kao’ povrgine 2a odmor sa povrSinama za rekreaciju. Redosliied usluga je: snabdijevanje ‘gorivomn, parkiranje, ugostitejske djelainosti, odmor i rekreacija. Saobra¢ajnim uredenjem omoguéena je podjela puiniékog i teretnog saobra¢aja na ulazu u podrudje stanice za snabdijevanie, ito u fazi kretanja | mirovanja. Povrsine za parkiranje su odvojene za automobile, autobuse iteretna vozia, ¢ tim 310 povrSine za parkiranje teretnih vozila treba da se nalaze lize autocesti. Komunaina infrastruktura je ista kao i 2a usluzno objekte tipa 2. Stanica za snabdijevanie je tip usiuznog abjekta pored autoceste koji ima ponudu tokom ajle godine i koji je dostupan 24 éasa dnevno, sla 18.5. Sika 185. Stanica za snabdevanjs tisutnl objekt tp 3 15.4. CENTAR ZA SNABDIJEVANJE Usluzni objekti pored autoceste tipa 4 - centri za snabdijevanje - obuhvatajs smjestajne kapacitete, motel, apartmane, restoran, trgovinski centar, benzinsku stanicu, auto servis, povrgine za parkitanje automobila | teretnih vozila, powrsinu za odmor i rekreacioni cent. Kapacitete za smjostaj, cestoran i trgovinski centar je emisleno izgraditi samo sa jedne strane caste, a zatim ih pomocu nadvoznjaka povezati sa drugom stranom autoceste. Benzinska stanica sa parkiralistem i poviSinom za odmor sa rekreacionom povrsinom, gradi se sa obje strane autoceste. 250 cesTe Branko R. MAZIE & Wan F. LOVRIG Odluéivanje o obezbjedeniu potpunog programa (i, contra za snabdljevanje sa obje strane autoceste) ii nepotpunog programa (contar za snabdijevanje sa jedhe strane autoceste a benzinska stanica sa druge strane, sa moguénoséu pristupa izvan nivoa do usluga na drugoj strani pute), se vi prilcom odredivanja konkrotne mikrolokacije usluznin objekata pored autoceste. Redosiijed usluga u centru za snabdijevanje je sijededi: snabdljevanje gorivom, parkiranje, snabdjevanje hranom (restoran, tigovina), odmor = rekceaclia, smjestal. Sastavni dio predstavlaju dobro’ uretieni i odr2avani toaleti i sanitame prostorie (ulijubujué tuSeve za hendkepirane osobe, prostorju za njegu beba, kad i prostoriju za potrebe vazaéa). Komunana infrastruktura obuhvata snaboljevanie pitkom i sanitarnom vodom, uklanjanje Savane ofpadnih_voda, snabdjevanje energljom (Clektriénom, javna rasvjeta, gtjanie, pln), telefon i prikupljanje i odvoSenje otpada. Usiovi koji se odnose na zastitu od pozara izaétitu okcline, moraju bit ‘spunjeni Znatajan_elemenat predstaviia turistitko-informativn centar koji pruza turistéke informacie o lokalnoj, regionalnoj i dreavnojturisti¢koj ponudl Centar za snabdijevanie je prikazan na slic 15.6. -f ag Sika 156. ‘Centar za snebeljevanie~usluzni objekt tp 4 251‘Branko R. MAZIC & an F. LOVRIC cesTe 16, DIMENZIONISANJE FLEKSIBILNIH KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA 16.1. SAOBRACAJNO OPTERECENJE NA CESTAMA Kolovozna konstrukaija koja je namijanjena drumskor saobraGaju, iiozena je uticaju preko faktora: — viste vozita, ~ optoreéenja kolovozne konstrukeije todkom, — broja | razmaka osovina, ragpodfele saobraéajnog opteredenja po saobracajnim trakama, = raspodjale toékova tekih teretnih vozita u popreénom profil kolovoza, i — ukupnog ekvivalentnog saobraéainog optereéenja. 16.1.1. Vrste vozila Saobratajno opteretenje moze se podijlti u dvije osnovne grupe, i to na puthiéka vorila i toretna voziia, Grupu puiniékin vozila Gine vozila sa najviso osam sjedita bez vozaéa i sva laka kombi-vozila, Ta vozila imaju vrlo mali uticaj na Kolovoznu konstrukcju te 's¢ 2a proraéun ukupnog seobra¢ajnog optere¢enja ne uzimaju u obzir. Kako su tu saobra¢ajnom toku ova vozila najbrojnia, imaju znaéajan utical pri proraéunu kapacitet. U arupu teretnih vozila spadaju vozila koja utiéu na Kolovoznu Konstrukeiiy optereteniem koje se prenosi preko tockova, zavisno od viste totkova i broja osovina. Grupa teretnih vozila diel se na’ — autobuse, laka teretna vozila do 3.5 tone nosivost, srednia tereina vozila od 8.5 do 10 tona nosivosti bez prikolice, tegka teretna vozila sa vise od 10 tona nosivostl bez prkolice, sva teretna vozla sa prkolicom i tegliati sa poluprikolicam, cESTE Branko A: MAZIC & van F, LOVRIE Dozvoljone dimenzije voziia, maksimaino dozvoljena optereéenja osovina i dozvoljene brzine teretnih vozila na javnim cestama, propisane su nacionalnim standardima i prikazane su u tabelama 16.1. i 162., gdje je prikazana i direktiva EZ (Evropske zajednice). “Tabela 16:1, Naionain standard vozia| osovinskog optoreéonja Eviopske 2sjednica Veaio ‘Spieredaneosoine_] emt sia) | via (x) |— oe zteangaina| deca, [—awwia—_| 2s sa0 |e tz | as | te 110010 ania | 26 | 400 i] 18_| 0a Bugs | 25400 ve 201100 | 8-00, ‘Denia [25 | ago [9.8 | 0-8 6 ‘es engesea_| 25 [420 ivi [at 16] 0 a0 Fea [26 [aso | | ve ie) a] 0 Fancusd | 25 | ~se0_| | | 109 ‘ee rr ep a 20 Meda] 25 [400 | 12 atm Nenad | 26 [400 |e | a co | —1e0 Noweitg | 26400 160 testa —I"35 Teo 7 45 | soreessia_ [28 | 200 2 160 Hounsia [25 | ~00 2 360 seeming | 25 | 400) 20. rajse | 25 | 900 iw, i510 ‘ununja | 25 | aco ‘©. Se 18 [iuscante [seen [io | 2 + “ea [25 [ee | 19 | at = eo [zs 26 | ew) 2 iss 1 +> etme at Harion cet, Septepaie, Cammen' ania, + tne Tabela 162. Dozvolene brine ‘gore cone eee ‘Osteen = “sin s76a0 | Bopasks | etn vera expla Dana = arsialse tom Madero ov terns wa 253Banke 8, MAZIE A Wan. LOVEIC ceste : Diita Tage ote Kaloo tot, {i Auctooeeta amit) 1.15! Ostia Beste pm. “sti. cm 0-80, ee : iN ra © socio | rsavsaprmoscom B ° eit i = sein | sox trom 3 8 tenpaiee ‘© = Sone Sn, 2 5 Belocpmoian ® 2 Srjcarka 235 kN sa prikotcom, 20 co * rein prec ex pore dncajre bre Dozvoljeni nivoi spoljne buke od teretnih vozila prikazani su u tabeli 16.3, ‘Tebela 16:8, Dozvolennivoi spone buke od teretnih vost f rei roa = aR ne e co a ia Ewa aiednica a a n 7 aiden 4 =| oe z 16.1.2. Optereéenje kolovozne Konstrukeije toskom Optereéenje se sa voziia preko osovina prenosi na togkove te na kolovoznu konstrukciu. Velitina i oblik dodime povrsine pneumatika na kolovozno} PovrSini raziéiti su, a zavise od inflacionog piiiska u pneumatiku, krutost Pneumatika, opteresenja osovine i todka te brzine vozila. Oblici Kole poprima dodima povrina todka sa kolovoznom povrsinom, zaistu vrstu pneumatika, pr konstantnom inflacionom prltisku od 0,48 MN/m# i pri statickom opterecenju, prikazani su na slci 16.4 iia omens WH was che gta tioning es Sika 16.1, ‘Obici koje poprima dodina povrsina féka sa kolovezrom povrsinor ceste _ Branko R. MAZIC & F.LOVRIC Odnosi izmedu dodime povrSine zdruzenih toSkova teékog taretnog vozila | kolovozne povrdine, u funkoj su veliéine inflacionog priiska, gdje je 2a inflacioni prtisak ve6i od 0,45 MPa pribizno konstantan. Ova} Korelacisk| ‘odnes prikazan je krivuljom ina slici 16.2. Sima nse psa Sika 16.2 ‘Odhnostizmedu dodime povrsine zdruzenihrezkova | inlacionog pik Kod proraéuna napona u kolovoznoj konstrukcii, obik Iraspodjela optereéenia Pojednostavijeni su, pa se uzima da je dodima povrsina kruznog oblika kod teretnih vozila, @ opteretenje da je jednako rasporedeno po kru2noj povréini: (16.1 adie je: 1 =radijus Kontakta, P — -optereéenje u (kN) i P__-jednako rasporeden pritisak po dadinnoj povesini (kNim®). Valigna intlacionog pritiska v pneumaticima zavisi od vste | nosivesti vozla, a kreée se: ~ zaputnitkavorila 0.2 MNim, ~ zasrednie te&katereina vozila 0.5 MN? 255‘Branko R. MAZIC & Wan F, LOYRIG ceste = zateSkatereina vozila 0,7 MN? 16.1.3. Broj i rezmak osovina Prema visti osovine preko koje se opteretenje teskog teretnog vozila prenosi na kolovoznu konstrukciju, osovine se dijele na jednostruke i dvostruke (tan- dem) osovine. Pod dvostrukim (tandem) osovinama, podrazumijevalu se ‘osovine éij se razmak krece od 1.1 do 2.0 m. Ako je razmak manji od 1.0m, tada osovine smiju biti opteredene polovinom dozvojenog opterecenia jednostruke osovine. Za ve6i razmak od 2.0 m, obje osovine se smatraju kao jednostruke, sa moguéim maksimainim dozvoljerim optereéenjem. 16:14. Raspodjola saobracajnog opterecenja po saobraéajnim trakama Raspodiela saobra¢ajiog optereconja po saobratajnim trakama je detalina analiza saobraGajnih tokova na mredi cesta, a zavisi od viste ceste, broje | Biine saobraéajnih traka u popregnom proflu ceste, uspona i padova nivelete, vi8nog Gasa v saobra¢aju | ukupnog sacbraéainog optereéenja cost. ‘Ako se ne raspolaze ovim podacima, standard) U.C4.016 | U.C4.010 preporuéuju sjedeée veliéine, tabele 16.4.1 16.5. “Tabata 16.4, Procenatekvivlentnog opterecenja ts projktng| rac Tiara [Ream omen URIS] ‘Tabola 165, Raspodjela saobraéajnog optorotenjatSkih trot voi, po e2obraéajnim trakema a Sanam] Rep ig cae Ieeantor ge tien] Reve ‘eusiaeniapaaow ce | i aie ore i i | Sen See ee ee eee eee Taramidageime cee | we | Campanewerionas | oa a ceESTE ranko R.MADE & tan F.LOVRI 16.1.5. Raspodjela to¢kova teskih teretnih vozila u popreénom profilu kolovoza Sirina kolovoza kod opteretenja te8kim teretnim voziima ima znagajan utical 5a glediéta saobraéainog optereéenja. Kod cesta Sirine manje od 5.7 m, dolazi od preklapanja saobra¢ajnog optereéenja iz suprotiog smjora. U nekim izuzetnim sluéajevima, potrebno je razmatrati cestu kao da je sa jednom saobraéajnom trakor, istrazivanja su pokazala da za cestu Sirine 5.7 m, nex se povecava za 30% u odnasu na normaine uslove, Sto znati smanjenje vileka ‘rajania za 5 godina, ako je period dimenzionisanja bio 20 godina, Na slici 16:3. prkazani su rezutat istrazivenja u Svajcarsko), koji su u obikty SN. ‘Tabela 16.10 Kooteljontzanjone materla [salto ree coy [= ey |tat o aa ra a emt (la wan) 020 et a nae a (eaten os i sonal Sai aa a aa Le seesie oe en ts a : 2 a a cause Peskin Tear Pitosek Mt plaskowts gin | 9.05010 16.3.5, Metoda U.C4, 012 Metoda U.C4.012 uradena jo na osnovu uputstva AASHO i definisana je ovim standardom. Prednost ove metode je ta, Sto se debline pojedinih slojeva kolovozne konstrukcije odredujy posredno, ane kao Sio je stutaj kod LIDDL-a, a se provjerava unaprijed pretpostaviiena konstrukaja. Dimenzionisanje se obavia na osnovy mjerodavnih parametara ito: — Projektni period koji je izrazen w godinama za koje je kolovozna konstrukcja dimenzionisana. Dimenzionisanje se obavja, po pravily, 2a projektni period od 20 godina, kada kolovozna konstrukcija ne ostigne predvidenl stepen degradacije - definisan indeksom arnko R MAZI 1 F. LOVRIG, cesTe upotrebliivosti p. Kolovozne konstrukcije se mogu dimenzionisat i ‘etapno, pri Gomu projektni period jadne etape ne smije biti manjiod 5 godine. ‘Vozna sposobnost povrsine kolovoznog zastora na kraju projekinog porioda definisana jo indeksom upotreblvosti_p, dja je vijednost eb za nove | idealno ray Kolovor, & 23 potpino unone ‘olovoze, po kojim nje moguée vozit, p=0. U ovom standard Usvojena je najmanja_vijednost indeksa vozne sposobnosti cesTe Branko R UAZIC & an F. LOVRIC sioj od bitumeniziranog aunka (BNS) i za donji nosivi sloj od bitumeniziranog kamenog materijala (DBNS), slika 16.13. Za nosivi sioj od zrnastog kamenog materijala (Sljunak, drob kameni materi) stazovanoy cementation ou vezivima pomou vijednosti CBR-a, sika 16.14. Za nevezane zmaste kamene meteriale (junek, drobjoni kameni ‘material is.) pomocu vijednosti CBF, sika 16.15 kolovoznog zastora na kraju projektnog perioda p.=2.5. a = Sacbragajno optereéenje, izrazeno je _ukupnim ekvivalentnim saobraéajnim opteresenjem za projektni period, i voznv traku koja Se dimonzionige. Ukupno ekvivalentno saobra¢ajno _optoreéanje izrazono je brojem prolazaka standardne jednostruke osovine od 82 KN, koje je razvrstano u pet grupa. Klimatsko-hidroloskin uslova izrazenih veliéinom regionalnog faktora (faktora okoline) R. Vrijednost R krete se od 0,5 do 5, u standardu Usvojena viljodnost je R2, kao prosjetna za nase podneble. = Nosivost materjala u posteljci izraYena CBR-om, — Kvalitetom materjala u kolovozno| konstrukcji koji se vrednuje preko kosficjenata ekvivalencije-zamjene material tabela 16.11. ad “Tabblo 16.11. Kootcont okvivaloneli-zajene materia ‘TAS NOST PO MAREAL 8g 4 Sika 16.13. é T beacons [om gegen | Kosten ener stators rst Stee menceacg Sika an i | mre tensa Ha een a er co os ia ij ‘Bauer nek 02 | 3} eects | oat [ Seal Sites | ——~“aa | ; saecnee [aw Pe Tom oa ca Sa ase Ee | Baie ai : a iat an SiC] Da bi se preciznije odredil koeficijenti ekvivalencije-zamjene materijala, mogu _FeTGuh CVRSTOCA POSLE7 DANA 807 Se Krist agra — Za asfaltbeton i nosivi sloj od bitumeniziranog drobljenog kamenog Saka 16.14. ‘atofla (ONS) pom tjodnot MarSalove Sabino. Za res Xestjon zanna nto sant cameron yaaeso re 272 273Branko R. MAZIC & van F.LOVRIG. ceste ‘meonosresns Sika 16.15, koetcijent zanjone za nosese siojve od &jurka i drotlfonih kamenin matorfjaa ag na ‘osnovu indeksa nosivosti BRA Ovaj standard predvida tr tipa kolovozne konstrukoje, u 2avisnosti od viste materia, nhovog kvalteta i nosivosti sloleva. Kolovozna konstrukoja tipa 1 ‘sastos@ od asf slojeva i nosivog soja od nevezanog zmastog kamenog Imaterjala, tip 2 od asfaltnin siojeva i zmastog kamenog materia stabiizovanog cementom i siénim hidraulénim vezivima i tip 3, od astaltnih slojava, nosivog sloja od zmestog kamenog materjala stablizovanog cementom ili nekim hidrauliékim vezivom i nosivim slojem od zmastog kamenog materiala, ska 16.16. mes 2 nnd ooo ans 1 Famer 3 {inte haar Sos ot redness Neotogar sss Sta 16.16. “Tipovi rjetenja asfalininkclovoznin Konstukcija Dimenzionisanje se obaviia direktno iz dijagrama za odebrane tipove kolovozne konstrukcije, tip 1 tip2, slka 16.17 16.18. 274 gesTe Branko R. MAZIC & Asfaline konstrukai tipa 3, Kojo se sastoje od asfaltnih slojeva i nosecin slojeva od zmastog kamenog materiala stablizovanog cementnim il slénim hicraulickim vezivom inevezanog zmastog kamenog materjala, imenzionisu Se prema konstrukeij tipa 2, uz odgovarajuée preraéunavanje dobijenih doblina pomoéu koeficjenata zamjene materia. Sika 16.17. ‘Djagram za dimenzionisanje Kolovoersh Kansirukja od astatnh slojova i nosivihslojova ‘od nevezenag zmastog materia 278LovRiG, cesTE Branko RAZ 8 ERVWALENTNO SAOBRAGAINO OPTERECENJE i? said $ g é Zoe 2g st tH a. ¢ COTO ban y "e UKUPNO EXVIVALENTNO: EL acne en TES ucr, Cie NAMANIROERLINA d= 206m 88 fe 8 H Fe 3g . as DC PE Sika 16.18. Djagram za cimenzionisare kalovoznih Konsrukcfa od astatnin slojevanosivin siojeva ‘od cementam stabilzovanog zinastog kamenog meterjela 16.38:1. Postupak dimenzionisanja kolovozne konstrukcije - tip 1 Kolovozna Konstrukeija od asfaltnih slojeva i nosivog sloja_ od zmastog kamenog materjala, tip 1, odreduje se iz dagrama na slic 16.17. direkino za ‘njednost ukupnog ekvivalentnog 82 KN asovinskog opteresenja u projektnom poriodu T, i mjerodavne veiiine indeksa nosivsti materia postejice CBR. 16.3.5.1.1. Nosivi sloj od nevezanog kamenog materjala - Sjunka Debjina sloja odreduje se iz dijagrama, shka 16.17. Ratunski koeficijent zamjene materjala za Sjunak iznosi az=0,11 do debijine sioja od 40 cm. Za debliny sloja veéu od 40 pa do 60 em, uzima se reducirani koeficjent zamjone: 0d @j=0,09. Ako je debliina sunéanog sloja veca od 50 em, zbog velikog 276 ceste Branko R. MAZIC & Wan F.LOVRIC tukupnog ekvivalentnog sacbraéajnog optereéenja il oe nosivosti postejice, predvida ce poboléanje nosivesti postelice ii stabilzacija dijela il étavog nosivog sloja hidraulickim vezivima. Minimaina debljina_nosivog_sioja za _ukupno ekvivalentno osovinsko ‘opterecenje od T,, < 2x 108 je 20 om, dok je za T, > 2x 10* minimaina debljina 250m. Pobolanje nosivosti postelice moze se izvesti zamjenom sloje postelice bolim kamenim nasionim materiilom. Na sici 16.19, date su debline slojeva kamenog nasipnog materiala. Zavisno od granulacile materijala, deblina sloja mora biti veéa bar 1,5 put od promjera najveceg zma, s tim Sto najvece zmone ‘smije bitt vaée od 30 em. cones 4 roscustwanosv0st sika 16.18, Pobolsanie zamjenom sloja postefce bolim Kamerim nasipnim materjalom 16.2.5.1.2. Asfaitni slojevi Ukupna deblina asfaltnih slojeva odreduje se iz dijagrama, slika 16.17,, za ‘ukupno ekvivalentno osovinsko opterecenje. Ova debljina asfaltnih slojeva ‘odnosi sé na prosjetnu asfaltnu mjeSavinu, sa prosjecnim kvalitetom, izmegu standardne asfaltbetonske (AB) mjeSavine i mjesavine od bitumenizirane drobljene kamene sitnjedi (BNS) Ragunski koefiojent zamjene za ovy asfaltnu mjeSavinu iznosi a, = 0,28. Izbor pojedinih asfatinin siojeva mova biti u skladu sa odgovarajucim standardima, a zavisi od polozaja sloja v kolovoznoj konstrukoij, velitine saobracajnog ‘optereéenja, elemenata puta i Kimatskih pritka. Odredivanje debline pojedinih slojeva asfaltne mjesavine obavia se preracunavanjom oéitane ukupne debline iz dijagrama, slika 16.17., na debline pojedinih asfalinih slojeva pomogu koeficijenta zamjene materijala iz arrko R. MAZIC & wan FLOVRIC ceste tabole 16.12,, il iz dijagrama, slike 16.13. Kod sraéunatih debljina pojedinih slojeva, mora so vodit raéuna o najmanjim tehnolokim deblinama sloja, koje SU propisane odgovarajuéim standardima, 16,.3.5.2. Kolovozna konstrukclja od asfaltnih slojeva i nosivog sloja od cementom stabilizovanog zmastog kamenog materijala - tip 2 Ukupne debijne siojeva kolovozne Konstrukcie tipa 2 (asfalini slojev! I nosivi sloj od cementom stabilizovanog zmastog kamenog materijala), odreduju se iz dijagrama ste 16.18., u zavisnosti od ukupnog ekvivalentniog osovinskog ‘opterecenja u projekinom periodu | mjerodavne vrjednosti nosivosti materjala posteljce CBR, 16.3.52.1. Nosivi sio od cementom stablizovanog kamenog materjata Deblina nosivog sloja od cementom stabilizovanog Sjunka, standardom uivrdenog kvaiiteta, odreduje se iz djagrama slike 16.18. Ukupna debijina comentom stabiizovanog nosivog siola odredena iz diagrama, moze se djeimitno Ti u potpunosti zamijenti nosivim,slojem stabilizovanim cementom ili drugim hidrauli¢kim vezivima, mjeSavinom rezliitog kvalteta, U sluéalu dlelimiéne zamjene, moze se oval sio| zamijerit osivim slojevima od bitumeniziranog kamienog materiala po viudem postupku, Gi kvalitet mora bit u skladu sa taékom 16.3.5.6. Radunski koeficjent zamjene za cementnu stabilizaciu je a, = 0,20, Proragun ebljine 2a o¢abrane materiale obavija se pomocu odgovarajusih koeficjenata zamjene, tabela 16.11. 1i2 djagrama, slika 16.78. 16.3.5.2.2. Asfaltni slojevi Ukupna debijina astaltnih siojova odreduie se iz djagrama, slika 16.18., isto kao kod Kolovezne konstrukcie tipa 1. Zbog relativno krute podloge koja je od ‘cementom stabilizovanog zmastog kamenog materijala, pr izboru tip i vste asfatine mjeSavine mora se obraliti pagnja da mjeSavine budu kvalitetnog sastava j otpome na pojavu plastiénih deformacija koje mogu bit zazvane koncentracijom naprezania u asfelinim siojevima. Izbor vrste bitumena za pPojedine astaitne mjeSavine zavisi od klimatskih priika, saobraéajnog optereceniai polozaia slo ukolovozno| Konstrukcii u skladusa standardom. Za ukupno ekvivalentno saobra¢ajno opterecenje > 2 x 102, nosivi bitument- Zirani siojevi izraduju se od droblienin kamenin materijala ili trakcije kamene sitnje2i. Kod ukupniog saobra¢ajnog ekvivalentnog opteracanja <2 x 10¢ moze se primijeniti mjeBavina od Sjunka ik drobine sa dodatkom najmenje 30% 278 ceste kamene sitnje2! il cruge vrste minerala, ako se testovima dokaze nihova Podobnost za primjenu, 16.3.5.3. Kolovozna konstrukcija od astaltnih slojeva i nosivog sioia od cementom stabifzovanog zmastog kamenog materia i nevezanog zmastog kamenog materiel ip 3 Gia tp Kolovozne konsrukoje cimenziorge Se kao tp 2, pomou dagrama, slika 16.3.5.3.1. Nosivi sloj od cementom stabilizovanog kamenog ‘matenjala i nevezanog zrnastog kamenog materjala Ukupna debijina nosiveg sloja koja je izrazena u cementom stabllizovanom materjalu, odreduje se iz djagrama 16.18. Koeficjent zamjene cementne stabilizacile a, = 0,20. Deblina nevezanog soja zrnastog kamenog materiala ocreduje so iz razike izmedu stabilzovanog nosivog. soja, kod Preratunavania pomosu koefiifenata zamjene materjala, tabela 16.12. slka 16.14. Najmanja debjjina nosivog sloja od cementom stabilizovanog kamenog ‘materijala | nevezanog zmastog kamenog materijala, u funkoij je od ukupnog ‘ekvivalentnog saobraéajnog opterecenja, 16.3.53.2. Astaltnislojevi Debjina asfaltnin slojeva odreduj se isto kao kod Kolovozne konstrukcije tipa 2, 16.4, ZASTITA KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA OD STETNOG DEJSTVA MRAZA, Kolovozna konstiukcija, pored saobra¢aja, zlozena je cestim promjanama atmosferskih usiova. Na cestu djelujo sunce, kiga, snijeg, podzemna voda, mraz. Svi ovi faktor! razlitito negativno utéu na materiale u kolovozno} konstrukoiji ina podtlo. ‘ada temperatura vazdua padne ispod 0° C, dolazi do hladenia ta, da bi kod dalinjeg pada temperatura vazduha zaposelo smrzavanje vode u porama tla. Ouu pojavu, uz sve dubje smrzavanje, nazivamo "prodiranje mraza u to", S10 Predstavija prodiranje nulte izoterme u tio. Smrzavanie tla, odnosno prelazak vode u poramatia u évrsto stanje led, izaziva podizanje vlage iz donjh tophih slojeva prema gomjem smrznutom siju tia, 279renko A. MAZIC Aan F.LOVRIG ceste Dubina do koje é2 prodrieti mraz, zavisi od trajanja negativrih temperatura vvazduha, geomeharickin Karakteristia materljala i hidroloskih ustova tla, obzirom na posjadice koje nastaju procesom zamrzavanje ta, materjale mozemo svrstati u dvije grupe: ~ zemijani material neosjetjivi na dejstvo mraza, | zemijani matotjal osietivi na delstvo mraza. Kod matefijaia neosjetivin na dejstvo mraza, karekteristiéno je da se niihova struktura i Via2nost U procesu zamrzavanja ne mijenja, a bubrenje materialaje slabo izrazeno i zavisi od koliéine viage u tu. Kod matetijala osjetlivih na dojsivo mraza, smrzavanje se visi uz promjenu strukture, 8to je izazvano stvaranjom ledenihloGa u tl, poveéanjem viaznosti jako izradenim bubrenjem, odnosno izcizanjem material. Zbog nehomogenost! tla, Kao | razitte koline vode u porama posteice, {olazi da nejednolkog izdizania Kolovozne konstrukcije &to, najée8ce, izaziva reno pucanje. Nejednoliko izdizanje se jo8 pospjeSuje uklanjanjem snijega sa kolovoane povrsine, éime je kolovor Jate iiozen dejstvu mraza i veéem stvaraniu ledenih loGa, ska 16.20. oe Ce gee SRST gga ‘tka 1620. Deformacie kelovoza used uktanania snjega Lagano smrzavanie izaziva podizanje viage iz doniih topth slojeva tla prema gornjom smrznutom sloju, tako da se proces stvaranja leéa ubreava. Ova pojava je jako izraena kod materlala osjetivin na smrzavanje, a mehanizam ‘nastanka ledenih leéa prikazan je slikor 16.21. ceste ‘Branko R. MAZIG & an F, LOVRIC Sika 16.21 Mehanizam nastanka lodenih loga U toku zime, usljed negativnih temperatura vazduha, dolazi do smrzavania kolovozne Konstrukcije, a Gesto i do prodiranja mraza u podtlo. Smrznuto podto ima vecu nosivost, dak kod odmrznutog tla, zbog povecane vlaznosti postaljice, nosivost znatno opada, Prema Frangulins-v, usijad godisnje promjene temperature vazduha dolazi do promjene temperature po dubini ta. Zimi postoje dvije zone, gornja smrznuta zona | donja nesmrznuta zona tla. Osim toga, Frangulins daje podrugje godisnih promjena temperature ta, sika 16.22. Na bazl iskustva i terenskin posmatrania, slika 16.23, prikazan je grafikon iz Prinénika WOODS-a, gdje dubina prodiranja mraza zavisi od suhe zapreminske tozine ta | nijhove viagnostiindeksa mraza (dani x stepeni). hmm ‘ska 1822. ‘Gednje promjene temperature po dubiniBranko A, MAZIC & van F. LOVAIC ceste i » i Sika 1623, Zavisnost prosranja mraza o¢ sube zapreminske tetine, vlabnost tla indeksa mraza, ‘proma Woods-u Istragujuéi uzroke o&teéenja na putevima, za 10-godinje osmatranje u SR Niemackoj, Kibler je u svojoj disertacii doSao do zakliudka, da je kriter za ocjenu stepena ostetenja cesta, mjerodavan uspon sumame krive srednih nevrih temperatura vazduha u toku zime, line indeksa mraza vazduha, slka 16.24. ao jedan od zakljCaka KObler-a je da blazi uspon sumame krive predstavia java o8tecenja. Mjerenje padavina Je pokazalo da njihov obim prie pocetka ime, iu intervalima izmedudva hlatina ala u toku zime, ne uticu na promient: vlaznosti a ni na oStecerja cesta. Viagnost konstrukcie | podtla je gotovo jednaka na posetiu evake zim. cesTe __Branko A. MAZIC & Wan F. LOVEIG 200 waa |srensa & f . 4 s wtf 1 aa LeoeHoA: fii 1 = OSTECENAAMALA by snes OBTECENIASREDNIA L {it | <-—-= OSTECENIA JAK [mae Pr rr ‘DANE RAZA Seka 18.24, Krivulle © oBte¢enjima usted mraza prema Kibler-u 16.4.1. Proraéun indeksa mraza vazduha Djelovanje niskin temperatura izrezava se viijednoSéu indeksa mraza vazduha. Indeks mraza vazduha oznatave trajanje intenzlteta mraza vazduha ‘na razmatranom podrugju Indeks mraza vazduha odreduje se kao apsolutna vijednost razike izmedy maksimuma i minimuma kumulatime linje srednjin Gnevaih temperatura vazduha w najpladnijem poriodu (hladhi tales), na fazmatranom podrueju ill meteorolo8koj stanici za posmatranu zimu. lerazava se u °C x dana. Zavisno od nivoa na kojem se mere temperature, posto siljededi indeksi mraza: indeks mraza okoline (vazduha), ~ indeks mraza povrdine kolovaza i ~ indeks mraza na nivou postelice. Standardom U.C4016 predviden je proragun indekea mraza okoline (vazduna) na osnovu prosjeénih dnevnih temperatura izmjerenih na 1,2 m lznad povesine tla. Mjerenje temperatura obavija se u 7, 147 21 éas, prema Uuputstvu hidrometeoroloske sluzbe,‘Branko R. MAZIC & Wan F. LOVRIC cEesTE Za protaéun indeksa mraza sredine sradunaju se Kumulativne vrijednosti stednjih dnevnih temperatura, za period koji potinje 10 dana prije registrovanja prvo negativne tomperature, a zaviSava se 10 dana po registrovanju zadnje egativne temperature. Za ovako sraéunate kumulativne vrjednost! srednih dnevnih temperatura, cita se na djagramu kumulativna linja, Indeks mraza izrazava se kao razlika izmedu maksimuma i minimuma na kumulativnoj ini, a svak period smrzavania, to jest u intervalu u kojem kumulativna Inj pada, Usvaja se maksimalna viljednost, odredena za mjerodavni period smrzavanja uukem su temperature vazdutia bile najize. Akoj tokom mjerodavnog perioda smrzavanja zabiljeZen kraci period pozitvnih temperatura, Koji nije mogao izazvati odmrzavanje koloyozne konstrukclje i postelice, Kao mjerodavni indoks mraza usvaja se razlika izmedu maksimuma/ minimuma na krajutakvih petioda, siika 16.25. eae wet pa 2 Sika 16.25. Dinara kuna iadnost tempera za osrodvan ia maza cone Odtredivanje mjerodavnog indeksa mraza okoline, za projekine periode, vi8i se: — za dvadesetogodisnii projakinl period kolovozne konstrukaije usvaja se prosieéna vrijednost indeksa mraza odredena za tri najhladnije zime u prethodnom tridesetogodiénjom periodu, | = 2a desetogodiénji projekini petiod usvaja se prosjeéna viijednost indeksa mraza okoline odredena za tn najhladnije 2ime u prethodnom peinaestogodinjem periodu. 204 cESTE Branko R. MAZIC & Nan F. LOVE 16.5. METODE ZA PRORACUN DUBINE PRODIRANJA MRAZA 16.5.1. Formula Sovijer-a | Johansson-a U Finskoj, Sovijer i Johansson su osam godina vraili osmatranja prodiranja mraza urazne viste tia, Dubinu prodiranja mraza u tl, izrazili su jednacinom: DecNE (16.16) adie ie: Ddubina prociranja mraza um, © -faktorzavisan od vests tai viaznosti F - indeks mraza vazduha % x dana. Rezultate israzivanja i vijednosti za faktore_prikazali su grafic, slika 16.26, ‘tka. 10.28, Progranje mraza u zavienost od indeksa mraz 16.5.2. Moditikovana BERGGREN-ova formula Berggren-ove jednadine modifikovall su Aldrich | Harl, gdje proraéun dubine prodiranja mraza gt x (16.17) gdje jo: X = dubina zamrzavanja ii odmrzavania (ft),Branko R, MAZIC & Ivan F. LOVIC ceste k toplotna provodijivost ta (Bturt hr. °F), L_- volumenska latentna toplota (Btuom.ft}, - faktor konverzije indeksa mraza vazduha kotekeioni faktor povréine, F ~indeks mraza vazduha (°F x dana), |= indeks toplote vazduha kod odmrzavanja (°F x dana) i = koeficijent koji uzima u obziruticaj promjene temperature u mast ta. Veligina faktora konverzije _dobije se ako se indeks mraza na povrsini podieli ssa indeksom mraza vazduha, Prema Technical Manuel-u, za faktor n preporucuju se sljadeée vrjednosti: indeks mraza povrsine, To poe ior ni 10 Telos wien ot ajo nga as sok rk a8. eset 3 ‘Aproma preporuci Aictich i Har-a, za sve kolovoze oéiSéone od snjegan =0.9. Koeficent 2. uzima u obzir utical promjene temperature u masi tia, au funk je indeksa mreza vazduha {il indeksa odmrzavania), srednje godiSnje temper- ature i tormigkin. karakteristika tla. Za njegovo odredivanie, Philippe je konstruisao dijagram, slika 16.27. Koeficijent 1 odreden je sa dva faktora, | to: = termitkim odnosom a i = parametrom fuzije Termicki ocnos dobije se po izrazu: (16.18) leraz_predstavija diferencijal izmedu prosjeéne povrinske temperature i32°F, 2a cljelu sezonu zamrzavania (ili odmrzavanja). Parametar fuzile , je proizvod indeksa mraza vazduha il indeksa ‘odmrzavania | srednje godignje temperature na povisini ta podijellen sa proizvodom volumenske latentne topiote i vremena trajanja mraza et (16.19) cEsTE Branko R.MAZIG & Wan F. LOVRNE oor gos eas | i 5 : i sta 1627 Koctsjent pemiano temperate u masita i Primjer*: ‘Tradi se izratunavanje prodiranja mraza u &ljunéano tlo ako je poznato: a= 1,80 glem® = 10% 1 = 180 x dana t=30 dana T=9°C Cy = 0,450 calfem® 9¢ Cz = 0,540 calfcm? °C L=14,4 caliom® 7 Gauger, BRB, Bien 226, page 63: Yoder, Prncpes of pavement design, 1859, page 123 | “echnical manual N 5882-6966, page 24 te hesBranko R MAZIC & van F. LOVRIC, GEsTE = 5,610%cal/om.see. °C ke = 5,0°10%cal/om.se0. °C Prosjaéni volumenski toplotni kapacitet je: nlite, 2 = 0488 calm? Toplotna provodiivost: =53"10° calvem.sec. °C ky the 2 Termitki adnos dobije se po izrazu: Parametar fuzile je OF _0495"150 _ 479 iat 44430 Koticijont koji uzima u obzir utical promjene temperature u masi tia % dobije 50 oéitanjem iz djagrama slike 16.27. 2a sraéunate vrijednostia ip a iznost = 068 Dubina zamrzavanja Sjunkovitog tla je: Kako je indeks mraza zraka izrazen u °C x dana, Berggren-ova jadnadina je pomnozena sa 60, da bi se °F x dana pretvotiliu °C x dana. 16.5.3. Francuska metoda za odredivanje prodiranja mraza ukolovoznu konstrukeiju Grupa autora iz Francuske, primjonjuje modiikovanu Berggren-ovu formuluza vieslojni sistem kolovozne konstrukcije uz sledetu transforma, ceste Berggren-ova formula Transformisana (16.20) ‘Kako je indeks mraza vazduha izrazen u °C x dana, Berggrer-ova jednaéina je pomnotena sa 60, da bi se °F x dana pretvorilo u °C x dana, lzraz {volumenska latenina toplota pojedinog sioja se podifeli sa_toplotnom provodlvosti materijala pojecinaénih slojeva Kolovozne konstrukelje) raéunat sena = soe nagin: va) obese) (621) ‘Ukupna dubina prodiranja mraza kroz vi8esiojnu Kolovoznu konstrukoiy je: X ad, tdpttd, (16.22) gdje d, +d-+..1,., predstavjaju debjine od (n-1) gomjh smranutih slojeva, dok d,,pradsiavlja dio smrznutog n-tog sioja Koga mraz nije sasvim prosao. Posto se radio vigeslojno} kolovozno| Konstrukcij, potrebno je odredti ondersane vlednoct za votumensk tpl kapact Gy latent tpl {po izrazu: Fd 40, "dy tn y (1623) x 9. (16.24,) adie eX pretpostavijona éubina zemrzavania ‘Volumenckitoplotni kapectet odredje se po formu za smranuto tlo (16.25) = zanesmrznuto tla 6, ee ey (16.26) 100 289Branko A. MAZIG 8 lvan F. LOVIC cesTE adie jo: C, = specifiéna toplota suvog ta, Cy specifiéna toplota leda i Cy ~ specifgna toplota vod Za poznate veljednosti spectfiénintoplota suvog tla, leda i vode, koje iznose: ©, = 0,2; 0,-0.5; C,=1,0; volumenski toplotni kapactet je: = zasmrznuto tio hr w baret th *e0 (18.27) 6700 t jer pritemperaturi od 0 °C pri prelasku vode u led, oslobada se latentna topiota, {uziie u kolgini od 80 cal 2a svaki gram ili cm? vode. \Vrijednost korekcionog koeticijenta?. kojije u funkcif od dva parametra, 1p , dobije se otitavanjem sa dijagrama slike 16.27. Parametric i. raéunalu se po formull Tt cr ante ian F (16.28) age je: To - stednja godisnja temperatura, {~ brof dana trajanja mcaza, + indeks mraza vazduha °C x dana, © = stednja vrijednost toplotnog volumanskog kapacitata smrznutog i nesmrznutog ta | L_-latentna toptota tuzije vode. ceste Branko R. WAZIC 6 Wan F LOVRIG ' Primo: } “Butlin do tan, 28 367 ! Za odabranu vigeslojnu kolovoznu konstrukcijy, viaznast, zapreminsku tezinut tormigke karakteristke ugradenin matetjala, tabela'16.12,, te poznate 5 vnjednosti parametara zimskog perioda na razmatranom lokaiitetu, treba roraéunati dubinu progiranja mraza, ‘Tebeta 16.12. Debijne kolovozne konstrukcieinihove terigke karlterstke Kerakersixe |g x Seam | ar i we ‘ ©, [eeaige { coerce ca a | calent | eaSero € raat agen s 20) ° aso Coniggodeossd | Sorisgeae | 20 Tee oe | ee Parametrizimskog perioda: 150°C x dana = trajanje mraza 30 dana | = srecinja godignja temperatura T,=9°C Da bi proraéunali dubinw prodiranja mraza kroz kolovoznu konstrukelju, polazimo od pretpostavke da ée mraz prodrjeti do 70 om dubine. Pri ovo} pretpostavei, mraz Ge uGiu ret soj (10 jest, u temeliisloj koje od Sjunka) do dubine: | — indeks mraza vazduha dy = 50 - (8 + 20 + 50-70) = 420m [agtgrios72:z0s1054-« wile +1084" 42) + awe vvolumenski toplotni kapacitet: Ge! byt ta, =0461 cal/om® «C 92720" 20:1084°€ gay cam? C1, 0461°180 gp, Ut 44°30 ao1Branko R. MAZIC & van F.LOVRIC cEsTE le djagrama za vrjednost « = 108 i = 027 oditana je wrjednost , =061. Za stagunate i odredene vrjednosti dubina prodiranja mraza u kolovoznu konstrukoiju iznosi: xa00ra: (ST o0 oor ‘Ako sada 2a dobijenut vriednost _X = 62,6 cm provedemo ponovo cio proraéun, trebalo bi da dobijemo novu taéniju vrijednost X. ds = 50 - (8 + 20 + 60 - 62,6) = 34,6 cm. L278, yarz0s19p0+946)e— 2? (22°20. sogaraap)e L [aston "72 20+ 1084*246) ( 1647248) (coe) ee wero 2 0.450°8 + oa +0478" 848 _ 4.459 callom? «C 1, = 04720°20+1084* 348 26 x= 60° 060, a =604em 16.5.4, Procjena osjetijivosti kolovozne konstrukeije na dejstvo mraza Prema standarcu U.B9.012 za procjenu osietfivosti kolovozne konstrukeije na dejsivo mraza i tehnicke miere za spregavanie oBteéerja, koriste se sljededi podac: ~ osjetlvost materijaia postelice na dejstvo mraza, Uukupra debljna kolovozne konstrukeije, — dubina smrzavanja odredena direktnim mjerenjem, limatski i hidrolo8ki usiovi. cEsTE Branko R. MAZIC & Wan F. LOYRIG Dubina smrzavenja odreduje se izragunavaniem na osnovu velitine indeksa ‘mraza, | zapreminske mase suvog materijala, ska 16.28, = *y Ti 5 so 5 wo “Nee j 5 7 E 3 ox < a= a 3 < g Time] E a oP hey a ald 3 a 1020500 600 woo 000 1200 INDERS MRAZA“C = 250 7 & 5 sco) : : 7 ae § é 2 2 wi a 5 5 7 | aE i 3 Leet g Ew Leet z 2 |? lsu | 2 8 ey i ee bat fi Cy d ‘© 200 0) a00 G0 1000 Pd 0 ae6 G05 B60 a0 00 TNOEKS MRAZA"C = dol INOEKS HIRAZA“C eh Sika 1628 Dijegram za odredivanje dubine zamrzavania Iz dijagrama, slika 16.28., u zavisnosti od indeksa mraza, debline kolovozne konstrukaije i karakteristika materijala, odredi se dubina zamrzavanja,‘Branko R. MAZIC & Wan, LOVRIC ___cesTe ‘Ako je kolovozna konstrukaijaosjetijiva na dejstvo mraza, moraju se predvidjet Imjere zastite od Stetnog dejsiva mraza. Postupak se sastoji u zamijeni material postelica, ako je material osjetiv na smrzavanje, do potrebne dubine. Djelimiéna zamjena materiala u posteljici, ako je material osjetliv na dejstvo mraza, prikazana je na slci 16.29. +00] 8 Debijea kolovozne konstrukcle d =m $ a a a Indeks mraza J-C"xdena Sica 18.29, Djetiiéna zamjena materjaa v postelic Na slic 16.29. finja 1 predstavija zemijani material osjetliv na dejstvo mraza {sa stepenom osjetiivosti G.), a linia 2 osjetliv do slabo osjetliv materjat na dejstvo mraza (sa stepenom osjetlivosti G,, eventuaino G). Kod procjene potrebne dobljine ojaéanja Kolovozne konstrukcije, bez proraéuna dejstva zamrzavanja, trebalo bi da je ukupna debljina siojeva kolovozne konstrukcije veéa od navedenih vrjednosti d, utabell 16.13., gdje je 6, dubina zamrzavania. ‘Tabola 16.13. Onilertacione debijine kolovoznlhKonstrukej zatienih od dejetva mraza Otetvost mates | ugtoen veto poder asmranvone| Mote Pati ut, Naot ns srmzavarie oss v8 — epovci O74, 8 ovegveesnecnarye |-——Bee Tore, Toy sepovoi iy ort ceste Branko R. MAZIC & Wan F, LOVRLIC 10. 1" 12, 13. 14, 15. 16. 17, LITERATURA Branko Velkovi6, Saobracajnice, Gradevinski fakultet Sarajevo, 1987. ‘Aleksandar Cvetanovié, Osnov puteva, Nauéna knjga, Beograd, 1982. Moméilo ivanovié, Putevi- elementi, Gradevinski fakultet Sarajevo, 1992, Horest Osterloh, Strassenplanung mit Klothoiden, Bauverlag GmbH Wiesbaden, Bertin, 1965. K. Dietrich, M. Rotach, €. Boppart, Strassen-Projeitierung, IVT-ETH Zurich, 1991, J. Katanié, V. Andjus, M. Malet, Projektovanje puteva, IRO "Gradevinska knjiga’, Beograd, 1885. Mihailo Maletin, Gradske saobratajnice, Gradevinski fakultet Beograd, 1996. Aleksandar Klementié, Zeljko Korlast, Ceste, Gradovinsk institut Fakultet (radevinskih znanosti Sveueilista u Zagreb, 1965. Moméilo vanovié, Gradski saobraéaj, Gradevinski fakutet Sarajevo, 1980. Branimir Babié, Zdravko Horvat, Gradenje i odréavanje kolniskin konstrukaja, Gradevinski insiitut Fakultet gradevinskih znanosti Sveutlista u Zagrebu, 1983. Prot. dr Zdravko Joksié, Kolovozne konstrukcije puteva projektovanie, gradonje i odrdavanjo, [HO “Gradovincka kniga’, Boograd, 1986 Dr. sc. Branimir Babié, Projekticanje kolnigkih konstrukcija, Hrvatsko drusive gradevinskih indenjera, Zagrab, 1997. Branko Mazié, Asfaltne kolovozne konstrukoie, Gradevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2007, Branko Mazié, Uiicajni zimski indikatori za_projektovanie kolovoznih konstrukcija, Univerztetska knjiga, Sarajevo 2003. Branislav Krsmsnovié, Nilorad Terzié, Dragi8a Brkovic, lzgradnja i odréavanje vojnih aerodroma, Vojnoizdavatki zavod, Beograd 1977. Bublin Metimed, Planiranje saobrataja i saobra¢ainica, Univerzitetsko izdanje Gradevisskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo 2007. Kuzovié Lj, Kapacitet i nivo usluge drumskih sacbraGajnica, Saobracajni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2000. 295‘Branko R. MAZIG 8 van F.LOVAIC cesTe 18. Tomad Tollazzi, Kruzna raskrizja, Rijeka 2007. 49. K. J. Kiengel, Frost und Baugrund, Veb Verlag far Bauwesen, Bertin 1967. 20. Alfreds R. Jumikis, The Frost Penetration Problem in Highway Engineer- ing, Rutgers University Press, New Brunswick .. New Jersey 1955. 21. E. J. Yoder, Principles of Pavement Design, New York 1959. 22, Allreds R. Jumikis, Thermal Soil Mechanics, Rutgers Uni New Brunswick .. New Jersey 1966, 28. Highway Rlesarch Board, Bulletin 71, Soll Temperature and Ground Freez- ing, Washington, D.C. 1953. © osnovnim usiovima koje javni putevi izvan naselja i nijhovi moraju da ispunjavaju sa gledista bezbjednosti saobracaja, Uputstvo za primjenu pravinika, Savez drustava za puteve Jugoslavie Via-Vita, Beograd, 19841 25. Smjernice 2a kategorizacju puteva, projektovanje, gradenje, odrzavanje i nadzor, izvrilac - DOC. Slovenia, naruéilac J.P. *Direkola cesta F BIH i J.P. "PUtevi RS: ‘Saj: www. jpdefoh.ba 2, Osnovri ustovi jan’ putev, oho! element objekt na aijna moray Ispunjavat sa aspekta bozbjedhosti saobraGaja, Siuzbeni glasnik Boone i Hercegovine, bro} 13, utorak, 27. februar 2007., Ministarstvo komunikacija Firansporta BiH. 27. Haghway Capacity Mannual, Transportation Research Board, National Research Council, Washinaton, D:C: 2000. sity Press, 24,