Zbornik Radova o Osobama S Posebnim Potrebama PDF

Identitet struke
Identity of the profession

Zbornik radova
Proceedings
IDENTITET STRUKE
VARADIN 2008
7. kongres s meunarodnim sudjelovanjem

7th Conference with International Participation
Varadin, 26.-28. 3. 2008.
SAVEZ DEFEKTOLOGA HRVATSKE
IDENTITET STRUKE
ZBORNIK RADOVA 7. KONGRESA
S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
VARADIN
26. 28. OUJKA 2008.
zbornik.indd 1
15.2.2008 1:37:55
Izdava i organizator seminara

Savez defektologa Hrvatske
Urednica
Vesna urek
Lektor
Rua Graan
Oblikovanje i izrada naslovnice
Ivan Dukovi
Prijelom teksta
Ivan Dukovi
Tisak
kolska knjiga Zagreb
Naklada
120 primjeraka
ISBN 9539676061
zbornik.indd 2
15.2.2008 2:02:04
7. kongres s meunarodnim sudjelovanjem odrava se

pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske
i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske
zbornik.indd 3
15.2.2008 1:38:07
zbornik.indd 4
15.2.2008 1:38:07
IDENTITET STRUKE
SADRAJ
Lidija Guli
ODRASTANJE DJEAKA S ASPERGEROVIM POREMEAJEM ........... 7
urica Petrovi
ULOGA I VANOST UENIKE ZADRUGE U USTANOVAMA ZA
ODGOJ, OBRAZOVANJE I REHABILITACIJU UENIKA
S POSEBNIM POTREBAMA ...................................................................... 15
Snjeana Beloevi
RODITELJIPARTNERI: ISKUSTVA IZ PRAKSE .................................. 23
urica Ivani, Alma Srna
PSIHOLOKA PODRKA OBITELJI KAO IMBENIK
PEDAGOKOG DJELOVANJA KOLE ..................................................... 29
Vesna uni Pavlovi, Marko Mikovi
PRIMENA VASPITNIH NALOGAPREMA MALOLETNIM
UINIOCIMA KRIVINIH DELA ........................................................... 37
Jasna Petek
PSIHOANALITIKI PRISTUP I SUPORTIVNA ULOGA
LIKOVNOG IZRAZA U REHABILITACIJI DJECE ................................. 49
Marina Roboti
SOCIJALNA UKLJUENOST KROZ MISAONU IGRU GO .................. 61
Nataa Vlahovi Kleina
SUSTAV I METODA ZA SLIKOVNU KOMUNIKACIJU IZMEU
MOBILNIH KOMUNIKACIJSKIH UREAJA ......................................... 69
Vesna urek
USVAJANJE SADRAJA HRVATSKOGA JEZIKA PRIMJENOM
UMNIH MAPA KOD UENIKA SNIENIH INTELEKTUALNIH
SPOSOBNOSTI ............................................................................................ 79
Sunica DaliPaveli
VJEBE TIINE U SVAKODENEVNOM RADU S UENICIMA .......... 87
Dinka uli, Tatjana iek
KOMPETENCIJSKI PROFIL DEFEKTOLOGA ....................................... 89
Jelke Van der Valle
CASE AND CRISIS MANAGEMENT REGARDING
CHALLENGING BEHAVIOUR .................................................................. 91
zbornik.indd 5
15.2.2008 1:38:07
VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.
Ljiljana Igri
INVALIDITET, SOCIIJALNA UKLJUENOST I EDUKACIJSKO
REHABILITACIJSKI STRUNJACI (SPECIJALNI PEDAGOZI,
LOGOPEDI I SOCIJALNI PEDAGOZI) ................................................... 93
Nada Miloak
ULOGA DEFEKTOLOGA UITELJA U KOLI S POSEBNIM
PROGRAMOM ............................................................................................ 95
Renata Vragovi
IZAZOVI PREOBRAZBE SUSTAVA REHABILITACIJSKE SKRBI I
ULOGA DEFEKTOLOGAREHABILITATORA ................................... 101
Nada DobrotaDavidovi
MESTO I ULOGA LOGOPEDA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ
ZATITI ...................................................................................................... 109
Blaenka Birolla
KOMPETENCIJE I EDUKACIJA ............................................................. 115
Jelke Van der Valle
CHALLENGING BEHAVIOR:
RECOGNITION AND TREATMENT ..................................................... 121
Marina Roboti
STRUNO VOENJE ZAPOSLENIKA KAO DIO AKTIVNOSTI
VODITELJA................................................................................................ 123
Joseph Hill , Gary Schnellert
SPECIAL EDUCATION INTEGRATIONMORAL IMPERATIVES,
PRACTICES AND RECOMMENDATIONS FOR EDUCATIONAL
TRANSFORMATION WEST TO EAST................................................ 131
Nenad Glumbi, Branislav Brojin, Svetlana Kaljaa
REDEFINISANJE PROFESIONALNOG IDENTITETA BUDUIH
SPECIJALNIH EDUKATORA: TRANZICIJA I (ILI) KRIZA ............... 137
Vesna urek, Renata Vragovi
STRUKOVNA KOMORA RAZLOZI, NACRT I DILEME .................. 145
Dragana Mami
ETIKI KODEKS DEFEKTOLOGA (EDUKACIJSKIH
REHABILITATORA) KAO DOPRINOS IDENTITETU STRUKE ....... 153
zbornik.indd 6
15.2.2008 1:38:08
IDENTITET STRUKE
ODRASTANJE DJEAKA S ASPERGEROVIM

POREMEAJEM
Lidija Guli
Hrvatska
SAETAK
Rad je prikaz sluaja djeaka s Aspergerovim poremeajem. Nakon kratkog
tretmana u vrtiu Centra za autizam, pohaa redovni vrti te zavrava redovnu
osnovnu i srednju kolu. Osposobljava se za vodoinstalatera i nedavno se
zaposlio.
Rad problematizira dijagnostiku Aspergerovog poremeaja i visoko
funkcionirajuih osoba s autizmom u nas. Oni se vrlo rijetko dijagnosticiraju, te
su tako i oni i njihove obitelji lieni strune pomoi. Vano je educirati strunjake
i senzibilizirati javnost za potrebe ove populacije.
J. P. je roen 1986. u drugom braku svojih roditelja, kao drugo dijete svoje majke
i prvo oevo dijete. Stariji brat ivio je u njihovoj obitelji i u trenutku J. roenja
imao je 7 godina.
Trudnoa i porod protekli su uredno, a u vrlo ranom razvojnom periodu
roditelji nisu primjeivali nikakve neobinosti. Prohodao je i progovorio s 15
mj. , kada je ve mjesec dana pohaao jaslice. Uskoro se u jaslicama poinje
povlaiti u kut, dri se izolirano i ima ispade u ponaanju, poput bacanja na
pod i autoagresivnosti.
Majka uzima bolovanje i vadi ga iz jaslica (u dobi od 28 mj. ) , on se bolje ponaa
kod kue i ponovo poinje govoriti to je u jaslicama skoro prestao. U toj dobi
govor mu je jo uvijek vrlo oskudan, govori prve slogove rijei ili dvoslone
rijei istog sloga mama, tata, baba
Roditelji ga vode u Klaievu bolnicu na pretrage. Svi su vrlo oprezni s dijagnozom,
jer se radi o niskoj kronolokoj dobi, a rezultat psihologijskog ispitivanja upuuje
na visok kvocijent inteligencije. Tako dijagnoza nije postavljena, no miljenje
djeje psihijatrice je da bi se moglo raditi o Aspergerovom sindromu. Rezultat
pretraga je upuivanje u vrti Centra za autizam, za koji u to vrijeme nije bilo
potrebno imati nalaz i miljenje prvostupanjske komisije za razvrstavanje, ve
je bila dovoljna tzv. radna dijagnoza, tj. miljenje djejeg psihijatra ili pedijatra.
zbornik.indd 7
15.2.2008 1:38:08
U trenutku ukljuivanja ima 2g. i 7mj.

Roditelji su vrlo brini i usplahireni. Otac vodi evidenciju o svim dogaajima iz
njegovog ivota i donosi popis rijei koje dijete govori i koje razumije.
J. je izrazito lijepo dijete, gracilne grae, plahog ponaanja, miran i oprezan.
Adaptira se bez veih problema, s tim da ga se mora oprezno pripremiti i voditi u
nove situacije, npr. u zahod odlazimo skupa, ja verbaliziram sve to radimo ili to
emo raditi i svaki put moram upotrijebiti potpuno iste rijei. Ako pogrijeim,
J. ne ide dalje i eka da se ispravim, a poslije, kako je govorno napredovao, sam
me ispravlja. Tome pristupamo kao da se radi o superzanimljivoj igri. J. slijedi
upute, izvrava ih i openito je posluan, ima dobar kontakt sa mnom.
U nestrukturiranim situacijama njegovo neobino ponaanje dolazi jo vie do
izraaja promatra pjeani sat, fasciniran isipavanjem pijeska, gleda kroz prste
prema svjetlu i prati kako se ono prelama, ili sjedi na podu, na mjestu gdje se
mijeaju svjetlo i sjena i prati te svjetlosne efekte, oboava vrlo sitne kuglice koje
prosipa kroz prste u posudu, teenje vode ga oduevljava
Plah je i nepovjerljiv prema drugoj djeci, ali, sreom, u naoj grupi je i jedna
sjajna djevojica koja je iva i otvorena, i ona ga potie na niz motorikih
aktivnosti kojih se pribojavao penjanje i sputanje na toboganu, provlaenje,
skakanje i sl.
Vrlo je brzo boravak u vrtiu postao rutina i svakodnevica, izbacili smo verbalne
pripreme, jer bitno novih situacija nije bilo. J. je nevjerojatno brzo usvajao nove
rijei, uio pjesmice, slagao slagalice po raznim kriterijima, uparivao slike,
bojao i sl.
Sporadino bi se ponovio pokoji napad panike i plaa, uglavnom u novim
situacijama (npr. jednom su to bili novi tanjuri na stolu u blagovaonici) , ali, iako
su s vremenom te burne reakcije potpuno nestale, nikada nije volio promjene,
pogotovo ne neplanirane i iznenadne.
U govoru je rapidno napredovao, pamtio je cijele reenice i naprosto bi ih
primijenio u situaciji koja je bila primjerena, ali bez promjene lica. Govorio
je za sebe u treem licu, i u vrijeme kada je ve raspolagao s velikim fondom
rijei, fraza i nauenih reenica bilo mu je nemogue formirati novu reenicu.
U njegovom govoru nije bilo spontanosti.
Kao ni u njegovoj igri. Igrati se nikada nije znao niti je nauio. Jednostavne igre
kao da uope nije shvaao. Npr. pravili bismo se da razgovaramo na telefon
ili bismo se igrali doktora, ali on bi nauio sve dijaloge napamet i nikada nije
imao nikakvu ideju nastavka igre. Igrali smo se igru skrivanja predmeta, a on
bi pogledao da li je predmet sakriven tamo gdje je bio prethodno sakriven i
daljnjih ideja nije imao. Smisao igre s ulogama, igre zamiljanja neega, bio mu
je nerazumljiv.
8
zbornik.indd 8
15.2.2008 1:38:08
IDENTITET STRUKE
Njegov izraziti interes za vodu primjeivao se vrlo rano. Fond rijei vezanih uz
vodu, u to vrijeme, bio je nesrazmjerno dobar u odnosu na fond rijei openito.
Znao je to je voda, odvod, tee, kanalizacija, otvoriti i zatvoriti vodu, slavina
Obavezno je putao vodu u zahodu i uzbueno gledao kako voda otjee,
oboavao je prati ruke, piti vodu, volio je rad s vodenim bojama.
J. je sjajno napredovao i postalo je jasno da mu treba poticajnija sredina. Naa
psihologinja ga je testirala i dobila IQ 130.
Tako se opet vratio u svoj stari vrti iz ijih je jaslica neslavno otiao, prvo, na
dva puta tjedno, zatim tri puta tjedno, da bi godinu dana prije kole bio samo
u redovnom vrtiu. Integracija je protekla dobro, suradnja s redovnim vrtiem
bila je vrlo korektna. Tu se nije mnogo ukljuivao u grupne aktivnosti, za
djecu nije pokazivao interes, ali bio je posluan i miran. U vrtiu je mogunost
kontrole bila manja, a prostor vei pa su ga tete esto znale zatei kod vode
putao bi vodu iz slavine i gledao kako tee.
Pred polazak u kolu J. je bio stabilan, roditelji su odluili ne spominjati njegove
ranije probleme i tako je krenuo u prvi razred u kolskoj godini 1993/94. Nakon
poetnih potekoa (esto dizanje i odlaenje u zahod) , prihvatio je kolski
ritam. Bio je odlian ak. Roditeljima je, vjerojatno, bilo tee nego njemu. On je
bez problema savladavao gradivo, a oni su stalno strepili i brinuli zbog njegovog
osebujnog ponaanja. Njemu nije smetalo to nema prijatelja, majka je bila
oajna kad mu za osmi roendan nijedno pozvano dijete nije dolo, a njemu je
to bilo izuzetno drago, jer nije shvaao zato bi mu uope netko trebao dolaziti.
U prvom je razredu morao pismeno prepriati priu o utoj kui. Prepriavao
je doslovce, jer nije shvaao da kua je uta i nalazi se na brdu znai isto to i
uta kua je na brdu, no ubrzo je savladao te potekoe.
U drugom razredu jo uvijek je komunicirao s nauenim reenicama koje
bi adekvatno uklopio u situaciju, s tim da je ve odavno savladao adekvatno
koritenje zamjenica. itao je udnovate zgode egrta Hlapia za lektiru, a onda
je iznenada prestao itati. Mama je pitala da li je proitao knjigu, odgovorio je
da nije. Na pitanje zato, nije znao odgovoriti, jer reenica koja bi odgovorila na
to pitanje nije postojala u njegovoj memoriji. Znajui da postoji razlog zato J.
ne ita, i da ne zna odgovoriti na pitanje, majka kree u istragu. Otkriva da na
mjestu gdje je J. stao s itanjem, spisateljica kae: Tko je itao ovu knjigu do
ovoga mjesta i tko je zavolio Hlapia, taj bi najbolje uinio da za sada zatvori
knjigu i da do sutra ne ita dalje. (I. B. Maurani: udnovate zgode egrta
Hlapia, Veernji list d. d. , 2007, str. 107) . J. je sve shvaao doslovno, pa je,
dakako, prestao itati. Usprkos dobroj inteligenciji, nije razumijevao ironiju niti
preneseno znaenje.
9
zbornik.indd 9
15.2.2008 1:38:08
Takve situacije bile su svakodnevica u njihovim ivotima.

Roditelji su otkrili da voli glazbu, pa ga upisuju u glazbeni vrti, a paralelno
s upisom u prvi razred upisuje i niu glazbenu kolu (flauta) . Bez potekoa
je svladavao gradivo, premda nije bio naroito zainteresiran, ali na majino
inzistiranje zavrava niu glazbenu kolu. Naalost, nije pokazao interes za
daljnje uenje, a ni majka nije bila dovoljno uporna, jer je J. traio da ona sjedi
uz njega dok vjeba.
Interes za vodu ne jenjava, u viim razredima osnovne kole od oca trai da mu
za roendane kupuje razne alate ili pretplatu na asopis Moj vodoinstalater.
U viim razredima razrednica mu je majina prijateljica kojoj ona povjerava J.
tekoe. Na neki nain, razrednica ga zatiuje u mnogim situacijama. Ponekad
je na meti druge djece, ali tu su i razrednica, i stariji brat koji ga tite. Prolazi s
odlinim uspjehom. I dalje ima problema s razumijevanjem socijalnih situacija,
zbog ega dolazi u konfliktne odnose s drugima. Na maturalnom putovanju
ga netko nepoznat okrade, a on zahtijeva od razreda da mu nadoknadi tetu.
Nema prijatelja, ne izlazi s dekima iz kole.
Krajem osnovne kole roditelje brine u koju srednju kolu ga upisati. eljeli su
kolu koja e ga osposobiti za samostalan ivot, sugerirali su mu poljoprivrednu
kolu, hortikulturni smjer (volio je saditi cvijee, ali i zalijevati ga) ili pak kolu
za fizioterapeute, ali on nije elio ni uti. J. se eli kolovati za vodoinstalatera i
nita drugo ga ne zanima. Roditelji su u nedoumici i temeljito vau sve razloge
za i protiv. Htjeli bi da radi ono to voli, a s druge strane znaju da ivot
radnika i majstora nije lagan. Procjenjuju da je i to okruenje grublje i surovije
od mnogih drugih, a J. je i dalje izrazito njean u ponaanju, plah i fiziki
gracilan.
Napokon J. ipak upisuje kolu za obrtnika zanimanja, smjer vodoinstalater, u
kolskoj godini 2001/02. Razred je iskljuivo muki i to je, definitivno, jedno
novo okruenje za njega. Meu najboljim je uenicima u razredu, a na jednom
dravnom natjecanju osvaja, zajedno s jo jednim uenikom, prvo mjesto.
Obavlja praksu, majstori povremeno preko kole trae mlade naunike i kola
ga preporua kao dobrog uenika, no najee ne zadovoljava kad ga vide.
Krhkog je izgleda, njean, nekomunikativan i ne smatraju ga dobrim izborom
za zaposlenika. Uspjeno zavrava srednjokolsko obrazovanje. U traenju i
oekivanju posla, zavrava jo dodatno kolovanje za keramiara, ali posao ne
nalazi. Povremeno radi kod majstora gdje je ranije obavljao ueniku praksu, ali
poetkom 2007. g. takav nain rada prestaje. Zato u meuvremenu nije traio
stalan posao? elio je pod svaku cijenu raditi samo kod tog majstora.
Vrijeme provodi u kui, uglavnom ne radei nita, nezadovoljan je, maloduan i
10
zbornik.indd 10
15.2.2008 1:38:08
IDENTITET STRUKE
osjea se manje vrijednim. Majka kae da je ubija njegova apatija i onaj pogled
kroz. Dok eka posao, zavrava vozaki ispit, kompjutorski teaj. Roditelji ili
iniciraju ili potiu njegove aktivnosti i J. uvijek ima njihovu podrku.
2002. g. dolazi na pregled u Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mlade, gdje ga
primaju pod dijagnozom Asperger sindrom (AS) . Periodino odlazi na
preglede, sve do prole godine, kada ga ukljuuju na grupne terapije unutar
dnevne bolnice, no ne voli odlaziti tamo i ne osjea se ugodno. Nakon ponovnog
razgovora u bolnici, naziva potencijalnog poslodavca iji je telefonski broj imao
nekoliko mjeseci i odmah je dobio posao. Nedavno je dobio stalni posao s
probnim rokom od tri mjeseca.
Roditelji su sretni zbog toga i, kao i uvijek, zabrinuti za budunost. Svjesni su
da je on iznimno zatiivano dijete/mladi i nisu sigurni kako bi se snalazio
u ivotu bez njihove podrke. Kako stare tako ih brine njegova budunost.
Nedavno su mu rekli kakvu dijagnozu ima, kako se prema takvim osobama
odnose u svijetu i kod nas. Svjesni su dvojbi koje postoje oko toga, strepe od
budunosti, ali se nadaju da e sve biti dobro.
Beki lijenik Hans Asperger 1944. g. opisao je sindrom koji je nazvao autistika
psihopatija. Prikaz sindroma dao je na osnovi opisa etiri svoja pacijenta, djeaka
u dobi od 6 do 16 godina, koji su pokazivali probleme u socijalnoj interakciji
usprkos dobrim jezinim i kognitivnim vjetinama. Bili su preokupirani
neobinim interesima, imali potekoe u noenju s osjeajima uvijek teei da ih
intelektualiziraju, uz siromanu empatiju i potekoe razumijevanja socijalnih
odnosa. Takoer je spomenuo njihovu motoriku nespretnost s neobinim
dranjem i openito siromanu svijest o pokretima tijela u prostoru. U vrijeme
svjetskog rata u Europi njegov lanak je proao nezapaeno. Za razliku od Lea
Kannera koji je, samo godinu dana ranije u Sjedinjenim Dravama, opisao 11
svojih pacijenata, djece kojima je pripisao dijagnozu infantilnog autizma i njime
pobudio velik interes. Dijagnozu Aspergerov sindrom u praksu je uvela Lorna
Wing 1981. g. , u nastojanju da odvoji klasini, tzv. Kannerov autizam od vrste
autizma koji su predstavljale osobe blae izraenih simptoma autizma. Glavna
obiljeja te skupine po Lorni Wing su: nedostatak empatije, neadekvatna,
jednosmjerna komunikacija, tekoe u izgradnji prijateljstava, pedantan,
repetitivni govor, siromana neverbalna komunikacija, izrazita preokupiranost
odreenim temama/predmetima, nespretnost u pokretima i udno dranje
tijela. Dijagnoza je prihvaena, no kriteriji za njeno odreivanje su se mijenjali
i revidirali, ovisno o autorima (Wing 1981, Gillberg i Gillberg 1989, Tantam
1988, Szatmari et al. 1989, prema Klin et al. 1998) .
11
zbornik.indd 11
15.2.2008 1:38:08
Danas se Aspergerov sindrom definira kao teak i kronini neurorazvojni

poremeaj, manifestira se kao socijalni deficit tipa kao u autizmu, ogranienih
interesa kao u autizmu, ali u suprotnosti s autizmom, s relativno dobrim
jezinim i kognitivnim razvojem. Poetak ili barem prepoznavanje poremeaja
obino je nakon tree godine ivota.
Za postavljanje dijagnoze najee se koriste kriteriji iz Meunarodne
klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB10, 1994) Svjetske
zdravstvene organizacije i kriteriji Dijagnostikog i statistikog prirunika za
duevne poremeaje Amerikog udruenja psihijatara (DSMIV, 1996) . Oni
govore o pervazivnim razvojnim poremeajima ili poremeajima iz autistinog
spektra u koje pripadaju:
Aspergerov poremeaj,
Rettov poremeaj,
Autistini poremeaj,
Dezintegrativni poremeaj i
Atipini autizam, ako nije drugaije specificirano.
Iako opsene, ove klasifikacije nisu potpuno jasne u odreivanju diferencijalne
dijagnostike izmeu autistinog i Aspergerovog poremeaja. Jedini kriterij
razgranienja je poetak poremeaja, koji je kod autistinog poremeaja do tree
godine ivota, a kod Aspergerovog poremeaja se prepoznaje tek nakon tree
godine, ali ni to nije obvezujue. Jezini i kognitivni razvoj u djece s AS je dobar,
ali tu dolazi do preklapanja s autistinim poremeajem koji obuhvaa djecu s
autizmom u rasponu od vrlo niskog intelektualnog nivoa funkcioniranja, pa do
onih s prosjenom ili ak natprosjenom inteligencijom. Ono to predstavlja
problem diferencijalne dijagnostike, to je razlikovanje ove subgrupe prosjenih
ili natprosjenih osoba s autizmom iz autistinog poremeaja i Aspergerovog
poremeaja.
U popratnim tekstovima DSMIV i MKB10 oba prirunika navode motoriku
nespretnost, a priroda ogranienih interesa esto je povezana s neobinim,
intenzivnim i visoko ogranienim interesom ili interesima. Problemi socijalne
interakcije, komunikacije i odgovori na okolinu ne moraju biti tipa kao u
autizmu.
Dijagnoza Aspergerovog poremeaja doivjela je pravi boom posljednjih
15ak godina u razvijenim zemljama Europe i svijeta. Otkrivaju se adolescenti
i odrasli koji odgovaraju opisu klinike slike. Neki od njih piu i govore o sebi,
o osobnim iskustvima i problematici poremeaja iz autistinog spektra. Aktivni
su u udrugama za autizam i tijelima koja odluuju o mnogim bitnim pitanjima,
12
zbornik.indd 12
15.2.2008 1:38:08
IDENTITET STRUKE
jer vjeruju da se nitko nee boriti za njihova prava tako dobro kao oni sami. GP
Robertson jedna je od njih i kae: Dijagnoza predstavlja nae pravo da znamo,
polazite prema bogatstvu i raznolikosti naina da se bude osoba.
S obzirom na male razlike u kriterijima za visokofunkcionirajue autiste i one
Aspergerovog sindroma, mogu rei da i nije naroito bitno da li je J. postavljena
posve korektna dijagnoza. Pitanje je da li bi Ju. , a i njegovim roditeljima u
ivotu bilo bolje da je imao dijagnozu, da li bi njegovim uiteljima, a kasnije i
majstorima, bilo lake raditi s njim i zauzeti ispravan stav, da li bi imao ponekog
prijatelja da je njegova okolina znala da on nije neki udak, ve djeak/mladi
sa specifinim razvojem, uvjetovanim njegovom dijagnozom.
Ovim radom elim skrenuti panju na problem nedovoljno dobrog
prepoznavanja ovog poremeaja, jer se on najee u nas ne dijagnosticira.
Neto to ne postoji, ne moe niti senzibilizirati javnost i pripremiti je za ispravno
noenje s tim problemom. Naime ova djeca se ne prepoznaju u vrtiima, jer
su pametna, ali posebna ili osebujna. Roditelji ne ele dijagnozu za njih u toj
dobi, jer se nadaju da je njihovo udatvo prolazno i ne ele ih stigmatizirati.
U koli, jer oni su mahom u redovnim kolama, socijalno su izdvojeni, jer su
drugaiji, ali nitko se s njima ne bavi dok bez problema savladavaju kolsko
gradivo. Ako bi im netko i htio posvetiti panju i pomoi im, pitanje je da li zna
kako. Pomoi njima samima da se lake nose sa svojom percepcijom okoline i
da ue razumijevati meuljudske odnose, prilagoavati im se, a bez uruavanja
vlastitog integriteta, trebao bi biti zadatak strunjaka, dakle nas.
Ne zaboravimo, mnogo J. je meu nama, preputenih sebi samima.
LITERATURA
1. Amerika psihijatrijska udruga (1996) , Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne
poremeaje, etvrto izdanje, Naklada Slap, Jastrebarsko. Pervazivni razvojni poremeaji,
str. 6780.
2. Atwood, T. (1998) . Aspegers Syndrome. Jassica Kingsley Publishers. London and
Philadelphia
3. Happ, F. (1988) . Autism, an introduction to psychological theory. Harvard University
Press. Cambridge, Massachusetts
4. Klin, A. , Volkmar, F. R. , Sparrow, S. S. (2000) . Asperger Syndrome. The Guilford Press.
New York
5. Robertson, G. P. (2006) . Diagnosis of Asperger Syndrome our right to know. Full
Text Versions Autism Safari 2006 2nd World Autism Congress. Cape Town, South
13
zbornik.indd 13
15.2.2008 1:38:08
Africa
6. Svjetska zdravstvena organizacija (1994) . Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih
zdravstvenih problema. deseta revizija, Medicinska naklada Zagreb, Zagreb, Pervazivni
razvojni poremeaji str. 285287.
7. Szatmari, P. (2004) . A mind apart, Understanding Children with Autism and Asperger
Syndrome. The Guilford Press. New York, London
ABSTRACT
MATURING OF A BOY WITH ASPERGER SYNDROM
The paper is a case study which presents a boy with Asperger sindrom (AS) . After
he shortly attended a preschool treatment for autistic children, he continued his
education within mainstream settings and finished elementary and secondary
school. He became a plumber and has recently started to work.
This paper is about diagnostic problems in AS and highfunctioning autistic
persons in our country. These persons rarely get a correct diagnosis, consequently
themselves and their families are deprived of professional help. It is very important
to educate professionals as well as to raise public sensibility about needs of these
persons.
14
zbornik.indd 14
15.2.2008 1:38:09
IDENTITET STRUKE
ULOGA I VANOST UENIKE ZADRUGE U

USTANOVAMA ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE
I REHABILITACIJU UENIKAS POSEBNIM
POTREBAMA
urica Petrovi
Hrvatska
SAETAK
Uenika zadruga je pedagoki projekt za uinkovitije pripremanje uenika za rad
i ivot.
Organizira se kao izvannastavna aktivnost i praktina nastava, a s ciljem
razvijanja i promicanja stvaralatva djece i mladei. Radom u zadruzi postie se
itav niz ciljeva na podruju socijalizacije, funkcionalnog odgoja i obrazovanja,
poduzetnikog odgoja i uinkovitije pripreme za nastavak obrazovanja, za ivot
i rad.
Uenika zadruga u programima odgoja i obrazovanja i rehabilitacije uenika i
osoba s posebnim potrebama ima i znaajniju ulogu. Ona im prua mogunost
boljeg, cjelovitijeg i konkretnijeg ukljuivanja u iru drutvenu zajednicu. Svojim
aktivnostima uenika zadruga kod uenika razvija: samostalnost, jaanje
samopouzdanja, samopotovanja, timski pristup radu, voenje skrbi o sebi i
osobnoj egzistenciji te stjecanje radnih navika i vjetina.
UVOD
Percepcija i doivljaj javnosti o ivotu, odgoju, obrazovanju i radu djece i osoba
s tekoama u razvoju, razvija se i mijenja. Na nju utjee mnogo toga kao to je
rad raznovrsnih institucija, strunjaka i roditelja.
Kako strunjaci posebno nose najvei dio odgovornosti glede pozitivne
percepcije, kao i u ostalima segmentima ivota ove populacije, njihov je zadatak
da koriste svaku mogunost koja prua priliku za njihovu bolju i sretniju
budunost.
Gotovo svakodnevno iznalaze se i primjenjuju nove mjere i postupci za
suvremen i cjelovit pristup rjeavanju zbrinjavanja djece i osoba s tekoama
u razvoju. Unato tome procesi poboljanja kvalitete njihova ivota idu jo
uvijek presporo. Stoga je svaka djelatnost, koja brine prvenstveno o interesima,
potrebama i mogunostima ove populacije, dobrodola.
15
zbornik.indd 15
15.2.2008 1:38:09
Odgoj i obrazovanje, kao i ivot uostalom, temelji se na povjerenju, toleranciji,

znanju, umijeu. Osmiljene i struno voene aktivnosti potaknut e osobni
razvoj svakog pojedinca u skladu s njegovim potrebama i interesima. Svoju
ulogu u tome svakako ima i asocijacija koju nazivamo uenika ili kolska
zadruga. Ovo je prilika da bolje upoznate njezine aktivnosti i mogunosti.
Iako uenika zadruga kao oblik odgojnoobrazovnog rada postoji itavo
stoljee, vjerujem da ju jo uvijek moemo bolje upoznati. Isto tako vjerujem
da u na osnovu svojeg desetogodinjeg iskustva prikazati prednosti koje nam
zadruga prua u odgojnoobrazovnom radu, a posebice u radu s uenicima u
posebnim ustanovama.
Miljenja sam da bi zadrugu trebala imati svaka ustanova koja obrazuje ili brine
o ovoj populaciji.
TO JE DOBRO ZNATI O UENIKOJ ZADRUZI
Uenika zadruga kao oblik izvannastavnih aktivnosti postoji u kolama svih
oblika. Unato svojoj znaajnoj ulozi i doprinosu procesu odgoja i obrazovanja,
trebala bi biti bolje poznat i vie popularan oblik tog procesa.
Uenika zadruga poznata je jo u 19. stoljeu. Mree uenikih zadruga postoje
u Europi i u Americi.
Ueniko zadrugarstvo je izvannastavna aktivnost koja prelazi predmetne
granice i otvara vrata suradnicima izvan kole. Uenika zadruga jedna je od
prvih reakcija kole na vlastite barijere i povratak izvornom funkcionalnom
uenje i pripremanju za svakodnevni ivot.
Ueniko zadrugarstvo doputa djeci i mladei da budu slobodni, kreativni i
kooperativni. Oslobaanje i razvitak stvaralatva, te stjecanje aktivnog znanja,
vjetina i sposobnosti ine ueniko zadrugarstvo privlanim i uinkovitim.
Temelji uenikog zadrugarstva su dragovoljnost, aktivno sudjelovanje u
procesu rada koji je organiziran kao odgojnoobrazovni proces, razvijanje
sklonosti i sposobnosti uenika.
Program rada zadruge otvara kolu suradnicima, upoznaje okruje s njezinim
radom, pridonosi dinamici ivota i rada u koli. Znanja i umijea se stvaralaki
primjenjuju, rue se granice meu predmetima i obrauju zadae koje se javljaju
u ivotu.
Rad u uenikoj zadruzi omoguuje njezinim lanovima stjecanje znanja, razvoj
i stjecanje vjetina i navika, razvoj samostalnosti, tolerancije, osjeaj za timski
rad, upoznavanje s procesom proizvodnje, organizacijom rada i gospodarsko
trinimposlovanjem. Aktivnostima u zadruzi uenici upoznaju i njeguju etno i
ekobatinu, upoznaju i ukljuuju se u ivot ire zajednice.
Realizacijom ciljeva rada u uenikoj zadruzi, izuzetno se moe doprinijeti
16
zbornik.indd 16
15.2.2008 1:38:09
IDENTITET STRUKE
boljoj kvaliteti strunog rada s populacijom osoba s posebnim potrebama.

Ciljevi rada u uenikoj zadruzi
Uenika zadruga treba okupiti to vei broj uenika. Svojim aktivnostima
stjee, iri i produbljuje znanja, sklonosti i interese, a posebno razvija radne
navike i vjetine, stvaralatvo, svijest o ouvanju prirode i njegovanje batine.
Rad u zadruzi se temelji na sposobnostima i interesima uenika i uitelja
voditelja te karakteristikama lokaliteta kole. Praktinom primjenom znanja
profesionalno usmjerava uenike prema zanimanju ili praktinoj djelatnosti
kojom se u ivotu mogu baviti.
Osim uenika lanovi ili suradnici zadruge mogu, a i dobro je da jesu, roditelji i
osobe iz vanjskog okruenja koje mogu doprinijeti boljem radu zadruge.
PROGRAM RADA UENIKE ZADRUGE
Djelatnost zadruge je proizvodni ili usluni rad. To treba biti prepoznatljiv
proizvod i mora imati makar minimalnu ekonomsku vrijednost ili korist. Svoju
poziciju moraju nai na otvorenom tritu jer su namijenjeni prodaji.
Rad u zadruzi se organizira i izvodi na pravilima odgojnoobrazovnog procesa.
Podruje rada izabire se u sukladnosti sa sposobnostima i dobi uenika, znanjima
uitelja voditelja, te specifinostima zemljopisnopovijesnog okruenja. Tako
e se djelatnost ovisiti o tome da li je kola smjetena u ruralnom ili gradskom
podruju. Povijesna tradicija i etnobatina takoer mogu odrediti djelatnost
zadruge. Djelatnost zadruge provodi se kroz vie sekcija, ije se aktivnosti
razlikuju. Na taj se nain uenicima viestruko prua mogunost izbora rada.
Svaka sekcija ima voditelja sekcije.
Plan i program zadruge ulazi u godinji plan i program kole i usklaen je s
odgojnoobrazovnim ciljevima te sposobnostima uenika.
ORGANIZACIJA RADA ZADRUGE
Rad u uenikoj zadruzi organiziran je kao oblik slobodnih aktivnosti.
Poeljno je da se rad u zadruzi organizira kroz vie sekcija. Svaka sekcije ima
svojeg voditelja i svoj program. Raznovrsnost sekcija omoguava zadrugarima
da izaberu praktine aktivnosti koje najbolje zadovoljavaju njihove potrebe,
interese i razvoj potencijala. Dio programa rada zadruge moe biti realiziran
kroz redovni program kole (radni odgoj, tehnika i likovna kultura) .
DOPRINOSI ZADRUGE KOLI
Uenika zadruga otvara vrata kole. Potie suradnju s roditeljima, lokalnom
i irom zajednicom, kulturnim ustanovama. Organiziranjem prodaje na
izlobama i sajmovima vri se promidba kole i njezinog rada.
17
zbornik.indd 17
15.2.2008 1:38:09
Nabavom opreme, alata, pribora i aparata za zadrugu oprema se i kola.

Svojim radovima uenika zadruga znaajno doprinosi estetskom ureenju
kole.
OSNIVANJE UENIKE ZADRUGE
Ueniku zadrugu osniva kola ( Zakon o osnovnom kolstvu, l. 29. stav. 1 NN
69/2003) .
kolski odbor donosi odluku o osnivanju i imenuje privremeni zadruni
odbor od tri lana. Njegov zadatak je izrada pravila i ustroja zadruge, prijedlog
programa rada, prijedlog zaimenovanje lanova zadrunog odbora (57
lanova: voditelji, roditelji, uenici, vanjski lanovi) i odravanje osnivake
skuptine.
UPRAVLJANJE ZADRUGOM
Zadrugom upravljaju svi lanovi preko skuptine zadruge. Uu upravu ini
Zadruni odbor koji ima svog predsjednika i tajnika. Zadruno struno vijee
ine svi voditelji sekcija.
Za svoje aktivnosti zadruga dobiva odobrenje od uprave kole. Financijska
sredstva i ukupno financijsko poslovanje vodi raunovodstvo kole na posebnoj
kartici. Novanim sredstvima raspolae iskljuivo zadruga za svoje potrebe.
Koristi ih za nabavu opreme, materijala za rad, nagrade i potpore zadrugarima
te za struno napredovanje.
RAD U UENIKOJ ZADRUZI LIPA, OSNOVNE KOLE NAD LIPOM U
ZAGREBU
Osnovna kola Nad lipom, kola je s posebnim programima i gotovo 80 godina
iskustva u tom radu. U koli se provode dva programa: program osnovnog
obrazovanja uenika s lakom mentalnom retardacijom i utjecajnim tekoama
u razvoju i program za uenika s umjerenom i teom mentalnom retardacijom.
U svom radu kola nudi primjerene sadraje, potujui osobnost uenika. U
sustavu je meunarodnih Eko kola, vjebaonica Edukacijskorehabilitacijskog
fakulteta Sveuilita u Zagreba i ima Ueniku zadrugu Lipa.
Uenika zadruga ima desetogodinju tradiciju. Svoj rad zapoela je kao
kreativna radionica, zahvaljujui izuzetnom zalaganju nekoliko kolegica uitelja
defektologa na podruju radnih aktivnosti. One su pomno planirane i izvoene,
a maksimalno prilagoene sposobnostima uenika.
Zahvaljujui kreativnosti i trudu uitelja defektologa dobivali smo lijepe i
korisne radove koje smo prodavali na kolskim izlobama. Na taj nain mogli
smo sami financirati nabavu novog pribora i materijala neophodnog za rad.
18
zbornik.indd 18
15.2.2008 1:38:09
IDENTITET STRUKE
Aktivnosti su se irile. Osnovali smo tri sekcije koje postoje i danas: keramiarska,
veziljska i likovna sekcija. Tako je uenicima omogueno da biraju aktivnost
prema svojim interesima i sposobnostima.
PROGRAM RADA UENIKE ZADRUGE LIPA
Program rada uenike zadruge moe se osmisliti na razliite naine. Pri tome je
vano misliti na sposobnosti uenika, afinitete uitelja, mogunosti opremanja
(oprema za rad) i mogunosti plasmana proizvoda zadruge.
Program rada zadruge jedinstvena je prilika i za pristup odgojnoobrazovnom
radu prema naelima HNOSa (Hrvatski nacionalni obrazovni standard)
korelacija, integrirana nastava, projektna nastava.
to radimo
Rukovodei se naelima rada u uenikoj zadruzi, koristei svoja i druga
iskustva, odluili smo svoje radove posvetiti gradu u kojem ivimo. Na taj smo
nain bolje upoznali Zagreb, njegove ustanove, crtice iz prolosti. Dio toga
prenijeli smo na svoje radove. U glini izraujemo licitarska srca, mali crveni
estinski kiobran, zidne satove te ukrasne i uporabne posude razliitih oblika
i veliina , s otiskom ipke. Vezene platnene torbe i pregae s motivima licitara
i slinim karakteristinim detaljima Zagreba obile su i druge kontinente kao
suvenir i poklon. Razliitim likovnim tehnikama prikazujemo motive grada
Zagreba na estitkama i slikama.
Dio programa svake godine posveujemo izradi prigodnih ukrasa i predmeta
vezanih za blagdane Boia i Uskrsa.
Kako radimo
Rad u zadruzi organiziran je kao slobodna aktivnost, a dijelom kao dio
programa za podruje izobrazbe u skupinama radnog osposobljavanja. U rad
se povremeno ukljuuju i ostali uenici kole ( izrada estitaka, pisanica) .
Aktivnosti se provode kroz tri sekcije. Svaka ima svoj program i svojeg
voditelja.
Osnovno polazite za rad u zadruzi je dobrovoljnost. Uenici se ukljuuju samo
ako to ele. Rad je organiziran u malim grupama, petest uenika. Najee
radimo u parovima, individualiziranim pristupom.
Posao izrade svakog predmeta sadri niz razliitih postupaka, faza rada
(razlikuju se po sloenosti ) . Kod modeliranja, rada s glinom, to su: oblikovanje
elemenata od gline, valjanje, spajanje , graenje elemenata, bruenje, bojanje,
oslikavanje, glaziranje keramike. Svaki od navedenih postupaka u sebi
objedinjuje vie faza. One se razlikuju po svojoj sloenosti, neke su manje, a
neke vie zahtjevne za izvoenje.
19
zbornik.indd 19
15.2.2008 1:38:09
Upravo ta razliitost omoguava da uenici razliitih mogunosti boljih ili

loijih, dobiju priliku uenja, rada ili okupacije u koli. Dakle svaki uenik
dobiva priliku izbora posla, faze rada, koji je po svojoj sloenosti primjeren
njegovim sposobnostima.
Kako uimo
Prva, uvijek prisutna aktivnost u radu zadruge je praktian rad. Aktivnosti
koje on obuhvaa razliite su od izrade loptice, valjanje ploice, formiranje
valjia, oblikovanje forme, rezanje, sastavljanje, lijepljenje, rezanje, slaganje,
pranje, brisanje. Dakle uimo kroz neposrednu stvarnost, zorno predoenim
postupcima, konkretnu aktivnost.
Veliku vrijednost ima meusobno uenje. Uenici meusobno reflektiraju svoje
vjetine i vrlo uspjeno ue jedan od drugoga.
to uimo
Postignua koja se realiziraju kroz rad u zadruzi su mnogobrojna. Uenici
zadrugari upoznaju razliite tehnike rada s glinom, s iglom i koncem, razliite
likovne tehnike. Nadalje stjeu radne vjetine i navike.
Uimo raditi u zajednitvu s drugima, pomagati jedni drugima, nadopunjavati
se, suraivati. Ali isto tako moemo birati ono to elimo raditi, kada i s kim.
Stjecanje samostalnosti, sigurnosti, zadovoljstva i samopuzdanja postignutim
rezultatima rada.
Svaka aktivnost ima svoju pripremnu i zavrnu fazu. One su isto tako vane kao
i glavna faza rada. Kroz njih uimo i upoznajemo prostor i prostorne odnose,
veliine, oblike, pribor i alat koji koristimo, nain rukovanja i zatite pri radu.
Uimo prati, brisati, spremati, sortirati.
Razvijamo i uvrujemo higijenske navike i uimo da je ljepe ivjeti u
urednom prostoru. U pripremnoj fazi upoznajemo i predmet izrade , njegovu
povijest, funkciju, vrijednost.
POSTIGNUA: OBRAZOVNA, ODGOJNA, MATERIJALNA
Tijekom rada u naoj uenikoj zadruzi, uenicimladi zadrugari stekli su
znanja iz podruja rada s glinom i oblikovanja glineizrada ukrasno uporabnih
predmeta od keramike. Nadalje svladali su vie tehnika veza na platnu kao i
razliite likovne tehnike. Nauili su kako nastaje gotov proizvod, kako se moe
upotrijebiti, i kada i kako se moe prodati. Stalno uimo kako svoje znanje
moemo primijeniti u praksi.
Rad u zadruzi razvija uinkovitost, urednost, tonost, upornost, samostalnost,
sigurnost i zadovoljstvo. Svakom zadrugaru zadruga daje mogunost
20
zbornik.indd 20
15.2.2008 1:38:09
IDENTITET STRUKE
sudjelovanja u njezinom radu kako u planiranju i realizaciji radnih aktivnosti

tako i u plasmanu proizvoda i raspodjeli financijskih sredstava.
Radom u zadruzi razvili smo niz pozitivnih osobina linosti, kao to su
prijateljstvo, tolerantnost, odgovornost.
Uenika zadruga je svojim sredstvima sudjelovala u opremanju kole. Tako
je kupljena keramika pe, lonarsko kolo, raunalna oprema, fotoaparat,
digitalna kamera.
Na upanijskim natjecanjima uenikih zadruga pet puta zaredom osvojili smo
prvo mjesto, a na dravnom natjecanju tree mjesto u kategoriji ustanova s
posebnim programima.
Tako je u naoj uenikoj zadruzi. No tako, i jo bolje, moe biti u svakoj
uenikoj zadruzi, posebno u onoj koja e djelovati u ustanovama s posebnim
programima.
ZAKLJUAK
Uenika zadruga je pedagoki projekt za uinkovitije pripremanje uenika za
rad i ivot.
Organizira se kao izvannastavna aktivnost i praktina nastava a s ciljem
razvijanja i promicanja stvaralatva djece i mladei. Radom u zadruzi postie se
itav niz ciljeva na podruju socijalizacije, funkcionalnog odgoja i obrazovanja,
poduzetnikog odgoja i uinkovitije pripreme za nastavak obrazovanja, za ivot
i rad.
Uenika zadruga u programima odgoja i obrazovanja i rehabilitacije uenika i
osoba s posebnim potrebama ima i znaajniju ulogu. Ona im prua mogunost
boljeg, cjelovitijeg i konkretnijeg ukljuivanja u iru drutvenu zajednicu.
Svojim aktivnostima uenika zadruga kod uenika razvija: samostalnost,
jaanje samopouzdanja, samopotovanja, timski pristup radu, voenje skrbi o
sebi i osobnoj egzistenciji te stjecanje radnih navika i vjetina.
LITERATURA
1. Petak, Antun ; Ankica, Hajsok . Uloga i ustroj uenike zadruge , Seminar za voditelje
uenikih zadruga, Pore 18. 21. sijenja 2006.
2. Cindri, Mijo . Odgojnoobrazovna uloga uenike zadruge, Seminar za voditelje
uenikih zadruga, N. Gradika 27. 29. studenog 2004.
21
zbornik.indd 21
15.2.2008 1:38:09
ABSTRACT
THE ROLE AND IMPORTANCE OF PUPILS ASSOCIATION IN THE
INSTITUTIONS FOR EDUCATION AND CARE OF PUPILS WITH SPECIAL
NEEDS
Association is a pedagogical project for efficient preparation of pupils for work
and life. It is organized as an extracurricular practical activity with a purpose of
developing and promoting childrens creativity. By working in pupils association a
lot of goals can be accomplished in the area of socialization, functional education,
entrepreneurial education and efficient preparing for future education, life and
work.
Pupils association has an even greater role in educational programs of pupils
and persons with special needs. It has a possibility of better and more concrete
integration of pupils in a society. With its activities the association develops in
pupils/students independency, selfconfidence, selfesteem, team work, selfcare
and working habits and skills for their future.
22
zbornik.indd 22
15.2.2008 1:38:09
IDENTITET STRUKE
RODITELJIPARTNERI
ISKUSTVA IZ PRAKSE
Snjeana Beloevi
Hrvatska
SAETAK
Svoja iskustva temeljim radom u skupini s cerebralnom paralizom i utjecajnim
tekoama, predkolske dobi.
U skupini su djeca razliite dobi i sposobnosti. Kronoloka dob djece kree se od
tri do sedam godina. Roditelji svakodnevno dovode djecu u predkolsku skupinu.
Rad u skupini obavlja defektologodgajatelj. Roditelje pouavam kako svaku
aktivnost za koju dijete pokae zanimanje iskoristiti u svrhu daljnjeg kognitivnog
razvoja i ublaavanja ili otklanjanja djetetove neprimjerene reakcije. Roditelji se
svakodnevno ukljuuju u rad kao pomagai u savladavanju pojedinih aktivnosti.
Tijekom godine gradimo partnerski odnos s roditeljima. Tako je uspjeh u radu
bri, a djeca, roditelji i mi, zadovoljniji i sretniji.
UVOD
Unatrag nekoliko godina potreba za ukljuivanjem djece sa CP i ostalim
tekoama predkolske dobi sve je vea. Naalost, u Krapinskozagorskoj
upaniji djeluje samo jedna predkolska skupina i to u koli pri Specijalnoj
bolnici Krapinske Toplice. U skupini su djeca razliitih sposobnosti u dobi od 3
do 7 godina. Djeca su od dojenakog doba ukljuena u razvojnu kineziterapiju
u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, a od tree godine se ukljuuju
u predkolsku skupinu. Odgojnoobrazovni rad u skupini obavlja samo
defektolog. Posljednjih je godina broj djece u predkolskoj skupini oko 20.
Rano ukljuivanje djece sa oteenjima u odgojno obrazovni proces je
iznimno vano.
Zbog brojnosti djece u skupini i potrebe za svakodnevnim radom u predkolskoj
skupini, postignut je dogovor sa roditeljima da djeca dolaze u vrti u dvije
grupe. Svaka traje dva i pol sata. U zadanom vremenu defektolog provodi u
vrtiu krai program odgojno obrazovnog rada. Ostalo vrijeme djeca su na
logoterapiji, radnoj i kineziterapiji, i ostalo.
Zbog brojnosti djece i samih oteenja, svaki odgojno obrazovni rad
defektologaodgajatelja u skupini bio bi nemogu da u njega nisu ukljueni i
roditelji kao pomagai.
23
zbornik.indd 23
15.2.2008 1:38:10
OD RODITELJA PROMATRAA DO RODITELJAPOMAGAA

Roditelje pouavam kako da iskoriste svaku djelatnost za koju dijete pokae
zanimanje u svrhu daljnjeg kognitivnog razvoja i ublaavanja, ili otklanjanja
djetetovih neprimjerenih reakcija.
Cilj suradnje roditelja i defektologa odgajatelja je dobrobit djeteta i to nam je
polazite za daljnji rad.
Dobrom se suradnjom eli ostvariti kontinuitet u odgoju i obrazovanju te
omoguiti svakom djetetu razvoj u sredini u kojoj e se osjeati prihvaeno,
voljeno, sigurno, zadovoljno i sretno.
U odnosu roditelja i defektologa odgajatelja u skupini vano je razlikovati ulogu
svakog od njih i ne pokuavati profesionalizirati roditelja niti omalovaavati
profesionalne vjetine defektologa odgajatelja.
Ne postoji arobna formula koja e sve rijeiti, ve se takav odnos ui i gradi u
svakodnevnom radu.
U predkolskoj skupini roditelji nisu itavo vrijeme i ne borave svi roditelji.
Dogovorom odabiremo roditelje koji e biti produene ruke defektologa u
radu sa djecom.
Tijekom godine pripremam roditelje sluei se individualnim razgovorima
i strunim radionicama, upoznajem ih s oteenjem kod djece i upuujem
na adekvatan pristup djetetu. Oglasna ploa prozori za roditelje ispred
vrtia uvijek je puna zanimljivosti, informativnih letaka ili lanaka o temama
vezanim za djecu predkolske dobi, o njihovim pravima te planiranim tjednim
aktivnostima u predkolskoj skupini. Najtei zadatak bio je nauiti roditelje da se
naviknu na informativni prozori te ponu itati i raspravljati o ponuenom
sadraju.
Prije no to roditelji uu u predkolsku skupinu, vano je da budu u kontaktu
sa svojim emocijama. U svojim ponaanjima dijete kopira emocionalno
ponaanje roditelja, esto majke. Znamo da su djeca do 7. godine u tzv. fazi
egocentrizma kada interpretiraju svijet na nain Ja sam centar svega.
Mnogi se roditelji na taj nain odnose prema svom djetetu pa izazivaju preveliku
ovisnost, previe ga zatiuju, a samim tim i koe njegov daljnji razvoj.
U fazi egocentrizma dijete misli da je za sve krivo, pa i za emocije svojih roditelja.
Zato je vano priznati svoje emocije: Ja sam nesretna. Oprosti, to nema veze s
tobom.
Ako se s druge strane ponaamo normalno, a dijete osjea nau nervozu, ono
nee moi izai s time na kraj. Bit e u emocionalnoj nedoumici, jer ako mu
roditelj (autoritet) pokazuje jedno, a dijete osjea drugo, ono poinje gubiti svoj
identitet. Samim tim gubi samopouzdanje.
24
zbornik.indd 24
15.2.2008 1:38:10
IDENTITET STRUKE
Kod nekih je roditelja to dugotrajan proces, kojeg se vrlo teko oslobaaju, a

neki ga se jo ne mogu osloboditi iako su djeca ve tri godine u skupini. Vano je
da mi kao struni djelatnici pridobijemo povjerenje djece i povjerenje roditelja
da radimo dobro, da smo kompetentni i struni za rad.
U svakodnevnom radu nastojim probuditi iskricu djeteta u roditeljima da
postanu znatieljno dijete koje istrauje prostor.
To je naroito vidljivo u zajednikim kreativnim radionicama za izradu ukrasa
povodom Uskrsa i Boia, te izradom maski ili organiziranim izletima i
susretima.
Polazite moga rada je dijete i igra. Ono to se naui kroz igru, zauvijek se pamti.
Igra je jedan od prvih naina uenja. Omoguava svakome da znanja koja mu
mogu pomoi u djelotvornoj organiziranoj akciji pronae u sebi i kroz vlastito
iskustvo.
Roditelji pomagai se mogu igrati s drugom djecom, tjeiti ih kad plau,
pomoi pri nekim aktivnostima, npr. kod rezanja, lijepljenja, iljenja ili pomoi
oko njege i ostaloga.
Za uspostavljanje partnerskog odnosa vano je da roditelji vide mogunost
zajednikog rada. Uspjenost uspostavljanja partnerskih odnosa ovisi o
potovanju prava i zadovoljavanju potreba djece.
Partnerski odnos je dugotrajan i nezavren proces koji se neprestano dograuje
i nikada ne zavrava.
Osmislila sam nekoliko igara u kojima sudjeluju roditelji i djeca.
PRIKAZ NEKIH ZAJEDNIKIH IGARA
Cilj je zajednika igra:
Prikaz i osvjeivanje sposobnosti svakog djeteta u njihovih roditelja.
Ponavljanje i utvrivanje nauenih sadraja o plodovima jeseni, vou i
povru.
Koritenje prirodnih materijala i voa i povra kao didaktikog matrijala u
vjebama vizualne percepcije, fine motorike i kognitivnog razvoja.
Uenje putem igre.
to samostalniji rad djece.
Stvaranje vedre i vesele atmosfere.
Aktivnost provodim kroz nekoliko igara.
1. igra: Sastavi grozd
Zadatak igre je da dijete u to kraem vremenu od izrezanih kruia
(prilagodimo ih veliinom i tvrdoom svakom djetetu, ovisno o individualnim
25
zbornik.indd 25
15.2.2008 1:38:10
sposobnostima) sastavi i zalijepi grozd. Roditelji mogu pomoi u sastavljanju

grozda svojim uputama ili u lijepljenju pridravajui papir ili ljepilo.
2. igra: Skriveni krumpiri
Svako dijete dobiva kutiju punu izrezanih papiria (koje smo mi zajedno prije
nekoliko dana narezali i natrgali) izmeu kojih smo sakrili 10 krumpira.
Roditelji pridravaju kutije djeci prilikom traenja ili mehaniki vode ruke
djeteta svojim rukama u traenju krumpira.
3. igra: Sastavi jabuku ili kruku
U igri sudjeluju roditelji i djeca zajedno sastavljajui i lijepei voe izrezano u
12 razliitih dijelova.
4. igra: Ispui jabuku sa stabla
Djeca puui trebaju sruiti jabuku od papira sa stabla na pod.
Roditelji pridravaju podlogu (stablo) .
5. igra: ienje graha
Djeca trebaju im prije oistiti grah te prema boji i obliku rasporediti grah u za
to odreene posudice.
Roditelji paze da djeca pravilno rasporeuju grah i pomau im u otvaranju
ljuski graha.
6. igra Voe i povre
Svako dijete ima karton (primijenjen svakom djetetu ovisno o sposobnostima)
s napisanim zadatkom. Roditelj mu ita zadatak, a djeca to crtaju ( npr. jabuku)
.
Djeca samostalno ili uz pomo roditelja odreuju mjesto na velikom papiru
gdje e zalijepiti crte, ovisno o vrsti plodova kojoj pripada.
Svi zajedno sudjelovali smo u izradi plakata i prikazu nastalih radova.
Igre smo provodili u dva dana.
Djeca i roditelji su pokazali veliki interes i zadovoljstvo ovakvim nainom rada.
Zavrila bih rad citatom Agnes Peplier iz Kovega s blagom: Nije lako nai
sreu u sebi, a nije ju mogue nai nigdje drugdje.
ZAKLJUAK
U poetku su roditelji bili otueni jedni od drugih, svaki za sebe, u svojoj
ahuri. Vrlo malo su meusobno razgovarali, a ponekad se ak i izbjegavali
mislei da je svakome od njih najtee i najgore, a istodobno nisu znali izlaz
iz svega toga. Ponosna sam na svoj rad s roditeljima, jer sada djeluju kao
26
zbornik.indd 26
15.2.2008 1:38:10
IDENTITET STRUKE
organizirana grupa. Meusobno si pomau, posjeuju se, pa ak i organiziraju

deurstva ispred vrtia. To su roditelji pomagai u pranju ruku djece, odlasku
na WC i pri ienju radnih povrina. Roditelji su postali organizirana grupa
koja se bori za ostvarivanje nekih socijalnih prava. Svi djeluju kao skupina
potpore. Moram priznati da to iziskuje dodatne napore od mene kao voditelja
predkolske skupine, ali me vesele postignuti rezultati.
POPIS LITERATURE
1. K. Buni, D. Ivkovi. J. Jannovi, A. Penava (1998) , Igrom do sebe, Alinea,
2. Robert A. Sullo (1995) , Uite ih da budu sretni, Alinea, Zagreb.
3. Zdenka Gruden, Vladimir Gruden (2006) , Dijete, kola, roditelj, Medicinska naklada
Zagreb.
4. Maja Uzelac, Ladislav Bognar, Aida Bagi (2000) , Budimo prijatelji, Mali korak,
Zagreb.
5. Olga Petek, Davorka Osmak Franji (2002) , kola za roditelje trening roditeljskih
vjetina i osnove grupnog rada Ministarstvo rada i socijalne skrbi RH, Zagreb.
6. A. Jean Ayres (2002) , Dijete i senzorna integracija, Naklada Slap, Zagreb.
7. B. Estve Pujol i Pons, Ins Luz Gonzlez (2004) , Roditelji i djeca Kako zajedno?,
Profil, Zagreb.
ABSTRACT
PARTNER PARENTS EXPERIENCES FROM WORK
My experiences are based on work with group of children in preschool age with
cerebral paralysis and other influential difficulties in their development.
Children of different ages and abilities are in the group. The age of children is
between 3 and 7 years.
Parents bring their children daily and the group is lead by a special education
teacher.
I teach the parents how to use every activity in which the child shows interest
for a purpose of further development and reduction or even removal of a childs
inappropriate reaction.
Parents are included on a daily bases in the work as assistants to their children in
overcoming certain activities.
Through the year weve built a partnership with parents. This kind of relationship
improves success and children, parents and us are satisfied and happy.
27
zbornik.indd 27
15.2.2008 1:38:10
28
zbornik.indd 28
15.2.2008 1:38:10
IDENTITET STRUKE
PSIHOLOKA PODRKA OBITELJI KAO

IMBENIK PEDAGOKOG DJELOVANJA KOLE
urica Ivani, Alma Srna
Hrvatska
SAETAK
Znano je da, uz obitelj, najvei utjecaj na razvoj djeteta i mladog ovjeka ima i
kola. Kako bi odgojno djelovanje obitelji i kole bilo to uspjenije u odnosu
na pojedino dijete, neophodna je njihova neprestana suradnja koja obino
podrazumijeva uzajamno informiranje, dogovaranje i djelovanje. Meutim u
sagledavanju njihovog meusobnog utjecaja jako je vano uvidjeti znaaj podrke
obitelji uenika s tekoama u razvoju. Naime dijete s razvojnim tekoama
obino ima specifian utjecaj na cijelu obitelj pri emu se ti utjecaji povratno
reflektiraju na odnos prema samom djetetu, ali i odnos prema koli koju dijete
polazi. Imajui u vidu da te refleksije esto imaju nepovoljan uinak na dijete i
njegovo kolovanje, namee se potreba da kola, uz uobiajene oblike suradnje,
prui obiteljima uenika s tekoama u razvoju i razliite vrste podrke kako bi
osnaila njezine lanove. Podrka se prvenstveno odnosi na roditelje takvih
uenika, ali i na njihovu brau i sestre.
Strunjaci osnovne kole Nad lipom u kojoj se koluju uenici s veim
intelektualnim tekoama u razvoju i uz to pridruenim smetnjama svakodnevno
se suoavaju upravo s potrebom osnaivanja roditelja uenika. Zbog toga je kola
roditeljima osigurala pruanje psiholoke podrke u grupnom radu i to putem
prijavljenog projekta. Jednogodinje iskustvo pokazalo je da su roditelji izrazito
zadovoljni ukljuivanjem u grupe podrke o emu svjedoi njihov interes za
nastavak rada, kao i elja za proirivanjem grupa.
Polazei od iskustava prakse, provedenih istraivanja i iskustava steenih u
pruanju podrke roditeljima uenika O Nad lipom, smatramo da bi takvi oblici
suradnje trebali biti sastastavni dio rada kole s obiteljima uenika s tekoama u
razvoju. U tu svrhu koli je potrebno osigurati strunjaka psihologa ili sredstva
za pruanje psiholoke podrke prvenstveno roditeljima uenika s tekoama u
razvoju, a po mogunosti i ostalim lanovima ue obitelji.
ANALIZA PROBLEMA
Svaka obitelj veseli se roenju novoga djeteta , oekuje da je ono zdravo i da
njegov razvoj tee oekivanim slijedom. Pri tome je elja svakog roditelja da
njegovo dijete ima sretno odrastanje, uspjeno kolovanje i dobar ivot kao
29
zbornik.indd 29
15.2.2008 1:38:10
samostalna osoba. Na tom putu podizanja djeteta roditeljska ljubav jedan je

od osnovnih odgojnih potencijala koja im daje snagu za iznimnu strpljivost,
portvovnost i odricanje. Pritom roditelj gaji pozitivna oekivanja o uspjenosti
svoga djeteta: od svladavanja prvih koraka, do vrtia, a posebno kole, pa sve do
njegovog samostalnog ivota. Meutim kod roditelja djece s veim tekoama
u razvoju sva ta oekivanja protkana su velikom zebnjom. Ta strepnja se,
ovisno o vrsti i stupnju tekoe, moe javiti vrlo rano, tj. onda kada se suoe
s injenicom da je njihovo dijete po svojim sposobnostima vanim za ivot i
kolsko uenje drugaije od ostale djece. Suoavanje s tom istinom, da se tako
neto dogodilo ba njima i njihovom djetetu, za roditelje je vrlo bolno i dovodi
ih u specifian poloaj. Roditeljska oekivanja o idealnom djetetu su naruena,
vlastita neostvarena postignua i elje nee se moi kompenzirati djetetovim
postignuima. Bespomonost roditelja odraava se na psiholokom i socijalnom
podruju. Javlja se anksioznost, agresivnost, krivnja, depresivne reakcije,
tugovanje popraeno osjeajem usamljenosti, stid i ljutnja, okrivljavanje sebe
i drugih za nastalu situaciju. Sve to je vrlo esto praeno fizikom i psihikom
iscrpljenou roditelja.
Naalost, tako istraumatiziranim roditeljima nije osigurana potrebna im
psiholoka i struna pomo. Zbog toga roditelji, uz sve svoje nedae, osjeaju
nedostatak mogunosti za otvorenim, ljudskim razgovorom o problemima kao
i nedostatak podrke i razumijevanja da nisu sami, to ih dodatno optereuje.
Nemogunosti prorade, razgovora i osvjeivanja sebe, odnosa prema djetetu
i djetetovih potencijala doprinosi dugotrajnijem postojanju potekoa u
suoavanju s injenicom da imaju dijete s posebnim potrebama. Zbog toga
ee dolazi do nerazumijevanja, predrasuda i nerealnih oekivanja od svog
djeteta u sklopu nastavnog procesa, a u vezi s tim i okrivljavanja strunjaka
kole koji s djetetom rade. Uz to, zbog loih iskustava, roditelji vrlo esto nemaju
s kime proraditi svoju ogorenost u odnosu na nesenzibilnost lokalne zajednice
i ustanova za njihove probleme i probleme njihove djece s tekoama u razvoju
kako ih oni vide i doivljavaju, zbog ega se osjeaju nemono i zanemareno.
Stoga roditelji, vrlo esto, istiu i svoje nezadovoljstvo nedostatkom strunjaka
specijaliziranih za edukacijskorehabilitacijski kao i za terapeutski rad s njima
roditeljima, braom i sestrama.
Zbog neimanja pravovremene i kontinuirane podrke, roditelji uglavnom
proivljavaju duboke krize i vrlo teko prihvaaju postojanje tekoa u razvoju,
obino postaju preoptereeni nastojanjem da zadovolje posebne potrebe svog
djeteta i da ga uine to slinijim njegovim prosjenim vrnjacima. Uz tako
optereene roditelje, odrastanje i kolovanje djeteta zna biti jako bremenito jer
ga roditelji ili prezatiuju ili pred njega postavljaju nerealne zahtjeve koje ne
moe dostii, posebno u koli. Zbog toga se esto javlja sve vee nezadovoljstvo
30
zbornik.indd 30
15.2.2008 1:38:10
IDENTITET STRUKE
kod roditelja, a time i kod njihove djece. Ono moe dovesti i do ozbiljnih
emocionalnih i socijalnih problema kako u funkcioniranju unutar obitelji tako i
u koli, jer je poznato da zadovoljavanje emocionalnog razvoja djeteta u veoj
mjeri ovisi o roditeljskom ponaanju i stavovima nego o djetetovim razvojnim
potekoama (Kraljevi R. , 2007) . Prema iskustvima, roditelji pokazuju elju
da pomognu sebi i djetetu, ali ne znaju kako da to uine. Uz to su rastrgani
dodatnim obavezama koje proizlaze iz tekoa njihovog djeteta (obilazak
strunjaka, dovoenje i odvoenje djeteta u kolu itd. ) to im umanjuje i
vrijeme i prilike koje bi mogli podrediti sebi i svojim potrebama.
Uz roditelje djece s tekoama u razvoju, sve vie se govori o vanoj ulozi brae i
sestara za cjelokupnu obitelj. I oni se suoavaju s brigama i nedoumicama svojih
roditelja, proivljavaju ih i trae odgovore koji su njima vani u izgraivanju
odnosa prema bratu ili sestri s tekoom u razvoju, ali i u izgraivanju vlastitog
identiteta. Vrlo esto su optereeni strahom da e se susresti s istom tekoom
neposredno ili posredno preko svojih potomaka, osjeajem krivnje zbog
vlastitih sposobnosti i mogunosti. Ponekad se javljaju i negativne emocije
tijekom uobiajenih bratskih razmirica, potreba za samostalnim ivotom
i neovisnou te osjeaj srama zbog odreenih tekoa ili ponaanja brata ili
sestre. Takoer, braa i sestre se susreu i s osjeajem gubitka i izoliranosti od
vrnjaka i roditelja zbog nedostatka informacija i neukljuenosti u obiteljsku
situaciju. Ponekad se osjeaju osamljeni i ogoreni zbog osjeaja nedovoljne
panje i nejednakog tretmana okoline, kao i zbog dezorijentiranosti pri
planiranju osobne budunosti zbog iskustava drugaijih od njihovih vrnjaka.
U pojedinim situacijama braa i sestre osjeaju pritisak zbog veeg obima
zadataka i razine odgovornosti kao i zbog velikog oekivanja za postizanjem
kolskog ili poslovnog uspjeha (Wagner A. , Cvitkovi D. , 2006) .
U takvoj moguoj i ee prisutnoj nepovoljnoj klimi i optereenim obiteljskim
okolnostima odrastanja i kolovanja potencijali djeteta s tekoama u razvoju kao
i njegova emocionalnosocijalna zrelost sporije se razvijaju, to ima negativan
utjecaj i na njegovu obrazovnu uspjenost, socijalizaciju i samostalnost u
ivotu. Kako bi se djeci s tekoama u razvoju omoguio pozitivan emocionalni
razvoj uz staloene roditelje, pozitivne odnose s braom i sestrama uz dobru
atmosferu u kui, potrebno je roditeljima, a po mogunosti brai i sestrama
pruiti primjerene vrste podrke.
PSIHOLOKA PODRKA RODITELJIMA U KOLI
Meutim unato pokazanom interesu roditelja djece s tekoama u razvoju, jo
uvijek se nailazi na mnogobrojne prepreke, prvenstveno u neprepoznavanju
potreba djece i njihovih roditelja na lokalnoj razini. Zbog toga je vana uloga
kole da, u interesu svojih uenika s tekoama u razvoju, osigura primjerenu
31
zbornik.indd 31
15.2.2008 1:38:11
podrku prvenstveno njihovim roditeljima.

Osnaivanjem roditelja uenika s tekoama u razvoju, podizanjem njihovog
emocionalnog zadovoljstva, informiranosti i kompetentnosti, boljeg
sagledavanja mogunosti njihova djeteta moe se utjecati na uspjenije i sretnije
odrastanje i kolovanje djece i time ih osposobiti za samostalnije snalaenje u
svakodnevnom ivotu i radu u zajednici. Uza sve to roditelji se osposobljavaju
za prihvaanje vlastite odgovornosti za probleme, njihovo bolje razumijevanje,
usvajanje novih postupaka i naina djelovanja te stvaranje i odravanje efikasnijih
odnosa s drugima. Na taj nain poveavaju se mogunosti roditelja djece s
tekoama u razvoju da uspostave bolju osobnu ravnoteu, izgrade primjereniji
odnos sa svojom djecom i uspostave plodonosniju suradnju sa strunjacima
kole, baziranu na boljem razumijevanju njihova rada i postavljenih zahtjeva.
Jedan vid pruanja podrke roditeljima sa strane kole svakako je savjetodavni
i psihoterapijski te edukativni rad koji se moe provoditi putem grupa za
psiholoku podrku i kroz individualno psiholoko i edukativno savjetovanje.
U grupnom radu s roditeljima putem razmjene osobnih iskustava kod roditelja
se moe smanjiti osjeaj usamljenosti, bespomonosti i osjeaja krivnje koji
je vrlo esto prisutan. Polazi se od pretpostavke da e se roditelji izmjenom
miljenja i iskustava s drugim roditeljima lake suoiti se s vlastitim strahovima,
sposobnostima, stavovima, ogranienjima i interesima, nainima komuniciranja
s obitelji, kolom i zajednicom, te tako bolje upoznati sebe i biti spremniji na
promjene. Usto roditeljima se pomae da bolje sagledaju vlastito dijete, njegove
dobre i loe strane, njegovu osobnost, perspektivu i budunost, ime se eli
utjecati na promjenu kvalitete odnosa u obitelji, kao i prema samom djetetu. Na
taj nain stvaraju se uvjeti za bolje ozraje u obitelji i za zajedniko uspjenije
rjeavanje problema.
Iskustvenom proradom primjerenih tema nastoji se utjecati na promjenu
kvalitete odnosa koja podrazumijeva stvaranje pozitivne obiteljske klime,
pozitivnog odnosa prema djetetu, a time i uvjeta za konstruktivno i zajedniko
svladavanje tekoa.
Individualno savjetovanje je najee vezano uz probleme kao to su:
nesigurnost u roditeljskom postupanju, nesigurnost u postavljanju odgojnih
granica, naruena suradnja sa kolom, naruena komunikacija u obitelji, kolski
neuspjeh djeteta, smetnje na planu ponaanja, emocionalne potekoe, narueni
obiteljski odnosi i sl. U psihoterapijskomsavjetodavnom radu roditelje se
potie da prihvate sebe i svoje blinje onakvima kakvi oni stvarno jesu i uz tu
novu spoznaju prilagode svoja oekivanja. Posveuje se panja stjecanju uvida
u potekoe koje roditelji ima u radu s djetetom, odnosima djeteta i roditelja s
drugim osobama, interakciji roditeljdijete. Roditelje se usmjerava na utvrene
32
zbornik.indd 32
15.2.2008 1:38:11
IDENTITET STRUKE
potencijale djeteta, njegov napredak te ih se potie da svojom aktivnou

pridonesu uspjenijem radu s djetetom. Pri tome se prate njihova zapaanja i
primjedbe u svezi s programima u koje je dijete ukljueno. Takoer ih se upuuje
na efikasnije postupke, posebno u pristupu njihovom djetetu. Savjetovanjem
im se pomae da osvijeste vlastite snage, a posebno vlastitu ulogu u odgoju i
obrazovanju njihovog djeteta kao i u zastupanju njegovih prava.
ISKUSTVA U OSNOVNOJ KOLI NAD LIPOM
Strunjaci Osnovne kole Nad lipom, u kojoj se koluju uenici s veim
intelektualnim tekoama u razvoju i uz to pridruenim smetnjama, svakodnevno
se suoavaju s potrebom osnaivanja roditelja uenika kole. Roditelji esto teko
prihvaaju vei stupanj tekoe u razvoju svoga djeteta, esto prezatiuju svoju
dijete ili stavljaju teite na njihov kolski uspjeh, nerijetko se javljaju i prevelika
oekivanja u odnosu na strunjake kole koje znaju okrivljavati u sluajevima
loijih postignua djeteta od oekivanih, slabo koriste svoje osobne kapacitete
u rjeavanju zajednike problematike vezane uz dijete, nisu dovoljno upoznati
sa svojim pravima, uglavnom su zdvojni nad budunou svoga djeteta, nemaju
kome priati o svojim problemima i sl. kola nema psihologa koji bi radio na
pruanju podrke roditeljima uenika kole. Istovremeno roditelji naih uenika
s veim tekoama u razvoju nemaju dovoljno vremena kako bi se ukljuili u
neke udruge, jer su optereeni dovoenjem i odvoenjem svoje djece u kolu
koja najveim dijelom ne stanuju na podruju kole ve u udaljenim dijelovima
grada ili izvan njega. Roditelji stoga ure do kole, pa onda ure kui gdje su
takoer posveeni djetetu i iscrpljeni su. U takvim okolnostima odrastanja,
uz roditelje veinom zarobljene stresom, nezadovoljstvom, tjeskobama i
zabrinutou, sporije se razvija emocionalnosocijalna zrelost naih uenika,
njihova samostalnost kao i iskoritenost potencijala za kolsko uenje.
Zbog toga je kola roditeljima u 2007. godini osigurala pruanje psiholoke
podrke u samoj koli, u vrijeme dok su njihova djeca na nastavi, tj. zbrinuta.
Projekt je proveden u partnerstvu s Hrvatskom udrugom za strunu pomo
djeci s posebnim potrebama Idem, a financiralo ga je Ministarstva obitelji,
branitelja i meugeneracijske solidarnosti.
Grupa za podrku izazvala je veliki interes naih roditelja, koji je tek djelomino
mogao biti zadovoljen osnivanjem samo jedne grupe podrke. Na kraju
provedenog projekta roditelji su istaknuli da im je grupa za podrku pomogla
u neto boljem osobnom osnaivanju, poveanju samopouzdanja i u boljem
noenju sa strahom, ljutnjom i osjeajem krivnje, u veem usklaivanju osobnih
oekivanja i mogunosti djeteta te usmjeravanju na cjeloviti razvoj djeteta, a ne
samo na kolski uspjeh.
Upravo zbog velikog interesa i zadovoljstva roditelja, kola e ulagati napore
33
zbornik.indd 33
15.2.2008 1:38:11
kako bi se roditeljima omoguilo daljnje dobivanje psiholoke, ali i edukativne

podrke kroz grupno i individualno savjetovanje.
ZAKLJUAK
Polazei od primjera prakse i postojeih istraivanja, moe se zakljuiti da je
za lanove obitelji djece s tekoama u razvoju, prvenstveno njihovih roditelja,
izuzetno vano pruanje psiholoke podrke, kako bi lake svladali osobne krize
i uspostavili bolje odnose prema sebi, djetetu, koli i zajednici. Na taj se nain
stvaraju bolji uvjeti za razvoj djeteta u obitelji, jer se poveavaju mogunosti da
bude bolje prihvaeno, da se bolje razumiju njegove tekoe, postave realnija
oekivanja vezana uz kolovanje i perspektive ime se pomae i samom
djetetu s tekoama u razvoju da ima sretnije odrastanje i kolovanje. S tog
aspekta upravo kola treba biti zainteresirana da svoju suradnju i partnerstvo
s roditeljima proiri s takvim oblicima podrke koji e ih sve zajedno initi
zadovoljnijima, realnijima i smirenijima.
LITERATURA
1. Ivani, . , Stani, Z. (2004): kolaprogrami i postupci prikladni edukacijskim
potrebama mog djeteta; Moje dijete u koli, Prirunik za roditelje djece s posebnim
edukacijskim potrebama, Idem, Zagreb
2. Wagner Jakab, A. , Cvitkovi, D. , Hojani, R. , (2006): Neke znaajke odnosa sestara/
brae i osoba s posebnim potrebama; Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja br.
1, vol 42. Zagreb, Edukacijskorehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 7778.
3. Kraljevi, R. , (2007): Savjetovanje roditelja djece s posebnim potrebama; S vama,
polugodinjak Hrvatske udruge za strunu pomo djeci s posebnim potrebama Idem,
Zagreb br. 6, 7178.
4. Wagner Jakab, A. , Torbica, N. , (2004): Sibshopto se tu prodaje?, S vama, polugodinjak
Hrvatske udruge za strunu pomo djeci s posebnim potrebama Idem, br. 1, 2528.
5. Ivanan, A. , Zeirevi, M. (2005): kola uspjenog roditeljstvaprirunik; Hrvatski
savez udruga za osobe s mentalnom retardacijom, Zagreb
6. Sullo, R. A. (1995. ) : Uite ih da budu sretni, Zagreb, Alineja
7. Davis, H. , (1998) : Pomozimo bolesnoj djeci, Jastrebarsko, Slap
8. krinjar J. , ( 2002) : Poticanje razvoja pozitivne slike o sebi kod osoba s mentalnom
retardacijom. Zagreb, Savez udruga za pomo mentalno retardiranim lanovima u
Republici Hrvatskoj
9. Doen A. , krinjar J. , ( 2002): Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom.
U: Doen A. , Igri Lj. Unapreivanje skrbi za osobe s mentalnom retardacijom. Matra
projekt 1999. 2002. , Zagreb; Edukacijskorehabilitacijski fakultet
10. Hennicke K. ( 1993. ) : Systems Therapy for Persons with Mental Retardation. U Fletcher
R: J. , Doen A. : Mental Health asspects of Mental Retardation. Progress in Assessment
34
zbornik.indd 34
15.2.2008 1:38:11
IDENTITET STRUKE
and Treatment. New York ; Leksington Books, . ; 402417.

11. MavrinCavor, Lj. (1993): Treatment and services for mental retarded persons with
mental health problems in Croatia. Journal of intellectual disability research, 37,
5456.
ABSTRACT
PSYCHOLOGICAL SUPPORT TO FAMILY AS A FACTOR OFSCHOOLS
PEDAGOGICAL FUNCTION
Its well known that alongside family the school has the most prominent effect
on the development of a child or a young person. To make the results of mutual
efforts most successful for each child their cooperation has to be continuous
which means exchanging information and activities. However, in understanding
of their mutual influence it is very important to stress the importance of family
support to the students with developmental disabilities. Such children usually
have specific effects on the whole family and those effects are reflected back to
the child as well as to the childs education. Very often it results in unfavorable
effects on child and its education. For that reason there is need for special forms
of cooperation between school and members of the family of the child with
intellectual disabilities and special support to encourage them. Support is mostly
needed by parents but also by brothers and sisters.
Experts at the Primary school Nad lipom for children with moderate intellectual
disabilities and related disorders, are daily faced with the necessity of giving
support to parents. For that reason, through the announced project, school has
insured the psychological support in team work. A year long experience has shown
that parents are very satisfied with joining the support groups which is confirmed
by their interest for continuation and wish for the expansion of groups.
Following the professional experience, researches and experiences from support
groups in Primary school Nad lipom, we consider that this ways of cooperation
should be a part of program in school work. To achieve this school should have
expert psychologist or means for psychology support primarily for parents and if
possible, also for other members of the family.
35
zbornik.indd 35
15.2.2008 1:38:11
36
zbornik.indd 36
15.2.2008 1:38:11
IDENTITET STRUKE
PRIMENA VASPITNIH NALOGAPREMA

MALOLETNIM UINIOCIMA KRIVINIH DELA
Vesna uni Pavlovi, Marko Mikovi
Srbija
APSTRAKT
Rad je posveen institutu vaspitnih naloga koji je predvien odredbama novog
Zakona o maloletnim uiniocima krivinih dela i krivinopravnoj zatiti
maloletnih lica. U prvom delu analizirane su zakonske osnove kojima se odreuje
pojam, svrha, vrste i nain primene vaspitnih naloga. Polazei od toga da teorijsko
uporite za primenu vaspitnih naloga predstavlja teorija etiketiranja, jedan deo
rada autori posveuju razmatranju njenih osnovnih postavki. Trei deo rada
posveen je analizi rezultata evaluacionih studija diverzionih programa, koji
imaju slian osnovni mehanizam delovanja kao vaspitni nalozi. Poslednji deo
rada posveen je istraivanju prakse primene posebnih obaveza, instituta koji ima
mnogo slinosti s vaspitnim nalozima. Osnovni rezultati istraivanja su: posebne
obaveze se izriu u manje od 15% sluajeva; izreene obaveze se najee odnose
na tretman u zdravstvenim ustanovama ili savetovalitima; izreene obaveze su
retko usklaene s realnim potrebama za tretmanom; izvrenje izreenih obaveza
nije predvieno u individualnim planovima tretmana. U zakljuku autori
naglaavaju da uvoenje vaspitnih naloga predstavlja znaajnu inovaciju, ali da je
potrebno obezbediti uslove za njihovu uspenu primenu.
Kljune rei: maloletni prestupnici, teorija etiketiranja, vaspitni nalozi, posebne
obaveze, diverzioni programi
UVOD
Novi Zakon o maloletnim uiniocima krivinih dela i krivinopravnoj zatiti
maloletnih lica koji je stupio na snagu poetkom 2006. godine predvia institut
vaspitnih naloga. Uvoenjem instituta vaspitnih naloga otvorena je mogunost
za donoenje odluke o nepokretanju ili obustavljenju krivinog postupka prema
maloletnim uiniocima krivinih dela manje drutvene opasnosti.
Predmet rada je analiza teorijskih i empirijskih postavki vaspitnih naloga, kao i
dosadanjih iskustava u primeni slinih mera.
Osnovna karakteristika vaspitnih naloga je da su oni manje stigmatizirajui
u odnosu na krivine sankcije. Njihovom primenom izbegava se krivino
procesuiranje i negativne posledice kontakata maloletnika sa slubama socijalne
37
zbornik.indd 37
15.2.2008 1:38:11
kontrole. Tako posmatrano, teorija etiketiranja se moe smatrati teorijskom

osnovom vaspitnih naloga. Prema klasinoj teoriji etiketiranja (Lemert,
Backer) , formalna socijalna reakcija na izvreno krivino delo vodi razvijanju
negativnog selfkoncepta i odravanju delinkventnog ponaanja. Pregledom
literature otkrivaju se razliiti pristupi u objanjavanju mehanizma putem kojeg
javno etiketiranje deluje na pojaavanje delinkvencije.
Za sada postoje samo osnovni podaci o primeni vaspitnih naloga, kao to su
uestalost izricanja i vrste, dok je o njihovoj efektivnosti teko suditi na osnovu
jednogodinje prakse. Ova praznina moe se premostiti analizom iskustava
u primeni posebnih obaveza u izvrenju vaspinih mera pojaanog nadzora,
koji su vrlo sline vaspitnim nalozima. Kao dopuna empirijskim podacima
o vaspitnim nalozima i posebnim obavezama, dat je kratak prikaz osnovnih
rezultata evaluacionih studija diverzionih programa koji se primenjuju u svetu.
ZAKONSKE OSNOVE
Prema odredbama Zakona o maloletnim uiniocima krivinih dela i
krivinopravnoj zatiti maloletnih lica, vaspitni nalozi mogu se primeniti prema
maloletim uiniocima krivinih dela za koja je propisana novana kazna ili
kazna zatvora do pet godina. Uslovi za primenu vaspitnih naloga su priznanje
krivinog dela i maloletnikov odnos prema delu i oteenom.
Svrha vaspitnih naloga je nepokretanje ili obustavljanje krivinog postupka,
odnosno uticanje na pravilan razvoj maloletnika i jaanje njegove line
odgovornosti, pa su u njihovoj sadrini primetni elementi restitucije i
tretmana.
Maloletnom uiniocu krivinih dela moe se izrei jedan ili vie vaspitnih naloga
u trajanju od est meseci. Vaspitni nalozi su: poravnanje sa oteenim; redovno
pohaanje kole ili odlaenje na posao; ukljuivanje u rad humanitarnih
organizacija ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekolokog sadraja; podvrgavanje
ispitivanju i odvikavanju od zavisnosti izazvane upotrebom alkoholnih pia ili
opojnih droga i ukljuivanje u pojedinani ili grupni tretman u odgovarajuoj
zdravstvenoj ustanovi ili savetovalitu.
TEORIJSKE OSNOVE
Teorijsko opravdanje za uvoenje vaspitnih naloga nalazi se u interakcionistikim
teorijama, a posebno u teoriji etiketiranja (e. labeling theory) .
Nakon pozitivistikih i funkcionalistikih shvatanja koja uzroke kriminaliteta i
devijantnosti trae u pojedincu odnosno u drutvenom poretku, 60ih godina
prolog veka, javljaju se interakcionistika shvatanja koja pomeraju svoja
interesovanja na interakciju izmeu pojedinca i drutva mirei tako prethodne
38
zbornik.indd 38
15.2.2008 1:38:11
IDENTITET STRUKE
dve rigidne koncepcije. Za interakcioniste, ovekov identitet je drutveni

konstrukt i proizvod interakcionog procesa. Pravac razvoja pojedinca nije
odreen samo njegovim ponaanjem, ve definisanjem njegovog ponaanja
od strane drugih ljudi. Drugim reima, maloletnik kome se neprekidno
ponavlja da je lo, nevaljao, lenj ili nemiran, vremenom, poinje sam sebe da
tako definie (Milosavljevi, 2003) . Kada drutvo svojom formalnopravnom
reakcijom etiketira maloletno lice kao prestupnika moe se produbiti problem,
a krivinopravna procedura moe lakeg prestupnika uiniti teim.
Osnovne postavke teorije etiketiranja mogu se izloiti u nekoliko postavki:
interakcionisti polaze od reakcije drutvene sredine na ponaanje pojedinca i
grupa; interakcioniste ne interesuju uzroci nastanka devijacija ve nastajanje
devijacije u procesu interakcije pojedinaca, odnosno shvatanje devijacije kao
svojstva koje pojedinci dobijaju od strane drugih ljudi i drutvenih institucija;
devijantno ponaanje je ono ponaanje koje izaziva drutvenu reakciju,
devijacija se moe definisati kao ponaanje koje zahteva intervenciju institucija
socijalne kontrole (Milosavljevi, 2003) .
Prema klasinoj teoriji etiketiranja iji su pretstavnici Edvin Lemert i Hauard
Beker mehanizmi nastanka devijacija odvijaju se u nekoliko faza. Tako, Lemert
razlikuje primarnu i sekundarnu devijaciju (Lemert, 1951, prema Milosavljevi,
2003) . Prema Lemertu, primarna devijacija moe nastati usled velikog broja
uzroka kao to su: radoznalost, oekivanje takvog ponaanja od strane grupe
kojoj pojedinac pripada, doivljavanje stresa i drugo. Ova devijacija ostaje
primarna sve dok ne remeti funkcionisanje pojedinca. Devijantnost postoji, ali
ne remeti drutvenu integraciju pojedinca, pa on nije prinuen da reorganizuje
sopstveni identitet niti da menja svoje uobiajene drutvene uloge. U ovoj fazi
devijacije, drutvo pojedinca ne smatra devijantnim niti on sam sebe tako
definie. Meutim, ukoliko se prestupniko ponaanje ponavlja i pri tom dovodi
do spoljne, drutvene reakcije kri se put ka sekundarnoj devijaciji.
Sekundarna devijacija nastaje onda kada pojedinac poinje da upotrebljava
svoje devijantno ponaanje kao sredstvo odbrane, napada ili prilagoavanja
otvorenim ili prikrivenim problemima koji su posledica drutvene reakcije
na primarnu devijaciju. Zapravo, sekundarna devijacija nastaje kao posledica
stigmatizirajue i degradirajue drutvene reakcije, pa pojedinac obezbeuje
novu linu integraciju i drutvenu pripadnost tako to se identifikuje sa
devijantnom ulogom.
Razrada teorije etiketiranja namee raspravu o korisnosti drutvene reakcije
za redukovanje delinkventnog ponaanja. Svi predstavnici teorije etiketiranja
se slau da je kljuni mehanizam nastanka prestupnikog ponaanja trenutak
kada se takvo ponaanje otkrije, prijavi i etiketira od strane drutvenih
institucija. Tada se deava reorganizacija identiteta pojedinca, pa on sebe
39
zbornik.indd 39
15.2.2008 1:38:11
poinje da prepoznaje kao delinkventa i da menja svoje ponaanje u skladu sa

svojom novom ulogom. Ukoliko bi se veini sluajeva delinkvencije pripisao
karakter relativno sporednih, epizodnih i situacijom izazvanih dela, maloletnici
koji su se upustili jednom ili dva puta u minorne oblike delinkvencije mogli
bi, uglavnom, da izau iz tog obrasca ponaanja i da ga prevaziu procesom
sopstvenog sazrevanja. Pristalice teorije etiketiranja dokazuju da primena
dogovorne politike da se ne ini nita kod ovih osoba moe biti od vee pomoi
nego aktivna intervencija, jer formalna intervencija moe da definie mladog
oveka kao delinkventa u oima porodice, suseda i vrnjaka (Wheeler, Cottrell,
Romasco, 1966, prema Ignjatovi, 2002) .
EMPIRIJSKE OSNOVE
Empirijsko utemeljenje za primenu vaspitnih naloga moe se potraiti u
evaluacionim studijama diverzionih programa. Pod diverzionim programima
se podrazumevaju pokuaji preusmeravanja prestupnika, koji bi inae proli
uobiajene krivinopravne procedure, na alternativne programe tretmana.
Ovi programi predstavljaju otelovljenje ideje da legalne intervencije u okviru
krivinopravnog sistema, mogu naneti vie tete nego koristi i da, putem
stigmatizacije, odravaju delinkvenciju maloletnika.
Diverzioni programi predstavljaju vrlo heterogenu grupu. Pre svega,
u diverzionim programima se primenjuju razliiti pristupi kao to su:
individualno, grupno i/ili porodino savetovanje, profesionalno osposobljavanje
i zapoljavanje, restitucija, intenzivna supervizija i drugo. Po pravilu, diverzioni
programi su vaninstitucionalni, ali u nekim sluajevima ukljuuju i alternativni
smetaj maloletnika (hraniteljske porodice, grupni domovi) . Iako su primarno
bili namenjeni maloletnicima koji su uinili laka krivina dela i prekraje,
danas se sve ee kreiraju diverzioni programi za teke sluajeve, viestuke
uinioce tekih krivinih dela.
ini se da je jedino zajedniko obeleje diverzionih programa izbegavanje
krivinog postupka i tradicionalnog sankcionisanja. Sam koncept ovih
programa je nejasan, pa otuda i kontradiktorni nalazi o efektivnosti. U meta
analizama procenjena efektivnost ovih programa varira od pozitivne (npr.
Panizzon, OlsonRaymar, Guerra, 1991; Gendreau, Ross, 1987; Gensheimer,
Mayer, Gottschalk, Davidson, 1986) , preko neutralne (npr. Whitehead, Lab,
1989) , do negativne (npr. Palmer, 1992; Lipsey, Cordray, Berger, 1981) .
PRAKTINA ISKUSTVA
Usled kratkog vremenskog perioda vaenja novog maloletnikog zakonodavstva,
teko je dati bilo kakav sud o primeni i uspenosti vaspitnih naloga. Sporadina
primena koja se, za sada, svodi na nekoliko sluajeva ne daje osnovu za
40
zbornik.indd 40
15.2.2008 1:38:12
IDENTITET STRUKE
argumentovano izvoenje zakljuaka. Ipak, iz dosadanje prakse se mogu izvui

neke pouke. Vaspitni nalozi su slini posebnim obavezama koje se mogu izrei
uz vaspitne mere pojaanog nadzora. Treba napomenuti da se slinosti odnose
samo na praktine aspekte primene, odnosno vrstu obaveza koje se stavljaju
pred maloletnika i strunjake, dok postoje znaajne razlike izmeu ova dva
instituta u pogledu svrhe primene.
U narednom delu bie prikazane osnovne karakteristike dosadanje prakse
izvrenja posebnih obaveza. Podaci koji su korieni u ovom radu predstavljaju
deo opirnijeg istraivanja vaspitne mere pojaan nadzor organa starateljstva (u
daljem tekstu VM PNOS) (uniPavlovi, 2003) .
Prema zakonskim odredbama koje su vaile u vreme istraivanja, maloletnim
uiniocima krivinih dela mogle su biti izreene sledee posebne obaveza: da
se lino izvini oteenom licu; da u okviru sopstvenih mogunosti otkloni tetu
prouzrokovanu krivinim delom; da redovno pohaa kolu; da se osposobljava
za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima; da prihvati
zaposlenje; da se uzdri od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga; da se uzdri
od poseivanja odreenih lokala odnosno odreenih priredbi; da poseuje
odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savetovalite; da se u slobodno vreme
bavi odreenim drutveno korisnim delatnostima; da se ne drui sa licima koja
na njega tetno utiu i da uesvuje u akcijama humanitarnih i omladinskih
organizacija (Stojanovi, 2002) .
Cilj istraivanja
Osnovni cilj istraivanja bio je evaluacija procesa, odnosno dokumentovanje
dinamike i osnovnih karakteristika aktuelne realizacije posebnih obaveza.
Metodologija
Istraivanje je raeno tokom 2003. godine u Gradskom centru za socijalni rad u
Beogradu, tanije u deset odeljenja koja se nalaze na uem podruju grada.
Uzorak je sainjen od svih maloletnka prema kojima je u vreme istraivanja
izvravana VM PNOS u pomenutim odeljenjima Gradskog centra za socijalni
rad ukupno 108 maloletnika. Svi maloletnici iz uzorka su bili mukog pola.
Proseni uzrast ispitanika na ulasku u program je bio sedamnaest godina, s tim
da je veina pripadala starijim uzrasnim grupama sedamnaest godina (43,
5%) i osamnaest godina (30, 6%) , a manji broj mlaim uzrasnim grupama
petnaest godina (4, 6%) i esnaest godina (21, 3%) . U vreme istraivanja
ispitivani maloletnici su se nalazili u razliitim fazama realizacije mere (prva,
druga i trea godina) .
U skladu sa prirodom cilja istraivanja, korieni su razliiti izvori i naini
prikupljanja podataka: direktne opservacije, analiza dokumentacije slube,
41
zbornik.indd 41
15.2.2008 1:38:12
strukturirani intervju sa lanovima uprave i osoblja, strukturirani intervju sa

maloletnicima i njihovim roditeljima.
U obradi podataka koji se odnose na distribuciju i uestalost pojedinih
obeleja koriene su metode deskriptivne statistike, frekvencije uestalosti
i procenti. Primenom metode korelacije ispitivano je postojanje povezanosti
izmeu pojedinih injenica koje su bile predmet istraivanja. Izraunavanjem
Spearmanovog koeficijenta rang korelacije, kao relativne mere slaganja izmeu
rangova dve varijable, ispitivano je postojanje meusobnih monotonih veza.
Rezultati istraivanja
U suprotnosti sa zahtevom za proirivanjem programskih opcija jeste
neiskorienost postojeih mogunosti za diferencijaciju pristupa u radu sa
maloletnikom, koje stoje na raspolaganju sudu. Jedna od takvih mogunosti je
izricanje posebnih obaveza. Pored toga, izricanjem posebnih obaveza sud moe
da eksplicitnije formulie svoje zahteve i oekivanja u odnosu na realizatore
mere.
U Tabeli 1 i Tabeli 2 prikazani su podaci o uestalosti i broju izreenih posebnih
obaveza.
Tabela 1. Izreene posebne obaveze uz VM PNOS
Obaveze
Ispitanici
broj
Nisu izreene
92
85, 2
Izreene
16
14, 8
Ukupno
108
100, 0
Tabela 2. Broj izreenih posebnih obaveza po maloletniku

Broj obaveza
Ispitanici
broj
Nisu izreene
92
85, 2
1 obaveza
12
11, 1
2 obaveze
2, 8
4 obaveze
0, 9
108
100, 0
Ukupno
Kod 14, 8% maloletnika sud je izrekao posebne obaveze uz VM PNOS i to

najee jednu obavezu (11, 1%) , zatim dve obaveze (2, 8%) , a samo u jednom
sluaju etiri obaveze.
U Tabeli 3 prikazani su podaci o vrsti izreenih posebnih obaveza.
42
zbornik.indd 42
15.2.2008 1:38:12
IDENTITET STRUKE
Tabela 3. Vrsta izreenih posebnih obaveza

Posebne obaveze
Izreene
Nisu izreene
Ukupno
broj
broj
broj
Da se izvini oteenom licu
108
100, 0
108
100, 0
Da otkloni tetu prouzrokovanu

krivinim delom
108
100, 0
108
100, 0
Da redovno pohaa kolu
6, 5
101
93, 5
108
100, 0
Da se osposobljava za zanimanje
0, 9
107
99, 1
108
100, 0
Da prihvati zaposlenje
108
100, 0
108
100, 0
Da se uzdri od uivanja alkoholnih

pia ili opojnih droga
0, 9
107
99, 1
108
100, 0
Da se uzdri od poseivanja
odreenih lokala ili priredbi
108
100, 0
108
100, 0
Da
poseuje
odgovarajuu
zdravstvenu
ustanovu
ili
savetovalite
10
9, 3
98
90, 7
108
100, 0
Da se u slobodnom vremenu bavi

drutveno korisnim delatnostima
108
100, 0
108
100, 0
Da se ne drui sa licima koja na

njega tetno utiu
2, 8
105
97, 2
108
100, 0
Da
uestvuje
u
akcijama
humanitarnih
i
omladinskih
organizacija
108
100, 0
108
100, 0
Najee izricane obaveze su: da poseuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu

ili savetovalite (9, 3%) i da redovno pohaa kolu (5, 6%) . Ree su izricane
obaveze: da se ne drui sa licima koja na njega tetno utiu (2, 8%) , da se
osposobi za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima
(0, 9%) i da se uzdri od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga (0, 9%) .
Nijednom maloletniku nisu izreene sledee obaveze: da se izvini oteenom
licu; da otkloni tetu prouzrokovanu krivinim delom; da prihvati zaposlenje;
da se uzdri od poseivanja odreenih lokala ili priredbi; da se u slobodnom
vremenu bavi drutveno korisnim delatnostima i da uestvuje u akcijama
humanitarnih i omladinskih organizacija.
Posebno vano pitanje je u kojoj meri sud uzima u obzir rezultate procene
linosti i ivotne situacije maloletnika prilikom izricanja posebnih obaveza.
Analizom izvetaja o proceni maloletnika i njegove ivotne situacije, prikupljeni
podaci su grupisani u sledee oblasti: istorija delinkventnog ponaanja,
socijalnoekonomski status, porodini odnosi, kolovanje, profesionalno
osposobljavanje i radno angaovanje, odnosi sa vrnjacima, slobodno vreme,
zloupotreba PAS, emocionalna stabilnost, viktimizacija i zdravstveno stanje.
43
zbornik.indd 43
15.2.2008 1:38:12
Primenom Spearmanovog koeficijenta rang korelacije () ispitana je

povezanost izmeu:
identifikovanih potreba u oblasti kolovanja, profesionalnog osposobljavanja
i zapoljavanja i posebnih obaveza: da redovno pohaa kolu (1) i da se
osposobljava za zanimanje (2) ;
identifikovanih potreba u oblasti odnosa sa vrnjacima i posebne obaveze
da se ne drui sa licima koja na njega tetno utiu (3) ;
identifikovanih potreba u oblasti mentalnog zdravlja (emocionalna
stabilnost) i posebne obaveze da poseuje odgovarajuu zdravstvenu
ustanovu ili savetovalite (4) ;
identifikovanih potreba u oblasti zloupotrebe PAS i posebnih obaveza da
se uzdri od uivanja alkoholnih pia ili opojnih droga (5) i da poseuje
odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savetovalite (6) (Tabela 4) .
Tabela 4. Korelacije izreenih obaveza i identifikovanih potreba
Varijable
Vrednost
Standardna T a b l i n a P
greka
vrednost
0, 117
0, 090
1, 213
0, 228
0, 060
0, 033
0, 621
0, 536
0, 125
0, 111
1, 298
0, 197
0, 321
0, 074
3, 490
*0, 001
0, 213
0, 104
2, 243
*0, 027
0, 335
0, 125
3, 660
*0, 000
Otkrivena je izvesna statistiki znaajna direktna povezanost u sledeim

sluajevima:
identifikovanih potreba u oblasti mentalnog zdravlja i posebne obaveze da
poseuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savetovalite;
identifikovanih potreba u oblasti zloupotrebe PAS i izreene obaveze da se
uzdri od uivanja alkoholnih pia ili opojnih droga;
identifikovanih potreba u oblasti zloupotrebe PAS i izreene obaveze da
poseuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savetovalite.
U ostalim sluajevima nisu konstatovane statistiki znaajne veze.
Na isti nain je testirana povezanost izmeu izreenih posebnih obaveza i oblasti
intervencija predvienih individualnim planom. Analiza sadraja individualnih
planova tretmana podrazumevala je ispitivanje vrste planiranih intervencija.
Zatim su planirane intervencije razvrstane u sledee oblasti: kontrola, porodica,
kolovanje, odnosi sa vrnjacima i slobodno vreme, savetovanje/psihoterapija,
mentalno zdravlje, zloupotreba PAS i zdravlje. Osnovni rezultati poreenja
44
zbornik.indd 44
15.2.2008 1:38:12
IDENTITET STRUKE
izreenih posebnih obaveza i sadraja individualnih planova tretmana su:

ne postoji povezanost izmeu planiranih intervencija u oblasti kolovanja
i izreenih obaveza da redovno pohaa kolu i da se osposobljava za
zanimanje;
ne postoji povezanost izmeu planiranih intervencija u oblasti odnosa sa
vrnjacima i izreene obaveze da se ne drui sa licima koja na njega tetno
utiu;
postoji znaajna direktna povezanost izmeu planiranih intervencija u
oblasti mentalnog zdravlja i izreene obaveze da poseuje odgovarajuu
zdravstvenu ustanovu ili savetovalite (=0, 520; p<0, 001) ;
postoji izvesna direktna veza izmeu planiranih intervencija u oblasti
zloupotrebe PAS i izreenih obaveza da poseuje odgovarajuu zdravstvenu
ustanovu ili savetovalite (=0, 201; p<0, 05) i da se uzdri od uivanja
alkoholnih pia ili opojnih droga (=0399; p<0, 001) .
ZAKLJUAK
Ranije vaee zakonske odredbe obavezivle su na primenu sloene
krivinopravne procedure u svim sluajevima maloletnikog prestupnitva.
Uviajui nedostatke i preteranu strogost ovakvog postupanja, nadleni organi
su esto oslobaali daljeg procesiranja maloletne uinioce lakih krivinih dela.
Meutim, inilo se da obe opcije tradicionalno sankcionisanje i nepreduzimanje
odgovarajuih mera, imaju podjednako negativne efekte. Upravo ova dilema je
postala predmet reformske kampanje koja je rezultirala znaajnim promenama
u postupanju prema maloletnicima i uvoenjem vaspitnih naloga. Moe se rei
da uvoenje vaspitnih naloga u savremeno maloletniko zakonodavstvo u Srbiji
predstavlja odraz potovanja svetskih trendova i uvianja slabosti u dosadanjoj
praksi postupanja prema maloletnim uiniocima krivinih dela.
Vaspitni nalozi imaju i teorijsko i empirijsko uporite. Teorijska osnova za
primenu vaspitnih naloga nalazi se u osnovnim postavkama teorije etiketiranja
koje sugeriu da neadekvatna drutvena reakcija moe doprineti odravanju
delinkventnog ponaanja. U rezultatima evaluacija diverzionih programa
mogu se potraiti empirijska opravdanja za primenu vaspitnih naloga.
Meutim, meoviti nalazi evaluacinih studija govore da razloge za uspeh ovih
programa ne treba traiti u samoj filozofiji pruanja jo jedne anse maloletnim
prestupnicima, ve u prikladnosti alternative programa i intervencija koje se
primenjuju prema maloletnicima umesto krivinog postupka.
Meu kreatorima politike i praktiarima, generalno se odobrava postojanje
multiplih opcija u postupanju prema maloletnim prestupnicima. Na taj nain
se stvaraju uslovi za racionalniju selekciju, koja bi omoguila vei stepen
45
zbornik.indd 45
15.2.2008 1:38:12
individualizacije i bolje rasporeivanje resursa. Naalost, dosadanja praktina

iskustva sa opcijama slinim vaspitnim nalozima nisu pozitivna, pa se postavlja
pitanje da li e nove zakonske odredbe ostati mrtvo slovo na papiru.
U pogledu dosadanje primene posebnih obaveza uz vaspitne mere pojaanog
nadzora moe se konstatovati da sud u malom broju sluajeva koristi ovu
mogunost i da se veina predvienih posebnih obaveza nikada ne izrie
u praksi. Posebno je interesantno da se, uprkos savremenim trendovima,
obaveze sa elementima restitucije nikada ne izriu. Izricanje posebnih obaveza
nije usklaeno sa rezultatima procene, osim u oblasti mentalnog zdravlja i
zloupotrebe psihoaktivnih supstancija. Praktino, to znai da uprkos postojanju
objektivnih uslova za izricanje posebnih obaveza, dokumentovanih tokom
postupka procene, sud retko odluuje da na ovaj nain aktivno uestvuje u
realizaciji VM PNOS. Prilikom ustanovljavanja individualnih planova ne vodi
se dovoljno rauna o izreenim posebnim obavezama. Usklaenost izmeu
izreenih obaveza i sadraja plana otkrivena je u oblastima mentalnog zdravlja
i zloupotrebe psihoaktivnih supstancija, dok je izostala u oblasti kolovanja i
odnosa sa vrnjacima. Stoga je opravdana konstatacija da izricanje posebnih
obaveza ima malo uticaja na kreiranje individualnih programa tretmana
maloletnih prestupnika.
Na kraju, moe se zakljuiti da institut vaspitnih naloga ima veliki potencijal
da unapredi savremenu praksu postupanja prema maloletnim uiniocima
krivinih dela. irok repertoar naloga prua mogunost selekcije, kombinovanja
i grupisanja intervencija koje e kod konkretnog maloletnika doprineti
pravilnom razvoju i jaanju line odgovornosti maloletnika. Istovremeno,
opravdano se mogu oekivati problemi u praktinoj primeni ukoliko zakonske
inovacije ne isprate odgovarajue sistemske i organizacione promene, od kojih
su najvanije sledee: da vaspitni nalozi imaju jasno definisan status u okviru
slube, da na svim nivoima postoji ujednaeno shvatanje osnovnih premisa
vaspitnih naloga, da su inkorporirani u politiku, procedure i planove slube, kao
i da imaju podrku cele slube. ini se da, do sada, nijedan od ovih preduslova
nije ispunjen.
LITERATURA
1. Gendreau P. , Ross R. (1987) . Revivification of rehabilitation: Evidence from the 1980s.
Justice Quarterly, 4: 349407.
2. Gensheimer, L. , Mayer, J. , Gottschalk, R. , Davidson, W. (1986) . Diverting youth
from the juvenile justice system: A Metaanalysis of intervention efficacy. U S. J. Apter,
A. Goldstein (ur) . Youth Violence: Programs and Prospects (str. 3957) . Elmsford:
Pergamon Press.
3. Ignjatovi, . (2002) . Kriminoloko naslee. Beograd: Policijska akademija.
46
zbornik.indd 46
15.2.2008 1:38:12
IDENTITET STRUKE
4. Lipsey, M. , Cordray, D. , Berger, D. (1981) . Evaluation of a juvenile diversion program:

Using multiple lines of evidence. Evaluation Review, 5 (3): 283306.
5. Milosavljevi, M. (2003) . Devijacije i drutvo. Beograd: Dragani.
6. Palmer, T. (1992) . The reemergence of correctional intervention. Newbury Park: Sage
Publications.
7. Panizzon, A. , OlsonRaymar, G. , Guerra, N. (1991) . Delinquency prevention: What
work/what doesn`t. Office of Criminal Justice Planning.
8. Stojanovi, Z. (2002) . Komentar Krivinog zakona SRJ. Beograd: JP Slubeni list SRJ.
9. Whitehead, J. , Lab, S. (1989) . A metaanalysis of juvenile correctional treatment.
Journal of Research in Crime and Delinquency, 26 (3): 276295.
10. Zakon o maloletnim uiniocima krivinih dela i krivinopravnoj zatiti maloletnih
lica. Slubeni glasnik RS, 85/05.
11. uniPavlovi, V. (2003) . Evaluacija programa resocijalizacije maloletnih delinkvenata.
Doktorska disertacija. Beograd: Defektoloki fakultet Univerziteta u Beogradu.
ABSTRACT
APPLICATION OF DIVERSION ORDERS ON JUVENILE OFFENDERS
The work is dedicated to the concept of diversion orders what is provided by
the new Law on Juvenile Offenders and Criminal Acts and Criminal Protection
of Juveniles. The first part analyzes the law dimension of diversion orders: the
notion, propose, type and application. Because of the awareness that theoretical
stronghold for application of diversion orders is labeling theory, part of the work
is dedicated to a review of its basic postulates. The third part of work analyzes
scores of evaluation studies of diversion programs for juvenile offenders which
has a very similar way of influence to diversion orders. For the reason that there
are just superficial references about appliance of diversion orders last part of work
is dedicated to evaluation of application of court orders, legal clause very similar
to diversion orders. The main research investigations shows that court orders
are pronounced in less than 15% of cases and usually are hospital treatment or
counseling; pronounced orders are rarely compatible with the real needs for
treatment; realization of pronounced orders are not implied at individual treatment
plan. Conclusion emphasize that provision of diversion orders are significant law
innovation but the conditions for their application has to be arranged first
Key words: juvenile offenders, labeling theory, diversion orders, court orders,
diversion programs
47
zbornik.indd 47
15.2.2008 1:38:13
48
zbornik.indd 48
15.2.2008 1:38:13
IDENTITET STRUKE
PSIHOANALITIKI PRISTUP I SUPORTIVNA

ULOGA LIKOVNOG IZRAZA U REHABILITACIJI
DJECE
Jasna Petek
Hrvatska
SAETAK
Djeji likovni izraz je iskren, spontan, neposredan i odraz je unutarnje ili
vanjske stvarnosti djeteta. U njemu dijete izraava svoje osjeaje, stavove,
potrebe. Svojim slobodnim likovnim izraavanjem dijete se moe osloboditi
duevnih i emocionalnih stresova. Crtajui/slikajui dijete se ispunjava estetskim
zadovoljstvom koji ima suportivnu ulogu u samoanalizi selfa.
Psihoanalitikom teorijom Freud je snano utjecao na razvoj i znanstvenost u
prouavanju likovnog izraza. Psihoanalitiari djejem crteu/slici daju znaaj
slobodnih asocijacija i sna u odraslih. Crtajui/slikajui dijete reagira spontano,
otkriva sadraje koji su obino skriveni u nesvjesnim podrujima njegovog
bia. Tako dijete ulazi u odreeni odnos s produktom crtanja/slikanja, u odnos
s terapeutom (transfer, kontratransfer) . Psihoanalitiari vjeruju u snanu
komunikacijsku vrijednost slike i crtea kao alternative standardnoj verbalnoj
komunikaciji. Vrlo esto slika ili crte predstavljaju jedini mogui komunikacijski
most izmeu djeteta i terapeutaosobito u sluajevima emocionalno inhibirane
djece, djece s teim kraniocerebralnim traumama ili djece s ogranienim
sposobnostima govornog izraavanja.
U radu je prikazan psihoanalitiki pristup i suportivna uloga crtea/slike kao
posrednog medija kojim dijete komunicira s terapeutom, priopuje mu svoj stav,
osjeaje.
Kljune rijei: djeji likovni izraz, psihoanaliza, suportivna terapija
LIKOVNI IZRAZ DJECE

Zato se dijete voli likovno izraavati?
Da li zbog njegove uroene sklonosti za igru? Ili da bi realiziralo motoriku
aktivnostosnov likovnog izraavanja?
Ono se prvenstveno likovno izraava, uistinu, stoga to ga to uzbuuje i zanima.
S druge strane dijete je beskrajno oduevljeno materijalom kojim radi te napose
samim procesom aktivnosti likovnog izraza. Za dijete su vrlo bitni doivljaj i
akcija.
49
zbornik.indd 49
15.2.2008 1:38:13
Promatrajui i analizirajui djeji likovni izraz, mnogobrojni autori sloili su se

da je djeji crte iskren, spontan, bez lai, u njemu dijete daje svoj stav prema
onom to izraava (Belamari, 1994) .
Razumijevanju likovnog izraza djeteta uvelike pridonosi razumijevanje znaaja
likovnih simbola kojima se ono slui.
Likovni se simboli u djece javljaju spontano i prirodno i svojim oblikom i
meusobnim odnosom izraavaju neku unutarnju ili vanjsku stvarnost djeteta.
Nastaju kao sastavni dio procesa u svijesti djeteta koja je, zapravo, okrenuta
opim pojavama egzistiranja. Iako govore i izraavaju neposredne i trenutane
sadraje, gotovo uvijek govore i o univerzalnim sadrajima ivota.
CRTA je prvi likovni znak/simbol kojim djeca poinju svoju likovnu igru.
Razliitim crtama dijete proivljava razliite aspekte ivljenja i postojanja.
Tako krueim crtama izraava kretanje prostorom, vibrirajuim crtama
unutranju
ivost neega, prodiranje kroz prostor. Kruee i vibrirajue crte izraz su
unutranjih djetetovih ritmova i pulsiranja prenesenih djejom rukom na crte.
Ravne crte predstavljaju usmjereno kontrolirano kretanje i otkrivanje prve
dimenzijedimenzije prostora.
Vodoravne crte obino oznaavaju irenje u prostoru, dok vertikalne pokazuju
neko kretanje uvis ili u dubinu. Pojava vertikalnih crta u crteu poklapa se
ujedno i s djetetovim otkriem da iva bia (ljudi, ivotinje, biljke) imaju jasnu
vertikalnu os koju odravaju dok su u ivotu pa vertikala tako postaje ekvivalent
za ivo i aktivno, za rast.
KRUG je prvi oblik koji djeca pronalaze i ostvaruju. On moe u poetku biti
izrazito nepravilan, iljat ili uglat, no vano je da je dijete spojilo poetak i kraj i
zaokruilo i odredilo neku cjelinu.
Krug ima u djejem crteu univerzalnu vrijednost: moe biti igraka, kua,
maka, mamaNjegovo znaenje najee je neko kretanje, mada krugom
dijete na crteu oznaava i odreeni prostor.
Radoznala djeja priroda dovodi djecu do spoznaje i zamjeivanja da se oblici
u njihovoj okolini meusobno razlikuju po zaobljenim i uglatim dijelovima. To
svoje iskustvo dijete e nastojati prenijeti na crte i nastat e KVADRAT.
Djetetov likovni izraz ovisi o nekoliko parametara:
razvitku psihomotorike ruke, ake, prstiju,
stupnju sposobnosti spoznavanja okoline,
stupnju razvoja potrebe i sposobnosti prikazivanja okoline od simbolizacije,
preko prikazivanja onog to dijete o okolini zna, do prikazivanja onog to
stvarno vidi
50
zbornik.indd 50
15.2.2008 1:38:13
IDENTITET STRUKE
Nabrojena tri procesa vrsto su povezana i isprepletena, ovisno o uzrastu

djeteta obino jedan prevladava nad druga dva. Upravo iz tog razloga moemo
nai kod raznih autora razliite periodizacije koje se ne razlikuju bitno, osim u
pogledu dobnih granica.
Ipak, u veini periodizacija djejeg likovnog izraavanja moemo uoiti
Linquetov model (Grguri, Jakubin 1996) u kojem su navedene tri osnovne
faze:
1. faza aranja ili poetnog likovnog izraavanja (do 4. godine)
osnovu likovnog izraza ini djetetov osjetilni doivljaj i uitak pri
povlaenju crta,
prikaz okoline je zapravo sluajno postignut crtedijete u sluajno
postignutom crteu uoava neku slinost s okolinom, nekim predmetom
iz okoline i crteu daje ime (faza sluajnog realizma)
2. faza djejeg realizma (410 godina)
reprezentiranje okoline, psihomotorika u slubi tog cilja
u ranijem razdoblju ove faze (46 godina) okolina se prezentira, ali s
egocentrinog stajalita, to je faza tzv. neuspjelog realizma ili faza sheme
jer nezrelost motorikog i spoznajnoiskustvenog aspekta daje djetetovom
crteu obiljeje osobnog, neobjektivnog, neuspjelog, nezrelog djela,
kasnija faza (611godina) je faza intelektualnog realizma, dijete i dalje
prikazuje okolinu no sa znatno vie sadraja, informacija, spoznaja
3. faza vizualnog ili optikog realizma
dijete zanemaruje znanja o predmetima i njihovim objektivnim
odnosima, te uspostavlja prividne odnose kako ih zadaje priroda
ovjekove percepcije
zbog emotivne neutralnosti detalja, spoznajnotehniki visoko izvedenog
izraza ova se faza postupno udaljuje od djejeg izraza i pribliava se izrazu
odraslih
Djeca cijelog svijeta prolaze kroz navedene razvojne faze djejeg likovnog izraza.
One nisu samo univerzalne nego i uroene i rezultat su djejeg sazrijevanja
kako psiholokog tako i socijalnog, manipulativnog, intelektualnog.
No treba napomenuti da ne dolaze sva djeca u pojedine faze istodobno. To ovisi
o nizu faktora, kao to su stupanj psihomotornog razvoja, nasljedni faktori,
faktori okoline, intelektualni status i razvoj.
51
zbornik.indd 51
15.2.2008 1:38:13
PSIHOANALIZA KLJUNI POJMOVI

Zaetnik psihoalize, Sigmund Freud, razvio je psihoanalitiki sustav modela
razvoja linosti, filozofiju ljudske prirode i psihoterapijsku metodu. U
psihoterapiju je utkao nove poglede naglaavajui psihodinamske initelje koji
pokreu ponaanje, usmjeravajui se na ulogu nesvjesnog.
Freud gleda na ljudsku prirodu vrlo deterministiki. Objanjava ljudsko
ponaanje rezultatom iracionalnih sila, nesvjesnih motiva te biolokih i
instiktivnih nagona.
Psihoanalitika teorija govori da se linost sastoji od tri sustava: ida, ega i superega.
Id je bioloka, ego psiholoka, a superego drutvena komponenta.
Id je prvotni sustav linosti. Po roenju imamo samo id, on je glavni izvor
psihike energije i sredite instikata. Nedostaje mu struktura. Rukovodi
se principom uitka, usmjeren je na smanjene napetosti, izbjegavanje
boli i stvaranje ugode. Nelogian je, nemoralan i nastoji zadovoljiti
instinktivne potrebe. Najveim dijelom je nesvjestan dio linosti.
Za razliku od njega, ego je povezan s vanjskim svijetom, upravlja linou,
kontrolira je i ureuje. Rukovodei se principom realiteta, misli realno, logino,
upravlja svijeu i radi plan zadovoljenja instikata. Ego je sredite inteligencije i
razuma.
Superego ukljuuje ovjekova moralna pravila. Osnovni mu je zadatak odrediti
da li je neko djelo ispravno, dobro ili pogreno. On predstavlja idealno, a ne
stvarno i ne tei ugodi. Zadatak mu je sprijeiti idove impulse i uvjeriti ego da
relistike ciljeve zamijeni moralistikim te teiti savrenstvu.
Prema miljenju mnogih (Corey, 200. ) najvei Freudov doprinos su njegovi
pojmovi nesvjesnog i razina svjesnosti, oni su klju razumijevanja ponaanja
i poremeaja ljudi. Nesvjesno se ne moe izravno prouavati, ve se o njemu
zakljuuje na temelju ponaanja. Neki od klinikih dokaza o postojanju
nesvjesnog su snovi, sadraji dobiveni tehnikom slobodnih asocijacija, sadraji
dobiveni projektivnim tehnikama i sl.
U nesvjesnom su pohranjeni svi doivljaji, sjeanja i svi ostali potisnuti
sadraji. Glavnina psiholokog funkcioniranja je izvan svjesnog podruja. Cilj
psihoterapije je dovesti nesvjesne motive na svjesnu razinu. Shvaanje uloge
nesvjesnog je kljuno za razumijevanje biti psihoanalitikog modela ponaanja.
Nesvjesni procesi nalaze se u podlozi svih neurotskih simptoma. Takvo
shvaanje podrazumijeva potrebu otkrivanja znaenja simptoma, uzroka
ponaanja i potisnutih sadraja koji ometaju zdravo funkcioniranje linosti.
Bit psihoanalitikog pristupa ini i pojam tjeskobe, a to je stanje napetosti
koje nas motivira da neto uinimo (Corey, 2004. ) . Nastaje iz sukoba ida,
ega i superega zbog kontrole nad dostupnom psihikom energijom. U pravilu
tjeskoba upozorava na moguu opasnost.
52
zbornik.indd 52
15.2.2008 1:38:13
IDENTITET STRUKE
Kad ego ne moe kontrolirati tjeskobu racionalnim i izravnim metodama,

posegnut e za nerealistinim metodama, tzv. obrambenim mehanizmima
(potiskivanje, poricanje, regresija, sublimacija, introjekcija, identifikacija,
kompenzacija i sl. ) .
Klasina psihoanaliza temelji se na psihologiji ida te tvrdi da su porivi i
unutranji sukobi glavni faktori oblikovanja linostibilo normalnog ili
patolokog. Freud tumai da problemi ljudi imaju korijene u trima podrujima
osobnog i drutvenog razvoja: ljubav i povjerenje, izlaenje na kraj s negativnim
osjeajima i razvoj pozitivnog shvaanja seksualnosti. Ta podruja potjeu iz
prvih est godina ivota i temelj su na kojem e se kasnije graditi linost.
Suvremeno psihoanalitiko stajalite ne negira ulogu unutranjih sukoba,
no naglaava i cjeloivotno nastojanje ega da stekne mo i kompetentnost
(zagovaratelj takvog pristupa je Erikson)
Razvoj pojedinca mogue je promatrati sa stajalita koje istodobno ukljuuje i
psihosocijalne i psihoseksualne initelje.
Za kasnije razumijevanje psihoanalitiki usmjerene psihoterapije, ukratko e se
navesti faze razvoja linosti prema Freudu (Corey, 2004):
oralna faza prva godina ivota; sisanje zadovoljava potrebu za hranom i
ugodom, uskraivanje oralnog zadovoljstva u novoroenako doba moe
kasnije dovesti do nepovjerenja prema drugim ljudima, odbijanjem tue
ljubavi, straha od intimnog odnosa
analna faza razdoblje od 1. do 3. godine, faza u kojoj podruje anusa
poprima najvaniju ulogu u razvoju linosti;u toj fazi se potie razvoj
neovisnosti, prihvaanje vlastite moi te uenje izraavanja negativnih
emocija
falusna faza razdoblje od 3. do 6. godine, incestuozne elje djeteta prema
roditelju suprotnog spola (Edipov i Elektrin kompleks)
faza latencije razdoblje od 6. do 12. godine, relativno mirno razdoblje;pojava
interesa za prijatelje, kolu, sport, vrijeme socijalizacije djeteta.
genitalna faza razdoblje od 12. godine do senilnosti, stare teme iz falusne
faze sad se oivljavaju
PSIHOANALITIKI PRISTUP DJEJEM LIKOVNON IZRAZU
Freud je svojom psihoanalitikom teorijom, psihoanalizom kao terapijskom
tehnikom, snano utjecao na razvoj i znanstvenost u pristupu prouavanja
likovnog izraza. On nije uveo crte, slikanje i ostale likovne tehnike u
komunikaciju s pacijentom, no bio je veoma sklon umjetnosti. Tu sklonost
najavio je dvadesetih godina prolog stoljea kada je u Uvodnim predavanjima
iz psihoanalize uveo pojam sublimacije kojim oznaava drutveno prihvatljiv
53
zbornik.indd 53
15.2.2008 1:38:13
oblik izraavanja nagonske aktivnosti (De Zan, 1994) ime obiljeava

zapravo, umjetniko, stvaranje.
Razliitim teorijskim i praktinim pristupom psihoanalizi, Jung se razlikuje
od Freuda po shvaanju umjetnosti te razliito koristi i likovno izraavanje u
psihoanalizi.
Jung vjeruje da ovjek, izraavajui se crteom/bojom, dovoljno snano izraava
osobne frustracije, elje, fantazije ili konflikte, te da nije potrebno tumaenje.
Pacijentu prilazi vjerujui da je komunikacija slikom ili crteom alternativa
verbalne komunikacije, a osnovnim u psihoanalizi smatra osloboditi stvaralaku
energiju i kreativni potencijal pacijenta i razviti kreativne sposobnosti, to vodi
izlijeenosti (psihijatrijskih bolesnika, op. a. ) .
Freud interpretira simbole kao oznake osobnosti, dok Jung vjeruje u arhetip
i kolektivno nesvjesno. Jungovi nasljednici, nastavljajui njegovo djelo, vjeruju
u kataraktinu mo likovnog izraza, u njenu praktinu i iscjeliteljsku mo, bez
naknadne interpretacije.
Nastala na razliitim teorijskim i praktinim pristupima pacijentu, polemika
izmeu navedena dva ugledna psihoanalitiara nastavlja se do danas. Pitanje
verbalne komunikacije terapeutpacijent te pitanje poloaja likovne kreacije
nastale tijekom postupka lijeenja u samom psihoterapijskom procesu tako
postaje, zapravo, pitanje tehnike prirode (Klein, M. u De Zan, 1994) .
Psihoanalitika teorija u radu s djecom pretpostavlja da je nuno primjenjivati
tehnike koje nee biti iskljuivo verbalne. Najbolje rjeenje je uvesti u
komunikaciju s djecom njihovu spontanu aktivnostigru i potrebu za likovnim
izraavanjem. Uinile su to i dvije kole djeje psihoanalize: Beka s Anom
Freud i Engleska s Melanie Klein.
Ono to je za psihoanalitiki usmjerenu terapiju vrlo vano njeni teoretiari
vjeruju da djeji crte i slika imaju znaenje slobodnih asocijacija i sna u
psihoterapiji odraslih.
Slikanje i crtanje blii su nesvjesnom no verbalna komunikacija, pa je tako lake
proniknuti u nesvjesne sadraje.
Vrlo esto je u psihoanalitiki orijentiranoj terapiji crtanje i slikanje najlaki,
najbri, a esto i jedini mogui nain komuniciranja teraputa i pacijenta.
Osobito u sluajevima djece s autizmom, emocionalno inhibiranom djecom,
djecom s mentalnom retardacijom.
Inzistirati na verbalnoj komunikaciji s takvom djecom pogubno je za daljnji
rehabilitacijski tretman.
Prilikom likovnog izraavanja dijete na papiru projicira svoje sadanje osjeaje,
iskustva, ali i prijanje elje, fantazije, iskustva. U crteima u kojima dijete
54
zbornik.indd 54
15.2.2008 1:38:13
IDENTITET STRUKE
priopuje emocije nalazimo poetak razvoja transfera.

Dijete slika/crta spontano. No ponekad se dogodi da je vrlo teko dijete
motivirati, ono odbija ili je u nemogunosti verbalno komunicirati, odbija bilo
kakav kontakt. Za pretpostaviti je da e dijete biti lake motivirati bilo kojom
likovnom aktivnou, kreativnom aktivnou nego verbalizacijom. U poetku
moe biti jako izraen negativni transfer spram terapeuta. Svoje aktualno,
negativnim emocijama nabijeno, emocionalno stanje spram terapeuta dijete
moe izraziti crtajui terapeuta kao vjeticu ili neki zastraujui lik. Slian otpor
moe se javiti i tijekom psihoterapije, odnoenjem crtea kui, nesuraivanjem.
Suprotno tomedarovanje slika i crtea terapeutu predstavlja izraz pozitivnog
transfera, izraz ljubavi i potovanja.
Zavretkom crtanja/slikanja dijete podie glavu s papira i rad stavlja izmeu
sebe i terapeuta i u tom trenutku taj je crte postao most komunikacije izmeu
djeteta i terapeuta.
U odreenim situacijama terapeut se moe obraati crteu. Ta komunikacija
samo je naizgled posredna: crte je projekcija djetetova emocionalna stanja,
fantazija, elja ili konflikata. On je njegovo nesvjesno. Obraajui se crteu,
terapeut se zapravo obraa djetetu i pokuava sebi i njemu objasniti njegovo
nesvjesno.
Stvaranjem slike ili crtea, dijete razvija dva transfera: transfer sebe spram
likovne kreacije, a drugi spram terapeuta. Odvajanjem od crtea, dijete prakticira
separaciju i individuaciju. Neki psihoanalitiari (kao Margaret Naumburg,
prema De Zan, 1994) tu injenicu smatraju kljunom u djelotvornosti
psihoanalitiki orijentirane psihoterapije uz koritenje slike i crtea.
Crte ili slika moe posluiti za projekciju loih aspekata vlastite osobnosti, loih
introjekta. Oni se inae mogu pojavljivati u snu, nonim morama i fobijama.
Njihovim stavljanjem na papir i eventualnom verbalnom interpretacijom, uz
terapeuta, se prorauje sadraj. Ako dijete eli, ono moe proraditi i preraditi
sadraj svoje kreacije: ono moe poderati kreaciju. Doputena je i agresivnost
u kreiranju. Projekcija agresije odnosi se na sadraj kreacije, a ne na stvarni
objekt. Ta agresivna komunikacija s crteom ili slikom , tj. njihovim sadrajem,
predstavlja negativni transfer spram kreacije. Pruajui podrku djetetu,
terapeut istovremeno opaa pozitivan transfer spram sebe.
Vrlo esto se u djejoj slici i na crteu susree pokuaj autoportretiranja. Ono
kreaciju pretvara u zrcalo. Za terapeuta je to posebno vano jer upuuje na
djetetov doivljaj sebe.
Nerijetko su to, s obzirom na dob, regresivni crtei. Oni upuuju terapeuta na
dubinu regresije i emocionalno stanje djeteta koje nije vidljivo i prekriveno je
obrambenim mehanizmima.
55
zbornik.indd 55
15.2.2008 1:38:14
Vano je pratiti slijed nastajanja crtea ili slika tijekom psihoterapije jer se na taj
nain mogu proi prethodne faze psihoterapijskog procesa i pratiti njegov tijek.
Ovo je velika prednost u odnosu na samo verbalnu komunikaciju. Takav niz
slika nastao u psihoterapijskom procesu Prai (u De Zan, 1994) naziva serija
slika crtea u kontinuiranom nastajanju. Promatrajui takvu seriju slika ne
prati se samo sadraj ve i koloristike promjene te promjene u formi crtea
ili slike. U samom poetku terapije opaa se regresija, dijete crta neprimjereno
dobi, monokromatskito je osobito uoljivo u crteu ovjeka. Tijekom
psihoterapijskih seansi i razvoja transfernog odnosa, crte postaje oblikom
primjereniji dobi, javlja se i boja.
Boja na slici sama po sebi ne govori mnogo, treba ju promatrati u kontekstu
kreacije. Ipak, odreene spoznaje iz psihologije boja govore da su odreene
boje tople (uta, crvena, naranasta) , a da su odreene hladne (plava, zelena,
ljubiasta) Goetheova podjela boja (prema De Zan, 1994) .
Bez obzira na navedeno, boja ni bilo koji drugi sadraj ili simbol ne smije
se u psihoanalitiki usmjerenoj psihoterapiji djeteta tumaiti bez djetetova
objanjenja. Ukoliko ga nema ili se ne moe dobiti, nikako se ne moe
interpretirati izvan konteksta slika ili crtea u kontinuiranom nizu.
Za terapeute koji provode psihoanalitiku psihoterapiju crteom ili slikom
sadraj likovne kreacije je od velike vanosti, no u interpretaciji se ne smije
zaobii ni prazan prostor nastao na slici ili crteu tijekom stvaranja, smjetajem
kreacije na papir.
Niz autora (Roth, Conger prema De Zan, 1994. ) govore o pozitivnom i
negativnom sadraju crtea. Pozitivan sadraj crtea predstavlja ispunjenu
podlogu slike ili crtea, a negativni sadraj crtea predstavlja prazan prostor,
prazninu, neispunjenu plohu podloge.
Isti autori navode da se takve prazne i neispunjene plohe nalaze u depresivne i
suicidalne djece.
Terapeutu bitne informacije o osobnosti djeteta daje i odnos djeteta prema
materijalu, nain njegove upotrebe te odnos prema crtakom i slikarskom
priboru.
Ope poznate faze razvoja djejeg crtea govore da dijete u najranijem
djetinjstvu (u dobi 2. do 3. godine) nije zainteresirano za svoj stvaralaki
produkt, ve iskljuivo uiva u motornoj aktivnosti ake i u taktilnom osjetu
koji se javlja stiskanjem pribora u aci. Tek kasnije dolazi do opaanja traga koji
ostavlja na podlozi. Nakon tree godine poinje prevladavati perceptivni aspekt
likovnog izraavanja nad motorikim (prema Grguri, Jakubin, 1996) .
Promatranjem naina upotrebe boje, njene koliine, snage poteza, debljine
namaza, irine poteza kistom, uitka/neuitka prljanja ruke, mijeanja bojasve
56
zbornik.indd 56
15.2.2008 1:38:14
IDENTITET STRUKE
navedeno, uz , naravno, promatranje emocionalne angairanosti djeteta tijekom

terapije, prua terapeutu informacije o osobnosti djeteta i stupnju njegove
regresije.
Ova injenica jo je jedan od znaajnih faktora koji idu u prilog tezi da se
interpretacija kreacije nastale tijekom psihoterapije ne ini izvan konteksta. To
ujedno iskljuuje upotrebu bili kakvog kljuaza interpretaciju u psihoanalitiki
usmjerenoj psihoterapiji.
TERAPEUT U PSIHOANALITIKI USMJERENOJ PSIHOTERAPIJI
Terapeut se rukovodi trenutkom ovdje i sada, iskustvom, znanjem,
empatijom.
Potrebno je da uvaava naela psihoanalitiki usmjerene psihoterapije, stimulira
komunikaciju, potpomae javljanju identiteta u pacijenta, odrava sigurnost
ega i pomae njegov razvoj.
Vrlo je vano za terapeuta da zna tijekom terapije kontrolirati kontratransfer
nesvjesni odnos koji se tijekom procesa javlja u terapeuta prema djetetu.
Vano je i pitanje stava terapeuta tijekom psihoanalitiki usmjerene psihoterapije.
On moe biti aktivan i pasivan. Upozorava se na vrlo finu i osjetljivu razliku
izmeu aktivnosti i nametljivosti, izmeu pasivnosti i nezainteresiranosti. To e
osjetiti samo vrlo struan i iskustvom bogat terapeut.
U raspravi o tom pitanju najdalje je otila Martha Heaseler (prema De Zan,
1994) koja objanjava odreene terapeutove intervencije (bilo verbalne bilo
crtake) cenzurom.
Drugi pak smatraju da je terapeutova crtaka intervencijatzv. trea rukana
kreaciji izraz njegove empatije (Wilson, prema De Zan, 1994) .
No svi se autori slau da je za dijete i terapeuta najbolje da je terapeut to manje
direktan, a vie pasivan, osim ako ga dijete ne pozove u zajedniko kreiranje ili
je dijete toliko inhibirano da ga treba stimulirati.
Terapeut treba biti pasivan, ali ne nezainteresiran, aktivan, ali ne nametljiv. On
je zrcalo, opaa, interpretator i spremnik. Koritenjem likovnog izraza tijekom
psihoterapije, neprekidno mora provjeravati dva transfera: jedan koji se gradi
izmeu djeteta pacijenta, kreacije i terapeuta te jedan izmeu terapeuta,
kreacije i pacijenta.
Verbalna interpretacija terapeuta odnosi se na motoriku aktivnost tijekom
crtanja/slikanja, na karakteristike likovnog produkta te na njen sadraj i
formalnu strukturu.
Odnos djeteta pacijenta takoer se promatra u tri smjera: prema kreiranju i
kreaciji, prema grai i prema terapeutu ( prema De Zan, 1994) .
57
zbornik.indd 57
15.2.2008 1:38:14
Velik dio autora (Wilson, Rabin, Kramer, prema De Zan, 1994) naglaava
vrijednost verbalne interpretacije likovne kreacije kroz razgovor s djetetom
pacijentom te terapeutove reinterpretacijeprorade s obzirom na njegovu
opservaciju tijekom terapije. Na taj nain dijetepacijent doivljava terapeuta
kao dio svoje kreacije, produetak svoje osobe i osobnu projekciju. Tako se
omoguava identifikacija s terapeutom, ali i vjeba separacija, jer u ordinaciji
terapeut ostaje uvijek, a kreacija esto.
ZAKLJUAK
U psihoanalitiki usmjerenoj psihoterapiji djece slikanje i crtanje nije samo sebi
svrhom. To nije slikanje i crtanje na zadanu temu u grupi, vrtiu, razredu, ni
slikanje ili crtanje u osami djeje sobe ve uz prisutnost i vodstvo terapeuta koji
s interesom i empatijom prati kreativnu aktivnost djeteta, jaa djetetov ego i
osobnost. Terapeut razumije i u rijei pretae djetetove neverbalne likovne
poruke.
Istovremeno slika ili crte sadre i pospremajupratee emocije djeteta i
projekcije loeg objekta to u velikoj mjeri uvruje djetetov doivljaj dobroga
unutranjeg objekta kroz identifikaciju s terapeutom.
LITERATURA:
1. Belamari, D. (1987) . Dijete i oblik. Zagreb. kolska knjiga
2. Belamari, D. (1987) . Likovno stvaralatvo djeteta. Dijete i kreativnost (str. 113160)
. Zagreb. Globus.
3. Corey, G. (2004) . Teorija i praksa psiholokog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko.
Naklada Slap (str. 66105)
4. De Zan, D. (1994) . Slika i crte u psihoterapiji djece. Zagreb. Hrvatski pedagoko
knjievni zbor
5. Grguru, N. , Jakubin, M. (1996) . Vizualnolikovni odgoj i obrazovanje. Zagreb.
Educa
6. Jung, C. G. (1988) . ovjek i njegovi simboli. Zagreb. Mladost
7. Radovanevi, LJ. (2002) . Likovno stvaralatvo, psihodijagnostika i artterapija.
8. Umjetnost i znanost u razvoju ivotnog potencijala. Zagreb
9. Tanay, E. R. (1990) . Likovna kultura u niim razredima osnovne kole. Zagreb. kolska
58
zbornik.indd 58
15.2.2008 1:38:14
IDENTITET STRUKE
knjiga.
ABSTRACT
PSYHOANALYTIC APPROACH AND SUPORTIVE ROLE OF ARTISTIC
EXPRESSION IN THE PROCESS OF REHABILITATION OF CHILDREN
The artistic expression of children is sincere, spontaneous and direct and it reflects
their inner as well as their outer reality. Through it a child can express his or her
feelings, attitudes and needs. Using a free artistic expression, children can free
themselves of emotional stress. While drawing or painting a child gets fulfilled
with aesthetic pleasure that has a supportive role in selfanalysis. Freuds theory of
psychoanalysis had a strong influence on the development and scientific approach
in the research of the artistic expression. According to psychoanalysts, children
s drawings or paintings have the same significance of free associations, as the
dreams have when we talk about the adults. A child responds spontaneously while
painting or drawing, revealing in that way things that are usually deeply hidden
in the subconscious areas of their being. Thus, a child gets into a certain relation
with the result of the drawing or painting as well as with the therapist (transfer,
contra transfer) . Psychoanalysts believe that a drawing or painting has a powerful
communicational value as an alternative to standard verbal communication.
Moreover, a drawing or a painting is very often the only possible communication
bridge between a child and a therapistespecially with the emotionally inhibited
children, children with serious craniumcerebral traumas or with children with
limited abilities of verbal expression. This paper deals with a psychoanalytic
approach and a supportive role of a drawing/painting as an indirect medium by
the help of which a child communicates with a therapist telling him his attitudes
and feelings.
Key words: art expression in child, psychoanalysis, supportive therapy
59
zbornik.indd 59
15.2.2008 1:38:14
60
zbornik.indd 60
15.2.2008 1:38:14
IDENTITET STRUKE
SOCIJALNA UKLJUENOST KROZ MISAONU

IGRU GO
Marina Roboti
Hrvatska
SAETAK
Go je misaona igra s naglaenom stratekom komponentom, u kojoj broj moguih
kombinacija poteza premauje onaj u ahu. Par igraa naizmjence postavlja crne
i bijele kamenie na slobodna mjesta na ploi. Pravila igre su vrlo jednostavna i
mogue ih je nauiti za par minuta, a teina i kompleksnost igre raste s duinom
igranja i boljim razumijevanjem igre.
U Hrvatskoj se go igra od poetka 20. stoljea. Velika Gorica danas je jedna
od veoma rijetkih sredina u kojoj se o ovoj igri zna zahvaljujui entuzijastima i
njihovom radu s mladima. Za nju je ulo nekoliko tisua djece, a par stotina ju
je aktivno igralo. Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica jedina je kola po
posebnom programu u Republici Hrvatskoj, u kojoj se igra ova igra. Provodi se
kao redovna slobodna aktivnost, to je rijetkost i u svijetu.
Igra u kojoj je potrebno apstraktno miljenje, planiranje i strategija, na prvi pogled
nije adekvatan izbor za osobe s intelektualnim tekoama. Prvi pokuaji da se
ova igra uvede pokazali su kako imamo predrasude, i uei ih go doli smo do
zakljuka da on ima i terapeutsku svrhu. Go pomae u boljoj komunikaciji, potie
na razmiljanje, razvija apstraktno miljenje, poboljava prostornu orijentaciju,
planiranje, strategiju, strpljenje, disciplinu i samodisciplinu.
U Goklub Velika Gorica, zajedno s ostalim osnovnim kolama u Velikoj Gorici
ukljueni smo ve osam godina i pripadamo Europskoj gofederaciji. Redovito
sudjelujemo na turnirima u zemlji, a okuali smo se i na meunarodnima. Biti
ukljuen u aktivnosti lokalne zajednice, predstavljati Hrvatsku s ostalim uenicima
velikogorikih kola, na je nain kako ostvarujemo socijalnu ukljuenost u svojoj
lokalnoj sredini.
Kljune rijei: socijalna ukljuenost, go, slobodna aktivnost
TO JE GO?
Go je misaona igra s naglaenom stratekom komponentom, s gotovo
neogranienim brojem kombinacija poteza crnih i bijelih kamenia. Par igraa
naizmjence postavlja crne i bijele kamenie na slobodna mjesta na ploi. Broj
moguih kombinacija nadmauje onaj u ahovskoj igri, a mnogi poznavaoci
igre kau da je go vie strateka igra od aha. Pravila igre su vrlo jednostavna i
61
zbornik.indd 61
15.2.2008 1:38:14
mogue ih je nauiti za par minuta, a teina i kompleksnost igre raste s duinom

igranja i boljim razumijevanjem igre.
Uitelj goa Mladen Smud kae: S goom sam se upoznao sluajno traei
zamjensku igru ahu, kako bismo prijatelj i ja ogledali jo u nekoj misaonoj
igri. Plavi vjesnik 1963. g. ponudio nam je go, misaonu igru iz dalekog Japana.
Prijatelj je napravio garnituru po uputama iz lanku, od papira. Plou je nacrtao
na hameru, a kamenie je uradio takoer od hamera (kruii crne i bijele boje)
. Tijekom partije morali smo paziti da ne puhne vjetar jer bi to znailo kraj
partije. Ta zamjenska igra, koja nam je trebala sluiti za predah u igri aha,
postala je igrom moga ivota.
Ova igra postala je i dijelom mnogih ivota naih korisnika u Centru, od kada
su od 1999. i nai korisnici lanovi Go kluba Velika Gorica.
GO U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj se go igra od poetka 20. stoljea. Grupa mornara Austro
Ugarske mornarice donijela je tu lijepu drevnu igru s putovanja po Dalekom
Istoku. Naalost, igralo se samo nekoliko godina u mornarikom klubu u
Puli. Zahvaljujui jednom od tadanjih mornara, Ervinu Finku, 1962. ponovo
se pokree igranje u Ljubljani, a nedugo nakon toga, zahvaljujui lanku u
Plavom vjesniku iz pera gospodina Miljenka Srdia, i u Zagrebu. Godine
1964. osnovan je prvi goklub u Hrvatskoj Goklub Zagreb, a nedugo potom
i Goklub Student u Rijeci.
Godine 1970. osnovan je Gosavez Hrvatske koji objedinjuje hrvatske
goklubove. Redovno se odravaju pojedinana prvenstva Hrvatske kao i razna
druga natjecanja. Rijeanin Zoran Mutabija dva puta osvaja naslov prvaka
Europe (1967. i 1971. godine) . Ve 1974. godine u Zagrebu je organizirano
Europsko prvenstvo, to smo ponovili 1980. u Malom Loinju i 2002. u
Zagrebu.
Danas se go igra u cijelom svijetu. Najvie igraa je u Kini, Japanu i Koreji. U
Japanu djeluje profesionalna liga igraa goa, koji su kvalitetom igre najjai na
svijetu i rangiraju se po posebnoj profesionalnoj listi i kategorija dan ima
dodatak profesionalni.
Go se igra bez obzira na godine. Vane su samo kategorije (snaga) . Amateri se
po kvaliteti igre dijele na kyu (uenike) i dan (majstorske) kategorije. U
Hrvatskoj uenike kyukategorije dijelimo od najslabije 25. kyua do 1. kyua
koji je ujedno i majstorski kandidat. Daljnjim razvojem kvalitete igre osvajaju se
majstorski dannaslovi. Poetni majstorski naslov je 1. dan, a najbolji je 7. dan.
Do Domovinskog rata Gosavez Hrvatske djeluje u sastavu tadanjeg
Gosaveza Jugoslavije a nakon toga mijenja naziv u Hrvatski Gosavez. Godine
62
zbornik.indd 62
15.2.2008 1:38:14
IDENTITET STRUKE
1991. zajedno sa Go zvezom Slovenije, razjedinjen je tadanji Jugoslavenski

Gosavez i pokrenut postupak za prijam Hrvatske u lanstvo Europske i Svjetske
Gofederacije. U Europsku Gofederaciju primljeni smo kao promatrai
1992. , a nedugo potom i u punopravno lanstvo. Proces prijama u Svjetsku
organizaciju trajao je dulje i ostvaren je poetkom 1998. godine.
U Zagrebu djeluje Hrvatska igoudruga, koja okuplja igrae iz cijele Hrvatske
bez obzira na klupsku pripadnost, a predstavlja hrvatske igrae goa u svijetu.
Na WEBstranicama udruge mogu se vidjeti vijesti u svezi s goom u Hrvatskoj,
nauiti pravila igre, ukljuiti se u interaktivnu igru i pronai zanimljive linkove.
Adresa je: http: //croatia. europeango. org
U novije vrijeme svake godine se odrava pojedinano prvenstvo Hrvatske, a
prvak Hrvatske je na predstavnik na Svjetskom amaterskom prvenstvu u gou.
Ono se redovno odrava u Japanu.
Za razliku od goa, gdje igraju dva igraa jedan protiv drugog, postoji i parski
go u kojem igraju mukoenski par protiv mukoenskog para. Takva je igra
zahtjevnija jer parovi moraju slijediti strategiju svoga para bez meusobnog
razgovora. Igraju, prvo, enski dio para, a potom muki naizmjenino. Pogreke
se kanjavaju negativnim poenima. Postoji prvenstvo parova u gou na nivou
drave, europsko i svjetsko prvenstvo. I Hrvatska je davala svoje predstavnike.
KAKO SE GO IGRA?
Ploe za igru su obino drvene, ali ih lagano moete napraviti od kartona
i papira. Potrebni su nam bijeli i crni kamenii. Mogu biti napravljeni od
kamena, stakla, plastike, od kartona ili moete koristiti dugmad.
Igra koji prvi stavlja kameni na
plou, a to je u ravnopravnoj igri
tradicionalno crni, ima prednost.
Taj igra daje odreenu bodovnu
protuvrijednost protivniku.
Uobiajeno je 5, 5 boda, ime je
iskljuena mogunost nerijeenog
rezultata.
Za poetnike su manje ploe. Tada se
ta igra zove atari go. Na ploi ima 9
uspravnih i vodoravnih crta koje se meusobno kriaju. Treba nam 40 bijelih
i 40 crnih kamenia. Nakon igre na ploama 9x9, prelazi se na ploe 13x13.
Kada smo svladali ovu igru, igramo na velikim ploama 19x19.
Ploa je oznaena mreom 19x19 crta, to daje 361 sjecite. Bijelih kamenia
u kutiji ima 180, a crnih 181, meutim taj broj ne igra ulogu pri samoj igri.
63
zbornik.indd 63
15.2.2008 1:38:15
Dovoljno je rei da kamenia ima dovoljno.

Dva igraa (crni i bijeli) igraju naizmjence, stavljajui po jedan kamen na plou
kada su na potezu. Kameni se mora staviti na sjecite okomitih i vodoravnih
crta.
Kamenii se naizmjence postavljaju na prazna sjecita ploe. Jednom
postavljeni kamen ne moe se maknuti, osim kada ga protivnik zarobi zauzevi
mu posljednju slobodu.
Kamen u kutu ima dvije slobode, na strani tri a u sredini etiri slobode. Sloboda
kamena je susjedno sjecite povezano crtom. U igri moete drugom igrau
zarobiti kamenie. Da biste zarobili kameni, morate ga sasvim okruiti
svojim kamenima i onda se taj zarobljeni kameni vadi.
U gou je bitno osvojiti to vei prostor, pa se stavljanjem novih kamenia
postepeno formiraju sve vidljiviji i vri zidovi bijelog i crnog prostora.
Pobjeuje onaj tko osvoji najvie prostora.
GO U NAOJ LOKALNOJ SREDINI
Velika Gorica je danas jedna od veoma rijetkih sredina u kojoj se o ovoj igri
zna. Za nju je ulo nekoliko tisua djece, a par stotina ju je aktivno igralo. U
jednoj od velikogorikih osnovnih kola go se igrao 1991. godine, ali samo
godinu dana, zbog poetka ratnih dogaaja u Hrvatskoj.
U jesen 1998. osnovan je Goklub Velika Gorica. U prvoj godini djelovanja
Goklub provodio je svoje aktivnosti u tri osnovne kole, a 1999. godine i u
naem Centru.
Rad na kolama provodio se jedan do dva puta tjedno. Nakon kratkog teoretskog
dijela, igraju se partije. Ui se iz pogreaka. Igraju se turniri na svakom
susretu. Djeca vole natjecanja, a uspjeh ih motivira. Klub je pokrenuo i igranje
subotnjih turnira. Svaku subotu odravao se, a to je ostalo i do danas, turnir za
sve igrae goa Velike Gorice, a i ire, koji ele igrati na velikoj ploi standardni
go. To je postalo mjesto provjere snage svih jakih igraa goa u gradu. Turniri
se se odravali u naem Centru, to doprinosi boljoj povezanosti s lokalnom
sredinom i boljoj integraciji naih korisnika.
GO U CENTRU
Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica prva je i jedina kola po posebnom
programu u Hrvatskoj u kojoj se igra go. Uvedena je u kolski program kao
redovna kolska aktivnost, to je rijetkost i u svijetu. Budui se radi o populaciji
djece s intelektualnim tekoama osnovnokolske dobi, za oekivati je da je ova
misaona igra nesavladiva za tu populaciju. Igra u kojoj je potrebno apstraktno
miljenje, planiranje i strategija, na prvi pogled nije adekvatan izbor za ovu
populaciju.
64
zbornik.indd 64
15.2.2008 1:38:15
IDENTITET STRUKE
Prvi pokuaji da se ova igra uvede pokazali su kako imamo predrasude, i uei
ih go doli smo do zakljuka da se ova igra moe upotrijebiti i u terapeutske
svrhe.
Sve ovo izrazito je teko za ovu populaciju koja je kratke i fluktuirajue
panje, brzog gubitka koncentracije, izraene potrebe za vizualizacijom i
konkretizacijom. Na poetku je esto najvei problem bio nedovoljan broj ljudi
koji je nadzirao igru (po desetak parova igra istodobno) u igri su esto znali
biti agresivni, teko se nosili s porazom, ali i pobjedom. Naroito veliki problem
je predstavljala njihova hiperaktivnost u trenucima ekanja da svi zavre igru
te dobiju novog para za igru. To slobodno vrijeme izmeu partija koristili su
za meusobna zadirkivanja i izlaske iz prostorije. Igralo se u blagovaonici,
pa su esto nau igru ometali ostali korisnici koji su iz znatielje provirivali,
ulazili i izlazili. Isto tako smo primijetili da je igranje u manjem prostoru, npr.
u nekoj od uionica, doprinijelo da se mnogi od tih ometajuih faktora vie ne
pojavljuju.
Za igru je vano
da se dre pravila igre,
da ekaju svoj red na potez ( svatko povlai po jedan potez naizmjence) ,
nauiti se nositi s porazom ali i uspjehom,
potivati duinu trajanja igre,
zapamtiti koliko tko zarobljava kamenia jer to ovisi o kategoriji koju igra
ima,
ne pomicati ve odigrani potez,
igrati fer play,
ekati kraj svih partija, kako bi zapoeli sljedee kolo itd.
Primijetili smo da je igra pomogla svakom od igraa. Njihov napredak vidljiv
je u kvantitavnom i kvalitativnom obliku. Osim napredovanja u kategorijama,
ova igra pomae u odogojnom i obrazovnom smislu, a naroito u stjecanju
samopotovanja i samopouzdanja.
Ona pomae u:
boljoj komunikaciji
potie na razmiljanje
apstraktno miljenje
poboljava prostornu orijentaciju
planiranje
strategiju
razvija disciplinu i samodisciplinu
65
zbornik.indd 65
15.2.2008 1:38:15
Naravno, za ovaj rad potrebna su i specifina znanja u radu s ovom populacijom.

Zato je, uz uitelja goa, na svim turnirima prisutan i defektolog koji poznaje
svakog korisnika te organizaciju rada, ostale djelatnike i korisnike, jer se ova
aktivnost odvija u veernjim satima.
Posebno veselje nakon svakog odigranog turnira predstavlja podjela diploma
za prva tri mjesta jer se tako afirmiraju, razvijaju svoje samopotovanje i
samopouzdanje.
Natjecanje sa djecom iz redovnih osnovnih kola u naem Centru ili odlazak na
turnire u druge kole na naem podruju pridonosi boljoj integraciji u njihovoj
socijalnoj sredini.
Na program rada u klubu sukladan je programu rada s mladima u sklopu
Europske go federacije. Igrai goa u Velikoj Gorici postigli su zapaene
rezultate kod nas i na europskoj razini, pa smo u vie navrata i u meunarodnim
kontaktima i skupovima predstavljani kao primjer rada s mladima, a naroito
su isticali na rad s osobama s intelektualnim tekoama. Takva iskustva su
rijetka, pa su Mladen Smud uitelj goa majstor 2. dan i Marina Roboti,
profesor defektolog iz Centra za odgoj i obrazovanje, predstavljali svoj nain
rada uiteljima u Pragu 2002. U nekoliko navrata susreli su se s japanskom
profesionalnom igraicom goa Yuki Shigeno, koja je ujedno i predstavnica za
mlade u Europi te japanskim veleposlanikom.
Krajem 2004. dobili su poziv da steknu iskustva u radu sa djecom s tekoama
u razvoju u ovoj igri u Japanu. Ovakva putovanja veoma su vana jer stjeemo
nova iskustva, a naa imamo s kime podijeliti. Na ovaj nain emo pomoi i u
stvaranju novih pristupa u rehabilitaciji osoba s intelektualnim tekoama.
Naim posebnim uspjehom smatramo i grupu naih starijih korisnika koji su
ovu igru nauili dok su jo bili u Centru u osnovnokolskom programu i to
znanje odravali dolazei na nae subotnje turnire. Jedan korisnik, kao veoma
uspjean igra, dobio je ulogu uitelja onih koji su poetnici u ovoj igri, to
je veoma podiglo njegovo samopouzdanje. Sudjelovao je i na turnirima u
Hrvatskoj i u meunarodnom turniru u Maarskoj i Sloveniji.
Izlazak na meunarodne turnire veoma je vaan jer na taj nain izlaze iz svojeg
uobiajenog okruenja, upoznaju se s nainom igre na velikim turnirima i
stjeu nova iskustva. Za njih je to veliki izazov i potvrda njihovog dosadanjeg
uspjeha. Tu je veoma znaajan faktor i snalaenje u novoj situaciji novom
okruenju i izazovi koje donose problemi komunikacije u stranoj zemlji.
POTREBA ZA IRENJEM IGRE
Malo je aktivnosti u kojima se ova populacija ukljuuje meu svoje vrnjake,
pa takve aktivnosti koje im to omoguavaju treba poticati. elja nam je da i
druge ustanove i kole koje rade po posebnom ili prilagoenom programu
66
zbornik.indd 66
15.2.2008 1:38:15
IDENTITET STRUKE
imaju mogunost koristiti ovu igru i tako stvarati nove oblike rehabilitacijskih
postupaka.
Zato je potrebno tiskati prirunik, kako bismo educirali strunjake koji s njima
rade. Educirani strunjaci mogli bi tako u svojim sredinama pouavati ovu igru
i tako omoguiti da se korisnici meusobno takmie na turnirima.
ABSTRACT
SOCIAL INCLUSION THROUGH STRATEGIC BOARD GAME GO
Go is a strategic board game for two players. The game is played by two players
alternately placing black and white stones on the vacant intersections of a line
grid. Go is noted for being rich in strategic complexity despite its simple rules.
In Croatia Go is known since the beginning of 20th century. Thanks to few
enthusiasts in Velika Gorica there are few hundred active children players and
few thousand children are introduced with game. Centar za odgoj i obrazovanje
Velika Gorica is the single special program school in Croatia where this game is
practiced in regular schools free time activity among pupils and this is rare in
global scale.
On the first sight this strategic board game in which players must use abstract
thinking is not an adequate choice for children with intellectual difficulties. First
tries of practicing Go game among this population show than we had prejudices.
While teaching this children to play Go, we conclude that game has therapeutic
value. Go helps to better communication among pupils, encourages thinking,
develops abstract thinking, helps in orientation, planning, strategy, patient and
selfdiscipline.
Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica is part of the Go club Velika Gorica
for almost eight years. We are united in European Go federation, and regularly
participate on tournaments abroad and in the country. Be included in the activities
of local community, representing Croatia with children from other schools from
Velika Gorica is our way of social inclusion in the local community.
Key words: Social inclusion, Go, free time activities
67
zbornik.indd 67
15.2.2008 1:38:16
68
zbornik.indd 68
15.2.2008 1:38:16
IDENTITET STRUKE
SUSTAV I METODA ZA SLIKOVNU

KOMUNIKACIJU IZMEU MOBILNIH
KOMUNIKACIJSKIH UREAJA
Nataa Vlahovi Kleina
Hrvatska
SAETAK
Izum se odnosi na sustav i metodu vizualnog kreiranja, slanja i primanja poruka
u obliku niza slikovnih simbola s jednog mobilnog telefona na drugi u obliku
SMSa, MMSa, EMSa i/ili emaila. Inovacija omoguava jednostavnu kreaciju
slikovnih poruka putem vizualne navigacije prilagoene za osobe s posebnim
potrebama i zdravstvenim problemima vezanim uz tekoe u komunikaciji
zbog razvojnih, intelektualnih, motorikih, kognitivnih, vidnih, vidnoslunih
i kombiniranih potekoa te slanje i primanje slikovnih poruka. Izum smanjuje
vrijeme i broj pritisaka tipki za stvaranje poruke u odnosu na standardne
tekstualne poruke te stvara novu vrstu slikovne komunikacije preko mobilnih
ureaja. Takoer izum omoguava translatiranje slikovnih poruka u tekstualne
poruke na vie jezika, primanje slika s tekstom, kao i primanje samo tekstualnih
poruka, ukoliko nije instalirana aplikacija na mobilnom ureaju.
UVOD
Podruje na koje se izum odnosi
Ovaj se izum odnosi na slikovne poruke u obliku SMSa, MMSa, EMSa i
emaila preko mobilnih komunikacijskih ureaja prilagoenih osobama s
posebnim potrebama koje do sada nisu mogle komunicirati klasinim SMS
porukama.
Tehniki problem
Mnoge osobe nisu do sada mogle koristiti standardne SMS funkcionalnosti,
tj. komunicirati preko SMSa, primjerice osobe slabijeg vida (umirovljenici)
, osobe s problemima fine motorike, osobe s autizmom, mentalnom
retardacijom, Downovim sindromom itd. , jer su tipke za pisanje teksta presitne,
razumijevanje teksta kao sredstvo komunikacije je komplicirano za korisnika ili
je postupak pisanja teksta kompliciran . Do sada nije postojalo rjeenje koje
bi omoguilo lagan i jednostavan nain kreiranja i slanja SMS poruka koje bi
navedene skupine korisnika mogle koristiti kako u meusobnoj komunikaciji
69
zbornik.indd 69
15.2.2008 1:38:16
tako i prema drugim osobama, ime je SMS usluga za njih bila nedostupna.
Stanje tehnike
Postoje rjeenja u komunikaciji za osobe slabijeg vida, za osobe s
problemima fine motorike, za osobe s autizmom, s mentalnom retardacijom,
Downovim sindromom itd. , ali samo na lokalnoj razini komunikacije, tj. u
direktnom kontaktu, ali ne i preko telekomunikacijskih ureaja s vizualnim
funkcionalnostima kao to je SMS, EMS, MMS i/ili email i sl.
Takoer postoje SMS rjeenja koja kombiniraju slike i tekst za kreiranje SMS
poruke, meutim ta rjeenja su orijentirana na mlau populaciju za zabavu ili
komercijalne propagandne poruke i slino. Niti jedno od postojeih rjeenja
ne omoguava navedenim skupinama korisnika lagano koritenje SMS
funkcionalnosti.
OPIS IZUMA
Sistem komunikacije putem razmjene slikovnih simbola Picture
Exchange Communication System PECS je inicijalno dizajniran za
osobe s komunikacijskim tekoama, kao alternativna komunikacija (u
rangu sa znakovnim jezikom) , ali prikladnija za vizualne osobe i s veim
komunikacijskim potekoama zbog jednostavnosti i jednoznanosti
slikovnih simbola. Strunjaci su procijenili da je za osnovnu komunikaciju
dovoljno 200 slikovnih simbola. Populacija koja ima problema s ekspresijom
rijei ili reenica, i/ili s razumijevanjem govora, u i/ili pisanju, i/ili u itanju
te s pamenjem, openito imaju komunikacijski problem. PECS je inicijalno
napravljen kao jedini ili potpomognuti oblik komunikacije za osobe autistinog
spektra i ostalih pervazivnih razvojnih poremeaja, a kao potpomognutu
komunikaciju koriste je osobe s nerazvijenim ili nedovoljno razvijenim
govorom, zatim osobe s intelektualnim potekoama kao Down sindrom, s
oblicima mentalne retardacije, problemima sa sintezom rijei, pamenjem,
koncentracijom i kombiniranim viestrukim oteenjima. Kod PECSa,
osoba s komunikacijskim problemom uzima iz komunikacijske knjige ciljani
komunikacijski slikovni simbol na iak ili magnet i daje ga komunikacijskom
partneru u ruku. Komunikacijski partner pogleda slikovni simbol i u zamjenu
za njega daje predmet ili izvrava radnju koju simbol predstavlja. U sljedeim
fazama komunikacija se razvija na vie slikovnih simbola koji se stavljaju u niz
na komunikacijsku traku i predaju kao zahtjev komunikacijskom partneru. U
razvijenim fazama odgovor se moe takoer dobiti na komunikacijskoj traci
kao povratna komunikacija koja moe prijei i u diskusiju.
Izum je solucija koja PECS komunikaciju translatira u usluge mobilnih
poruka SMS, MMS, EMS i email, gdje se umjesto tekstualne poruke koriste
70
zbornik.indd 70
15.2.2008 1:38:16
IDENTITET STRUKE
komunikacijski simboli. Slikovni simbol ima funkciju rijei, dijela reenice ili
cijele reenice.
Prezentirani izum omoguuje kreiranje kompletne poruke pomou jedne ili
vie slikovnih simbola ili fotografija umjesto teksta, teksta sa slikom ili slinih
kombinacija. Slikovni simbol je povezan s unaprijed definiranim tekstom koji
predstavlja. Taj tekst moe, a ne mora biti dio ilustracije slikovnog simbola.
Izum ne samo da omoguuje komunikaciju za osobe s komunikacijskim
nemogunostima koritenja standardnog jezika, ve omoguuje koritenje
usluge poruka na mobitelima (SMS, EMS, MMS) i email osobama s
problemom fine motorike pisanja tekstualnih poruka i osobama s oslabljenim
vidom potrebnim za kreiranje tekstualnih poruka. U tu skupinu osoba sa
slabijom finom motorikom i vidom spadaju i starije osobe koje pomou ovog
izuma mogu koristiti funkcionalnost usluga poruka na mobitelima. Nadalje
izum omoguuje sigurnost i jednostavnost koritenja funkcionalnosti usluge
poruka roditeljima i maloj djeci koja, bilo zbog nemogunosti pisanja i itanja
tekstualnih poruka bilo zbog kompliciranosti kreiranja tekstualnih poruka, do
sada nisu mogla koristiti usluge SMSa, a ovaj izum im to omoguava.
Prezentirani izum omoguuje i opoj populaciji , a najvie mladima, novi vid
zabave, ali i breg, atraktivnog i viejezino razumljivog kreiranja i izmjenjivanja
slikovnih komunikacijskih poruka.
Sljedea inovacija u izumu je vizualna navigacija kod kreiranja i slanja slikovnih
komunikacijskih poruka kroz slike (ili fotografije) sloene u slikovni rjenik po
kategorijama i podkategorijama (za napredne korisnike) . Npr. tablica 3x4 sa
slikovnim kategorijama koje predstavljaju hranu, aktivnosti, najea pitanja
(odnosno dijelove upitnih reenica) i odgovore, zabavu, emocije, kuu, kolu
posao, predmete, ivotinje i sl. Svaka kategorija ima jednu ili vie slikovnih
tablica sa slikovnim simbolima, s time da je na prvom mjestu u tablici slikovni
simbol kategorije kojoj pripada. Tablice kategorije, npr. 3x4 se mogu listati
strelicom desno, a na A1 poziciji je uvijek slikovni simbol kategorije kojoj
pripada tablica i preko koje se vraa u osnovni slikovni izbornik kategorija.
Selekcijom slike u tablici, ona ulazi u okvir za poruku koja je vidljiva na ekranu
cijelo vrijeme tokom navigacije kreiranja slikovne poruke. Za kreiranje poruke
se koristi slikovni okvir u kojem se niu selektirani slikovni simboli, a na ekranu
je tokom kompletne navigacije kroz kategorije. Za napredne korisnike s veim
izborom slika, iz kategorija se ulazi u podkategorije, a svaka podkategorija ima
tablice slikovnih simbola koje se mogu selektirati na prethodno navedeni nain.
Okvir za poruku povezan je slikovnim simbolom s telefonskim imenikom koji
je takoer sortiran u obliku tablice, u kojoj su fotografije i/ili slikovni simboli
moguih primalaca poruke (mame, tate, bake , djeda i sl. ) . Fotografije (ili slike)
primalaca su povezane s telefonskim brojevima. Takoer se moe koristiti i
71
zbornik.indd 71
15.2.2008 1:38:16
standardni imenik s brojevima telefona i /ili s fotografijama, ili direktno upisati

broj primaoca poruke.
Navigacija i selekcija slikovnih simbola (ili fotografija) se moe realizirati
kursorom i/ili dodirom slike u tablici na ekranu (touch screen) , ako mobilni
aparat ima tu funkciju i/ili pritiskom ciljne tipke na tipkovnici koja je povezana
sa slikovnim simbolom identinim rasporedom (npr. Tablica slika 3*3 s
identinim rasporedom tipki 19) , ime se olaka preciznost selektiranja
(posebno korisno kod osoba s problemom preciznosti fine motorike) .
Inovacija u izumu slikovnih poruka je i znaajno smanjenje vremena kreiranja
poruke i broja tipkanja, odnosno dogaaja (eventa) za kreiranje poruke u
odnosu na tekstualno kreiranje poruka kod usluga SMSa, EMSa MMSa i/
ili emaila.
Slikovni simboli mogu biti bez teksta, ali mogu se napraviti na izbor da slika
sadri kao dio ilustracije i rijei , dio reenice ili cijelu reenicu koju predstavlja.
Tekst kao dio slike moe biti na jedan ili dva unaprijed selektirana jezika i
pridruuje se slici kojoj pripada. Korisnik unaprijed selektira da li eli slikovne
poruke bez teksta ili s tekstom, na jednom ili dva dostupna jezika. Poiljatelj i
primatelj mogu imati selektirane razliite jezike ili varijacije slikovnih simbola,
sa ili bez teksta. Svaka slika se kodira i kodirana prenosi komunikacijskim
sistemom, s time da vie slika moe biti povezano istim tekstom, a poiljalac bira
vizualno doivljaju poruke najprikladniju sliku. Ako primatelj nema instaliranu
aplikaciju za slikovne poruke od poiljaoca koji alje slikovnu poruku, dobit e
samo tekstualnu poruku na selektiranom jeziku. Prednost slikovnog simbola
je to je jednoznaan i povezan s tekstom koji predstavlja te se moe preciznije
prevoditi na vie jezika, to je problem kod prevoenja samo teksta.
Sljedea inovacija za napredno pretraivanje (koja nije nuna za osnovnu
funkcionalnost za slikovne poruke za mobitele je pretraiva slikovnih simbola
putem kljune rijei ili dijela kljune rijei. Za naprednu aplikaciju se izmeu
tablice s izbornikom slikovnih kategorija i okvira za poruku na ekranu koristi
linija u koju se upisuje kljuna rije i aktivira se pretraiva slikovnih simbola,
koji prema zadanoj kljunoj rijei otvara tablicu sa slikovnim simbolima koji
su povezani s tom rijei. Iz te se slikovne tablice, koja je rezultat pretraivanja
slikovnih simbola po zadanoj kljunoj rijei (povezane s tekstom koji predstavlja
i kljunom rijei u tekstu) , selektira ciljani slikovni simbol. Pretraivanje se vri
na unaprijed selektiranom jeziku, a slikovni simboli su bez teksta ili sa eljenim
selektiranim jezikom (ili dva selektirana jezika) .
Izum slikovnih poruka omoguava konverziju poruke sa slikovnim simbolima
u tekst na strani prijemnika primaoca ukoliko primatelj na svom mobilnom
ureaju nema instaliranu aplikaciju za slikovne poruke. Takoer omoguuje
72
zbornik.indd 72
15.2.2008 1:38:16
IDENTITET STRUKE
pomou pretraivaa konverziju teksta u mogue slikovne simbole.

Izum doputa prilagoavanje slikovnih simbola u izborniku kategorija,
podkategorija i liste primaoca, animirane slike, simbola, ikona i fotografija
koje se mogu uitati iz aplikacije ili dodatnih aplikacijskih paketa na zahtjev.
Korisnik moe i sam kreirati svoje slikovne simbole, fotografije i/ili animacije
i uitati ih u lokalnu memoriju aplikacije na svom mobilnom ureaju. Radi
dinaminosti i atraktivnosti, varijanta aplikacije moe sadravati u kategoriji
aktivnosti ili glagoli animirane gifove koje predstavlja.
Za osnovne slikovne poruke dovoljna su dva funkcijska moda: modul za
kreiranje i modul za slanje slikovnih poruka. Za dodatne funkcionalnosti i
napredno pretraivanje ugrauju se i moduli za viejezino pretraivanje i
prevoenje.
Predlae se da osnovna aplikacija sadri oko 200 slikovnih simbola i da se
ugradi u nove mobitele proizvoaa koji imaju potpisan ugovor s vlasnikom
patenta , a za dodatni set simbola, animiranih slika gifova da se naplauju
moduli po uitavanju modula. Izum predvia barem dvije aplikacije. Jednu,
prilagoenu za ciljane osobe s posebnim potrebama, koju moe koristiti i opa
populacija, i jednu s naprednim pretraivanjem pomou pretraivaa kljune
rijei, s veim izborom slikovnih simbola, a time s kreiranjem i podkategorija
za napredne korisnike.
Za kreiranje i slanje slikovnih poruka na mobilnom ureaju koriste se: ekran sa
slikovnom tablicom kategorija na prvom nivou i ekrani s tablicama slikovnih
simbola koji se mogu listati strelicom desno, ako ne stanu na tablicu na jednom
ekranu (kod aplikacije s podkategorijama koriste se 3 nivoa) , ekrani za slaganje
slikovnih poruka i ikonom primaoca poruka koji na drugom nivou otvara
ekran sa slikovnom tablicom primaoca poruka (moe se koristiti standardni
imenik ili broj primaoca) .
Kratak opis crtea
Za bolje razumijevanje navedenih funkcionalnosti navedenog izuma priloeno
je nekoliko crtea.
Sl 1. je crte mobilnog komunikacijskog ureaja s elementima rjeenja na
ekranu.
Sl 2. je dijagram toka rjeenja.
Sl 3. je primjer prikaza izrade poruke korak po korak.
73
zbornik.indd 73
15.2.2008 1:38:16
Na slici 1. ilustracija je mobilnog telefona s implementiranom aplikacijom za

slikovne poruke tj. s glavnim panelom za kreiranje poruka. Rjeenje se sastoji
od: vizualnog navigatora tj. tablinog sustava slika (10) , okvira za slikovnu
poruku (12) , ikone liste primatelja (14) i okvira za naprednu pretragu slika
pomou teksta (16) .
Slika 1.
Na slici 2. je dijagram toka za kreiranje i slanje slikovnih poruka koritenjem

kategorija (nije potrebno znati itati i/ili pisati tekst) . Nakon pokretanja
slikovnog SMSa, bira se jedna od glavnih kategorija u glavnom panelu (22)
. Otvara se tablica sa slikovnim simbolima selektirane kategorije. Gleda se
da li se tu nalazi eljeni slikovni simbol (24) , i ako da, selektira se taj simbol
koji odlazi u prvo prazno mjesto ekrana za poruku (28) . Ako nema traenog
simbola u prvoj tablici selektirane kategorije, pomou strelica se pretrauje
sljedea tablica selektirane kategorije, ako postoji, dok se ne nae eljeni simbol.
Kod pretraivanja se moe i vraati na prethodne ekrane. Nakon odabrane
slike, korisnik se automatski vraa na glavni panel s kategorijama te moe birati
izmeu ponavljanja aktivnosti od 22 do 28 ili zavriti poruku odabirom ikone
tablice primatelja (30) . Slikovni SMS zavrava odabirom primatelja iz tablice
(32) te slanjem poruke.
74
zbornik.indd 74
15.2.2008 1:38:16
IDENTITET STRUKE
Slika 2.
75
zbornik.indd 75
15.2.2008 1:38:17
Na slici 3. prikazan je primjer kreiranja slikovne poruke u realnoj situaciji

kao to je ve ranije opisano s dijagramom toka iz slike 2. Najprije se odabire
kategorija slika, odabirom ikone na glavnom panelu. U konkretnom primjeru
odabrana je kategorija pitanja (oznaena crvenim krugom na slici 40) . Otvara
se kategorija pitanja sa svojom tablicom slika, koja su zamjena za rijei kada,
gdje, kuda (42) itd. , te se odabire slika koja simbolizira pitanje kada oznaena
crvenim krugom na slici 42. Slika kada smjeta se u okvir za poruku u
donjem dijelu displeja (44) . Nakon odabira, automatski se otvara glavni panel
(46) s kategorijama zadravajui odabranu sliku kada u traci s porukom te se
odabire kategorija lokacija (oznaeno crvenim krugom na slici 46) . Odabire
se simbol za kupovinu i smjeta u traku za poruku (48) te se ponovo otvara
glavni panel zadravajui odabrane slike u traci za poruku (50) . Poruka je
gotova i odabire se lista primatelja odabirom ikone s primateljima (52) . U listi
primatelja odabire se slika osobe kojoj se alje poruka i njoj se upuuje slikovna
poruka koja znai Kada idemo u kupovinu (54) .
Slika 3.
76
zbornik.indd 76
15.2.2008 1:38:18
IDENTITET STRUKE
ZAKLJUAK
Navedeni izum omoguava brzu i jednostavnu upotrebu slikovnih poruka kao
zamjenu za tekstualne poruke, kako za osobe koje prije nisu mogle upotrebljavati
tekstualne poruke tako i za osobe kojima je standardna procedura slanja
tekstualnih poruka bila preteka, komplicirana ili vremenski dugotrajnija. Izum
je mogue brzo i ekonomino razviti te primijeniti u svakodnevnoj upotrebi.
ABSTRACT
SYSTEM AND METHOD FOR PICTURE COMMUNICATION BETWEEN
MOBILE PHONES
This innovation refers to system and method of visual creation, sending and
receiving messages in form of array of picture symbols from one mobile telephone
to the other by SMS, MMS, EMS and/or email. It enables simple creation of
picture symbol messages via visual navigation adapted for people with special
needs and health problems, and sending/ receiving picture messages. Innovation
reduces time and number of pushes of buttons for creation of message compared
to standard textual message and creates new type of picture communication
via mobile phones. Innovation also enables translation of picture messages
into different languages, receiving pictures with text, and receiving only textual
messages if picture message application is not installed on mobile phone.
77
zbornik.indd 77
15.2.2008 1:38:23
78
zbornik.indd 78
15.2.2008 1:38:23
IDENTITET STRUKE
USVAJANJE SADRAJA HRVATSKOGA JEZIKA

PRIMJENOM UMNIH MAPA KOD UENIKA
SNIENIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
Vesna urek
Hrvatska
SAETAK
Uenici snienih intelektualnih sposobnosti imaju slabije ili jae izraene potekoe
pamenja. Potekoe su pogotovo evidentne pri kratkotrajnom pamenju.
Istraivanja stilova uenja pokazuju kako veina ljudi uspjeno ui ukoliko prima
informacije putem razliitih podraaja. Uobiajeno miljenje o podjeli mozga
na lijevi i desni, prema kojemu se oekivalo da se tijekom procesa uenja koriste
funkcije lijevog mozga i to logika, rijei, brojevi, slijed, linearnost, analiza i popisi,
a da nisu potrebne funkcije desnog, umjetnikog mozga, uglavnom se naputa.
Mozak najlake pamti slike i boje iz ega je vidljivo kako treba razvijati funkcije
desne strane mozga, a informacije tako steene proslijediti lijevoj strani mozga,
odnosno dovoditi obje strane mozga u sinergiju.
Umne mape su kreativni naini voenja biljeki, one predstavljaju nau sposobnost
da svoje misli i ideje uinimo vidljivima i preglednima, potiu mozak na stvaranje
novih i novih asocijacija, bolje se prisjeamo.
U radu e biti prezentirana uporaba umnih mapa u usvajanju gradiva hrvatskoga
jezika kroz programska podruja jezika, jezinog izraavanja i knjievnosti.
Kljune rijei: kratkotrajno pamenje, dugotrajno pamenje, umne mape
1. UVOD
Uenje je relativno trajna promjena pojedinca nastala tijekom obavljanja
novih aktivnosti (Grgin, 1997) , a oituje se u promjenama naina ponaanja
pojedinca.
Pamenje je proces usvajanja, pohranjivanja i pronalaenja informacija
(Zarevski, 1998, Rathus, 2000) . Pamenje i uenje dva su pojma, tijesno
povezana, pri emu o uenju govorimo kao o procesu usvajanja znanja, a o
pamenju kao o procesu zadravanja i trajanja usvojenog znanja. Za pamenje
su od iznimne vanosti etape pohranjivanja i pronalaenja informacija.
Sharma (1991) smatra da je vizualno pamenje zadravanje slike objekata, oblika
79
zbornik.indd 79
15.2.2008 1:38:23
ili simbola te pokreta i razlikuje kratkotrajno, dugotrajno i sekvencionalno

pamenje. Kratkotrajno pamenje javlja se u aktivnostima neposrednog
prisjeanja, to su sve informacije kojih smo u nekom trenutku svjesni (npr.
simboli slova) . Dugotrajno pamenje se odnosi na zadravanje vizualnih slika
koje su relevantne u novim situacijama. Kratkotrajno pamenje je zadravanje
injenica i dogaaja do pretvaranja nekih od njih u oblik pogodan za trajno
zadravanje. To je aktivan dio procesa pamenja u kojemu se informacije koje
primamo usporeuju s onima koje ve postoje u naem pamenju, strukturiraju
se i organiziraju kako bi se neke od njih trajno zadrale. Podatak postaje
umreen kada se istodobno aktiviraju na primjer neuroni koji reagiraju na
crvenu boju te oni koji reagiraju na slatkast miris, zatim oni koji reagiraju na
okrugao oblik srednje veliine, a u glavi vjerojatno nastane predodba o jabuci.
Velik dio senzornih informacija kao i onih iz kratkotrajnog pamenja gubimo,
a tek dio informacija se organizira i prelazi u dugotrajno pamenje ime se
poveava vjerojatnost dosjeanja znanja i relevantnih informacija, odnosno pod
odreenim se okolnostima one mogu oivjeti i reproducirati (Penfield, 1958) .
Kada planiramo razine i naine pruanja didaktike podrke uenicima snienih
intelektualnih sposobnosti, veliku pozornost dajemo njihovom pamenju.
Istraivanja su pokazala (Ribi, 1991) da se njihovo pamenje razlikuje po
opsegu i kvaliteti kratkotrajnog pamenja u odnosu prema vrnjacima bez
potekoa. Ono je slabije razvijeno i najee mehaniko, bez smislenih veza i
odnosa izmeu informacija. Zbog potekoa panje i pamenja, uenici snienih
intelektualnih sposobnosti imaju potekoe u uenju (Vici i Levandovski,
1984) . Osim toga zbog organskog oteenja CNSa nemaju razvijenu panju
(distraktibilna i slabo razvijena selektivna panja) i koncentraciju, te pogreno
pamte ono to naue (orevi, 1984) .
Miljenje znaajno poboljava pamenje. Potekoe u izvoenju misaonih
operacija nepovoljno utjeu na kvalitetu pamenja jer dolazi do slabe
organizacije podataka kako u njihovom pohranjivanju tako i u pretraivanju.
Potekoe u izvoenju misaonih operacija i slabost transfera oteavaju primjenu
steenog znanja (orevi, 1984) .
2. AKTIVNOSTI LJUDSKOG MOZGA
Mozak je najvaniji dio centralnog nervnog sistema koji upravlja funkcijama
ljudskog organizma. Za svoje optimalno djelovanje koristi se podacima iz
okoline, organizma, a i iz samoga sebe (pamenja) .
U suvremenoj je psihologiji, jo od istraivanja R. Sperrya (Buzan, 2004) o
aktivnostima modanih valova, prisutna podjela rada mozga na aktivnosti
lijevog i na aktivnosti desnog mozga.
80
zbornik.indd 80
15.2.2008 1:38:23
IDENTITET STRUKE
Prema ovim promiljanjima, lijevi mozak je odgovoran za rijei, brojeve, popise,

logiku, analizu, slijed i glazbu, dok desni mozak upravlja ritmom, bojama,
sanjarenjem, matom, prostorom, dimenzijama.
Ovakva podjela aktivnosti mozga nametnula je i ideju o dominantnosti naih
sposobnosti, pa se tako esto govori o intelektualnim nasuprot umjetnikim
sposobnostima. Buzanova su istraivanja (2004) o velikim kreativnim genijima
potvrdila da su se svi oni sluili cjelokupnim rasponom svojih kortikalnih
vjetina, pri emu se svaka vjetina dopunjuje i potpomae sve ostale. Lijeva
strana mozga prima podatke i alje ih desnoj koja ih na svoj nain prerauje
i vraa natrag lijevoj. Na taj nain mozak sinergijski izgrauje i nadopunjuje
podatke, kombinira razliite elemente i tako pridonosi svojoj intelektualnoj i
kreativnoj moi. Na mozak radi na temelju senzornih slika s odgovarajuim
vezama i asocijacijama koje se zrakasto pruaju iz njih. Svaka pojedina rije ili
slika stvara svoj splet asocijacija i veza, a mogunosti su bezgranine. Mozak se
slui rijeima da bi pokrenuo trodimenzionalne slike i asocijacije. Prema tome
uvijek moraju biti aktivne obje strane mozga i teko da se moemo sloiti da
se sluimo samo polovicom mozga, u razliitim aktivnostima moe postojati
relativna dominantnost lijeve, odnosno desne strane mozga.
Relativna dominantnost lijevog ili desnog mozga u procesu uenja uzima se i
kao osnova za odreivanje dominantnog stila uenja. Stil uenja je preferirani
nain prijama, obrade i razumijevanja informacija (Dunn i Dunn, prema
Dryden i Vos, 2001) . Tako bi osobama kod kojih je dominantna lijeva stana
mozga bili primjereniji naini uenja koji se odvijaju korak po korak, usmjereni
na detalje, dok bi osobama s relativnom dominantnou desne strane mozga
preferirani nain uenja bio onaj u kojem vide cjelinu (sliku) novog gradiva
(Dryden i Vos, 2001) . Istraivanja su pokazala da oko 40 posto uenika preferira
vizualni stil uenja, 30 posto auditivni i 30 posto kinestetski, ali u isto vrijeme
svega je 20 posto (Grinder, prema Dryden i Vos, 2001) uenika s dominantnim
jednim stilom uenja. Istraivanja o stilovima uenja provedena na populaciji
uenika snienih intelektualnih sposobnosti (uli i iek, 2006, Stani i sur. ,
2006) u Republici Hrvatskoj podudaraju se s podacima inozemnih istraivaa.
Za organizaciju odgojnoobrazovnog procesa to znai da bi uitelji trebali
otkriti optimalan nain uenja svojih uenika te metode, sredstva i okruenje
prilagoditi tome, odnosno, nastavni bi sat trebao biti organiziran sa raznolikim
poticajima, metodama i oblicima rada.
3. UMNE MAPE
Na mozak radi na temelju senzornih slika s odgovarajuim vezama i
asocijacijama koje se zrakasto pruaju iz njih. Svaka pojedina rije ili slika
stvara svoj splet asocijacija i veza, a mogunosti su bezgranine. Slike i simbole
81
zbornik.indd 81
15.2.2008 1:38:23
je jednostavnije pamtiti, a potiu stvaranje novih asocijacija.

Umna mapa je najjednostavniji nain da u mozak unesemo podatke i da se
posluimo podacima iz mozga to je kreativno i djelotvorno zapisivanje
biljeaka koje doslovce izbacuju mapu naih misli (Buzan, 2004) . Umne
mape omoguavaju organiziranje podataka i misli na nain da se od poetka
potie prirodan nain rada mozga; pamenje u slikama, poticanje aktivnosti
mozga putem boje i zakrivljenih linija. Osim toga mozak razmilja zrakasto i
eksplozivno, a ne linearno i kontinuirano, te je i naknadno prisjeanje podataka
mnogo lake i pouzdanije nego pri koritenju tradicionalnih naina zapisivanja
biljeaka koje se koriste rijeima, popisima, crtama, brojkama i poretkom.
Pri tradicionalnom nainu zapisivanja nema slika, boje, ugovorenih znakova,
dimenzije, vizualiziranog ritma, svijesti o prostoru, odnosno nema cjelokupne
slike te se mozak bre zasiuje, postaje mu dosadno i uspavljuje se (opada
koncentracija) .
Umne mape omoguavaju mozgu da slobodno i zrakasto misli, jasnije i
koncentriranije sagledava cjelokupnu sliku , bolje i bre se prisjea i asocira,
lake i dulje pamti.
3. 1. Opis projekta
3. 1. 1. Sudionici
Aktivnosti izrade umnih mapa provode se treu kolsku godinu u kombiniranom
razrednom odjeljenju u kojemu je sedmero uenika s veim tekoama, koji
se koluju u posebnoj ustanovi po posebnom nastavnom planu i programu.
Na poetku provoenja projekta uenici su bili u 5. 6. razredu, prosjene
kronoloke dobi od dvanaest i pol godina. Sada su to uenici 7. , odnosno 8.
razreda. estero je uenika s lakim intelektualnim, a jedan uenik s umjerenim
intelektualnim potekoama i elementima autizma. Prisutne su i potekoe u
domeni pozornosti, od slabije panje do hiperaktivnosti.
3. 1. 2. Nastavna podruja
U traenju postupaka i oblika nastave kojima bi se poboljalo pamenje i
miljenje, kako bi uenici bili uspjeniji u usvajanju znanja, odlueno je nauiti
ih sluiti se umnim mapama u obradi, a naroito u ponavljanju i vjebanju
gradiva. U prvoj, dvogodinjoj etapi rada podruje interesa je bio nastavni
predmet prirode i drutva, stoga to uenici aktivno stjeu novo iskustvo te na
tim temeljima usvajaju novo znanje, uoavaju uzronoposljedine veze i donose
zakljuke. Uoavanje promjena u prirodi temelji se na stvarnim predlocima
iz neposredne okoline koji se vrlo lako predoavaju slikama. Priroda i drutvo
je dobro integrirana s ostalim predmetima u istom razredu (ima horizontalan
suodnos s njima) , ali se lako uoavaju i vertikalni suodnosi (gradivo se uvijek
82
zbornik.indd 82
15.2.2008 1:38:23
IDENTITET STRUKE
moe povezivati sa sadrajima prirode i drutva iz prethodnih razreda) .

Sada, u drugoj etapi rada, uporaba umnih mapa proirena je na podruje
hrvatskoga jezika kroz sve programske sastavnice (jezik, jezino izraavanje,
knjievnost, medijsku kulturu) . Temeljni cilj nastave hrvatskoga jezika
je osposobljavanje uenika za jezinu komunikaciju u svim priopajnim
situacijama u kojima se moe zatei uenik osnovne kole, a to se ostvaruje kroz
zadae pojedinih nastavnih sastavnica usuglaenih s jezino komunikacijskim
sposobnostima uenika. Bitno smanjene kognitivne sposobnosti u odnosu
na vrnjake bez potekoa, potekoe na planu panje, pamenja, itanja,
miljenja i motivacije, u startu smanjuju mogunosti optimalnih postignua
uenika snienih intelektualnih sposobnosti u odnosu na temeljni cilj nastave
hrvatskoga jezika.
Umne mape su odabrane kao tehnika voenja biljeaka upravo zbog njihovih
naprijed opisanih osobina i oekivane uinkovitosti.
3. 1. 3. Tijek aktivnosti
Uenicima je najavljeno da e upoznati novi nain pisanja biljeki koji e im
pomoi da bre i lake ue i bolje pamte. Osvijeteno im je, na razumljivim
primjerima, kako i to njihov mozak pamti u procesu uenja (trodimenzionalne
slike) te kako oni slikama mogu izraziti svoje ideje. Priprema uenika za sluenje
umnim mapama je provedena u nekoliko koraka: najprije je uitelj prezentirao
umne mape u obradi odreene teme sastavljene samo od prepoznatljivih slika
(fotografija, novinskih isjeaka ili crtea) , potom su uenici vjebali izraivati
umne mape koristei se gotovim novinskim slikama, no izabirui samo one
koje su odgovarale zadanim temama, a tek potom se uenike nauilo izraivati
umnu mapu (samostalno ili uz pomo uitelja) oblikujui pritom sve njene
gradivne elemente.
Uenici su poueni o sedam koraka u izradi umne mape (prema Buzanu) i
postupno voeni u izradi svojih mapa, uz stalno obnavljanje uputa od sedam
koraka:
1. Zaponi crte u sreditu papira ( pejzano postavljen)
2. Pri oznaavanju glavne misli slui se slikom
3. Koristi najmanje etiri boje (crvenu, utu, plavu, zelenu)
4. Prikazuj grane vijugavim crtama
5. Povezuj grane
6. Ispisuj samo jednu rije na crti
7. Neprestano se slui slikama
Postupak izrade umnih mapa emo prema potrebi individualizirati pa emo
83
zbornik.indd 83
15.2.2008 1:38:23
tako na primjer s nekim uenicima moi zajedniki doi do kljunih grana i

zajedniki ih imenovati, da bi oni nakon toga samostalno nastavili grananje a
drugima emo morati dati kljune pojmove. Neki ba u poetku nee voljeti
crtati, pa im se mogu ponuditi gotove sliice i slino a neki e ih eljeti izraivati
na raunalu (MS Paint) . Kao i kod svih aktivnosti u koje uenici uloe napor,
potrebno ih je pohvaliti, a poticajno djeluje kada se njihovi radovi izloe te ih
mogu pokazivati i objanjavati drugima.
U poetku koritenja umnih mapa preporuljivo je da ih uenici izrauje na
papiru veeg formata, kako bi im mapa stala na papir. Umna mapa ne mora se
zavriti na jednom satu, uenici je mogu dovriti kod kue ili na nekom drugom
satu kada e im sinuti ideja.
4. DISKUSIJA
Tijekom trogodinje primjene umnih mapa, kao naina voenja biljeaka
u radu s uenicima snienih intelektualnih sposobnosti, uoeno je njihovo
pozitivno djelovanje na pamenje i miljenje u procesu uenja kako pri obradi
tako i ponavljanju i vjebanju nastavnih sadraja. Bez obzira da li su ih uenici
izraivali individualno, u parovima ili skupno, pokazale su se kao zabavan nain
voenja biljeaka i onim uenicima koji su imali veih potekoa u itanju i
pisanju, jer su pisali samo kljune pojmove te pomou njih i crtea objanjavali
promatranu temu. Lake su pamtili, uoeni su zapameni sadraji nakon duljeg
vremena, poboljano je razumijevanje i bolje povezivanje sadraja. Uporaba
umne mape, kao razumljive i vidljive biljeke (plana) , bolje je usmjeravala
uenike na jasno izraavanje misli, osjeaja i elja, bilo u usmenoj i/ili pismenoj
formi. Korist je posebice evidentna u pismenim sastavcima uenika, gdje je
uoena bolja strukturiranost teksta nego prilikom pismenih planova pisanja.
Tekstovi su razumljiviji, a nepotrebna ponavljanja reenica ili njihovih dijelova
svedeni su na prihvatljivu razinu. Razvijali su i obogaivali rjenik.
I uz dobru motiviranost i pripremljenost uenika na itanje lektire, doivljaj i
sposobnost reproduciranja uvijek su uenicima s intelektualnim potekoama
predstavljali problem. Kolikogod umjetniki predloak bio zanimljiv i blizak
njihovim interesima, dok bi ga uenici proitali do kraja, gubila se je nit cjeline,
a pojavljivao itav splet potekoa u prepriavanju i analiziranju sadraja i
likova te pismenom biljeenju podataka. Umna mapa omoguava pretvaranje
umjetnikog literarnog djela u kreativnu biljeku koja zorno usmjerava uenike
na vizualni doivljaj cjeline djela, na kojoj su odmah uoljive njegove bitne
sastavnice (uvod, glavni dogaaji, likovi, osnovne osobine likova, poruka,
osobni doivljaj i drugo) .
Uenici su bre mislili te su se osjeali slobodnijima u izradbi umnih mapa
u odnosu prema drugim tradicionalnim nainima zapisivanja, odnosno nisu
84
zbornik.indd 84
15.2.2008 1:38:23
IDENTITET STRUKE
doivljavali situaciju kao ispitnu, ve i time to su spoznali da umna mapa ne

treba biti jednokratno dovrena, da se ona uvijek iznova moe dopunjavati
tempom kojim usvajaju nova znanja ili dobivaju nove ideje.
U nastojanju da se omogui optimalni razvoj svakoga uenika, uitelji e biti
u prilici koristiti raznovrsne metode, postupke i oblike rada koji su primjereni
razvojnim sposobnostima, potrebama i interesima uenika u okruenju
sigurnosti i potovanja, imajui pri tom na umu da emo naueno bolje
zapamtiti kada mozak pamti s mnogo referencija te kada koristi asocijativnu
funkcionalnost pamenja na kojoj se zasnivaju i koju promoviraju i umne mape.
Uenje uporabom razliitih kanala omoguuje bolje povezivanje i umreavanje
podataka, a tako koncipirana didaktikometodika podrka zasigurno e
pridonijeti kvaliteti nastavnog procesa te efikasnijem i uspjenijem uenju i
pamenju uenika snienih intelektualnih sposobnosti.
LITERATURA
1. Buzan, T. (2004) , Mo kreativne inteligencije, Veble commerce, Zagreb.
2. Buzan, T. (2004) , Kako izraivati mentalne mape, Veble commerce, Zagreb.
3. Buzan, T. (2004) , Mentalne mape za klince, Veble commerce, Zagreb.
4. Dryden, G. , Vos, J. (2001) , Revolucija u uenju, Educa, Zagreb.
5. urek, V. (2006) , Primjena umnih mapa u radu s uenicima s intelektualnim tekoama,
Meunarodna konferencija Multidisciplinarni pristupi u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji, Zbornik radova i saetaka, Zavod za psihofizioloke poremeaje i
govornu patologiju Prof. dr. C. Brajovi, Beograd.
6. orevi, D. (1984) , Pedagoka psihologija, Deje novine, Gornji Milanovac.
7. Rathus, L. B. (2000) , Temelji psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko.
8. Ribi, K. (1991) , Psihofizike razvojne tekoe, ITPForum, Zadar.
9. Stevanovi, B. (1973) , Uenje i pamenja, Beograd.
10. Zarevski, P. (1997) , Psihologija pamenja i uenja, Naklada Slap, Jastrebarsko
11. uli, D. , iek, T. (2006) , Dominantni stil uenja edukacijske smjernice u radu
s uenicima s mentalnom retardacijom, Zbornik radova 6. meunarodnog seminara
ivjeti zajedno, Savez defektologa Hrvatske, Zagreb, 99108.
12. Stani, Z. i sur. (2006) , Stilovi uenja novi putovi uenja i pouavanja, Zbornik
radova 6. meunarodnog seminara ivjeti zajedno, Savez defektologa Hrvatske,
Zagreb, 109118.
85
zbornik.indd 85
15.2.2008 1:38:23
ABSTRACT
APPLICATION OF MIND MAPS IN CROATIAN LANGUAGE CLASSES
WITH CHILDREN WITH LOWER COGNITIVE ABILITIES
Research in learning styles show that people learn most effectively when they
receive information through there dominant sense.
Established view of the division of the brain into left and right hemisphere that
expects the learning process to engage the left side of the brain usually associated
with logic, words, numbers, sequences, linearity and analysis, and thinks of the
right artistic side to be redundant, is quickly being abandon.
Characteristics of memorization, especially difficulties in the process, affect the
quality of learning for each individual.
Problems with memorization make the learning process of students with lowered
cognitive abilities more difficult.
Brain remembers pictures and colors the best which makes it prudent to develop
right side functions and channel information thus required to the left side of the
brain, to, in fact, engage both sides to function in synergy.
Mind maps are a creative way of taking notes and they represent our ability to
visualize our thoughts and ideas and, by encouraging the brain to make new
associations, improve memory retrieval.
This work will present the usage of mind maps in Croatian language classes
in areas of language, expression and literature and will showcase the words
and images that encourage the creation of new associations, retrieval of stored
memories and combining. Simply put: mind maps make language learning more
efficient and fun.
Key words: short term memory, long term memory, mind maps
86
zbornik.indd 86
15.2.2008 1:38:24
IDENTITET STRUKE
VJEBE TIINE U SVAKODENEVNOM RADU S

UENICIMA
Sunica DaliPaveli
Hrvatska
Vanost tiine u Montessori pedagogiji je velika. M. Montessori je u svom radu
primijetila da djeca vole i trebaju tiinu. Montessori je (1939, 1948) opisala tiinu
kao odsustvo zvukova i pokreta, kao moment u kojem se djeca predaju nekoj
vioj aroliji. Opisuje vjebe tiine kao jedne od glavnih vjebi za konstruiranje
psihikih osobina djeteta. Tiina postaje djetetovo glavno uvjebavanje da postaje
ovjek. Razradila je i ujedno uvela vjebe tiine u svakodnevnu nastavu.
Prema M. Montessori, postoje razliite vrste tiine:
a) lekcija i praksa tiine kao produbljivanje djejeg ivota;
b) tiina kao kolektivna vjeba;
c) uivanje u tiini toj se fazi izgrauje djetetova narav.
Montessori u svojim izlaganjima (1939, 1948) opisuje tiinu. Kad se djeca uspiju
saivjeti s tiinom, uju i one tonove na koje do tada nisu obraali pozornost
(kucanje sata, cvrkut ptica, let leptira, ) . U takvom momentu um se oslobaa,
poinje se osjeati, spoznaje se sebe,
S obzirom na pozitivne uinke vjebi tiine (koncentracija, upoznavanje) , one su
u 2004. i 2007. provoene s uenicima s posebnom potrebama (uenici s lakom
mentalnom retardacijom i uenici s oteenjem vida) . Veina uenika izraavala
je pozitivne osjeaje koji su se javljali tijekom provoenja vjebi tiine te su
izraavali potrebu da ponovno sudjeluju u njihovom provoenju.
ABSTRACT
SILENCE PRACTICE IN EVERYDAY WORK WITH PUPILS
In Montessori pedagogy silence has a very important place in everyday work in
school. Maria Montessori noticed that children like and need silence. Montessori
described silence as absence of sounds and movements, as a moment when the
children are on some higher level of magic. Exercise of silence is one of the main
exercises for construction of psychical characteristics of child. Through silence
child grows to be a human being. Montessori brought exercise of silence in
everyday school work.
She introduced different exercise:
87
zbornik.indd 87
15.2.2008 1:38:24
a) lesson and practice of silence

b) silence as a group work
c) enjoy in silencethis is the stage (phase) of development of the child nature
In the moment when children learn to live silence they can hear sounds (knock
of clock, bird twitter, ) which they did not hear before. In this condition their
mind is free, child starts to feel and introduce her/himself and world around.
In 2004 and 2007 the exercise of silence was conducted with children with the
special needs. The Program lasted 12 weeks (one workshop per week) . Most
students expressed positive attitude towards the Program.
88
zbornik.indd 88
15.2.2008 1:38:24
IDENTITET STRUKE
KOMPETENCIJSKI PROFIL DEFEKTOLOGA

RADIONICA
Dinka uli, Tatjana iek
Hrvatska
SAETAK
Kompetencije su ope sposobnosti djelovanja koje se temelje na znanju, iskustvima,
vrijednostima i dispozicijama koje je pojedinac razvio kod ukljuivanja u praksu.
S obzirom da je praksa razliita za pojedino zanimanje odnosno struku, za
oekivati je da su i kompetencije specifine za pojedinu struku i da je na taj nain
i determiniraju.
Cilj: odrediti kompetencije (strune, osobne, akcijske, razvojne, socijalne)

defektologa / rehabilitatora
Sudionici: do 20 sudionika defektologa
Trajanje: 45 minuta
Pitanja za diskusiju:
to za vas znai biti defektolog/rehabilitator?
Koje zahtjeve pred vas stavlja radno mjesto?
Koje kompetencije posjedujete?
Koja vaa znanja, vjetine ili vrijednosti ne posjeduju drugi strunjaci?
Koje kompetencije biste trebali posjedovati?
Kako biste ih mogli stei/razviti?
Tko/to vam u tome moe pomoi?
Oekivani ishodi: Utvrditi koja znanja, vjetine i vrijednosti odreuju
defektologe /rehabilitatore za razliku od ostalih struka; oblikovati kompetencijski
profil defektologa
ABSTRACT
COMPETENCE PROFILE OF SPECIAL TEACHER
WORKSHOP
Competences are general abilities to act that are based on knowledge, experience,
values and preferences acquired through the practical work. Regarding that
the practical work differs from one vocation to another, from one profession to
another, it is to be expected that competences are specific for a vocation and thus
89
zbornik.indd 89
15.2.2008 1:38:24
determine it as well.
Objective: Pinpointing competences (professional, personal, action,

development and social) of a special teacher
Participants: up to 20 participantsspecial teachers
Duration: 45 minutes
Panel questions:
What does being a special teacher mean for you?
What are the requests your job imposes upon you?
What competences do you have?
What are your skills, values and knowledge that other experts do not have?
What competences should you have?
How could you acquire/develop them?
Who/what could help you with that?
Envisaged results: Pinpointing the specific knowledge, skills and values that
define special teachers, setting up a competence profile of a special teacher
90
zbornik.indd 90
15.2.2008 1:38:24
IDENTITET STRUKE
CASE AND CRISIS MANAGEMENT REGARDING

CHALLENGING BEHAVIOUR
Jelke Van der Valle
Netherland
According to development in Western European countries, a development has
been coming up in which the focus of health services has shifted from the service
provider (doctor, hospital, institution) to the person to be served: the patient/
customer/client.
Moreover the focus of the service providing organizations has shifted: from
good clinical practice to delivery of services according to the quality that is being
demanded by the customer.
The definition of the patient is changing too, into the patient (client) being a part
of his system. The system as such becomes much more the focus, instead of the
single individual client.
In this line of development the existence of outpatient facilities is an understandable
and logical answer to the changing needs of patients.
In this presentation we will show an example of a Dutch way of outpatient and
mobile consultation regarding challenging behaviour. In addition a Croatian
example will be discussed.
Key words: management, policy, challenging behavior, mental health, treatment
ABSTRACT
UPRAVLJANJE SLUAJEVIMA I KRIZAMA KOD PROBLEMATINOG
PONAANJA
Kao posljedica napretka u zapadnim zemljama je dolo do promjena u kojima
se arite zdravstvenih usluga pomaknulo s pruatelja usluga (lijenika, bolnica i
institucija) na osobu kojoj se usluga prua: pacijenta, stranku ili klijenta.
K tome, pomaknulo se arite pruatelja usluga sa dobre klinike prakse na
pruanje usluga u skladu s kvalitetom koju stranka zahtjeva.
Definicija pacijenta se takoer mijenja. Pacijent (klijent) postaje dio sustava, a
sam sustav time postaje predmet poveanog interesa.
Slijedom toga uspostavljanje terenskih usluga postaje smislen i logian odgovor
na izmijenjene potrebe pacijenta.
91
zbornik.indd 91
15.2.2008 1:38:24
U ovoj prezentaciji pokazati emo nizozemski model terenskih usluga i mobilnog

savjetovanja kod problematinog ponaanja. Takoer emo raspraviti hrvatski
model.
Kljune rijei: upravljanje, politika, problematino ponaanje, mentalno zdravlje,
tretman
92
zbornik.indd 92
15.2.2008 1:38:24
IDENTITET STRUKE
INVALIDITET, SOCIIJALNA UKLJUENOST I

EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI STRUNJACI
(SPECIJALNI PEDAGOZI, LOGOPEDI I SOCIJALNI
PEDAGOZI)
Ljiljana Igri
Hrvatska
DISABILITIES, SOCIAL INCLUSIVNESS AND EDUCATIONAL AND
REHABILITATIONAL EXPERTS (SPECIAL PEDAGOGUES, SPEECH
THERAPIST AND SOCIAL PEDAGOGUES)
93
zbornik.indd 93
15.2.2008 1:38:24
94
zbornik.indd 94
15.2.2008 1:38:25
IDENTITET STRUKE
ULOGA DEFEKTOLOGA UITELJA U KOLI S

POSEBNIM PROGRAMOM
Nada Miloak
Hrvatska
SAETAK
Rad defektologa uitelja u koli s posebnim programom postaje sve zahtjevniji
u strunom smislu zbog strukture uenika. Izrazito velika heterogenost uenika
s obzirom na posebne potrebe trai i sve veu individualizaciju i sve vie
individualnog rada.
Sve je vei broj uenika koji ne moe pratiti propisani nastavni plan i program koji
nije mijenjan ni znaajno osuvremenjen od 1986. godine.
Osobni problemi uenika, posebno na planu ponaanja i mentalnog zdravlja, ali
i u odnosu na obiteljsko okruje, trai veliko zalaganje uitelja i cijelog strunog
tima, ponekad i drugih slubi izvan ustanove.
Struni zahtjevi koji se stavljaju pred defektologa uitelja prelaze granice
odgojnoobrazovnog rada i uitelj sve vie obavlja druge zadatke na planu
rehabilitacije.
Struna podrka obino nije dostatna to uitelja stavlja u stalnu poziciju
samostalnog traenja rjeenja, izuavanjem specifine problematike i ostvarivanja
strunih kontakata sa odgovarajuim strunjacima i strunim slubama izvan
ustanove. Naalost, ti napori obino nisu valorizirani, a ponekad ni dobro doli.
PREOBRAZBA KOLA S POSEBNIM PROGRAMOM

U kolama s posebnim programima ve due vrijeme osjeaju se sve vee
tekoe koje trae cjelovitu promjenu organizacije rada, programa pa tako
i uloge strunjaka. Mijenja se struktura uenika, sve je vie uenika s teim
utjecajnim tekoama i problemima na planu mentalnog zdravlja. Izrazito
velika heterogenost uenika, obzirom na posebne potrebe trai i sve veu
individualizaciju i sve vie individualnog rada. Postojei pedagoki standardi su
u tom smislu oteavajui imbenik.
Pored toga, nastavni plan i program nije znaajno osuvremenjen od 1986.
Prema slubenom stavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta (Strategije
za izradbu i razvoj Nacionalnog kurikuluma 2007) nedovoljna je planska i
programska diferenciranost koja se odnosi na uenike s posebnim potrebama,
djecu s tekoama u razvoju i uenju te darovitu djecu.
95
zbornik.indd 95
15.2.2008 1:38:25
Uvoenjem Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda i najavljenom

izradom Nacionalnog kurikuluma poinje preobrazba osnovnog kolovanja i
za uenike s tekoama u razvoju. Kljuno je pitanje da li e posebni programi
kolovanja posve nestati ili e ostati samo za uenike s veim tekoama u
razvoju, odnosno s viestrukim oteenjima.
kole s posebnim programom nerijetko su nedovoljno fleksibilne kako za
potrebe pojedinih uenika, posebno za one s veim problemima u ponaanju,
tako i za ponudu rehabilitacijskih, izbornih i izvannastavnih sadraja.
Temeljna uloga kole s posebnim programom jest da svakom ueniku
prui maksimalno mogue stjecanje znanja i kompetencija uz uvaavanje i
zadovoljavanje njegovih posebnih potreba, i da mu uz to omogui kvalitetan
rehabilitacijski tretman. To je jedini smisao zato je uenik izdvojen iz svog
prirodnog okruenja. Jer ukoliko ga ne osposobimo za rad i to neovisniji
ivot, gubi se smisao njegovog izdvajanja iz prirodne okoline i ukljuivanja
u poseban program kolovanja. kole s posebnim programom ne pokazuju
uvijek spremnost za individualne posebne potrebe pojedinih uenika, nego
ih usmjeruju u rehabilitacijske ustanove i upravo ta injenica moe dovesti u
pitanje opstanak takvih ustanova.
kole s posebnim programima za uenike s tekoama u razvoju doivjet
e transformacije s obzirom na politiku deisticionalizacije, ivota u
lokalnoj zajednici, kole za sve, fleksibilnim organizacijskim modelima i
individualiziranom odgojnoobrazovnom planiranju (Nacionalna strategija
izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom, 2007) .
Za pretpostaviti je da e se kole s posebnim programima transformirati u
nekoliko moguih pravaca:
U regionalne referalne centre sa slubama podrke za redovne osnovne
kole i obitelji te za pruanje specifinih rehabilitacijskih postupaka.
U mobilne strune timove koji e raditi u odjeljenjima za djelominu
integraciju i u posebnim odjeljenjima pri redovnim kolama.
U redovne osnovne kole s posebnim uvjetima rada za nadarene
uenike i uenike s tekoama u razvoju, ali i za ostale uenike iz lokalne
sredine. Takve kole bi imale vlastite strune timove podrke, dozvolu za
fleksibilnost s obzirom na propisani pedagoki standard i veu mogunost
individualiziranog pristupa od drugih redovnih kola (primjer kole u
Grazustruni posjet SDH) .
kole za uenike s viestrukim i kompleksnim tekoama u razvoju, s
naglaenom potrebom cjelovitog rehabilitacijskog rada i primjene posebnih
metodikih pristupa.
96
zbornik.indd 96
15.2.2008 1:38:25
IDENTITET STRUKE
Takoer je mogue predvidjeti da e se i potrebe za domskim smjetajem

smanjiti zbog naglaavanja uloge i pruanje podrke ostanka u obitelji ili
traenja supstituta za obitelj (udomiteljstvo) . Dio kapaciteta e se transformirati
u povremeni i privremeni smjetaj.
NOVE ULOGE DEFEKTOLOGA UITELJA
Saivljavanje edukacijske integracije i promjene strukture uenika u kolama
s posebnim programima, uz stalno osuvremenjivanje prakse, dovele su ve
unazad posljednje decenije do promjena u ulozi i zadacima defektologa
uitelja.
Tablica 1. Uloga defektologa
nekad
sada ili uskoro
prvenstveno uitelj
uitelj + terapeut + savjetodavac + istraiva + inovator
diploma o
zavrenom studiju i
poloen struni ispit
stalno osposobljavanje i stjecanje novih kompetencija i

certifikata, periodino preispitivanje osposobljenosti za
dopusnicu za rad ili licencu
naglasak na
neposredni rad u
frontalnoj nastavi
naglasak na druge zadatke, posebno na izradu

individualiziranih planova i programa, individualni rad,
praenje i analizu rezultata
samostalan rad
timski rad (uitelj, +logoped+psiholog+psihijatar+soc.

radnik+odgajatelj+med. sestra)
Ravnatelj, ped.
voditelj i uitelji
jasna povezanost vertikalne i horizontalne hijerarhije i jasna

podjela uloga i zadataka
Suvremena tehnologija, znanstveni napredak i promjene u sistemu odgoja i

obrazovanja mijenjaju zahtjeve za potrebnim kompetencijama defektologa
uitelja. Suvremen defektologuitelj trebao bi raspolagati sljedeim
kompetencijama:
spremnost prilagoavanju promjenama, novim zadacima i novim
ulogama;
spremnost i sposobnost timskog rada, odluivanja i odgovornosti;
informatikoj i statistikoj pismenosti;
spremnosti za stalno uenje, praenje i nadopunjavanje znanja,
implementiranje nauenog u praksu, analiziranje i istraivanje, povezivanje
strunih znanja s onim srodnih struka te struka, vezanih uz konkretni
problem uenika;
suradnja sa strunjacima drugih profila i slubama od vanosti za problem
uenika;
kreativnosti i inovativnosti u izradi programa i prilagoavanju metodikih
postupaka;
97
zbornik.indd 97
15.2.2008 1:38:25
za savjetodavni rad i psihosocijalnu podrku obiteljima i udomiteljima te

edukaciju za koterapeutski rad.
Mnoge generacije defektologa uitelja suoavaju se s problemom nedostatnog
poznavanja i samouenja metodika osnovnih odgojnoobrazovnih predmeta,
a Nacionalni kurikulum produbit e ovaj problem. Drimo to odgovornou
Edukacijskorehabilitacijskog fakulteta koji ih je svojevremeno izbacio iz
programa studija.
Mnogim kolegama veoma je teko prilagoditi se promjenama koje se dogaaju
u koli i tu je velika odgovornost strunih slubi kola, savjetnika iz Ministarstva
i Agencije za kolstvo, profesora s fakulteta i dr. na prenoenju informacija.
Moglo bi se rei da je dio struke relativno slabo informiran i upuen u
promjene. Struno usavravanje nije dovoljno pristupano svima, posebno zbog
cijene kotizacija, niti je posve obvezno, ve ovisi o osobnom izboru. Osjea se i
nedostatak strunog glasila kao to su npr. kolske novine, ali specijaliziranog
za problematiku defektologa uitelja i kole za uenike s veim tekoama u
razvoju.
Struni timovi nerijetko su nepotpuni, a kada i jesu ne mogu odgovoriti na
sve kompleksnije probleme uenika, posebno s aspekta problema u ponaanju
i mentalnog zdravlja. Formalno ugovorene suradnje sa drugim slubama
i ustanovama jo su uvijek rijetkost zbog pitanja financiranja, a i izbor
mogunosti suradnje vrlo je ogranien. Za ovu problematiku kod nas postoji
vrlo mali broj strunjaka i gotovo niti jedna specijalizirana ustanova. Stoga
smo, naalost, ponekad prisiljeni da sami traimo strune savjete i rjeenja ili
da dignemo ruku od problema i uenika i uputimo ga u neki drugi razred ili
ustanovu. Posebni napori defektologa u traenju strune pomoi obino nisu
valorizirani, a ponekad ni dobrodoli u radnoj okolini.
Pitanje vrednovanja rada veoma je kompleksno. Sadanji sistem sadri
vrlo ograniene kriterije vrednovanja: po poloenom strunom ispitu,
zadovoljavanju kriterija za struno napredovanje u zvanju te po godinama
staa. U resoru Ministarstva zdravstva i soc. skrbi ocjenjivanje strunih
djelatnika vri poslodavac, no veini nisu poznati kriteriji niti je ocjenjivanje
javno. Mogunost samoocjenjivanja i procjene neovisnih ocjenjivaa zasad nije
formalno ponuena.
Odnos defektologauitelja spram uenika takoer se mijenja. Od autoritativnog,
distanciranog odnosa prema suradnikom odnosu, davanju podrke i
terapijskom djelovanju. Danas se ve postavlja pitanje koliko se potuju prava
uenika u kolama s posebnim programom obrazovanja. Naalost, ne dovoljno
esto. Ne pita se uenika s kim eli ivjeti? S kime bi se elio igrati ili uiti? to
ga, doista, zanima? eli li ba sada uiti ili u neko drugo vrijeme? Osim to ih
98
zbornik.indd 98
15.2.2008 1:38:25
IDENTITET STRUKE
rijetko stavljamo u uloge odluivanja i odabira, nedovoljno ih pripremamo za

ivot izvan ustanove i za uloge koje ih ekaju u odrasloj dobi.
U radu u kolama s posebnim programom izuzetno je vana suradnja s
roditeljima jer oni mogu znaajno utjecati na koterapeutski rad kod kue.
No meutim upravo velik broj djece ima problematine roditelje koji imaju
osobnih problema sa zakonom, alkoholom, mentalnom retardacijom, psihikim
bolestima itd. tako da upravo ta pomo izostaje. Takoer ne mali broj djece
dolazi iz obitelji kojima je sudski oduzeto roditeljsko pravo ili radna sposobnost
te su ti uenici smjeteni u udomiteljske obitelji. Kontakt uenika s udomiteljima
odvija se samo odlascima za praznike (zimske, proljetne i ljetne) i oni ne ele jai
kontakt s tom djecom. U tim sluajevima imamo velikih problema u ponaanju
jer tijekom kolovanja uenici promijene po nekoliko udomitelja.
Istovremeno nie sve vei broj udruga roditelja koji u svojim zahtjevima trae
podizanje kvalitete usluga i razine postignua uenika. Svi ti odnosi zasad se
odvijaju na neformalnoj razini. Obitelji, udomitelji i udruge roditelja trebali bi
biti aktivni sudionici u kolovanju ove djece, suradnici kole i uitelja. Naalost
nerijetko ih doivljavamo kao pritisak pa i problem. Stoga je neophodno te
odnose urediti kako bi uspjeno suraivali za dobrobit uenika.
ZAKLJUAK
kole s posebnim programom nalaze se pred velikom preobrazbom. Promjene
se ve osjeaju u svakodnevnom radu defektologa uitelja. Nove uloge i
zadaci trae veliko zalaganje na strunom planu. Nerijetko se osjeamo sami.
Bez dostatne strune supervizije, pomoi od drugih profila strunjaka, dovoljne
suradnje s obitelji, praenja i vrednovanja postignua, teko emo zadovoljiti
oekivanja drutva. U tome je veoma vano razvijati i isticati identitet
strunjaka, profesionalnu etiku i profesionalno usavravanje. A odgovor na to
je strukovna komora.
LITERATURA
1. Strategija za izradbu i razvoj Nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope
obavezno i srednjekolsko obrazovanje (MZO, 2007) .
2. Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do
2015. (Vlada RH, 2007. ) .
99
zbornik.indd 99
15.2.2008 1:38:25
ABSTRACT
ROLL OF SPECIAL EDUCATION TEACHER IN SPECIAL PROGRAMME
SCHOOL
The work of a special education teacher in schools with special program is
becoming increasingly difficult in its professional aspect because of changes
in student structure. High diversity of students in regard to their special needs
requires a larger degree of program individualization and more individual work
as well as the use of targeted methods developed for specific needs. Significant
number of students are unable to follow the proscribed curriculum which hasnt
been revised nor modernized since 1986. At the same time this curriculum is
being adjusted to HNOS (Croatian National Educational Standard) . There is a
need to develop a curriculum for students with development difficulties.
Personal problems of students in regard to their behavior and mental health but
also in regard to family environment, require great effort from special educator
and the entire expert team. Professional challenges placed in front of special
education teacher more and more often surpass educational boundaries and
require improvisation on tasks in other areas of rehabilitation. Expert support
is usually insufficient which puts special education teachers in a position to
continuously devise solutions, study specific problems and consult experts and
services from outside sources. Unfortunately, these efforts are not appropriately
valued. Goal of this work is to analyze challenges faced by special education
teachers in special program school as an encouragement to redefine their role and
necessary professional qualifications.
100
zbornik.indd 100
15.2.2008 1:38:25
IDENTITET STRUKE
IZAZOVI PREOBRAZBE SUSTAVA

REHABILITACIJSKE SKRBI I ULOGA
DEFEKTOLOGAREHABILITATORA
Renata Vragovi
Hrvatska
SAETAK
Na poetku tranzicijskog perioda preobrazbe nekadanjih dravnih
rehabilitacijskih ustanova u lokalne slube podrke u zajednici, uloga i zadaci
defektologa rehabilitatora ili edukacijsko rehabilitacijskog strunjaka znaajno
se mijenjaju. Koliko smo spremni za te promjene? Iz rakursa rada u klasinim
organizacijama temeljenim na medicinskom modelu skrbi, poznavajui tromost
i krutost zakonodavnog sustava i probleme sustava financiranja, nije neobino
nepovjerenje strunjaka u pozitivne ishode. I one za korisnike i one za strunjake.
Svakodnevni radni zadaci i problemi ne ostavljaju puno prostora, a mnogi od nas
sagorjeli su ili su nali samoaktualizaciju izvan profesionalnog bavljenja. Mi koji
radimo u praksi svjedoimo razinu strunog rada, nepotpune strune timove
i nestrune odluke komisija, odnosno nedovoljno educirane i zainteresirane
strunjake u njima, nepostojanje neophodnih slubi skrbi i borbu za temeljna
ljudska i graanska prava korisnika, nedostatnu nau strunost za pojedine
zadatke i nemogunost ciljane doedukacije, izostanak strune supervizije,
skromnu opremljenost programa, balansiranje izmeu politike ustanove, financija
i profesionalne etike. Nama su direktno upuena velika oekivanja, nezadovoljstva,
pritube, pa i tube roditelja, a ne onima koji odluuju o pravima njihove djece i
njihovim sudbinama. Loi ishodi osoba s posebnim potrebama koje su okusile
trnovit put integracije i ivota u lokalnoj zajednici ili i dalje ive u roditeljskom
domu bez dostatne strune podrke i bilo kakvih izgleda da budu zbrinuti prije
smrti roditelja, naravno, da e nas initi opreznima. Teoretiari i birokracija
oekuju da mi koji radimo u praksi budemo nosioci promjena i krimo putove
bez jasno definiranog plana i programa izgradnje i financiranja novog sistema
skrbi na lokalnoj razini. I kada se elimo ukljuiti ukazujui na kljune preduvjete
uspjeha procesa, to se doivljava kao kritika i negativizam. Struno neuvaavanje i
stav podcjenjivanja rezultata koje postiemo, potplaenost i slab status u drutvu,
zasigurno nisu motivirajui za izgleda mnogo volonterskih napora, samostalnog
snalaenja i borbe s birokracijom koja se od nas oekuje.
Kljune rijei: preobrazba klasinih rehabilitacijskih ustanova, skrb u lokalnoj
zajednici, uloga defektologarehabilitatora, struni rad i podrka.
101
zbornik.indd 101
15.2.2008 1:38:25
SKEPTINOST STRUNJAKA U PRAKSI

Skrb osoba s posebnim potrebama kod nas, po ugledu na suvremenu
rehabilitacijsku praksu i procese na Zapadu, ula je proces cjelovite promjene.
Da li su osnovne poticaje dale konvencije za ljudska i graanska prava ovih osoba
ili su posrijedi mnogo prizemniji gospodarski i politiki interesi? Bilo bi nam
irelevantno kada bi, doista, bili sigurni da e iz toga uskoro proistei kvalitativni
i kvantitativni boljitak za osobe s posebnim potrebama: rana detekcija i rani
obuhvat velike veine potrebitih, dostupnost pravovremene i kvalitetne
podrke u zajednici, dostupnost kvalitetne socijalne i zdravstvene zatite,
socijalna ukljuenost barem u osnovnim segmentima ivljenja. To se s dananje
perspektive funkcioniranja sistemske skrbi ini dugotrajnim procesom za koji
nema uskoro izglednih pretpostavki i koji e mnogim sadanjim korisnicima
ostati moda zauvijek nedostupan. Otkuda tolika skepsa strunjaka u praksi?
Na nju utjee: tromost nae birokracije u izradi podzakonskih akata i krutost u
provedbi, neosiguravanje dostatnih sredstava za kvalitetnu provedbu istih, veliki
broj regija koje se sporo razvijaju i koje bez stalne dravne potpore i potpore
stranih fondova nee biti u stanju rijeiti mnoge lokalne probleme i potrebe,
kratak sta razvoja i ovisnost nevladinog civilnog sektora o dravnoj potpori.
Decentralizacija, deetatizacija i deinstitucionalizacija socijalne djelatnosti iz
perspektive dananjeg stanja u zemlji i pojedinim regijama, gdje ni danas nema
dostatnog broja strunjaka i potrebitih usluga, ne ulijeva ohrabrenje. Prolo je
25 godina od donoenja Zakona o edukacijskog integraciji, a mnoge osobe su
propustile koristiti to pravo, prvenstveno stoga to nisu bila predviena sredstva
za stvaranje preduvjeta za njegovu realizaciju. Niti danas mnoge kole nemaju
odgovarajue uvjete, a integrirani uenici s posebnim potrebama dobivaju
neku, ali ne uvijek i ciljanu podrku. Slube podrke za edukacijsku integraciju
tek se sada ozbiljnije strukturiraju.
Kada bi se izvrila cjelovita analiza stanja strunog rada u postojeim
ustanovama u odnosu na suvremene rehabilitacijske postavke i standarde, iz
iskustva praktiara koji rade u njima mogue je pretpostaviti da bi se u mnogima
utvrdilo sljedee:
da je relativno niska razina strunog rada, posebno s obzirom na sve
kompleksnije zadatke suvremene prakse i brzo napredovanje znanstvene
teorije,
da su struni timovi nedovoljno uinkoviti, bez dostatnog interdisciplinarnog
i transdisciplinarnog pristupa i timski organiziranog rada, uz vanjske
suradnike koji formalno nisu obvezni i motivirani odgovorno sudjelovati,
da se nerijetko zapoljavaju strunjaci neodgovarajuih profila na radnim
mjestima defektologarehabilitatora,
102
zbornik.indd 102
15.2.2008 1:38:26
IDENTITET STRUKE
da su strunjaci nedovoljno educirani i motivirani, da nemaju dostatnu

superviziju u svom strunom radu, a da je kontrola prvenstveno usmjerena
na radne obveze i elementarne obveze strunog rada a ne na postignua i
rezultate rada,
da nije rijetko suoavanje s niskom razinom profesionalnosti koje se ogleda
u strunim odlukama u korist drugih interesnih strana (roditelja, ustanove,
profesionalaca) , a ne samih korisnika,
da je permanentno struno usavravanje osobni izbor, da postoje okvirni
kriteriji obveznog strunog usavravanja i praenja s nedovoljno naglaenom
obvezom i provjerom realizacije, da je organizirano usavravanje
nedovoljno ciljano i povezano s profiliranjem novih pravaca razvoja usluga
i programskih sadraja, da su ulaganja u struna usavravanja relativno
skromna i nisu usmjerena na sve strunjake nego samo na pojedince,
da ili nema pojedinih slubi (npr. klinike za mentalno zdravlje ili za
probleme u ponaanju) ili njihove usluge nisu dostupne svim korisnicima
(npr. specijalistiki pregledi i dijagnostika) , da je povezanost ustanove s
tim slubama neformalna, pa izostaje potrebna suradnja ili je neujednaena
i ovisi o profesionalnosti i razumijevanju pojedinca (nerijetko u socijalnim
slubama) , to sve dodatno oteava rad i troi vrijeme,
da se prava korisnika nerijetko kre i u ustanovama, da je primjetan
neprofesionalan odnos u komunikaciji s korisnicima, da se profesionalac
nerijetko nae u sukobu s radnom okolinom zbog nerazumijevanja
potreba korisnika ili zastupanja posebnih prava pojedinog korisnika i da
ponekad mora zastupati prava korisnika u odnosu na obitelj, a ne samo
javne slube,
da se nedovoljno ulae u opremljenost programa to izaziva troenje mnogo
vremena, nerijetko i vlastitih sredstava na literaturu i sredstva za rad, stalne
improvizacije u izradi didaktikog materijala i pomagala,
da esto izostaje valorizacija inovacija i unapreivanja strunog rada,
da se esto balansira izmeu politike ustanove, financija, potreba korisnika
i profesionalne etike.
S aspekta ovakve analize postavlja se jasna potreba reorganizacije strune
prakse, ali i pitanje kako e tek kaotino izgledati struni rad i nadzor nad istim
u periodu prestrukturiranja u izvaninstitucionalne oblike usluga. Odgovornost
svakog pojedinog strunjaka izuzetno je velika, no zasada prvenstveno ovisi o
osobnim profesionalnim stavovima. Svi se ogledavamo i oekujemo da e netko
drugi napraviti red u strunom radu. Svakodnevni radni zadaci i problemi
ne ostavljaju puno prostora i energije, a mnogi od nas su sagorjeli ili su nali
samoaktualizaciju izvan profesionalnog bavljenja.
103
zbornik.indd 103
15.2.2008 1:38:26
Ve godinama sluamo kako se klasine ustanove trebaju transformirati i kako

e izgledati skrb u zajednici. Ve godinama nam govore da smo mi duni
pokretati transformaciju ustanova iznutra i da smo mi koji radimo u ustanovama
s klasinom organizacijom skrbi glavne konice razvoja. Npr. u Kodeksu dobre
prakse (IAAE i DAPHNE, 1998) stoji da je zloupotreba moi zadravanje u
zatvorenim ustanovama (bolnicama, kolama, domovima i zatvorima) i da
ona esto proizlazi iz elje strunjaka da zadre svoja carstva bazirana na
ustanovama. Ovakve kritike nerijetko dobivamo od udruga roditelja, premda
je velik dio tih roditelja smjestio svoju djecu u njih, te od pojedinih profesora
s ERFa, suradnika tih istih ustanova. Istovremeno svaki pokuaj promjena
povezan je: s traenjem financija za najam kua i stanova ili traenjem prostora
od grada za radionice, ali bez osiguranih sredstava za adaptiranje i opremanje
prostora, borbom s osnivaem radi poveanja materijalnih trokova rada na
vie lokacija, legislativnim rjeenjima kojih nema (npr. nemogunost osiguranja
korisnika u sluaju nezgode u svrhu potpomogutog zapoljavanja, a osiguranje
djelatnika bi izgleda trebali snositi sami djelatnici) , s dostatnim i educiranim
kadrom kojeg treba izmisliti kako bi se odradili programi u zajednici itd. Da li se
doista smatra da e se transformacije izvoditi na temelju prikupljanja financijske
podrke projektima i zaobilaenju zastarjelih propisa? to je s korisnicima koji su
se igrom sudbine nali na drugom kraju drave i kada su veze s vlastitom obitelji
vrlo povrne i slabe, a lokalna zajednica bez resursa za prijam? Da li e oni ostati
npr. graani Zagreba i financijska odgovornost Prorauna Grada Zagreba?
Ukoliko vraamo korisnike u njihove lokalne zajednice, kako emo viak
zaposlenih strunjaka usmjeriti tamo? Npr. na otok Rab ili u Vukovar? Kako se
ini iz dokumenta Socijalna inkluzija i deinstitucionalizacija u socijalnoj skrbi
u RH: strategija i plan aktivnosti (nacrt) (Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi RH, 2007) , velika odgovornost se stavlja opet na ustanove i strunjake
u njima. Tako se navodi kao mogunost prodaja objekata radi osiguranja
dovoljnog broja stanova. A za viak zaposlenika mogunost premjetaja bez ili
s potrebnom dokvalifikacijom i prekvalifikacijom. Nije sporno da bi oni trebali
biti usmjereni prema izvaninstitucionalnim uslugama, samo nije definirano
kuda s obzirom na transfer korisnika prema lokalnim zajednicama. Pratimo
i podravamo ono to radi Udruga za inkluziju, no pitamo se kuda i kako da
krenemo s obzirom na to da sistemska rjeenja jo nisu spremna, financijska
podrka nedostatna i nesigurna, a slube u zajednici dugo jo nee biti dovoljno
povezane i funkcionalne. Pa moda, doista, oklijevamo da izgubimo sigurnost
klasinih ustanova, sigurno zaposlenje i plau, jasno definirano radno vrijeme i
ograniene radne odgovornosti, sigurnost ostanka u vlastitoj lokalnoj zajednici
itd. Nismo i neemo biti prepreka za kvalitetniji ivot naih korisnika. Samo
iz iskustava iz vlastite prakse i saznanja kako funkcioniraju pojedine obitelji,
104
zbornik.indd 104
15.2.2008 1:38:26
IDENTITET STRUKE
slube usluga i zajednica kada je rije o nama samima, nismo sigurni da i nai
korisnici, posebno oni s kompleksnijim potrebama podrke, nee izgubiti
sigurnost koju daje ustanova sa cjelovitim uslugama skrbi i skromnim, ali jasno
predvidljivim ivotnim rjeenjima i odnosima.
NOVE ULOGE I ZADACI
Promjene se ve dogaaju. One su posebno oite u odnosu na suradnju s obitelji i
udrugama roditelja. Dio roditelja prihvatio je aktivnu ulogu u rehabilitaciji svoje
djece i oni su se uz podrku strunjaka razvili u snagu koja istovremeno potie i
ometa struni rad. Pojedini roditelji su zahvaljujui globalizaciji i informacijskoj
pristupanosti, postali ponekad informiraniji od samih strunjaka za
pojedina pitanja. Svojim traenjima nerijetko zbunjuju profesionalce i talasaju
svakodnevnicu u ustanovama. Njihovi zahtjevi za kvalitetnom i dodatnom
uslugom (obino bez analize legislativnih, financijskih i organizacijskih
mogunosti) , ee za sudjelovanjem u postavljanju ciljeva tretmana neto
rjee u realiziranju istih, oekivanja da sudjeluju u ocjeni rezultata, sve to trai
mnogo vremena i energije strunjaka. Ponekad nam se ini da tome nema kraja,
npr. kada ele sudjelovati davanjem primjedbi i odreivanjem sastava lanova
skupine, kako bi njihovo dijete imalo poticajno socijalno okruenje, ili odabiru
odgojitelje koji im se ine pouzdani. Prikupljanjem informacija o novim
metodama, prikupljanjem sredstava za projekte implementacije tih metoda,
zastupanjem potreba i pozitivnom propagandom strunog rada, sudjelovanjem
u vidu koterapeutskog rada s djetetom, sudjelovanjem u provedbi pojedinih
programa i ciljanih akcija, itd. , itekako mogu biti vjetar u lea strunjaka.
Istovremeno nas plai razina kontrole koju ele preuzeti. Na drugom kraju
spektra su roditelji koje stalno treba podsjeati na roditeljske obveze i poticati
na suradnju. U radu s osobama sklonim visokorizinim ponaanjima, nije
rijetkost ozljeivanje i samoozljeivanje. Mnogi roditelji to vie ne ele
tolerirati i poeli su traiti iscrpne istrage u svezi s time, pa ak i policijsku
ekspertizu. estim promjenama lijenika, posebno psihijatara nadlenih za
njihovo dijete, nerijetko nam onemoguuju kvalitetnu suradnju kako bi izbjegli
farmakoterapiju, a tada nas optuuju za pogoranja u ponaanju. Od ustanova
oekuju visoku razinu prevencije bez obzira da li je to u postojeim okvirima
mogue provesti. Biljeimo i prve sudske procese protiv profesionalaca. Nae
sudstvo i pravosue suoava se sa posve novom problematikom za koje nemaju
dovoljno znanja i iskustva, a profesionalci trae mehanizme zatite. Sustavni rad
s roditeljima i osobljem ustanova uskoro bi mogao preuzeti teite rada s osoba
s posebnim potrebama. Sudsko vjetaenje, struna supervizija, menaderstvo,
profesionalno zastupanje prava korisnika i savjetodavni rad postaju novci pravci
usavravanja strunjaka.
105
zbornik.indd 105
15.2.2008 1:38:26
Toppodruja strunog rada postaju: rana intervencija, komunikacija, mentalno

zdravlje, potpomognuto stanovanje i zapoljavanje, podrka obiteljima i
udomiteljima, ljudska i graanska prava osoba s posebnim potrebama. Sve
vie se osjea potreba za strunim specijalizacijama za iste. Usluge posebnih
metodikih postupaka i podrke u uenju i razvoju, pisanje udbenika, pisanje
i prevoenje metodikih prirunika, izrada i prodaja rehabilitacijske opreme
i pomagala, usluge nadzora u kui tijekom odsutnosti roditelja, privremenog
smjetaja, prijevoza i organiziranja pojedinih sadraja svakodnevnog ivota i
rekreacije, struna podrka udrugama roditelja, organiziranje psihoedukacije i
grupa podrke, postaju novi sadraji strunog bavljenja. Tu je i pitanje privatne
prakse i strunog nadzora nad istom.
Novi zadaci i uloge trae vei naglasak na struno usavravanje u vidu:
Transdisciplinarnosti za suradnju s kolegama razliitih profila i
kompetencije za timski rad.
Spremnosti za rad na osobnoj kompetentnosti i stalnoj edukaciji te provjeri
iste.
irokog poznavanja rehabilitacijske problematike i uske specijalizacije za
pojedino podruje rada,
Profesionalne etike i zakonske zatite,
Komunikacijskih vjetina,
Spremnosti na analizu uinkovitosti i samopraenje rezultata,
Poznavanja i primjena metoda samopomoi radi smanjivanja profesionalnog
stresa i pruanje psihosocijalne podrke,
Informatike pismenosti,
Poznavanja osnovnih metoda statistike obrade podataka.
ZAKLJUAK
Od nas koji radimo u praksi oekuje se da budemo nosioci transformacije
ustanova, bez jasno definiranog plana i programa izgradnje i financiranja novog
sistema skrbi na lokalnoj razini. Nerijetko se ukazivanje na probleme i kljune
preduvjete uspjeha procesa doivljava kao kritika i negativizam. Stoga nas eka
mnogo volonterskog rada i krenja novih putova. Dosada su ustanove bile te
koje su odravale strunu razinu. Za slabu razinu strunog ugleda i status u
drutvu, dobrim dijelom sami smo krivi jer nismo na vrijeme upirali prstom u
probleme, nego smo ekali da to netko drugi rijei. Moda strukovna udruga
koju smo slabo podravali ili fakultet koji nije dovoljno pratio dogaanja u
praksi.
Suvremeni trendovi trae promjene u identitetu struke i sve veu razinu
106
zbornik.indd 106
15.2.2008 1:38:26
IDENTITET STRUKE
specijalizacije i profesionalnosti. Sve vei struni zahtjevi, struno neuvaavanje

i ono meusobno, i u odnosu na druge struke, stav podcjenjivanja rezultata koji
nisu mjerljivi i dokazani, potplaenost i slab status u drutvu zasigurno nisu
motivirajui. No slijede nam trino i ugovorno poslovanje, pitanje kvalitete
usluge i mjerljivih rezultata. Ugovorna strana bit e direktno nai korisnici,
osobe s posebnim potrebama i njihovi pravni zastupnici. A oni e biti puno
stroi kritiari od naih dosadanjih poslodavaca i inspektora.
LITERATURA
1. International organisation AutismEurope i DAPHNE inicijativa (1998): Kodeks dobre
prakse za prevenciju nasilja i zlostavljanja nad osobama s autizmom, prijevod Udruga
za autizam Hrvatske.
2. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH (2007): Socijalna inkluzija i
deinstitucionalizacija u socijalnoj skrbi u RH: strategija i plan aktivnosti (nacrt)
ABSTRACT
CHALLENGES IN THE TRANSFORMATION OF SYSTEM OF
REHABILITATION CARE AND THE ROLE OF SPECIAL EDUCATION
REHABILITATOR
At the beginning of the transformation of former state rehabilitation institutions
into local support services the role and tasks of special education experts have
changed significantly.
How prepared are we? From the viewpoint of classical organizations based on
the medical model of care, and knowing the inertia and rigidity of our legislative
system as well as problems within the financing model it is not unusual to
encounter pessimisms for the effects among professionals, both for them and
the clients. Everyday tasks and problems dont leave much free time and many
of us have burned out or found the means of self actualization outside of our
profession.
Those of us working in the practice are witnessing the level of expert engagement,
incomplete expert teams and unprofessional decisions made by the evaluation
commission as well as disinterested and insufficiently educated experts
participating in them. We encounter lack of necessary social care services, fight
for basic human and civil rights of our clients and face our own lack of proper
training for specific tasks , unavailability of targeted coeducation, lack of expert
supervision, modest equipment in existing programs, need to balance institutional
politics, finances and professional ethics.
We face great expectations as well as displeasure, complaints and even lawsuits
from parents in place of those who really decide the limits of their rights and
destiny. Bad results of people with special needs who have experienced the
difficulties of integrated life in the community or are still living in their parents
107
zbornik.indd 107
15.2.2008 1:38:26
home without sufficient expert support and with no prospects of being integrated
after their parents death make as cautious.
Theorists and bureaucrats expect us to shoulder the changes and make ways
without clearly defined plans and programs for the construction and financing of
the new system of social care on local level. Even when we participate by pointing
key prerequisites for success it is perceived as overly critical and negativistic. Lack
of professional regard and lack of appreciation for achieved results, underpaid
work and low social status are certainly not motivating us for the amount of
voluntary efforts, innovate makedos and red tape cutting in front of us.
Keyword: transformation of old rehabilitation institutions, care in local
community, role of special education rehabilitator, expert work and support
108
zbornik.indd 108
15.2.2008 1:38:26
IDENTITET STRUKE
MESTO I ULOGA LOGOPEDA U PRIMARNOJ

ZDRAVSTVENOJ ZATITI
Nada DobrotaDavidovi
Srbija
SAETAK
Govornojeziki poremeaji su sve uestaliji kod dece, te je uloga i mesto logopeda
na nivou primarne zdravstvene zatite od izuzetnog znaaja.
Prema najnovijim istraivanjima (N. Dobrota, 2006. ) oko 30% dece polazi u
kolu sa nekom vrstom artikalacionih poremeaja, dok se kod vie od 25% dece
registruje disleksija. Uloga logopeda u primarnoj zdravstvenoj zatiti sastoji se u
prevenciji pojave govornih poremeaja uz neposredni rad sa decom i roditeljima
kao i drugim strunim profilima i radu na unapreivanju govorno jezikih
sposobnosti dece.
Sve ovo se moe realizovati: provoenjem opteg i stimulativnog programa a po
potrebi i specifinog tretmana; obavljanjem sistematskih pregleda dece na uzrastu
od 6 meseci do 3. godine, svakih est meseci (6 m, 1g, 1. 5, 2, 2. 5, 3g. ) , posle toga
jednom godinje do polaska u kolu (4, 5, 6 godina) ; obavljanjem sistematskih
pregleda dece u okviru profesionalnog usmeravanja.
Rana prevencija, detekcija i stimulacija govorno jezikih sposobnosti kod dece
ima za cilj optimalno govorno jeziko funkcionisanje jedinke shodno njenim
optim sposobnostima, koje se sprovodi na nivou primarne zatite u domovima
zdravlja.
Kljune rei: prevencija, rana detekcija, stimulacija
UVOD
Verbalna komunikacija je najpotpunije sredstvo izraavanja misli i oseanja koje
je svojstveno samo ljudskom rodu, zbog svoje sloenosti ui se dugo i stalno se
usavrava.
U svakodnevnom ivotu esto se upotrebljava re govor, to je u stvari sinonim
za jezik, i obrnuto. Govor je sastavni deo jezika i kada se pomene re govor
misli se o zvunoj strani, koja ima za osnovu artikulaciju, melodiju reenice,
akcentuaciju, ritam i tempo, te je iz tih razloga uenje govora kompleksno, a
deficit na bilo kom nivou remeti svakodnevnu verbalnu komunikaciju.
Obzirom na znaaj verbalne komunikacije uloga i mesto logopeda je
nezaobilazna u primarnoj zatiti.
109
zbornik.indd 109
15.2.2008 1:38:26
Prema svetskim istraivanjima (Vilijams, 1984. ) preko 38% dece ranog kolskog
uzrasta imaju govorne potekoe koje se ispoljavaju na planu artikulacije.
Istraivanja na naem prostoru (Vasi, 1964. godine) ukazuju da je 66, 66%
dece sa smetnjama u artikulaciji, a na predkolskom uzrastu oko 30% dece sa
smetnjama artikulacije (Vuleti, 1986. ) . Markovi i sar. 1996. , saoptavaju da
na uzrastu od 67 godina preko 26% dece ima smetnje u artikulaciji.
Istraivanja koja je sproveo Defektoloki fakultet (Dobrota i sar. , 2003. ) ukazuje
na injenicu da u ranom razvojnom periodu preko 60% dece ima smetnje u
artikulaciji, a polaskom u kolu taj se procenat smanjuje i iznosi 30%, to znai
da svako tree dete polazi u kolu sa nekim problemom u govoru.
CILJ RADA
Cilj ovog rada je da prikaemo stanje verbalne komunikacije kod dece u
razvojnom periodu kao i mesto i ulogu logopeda u primarnoj zatiti.
METODOLOGIJA RADA
Opis uzorka
U ovom radu je prikazano stanje verbalne komunikacije kod dece na uzrastu
od 12 meseci do polaska u kolu. Svi ispitanici su bili registrovani kao korisnici
usluga zdravstvene zatitite na teritoriji optine Vodovac u Beogradu.
Opis instrumenata
Za procenu govornojezikih sposobnosti smo koristili:
Test artikulacije
Test oralne praksije
Test fonemske diskriminacije
Test za procenu komunikativnih sposobnosti deteta od ranog detinjstva do
4. godine
Test za procenu ritma i tempa
REZULTATI
Grafikon 1. Jednogodinji izvetaj rada logopeda u primarnoj zatiti
110
zbornik.indd 110
15.2.2008 1:38:26
IDENTITET STRUKE
Na grafikonu 1 je prikazan jednogodinji rad logopeda u primarnoj zdravstvenoj

zatiti, iz kojeg se moe konstatovati da je 1 logoped u svojoj ambulanti imao
1302 terapijske seanse i 1503 preventivna pregleda.
Grafikon 2. Preventivni pregledi dece
Iz grafikona 2 se moe konstatovati da je tokom jednogodinjeg rada logoped

u svojoj ambulanti primio na preventivne preglede, na uzrastu od 02 godine
90 dece, od 24 godine 42 dece, od 46 godina 75 dece, od 67 703 dece i na
uzrastu preko 7 godina 593 dece.
Grafikon 3. Uzrast pacijenta
Grafikon 3 prikazuje tretman pacijenata po uzrastu. Na uzrastu od 02 godine

nije bilo pacijenata, od 2. 4. godine 13%, od 4. 6. godine 25%, od 6. 7. godine
22%, a preko 7. godine 40%.
Grafikon 4. Analiza logopedskih seansi
111
zbornik.indd 111
15.2.2008 1:38:27
Iz grafikona 5 se vidi uestalost logopedskih seansi prema strukturi rada. Na

osnovu izloenog se moe konstatovati da je individualni logopedski tretman
bio zastupljen kod 30, 6% dece, grupni rad kod 38, 6% dece, a samo kod 34, 6%
dece je bio prisutan timski rad.
Z A K LJ U C I
Logoped u primarnoj zatiti obavlja preventivne preglede i terapiju.
Najmanje je preventivnih pregleda obavljeno na uzrastu od 02 godine i od
24 godine.
Prethodni zakljuak nas upuuje na obavezno sprovoenje sistematskih
pregleda, dva puta godinje na uzrastu do tri godine (6 meseci, 1 godina, 1,
5 godina, 2 godine, 2, 5 godine, 3 godine) .
Sistematske preglede obavezno sprovoditi jednom godinje (4, 5, 6 godina)
Logopedski pregled dece u okviru profesionalnog usmeravanja
Logoped u primarnoj zatiti obavlja individualni (30. 6%) i grupni tretman
(38%) .
Individualni tretman je najuestaliji kod dece sa Dislalijom (33. 43%) i
Disfazijom (29%) .
Kroz rad sa roditeljima dece roene sa rizikom logoped sprovodi
stimulativni govornojeziki program.
U preventivnom radu obavezan je timski rad (dobra saradnja izmeu
pedijatra i logopeda) , kod sve dece.
LITERATURA
1. Vladisavljevi S. , Kosti . , Petrovi M. , Testovi za ispitivanje govora i jezika, Zavod
za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983
2. Vuleti D. , Test artikulacije, Fakultet za defektologiju Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,
1990
3. Davidovi N. , Razvoj pojedinih auditivnih funkcija kod riziko dece, Prvi kongres
pedijatara SR Jugoslavije sa meunarodnim ueem, Zbornik radova , Ni, 1994. ,
186188
4. Dobrota N. , Razvoj govora kod dece sa rascepom usne i nepca, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1997
5. Dobrota N. , Poremeaji artikulacije, Zavod za psihofizioloke poremeaje i govornu
patologiju Prof. dr. Cvetko Brajovi Beograd, 2003
6. Dobrota N. , Rani artikulacionofonoloki poremeaji , Meunarodna konferencija
Multidisciplinarni pristupi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji, Zavod za
psihofizioloke poremeaje i govorne patologiju Prof. dr Cvetko Brajovi, Beograd,
2006
112
zbornik.indd 112
15.2.2008 1:38:27
IDENTITET STRUKE
7. Dimi N. , Metodika artikulacije , Defektoloki fakultet, Beograd, 1996

8. Jakobson R. , Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd, 1966
9. Januzovi L. , Salihovi N. , Ibrahimovi A. , Artikulacijske karakteristike djece
predkolske dobi, 3. kongres logopeda Hrvatske Razvoj i nove perspective u dijagnostici
i terapiji u jezinoj i govornoj dijagnostici i terapiji, Dubrovnik, 2005
10. Markovi M. , Golubovi S. , Brakus R. , Frekvencija artikulacionih poremeaja kod dece
predkolskog uzrasta, Beogradska defektoloka kola, Beograd, 1997. , Br. 1. 6576
ABSTRACT
ROLE AND PLACE OF SPEECH THERAPIST IN PRIMARY HEALTH CARE
Speech and lingual disorders are increasingly common with children and therefore
the role and place of speech therapist in primary healthcare is exceptionally
important.
According to recent research (N. Dobrota, 2006. ) around 30% of school children
have some sort of articulation disorder while over 25% children have dyslexia. Role
of speech therapy in primary healthcare consists of prevention of manifestation of
speech disorders through direct work with children and parents as well as other
experts and efforts to improve speech and lingual capabilities of children.
All of this can be realized through general and simulative programs and, if
necessary, specific treatment; conducting systematic checkups of children age
6 months to 3 years every 6 months afterward once a year until school age;
systematic checkups within professional orientation programs.
Early prevention, detection and simulation of speech and lingual capabilities of
children within primary healthcare institutions has a goal of optimal speech
andlingual functioning of an individual according to its abilities,
Keywords: preventions, early detection, stimulation
113
zbornik.indd 113
15.2.2008 1:38:28
114
zbornik.indd 114
15.2.2008 1:38:28
IDENTITET STRUKE
KOMPETENCIJE I EDUKACIJA
Blaenka Birolla
Hrvatska
SAETAK
Posebnu panju potrebno je posvetiti obrazovanju uitelja koji rade s djecom s
posebnim potrebama, kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjeve kojima su izloeni,
bez obzira koliko su oni toga svjesni. Radi se o permanentnom obrazovanju
uitelja. Do ovog zakljua dola sam tijekom svog etrdesetgodinjeg rada s
djecom s posebnim potrebama u Centru Tomislav poljar (ranije Specijalna
kola) u Varadinu.
Kao mlada nastavnica fizikog odgoja, kako se taj predmet tada zvao, dola sam
u kontakt s uenicima o ijim problemima u svojem kolovanju nita nisam
uila. Mentalna retardacija, sluna oteenja i ostali hendikepi za mene su bili
velika nepoznanica. Osjetila sam da nisam potpuno spremna za taj posao i to me
navelo na studij defektologije na Vioj defektolokoj koli u Zagrebu (mentalna
retardacija i tjelesna invalidnost) . I kao profesorica defektologije imala sam
neprekidno potrebu daljnjeg usavravanja kroz niz raznih oblika dokolovanja
koja su mi omoguila da kvalitetnije radim u nastavnom predmetu (tjelesna i
zdravstvena kultura) i da se prilagodim djeci s posebnim potrebama (mentalna
retardacija, tjelesna invalidnost, oteenje sluha, poremeaji u ponaanju i slino,
a esto puta i s viestrukim hendikepima) . eljela bih da moje iskustvo bude od
koristi i drugima.
Na kraju moram konstatirati da je za kvalitetni odgojnoobrazovni rad u
predmetnoj nastavi nuna strunost u predmetu koji se predaje, ali i dobro
defektoloko obrazovanje. Osim toga potreba je neprekidna suradnja sa
strunjacima struka koje su vezane uz probleme djece s posebnim potrebama:
psiholozima, pedagozima, sociolozima, logopedima, lijenicima itd.
Kad sam poela pisati ovaj rad, nisam ni slutila u to sam se upustila. Osvrnem
li se na rad u proteklih 40 godina koji sam provela u specijalnom kolstvu,
upitam se kako su te godine brzo prole, a koliko je bilo sadraja, neznanja,
dogaanja, razoaranja, veselja i radosti, otkrivanja sebe i onih s kojima radite,
koji su vam povjereni. Koji sam trag ostavila ?
Kao to kae Grn: Pred tobom je nova godina kao nedodirnuti snjeni
krajolik. Kad poe preko njega, ti u njemu ostavlja svoj svima vidljiv trag.
115
zbornik.indd 115
15.2.2008 1:38:28
Bilo bi pretenciozno saeti sve to u ovom izlaganju, no pokuat u se osvrnuti na

podruje koje me je zaokupljalo cijelo vrijeme moga rada, a to je permanentna
edukacija i usavravanje, koje je bilo bitno za sve moje uspjehe tijekom etrdeset
godinjeg rada. Potreba za novim spoznajama uroena je, vie ili manje, svakom
ovjeku. Za vrijeme kolovanja moe se ta potreba razvijati i dovesti na vii
stupanj. (Hvala mojim uiteljima. )
Struno usavravanje spada u obvezu svakog prosvjetnog djelatnika, a koliko
se ono kvalitativno i kvantitativno provodi i realizira ovisi o vie imbenika.
Postoji kolektivno i individualno struno usavravanje. Kolektivno se
provodi propisanim programima Ministarstva i drugih nadlenih institucija.
Individualno usavravanje ima iroku lepezu mogunosti i ono ovisi o svakom
pojedincu, njegovim interesima i angamanu.
Prije 40 godina zapoela sam s radom u tada Specijalnoj koli, danas je to
Centar Tomislav poljar u gradu Varadinu koji ima jednu od najduljih
tradicija specijalnog kolstva u Hrvatskoj (od 1931. godine) . Tada u koli nije
bilo strunjaka za fiziki odgoj (tadanji naziv predmeta koji se danas naziva
tjelesna i zdravstvena kultura) . Dola sam kao mlada nastavnica a da o populaciji
uenika s oteenjem sluha i s mentalnom retardacijom, danas s intelektualnim
tekoama, nisam bila upoznata na studiju na Pedagokoj akademiji. Iskustvo
i savjeti starijih kolega bili su mi velika pomo u radu. Ubrzo sam uvidjela da
se moram doeducirati da bih mogla to kvalitetnije raditi. Shvativi veliinu
problema, odluila sam umjesto Uvodnog defektolokog seminara upisati
studij na Visokoj defektolokoj koli u Zagrebu. Bio je to moj ivotni izazov koji
sam prihvatila i nisam poalila, iako mi je bilo teko studirati uz obitelj i rad.
Bila sam jedna od prvih visokoobrazovanih defektologa u Varadinu. Studij je
obogatio moje profesionalno djelovanje, a to je bio tek dobar temelj za strunu
nadgradnju.
Tijekom daljnjeg rada neprekidno sam imala potrebu strunog usavravanja
kako bi mogla kvalitetnije raditi. Osjetila sam da je nuno biti struan i siguran
u onome to radim, a to je podrazumijevalo usavravanje u bazinoj struci i
povezivanje sa srodnim znanostima (pedagogija, psihologija, medicina,
sociologija i drugo) . Zbog toga sam redovito pratila dostupnu mi strunu
literaturu, periodiku, asopise, novine. Pratila sam TV i radio emisije vezane
za struku. U zadnjim godinama rada velike mogunosti pruio mi je i Internet.
Prisustvovala sam raznim seminarima, predavanjima, strunim vijeima,
simpozijima, kongresima, konferencijama bilo da su vezani uz defektologiju ili
kineziologiju, a esto puta za obje struke, i u Hrvatskoj i inozemstvu (Heidlberg,
Salzburg, San Marino, New Haven, Celje, Bled) . Dobiveni certifikati bili su od
neprocjenjive vrijednosti u mom radu . Tijekom rada uili su me i moji uenici:
strpljivosti, toleranciji, dobroti, empatiji, dobroj komunikaciji Hvala im! S
116
zbornik.indd 116
15.2.2008 1:38:28
IDENTITET STRUKE
njima sam se radovala, s njima sam tugovala. Nije uvijek bilo lako, ali to je ivot
u kojem je na angaman presudan u nastojanju da bude to kvalitetniji i sa to
manje stresova. To se odnosi na rad u nastavi i izvannastavnim aktivnostima.
Tekoa je u tome da ovjekov ivot nije samo njegov. Tko ga eli oblikovati,
mora imati pomo svoje okoline ili nee uspjeti. (Rabindranath Tagore)
Neminovno je ivjeti u sredini koja vas podrava i uvaava. Taj imid treba
izgraivati i stalno raditi na tome. U mojem kolektivu uvijek sam imala
podrku i slobodne ruke u mojim nastojanjima za poboljanje kvalitete
rada, to je doprinijelo i promoviranju Centra na nivou grada, drave i na
meunarodnom planu. Uenici su sudjelovali na niz portskih natjecanja
(gradska, meuupanijska dravna i meunarodna) . Postizali su odline
rezultate osvojivi niz zlatnih, srebrnih i bronanih medalja. Najznaajniji
rezultat postigli su u reprenzetaciji Hrvatske na Specijalnim olimpijskim igrama
1995. godine u Americi (New Haven) , kada je sedam natjecatelja nastupalo u
tri porta i osvojili su ukupno osam medalja (1 zlatna, 3 srebrene i 4 bronane)
. Istaknuti treba i odline rezultate u natjecanju s uenicima redovnih osnovnih
kola. Potrebno je naglasiti da punu podrku i priznanje zasluuju i uenici koji
nisu osvojili bolja mjesta, ako su se u sklopu svojih sposobnosti i mogunosti
korektno natjecali. Cilj natjecanja nije samo osvajanje medalja, iako je to elja
svakog natjecatelja. Postizanje rezultata daje veliki elan i snagu za daljnji rad,
iri lepezu djelovanja. port prua dobre anse za integraciju, ali zahtjeva veliki
angaman trenera.
Priprema uenika za natjecanja, ako se eli postii dobre rezultate, vrlo je
zahtjevna. Osim mnogo truda, potrebno je i mnogo znanja jer se u metodici
rada javljaju neprekidno nove spoznaje.
Nedovoljna pripremljenost i znanje mentora koji dovode uenike na natjecanja
rui dignitet struke. Izloeni smo ocjeni i sudu okoline. Osim dobre strune
fizike i psiholoke pripremljenosti uenika, potrebna je isto tako dobra
pripremljenost voditelja i organizatora. Nedovoljna struna edukacija voditelja
i organizatora dovodi do niza nepoeljnih situacija koje se reflektiraju na sve
sudionike natjecanja. U tom segmentu djelovanja potrebna je stalna edukacija
i informiranost o novim pravilima, tehnikama, prilagodbama, trenerskim
iskustvima, uz konzultaciju sa strunjacima razliitih profila koji su vezani za
tu djelatnost.
Vanu ulogu u naem radu imaju roditelji, jer su i oni sudionici u odgojno
obrazovnom procesu. Dobra komunikacija s roditeljima olakava i poboljava
svakodnevni ivot naih uenika. Problemi nastaju kada ta komunikacija nije
zadovoljavajua. esto se susreemo s obiteljima koji ne prihvaaju dijete s
invaliditetom, pa djeca ive bez ljubavi i emocionalne topline, zapostavljeni,
117
zbornik.indd 117
15.2.2008 1:38:28
zlostavljani fiziki, psihiki i seksualno, u alkoholiziranim sredinama, u

neimatini
Roditelji esto nisu dorasli roditeljskim obvezama pa dolazi do niz problema,
a nema zvanine kole za roditelje. Problemi se javljaju kod djece bez roditelja,
kao i kod djece koja su smjetena u udomiteljsku obitelj. O tome vodi brigu
Centar za socijalnu skrb. Takvu djecu treba posebno akceptirati u nastavnom
procesu, a za to je potrebna posebna edukacija uitelja, kako bi mogli
sudjelovati u timskom radu koji podrazumijeva skup strunjaka razliitih
profila koji sagledavaju probleme svaki sa svog aspekta i predlau rjeenja. U
interakcijskom radu potrebna je dobra komunikacija za zajedniko djelovanje.
Interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup u cilju je to boljih prijedloga i
tretmana. Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve.
Permanentno struno usavravanje doprinosi podizanju razine profesionalne
kompetencije. Usavravanje podrazumijeva ne samo kompetenciju u direktnom
radu s uenicima ve i u eksternom djelovanju na edukaciji okoline (smanjenje
diskriminacije osoba s tekoama, integracija, promoviranje samozastupanja,
inkluzija, mijenjanje stereotipa o tim osobama, poticanje zakonskih rjeenja za
poboljanje kvalitete ivota) .
Eksternu suradnju sa strunjacima i srodnim ustanovama treba poticati u
zemlji i inozemstvu jer doprinosi kvaliteti rada izmjenom iskustva i otkriva
nova saznanja, izmjene stavova i mijenjanje stereotipa.
Tijekom svog radnog vijeka posvetila sam puno vremena permanentnoj
edukaciji i usavravanju u sklopu radnih obveza i u slobodno vrijeme. To mi je
omoguilo: nove spoznaje u teoriji i praksi, kvalitetniji rad, bolju komunikaciju
s djecom i odraslima, bolju profesionalnu kompetenciju te bolju sposobnost
pouavanja drugih prenoenjem strunih saznanja
Osim strunosti potrebno je imati pozitivne ljudske kvalitete: biti ovjek koji
ima srce i duu, voljeti ovjeka u pravom smislu, biti vedar, iskren, poten,
vjerodostojan, tolerantan, srdaan, komunikativan, znati sluati drugoga,
dobar, empatian i fleksibilan. Svoju okolinu ne optereivati, pokuati zraiti
pozitivnim emocijama i nastojati se radom na sebi stalno mijenjati na bolje. Za
to je potrebna i duhovna potpora. U mom radu esto su me nadahnule misli
ljudi iz razliitih sredina, kao na primjer recept Phila Bosmansa: Uzmi veliku
porciju dobrote i dodaj normalnu aku strpljenja, strpljenja sa sobom i drugima.
Ne zaboravi ni mrvicu humora, za probavu neuspjeha. Umijeaj mjericu radosti
u poslu, sve ovo prelij smijekom, i svaki e dan imati sunce !
U svakom fahu ljudskog rada i djelovanja potrebno je teiti strunosti,
kompetenciji, slijediti pozitivne trendove, usavravati se, a to zahtijeva
permanentnu edukaciju. Evidentna je potreba cjeloivotnog uenja.
118
zbornik.indd 118
15.2.2008 1:38:28
IDENTITET STRUKE
Znanost napreduje, otvaraju se novi vidici, nove spoznaje, nova otkria.

Odnos prema osobama s invaliditetom jedna je od komponenti kvalitete
drutva. Te osobe kroz povijest prolaze krini put, ubijanje, zatvaranje,
skrivanje, zanemarivanje. Mijenjanjem odnosa prema njima mijenja se i
terminologija naziva. Od kretena, debila, imbecila, idiota, lako, umjereno i tee
retardiranih dolazimo do dananjeg naziva osobe sa smanjenim intelektualnim
funkcioniranjem ili intelektualnim tekoama. Od invalidnih osoba do
osoba s invaliditetom. Mijenjanjem odnosa prema tim osobama, mijenjaju
se stereotipi. Poveava se empatija i senzibilitet prema njima (odaziv drutva
na akcije potaknute putem medija: punice, financijska sredstva za lijeenje i
nabavu pomagala) . Formiraju se udruge za pomo tim osobama i njihovim
obiteljima koje doprinose boljem ivotu tih osoba. Mediji su od velike vanosti
jer omoguuju bolju informiranost o tim problemima i pozitivnim iskustvima.
Sve vei broj ljudi shvaa da te osobe ne ive kraj nas nego s nama. Uoava se
potreba dodatne edukacije svih sudionika u tom procesu, a posebno lijenika
(psihijatara) zbog injenice da je osim intelektualnih tekoa esto narueno i
mentalno zdravlje. Upuuje se na potrebu osnivanja specijaliziranih ambulanti
(stomatolokih, ginekolokih i drugih) zbog lakeg pristupa tretmanu.
Rana dijagnostika omoguava pravovremeni tretman to rezultira veom
uspjenosti. Primjena ultrazvuka, amniocenteze, operativni zahvati na plodu
takoer su napredak znanosti. Vana su otkria u podruju farmakologije i
medikamentozne terapije.
Provodi se integracija uenika u sustav redovnih kola koje rade po posebnim
programima, uvodi se HNOS, suradniko uenje. Provodi se inkluzija,
pouavanje samozastupanju, rue se arhitektonske barijere, postavljaju zvuni
semafori, adaptiraju kompjutori, izrauju posebni programi. Poboljavaju
se materijalni uvjeti, izgrauju nove suvremeno opremljene kole i sportske
dvorane. Mijenjaju se sustavi studija, radi se po novim programima. Visoka
defektoloka kola prerasla je u fakultet sa sasvim novim programima.
Upoljavaju se struni suradnici: pedagog, psiholog, logoped, socijalni radnik,
defektolog u redovnim kolama. To omoguuje timski rad koji je od velike
vanosti za kvalitetu nastave i odnos prema uenicima. Puno panje posveuje
se novim udbenicima. Iniciraju se i provode specijalizacije na meunarodnom
nivou. Nove tehnologije omoguavaju veu i bru dostupnost informacijama
(Internet, email, mobitel) . Obogauje se struna literatura i istraivalaka
djelatnost. Odravaju se kongresi, savjetovanja, seminari, radionice,
struni aktivi i upanijska vijea. Izmjenjuju se struna iskustva sa srodnim
ustanovama.
Drutvo napreduje na iskustvenom planu i otkrivanju novih saznanja stalnim
istraivanjem i interdisiplinarnim pristupom. Nismo svi znanstvenici, ali smo
119
zbornik.indd 119
15.2.2008 1:38:28
permanentnom edukacijom u mogunosti pratiti dostignua i primijeniti ih u

svom radu.
Napredak je evidentan, no potrebno je stalno teiti unapreenju i poboljanju
uvjeta rada i kvalitete ivota osoba s invaliditetom. Uitelj mora biti u trendu
drutvenih zbivanja i strunih dostignua, pa i sam inicirati i kreirati neka
rjeenja.
Tko se usudi pouavati, ne smije nikad prestati uiti.
(Hrvoje Vrgo)
ABSTRACT
COMPETENCE AND EDUCATION
It is necessary to give a special consideration to the education of teachers who work
with children with special needs, so that they are able to satisfy all demands they
face, no matter how much they are aware of it. Its about permanent education for
teachers. I arrived to this conclusion during forty years of working with children
with special needs in the Center Tomislav poljar (former Specijalna kola) in
Varadin.
As a young teacher of physical culture which was the name of the subject at the
time, I met students about whose problems I had never studied anything. Mental
retardation, hearing impairment and other handicaps were big unknown area
for me. I didnt feel prepared enough for the job and that led me to studying
defectology on the Via defektoloka kola in Zagreb (mental retardation and
physical disability) . With my studies finished, I continued to have need for further
improvement through various forms of additional schooling, which enabled me
to meet higher standards in my subject (physical and health culture) and to adapt
myself to the children with special needs (mental retardation, physical disability,
hearing impairment, behavioral disorders and the like, and also many times with
multiple handicaps) . I liked that my experience could be useful to others.
At the end I have to establish the fact that what is crucial for high quality work in
the specialized teaching is competence in the subject, but also good defectological
education. Besides, continuous cooperation with specialists in the professions
related to the problems of the children with special needs (psychologists,
pedagogues, sociologists, speech therapists, doctors etc. ) is needed.
120
zbornik.indd 120
15.2.2008 1:38:28
IDENTITET STRUKE
CHALLENGING BEHAVIOR: RECOGNITION AND

TREATMENT
Jelke Van der Valle
Netherland
ABSTRACT
Recognizing (challenging) behavior is one of the first steps in treatment and
support.
An observation scale for social emotional behavior will be presented as a tool.
The schedule consists of four parts: (loss of) selfcontrol; negative and positive
selfesteem; (in) security; and selfdefense.
In combination with the Scale for Emotional Development (A. Doen) the
observation scale gives useful information in the field of ethology (body language)
, and transactional behavior. Methods basic principle is, that all behavior has a
meaning and a purpose.
Besides a checklist addressing the stage of treatment will be presented.
Basic principle of treatment is stimulating and strengthening the emotional level of
functioning, and strengthening selfmanaging and selfcontrolling capabilities.
This checklist is facilitating and monitoring the treatment process.
Results of these scales show a great relief for the intellectually disabled person.
It may also lead to a more positive attitude of the professional towards persons
with challenging behavior.
Short video tapes will illustrate the presentation.
Key words: challenging behavior, mental health, diagnostics, treatment
SAETAK
PROBLEMATINO PONAANJE: PREPOZNAVANJE I TRETMAN
Prepoznavanje (problematinog) ponaanja je jedan od prvih koraka u tretmanu
i podrci.
Predstaviti emo opservacijsku skalu za socijalno emotivno ponaanje koja
se sastoji od etiri dijela: samokontrola (gubitak) ; negativno i pozitivno
samopouzdanje; (ne) sigurnost; i samoobrana.
U kombinaciji sa Skalom emotivnog razvoja (A. Doen) opservacijska skala prua
korisne informacije u podruju etologije (govora tijela) i prijelaznog ponaanja.
Osnovni princip metode jest da svako ponaanje ima smisao i svrhu.
121
zbornik.indd 121
15.2.2008 1:38:29
Predstavit emo i kontrolnu listu koja slui za praenje stadija tretmana.

Osnovno naelo tretmana jest stimuliranje i jaanje nivoa emocionalnog
funkcioniranja te jaanje sposobnosti samoupravljanja i samokontrole.
Rezultati upotrebe Skale pokazuju veliko olakanje kod osoba s intelektualnim
potekoama. Uz to, moe doi do razvoja pozitivnog odnosa strunjaka prema
osobi s problematinim ponaanjem.
Kratkim video isjekom emo ilustrirati prezentaciju.
Kljune rijei: problematino ponaanje, mentalno zdravlje, dijagnostika,
tretman
122
zbornik.indd 122
15.2.2008 1:38:29
IDENTITET STRUKE
STRUNO VOENJE ZAPOSLENIKA KAO DIO

AKTIVNOSTI VODITELJA
Marina Roboti
Hrvatska
SAETAK
Promjene u drutvu i nova saznanja u struci nuno dovode do toga da se nain
rada u ustanovama mijenja i prilagoava novim profesionalnim i drutvenim
izazovima. Dobro funkcioniranje ovisi o kvalitetnom i profesionalno odraenom
poslu svih onih koji su ukljueni u taj proces. Promjene su najuinkovitije kad su
sustavne, provedene iznutra i voene konkretnim potrebama.
Jedan od naina podizanja kvalitete rada svakog zaposlenika, ali i ustanove u
cjelini je dobro izabran voditelj/voditelji koji e voditi brigu o organizaciji rada,
provedbi programa i strunom usavravanju u svrhu osobnog i profesionalnog
razvoja zaposlenika. Za to voditelj treba biti dobro educiran, imati sposobnosti i
vjetine dobre komunikacije, poznavati timski rad, struku i posjedovati odreena
ekspertna znanja potrebna za provedbu programa za koje je odgovoran.
Zaposlenici i voditelji moraju funkcionirati kao dobro usklaeni mehanizam.
Voditelji imaju mogunost odmah reagirati u onim situacijama za koje procjene
da je potrebno pruiti pomo zaposleniku. To omoguuje da reakcije budu
pravovremene i ako je to potrebno kontinuirane. Na taj nain one e odgovarati
trenutnim potrebama i biti uinkovite. Svoj rad mogu usmjeriti na jednu osobu
ili grupu, a edukaciju i pomo mogu oblikovati prema individualnim potrebama
svakog zaposlenika. Voditelj ne treba pruati gotova rjeenja ve poticati njihove
sposobnosti i aktivirati postojee resurse kako bi sami doli do rjeenja i tako
poveali svoju profesionalnu kompetenciju.
Za dobar i kvalitetan rad u kojem se brinemo za ovjeka, a ne samo za kvalitetu i
uinkovitost rada, potrebna je supervizija kako za ravnatelje, voditelje, lanove
timova tako i za sve zaposlenike. Promjene koje postiemo imat e uinak ne
samo na kvalitetniji rad u ustanovi ve i na bolje funkcioniranje sustava.
Kljune rijei: unutranje struno voenje/promjene u nainu voenja/
supervizija
UVOD
Stalne drutvene promjene utjecale su na nain funkcioniranja ustanova kao i
na nain njihova voenja. S demokratskim nainom voenja nije se lako nositi.
Takav odnos donosi prednosti, ali i zamke. Kolektiv djeluje kao ivi organizam
123
zbornik.indd 123
15.2.2008 1:38:29
koji se esto mijenja. Naizgled dobri meuljudski odnosi mogu biti u trenu
narueni, isto tako odnosi s korisnicima i njihovim roditeljima. Profesionalan i
uinkovit odnos trai udruivanje snaga svih zainteresiranih u ovom odnosu.
Uoene nedostatke potrebno je mijenjati. Najuinkovitije su promjene inicirane
iznutra voene stvarnim potrebama i eljama zaposlenika i korisnika. esto
je u korijenu problema loa organizacija posla koja generira nezadovoljstvo
obavljenim poslom, osjeaj kaosa i nemoi to stvara dodatni stres. Dobra i
jasna komunikacija s voditeljima mogla bi pomoi da nezadovoljstvo zamijene
aktivnom ulogom u donoenju i provedbi potrebnih promjena.
ULOGA VODITELJA
Jedan od naina podizanja kvalitete rada svakog zaposlenika, ali i ustanove
u cjelini, je dobro izabran jedan ili vie voditelja ovisno o veliini ustanove.
Voditelji su oni koji povezuju upravljaku strukturu sa zaposlenicima. Provode
odluke ravnatelja u praksu, koordiniraju organizaciju rada po vertikali i
horizontali, struni rad s korisnicima i njihovim roditeljima.
Te viestruke uloge ponekad je teko uskladiti zbog niza otegotnih okolnosti.
Za to voditelj treba biti dobro educiran, imati sposobnosti i vjetine dobre
komunikacije, poznavati timski rad, struku i posjedovati odreena ekspertna
znanja potrebna za provedbu programa za koje je odgovoran.
Jedna od uloga voditelja moe biti da, u onoj mjeri u kojoj mu dozvoljavaju
njegovi kapaciteti, svojim znanjem i sposobnostima pomogne u strunom
usavravanju zaposlenika u svrhu osobnog i profesionalnog razvoja. Dodatnim
angairanjem vanjskih resursa za podruja koja ne moe pokriti, ili zbog
nedostatka vremena ili organizacijskih ogranienja upotpunit e potrebna
podruja i sadraje koji su se pokazali kljunim za dobro funkcioniranje ili za
podizanje profesionalne kompetencije.
CILJEVI DOBROG VOENJA
Svakodnevno se susreemo s nizom problema koji rezultiraju:
stalnim osjeajem nezadovoljstva i neuspjeha,
emocionalnom iscrpljenou,
sagorijevanjem na poslu,
nezadovoljstvom funkcioniranja sustava,
nerealnim oekivanjima roditelja,
stalnoj medijskoj izloenosti.
Cilj nam je:
Odrati kvalitetu strunog rada.
124
zbornik.indd 124
15.2.2008 1:38:29
IDENTITET STRUKE
Poticati stalno usavravanje, ali i omoguiti da se i ono realizira.

Njegovati timski rad.
Profesionalni odnos prema korisnicima i roditeljima, prema radu i meu
kolegama.
Partnerski odnos s roditeljima.
Osnaivanje svakog zaposlenika.
Redovna supervizija.
U radnom okruenju potrebno je:
Imati dobru i otvorenu meusobnu komunikaciju.
Podravajui okruenje (dijelom kolega i nadreenih) .
Osjeati se dijelom kolektiva.
Imati osjeaj zadovoljstva obavljenim poslom.
Dobiti priznanje nakon dobro odraenog posla (nagrada i motivacija za
dalje) .
Utopija ili stvarnost? Neki elementi ve postoje, vie ili manje, u raznim
kombinacijama u naim ustanovama. Treba postaviti ciljeve koji bi doveli do
eljenog profesionalno i struno obavljen posao, zadovoljan i ispunjen struni
radnik, zadovoljni korisnici i njihovi roditelji.
UNUTRANJE STRUNO VOENJE
Voditelji imaju mogunost odmah reagirati u onim situacijama za koje
procjene da je potrebno pruiti pomo zaposleniku. To omoguuje da reakcije
budu pravovremene, i ako je to potrebno, kontinuirane. Na taj nain one e
odgovarati trenutnim potrebama i biti uinkovite.
Voditelj u konkretnim situacijama moe raditi s jednom osobom ili s grupom.
Ponekad e rad biti usmjerena na:
Organizaciju rada (provedbu postojee organizacije rada ili prijedlozi
za poboljanje) . Pokazali su se uinkoviti tjedni sastanci na kojima su
prisutni svi zaposlenici. Na njima se informiraju o novim dogaanjima,
dogovaraju se rasporedi i strategije rada. Dobro i pravovremeno
informiranje moe sprijeiti niz nesporazuma i omoguuje bolje i
uinkovitije djelovanje kao i usklaivanje zajednikih kriterija u radu.
Mogu se uvesti i dnevni kratki sastanci brifing (ovisi o vrsti posla kojeg
obavljaju) koji pomau uinkovitosti donoenja odluka vanih za provedbu
ve dogovorene organizacije rada u okviru dnevnog rasporeda.
Donoenje i provoenje donesenih odluka. Bitno je da se sve odluke
strunih vijea, strunih timova ili odluke donesene na radnim
125
zbornik.indd 125
15.2.2008 1:38:29
sastancima provedu (potujui okolnosti u kojima ih provode i potuju svi

zaposlenici) . Dosljednost i struktura u radu daju sigurnost korisnicima,
njihovim roditeljima, ali i zaposlenicima. To bi nam omoguili protokoli
, kojih je u naoj djelatnosti mali broj pa ih je potrebno napraviti koristei
iskustva teorije i prakse. Oni bi usmjeravali na oblike i metode postupanja,
omoguavali predvidivost akcije i njihove posljedice te pruali struno
uporite za profesionalno djelovanje.
Sadraj rada. Sadraje rada dogovaramo na nivou godinjih, mjesenih,
tjednih planova i dnevne realizacije. Sadraji rada mogu se preispitati,
mijenjati i doraivati ovisno o potrebama korisnika u skladu sa strukom.
Voditelj moe sa zaposlenikom prodiskutirati sadraj, traiti dodatna
objanjenja ili traiti pomo u vidu konzultacije, savjetovanje ili edukaciju
iz odreenog podruja. Mogue je zaposlenika uputiti na kolegu koji e
mu svojim strunim znanjem pomoi da doe do odreenih promjena ili
saznanja o nainu provoenja konkretnih sadraja rada.
Razraivanje strategije rjeavanja problema. Svaki problem moe
se rijeiti na vie naina. Vano je prouiti sve strategije njegovog
rjeavanja. Za ustanovu je vano da, bez obzira na mogue razliite
strategije svi struni djelatnici imaju jednaki cilj, usuglaene stavove
(moralne, etike) a bez obzira na nain kako rjeavaju probleme.
Strategije rjeavanja odreenih problema mogu se raditi i na superviziji.
Strategija se moe razraivati pojedinano, s grupom (timom) ili cijelim
odjelom. Vano je uvaavanje tueg miljenje, ravnopravnost u diskusiji,
preuzimanje odgovornosti za provoenje odreenih akcija, slijediti protokol
o postupanju u sluaju da se ne moe nai rjeenje unutar postojeih resursa
(ako ga nema izraditi interni protokol o postupanju) koji svi moraju slijediti.
Ponekad je potrebno da, ukoliko ne doe do konsenzusa, voditelj donese
konanu odluku i rasporedi dunosti.
Izrada plana djelovanja. Na osnovi strategije radi se plan djelovanja
koji podrazumijeva redoslijed postupka, aktivnosti, nain provoenja,
evaluaciju i samoevaluaciju ( rezervni plan) .
Pomo u provedbi ciljeva konkretna pomo u provedbi, konzultacija,
savjetovanje.
Pomo u stjecanju vjetina potrebnih za rjeavanje konkretnog zadatka.
Ponekad su nam potrebne vjetine koje do sada nismo trebali, nismo
imali prilike koristiti ili nismo imali prilike savladati. Ukoliko voditelj ima
odreene usvojene vjetine potrebne u radu, moe pouiti zaposlenika, ako
ga ne upuuje na kolegu ili ne alje na dodatnu edukaciju.
Rad s roditeljima. Stalna suradnja s roditeljima moe rezultirati boljim
126
zbornik.indd 126
15.2.2008 1:38:29
IDENTITET STRUKE
rezultatima i kvalitetnijim radom s korisnicima. U ovom procesu roditelji

su partneri pa je dobro da roditelji budu informirani dodatnim edukacijama
te osnaeni grupama za podrku.
Individualni ili grupni rad s korisnicima. Realizira se individualnim
razgovorima s korisnicima prema potrebi ili prema planu dogovorenom
na strunom timu. Grupni rad s korisnicima moe se provoditi u
cilju edukacije (npr. rada na raunalu, emocionalnih odnosa izmeu
spolova i sl. ) , grupa za samozastupanje ili razliite interesne grupe.
I meu zaposlenicima ovakav oblik rada treba pronai svoje mjesto. Takav
nain rada trai stalni profesionalni angaman i preuzimanje odgovornosti.
Voditelj treba poticati zaposlenike da sami dou do rjeenja i posao obave
samostalno i kompetentno.
STRUNO USAVRAVANJE UNUTAR KOLEKTIVA
Jedna od aktivnosti voditelja moe biti i dodatna edukacija zaposlenika ako
mu dopuste ostale radne obaveze, i ukoliko ima odreena znanja i edukacije iz
traenih podruja.
Teme koje su se pokazale vane:
Komunikacija,
kako se nositi s problemima i strategija svladavanja problema,
teke emocije,
stres i savladavanje stresnih situacija,
strategije rjeavanja problema i meusobna suradnja,
noenje s autoritetom,
kako i na koji nain raditi u timu.
Sve je vie priznata injenica da je u radu veoma vana supervizija kako onima
u direktnom radu tako i voditeljima i ravnateljima. Ona moe biti individualna,
grupna ili timska. Naroito znaajnu ulogu ovdje moe imati timska supervizija
jer je rad u timu u ustanovama est. Zaposlenik moe biti ukljuen u nekoliko
raznih timova i to u razliitim ulogama. Ima vie vrsta timske supervizije.
Prema Kerstingu i Krapholu (1994) , prema usmjernosti postoje tri vrste timske
supervizije:
Timska supervizija, usmjerna na analizu primjera/sluajeva iz prakse toga
tima.
Dinamska iskustvena supervizija, usmjerna na osvjetljavanje i analizu
pocesa u timu s namjerom pojanjenja komunikacija, postavljanja granica
i razrjeavanja sukoba usmjerava se na veu uinkovitost, kvalitetniji rad
i bolje ozraje u timu.
127
zbornik.indd 127
15.2.2008 1:38:29
Trea vrsta timske supervizije organizacijska supervizija stavlja naglasak

na reflektiranje utjecaja ustanove na rad tima, odnosa izmeu tima i ire
socijalne okoline, analizu pojedinih uloga u timu, osvjetljavanje pozicija
moi, usklaenost subjektivnog i i institucijskog razumijevanja uloga i
radnih zadataka.
ZAKLJUAK
Zajedniki svakodnevni ivot i rad donose zadovoljstvo, ali i niz tekoa
i konflikata. Voditelj ima teak zadatak da vodi brigu o organizaciji rada,
strunoj provedbi plana i programa, brigu o meuljudskim odnosima,
odnosima s roditeljima, ali i o svojim nadreenima. On je vana karika za
dobro fukcioniranje ustanove pa je i rukovoditelju iznimno stalo da izbor ove
osobe bude adekvatan.
Ovo pomalo utopistika vizija rada voditelja u nekoj se mjeri ostvarila u naoj
ustanovi. Ulau se daljnji napori za unapreenjem svih segmenata rada. Takav
nain rada zahtijeva velike i stalne napore svih zaposlenih kako bi se mogao
ostvariti cilj da svatko od nas zaposlenih doe na posao bez stresa i zadovoljan.
ABSTRACT
COACHING EMPLOYEES AS PART OF THE TEAM LEADER ACTIVITY
Changes in society and new expertise knowledge lead to permanent changes
and adaptations to new social and professional challenges. Good functionality
depends of the quality and professionalism of all participant of the working
process. Changes in the process are most efficient when they are systematic,
deployed inside and guided by practical needs.
One of the ways to increase level of work quality for each employee and whole
organization is supervision. Supervisor can coach the employee to achieve his/hers
personal development. Such coaching can be done from inside of an organization
by one of the trained employees like team leader. For that job one must be well
educated, have good communication skills, good knowledge of team work and
expert knowledge for part of the working process under his/hers responsibility.
Employees and coaches must act as well synchronized mechanisms. Advantage of
internal coach is that coach does adequate and continuous changes and for that
reason he/she is efficient. Coaches can their efforts aim to the one individual or
to a group, but their work can be shaped according each individual needs. Coach
does not suggest solutions, but encourage each employee to activate his/hers
existing resources to achieve his own solutions and increase his/hers professional
competence.
If we care about employees in working process supervision is necessary as for
128
zbornik.indd 128
15.2.2008 1:38:29
IDENTITET STRUKE
management as for the other employees. Changes which coaches can achieve
have impact on the quality of work in organization and for better functioning of
system.
Key words: internal coaching, changes in way of leading, supervision
129
zbornik.indd 129
15.2.2008 1:38:30
130
zbornik.indd 130
15.2.2008 1:38:30
IDENTITET STRUKE
SPECIAL EDUCATION INTEGRATION

MORAL IMPERATIVES, PRACTICES AND
RECOMMENDATIONS FOR EDUCATIONAL
TRANSFORMATION WEST TO EAST
Joseph Hill , Gary Schnellert
USA
ABSTRACT
Fifty years ago, parents who were fed up with the discrimination and prejudice
directed toward their children because of skin color initiated and won rightto
education cases, which resulted in the landmark Brown v. Board of Education
of Topeka Supreme Court decision issued on may 27th, 1954: separate
educational facilities are inherently unequal. Two decades later, another group
of parents followed, initiating and winning righttoeducation cases. This time,
however, the characteristic was disability, instead of skin color but the issues
were similar.
Today, many recognize the similarities between the Civil Rights and the Disability
Rights Movements. The issues are the same: prejudice and discrimination;
invisibility, isolation, and segregation; and secondclass citizenship.
Unfortunately the promise of the Brown decision has not been fully realized in
Western culture, nor in our neighboring east. The promise of federal law has not
yet permeated United States public institutions and currently has little impact
to the rights of people with intellectual and physical disabilities throughout
continental Europe.
A PROMISING VISION
It is the most honorable privilege to serve as an educational leader in this decisive
time of educational change in the local, state, national and newly revealed world
of educational systems. As leaders we must be pledged in purpose to ensure
a future of quality and equality of educational experiences for the promising
children that will need to flourish in a globalized ecology flattening at meteoric
pace.
Thomas Friedmans The World Is Flat (2005) could have been the most
influential product to educational reform since A nation at Risk in 1983. The
elements are all there: a growing foreign challenge; a new world of opportunity
and competition and a malaise of urgency to alter our systems for reform. This
131
zbornik.indd 131
15.2.2008 1:38:30
book can be read through the eyes of despair but I would argue the Friedman
overwhelmingly finds this to be an age of positive development, opening up
opportunities for humankind to tap their full potential, boost their prosperity
and live our their dreams while creating an explosion of innovations that will
benefit the knowledge and skill developments needed for vitality and new
standards of living.
FOR ALL STUDENTS
Fifty years ago, parents who were fed up with the discrimination and prejudice
directed toward their children because of skin color initiated and won rightto
education cases, which resulted in the landmark Brown v. Board of Education
of Topeka Supreme Court decision issued on may 27th, 1954: separate
educational facilities are inherently unequal. Two decades later, another group
of parents followed, initiating and winning righttoeducation cases. This time,
however, the characteristic was disability, instead of skin color but the issues
were similar.
Today, many recognize the similarities between the Civil Rights and the Disability
Rights Movements. The issues are the same: prejudice and discrimination;
invisibility, isolation, and segregation; and secondclass citizenship.
Unfortunately the promise of the Brown decision has not been fully realized in
Western culture, nor in our neighboring east. The promise of federal law has not
yet permeated United States public institutions and currently has little impact
to the rights of people with intellectual and physical disabilities throughout
continental Europe.
Throughout Europe, people with intellectual disabilities face major stigma and
prejudice as they are confronted with educational barriers to realizing their
fundamental human rights. This widespread discrimination against people with
delayed intellectual or physical capabilities is a moral issue. The impetus for
integration of special education programming throughout the free and public
institutions worldwide must go beyond law and become ethically hardwired
into all systems of education. Agreeing with Plato, Good people do not need
laws to tell them to act responsibly, while bad people will find a way around the
laws.
NO EXCUSES
Regardless of disability, there is no proof that people with disabilities cannot be
successful in the typical environments that most take for granted. The segregation
and lack of opportunities for students is an outcome of prejudicial perceptions
and attitudes. Wellintended circular logic allows this persistence of prejudice
in both theory and practice. In theory, when a student is deselected from the
132
zbornik.indd 132
15.2.2008 1:38:30
IDENTITET STRUKE
opportunities of the mainstream student, it is assumed that the decisions made

are correct for the individual and are most often left unopposed. Conversely, if
people with disabilities are not visible in everyday environments, its assumed
they are unable to succeed in the mainframes of community.
Contrary to the notion that appropriate educational programs are not realistic
possibilities for people with disabilities, countless examples of success push
against these assumptions. Children with disabilities can be successfully
integrated into school programs if the educators in these schools believe all kids
can learn and all kids belong. These professionals believe and have efficacy to
create successful environments. These successful students grow to be successful
adults employed and contributing to real economies and providing value and
diversity to community work forces. A majority of adults with disabilities are
able to function successfully in homes of their choices and live with simple
usage of natural supports in their neighborhoods and communities.
In 1975 Congress enacted the Education for All Handicapped Children Act
(Public Law 94142) . This law was designed to support states and localities
in protecting the rights of, meeting the individual needs of infants, toddlers,
children, and youth with disabilities and their families. The law was revised
in 1997 and again in 2003 and is commonly known as the Individuals With
Disabilities Education Act or IDEA.
It has been 31 years since the initial passage of Public Law 94142. Significant
progress has been made in the United States in its efforts to develop and
implement effective programming in the areas of early intervention, special
education, and related services. To truly understand the impact this legislation
has had, one must compare the present reality to the not so distant past.
Prior to 1970 conditions within the U. S. for disabled children were poor. In 1967
over 200, 000 children where educated and raised in state institutions that often
took them away from their homes and families to provide for their needs. Poor
evaluation techniques and undertrained professionals oftentimes resulted in
the misidentification of many students as severely impaired, which then led to
inappropriate placements. In an attempt to stem the rising numbers of disabled
students, many parents of severely disabled students were even encouraged to
have their children sterilized. In the eyes of too many Americans, disabilities
were treated through the removal of the individual from the public eye.
The treatment of the disabled population bore an eerie resemblance to the
treatment given to other minority populations within the U. S. , a topic that had
gained a great deal of attention from legislators as we came to grips with the
revelation that change would need to take place. While this connection with
the Civil Rights movement of the 1950s and 1960s was one of the keys to the
133
zbornik.indd 133
15.2.2008 1:38:30
development of Public Law 94142, the winds of change had been blowing for
some time. Prior Federal attempts to correct the problems related to programs
and services for the disabled include:
The Training of Professional Personnel Act of 1959 (PL 86158) , which
helped train leaders to educate children with mental retardation; the
Captioned Films Acts of 1958 (PL 85905) , the training provisions for
teachers of students with mental retardation (PL 85926) , and 1961 (PL
87715) , which supported the production and distribution of accessible
films; and the Teachers of the Deaf Act of 1961 (PL 87276) , which
trained instructional personnel for children who were deaf or hard
of hearing. PL 88164 expanded previous specific training programs
to include training across all disability areas. In addition, in 1965, the
Elementary and Secondary Education Act (PL 8910) and the State
Schools Act (PL 89313) provided states with direct grant assistance
to help educate children with disabilities. Finally, the Handicapped
Childrens Early Education Assistance Act of 1968 (PL 90538) and the
Economic Opportunities Amendments of 1972 (PL 92424) authorized
support for, respectively, exemplary early childhood programs and
increased Head Start enrollment for young children with disabilities.
These and other critical Federal laws began to open doors of opportunity
for children with disabilities and their families. By 1968, the Federal
government had supported: Training for more than 30, 000 special
education teachers and related specialists; Captioned films viewed by
more than 3 million persons who were deaf; and education for children
with disabilities in preschools and in elementary, secondary, and
stateoperated schools across the country. Landmark court decisions
further advanced increased educational opportunities for children with
disabilities. For example, the Pennsylvania Association for Retarded
Citizens v. Commonwealth (1971) and Mills v. Board of Education of the
District of Columbia (1972) established the responsibility of states and
localities to educate children with disabilities. Thus, the right of every
child with a disability to be educated is grounded in the equal protection
clause of the 14th Amendment to the United States Constitution. ED.
gov (November, 2005) .
Public Law 94142 guaranteed a free, appropriate public education to all
disabled children in the country. With this simple statement of its primary
mission, the legislation is defined in its four purposes:
to assure that all children with disabilities have available to thema
free appropriate public education which emphasizes special education
and related services designed to meet their unique needs
134
zbornik.indd 134
15.2.2008 1:38:30
IDENTITET STRUKE
to assure that the rights of children with disabilities and their parents
are protected
to assist States and localities to provide for the education of all children
with disabilities
to assess and assure the effectiveness of efforts to educate all children
with disabilities
Source: Education for All Handicapped Childrens Act of 1975
Today, as a result of the legislation and the amendments that followed
has resulted in over 6 million disabled students receiving individualized
programming. While the initial legislation focused on students ages 3 to 21
revisions in 1986 mandated that states provide programs and services from
youth. Other accomplishments include: higher achievement rates, service to
students within their home school districts, higher rates of graduation among
the disabled population, more postsecondary enrollment options and higher
employment rates.
By any standard, it represents an important and necessary component of the
education system in this country, said the Council for Exceptional Children
in a position paper on IDEA reauthorization. It is fundamental to the success
of children and youth with disabilities. In her testimony a public hearing
sponsored by the U. S. Department of Educations Office of Special Education,
Barbara Day, mother of two children with learning disabilities was quoted as
saying, IDEA is a great law, long foughtfor by many, a hammeredout dream
that promised not privileges, not ways to get around educating studentsbut
insteadfreedom for all students to obtain what lies between man merely just
existing, and a man fulfilling his dreams.
REFERENCES
1. ED. gov (November, 2005) Special Education & Rehabilitative Services: Archived: A 25
Year History of IDEA
2. Friedman, T. (2005) The World is Flat, A Brief History of the TwentyFirst Century.
New York: Farrar, Stratus and Giroux
3. The Individual with Disabilities Education Act (IDEA) United States Department of
Education.
SAETAK
INTEGRACIJA SPECIJALNE EDUKACIJE: MORALNI IMPERATIVI,
PRAKSA I PREPORUKE ZA EDUKACIJSKI PREOBRAAJ ZAPAD ISTOK
Prije 50 godina, roditelji koji su se zasitili diskriminacije i predrasuda prema svojoj
djeci zbog boje koe, pokrenuli su i dobili parnicu zbog prva na obrazovanje to
135
zbornik.indd 135
15.2.2008 1:38:30
je rezultiralo u presudnom predmetu Brown v. Board of Education of Topeka. U

odluci Vrhovnog suda od 27. svibnja 1954. se navodi: odvojene edukacijske
ustanove su neizbjeno nejednake.
Dva desetljea kasnije jo jedna grupa roditelja je pokrenula i dobila parnicu zbog
prava na obrazovanje.
Ovaj put je povod diskriminacije bio u posebnim potrebama umjesto u boji koe,
ali je problem slian.
Danas mnogi prepoznaju slinosti izmeu Pokreta za graanska prava i Pokreta
za prava osoba s posebnim potrebama. Problemi su jednaki: predrasude i
diskriminacija, izolacija i segregacija; graanstvo drugog reda.
Naalost, potencijal odluke Brown v. Board of Education of Topeka nije u
potpunosti realiziran u zapadnoj kulturi kao ni na susjednom istoku. Obeanja
iz federalnog zakona jo nisu prodrla u javne obrazovne institucije i trenutno
imaju malo upliva na prava osoba s intelektualnim potekoama u kontinentalnoj
Europi.
136
zbornik.indd 136
15.2.2008 1:38:30
IDENTITET STRUKE
REDEFINISANJE PROFESIONALNOG IDENTITETA

BUDUIH SPECIJALNIH EDUKATORA:
TRANZICIJA I (ILI) KRIZA
Nenad Glumbi, Branislav Brojin, Svetlana Kaljaa
Srbija
SAETAK
Reforma sistema visokog obrazovanja u oblasti specijalne edukacije i rehabilitacije
u skladu s naelima Bolonjske deklaracije prouzrokovala je mnoge nedoumice.
Dodatni zahtevi vezani za izmenu nastavnih programa na Fakultetu za specijalnu
edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu proizali su iz prihvatanja
socijalnog modela ometenosti, razvoja inkluzivnog pokreta i oekivane
transformacije tzv. specijalnih kola u resursne centre.
U skladu s pokuajima da se uoblii novi profesionalni identitet buduih specijalnih
edukatora uinjene su izvesne promene u nastavnim programima: uvoenjem
sadraja vezanih za inkluzivno obrazovanje, individualne edukativne programe,
procenu potreba za podrkom, ranu intervenciju i sl. Meutim, jo uvek postoje
izraziti problemi u povezivanju reformskog procesa na univerzitetu sa zahtevima
strunjaka iz prakse. Nove profesionalne kompetencije buduih specijalnih
edukatora jo uvek nisu naznaene u skladu sa Dablinskim deskriptorima. tavie,
i dalje postoji velika nesaglasnost izmeu broja primljenih studenata prve godine
studija i broja nezaposlenih specijalnih edukatora.
Ambivalentni stavovi studenata i diplomiranih specijalnih edukatora prema punoj
socijalnoj participaciji osoba s intelektualnom ometenou reflektuju njihovu
nesigurnost u pogledu vlastite uloge u tom procesu.
Kljune rei: profesionalni identitet, tranzicija, specijalna edukacija
UVOD
Strunjaci u oblasti specijalne edukacije i rehabilitacije suoeni su s novim
profesionalnim izazovima, kako zbog radikalne preorijentacije s medicinskog
na socijalni model ometenosti, tako i zbog implementacije bolonjskog procesa u
sistemu visokog obrazovanja. Ova dva procesa, iako sasvim nezavisna jedan od
drugog, imala su, i jo uvek imaju, sutinski uticaj na oblikovanje i redefinisanje
profesionalnog identiteta specijalnih edukatora i rehabilitatora (defektologa)
. Cilj ovog rada je da ukae na aktuelne probleme u reformi visokokolskog
obrazovanja studenata Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Univerziteta u Beogradu.
137
zbornik.indd 137
15.2.2008 1:38:30
BOLONJSKA DEKLARACIJA I PSEUDOBOLONJSKI PROCES

Bolonjska deklaracija koja je usvojena u junu 1999. godine predvia formiranje
jedinstvenog evropskog prostora u oblasti visokog obrazovanja kroz:
Prilagoavanje akademskih obrazovnih nivoa koji se mogu lako
komparirati, ukljuujui i uvoenje dodatka (suplementa) diplome
Uvoenje dvostepenog obrazovnog ciklusa: dodiplomskog, kojim se
studenti, nakon trogodinjeg ili etvorogodinjeg kolovanja, usmeravaju ka
tritu rada, i diplomskih akademskih studija (master i doktorskih studija)
koji se mogu pohaati nakon zavrenih studija prvog nivoa
Implementaciju Evropskog sistema prenosa bodova (kredita) European
Credit Transfer System
Podsticanje mobilnosti studenata, nastavnika i istraivaa
Podsticanje saradnje u oblasti unapreenja kvaliteta
Promovisanje evropske dimenzije u oblasti visokog obrazovanja (European
Ministers of Education, 1999) .
Treina univerziteta u Evropi ovakav sistem imala je i pre potpisivanja
Bolonjske deklaracije, dok je 21% ustanova uveo ovakav sistem, kao rezultat
implementacije bolonjskog procesa. Oko 36% evropskih univerziteta izrazilo
je nameru da se u svemu pridrava preporuka Bolonjske deklaracije. Samo je
7, 5% visokokolskih ustanova u Evropi odbilo prilagoavanje sistema visokog
obrazovanja (Tauch, 2004) . U nekim zemljama, poput Francuske i Grke,
primena Bolonjske deklaracije izazvala je masovne proteste. Organizatori
masovnih trajkova u ovim zemljama bili su sindikati univerzitetskih prosvetnih
radnika. Protesti su motivisani strahom da e internacionalizacija obrazovnog
sistema ponititi nacionalne specifinosti i znaajno ugroziti poziciju dravnog
(javnog) obrazovanja.
Neslaganje sa osnovnim naelima Bolonjske deklaracije ponekad je smeteno
u okvire ire borbe protiv globalizacije i uniformisanja svih aspekata ivota. U
ovom radu neemo se baviti ideolokim i (ili) politikim pretpostavkama za
prihvatanje ili odbijanje zahteva Bolonjske deklaracije i ostalih dokumenata koji
su iz nje proizali. Umesto toga, ukazaemo na konkretno probleme s kojima se
svakodnevno suoavama u procesu reforme sistema visokokolskog obrazovanja
buduih defektologa u skladu sa preporukama Bolonjske deklaracije.
Pravni osnov za primenu bolonjskog procesa predstavlja novi Zakon o visokom
obrazovanju iz 2005. godine, koji je zapravo i donet u cilju usaglaavanja
nacionalnog sistema visokog obrazovanja sa praksom visokokolskog
obrazovanja u zamljama Evropske Unije. Za razliku od svih prethodnih zakona
138
zbornik.indd 138
15.2.2008 1:38:31
IDENTITET STRUKE
o univerzitetu, novim Zakonom o visokom obrazovanju predvieno je da se

delatnost visokog obrazovanja organizuje kao trostepeni proces. Studije prvog
stepena su osnovne akademske i osnovne strukovne studije; drugim stepenom
obuhvaene su diplomske akademske studijemaster, specijalistike strukovne
i specijalistike akademske studije; dok su studije treeg stepena doktorske
akademske studije.
Predvieno je da se svi studijski programi ostvaruju u jednom ili vie
obrazovnonaunih ili obrazovnoumetnikih polja: prirodnomatematike
nauke, drutvenohumanistike nauke, medicinske nauke, tehnikotehnoloke
nauke i umetnost.
Znaajan uticaj na strukturu obrazovnih programa visokokolskih ustanova
ostvaren je i procesom akreditacije, koji sprovodi Komisija za akreditaciju
i proveru kvaliteta ije su nadlenosti takoe definisane novim Zakonom o
visokom obrazovanju.
Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana je u skladu sa Evropskim
sistemom prenosa bodova (ECTS European credit transfer system) , s tim to
je predvieno da studije prvog stepena imaju izmeu 180 i 240 ECTS bodova.
Prema Helsinkoj preporuci, osnovne studije treba da obezbede izmeu
180 i 240 poena to bi odgovaralo trogodinjim, odnosno etvorogodinjim
studijama. U veini evropskih zemalja jasna je tendencija da se prvi nivo studija
realizuje u periodu od tri godine sa 180 ECTS poena, mada se esto mogu nai
i oni studijski programi koji nose 210 ili 240 poena. U manjem broju evropskih
zemalja i dalje se nude dugi programi osnovnih studija u trajanju od 5 ili
vie godina. Master nivo podrazumeva 300 ECTS poena, bilo u dva ciklusa,
bilo u jednom ciklusu, u obliku objedinjenih akademskih studija. Najei
oblik studiranja je 180 ECTS poena za osnovne i 120 ECTS poena za master
studije, to bi znailo da kolovanje traje 3 plus 2 godine. U Velikoj Britaniji,
jednogodinje master studije nose izmeu 75 i 90 ECTS poena, s obzirom na
to da se optereenje studenata izraunava u odnosu na kalendarsku, a ne na
kolsku godinu (Tauch, 2004) .
Na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu (u
daljem tekstu FASPER) prva generacija studenata na koju se odnose odredbe
novog Zakona upisana je kolske 2006/2007. godine. Osnovne studije skraene
su na 4 godine (osam semestara) . Prema ranijem nastavnom planu osnovne
studije su trajale 9 semestara, s tim to je poslednji semestar uglavnom bio
odreen za profesionalnu praksu. Prema novom sistemu studiranja, proseno
optereenje studenata u etvorogodinjem periodu boduje se sa 240 ECTS
poena, dok diplomske studijemaster nose 60 ECTS poena. Jedini izuzetak
predstavlja smer za audiometriste i audioprotetiare, koji je osmiljen u formi
139
zbornik.indd 139
15.2.2008 1:38:31
trogodinjih, strukovnih studija. Iako su analize trita rada ukazivale na potrebu

za strunjacima ovog profila u prvu generaciju na smeru za audiometriste i
audioprotetiare upisana su samo tri studenta.
Za razliku od ostalih zemalja u regionu, u kojima se studiranje na edukacijsko
rehabilitacijskim fakultetima uglavnom zasniva na izboru jednog od tri smera
(logopedija, rehabilitacija i socijalna pedagogija) na FASPERu je zadrana
stara praksa da se studije rehabilitacije organizuje u etiri posebna smera (za
intelektualnu ometenost, telesna oteenja, oteenja sluha i oteenja vida) .
Najvee promene izvrene su u nastavnom programu. U terminolokom
smislu izbegnuta je upotreba svih politiki nekorektnih termina. Kao posledica
sve intenzivnije prakse uvoenja socijalnog modela ometenosti i procesa
inkluzivnog obrazovanja uvedeni su i neki novi nastavni predmeti (npr.
Metodologija izrade individualnih edukativnih programa, Inkluzivna edukacija
i rehabilitacija dece ometene u razvoju, Modeli socijalne podrke odraslim
osobama ometenim u mentalnom razvoju i sl. ) .
Zahtevi strunjaka iz prakse uslovili su potrebu za uvoenjem itavog
niza izbornih predmeta. Naime, prema postojeim zakonskim propisima,
defektolozima koji rade u tzv. specijalnim kolama osporava se kompetencija
za rad u predmetnoj nastavi (vii razredi osnovne kole) uz obrazloenje
da su na fakultetu oni ovladali metodikama matematike, maternjeg jezika
i drugih potrebnih predmeta, ali da o sadraju samih tih predmeta nemaju
dovoljna znanja. Zato su novim nastavnim programima predvieni posebni
izborni predmeti koji bi trebalo da ree navedene probleme. Meutim, u ovom
trenutku, ne postoje adekvatni zakonski propisi kojima se predvia mogunost
da defektolog koji je na FASPERu sluao odreenu grupu predmeta, takve
sadraje moe da predaje u viim razredima kola za decu ometenu u razvoju.
Vremenska neusagleenosti reforme obrazovnog sistema i sistema zapoljavanja
posebno je vidljiva u oblasti inkluzivnog obrazovanja. U praksi se inkluzivna
edukacija realizuje sporadino, uglavnom uz podrku nevladinog sektora.
Postojei zakonski propisi ne zabranjuju, ali isto tako i ne podravaju proces
inkluzivnog obrazovanja. Reforma postojeeg sistema u ovoj oblasti vrlo je
usporena, delimino i zbog snanog otpora defektologa prema postojeim
predlozima za izmenu strategije obrazovanja dece s posebnim potrebama.
Naime, u do sada iznetim predlozima, jasna je tendencija da se uloga defektologa
minimizira, ne samo u inkluzivnom, ve i u specijalnom kolstvu.
Dosadanja praksa visokokolskog obrazovanja strunjaka za oblast specijalne
edukacije i rehabilitacije (kao uostalom i veine drugih struka) zasnivala se
na velikom broju upisanih studenata, niskom stepenu prolaznosti, dugom
studiranju i velikom broju kandidata koji su naputali studije. Ovakva praksa
140
zbornik.indd 140
15.2.2008 1:38:31
IDENTITET STRUKE
postojala je i u mnogim drugim evropskim zemljama. Tako Rothblatt navodi da

je, za razliku od Austrije i Nemake, gde se naputanje zapoetih studija smatralo
normalnim procesom, u anglosaksonskom obrazovnom sistemu neuspeh
u studiranju detaljno analiziran (Rothblatt, 1991) . Jedan od ciljeva uvoenja
bolonjskog procesa jeste skraivanje vremena studiranja i preusmeravanje
panje sa godina studija na kreditne poene i steene kompetencije (Zabalegui
et al. , 2006) .
Poseban izazov za zemlje u kojima je praksa visokokolskog obrazovanja
zasnovana na humboltovskim principima (samostalnost u radu, obavezno
prisustvo vebama i neobavezno dolaenje na nastavu) predstavlja zahtev za
redovnim pohaanjem nastave i vebi, izvravanjem predispitnih obaveza i
interaktivnim ueem u nastavi.
Redovno prisustvo vie stotina studenata FASPERa na nastavi viestruko
prevazilazi prostorne i kadrovske kapacitete ove visokokolske ustanove.
Televizijski snimci prepunih amfiteara u Hrvatskoj i drugim zemljama
regiona koje su studije po bolonjskom sistemu uvele godinu dana ranije,
postali su surova realnost i na Univerzitetu u Beogradu. Pokazalo se da je u
postojeim prostornim uslovima studiranje bilo mogue samo zato to svi
studenti nisu dolazili na nastavu. Uvoenje novog naina studiranja imalo je za
posledicu podelu studenata na vei broj grupa, odravanje nastave vikendom,
nemogunost interaktivne nastave itd.
Stvarna optereenost studenata nikada zapravo nije egzaktno procenjena.
Umesto toga, celokupan nastavni plan i program samo je formalno kreiran
tako da svaki semestar nosi 30, a svaka kolska godina 60 ECTS poena.
Tradicionalni stav prema (ne) obaveznosti studiranja i preobimnost pojedinih
nastavnih programa uslovili su izuzetno nizak stepen uspenosti prve generacije
studenata. Umesto da se pristupi detaljnoj analizi postojeeg stanja, Ministarstvo
prosvete je smanjilo uslov za upis naredne godine studija sa 60 na 37 ECTS
poena. To znai da e studenti morati u sledeoj kolskoj godini da ispune
sve aktuelne i zaostale obaveze, to je, u najveem broju sluajeva, nemogue.
Time se ponovo produava proseno trajanje studija, a privremeno odlaganje
problema prosvetne vlasti su okarakterisale kao akt dobre volje drave prema
studentima.
Budui defektolozi e, nakon zavretka osnovnih studija, pored diplome dobijati
i odgovarajui suplement u kome e biti navedeni sadraji kojima su ovladali i
kompetencije koje su usvojili. Za razliku od veine evropskih zemalja (Austrija,
Nemaka, Grka, Letonija, vedska, vajcerska, panija) u kojima je dodatak
diplomi uveden tek nakon usvajanja Bolonjske deklaracije, univerziteti u Belgiji
i ekoj su izdavali suplement diplome i pre uvoenja bolonjskog procesa. U
oba sluaju praksa je pokazala da potencijalni poslodavci jo uvek ne razumeju
141
zbornik.indd 141
15.2.2008 1:38:31
znaenje i znaaj suplementa diplome.

Na FASPERu se trenutno ne realizuju master studije s obzirom na to da su
studenti koji su diplomirali po starom sistemu izjednaeni u pravima sa
studentima koji stiu zvanje mastera po novom sistemu kolovanja. Ima
autora koji smatraju da otvoren pristup master studijama indirektno upuuje
na zakljuak da su osnovne studije samo meustepen u sticanju visokog
obrazovanja i da se stoga oekuje veliki priliv studenata na studije drugog
stepena (Pechar, Pellert, 2004) . Ovi autori posebno ukazuju na neodrivost
razliite prakse prijema na studije prvog stepena u jeziki bliskim sredinama.
Kao primer oni navode Austriju koja ima otvoren sistem pristupa na osnovne
studije, za razliku od Nemake koja ima numerus clausus. Ovakva situacija je
dovela do velike mobilnosti studenata iz Nemake u Austriju.
Najvee rtve bolonjske reformu su nekadanji magistri kojima je odobreno
da odbrane doktorsku disertaciju po starom programu, bez potrebe za
pohaanjem doktorskih studija, do 01. 01. 2012. godine. Oni magistri koji
ne ele da pristupe izradi doktorske disertacije nali su se u poziciji koja nije
sasvim zakonski regulisana. Naime, po novom sistemu, zvanje magistra vie ne
postoji. Nekadanji zahtevi za izradu i odbranu magistarske teze daleko su vei
od zahteva za odbranu zavrnog rada na master studijama.
Posledni nivo obrazovnog sistema ine doktorske studije. Za razliku od
nekadanje prakse izrade doktorske disertacije, reformisane studije na
FASPERu podrazumevaju trogodinje doktorske studije nakon kojih se brani
doktorska disertacija. Optereenje studenata na doktorskim studijama iznosi
180 ECTS poena. U vajcerskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj postoji izrazit otpor
da se kreditni sistem primeni i na doktorske studije. Oni smatraju da doktorat
treba i dalje temeljiti na originalnim istraivanjima, a ne na poduavanju, to je
iskazano u zajednikoj deklaraciji rektorskih konferencija Austrije, Nemake i
vajcarske (Joint Declaration by HRK, RK, CRUS) .
Razliku u kompetencijama mastera i doktora nauka uglavnom se temelji na
tzv. Dablinskim deskriptorima koji nisu nali adekvatnu primenu u reformi
visokokolskog obrazovanja strunjaka koji se bave specijalnom edukacijom i
rehabilitacijom osoba s posebnim potrebama.
U ovom trenutku postoji znaajno ogranienje broja studenata koji se mogu
upisati na doktorske studije, s obzirom na to da je broj primljenih studenata
proporcionalan broju potencijalnih mentora. Ako imamo u vidu da se
kvalifikacije za mentorstvo na doktorskim studijama gotovo iskljuiva baziraju
na broju radova objavljenih u asopisima meunarodnog znaaja sa SCI ili
SSCI liste, jasno da je na fakultetima drutvenohumanistike orijentacije broj
potencijalnih mentora, pa samim tim i broj doktoranata izrazito mali.
142
zbornik.indd 142
15.2.2008 1:38:31
IDENTITET STRUKE
Neophodnost redovnog praenja nastave gotovo je sasvim onemoguila starije,

zaposlene studente da studiraju na naem fakultetu. Slian sistem postoji i u
Japanu gde 91% studenata zavri fakultet pre 24. godine ivota. S druge strane,
u Nemakoj na primer, samo 13, 8% studenata diplomira do 25. godine, ne
zbog toga to dugo studiraju, ve zato to se esto kasno upisuju na fakultet
(Yoshimoto, Inenaga, Yamada, 2007) . Izlaz iz ovakve situacije vidimo u sistemu
parcijalnog studiranja uz rad i druge alternativne modele studiranja kakvi
postoje u Velikoj Britaniji.
UMESTO ZAKLJUKA
Implementacija osnovnih naela Bolonjske deklaracije ukazuje na jasnu
spremnost Beogradskog univerziteta da se ukljui u zajedniki obrazovni
evropski prostor. Meutim, o efikasnosti realizacije bolonjskog procesa jo
uvek se ne moe govoriti, s obzirom na to da su mnoge adaptacije obrazovnog
procesa vie formalne, nego sutinske. U ovom trenutku reforma obrazovnog
sistema jo uvek ne doprinosi veoj mobilnosti studenata i nastavnog kadra
to su osnovne pretpostavke Bolonjske deklaracije i dokumenata koji su iz nje
proizali.
LITERATURA:
1. European Ministers of Education. (1999, June) . Bologna declaration. The European
Higher Education Area, Bologna: The National Unions of Students in Europe. Retrieved
February 16, 2006, from http//www. esib. org/BPC/docs/Archives/CoP007bologna
declaration. pdf
2. Joint Declaration by HRK, RK, CRUS: On the future of the doctorate in Europe, 27
March 2004, see www. hrk. de. Pechar H. , Pellert A. (2004): Austrian Universities Under
Pressure of Bologna, European Journal of Education, Vol. 39, No. 3, pp. 317330.
3. Rothblatt S. (1991): The American modular system, in: R. O. Berdahl G. C. Moodie & I.
J. Spitzberg (Eds) Quality and Access in Higher Education. Comparing Britain and The
United States (Buckingham, SRHE & Open University) , p. 129141.
4. Tauch C. (2004): Almost halftime in the Bologna Process Where do we stand?
European Journal of Education, Vol. 39, No. 3, pp. 275288.
5. Yoshimoto K. , Inenaga Y. & Yamada H. (2007): Pedagogy and Andragogy in Higher
Education A Comparison between Germany, the UK and Japan, European Journal of
Education, Vol. 42, No. 1, pp. 7598.
6. Zabalegui A. , Macia L. , Marquez J. , Ricoma R. , Ruin C. , Mariscal I. , Pedraz A. ,
German C. , Moncho J. (2006): Changes in Nursing Education in the European Union,
Journal of Nursing Scholarship, 38: 2, 114118.
143
zbornik.indd 143
15.2.2008 1:38:31
ABSTRACT
REDEFINING PROFESSIONAL IDENTITY OF FUTURE SPECIAL
EDUCATORS: TRANSITION AND (OR) CRISIS
Reformation of higher education system in a field of special education and
rehabilitation according to the Bologna Declaration has caused many doubts
and uncertainties. Greater acceptance of the social model of disability, inclusive
movement and expected transformation of so called special schools to resource
centers have put additional demands on the curricula of the Faculty of Special
Education and Rehabilitation in University of Belgrade.
Some changes were made in order to promote new professional identity of the
future special educators: implementation of the curricular contents related to
inclusive education, individualized education plans, assessment of support
needs, early intervention etc. Yet, there are still many problems in matching
higher education reform with requisites of the field workers. New professional
competencies of the future special educators have not been still delineated in
accordance with Dublin descriptors. Furthermore, there is huge discrepancy
between number of freshmen and number of unemployed special educators.
Ambivalent attitudes of special education students and special educators toward
full social participation of the persons with intellectual disability reflect their
uncertainties regarding their own role in this process.
Key words: professional identity, transition, special education
144
zbornik.indd 144
15.2.2008 1:38:31
IDENTITET STRUKE
STRUKOVNA KOMORA RAZLOZI, NACRT I

DILEME
Vesna urek, Renata Vragovi
Hrvatska
SAETAK
Ideja o osnivanju strukovne komore defektologa pojavila se s razjedinjavanjem
struke i osnivanjem zasebnih udruenja logopeda i socijalnih pedagoga,
potrebom za reguliranjem privatne prakse defektologa te potrebom za etikim
kodeksom struke i strunim nadzorom nad radom. Toj ideji su doprinijele i ranije
promjene programa studija koje nisu pratile potrebe u praksi. Nerijetko se uje
da je mogunost studija uz rad i ukidanje metodika nastavnih predmeta dovelo
do srozavanja ugleda struke. Promjenom naziva fakulteta i struke dodatno je
uzdrman identitet strunjaka. Problem razdiobe kompetencija pojedinih profila
struke i srodnih struka u podzakonskim aktima nadlenih resora jo uvijek nije
razrijeen u korist defektologa uitelja i rehabilitatora. Strunjacima koji rade u
praksi nisu jasni ciljevi politike fakulteta spram smjera razvoja identiteta struke.
Isto tako strunjaci koji se bave edukacijskorehabilitacijskom teorijom zamjeraju
praktiarima da su konica promjenama. Uz ove probleme, znaajno oteavajua
okolnost je rasprenost struke u vie resora, gdje niti jedno ne podrava razvoj i
osnaivanje strukovne udruge. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, radi
zadovoljavanja uvjeta za pristup EU, oekuje od strukovnih udruga pokretanje
osnivanja strukovnih komora. Savez defektologa Hrvatske sastavio je Nacrt
strukovne komore i njenih javnih ovlasti. Nacrt drimo okvirnim jer su javne
rasprave o mnogim kljunim imbenicima imale slab odaziv. Izgleda da jedino
nije upitno da li nam treba strukovna komora. Koristimo priliku da na ovom
Kongresu razrijeimo neka od tih pitanja, posebno naziva strukovne komore,
obuhvata profila strunjaka, ustrojstva komore, pojedinih javnih ovlasti i ono,
naalost, temeljno pitanje financiranja izrade zakonskih i podzakonskih akata
strukovne komore.
Kljune rijei: strukovna udruga, identitet strunjaka, nacrt strukovne komore.
POTICAJI ZA OSNIVANJE STRUKOVNE KOMORE

O potrebi osnivanja strukovne komore u Savezu defektologa Hrvatske poelo
se promiljati unazad desetak godina. Povodi su bili: izdvajanje logopeda i
socijalnih pedagoga u zasebna strukovna udruenja, srozavanje ugleda struke
koje se sve vie osjealo u praksi, neprimjerene raspodjele radnog vremena u
145
zbornik.indd 145
15.2.2008 1:38:31
nekim ustanovama, nepostojanje mehanizama zatite radnih mjesta defektologa

od konkurentnih struka (logopeda, socijalnih pedagoga, radnih terapeuta,
pedagoga, uitelja razredne nastave, socijalnih radnika i psihologa) te izostanak
prava prvenstva defektologa, kao strunog suradnika u osnovnim kolama, u
planiranju integracije uenika s tekoama u razvoju. U to vrijeme pojavile su
se i prve inicijative za privatnom praksom defektologa, a s njima i potreba za
njezinim reguliranjem te strunim nadzorom. Novinarske afere i sudski procesi
vezani uz lou praksu u pojedinim rehabilitacijskim ustanovama, evidentna
krenja prava i potreba korisnika usluga, nerijetko susretanje u praksi s
odlukama donesenim u korist drugih strana umjesto u korist korisnika usluga,
upuivali su na potrebu izrade etikog kodeksa struke. Promiljanje Etikog
kodeksa struke, kako on ne bi ostao mrtvo slovo na papiru, dovelo je do
potrebe strukovnog suda asti i neophodnih mehanizama zatite strukovnog
ugleda, odnosno do potrebe osnivanja strukovne komore.
Usprkos svim nastojanjima da se strukovno udruenje povee s Fakultetom i
sudjeluje u kreiranju promjena u identitetu struke, potpuno je izostao utjecaj na
politiku Fakulteta i programske temelje strukovnog obrazovanja. Predstavnici
Fakulteta u Savezu defektologa Hrvatske imali su jedino ulogu da nas de facto
informiraju o promjenama u programima i izvijeste o promjeni naziva Fakulteta
i struke. Ogorenje, da na tako kljune promjene nisu mogli utjecati niti izrei
svoje miljenje ljudi koji svoj radni vijek trebaju odraditi pod novim nazivom i
promijenjenim identitetom, traje i danas. Zamjeramo Fakultetu to je dopustio
i poticao razjedinjenje smjerova struke, a danas bez vrstog politikog stava
potie osnivanje zasebnih komora. Iz rakursa prakse ini nam se da Fakultet nije
pratio potrebe struke, ve da je mijenjao programe iskljuivo prema suvremenim
teorijskim smjernicama i trendovima rehabilitacijske prakse u anglosaksonskim
zemljama. Tako se upuivanje na probleme implementacije edukacijske
integracije, potpomognutog zapoljavanja i deinstitucionalizacije u praksi,
nerijetko tumailo otporom praktiara promjenama, umjesto nespremnosti
sustava i izostankom legislativne i financijske osnove. Premda znaajan dio
strunjaka radi u obrazovanju, iz programa studija svojedobno su izbaene
metodike osnovnih obrazovnih predmeta, pa tako danas tzv. rehabilitatori rade
kao uitelji. A upravo nas kompetencije za rad u obrazovanju jasno razlikuju od
pojave novih profila struka, kao to su radni terapeuti. No umjesto metodika,
studentima se nude programi kreativnih i artterapija, premda je mali broj
strunjaka koji e u praksi provoditi iskljuivo takve programe rehabilitacije,
itd. Devalvaciji strunog rada doprinosili su i programi studija uz rad, a
donedavno potpun izostanak specijalistikih studija i certificiranih teajeva
ciljane doedukacije za nove metode rehabilitacijskog rada, itd. Strunjacima koji
rade u praksi, doista, nisu jasni ciljevi politike Fakulteta spram smjera razvoja
146
zbornik.indd 146
15.2.2008 1:38:32
IDENTITET STRUKE
identiteta struke.
Nadalje Savez defektologa Hrvatske, kao strukovno udruenje strunjaka koji
rade u vie resora, nikada nije dobio potporu niti jednog ministarstva za svoj
rad, usprkos injenici da svoje predstavnike imamo zaposlene na mjestima
savjetnika u svim relevantnim resorima. Oitovanje o promjenama legislative
obino se nije niti oekivalo ili je mogunost bila vremenski limitirana na
nemogue ostvariv kratak rok za bilo kakvu raspravu. Tek se u posljednje
vrijeme osjea manji napredak na tom planu, u smislu da se trai miljenje,
ali je jo uvijek upitno koliko se ono uvaava. Problem razdiobe kompetencija
pojedinih profila struke i srodnih struka u podzakonskim aktima nadlenih
resora jo uvijek nije razrijeen u korist defektologa uitelja i rehabilitatora.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, potaknuto potrebom zadovoljavanja
uvjeta za pristup EU pokrenulo je Projekt razvoja sustava socijalne skrbi unutar
kojega je naglaena potreba za osnivanjem strukovnih komora u djelatnosti
socijalne skrbi. Intencija Ministarstva je bila poticanje osnivanja jedne zajednike
Socijalne komore svih struka koje djeluju na podruju socijalne skrbi. Odran
je samo jedan sastanak na koji smo bili pozvani, i to 14. 07. 2006. Zakljueno
je da ne postoji spremnost za osnivanje jedinstvene komore, da psiholozi i
medicinske sestre, koji ve imaju svoje komore, trebaju korigirati svoje javne
ovlasti, da socijalni radnici nee biti kompatibilni po javnim ovlastima drugim
strukama, te da logopedi i socijalni pedagozi ele zasebne komore, logopedi u
resoru zdravstva. Nas su nazvali rehabilitatorima i od nas oekuju da osnujemo
komoru koja e obuhvatiti sve druge struke, male po brojnosti, a koje rade
u rehabilitacijskim ustanovama. Posebno je naglaeno da bi trebali uvaiti
zateeno stanje u praksi i omoguiti profesionalcima neodgovarajue struke,
koji rade na radnim mjestima rehabilitatora, ostanak na tim radnim mjestima.
Premda nije obeana nikakva konkretna podrka, taj sastanak je bio novi
poticaj za daljnje promiljanje kako doi do strukovne komore. Izmjenama i
dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN 79/07) , lankom 168. b omogueno
je osnivanje strukovnih komora u djelatnosti socijalne skrbi.
OPENITO U ULOZI I DJELATNOSTI STRUKOVNE KOMORE
Strukovne komore su pravne osobe, ustanove sa zakonski definiranim javnim
ovlastima, koje obavljaju umjesto dravne uprave. Nadlenost i tijela komore
definirana su pojedinanim strukovnim zakonom kojeg donosi Sabor na
preporuku ministarstva suosnivaa, a daljnji ustroj, djelokrug i organizacija
rada detaljno su razraeni u statutu komore i podzakonskim aktima koje donosi
sama komora (kodeks strukovne etike, provedbeni akti, cjenik usluga, miljenja
i tumaenja) . To je tzv. Staleko pravo.
Komora je struna i staleka organizacija pod ijom su nadlenou svi
147
zbornik.indd 147
15.2.2008 1:38:32
pripadajui profesionalci koji rade u struci, neovisno o resoru u kojemu rade.

Zakonom o komori predvia se obvezatno lanstvo za rad u struci, odnosno
komora vodi Registar strunjaka i izdaje licence za rad. Preduvjet za stjecanje
licence ili dopusnice za rad je dokazano struno usavravanje. Stoga je prirodni
partner svake komore, ponekad i suosniva, uz strukovno udruenje upravo
Fakultet koji producira strunjake i nudi traene programe specijalizacije i
strunog usavravanja.
Komora se samofinancira prvenstveno putem obvezatne lanarine i zato je
vano pitanje brojnosti lanstva i veliine strukovnog stalea. Pojedine struke,
rukovoene pojedinanim interesima, osnivaju zasebne komore, dok se druge
povezuju u jedinstvenu komoru kako bi osnaile utjecaj i smanjile financijsko
optereivanje lanstva. Tako npr. unutar resora zdravstva postoji 5 strukovnih
komora: lijenika, stomatologa, medicinskih sestara, medicinskih biokemiara
i ljekarnika. Organizacijska suprotnost su Hrvatska komora arhitekata i
inenjera u graditeljstvu te Hrvatska gospodarska komora. Pojedine komore
zbog preklapanja nadlenosti i potreba u praksi, reguliraju suradnju putem
Sporazuma o strunoj suradnji meu komorama.
lanovi komore ostvaruju svoje interese neposredno u strukovnim razredima
i posredno putem izabranih predstavnika u tijelima komore (skuptina,
upravni odbor, predsjednik i dopredsjednik, nadzorni odbor, stalna
struno specijalizirana povjerenstva, etiki odbor i odbori strunih razreda,
prvostupanjski i drugostupanjski sud asti, tajnitvo komore, upanijska
povjerenstva) .
Smisao komore jest da bude samostalna i neovisna organizacija osnovana radi
zatite interesa, ugleda, etike i identiteta struke, vrenjem strunog nadzora nad
kvalitetom rada strunjaka i pruene usluge. I u skupnom i u pojedinanom
smislu komora titi prava strunjaka, unapreuje djelatnost struke, definira i
procjenjuje pravilno obavljanje zvanja. Time komora osigurava i zatitu prava i
interesa korisnika usluga.
Ona je partner nadlenom ministarstvu i daje struna miljenja tijekom
pripremanja propisa i prijedloge za legislativno reguliranje djelatnosti struke.
Nadleno ministarstvo vri upravni nadzor nad zakonitou rada komore,
putem analiza izvjetaja o provoenju javnih ovlasti.
NACRT STRUKOVNE KOMORE I DILEME ZA RASPRAVU
Osnovna pitanja koja smo postavili u Savezu defektologa Hrvatske glase
Koga mi to zastupamo u iniciranju osnivanja komore? Sljedee pitanje jest
financijska osnova za izradu legislativne osnove. Odgovori na ta pitanja nisu
nimalo jednostavni, budui da su lanovi Saveza defektologa Hrvatske pravne
osobe, upanijske udruge, njih svega 11. S razliitim razinama kvalitete rada,
148
zbornik.indd 148
15.2.2008 1:38:32
IDENTITET STRUKE
svaka sa svojim problemima, i vezanim uz lanstvo i financiranje. A tu je i

dodatno pitanje: to je s pojedinim logopedima i socijalnim pedagozima koji
su nai lanovi ili rade na radnim mjestima defektologa, obzirom da imaju i
zasebne strukovne udruge, a uskoro mogue i zasebne komore? Upiti spram
ministarstava o registriranim djelatnicima na radnim mjestima defektologa
nisu urodili plodom. Niti nam Fakultet nije dao konkretan odgovor koliki je
broj diplomiranih defektologa, budui su se programi i titule esto mijenjali.
Studijski smjerovi Logopedija i Socijalna pedagogija podravaju prijedlog
osnivanja zasebnih komora strunjaka, dok je Odsjek za inkluzivnu edukaciju
i rehabilitaciju naelno podrao jedinstvenost edukacijskorehabilitacijske
struke, uz napomenu da nee prijeiti osamostaljivanje logopeda i socijalnih
pedagoga i da e u tom sluaju podrati osnivanje zasebne komore. Usto treba
istai i injenicu da je novim programom studija oteenje sluha pripojeno
logopediji, ime se dodatno poveava lanstvo logopeda na tetu defektologa.
Takoer treba uvaiti i budue stanje strukovnog profila s obzirom na Bolonjski
proces te trogodinju i petogodinju formaciju struke. Javna rasprava o komori
koju smo pokrenuli meu lanstvom i na web stranici nije urodila oekivanim
informacijama i podrkom.
Upravni odbor Saveza defektologa Hrvatske imenovao je Radnu skupinu za
osnivanje Komore u sastavu: Vesna urek, Dubravka Vajdi, Renata Vragovi,
Dragana Mami, Zrinjka Stani, Edita Rui, Dubravka ubi, Maja Ljubi i
Vesna Mihanovi. Na sjednici Radne skupine za osnivanje komore odranoj
07. 09. 2006. izraene su Teze za izradu nacrta prijedloga zakona o komori.
Dogovoreno je da e se Savezu defektologa Hrvatske sugerirati osnivanje
zajednike komore defektologa s posebnim razredima za logopede i socijalne
pedagoge, jer drimo da takvo ustrojstvo omoguuje bolja rjeenja kako u
odnosu prema identitetu nae sveukupne struke tako i u odnosu na realno
stanje u praksi. Smatramo da Komora mora biti ustrojena u sklopu dvaju
resornih ministarstva: Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstva
obrazovanja, znanosti i porta, a ukoliko se Komori prikljue i socijalni
pedagozi, tada i pravosua. Predloen naziv Komore je: Hrvatska komora
edukacijskorehabilitacijskih strunjaka. Radni nacrt javnih ovlasti koje bi
obavljala Komora sadri:
1. voenje registra lanova,
2. obavljanje strunog nadzora nad radom strunjaka,
3. kontrolu kvalitete rada usluga strunjaka,
4. donoenje rjeenja o izdavanju, obavljanju i oduzimanju ope i posebne
dopusnice za rad,
5. donoenje rjeenja o davanju i prestanku odobrenja za privatnu praksu,
149
zbornik.indd 149
15.2.2008 1:38:32
6. utvrivanje povreda strunih dunosti i disciplinskih mjera za tee i lake

povrede strunih dunosti,
7. provoenje disciplinskih postupaka i izricanje disciplinskih mjera za
povrede strunih dunosti,
8. zastupanje interesa strunjaka i omoguavanje pravne zatite lanovima,
9. brigu i o drugim strunim interesima lanova,
10.utvrivanje potreba, sadraja i duljine trajanja programa dodatnog
usavravanja,
11. donoenje Etikog kodeksa,
12. donoenje opeg akta kojim se utvruje sadraj, rokovi i postupak trajnog
strunog usavravanja i provjere strunosti,
13. poticanje i organiziranje strunog usavravanja lanova,
14. suradnju sa strukovnim udruenjima, strunim i znanstvenim institucijama
u zemlji i inozemstvu,
15. suradnju s dravnim i lokalnim tijelima uprave i regionalne samouprave u
rjeavanju pitanja znaajnih za ostvarivanje zadaa djelatnosti i pitanja od
opeg drutvenog interesa
16. obavljanje i drugih poslova utvrenih Zakonom, Statutom i drugim
propisima komore.
Tijela komore inila bi: Skuptina, Upravni odbor, predsjednik i zamjenik
predsjednika, Nadzorni odbor, Etiki odbor i Sud asti. Predviaju se sljedei
strukovni razredi: uitelja i profesora, strunih suradnika, rehabilitatora i
odgojitelja te terapeuta. Procijenili smo neophodnim sljedee strune podrazrede
s mogunou povezivanja pojedinih u jedinstveni podrazred ili razdiobu na 2
podrazreda s obzirom na stanje potreba u praksi: dijagnostika, rana intervencija
i rad s obitelji, predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolski odgoj i
obrazovanje, profesionalno savjetovanje, radna izobrazba i osposobljavanje,
podrka u svakodnevnom ivotu (stanovanje, zapoljavanje i slobodno vrijeme)
, mentalno zdravlje, komunikacija, kreativne i art terapije, legislativna zatita,
istraivaki i metodiki rad.
Sljedei cilj je bio utvrditi nain ostvarivanja financijske osnove za angairanje
pravnika radi izrade Nacrta prijedloga zakona o komori. Na sjednici Upravnog
odbora Saveza defektologa Hrvatske, u studenom 2006. odlueno je da e se
prii prikupljanju dobrovoljnih priloga lanova u iznosu od 500, 00 kuna,
koji e biti valorizirani prilikom plaanja 1. godinje lanarine komori, nakon
njenog ustrojavanja.
Koristimo ovu priliku da ispitamo miljenje prisutnih strunjaka o svim
navedenim dilemama i nainu sudjelovanja u osnivanju komore. ini se da smo
150
zbornik.indd 150
15.2.2008 1:38:32
IDENTITET STRUKE
svi sloni oko potrebe za osnivanjem komore, ali da nismo svi spremni dati svoj
doprinos struci. Mnogi izgleda nisu svjesni da ne postoje profesionalci koji e
raditi na ugledu, identitetu i zatiti opstanka struke. Uljuljkani u svakodnevnicu,
zaboravljamo da se pribliavamo trinoj utakmici gdje samo znanje i rezultati
garantiraju opstanak, a komora strunu zatitu od visokih odteta za loe
procjene, poinjene pogreke i nepostignute rezultate. A i to da nai korisnici
imaju pravo na kvalitetnu i suvremenu uslugu.
ABSTRACT
PROFESSIONAL CHAMBER REASONS, MODELS AND DILEMMAS
Idea of establishing a professional chamber appeared with the diversification of the
profession and the establishment of separate associations of speech therapist and
social pedagogues; the need to regulate private practice; and the need to formulate
an ethical codex and facilitate expert supervision of professional work. Earlier
programs that failed to address the changes within the profession contributed to
this idea. It can often be heard that the possibility of part time studies and the
elimination of educational subjects methodology contributed to the deflation of
professional reputation.
Frequent changes to the name of the Faculty and of the professional degree
offered there further shook the foundations of professional integrity. The issue of
division of competence of certain professional profiles and associated profession
in delegated legal statutes of relevant ministries is still to be resolved in a manner
satisfactory to special education teachers and rehabilitators. Experts working
in the field are still uncertain as to the goals of the Facultys policy regarding
the development of professional identity. At the same time, experts working in
theoretical field complain of practitioner being an obstacle to further development.
Alongside these issues there is a problem of dispersion of professionals under
several governmental authorities. Ministry of health and social care, as part of
EU negotiation requirements, expects of professional entities to form professional
chambers.
Association of special education teachers has put together a model of the Chamber
and its public authority. We consider this model to be a mere framework since
public discussion encountered relatively little interest. The only settle issue is that
we, indeed, need a Chamber.
Im using the opportunity offered by this Conference to settle some of this issues,
especially that of the Chambers exact name, range of professionals applicable for
membership, governmental bodies, delegated legislation and public authority and
the most fundamental issue of financing the drafting of the necessary legislative
and delegated legislative acts.
Key words: professional association, professional identity, model of professional
Chamber
151
zbornik.indd 151
15.2.2008 1:38:32
152
zbornik.indd 152
15.2.2008 1:38:32
IDENTITET STRUKE
ETIKI KODEKS DEFEKTOLOGA (EDUKACIJSKIH

REHABILITATORA) KAO DOPRINOS IDENTITETU
STRUKE
Dragana Mami
Hrvatska
SAETAK
Etika opeprihvaeno znaenje je da je to znanost o moralnim postavkama
koje upravljaju ljudskim mislima i djelovanjem (Aristotel) . Za Platona je
etika vrhunsko dobro, krajnji cilj svih ljudskih nastojanja i djelovanja. Prema
Hegelu, etika je objektivni moral. I konano, sve to ovjek radi u osobnom i/ili
profesionalnom ivotu, mora poivati na etici.
Etiki kodeks struke je jedno od vanih obiljeja prepoznatljivosti, identiteta
struke.
On bi trebao sadravati zajedniki sustav vrijednosti defektologa/edukacijskih
rehabilitatora kojih su se obvezni pridravati u svom strunom radu.
Ciljevi ovoga rada su: definirati vrijednosti na kojima se temelji defektoloka
djelatnost, potaknuti raspravu te donijeti odluku o izradi etikog kodeksa
defektologa edukacijskih rehabilitatora. U radu e biti prikazan model te mogue
smjernice za izradu etikog kodeksa koju ine: temeljna naela struke i etiki
standardi, odnos strunjaka prema osobama u tretmanu, odnos prema profesiji i
odnos strunjaka prema strunom usavravanju. Radni prijedlog etikog kodeksa
nastao je doprinosom lanova Udruge defektologa Grada Zagreba i Zagrebake
upanije.
UVOD
Izrada etikog kodeksa defektologa i/ili edukacijskorehabilitacijskih strunjaka
(pedagoga) nije potreba nastala juer.
O kodeksu struke govori se s vremena na vrijeme ve dugi niz godina, nikada s
rjeenjima ve iskljuivo s prijedlozima.
Stoga je mogue postaviti pitanje, postoji li kriza identiteta defektoloke
djelatnosti, kriza identiteta struke ili emo to uobiajeno obiljeiti kao opu
krizu u drutvu?
Niti jedno nije dobro za one koji svakodnevno ulaze u ustanove u kojima
obavljaju svoju profesionalnu dunost rad s osobama s posebnim potrebama.
153
zbornik.indd 153
15.2.2008 1:38:32
Ve na prvoj stepenici zastanemo jer smo u dilemi: jesmo li defektolozi,

terapeuti, rehabilitatori, habilitatori ili edukatori? Kako sve te uloge objediniti i
istovremeno biti jasno prepoznatljivi?
Defektologija/edukacijska rehabilitacija je multidisciplinarno znanstveno
podruje teorije, istraivanja i prakse koje obuhvaa problematiku osoba s
tekoama socijalne integracije ukoliko su te tekoe povezane s oteenjima
i poremeajima bilo organske bilo psihosocijalne etiologije (Stani, 1988)
. Predmet znanstvenog istraivanja u defektologiji su osobe s posebnim
potrebama. Prema pokazateljima Svjetske zdravstvene organizacije oko 10%
15% cjelokupne svjetske populacije ima tekoe socijalne integracije.
Defektologija ili edukacijska rehabilitacija bavi se istraivanjem biotikih,
psihofiziolokih i psihosocijalnih uvjeta i zakonitosti ponaanja osoba s
tekoama socijalne integracije, istraivanjem djelovanja socijalnih zakonitosti
na njihov razvoj, istraivanjem sadraja i metoda rehabilitacije (ukljuujui
odgoj i obrazovanje) tih osoba, istraivanjem uvjeta odgojnoobrazovne
i ire socijalne integracije, evaluacije uspjenosti integracije, istraivanjem
organizacije i metoda prevencije tekoa u razvoju i problema dijagnostike
(Stani, 1988) .
Izrada Etikog kodeksa i etikih naela struke je obveza i odraava potrebu
za stvaranjem obrasca pravila profesionalnog ponaanja koja usmjerava
defektologe u ostvarivanju najviih humanih vrijednosti edukacijske
rehabilitacije. Etiki kodeks moraju poznavati svi defektolozi, nastavnici
Edukacijskorehabilitacijskog fakulteta i studenti.
TEMELJNA NAELA
Etiki kodeks defektologa i/ili edukacijskih rehabilitatora (u
nastavku teksta kodeks) sadri zajedniki sustav vrijednosti kojih
su se defektolozi obvezni pridravati u svom strunom radu.
Edukacijskorehabilitacijska znanja temeljena na valjanim i provjerljivim
znanstvenim spoznajama defektolog/edukacijski rehabilitator primjenjuje
u razliitim profesionalnim situacijama.
Etiki kodeks obvezuje defektologa /edukacijskog rehabilitatora na
primjeren pristup i savjesno obavljanje poslova u radu s osobama s
posebnim potrebama, roditeljima, suradnicima i aktivnu strunu ulogu u
okruju u kojem djeluje.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je strunjak s visokokolskim
obrazovanjem koje omoguava stjecanje znanstvenih i klinikih
znanja i spoznaja kojima se ovaj profil strunjaka osposobljava za
rad s osobama s posebnim potrebama, a to su: osobe s oteenjima
154
zbornik.indd 154
15.2.2008 1:38:33
IDENTITET STRUKE
vida, oteenjima sluha, poremeajima glasovnojezinogovorne

komunikacije, motorikim poremeajima i kroninim bolestima, sa
snienim intelektualnim sposobnostima, s poremeajima panje/
hiperaktivnosti, sa specifinim tekoama uenja, s poremeajima
u ponaanju i emocionalnim poremeajima, s poremeajima iz
autistinog spektra, poremeajima senzorne integracije, kromosomskim,
metabolikim i drugim poremeajima te s viestrukim oteenjima.
Defektolog/edukacijski rehabilitator svoju djelatnost obavlja u
zdravstvenim ustanovama, djejim vrtiima, kolama, socijalnim i drugim
ustanovama, organizacijama i institucijama te u privatnoj praksi, sukladno
vaeim standardima i propisima obavljanja defektoloke djelatnosti.
Defektolog/edukacijski rehabilitator moe djelovati kao znanstvenik
istraiva, nastavnik, odgojitelj, dijagnostiar, terapeut, supervizor
(nadglednik) , savjetnik, i drugo.
Kroz posebno odobrene programe defektolozi/edukacijski rehabilitatori
stjeu poslijediplomsko i specijalistiko obrazovanje.
Rad defektologa/edukacijskog rehabilitatora obuhvaa: prevenciju,
detekciju, dijagnostiku, odgoj, obrazovanje, rehabilitaciju i osposobljavanje
osoba s posebnim potrebama, znanstvena istraivanja, nastavu i
obrazovanje kadrova, struno usavravanje kroz primjerene programe,
metodiko oblikovanje udbenika, prirunika i drugih izvora znanja.
Defektolog /edukacijski rehabilitator prisee da e u svojem radu uvaavati
osobnost te razvijati potencijale osobe s posebnim potrebama u tretmanu,
potovati temeljna ljudska prava i prava djeteta, dostojanstvo ovjeka, da
svoje znanje nee upotrijebiti u suprotnosti sa odredbama zakona o zatiti
ljudskih prava, da e braniti ast i plemeniti pristup u obavljanju svog
rada, da nee doputati razlike po vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj, spolnoj
ili politikoj pripadnosti i socijalnom poloaju, da e svojim suradnicima,
uiteljima i kolegama iskazivati duno potovanje, da e svoj rad obavljati
savjesno, odgovorno i u skladu s radnom etikom i moralom.
Defektolog /edukacijski rehabilitator je duan u svom profesionalnom
djelovanju iskazivati potovanje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i
vrijednosti osobe s posebnim potrebama u tretmanu, suradnika i drugih
sudionika tretmana, kao i svih ljudi. Razvoj tih vrijednosti nastojat e
poticati kod svakog pojedinca s kojim dolazi u profesionalni doticaj,
uvaavajui pravo pojedinca na privatnost i samoodreenje. Njegova
dunost je biti poten i profesionalan prema osobi s posebnim potrebama
u tretmanu.
Defektolog /edukacijski rehabilitator duan je u profesionalnom djelovanju
potovati multidisciplinarni i multiteorijski biopsihosocijalni pristup
155
zbornik.indd 155
15.2.2008 1:38:33
ovjeku, vaee zakonske propise Republike Hrvatske, kao i meunarodne

propise i deklaracije kojima se reguliraju i jame prava djeteta kako ne bi
bili u suprotnosti s ciljevima tretmana osoba s posebnim potrebama.
Defektolog/edukacijski
rehabilitator
ima
pravo
i
obvezu
struno
se
usavravati
i
cjeloivotno
uiti.
Defektolog/edukacijski rehabilitator ima pravo pruati usluge u podrujima
za koja je kompetentan svojim formalnim obrazovanjem, strunim
usavravanjem ili iskustvom.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je pri obavljanju svog posla
odgovarajue struno osposobljen, te stoga samostalan i neovisan. Nastojat
e ostvariti i zadrati visoku razinu kompetentnosti u svom radu. Mora
biti svjestan granica svojih znanja i vlastite strunosti, te pruati samo one
usluge i samo one postupke i metode za koje je kvalificiran obrazovanjem
ili iskustvom.
Defektolog /edukacijski rehabilitator e teiti promicanju integriteta
defektoloke znanosti, edukacije defektologa i defektoloke prakse.
POSEBNA NAELA ETIKI STANDARDI
Defektolog/edukacijski rehabilitator mora se zauzimati za vlastitu ulogu
u drutvu. Rad defektologa/edukacijskog rehabilitatora treba biti u skladu
s doktrinom koja zagovara daljnji razvoj struke. Pritom je duan uvati i
podizati ugled struke, zastupati ciljeve struke i interese osoba s posebnim
potrebama, primjereno izvravati preuzete zadatke i funkcije te raditi prema
vaeim zakonima.
Defektolog/edukacijski rehabilitator ima pravo na napredovanje unutar
struke, neovisno o vrsti radnog mjesta ili instituciji u kojoj radi.
Defektolog/edukacijski rehabilitator mora biti svjestan profesionalne
i znanstvene odgovornosti prema osobama s kojima dolazi u
profesionalni doticaj, prema zajednici i drutvu u kojem ivi i radi.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je duan uvaavati slobodu istraivanja
i izraavanja kako u znanosti tako i u poduavanju i objavljivanju.
Njegova je dunost poticati profesionalnu i znanstvenu etiku svojih kolega
i izgradnju pozitivnog stava okoline i javnosti prema defektolozima/
edukacijskim rehabilitatorima.
rehabilitator
je
obvezan
u
svom
radu njegovati pisani i govorni standardni hrvatski jezik.
Duan je zalagati se i za ustrojstvo zamjenskih oblika komunikacije unutar
struke (koristiti alternativne oblike komunikacije: gesta, znakovni jezik,
Brailleovo pismo, razliite vizualnokognitivne metode /elektroniki
156
zbornik.indd 156
15.2.2008 1:38:33
IDENTITET STRUKE
ureaji, PECS, komunikacijske ploe, komunikacijske knjige/) .

Defektolog/edukacijski rehabilitator treba se zauzimati da svako dijete s
posebnim potrebama ostvari pravo na dostupnost, nepristranost i tonost
klinike dijagnoze, procjene i opservacije.
Defektolog/edukacijski rehabilitator (u obitelji, vrtiu, koli, zdravstvenoj
ustanovi, posebnoj ustanovi, privatnoj praksi, savjetovalitu, itd. ) treba se
zalagati i da svaka osoba s posebnim potrebama u tretmanu ima prikladnu
edukaciju na osnovu svojih sposobnosti i individualizirane procjene, i to u
najprimjerenijoj okolini.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je obvezan i odgovoran reagirati u
cilju zatite osobe s posebnim potrebama od farmakoloke zlouporabe i
pogrene primjene lijekova (usmeno ili pismeno) .
Dunost je defektologa/edukacijskog rehabilitatora da svaku osobu titi
od bilo kojeg oblika zlostavljanja i iskoritavanja (verbalnog, fizikog,
seksualnog i dr. ) , u bilo kojem okruju, i u bilo kojoj ivotnoj dobi.
Dunost defektologa/edukacijskog rehabilitatora je kvalitetno promicati
svoju profesiju u ustanovi i u sredini u kojoj radi i djeluje. Savjesno
obavljanje poslova treba biti u interesu osoba s posebnim potrebama i
njihovih roditelja.
rehabilitator
u
instituciji
(posebnoj
ustanovi)
duan
je
skrbiti
i
zagovarati
kontinuitet
osposobljavanja osobe s posebnim potrebama u tretmanu.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je u svojoj ustanovi u cijelosti
odgovoran za upotrebu primjerenih defektolokih dijagnostikih sredstava.
Defektoloka dijagnostika sredstva upotrebljava samo defektolog.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je duan upotrebljavati nazive koji
su struno prikladni. Posebno je nedopustiva upotreba naziva koji nisu u
skladu sa strunim kvalifikacijama ili koja imaju reklamnopropagadni
znaaj.
Defektolog/edukacijski rehabilitator ne smije se okoristiti propagiranjem
pomoi namijenjenoj osobi/osobama s posebnim potrebama. Ne
smije koristiti svoj rad u javnoj ustanovi za osobne potrebe ili osobno
iskoritavanje drugih.
DEFEKTOLOG/EDUKACIJSKI REHABILITATOR I OSOBA S POSEBNIM

POTREBAMA U TRETMANU
Osoba s posebnim potrebama u tretmanu od defektologa oekuje pravedno
postupanje, naklonost, razumijevanje i panju. Uinkovitost osposobljavanja
je u velikoj mjeri ovisna o njenom sudjelovanju i samozastupanju. Taj odnos
157
zbornik.indd 157
15.2.2008 1:38:33
ne smije biti voen koristoljubljem. Defektolog/edukacijski rehabilitator ne

smije zloupotrebljavati prava koja ima prema osobi s posebnim potrebama
u tretmanu.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je duan svoj profesionalan odnos
uskladiti s vrstom profesionalne uloge koju obavlja neovisno o radnom
mjestu i podruju djelovanja.
Izvjee o osobi s posebnim potrebama u tretmanu (njezinim roditeljima
ili starateljima) o njezinom funkcioniranju (stanju) mora biti struno i
obzirno. Posebno obziran treba biti pri analizi i razlaganju dijagnostikih
postupaka kao i uspjenosti edukacijskih, rehabilitacijskih i terapijskih
metoda.
Defektolog/edukacijski rehabilitator treba osobu s posebnim potrebama
u tretmanu i njezine roditelje ili skrbnike obavijestiti o uobiajenim
postupcima u ustanovi, njezinoj organizaciji i tehnikoj opremi koja je
potrebna za klijenta.
Defektoloki/edukacijskorehabilitacijski rad u privatnoj praksi temelji
se na registriranoj djelatnosti. Defektolog/edukacijski rehabilitator moe
naplaivati svoje usluge sukladno odgovarajuim vaeim propisima .
Defektolog/edukacijski rehabilitator je obvezan uredno i u skladu s
propisima struke pohranjivati dokumentaciju o vlastitim profesionalnom
ili znanstvenom radu s ciljem stalnog uvida u rezultate rada, praenje
evaluacijskih procesa i zadovoljavanja zakonskih ili propisa institucije (5
godina) .
ODNOSI MEU DEFEKTOLOZIMA/EDUKACIJSKIM

REHABILITATORIMA I PREMA PROFESIJI
Defektolozi/edukacijski rehabilitatori obvezni su kvalitativno promicati
svoju profesiju u ustanovi i u sredini u kojoj rade i djeluju
Meusobna suradnja defektologa/edukacijskih rehabilitatora temelji se
na uvaavanju i toleranciji, iskrenosti, kritinosti te razmjeni iskustava.
Pravila kolegijalnosti zahtijevaju da defektolog/edukacijski rehabilitator
stane u obranu kolege koji je neutemeljeno optuen.
Solidarnost
u
zajednitvu
meu
defektolozima/edukacijskim
rehabilitatorima izraava se kako brigom za kolege tako i za studente
Edukacijskorehabilitacijskog fakulteta.
Nesporazumi na ljudskoj i profesionalnoj razini ne smiju izazivati
nekorektnosti i krenje pravila Etikog kodeksa. Ukoliko ih nije mogue
rijeiti meusobnom razmjenom argumenata, treba se obratiti Savezu
defektologa Hrvatske kao krovnoj profesionalnoj organizaciji.
158
zbornik.indd 158
15.2.2008 1:38:33
IDENTITET STRUKE
SDH je obvezan pruati strunu podrku svim lanovima koji se uslijed

dosljednog potivanja odredbi ovog Kodeksa nau u dvojbenim situacijama.
U svim ostalim meusobnim neslaganjima defektolog/edukacijski
rehabilitator duan je upotrijebiti sva dostupna sredstva i/ili postupke da se
to prije otkloni svaki imbenik koji moe natetiti osobnom ugledu, osobi
s posebnim potrebama, organizaciji i edukacijskorehabilitacijskoj struci u
cjelini.
Ukoliko defektolog/edukacijski rehabilitator zatekne kolegu u pogrenom
pristupu u radu, njegova je dunost upozoriti kolegu i pokuati mu pomoi
razrijeiti nastali problem.
Ukoliko se oito krenje Etikog kodeksa ne moe razrijeiti na kolegijalan
nain, defektolog/edukacijski rehabilitator je duan o tome izvijestiti
(pismeno prijaviti) Sud asti Saveza defektologa Hrvatske koji je duan
poduzeti potrebne mjere. Prijava defektologa/edukacijskog rehabilitatora je
usmjerena na zatitu struke i javnosti.
Raspravljanje o metodama koje se primjenjuju u radu s djecom s posebnim
potrebama je struno i etino prepustiti strunom aktivu, strunom skupu
ili drugim nadlenim tijelima.
Neovisno o obliku strune suradnje u timu, defektolog/edukacijski
rehabilitator je duan svojim spoznajama i kompetencijama pridonijeti
strunom timu i sintezi znanja koja utjeu na donoenje odluke.
Kada defektolog/edukacijski rehabilitator zatreba pomo na strunom
podruju, i to mu nije osigurano u sklopu ustanove i u opisu posla,
savjetuje se s kolegama defektolozima/edukacijskim rehabilitatorima,
ali i s SDHom. Pri tome su mu duni pruiti strunu pomo i savjet
defektolozi/edukacijski rehabilitatori s dugim profesionalnim iskustvom,
viim stupnjem naobrazbe i viim zvanjem.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je duan uvati profesionalnu tajnu.
Profesionalnom tajnom smatra se sve ono to defektolozi/edukacijski
rehabilitatori saznaju o polaznicima i osobama s posebnim potrebama u
tretmanu, njihovim roditeljima ili skrbnicima, ije bi iznoenje u javnost
moglo nanijeti tetu osobama s posebnim potrebama u tretmanu, njihovim
roditeljima ili skrbnicima.
Dokumentaciju koju se smatra poslovnom tajnom duan je uvati svaki
defektolog/edukacijski rehabilitator bez obzira na koji je nain saznao za
njen sadraj.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je duan potovati profesionalnu tajnu
u pedagokom procesu edukacije studenata i vjebenika.
U znanstvenoistraivakim radovima te lancima objavljenima u
159
zbornik.indd 159
15.2.2008 1:38:33
publikacijama ustanova visokoga obrazovanja podaci i istraivaki rezultati

moraju biti sroeni tako da je zajamena anonimnost osobe koja sudjeluje
u tom istraivanju.
Javno prikazivanje rezultata u znanstvene i edukacijske namjene mogue
je samo u suglasnosti s osobom koja je sudjelovala u istraivanju (ili sa
starateljem za maloljetne osobe) . Pritom mora biti zajamena profesionalna
tajna i njihovo osobno dostojanstvo. Takoer im se jami zatita identiteta
prema svim propisima RH.
DEFEKTOLOG/EDUKACIJSKI REHABILITATOR I STRUNO
USAVRAVANJE
Dunost svakog defektologa je upoznavati se s novim spoznajama
edukacijskorehabilitacijske struke. Dobivene spoznaje mora prosljeivati
kolegama. Zato se defektolog/edukacijski rehabilitator aktivno zalae
za razvoj struke, aktivan je u svojim strukovnim udruenjima, profesiji i
znanstvenim ustanovama.
Obavezan je u svojem radu stalno promicati suvremene znanstvene spoznaje.
Takoer, duan je iskoristiti sve mogunosti za uvoenje novih
dijagnostikih, terapijskih, preventivnih i drugih oblika i metoda rada.
Nove oblike i metode primjenjuje u skladu sa zakonskim propisima i
naelima istraivakog rada, pri tome potuje Etiki kodeks istraivanja i
prikupljanja podataka o osobama s posebnim potrebama.
Dunost defektologa/edukacijskog rehabilitatora je upoznati se s
karakteristikama koritenih metoda u radu, kao i o njihovim ogranienjima
te nepreciznostima u dijagnostikom postupku i prosuivanju. Stoga mora
biti svjestan i osjetljiv na mogunost pogrenog koritenja postupaka i
metoda te mogue krivo interpretiranje rezultata i uinkovitosti. Dunost
mu je poduzimati odgovarajue mjere kako bi sprijeio takvo postupanje.
Vrednovanje provoenih programa, pristupa i metoda moraju biti
analizirani u svrhu utvriivanja pokazatelja potrebnih za vrednovanje
cijelog programa.
Defektolog/edukacijski rehabilitator je obvezan tono i precizno iznositi
izvjea o rezultatima svojih istraivanja. Ne smije prikazivati tue ideje i
podatke kao svoje. Krivotvorenje i kopiranje znanstvenih podataka negira
temeljna etika naela i smisao struke i znanosti.
Obvezna je dobrovoljna suglasnost osobe s posebnim potrebama koja je
ukljuena u nove pristupe u radu. Na zahtjev osobe s posebnim potrebama
u tretmanu (roditelja ili skrbnika) mora biti omoguena mogunost
odstupanja od eksperimentalne provedbe u svakoj fazi.
160
zbornik.indd 160
15.2.2008 1:38:33
IDENTITET STRUKE
Defektolog/edukacijski rehabilitator duan je pruiti pomo u obliku

savjetovanja i edukacije roditeljima djece s posebnim potrebama.
Dunost defektologa/edukacijskog rehabilitatora je da na najbolji
nain popularizira vlastitu struku defektolokim istraivanjima
te da objavljivanjem analiza rezultata dokazuje uspjehe struke.
Kao javni djelatnik odgovoran je za razvoj struke, svoj drutveni poloaj i
drutveni poloaj osoba s posebnim potrebama.
ZAKLJUNE ODREDBE
Dunost je Udruge (Saveza defektologa Hrvatske) redovito obavjeivati
defektologe/ i javnost o meunarodnim i dokumentima Republike Hrvatske
koji bitno utjeu na djelatnost defektologa/ edukacijskog rehabilitatora, koji
imaju utjecaj na Kodeks, drutvena pravila, na zakonske propise (osobito
o onima vezanima za ljudska prava, a posebno prava osoba s posebnim
potrebama) .
Kodeks defektoloke etike je obvezan za sve defektologe/edukacijske
rehabilitatore RH, bez obzira na radno mjesto i radni sta.
Za krenje kodeksa defektolog/edukacijski rehabilitator je duan o tome
izvijestiti savjetodavno tijelo za etiku defektologa koje djeluje u sklopu SDH, a
kojemu je cilj usmjeravanje i savjetovanje defektologa pri pojavi etikih dvojbi.
Uz odgovarajui postupak, ovo tijelo donosi i odluku o moguem izricanju
sankcija.
Kodeks je promjenjiv samo u funkciji unapreenja profesije (struke) .
Takoer je vano poznavati kodekse srodnih struka.
ZAKLJUAK
Kodeks se smatra razvojnim dokumentom otvorenim za promjene, ovisno o
potrebama i razvojnim tenjama na podruju edukacijskorehabilitacijske
djelatnosti, postignuima istraivanja i rezultatima djelovanja.
Kroz 45godinju povijest sustavne strune brige o populaciji osoba s posebnim
potrebama radilo se i na izradi kodeksa. No do danas ga nemamo u pisanome
obliku i prihvaenoga. Stoga, uinimo to zajedno, jer sve ove godine nisu
zanemarive za process profiliranja struke.
LITERATURA
1. Aristotel, Nikomahova etika
2. Etiki kodeks asti hrvatskih novinara, Hrvatsko novinarsko drutvo
3. Kodeks medicinske etike, Hrvatska lijenika komora i
4. Etiki kodeks istraivanja s djecom
161
zbornik.indd 161
15.2.2008 1:38:33
5. Kodeks dobre prakse o prevenciji nasilja nad osobama s autizmom, Hrvatska udruga
za autizam
6. Kodeks etike psiholoke djelatnosti, Hrvatska psiholoka komora
7. A. Doen i Lj. Igri, (2002) , Unapreivanje skrbi za osobe s mentalnom retardacijom
8. V. Stani, M. Mejovek, (1988) , Osnove teorije defektologije, Fakultet za defektologiju,
1988.
ABSTRACT
ETHICAL CODEX OF SPECIAL EDUCATION TEACHERS AS AN ASSET TO
THEIR PROFESSIONAL IDENTITY
Ethical codex is an important feature of professional identity
Ethical codex should include a common set of values that the special education
teachers are obliged to adhere to in professional work.
Goal of this work is to recognize a need, encourage a discussion and make a
final decision to formulate an Ethical codex of special education teachers. This
work will showcase a model and possible guidelines for preparing a codex that
will include basic principles and ethical standards of the profession, principles
of relations toward clients, relations among professional and the requirement for
continuous professional education.
Working proposal was formed through cooperation with members of the Union
of special education teachers Zagreb and Zagrebacka county. Through the 45
years of history of continues professional care for population with special needs
a codex was worked on as well, yet, today we still have no codex. Therefore let
us do this together because to many years have passed without this definition of
professional identity.
162
zbornik.indd 162
15.2.2008 1:38:34
IDENTITET STRUKE
Za sadraj radova odgovorni su autori.

163
zbornik.indd 163
15.2.2008 1:38:34

Zbornik Radova o Osobama S Posebnim Potrebama PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik Radova o Osobama S Posebnim Potrebama PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Identitet struke

Identity of the profession

7. kongres s meunarodnim sudjelovanjem

Varadin, 26.-28. 3. 2008.

SAVEZ DEFEKTOLOGA HRVATSKE

Izdava i organizator seminara

7. kongres s meunarodnim sudjelovanjem odrava se

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

ODRASTANJE DJEAKA S ASPERGEROVIM

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

U trenutku ukljuivanja ima 2g. i 7mj.

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

Takve situacije bile su svakodnevica u njihovim ivotima.

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

Danas se Aspergerov sindrom definira kao teak i kronini neurorazvojni

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

ULOGA I VANOST UENIKE ZADRUGE U

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

Odgoj i obrazovanje, kao i ivot uostalom, temelji se na povjerenju, toleranciji,

boljoj kvaliteti strunog rada s populacijom osoba s posebnim potrebama.

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

Nabavom opreme, alata, pribora i aparata za zadrugu oprema se i kola.

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

Upravo ta razliitost omoguava da uenici razliitih mogunosti boljih ili

sudjelovanja u njezinom radu kako u planiranju i realizaciji radnih aktivnosti

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

OD RODITELJA PROMATRAA DO RODITELJAPOMAGAA

Kod nekih je roditelja to dugotrajan proces, kojeg se vrlo teko oslobaaju, a

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

sposobnostima) sastavi i zalijepi grozd. Roditelji mogu pomoi u sastavljanju

organizirana grupa. Meusobno si pomau, posjeuju se, pa ak i organiziraju

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

PSIHOLOKA PODRKA OBITELJI KAO

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

samostalna osoba. Na tom putu podizanja djeteta roditeljska ljubav jedan je

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

podrku prvenstveno njihovim roditeljima.

potencijale djeteta, njegov napredak te ih se potie da svojom aktivnou

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

kako bi se roditeljima omoguilo daljnje dobivanje psiholoke, ali i edukativne

and Treatment. New York ; Leksington Books, . ; 402417.

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

PRIMENA VASPITNIH NALOGAPREMA

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

kontrole. Tako posmatrano, teorija etiketiranja se moe smatrati teorijskom

dve rigidne koncepcije. Za interakcioniste, ovekov identitet je drutveni

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

poinje da prepoznaje kao delinkventa i da menja svoje ponaanje u skladu sa

argumentovano izvoenje zakljuaka. Ipak, iz dosadanje prakse se mogu izvui

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.

strukturirani intervju sa lanovima uprave i osoblja, strukturirani intervju sa

Tabela 2. Broj izreenih posebnih obaveza po maloletniku

Kod 14, 8% maloletnika sud je izrekao posebne obaveze uz VM PNOS i to

Tabela 3. Vrsta izreenih posebnih obaveza

Da se izvini oteenom licu

Da otkloni tetu prouzrokovanu

Da redovno pohaa kolu

Da se uzdri od uivanja alkoholnih

Da se u slobodnom vremenu bavi

Da se ne drui sa licima koja na

Najee izricane obaveze su: da poseuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu

VARADIN, 26.-28. OUJKA 2008.