Robno - transportni centri (RTC)

Doc.dr. Abidin Deljanin

Uloga i zna enje robno-transportnih centara

Robno-transportni centri predstavljaju to ke optimalne
podjele rada teretnog prometa, a posebice cestovnog i
eljezni kog prometa. Oni stvaraju mogu nosti za realizaciju
ciljeva prometne politike i unapre enje kooperacije sudionika
u transportu.
Sve se vie koriste na ela logistike kao sustava aktivnosti
koja omogu uju oblikovanje, usmjeravanje, vo enje i
reguliranje protoka robe, energije i informacija unutar i
izme u sustava. Pove anje broja i sloenosti aktivnosti to se
ostvaruje na podru ju robno-transportnog centra pozitivno e
utjecati na trita radne snage.

Uloga i zna enje robno-transportnih centara

Robno-transportna centri e u okviru razvoja me unarodne
trgovine tj. robne razmjene dati novi znatan doprinos jer e
predstavljati "morske luke na kopnu" i biti prvi preduvjet za
formiranje slobodnih zona.
Za mjesta susretanja vie prometnih grana posebno su
zna ajna pitanja koja treba rijeiti:
u samom mjestu susretanja
ona koja se odnose na sustave to su oslonjeni na
mjesta su eljavanja.

Uloga i zna enje robno-transportnih centara

Predajom robe na mjestu susretanja predaje se i odgovornost
za tu robu.
Predaja robe od jednog podsustava drugom esto je
povezana s prekrcajem i me ufaznim skladitenjem iji
parametri imaju velik utjecaj na oba sustava.

Kriteriji za osnivanje robno-transportnog centra

Za osnivanje i funkcioniranje robno-transportnog centra
nuno je zadovoljiti ove kriterije:
1. Postoje i robni tokovi u dovozu, odvozu, izvozu, uvozu i
tranzitu u svim oblicima integralnog transporta s minimalnom
godinjom koli inom od 300.000 tona pogodnih roba u
prometno-gospodarskoj regiji.
2. Robno-transportni centar mora imati prometne uvjete i
kvalitetu prometnica, tako da:

Kriteriji za osnivanje robno-transportnog centra

a) maksimalna udaljenost robno-transportnog centra od cestovnog
pravca odnosno ranirne ili loko-robne postaje ne smije biti ve a
od 30 km
b) robno-transportni centri u pristanitima i lukama moraju imati
takvu dubinu akvatorija da i pri najloijim hidrolokim uvjetima ona
ne moe biti manja od dubine plovnog puta na kojem se nalaze
c) lokacija robno-transportnog centra mora biti povezana s
prometnicama cestovnog i eljezni kog prometa, tako da
priklju ene cestovne prometnice mogu prihvatiti najmanje
osovinsko optere enje od 10 t , a eljezni ka pruga 18 t po osnovi
d) lokacija robno-transportnog centra mora biti takva da svojim
sadrajem ne naruava prirodnu i ivotnu okolinu ljudi

Kriteriji za osnivanje robno-transportnog centra

3. Za osnivanje i daljnji razvoj robno-transportnog centra moraju
biti zadovoljeni prostorni uvjeti, tako da minimalna povrina za
sadanji i budu i razvoj iznosi:
- za koppene robno-transportne centre 30+20 ha
-za kopneno-rije ne i kopneno-morske robno-transportne
centre 50+50 ha.
4. Gusto a mrea robno-transportnih centara, utvr uje se na
osnovi odnosa izme u trokova izgradnje, eksploatacije i
odvoljno-dovoznog procesa.

Kriteriji za osnivanje robno-transportnog centra

5. Udaljenost izme u robno-transportnih centara treba omogu iti
smanjenje transportnih trokova i efikasnije koritenje
prijevoznih, prekrcajnih i skladinih kapaciteta.
6. Robno-transportni centar treba obvezno registrirati u poseban
registar mree centara.

Kriteriji za osnivanje robno-transportnog centra

Kriteriji na osnovi kojih se utvr uje mrea robnotransportnih centara su:
1. robni tokovi i koli ine robe pogodne za prijevoz u sustavu
suvremenih transportnih tehnologija
2. prometni uvjeti i kvaliteta prometnica
3. uvjeti za prostorno irenje robno-transportnih centara
4. gusto a mree robno-transportnih centara kojom se
omogu uje da trokovi izgradnje i eksploatacije budu
ekonomski opravdani
5. razmak izme u robno-transportnih centara kojim se
osigurava smanjenje trokova transporta.

Tehni ko-tehnoloki uvjeti robno-transportnog centra

Robno-transportni centri (RTC) moraju zadovoljiti minimalne
tehni ko-tehnoloke uvjete. Mogu se formirati u prometnim
voritima gdje se su eljavaju najmanje dva oblika
transporta, i to kao kopneni RTC-i koji se formiraju na
voritima prometnica kopnenih oblika transporta
(cesta-eljeznica):
- kopneno-rije nih oblika transporta (cesta-eljeznicaunutarnji plovni putovi, cesta- unutarnji plovni putovi,
eljeznica- unutarnji plovni putovi)
- kopneno-pomorski RTC-i koji se formiraju na voritima
kopneno-pomorskih oblika transporta (cesta-eljeznicamore).

Tehni ko-tehnoloki uvjeti robno-transportnog centra

Minimalni infrastrukturni uvjeti za RTC su:
a) kopneni RTC-i moraju imati kontejnerski prihvat, prekrcajne
rampe za opsluivanje eljezni kih kompozicija za prijevoz
cestovnih vozila kao i adekvatan prostor za stacioniranje
cestovnih i eljezni kih vozila koja ekaju na iskrcaj-ukrcaj;
b) kontejnerski terminali moraju imati takvu nosivost podloge da
osiguravaju slaganje po visini najmanje dva puna 40 stopna
kontejnera. Isto tako, u okviru kontejnerskog terminala mora
se nalaziti zatvoreni ili natkriveni skladini prostor od
najmanje 2000 m2 za formiranje i rasformiranje kontejnera
odnosno poluprikolica;

Tehni ko-tehnoloki uvjeti robno-transportnog centra

c) kopneno-rije ni i kopneno-pomorski RTC-i moraju imati
najmanje jedan vez za kontejnerska plovila, kontejnerski
terminal i prekrcaj nu rampu za opsluivanje plovila za
prijevoz cestovnih vozila brodovima kao i adekvatne prostore
za stacioniranje cestovnih i eljezni kih vozila koja ekaju na
ukrcaj-iskrcaj, te adekvatno sidrite za plovne objekte;
d) skladini zatvoreni prostor u RTC-u za odlaganje paletizirane
robe mora imati povrinu od najmanje 10.000 m2.

Tehni ko-tehnoloki uvjeti robno-transportnog centra

RTC-i moraju imati:
- opremu i ure aje za prihvat i uvanje kontejnera i poluprikolica
- postrojenja za vaganje eljezni kih i cestovnih vozila
- terminalski punkt i informacijski sustav.

Tehnoloki proces rada u robno-transportnom centru

Za optimalno koritenje tehni ko-tehnolokih uvjeta u RTC-u
treba definirati tehnoloku shemu odnosno organizirati
tehnologiju rada koju ine:
-dispozicija, veli ina i me usobna povezanost tehnolokih povrina
za prijam, odlaganje, sortiranje, preradu, doradu i otpremu robe
- tokovi prispije a i otpreme transportnih sredstava
- na in rukovanja robom pri ukrcaju, iskrcaju, tranzitu, uvozu i
izvozu
- tehnoloko vrijeme rada transportnog sredstva u tehnolokom
procesu koji treba biti takav da vozila i plovila budu ukrcanaiskrcana po najavljenom prispije u u propisanom roku
- organizacija i na in dovoza-odvoza roba i teretnih jedinica (paleta,
kontejnera, poluprikolica i eljezni kih kola od RTC-a do krajnjega
korisnika i obrnuto).

Funkcija robno-transportnih centara

Me u robom koja stie u prekrcajno-skladini centar i odlazi
iz njega nalazi. se roba koju treba ili se moe, kao
nepromijenjene transportne jedinice, prekrcati i otpremiti na
daljnji transport. Glavni dio robe treba raspakirati, prepakirati,
paletizirati, depaletizirati, skladititi, konfekcionirati, .
konsignirati.
Radi obavljanja zadataka jednog od vorita transportnog
lanca prekrcajno-skladini centar mora obuhvatiti iri spektar
funkcionalnih podru ja.
Posebice se isti u funkcije koje izravno proistje u iz
interakcije izme u centra, s jedne strane, i ostalih sudionika u
obavljanju robnog prometa, s druge strane.

Funkcija robno-transportnih centara

Ove funkcije se smatraju primarnim. Funkcije iji je cilj da
pomognu obavljanje primarnih funkcija smatraju se
sekundarnim, a organizirane su u nadlenosti centra.
Primarne funkcije bit su djelovanja robno-transportnog centra.
U tom su podru ju, kao funkcije prekrcaja robe s jedne vrste
prometnog sredstva na drugo, uklju uju i adekvatna
postrojenja i ure aje za iskrcaj, ukrcaj, sortiranje,
disponiranje, i funkcije uskladitenja robe (prometna).

Funkcija robno-transportnih centara

U podru ju skladinih postrojenja (javno - skladina) treba
pripaziti na razliku izme u tzv. prometnih skladita u kojima
se roba skladiti radi prihva anja na dovoz, odvoz ili
promjenu prijevoznog sredstva te za njeno sortiranje prema
pravcima ili mjestima opredjeljenja i tzv. trgova kih skladita u
kojima se roba. skladiti radi opskrbljivanja i distribucije na
teritoriju regije, grada ili dijelova grada.
Prekrcajne postaje imaju prekrcajno postrojenje u uemsmislu namijenjeno integralnom transportu u kombiniranom
eljezni ko-cestovnom prometu

Funkcija robno-transportnih centara

S druge strane, skladina postrojenja slue za posredovanje
u vremenskom povezivanju trenutka spremnosti robe za
isporuku i trenutka pojave potrebe da se ona otpremi. Vrijeme
zadravanja robe ovisi o vrsti robe, izravnoj funkciji skladita i
interesu vlasnika robe.
Prekrcajne postaje imaju prekrcajno postrojenje u uemsmislu namijenjeno integralnom transportu u kombiniranom
eljezni ko-cestovnom prometu

Funkcija robno-transportnih centara

Zadaci prekrcajnih postaja kao segmenta RTC-a su: prekrcaj
robe s jedne vrste transportnog sredstva na drugo pri emu
su mogu e kombinacije prijelaza robe s vagona ili kamiona
na lokalna cestovna vozila i obrnuto, zatim ukrcaj ili iskrcaj
robe iz prometnog skladita na vagone ili kamione i kona no
prijevoz robe i jedinica tereta od jednoga transportnog
sredstva do drugog ili do mjesta odlaganja robe.
Drugoj skupini primarnih funkcija pripada kompleks posebnih
skladinih postrojenja koji je prostorno .razdvojen od
prekrcajnih postrojenja, jer su njegove funkcije mnogo vie u
vezi s proizvodnom privredom i trgovinom nego s prometnom
privredom.

Funkcija robno-transportnih centara

Dok su skladine zone u okviru prekrcajnih postaja u
nadlenosti pediterskih i transportnih organizacija,
poslovima i skladinim kompleksom rukovode i izvravaju ih
specijalne slube.
Tehnologija manipuliranja materijalom u skladinim
postrojenjima znatno se razlikuje od tehnologije koja se
koristi u prometnim skladitima.
Me u skladinim postrojenjima kao individualnim cjelinama
mogu se planirati skladita specijalne namjene, kao to su to
skladita za teku robu i glomazne jedinice.

Funkcija robno-transportnih centara

Tako roba predstavlja problem pri manipuliran ju jer su
potrebni kranovi velikog raspona i nosivosti, pa bi
koncentracija takve robe u jednom skladinom objektu znatno
smanjila trokove koji nastaju zbog posjedovanja takve
opreme.
U specijalna skladita koja ulaze u sastav RTC-a spadaju
hladnja e i skladita za opasne materijale i kemikalije, koji
zahtijevaju posebne na ine uvanja.

Funkcija robno-transportnih centara

Prema funkciji koju pojedina skladita obavljaju moe se
izvriti podjela na skladita koja prihva aju robu samo jednog
proizvo a a, skladita koja prihva aju robu ve eg broja
proizvo a a, odabrane vrste i asortimana, te skladita za
distribuciju robe koja stie u velikim koli inama, a treba je
raspodijeliti na brojne manje lokacije radi potronje.
Sljede a primarna funkcija obuhva a osiguranje i
organizaciju prihvata robe; to je prilaz, kretanje, parkiranje i
odlazak teretnih cestovnih vozila.
U sekundarne funkcije spadaju administrativno poslovanje,
slube odravanja i servisiranja, slube odravanja
prometnica i reguliranja prometa u krugu centra, ure enje i
organizacija rada razli itih tipova skladita.

Funkcija robno-transportnih centara

Tu jo pripadaju razli ite uslune djelatnosti, kao to su
skladina sluba, potanska sluba, sluba osiguranja,
bankarske usluge, ugostiteljski objekti i dr.
Benzinska postaja, servis za manje i hitne popravke,
odjeljenje kontrole tehni ke ispravnosti vozila, radionica za
odravanje, zamjenu i popravak guma, tako er ine jednu od
osnovnih skupina sekundarnih funkcija.

Povezanost robno-transportnih centara i zbirni promet

Kopneni prekrcajni centri, pomorske luke i pristanita
ravnopravne su karike transportnog lanca. U njima se uvijek
obavlja i skladitenje robe radi skra enja prijevoznog puta
usitnjavanjem poiljaka izravnim upu ivanjem u regiju gdje se
obavlja distribucija, potom pribliavanje proizvoda potroa u,
sukobljavanje raznih vrsta transporta, okrupnjavanje poiljki.
Zbirni promet jedan je od oblika organizacije suvremenih
transportnih tehnologija putem robno-transportnih centara.

Povezanost robno-transportnih centara i zbirni promet

Zbirni promet predstavlja skupljanje pojedina nih komada
poiljaka jednog ili vie poiljatelja iz nekoga grada ili zemlje
u jednom prikladnom centru to obavlja pediter, a nakon
toga otprema poiljke jednom prijevoznom ispravom kao
vagonske ili kontejnerske poiljke na adresu drugog peditera
u nekom drugom mjestu u zemlji ili inozemstvu, radi
raspodjele primateljima ili daljnje distribucije (zbirno distribucijska).
Prijevoznik bi kamionom u odre ene dane obilazio korisnike
usluge radi sabiranja poiljaka, a pojavljivao bi se i kao
prijevoznik od vorita do vorita ako to organizacija
zahtijeva.

Povezanost robno-transportnih centara i zbirni promet

Robni su terminali u za to odabranim centrima bili skladinomanipulativni servis za sabiranje i distribuciju poiljki.
pediter ostaje organizator i nositelj posla, ali tako da
organizira posao zajedno s drugim pediterom za ue
podru je.