Professional Documents
Culture Documents
Deformiranje
Deformiranje
ln
h0
h1
h0 h1
(%)
h0
Duktilnost-sposobnost materijala da se deformira bez pojave loma, a mjeri se ili izduenjem ili
kontrakcijom ili nekom drugom metodom
Plastinost-svojstvo materijala da se deformira bez pojave loma ali je samo fizikalni pojam i ne
mjeri se.
Deformabilnost- materijala da se deformira bez pojave loma ali u sebi ukljuuje i tehnoloke
uvjete u kojima se deformacija odvija (stupanj def.,brzina def.,temp.,shema naprezanja)
Brzina deformacije
w() s-1
50-160
10-25
1-5
-gubici koji se javljaju usred trenja i dopunskog smicanja estica izraava se preko stupnja dobrote
=Wid/W=(V*k* )/W
13. to je bilanca rada, od ega se sastoji ukupan rad i kako se moe optimizirati?
bilanca rada plastine deformacije rad koji je potreban da se obavi odgovarajudi stupanj
deformacije
Ukupan rad se sastoji od rada trenja,rada estice i rada koji je potreban da se obavi
odgovarajuda deformacija
-moe se utjecati na na rad trenja(dio rada koji se troi na savladavanje kontaktnog rada) i rad
estice(dio rada potreban na promjenu smjera estice materijala) i iz toga slijedi da se moe
izborom alata optimirati postupak deformacije obzirom na utroak rada
15. Objasniti na koji nain deformabilnost elinog materijala ovisi o temperaturi ( skicirati
dijagram i oznaiti podruje suboptimalne deformabilnosti , crveni i plavi lom ) !
( ima jo jedan dijagram brzine u prezentaciji, mislim da taj treba nacrtat, a ne ovaj :P
)
19. Kako na deformabilnost utjee shema napregnutog stanja? Skica 7 naprezanja
Materijal bolje podnosi tlana naprezanja nego vlana i napregnut tlanim naprezanjima de
biti deformabilniji. Udjelom vlanih naprezanja deformabilnost se smanjuje. Tlanim
naprezanjem se zrna usitnjuju a vlakom se stvaraju mikropukotine koje se ire pod
djelovanjem naprezanja i na kraju dolazi do loma.
20. 3 moguda sluaja shema deformacija i navedi pojedine postupke oblikovanja u kojima su
odgovarajude sheme deformacija pritisnute!
Glavne deformacije se podudaraju s glavnim naprezanjima. Na temelju inkompresibilnosti sve tri
mogude deformacije ne mogu biti istog predznaka. D2 deformacija je ravninska dok su I i III
volumenske. Pri slobodnom valjanju i tlaenju materijalu se reducira visina (D1) dok provlaenje i
istiskivanje je prema D3.
21. Objasniti detaljno pojmove brzina alata,brzine estica i brzine deformacije.Da li je brzina
deformacije konstantna tijeko deformiranja?Obrazloiti dijagramima koji se odnose na
tipine strojeve na kojima se oblikovanje provodi?
-brzina alata je brzina kojom se predmet deformira
-brzina estice je brzina kojom se pojedine estice materijala premjetaju relativno vrlo
razliitim brzinama
-brzina deformacije je promjena deformacije u jedinici vremena i nije konstantna
Dijagrami (?)
22. Kako se na osnovi poznatog naprezanja plastinog teenja moe odrediti idealan rad
plastine deformacije?
-idealan rad plast. deformacije je rad potreban za ostvarenje odgovarajudeg stupnja
deformacije w
-on se dobiva iz dijagrama plastinog teenja gdje je prikazana zavisnost naprezanja
plast.teenja od stupnja deformacije
23. Kako glasi opdi matematiki izraz kojim se definira naprezanje plastinog teenja kao funkcija
temperature,brzine i stupnja deformacije?(objasniti koritenje matematike statistike za
ustanovljavanje naprezanja plastinog teenja)
-kf=C*
-matematika statistika nam omogudava da se koritenjem odgovarajudih statistikih metoda
pronae krivulja koja de biti najbolje prilagoena svim tokama(metoda kvadratnih
odstupanja).Bit ove metode je da se trai takva zavisnost u matem. obliku da suma kvadrata
odstupanja bude od provuene krivulje bude minimalna
25. Navesti i objasniti pojedine teorije ovrenja materijala kojima se objanjava pojava
povedanja vrstode u tijeku hladne plastine deformacije!
-teorija dislokacija-interakcija meu defektima unutar ravnina.a posebno dislokacija dovodi do
pojave mikropukotina, a to sve smanjuje plastinost i uzrokom je efekta ovrdenja materijala
-teorija amorfnog sloja-distorzija na kliznim ravninama dovoljno velika da se stvori film od
amorfnog materijala.Taj nekristalian materijal nema kliznih ravnina i djeluje kao barijera
klizanju u ostalom kristalnom dijelu materijala.
- teorija fragmentacije-uslijed deformacije se kristal razbija na mnotvo sitnijih dijelova i tako
povedava broj granica zrna,to uzrokuje otpor daljnjem klizanju i povedava otpor deformaciji
29. Objasniti kako se u oblikovanju deformiranja objanjava pojava trenja! Dokaz da trenje postoji,
kakve su posljedice trenja i kako se nastoje smanjiti?
Pojava i svladavanje otpora koje pruaju dvaju tijela u meusobnom dodiru njihovom relativnom
gibanju naziva se kontaktnim trenjem. Uzrok je povienja potrebnih sila deformiranja, uzrokom je
nejednolikog teenja metala i zaostalih naprezanja, utjee na kvalitetu i izgled povrine. Dokaz da
trenje postoji:
a)otedenje alata b)oblik bavice tlaenog punog cilindra c)razliita tvrdoda u uzdunom presjeku
tlaenog valjka
30. Skicirati i detaljno objasniti model kojim u oblikovanju deformiranjem objanjavamo trenje!
Za objanjavanje trenja koristi se Bowden-Taborova metoda ija je prednost ta da nam daje uvid u
prirodu trenja i varijacije veliina trenja u zavisnosti od stanja povrina i primjenjenih maziva.Da bi
moglo postojati teenja materijala,neophodno izmeu ova dva para mora postojati relativno
gibanje, to znai da se mjesta zavara moraju raskinuti. Na taj nain prema B-T sila trenja tumai se
kao suma svih sminih sila potrebnih za prekidanje mjesta kontakta. Po ovoj teoriji trenje je
posljedica elastoplastine deformacije i adhezijskog meumolekularnog privlaenja.
31. Objasni Schmaltzovu shemu presjeka povrinskog sloja metala?to je to monomolekularni sloj i
kako i zato ga se nastoji realizirati?
Detaljno objanjava ta se sa trenjem i primijenjenim mazivom stvarno deava u procesu plastinog
teenja.Monomoleklularni sloj je granini sloj maziva izmeu kontaktnih povrina koji je teoretske
debljine jedne molekule koji sprjeava direktni kontakt alat materijal
32. to je to efikasno podmazivanje i koje uvjete mora ispuniti mazivo da bi ono bilo uspjeno?
Na vanjskom dijelu metala uvijek postoji granini sloj (oksidi) koji predstavlja nosioc maziva i
adhezijski sloj.Ako je sloj oksida vedi veda je i adhezijska sposobnost.To je i razlog zbog ega se nekad
vri fosfatiranje materijala gdje i sam fosfat djeluje kao mazivo.to je adsorpcijski sloj otporniji to de i
efekat podmazivanja i smanjenja trenja biti vedi.Efikasnim se podmazivanjem smanjuje broj lokalnih
zavara.
Kod postupka kovanja se koristi drvena piljevina kao mazivo jer se ono kad izgori pretvori u pepeo
koji stvara granini sloj. Jo su se nekod koristila stakla i soli.