UNIVERZITET U BIHAU

BIOTEHNIKI FAKULTET
Odsjek: Poljoprivredni
Smjer: Opti

SEMINARSKI RAD
Predmet: Rasadnika proizvodnja u voarstvu
Tema: Proizvodnja sadnog materijala oraha i lijeske

Mentor: sci

Student: Dizdari Ismar

Biha, novembar 2014.godine

Sadraj

1.Uvod

2. Kalemljenje bionata razliite debljine (prekalemljivanje)

3. Kalemljenje oraha

3.1 Osnivanje matinjaka

4. Opis metoda kalemljenja

5. Sadnja i njegovanje kalema u rasadniku

10

5.1 Generativno razmnoavanje

11

5.2 Vegetativno razmnoavanje

12

5.3 Proizvodnja kalem granice

13

6. Sadnja i rasadnja lijeske

14

6.1 Izbor materijala za saenje lijeske

15

6.2 Izbor sorti

16

Zakljuak

17

Literatura

18

1. Uvod

Sadnji i proizvodnji sadnog materijala oraha i lijeske, kao jednog od najvrijednijih

plodova dananjice, posveuje se veoma malo panje u komparaciji sa njegovim znaajem.
Radi se o drvetu koje iziskuje dugogodinji proces obrade, da bi se na kraju dolo do ploda
koji ima viestruki znaaj u ishrani i zdravlju pojedinca. Taj Jupiterov plod,orah, kako su ga
nazivali stari Grci je veoma prilagodljiva voka, koja se moe saditi kako u proljee, tako i u
jesen, ali i pod razliitim klimatskim uvjetima.
Naalost, deava se da mnogi nasadi propadaju ve u prvoj godini, iskljuivo zbog
nebrige njihovih gospodara, zbog njihovih uvjerenja da dui niz godina ne postoji potreba za
poduzimanjem bilo kakvih radnji. Brojni su uzronici stradanja oraha, a najzastupljeniji su
korov, divlja, glodavci, bolesti, tetnici, tua i ostale vremenske nepogode.
Naravno, postoje i zainteresirani proizvoai oraha koji sluaju struku koji steena
znanja primjenjuju u svojim nasadima. Kod oraha treba dugorono ulagati u sadnju,
formiranje i odravanje nasada. Jedino u tom sluaju mogu se oekivati kvalitetni i stabilni
prinosi.
Cilj ovoga rada je dati kratki pregled karakteristika oraha, opisati proces
sadnje,proizvodnja sadnog materijala,takoer objasniti i proizvodnju sadnog materijala
lijeske.

2. Kalemljenje bionata razliite debljine (prekalemljivanje)

1. Kalemljenje u procep i poluprocjep - koristi se za kalemljenje podloga debljine 3-8 cm i

to kod jabuastog voa.

Slika 1. Postupak kalemljenja (izvor prinova.hr)

2. Kalemljenje pod koru-kod debljih podloga i pri prekalemljivanju. Obavlja se

iskljuivo u vegetaciji, kada se kora dobro odvaja. Najea je u primeni kod jabuastih a
onda kod kotiavih voaka (ljiva; kajsija; trenja-vinja-marela), kod kestena, badema,
aktinidije i duda.

Slika 2. Postupak kalemljenja (izvor: prinova.hr)

3. Okuliranjem na spavajui pupolja - Jae prekraivanje skeletnih grana i onda
kalemljenje jaih letorasta izbilih pri osnovi prekraenih skeletnih grana (kod npr.
prekalemljivanja zasada bresaka tokom ljetnjog mirovanja).
4. Postrano kalemljenje - Prua mogunost garniranja ogolelih voaka vegetacijom
(kalemljenje ogolelih skeletnih grana pri prekalemljivanju). Primena je u prolee, po kretanju
vegetacije.1

Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004. Str. 67.

5

3. Kalemljenje oraha

Kod nas je metodom kopulacije kalemljenje obinog oraha, vreno na podloge crnog oraha i
na podloge obinog oraha.
Uspjeh kalemljenja je istovjetan 5071 %. Obzirom da crni orah ima veu klijavost i
jeftiniji je, to smo se u zadnje vrijeme potpuno opredjelili za podloge crnog oraha. Pored toga
korijen crnog oraha otporniji je na mednjacu i druga gljivina oboljenja. Sjetva sjemena i kod
crnog i kod obinog oraha vri se u jesen odmah nakon sazrijevanja plodova bez stratifikacije.
Prema naim istraivanjima, sjeme oraha posijano u jesen nakon sazrijevanja ima veu
klijavost a podloge (sadnice, klijanci) do jeseni idue godine postiu na vratu korjena debljinu
od 1218 mm to je potrebno za kalemljenje.
Podloge tanje na vratu korjena od 12 mm nisu prikladne za kalemljenje. Sjeme
posijano u proljee ima manju klijavost i ne postie dovoljnu debljinu. Sjetva sjemena vri se
u redove razmak 40 X 20 cm. Ako je obrada rasadnika mainstka razmak redova i sjemena
ovisni su o maini. Dubina sadnje 510 cm.
U proljee nakon nicanja vri se praenje i okopavanje. Zalijevanje se vri prema
potrebi. U jesen se sadnice podloge vade. Ako postoji prostor za prezimljenje (podrum),
onda se pere korjen podloga.
Podloge se trape u podrume tako da se na suhi sloj pijeska debeo 10 cm stavljaju
podloge (horizontalno), ta(ko da se ne dotiu, zatim se prekriju tankim slojem suhog pijesika,
te se stavlja slijedei red podloga i tako redom. Posljednji gornji sloj pijesika debeo je
10 cm. Debljina pijeska izmeu redova podloga je tek tolika da se podloge ne dotiu.
Najpovoljnija temperatura uvanja je od 04 C. Ako nema prikladne prostorije podloge se
mogu uvati u trapu u rasadniku do vremena kalemljenja, ali se tada ne pere korjenov sistem.

Plemke (kalem granice). Za proizvodnju kvalitetnih kalem granica potrebno je imati

matinjak (matina stabla) sa kojih se takoer u jesen nakon zavretka vegetacije, a prije
mrazeva reu kalem granice i spremaju u suhi pijesak na isti nain kao i podloge.

3. 1 Osnivanje matinjaka

Osnivanje matinjaka. Matinjak treba osnovati od kalema dobivenih od kvalitetnih

sorti oraha. Pod kvalitetnom sortom smatramo orahova stabla slijedeih kvaliteta:

Otporna na mraz, brz visinski i debljinski prirast, velika duina debla, te kvalitetan
plod. Pod kvalitetom -ploda podrazumjeva se mekana ljuska i sadraj jezgre iznad 50% u
koliini ploda. Prema Jelenkoviu (2) kod nas ne postoje domae sorte oraha ikoje bi
posluile za podizanje matinjaka radi daljnjeg kalemljenja.
Dalje navodi da je pred rat uvezena francuska sorta franketi i majet, ali se nisu
kod nas udomaile. Zbog toga smatra da je najvaniji zadatafk na unapreenju oraarstva
odabiranje biotipova sa pozitivnim osobinama za podloge i kalem granice. I mi smatramo, da
je to vrlo vaan zadatalk i da se kod nas mogu nai biotipovi oraha s povoljnim osebinama.
Vjerovatno e se tim zadatkom pozabaviti genetiari. Kalemi za matinjak sade se u redove
razmaka 6 m, a razmak sadnica u redu 4 m. Ako su kalemljene sadnice visoke (vie od 1,5 m),
onda se na visini od 1,5 m vri prevrivanje.
To zbog toga da se razvije kronja to blie tlu, da bi se skidanje (uzimanje) kalem
granica moglo vriti sa zemlje. Ovalko zasaeni kalemi sposobni su za proizvodnju
kalemgranica nakon 3 godine. Skidanje kalem-granica i obrezivanje treba vriti tako da
matina stabla proizvodu to vie kalem-granica. Nakon 15 god. matina stabla koja su
pobjegla u visinu, treba ponovno prevriti. 2
Sva mjesta prevrivanja treba premazati zatitnim sredstvima. Ako za neko stablo
utvrdimo da posjeduje sve kvalitete potrebne za daljnje (kalemljenje i dobivanje matinih
stabala treba postupiti ovako: na stablu s june strane prevriti u proljee prije vegetacije
granu debljine 515 cm, 1530 cm od debla. Na mjestu prereza izbit e mladice ikoje na
jesen nakon prestanka vegetacije treba odrezati, te na proljee izvriti kalemljenje. Od
dobivenih kalema osniva se matinjak na gore opisani nain.

Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004. Str. 78.

7

4. Opis metoda kalemljenja

Opis metode. Ovdje se radi o modificiranoj metodi kopulacije. Kalemljenje se vri

mainskim putem. Maina za kalemljenje je vrlo jednostavna. Radi na principu utora i pera.
Za rad je potrebno 56 radnika, od toga 3 priuena. Kalemljenje se vri u veljai ili oujku
zavisno od otrine zime. Dnevni uinak je 1.0001.500 komada kalema. Maina na
podlozi izree utor koji je na gornjem kraju suen, a na donjem kraju podloge (prema korjenu)
proiren. Utor se urezuje oko 2 cm iznad vrata korjena. Ako je to mjesto nepodesno (ozlijede,
kvrice i dr.) onda se kalemljenje moe vriti neto nie ili vie. Kalemljenje na sam korjenov
vrat je nepovoljno iz dva razloga:
I. korjenov vrat je meki od nadzemnog (vieg) djela, pa slabije dri plemku, tp^feNI
II. mjesto kalemljenja kod sadnje mora biti iznad tla, pa prenisko kalemljenje oteava
sadnju.

Plemke se prethodno izreu karama na krae komade, tako da na komadu bude dva
pupa. Ako su pupovi gusti moe ih biti i tri. Za kalemljenje su podesne samo zrele
jednogodinje grane (ibe). Nekoliko gornjih i donjih pupova (35) se odbacuje, odnosno
uzima se srednji dio ibe. Radnik koji radi na rezanju kalem grana u komade s po dva pupa
mora paziti, da sve komade sa upljom sri i one kojima je sr vea od zbroja obiju bijeli
odbaci; kalemi s takovim plemkama se ne primaju.
Na takovom komadu plemke (s 23 pupa) na donjoj strani (ispod donjeg pupa)
mainom se pravi pero. Donji dio pera je proiren, tako da nalijee na proirenje utora na
podlozi.
Debljina plemfke i podloge treba da je od 1218 mm. Kada je mainom izraeno vie
podloga i plemiki prilazi se spajanju podloge i plemke u kalem. Spajanje se vri runo i to
tako da se donji iri dio plemke (pero) stavlja u visinu s donjim proirenim dijelom utora
podloge i potiskivanjem izvri spajanje. Plemtka se ne smije u podlogu utiskivati odozgo

Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004. Str. 91.

8

(okomito), jer bi tada dolo do drobljenja kore i kambija, pa bi izostao i uspjeh. Plemika i
podloga trebaju biti podjednake debljine (promjera). Podloga moe biti i za 0,5 mm deblja od
plemke, a plemka ni u kom slu aju ne smije biti deblja od podloge. Ovako spojen kalem se
ne vee, niti premazuje kalemarskim voskom, jer je spoj dosta vrst. Nakon spajanja kalemi
se stavljaju u stratifikacione sanduke. Kod prenoenja kalem se mora drati ispod mjesta
kalemljenja. U sanducima se kalemi slau u redove. Oblaganje kalema u sanducima vri se
vlanom smjesom strugotine od etinjaa i mahovinom. Omjer smjese 3 do 4 dijela strugotine
a jedan dio

mahovine. Redovi

kalema

u sanducima odvojeni

su

pomenutom

smjesom. Kalemi u redu i meu redovima ne smiju se doticati. Ovako sloeni kalemi prekriju
se sa 35 cm debelim slojem vlane mahovine. Vlanost smjese strugotine i mahovine mora
biti takova da kada se stisne u aci vlazi dlan, ali voda ne smije curiti. Jer kod vee vlanosti
kalemi na spojnom mjestu istrunu. Smjesa ne smije biti ni suha, jer se tada pojno mjesto isui,
pa opet nema uspjeha. Kada je sanduk napunjen stavlja se u stratifiikacionu prostoriju
(veliina sanduka 80 X 40 X 30 cm).
Uslovi za dobro sraivanje kalema. Za dobro sraivanje kalema potrebno je osigurati
povoljnu toplinu, povoljnu vlagu i umjeren pristup zraka oko spojnog mjesta. Najpovoljnija
toplina je od 2530 C, a vlanost od 6575%. Naa stratifikaciona prostorija je veliine
4,5 X 12 m.

5. Sadnja i njegovanje kalema u rasadniku

Sadnja se vri u redove tako, da spojno mjesto kalema ostane iznad tla. Nakon toga se
itav kalem zagrne sitnom zemljom, a mora se paziti da se ne oteti prorasli pup. Visina
zagrtanja (humske) je 24 cm izmad kalema. Zagrtanje se vri zbog toga da se izbjegne
opasnost od proljetnih mrazeva i da se spojno mjesto sauva od utjecaja sunca. Kada u toku
proljea (aprilmaj) novi izbo jak izbije iznad (humike) tla, pusti ga se da slobodno raste (ne
vri se naknadno zatrpavanje). U toku juna kalemi se odgrnu i uiklone svi izbojci ispod
spojnog mjesta (izbojci iz podloge). Ako je godina kiovita onda se sredinom jula mogu
kalemi potpuno odgrnuti i vie se ne zagru. U sluaju sune godine kalemi se odgrou
poetkom rujna.

Nakon odgrtanja prereze na kalemu treba premazati zatitnim sredstvima. Do jeseni

kalemi izrastu 3060 cm i odrasli primjerci sposobni su za presadnju na stalno mjesto. Bolje
je da kalemi ostanu jo jednu godinu u rasadniku, jer tada dostiu visinu od 11,6 m i svi
primjerci su sposobni za presadnju. Kod presadnje kaleme drati ispod spojnog mjesta
(mjestokalemljenja).

10

Proizvidnja sadnog materijala:

Proizvodnja sadnog materijala kod oraha se vri na dva naina:

generativnim putem (sjemenom) i

vegetativnim putem (kalemljenjem radi dobujanja sortnihsadnica, a u reim sluajevima

izdancima i kulturom tkiva).

5.1 Generativno razmonavanje

Ovim putem proizvode se sadnice za poumljavanje, ili se porizvode podlogeza

kalemljenje sorti oraha. Ovaj nain razmnoavanja se koristi i u sluaju kad

elimo da

stvorimo nove sorte.Sredinom marta, u zavisnosti od vremenskih prilaka, orahe treba razastrti
nazaravnjenu leju i prekriti slojem zemlje debljine 6-8 cm.
Kada proe opasnost od mraza (druga polovina aprila ili poetak maja), proklijali
orasi se prenose do mjesta gdje se obavlja sjetva (direktno na teren ili u rasadnik).
Neproklijali orasi se ostavljaju dok ne proklijaju i zatim se prenose na mjesto sjetve. Pri tome
se pazi da se klica ne prelomi. Prilikom vaenja jednogodinjih sadnica iz sijalita nema veih
opasnosti od oteenja korjena (ovo se ne odnosi na starije sadnice). Dubina sjetve je 5-6 cm
pri razmaku u redu od oko 20 cm 5-6 komada po dunom metru) i meu redovima od 20-30
cm. Ovako proizvedene sadnice kao jednogodinje slue za poumljavanje (ili 2-godinje
sa prikraenom sranicom nakon prve godine na dubinu od 20-30 cm), a koluju se ako ih
proizvodimo kao parkovske. Kora, M. (1986)4

Kora M, (1986) citat iz knjige 2. (vidi u literaturi)

11

5.2 Vegetativno razmnoavanje

Koriste se dva naina vegetativnog razmnoavanja, a to su:

zagrtanjem

(trajanjeoiljavanja je 2 godine uz strangulaciju icom ili savijanjem uz mali prelom) i

kalemljenjem

(korienjem uglavnom dva metoda:

modifikovana kalifornijska okulacija koja se koristi u toplijim krajevima, i

sobno kalemljenje

- u uslovima kontinentalne klime).

12

5.3 Proizvodnja kalem granice

Za kalemljenje se koriste prvoklasne kalem-granice, tj. 70-150 cm dugi letorasti,

okruglog presjeka i male sri, sa razvijenim i zdravim vegetativnim pupoljcima. Za
proizvodnju kalem-granica osniva se matinjak od odabranih sorti i selekcija, a pri odabiru
mjesta treba voditi rauna da nije u pitanju mrazite.
Nakon kvalitetne pripreme zemljita vri se sadnja sadnica odabranih sortiu razmaku
3,5-4 m izmeu redova i 2 m u redu. U jesen ili proliee svi letorasti se skrauju na 5-15 cm
od osnove. Sa

jednog dobro

razvijenog

stabla

moe

se uzeti 50-70 kalem

granica za kalemljenje na budni pupoljak, 100 za modifikovano kalifornijsko, 150-200 pri

sobnom kalemljenju pomou maine.

5.4 Podizanje zasada

Osnovne koncepcije uzgoja oraha.Zasadi oraha se najee podiu kalemljenim

sadnicama visokorodnih sorti kvalitetnih polodva. Za podizanje zasada treba kombinovati
sorte koje se dobrooprauju.
U zasadima gdje se kao osnovna proizvodnja planira proizvodnja drveta, aploda kao
sporednog proizvoda, zasadi se

podiu sadnicama generativnogporjekla, proizvdenim iz

sortnog sjemena sadnje oraha iznosi 11m u kojem sluaju je potrebno 95 sadnica po hektaru.

13

6. Sadnja i rasadnja lijeske

Lijeska se dobro prilagoava klimatskim uvjetima, pa je stoga iroko rasprostranjena.

Moe se uzgajati u velikom rasponu nadmorskih visina. Ipak, bolje joj pogoduje vlana klima,
jer je dosta osjetljiva na suh zrak.
Za lijesku nije pogodan juni poloaj zbog toga to ubrzava raniju cvatnju. Na niim
nadmorskim visinama bolji je sjeverniji poloaj, a na viim june strane nisu nepogodne.
Na tlo nije izbirljiva, jedino ne podnosi jako suha i movarna tla.
Lijeska je jednodomna biljka koja ima posebno muke, a posebno enske cvjetove.
Muki cvjetovi razvijaju se u jesen u obliku resa, a enski u proljee. Muki cvjetovi, dok
lijeska miruje, mogu podnijeti temperature i do -25C. Lijeska je kultura koja podnosi za
vrijeme oplodnje nie temperature od svih vrsta voaka. Tek od -9 C stradaju enski cjetovi.
Od kilmatskih prilika najvaniji utjecaj ima kolebanje temperatura u doba cvatnje,
posebno pojava viih temperatura od uobiajenih. Tad se pojaava kod veine sorti pojava
ranijeg otvaranja mukih cjetova od enskih.
Lijeska je rasprostranjena na razliitim tlima, no za uzgoj treba birati laka, vlana
propusna tla neutralne do slabo lunate reakcije. Lijeska je biljka koja voli svjetlost i toplinu.
Odgovaraju joj poloaji gdje ne puu jaki i hladni vjetrovi. Najbolja nadmorska visina za
uzgoj je 200 do 500 m. Lijesku je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije u jesen ili u
rano proljee. Preporuuje se jesenska sadnja.
Veina sorti lijeske je samo neoplodna, pa je potrebno posaditi drugu sortu zbog
opraivanja. Lijeska se uzgaja kao grm, a sadi se na razmaku od 4-5 m. Prije sadnje se
odstrane svi oteeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne prikraujemo. Sadnica lijeske se
sadi u svjee iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno
mjesto bude 10-ak cm iznad povrine tla. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je
potrebno dobro ugaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja.
Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voka zalije s najmanje 30 litara vode.

14

Nakon sadnje lijeske, prije poetka vegetacije, sadnice se skrate tako da pri tlu ostanu
tri do etiri pupa. U prvoj godini se vie ne vri rezidba, ve se samo plijevi korov. U drugoj
godini se odabiru etiri najbujnije mladice od kojih se formira grm, a ostale se odreu do
kraja. Rezidbom u treoj godini i dalje potrebno je regulirati generativni i vegetativni rast, ali
i osigurati kronji to vie svjetla i prozranosti.

6.1 Izbor materijala za saenje lijeske

Saditi se smiju samo kvalitetne sadnice i sorte koje se mogu meusobno oploditi. Naime,
jedna sorta (makar u nasadu bilo mnogo grmova iste sorte) ne moe sama sebe oploditi, pa je
potrebna druga sorta (opraiva). Budui da lijeska cvate zimi, oprauje se vjetrom i vrlo dugo
cvate, a radi sigurnije oplodnje u nasade se sade najmanje tri meuplodne sorte.

15

6.2 Izbor sorti

Sorte lijeske meusobno se razlikuju po itavom nizu gospodarskih i biolokih

svojstava. To je razumljivo kada se zna da kulturne sorte lijeske, odnosno skupine sorti, vode
porijeklo od razliitih vrsta lijeske.
Tako npr. odabrane sorte europske lijeske vode porijeklo od vrste Corylus avellana L.
Skupina Lambertovih sorti vodi porijeklo od lijeske krupnog ploda Corylus maxima Mill., od
koje vodi porijeklo i naa autohtona sorta Istarski duguljasti. Stoga pojedine sorte specifino
reagiraju prema odreenim ekolokim uvjetima. Pri izboru sorti treba voditi brigu o vie
znaajnih imbenika. Pored klimatskih i edafskih prilika, treba uzeti u obzir i zahtjeve trita i
potrebe potroaa. Vano je znati trae li se stolne sorte ili je proizvodnja namijenjena
prehrambenoj industriji.
Prema tome sorte ljenjaka moemo grupirati u 3 skupine:

za stolnu potronju u svjeem stanju

kombinirane namjene

sorte za prehrambenu industriju

16

Zakljuak

U ovom radu obradili smo tematiku sadnje oraha i lijeske kao i njihovog kalemljenja .
Voke (stablaice) i stabla,

(osim smokve) obino se razmnoavaju cjepljenjem

(kalemljenjem). Smokve, penjaice i mnogo bobiastog voa razmnoavaju se reznicama.

Ako Phylloxera stvara probleme, vinova loza treba da se kalemi. Neke vrste voaka formiraju
vree, grebenice ili izbojke, a sve to moe da se upotrebi za stvaranje novih biljaka. Neko
bobiasto i oraasto voe moe da se odgaji iz sjemena, ali ne uvek uspjeno.
To je est nain kalemljenja voaka stablaica. Moe da se upotrebi umesto okuliranja,
ali je obino uspjeniji kod jezgriavog nego kod kotunjavog voa. Upotrjebite dobro
utvrenu podlogu koju ste posadili prethodne zime ili, jo bolje, dve zime prije cjepljenja.
Granice plemke trebalo bi da imaju najmanje 3 pupoljka i najbolje je da se uzmu
sredinom zime sa zdrave mladice koja je izrasla prethodne sezone. Dok sve ne bude spremno
za kalemljenje, utrapite ih. Pred kraj zime ili na poetku prolea podlogu pripremite tako da
joj odsjeete vrh i bone izbojke. Kosim rezom uklonite malu povrinu kore s vrha preostalog
djela grane. Na izloenom kambiju napravite jo jedan plitak urez, tako da dobijete jeziak.

17

Literatura

1. Kora J. i M., Orah, Dragani, Beograd, 2000.

2. Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004.

lanci

Mayer ., Osnivanje kultura crnog oraha generativnim nainom, umarski list br. 7-8,
CXXXV, 391 397, 2011.
Bugari S., Orah, 2013. preuzeto sa
http://www.zdravasrbija.com/lat/Zemlja/Vocarstvo/297-Orah.php
Timoki klub, Program proizvodnja sadnog materijala i podizanje zasada domaeg oraha,
2011.

Web

http://www.agroklub.com/vocarstvo/orah-sadnja-formiranje-i-odrzavanje-nasada/959/
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11734580

18